Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Tomislav Ladan 0 5897 7573574 7561826 2026-08-10T13:57:43Z Divna Jaksic 974 7573574 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Tomislav Ladan | slika = Tomislav Ladan.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[25. lipnja]] [[1932.]] | mjesto rođenja = [[Ivanjica]] | smrt = [[12. rujna]] [[2008.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | zanimanje = književnik, kroatist, prevoditelj i polihistor | nacionalnost = [[Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[#Nagrade|vidi odjeljak]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Tomislav Ladan''' ([[Ivanjica]], [[25. lipnja]] [[1932.]] – [[Zagreb]] [[12. rujna]] [[2008.]]),<ref> [[Mirko Marjanović]], Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]], 2001.</ref> [[hrvat]]ski [[Leksikografija|leksikograf]], [[Etimologija|etimolog]], [[prevoditelj]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Književnost|književnik]]. == Životopis == Ladan je rođen u Ivanjici, gdje je njegov otac činovnik bio premješten za kaznu zbog političke privrženosti [[Stjepan Radić|Stjepanu Radiću]] i [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]].<ref name=":0">Bašić, Nataša, "Uspomeni Tomislava Ladana", ''Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 5. Br. 5'', Ožujak 2010: 507. </ref> Svoje djetinjstvo i školovanje je proveo u Bosni i Hercegovini, gdje je diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]] [[1958.]] godine.<ref name=":0" /> Dok je studirao na njega su veliki utjecaj ostavili [[Rikard Kuzmić]], [[Henrik Barić]] koji su uz [[Mato Džaja|Matu Džaja]] odgovorni za Ladanovo usmjerenje prema [[Filologija|filologiji]].<ref name=":0" /> Za vrijeme filoloških studija podjednako se posvetio proučavanju klasičnih jezika uz [[slavistika|slavistiku]] i [[germanistika|germanistiku]]. Nakon diplomiranja, kako nije, unatoč svojoj želji, dobio radno mjesto na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radio je neko vrijeme kao privatni predavač, tumač, [[novinar]], urednik za stranu književnost u izdavačkom poduzeću, sve dok se na osobni poziv [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] [[1961.]] ne zapošljava u [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskom zavodu u Zagrebu]], današnjem Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje će ostati do posljednjih dana.<ref name=":0" /> Putovao je u mnoge europske i izvaneuropske zemlje ([[Egipat]], [[Kanada]], [[Island]], [[Kina]]) kao tumač ili predavač, ili radi proučavanja živih jezika i [[leksikografija|leksikografije]]. Uredno djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ "Miroslav Krleža" napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja [[kroatistika|kroatistike]], opće [[etimologija|etimologije]], [[Skandinavistika|skandinavistike]], te engleske i njemačke književnosti. Bio je član [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]].<ref>[http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060111152545/http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf |date=11. siječnja 2006. }} {{pdf}}</ref> Preminuo je u 76. godini života nakon duge i teške bolesti.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-tomislav-ladan/401934.aspx Umro Tomislav Ladan], [http://www.index.hr/ Index.hr], 12. rujna 2008., posjećeno 15. travnja, 2017.</ref> == Književni rad == Znatan dio Ladanova rada zauzimaju prijevodi pjesničkih, [[drama|dramskih]], proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Tako je preveo sa starogrčkog dijelove [[Biblija|Biblije]] (Evanđelja), Eshilovu ''"Orestiju"'', Euripidovu ''"Medeju"''; [[Aristotel]]ovu ''"Metafiziku"'', ''"Nikomahovu Etiku"'', ''"Fiziku"'' i ''"Politiku"''; s latinskog djela hrvatskih latinista, [[Publije Ovidije Nazon|Ovid]]ija, [[René Descartes|Descartesa]], [[Dante]]a, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog ''"Sagu o Niebelunzima"''; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga [[Henrik Ibsen]]a; s engleskog razna djela [[Thomas Stearns Eliot|T. S. Eliota]], [[Ezra Pound|E. Pounda]], [[William Shakespeare|W. Shakespearea]], te po jedno djelo [[Norman Mailer|Normana Mailera]], [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]], [[James Jones (književnik)|Jamesa Jonesa]], [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]], [[Herbert Marcuse|Herberta Marcusea]] i [[Max Horkheimer|Maxa Horkheimera]]. U uvodnoj rečenici ovoga kratkog predgovora rečeno je o Tomislavu Ladanu da je "esejist, kritičar, polihistor, prozaik i prevoditelj". Već bi i s obzirom na tako široko ocrtan profil ovaj suvremeni klasik književnog znanstva i književnosti zasluživao opširnu monografiju, u kojoj bi se potanko analizirale sve osobine što ih posjeduju tako razvrstani tipovi književnog stvaraoca. Pa premda individualnost pisca nije moguće dijeliti - nedjeljivost je još po drevnoj Boetijevoj odredbi jedno od bitnih obilježja individualnosti - preglednost nam nalaže takav postupak, sve ako će rečeni združeni tipovi biti tek naznačeni u najkraćim crtama. Ladanovi radovi koji imaju za temu jezikoslovlje, jezikoznanstvo i jezikotvorstvo nisu brojni, ali su zato veoma utjecajni. Odnosi se to poglavito na oštru kritiku takozvani "rječnika dviju Matica", naslovljenu "Centaurski rječnik centaurskog jezika"; temeljnu studiju o hrvatskome standardnom jeziku "'''Hrvatska književna koine'''", 1971., te na golemu poligrafiju "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo", u kojoj razlaže, na sustavan način i na preko 1100 stranica, sve temeljne pojmove ljudskoga opstojanja preko etimologije u hrvatskom i glavnim europskim i svjetskim jezicima-od Boga do globalizacije. Drugo izdanje ovog djela izašlo je pod ponešto promijenjenim naslovom "Život riječi: etimologija i uporaba" na skoro 1300 stranica 2009. godine. Jedini Ladanov roman ''"Bosanski grb"'' ([[1975.]]) intelektualistička je proza koja jedva može zadovoljiti kriterije "romana", čak i u postmodernističkoj poetici. Iako protkana motivima hrvatske sudbine na prostorima središnje Bosne ([[Kupres]], Travnik, [[Livno]],..), ova virtuozna konstrukcija je zapravo bliža "anatomijama" ili hibridnim kompozicijama renesansnih pisaca poput [[Robert Burton|Roberta Burtona]] ili [[Rabelais]]a, no reperspektivizirana eksperimentalnim žarom [[James Joyce|Joycea]] i svjesnom gradnjom i razgradnjom mikromotiva, ironiziranjem klišea "pripovjedačke Bosne" i poigravanjem stilističkim izričajima - od uzvišenoga do opscenog. Moglo bi se reći da je glavni "junak" (ako se uopće može govoriti u tim kategorijama) "Bosanskoga grba" - [[hrvatski jezik]]. Kao esejist, Tomislav Ladan je našao svoj pravi genre. Enciklopedijsko znanje i analitička strast najbolje dolaze do izražaja u slobodnoj formi eseja, u kojoj se stapaju aforistička oštroumnost, ludička zaigranost mogućnostima jezika te autorov spisateljski vitalizam: Ladan je "strpao" u eseje obilje raznorodnih tema, od uloge psovke u književnosti i dominantnih svjetonazora europskoga srednjovjekovlja do meditacije o umiranju i smrtnosti. Po svom habitusu nesklon tradicionalnim književnim žanrovima (poeziji, drami, [[roman]]u), Ladan se suvereno izražava u mediju u kojemu se stapaju "rubni" književni izrazi kao [[esej]], [[aforizam]], kritika i slobodna poligrafija. U kritici je dao sjajne raščlane klasika kao što su Broch, Musil i Faulkner, dok je [[hrvatska književnost|hrvatsku]] (i [[Srpska književnost|srpsku]], kao i [[Bošnjačka književnost|bošnjačku]]) književnost zadužio preobiljem analiza kojima je podvrgao i mnoge potpuno marginalne književne uratke - često na konsternaciju "objekata" književne anatomije ovoga nepodmitljivoga kritika. == Djela == *''Zoon graphicon'', Sarajevo, 1962. *''Premišljanja'', Zagreb 1964. *''U škarama'', Zagreb 1965. *''Ta kritika'', Zagreb 1970. *''Bosanski grb'', roman, Zagreb 1975. *''Pjesništvo, pjesme, pjesnici'', Zagreb 1976. *''Parva mediaevalia'', Zagreb 1983. *''Izabrana djela'', PSHK, knj. 157/III, Zagreb 1991. *''Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo'', Zagreb 2001. (2. izdanje Život riječi : Etimologija i upotreba, Zagreb 2009.) *''Etymologicon: tumač raznovrsnih pojmova'', Zagreb 2006. === Prijevodi === * [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], ''Ljubavi, Umijeće ljubavi i Lijek od ljubavi'', Zagreb: Znanje, 1973. * [[Pjesma o Nibelunzima|Saga o Nibelunzima]], Zagreb: Znanje, 1975. * [[Aristotel]]: ''Nikomahova etika: prijevod s izvornika, bilješke i rječnik nazivlja'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982. * [[Sveti Augustin|Aurelije Augustin]], ''O državi Božjoj Sv.1'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1982. * Aristotel: ''Metafizika'': ''prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1985. * Aristotel: ''Fizika:'' ''prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1987. * Aristotel: ''Politika: prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Globus, 1988. * [[René Descartes|Descartes]]: ''Razmišljanja o prvoj filozofiji'', Zagreb: Demetra, 1993. * Aurelije Augustin, ''O državi Božjoj Sv. 2'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995. * Aurelije Augustin, ''O državi Božjoj Sv. 3'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1996. == Nagrade == * 1971. [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]] * 1998. [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] * 2001. [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] * 2009. [[Nagrada Kiklop]] * 2011. Nagrada Kiklop == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} *[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/tomislav-ladan-157.html Tomislav Ladan] *[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94596 Nataša Bašić: U spomen- Tomislav Ladan] {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{Hrvatska književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Ladan, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski kroatisti]] [[Kategorija:Leksikografi LZMK-a]] [[Kategorija:Aforisti]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] [[Kategorija:Životopisi, Banja Luka]] <!-- polihistori --> h4fenjgxb37cgz9yo2nfirnfbjgaok5 7573575 7573574 2026-08-10T13:58:42Z Divna Jaksic 974 /* Nagrade */ 7573575 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Tomislav Ladan | slika = Tomislav Ladan.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[25. lipnja]] [[1932.]] | mjesto rođenja = [[Ivanjica]] | smrt = [[12. rujna]] [[2008.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | zanimanje = književnik, kroatist, prevoditelj i polihistor | nacionalnost = [[Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = [[#Nagrade|vidi odjeljak]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Tomislav Ladan''' ([[Ivanjica]], [[25. lipnja]] [[1932.]] – [[Zagreb]] [[12. rujna]] [[2008.]]),<ref> [[Mirko Marjanović]], Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, [[Matica hrvatska]] Sarajevo, [[HKD Napredak]], [[Sarajevo]], 2001.</ref> [[hrvat]]ski [[Leksikografija|leksikograf]], [[Etimologija|etimolog]], [[prevoditelj]], [[Književna kritika|književni kritičar]] i [[Književnost|književnik]]. == Životopis == Ladan je rođen u Ivanjici, gdje je njegov otac činovnik bio premješten za kaznu zbog političke privrženosti [[Stjepan Radić|Stjepanu Radiću]] i [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]].<ref name=":0">Bašić, Nataša, "Uspomeni Tomislava Ladana", ''Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 5. Br. 5'', Ožujak 2010: 507. </ref> Svoje djetinjstvo i školovanje je proveo u Bosni i Hercegovini, gdje je diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]] [[1958.]] godine.<ref name=":0" /> Dok je studirao na njega su veliki utjecaj ostavili [[Rikard Kuzmić]], [[Henrik Barić]] koji su uz [[Mato Džaja|Matu Džaja]] odgovorni za Ladanovo usmjerenje prema [[Filologija|filologiji]].<ref name=":0" /> Za vrijeme filoloških studija podjednako se posvetio proučavanju klasičnih jezika uz [[slavistika|slavistiku]] i [[germanistika|germanistiku]]. Nakon diplomiranja, kako nije, unatoč svojoj želji, dobio radno mjesto na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radio je neko vrijeme kao privatni predavač, tumač, [[novinar]], urednik za stranu književnost u izdavačkom poduzeću, sve dok se na osobni poziv [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] [[1961.]] ne zapošljava u [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskom zavodu u Zagrebu]], današnjem Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje će ostati do posljednjih dana.<ref name=":0" /> Putovao je u mnoge europske i izvaneuropske zemlje ([[Egipat]], [[Kanada]], [[Island]], [[Kina]]) kao tumač ili predavač, ili radi proučavanja živih jezika i [[leksikografija|leksikografije]]. Uredno djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ "Miroslav Krleža" napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja [[kroatistika|kroatistike]], opće [[etimologija|etimologije]], [[Skandinavistika|skandinavistike]], te engleske i njemačke književnosti. Bio je član [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]].<ref>[http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060111152545/http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf |date=11. siječnja 2006. }} {{pdf}}</ref> Preminuo je u 76. godini života nakon duge i teške bolesti.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-tomislav-ladan/401934.aspx Umro Tomislav Ladan], [http://www.index.hr/ Index.hr], 12. rujna 2008., posjećeno 15. travnja, 2017.</ref> == Književni rad == Znatan dio Ladanova rada zauzimaju prijevodi pjesničkih, [[drama|dramskih]], proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Tako je preveo sa starogrčkog dijelove [[Biblija|Biblije]] (Evanđelja), Eshilovu ''"Orestiju"'', Euripidovu ''"Medeju"''; [[Aristotel]]ovu ''"Metafiziku"'', ''"Nikomahovu Etiku"'', ''"Fiziku"'' i ''"Politiku"''; s latinskog djela hrvatskih latinista, [[Publije Ovidije Nazon|Ovid]]ija, [[René Descartes|Descartesa]], [[Dante]]a, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog ''"Sagu o Niebelunzima"''; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga [[Henrik Ibsen]]a; s engleskog razna djela [[Thomas Stearns Eliot|T. S. Eliota]], [[Ezra Pound|E. Pounda]], [[William Shakespeare|W. Shakespearea]], te po jedno djelo [[Norman Mailer|Normana Mailera]], [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]], [[James Jones (književnik)|Jamesa Jonesa]], [[Vladimir Nabokov|Vladimira Nabokova]], [[Herbert Marcuse|Herberta Marcusea]] i [[Max Horkheimer|Maxa Horkheimera]]. U uvodnoj rečenici ovoga kratkog predgovora rečeno je o Tomislavu Ladanu da je "esejist, kritičar, polihistor, prozaik i prevoditelj". Već bi i s obzirom na tako široko ocrtan profil ovaj suvremeni klasik književnog znanstva i književnosti zasluživao opširnu monografiju, u kojoj bi se potanko analizirale sve osobine što ih posjeduju tako razvrstani tipovi književnog stvaraoca. Pa premda individualnost pisca nije moguće dijeliti - nedjeljivost je još po drevnoj Boetijevoj odredbi jedno od bitnih obilježja individualnosti - preglednost nam nalaže takav postupak, sve ako će rečeni združeni tipovi biti tek naznačeni u najkraćim crtama. Ladanovi radovi koji imaju za temu jezikoslovlje, jezikoznanstvo i jezikotvorstvo nisu brojni, ali su zato veoma utjecajni. Odnosi se to poglavito na oštru kritiku takozvani "rječnika dviju Matica", naslovljenu "Centaurski rječnik centaurskog jezika"; temeljnu studiju o hrvatskome standardnom jeziku "'''Hrvatska književna koine'''", 1971., te na golemu poligrafiju "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo", u kojoj razlaže, na sustavan način i na preko 1100 stranica, sve temeljne pojmove ljudskoga opstojanja preko etimologije u hrvatskom i glavnim europskim i svjetskim jezicima-od Boga do globalizacije. Drugo izdanje ovog djela izašlo je pod ponešto promijenjenim naslovom "Život riječi: etimologija i uporaba" na skoro 1300 stranica 2009. godine. Jedini Ladanov roman ''"Bosanski grb"'' ([[1975.]]) intelektualistička je proza koja jedva može zadovoljiti kriterije "romana", čak i u postmodernističkoj poetici. Iako protkana motivima hrvatske sudbine na prostorima središnje Bosne ([[Kupres]], Travnik, [[Livno]],..), ova virtuozna konstrukcija je zapravo bliža "anatomijama" ili hibridnim kompozicijama renesansnih pisaca poput [[Robert Burton|Roberta Burtona]] ili [[Rabelais]]a, no reperspektivizirana eksperimentalnim žarom [[James Joyce|Joycea]] i svjesnom gradnjom i razgradnjom mikromotiva, ironiziranjem klišea "pripovjedačke Bosne" i poigravanjem stilističkim izričajima - od uzvišenoga do opscenog. Moglo bi se reći da je glavni "junak" (ako se uopće može govoriti u tim kategorijama) "Bosanskoga grba" - [[hrvatski jezik]]. Kao esejist, Tomislav Ladan je našao svoj pravi genre. Enciklopedijsko znanje i analitička strast najbolje dolaze do izražaja u slobodnoj formi eseja, u kojoj se stapaju aforistička oštroumnost, ludička zaigranost mogućnostima jezika te autorov spisateljski vitalizam: Ladan je "strpao" u eseje obilje raznorodnih tema, od uloge psovke u književnosti i dominantnih svjetonazora europskoga srednjovjekovlja do meditacije o umiranju i smrtnosti. Po svom habitusu nesklon tradicionalnim književnim žanrovima (poeziji, drami, [[roman]]u), Ladan se suvereno izražava u mediju u kojemu se stapaju "rubni" književni izrazi kao [[esej]], [[aforizam]], kritika i slobodna poligrafija. U kritici je dao sjajne raščlane klasika kao što su Broch, Musil i Faulkner, dok je [[hrvatska književnost|hrvatsku]] (i [[Srpska književnost|srpsku]], kao i [[Bošnjačka književnost|bošnjačku]]) književnost zadužio preobiljem analiza kojima je podvrgao i mnoge potpuno marginalne književne uratke - često na konsternaciju "objekata" književne anatomije ovoga nepodmitljivoga kritika. == Djela == *''Zoon graphicon'', Sarajevo, 1962. *''Premišljanja'', Zagreb 1964. *''U škarama'', Zagreb 1965. *''Ta kritika'', Zagreb 1970. *''Bosanski grb'', roman, Zagreb 1975. *''Pjesništvo, pjesme, pjesnici'', Zagreb 1976. *''Parva mediaevalia'', Zagreb 1983. *''Izabrana djela'', PSHK, knj. 157/III, Zagreb 1991. *''Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo'', Zagreb 2001. (2. izdanje Život riječi : Etimologija i upotreba, Zagreb 2009.) *''Etymologicon: tumač raznovrsnih pojmova'', Zagreb 2006. === Prijevodi === * [[Publije Ovidije Nazon|Ovidije]], ''Ljubavi, Umijeće ljubavi i Lijek od ljubavi'', Zagreb: Znanje, 1973. * [[Pjesma o Nibelunzima|Saga o Nibelunzima]], Zagreb: Znanje, 1975. * [[Aristotel]]: ''Nikomahova etika: prijevod s izvornika, bilješke i rječnik nazivlja'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982. * [[Sveti Augustin|Aurelije Augustin]], ''O državi Božjoj Sv.1'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1982. * Aristotel: ''Metafizika'': ''prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1985. * Aristotel: ''Fizika:'' ''prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1987. * Aristotel: ''Politika: prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)'', Zagreb: Globus, 1988. * [[René Descartes|Descartes]]: ''Razmišljanja o prvoj filozofiji'', Zagreb: Demetra, 1993. * Aurelije Augustin, ''O državi Božjoj Sv. 2'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995. * Aurelije Augustin, ''O državi Božjoj Sv. 3'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1996. == Nagrade == * 1971. [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]] * 1998. [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] * 2001. [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] * 2009. [[Nagrada Kiklop]] * 2011. Nagrada Kiklop == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} *[http://www.hercegbosna.org/kultura/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih/tomislav-ladan-157.html Tomislav Ladan] *[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=94596 Nataša Bašić: U spomen- Tomislav Ladan] {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{Hrvatska književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Ladan, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski kroatisti]] [[Kategorija:Leksikografi LZMK-a]] [[Kategorija:Aforisti]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] [[Kategorija:Životopisi, Banja Luka]] <!-- polihistori --> g98ysxav967dzobe76lq0rxhocx0c8i Slavonski Brod 0 5904 7573670 7572951 2026-08-10T17:26:55Z MaGa 20797 + 7573670 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|17. tjedan 2022.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Slavonski Brod |vrsta = naselje i grad |grb = Slavonski Brod (grb).gif |članak o grbu = [[Grb Slavonskog Broda|Grb grada Slavonskog Broda]] |zastava = Vlag slavonski brod.gif |slika = Slavonski Brod (Славонски Брод, Хрватска).jpg |opis slike = Panoramski pogled na Slavonski Brod |županija = {{Z+X|BPŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Mirko Duspara]] (Nezavisna lista) |gradsko vijeće = 21 članova |predsjednik vijeća = [[Stribor Valenta]] |naselja = [[#Gradska naselja|3 gradska naselja]] |površina = 54,1 |površina uža = 41,7 |visina = +96 |z. širina = 45.16 |z. dužina = 18.01 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 49891 |stanovništvo uže = 45005 |svetac = Sveti Ivan Nepomuk |dan = [[16. svibnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 35000 Slavonski Brod |pozivni broj = +385 (0)35 |autooznaka = SB |web = {{URL|https://slavonski-brod.hr/}} |bilješke = }} '''Slavonski Brod''' grad je u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]]. Po broju stanovnika drugi je grad u [[Slavonija|Slavoniji]], a šesti u Republici Hrvatskoj.<ref>[https://www.telegram.hr/zivot/najveci-gradovi-u-hrvatskoj-povrsina-stanovnistvo/ Ovo su najveći gradovi u Hrvatskoj, a jedan je površinom veći i od Pariza] Pristupljeno 10. ožujka 2025.</ref> Administrativno je i upravno središte [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]]. Tijekom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] grad se zvao '''Marsonia''', a od [[1244.]] do [[1945.]]{{ni}} godine '''Brod na Savi'''. == Zemljopis == Slavonski Brod nalazi se na sjevernoj (lijevoj) obali rijeke Save na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|Paneuropski Koridor X]] i [[autocesta A3]] iz zapadne Europe k Bliskom Istoku, a na rijeci Savi je cestovni most i međunarodni granični prijelaz. Grad je lociran na pola puta između [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a, na južnom rubu Panonske ravnice, između obronaka [[Dilj]]a na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod. == Stanovništvo == Po broju stanovnika Slavonski Brod je osmi u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj ([[Slavonija i Baranja]]). Do [[1991.]] broj stanovnika se povećavao zahvaljujući snažnom rastu [[Gospodarstvo|gospodarstva]] (metalna industrija [[Đuro Đaković Holding d.d.|''Đuro Đaković'']], [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] kombinat ''Jasinje'', [[drvna industrija]] ''Slavonija'' i ''Oriolik'' i ostalo). '''Demografski podatci''' Podaci 1991.: 57 796 stanovnika, a 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca). Nakon rata dolazi do porasta zbog velikoga broja prognanika iz [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] te 2005. šire područje grada ima oko 80 000 stanovnika. U gradu ima 59 141 stanovnika, a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60 347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika se penje na 64 612 stanovnika. Slavonski Brod, ako se uzme u obzir uska povezanost sa susjednim naseljima, čini 5. [[Gradovi u Hrvatskoj|aglomeraciju]] Hrvatske (124 349). {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Slavonski Brod |p1857=4015 |p1869=4775 |p1880=5872 |p1890=6940 |p1900=9627 |p1910=13193 |p1921=13729 |p1931=19203 |p1948=20196 |p1953=23116 |p1961=30093 |p1971=40043 |p1981=49153 |p1991=57229 |p2001=64612 |p2011=59141 |p2021=49891 |napomena=Nastao iz stare općine Slavonski Brod. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Slavonski Brod |p1857=2736 |p1869=3362 |p1880=4433 |p1890=4968 |p1900=7532 |p1910=10651 |p1921=11199 |p1931=15827 |p1948=16681 |p1953=21858 |p1961=28810 |p1971=38705 |p1981=47583 |p1991=55683 |p2001=58642 |p2011=53531 |p2021=45005 |napomena=Do 1921. iskazivano pod imenom Brod. Sadrži podatke za bivše naselja Budainka od 1900. do 1948. i Podvinje od 1953. do 1991. U 2001. smanjeno je za područje naselja Podvinje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Naselja i četvrti == [[Datoteka:Vatrogasni dom SB.jpg|mini|Vatrogasni dom]] [[Datoteka:Strojarski fakultet (SB).jpg|mini|Strojarski fakultet]] Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50.14&nbsp;km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]]. Gradske četvrti Slavonskog Broda jesu [[Brodski centar|centar]], [[Plavo Polje]], [[Budainka]], [[Naselje Zrinski-Frankopan|Zrinski Frankopan]], [[Mali Pariz]], [[Naselje Andrija Hebrang]], [[Slavonija 1]], [[Slavonija 2]], [[Brodsko Vinogorje]], kralja Tomislava, [[Brodsko naselje "Livada"|Livada]], Matije Ivanića, [[Marsonija|Marsonia]], [[Bjeliš]], [[Mikrorajon]], [[Brodsko naselje "Kolonija"|Kolonija]], [[Jelas]], Krajiška, [[Lutvinka]], [[Brodski Varoš]], [[Podvinje]], Šestinac i Marinci. == Uprava == Nakon lokalnih izbora (2025.) za gradonačelnika je po 6. put izabran [[Mirko Duspara]] iz Nezavisna lista – Mirko Duspara, a njegova zamjenica ostala je Marina Martić Puača.<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti/15773-mirko-duspara-danas-zapocinje-novi-gradonacelnicki-mandat Mirko Duspara danas započinje novi gradonačelnički mandat] Pristupljeno 5. lipnja 2025.</ref> == Povijest == [[Datoteka:Rimska diploma iz Slavonskog Broda.jpg|mini|''Rimska diploma'' s antičkim nazivom grada]] [[Datoteka:Tlocrt tvrđave Brod 18. st.jpg|mini|Tlocrt Tvrđave iz 18. stoljeća]] [[Datoteka:Article on the Historical Name of Slavonski Brod.png|alt=Članak o imenu grada Slavonski brod iz 1934. god.|mini|Članak o imenu grada Slavonski Brod iz 1934. god.]] Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime ''Brod'' koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog. Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga [[kameno doba|kamenog doba]]. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda. Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom sa žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje kulta lubanje i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje. Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz [[rimljani|rimskih]] vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu '''Marsonia'''. Do danas nije utvrđeno je li [[Marsonia|Marsonija]] bila samo poštanska stanica i prenoćište ili i čitava naseobina. Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu'' Notitia dignitatum'' zapisana je kao ''Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia''. S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]eve [[Geografija (Ptolomej)|Geografije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je [[Abraham Ortelius]], koji je u svom atlasu ''[[Theatrum orbis terrarum]]'' ([[Antwerpen]] 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i [[iliri|ilirskih]] naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod. Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio [[Matija Petar Katančić]]. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti. Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u [[6. stoljeće|6. stoljeću nove ere]]. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] [[1224.]] godine. Kroz kasni [[srednji vijek]] i glavninu novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj krajini, seriji utvrđenja na granici [[Austrija|Austrije]] s [[Tursko carstvo|Turskim carstvom]]. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja [[17. stoljeće|17. stoljeća]] kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše [[Franjevci]] pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. Od [[1244.]] do [[1945.]]{{ni}} godine grad nosi ime '''Brod na Savi'''. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka dvadesete godine 20. stoljeća se nazivaju ''zlatnim dobom Broda''. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] grad mijenja ime iz Brod na Savi u '''Slavonski Brod'''. === Drugi svjetski rat === Grad je teško stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima [[1945.]] godine. Slavonski Brod (za NDH se zvao ''Brod na Savi'') je bio vrlo važan kao strateško i prometno mjesto za [[NDH]] i [[Osovinske sile]]. Od hrvatskih gradova samo je [[Zadar]] toliko stradao u završnim akcijama Saveznika. Više od 80% građevina je bilo uništeno u savezničkim bombardiranjima pri čemu su uništene i građevine iz vremena [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] od iznimne kulturno – povijesne i urbanističke vrijednosti.<ref>Studenti.math.hr - [http://web.studenti.math.hr/~mmaric43/ Slavonski Brod]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Domovinski rat === [[Datoteka:Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik poginulim braniteljima u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] s područja bivše općine Slavonski Brod.]] {{Glavni|Stradavanje djece u Slavonskom Brodu}} Teška ga je sudbina zadesila za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] za osamostaljenje Republike Hrvatske, kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane [[JNA]]. Slavonski Brod je bio vrlo važan i srpskom agresoru zbog svog geopolitičkog položaja. Po nekim stručnjacima Brod je drugi najteže stradali hrvatski grad poslije [[Vukovar]]a. U prosjeku je dnevno samo u Slavonskom Brodu kao posljedica velikosrpske agresije ginulo petero ljudi.<ref name="ISP">[http://www.isp.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=467&Itemid=31 Hrv. institut za povijest] Hrvatski institut za povijest - Predstavljena knjiga prof. dr-a Mirka Valentića Rat protiv Hrvatske 1991.- 1995., 8. lipnja 2010., govor povjesničara Mate Artukovića</ref> U napadima je ukupno ubijeno 29-ero djece. Poznat je velikosrpski teroristički topnički napad od [[16. srpnja]] 1991., kad su bosanski Srbi granatom pogodili slavonskobrodski [[izbjeglice|izbjeglički]] centar, pri čemu su ubili 12 osoba, a 60-ak ranili.<ref>[http://www.hic.hr/dom/434/dom23.htm HIC] Dom i svijet br.434 - Na današnji dan</ref> Pri gotovo svakodnevnom granatiranju Slavonskog Broda od neprijateljskih granata stradale su 182 osobe od kojih je 28-ro djece.<ref>[http://www.sbonline.net/grad-slavonski-brod/povijest/slavonski-brod-u-domovinskom-ratu Slavonski Brod u Domovinskom ratu] - Željko Mužević</ref> Od svibnja 1992. do 1995. ranjeno je 969 hrvatske djece. Uglavnom su uzroci ranjavanja bile eksplozije ili prostrijeli za vrijeme topničkog ili zračnog napada. Među djecom ima 90 teških invalida.<ref>[http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/501/490w] Marina Ajduković - Djeca rata u Hrvatskoj</ref> Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao u vrijeme kada nisu postojale vojne akcije JNA u drugim gradovima istočne Hrvatske. Grad se tijekom poratnih '90-ih postupno oporavljao i obnavljao te nastojao dobro povezati, gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske što je uvijek bilo primarno za Brod, a i radilo se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika. Slavonski Brod i okolica su dali obol u obrani i oslobađanju i drugih dijelova Hrvatske. U [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]] su podnijeli veliki teret, braneći tek oslobođeni Kašić, ključno mjesto za obranu Zadra. U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) su u području sela [[Kašić]]a ili njegove okolice poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne ''Kobre'' iz sastava [[3. gardijska brigada "Kune"|3. gardijske brigade ''Kune'']].<ref>Petar Vulić: Operacija Maslenica - bitka svih bitaka (3): Bez Domovinskog rata ne bi bilo ni Hrvatske, [[Fokus (časopis)|Fokus]], Zagreb, br.458/2009., 20. veljače 2009. str. 25</ref><ref>[http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/120/vijest/3138.html SB portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100128211425/http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/120/vijest/3138.html |date=28. siječnja 2010. }} Kašić noćas ne smije pasti, 22. siječnja 2010., pristupljeno 17. travnja 2010.</ref> === Danas === Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje [[Središnja Europa|Središnju Europu]] s [[Mala Azija|Malom Azijom]]. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.Iako se naglasak razvitka u posljednje vrijeme stavlja u razvijanje turizma i uslužnih djelatnosti,Brod je uvijek bio i uvijek će biti industrijski grad i njegova budućnost je upravo u tom sektoru te je potrebna daljna modernizacija brodskih tvornica i industrije. == Gospodarstvo == ====Industrija==== Slavonski Brod ima razvijenu industriju, iako je ona zbog rata i lošeg prijelaza iz planskog gospodarstva u [[kapitalizam|kapitalističko]] tržišno gospodarstvo opadalo niz godina. Početkom [[2000-ih]] stanje u gospodarstvu na području Grada Slavonskoga Broda ide na bolje. Najpoznatija tvrtka je brodski holding [[Đuro Đaković Holding d.d.|''Đuro Đaković'']] koji je u svojim zlatnim vremenima, posebno tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]], zapošljavao između 11.000 i 13.000 radnika. Proizvodi ove tvrtke su: željeznička vozila, industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, mostovi, auto dijelovi, borbena vozila i njihovo održavanje poput tenka [[M-95 Degman|Degman]], vozila [[Patria AMV]], [[M2 Bradley]] i drugi. Osim Đure Đakovića, u gradu djeluju ili su djelovale brojne druge značajne tvrtke poput: Andritz TEP, Basch-Mont, Brod-plin, Simplex, Slavonija DI, Vindon, Hidromont, Kožul, PZC Brod, Rio-pak i druge. ====Poljoprivreda==== Važna je i [[poljoprivreda]] i uzgoj [[voće|voća]], a dobro se razvija i [[prehrambena industrija]], upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina. Na području grada postoji nekoliko vrlo uspješnih proizvođača vina, koji svoje proizvode i izvoze. ====Promet==== [[Promet]] je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od [[Rimsko Carstvo|rimskih vremena]], pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska [[autocesta]] ([[Autocesta A3|A3]]) [[Zagreb]] – Slavonski Brod – [[Beograd]]. Također [[Luka Slavonski Brod|Luka Brod]] je druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji je suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1.500.000 tona). 15&nbsp;km istočno od centra Broda nalazi se autocesta [[Autocesta A5|A5]] (''Slavonika'') koja leži na međunarodnom tranzitnom pravcu [[Europski pravac E73|Koridor 5c]], koji povezivava [[Srednja Europa|srednju Europu]] i [[Slavonija|Slavoniju]] s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] te obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Šira prigradska zona grada jedno je od najvećih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu A3. Trenutno se gradi novi autobusni kolodvor koji je po broju prometa treći u Hrvatskoj. Prometni položaj prati i dobra ponuda za punjenje vozila pa tako u gradu postoji nekoliko punionica za električna vozila, a jedno od njih je od poznate američke tvrtke [[Tesla (tvrtka)|Tesla]]. Punionica stlačenog prirodnog plina (eng. ''CNG'') izgrađena je [[2021.]] te je prva u Hrvatskoj bez posade s automatskom naplatom i jedina od Zagreba do Beograda. Danas u Hrvatskoj postoji ukupno pet punionice od čega su tri za javne namjene.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-slavonskom-brodu-prva-hrvatska-samoposluzna-punionica-prirodnog-plina-15113481 U Slavonskom Brodu prva hrvatska samoposlužna punionica prirodnog plina]</ref> ====Uslužne djelatnosti==== Uslužne djelatnosti jedan su od vrlo važnih čimbenika u gradu, a posebno turizam. U Slavonskom Brodu se nalazi [[Spomenik kulture|spomenik nulte kategorije]] ''Brodska tvrđava'', koja je inače najveći i najvažniji fortifikacijski spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje još mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje. Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj, [[Trg Ivane Brlić-Mažuranić]], ujedno i jedan od najljepših u državi, koji svojim južnim dijelom izlazi na rijeku [[Sava|Savu]] na koju se pruža izvanredan pogled. [[Datoteka:Brlić palača.jpg|mini|Palača obitelji Brlić]] Tu se nalazi i kuća [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]], svjetski proslavljene [[Književnica|spisateljice]] za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju, a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su [[galerije]], knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod. U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz rijeku u državi, poznat kao popularni [[Brodski kej|''brodski Kej'']]. Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod i njegovi građani, živi zajedno sa svojom rijekom. ==== Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda ==== Razvojna agencija<ref name="ra-sb">[https://ra-sb.hr/ Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda]</ref> osnovana je 14. ožujka 2008, a s radom je započela 30. lipnja 2008. Osnivač Društva je Grad Slavonski Brod, koji je Razvojnu agenciju osnovao zbog rastućih potreba kvalitetne pripreme projekata za kandidiranje prema [[Državni proračun|državnom proračunu]] te prema fondovima [[Europska unija|Europske unije]]. Također uloga agencije je stručno osposobljavanje i izobrazba u poduzetništvu. Uz pripremanje i izradu projekata, Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda bavi se i organiziranjem sajmova te je bila izvršni organizator tradicionalnog 13. [[Katarinski sajam|Katarinskog sajma]] obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, koji se održao od 24. – 28.11.2008. godine na prostoru [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]]. == Spomenici i znamenitosti == <!-- da odvojimo ovo u pokoji novi clanak ? --> === Tvrđava Vukovac === {{glavni|Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu}} [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду2.jpg|mini|Plan stare brodske utvrde iz 1715.]] Starija, bivša, srednjovjekovna utvrda u Brodu, od naroda je nazivana [[Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu|Vukovac]]. Izgranjom nove, ova gubi obrambenu ulogu, postaje karantena, a kasnije i propada. === Tvrđava Brod === {{glavni|Tvrđava Brod}}[[Datoteka:Tvrđava Brod (Brod Fortress, Slavonski Brod, Croatia).jpg|mini|Tvrđava Brod]]Po svojim dimenzijama, ova utvrda, spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]], čiji je sjeverni pandan. Brodska tvrđava je inače najveći spomenik kontinentalne Hrvatske, a ujedno je i spomenik nulte kategorije. Građena je u vremenu od [[1715.]] do [[1780.]] godine i bila je važna pogranična tvrđava na rijeci Savi. U njezinom središtu nalazi se oktogonalna kapelica sv. Ane. === Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva === {{glavni|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu}} [[Datoteka:Samostan dvorište.jpg|lijevo|mini|Dvorište samostana]] Godine 1694. sagrađen je drveni [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|franjevački samostan]] koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun [[Trenk]], zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj. Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je nulte kategorije. === Svetište Gospe od Brze Pomoći === Svakoga osmoga u mjesecu brojni vjernici hodočaste u svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/svetiste/hodocasnicki-dani-prikaz.php?IDhodocasnicki_dani=5 |title=Svetište Gospe Brze Pomoći - Slavonski Brod - Hodočasnički dani Gospi Brze Pomoći |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201512/http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/svetiste/hodocasnicki-dani-prikaz.php?IDhodocasnicki_dani=5 |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=6. svibnja 2015.}}</ref><ref>(IKA): [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=169490 Relikvije bl. Stepinca na hodočasničkom danu Gospi Brze Pomoći], IKA - najave: 8. svibnja 2015., IKA N - 169490/5</ref> === Trg Ivane Brlić-Mažuranić === [[Datoteka:Kip Ivane Brlić Mažuranić.jpg|mini|Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić]] Glavni gradski trg nosi ime po poznatoj spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić. Trg Ivane Brlić-Mažuranić ili Korzo površinom je među najvećim trgovima u Hrvatskoj. Na njemu se nalazi niz palača među kojima je i palača obitelji Brlić. Na trgu se nalazi kip Ivane Brlić-Mažuranić, likovno-umjetnički salon Becić i brončane ploče uspješnim sportašima Veniu Losertu, Mariju Mandžukiću, Ivici Oliću i Ivanu Rakitiću. === 3D Slika === [[Datoteka:3D slika.jpg|mini]] 3D Slika u Slavonskom Brodu djelo je 3D umjetnika, Brođanina, Filipa Mrvelja. Nastala je 2011. godine na prostoru nekadašnjeg Malog gradskog kupališta, a njezina površina iznosi 1300 m<sup>2</sup>. U trenutku nastanka bila je najveća takva slika u svijetu. === Splavarska ulica === {{glavni|Splavarska ulica}} [[Datoteka:Splavarska.jpg|mini|Splavarska]] [[Splavarska ulica]] u Slavonskom Brodu jedina je takva u Hrvatskoj. Čini je osamdesetak splavi poredanih jedan do drugog na rijeci Savi, od centra grada do gradskog kupališta ''Poloj''. === Gradsko kupalište ''Poloj'' === {{glavni|ŠRC Poloj}}[[Datoteka:Poloj Slavonski Brod.jpg|mini|Poloj]][[ŠRC Poloj|Gradsko kupalište ''Poloj'']], pješčana je plaža smještena 2.5&nbsp;km od gradskih bazena na rijeci Savi. Jedna je od najljepših riječnih plaža u Europi, a na njoj svake godine spas od ljetnih vrućina traže tisuće Brođana. Osim plaže ovdje se nalazi i sportsko rekreacijski centar koji sadržava košarkaško, odbojkaško i nogometno igralište, stolove za stolni tenis, podlogu za šah i teren za badminton. Svake godine na ''Poloju'' se organiziraju brojna događanja kao što su Motorijada i Pečenkijada. === Šetnica uz Savu === {{glavni|Brodski kej}}[[Datoteka:Šetnica uz rijeku Savu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Šetnica uz rijeku Savu]][[Brodski kej|Šetnica uz rijeku Savu]] ili popularno brodski Kej jedna je od najdužih i najljepših šetališta uz rijeke u Hrvatskoj. Njezina duljina iznosi 2,5&nbsp;km i prostire se od ušća rijeke [[Mrsunja|Mrsunje]] u Savu do gradskih bazena.<ref>{{Citiranje weba|title=I ovaj će slavonski grad dobiti svoju šetnicu|url=https://plusportal.hr/gospodarstvo/i_ovaj_ce_slavonski_grad_dobiti_svoju_setnicu-22340|access-date=2023-05-13|website=plusportal.hr|language=hr}}</ref> Prilikom izgradnje novih 600 m pronađeni su brojni arheološki ostatci. Na šetnicu se nastavlja šetalište koje prati Savu Splavarskom ulicom skroz do ''Poloja'' čime se dobiva 5,5&nbsp;km (od Savskog mosta 8,5&nbsp;km) dugo neprekinuto šetalište u kojem uživaju brojni Brođani. Šetnica je ukrašena brojnim grafitima, a tu se nalazi i kip Potjeha lika iz Ivanine bajke ''Kako je potjeh tražio istinu''. === Crkva svetog Antuna Padovanskog u Podvinju === [[Datoteka:Crkva sv. Antun Padovanskog u Podvinju.jpg|mini|Crkva u Podvinju]]Jedna od najljepših crkava u Slavonskom Brodu svakako je župna crkva župe sv. Antuna Padovanskog smještena u naselju Podvinje na obroncima Dilj gore. Uz crkvu nalazi se kip sv. Antuna i park. Svake godine brojni Brođani, ali i vjernici iz okolnih krajeva posjećuju župu, dana 13. lipnja kako bi prisustvovali najvećoj kirvajskoj proslavi u gradu. === Kulturno-povijesna cjelina Slavonskog Broda === [[Datoteka:Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu]] [[Datoteka:Neoklasicistička palača u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Neoklasicistička palača u Ulici Petra Krešimira IV.]] Slavonski Brod grad je bogate povijesti. U njegovu centru, ali i ostalim dijelovima nalazi se pregršt brojnih povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika. Upravo iz tog razloga Ministarstvo kulture stavilo je povijesno urbanu cjelinu Slavonski Brod pod zaštitu. Na prostoru pod zaštitom mogu se vidjeti brojne barokne, secesijske i klasicističke građevine. === Industrijski park === [[Datoteka:Industrijski park u Slavonskom Brodu 3.jpg|mini|Industrijski park u Slavonskom Brodu]]Nalazi se u kontaktnoj zoni tvrđave Brod, u Ulici Hanibala Lucića. U parku su postavljeni vozila i mehanizacija proizvedeni u tvornici „Đuro Đaković“. === Ostale znamenitosti === '''Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu''' [[Datoteka:Državni arhiv u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu]] Zgrada Državnog arhiva u Sl. Brodu smještena je u ulici Augusta Cesarca i 12.siječnja 1989. proglašena je spomenikom kulture. Zgrada je izgrađena 1910. u duhu secesije. '''Sportska dvorana Vijuš''' Višenamjenska [[športska dvorana Vijuš]], kapaciteta 2.150 gledatelja, otvorena je 27. studenog 2009., nakon 20 godina gradnje. '''Vatrogasni penjački toranj'''[[Datoteka:Penjački toranj, Slavonski Brod.jpg|mini|alt=]] Građen je od 1903. do 1904. godine od strane Odbora brodskog vatrogasnog društva. Koristeći vodu iz Save služio je za potrebe gašenja požara, polijevanje i čišćenje gradskih ulica. Obnovljen je i osvjetljen 2003. godine. Zgrada '''Hrvatskog doma''' otvorenog 1925. godine [[Datoteka:Klepetan Slavonski Brod.jpg|mini|Maketa Klepetana]] U spomen na najpoznatiju ljubavnu priču grada Slavonskog Broda, onu između roda [[Malena i Klepetan|Malene i Klepetana]] u naselju Slavonija II nalazi se '''maketa Klepetana'''. '''Spomenik poginuloj djeci''' [[Datoteka:Spomenik poginuloj djeci u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik ''Prekinuto djetinjstvo'']] U Brodskom Vinogorju na obroncima Dilj gore nalazi se '''planinarski dom ''Đuro Pilar'''''. '''Most na Savi''' '''''Đurin'' most'''[[Datoteka:Đurin most u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Pješački most izrađen za potrebe radnika Đure Đakovića, Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh.]]Pješački most napravljen iznad pruge za potrebe radnika u tvornici Đuro Đaković. U vrijeme zlatnog doba Đure Đakovića, kada je u njegovim pogonima radilo oko 20 000 ljudi, most su svakodnevno koristili deseci tisuća radnika i ljudi. S obzirom na velik protok ljudi u kratkom razdoblju (kada završava jedna i počinje druga smjena) ovaj most pripada skupini velikih inženjerskih rješenja. Posebnu važnost daje mu činjenica da su ga projektirali brodski inženjeri. Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh. '''Vatrogasni dom''' Izgradnja zgrade vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu završena je 1900. godine. Nalazi se odmah uz samostan. Jedna je od najpoznatijih brodskih znamenitosti. [[Datoteka:Vatrogasni dom u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Zgrada vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu]] '''Kip prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu''' [[Datoteka:Kip prvog hrvatskog predsjednika u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik Franji Tuđmanu]] Smješten je na Trgu dr. Franje Tuđmana, sjeverno od Korza, ispred hotela Park. Spomenik je svečano otkriven 10. prosinca 2006. '''Spomenik tisućitoj godišnjici osnutka [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatskoga kraljevstva]]''' [[Datoteka:Spomenik Hrvatskom kraljevstvu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|upright|Spomenik postavljen u spomen na [[Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva|tisućitu obljetnicu osnutka Hrvatskog kraljevstva]]]] Spomenik su 1925. godine postavili žitelji tadašnje općine Podvinje. Nalazi se u parku pokraj crkve sv. Antuna Padovanskog. == Brodski centar == Brodski centar dio je grada Slavonskog Broda i [[središte]] je kulture i okupljanja brođana i njihovih gostiju. Tu se nalazi stari [[Brod]], sa zgradama iz doba Austro-Ugraske, crkve i državne [[institucije]]. [[Sudovi]], sjedište [[Županije]], gradsko poglavarstvo i velika Brodska Tvrđa sastavni su dio Centra. U središtu grada je i smješteno Brodsko korzo, najveći [[trg]] u Hrvatskoj, a [[2006.]] dobitnik nagrade za najljepši trg u Hrvatskoj. U centru je i Starčevićeva ulica (među brođanima popularno zvana "Pijana"), popularna po noćnim klubovima i kao mjesto za dobar šoping. [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu]] smješten je u samom centru. Gimnazije i osnovne škole,te mnogobrojni vrtići su također smješteni u centru. [[Tvrđava Brod]] je vrlo blizu glavnog brodskog trga te se u budućnosti planira da se tvrđava uklopi zajedno s trgom u jedinstveno mjesto svih okupljanja u Slavonskom Brodu. == Obrazovanje == Početkom rada [[Sveučilište u Slavonskom Brodu|Sveučilišta]] u kolovozu 2020. godine grad Slavonski Brod postaje sveučilišni grad. Sveučilište nastaje spajanjem [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarskog fakulteta]], Učiteljskog fakultet [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Osijek]] – dislocirani studij Slavonski Brod i Veleučilišta (VUSB) koje je osnova još u listopadu 2006. godine. Danas u Slavonskom Brodu postoji osam srednjih škola, trinaest osnovnih škola i jedna osnovna i srednja glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji trinaest dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica. Stopa nepismenosti u Slavonskom Brodu zanemarivo je niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, a najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvjetima života i obrazovanja u ranijim vremenima. S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali, taj se trend u zadnje vrijeme počinje značajno mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuće naobrazbe pojedinaca. S obzirom na to da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija. Prema podatcima [[Državni zavod za statistiku|Državnog zavoda za statistiku]] o broju djece u vrtićima i školama grad Slavonski Brod je jedan od gradova koji bilježi najveći porast novih mališana u dječjim vrtićima. Uspoređujući s podatcima broja upisane djece u dječjim vrtićima u 2017./2018. godini (ukupno 1637 djece), u 2018./2019. godini Slavonski Brod ima čak 103 djeteta više upisana u dječje vrtiće (ukupno 1740 djece).<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/index.php/ostale-vijesti/10776-slavonski-brod-medu-najboljim-gradovima-u-hrvatskoj] Pristupljeno 4. rujna 2020.</ref> '''Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu''' *OŠ Ivan Goran Kovačić Slavonski Brod *OŠ Antun Mihanović Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Mali Pariz) *OŠ Hugo Badalić Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Jelas) *OŠ Đuro Pilar Slavonski Brod *OŠ Blaž Tadijanović Slavonski Brod *OŠ Bogoslav Šulek Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u selu [[Vranovci]]) *OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u selu [[Rušćica]]) *OŠ Ivana Brlić-Mažuranić Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Brodski Varoš) *OŠ Milan Amruš Slavonski Brod *OŠ Dragutin Tadijanović Slavonski Brod *Osnovna glazbena škola Ivana Zajca Slavonski Brod *Katolička OŠ Andrije Živkovića u Slavonskom Brodu '''Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:''' [[Datoteka:Klasična gimnazija SB.jpg|mini|'''Klasična gimnazija''' fra Marijana Lanosovića]] * Gimnazija ''Matija Mesić'' Slavonski Brod (nastava se održava po programima jezične, opće, prirodnoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije) * Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti (nastava se održava po programima klasične i sportske gimnazije) * Tehnička škola Slavonski Brod * Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod * Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod * Srednja medicinska škola Slavonski Brod * Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod * Obrtničko-tehnička škola Slavonski Brod * SŠ Ivana Zajca (srednja glazbena škola) '''Učilišta:''' * Pučko otvoreno učilište Brod * Pučko otvoreno učilište Libar '''Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:''' * [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]] ** [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarski fakultet]] **Odjel društveno-humanističkih znanosti **Tehnički odjel **Biotehnički odjel '''Studentski smještaj''' * Studentski dom u Slavonskom Brodu '''Dječji vrtići''' * Dječji vrtić ''Gita'' * Dječji vrtić ''Hlapić'' * Dječji vrtić ''Kosjenka'' * Dječji vrtić ''Lira'' * Dječji vrtić ''Maslačak'' * Dječji vrtić ''Pčelica'' * Dječji vrtić ''Potjeh'' * Dječji vrtić ''Radost'' * Dječji vrtić ''Rutvica'' * Dječji vrtić ''Seka i Braco'' * Dječji vrtić ''Stribor'' * Dječji vrtić ''Trnoružica'' * Dječji vrtić ''Tintilinić'' * Dječji vrtić ''Toporko'' * Sportski dječji vrtić ''Palunko'' * Dječji vrtić i centar za rehabilitizaciju djece s teškoćama u razvoju ''Zlatni cekin'' [[Kruh sv. Ante|Kruha sv. Ante]] * Glazbeno-jezična radionica Fantazija == Poznate osobe == {{div col|}} * [[Mario Mandžukić]] – nogometaš * [[Ivana Brlić-Mažuranić]] – spisateljica, provela je velik dio života u Slavonskom Brodu. * [[Mia Čorak Slavenska]] – prva hrvatska primabalerina svjetskoga glasa ([[HNK]], [[Metropolitan Opera|Metropolitan]], [[Teatro alla Scala|Scala]]) * [[Dragutin Tadijanović]] – poznati pjesnik * [[Vladimir Becić]] – poznati hrv. slikar * [[Andrija Štampar]] – međunarodno priznati zdravstveni djelatnik * [[Matija Mesić]] – prvi rektor zagrebačkoga sveučilišta, povjesničar, rimokatolički svećenik * [[Josip Stadler]] – prvi sarajevski nadbiskup * [[Tomo Skalica]] – prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!) * [[Milan Amruš]] – liječnik i političar, zagrebački gradonačelnik * [[Vjekoslav Klaić]] – jedan od najpoznatijih povjesničara * [[Hugo Badalić]] – poznati pjesnik * [[Andrija Torquat Brlić]] – političar i publicist * [[Mijo pl. Filipović]] – utemeljitelj Zagrebačkog Zoološkog vrta * [[Krešimir Blažević]] – osnivač [[zagreb]]ačkog rock sastava "[[Animatori]]" * [[Marko Kutlić]] – pjevač * [[Svetozar Rittig]] – rimokatolički svećenik, teolog, akademik i politčar * [[Branko Ružić]] – jedan od prvaka hrv. suvremene umjetnosti * [[Davorin Bazjanac]] – međunarodno priznati pionir strojarstva * [[Vasil Antipov]] – slikar * [[Đurđa Vilagoš]] – poznata hrvatska slikarica * [[Rudolf Abramović]] – legendarni svestrani športaš<ref>[http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 Brod Portal] Krešimir Grčević: ''Rukometaš koji je izumio "cepelin"'', 26. ožujka 2013. (pristupljeno 24. travnja 2017.)</ref> * [[Kornelija Kvesić]] – hrvatska košarkašica * [[Ana Titlić]] – hrvatska rukometašica * [[Hilde Krahl]] – austrijska glumica * [[Zvonimir Toldi]] – poznati hrvatski etnolog * [[Silvije Tomašević]] – novinar * [[Đuro Đaković]] – istaknuti član KPJ * [[Dragutin Barić (glazbenik)|Dragutin Barić]] – rock glazbenik * [[Dragutin Horkić]] – književnik * [[Zdravko Tomac]] – političar * [[Ivica Račan]] – političar * [[Krunoslav Kern]] – slikar * [[Zdravko Ćosić]] – slikar * [[Stjepan Vladimir Letinić]] – pjesnik * [[Ivica Šmit]] – novinar * [[Predrag Goll]] – slikar * [[Zdenko Runjić]] – skladatelj * [[Antun Milović]] – političar * [[Venio Losert]] – rukometaš * [[Iva Ciglar]] – košarkašica * [[Jelena Ivezić]] – košarkašica * [[Irena Kolesar]] – glumica * [[Davorin Komljenović]] – šahovski velemajstor * [[Branko Radičević]] – pjesnik * [[Marko Kern]] – poznati slikar * [[Radovan Delalle]] – arhitekt * [[Andrija Mutafelija]] – nogometaš * [[Zoran Šprajc]] – poznati voditelj * [[Josip Relković]] – pjesnik i svećenik * [[Ivanka Brađašević]] – hrv. književnica * [[Milan Kerdić]] – novinar, pravnik i političar * [[Ignjat Brlić]] – odvjetnik * [[Vatroslav Brlić]] – odvjetnik * [[Ivo Čupar]] – stomatolog i akademik HAZU * [[Mario Penzar]] – orguljaš * [[Davor Garić]] – glumac * [[Ivica Zubak]] – filmski redatelj * [[Vlado Bašić]] – pjevač * [[Marko Majstorović (svećenik)|Marko Majstorović]] – katolički svećenik, monsinjor, župnik * [[Rupert Rozmarić]] – katolički svećenik, franjevac * [[Mladen Kruljac]] – hrvatski general * [[Ante Prkačin]] – političar i poduzetnik * [[Zdravko Marić]] – političar i bivši ministar financija {{div col end}} == Kultura == 2017. godine bio je domaćin 4. Svjetskih umjetničkih igara.<ref>https://prigorski.hr/pocele-4-svjetske-umjetnicke-igre/</ref> {{col-begin}} {{col-break}} '''Kazališta''' * Dječje Kazalište ''Ivana Brlić Mazuranić'' * Kazališno koncertna dvorana ''Ivana Brlić Mažuranić'' Slavonski Brod '''Knjižnice''' * Gradska knjižnica Slavonski Brod * Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu '''Muzeji''' * [[Muzej Brodskog Posavlja]] * [[Muzej tambure]] * Kuća Ivane Brlić-Mažuranić * Spomen-dom Dragutina Tadijanovića * Lovački muzej '''Galerije''' * [[Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda]] ** Galerija ''Ružić i suvremenici'' * Atelier – Unikat * Atelier – Aurel * Galerija i antikvarijat Balen * Galerija Kutuzović * Likovni salon ''Vladimir Becić'' {{col-break}} '''Ustanove''' * Državni arhiv * Institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje * Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu '''Manifestacije''' * Brodsko kolo – smotra folklora Brodsko-posavske županije * [[Brodsko glazbeno ljeto]] * Gloria Festung Brod – multimedijski je spektakl u prostoru Tvrđave. * Likovna kolonija Sava * Likovna kolonija Slavonija * U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić * x-k.e.r.u.b. music festival * Tadijine jedseni <ref>[https://magazin.hrt.hr/673022/pocele-tadijine-jeseni ''Počele Tadijine jeseni''] HRT. 2. studenoga 2020. Pristupljeno 3. studenoga 2020.</ref> {{col-end}} == Mediji == {{col-begin}} {{col-break}} '''Novine''' * Posavska Hrvatska * Brodski vjesnik '''Radio''' * Radio Brod * Radio Slavonija * Radio Tehničke škole (ukinut) * Radio 92 '''Televizijske postaje''' * Slavonskobrodska televizija * HTV (dopisništvo) {{col-break}} '''Portali''' * www.brodportal.hr * www.sbperiskop.net * www.sbplus.hr * www.sbonline.net * www.slavonskibrod.net * www.ebrod.net * www.035portal.hr * www.sbpozitivno.com {{col-end}} == Sport == Najpopularniji športovi su [[nogomet]] i [[košarka]]. Brođani su dali zavidne rezultate u tim športovima kao i u mnogim drugima, poglavito [[boks]], akrobatski rock 'n' roll, [[tenis]], [[karate]], [[rukomet]], [[kajak]] i [[kanu]]. Poznati sportaši iz Slavonskog Broda jesu nogometaš [[Mario Mandžukić]], rukometaši [[Venio Losert]] i Dejan Krtolica, košarkašice [[Kornelija Kvesić]], [[Iva Ciglar]] i [[Jelena Ivezić]] te kajakaši [[Marko Lipovac]] i [[Antun Novaković]]. Od 1954. održava se ''Međunarodna kajakaška regata „Slavonski Brod“'', koja je u kalendaru ICF-a. [[Europa kup u field samostrelu]] održava se od 2006. godine. Održava se u dvorani s metama na udaljenosti od 18m. Zanimljivost natjecanja je dodjela prijelaznog pehara pobjedniku eliminacijskog dijela turnira koji je zajednički za muškarce i žene. ''Božićni malonogometni turnir 'Slavonski Brod' '' održava se od 1995. godine te je po visini nagrade jedan od najboljih u Hrvatskoj. Održava se najdugovječnija hrvatska trkačka utrka na 1 milju; utrke su bile poznate pod nazivom „utrke za palačinke“. Prvo izdanje bilo je 1984.<ref>https://www.trcanje.hr/najdugovjecnija-hrvatska-utrka-na-milju/16583/</ref> '''Nogomet''' * [[NK Amater Slavonski Brod|NK ''Amater'']] * [[NK Budainka Slavonski Brod|NK ''Budainka'']] * [[NK Marsonia Slavonski Brod|NK ''Marsonia'']] (navijači: ''Legija'') * [[NK MV Croatia Slavonski Brod|NK MV ''Croatia'']] (natjecali se i kao [[NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|NK ''Marsonia 1909'']]) * [[HNK Željezničar Slavonski Brod|HNK ''Željezničar'']] * NK ''Vinogorac'', [[Brodsko Vinogorje]] * [[NK Roma Slavonski Brod|NK ''Roma'']] – 1. [[Romi|romski]] nogometni klub u Hrvatskoj trenutno se ne natječe. * [[NK Trgovački Slavonski Brod|NK ''Trgovački'']] (ugašen) * [[NK Viktorija Slavonski Brod|ŽNK ''Viktorija'']] * [[NK Podvinje Slavonski Brod|NK ''Podvinje'']], [[Podvinje]] * NK ''Graničar'', [[Brodski Varoš]] '''Mali nogomet / futsal''' * [[MNK Argus Slavonski Brod|MNK Argus]] (ugašen) * [[MNK Brod Slavonski Brod|MNK Brod]] * [[MNK Brod 035 Slavonski Brod|MNK Brod 035]] '''Košarka''' * KK ''Slavonski Brod'' * [[KK Svjetlost Brod|KK ''Svjetlost Brod'']] * [[BAKL-Brodska amaterska košarkaška liga|BAKL – Brodska amaterska košarkaška liga]] * ŽKK ''Brod na Savi'' '''Borilački športovi''' * Taekwondo klub ''Kolonija'' * MMA klub ''TIGAR Brod'' * Boksački klub ''Posavina Kuna'' * Boksački klub ''Brod'' * Taekwondo klub ''Brod'' * Karate klub ''Slavonski Brod'' '''Kajak/kanu''' * Kajak kanu klub ''Marsonia''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kkkmarsonia.hr/ |title=www.kkkmarsonia.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030184707/http://www.kkkmarsonia.hr/ |archive-date=30. listopada 2012. |access-date=27. ožujka 2012.}}</ref> * Kajak kanu klub ''Olimpik''<ref>[https://kkkolimpik.wordpress.com/ KKK Olimpik]</ref> '''Plivanje''' * [[Plivački klub Marsonia|Plivački klub ''Marsonia'']] '''Vaterpolo''' * [[Vaterpolo klub Marsonia|Vaterpolo klub ''Marsonia'']] '''Konjički sport''' * Zaprežni klub Slavonac '''Hokej''' *[[Inline hokej klub Okej|inline hokej klub ''OKEJ'']]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://rekreacija.hr/inline-hokej?grad=slavonski-brod&tip=centri&prikazi=prika%C5%BEi |title=Rekreacija.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305113922/http://rekreacija.hr/inline-hokej?grad=slavonski-brod&tip=centri&prikazi=prika%C5%BEi |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=11. studenoga 2011.}}</ref> '''Ostalo''' * [[RK Brod Slavonski Brod|Rukometni klub ''Brod'']] * TK Brod * Šahovski klub ''Oriovac'' * [[MOK Marsonia|MOK ''Marsonia'']] * Odbojkaški klub ''Brod'' * Odbojkaški klub ''Kolonija'' * Squash club BROD * Curling Club ''Legija'' *Športski plesni klub Top-dance == Udruge i klubovi == {{col-begin}} {{col-break}} * Mreža Zajednica Učenja (MZU) * GD Varganj * Beuz Slavonski Brod * Pokret urbanog življenja (PUŽ) * ''Bumn'' (udruga mladih i najmlađih) * 'Heron Marsonica Rally Team'' (obožavatelji ''spačeka'') * Folklorni ansambl Broda (FAB) * Matica hrvatska Slavonski Brod * Paintball i Airsoft klub ''Marsonia'' * Zavičajni klub ''Brođani'' – Berlin * [[Kolos Slavonski Brod]] – bodybuilding, zdrava prehrana i MMA * Grupa za ljudska ženska prava * Udruga korisnika ''wireless'' komunikacija (SBWIFI) * Udruga za zaštitu životinja ''Victus'' * Udruga ''Vivak'' * Paintball klub Brod * Pokret ekstremnih sportova (PES) * Radio klub ''Slavonski Brod'' – 9A1CRS (www.9a1crs.com) * Takwon-do klub ''Alfa Brod'' * Slavonska Liga Amatera Stolnog Tenisa ''SLAST'' * Radio klub ''Jelas'' 9A1JSB (www.rau-jelas.hr) {{col-break}} [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (12).jpg|200px|mini|desno|Udruga lađara Marsonia (u prvom planu) na 29. Maratonu lađa]] * [[Udruga splavara ''Čika Mata'']] * Udruga hrvatske mladeži Patriot – UHMP * Udruga ''Skuttino'' * Studio za moderni i klasični ples ''Brodski leptirići'' * Planinarsko društvo ''Dilj gora'' Slavonski Brod * Plesni studio ''Top Dance'' * Plesni klub ''Quickstep'' (www.plesnaskola.hr) * Brodski plesni studio ''Cascavela'' * Twirling klub ''Cascavela'' * Brodsko ekološko društvo – BED * Športsko ribolovni savez Brodsko-posavske županije * Yoga Studio Slavonski Brod * Boćarski klub Brlićka 2007 * Udruga za socijalizaciju, promicanje kulture i prevenciju ovisnosti (SKIP) * Brlog Predstavlja<ref>{{Citiranje weba |url=http://brlogpredstavlja.com/info/bp-info/ |title=Brlog Predstavlja |access-date=27. ožujka 2012. |archive-date=23. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120323131013/http://brlogpredstavlja.com/info/bp-info/ |url-status=dead }}</ref> * Fotoklub Kadar SB<ref>[http://kadarsb.hr/ Fotoklub Kadar SB]</ref> * Studentski katolički centar Slavonski Brod (SKAC SB)<ref>[https://skac-sb.hr/ SKAC SB]</ref> * Udruga lađara Marsonia {{col-end}} ==Gradovi prijatelji== * {{Z|SLO}} [[Celje]], [[Slovenija]]<ref>[http://www.slavonski-brod.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1664&Itemid=2118 Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Grada Slavonskog Broda i Mestne občine Celje]</ref> ==Počasni građani== * [[Josip Stadler]] (2023.)<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti-2/13311-predsjednik-milanovic-na-svecanoj-sjednici-povodom-dana-grada-slavonskog-broda Predsjednik Milanović na svečanoj sjednici povodom Dana grada Slavonskog Broda] ''slavonski-brod.hr''. Grad Slavonski Brod. Objavljeno 16. svibnja 2023.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.slavonski-brod.hr/ Službena stranica grada Slavonskoga Broda] * [http://www.tzgsb.hr/ Turistička zajednica Slavonskoga Broda] {{GiO BPŽ}} {{Slavonski Brod}} [[Kategorija:Slavonski Brod| ]] [[Kategorija:Gradovi u Brodsko-posavskoj županiji]] 481r6dk2m458uc29hmh8kwq6zjffow6 7573688 7573670 2026-08-10T17:39:02Z MaGa 20797 + 7573688 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|17. tjedan 2022.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Slavonski Brod |vrsta = naselje i grad |grb = Slavonski Brod (grb).gif |članak o grbu = [[Grb Slavonskog Broda|Grb grada Slavonskog Broda]] |zastava = Vlag slavonski brod.gif |slika = Slavonski Brod (Славонски Брод, Хрватска).jpg |opis slike = Panoramski pogled na Slavonski Brod |županija = {{Z+X|BPŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Mirko Duspara]] (Nezavisna lista) |gradsko vijeće = 21 članova |predsjednik vijeća = [[Stribor Valenta]] |naselja = [[#Gradska naselja|3 gradska naselja]] |površina = 54,1 |površina uža = 41,7 |visina = +96 |z. širina = 45.16 |z. dužina = 18.01 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 49891 |stanovništvo uže = 45005 |svetac = Sveti Ivan Nepomuk |dan = [[16. svibnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 35000 Slavonski Brod |pozivni broj = +385 (0)35 |autooznaka = SB |web = {{URL|https://slavonski-brod.hr/}} |bilješke = }} '''Slavonski Brod''' grad je u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]]. Po broju stanovnika drugi je grad u [[Slavonija|Slavoniji]], a šesti u Republici Hrvatskoj.<ref>[https://www.telegram.hr/zivot/najveci-gradovi-u-hrvatskoj-povrsina-stanovnistvo/ Ovo su najveći gradovi u Hrvatskoj, a jedan je površinom veći i od Pariza] Pristupljeno 10. ožujka 2025.</ref> Administrativno je i upravno središte [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]]. Tijekom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] grad se zvao '''Marsonia''', a od [[1244.]] do [[1945.]]{{ni}} godine '''Brod na Savi'''. == Zemljopis == Slavonski Brod nalazi se na sjevernoj (lijevoj) obali rijeke Save na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|Paneuropski Koridor X]] i [[autocesta A3]] iz zapadne Europe k Bliskom Istoku, a na rijeci Savi je cestovni most i međunarodni granični prijelaz. Grad je lociran na pola puta između [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a, na južnom rubu Panonske ravnice, između obronaka [[Dilj]]a na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod. == Stanovništvo == Po broju stanovnika Slavonski Brod je osmi u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj ([[Slavonija i Baranja]]). Do [[1991.]] broj stanovnika se povećavao zahvaljujući snažnom rastu [[Gospodarstvo|gospodarstva]] (metalna industrija [[Đuro Đaković Holding d.d.|''Đuro Đaković'']], [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] kombinat ''Jasinje'', [[drvna industrija]] ''Slavonija'' i ''Oriolik'' i ostalo). '''Demografski podatci''' Podaci 1991.: 57 796 stanovnika, a 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca). Nakon rata dolazi do porasta zbog velikoga broja prognanika iz [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] te 2005. šire područje grada ima oko 80 000 stanovnika. U gradu ima 59 141 stanovnika, a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60 347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika se penje na 64 612 stanovnika. Slavonski Brod, ako se uzme u obzir uska povezanost sa susjednim naseljima, čini 5. [[Gradovi u Hrvatskoj|aglomeraciju]] Hrvatske (124 349). {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Slavonski Brod |p1857=4015 |p1869=4775 |p1880=5872 |p1890=6940 |p1900=9627 |p1910=13193 |p1921=13729 |p1931=19203 |p1948=20196 |p1953=23116 |p1961=30093 |p1971=40043 |p1981=49153 |p1991=57229 |p2001=64612 |p2011=59141 |p2021=49891 |napomena=Nastao iz stare općine Slavonski Brod. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Slavonski Brod |p1857=2736 |p1869=3362 |p1880=4433 |p1890=4968 |p1900=7532 |p1910=10651 |p1921=11199 |p1931=15827 |p1948=16681 |p1953=21858 |p1961=28810 |p1971=38705 |p1981=47583 |p1991=55683 |p2001=58642 |p2011=53531 |p2021=45005 |napomena=Do 1921. iskazivano pod imenom Brod. Sadrži podatke za bivše naselja Budainka od 1900. do 1948. i Podvinje od 1953. do 1991. U 2001. smanjeno je za područje naselja Podvinje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Naselja i četvrti == [[Datoteka:Vatrogasni dom SB.jpg|mini|Vatrogasni dom]] [[Datoteka:Strojarski fakultet (SB).jpg|mini|Strojarski fakultet]] Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50.14&nbsp;km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]]. Gradske četvrti Slavonskog Broda jesu [[Brodski centar|centar]], [[Plavo Polje]], [[Budainka]], [[Naselje Zrinski-Frankopan|Zrinski Frankopan]], [[Mali Pariz]], [[Naselje Andrija Hebrang]], [[Slavonija 1]], [[Slavonija 2]], [[Brodsko Vinogorje]], kralja Tomislava, [[Brodsko naselje "Livada"|Livada]], Matije Ivanića, [[Marsonija|Marsonia]], [[Bjeliš]], [[Mikrorajon]], [[Brodsko naselje "Kolonija"|Kolonija]], [[Jelas]], Krajiška, [[Lutvinka]], [[Brodski Varoš]], [[Podvinje]], Šestinac i Marinci. == Uprava == Nakon lokalnih izbora (2025.) za gradonačelnika je po 6. put izabran [[Mirko Duspara]] iz Nezavisna lista – Mirko Duspara, a njegova zamjenica ostala je Marina Martić Puača.<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti/15773-mirko-duspara-danas-zapocinje-novi-gradonacelnicki-mandat Mirko Duspara danas započinje novi gradonačelnički mandat] Pristupljeno 5. lipnja 2025.</ref> == Povijest == [[Datoteka:Rimska diploma iz Slavonskog Broda.jpg|mini|''Rimska diploma'' s antičkim nazivom grada]] [[Datoteka:Tlocrt tvrđave Brod 18. st.jpg|mini|Tlocrt Tvrđave iz 18. stoljeća]] [[Datoteka:Article on the Historical Name of Slavonski Brod.png|alt=Članak o imenu grada Slavonski brod iz 1934. god.|mini|Članak o imenu grada Slavonski Brod iz 1934. god.]] Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime ''Brod'' koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog. Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga [[kameno doba|kamenog doba]]. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda. Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom sa žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje kulta lubanje i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje. Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz [[rimljani|rimskih]] vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu '''Marsonia'''. Do danas nije utvrđeno je li [[Marsonia|Marsonija]] bila samo poštanska stanica i prenoćište ili i čitava naseobina. Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu'' Notitia dignitatum'' zapisana je kao ''Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia''. S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]eve [[Geografija (Ptolomej)|Geografije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je [[Abraham Ortelius]], koji je u svom atlasu ''[[Theatrum orbis terrarum]]'' ([[Antwerpen]] 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i [[iliri|ilirskih]] naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod. Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio [[Matija Petar Katančić]]. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti. Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u [[6. stoljeće|6. stoljeću nove ere]]. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] [[1224.]] godine. Kroz kasni [[srednji vijek]] i glavninu novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj krajini, seriji utvrđenja na granici [[Austrija|Austrije]] s [[Tursko carstvo|Turskim carstvom]]. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja [[17. stoljeće|17. stoljeća]] kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše [[Franjevci]] pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. Od [[1244.]] do [[1945.]]{{ni}} godine grad nosi ime '''Brod na Savi'''. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka dvadesete godine 20. stoljeća se nazivaju ''zlatnim dobom Broda''. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] grad mijenja ime iz Brod na Savi u '''Slavonski Brod'''. === Drugi svjetski rat === Grad je teško stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima [[1945.]] godine. Slavonski Brod (za NDH se zvao ''Brod na Savi'') je bio vrlo važan kao strateško i prometno mjesto za [[NDH]] i [[Osovinske sile]]. Od hrvatskih gradova samo je [[Zadar]] toliko stradao u završnim akcijama Saveznika. Više od 80% građevina je bilo uništeno u savezničkim bombardiranjima pri čemu su uništene i građevine iz vremena [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] od iznimne kulturno – povijesne i urbanističke vrijednosti.<ref>Studenti.math.hr - [http://web.studenti.math.hr/~mmaric43/ Slavonski Brod]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> === Domovinski rat === [[Datoteka:Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik poginulim braniteljima u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] s područja bivše općine Slavonski Brod.]] {{Glavni|Stradavanje djece u Slavonskom Brodu}} Teška ga je sudbina zadesila za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] za osamostaljenje Republike Hrvatske, kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane [[JNA]]. Slavonski Brod je bio vrlo važan i srpskom agresoru zbog svog geopolitičkog položaja. Po nekim stručnjacima Brod je drugi najteže stradali hrvatski grad poslije [[Vukovar]]a. U prosjeku je dnevno samo u Slavonskom Brodu kao posljedica velikosrpske agresije ginulo petero ljudi.<ref name="ISP">[http://www.isp.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=467&Itemid=31 Hrv. institut za povijest] Hrvatski institut za povijest - Predstavljena knjiga prof. dr-a Mirka Valentića Rat protiv Hrvatske 1991.- 1995., 8. lipnja 2010., govor povjesničara Mate Artukovića</ref> U napadima je ukupno ubijeno 29-ero djece. Poznat je velikosrpski teroristički topnički napad od [[16. srpnja]] 1991., kad su bosanski Srbi granatom pogodili slavonskobrodski [[izbjeglice|izbjeglički]] centar, pri čemu su ubili 12 osoba, a 60-ak ranili.<ref>[http://www.hic.hr/dom/434/dom23.htm HIC] Dom i svijet br.434 - Na današnji dan</ref> Pri gotovo svakodnevnom granatiranju Slavonskog Broda od neprijateljskih granata stradale su 182 osobe od kojih je 28-ro djece.<ref>[http://www.sbonline.net/grad-slavonski-brod/povijest/slavonski-brod-u-domovinskom-ratu Slavonski Brod u Domovinskom ratu] - Željko Mužević</ref> Od svibnja 1992. do 1995. ranjeno je 969 hrvatske djece. Uglavnom su uzroci ranjavanja bile eksplozije ili prostrijeli za vrijeme topničkog ili zračnog napada. Među djecom ima 90 teških invalida.<ref>[http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/501/490w] Marina Ajduković - Djeca rata u Hrvatskoj</ref> Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao u vrijeme kada nisu postojale vojne akcije JNA u drugim gradovima istočne Hrvatske. Grad se tijekom poratnih '90-ih postupno oporavljao i obnavljao te nastojao dobro povezati, gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske što je uvijek bilo primarno za Brod, a i radilo se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika. Slavonski Brod i okolica su dali obol u obrani i oslobađanju i drugih dijelova Hrvatske. U [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]] su podnijeli veliki teret, braneći tek oslobođeni Kašić, ključno mjesto za obranu Zadra. U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) su u području sela [[Kašić]]a ili njegove okolice poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne ''Kobre'' iz sastava [[3. gardijska brigada "Kune"|3. gardijske brigade ''Kune'']].<ref>Petar Vulić: Operacija Maslenica - bitka svih bitaka (3): Bez Domovinskog rata ne bi bilo ni Hrvatske, [[Fokus (časopis)|Fokus]], Zagreb, br.458/2009., 20. veljače 2009. str. 25</ref><ref>[http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/120/vijest/3138.html SB portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100128211425/http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/120/vijest/3138.html |date=28. siječnja 2010. }} Kašić noćas ne smije pasti, 22. siječnja 2010., pristupljeno 17. travnja 2010.</ref> === Danas === Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje [[Središnja Europa|Središnju Europu]] s [[Mala Azija|Malom Azijom]]. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.Iako se naglasak razvitka u posljednje vrijeme stavlja u razvijanje turizma i uslužnih djelatnosti,Brod je uvijek bio i uvijek će biti industrijski grad i njegova budućnost je upravo u tom sektoru te je potrebna daljna modernizacija brodskih tvornica i industrije. == Gospodarstvo == ====Industrija==== Slavonski Brod ima razvijenu industriju, iako je ona zbog rata i lošeg prijelaza iz planskog gospodarstva u [[kapitalizam|kapitalističko]] tržišno gospodarstvo opadalo niz godina. Početkom [[2000-ih]] stanje u gospodarstvu na području Grada Slavonskoga Broda ide na bolje. Najpoznatija tvrtka je brodski holding [[Đuro Đaković Holding d.d.|''Đuro Đaković'']] koji je u svojim zlatnim vremenima, posebno tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]], zapošljavao između 11.000 i 13.000 radnika. Proizvodi ove tvrtke su: željeznička vozila, industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, mostovi, auto dijelovi, borbena vozila i njihovo održavanje poput tenka [[M-95 Degman|Degman]], vozila [[Patria AMV]], [[M2 Bradley]] i drugi. Osim Đure Đakovića, u gradu djeluju ili su djelovale brojne druge značajne tvrtke poput: Andritz TEP, Basch-Mont, Brod-plin, Simplex, Slavonija DI, Vindon, Hidromont, Kožul, PZC Brod, Rio-pak i druge. ====Poljoprivreda==== Važna je i [[poljoprivreda]] i uzgoj [[voće|voća]], a dobro se razvija i [[prehrambena industrija]], upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina. Na području grada postoji nekoliko vrlo uspješnih proizvođača vina, koji svoje proizvode i izvoze. ====Promet==== [[Promet]] je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od [[Rimsko Carstvo|rimskih vremena]], pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska [[autocesta]] ([[Autocesta A3|A3]]) [[Zagreb]] – Slavonski Brod – [[Beograd]]. Također [[Luka Slavonski Brod|Luka Brod]] je druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji je suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1.500.000 tona). 15&nbsp;km istočno od centra Broda nalazi se autocesta [[Autocesta A5|A5]] (''Slavonika'') koja leži na međunarodnom tranzitnom pravcu [[Europski pravac E73|Koridor 5c]], koji povezivava [[Srednja Europa|srednju Europu]] i [[Slavonija|Slavoniju]] s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] te obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Šira prigradska zona grada jedno je od najvećih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu A3. Trenutno se gradi novi autobusni kolodvor koji je po broju prometa treći u Hrvatskoj. Prometni položaj prati i dobra ponuda za punjenje vozila pa tako u gradu postoji nekoliko punionica za električna vozila, a jedno od njih je od poznate američke tvrtke [[Tesla (tvrtka)|Tesla]]. Punionica stlačenog prirodnog plina (eng. ''CNG'') izgrađena je [[2021.]] te je prva u Hrvatskoj bez posade s automatskom naplatom i jedina od Zagreba do Beograda. Danas u Hrvatskoj postoji ukupno pet punionice od čega su tri za javne namjene.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-slavonskom-brodu-prva-hrvatska-samoposluzna-punionica-prirodnog-plina-15113481 U Slavonskom Brodu prva hrvatska samoposlužna punionica prirodnog plina]</ref> ====Uslužne djelatnosti==== Uslužne djelatnosti jedan su od vrlo važnih čimbenika u gradu, a posebno turizam. U Slavonskom Brodu se nalazi [[Spomenik kulture|spomenik nulte kategorije]] ''Brodska tvrđava'', koja je inače najveći i najvažniji fortifikacijski spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje još mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje. Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj, [[Trg Ivane Brlić-Mažuranić]], ujedno i jedan od najljepših u državi, koji svojim južnim dijelom izlazi na rijeku [[Sava|Savu]] na koju se pruža izvanredan pogled. [[Datoteka:Brlić palača.jpg|mini|Palača obitelji Brlić]] Tu se nalazi i kuća [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]], svjetski proslavljene [[Književnica|spisateljice]] za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju, a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su [[galerije]], knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod. U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz rijeku u državi, poznat kao popularni [[Brodski kej|''brodski Kej'']]. Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod i njegovi građani, živi zajedno sa svojom rijekom. ==== Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda ==== Razvojna agencija<ref name="ra-sb">[https://ra-sb.hr/ Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda]</ref> osnovana je 14. ožujka 2008, a s radom je započela 30. lipnja 2008. Osnivač Društva je Grad Slavonski Brod, koji je Razvojnu agenciju osnovao zbog rastućih potreba kvalitetne pripreme projekata za kandidiranje prema [[Državni proračun|državnom proračunu]] te prema fondovima [[Europska unija|Europske unije]]. Također uloga agencije je stručno osposobljavanje i izobrazba u poduzetništvu. Uz pripremanje i izradu projekata, Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda bavi se i organiziranjem sajmova te je bila izvršni organizator tradicionalnog 13. [[Katarinski sajam|Katarinskog sajma]] obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, koji se održao od 24. – 28.11.2008. godine na prostoru [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]]. == Spomenici i znamenitosti == <!-- da odvojimo ovo u pokoji novi clanak ? --> === Tvrđava Vukovac === {{glavni|Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu}} [[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду2.jpg|mini|Plan stare brodske utvrde iz 1715.]] Starija, bivša, srednjovjekovna utvrda u Brodu, od naroda je nazivana [[Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu|Vukovac]]. Izgranjom nove, ova gubi obrambenu ulogu, postaje karantena, a kasnije i propada. === Tvrđava Brod === {{glavni|Tvrđava Brod}}[[Datoteka:Tvrđava Brod (Brod Fortress, Slavonski Brod, Croatia).jpg|mini|Tvrđava Brod]]Po svojim dimenzijama, ova utvrda, spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]], čiji je sjeverni pandan. Brodska tvrđava je inače najveći spomenik kontinentalne Hrvatske, a ujedno je i spomenik nulte kategorije. Građena je u vremenu od [[1715.]] do [[1780.]] godine i bila je važna pogranična tvrđava na rijeci Savi. U njezinom središtu nalazi se oktogonalna kapelica sv. Ane. === Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva === {{glavni|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu}} [[Datoteka:Samostan dvorište.jpg|lijevo|mini|Dvorište samostana]] Godine 1694. sagrađen je drveni [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|franjevački samostan]] koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun [[Trenk]], zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj. Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je nulte kategorije. === Svetište Gospe od Brze Pomoći === Svakoga osmoga u mjesecu brojni vjernici hodočaste u svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/svetiste/hodocasnicki-dani-prikaz.php?IDhodocasnicki_dani=5 |title=Svetište Gospe Brze Pomoći - Slavonski Brod - Hodočasnički dani Gospi Brze Pomoći |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201512/http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/svetiste/hodocasnicki-dani-prikaz.php?IDhodocasnicki_dani=5 |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=6. svibnja 2015.}}</ref><ref>(IKA): [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=169490 Relikvije bl. Stepinca na hodočasničkom danu Gospi Brze Pomoći], IKA - najave: 8. svibnja 2015., IKA N - 169490/5</ref> === Trg Ivane Brlić-Mažuranić === [[Datoteka:Kip Ivane Brlić Mažuranić.jpg|mini|Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić]] Glavni gradski trg nosi ime po poznatoj spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić. Trg Ivane Brlić-Mažuranić ili Korzo površinom je među najvećim trgovima u Hrvatskoj. Na njemu se nalazi niz palača među kojima je i palača obitelji Brlić. Na trgu se nalazi kip Ivane Brlić-Mažuranić, likovno-umjetnički salon Becić i brončane ploče uspješnim sportašima Veniu Losertu, Mariju Mandžukiću, Ivici Oliću i Ivanu Rakitiću. === 3D Slika === [[Datoteka:3D slika.jpg|mini]] 3D Slika u Slavonskom Brodu djelo je 3D umjetnika, Brođanina, Filipa Mrvelja. Nastala je 2011. godine na prostoru nekadašnjeg Malog gradskog kupališta, a njezina površina iznosi 1300 m<sup>2</sup>. U trenutku nastanka bila je najveća takva slika u svijetu. === Splavarska ulica === {{glavni|Splavarska ulica}} [[Datoteka:Splavarska.jpg|mini|Splavarska]] [[Splavarska ulica]] u Slavonskom Brodu jedina je takva u Hrvatskoj. Čini je osamdesetak splavi poredanih jedan do drugog na rijeci Savi, od centra grada do gradskog kupališta ''Poloj''. === Gradsko kupalište ''Poloj'' === {{glavni|ŠRC Poloj}}[[Datoteka:Poloj Slavonski Brod.jpg|mini|Poloj]][[ŠRC Poloj|Gradsko kupalište ''Poloj'']], pješčana je plaža smještena 2.5&nbsp;km od gradskih bazena na rijeci Savi. Jedna je od najljepših riječnih plaža u Europi, a na njoj svake godine spas od ljetnih vrućina traže tisuće Brođana. Osim plaže ovdje se nalazi i sportsko rekreacijski centar koji sadržava košarkaško, odbojkaško i nogometno igralište, stolove za stolni tenis, podlogu za šah i teren za badminton. Svake godine na ''Poloju'' se organiziraju brojna događanja kao što su Motorijada i Pečenkijada. === Šetnica uz Savu === {{glavni|Brodski kej}}[[Datoteka:Šetnica uz rijeku Savu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Šetnica uz rijeku Savu]][[Brodski kej|Šetnica uz rijeku Savu]] ili popularno brodski Kej jedna je od najdužih i najljepših šetališta uz rijeke u Hrvatskoj. Njezina duljina iznosi 2,5&nbsp;km i prostire se od ušća rijeke [[Mrsunja|Mrsunje]] u Savu do gradskih bazena.<ref>{{Citiranje weba|title=I ovaj će slavonski grad dobiti svoju šetnicu|url=https://plusportal.hr/gospodarstvo/i_ovaj_ce_slavonski_grad_dobiti_svoju_setnicu-22340|access-date=2023-05-13|website=plusportal.hr|language=hr}}</ref> Prilikom izgradnje novih 600 m pronađeni su brojni arheološki ostatci. Na šetnicu se nastavlja šetalište koje prati Savu Splavarskom ulicom skroz do ''Poloja'' čime se dobiva 5,5&nbsp;km (od Savskog mosta 8,5&nbsp;km) dugo neprekinuto šetalište u kojem uživaju brojni Brođani. Šetnica je ukrašena brojnim grafitima, a tu se nalazi i kip Potjeha lika iz Ivanine bajke ''Kako je potjeh tražio istinu''. === Crkva svetog Antuna Padovanskog u Podvinju === [[Datoteka:Crkva sv. Antun Padovanskog u Podvinju.jpg|mini|Crkva u Podvinju]]Jedna od najljepših crkava u Slavonskom Brodu svakako je župna crkva župe sv. Antuna Padovanskog smještena u naselju Podvinje na obroncima Dilj gore. Uz crkvu nalazi se kip sv. Antuna i park. Svake godine brojni Brođani, ali i vjernici iz okolnih krajeva posjećuju župu, dana 13. lipnja kako bi prisustvovali najvećoj kirvajskoj proslavi u gradu. === Kulturno-povijesna cjelina Slavonskog Broda === [[Datoteka:Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu]] [[Datoteka:Neoklasicistička palača u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Neoklasicistička palača u Ulici Petra Krešimira IV.]] Slavonski Brod grad je bogate povijesti. U njegovu centru, ali i ostalim dijelovima nalazi se pregršt brojnih povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika. Upravo iz tog razloga Ministarstvo kulture stavilo je povijesno urbanu cjelinu Slavonski Brod pod zaštitu. Na prostoru pod zaštitom mogu se vidjeti brojne barokne, secesijske i klasicističke građevine. === Industrijski park === [[Datoteka:Industrijski park u Slavonskom Brodu 3.jpg|mini|Industrijski park u Slavonskom Brodu]]Nalazi se u kontaktnoj zoni tvrđave Brod, u Ulici Hanibala Lucića. U parku su postavljeni vozila i mehanizacija proizvedeni u tvornici „Đuro Đaković“. === Ostale znamenitosti === '''Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu''' [[Datoteka:Državni arhiv u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu]] Zgrada Državnog arhiva u Sl. Brodu smještena je u ulici Augusta Cesarca i 12.siječnja 1989. proglašena je spomenikom kulture. Zgrada je izgrađena 1910. u duhu secesije. '''Sportska dvorana Vijuš''' Višenamjenska [[športska dvorana Vijuš]], kapaciteta 2.150 gledatelja, otvorena je 27. studenog 2009., nakon 20 godina gradnje. '''Vatrogasni penjački toranj'''[[Datoteka:Penjački toranj, Slavonski Brod.jpg|mini|alt=]] Građen je od 1903. do 1904. godine od strane Odbora brodskog vatrogasnog društva. Koristeći vodu iz Save služio je za potrebe gašenja požara, polijevanje i čišćenje gradskih ulica. Obnovljen je i osvjetljen 2003. godine. Zgrada '''Hrvatskog doma''' otvorenog 1925. godine [[Datoteka:Klepetan Slavonski Brod.jpg|mini|Maketa Klepetana]] U spomen na najpoznatiju ljubavnu priču grada Slavonskog Broda, onu između roda [[Malena i Klepetan|Malene i Klepetana]] u naselju Slavonija II nalazi se '''maketa Klepetana'''. '''Spomenik poginuloj djeci''' [[Datoteka:Spomenik poginuloj djeci u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik ''Prekinuto djetinjstvo'']] U Brodskom Vinogorju na obroncima Dilj gore nalazi se '''planinarski dom ''Đuro Pilar'''''. '''Most na Savi''' '''''Đurin'' most'''[[Datoteka:Đurin most u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Pješački most izrađen za potrebe radnika Đure Đakovića, Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh.]]Pješački most napravljen iznad pruge za potrebe radnika u tvornici Đuro Đaković. U vrijeme zlatnog doba Đure Đakovića, kada je u njegovim pogonima radilo oko 20 000 ljudi, most su svakodnevno koristili deseci tisuća radnika i ljudi. S obzirom na velik protok ljudi u kratkom razdoblju (kada završava jedna i počinje druga smjena) ovaj most pripada skupini velikih inženjerskih rješenja. Posebnu važnost daje mu činjenica da su ga projektirali brodski inženjeri. Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh. '''Vatrogasni dom''' Izgradnja zgrade vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu završena je 1900. godine. Nalazi se odmah uz samostan. Jedna je od najpoznatijih brodskih znamenitosti. [[Datoteka:Vatrogasni dom u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Zgrada vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu]] '''Kip prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu''' [[Datoteka:Kip prvog hrvatskog predsjednika u Slavonskom Brodu.jpg|mini|Spomenik Franji Tuđmanu]] Smješten je na Trgu dr. Franje Tuđmana, sjeverno od Korza, ispred hotela Park. Spomenik je svečano otkriven 10. prosinca 2006. '''Spomenik tisućitoj godišnjici osnutka [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatskoga kraljevstva]]''' [[Datoteka:Spomenik Hrvatskom kraljevstvu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|upright|Spomenik postavljen u spomen na [[Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva|tisućitu obljetnicu osnutka Hrvatskog kraljevstva]]]] Spomenik su 1925. godine postavili žitelji tadašnje općine Podvinje. Nalazi se u parku pokraj crkve sv. Antuna Padovanskog. == Brodski centar == Brodski centar dio je grada Slavonskog Broda i [[središte]] je kulture i okupljanja brođana i njihovih gostiju. Tu se nalazi stari [[Brod]], sa zgradama iz doba Austro-Ugraske, crkve i državne [[institucije]]. [[Sudovi]], sjedište [[Županije]], gradsko poglavarstvo i velika Brodska Tvrđa sastavni su dio Centra. U središtu grada je i smješteno Brodsko korzo, najveći [[trg]] u Hrvatskoj, a [[2006.]] dobitnik nagrade za najljepši trg u Hrvatskoj. U centru je i Starčevićeva ulica (među brođanima popularno zvana "Pijana"), popularna po noćnim klubovima i kao mjesto za dobar šoping. [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu]] smješten je u samom centru. Gimnazije i osnovne škole,te mnogobrojni vrtići su također smješteni u centru. [[Tvrđava Brod]] je vrlo blizu glavnog brodskog trga te se u budućnosti planira da se tvrđava uklopi zajedno s trgom u jedinstveno mjesto svih okupljanja u Slavonskom Brodu. == Obrazovanje == Početkom rada [[Sveučilište u Slavonskom Brodu|Sveučilišta]] u kolovozu 2020. godine grad Slavonski Brod postaje sveučilišni grad. Sveučilište nastaje spajanjem [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarskog fakulteta]], Učiteljskog fakultet [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Osijek]] – dislocirani studij Slavonski Brod i Veleučilišta (VUSB) koje je osnova još u listopadu 2006. godine. Danas u Slavonskom Brodu postoji osam srednjih škola, trinaest osnovnih škola i jedna osnovna i srednja glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji trinaest dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica. Stopa nepismenosti u Slavonskom Brodu zanemarivo je niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, a najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvjetima života i obrazovanja u ranijim vremenima. S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali, taj se trend u zadnje vrijeme počinje značajno mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuće naobrazbe pojedinaca. S obzirom na to da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija. Prema podatcima [[Državni zavod za statistiku|Državnog zavoda za statistiku]] o broju djece u vrtićima i školama grad Slavonski Brod je jedan od gradova koji bilježi najveći porast novih mališana u dječjim vrtićima. Uspoređujući s podatcima broja upisane djece u dječjim vrtićima u 2017./2018. godini (ukupno 1637 djece), u 2018./2019. godini Slavonski Brod ima čak 103 djeteta više upisana u dječje vrtiće (ukupno 1740 djece).<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/index.php/ostale-vijesti/10776-slavonski-brod-medu-najboljim-gradovima-u-hrvatskoj] Pristupljeno 4. rujna 2020.</ref> '''Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu''' *OŠ Ivan Goran Kovačić Slavonski Brod *OŠ Antun Mihanović Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Mali Pariz) *OŠ Hugo Badalić Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Jelas) *OŠ Đuro Pilar Slavonski Brod *OŠ Blaž Tadijanović Slavonski Brod *OŠ Bogoslav Šulek Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u selu [[Vranovci]]) *OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u selu [[Rušćica]]) *OŠ Ivana Brlić-Mažuranić Slavonski Brod ** (s područnim odjelom u naselju Brodski Varoš) *OŠ Milan Amruš Slavonski Brod *OŠ Dragutin Tadijanović Slavonski Brod *Osnovna glazbena škola Ivana Zajca Slavonski Brod *Katolička OŠ Andrije Živkovića u Slavonskom Brodu '''Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:''' [[Datoteka:Klasična gimnazija SB.jpg|mini|'''Klasična gimnazija''' fra Marijana Lanosovića]] * Gimnazija ''Matija Mesić'' Slavonski Brod (nastava se održava po programima jezične, opće, prirodnoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije) * Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti (nastava se održava po programima klasične i sportske gimnazije) * Tehnička škola Slavonski Brod * Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod * Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod * Srednja medicinska škola Slavonski Brod * Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod * Obrtničko-tehnička škola Slavonski Brod * SŠ Ivana Zajca (srednja glazbena škola) '''Učilišta:''' * Pučko otvoreno učilište Brod * Pučko otvoreno učilište Libar '''Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:''' * [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]] ** [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarski fakultet]] **Odjel društveno-humanističkih znanosti **Tehnički odjel **Biotehnički odjel '''Studentski smještaj''' * Studentski dom u Slavonskom Brodu '''Dječji vrtići''' * Dječji vrtić ''Gita'' * Dječji vrtić ''Hlapić'' * Dječji vrtić ''Kosjenka'' * Dječji vrtić ''Lira'' * Dječji vrtić ''Maslačak'' * Dječji vrtić ''Pčelica'' * Dječji vrtić ''Potjeh'' * Dječji vrtić ''Radost'' * Dječji vrtić ''Rutvica'' * Dječji vrtić ''Seka i Braco'' * Dječji vrtić ''Stribor'' * Dječji vrtić ''Trnoružica'' * Dječji vrtić ''Tintilinić'' * Dječji vrtić ''Toporko'' * Sportski dječji vrtić ''Palunko'' * Dječji vrtić i centar za rehabilitizaciju djece s teškoćama u razvoju ''Zlatni cekin'' [[Kruh sv. Ante|Kruha sv. Ante]] * Glazbeno-jezična radionica Fantazija == Poznate osobe == {{div col|}} * [[Mario Mandžukić]] – nogometaš * [[Ivana Brlić-Mažuranić]] – spisateljica, provela je velik dio života u Slavonskom Brodu. * [[Mia Čorak Slavenska]] – prva hrvatska primabalerina svjetskoga glasa ([[HNK]], [[Metropolitan Opera|Metropolitan]], [[Teatro alla Scala|Scala]]) * [[Dragutin Tadijanović]] – poznati pjesnik * [[Vladimir Becić]] – poznati hrv. slikar * [[Andrija Štampar]] – međunarodno priznati zdravstveni djelatnik * [[Matija Mesić]] – prvi rektor zagrebačkoga sveučilišta, povjesničar, rimokatolički svećenik * [[Josip Stadler]] – prvi sarajevski nadbiskup * [[Tomo Skalica]] – prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!) * [[Milan Amruš]] – liječnik i političar, zagrebački gradonačelnik * [[Vjekoslav Klaić]] – jedan od najpoznatijih povjesničara * [[Hugo Badalić]] – poznati pjesnik * [[Andrija Torquat Brlić]] – političar i publicist * [[Mijo pl. Filipović]] – utemeljitelj Zagrebačkog Zoološkog vrta * [[Krešimir Blažević]] – osnivač [[zagreb]]ačkog rock sastava "[[Animatori]]" * [[Marko Kutlić]] – pjevač * [[Svetozar Rittig]] – rimokatolički svećenik, teolog, akademik i politčar * [[Branko Ružić]] – jedan od prvaka hrv. suvremene umjetnosti * [[Davorin Bazjanac]] – međunarodno priznati pionir strojarstva * [[Vasil Antipov]] – slikar * [[Đurđa Vilagoš]] – poznata hrvatska slikarica * [[Rudolf Abramović]] – legendarni svestrani športaš<ref>[http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 Brod Portal] Krešimir Grčević: ''Rukometaš koji je izumio "cepelin"'', 26. ožujka 2013. (pristupljeno 24. travnja 2017.)</ref> * [[Kornelija Kvesić]] – hrvatska košarkašica * [[Ana Titlić]] – hrvatska rukometašica * [[Hilde Krahl]] – austrijska glumica * [[Zvonimir Toldi]] – poznati hrvatski etnolog * [[Silvije Tomašević]] – novinar * [[Đuro Đaković]] – istaknuti član KPJ * [[Dragutin Barić (glazbenik)|Dragutin Barić]] – rock glazbenik * [[Dragutin Horkić]] – književnik * [[Zdravko Tomac]] – političar * [[Ivica Račan]] – političar * [[Krunoslav Kern]] – slikar * [[Zdravko Ćosić]] – slikar * [[Stjepan Vladimir Letinić]] – pjesnik * [[Ivica Šmit]] – novinar * [[Predrag Goll]] – slikar * [[Zdenko Runjić]] – skladatelj * [[Antun Milović]] – političar * [[Venio Losert]] – rukometaš * [[Iva Ciglar]] – košarkašica * [[Jelena Ivezić]] – košarkašica * [[Irena Kolesar]] – glumica * [[Davorin Komljenović]] – šahovski velemajstor * [[Branko Radičević]] – pjesnik * [[Marko Kern]] – poznati slikar * [[Radovan Delalle]] – arhitekt * [[Andrija Mutafelija]] – nogometaš * [[Zoran Šprajc]] – poznati voditelj * [[Josip Relković]] – pjesnik i svećenik * [[Ivanka Brađašević]] – hrv. književnica * [[Milan Kerdić]] – novinar, pravnik i političar * [[Ignjat Brlić]] – odvjetnik * [[Vatroslav Brlić]] – odvjetnik * [[Ivo Čupar]] – stomatolog i akademik HAZU * [[Mario Penzar]] – orguljaš * [[Davor Garić]] – glumac * [[Ivica Zubak]] – filmski redatelj * [[Vlado Bašić]] – pjevač * [[Marko Majstorović (svećenik)|Marko Majstorović]] – katolički svećenik, monsinjor, župnik * [[Rupert Rozmarić]] – katolički svećenik, franjevac * [[Mladen Kruljac]] – hrvatski general * [[Ante Prkačin]] – političar i poduzetnik * [[Zdravko Marić]] – političar i bivši ministar financija {{div col end}} == Kultura == 2017. godine bio je domaćin 4. Svjetskih umjetničkih igara.<ref>https://prigorski.hr/pocele-4-svjetske-umjetnicke-igre/</ref> {{col-begin}} {{col-break}} '''Kazališta''' * Dječje Kazalište ''Ivana Brlić Mazuranić'' * Kazališno koncertna dvorana ''Ivana Brlić Mažuranić'' Slavonski Brod '''Knjižnice''' * Gradska knjižnica Slavonski Brod * Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu '''Muzeji''' * [[Muzej Brodskog Posavlja]] * [[Muzej tambure]] * Kuća Ivane Brlić-Mažuranić * Spomen-dom Dragutina Tadijanovića * Lovački muzej '''Galerije''' * [[Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda]] ** Galerija ''Ružić i suvremenici'' * Atelier – Unikat * Atelier – Aurel * Galerija i antikvarijat Balen * Galerija Kutuzović * Likovni salon ''Vladimir Becić'' {{col-break}} '''Ustanove''' * Državni arhiv * Institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje * Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu '''Manifestacije''' * Brodsko kolo – smotra folklora Brodsko-posavske županije * [[Brodsko glazbeno ljeto]] * Gloria Festung Brod – multimedijski je spektakl u prostoru Tvrđave. * Likovna kolonija Sava * Likovna kolonija Slavonija * U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić * x-k.e.r.u.b. music festival * Tadijine jedseni <ref>[https://magazin.hrt.hr/673022/pocele-tadijine-jeseni ''Počele Tadijine jeseni''] HRT. 2. studenoga 2020. Pristupljeno 3. studenoga 2020.</ref> {{col-end}} == Mediji == {{col-begin}} {{col-break}} '''Novine''' * Posavska Hrvatska * Brodski vjesnik '''Radio''' * Radio Brod * Radio Slavonija * Radio Tehničke škole (ukinut) * Radio 92 '''Televizijske postaje''' * Slavonskobrodska televizija * HTV (dopisništvo) {{col-break}} '''Portali''' * www.brodportal.hr * www.sbperiskop.net * www.sbplus.hr * www.sbonline.net * www.slavonskibrod.net * www.ebrod.net * www.035portal.hr * www.sbpozitivno.com {{col-end}} == Sport == Najpopularniji športovi su [[nogomet]] i [[košarka]]. Brođani su dali zavidne rezultate u tim športovima kao i u mnogim drugima, poglavito [[boks]], akrobatski rock 'n' roll, [[tenis]], [[karate]], [[rukomet]], [[kajak]] i [[kanu]]. Poznati sportaši iz Slavonskog Broda jesu nogometaš [[Mario Mandžukić]], rukometaši [[Venio Losert]] i Dejan Krtolica, košarkašice [[Kornelija Kvesić]], [[Iva Ciglar]] i [[Jelena Ivezić]] te kajakaši [[Marko Lipovac]] i [[Antun Novaković]]. Od 1954. održava se ''Međunarodna kajakaška regata „Slavonski Brod“'', koja je u kalendaru ICF-a. [[Europa kup u field samostrelu]] održava se od 2006. godine. Održava se u dvorani s metama na udaljenosti od 18m. Zanimljivost natjecanja je dodjela prijelaznog pehara pobjedniku eliminacijskog dijela turnira koji je zajednički za muškarce i žene. ''Božićni malonogometni turnir 'Slavonski Brod' '' održava se od 1995. godine te je po visini nagrade jedan od najboljih u Hrvatskoj. Održava se najdugovječnija hrvatska trkačka utrka na 1 milju; utrke su bile poznate pod nazivom „utrke za palačinke“. Prvo izdanje bilo je 1984.<ref>https://www.trcanje.hr/najdugovjecnija-hrvatska-utrka-na-milju/16583/</ref> '''Nogomet''' * [[NK Amater Slavonski Brod|NK ''Amater'']] * [[NK Budainka Slavonski Brod|NK ''Budainka'']] * [[NK Marsonia Slavonski Brod|NK ''Marsonia'']] (navijači: ''Legija'') * [[NK MV Croatia Slavonski Brod|NK MV ''Croatia'']] (natjecali se i kao [[NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|NK ''Marsonia 1909'']]) * [[HNK Željezničar Slavonski Brod|HNK ''Željezničar'']] * NK ''Vinogorac'', [[Brodsko Vinogorje]] * [[NK Roma Slavonski Brod|NK ''Roma'']] – 1. [[Romi|romski]] nogometni klub u Hrvatskoj trenutno se ne natječe. * [[NK Trgovački Slavonski Brod|NK ''Trgovački'']] (ugašen) * [[NK Viktorija Slavonski Brod|ŽNK ''Viktorija'']] * [[NK Podvinje Slavonski Brod|NK ''Podvinje'']], [[Podvinje]] * NK ''Graničar'', [[Brodski Varoš]] '''Mali nogomet / futsal''' * [[MNK Argus Slavonski Brod|MNK Argus]] (ugašen) * [[MNK Brod Slavonski Brod|MNK Brod]] * [[MNK Brod 035 Slavonski Brod|MNK Brod 035]] '''Košarka''' * KK ''Slavonski Brod'' * [[KK Svjetlost Brod|KK ''Svjetlost Brod'']] * [[BAKL-Brodska amaterska košarkaška liga|BAKL – Brodska amaterska košarkaška liga]] * ŽKK ''Brod na Savi'' '''Borilački športovi''' * Taekwondo klub ''Kolonija'' * MMA klub ''TIGAR Brod'' * Boksački klub ''Posavina Kuna'' * Boksački klub ''Brod'' * Taekwondo klub ''Brod'' * Karate klub ''Slavonski Brod'' '''Kajak/kanu''' * Kajak kanu klub ''Marsonia''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kkkmarsonia.hr/ |title=www.kkkmarsonia.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030184707/http://www.kkkmarsonia.hr/ |archive-date=30. listopada 2012. |access-date=27. ožujka 2012.}}</ref> * Kajak kanu klub ''Olimpik''<ref>[https://kkkolimpik.wordpress.com/ KKK Olimpik]</ref> '''Plivanje''' * [[Plivački klub Marsonia|Plivački klub ''Marsonia'']] '''Vaterpolo''' * [[Vaterpolo klub Marsonia|Vaterpolo klub ''Marsonia'']] '''Konjički sport''' * Zaprežni klub Slavonac '''Hokej''' *[[Inline hokej klub Okej|inline hokej klub ''OKEJ'']]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://rekreacija.hr/inline-hokej?grad=slavonski-brod&tip=centri&prikazi=prika%C5%BEi |title=Rekreacija.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305113922/http://rekreacija.hr/inline-hokej?grad=slavonski-brod&tip=centri&prikazi=prika%C5%BEi |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=11. studenoga 2011.}}</ref> '''Ostalo''' * [[RK Brod Slavonski Brod|Rukometni klub ''Brod'']] * TK Brod * Šahovski klub ''Oriovac'' * [[MOK Marsonia|MOK ''Marsonia'']] * Odbojkaški klub ''Brod'' * Odbojkaški klub ''Kolonija'' * Squash club BROD * Curling Club ''Legija'' *Športski plesni klub Top-dance == Udruge i klubovi == {{col-begin}} {{col-break}} * Mreža Zajednica Učenja (MZU) * GD Varganj * Beuz Slavonski Brod * Pokret urbanog življenja (PUŽ) * ''Bumn'' (udruga mladih i najmlađih) * 'Heron Marsonica Rally Team'' (obožavatelji ''spačeka'') * Folklorni ansambl Broda (FAB) * Matica hrvatska Slavonski Brod * Paintball i Airsoft klub ''Marsonia'' * Zavičajni klub ''Brođani'' – Berlin * [[Kolos Slavonski Brod]] – bodybuilding, zdrava prehrana i MMA * Grupa za ljudska ženska prava * Udruga korisnika ''wireless'' komunikacija (SBWIFI) * Udruga za zaštitu životinja ''Victus'' * Udruga ''Vivak'' * Paintball klub Brod * Pokret ekstremnih sportova (PES) * Radio klub ''Slavonski Brod'' – 9A1CRS (www.9a1crs.com) * Takwon-do klub ''Alfa Brod'' * Slavonska Liga Amatera Stolnog Tenisa ''SLAST'' * Radio klub ''Jelas'' 9A1JSB (www.rau-jelas.hr) {{col-break}} [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (12).jpg|200px|mini|desno|Ženska ekipa Udruge lađara Marsonia na 13. Maratonu lađarica]] [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (12).jpg|200px|mini|desno|Muška ekipa Udruge lađara Marsonia (u prvom planu) na 29. Maratonu lađa]] * [[Udruga splavara ''Čika Mata'']] * Udruga hrvatske mladeži Patriot – UHMP * Udruga ''Skuttino'' * Studio za moderni i klasični ples ''Brodski leptirići'' * Planinarsko društvo ''Dilj gora'' Slavonski Brod * Plesni studio ''Top Dance'' * Plesni klub ''Quickstep'' (www.plesnaskola.hr) * Brodski plesni studio ''Cascavela'' * Twirling klub ''Cascavela'' * Brodsko ekološko društvo – BED * Športsko ribolovni savez Brodsko-posavske županije * Yoga Studio Slavonski Brod * Boćarski klub Brlićka 2007 * Udruga za socijalizaciju, promicanje kulture i prevenciju ovisnosti (SKIP) * Brlog Predstavlja<ref>{{Citiranje weba |url=http://brlogpredstavlja.com/info/bp-info/ |title=Brlog Predstavlja |access-date=27. ožujka 2012. |archive-date=23. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120323131013/http://brlogpredstavlja.com/info/bp-info/ |url-status=dead }}</ref> * Fotoklub Kadar SB<ref>[http://kadarsb.hr/ Fotoklub Kadar SB]</ref> * Studentski katolički centar Slavonski Brod (SKAC SB)<ref>[https://skac-sb.hr/ SKAC SB]</ref> * Udruga lađara Marsonia {{col-end}} ==Gradovi prijatelji== * {{Z|SLO}} [[Celje]], [[Slovenija]]<ref>[http://www.slavonski-brod.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1664&Itemid=2118 Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Grada Slavonskog Broda i Mestne občine Celje]</ref> ==Počasni građani== * [[Josip Stadler]] (2023.)<ref>[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti-2/13311-predsjednik-milanovic-na-svecanoj-sjednici-povodom-dana-grada-slavonskog-broda Predsjednik Milanović na svečanoj sjednici povodom Dana grada Slavonskog Broda] ''slavonski-brod.hr''. Grad Slavonski Brod. Objavljeno 16. svibnja 2023.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.slavonski-brod.hr/ Službena stranica grada Slavonskoga Broda] * [http://www.tzgsb.hr/ Turistička zajednica Slavonskoga Broda] {{GiO BPŽ}} {{Slavonski Brod}} [[Kategorija:Slavonski Brod| ]] [[Kategorija:Gradovi u Brodsko-posavskoj županiji]] 4alult0gwzlrqznaquafvjvafxpy7yl Ruđer Bošković 0 6136 7574002 7458831 2026-08-11T08:21:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574002 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2018.}} {{Znanstvenik | ime = Ruđer Josip Bošković, S.J. | slika = Rudjer Boskovic.jpg | slika_širina = 220px | naslov = <small>[[Portret]] Ruđera Boškovića, ([[Robert Edge Pine]], [[London]], [[1760.]]).</small> | datum_rođenja = [[18. svibnja]] [[1711.]] | mjesto_rođenja = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] | datum_smrti = [[13. veljače]] [[1787.]] | mjesto_smrti = [[Milano]], [[Italija]] | prebivalište = [[Milano]] | državljanstvo = [[Dubrovačka Republika]] | narodnost = [[Hrvati|Hrvat]] | etnicitet = | polje = [[Fizika]], [[astronomija]] <br>[[Matematika]], [[diplomacija]] <br> [[Poezija]] | radna_institucija = [[Astronomski opservatorij Brera]]<br>[[Sveučilište u Paviji]] | alma_mater = [[Papinsko sveučilište Gregoriana]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = Prethodnik [[Fundamentalne interakcije|atomske teorije]],<br> Osnivač [[zvjezdarnica|zvjezdarnice]] u Breri | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = [[Rimokatolička Crkva|rimokatolik]] | fusnote = }} [[Datoteka:Dubrovnik june 2011..JPG|mini|300px|desno|Cijeloga života Bošković je ostao vezan uz rodni grad za koji je obavljao [[Diplomacija|diplomatske poslove]], a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.).]] [[Datoteka:Petersdom von Engelsburg gesehen.jpg|mini|300px|desno|[[Bazilika sv. Petra]] u [[Rim]]u.]] '''Ruđer Bošković''', S.J. ili punim imenom '''Ruđer Josip Bošković''' ([[Dubrovnik]], [[18. svibnja]] [[1711.]] – [[Milano]], [[13. veljače]] [[1787.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[matematičar]], [[astronomija|astronom]], [[geodezija|geodet]], [[fizičar]], [[pjesnik]] i [[filozofija|filozof]]; [[Isusovci|isusovac]]. Nobelovac i fizičar [[Werner Heisenberg]] nazvao ga je ''hrvatskim [[Gottfried Leibniz|Leibnizom]]'',<ref>{{cite book |title=Ruđer Bošković (Boscovich) und sein Modell der Materie: zur 250. Wiederkehr des Jahres der Erstveröffentlichung der Philosophiae Naturalis Theoria |author=Grössing, H. |year=2009 |publisher=Austrian Academy of Sciences Press |isbn=9783700167976 |url=https://books.google.hr/books/about/Ru%C4%91er_Bo%C5%A1kovi%C4%87_Boscovich_und_sein_Mod.html?id=o6DiSAAACAAJ&redir_esc=y |page=1 |accessdate=1. siječnja 2017.}}</ref> engleski fizikalni kemičar Sir Harold Hartley nazvao ga je jednim od najvećih intelektualaca svih vremena (''"one of the great intellectual figures of all ages"''), a njegovu teoriju prirodne filozofije njemački filozof [[Friedrich Nietzsche]] smatrao je ''"najvećim trijumfom nad osjetilima koji je dosad na Zemlji postignut"''.<ref name="Pomrčine">[https://www.matica.hr/knjige/pomrcine-sunca-i-mjeseca-856/ ''Ruđer Josip Bošković. Pomrčine Sunca i Mjeseca''], prir. Stipe Kutleša, matica.hr, pristupljeno 30. kolovoza 2020.</ref> Školovanje je započeo u [[Dubrovnik]]u u ''Collegium Ragusinum'', a nastavio u [[Družba Isusova|isusovačkom]] zavodu ''Collegium Romanum'' u [[Rim]]u. Studirao je [[Grčka retorika|retoriku]] (od 1727. – 1729.), [[filozofija|filozofiju]] (od 1729. – 1732.) i [[teologija|teologiju]] (od 1738. do 1741.). Kao student teologije počeo je (1740.) predavati [[Matematika|matematiku]] u ''Collegium Romanum''. Za [[svećenik]]a je zaređen [[1744.]] godine i preuzima katedru matematike do 1760. godine. Godine [[1735.]] počinje proučavati [[Isaac Newton|Newtonova]] djela, a već [[1736.]] godine objavljuje rasprave. Utemeljio je egzaktni [[znanost|znanstveni]] pristup rješavanju [[statika|statičkih]] pitanja u [[graditeljstvo|graditeljstvu]] rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata ([[Bazilika sv. Petra|crkava sv. Petra]] u [[Rim]]u i sv. Genoveve u [[Pariz]]u, katedrale u [[Milano|Milanu]] i carske knjižnice u [[Beč]]u). U razdoblju od [[1751.]] do [[1782.]] godine bavio se i [[Hidraulika|hidrotehničkim]] poslovima. Prilično se rano počeo baviti problemima oblika i veličine [[Zemlja|Zemlje]] (''O dokazima starih za kuglasti oblik Zemlje'' – [[Latinski jezik|lat]]. ''De veterum argumentis pro telluris sphaericitate'', 1739.; ''Rasprava o obliku Zemlje'' – lat. ''Dissertatio de telluris figura'', 1739.) te problemima u vezi s [[Newtonov zakon gravitacije|Newtonovom teorijom gravitacije]] (''O nejednakosti sile teže na raznim dijelovima Zemlje'' – lat. ''De inaequalitate gravitatis in diversis terrae locis'', 1741.). Za rješavanje tih problema, trebao je, uz teorijska istraživanja, provesti mjerenja [[meridijan]]skih stupnjeva na različnim mjestima Zemlje. Papa [[Benedikt XIV.]] povjerio mu je da, zajedno s isusovcem [[Christopher Maire|Christopherom Maireom]], u [[Papinska Država|Papinskoj državi]] obavi mjerenja meridijanskih stupnjeva između Rima i [[Rimini]]ja i izradu [[zemljopisne karte]] Papinske države. To je bila prva Boškovićeva znanstvena (geodetsko-kartografska) ekspedicija (od 1750. do 1752. godine). Morao je poboljšati postojeće [[mjerni instrument|mjerne instrumente]] ili konstruirati nove. Rezultate mjerenja i opažanja objavio je pod naslovom ''O znanstvenom putovanju po Papinskoj državi…'' (lat. ''De litteraria expeditione per Pontificiam…'', 1755.). Uz djelo se nalazio zemljovid Papinske države ''Nova zemljopisna karta Crkvene države'' (lat. ''Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico'', 1755.), koji je na temelju zajedničkih podataka izradio Christopher Maire. Zbog novih ideja u [[Geodezija|geoznanostima]] taj je rad utjecao na kasniju [[Kartografija|kartografiju]]. Na Boškovićev poticaj provedena su [[Geodetsko mjerenje|geodetska mjerenja]] u Austriji, Ugarskoj, Pijemontu i Pennsylvaniji (SAD). Zbog uspješnosti u rješavanju spora oko pograničnih voda između grada-republike Lucce i [[Toskana|Toskanskoga]] vojvodstva, [[Lucca]] je Boškovića proglasila [[plemić]]em (1757.). Za boravka u Beču završio je i tiskao svoje glasovito djelo ''Teorija prirodne filozofije'' svedena na jedan jedini zakon [[sila]] koje postoje u prirodi (lat. ''Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium'', 1758.; hrvatski prijevod 1974.). Zbog kritike njegovih znanstvenih nazora, putovao je po europskim znanstvenim središtima od [[Pariz]]a i [[London]]a preko Carigrada i Varšave do Rima i Pavije (od 1759. do 1763. godine). [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskom društvu]] ([[Engleski jezik|eng.]] ''Royal Society'') posvetio je spjev u latinskim stihovima ''O pomrčinama Sunca i Mjeseca'' (lat. ''De Solis ac Lunae defectibus'', 1760.; francuski prijevod 1779.) u kojem iznosi teoriju [[Pomrčina|pomrčine]]. Godine 1761. izabran je za člana Kraljevskog društva. Na poticaj tog društva otišao je u [[Carigrad]] motriti prolazak Venere ispred Sunca ([[Venerin prijelaz]]). Kako nije stigao motriti prolazak [[Venera|Venere]], vrijeme je iskoristio za istraživanje ruševina [[Troja|Troje]]. Poricao je tada prihvaćenu tezu da se ruševine Troje nalaze na [[Mala Azija|maloazijskoj]] obali nasuprot otoku Tenedu tvrdeći da su one dublje u unutrašnjosti, a to su poslije potvrdila iskapanja [[Heinrich Schliemann|H. Schliemanna]]. O tome je napisao djelo ''Izvješće o ruševinama Troje…'' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Relazione delle rovine di Troja…'', 1784.). Putovanje od Carigrada do Poljske opisao je u dnevniku ''Dnevnik putovanja iz Carigrada…'' (tal. ''Giornale di un viaggio da Constantinopoli…'', 1784.). Nakon povratka u Italiju izabran je za [[profesor]]a matematike na Sveučilištu u Paviji (1763.). Povjerene su mu i pripreme za osnutak [[Zvjezdarnica|zvjezdarnice]] u [[Brera|Breri]] kraj Milana. Usporedno s tim poslovima preuzeo je katedru za [[Optika|optiku]] i [[Astronomija|astronomiju]] u Milanu. Nakon ukinuća isusovačkoga reda (1773.), Bošković se, na poziv prijatelja, [[1774.]] godine preselio u Pariz, primio francusko državljanstvo i bio imenovan upraviteljem optike za mornaricu (trebao je usavršiti teoriju [[Akromatske boje|akromatskih]] [[dalekozor]]a i olakšati njihovu primjenu). U Parizu je dovršio radove iz optike i astronomije, a zbog lošeg zdravlja [[1782.]] godine dobio je dvogodišnji dopust (produživan do 1787. godine) kako bi tekstove pripremio za tisak. U Bassanu su mu izašla djela u pet svezaka pod nazivom ''Djela koja se odnose na optiku i astronomiju'' (lat. ''Opera pertinentia ad opticam et astronomiam'', 1785.). Zbog naporna rada na redigiranju tekstova zdravlje mu se jako pogoršalo. Umro je od upale pluća u Milanu, gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone. Cijeloga života Bošković je ostao vezan uz rodni grad za koji je obavljao [[Diplomacija|diplomatske poslove]], a u njega se je od odlaska vratio samo jedanput (1747.). Poznat je i kao pisac prigodnih latinskih stihova i bio je članom rimskog literarnog društva ''Arcadije''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/8948 |title=Bošković, Ruđer Josip |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Po njemu je nazvana [[Zračna luka „Ruđer Bošković”|dubrovačka zračna luka]] i [[Mjesec|Mjesečev]] [[krater]] [[Boscovich]]. == Životopis == [[Datoteka:Boscovich - Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium, 1758 - 4699554.tif|mini|desno|300px|''Philosophiae naturalis theoria'', 1758.]] [[Datoteka:Sun projection with spotting-scope.jpg|mini|300px|desno|Prvi Boškovićev znanstveni rad bio iz [[astronomija|astronomije]] je ''O [[Sunčeve pjege|Sunčevim pjegama]]…'' (lat. ''De maculis solaribus…'', 1736.).]] [[Datoteka:Bosco-image-1-14.jpg|mini|300px|desno|Stranica iz Boškovićeve knjige ''Teorija prirodne filozofije'' s crtežima [[krivulja]] koje se danas nazivaju ''Boškovićeve krivulje sile''.]] [[Datoteka:Geoida.svg|mini|desno|300px|Bošković je odredio nepravilan oblik Zemlje, poslije nazvan geoid 1. [[Ocean]], 2. Referentni [[elipsoid]], 3. 3. Lokalni [[visak]], 4. [[Kontinent]],5. [[Geoid]].]] [[Datoteka:Brera - cupole.jpg|mini|desno|300px|[[Astronomski opservatorij Brera]].]] [[Datoteka:Bohr atom model.svg|mini|desno|300px|[[Bohrov model atoma]] je izravna posljedica Boškovićeva modela atoma.]] Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku 1711. godine, kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali [[Nikola Bošković]] (preselio iz sela [[Orahov Do|Orahova Dola]] u Dubrovnik oko 1688. – Dubrovnik, 1721.) i Paola Bettera (Dubrovnik, 1674. – Dubrovnik, 1776.).<ref>[[Ivica Martinović]], [http://www.ifzg.hr/djelatnici/martinovicIvica/osobnaStranica/Ljetopis%20zivota%20i%20djela%20Rudera%20Boskovica.PDF Ljetopis života i djela Ruđera Boškovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202003757/http://www.ifzg.hr/djelatnici/martinovicIvica/osobnaStranica/Ljetopis%20zivota%20i%20djela%20Rudera%20Boskovica.PDF|date=2. veljače 2017.}}, ''Dubrovački horizonti'', 35 (1995), str. 41–48. Posebni otisak (pristupljeno 21. siječnja 2017.)</ref> Bošković je imao tri sestre (Marija Ruse, Marija Dumna i [[Anica Bošković|Anica]]) i petero braće (Božo (Natalis), [[Baro Bošković|Bartolomej Ignacije (Baro)]], Ivan Dominik, redovničkim imenom Ignacio Česlav Marija, [[Petar Bošković|Petar (Pero)]] umro je mlad, a Marko Antun kao dijete).<ref name="Stipe Kutleša">[[Stipe Kutleša]], [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf Ruđer Bošković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201235024/http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf |date=1. veljače 2017. }}, ''[[Hrvatska revija]]'', br, 3, godište XII, 2012., str. 14., pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> Boškovićeva obitelj s očeve strane vodi podrijetlo iz Hercegovine, iz katoličke župe Ravno u Popovu polju, iz sela Orahov Do, koje je tada bilo potpuno katoličko. Njegov pradjed bio je Boško Pokrajčić (ili Podkrajčić) i po njemu je obiteljska loza koja se odvojila od plemićke loze Pokrajčića dobila prezime Bošković.<ref name="Stipe Kutleša"/> Bošković je isticao svoje plemićko podrijetlo<ref>{{Citiranje weba|title=Tko je zapravo Ruđer Bošković?|author=Stipe Kutleša |publisher=Klasje naših ravni: časopis za književnost, umjetnost i znanost, br. 11–12, 2011. |pages=3.|url=https://paperzz.com/doc/5164812/klas-je-na-%C5%A1-ih-ra-vni-1-1-1-2--20-1-1-.-%C4%8Dasopis-za-knji%C5%BE...|access-date=2021-12-29|website=paperzz.com}}</ref>, a grbom obitelji Pokrajčić koristio se za pečaćenje svojih pisama.<ref name="Stipe Kutleša"/> Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u [[Rim]], gdje stupa u isusovačko [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinsko sveučilište Gregorianu]] i [[1732.]] godine završava filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Za vrijeme studija predavao je u nižim razredima kolegija u Fermu i Rimu sukladno s tadašnjim isusovačkim pravilima.<ref name="S.Kutleša">Stipe Kutleša, [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf Ruđer Bošković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201235024/http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf |date=1. veljače 2017. }}, ''[[Hrvatska revija]]'', br, 3, godište XII, 2012., str. 15., pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> Po svršenom studiju teologije zaređen za [[svećenik]]a i stupio je u [[Isusovci|isusovački red]] no bio je oslobođen redovničkih dužnosti kako bi se mogao posvetiti znanstvenom radu i nastavi.<ref name="S.Kutleša"/> Pastoralnu aktivnost vršio je najviše u kolegijskoj crkvi sv. Ignacija. Na pokrajnom oltaru sv. Alojzija Gonzage služio je svoju [[Mlada misa|Mladu misu]].{{sfn|Steiner|2015|p=232}} Godine [[1740.]] postaje profesor matematike. Njegova slava je zasjenila njegove, za hrvatsku kulturu vrijedne spomena braću i sestre: [[Petar Bošković|Petra]], [[Baro Bošković|Bara]] i [[Anica Bošković|Anicu]]. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika [[Baro Bettera|Bara Bettere]]. === Matematika === Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, [[infinitezimalni račun|beskonačno malim veličinama]], [[logaritam|logaritmima]] [[negativni broj|negativnih brojeva]], problemom [[tijelo maksimalne atrakcije|tijela maksimalne atrakcije]] i tako dalje. U svojoj knjizi ''Elementa matheseos universae'', Rim [[1754.]], daje znatan broj [[teorem]]a iz [[trigonometrija|trigonometrije]], prvi izvodi četiri osnovne [[diferencijalni račun|diferencijalne formule]] [[sferna trigonometrija|sferne trigonometrije]], kao i [[oskulatorni krug]]. U raspravi ''De aestu maris'' ([[1747.]]), prvi među matematičarima govori o [[euklidska geometrija|neeuklidskoj]] [[geometrija|geometriji]], u kojoj se s [[krivulja]]ma radi isto kao i s [[pravac|pravcima]], te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se i danas upotrebljava. U prvom matematičkom radu uvodi u sfernu trigonometriju grafičku metodu za rješavanje [[trokut]]a ''Izgradnja sferne trigonometrije'' (lat. ''Trigonometriae sphaericae constructio'', 1737.). Izveo je četiri osnovne jednadžbe [[Diferencijalna geometrija|diferencijalne trigonometrije]]. U djelu ''Osnove sveukupne matematike'' (lat. ''Elementorum universae matheseos'', 1754.) donosi teoriju transformacija geometrijskih mjesta i izvornu teoriju [[čunjosječnice|čunjosječnica ili konika]] utemeljenu na sintetskoj metodi. Istraživanje temelja matematike u vezi s pitanjima i pojmovima neprekinutosti i beskonačnosti objavio je u djelu ''O naravi i upotrebi beskonačno velikih i beskonačno malih veličina'' (lat. ''De natura et usu infinitorum et infinite parvorum'', 1741.). Konačne i beskonačno daleke točke tretirao je ravnopravno kao i tvorac projektivne geometrije [[Jean-Victor Poncelet]] (1820.). Dopuštao je mogućnost postojanja različitih [[geometrija]]. Istražujući načelo neprekidnosti došao je do izričite formulacije kontinuuma realnih brojeva (''O zakonu neprekinutosti…'' – lat. ''De continuitatis lege…'', 1754.; hrvatski prijevod 1996.) prije njemačkih matematičara [[Richard Dedekind|Richarda Dedekinda]] i [[Georg Cantor|Georga Cantora]]. Naslućivao je mogućnost konstrukcije neprekinute krivulje koja nema [[tangenta|tangente]] ni u jednoj svojoj točki, a to je dokazano tek [[1904.]] godine (Kochina krivulja). Budući da je naslutio probleme ''geometrije prirode'', Boškovića se može smatrati ''praocem teorije [[fraktal]]a'', matematičkog temelja [[Teorija kaosa|teorije determinističkoga kaosa]]. === Mehanika === U [[mehanika|mehanici]] je proučavao [[gibanje]] [[materijalna točka|materijalne točke]] (''O gibanju tijela bačenih u prostor bez otpora…'' – lat. ''De motu corporum projectorum in spatio non resistente…'', 1740.). Metodom [[njihalo|njihala]] određivao je veličinu [[gravitacija|gravitacije]] i utvrdio njezinu nejednakost na Zemlji (1741.). Rješavao je problem tijela najvećeg privlačenja (''Mehanički problem o čvrstom tijelu najvećeg privlačenja…'' – lat. ''Problema mechanicum de solido maximae attractionis…'', 1743.) i problem središta gravitacije (''O središtu teže...'' – lat. ''De centro gravitatis…'', 1751.). === Astronomija === Bavio se i [[astronomija|astronomijom]] i objavio pet knjiga pod nazivom ''Opera pertinentia ad opticam et astronomiam'' ([[1785.]]) U njima izlaže svoju teoriju o [[aberacija svjetlosti|aberaciji]] svjetlosti, te kao i [[Albert Einstein|Einstein]] smatra [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]] konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako [[prostor]], tako i [[vrijeme]]. Mjerila nisu konstantne duljine i smanjuju se u pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja [[svjetlost|svjetlosne zrake]] pri prolazu kroz razne sredine, preporuča pokuse s dva [[dalekozor]]a od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju [[Astronomska refrakcija|astronomske refrakcije]], prvi određuje visinu [[troposfera|troposfere]]. Iz tri opažanja [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]] određuje rotaciju [[Sunce|Sunca]] i njegov [[promjer]], izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje [[komet]]a, koju su kasnije prihvatili [[Heinrich Wilhelm Olbers|H. W. Olbers]], [[Joseph-Louis Lagrange|Lagrange]], Opolcer i Wilkens. Zamišlja [[zvijezda|zvijezde]] kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom tvari, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u [[20. stoljeće|20. stoljeću]]. [[Zvjezdarnica]] u [[Brera|Breri]] blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba. Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka [[Astronomski instrumenti|mjernih instrumenata]] i dao jednadžbu za ispravke grešaka. Prvi je njegov znanstveni rad bio iz astronomije: ''O Sunčevim pjegama...'' (lat. ''De maculis solaribus…'', 1736.). Slijedila je ''Rasprava o nedavnom prolazu Merkura ispred Sunca…'' (lat. ''De Mercurii novissimo infra Solem transitu…'', 1737.), ''O polarnoj svjetlosti…'' (lat. ''De aurora boreali...'', 1738.). Uveo je novu metodu određivanja [[parabola|parabolične]] staze [[komet]]a iz triju bliskih motrenja (''O kometima…'' – lat. ''De cometis…'', 1746.). Boškovićeva razvijena metoda prethodila je [[Heinrich Wilhelm Olbers|Olbersovoj]] metodi iz 1797. Bošković je postavio kriterij za vrstu staze (eliptične, parabolične ili hiperbolične) [[nebesko tijelo|nebeskoga tijela]] (''O određivanju staza planeta s pomoću katoptrike…'' – lat. ''De determinanda orbita planetae ope catoptricae...'', 1749.), a to je poslužilo kao osnova za istraživanje [[perturbacija]] [[Jupiter]]a i [[Saturn]]a (''O nejednakostima za koje se čini da ih međusobno izvode Saturn i Jupiter osobito u vrijeme konjunkcije'' – lat. ''De inaequalitatibus quas Saturnus et Jupiter sibi mutuo videntur inducere praesertim circa tempus coniunctionis'', 1756.). Nakon [[William Herschel|Herschelova]] otkrića novoga nebeskog tijela ([[Uran]]a), Bošković je među prvima, na temelju teorijskih izračunavanja putanje, ustvrdio da je novootkriveno nebesko tijelo [[planet]]. === Geodezija === U [[geodezija|geodeziji]], [[1741.]] godine, Ruđer Bošković je iznio ideju o [[geoid]]u kao obliku Zemlje. U knjizi ''De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XIV'' ([[1755.]]) prvi obraća pažnju na skretanja okomica, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele [[masa]] na površini Zemlje. U tu je svrhu [[1750.]] godine izveo [[geodetsko mjerenje]] [[meridijan]]skog luka između Rima i [[Rimini]]ja zajedno s [[Christopher Maire|Christopherom Maireom]] i razvio mrežu [[trokut]]a s dvjema geodetskim osnovicama kod Rima i Riminija. Knjiga je prevedena i na francuski [[1770.]] godine. U [[Geofizika|geofizici]] je istraživao [[polarna svjetlost|polarnu svjetlost]] (1738.), [[plima|plimu]] i [[oseka|oseku]] (1747.) te vrtložni [[vjetar]] koji je opustošio dio Rima (1749.). Nagovijestio je postojanje plimnih valova čvrste Zemljine kore. Prvi je odredio nepravilan oblik Zemlje, poslije nazvan geoid ([[Johann Benedict Listing]], 1873.). Bošković je tvrdio da je oblik Zemlje ne samo nepravilan nego i promjenljiv u vremenu, što je dokazano tek mnogo kasnije. Bošković je postavio osnove teorije [[Izostazija|izostazije]] (1742., 1755., 1785.), premda naziv potječe od američkoga geologa [[Clarence Dutton|Clarencea Duttona]] (1889.). Po toj teoriji, nagomilavanja masa u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] kompenzirana su odgovarajućim rasporedom masa u Zemljinoj unutrašnjosti. Otkriće [[Mohorovičićev diskontinuitet|Mohorovičićeva diskontinuiteta]] između Zemljine kore i Zemljina plašta (MOHO) 1910. u skladu je s Boškovićevim idejama o izostaziji. Bošković je prvi u povijesti znanosti postavio metodu izjednačenja rezultata mjerenja postavivši dva uvjeta, koja je poslije [[Pierre-Simon Laplace]] izrazio u matematičkom obliku, pa je po njemu nazvana Laplaceova metoda (u novije se doba upotrebljava naziv Bošković-Laplaceova metoda). Ta izvorna Boškovićeva metoda dugo je u praksi bila potiskivana takozvanom metodom najmanjih kvadrata ([[Adrien-Marie Legendre]] i [[Carl Friedrich Gauss]], oko 1800.). === Optika === U [[optika|optici]] je poznat po instrumentima poput prizme s promjenljivim kutom i kružnog [[mikrometar|mikrometra]]. Problemima optike Bošković se bavio u vezi s radom u astronomiji. U djelu ''Rasprava o rjetkoći Sunčeve svjetlosti…'' (tal. ''Dissertazione della tenuità della luce solare…'', 1747.) procjenjuje gustoću [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]]. Vrlo je kritički uzimao mišljenje o pravocrtnom širenju [[svjetlost]]i tvrdeći da se u [[svemir]]skim udaljenostima ne može dokazati da se svjetlost širi pravocrtno. Prvi je formulirao [[fotometrija|fotometrijski]] zakon rasvjete, poznat kao Lambertov zakon ([[Johann Heinrich Lambert]]). Prilično rano izumio je kružni mikrometar, bavio se pogreškama [[Leća (optika)|leća]] i njihovim uklanjanjem ([[Akromatske boje|akromatička]] [[aberacija]]) te poboljšanjem optičkih sprava. Za određivanje [[Refrakcija|loma i rasapa svjetlosti]] konstruirao je spravu nazvanu vitrometar. Predložio je vrstu [[dalekozor]]a napunjena vodom s pomoću kojega je namjeravao izvesti [[pokus]] radi određivanja naravi svjetlosti. Izradio je optičke prizme s promjenljivim kutom (vitromjer) s pomoću kojih se mogao mjeriti [[indeks loma]]. Razvio je prvu zadovoljavajuću teoriju [[Luminiscencija|luminiscencije]]. === Teorija atoma === U djelu ''Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium'', objavljenom u [[Beč]]u [[1758.]] godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika, samo je različiti zakoni čine različitom. [[Niels Bohr|Bohr]]ov [[Bohrov model atoma|model atoma]] je izravna posljedica Boškovićeva modela atoma. On uvodi zakon [[sila]], koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija [[Michael Faraday]]. Atom svodi na središnju točku oko koje se šire [[oblak|oblaci]] privlačno-odbojnih sila (''Boškovićevo polje''). ==== Temeljno međudjelovanje ili temeljne sile ==== {{Glavni|Osnovne sile}} Boškovićev rad obuhvaća razna područja znanosti, ali je najvažniji njegov doprinos shvaćanju strukture tvari. Njegova izvorna teorija [[sila]] i strukture tvari danas je toliko aktualna da ga se može smatrati znanstvenim vizionarom 20. stoljeća. Polazišta su za Boškovićevu teoriju načelo jednostavnosti i sličnoznačnosti (analogije) prirode i načelo neprekidnosti (kontinuiteta), a iskustveni (empirijski) joj je povod znanstveni problem aktualan u ondašnjoj znanosti – analiza [[sraz]]a. Tvar se, prema Boškoviću, sastoji od tvarnih (fizičkih) točaka, koje su jednostavne, nedjeljive, neprotežne, neprobojne, međusobno odvojene i bez ikakve strukture, a ishodišta su sila koje djeluju na daljinu. Od matematičkih točaka razlikuju se po tome što imaju svojstvo [[tromost]]i (inercije) i što između njih djeluje Boškovićeva sila koja se prikazuje Boškovićevom krivuljom (lat. ''curva Boscovichiana''). Na malim udaljenostima među tvarnim točkastim česticama sila je odbojna, a s povećanjem udaljenosti smanjuje se do poništenja, prelazi u privlačnu, dostiže maksimum, opada do nule, opet prelazi u odbojnu i tako, ponavljajući se, više puta mijenja svoj predznak. Na velikim udaljenostima sila je, u skladu s [[Newtonov zakon gravitacije|Newtonovim zakonom gravitacije]], privlačna. Za vrlo velike udaljenosti Bošković je iznio ideju o nužnosti modifikacije Newtonova zakona gravitacije. Boškovićeva krivulja sila je neprekidna i sastoji se od dvaju [[asimptota|asimptotskih]] krakova (odbojnoga i privlačnoga) i presijeca [[os]] [[Kartezijev koordinatni sustav|apscise]] u ravnotežnim točkama nazvanima točkama [[Kohezija|kohezije]] i nekohezije. Boškovićeva je sila vrlo slična sili između [[atom]]a u [[molekula|molekuli]] ili čvrstom tijelu i [[Nuklearna sila|nuklearnoj sili]] među [[nukleon]]ima (protonima i neutronima), pa joj je [[Karl Herzfeld]] dao naziv ''potencijalna energija prema Boškoviću''. Jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi (lat. ''lex unica virium in natura existentium''), to jest ideja da se sva stvarnost protumači na osnovi jednog zakona, Boškovićev je doprinos svjetskoj znanosti. Ta je ideja bila vidljiva kod [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]], [[Werner Heisenberg|W. Heisenberga]] i u suvremenoj znanosti, gdje se još nije uspjelo jednom jedinstvenom teorijom opisati [[Nuklearna sila|četiri poznate sile u prirodi]] (gravitacijsku, elektromagnetsku, slabu i jaku nuklearnu silu). Boškovićev je jedan jedini zakon nacrt za veliku ujedinjenu teoriju polja ili još više teoriju o svemu (eng. ''theory of everything''). Iz bezuvjetnog zahtjeva da zakon neprekidnosti mora biti očuvan, slijedilo je odbacivanje mogućnosti izravnog dodira čestica zbog odbojne sile (dotada nitko nije poricao postojanje dodira među česticama tvari). Danas se u znanosti smatra da su osnovni sastojci tvari onakvi kakvima ih je zamišljao Bošković. Boškovićeve tvarne točke najelementarniji su sastojci tvari i to ih povezuje s [[kvark]]ovima i [[lepton]]ima u današnjoj znanosti. Kako se tvar sastoji od točkastih čestica, slijedi da u njoj ima mnogo praznoga prostora. Time je prekinuo s materijalističko-korpuskularnom teorijom tvari i postavio pravu dinamističko-atomističku teoriju stvorivši nov pojam stvarnosti i novu sliku svijeta, pa bi se uz tzv. ''kopernikanski obrat'' trebalo govoriti i o ''boškovićanskom obratu'', jer je to ''najveći trijumf nad osjetilima koji je dosad na Zemlji postignut'' te da su Bošković i [[Nikola Kopernik|Kopernik]] ''dva najveća protivnika privida'' (Friedrich Nietzsche, 1882., 1886.). ==== Boškovićev model atoma ==== Dopuštajući više odbojnih područja u svojem potencijalu, Bošković je dao prvi ''pramodel'' za ''[[kvark]]ovno sužanjstvo'', a to je jedan od središnjih problema [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]]. Od neprotežnih tvarnih točaka izgrađuju se veće [[Elementarna čestica|čestice]] i od njih veće mase. Bošković ih naziva česticama prvog, drugog, trećeg… reda, što odgovara današnjim spoznajama o strukturi tvari: [[kvark]]ovi i antikvarkovi bili bi čestice prvog reda, [[nukleon]]i drugoga, [[atomska jezgra|atomske jezgre]] trećega, [[atom]]i četvrtoga, [[molekule]] petoga… Svojstva tih čestica i njihova međusobna različitost ovise o njihovoj unutarnjoj strukturi. Bošković je među prvima tvrdio upravo to, a ideja o povezanosti svojstava tvari i njezine strukture pojavila se tek u 19. stoljeću ([[Jöns Jakob Berzelius]], 1830.). Primjena Boškovićeva zakona sila na slučaj triju točaka, od kojih su dvije u žarištima [[elipsa|elipse]], poznat je kao takozvani ''Boškovićev model atoma'' (1748.), koji davno prije [[Kvantna mehanika|kvantne teorije u prirodu]] uvodi ideju ''dopuštenih'' i ''zabranjenih'' staza, to jest [[kvant]]izira stazu gibanja čestice, što je [[Joseph John Thomson]] od Boškovića izravno preuzeo (1907.), a za [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] ta je ideja postala osnovom za njegov model atoma (1913.). "Bohrov model atoma izravni je nasljednik Boškovićeva zakona sila između čestica razmaknutih mikroskopskim udaljenostima"… "Gdje je Bošković posadio prije 200 godina, drugi su požnjeli" (H. V. Gill, 1941.). Boškovića se također može smatrati pretečom [[termodinamika|termodinamike]] i [[Kinetička teorija plinova|kinetičke teorije tvari]], teorije [[elastičnost]]i čvrstih tijela te objašnjenja oblika [[kristal]]a. Bošković je kritizirao Newtonovo shvaćanje o apsolutnom prostoru i vremenu i sam je izgradio shvaćanje prostorno-vremenskih odnosa koje je nerazdvojivo povezano s točkastim tvarnim atomima i silama među njima. Protežna tvar nije kontinuirana nego diskretna i predstavlja dinamističku konfiguraciju konačnoga broja središta sila. Prema Boškovićevoj jednostavnoj dinamističkoj atomistici, tvar nije samo nositelj sila (dinamički sustav) nego se sastoji od sila (dinamistički sustav). Iz atoma izviru sile koje ispunjavaju cijeli prostor. Takvo shvaćanje dovelo je do ideje polja, koju je dosta kasnije formulirao [[Michael Faraday]] (1844.), i koja je preko njega i [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwella]] ušla u znanost. Iz Boškovićeva shvaćanja prostornih i vremenskih promjenljivih načina postojanja (lat. ''modi existendi'') proizišle su posljedice koje njegovu teoriju, uza sve razlike, dovode u vezu s Einsteinovom [[Teorija relativnosti|teorijom relativnosti]]. Boškovića se u tri smisla može smatrati pretečom teorije relativnosti. Prvo, prihvaćao je načelo relativnosti (stoljeće i pol prije [[Ernst Mach|Ernsta Macha]] i [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]]), to jest tvrdio je da se iz izravnih opažanja ili pokusa ne može razlikovati apsolutni i relativni prostor, vrijeme i gibanje niti dokazati načelo inercije. Drugo, zastupao je ideju o promjeni dimenzija tijela pri prenošenju s jednoga mjesta na drugo. Bošković ne daje kvantitativnu mjeru te promjene. Treće, govorio je o mogućnosti prostora koji bi imao četiri dimenzije. === Boškovićev demon === [[Stanko Hondl]] je već [[1929.]] godine govorio o Boškoviću kao preteči teorije determinizma. U ''Teoriji prirodne filozofije'' Bošković govori o sveznajućem ''duhu'', koji bi na temelju [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovih zakona]] bio u stanju, iz točnog poznavanja svih sila i početnih položaja u nekom trenutku, znati svu prošlost i budućnost. Gotovo je na isti način francuski znanstvenik [[Pierre-Simon Laplace]] pola stoljeća poslije (1814.) formulirao načelo klasičnog determinizma – koje je poznato i kao Laplaceov demon. Taj ''duh'', ''inteligentno biće'', nazvano je ([[Emil du Bois-Reymond]]) ''Laplaceov duh'' ili ''Laplaceov demon'', a trebalo bi ga nazvati ''Boškovićevim duhom''. Tek je [[2015.]] godine hrvatski povjesničar i filozof znanosti [[Boris Kožnjak]] publicirao, u međunarodnom znanstvenom časopisu, rad u kojem je pokazao da je Bošković uistinu prije Laplacea uveo koncept determinizma. Uz to, Kožnjak je ustvrdio da je Boškovićeva formulacija determinizma preciznija, kompletnija i sveobuhvatnija nego Laplaceova. Za razliku od Laplacea, Bošković koristi fizikalne termine: brzina, položaj i smjer gibanja. Dok Laplace ograničava svoju teoriju na mehaničke sustave, Boškovićeva je sveobuhvatna i bliža današnjem pojmu determinizma koji se koristi u teorijskoj fizici.<ref>{{cite journal |author=Kožnjak Boris |year=2015 |title=Who let the demon out? Laplace and Boscovich on determinism |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0039368115000370 |journal=Studies in History and Philosophy of Science |volume=51 |pages=42–52 |doi=10.1016/j.shpsa.2015.03.002 |issn = 0039-3681 }} {{eng oznaka}}</ref><ref>Nenad Jarić Dauenhauer, [http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/377512/Slavni-Laplaceov-demon-zapravo-je-Boskovicev.html Slavni Laplaceov demon zapravo je Boškovićev], tportal.hr, 15. travnja 2015., pristupljeno 21. siječnja 2017.</ref> Stoga je Laplaceov demon postojao prije samoga Laplacea i to u umu Ruđera Boškovića, koji ga je formulirao fizikalnije i općenitije. O važnosti i aktualnosti Boškovićevih misli u suvremenoj znanosti svjedoči, među ostalim, izjava [[Werner Heisenberg|W. Heisenberga]] (1958.): "U Boškovićevu djelu nalazi se mnoštvo ideja koje tek u modernoj fizici posljednjih pedeset godina dolaze do potpuna izraza i koje pokazuju kako su bila ispravna filozofska gledišta kojima se Bošković rukovodio u svojoj prirodnoj znanosti". === Međunarodni znanstveni rad i doprinos u diplomaciji === Bošković se, iako svećenik, zalagao za [[Kopernikov sustav]]. Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. Godine [[1761.]] astronomi su se pripremali promatrati prolaz [[Venera (planet)|Venere]] ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britansko [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevsko društvo]] šalje u [[Carigrad]] kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija znanosti ga prima za člana u [[Sankt-Peterburg]]u. [[Francuska]] ga je [[1773.]] godine, kad je ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za [[mornarica|mornaricu]]. Bio je poznat i kao [[inženjer]], [[pjesnik]] i [[diplomat]], široke naobrazbe i raznovrsnog polja djelovanja, pa ga se smatra [[polihistor]]om.<ref>[[Ivica Martinović]], [https://www.bib.irb.hr:8443/index.php/567034 "Bošković polihistor"], ''bib.irb.hr'', pristupljeno 19. studenoga 2023.</ref> Kao inženjer, na zahtjev pape [[Benedikt XIV.|Benedikta XIV.]] napravio je planove za popravku [[apsida]] i [[kupola]] [[Bazilika sv. Petra|crkve Svetog Petra]] u Rimu i radio na [[melioracija|isušivanju]] [[močvara]] u [[Italija|Italiji]]. Kao diplomat odlazi u [[London]] kako bi ublažio sumnje [[Velika Britanija|Velike Britanije]] da Dubrovnik pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva primljen i u londonsko [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevsko društvo]]. Ruđer Bošković umro je 13. veljače 1787. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi sv. Maria Podone. == Ruđer Bošković danas == [[Datoteka:Rugjer Boskovic Zg 2307.JPG|mini|150px|Spomenik Ruđeru Boškoviću u Zagrebu]] * U [[Zagreb]]u je [[1950.]] godine osnovan [[Institut Ruđer Bošković|Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike]], koji je na prijedlog hrvatskog [[fizičar]]a [[Ivan Supek|Ivana Supeka]] dobio ime Ruđera Boškovića. Astronomsko društvo u [[Beograd]]u je nazvano po njemu, kao i jedan krater na [[Mjesec]]u. * [[Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku|Biskupijska klasična gimnazija u Dubrovniku]] također nosi Boškovićevo ime. * [[Branimir Truhelka]] bio je među prvima koji je pokušao napisati sveobuhvatni Boškovićev životopis, uređivao je sabrana djela, no u tome ga je spriječila prerana smrt.<ref>[http://www.worldcat.org/title/rudzer-boskovic-graa-knjiga-i-mirko-deanovic-11-boskovicevih-pisama-iz-francuske-josip-torbarina-boskovic-u-krugu-engleskih-knjizevnika-branimir-truhelka-rudzer-josip-boskovic-ulomci-biografije/oclc/458405207 WorldCat] Ruđer Bošković, građa knjiga I. [[Mirko Deanović]] : 11 Boškovićevih pisama iz Francuske. – [[Josip Torbarina]] : Bošković u krugu engleskih književnika. – [[Branimir Truhelka]] : Ruđer Josip Bošković, ulomci biografije, Zagreb : JAZU, 1950.</ref> == Djela == Nepotpun popis: * ''De maculis solaribus'', 1736., (O Sunčevim pjegama) * ''De circulis oscillatoribus'', 1740., (O oskulatornom krugu) * ''De viribus vivis'', 1745., (O živoj sili) * ''De cometis'', 1746., (O kometima) * ''De aestu maris'', 1747., (O morskim plimama) * ''De lumine'', 1748., (O svjetlosti) * ''Elementa matheseos universae'', 1754. * ''De litteraria expeditione per pontificam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XIV'', 1755. * ''Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium'', 1758. * ''De Solis ac Lunae defectibus'', 1760. (O pomrčinama Sunca i Mjeseca)<ref name="Stipe K.">Stipe Kutleša, [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf Ruđer Bošković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201235024/http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf |date=1. veljače 2017. }}, ''[[Hrvatska revija]]'', br, 3, godište XII, 2012., str. 17., pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> (2. izd. Mletci, 1761., 3. izd. Graz 1765., 4. izd. Rim 1767., 5. izd. s francuskim prijevodom, Pariz 1779., 6. izd. Zagreb, 2007.; ''Pomrčine Sunca i Mjeseca'', Biblioteka [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 112, 2012.)<ref name="Pomrčine"/> * ''Voyage astronomique et geographique dans l’état de l’église'', 1770. (Astronomsko i zemljopisno putovanje po crkvenoj državi)<ref name="Kutleša">Stipe Kutleša, [https://www.matica.hr/vijenac/478/na-istoku-nista-novo-ii-ili-kako-znameniti-hrvati-postaju-srbi-19085/ ''Srpska prisvajanja hrvatskih znanstvenika: primjer Ruđera Josipa Boškovića. Na Istoku ništa novo II. ili Kako znameniti Hrvati postaju Srbi''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 478, 28. lipnja 2012., pristupljeno 30. kolovoza 2020.</ref> * ''Giornale di un viaggio di Constantinopoli in Polonia'', 1784., (Dnevnik putovanja iz Carigrada u Poljsku)<ref name="Stipe K."/> * ''Opera pertinentia ad opticam et astronomiam'', 1785., (Djela koja se odnose na optiku i astronomiju), 5 svezaka<ref name="Stipe K."/> === Prijevodi === ==== Hrvatski ==== * ''Pomrčine Sunca i Mjeseca'', Biblioteka [[Stoljeća hrvatske književnosti]], 2012.<ref>{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - knjige - Pomrčine Sunca i Mjeseca|url=https://www.matica.hr/knjige/pomrcine-sunca-i-mjeseca-856/|access-date=2025-07-25|website=www.matica.hr}}</ref> (''De Solis ac Lunae defectibus,'' 1760.'')'' * ''Teorija prirodne filozofije'', Sveučilišna naklada Liber, 1974. (''Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium'', 1758.) * ''De continuitatis lege – O zakonu neprekinutosti,'' Školska knjiga, 1996.<ref>{{Citiranje weba|title=De continuitatis lege - O zakonu neprekinutosti|url=https://shop.skolskaknjiga.hr/r-boskovic-o-zakonu-neprekinut/|access-date=2025-07-25|website=Školska knjiga Web shop|language=hr}}</ref> (''De continuitatis lege,'' 1754.<ref>{{Citiranje weba|title=De continuitatis lege et ejus consectariis … « Virtualna izložba Ruđer Bošković|url=https://virtualna.nsk.hr/boskovic/de-continuitatis-lege-et-ejus-consectariis/|access-date=2025-07-25|website=virtualna.nsk.hr|archive-date=2. travnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230402182922/http://virtualna.nsk.hr/boskovic/de-continuitatis-lege-et-ejus-consectariis/|url-status=dead}}</ref>) ==== Srpski ==== * ''Dnevnik sa putovanja od Carigrada do Poljske,'' 2022.<ref>{{Citiranje weba|title=DNEVNIK SA PUTOVANJA OD CARIGRADA DO POLJSKE|url=https://akademskaknjiga.com/katalog/dnevnik-sa-putovanja-od-carigrada-do-poljske|access-date=2025-07-25|website=Akademska knjiga|language=sr-RS}}</ref> (''Giornale di un viaggio di Constantinopoli in Polonia'', 1784.) ==== Njemački ==== * Abhandlung von den verbesserten Dioptrischen Fernroehren 1765.<ref>{{Citiranje weba|title=Abhandlung von den verbesserten Dioptrischen Fernroehren … « Virtualna izložba Ruđer Bošković|url=https://virtualna.nsk.hr/boskovic/abhandlung-von-den-verbesserten-dioptrischen-fernroehren-aus-den-sammlungen-des-instituts-zu-bologna/|access-date=2025-07-25|website=virtualna.nsk.hr|archive-date=8. listopada 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251008085535/https://virtualna.nsk.hr/boskovic/abhandlung-von-den-verbesserten-dioptrischen-fernroehren-aus-den-sammlungen-des-instituts-zu-bologna/|url-status=dead}}</ref> == Pripadnost == {{neutralnost}} Boškovićev uspjeh slave tri države: [[Hrvatska]], [[Italija]] i [[Srbija]]. * Većina izvora govori o njegovu hrvatstvu.<ref name="Dadić">Dadić, Žarko. ''Ruđer Bošković'' (usporedan tekst na hrvatskom i engleskom). Zagreb: Školska Knjiga, 1987.</ref> U pismima sestri Anici (Anna), govori joj kako nije zaboravio [[hrvatski jezik]].<ref name="Dadić"/> Bošković nikada nije osporavao svoju povezanost s rodnim gradom, pokrajinom i narodom. Kad ga je d`Alembert u jednoj svojoj publikaciji nazvao »talijanskim matematičarem velikoga ugleda«, Bošković je u djelu Voyage astronomique et geographique to ispravio napisavši da je Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan.<ref name="Letica">Marito Mihovil Letica: Bošković je samo Hrvat, ''[[Hrvatsko slovo]]'', 27. siječnja 2012., str. 16–17.</ref> ''"Ovdje ćemo u prvom redu upozoriti da je naš autor Dalmatinac i iz Dubrovnika, a ne Talijan."''.<ref name="Kutleša"/> Većina njegovih pisama rodbini i prijateljima u Dubrovniku napisana je na hrvatskom (ilirskom) jeziku.<ref name="Hans Ullmaier">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac386.nsf/AllWebDocs/Rugjer_Boskovic_je_nas_suvremenik_ Hans Ullmaier, Rugjer Bošković je naš suvremenik Rugjer Boskovic je naš suvremenik, Hans Ullmaier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721101348/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac386.nsf/AllWebDocs/Rugjer_Boskovic_je_nas_suvremenik_ |date=21. srpnja 2011. }}, ''Vijenac'', Broj 386 – 387, 18. prosinca 2008., ISSN 1330-2787 (pristupljeno 15. rujna 2011.)</ref> Kad je bio u [[Beč]]u [[1757.]] godine, uočio je hrvatske vojnike kako idu na bojište u tijeku [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjega rata]] i odmah otrčao vidjeti ih, želeći im 'Božju pomoć' po starom hrvatskom običaju.<ref name="Harris">[[Robin Harris|Harris, Robin]]. ''Dubrovnik, A History''. London: Saqi Books, 2003. {{ISBN|0-86356-332-5}}</ref> U pismu bratu Baru u Dubrovniku iz Beča 1757. godine, opisuje taj susret s časnicima hrvatskih postrojba. Na kraju pisma oduševljeno je napisao: ''»Eviva Haddick e i nostri Croati!«''<ref name="Letica"/><ref name="Hans Ullmaier"/><ref>. Letica napućuje na [[Vladimir Varićak]]: ''Ulomak Boškovićeve korespondencije'', Zagreb, 1911., str. 344–346.</ref> Dok je živio u [[Pariz]]u, svjedočio je jednoj vojnoj paradi, te kad je opazio hrvatsku jedinicu iz Dubrovnika izgovara: ''"Evo ih, moji hrabri Hrvati!"''.<ref name="Harris1">Harris, Robin. ''Dubrovnik, A History''. London: Saqi Books, 2003. {{ISBN|0-86356-332-5}}</ref> Bošković je u svoje vrijeme bio povezan s Hrvatskom bratovštinom u Rimu, članovi Bratovštine bili su istaknuti Hrvati, a u Bratovštinu primali su se samo oni koji govore hrvatski i potječu iz hrvatskih krajeva.<ref name="Kutleša"/> * [[Talijani]] tvrde da je Boscovich (talijanski) upamćen kao [[Talijani|Talijan]]. Prema tomu, rođen je u gradu križanih kultura – hrvatske i talijanske, a viši sloj građanstva Dubrovnika (tako i Boškovići) bili su pod jakim utjecajem talijanske kulture (rimsko-dalmatinska kultura). Obitelj njegove majke došla je iz Italije, podrijetlom Talijani, te je bio pod utjecajem talijanskoga i u životu i u karijeri; Preselio se u Italiju u 14. godini života gdje provodi većinu svoga života. U nekoliko je enciklopedija opisan kao talijanski znanstvenik. Talijanski je koristio i u privatne svrhe, a [[Voltaire]] je Boškoviću pisao na talijanskom kao "znak poštovanja". Bošković je uvijek govorio o Italiji kao "pravoj i slatkoj majci".<ref>[https://web.archive.org/web/20070305091746/http://www.arcipelagoadriatico.it/biografie/bio_dal/boscovich_ruggero_giuseppe.htm Ruggero Giuseppe Boscovich] Boškovićev životopis, (u pismohrani archive.org 5. ožujka 2007.), {{ita oznaka}}</ref> Međutim, Bošković osobno poriče da je Talijan.<ref>Jean Le Rond d' Alembert, [https://books.google.it/books?id=dGYVAAAAQAAJ ''Opuscules mathématiques ou Mémoires sur différens sujets de géométrie, de méchanique''], ''[[Google knjige]]'', prvi put objavljeno 1761., Sveučilište u Lausanni, reizdanje digitalizirano 24. listopada 2008., pristupljeno 1. prosinca 2015. {{fra oznaka}}</ref> Naime kada je predložen kao talijanski matematičar, odgovara u svojoj bilješci iz ''Voyage astronomique et geographique'' da je ''"autor Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan"''.<ref>Ruđer Bošković, Christopher Maire, [https://books.google.it/books?id=ZxAOAAAAQAAJ&hl=en ''Voyage astronomique et geographique, dans l'État de l'Eglise''], ''[[Google knjige]]'', na str. 449. navodi kako je ''"autor Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan"'', objavljeno 1770., pristupljeno 1. prosinca 2015. {{eng oznaka}} {{fra oznaka}}</ref><ref>[[Darko Žubrinić]], [http://www.croatianhistory.net/etf/et111.html#rudder "Dubrovnik, Konavle, Boka"], ''croatianhistory.net'', pristupljeno 1. prosinca 2015. {{eng oznaka}}</ref> * [[Srbi]] tvrde kako je podrijetlo njegove obitelji iz [[Crna Gora|Crne Gore]].<ref name="Scepanovic">Slobodan Šćepanović, ''О поријеклу породице и коријенима предака Руђера Бошковића'', ''Историјски записи'', 3/1995, Podgorica, 1995.</ref> Prvi srpski autor koji ističe srpstvo Boškovića i Dubrovnika je Kosta T. Stojanović u svom djelu ''Atomistika, jedan deo iz filozofije Ruđera Josifa Boškovića'' (1891.).<ref name="Kutleša"/> == Izabrane teze == * ''Sama narav stvari ostaje skrivena i da najnutarnjije supstancije stvari neposredno ne spoznajemo.''<ref name="Marijan Steiner">[[Marijan Steiner]]: [http://gkonline.info/test/feljton_2011_28-31.pdf ''Sfera apsolutnosti pripada samo transcendentnom svijetu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903072256/http://gkonline.info/test/feljton_2011_28-31.pdf|date=3. rujna 2014.}}, ''[[Glas Koncila]]'', 24. srpnja 2011., str. 21.</ref> * ''Čestica znanja do koje smo došli stoji prema cjelokupnoj samoj prirodi u omjeru bezgranično manjem od zrna sitnog pijeska prema našem svemiru što ga vidimo.''<ref name="Marijan Steiner"/> * ''Sfera apsolutnosti pripada samo transcendentnom svijetu, sve je drugo relativno.''<ref name="Marijan Steiner"/> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Steiner |first=Marijan |date=2015 |title=Duhovni profil Ruđera J. Boškovića |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/107755 |journal=Nova prisutnost |location=Zagreb |publisher=Nova prisutnost |volume=9 |number=1 |pages=231–239}} {{refend}} * djelomično ''[[Vojna enciklopedija]] 1959.'' == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commonscat = Ruđer Bošković |commonscathr = Ruđer Bošković |wikizvor = |wikicitat = Ruđer Bošković }} === Mrežna mjesta === * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B33283%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [http://www.banknotes.com/hr.htm Bošković na novčanicama] * [http://www.irb.hr/ Institut Ruđer Bošković] * [http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf Djelo Ruđera Josipa Boškovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201235024/http://www.matica.hr/media/uploads/hr/2012/hr-2012-3.pdf |date=1. veljače 2017. }}, str. 4–25., ''[[Hrvatska revija]]'', br. 3, 2012. * [http://www.lib.luc.edu/specialcollections/exhibits/show/jesuitsciences/17201773/boscovich Jesuits and the Sciences - Ruggiero Giuseppe Boscovich, 1711-1787], Loyola University Chicago Digital Special Collections {{eng oznaka}} * Ivica Martinović, [http://www.ifzg.hr/djelatnici/martinovicIvica/osobnaStranica/Boscovich%20catalogue%20of%20the%20exibition.PDF Boscovich catalogue of the Exibition Ruder Bošković (1711 1787)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170202004705/http://www.ifzg.hr/djelatnici/martinovicIvica/osobnaStranica/Boscovich%20catalogue%20of%20the%20exibition.PDF |date=2. veljače 2017. }}, 59th World P. E. N. Congress, Dubrovnik, Croatia. Sponza Palace Dubrovnik, 1993. {{eng oznaka}} * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2533 Bošković, Ruđer Josip], [[Hrvatski biografski leksikon]], [[Žarko Dadić]] (1989.) * [http://virtualna.nsk.hr/boskovic/ Virtualna zbirka djela Ruđera Boškovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200821081324/http://virtualna.nsk.hr/boskovic/ |date=21. kolovoza 2020. }}, virtualna.nsk.hr * {{HTE|boskovic-ruder-josip|Bošković, Ruđer Josip}} {{GLAVNIRASPORED:Bošković, Ruđer}} [[Kategorija:Ruđer Bošković| ]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta Gregoriana]] gq1tt5oiq9pc2a0exss5ve57l1a2v5i Radoslav Katičić 0 6175 7573853 7567777 2026-08-10T21:50:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573853 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Radoslav Katičić | slika = Radoslav Katičić.png | veličina = 220px | opis_slike = Radoslav Katičić | pseudonim = | rođenje = [[3. srpnja]] [[1930.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | smrt = [[10. kolovoza]] [[2019.]] | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrija]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika]] | zanimanje = [[jezikoslovac]], [[Književna povijest|književni povjesničar]] | nagrade = Nagrada grada Zagreba, Nagrada "Stjepan Ivšić", Državna nagrada za znanost, Nagrada "Adolfo Veber Tkalčević", Nagrada "Bulcsú László" }} '''Radoslav Katičić''' ([[Zagreb]], [[3. srpnja]] [[1930.]] – [[Beč]], [[10. kolovoza]] [[2019.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]] i [[Književna povijest|književni povjesničar]].<ref>[http://info.hazu.hr/upload/File/2019/HAZU-Umro-akademik-Radoslav-Katicic-priopcenje.doc info.hazu.hr], "''U subotu 10. kolovoza 2019. u Beču je u 90. godini života umro akademik Radoslav Katičić, istaknuti hrvatski filolog svjetskog glasa, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.''", objavljeno i pristupljeno 11. kolovoza 2019.</ref> == Životopis == Radoslav Katičić rođen je u Zagrebu 1930. godine. Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio [[1949.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 940., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Godine 1954. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] diplomirao je klasičnu [[filologija|filologiju]], a na istome fakultetu 1959. godine doktorirao je s disertacijom ''Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije''. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od [[1958.]] godine je na Filozofskome fakultetu asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku.<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Katičić, Radoslav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/katicic-radoslav |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=5. studenoga 2017.}}</ref> Docent je postao [[1961.]], izvanredni profesor [[1966.]] i redoviti [[1972.]] godine.<ref name="he"/> Utemeljitelj je studija opće lingvistike i [[indologija|indologije]] na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do [[1977.]] godine bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.<ref name="he"/> Bio je jedan od autora [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]], [[1967.]] godine. Od [[1977.]] godine do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Od [[1978.]] do [[1987.]] godine bio je predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku a od [[1998.]] godine je [[profesor emeritus]] Sveučilišta u Beču.<ref name="he"/> Bio je član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] (izvanredni od [[1973.]] i redoviti od [[1986.]] godine), Austrijske akademije znanosti (izvanredni od [[1981.]] i redoviti od [[1989.]] godine - isto od 1989. predsjednik Balkanske komisije te akademije), [[ANUBiH]], Norveške akademije te Academia Europaea i Accademia dei Lincei (Italija) te [[Kosovska akademija znanosti i umjetnosti|Kosovske akademije znanosti i umjetnosti]]. Radoslav Katičić umro je [[10. kolovoza]] [[2019.]] godine u dobi od 89 godina.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/umro-radoslav-katicic-jedan-od-nasih-najvecih-jezikoslovaca-bio-je-i-jedan-od-autora-deklaracije-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika/9226691/ |title=Umro Radoslav Katičić |work=Jutarnji.hr |publisher=Jutarnji List |accessdate=10. kolovoza 2019.}}</ref> Pokopan je [[29. kolovoza]] 2019. godine na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[https://www.hrstud.unizg.hr/kroatologija?@=218hu#news_82886 Mislav Ježić: Govor na oproštaju od Radoslava Katičića], [[Sveučilište u Zagrebu]] [[Hrvatski studiji]], hrstud.unizg.hr, 2. rujna 2019., pristupljeno 8. listopada 2019.</ref> == Znanstvena djelatnost == Katičićevi radovi se mogu, ugrubo, podijeliti na pet područja: * djela iz opće [[lingvistika|lingvistike]], u kojima je razvijao razne suvremene jezikoslovne pristupe poput strukturalne lingvistike i transformacijske gramatike * književnojezične studije iz područja europskih i neeuropskih književnosti (starogrčke, bizantske, indijske), te arealne lingvistike izumrlih jezika (balkanski jezici) * jezičnopovijesne radove u kojima je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza, od početaka na latinskom i [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom]] ("Uz početke hrvatskih početaka"), preko djela renesansnih i baroknih pisaca kao što su [[Marin Držić]] ili [[Bartol Kašić]], sve do modernoga standardnoga jezika (''Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika'', 1986.) * velika sintetska djela u kojima obrađuje civilizacijski kontinuitet hrvatske uljudbe (Litterarium studia, Na kroatističkim raskrižjima) * rekonstrukcija praslavenskoga sakralnog pjesništva te slavenske pretkršćanske vjere. (Petoknjižje s podnaslovom Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine) Radoslav Katičić pripada ''trolistu'' (uz [[Dalibor Brozović|Dalibora Brozovića]] i [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]]) hrvatskih jezikoslovaca koji je, pod utjecajem suvremenih lingvističkih spoznaja, "srušio" sliku o povijesnim mijenama hrvatskoga jezika koju su gradili tzv. [[hrvatski vukovci]] ([[Tomislav Maretić]], [[Milan Rešetar]]) i ocrtao novi jezičnopovijesni zemljovid, te konačno i formalnolingvistički kodificirao hrvatski standardni jezik apsorbiravši cjelokupnu hrvatsku književnu i pismenu baštinu koju je unitaristička struja među jezikoslovcima zabacivala- od [[Marin Držić|Marina Držića]] do [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]. Na području slavistike je najrenomiraniji hrvatski stručnjak u međunarodnim razmjerima. Svojim velikim znanstvenim opusom i radom je pridonio i pridonosi ugledu hrvatske znanosti u Austriji, Europi i svijetu. Na taj način je promicao hrvatsku kulturu, hrvatsku književnost i komparativnu kroatistiku. Osim toga, posebnu je pozornost posvetio radu s gradišćanskim Hrvatima. Pridonio je tome da su se [[Gradišćanski Hrvati|Hrvati iz Gradišća]] upoznali sa širim protežnostima svojega kulturnog identiteta i da svoje hrvatstvo doživljavaju u sklopu cjelokupnoga hrvatstva. Pri radu s njima se Katičić dosta usredotočio na jezik Hrvata iz Gradišća i na sve i dvojbe oko njega. Sve je to sročio i prikazao govornicima njemačkog jezika u krugovima međunarodne slavistike. Na Slavističkom institutu Sveučilišta u Beču utemeljio je [[1982.]] godine gradišćanskohrvatski lektorat.<ref name="zigh.at">[http://www.zigh.at/hrv/leksikon/K/katicic_radoslav.html Radoslav Katičić i Gradišćanski Hrvati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080610092603/http://www.zigh.at/hrv/leksikon/K/katicic_radoslav.html |date=10. lipnja 2008.}}, [[Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov]], zigh.at, pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Za sav taj rad je dobio [[Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu|INA-inu nagradu]] 1998. godine.<ref name="DomIsvijet">Vesna Kukavica, [http://www.hic.hr/dom/254/dom04.htm ''Napokon priznanje i u domovini'']{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090119084142/http://www.hic.hr/dom/254/dom04.htm |date=19. siječnja 2009.}}, ''Dom i svijet'', br. 254, 1999., pristupljeno 3. studenoga 2010.</ref> Bio je predsjednik [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]].<ref>[http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060111152545/http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf |date=11. siječnja 2006.}} {{pdf}}</ref> == Djela == Nepotpun popis: * ''Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije'', (Zagreb, 1967.) * ''A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics'', (Haag-Paris, 1970.) * ''Jezikoslovni ogledi'', (Zagreb, 1971.) * ''Stara indijska književnost'', (Zagreb, 1973.) * Članak: ''Liburnski otoci kod antičkih pisaca''. Zbornik: ''Zadarsko otočje'', povremena izdanja Narodnoga muzeja u Zadru, svezak 1, Zadar, 1974., 35-45. * ''The Ancient Languages of the Balkans'', 1-2, (Haag-Pariz, 1976.) * ''Novi jezikoslovni ogledi'', (Zagreb, 1984.; 2. dop. izd. 1992.) * ''Sintaksa hrvatskoga književnog jezika'', (Zagreb, 1986.; 2. izd. 1991.; 3. izd. 2002.) * ''Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske'', (suautor [[Slobodan Prosperov Novak]]),<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&fid0=1&fv0=Kati%C4%8Di%C4%87%2c+Radoslav&spid0=10&spv0=Kati%C4%8Di%C4%87%2c+Radoslav&xm0=1&selectedId=86003658 Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske / izbor i tekst Radoslav Katičić i Slobodan P. Novak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107025716/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&fid0=1&fv0=Kati%C4%8Di%C4%87%2C%20Radoslav&spid0=10&spv0=Kati%C4%8Di%C4%87%2C%20Radoslav&xm0=1&selectedId=86003658 |date=7. studenoga 2017. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Zagreb 1987. (2. izd. 1988.; prijevod na njem. 1987., engl. i tal. 1990.). * ''Uz početke hrvatskih početaka'', (Split, 1993.) * ''Na ishodištu'', (Zagreb, 1994.; 2. izd. 2005.) * ''Illyricum mythologicum'', (Zagreb, 1995.) * ''Ein Ausblick auf die slawischsprachige Völkerwelt im Südosten'', (Beč, 1996.) * ''Litterarum studia: Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja'', (Zagreb, 1998.; 2. izd. 2007.; njem. izd. ''Literatur- und Geistesgeschichte des kroatischen Frühmittelalters'', Beč, 1999.) * ''Na kroatističkim raskrižjima'', (Zagreb, 1999.) * ''Die Hauswirtin am Tor'', (Frankfurt na Majni, 2003.) * ''Boristenu u pohode'', (Zagreb, 2008.) * ''Hrvatski jezik'', (Zagreb, 2013.) * Niz ''Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine'' (2008. – 2017.) ** ''Božanski boj: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine'', (Zagreb, 2008.) ** ''Zeleni lug: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine'', (Zagreb, 2010.) ** ''Gazdarica na vratima: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine'', (Zagreb, 2011.) ** ''Vilinska vrata: I dalje tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine'', (Zagreb, 2014.) ** ''Naša stara vjera: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine'', (Zagreb, 2017.) == Nagrade i počasti == * [[1994.]]: Nagrada grada Zagreba * [[1998.]]: [[Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu|INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]<ref name="DomIsvijet"/> * [[1999.]]: Nagrada "Stjepan Ivšić", za osobite uspjehe u jezikoslovnom radu.<ref name="ihjj">[http://ihjj.hr/clanak/preminuo-akademik-radoslav-katicic/7382/ Institut za hrvatski jezik, ''Preminuo akademik Radoslav Katičić''], IHJJ, pristupljeno 29. veljače 2024.</ref> * [[1999.]]: [[Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov]] proglasio ga je svojim počasnim članom.<ref name="zigh.at"/> * [[2006.]]: [[Državna nagrada za znanost]], za životno djelo.<ref name="he"/><ref name="ihjj"/> * [[2006.]]: Nagrada "Adolfo Veber Tkalčević", za osobit doprinos u području proučavanja hrvatske sintakse, 1. Hrvatski sintaktički dani u organizaciji Filozofskoga fakulteta u Osijeku i [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] * [[2008.]]: Nagrada ''Judita'' ([[Društvo hrvatskih književnika]]) za ''Božanski boj'', proglašen najboljom knjigom godine.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Komar|first=Tibor|date=2010|title=Radoslav Katičić: Božanski boj – tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/93300|journal=Studia ethnologica Croatica|volume=Vol.22|pages=401|via=Hrcak}}</ref> * [[2008.]]: ''Oton Kučera'', nagrada za znanost [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref name=":0" /> * [[2010.]]: Odličje ''Janko Drašković''.<ref>N. Štriga, [https://www.matica.hr/vijenac/426/veliki-jezikoslovac-ostao-bez-rijeci-1852/ ''Radoslavu Katičiću odličje Janko Drašković. Veliki jezikoslovac ostao bez riječi!''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 426, 1. srpnja 2010., pristupljeno 13. travnja 2025.</ref> * [[2017.]]: [[Nagrada "Bulcsú László"]] za [[Filologija|filologiju]].<ref name="prigorski">[https://prigorski.hr/povodu-95-obljetnice-rodenja-krizevcima-odrzan-znanstveni-skup-bulcsuu-laszl%CF%8Cu/ ''U povodu 95. obljetnice rođenja u Križevcima održan znanstveni skup o Bulcsúu Lászlόu''], prigorski.hr, 10. listopada 2017., pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> * [[2018.]]: [[Red kneza Branimira s ogrlicom]], za kontinuirano proučavanje hrvatskog jezičnog identiteta i kulture, te iznimno vrijednog doprinosa hrvatskoj i svjetskoj lingvistici.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_26_507.html Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom akademiku Radoslavu (Natko) Katičiću], Narodne novine, objavljeno 27. veljače 2018., pristupljeno 28. veljače 2024.</ref> * [[2021.]]: Nagrada grada Zagreba (posmrtno), kao član Radne skupine i projektnog tima znanstveno-istraživačkog i izdavačkog projekta ''Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća''<ref>[https://www.info.hazu.hr/2021/03/dobitnici-nagrade-grada-zagreba-za-2021-godinu/ Dobitnici Nagrade Grada Zagreba za 2021. godinu], HAZU, 29. ožujka, 2021.</ref><ref>[https://zagreb.hr/u-2021-godini/170184 Dodjele za 2021. godinu], Grad Zagreb, 23. ožujka 2021., pristupljeno 13. travnja 2025.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/radoslav_katicic akademik Radoslav Katičić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171118195850/http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/radoslav_katicic |date=18. studenoga 2017.}}, hazu.hr * [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9971 Katičić, Radoslav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171107021532/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9971 |date=7. studenoga 2017. }}, hbl.lzmk.hr, ([[Mislav Ježić]], 2009.) * [https://hrcak.srce.hr/14227 Radoslav Katičić: Zapisi s izvorišta], Slovo, br. 25-26, 1976. * [https://hrcak.srce.hr/207675 Radoslav Katičić: "Slověnski" i "hrvatski" kao zamjenjivi nazivi za jezik hrvatske književnosti], Jezik, sv. 36, br. 4, 1988. * [https://hrcak.srce.hr/205290 Radoslav Katičić: Vuk Stefanović Karadžić i književni jezik u Hrvata], Jezik, sv. 35, br. 2, 1987. * [https://hrcak.srce.hr/184207 Radoslav Katičić: O početku novoštokavskoga hrvatskoga jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskoga književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine], Filologija, br. 8, 1978. * [https://hrcak.srce.hr/63079 Radoslav Katičić: Deklaracija i jezikoslovlje], Jezik, sv. 55, br. 1, 2008. * [https://hrcak.srce.hr/204053 Radoslav Katičić: Načela standardnosti hrvatskoga jezika], Jezik, sv. 43, br. 5, 1995. * [https://hrcak.srce.hr/33807 Radoslav Katičić: Zeleni lug], Filologija, br. 51, 2008. * [https://epdf.pub/boanski-boj-tragovima-svetih-pjesama-nae-pretkranske-starine.html Radoslav Katičić: Božanski boj] * [https://hrcak.srce.hr/59842 Radoslav Katičić: Glavna obilježja hrvatske kulture], Kroatologija, sv. 1, br. 1, 2010. {{GLAVNIRASPORED:Katičić, Radoslav}} [[Kategorija:Književni povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija: Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]][[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] eid7rb6s3ap7gbn3lezziw656nrkaru Rat u Vijetnamu 0 6272 7573881 7485579 2026-08-10T23:23:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573881 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|travanj 2015.}} {{Oružani sukob |naziv=Vijetnamski rat |dio=[[hladni rat|hladnog rata]] |slika=[[slika:VietnamMural.jpg|310px]] |opis slike= |datum=[[1. studenoga]] [[1955.]]<ref group=A name="start date" /> - [[30. travnja]] [[1975.]]<br>(19 godina, 5 mjeseci, 4 tjedna i 1 dan) |mjesto= [[Južni Vijetnam]], [[Sjeverni Vijetnam]], [[Kambodža]], [[Laos]] |povod= |teritorij=Ujedinjenje Sjevernog i Južnog Vijetnama u jednu državu - [[Vijetnam]] |ishod= Pobjeda Sjevernog Vijetnama * Američki vojni i politički poraz * povlačenje [[Američka vojska|američkih trupa]] * preuzimanje ovlasti [[Komunizam|Komunističke vlade]] u Južnom Vijetnamu, Laosu i Kambodži * Južni Vijetnam ponovno se ujedinjuje sa Sjevernim Vijetnamom |sukobljeni1='''[[Antikomunizam|Antikomunističke sile]]''':<br>[[Datoteka:Flag of South Vietnam.svg|23px|border]] [[Južni Vijetnam]]<br>{{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|JKO}}<br>{{DZ+X|TAJ}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>{{DZ+X|FIL}}<ref name="ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM">{{cite web |url=http://www.psywarrior.com/AlliesRepublicVietnam.html |title=ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM |accessdate=2011-09-24}}</ref> |sukobljeni2='''[[Komunizam|Komunističke sile]]''':<br>[[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Sjeverni Vijetnam]]<br>[[Datoteka:Flag of the National Liberation Front of South Vietnam, Flag of South Vietnam (1975–1976).svg|23px|border]] [[Việt Cộng]]<br>[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|23px|border]] [[NR Kina]]<br>{{DZ+X|SSSR}}<br>[[Datoteka:Flag of the People's Republic of Mongolia (1949-1992).svg|20px]] [[Narodna Republika Mongolija]]<br>[[Datoteka:Flag of North Korea.svg|23px|border]] [[Sjeverna Koreja]] |sukobljeni3= |zapovjednik1={{DZ|SAD}} [[John F. Kennedy]]<br>{{DZ|SAD}} [[Lyndon B. Johnson]]<br>{{DZ|SAD}} [[Richard Nixon]]<br>{{DZ|SAD}} [[Robert McNamara]]<br>{{DZ|SAD}} [[Henry Kissinger]]<br>{{DZ|SAD}} [[William Westmoreland]]<br>{{DZ|SAD}} [[Creighton Abrams]]<br>[[Datoteka:Flag of South Vietnam.svg|23px|border]] [[Nguyễn Văn Thiệu]] |zapovjednik2=[[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Le Duan]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Nguyen Chi Thanh]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Vo Nguyen Giap]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Van Tien Dung]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Tran Van Tra]] <br> [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Ho Chi Minh]] |zapovjednik3= |jačina1=~1 830 000 (1968.) |jačina2=~461 000 (1968.) |jačina3= |posljedice1= [[Datoteka:Flag of South Vietnam.svg|23px|border]] [[Južni Vijetnam|J. Vijetnam]]<br>'''Mrtvih civila:''' 195.000 - 430.000<br>'''Mrtvih vojnika:''' 220.357 - 313.000<br>'''Ozlijeđenih:''' 1 170 000<br>{{DZ|SAD}} [[SAD]]<br>'''Mrtvih:''' 58.220<br>'''Ozlijeđenih:''' 303.644<br>{{DZ|JKO}} [[Južna Koreja|J. Koreja]]<br>'''Mrtvih:''' 5.099<br>'''Ozlijeđenih:''' 10.962<br>'''Nestalih:''' 4<br>{{DZ|AUS}}<br>'''Mrtvih:''' 500<br>'''Ozlijeđenih:''' 3.129<ref>{{cite web |url=http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |title=Australian casualties in the Vietnam War, 1962–72 &#124; Australian War Memorial |publisher=Awm.gov.au |accessdate=2013-06-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130516081613/http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |archivedate=16. svibnja 2013.}}</ref><sup>*</sup><br>{{DZ|NZL}} [[Novi Zeland]]<br>'''Mrtvih:''' 37<br>'''Ozlijeđenih:''' 187<ref>{{cite web |url=http://www.vietnamwar.govt.nz/resources |title=Overview of the war in Vietnam &#124; VietnamWar.govt.nz, New Zealand and the Vietnam War |publisher=Vietnamwar.govt.nz |date=1965-07-16 |accessdate=2013-06-29 |archive-date=26. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726010609/http://vietnamwar.govt.nz/resources |url-status=dead }}</ref> |posljedice2= [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Datoteka:Flag of the National Liberation Front of South Vietnam, Flag of South Vietnam (1975–1976).svg|23px|border]] [[Sjeverni Vijetnam|SVI]]/[[Việt Cộng|NFL]]<br>'''Mrtvih civila:''' 50.000 - 65.000<br>'''Mrtvih ili nestalih vojnika:''' 400.000 - 1.100.000<br>'''Ozlijeđenih:''' 600.000<sup>*</sup><br>[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|23px|border]] [[NR Kina]]<br>'''Mrtvih:''' 1.100<br>'''Ozlijeđenih:''' 4.200 |posljedice3='''Mrtvih Vijetnamskih civila:''' 245.000 – 4.000.000*<br>'''Mrtvih [[Kmeri|Kambodžanskih]] civila:''' 200.000 - 300.000*<br>'''Mrtvih civila [[Lao narod]]a:''' 20.000 - 200.000*<br>'''Ukupan broj civilnih žrtava:''' 465.000 - 2.500.000*<br>'''Ukupan broj mrtvih:''' 1.102.000 - 3.886.026<br/> (* = procjena) |bilješke= }} '''Rat u Vijetnamu''' ([[Vijetnamski jezik|vijetnamski]]: ''Chiến tranh Việt Nam'', također poznat i pod nazivom ''Drugi indokineski rat'',<ref>{{cite web |author=Factasy |url=http://www.prlog.org/10118782-the-vietnam-war-or-second-indochina-war.html |title=The Vietnam War or Second Indochina War |publisher=PRLog |accessdate=2013-06-29}}</ref> a u [[Vijetnam]]u poznat pod nazivima ''Rat za otpor protiv Amerike'' ili jednostavnije ''Američki rat'') bio je [[Rat|oružani sukob]] u eri tzv. [[hladni rat|hladnoga rata]] koji se odvijao na prostorima država Vijetnama, [[Laos]]a i [[Kambodža|Kambodže]] u razdoblju od [[1. studenoga]] [[1955.]]{{#tag:ref|Zbog rane prisutnosti [[Američka vojska|američkih trupa]] u [[Vijetnam]]u datum početka Vijetnamskog rata i danas je diskutabilan. Godine [[1998.]] nakon detaljnog pregleda koji je uradilo Ministarstvo obrane SAD-a i kroz napore obitelji Richarda B. Fitzgibbona Jr., službeni datum početka Vijetnamskog rata prema Vladi SAD-a je promijenjen u [[1. studenoga]] [[1955.]] godine.<ref name="DoD p. ">{{harvnb|DoD|1998.|str.=}}</ref> Službeni dokumenti vlade SAD-a navode datum 1. studenoga 1955. godine kao početak "Vijetnamskog sukoba" zbog toga što je ovaj datum označio trenutak kada je američka vojna savjetodavna jedinica u [[Indokina|Indokini]] (odaslana iz [[Jugoistočna Azija|jugoistične Azije]] pod naredbom [[Harry S. Truman|predsjednika Trumana]]) bila reorganizirana u specifičnu jedinicu, a osnovana je i posebna Vijetnamska vojna savjetodavna jedinica.<ref name = "Lawrence 2009 20">{{Harvnb|Lawrence|2009.|str.=20}}.</ref> Ostali datumi početka sukoba uključuju događaje kada je [[Hanoi]] ovlastio snage [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkonga]] u Južnom Vijetnamu da započnu s manjim pobunama u [[Prosinac|prosincu]] [[1956.]] godine,<ref name = "Olson Roberts 1991 67">{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}.</ref> dok neki smatraju datum [[26. rujna]] [[1959.]] godine kao službeni početak rata kada se odvila prva bitka između Vietkonga i vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]].<ref name="WarBegan">[http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019184424/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |date=19. listopada 2017. }}, The Pentagon Papers (Gravel Edition), Volume 1, Chapter 5, (Boston: Beacon Press, 1971), Section 3, str. 314. – 346.; International Relations Department, Mount Holyoke College.</ref> |group="A"|name="start date"}} pa sve do pada [[Sajgon]]a [[30. travnja]] [[1975.]] godine. Taj rat zapravo je nastavak [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] ([[1946.]] – [[1954.]]), a vodio se između [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] – čiji su saveznici bili tadašnji [[Sovjetski Savez]], [[Kina]] i ostale [[Komunistička država|komunističke države]] – te vlade [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] – čiji su najjači saveznik bile [[Sjedinjene Američke Države]] i druge [[Antikomunizam|antikomunističke zemlje]].<ref>{{cite web |publisher=Encyclopædia Britannica |title=Vietnam War |quote=U međuvremenu su SAD sa svojom demoraliziranom vojskom i izrazito podijeljenim građanstvom započele proces mirenja s porazom u svojem najdužem i najkontroverzinijem ratu do tada |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/628478/Vietnam-War |accessdate=2008-03-05}}</ref> [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong)]] koja je surađivala sa Sjevernim Vijetnamom učestalo je vodila [[gerilski rat]] protiv antikomunističkih snaga u regiji dok je vojska Sjevernog Vijetnama ulazila u konvencionalnije sukobe i često slala [[Satnija|satnije]] s velikim brojem [[vojnik]]a u bitke. Kako je rat trajao tako se uloga Vietkonga smanjivala, a uloga vojske Sjevernog Vijetnama povećavala. Američke snage i snage Južnog Vijetnama oslanjale su se na svoju zračnu nadmoć i veliku borbenu moć zahvaljujući kojoj su pronalazili i uništavali razne operacije uključujući pješaštvo, [[topništvo]] i zračne napade. Tijekom rata, SAD su se koristile strategijom [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama, a kao posljedica toga zračni prostor te države postao je najstrože branjeno područje u svijetu. Američka vlada gledala je na američko uplitanje u rat kao na sprečavanje razvoja [[Komunizam|komunizma]] u Sjevernom Vijetnamu. To je bio dio veće [[Strategija|strategije]] čiji je cilj bio spriječiti razvoj komunizma općenito. Prema američkoj domino teoriji, kada bi jedna zemlja postala komunistička, ostale zemlje regije bi je slijedile, a američka politika smatrala je komunističku prevlast nad cijelim Vijetnamom neprihvatljivom. S druge strane, vlada Sjevernog Vijetnama i Vietkong borili su se za ujedinjenje Vijetnama pod komunističkom vladavinom. Oni su na sukob gledali kao na kolonijalni rat kojeg su u početku morali voditi s [[Francuska|Francuskom]], a nakon toga sa SAD-om jer je Francusku podupirala vlada SAD-a, a kasnije i Južni Vijetnam koji su smatrali američkom [[Marionetska država|marionetskom državom]].<ref>{{cite web |author=Digital History, Steven Mintz |url=http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |title=The Vietnam War |publisher=Digitalhistory.uh.edu |accessdate=2011-10-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111030062649/http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |archivedate=30. listopada 2011.}}</ref> Od [[1950.]] godine američki vojni savjetnici počeli su dolaziti u područje koje je tada bilo poznato kao [[Francuska Indokina]]. Ranih [[1960-ih|60-ih]] godina [[20. stoljeće|prošlog stoljeća]] američka umiješanost u sukob je eskalirala s utrostručenjem vojnih trupa [[1961.]] te ponovno [[1962.]] godine.<ref>[http://25thaviation.org/facts/id430.htm Vietnam War Statistics and Facts 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091006085906/http://25thaviation.org/facts/id430.htm |date=6. listopada 2009. }}, 25th Aviation Battalion website.</ref> Nakon [[Incident u Tonkinškom zaljevu|incidenta u Tonkinškom zaljevu]] [[1964.]] godine tijekom kojeg se američki vojni brod sukobio s brzim gliserima Sjevernog Vijetnama, a nakon kojeg je donijeta Rezolucija o Tonkinškom zaljevu koja je [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] dala autorizaciju za povećanje vojne prisutnosti SAD-a u tom području, broj trupa SAD-a ponovno je povećan. Redovne američke borbene jedinice raspoređivane su od [[1965.]] godine. Operacije su prešle međunarodne granice: pogranična područja Laosa i Kambodže američke snage učestalo i snažno su bombardirale pogotovo na vrhuncu svoje umiješanosti u sukob [[1968.]] godine, iste godine kada su komunističke snage započele s velikom [[ofenziva Tet|ofenzivom Tet]]. Ta ofenziva čiji je cilj bio svrgnuti vladu Južnog Vijetnama pokazala se neuspješnom, ali označila je prekretnicu rata budući je od tada američka javnost počela ozbiljno sumnjati u izjave svoje vlade o uspješnom progresu rata. Američka razočaranost ratom dovela je do velikog povlačenja američkih kopnenih snaga kao dio politike poznate pod nazivom ''Vijetnamizacija'' čiji je cilj bio okončanje američke umiješanosti u rat te prebacivanje borbe s Komunistima na južne Vijetnamce. Unatoč [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz]]a kojeg su potpisale sve zaraćene strane u [[Siječanj|siječnju]] [[1973.]] godine, sukobi su se nastavili. U SAD-u i većem dijelu zapadnog svijeta razvio se veliki antiratni pokret. Taj pokret postao je dijelom [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 60-ih]] godina 20. stoljeća. Direktna američka umiješanost u sukob službeno je završila [[15. kolovoza]] [[1973.]] godine kao rezultat novog zakona ''Case-Church'' kojeg je donio i proveo [[Kongres SAD-a|američki Kongres]].<ref>{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=457, 461ff}}.</ref> Nakon što su u travnju 1975. godine snage Sjevernog Vijetnama zauzele Sajgon, sukob je službeno okončan, a sljedeće godine Sjeverni i Južni Vijetnam postali su ujedinjeni. Tijekom rata ljudski gubitci na svim stranama [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|bili su masovni]]. Procjenjuje se da se broj poginulih Vijetnamaca (vojnika i civila) kreće između 800 tisuća<ref name="Hirschman">Charles Hirschman et al., [http://faculty.washington.edu/charles/new%20PUBS/A77.pdf "Vietnamese Casualties During the American War: A New Estimate,"] Population and Development Review, prosinac 1995.</ref> i 3,1 milijun.<ref name="AP">Associated Press, 3. travnja 1995., "Vijetnam kaže da je u borbi za sjever poginulo 1,1 milijun ljudi."</ref><ref name="autogenerated3">{{cite news |title=20 Years After Victory, Vietnamese Communists Ponder How to Celebrate |first=Philip |last=Shenon |url=http://www.nytimes.com/1995/04/23/world/20-years-after-victory-vietnamese-communists-ponder-how-to-celebrate.html |date=1995-04-23 |newspaper=The New York Times |accessdate=2011-02-24}}</ref><ref>{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482 |date=2008-04-23 |accessdate=2013-01-05}}</ref> Uz to procjenjuje se da je poginulo 200 do 300 tisuća [[Kmeri|Kmera]],<ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." In ''Forced Migration and Mortality'', eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press.</ref><ref name = "Sliwinski 1995">{{Harvnb|Sliwinski|1995.}}.</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith, and Paige Johnson (1993.). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." In ''Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community'', ed. Ben Kiernan. New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref> 20 do 200 tisuća pripadnika [[Lao narod]]a<ref>Warner, Roger, ''Shooting at the Moon'' (1996.), str. 366, procjenjuje 30,000 Hmong.</ref><ref>Obermeyer, "Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia", ''British Medical Journal'', 2008., procjenjuje ukupno 60,000 mrtvih.</ref><ref name="Lomperis">T. Lomperis, ''From People's War to People's Rule'', (1996.), procjenjuje 35,000 mrtvih.</ref><ref>Small, Melvin & Joel David Singer, ''Resort to Arms: International and Civil Wars 1816–1980'', (1982.), procjenjuje 20,000 mrtvih.</ref><ref>Taylor, Charles Lewis, ''The World Handbook of Political and Social Indicators'', procjenjuje 20,000 mrtvih.</ref><ref name = "Stuart-Fox 1997 144">{{Harvnb|Stuart-Fox|1997|p=[http://books.google.com/books?id=8VvvevRkX-EC&pg=PA144 144]}}, koji procjenjuje 200,000 žrtava do 1973.</ref> te preko 58 tisuća američkih vojnika.{{#Tag:Ref|Brojke od 58.220 i 303.644 ubijenih i ranjenih američkih vojnika dolazi iz odjela za statističku analizu [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]], Ministarstva ratnih veterana iz svibnja [[2010.]] godine.<ref>{{cite web |date=2010-02-26 |title=America's Wars |url=http://www.va.gov/opa/publications/factsheets/fs_americas_wars.pdf |publisher=Department of Veterans Affairs |access-date=8. studenoga 2020. |archive-date=24. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140124020810/http://www.va.gov/opa/publications/factsheets/fs_americas_wars.pdf |url-status=dead }}</ref> kongresnog istraživačkog centra, listi i statistika o žrtvama američkih ratnih i vojnih operacija od [[26. veljače]] 2010. godine<ref>{{cite web |date=2010-02-26 |title=American War and Military Operations: Casualties: Lists and Statistics |url=http://www.fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf |author1=Anne Leland |author2=Mari–Jana "M-J" Oboroceanu |publisher=Congressional Research Service |access-date=16. listopada 2014. |archive-date=10. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310173522/https://fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf |url-status=dead }}</ref> i knjige ''Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant''.<ref>{{Harvnb|Lawrence|2009.|str=65., 107., 154., 217.}}</ref> Neki drugi izvori barataju drugačijim brojkama (npr. u [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] iz 2005./2006. godine ''Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945. - 1975.'' sveukupan broj američkih žrtava iznosi 58.159,<ref name="aaron">{{cite video |people=Aaron Ulrich (editor); Edward FeuerHerd (producer and director) |date=2005 & 2006 |title=Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945–1975 |format=Box set, Color, Dolby, DVD-Video, Full Screen, NTSC, Dolby, Vision Software |medium=Documentary |publisher=Koch Vision |time=321 minute |isbn=1-4172-2920-9}}</ref> dok u [[Knjiga|knjizi]] ''Vietnam Sons'' iz 2007. godine piše da je sveukupan broj američkih žrtava bio 58,226).<ref>Kueter, Dale. ''Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended.'' AuthorHouse (21. ožujka 2007.). {{ISBN|978-1425969318}}</ref>|name=USd&w|group=A}} == Nazivi za sukob == Ratni sukob u Vijetnamu ima nekoliko različitih imena. Najčešći u upotrebi na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] je ''Vijetnamski rat'' ili ''Rat u Vijetnamu'' odnosno ''Vietnam War'' na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Rat se također naziva i ''Drugim indokineskim ratom'' te ''Vijetnamskim konfliktom''. Budući se u samoj [[Indokina|Indokini]] dogodilo nekoliko različitih sukoba, ovaj rat je prvenstveno poznat po imenima njegovih protagonista kako bi ga se razlikovalo od ostalih.<ref>Moore, Harold. G and Joseph L. Galloway ''We Are Soldiers Still: A Journey Back to the Battlefields of Vietnam'' (str. 57).</ref> Na [[Vijetnamski jezik|vijetnamskom jeziku]] rat je poznat pod imenom ''Kháng chiến chống Mỹ'' (''Rat za otpor protiv Amerike''). Također je poznat i pod nazivom ''Chiến tranh Việt Nam'' (''Vijetnamski rat'').<ref>{{cite web |title=Asian-Nation: Asian American History, Demographics, & Issues:: The American / Viet Nam War |quote=The Viet Nam War is also called 'The American War' by the Vietnamese |url=http://www.asian-nation.org/vietnam-war.shtml |accessdate=2008-08-18}}</ref> Primarne sukobljene strane u ratu su s jedne strane bile vojska Republike Vijetnam i [[američka vojska]] te, s druge strane, narodna vojska Vijetnama (najčešće nazivana vojska [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]) i [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]], južno-vijetnamska [[Komunizam|komunistička]] [[Gerila|gerilska vojska]]. == Pozadina sukoba do 1949. godine == [[Francuska]] je kasnih 50-ih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] započela s okupiranjem [[Indokina|Indokine]], a situacija se smirila tek [[1893.]] godine.<ref>Ooi, Keat Gin. ''[http://books.google.com/?id=QKgraWbb7yoC&pg=PA520 Southeast Asia: a historical encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor]''. ABC-CLIO; 2004. {{ISBN|978-1-57607-770-2}}. str. 520.</ref><ref>Rai, Lajpat. ''[http://books.google.com/?id=QQ_nS6pTlDgC&pg=PA22 Social Science]''. FK Publications; {{ISBN|978-81-89611-12-5}}. str. 22.</ref><ref>Dommen, Arthur J.. ''[http://books.google.com/?id=MauWlUjuWNsC&pg=PA4 The Indochinese experience of the French and the Americans: nationalism and communism in Cambodia, Laos, and Vietnam]''. Indiana University Press; 2001. {{ISBN|978-0-253-33854-9}}. str. 4–19.</ref> Prema mirovnom sporazumu Huế iz [[1884.]] godine Francuska je ustanovila kolonijalnu vlast nad [[Vijetnam]]om sljedećih sedam [[Desetljeće|desetljeća]]. Unatoč vojnom otporu, do [[1888.]] godine područja današnjih država [[Kambodža|Kambodže]] i Vijetnama postala su francuska kolonija pod imenom [[Francuska Indokina]] ([[Laos]] je kasnije također postao dijelom te kolonije).<ref name = "Neale 2001 3">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=3}}.</ref> Tijekom ovog perioda oformilo se nekoliko različitih vijetnamskih pokreta otpora poput ''Vijetnamske nacionalističke stranke'' koja je pokrenula propalu pobunu ''Yên Bái'' [[1930.]] godine, ali nitko nije bio uspješan sve do pojave [[Viet Minh]]a, organizacije osnovane [[1941.]] godine koju je kontrolirala [[Komunistička stranka Vijetnama]], a koju su zajednički financirale SAD i [[Kuomintang]] u svojoj borbi protiv japanske okupacije.<ref name = "Neale 2001 17">{{Harvnb|Neale|2001.|str=17}}.</ref>{{#tag:Ref|''Vijetnamska nacionalistička stranka'' osnovana je ranije u [[Nanjing]]u ([[Kina]]) u nekom trenutku između [[kolovoz]]a [[1935.]] i početka [[1936.]] godine kada su nekomunistička Vijetnamska nacionalistička stranka koju je vodio Nguyễn Thái Học, neki članovi Komunističke stranke Vijetnama i nekoliko drugih vijetnamskih nacionalističkih stranaka oformili anti-imperijalističku ujedinjenu organizaciju. Ova organizacija je, međutim, vrlo brzo prestala s radom, a oživio ju je ICP pod vodstvom [[Ho Ši Min]]a [[1941.]] godine.<ref>{{cite book |author=Sophie Quinn-Judge |title=Ho Chi Minh: the missing years, 1919–1941 |url=http://books.google.com/?id=knErjpiKxQoC&pg=PA212 |year=2003 |publisher=C. Hurst |isbn=978-1-85065-658-6 |pages=212. – 213.}}</ref>|group=A}} Godine [[1940.]], tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Njemačka]] je porazila Francusku. Francuska država (u to vrijeme poznata pod nazivom [[Višijska Francuska]]) bila je [[marionetska država]] [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]]. Francuske kolonijalne vlasti u Francuskoj Indokini brzo su se podložile Višijskom režimu. U [[Rujan|rujnu]] 1940. godine, [[Japan]] je napao Indokinu. Nakon prekida ratovanja i početka japanske okupacije, francuske kolonijalne vlasti počele su surađivati s Japanom. Iako je Francuska nastavila voditi poslove u Indokini, u konačnici se sva moć odlučivanja nalazila u rukama Japanaca.<ref name = "Neale 2001 17"/> Koalicija Viet Minh osnovana je kao organizacija koja će se boriti za [[neovisnost]] od Francuske, ali koja se također protivila i japanskoj okupaciji [[1945.]] godine iz istih razloga. [[SAD]] i Kuomintang podupirali su koaliciju u njihovoj borbi protiv Japana.<ref name = "Tucker 1999 42">{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&pg=PA42 42]}}</ref> Međutim, u početku nisu imali dovoljno vojne snage kako bi se upuštali u prave bitke. Za vođu Viet Minha, [[Ho Ši Min]]a sumnjalo se da je [[Komunizam|komunist]] pa ga je Kuomintang pritvorio na godinu dana.<ref>{{Harvnb|Brocheux|2007.|str.=198}}</ref> Francuska i japanska dvostruka okupacija Indokine nastavila se sve dok njemačke trupe nisu bile izbačene iz Francuske pa su kolonijalne vlasti Francuske Indokine započele tajne razgovore sa slobodnim Francuzima. Bojeći se da više neće moći vjerovati francuskoj vlasti, japanska vojska zarobila je francuske vlasti i snage dana [[9. ožujka]] 1945. godine<ref name = "Neale 2001 18">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18}}.</ref> i kreirala marionetsku državu [[Vijetnamsko carstvo]] pod vladavinom Baoa Đaija. Tijekom 1944. i 1945. godine [[Sjeverni Vijetnam]] pogodila je [[masovna glad]] zbog kombinacije lošeg vremena i francusko-japanske eksploatacije (Francuska Indokina trebala je opskrbljivati Japan [[žito]]m).<ref>{{cite news |first=David |last=Koh |url=http://mailman.anu.edu.au/pipermail/hepr-vn/2008-August/000188.html |date=2008-08-21 |title=Vietnam needs to remember famine of 1945 |newspaper=The Straits Times |location=Singapore |access-date=17. listopada 2014. |archive-date=19. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019142402/http://mailman.anu.edu.au/pipermail/hepr-vn/2008-August/000188.html |url-status=dead }}</ref> Procjenjuje se da je u to vrijeme od gladi umrlo između 400 tisuća i 2 milijuna ljudi<ref name="Hirschman"/> (od sveukupne populacije od 10 milijuna ljudi na tom području).<ref name = "Neale 2001 18_19">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18.– 9.}}.</ref> Iskoristivši administracijsku rupu<ref name="Kolko, Gabriel page 36">{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=36}}.</ref> koja je nastala francuskim zarobljeništvom, organizacija Viet Minh je u [[Ožujak|ožujku]] 1945. godine nagovorila stanovništvo da započne s pljačkanjem skladišta hrane te odbijanjem plaćanja poreza.<ref name = "Neale 2001 19">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=19}}.</ref> Sve to rezultiralo je pljačkom između 75 i 100 skladišta.<ref name = "Neale 2001 20">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=20}}.</ref> Ova pobuna protiv masovne gladi i vlasti koja je dijelom bila odgovorna za njezin nastanak učvrstila je popularnost Viet Minha pa su u tom periodu prikupili izrazito veliki broj članova.<ref name="Kolko, Gabriel page 36"/> Dana [[22. kolovoza]] 1945. godine, nakon japanske [[Kapitulacija|kapitulacije]], agenti Ureda za strateške usluge Archimedes Patti i Carleton B. Swift Jr. u pratnji predstavnika francuske vlade Jeana Saintenyja došli su u [[Hanoi]] na milosnu misiju kako bi oslobodili zarobljene francuske vojnike.<ref>Interview with Carleton Swift, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-9dc948-interview-with-carleton-swift {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305210732/http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-9dc948-interview-with-carleton-swift |date=5. ožujka 2016. }}</ref> Iako su se japanske trupe neslužbeno predale (službena kapitulacija dogodit će se [[2. rujna]] 1945. godine u [[Tokio|Tokiju]]) oni su još uvijek bili jedina sposobna snaga koja je mogla održavati zakon i red pa su ostali na vlasti te zatvorili francuske kolonijalne trupe i Saintenyja. Tijekom mjeseca [[kolovoz]]a japanske trupe ostale su neaktivne pa su Viet Minh i ostale nacionalističke skupine preuzele javne zgrade i oružja čime je započela tzv. Kolovoška revolucija. Agenti Ureda za strateške usluge nekoliko su se puta sastali s Ho Ši Minom i drugim članovima Viet Minha tijekom ovog razdoblja,<ref>Interview with Archimedes L. A. Patti, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-bf3262-interview-with-archimedes-l-a-patti-1981 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301131857/https://openvault.wgbh.org/catalog/V_3267C58E4C104A54A0AFDF230D618AE6 |date=1. ožujka 2021. }}</ref> a dana 2. rujna 1945. godine Ho Ši Min je pred mnoštvom od 500 tisuća ljudi u Hanoiju proglasio ustanovljenje [[Sjeverni Vijetnam|Demokratske Republike Vijetnam]].<ref name = "Neale 2001 20"/> Na početku svog govora Ho Ši Min je parafrazirao [[Ustav SAD-a|američki Ustav]]: "Svi ljudi rođeni su jednakima. Kreator nam je svima dao nepovrediva prava: pravo na život, pravo na slobodu i pravo na ostvarenje sreće."<ref name = "Neale 2001 20"/> Kolovoškom revolucijom Viet Minh je preuzela vlast u Vijetnamu.<ref name = "Neale 2001 20"/> Prema Gabrielu Kolku, Viet Minh je uživala veliku potporu javnosti,<ref>{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=37}}.</ref> premda je Arthur J. Dommen upozoravao na "romantični pogled" njihovog uspjeha: "Viet Minhovo korištenje terora je bilo sistematsko... Stranka je sastavila listu onih koji su trebali biti smaknuti bez čekanja."<ref>Dommen, Arthur J. (2001), ''The Indochinese Experience of the French and the Americans'', Indiana University Press, str. 120. "Prema jednoj procjeni, masakrirano je oko 15 tisuća nacionalista" u ljeto 1946. godine (str. 154). Uz to, do kraja [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] "organizacija [[Viet Minh]] ubila je od 100 do 150 tisuća civila" (str. 252).</ref> Nakon poraza u ratu, japanska imperijalistička vojska dala je Vijetnamcima oružje, a službenike Višijske Francuske i njezine vojne zapovjednike držala je u zatočeništvu mjesec dana nakon kapitulacije. Viet Minh je regrutirala više od 600 japanskih vojnika i dala im zadatak obučiti Vijetnamske vojnike ili nad njima zapovijedati.<ref>{{cite web |title=ベトナム独立戦争参加日本人の事跡に基づく日越のあり方に関する研究 |work=井川 一久 |publisher=Tokyo foundation |url=http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2005/01036/pdf/0001.pdf |date=Listopad 2005. |accessdate=2010-06-10}}</ref><ref>{{cite web |title=日越関係発展の方途を探る研究 ヴェトナム独立戦争参加日本人―その実態と日越両国にとっての歴史的意味― |work=井川 一久 |publisher=Tokyo foundation |url=http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2006/00197/pdf/0001.pdf |date=Svibanj 2006. |accessdate=2010-06-10}}</ref> [[File:RE-OCCUPATION OF FRENCH INDO-CHINA.jpg|thumb|upright|left|Japanski mornarički časnik predaje svoj mač britanskom poručniku u [[Sajgon]]u [[13. rujna]] [[1945.]] godine.]] Međutim, saveznici koji su izašli kao pobjednici u Drugom svjetskom ratu – [[Velika Britanija]], Sjedinjene Države i [[Sovjetski Savez]] – složili su se jednoglasno da područje i dalje pripada Francuskoj.<ref name = "Neale 2001 20"/> Budući da Francuzi nisu imali snage odmah preuzeti Vijetnam, saveznici su se složili da će Britanske snage okupirati južni dio, dok će Kuomintang doći sa sjevera.<ref name = "Neale 2001 20"/> Trupe Kuomintanga ušle su u zemlju sjeverno od 16-e paralele dana [[14. rujna]] 1945. godine kako bi razoružale japanske trupe.<ref>{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=8}}</ref> Kada su se Britanske trupe iskrcale na jugu, naoružale su zarobljene francuske snage kao i dio japanskih trupa koje su kapitulirale, a sve u svrhu ponovnog zauzimanja južnog Vijetnama budući to nisu mogle učiniti same.<ref name = "Neale 2001 20"/> Na nagovor Sovjetskog Saveza, Ho Ši Min je u početku pokušao pregovarati s Francuzima koji su polako počinjali ponovno preuzimati kontrolu nad područjem.<ref name="Neale 2001 24">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=24}}.</ref> U [[Siječanj|siječnju]] [[1946.]] godine organizacija Viet Minh pobijedila je na izborima diljem središnjeg i sjevernog Vijetnama.<ref name = "Neale 2001 23_24">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=23–4}}.</ref> Dana [[6. ožujka]] 1946. godine Ho je potpisao sporazum kojim dopušta francuskim snagama da zamijene snage Kuomintanga u zamjenu za francusko priznavanje Demokratske Republike Vijetnam kao "slobodne" republike unutar francuske unije.<ref>{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=9}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.vietnamgear.com/March6agreement.aspx |title=Franco-Vietnam Agreement of March 6th, 1946 |publisher=Vietnamgear.com |date=1946-03-06 |accessdate=2011-04-29}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent2.htm |title=Pentagon Papers, Gravel Edition, Chapter !, Section 2 |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=2011-04-29 |archive-date=2. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150902001955/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent2.htm |url-status=dead }}</ref> Francuzi su došli u Hanoi u ožujku, a u [[Studeni|studenom]] iste godine svrgnuli su i protjerali organizaciju Viet Minh iz grada.<ref name="Neale 2001 24" /> Britanske snage napustile su područje [[26. ožujka]] 1946. ostavivši Vijetnam u potpunosti u rukama Francuza.<ref>{{cite book |author=Peter Dennis |title=Troubled days of peace: Mountbatten and South East Asia command, 1945. – 46. |url=http://books.google.com/?id=Inu7AAAAIAAJ&pg=PA179 |year=1987 |publisher=Manchester University Press ND |isbn=978-0-7190-2205-0 |page=179}}</ref> Uskoro poslije toga, Viet Minh je započela s [[Gerilski rat|gerilskim ratom]] protiv francuskih vojnih jedinica i tako je započeo [[Prvi indokineski rat]]. Rat se uskoro proširio na Laos i Kambodžu gdje su Komunisti prema modelu Viet Minha organizirali pokrete [[Pathet Lao]] i ''Khmer Serei''.<ref name = "Neale 2001 25">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=25}}.</ref> U to je vrijeme u svijetu započela era [[hladni rat|hladnog rata]] što je, pak, značilo nemogućnost ponovnog zbližavanja velikih zapadnih sila i Sovjetskog Saveza – donedavnih saveznika u Drugom svjetskom ratu. Borba Viet Minha bila je otežana zbog nedostatka oružja; ova situacija promijenila se [[1949.]] godine kada je [[Komunistička stranka Kine]] pobijedila u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] te bila slobodna opskrbiti oružjem svoje saveznike u Vijetnamu.<ref name = "Neale 2001 25"/> == Odlazak Francuza (1950. – 1954.) == U [[Siječanj|siječnju]] [[1950.]] godine [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] priznali su [[Sjeverni Vijetnam|Demokratsku Republiku Vijetnam]] sa sjedištem u [[Hanoi]]ju kao legitimnu vladu [[Vijetnam]]a. Sljedećeg mjeseca [[SAD]] i [[Velika Britanija]] priznale su kao legitimnu vijetnamsku vladu Državu Vijetnam sa sjedištem u [[Sajgon]]u koja se nalazila pod patronatom [[Francuska|Francuske]], a na čijem je čelu bio bivši car Bao Đai.<ref name = "McNamara 1999 377_379">{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=377–9}}.</ref><ref>{{cite web |title=The Vietnam War Seeds of Conflict 1945 – 1960 |url=http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |publisher=The History Place |accessdate=2013-05-13}}</ref> [[Korejski rat]] koji je započeo u [[Lipanj|lipnju]] 1950. godine uvjerio je mnoge u [[Washington]]u da je rat u [[Indokina|Indokini]] bio primjer [[Komunizam|komunističkog širenja]] pod vodstvom Sovjetskog Saveza.<ref>''Pentagon Papers'', Gravel, ed, Chapter 2, 'U.S. Involvement in the Franco-Viet Minh War', str. 54.</ref> [[File:French indochina 1953 12 1.png|thumb|left|Francuski vojnici bore se protiv [[Viet Minh]]a [[1952.]] godine.]] U [[Srpanj|srpnju]] 1950. godine kineski vojni savjetnici započeli su pomagati [[Viet Minh]]u.<ref name="OtherSide14">Ang, Cheng Guan, ''The Vietnam War from the Other Side'', str. 14. Routledge (2002.).</ref> Njihovo oružje, stručnost i radna disciplina preobratili su Viet Minh iz gerilske postrojbe u regularnu vojsku.<ref name="HistoryPlace">{{cite web |url=http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |title=The History Place – Vietnam War 1945–1960 |accessdate=2008-06-11}}</ref> U [[Rujan|rujnu]] iste godine, SAD su oformile vojnu savjetodavnu jedinicu kao odgovor na francuski poziv za pomoć i savjete u vezi strategije, kao i za obučavanje vijetnamskih vojnika.<ref name = "Herring 2001 18">{{Harvnb|Herring|2001.|str.=18}}.</ref> Do [[1954.]] godine, SAD su potrošile milijardu [[Američki dolar|dolara]] pomažući francuskim vojnim naporima na taj način pokrivši gotovo 80% ukupnog troška rata.<ref>Zinn, ''A People's History of the United States'', str. 471.</ref> Tijekom ovog razdoblja Francuzi i Amerikanci također su razgovarali i o mogućnosti korištenja tri [[Taktičko nuklearno oružje|taktička nuklearna oružja]], ali izvještaji o tome koliko su ti razgovori bili ozbiljni i između koga su se odvijali i danas su samo insinuacije.<ref name="Ten Thousand Day War 1981, page 57">Vietnam The Ten Thousand Day War, Thames 1981, Michael Maclear, str. 57.</ref><ref>[http://books.google.com/?id=seXWfsD46QQC&pg=PA263 Vietnam at War: The History: 1946–1975], {{ISBN|978-0-19-506792-7}}, str. 263.</ref> Prema jednoj verziji plana tzv. ''Operacije Strvinar'' (eng. ''Operation Vulture''), Amerikanci bi iz svojih baza u regiji poslali 60 [[B-29 Superfortress|bombardera B-29]] te još dodatnih 150 [[Borbeni zrakoplovi|borbenih zrakoplova]] s obližnje flote kako bi bombardirali pozicije zapovjednika Viet Minha [[Võ Nguyên Giáp|Võa Nguyêna Giápa]]. Plan je uključivao opciju korištenja tri atomska oružja koja bi se bacila na navedene pozicije. Admiral Arthur W. Radford, tadašnji predstojnik američkog združnog stožera, dao je svoju potporu korištenju nuklearnog oružja. Američki borbeni zrakoplovi B-29, [[B-36 Peacemaker|B-36]] i B-47 mogli su izvršiti nuklearni napad kao i [[nosač zrakoplova]] iz američke flote.<ref name="AirForceMagazine">[http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2004/August%202004/0804dien.aspx Dien Bien Phu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120706223700/http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2004/August%202004/0804dien.aspx |date=6. srpnja 2012. }}, Air Force Magazine 87:8. kolovoza 2004.</ref> Američki nosači zrakoplova došli su u [[Tonkinški zaljev]] tijekom razgovora o korištenju nuklearnog oružja te od tamo slali zrakoplove u izviđanje iznad grada [[Điện Biên Phủ]]. Prema tadašnjem [[Potpredsjednik SAD|Potpredsjedniku SAD-a]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]], plan je uključivao da članovi združnog stožera naprave nacrt korištenja tri mala taktička nuklearna oružja kao pomoć Francuzima.<ref name="Ten Thousand Day War 1981, page 57"/> Nixon, tzv. "ratni jastreb" za Vijetnam, predložio je da će SAD vjerojatno morati "slati svoje dečke".<ref name = "Tucker 1999 76">{{Harvnb|Tucker|1999.|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&pg=PA76 76]}}</ref> Tadašnji [[Predsjednik SAD-a]] [[Dwight D. Eisenhower]] smatrao je da se Amerika ne bi trebala miješati u sukob bez Britanske potpore koji su u to vrijeme bili protiv takvog plana.<ref name = "Tucker 1999 76"/> U konačnici, uvjeren da su politički rizici preveliki u odnosu na mogući dobitak, Eisenhower je odbio mogućnost nuklearne intervencije. Eisenhower je bio general s pet zvjezdica i bio je izrazito oprezan u vezi miješanja SAD-a u rat u [[Azija|Aziji]].<ref>[http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&pg=PA67 The U.S. Navy: a history], Naval Institute Press, 1997., Nathan Miller, {{ISBN|978-1-55750-595-8}}, str. [http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&pg=PA67 67. – 68.].</ref> U međuvremenu je Viet Minh dobila krucijalnu potporu od Sovjetskog Saveza i Kine. Kineska potpora tijekom [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] 1950. godine omogućila je slanje namirnica iz Kine direktno u Vijetnam. Tijekom cijelog trajanja sukoba, američke obavještajne službe bile su skeptične oko francuskih šansi za uspjeh.<ref>''The Pentagon Papers.'' Gravel, ed. vol. 1, str. 391. – 404.</ref> [[Opsada Điện Biên Phủa]] označila je kraj francuske uključenosti u Indokini. Giapove snage Viet Minha snažno su porazile francusku vojsku pa se [[7. svibnja]] [[1954.]] godine francuski vojni garnizon predao. Od 12 tisuća zarobljenih Francuza samo ih je 3 tisuće preživjelo.<ref>"William C. Jeffries (2006). ''[http://books.google.com/?id=zCVrzwEErzgC&pg=PA388 Trap Door to the Dark Side]''". str. 388. {{ISBN|1-4259-5120-1}}</ref> Na [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]], Francuska je dogovorila prekid vatre s Viet Minhom, a [[Kambodža|Kambodži]], [[Laos]]u i Vijetnamu odobrena je [[nezavisnost]]. == Tranzicijski period == [[File:1954 Geneva Conference.jpg|thumb|right|[[Ženevska konvencija]], [[1954.]] godine]] [[Vijetnam]] je privremeno bio podijeljen na 17-oj paraleli, a po odredbama [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] civili su u razdoblju od 300 dana mogli neometano prelaziti granicu dvaju privremenih država. Planirano je da se [[1956.]] godine održe izbori u cijeloj državi nakon kojih bi se ustanovila jedinstvena vlada.<ref>Službena objava za medije Ambasade Republike Vijetnam, citirana iz odjela za informiranje u Washingtonu, vol I. br. 18 (od 22. srpnja 1955.) i br. 20 (od18. kolovoza 1955.), u 19. poglavlju knjige autora Gettleman, Franklin i Young, ''Vietnam and America: A Documented History'', str. 103–105.</ref> Oko milijun sjevernjaka, uglavnom manjinskih [[Katolik]]a, pobjegla je na jug u strahu od progona [[Komunisti|Komunista]],<ref>Jacobs, str. 45–55.</ref> a njihovoj odluci o bijegu pomogla je i američka propaganda koja se koristila sloganima poput "[[Djevica Marija]] odlazi na jug"; SAD su također financirale 93 milijuna [[Američki dolar|dolara]] u program preseljenja koji je uključivao prijevoz izbjeglica s američkom flotom.<ref name="BSNMurti">''Vietnam Divided'' by B.S.N. Murti, Asian Publishing House, 1964.</ref> Prebjeglo bi još minimalno dva milijuna ljudi da ih organizacija [[Viet Minh]] nije spriječila.<ref name = "Turner 1975 102">{{Harvnb|Turner|1975|p=102}}.</ref> Izbjeglice sa sjevera, uglavnom Katolici, trebali su postati snažna [[Antikomunizam|antikomunistička]] izborna jedinica za režim Ngôa Đìnha Diệma.<ref name = "Karnow 1997 238">{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=238}}.</ref> Diem je kasnije mjesta svoje administracije popunio uglavnom Katolicima iz sjevernog i središnjeg dijela države. Osim Katolika koji su odlazili na jug, oko 130 tisuća "revolucionara" počelo je dolaziti na sjever očekujući se vratiti na jug u roku od dvije godine.<ref>{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=98}}.</ref> Viet Minh ostavila je između 5 i 10 tisuća profesionalnih revolucionara na jugu kao "političko-vojnu substrukturu čiji je cilj bio [[iredentizam]]".<ref>1 ''Pentagon Papers'' (The Senator Gravel Edition), 247, 328 (Boston, Beacon Press, 1971.).</ref> Posljednji francuski vojnici trebali su napustiti Vijetnam u [[Travanj|travnju]] 1956. godine.<ref name="HistoryPlace"/> U isto vrijeme [[Kina]] je završila s povlačenjem svojih trupa iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].<ref name="OtherSide14"/> Oko 52 tisuće vijetnamskih civila preselilo se s juga na sjever.<ref>John Prados, ''The VVA Veteran'', siječanj/veljača 2005. Preuzeto 21. siječnja 2007.</ref> Između [[1953.]] i [[1956.]] godine vlada Sjevernog Vijetnama pokrenula je razne agrarne reforme uključujući "smanjenje najma" i "reformu posjeda". Te reforme donesene su kako bi se stalo na kraj zemljoposjednicima. Otkriveni dokumenti Politburoa potvrđuju da su barem jedan od tisuću sjevernih Vijetnamaca (otprilike 14 tisuća ljudi sveukupno) bili predviđeni za [[smaknuće]] zbog ranije kampanje "smanjenja najma"; broj poginulih tijekom puno radikalnije "reforme posjeda" bio je znantno veći.<ref>Alec Holcombe, [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.243?searchUrl=%2Faction%2FdoBasicSearch%3Ffilter%3Djid%253A10.2307%252Fj50000660%26Query%3Drent%2Breduction%26wc%3Don%26Search.x%3D0%26Search.y%3D0&Search=yes&uid=3739656&uid=367529381&uid=2134&uid=2&uid=70&uid=3&uid=3739256&uid=60&sid=21101672198221 Politburo's Directive Issued on 4 May 1953, on Some Special Issues regarding Mass Mobilization] ''Journal of Vietnamese Studies'', Vol. 5, No. 2 (Summer 2010), pp. 243–247, quoting a translated Politburo directive from 4 May 1953. This directive was published in [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.225?uid=3739656&uid=367529381&uid=2134&uid=2&uid=70&uid=3&uid=3739256&uid=60&sid=21101672298091 Complete Collection of Party Documents] (Van Kien Dang Toan Tap), a 54 volume work authorized by the Vietnamese Communist Party.</ref> U to su vrijeme zemljoposjednici činili 5,68% ukupnog stanovništva, ali za većinu njih kazna je bila puno manja od smaknuća. Prema službenim dokumentima iz tog vremena, otprilike 172,008 ljudi pogubljeni su kao "zemljoposjednici" tijekom "reforme posjeda" od kojih se za njih 123,266 (odnosno 71,66%) kasnije ustanovilo da su bili pogrešno klasificirani kao zemljoposjednici.<ref name="Rosefielde">{{cite book |last=Rosefielde |first=Stephen |title=Red Holocaust |publisher=Routledge |year=2009 |page=110}}</ref><ref>''The History of the Vietnamese Economy'' (2005.), Vol. 2, edited by Dang Phong of the Institute of Economy, Vietnamese Institute of Social Sciences.</ref> U međuvremenu je na jugu ustanovljena Država Vijetnam s Bao Đaijem kao njezinim carem i Ngôm Đìnhom Diệmom kao njezinim premijerom (imenovan u [[Srpanj|srpnju]] 1954. godine). Niti [[SAD]] niti Država Vijetnam nisu potpisali ništa 1954. godine na Ženevskoj konvenciji. Uz poštovanje prema pitanju ujedinjenja, nekomunistička vijetnamska delegacija snažno se protivila bilo kakvoj podjeli Vijetnama, ali su izgubili nakon što su Francuzi prihvatili prijedlog delegata Viet Minha Phạma Văna Đồnga<ref>''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 134.</ref> koji je predložio da Vijetnam ujedine izbori koji bi se održali pod nadzorom "lokalnih komisija".<ref>''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 119.</ref> Amerikanci su se tome usprotivili onime što danas zovemo "Američki plan", a koji su podržavali [[Južni Vijetnam]] i [[Velika Britanija]].<ref name="The Pentagon Papers 1971 p. 140">''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 140.</ref> Taj plan je podrazumijevao izbore za ujedinjenje pod nadzorom [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]], ali ga je odbila [[Sovjetski Savez|sovjetska]] delegacija.<ref name="The Pentagon Papers 1971 p. 140"/> Američki [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] 1954. godine je napisao: "Nikada nisam razgovarao niti se dopisivao s nekim tko je nešto znao o situaciji u [[Indokina|Indokini]], a tko nije mislio da bi, da su izbori održani u vrijeme borbi, vjerojatno osamdeset posto populacije radije glasalo za Komunista [[Ho Ši Min]]a za svoga vođu nego za državnika Baa Đaija. Nedostatak vodstva i želje Baa Đaija bio je najveći faktor osjećaja koji je prevladavao kod mnogih Vijetnamaca o tome da se nemaju za što zapravo boriti."<ref>[[Dwight D. Eisenhower]]. ''Mandate for Change.'' Garden City, New Jersey. Doubleday & Company, 1963., str. 372.</ref> Međutim, prema dokumentima iz [[Pentagon]]a u razdoblju od 1954. do 1956. godine "Ngô Đình Diệm je zbilja uspio učiniti čuda" u Južnom Vijetnamu<ref>''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 252.</ref>: "Gotovo je sigurno da bi do 1956. godine udio onih koji bi ranije možda glasali za Hoa - u slobodnim izborima protiv Diema - bio puno manji od osamdeset posto."<ref>''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 246.</ref> Godine [[1957.]] nezavisni promatrači iz [[Indija|Indije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Kanada|Kanade]] koji su radili pod okriljem međunarodne kontrolne komisije ustanovili su da pošteni, nepristrani izbori nisu mogući, a također su naveli da se niti Sjeverni niti Južni Vijetnam ne pridržavaju potpisanog sporazuma o primirju.<ref>{{harvnb|Woodruff|2005.|str.=6}} navodi: "''Izbori nisu održani. Južni Vijetnam, koji nije potpisao Ženevski sporazum, nije vjerovao Komunistima Sjevernog Vijetnama u njihovom obećanju da će održati pravedne izbore. U siječnju 1957. godine, međunarodna kontrolna komisija koja se sastojala od promatrača iz Indije, Poljske i Kanade jednoglasno se složila u svom izvještaju da se niti Južni niti Sjeverni Vijetnam nisu pridržavali potpisanog sporazuma o primirju. Nakon odlaska Francuske, tradicionalna borba za prevlast između sjevera i juga ponovno se nastavila.''"</ref> Diem je skupa sa svojim bratom Ngôm Đìnhom Nhuom namjestio rezultate referenduma o budućnosti Države Vijetnam održanog [[23. listopada]] [[1955.]] godine i sebi pripisao 98,2% glasova, uključujući čak 133% iz [[Sajgon]]a. Njegovi američki savjetnici predložili su mu da mu margina pobjede bude između "60 i 70 posto". Diem je, međutim, gledao na izbore kao na test autoriteta.<ref name = "Karnow 1997 224">{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=224}}.</ref> Tri dana kasnije proglasio je Južni Vijetnam nezavisnom državom pod imenom ''Republika Vijetnam'' te proglasio sebe njezinim predsjednikom.<ref>Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 19.</ref> Nešto slično napravili su Ho Ši Min i ostali komunistički službenici koji su dobili 99% glasova na "izborima" u Sjevernom Vijetnamu.<ref>{{Harvnb|Turner|1975|pp=193–4, 202–3, 215–7}}</ref> Administracija Predsjednika Eisenhowera bila je prva koja je predložila teoriju "domino efekta" čija je definicija bila da bi sve države regije slijedile onu koja bi prva pala pod sistem [[Komunizam|Komuinizma]].<ref name = "McNamara 1999 19">{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=19}}.</ref> [[John F. Kennedy]], tadašnji američki senator, u svom govoru američkim prijateljima Vijetnama je rekao: "[[Burma]], [[Tajland]], Indija, [[Japan]], [[Filipini]] te očigledno [[Laos]] i [[Kambodža]] su među onim državama čija bi sigurnost bila ugrožena kada bi se crvena plima Komunizma prelila u Vijetnam."<ref>John F. Kennedy. "[http://www.jfklibrary.org/Research/Ready-Reference/JFK-Speeches/Remarks-of-Senator-John-F-Kennedy-at-the-Conference-on-Vietnam-Luncheon-in-the-Hotel-Willard-Washing.aspx America's Stakes in Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120626125802/http://www.jfklibrary.org/Research/Ready-Reference/JFK-Speeches/Remarks-of-Senator-John-F-Kennedy-at-the-Conference-on-Vietnam-Luncheon-in-the-Hotel-Willard-Washing.aspx |date=26. lipnja 2012. }}". Govor američkim prijateljima Vijetnama iz lipnja 1956. godine.</ref> == Razdoblje predsjednika Diema (1955. – 1963.) == [[File:Ngo Dinh Diem at Washington - ARC 542189.jpg|thumb|right|Američki predjednik [[Dwight D. Eisenhower]] i državni tajnik John Foster Dulles dočekuju predsjednika Ngôa Đìnha Diệma iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u [[Washington]]u dana [[8. svibnja]] [[1957.]] godine.]] === Vladavina === Kao pobožni [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolik]], Diem je bio gorljivi [[Antikomunizam|antikomunist]], [[nacionalist]] i društveni [[Konzervativizam|konzervativac]]. Povjesničar Luu Doan Huynh napisao je da je "Diem predstavljao uskogrudni i ekstremistički nacionalizam pomiješan s [[Autokracija|autokracijom]] i [[Nepotizam|nepotizmom]]".<ref name = "McNamara 1999 200_201">{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=200.–1.}}.</ref> Zbog toga što su bili [[Budisti]], mnogo Vijetnamaca izražavalo je svoju zabrinutost Diemovoj posvećenosti zemlje [[Djevica Marija|Djevici Mariji]]. Početkom [[Ljeto|ljeta]] [[1955.]] godine, Diem je lansirao kampanju "Odbacimo Komunizam" tijekom koje su svi oni za koje se sumnjalo da su [[Komunisti]] ili na bilo koji način protiv nove vlade bili uhićeni, zatvoreni, mučeni ili [[smaknuće|pogubljeni]]. Organizirao je [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] za sve one koji su sudjelovali u "komunističkim akcijama" u [[kolovoz]]u [[1956.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |title=The Pentagon Papers Gravel Edition Volume 1, Chapter 5, "Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960" |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=2011-10-31 |archive-date=19. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019184424/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |url-status=dead }}</ref> Povjesničar Gabriel Kolko napisao je da je otprilike 12 tisuća ljudi za koje se sumnjalo da djeluju protiv Diema [[Ubojstvo|ubijeno]] između 1955. i [[1957.]] godine, a da se do kraja [[1958.]] godine otprilike 40 tisuća političkih zatvorenika nalazilo u [[zatvor]]ima.<ref>{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=89}}.</ref> Međutim, drugi povjesničar Guenter Lewy smatra da su ove brojke pretjerane te da se u zatvorima u cijeloj državi nije nalazilo više od 35 tisuća ljudi okrivljenih za sve zločine, a ne samo komunističke.<ref name = "Lewy 1978 294_295">{{Harvnb|Lewy|1978.|str.=294–5}}.</ref> U [[Svibanj|svibnju]] 1957. godine Diem je otišao u desetodnevni posjed [[SAD|SAD-u]]. [[Dwight D. Eisenhower|Predsjednik Eisenhower]] dao mu je svoju podršku, a u [[New York]]u je čak organizirana parada u Diemovu čast. Premda je Diem javno bio veličan, državni tajnik John Foster Dulles je u privatnosti iznosio tvrdnje da je Diem izabran isključivo radi nedostatka bolje alternative.<ref name = "Karnow 1997 230">{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=230}}.</ref> Bivši Ministar obrane Robert McNamara u knjizi ''Argument Without End'' iz [[1999.]] godine napisao je da novi američki zaštitnici Republike Vijetnam nisu imali blagog pojma o vijetnamskoj kulturi. Znali su jako malo o njihovom [[Vijetnamski jezik|jeziku]] i općenito dugoj povijesti te zemlje.<ref name = "McNamara 1999 377_379"/> Postojala je tendencija priključenja američkih motiva vijetnamskim akcijama, ali je Diem upozoravao da je iluzija vjerovati da će slijepo kopiranje zapadnjačkih metoda riješiti probleme u Vijetnamu.<ref name = "McNamara 1999 377_379"/> === Pobune na jugu (1954. – 1960.) === [[File:HoCMT.png|thumb|right|upright=.9|[[Ho Ši Minov put]] kojim se opskrbljivao [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]].]] Između [[1954.]] i [[1957.]] godine događao se veliki broj pobuna u selima na jugu koje je Diemova vlada uspjela ugušiti. U prvoj polovici 1957. godine u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] vladao je mir po prvi puta nakon više od deset godina. Međutim, od sredine te godine pa sve do [[1959.]], nasilje se povećavalo premda ga vlada "nije smatrala organiziranom kampanjom zbog toga što je neposluh bio previše raštrkan kako bi ugrozio glavne vladine izvore". Ipak, rane 1959. godine Diem je počeo smatrati navedeno nasilje organiziranom kampanjom i donio je Zakon 10/59 koji je bilo kakav oblik "političkog nasilja" kažnjavao [[Smrt|smrću]] ili oduzimanjem imovine.<ref>[http://vietnam.vassar.edu/doc6.html Excerpts from Law 10/59, 6. svibnja 1959] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723163835/http://vietnam.vassar.edu/doc6.html |date=23. srpnja 2008. }}.</ref> Postojali su neki ogranci bivše organizacije [[Viet Minh]] čiji je glavni cilj bio održati izbore obećane [[Ženevska konvencija|Ženevskom konvencijom]], a koji su doveli do neodobrenih štrajkova koji nisu bili povezani s drugim komunističkim i antivladinim akcijama.<ref name="WarBegan" /> U [[Prosinac|prosincu]] [[1960.]] godine službeno je osnovana [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama]] s ciljem ujedinjenja svih antivladinih aktivista, uključujući i one koji se nisu izjašnjavali Komunistima. Prema izvještajima iz [[Pentagon]]a, Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) "stavila je naglasak na povlačenje američkih savjetnika i općenito američkog utjecaja iz Južnog Vijetnama, na zemljišne reforme i oslobođenje od trenutne Vlade te na koaliciju vlade i neutralizaciju cijelog Vijetnama". Imena vođa ove organizacije uglavnom su držana u tajnosti.<ref name="WarBegan" /> Razlog konstantnog oživljavanja FLN-a bili su klasni odnosi na selima. Velika većina populacije [[Vijetnam]]a živjela je na selima gdje je najveći problem bila zemljišna reforma. Organizacija Viet Minh smanjila je najam i dugove te zakupljivala komunalna zemljišta uglavnom siromašnijim seljacima. Diemova vlada vratila je zemljoposjednike u sela. Ljudi koji su do tada obrađivali zemlju na kojoj su se godinama nalazili morali su je vratiti zemljoposjednicima i uz to platiti najam za nekoliko godina unatrag dok zemljoposjednika nije bilo. Vojska Južnog Vijetnama se brinula za to da seljaci plate najam. ==== Uključenost Sjevernog Vijetnama u pobune ==== Povjesničari imaju različita tumačenja u vezi direktne umiješanosti [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] u organiziranju i pomoći kod pobuna u Južnom Vijetnamu prije [[1960.]] godine. Kahin i Lewis o tome pišu: {{Citat |Suprotno američkim političkim pretpostavkama, svi dostupni dokazi pokazuju da su za buđenje građanskog rata na jugu 1958. godine odgovorni isključivo južnjaci te da inicijativa nije došla iz Hanoija. Pobunjeničke aktivnosti protiv vlade Sajgona na jugu počele su isključivo pod južnjačkom ovlasti, ne kao posljedica bilo kakve naredbe iz Hanoija, već upravo suprotno.<ref name="WarBegan" /> |Kahin i Lewis}} S Kahinom i Lewisom se slaže i povjesničar Arthur Schlesinger Jr. koji ističe da je "Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama tek u [[Rujan|rujnu]] 1960. godine dala svoj službeni blagoslov za pobune i nazvala ih oslobođenjem juga od američkog [[Imperijalizam|imperijalizma]]".<ref name="WarBegan" /> Za razliku od gore navedenog, Jeffery Race je intervjuirao nekoliko komunističkih prebjega koji su ovakve demante smatrali "vrlo zabavnima" i koji su "uz humor komentirali da je Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama očigledno bila pretjerano uspješna u skrivanju svoje uloge u pobunama".<ref>Jeffrey Race, War Comes to Long An (University of California Press, 1972), str. 107., 122.</ref> James Olson i Randy Roberts ističu da je Sjeverni Vijetnam odobrio malu pobunu u [[Prosinac|prosincu]] 1956. godine.<ref name = "Olson Roberts 1991 67"/> Kako bi se suzbila optužba da je Sjeverni Vijetnam prekršio odredbe Ženevske konvencije, tijekom komunističke propagande neovisnost FLN-a je konstantno bila naglašavana.<ref name="Ang16">{{cite book |first=Cheng Guan |last=Ang |title=The Vietnam War from the Other Side |url=http://books.google.com/?id=4OgLBUXHikIC |year=2002 |publisher=RoutledgeCurzon |isbn=0-7007-1615-7 |pages=16, 58, 76}}</ref> U [[Ožujak|ožujku]] 1956. godine južnjački komunistički vođa Le Duan predstavio je ostalim članovima Politburoa u Hanoiju plan oživljavanja pobune pod nazivom "Put do Juga" (''The Road to the South''), ali budući su se u to vrijeme i [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] protivili konfrontaciji, njegov je plan bio odbijen.<ref name="Ang16"/> Međutim, vodstvo Sjevernog Vijetnama odobrilo je privremene mjere da se oživi južnjačka pobuna u prosincu 1956. godine.<ref name = "Olson Roberts 1991 67+comment">{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}</ref> Komunističke snage nalazile su se pod jednom komandnom strukturom sve do 1958. godine.<ref name="Victory68">Military History Institute of Vietnam,(2002) ''Victory in Vietnam: The Official History of the People's Army of Vietnam, 1954–1975'', translated by Merle L. Pribbenow. University Press of Kansas. str. 68. {{ISBN|0-7006-1175-4}}.</ref> Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama na svojoj sjednici u [[Siječanj|siječnju]] [[1959.]] godine odobrila je "rat ljudi" na jugu,<ref name="HistPlace">{{cite web |title=The History Place&nbsp;– Vietnam War 1945–1960 |url=http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |accessdate=2008-06-11}}</ref> a u [[Svibanj|svibnju]] iste godine osnovala je Grupu 559 koja bi održala i proširila [[Ho Ši Minov put]] koji je obuhvaćao i područje [[Laos]]a. Prve godine navedene operacije tim putem poslano je oko pet stotina ljudi.<ref name="Victory-xi">''Victory in Vietnam'', p. xi.</ref> Prva isporuka oružja tim putem ostvarena je u [[kolovoz]]u 1959. godine.<ref name = "Prados 2006">{{Harvnb|Prados|2006.}}.</ref> Te iste godine Sjeverni Vijetnam je napao Laos, a do [[1961.]] godine koristio je gotovo 30 tisuća ljudi koji su trebali sagraditi puteve invazije kroz Laos i [[Kambodža|Kambodžu]].<ref>''The Economist'', 26. veljače 1983.</ref> Oko 40 tisuća komunističkih vojnika infiltriralo se na jug u razdoblju od 1961. do [[1963.]] godine.<ref name="Ang16"/> Sjeverni Vijetnam poslao je 10 tisuća vojnika svoje vojske da napadnu jug [[1964.]] godine, a do sljedeće godine ova brojka popela se na stotinu tisuća vojnika.<ref>''Washington Post'', 23. travnja 1985.</ref> == Razdoblje predsjednika Kennedyja (1961. – 1963.) == Na američkim predsjedničkim izborima [[1960.]] godine senator [[John F. Kennedy]] porazio je tadašnjeg [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika]] [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Premda je [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] upozoravao Kennedyja na [[Laos]] i [[Vijetnam]], u to vrijeme [[Europa]] i [[Latinska Amerika]] "bili su mu u većem vidokrugu nego [[Azija]]".<ref name = "Karnow 1997 264">{{Harvnb|Karnow|1997|p=264}}.</ref> Tijekom svog prvog obraćanja naciji za vrijeme inauguracije, Kennedy je dao ambicioznu zakletvu da će "platiti bilo koju cijenu, nositi bilo kakav teret, suočiti se s bilo kakvim poteškoćama, podržati svakog prijatelja i usprotiviti se svakom neprijatelju kako bi osigurao opstanak i uspjeh slobode".<ref>The Avalon Project at Yale Law School. ''[http://avalon.law.yale.edu/20th_century/kennedy.asp Inauguracija Predsjednika Johna F. Kennedyja].''</ref> U [[Lipanj|lipnju]] [[1961.]] godine vodio je žestoke pregovore sa sovjetskim premijerom [[Nikita Hruščov|Nikitom Hruščovom]] tijekom njihovog sastanka u [[Beč]]u na kojem su razgovarali o glavnim problemima između [[SAD|SAD-a]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. [[File:South Vietnam Map.jpg|thumb|right|Prikaz vojnih regija [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] 1967. godine.]] Kennedyjeva administracija uglavnom je ostala privržena vanjskoj politici [[hladni rat|hladnog rata]] koju je naslijedila od [[Harry S. Truman|Trumanove]] i Eisenhowerove administracije. Godine 1961. SAD su imale oko 50 tisuća trupa u [[Koreja|Koreji]], a Kennedy se suočio s krizom na tri različite fronte – neuspjeh [[Invazija u Zaljevu svinja|Invazije u Zaljevu svinja]], izrada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i pregovorima između prozapadnjačke vlade Laosa i komunističkog pokreta [[Pathet Lao]].<ref>{{Harvnb|Karnow|1997|p=265}}: "Kennedy je zaobišao Laos čiji neravan teren nije bio bojišnica za američke vojnike."</ref> Ove krize uvjerile su Kennedyja da bi još jedan poraz SAD-a u pokušaju dobivanja kontrole i sprečavanja razvoja [[Komunizam|Komunizma]] mogao dokrajčiti američki kredibilitet kod njegovih saveznika te uništiti američku reputaciju. Zbog toga je Kennedy bio prisiljen "povuči crtu u pijesku" i spriječiti komunističku pobjedu u Vijetnamu. Odmah nakon sastanka s Hruščevom u Beču, Kennedy je Jamesu Restonu iz [[New York Times]]a izjavio: "Sada imamo problem učiniti našu moć vjerodostojnom, a Vijetnam izgleda kao pravo mjesto za to."<ref>[http://mcadams.posc.mu.edu/goldzwig.htm The case of John F. Kennedy and Vietnam Presidential Studies Quarterly].</ref><ref>Mann, Robert. ''A Grand Delusion'', Basic Books, 2002.</ref> U [[Svibanj|svibnju]] 1961. godine američki potpredsjednik [[Lyndon B. Johnson]] posjetio je [[Sajgon]] i entuzijastično proglasio Diema "[[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]] Azije".<ref name = "Karnow 1997 267">{{Harvnb|Karnow|1997|p=267}}.</ref> Upitan zbog čega je dao taj komentar, Johnson je odgovorio: "Diem je naš jedini dečko kojeg tamo imamo".<ref name = "Karnow 1997 230"/> Johnson je uvjerio Diema da će mu osigurati još više borbenih snaga kako bi se odupro [[Komunisti]]ma. Kennedyjeva politika prema [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] ležala je na pretpostavci da će Diem i njegove snage u konačnici sami poraziti [[Gerila|gerilu]]. Bio je protiv slanja američkih borbenih snaga te izjavio da bi "slanje velikog broja američkih postrojbi u taj dio svijeta danas, premda bi u početku moglo imati pozitivne vojne učinke, u godinama koje slijede moglo dovesti do štetnih političkih i vojnih posljedica".<ref>{{Harvnb|VTF|1969|loc=IV. B. 4., pp.&nbsp;[http://media.nara.gov/research/pentagon-papers/Pentagon-Papers-Part-IV-B-4.pdf 1–2]}}</ref> Međutim, kvaliteta vojske Južnog Vijetnama nije se podigla. Loše rukovodstvo, [[korupcija]] i političke promocije igrale su veliku ulogu u slabljenju vojske Južnog Vijetnama. Učestalost gerilskih napada samo je bilo dodatno ulje na vatru. Dok je podrška [[Vietkong]]u iz [[Hanoi]]ja igrala značajnu ulogu, nesposobnost vlade Južnog Vijetnama ipak je bila najviše odgovorna za nastalu krizu.<ref name = "McNamara 1999 369">{{Harvnb|McNamara|1999|p=369}}.</ref> Kennedyjevi savjetnici Maxwell Taylor i Walt Rostow predložili su mu da pošalje američke snage u Južni Vijetnam prerušene u radnike koji se bore protiv poplava. On je tu ideju odbio, ali je ponovno pojačao vojnu pomoć. U [[Travanj|travnju]] [[1962.]] godine John Kenneth Galbraith upozorio je Kennedyja na "opasnost da ćemo zamijeniti [[Francuzi|Francuze]] kao nova kolonijalna sila u tom dijelu svijeta i krvariti kao što su krvarili i Francuzi".<ref>John Kenneth Galbraith. "Memorandum Predsjedniku Kennedyju od Johna Kennetha Galbraitha u vezi Vijetnama, poslan 4. travnja 1962. ''The Pentagon Papers.'' Gravel. ed. Boston, Massachusetts Beacon Press, 1971., vol. 2. str. 669. – 671.</ref> Do [[Studeni|studenoga]] [[1963.]] godine u Južnom Vijetnamu nalazilo se 16 tisuća američkog vojnog osoblja, dok je u razdoblju Eisenhowerove administracije tamo bilo svega njih 900.<ref>{{cite web |url=http://www.swarthmore.edu/library/peace/conscientiousobjection/OverviewVietnamWar.htm |title=Vietnam War |publisher=Swarthmore College Peace Collection}}</ref> Kasne 1961. godine pokrenut je tzv. ''Strategic Hamlet Program''. Radilo se o programu kojeg su zajedno pokušali provesti SAD i Južni Vijetnam, a čiji je cilj bio pokušaj preseljenja populacije iz zaselaka u izgrađene kampove. Program je započeo početkom 1962. godine, a uključivao je nekoliko prisilnih preseljenja i segregaciju ruralnih stanovnika Južnog Vijetnama u nove zajednice gdje bi seljaci bili izolirani od komunističkih pobuna. SAD i Južni Vijetnam nadali su se da će ove nove zajednice pružiti sigurnost seljacima i pojačati vezu između njih i centralne vlade. Međutim, do studenoga 1963. godine program je oslabio, a službeno je okončan [[1964.]] godine.{{sfn|Tucker|2011|p=1070}} Dana [[23. srpnja]] [[1962.]] godine četrnaest nacija uključujući [[Kina|Kinu]], Južni Vijetnam, Sovjetski Savez, [[Sjeverni Vijetnam]] i SAD potpisalo je sporezum kojim se obećava poštovanje neutralnosti Laosa.<ref name="laos35k">[http://www.answers.com/topic/international-agreement-on-the-neutrality-of-laos-35k Međunarodni sporazum o neutralnosti Laosa].</ref> === Svrgnuće i atentat na predsjednika Diema === [[File:ACAV and M48 Convoy Vietnam War.jpg|thumb|right|Konvoj američkih [[tenk]]ova tijekom Vijetnamskog rata.]] Nesposobnost vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] najbolje se vidjela na primjeru izgubljene bitke kod Ap Baca dana [[2. siječnja]] [[1963.]] godine u kojoj je mala skupina pripadnika [[Vietkong]]a uspjela odbiti puno veće i bolje opremljene snage Južnog Vijetnama čiji mnogi zapovjednici uopće nisu niti željeli stupiti u borbu.<ref>{{Harvnb|Sheehan|1989|pp=201–66}}.</ref> Povjesničar James Gibson zaključio je: "Strategijski plan zaselaka je propao... Režim Južnog Vijetnama bio je nesposoban pridobiti seljake zbog svoje povezanosti sa zemljoposjednicima. U smislu relativno stabilnog političkog saveza i funkcionalne birokracije, "režim" nije postojao. Umjesto toga građanska vlada i vojne operacije su praktički prestale. Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong) napravila je veliki pomak unaprijed i bila je blizu proglašenja privremene revolucionarne vlade u velikim područjima."<ref>James Gibson, ''The Perfect War: Technowar in Vietnam'' (Boston/New York: The Atlantic Monthly Press, 1986.), str. 88.</ref> U spomenutoj bitci snage Južnog Vijetnama prevodio je general Huỳnh Văn Cao, najodaniji Diemov čovjek. Cao je bio [[Katolik]] koji je do čina generala više stigao zbog religije i vjernosti nego zbog svojih vlastitih sposobnosti, a njegov glavni posao je bio suzbiti pobune; tijekom jednog komunističkog napada čak je i povraćao. Neki političari u [[Washington]]u počeli su zaključivati da je Diem nesposoban poraziti [[Komunisti|Komuniste]] te da bi čak mogao sklopiti i sporazum s [[Ho Ši Min]]om. Činilo se da je jedino što želi suzbiti pobune, a postao je i paranoičan nakon pokušaja atentata [[1960.]] i [[1962.]] godine koje je znao donekle pripisivati i samom SAD-u. [[Robert F. Kennedy]] je izjavio: "Diem nije želio napraviti niti najmanji ustupak. Postao je čovjek kojeg je bilo teško urazumiti..."<ref>Intervju uživo Johna Bartlowa Martina. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' New York City. John F. Kennedy Library, 1964., Vrpca br. V, čin 1.</ref> Nezadovoljstvo Diemovom politikom još više je došlo do izražaja nakon pucnjave u gradu Huếu tijekom koje je ubijeno devetero [[Budisti|Budista]] koji su protestirali protiv zabrane postavljanja Budističke zastave na [[Buda|Budin]] rođendan. Rezultat pucnjave bili su masovni prosvjedi protiv diskriminatorske politike koja je davala prednost [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] i njezinim sljedbenicima. Diemov stariji brat Ngô Đình Thục bio je [[Nadbiskup]] Huếa koji je agresivno "zamaglio" odvojenost Crkve i države. Thucove proslave raznih obljetnica prije Budinog rođendana uglavnom je financirala vlada, a Vatikanske zastave bile su ponosno podignute. Tijekom Diemove vladavine također su postojali izvještaji i svjedočanstva o uništavanju budističkih [[Pagoda]] koje su počinjavali katolički paramilitarci. Diem je, međutim, odbio ustupiti budstičkoj većini ili preuzeti odgovornost za njihovu [[smrt]]. Dana [[21. kolovoza]] [[1963.]] specijalne postrojbe vojske Južnog Vijetnama pukovnika Lêa Quanga Tunga, odane Diemovom mlađem bratu Ngôu Đìnhu Nhuu pretresale su pagode diljem [[Vijetnam]]a uzrokujući oštećenja i uništenja tih građevina te smrt stotina ljudi. [[File:President Kennedy and Secretary McNamara 1962.png|right|thumb|[[John F. Kennedy]] i Robert McNamara.]] [[File:Corpse of Ngô Đình Diệm in the 1963 coup.jpg|thumb|Fotografija Ngôa Đìnha Diệma nakon [[Smaknuće|smaknuća]] u pobuni [[1963.]] godine.]] [[File:M48A3 Detonates Mine Vietnam.jpg|thumb|left|Uništeni tenk [[M48 Patton|M48A3 Patton]].]] Sredinom 1963. godine američki dužnosnici počeli su razmatrati mogućnost promjene režima. [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]] uglavnom je bilo za podizanje puča, dok je [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]] i dalje favoriziralo Diema. Kao glavna stvar u predloženim promjenama postavljeno je uklanjanje Diemovog mlađeg brata Nhua koji je kontrolirao tajnu policiju i specijalne postrojbe, a na kojeg se gledalo kao na glavnog i odgovornog čovjeka za budističku represiju te kao na arhitekta Ngoove obiteljske vladavine. Ovaj prijedlog prenijet je američkoj ambasadi u [[Sajgon]]u putem tzv. ''Telegrama 243''. [[CIA|Središnja obavještajna agencija (CIA)]] nalazila se u kontaktu s generalima koji su planirali ukloniti Diema. Rečeno im je da se [[SAD]] neće protiviti takvom potezu niti će kazniti generale prekidanjem pomoći. Predsjednik Diem je uklonjen s vlasti i [[Smaknuće|smaknut]] skupa sa svojim bratom dana [[2. studenoga]] [[1963.]] godine. Kada je predsjednik Kennedy o navedenom bio obaviješten, prema izjavi Maxwella Taylora "samo je izjurio iz sobe sa šokiranim i zaprepaštenim izrazom na licu."<ref name = "Karnow 1997 326">{{Harvnb|Karnow|1997|p=326}}.</ref> On nije odoborio Diemovo [[ubojstvo]]. Američki ambasador u Južnom Vijetnamu, Henry Cabor Lodge, pozvao je vođe pobune u ambasadu i čestitao im. Ambasador Lodge obavijestio je Kennedyja da "su trenutačni izgledi da rat neće još dugo trajati".<ref name = "Karnow 1997 327">{{Harvnb|Karnow|1997|p=327}}.</ref> Nakon puča uslijedio je kaos. [[Hanoi]] je iskoristio priliku i pojačao svoju potporu [[Gerila|gerilskim borcima]]. Južni Vijetnam ušao je u period ekstremne političke nestabilnosti budući je u brzoj sukcesiji jedna vojna vlada smijenjivala drugu. Komunisti su na svaki novi režim u Južnom Vijetnamu gledali kao na novu američku [[Marionetska država|marionetu]]; bez obzira na Diemove nedostatke, njegova reputacija kao [[nacionalist]]a (kako je Robert McNamara kasnije ustvrdio) bila je besprijekorna.<ref name = "McNamara 1999 328">{{Harvnb|McNamara|1999|p=328}}.</ref> Američki vojni savjetnici nalazili su se na svakom nivou vojnih snaga Južnog Vijetnama. Međutim, bili su kritizirani zbog ignoriranja političke prirode pobune.<ref name = "Demma 1989">{{Harvnb|Demma|1989}}.</ref> Kennedyjeva administracija željela se fokusirati na pomirenje i "pobjedu korištenjem srca i uma" naroda. Ipak, vojni stratezi u Washingtonu bili su protivnici bilo kakve druge uloge američkih savjetnika osim one konvencionalne – obučavanjem vojnih trupa.<ref>{{Harvnb|Blaufarb|1977|p=119}}.</ref> General Paul Harkins, zapovjednik američkih snaga u Južnom vijetnamu, povjerljivo je prognozirao pobjedu do [[Božić]]a 1963. godine.<ref name = "Herring 2001 103">{{Harvnb|Herring|2001|p=103}}.</ref> CIA je, međutim, bila manje optimistična upozoravajući da je "Vietkong de facto i dalje u većinskoj kontroli sela Južnog Vijetnama te da postepeno povećava i uspijeva u svojim naporima".<ref name = "Schandler 2009 36">{{Harvnb|Schandler|2009|p=[http://books.google.com/books?id=L4EFU7_Z_74C&pg=PA36 36]}}</ref> Paravojni službenici iz Odjela za posebne aktivnosti CIA-e trenirali su i predvodili Hmong plemena iz [[Laos]]a u Vijetnam. Domaće snage imale su se u desecima tisuća i vodile su direktne misije, vođene paravojnim službenicima, protiv komunističkih snaga [[Pathet Lao]]a i njihovih pristalica iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].<ref>U.S. Special Forces: A Guide to America's Special Operations Units : the World's Most Elite Fighting Force, By Samuel A. Southworth, Stephen Tanner, Published by Da Capo Press, 2002., {{ISBN|978-0-306-81165-4}}.</ref> CIA je također vodila i tzv. ''Phoenix Program'' te posebnu vojnu skupinu čije je originalno ime bilo ''Special Operations Group'', ali koje je kasnije promijenjeno zbog tajnosti njihovih misija.<ref>Shooting at the Moon by Roger Warner – The history of CIA/IAD'S 15-year involvement in conducting the secret war in Laos, 1960.– 1975., and the career of CIA PMCO (paramilitary case officer) Bill Lair.</ref> == Razdoblje predsjednika Johnsona (1963. – 1969.) == [[File:Bombing in Vietnam.jpg|thumb|left|upright|Američki [[B-66 Destroyer|B-66 razarač]] i četiri [[F-105 Thunderchief]]a bacaju bombe na [[Sjeverni Vijetnam]] tijekom operacije ''Rolling Thunder''.]] Nakon što je [[22. studenoga]] [[1963.]] godine [[Atentat|ubijen]] predsjednik [[John F. Kennedy|Kennedy]], dotadašnji [[Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednik]] [[Lyndon B. Johnson]] preuzeo je predsjedničke ovlasti i u početku svog mandata pitanje [[Vijetnam]]a nije smatrao prioritetom budući je više pažnje posvećivao svojim programima "Veliko društvo" (eng. ''Great Society'') te drugim društvenim reformama. Predsjednički pomoćnik Jack Valenti se prisjeća: "U to vrijeme pitanje Vijetnama nije bilo veće od ljudske šake na obzoru. Jedva da smo i diskutirali u vezi Vijetnama budući tada to još nije bila velika stvar."<ref name="Karnow 1997 336_339">{{Harvnb|Karnow|1997|pp=336–9}}.<br>Johnson nije imao povjerenja u mnoge članove iz Kennedyjevog kabineta zbog toga što ih nije upoznao u ranoj fazi Kenneyjevog predsjedništva; za njega, ljudi poput W. Averella Harrimana i Deana Achesona govorili su nekim drugim jezikom.</ref><ref>Nedugo nakon atentata na Predsjednika Kennedyja, kada je McGeorge Bundy nazvao LBJ-a na telefon, ovaj mu je uzvratio: "K vragu, Bundy. Rekao sam ti da ću te zvati kada ću te trebati". Brian VanDeMark, ''Into the Quagmire'' (New York: Oxford University Press, 1995.), 13.</ref> Dana [[24. studenoga]] 1963. godine Johnson je izjavio da "bitka protiv [[Komunizam|Komunizma]]... mora biti udružena... snagom i odlučnošću."<ref>{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}.<br>Pred malom skupinom koja je uključivala i Henryja Cabota Lodgea Jr.-a, novi Predsjednik također je rekao: "Moramo se prestati igrati policajaca i provalnika (referenca na Diemovo propalo vodstvo) i vratiti se... dobivanju rata... recite generalima u SAjgonu da Lyndon namjerava ostati pri našoj riječi... ostvarivanja pobjede protiv komunističke urote."</ref> Ta zakletva došla je u vrijeme kada se situacija u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] počela pogoršavati, pogotovo na mjestima poput Mekong Delte zbog posljednje pobune protiv Diema.<ref name = "Karnow 1997 339">{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}: "U mjestu imena Hoa Phu, na primjer, strateški program zaselaka koji je prethodnog ljeta stvoren sada je izgledao kao da ga je pogodio uragan. Razgovarajući putem prevoditelja, lokalni čuvar mi je objasnio da je šačica agenata Vietkonga ušla jedne noći u zaselak i rekla seljacima da ga unište te da se vrate u svoja rodna sela. Seljaci su poslušali naredbe bez pitanja."</ref> Johnson je obrnuo Kennedyjevu politiku distanciranja od Vijetnama pa je umjesto povlačenja 1000 vojnih snaga do kraja 1963. godine (Kennedyjeva rezolucija od [[11. listopada]])<ref>[http://www.jfklancer.com/NSAM263.html National Security Action Memorandum NSAM 263 &nbsp; (11. listopada 1963.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803124810/http://www.jfklancer.com/NSAM263.html |date=3. kolovoza 2016. }}.</ref> dana [[26. studenoga]] donio svoju rezoluciju<ref>[http://www.jfklancer.com/NSAM273.html NSAM 273 &nbsp; (26. studenoga 1963.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141212072837/http://jfklancer.com/NSAM273.html |date=12. prosinca 2014. }}.</ref><ref>{{cite web |title=NSAM 273: South Vietnam |url=http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp |accessdate=2011-06-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160803125146/http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp |archivedate=3. kolovoza 2016.}}</ref> kojom je proširio ratno djelovanje. Vojno revolucionarno vijeće koje se sastalo umjesto snažnih vođa Južnog Vijetnama sastojalo se od 12 članova čiji je voditelj bio general Duong Van Minh kojeg je novinar Stanley Karnow kasnije opisao kao "oličenje letargije".<ref name = "Karnow 1997 340">{{Harvnb|Karnow|1997|p=340}}.</ref> Američki ambasador u Južnom Vijetnamu Lodge, frustriran završetkom godine, poslao je telegram u vezi Minha: "Hoće li on biti dovoljno jak da preuzme stvar u svoje ruke?" Već u [[Siječanj|siječnju]] [[1964.]] godine general Nguyễn Khánh svrgnuo je režim generala Minha.<ref name = "Karnow 1997 341">{{Harvnb|Karnow|1997|p=341}}.</ref> U kratkom vremenu dogodilo se još nekoliko što uspješnih, što neuspješnih pučeva koji su doprinosili vojnoj nestabilnosti države. [[File:Vietconginterrogation.jpg|thumb|upright|Navodni aktivist [[Viet Cong|Vietkonga]] na ispitivanju, zarobljen tijekom napada na američku bazu blizu granice s [[Kambodža|Kambodžom]].]] Dana [[2. kolovoza]] [[1964.]] godine američki vojni [[razarač]] ''USS Maddox'' je, tijekom obavještajne misije uzduž obale [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]], navodno zapucao i oštetio nekoliko torpedo brodova koji su se nalazili na misiji uhođenja u Tonkinškom zaljevu.<ref name = "Kolko 1985 124">{{Harvnb|Kolko|1985|p=124}}.</ref> Dva dana kasnije prijavljen je drugi napad u istom području, ali ovaj put na američke razarače ''USS Turner Joy'' i ''USS Maddox''. Okolnosti napada bile su mutne. Lyndon Johnson rekao je državnom podtajniku Georgeu Ballu da su "ti mornari možda pucali na leteće ribe."<ref>{{Harvnb|Kutler|1996|p=249}}.</ref> Navodni drugi napad na američku mornaricu doveo je do osvetničkog zračnog napada, pa je [[Kongres SAD-a|američki Kongres]] odobrio rezoluciju Tonkinškog zaljeva dana [[7. kolovoza]] 1964. godine<ref>{{Harvnb|Moïse|1996|p=78}}.</ref> koju je potpisao Johnson, a koja mu je dala ovlast da može krenuti s vojnim operacijama duž [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] bez prethodne [[Objava rata|objave rata]].<ref name="Hp91">{{harvnb|Healy|2009|p=91}}.</ref> Premda su članovi Kongresa u to vrijeme nijekali da se radi o službenoj objavi rata, Tonkinška rezolucija dala je Predsjedniku jednostranu moć kretanja u rat, ako bi on to smatrao neophodnim.<ref name="Hp91"/> Istoga mjeseca, Johnson je izjavio da on "...ne šalje američke dečke da vode rat za koji smatram da ga trebaju voditi dečki iz Azije kojima je zadatak očuvati vlastitu zemlju."<ref name = "Palmer 1978 882">{{Harvnb|Palmer|1978|p=882}}.</ref> Otvoreni dosjei [[National Security Agency|Nacionalne agencije za sigurnost]] iz [[2005.]] godine, međutim, otkrili su da nije bilo nikakvog napada [[4. kolovoza]].<ref name = "NYT 2005.10.31">{{cite news |author=Scott Shane |date=2005-10-31 |title=Vietnam Study, Casting Doubts, Remains Secret |url=http://www.nytimes.com/2005/10/31/politics/31war.html |work=The New York Times |accessdate=2013-09-13}}</ref> Već ranije je cijeli događaj doveden u pitanje. Louise Gerdes je napisala: "Incident u Tonkinškom zaljevu je često citirani primjer načina na koji je Johnson obmanjivao američki narod kako bi od njih dobio potporu za vanjsku politiku Vijetnama."<ref>Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 25.</ref> Ipak, George C. Herring ističe da McNamara i [[Pentagon]] "nisu svjesno lagali o navodnim napadima, već da su očigledno bili raspoloženi za odmazdu te da su djelovali na temelju dostupnih 'dokaza' koji su ukazivali na ono u što su oni u tom trenutku željeli vjerovati da se dogodilo."<ref name = "Herring 2001 121">{{Harvnb|Herring|2001|p=121}}.</ref> Početkom [[1959.]] godine snage [[Vietkong]]a imale su 5 tisuća ljudi, a do kraja [[1964.]] godine taj broj narastao je na gotovo 100 tisuća vojnika... Samo između [[1961.]] i 1964. godine vojna snaga podigla se s oko 850 tisuća na gotovo milijun ljudi.<ref name = "Demma 1989">{{Harvnb|Demma|1989}}.</ref> Brojke poslanih američkih vojnika u istom periodu su bile potpuno drugačije; s početnih 2 tisuće 1961. godine broj se naglo podigao na 16 i pol tisuća 1964. godine.<ref name="USvietAnalysis">The United States in Vietnam: An analysis in depth of the history of America's involvement in Vietnam by George McTurnan Kahin and John W. Lewis, Delta Books, 1967.</ref> Početkom [[1965.]] godine, Vietkong je uništio otprilike 7559 vijetnamskih zaselaka.<ref name="Reader's Digest"/> Vijeće za nacionalnu sigurnost predložilo je [[bombardiranje]] Sjevernog Vijetnama u tri čina. Dana [[2. ožujka]] 1965. godine, nakon napada na američke barake u kojima su bili stacionirani [[Američki marinci|Marinci]] u Pleikuu<ref name="DennisSimon">{{cite web |last=Simon |first=Dennis M. |title=The War in Vietnam,1965. – 1968. |date=Kolovoz 2002. |url=http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |accessdate=2009-05-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090426064833/http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |archivedate=26. travnja 2009.}}</ref> započele su operacije ''Flaming Dart'', ''Rolling Thunder'' i ''Arc Light''.<ref>Nalty 1998., str. 97., 261.</ref> Namjera navedenih bombaških kampanja kojima se prijetilo uništiti zračnu obranu Sjevernog Vijetnama i njegovu industrijsku infrastrukturu, a koje će u konačnici trajati pune tri godine, bila je prisiliti snage Sjevernog Vijetnama da prestanu davati svoju podršku Vietkongu. Bombardiranje je također služilo i u svrhu podizanja morala trupa Južnog Vijetnama.<ref name = "Tilford 89">Earl L. Tilford, ''Setup: What the Air Force did in Vietnam and Why''. Maxwell Air Force Base AL: Air University Press, 1991., str. 89.</ref> U razdoblju između [[Ožujak|ožujka]] 1965. i [[Studeni|studenoga]] [[1968.]] godine, samo operacija ''Rolling Thunder'' potapala je sjeverni dio države s milijunima projektila, raketa i bombi.<ref name = "Karnow 1997 468">{{Harvnb|Karnow|1997|p=468}}.</ref> Sjeverni Vijetnam nije bilo jedino područje bombardiranja. Tijekom navedenog razdoblja provedene su i druge operacije na drugim područjima, poput operacija ''Commando Hunt'' čiji su cilj bili drugi dijelovi Vietkonga i infrastrukture vojske Sjevernog Vijetnama. Ta područja uključivala su [[Ho Ši Minov put]] koji je prolazio kroz [[Laos]] i [[Kambodža|Kambodžu]]. Međutim, cilj sprečavanja Sjevernog Vijetnama i Vietkonga nikada nije postignut. Jedan zapovjednik je napisao "da se ovdje radi o političkom ratu za koji je potrebno diskriminirati ubojstva. Najbolje oružje... bio bi nož... Najgore oružje je zrakoplov."<ref name = "Courtwright 2005 210">{{Harvnb|Courtwright|2005|p=210}}.</ref> Tadašnji Predsjednik združnog stožera američkog ratnog zrakoplovstva Curtis LeMay, međutim, dugo vremena zagovarao je nanošenje poražavajućeg udara Vijetnamu bombardiranjem te napisao da bi "[[Komunisti|Komuniste]] trebalo bombardirati sve dok ih ne vratimo u [[Kameno doba]]."<ref>[http://www.giga-usa.com/quotes/authors/curtis_e_lemay_a001.htm Gen. Curtis E LeMay].</ref> === Eskalacija sukoba === [[File:1965-02-08 Showdown in Vietnam.ogv|thumb|Vijesti u filmu o napadu na američku zračnu bazu te američki odgovor na napad iz [[1965.]] godine.]] [[File:Vietnamese villagers suspected of being communists by the US Army - 1966.jpg|thumb|upright|Seljaci za koje se sumnja da su pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] nalaze se u zarobljeništvu američke vojske 1966. godine.]] Nakon nekoliko uzastopnih napada odlučeno je da baze američkog ratnog zrakoplovstva trebaju veću zaštitu budući se činilo da im vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] sama ne može pružiti sigurnost. Dana [[8. ožujka]] [[1965.]] godine u Južni Vijetnam poslano je tri tisuća [[Američki marinci|Američkih marinaca]]. Ovo je ujedno označilo početak američkog ratovanja u [[Vijetnam]]u. U to vrijeme američko javno mnijenje većinski je bilo za slanje trupa u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]]. U izjavi sličnoj onoj koju je dao [[Francuzi]]ma gotovo dva [[Desetljeće|desetljeća]] ranije, [[Ho Ši Min]] je upozorio da ako "[[Amerikanci]] žele ratovati narednih dvadeset godina, tada ćemo ratovati narednih dvadeset godina. Ako žele mir, sklopit ćemo mir i pozvati ih na poslijepodnevni čaj".<ref>{{Harvnb|Young|1991|p=172}}.</ref> Prema očitovanju prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Trana Quanga Coa, primarni cilj rata bio je ujediniti Vijetnam i osigurati njegovu nezavisnost. Drugi su smatrali da politika [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] nije bila srušiti ostale [[Antikomunizam|nekomunističke]] vlade jugoistočne Azije.<ref name = "McNamara 1999 48">{{Harvnb|McNamara|1999|p=48}}.</ref> Međutim, izvještaji iz [[Pentagon]]a upozoravali su na "opasan period vijetnamskog širenja... [[Laos]] i [[Kambodža]] bile su lake mete takvog Vijetnama... [[Tajland]], [[Malezija]], [[Singapur]] pa čak i [[Indonezija]] mogli bi biti sljedeći."<ref>The Pentagon Papers (Beacon Press, 1971.), vol. 1, str. 52.</ref> Početni zadatak Marinaca bio je striktno obrambeni. U [[Ožujak|ožujku]] 1965. godine poslano je 3,500 marinaca, a ta brojka je samo do [[Prosinac|prosinca]] iste godine narasla na čak 200 tisuća.<ref name = "McNamara 1999 349_351">{{Harvnb|McNamara|1999|pp=349–51}}.</ref> Američka vojska dugi niz godina obučavala se isključivo za ofenzivno ratovanje. Bez obzira na politiku, zbog svog vojničkog obrazovanja američki zapovjednici nisu bili prikladni za vođenje obrambenih misija.<ref name = "McNamara 1999 349_351"/> U prosincu [[1964.]] godine snage Južnog Vijetnama teško su poražene u bitci kod Bình Giã.<ref name = "Moyar 2006 339">{{Harvnb|Moyar|2006|p=[http://books.google.com/?id=phJrZ87RwuAC&pg=PA339 339]}}</ref> Iako su ranije [[Komunizam|komunističke]] snage provodile [[Gerilsko ratovanje|gerilske taktike]], u ovoj bitci porazile su jake južnovijetnamske trupe konvencionalnim načinom ratovanja.<ref>{{Harvnb|McNeill|1993|p=58}}.</ref> Kasnije je vojska Južnog Vijetnama ponovno poražena u [[Lipanj|lipnju]] 1965. godine u bitci kod Đồng Xoàija.<ref>{{Harvnb|McNeill|1993|p=94}}.</ref> [[File:Checking house during patrol.jpg|right|thumb|Američki vojnici u selu traže pripadnike [[Viet Cong|Vietconga]].]] Dezerterstvo se pojačavalo, a moral vojnika je opadao. General [[William Westmoreland]] izvijestio je američkog admirala Granta Sharpa Jr-a. da je situacija kritična.<ref name = "McNamara 1999 349_351"/> Izjavio je: "Uvjeren sam da američke trupe sa svojom energijom, mobilnošću i borbenom moći mogu uspješno preuzeti bitku protiv [[Vietkong]]a".<ref>U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 7.</ref> Uz ovaj prijedlog, Westmoreland je zagovarao još agresivnije slanje američkih trupa te stavljanje vojske Južnog Vijetnama "sa strane" kako bi Amerikanci preuzeli stvar u svoje ruke. Ignorirajući vojsku Južnog Vijetnama, američka involviranost u sukob postala je puno jača.<ref name = "McNamara 1999 353">{{Harvnb|McNamara|1999|p=353}}.</ref> Westmoreland je zamislio plan dobivanja rata u tri faze: *Prva faza – predanost američkih snaga (i ostalih snaga slobodnog svijeta) radi zaustavljanja gubitničkog trenda do kraja 1965. godine. *Druga faza – snažne ofenzivne akcije američkih trupa i njihovih saveznika kako bi se uništila [[gerila]] i druge organizirane neprijateljske snage. Ova faza završila bi nakon što bi neprijatelj postao istrošen, stavljen u obrambenu poziciju i izbačen iz velikih naseljenih područja. *Treća faza – za slučaj neprijateljske ustrajnosti, uslijedio bi period od dvanaest do osamnaest mjeseci nakon druge faze kako bi se konačno uništile sve neprijateljske snage u ostalim manje naseljenim područjima.<ref>U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 5, str. 8. – 9.</ref> [[Lyndon B. Johnson|Predsjednik Johnson]] je navedeni plan odobrio, a njegovo odobravanje značilo je veliko odstupanje od inzistiranja prijašnje administracije da je vlada Južnog Vijetnama sama odgovorna za poražavanje gerile. Westmoreland je predvidio pobjedu do kraja [[1967.]] godine.<ref>U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 117. – 119. i vol. 5, str. 8. – 12.</ref> Johnson, međutim, o navedenoj promjeni u strategiji ratovanja nije obavijestio medije već je umjesto toga naglašavao kontinuitet.<ref>''Public Papers of the Presidents, 1965.'' Washington, D.C. Government Printing Office, 1966., vol. 2, str. 794. – 799.</ref> [[File:Glassboro-meeting1967.jpg|thumb|right|Sovjetski premijer Alexei Kosygin s američkim predsjednikom [[Lyndon B. Johnson|Lyndonom B. Johnsononm]] na konferenciji u Glassborou tijekom koje su razgovarali o mogućnosti postizanja [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]].]] Uskoro su američki vojnici krenuli na odrađivanje jednogodišnjih tura u Vijetnamu bez pretjerano iskusnog vodstva. Jedan promatrač je napisao: "Nismo bili u Vijetnamu 10 godina, već tijekom jedne godine 10 puta."<ref name = "Courtwright 2005 210"/> Kao rezultat vremenskog trajanja vojnog roka, programi obučavanja vojnika bili su skraćeni. [[File:HoCMT.png|thumb|left|[[Ho Ši Minov put]] koji prolazi kroz [[Laos]], [[1967.]] godine.]] Washington je počeo ohrabrivati svoje saveznike da i oni pošalju trupe pa su [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Južna Koreja]], [[Tajland]] i [[Filipini]]<ref name = "Karnow 1997 556">{{Harvnb|Karnow|1997|p=556}}.</ref> to i učinili. Međutim, veliki [[NATO]] saveznici [[Kanada]] i [[Velika Britanija]] odbili su zahtjev iz Washingtona za slanjem svojih trupa u Vijetnam.<ref>Peter Church. ed. ''A Short History of South-East Asia.'' Singapore, John Wiley & Sons, 2006., str. 193.</ref> Amerikanci i njihovi saveznici uskoro su započeli s nizom kompleksnih vojnih operacija poput operacija ''Masher'', ''Attleboro'', ''Cedar Falls'' i ''Junction City''. Međutim, komunistički pobunjenici ostali su jaki i demonstrirali su veliku taktičku fleksibilnost. U međuvremenu se dolaskom na čelo države premijera Nguyena Caoa Kyja politička situacija u Južnom Vijetnamu počela stabilizirati. S njim je na čelo došao i šef države general Nguyễn Văn Thiệu. Njihovim dolaskom završila je serija pučeva koji su se znali događati i po par puta godišnje. Godine 1967. Thieu je postao predsjednik, a Ky njegov zamjenik nakon namještenih izbora. Premda su nominalno bili građanska vlada, Ky je trebao održati moć koristeći vojsku. Ipak, Theiu ga je nadmudrio tako što je vojničke činove davao generalima iz svoje frakcije. Thieu je također bio osumnjičen za ubojstva Kyjevih lojalista, premda je tvrdio da se radilo o vojnim nesrećama. Nepovjerljivi i neodlučni Thieu je ostao predsjednik sve do [[1975.]] godine, nakon što je pobijedio na izborima [[1971.]] godine na kojima je bio jedini kandidat.<ref name = "Karnow 1997 706">{{Harvnb|Karnow|1997|p=706}}.</ref> Johnsonova administracija se prema vlastitim medijima koristila "politikom minimalne iskrenosti".<ref name = "Karnow 1997 18">{{Harvnb|Karnow|1997|p=18}}.</ref> Državni službenici koji su obavještavali medije o vojnim operacijama uglavnom su davali priče koje su naglasak stavljale na progres samog rata. Tijekom vremena, upravo je ova politika snažno utjecala na promjenu mišljenja javnosti o samom ratu. Postepeno su se vijesti o ratu u medijima i vijesti koje su dolazile iz Pentagona u mnogome počele razlikovati, a sve to počelo je stvarati rupu u kredibilitetu američke javnosti prema vlastitoj vladi.<ref name = "Karnow 1997 18"/> [[File:Sgt. Ronald H. Payne Tunnel Rat Vietnam War 1967.jpg|thumb|left|Američki vojnik priprema se ući u tunel [[Viet Cong|Vietkonga]].]] === ofenziva Tet === Krajem [[1967.]] godine [[Komunisti|komunističke snage]] namamile su američke u zaleđe sela Đắk Tô u bitku za Khe Sanh, mjesto na kojem su se [[SAD]] željele boriti zbog toga što su tamo mogle u potpunosti upotrijebiti svoju borbenu moć ne bojeći se za eventualne civilne žrtve. Međutim, dana [[31. siječnja]] [[1968.]] godine vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i [[Vietkong]]a prekršile su primirje koje je tradicionalno bilo povezano s blagdanom Tet (vijetnamskom [[Nova godina|Novom godinom]]) i krenule u najveću bitku Vijetnamskog rata, tzv. [[ofenziva Tet|ofenzivu Tet]] u nadi da će njome izazvati narodni ustanak.<ref name="robertankony.com">{{cite web |url=http://www.robertankony.com/ |title=Robert C. Ankony, '&#39;Lurps: A Ranger's Diary of Tet, Khe Sanh, A Shau, and Quang Tri'&#39;, revised ed., Rowman & Littlefield Publishing Group, Landham, MD (2009.) |publisher=Robertankony.com |accessdate=2014-02-24}}</ref> Preko 85 tisuća trupa napalo je preko 100 gradova uključujući napade na sjedište generala [[William Westmoreland|Williama Westmorelanda]] i američku ambasadu u [[Sajgon]]u.<ref name = "McNamara 1999 363_365">{{Harvnb|McNamara|1999|pp=363–5}}.</ref> [[File:U.S. Marines in Operation Allen Brook (Vietnam War) 001.jpg|thumb|right|[[Američki marinci]] tijekom operacije ''Allen Brook'' [[1968.]] godine.]] Premda su američke snage i snage [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u početku bile šokirane razmjerom urbane ofenzive, vrlo brzo su uzvratile i desetkovale redove Vietkonga. U bivšem glavnom gradu Hueu, zajedničke trupe Vietkonga i vojske Sjevernog Vijetnama zauzele su imperijalističku tvrđavu i većinu grada te [[masakr]]irali preko 3 tisuće nenaoružanih tamošnjih civila. Kasnije u tzv. bitci kod Huea, američke snage koristile su masivnu borbenu moć i ostavile 80 posto grada u potpunim ruševinama.<ref>{{Harvnb|Kolko|1985|pp=308–9}}.</ref> Niže na jugu, u gradu Quảng Trị, članovi američke vojske ubili su preko 600 pripadnika vojske Sjevernog Vijetnama i Vietconga u i oko grada. Za to vrijeme u Sajgonu tisuću pripadnika Vietkonga tri tjedna je odolijevalo napadima američke i južno-vijetnamske vojske od 11 tisuća vojnika. Međutim, ofenziva Tet imala je drugu posljedicu koja u početku nije bila razmatrana. General Westmoreland postao je javno lice Vijetnamskog rata u SAD-u. Tri puta se nalazio na naslovnici časopisa ''Time'', a [[1965.]] godine proglašen je "Osobom godine" (eng. ''Man of the Year'').<ref name="Time">"The Guardians at the Gate", ''Time'' 7. siječnja 1966., vol. 87, br.1.</ref> Časopis ''Time'' ga je opisao kao "snažnu personifikaciju američkog vojnika... koji je pisao povijest, smišljao planove bitaka i ulio... svojim podređenima vlastitu ideologiju u vezi američke pomoći i odgovornosti".<ref name="Time"/> Šest tjedana nakon početka ofenzive Tet "podrška javnosti u vezi njegovog ratnog učinka pala je s 48 na 36 posto i, što je još dramatičnije, podrška njegovom načinu ratovanja pala je s 40 na 26 posto".<ref>Stanley Karnow, Vietnam: A History (New York: Penguin, 1986), p. 546</ref> Još u [[Studeni|studenom]] 1967. godine Westmoreland je javnim nastupima pokušao poboljšati klonulu javnu podršku [[Lyndon B. Johnson|Johnsonovoj administraciji]].<ref name="Witz">Witz ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' str. 1. – 2.</ref> Tako je u govoru pred nacionalnom novinarskim klubom rekao da je postignuta točka rata "u kojoj se kraj nazire".<ref>Larry Berman. ''Lyndon Johnson's War.'' New York, W.W. Norton, 1991., str. 116.</ref> Upravo zbog toga javnost je bila još više šokirana i zbunjena kada je te njegove izjave ofenziva Tet u potpunosti opovrgnula. Zahvaljujući upravo toj ofenzivi, američki mediji i javnost koji su do tada u većini slučajeva podržavali američke napore u [[Vijetnam]]u sada su se okrenuli protiv Johnsonove administracije, jer se stvorila rupa u kredibilitetu prema vlastitoj vladi. Premda je ofenziva Tet u smislu žrtava i kontrole teritorija označila veliku pobjedu savezničkih trupa, u smislu strateških posljedica značila je čisti poraz: postala je prekretnica američkog uplitanja u Vijetnamski rat zbog toga što je imala duboki utjecaj na (ne)podržavanje sukoba u samom SAD-u.<ref name="robertankony.com"/> Unatoč vojnom porazu komunističkih snaga, ofenziva Tet postala je njihova politička pobjeda i označila je kraj ere predsjednika Lyndona B. Johnsona koji je – zbog toga što mu je podrška javnosti pala s 48 na 36 posto – odlučio ne izaći na sljedeće predsjedničke izbore.<ref name="Witz"/> James Witz je napisao: "ofenziva Tet je bila kontradiktorna izjavama Johnsonove administracije i vojske o progresu rata".<ref name="Witz"/> ofenziva je također označila i obavještajni neuspjeh na razini [[Pearl Harbor]]a.<ref name = "Karnow 1997 556" /><ref>Harold P. Ford. ''CIA and the Vietnam Policymakers'' str. 104. – 123.</ref> Novinar Peter Arnett, međutim, citirao je službenika kojeg nije htio identificirati,<ref>{{cite book |last=Keyes |first=Ralph |title=The Quote Verifier: Who Said What, Where, and When |year=2006 |publisher=St. Martin's Griffin |isbn=978-0-312-34004-9}}</ref> a koji je za selo Ben Tre<ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FB0D1FFA3F541B7B93CAA91789D85F4C8685F9 Survivors Hunt Dead of Bentre, Turned to Rubble in Allied Raids] nytimes.com.</ref> izjavio: "Bilo je potrebno uništiti to selo kako bi ga se spasilo."<ref>[http://www.jewishworldreview.com/cols/charen040103.asp "Peter Arnett: Whose Man in Baghdad?"], [[Mona Charen]], ''Jewish World Review'', 1. travnja 2003.</ref> [[File:Deadvietcong2.jpg|thumb|right|Pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] i vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] koje su ubili vojnici američkih zračnih snaga u napadu na zračnu bazu Tan Son Nhut tijekom [[ofenziva Tet|ofenzive Tet]].]] Walter Conkite je u svom editorijalu rekao: "Reći da smo danas bliže pobjedi je, sukladno dokazima, vjerovati optimistima koji su griješili u prošlosti. Predložiti da smo na rubu poraza je odlazak u neopravdani pesimizam. Međutim, reći da se nalazimo u pat poziciji čini se kao jedini realističan, iako ne i zadovoljavajući, zaključak".<ref name="Moore">{{cite news |last=Moore |first=Frazier |title=Cronkite, who defined the role of anchor, dies at 92 |agency=Associated Press |publisher=News Observer |date=2009-07-18 |url=http://www.newsobserver.com/2009/07/18/73490/cronkite-who-defined-the-role.html |accessdate=2013-10-31 |archive-date=6. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131106042844/http://www.newsobserver.com/2009/07/18/73490/cronkite-who-defined-the-role.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Harvnb|Oberdorfer|2001|p=251}}.</ref> Nakon Cronkiteovog javljanja na [[Televizija|televiziji]], predsjednik Johnson je navodno rekao: "Ako sam izgubio Cronkitea, izgubio sam srednju Ameriku".<ref name="Philly">{{cite web |title=Walter Cronkite dies |publisher=Philadelphia Inquirer |date=2009-07-17 |url=http://articles.philly.com/2009-07-17/news/24985744_1_walter-cronkite-united-press-wire-service-marlene-adler |accessdate=2009-07-18 |first=Lee |last=Winfrey |first2=Michael D. |last2=Schaffer |archive-date=16. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416100044/http://articles.philly.com/2009-07-17/news/24985744_1_walter-cronkite-united-press-wire-service-marlene-adler |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |title=Broadcast News |url=http://www.nytimes.com/books/97/01/26/reviews/970126.26wickert.html |publisher=New York Times |author=Wicker, Tom |date=1997-01-26 |accessdate=2009-05-01}}</ref> Westmoreland je postao načelnik glavnog vojnog stožera u [[Ožujak|ožujku]] 1968. godine nakon što je svaki otpor bio ugašen. Tehnički se radilo o promociji, ali je njegova pozicija postala neodrživa zbog navedene ofenzive te zbog činjenice što je u medije procurio njegov zahtjev za slanje dodatnih 200 tisuća vojnika. Westmorelanda je naslijedio njegov zamjenik [[Creighton Abrams]], zapovjednik manje sklon istupima u medijima.<ref>Sorely 1999., str. 11. – 16.</ref> Dana [[10. svibnja]] [[1968.]] godine, unatoč malim očekivanjima, započeli su mirovni pregovori između SAD-a i Sjevernog Vijetnama u [[Pariz]]u. Pregovori su se odugovlačili pet mjeseci, sve dok Johnson nije dao naredbu za prestanak [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama. Povjesničar Robert Dallek je napisao: "Johnsonova eskalacija sukoba u Vijetnamu podijelila je [[Amerikanci|Amerikance]] u dva ratna stožera... koštala 30 tisuća američkih života do trenutka dok on nije izašao iz predsjedničkog ureda i praktički uništila njegovo predsjedništvo...".<ref>Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 27.</ref> Njegovo odbijanje slanja dodatnih trupa u Vijetnam viđeno je kao priznanje da je rat izgubljen.<ref name="Command Magazine Issue 18, page 15">Command Magazine Issue 18, str. 15.</ref> S druge strane gledišta, može se reći da je odbijanje slanja trupa bio i taktički potez kojim se htjelo reći da se rat nije mogao dobiti dodatnom eskalacijom, barem ne po cijenu koja bi bila prihvatljiva američkom narodu.<ref name="Command Magazine Issue 18, page 15"/> Ministar obrane Robert McNamara je rekao: "Opasna iluzija američke pobjede u tom trenutku bila je mrtva."<ref name = "McNamara 1999 366_367">{{Harvnb|McNamara|1999|pp=366–7}}.</ref> Rat u Vijetnamu bilo je glavno političko pitanje tijekom predsjedničkih izbora 1968. godine. Te izbore dobio je [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski kandidat]] [[Richard Nixon]]. == Razdoblje predsjednika Nixona (1969. – 1972.) == === Vijetnamizacija === Veliki gubitci komunističkih trupa tijekom [[ofenziva Tet|Ofenzive Tet]] omogućile su [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]] da započne s povlačenjem američkih snaga iz [[Vijetnam]]a. Njegov plan, nazvan [[Nixonova doktrina]], uključivao je obučavanje vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] kako bi oni samostalno mogli obraniti svoju državu. Takva politika uskoro je postala poznata pod drugim imenom – ''Vijetnamizacija''. Vijetnamizacija je imala mnogo sličnosti s politikom [[John F. Kennedy|Kennedyjeve administracije]] uz jednu bitnu iznimku: dok je Kennedy inzistirao da se vojska Južnog Vijetnama bori sama, Nixon je pokušao limitirati opseg konflikta. Nixon je izjavio: "Večeras najavljujem planove za povlačenje dodatnih 150 tisuća američkih trupa čiji povratak se očekuje do proljeća sljedeće godine. Na taj način smanjit ćemo naše prisustvo u Vijetnamu za sveukupno 265,500 vojnika - puno ispod broja vojnika koji je postojao kada smo prije 15 mjeseci preuzeli predsjedništvo." Dana [[10. listopada]] [[1969.]] godine Nixon je naredio zrakoplovnoj eskadrili [[B-52 Stratofortress|B-52]] naoružanoj [[Nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]] da odlete do sovjetske granice, a sve u cilju kako bi – koristeći se svojom tzv. ''teorijom luđaka'' (eng. ''Madman Theory'') – uvjerio [[Sovjetski Savez]] da je sposoban učiniti sve što je potrebno ne bi li okončao rat u Vijetnamu. Nixon je također tražio pregovore. Glavni zapovjednik oružanih snaga na bojišnici [[Creighton Abrams]] zbog toga je radio na malim vojnim operacijama, usmjerenim prema komunističkoj logistici te na bolji način koristio vlastitu borbenu moć i bolje surađivao s vojskom Južnog Vijetnama. Nixon je također započeo s tzv. [[detant]]om sa Sovjetskim Savezom te [[Kina|Kinom]]. Takav način vođenja politike pomogao je smanjenju globalnih tenzija te smanjenju prijetnji upotrebe nuklearnih oružja obiju supersila. Međutim, Nixon je bio razočaran što Sovjetski Savez i Kina nastavljaju s opskrbljavanjem vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U [[Rujan|rujnu]] 1969. godine [[Ho Ši Min]] je [[smrt|umro]] u 79. godini života. Cijelo to vrijeme antiratni pokret u [[SAD|SAD-u]] dobiva na sve jačoj snazi. Nixon je pokušao utjecati na američku "tihu većinu" za koju je mislio da i dalje podržava rat bez da to izjavljuje u javnosti. Međutim, nakon medijskog otkrića masakra u Mai Laiju tijekom kojeg je američki vod silovao i ubio nedužne civile, te nakon incidenta s osmoricom vojnika iz specijalnih postrojbi koji su uhićeni zbog ubojstva navodnog dvostrukog agenta, izbili su novi nacionalni i međunarodni protesti protiv rata. Početkom [[1970.]] godine američke vojne trupe počele su se povlačiti iz pograničnih područja gdje se odvijalo najviše bitaka te su stacionirane na obali i u unutrašnjosti, a sve to uzrokovalo je pad u broju žrtava te godine u odnosu na 1969. godinu za više od 50 posto. === Kambodža i Laos === Još od [[1955.]] godine princ [[Norodom Sihanouk]] proglasio je [[Kambodža|Kambodžu]] neutralnom, ali su [[Komunisti]] koristili njezino tlo kao bazu pa je Sihanouk tolerirao njihovu prisutnost zbog toga što nije želio biti uvučen u širi sukob u regiji. Međutim, pod pritiskom [[Washington]]a ovu politiku promijenio je [[1969.]] godine pa vijetnamski komunisti više nisu bili dobrodošli. Predsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] iskoristio je tu priliku za masivnu bombašku kampanju naziva ''Operacija Menu'' usmjerenu protiv komunističkih utočišta uzduž kambodžanske i vijetnamske granice. Samo je pet visoko odlikovanih dužnosnika znalo za navedenu operaciju. Godine [[1970.]] princa Sihanouka svrgnuo je proamerički premijer [[Lon Nol]]. Na zahtjev zamjenika vođe [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] Nuona Chee [[Sjeverni Vijetnam]] napao je Kambodžu 1970. godine. [[SAD]] i vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] nakon toga ušli su u Kambodžu kako bi napali vojsku Sjevernog Vijetnama i [[Vietkong]] te pokušali zaustaviti komunističko okruženje u glavnom gradu [[Phnom Penh]]u. Ovaj upad označio je početak antiratnih protesta diljem SAD-a zbog toga što je Nixon ranije obećao smanjenje američke angažiranosti u sukobu. Pripadnici nacionalne garde ubili su četvero studenata tijekom protesta u državi [[Ohio]] na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State što je uzrokovalo daljnju javnu srdžbu u SAD-u. Budući da Nixonova administracija nije reagirala na navedeni incident onako kako je javnost to očekivala, antiratni pokret uzeo je sve više maha. Za to vrijeme, američke zračne snage nastavile su sa žestokim bombardiranjem Kambodže kao podrška tamošnjoj vladi, a sve kao dio operacije naziva ''Freedom Deal''. Godine [[1971.]] [[New York Times]] domogao se izvještaja iz Pentagona (tzv. ''Pentagon Papers''). Tajni dokumenti otkrili su kompletnu povijest američke upletenosti u sukob u [[Vijetnam]]u, a sve uz odobrenje [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane]] čime se došlo do zaključka da je američka javnost godinama bila izložena zabludi. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] presudio je da je objava tajnih dokumenata bila legalna. U [[veljača|veljači]] 1971. godine vojska Južnog Vijetnama krenula je u operaciju ''Lam Son 719'' čiji je cilj bilo presijecanje [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovog puta]] u [[Laos]]u. U prividno neutralnom Laosu dugo je trajao građanski rat u kojem su se sukobili pripadnici [[Lao narod]]a koje su podupirale SAD i [[Pathet Lao]] sa svojim saveznicima iz Sjevernog Vijetnama. Nakon što su naišli na otpor tijekom operacije, snage Južnog Vijetnama povukle su se u konfuziji. Počeli su bježati preko polja koja su bila prekrivena njihovim vlastitim mrtvim vojnicima. Kada su potrošili rezerve goriva, vojnici su napustili svoja vozila i pokušali se ukrcati na američke [[helikopter]]e koji su poslani kako bi pokupili ranjene. Mnogo vojnika Južnog Vijetnama vješalo se za skije helikoptera u očajničkom pokušaju da spase vlastite živote. Američke letjelice morale su uništiti ostavljenu vojnu opremu, uključujući i [[tenk]]ove, kako ista ne bi došla u neprijateljske ruke. Polovica trupa vojske Južnog Vijetnama je u navedenoj operaciji ubijena ili zarobljena. Sama operacija bila je totalni fijasko i označila je potpuni potop ''Vijetnamizacije''. Karnow je napisao: "Ovdje se radilo o zabludi monumentalne prirode. Vrhovne zapovjednike oružanih snaga Južnog Vijetnama obučavali su Amerikanci deset, pa čak i petnaest godina od kojih su mnogi otišli na obučavanje u Sjedinjene Države, ali na kraju se ispostavilo da nisu puno naučili." Godine 1971. [[Australija]] i [[Novi Zeland]] povukli su svoje vojnike iz Vijetnama. Američke trupe dodatno su se smanjile na 196,700 vojnika uz rok od povlačenja još 45 tisuća vojnika do veljače [[1972.]] godine. Kako su se antiratni prosvjedi širili SAD-om, u vojnim redovima širila se razočaranost i loša disciplina uključujući konzumiranje [[Droga|droge]] i [[dezerter]]stvo. ''Vijetnamizacija'' je ponovno testirana 1972. godine za vrijeme ''Uskrsne ofenzive'' kada je vojska Sjevernog Vijetnama napala Južni Vijetnam. Vojska Sjevernog Vijetnama skupa s Vietkongom brzo je osvojila sjeverne provincije i u koordinaciji s ostalim snagama iz Kambodže prijetila prepoloviti zemlju na pola. Za to vrijeme povlačenje američkih trupa se nastavilo, ali američke zračne snage odradile su ''Operaciju Linebacker'' i bombaškim napadima uspjele zaustaviti ofenzivu. Međutim, u tom trenutku postalo je jasno da bez američke zračne potpore Južni Vijetnam nije mogao preživjeti. Posljednje američke trupe na tlu povučene su do kraja [[Ožujak|ožujka]] [[1973.]] godine; [[američka mornarica]] i zračne snage ostale su u Tonkinškom zaljevu kao i u [[Tajland]]u i [[Guam]]u. === Predsjednički izbori 1972. i mirovni pregovori u Parizu === Vijetnamski rat bio je glavna tema predsjedničkih izbora [[1972.]] godine. [[Richard Nixon|Nixonov]] suparnik [[George McGovern]] u svojoj je kampanji bio za povlačenje svih snaga iz [[Vijetnam]]a. Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, [[Henry Kissinger]], nastavio je s tajnim pregovorima s Le Ducom Thoom iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U [[listopad]]u 1972. godine postigli su dogovor. Međutim, predsjednik [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] Thieu zahtijevao je goleme izmjene [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]]. Kada su detalji sporazuma postali javni u Sjevernom Vijetnamu, Nixonova administracija smatrala je da Sjever želi osramotiti predsjednika. Pregovori su stali na mrtvoj točki, a [[Hanoi]] je tražio nove izmjene. Kako bi pokazao svoju potporu Južnom Vijetnamu i prisilio Hanoi da se vrati za pregovarački stol, Nixon je naredio novu ''Operaciju Linebacker II'' koja se sastojala od žestokog [[Bombardiranje|bombardiranja]] gradova Hanoi i Haiphong u razdoblju od [[18. prosinca|18.]] do [[29. prosinca]] [[1972.]] godine. U ofenzivi je uništen veliki dio preostale gospodarstvene i industrijalne moći Sjevernog Vijetnama. Paralelno s ovim napadima, Nixon je vršio pritisak na Thieua da pristane na uvjete dogovora, prijeteći da će prekršiti jednostrani mir i u potpunosti prestati davati toliko potrebnu američku pomoć. Dana [[15. siječnja]] [[1973.]] godine Nixon je najavio prestanak ofenzivnih akcija protiv Sjevernog Vijetnama. Mirovni sporazum u Parizu o "završetku rata i ponovnom postizanju mira u Vijetnamu" potpisan je [[27. siječnja]] 1973. godine te je na taj način službeno okončana američka upletenost u Vijetnamski sukob. Prekid vatre obznanjen je i u Sjevernom i u Južnom Vijetnamu, a američki ratni zarobljenici pušteni su na slobodu. Dogovor je garantirao teritorijalni integritet Vijetnama (poput onoga koje je garantirala [[Ženevska konvencija]] iz [[1954.]] godine) te nacionalne izbore na sjeveru i jugu zemlje. Prema potpisanom mirovnom dogovoru, američke snage imale su period od šezdeset dana za potpuno povlačenje s teritorija Vijetnama. "Ovaj članak", ističe Peter Church "zapravo je jedini u cijelom pariškom mirovnom sporazumu koji je u potpunosti ispoštovan". == Protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski rat (1962. – 1973.) == [[File:A female demonstrator offers a flower to military police on guard at the Pentagon during an anti-Vietnam demonstration. Arlington, Virginia, USA.jpg|left|thumb|Antiratne demonstracije [[1967.]] godine.]] [[File:Vietnam War protest in Washington DC April 1971.jpg|thumb|Protesti protiv rata u Washingtonu dana [[24. travnja]] [[1971.]] godine.]] Tijekom trajanja Vijetnamskog rata veliki dio američke populacije protivio se američkom uplitanju u sukob u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Javno mnijenje u vezi uplitanja u sukob snažno se okrenulo protiv [[rat]]a nakon [[1967.]] godine, a do [[1970.]] tek trećina Amerikanaca vjerovala je da [[SAD]] nisu pogriješile sa slanjem vlastitih trupa da se bore u [[Vijetnam]]u.<ref>Lunch, W. & Sperlich, P. (1979). The Western Political Quarterly. 32(1). str. 21. – 44.</ref> Gotovo trećina američke populacije snažno se protivila ratu. Danas je moguće specificirati točno određene grupe koje su predvodile antiratni pokret i njihove razloge zbog čega su to radili. Mnogi mladi ljudi protestirali su zbog toga što su upravo oni bili ti koji su mogli biti unovačeni i otići u taj dio [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], dok su ostali bili protiv rata zbog rasta popularnosti samog antiratnog pokreta u smislu tzv. [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 60-ih]] i općenite kulture konzumiranja [[Droga|droge]] u američkom društvu tog doba te slušanja glazbe koja je u to vrijeme bila na vrhuncu popularnosti.<ref>{{cite web |url=http://www.robertankony.com/publications/perspectives/ |title=Robert C. Ankony, "Perspectives," '&#39;Vietnam'&#39; magazine, Aug. 2002, 58–61 |publisher=Robertankony.com |date=2013-10-27 |accessdate=2014-02-24}}</ref> Neki zagovornici mirovnog pokreta tražili su jednostrano povlačenje američkih snaga iz Vijetnama. Jedan od glavnih razloga tog mišljenja bilo je to da bi povlačenje trupa pridonijelo stabilizaciji regije, a samim time bi se automatski smanjilo krvoproliće. Rano protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski sukob svoju je inspiraciju crpilo iz [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] [[1954.]] godine. Na američku potporu Diemovom režimu gledalo se kao na osujećivanje [[Demokracija|demokracije]] kakvom se Amerika inače ponosi. [[John F. Kennedy]], dok je još bio senator, protivio se američkom uplitanju u Vijetnam.<ref name="USvietAnalysis"/> Protivljenje uplitanju u Vijetnamski sukob ujedinilo je grupe koje su se protivile američkom [[Antikomunizam|antikomunizmu]] i imperijalizmu.<ref>Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 54. –55.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. listopada 2011.); {{ISBN|0739137697}}.</ref> Ostali, poput Stephena Spira protivili su se ratu na temelju [[Teorija pravednog rata|Teorije pravednog rata]]. Neki su pokušavali pokazati solidarnost prema ljudima iz Vijetnama, poput Normana Morrisona koji je imitirao djela [[Thích Quảng Đức|Thícha Quảnga Đứca]]. U televizijskom programu od [[15. svibnja]] [[1965.]] godine, Eric Severeid je, javljajući se za [[CBS]], održao debatu između McGeorgea Bundyja i Hansa Morgenthaua čiji je cilj bio ukazati na glavne ratne interese SAD-a u to vrijeme s pitanjima: "1. Koje je opravdanje američke prisutnosti u Vijetnamu - zašto smo uopće tamo?; 2. Koja je fundamentalna priroda ovog rata? Radi li se o agresiji [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] ili je to građanski rat među ljudima Južnog Vijetnama?; 3. Na koji način je vlast komunističke [[Kina|Kine]] uopće upletena u sukob u Vijetnamu i koji su njezini daljnji planovi?; 4. Koje su alternative našoj trenutnoj politici u Vijetnamu?"<ref>Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 53. – 54.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. listopada 2011.); {{ISBN|0739137697}}.</ref><ref>Videorecording of entire debate proceedings available at the ''Museum of Radio and Television'' in New York City.</ref> Protivljenje ratu u nekim trenucima išlo je toliko daleko da su organizirane ulične demonstracije kako bi se pokušalo promijeniti političko mišljenje prema sukobu. Dana [[15. listopada]] [[1969.]] godine, masovni prosvjed diljem SAD-a nazvan ''Vijetnamski moratorij'' privukao je milijune [[Amerikanci|Amerikanaca]] na ulice.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/15/newsid_2533000/2533131.stm 1969: Millions march in US Vietnam Moratorium]. BBC On This Day.</ref> Na demokratskoj nacionalnoj konvenciji 1968. godine izbili su nemiri tijekom protesta protiv rata.<ref>Jennings & Brewster 1998: 413.</ref> Nakon što su u javnost procurile informacije o masakru u selu Mai Lai 1968. godine antiratni pokret dobio je još više članova, a neki ratni veterani pridružili su se pokretu nazvanom ''Vijetnamski veterani protiv rata''. Fatalna pucnjava koja se dogodila na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State [[1970.]] godine u kojoj je poginulo četvero studenata dovela je do masovnih protesta na sveučilištima diljem SAD-a.<ref>{{Cite journal |url=http://www.greenwych.ca/vietnam.htm |title=Vietnam – A View from the Walls: a History of the Vietnam Anti-War Movement |author=Bob Fink |publisher=Greenwich Publishing|archive-url=https://web.archive.org/web/20130111005135/http://www.greenwych.ca/vietnam.htm |archive-date=11. siječnja 2013. |access-date=25. listopada 2014.}}</ref> Antiratni prosvjedi završili su kada su se posljednje američke trupe povukle iz Vijetnama, nakon potpisanog mirovnog sporazuma u [[Pariz]]u [[1973.]] godine. Južni Vijetnam ostavljen je da se brani sam, a kao posljedica toga mnogi stanovnici tog dijela svijeta pobjegli su upravo u Sjedinjene Države.<ref>Immigration in US history |url=http://crfimmigrationed.org/index.php/immigration-in-us-history {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429071846/http://crfimmigrationed.org/index.php/immigration-in-us-history |date=29. travnja 2011. }} |chapter=History Lesson 8: Refugees From Vietnam and Cambodia |chapter-url=http://crfimmigrationed.org/index.php/lessons-for-teachers/147-hl8 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141110083317/http://crfimmigrationed.org/index.php/lessons-for-teachers/147-hl8 |date=10. studenoga 2014. }} |publisher=Constitutional Rights Foundation</ref> == Odlazak Amerikanaca (1973. – 1975.) == [[File:Vietnam War protesters.jpg|thumb|left|Antiratni prosvjedi]] Tijekom posljednjih godina ''Vijetnamizacije'' [[SAD|Sjedinjene Države]] započele su s drastičnim smanjivanjem vlastitih trupa u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Mnogo je trupa povučeno iz regije, a [[5. ožujka]] [[1971.]] SAD su u bivšu bazu [[Fort Bragg]] u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] vratile [[5. grupa Specijalnih snaga|5. grupu]] [[Specijalne snage Američke vojske|Specijalnih snaga]] koja je bila prva američka jedinica poslana u Južni Vijetnam.<ref name="Stanton p. 240">{{harvnb|Stanton|2003|p=240}}</ref> {{#tag:ref|Dana 8. ožujka 1965. godine prva američka vojna jedinica došla je u Vijetnam kako bi zaštitila međunarodni aerodrom Da Nang.<ref>{{Harvnb|Willbanks|2009| p =110}}</ref><ref name="nps.gov">{{cite web|year=2010 |url=http://www.nps.gov/mrc/reader/vvmcr.htm |title=Facts about the Vietnam Veterans memorial collection |publisher=National Park Service |accessdate=2010-04-26}}</ref> |group="A"}} Prema [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz]]a potpisanog između ministra vanjskih poslova [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] Lêa Đứca Thọa, američkog državnog tajnika [[Henry Kissinger|Henryja Kissingera]] i južnovijetnamskog predsjednika Thieua, američke vojne snage povukle su se iz Južnog Vijetnama, a došlo je i do razmjene ratnih zarobljenika. Sjevernom Vijetnamu bilo je dopušteno da nastavi opskrbljivati komunističke trupe na jugu, ali samo zamjenjujući potrošeni materijal. Kasnije te godine Kissinger i Thọ dobili su [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], ali ju je vijetnamski pregovarač odbio primiti uz komentar da pravi mir još uvijek nije postignut. [[Komunisti|Komunističke vođe]] nadale su se da će potpisani sporazum o prekidu vatre otići na njihovu stranu. Međutim [[Sajgon]] je započeo potiskivati [[Vietkong]] potpomognut američkom pomoći koju je dobio prije nego što je sporazum stupio na snagu. Prema memoarima Trầna Văna Tràa zbog toga su Komunisti krenuli s novom strategijom organiziranja serije sastanaka u [[Hanoi]]ju tijekom [[Ožujak|ožujka]] [[1973.]] godine.<ref name = "Karnow 1997 672_674">{{Harvnb|Karnow|1997|pp=672. – 4.}}.</ref> Kao vrhovni zapovjednik Vietkona, Tra je sudjelovao u nekoliko takvih sastanaka. Nakon prestanka američkog [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama, rad na [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovom]] putu te ostalim logističkim strukturama mogao se nastaviti. Logistika se nastavljala sve dok Sjever ne bi došao u poziciju napraviti masovnu invaziju na Jug, a koju je planirao tijekom sušne sezone [[1975.]]/[[1976.|76.]] godine. Tra je izračunao da bi to mogao biti posljednji pokušaj Hanoija da udari na južnjake prije nego Sajgon bude u potpunosti pripravan za bitku.<ref name = "Karnow 1997 672_674"/> [[File:ElectoralCollege1972.svg|thumb|right|300px|Karta [[SAD|SAD-a]] koja pokazuje pobjedu predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]] na predsjedničkim izborima [[1972.]] godine u 49 od sveukupno 50 država.]] Na predsjedničkim izborima [[1972.]] godine održanim u [[Studeni|studenom]], [[Demokratska stranka (SAD)|demokratski kandidat]] George McGovern izgubio je 49 od sveukupno 50 država od predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Dana [[15. ožujka]] [[1973.]] godine predsjednik Nixon natuknuo je da će se SAD ponovno uplesti u sukob ako Komunisti naruše prekid vatre. Međutim, javnost i [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] nisu podupirali predsjednika pa je u [[Travanj|travnju]] za američkog ambasadora u [[Vijetnam]]u Nixon postavio Grahama Martina. Upravo njegovo postavljanje za ambasadora bio je rani signal da je [[Washington]] odustao od Vijetnama. Tijekom njegovog saslušanja u [[Lipanj|lipnju]] 1973. godine, ministar obrane James R. Schlesinger izjavio je da predlaže nastavak američkog bombardiranja Sjevernog Vijetnama u slučaju da Sjeverni Vijetnam krene s velikom ofenzivom prema Južnom Vijetnamu. Dana [[4. lipnja]] 1973. godine [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američki Senat]] donio je tzv. ''Case-Church'' amandman kako bi spriječio takvu intervenciju.<ref name = "Karnow 1997 670_672">{{Harvnb|Karnow|1997|pp=670. – 2.}}.</ref> [[Naftna kriza]] u [[listopad]]u 1973. godine koja je uslijedila nakon [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] u [[Egipat|Egiptu]] uzrokovala je znatnu štetu u gospodarstvu Južnog Vijetnama. Vietkong je nastavio sa svojim ofenzivnim operacijama kada je započela sezona suše i do [[Siječanj|siječnja]] [[1974.]] godine ponovno zauzela teritorij kojeg je izgubila u prethodnoj sušnoj sezoni. Nakon dva sukoba u kojem je poginulo 55 pripadnika vojske Južnog Vijetnama, predsjednik Thieu je dana [[4. siječnja]] 1974. godine obznanio da je rat ponovno započeo te da mirovni sporazum u Parizu više nije na snazi. Tijekom trajanja prekida vatre poginulo je preko 25 tisuća ljudi iz Južnog Vijetnama. [[File:Hanoi-taxi-march1973.jpg|thumb|Nedavno pušteni američki ratni zarobljenici iz zatvoreničkih logora [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] [[1973.]] godine.]] Dana [[9. kolovoza]] [[1974.]] godine [[Gerald Ford]] preuzeo je predsjedništvo SAD-a nakon što je predsjednik Nixon podnio ostavku zbog [[Afera Watergate|Watergate skandala]]. U to vrijeme Kongres SAD-a je smanjio financijsku pomoć Južnom Vijetnamu s jedne milijarde [[Američki dolar|dolara]] na 700 milijuna dolara. Te iste godine izabran je novi Kongres SAD-a u kojem su dominirali demokrati koji su bili još odlučniji konfrontirati se s predsjednikom u vezi rata. Kongres je odmah izglasao restrikcije za financiranje i vojnu aktivnost tijekom 1975. godine uz uvjet da do 1976. godine SAD u potpunosti raskinu bilo kakve veze sa sukobom u Vijetnamu.<ref>{{cite web |url=http://www.history.com/this-day-in-history/thieu-announces-war-has-resumed |title=This Day in History 1974: Thieu announces war has resumed |publisher=History.com |accessdate=2009-10-17}}</ref> Uspjeh ofenzive 1973./74. tijekom sezone suše inspirirao je Traa da se u listopadu 1974. godine vrati u Hanoi i zatraži veću ofenzivu tijekom sljedeće sušne sezone. Ovoga puta Tra je mogao putovati autocestom što je bila znatna promjena u odnosu na dane kada su se za putovanja koristile nesigurne planinske ceste Ho Ši Minovog puta.<ref name = "Karnow 1997 676">{{Harvnb|Karnow|1997|p=676}}.</ref> Giap, ministar obrane Sjevernog Vijetnama, nije želio odobriti Traov plan zbog toga što je mislio da bi veća ofenziva mogla nanovo isprovocirati američku reakciju te tako narušiti njegov plan za veliku invaziju planiranu 1976. godine. Tra je zbog toga zatražio pomoć od prvog tajnika [[La Duan]]a koji je odobrio operaciju koja je zahtijevala ograničenu ofenzivu iz [[Kambodža|Kambodže]] u provinciju Phước Long. Cilj napada bio je riješiti logističke probleme, izazvati reakciju snaga Južnog Vijetnama, ali i vidjeti hoće li se Amerika ponovno uplesti u sukob. Dana [[13. prosinca]] 1974. godine snage Sjevernog Vijetnama napale su rutu 14 provincije Phước Long. Phuoc Binh, glavni grad provincije, pao je [[6. siječnja]] [[1975.]] godine. Predsjednik Ford očajnički je pokušao od svog Kongresa dobiti odobrenje za sredstva kako bi pomogao vojsci Južnog Vijetnama prije nego bude pregažena, ali Kongres je to odbio učiniti. Pad Phuoc Binha i nedostatak američkog odgovora na napad ostavio je vojsku Južnog Vijetnama potpuno demoraliziranom. Brzina uspjeha nagnala je Politburo da preispita svoju strategiju. Odlučeno je da će operacije u središnjem gorju biti povjerene generalu Vănu Tiếnu Dũngu te da bi se Pleiku trebao zauzeti, ako bi to bilo moguće. Prije nego što je otišao na Jug, Le Duan je rekao Dungu: "Nikada prije nismo imali tako savršene vojne i političke uvjete ili takvu stratešku prednost kao što ih imamo sada."<ref>Clark Dougan, David Fulgham et al., ''The Fall of the South.'' Boston: Boston Publishing Company, 1985., str. 22.</ref> Početkom 1975. godine Južni Vijetnam imao je tri puta više [[topništvo|topova]] i dva puta više [[tenk]]ova i ostalih naoružanih vozila nego njegovi neprijatelji. Također je imao i 1400 zrakoplova, a bio je i duplo brojniji u samim vojnim jedinicama od svojih komunističkih neprijatelja.<ref>[http://www.counterpunch.org/kolko04292005.html The End of the Vietnam War, 30 Years Ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012020407/http://counterpunch.org/kolko04292005.html |date=12. listopada 2007. }} by Gabriel Kolko, CounterPunch 30. travnja / 1. svibnja 2005.</ref> Međutim, rast cijene nafte značio je da je većina toga bila neupotrebljiva. Bili su suočeni s dobro organiziranim, izrazito odlučnim i solidno financiranim Sjevernim Vijetnamom. Većina materijala i financija Sjevernog Vijetnama dolazila je iz komunističkog bloka. Unutar Južnog Vijetnama zavladao je kaos. Odlazak američke vojske kompromitirao je njihovu gospodarsku ovisnost o američkoj financijskoj pomoći i američkim trupama. Južni Vijetnam također je trpio od globalne rececije uzrokovane [[Naftna kriza|naftnom krizom]]. === Završna ofenziva Sjevernog Vijetnama === Nakon što se sjeverni dio zemlje našao pod njihovom kontrolom, Politburo je naredio generalu Dungu da krene u finalnu ofenzivu prema [[Sajgon]]u. Prema operativnom planu Ho Ši Minove kampanje, Sajgon je trebao biti zauzet prije [[1. svibnja]] budući su u [[Hanoi]]ju željeli izbjeći nadolazeći [[monsun]] koji bi u teoriji mogao pomoći snagama [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] za pregrupiranje i jaču obranu njihovog glavnog grada. Moral snaga [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] zbog posljednjih pobjeda bio je na visokoj razini i uskoro su zauzeli Nha Trang, Cam Ranh i Da Lat. Dana [[7. travnja]] tri divizije Sjevernog Vijetnama napale su grad Xuan Loc koji se nalazi 64 kilometara istočno od Sajgona. Snage Sjevernog Vijetnama u bitci kod Xuan Loca naišle su na žestoki otpor 18. divizije Južnog Vijetnama koja je bila brojčano nadjačana šest naprema jedan. U sljedeća dva krvava tjedna vodit će se žestoke bitke tijekom kojih će snage Južnog Vijetnama pokušati zadržati prodor Sjevernjaka. Međutim, do [[21. travnja]] izmučeni garnizon morao se povući prema Sajgonu. Istoga dana ogorčeni predsjednik Thieu dao je ostavku uz izjavu da su [[SAD|Sjedinjene Države]] izdale Južni Vijetnam. U oštrom verbalnom napadu rekao je da ga je američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] prevario te nagovorio da potpiše [[mirovni sporazum]] u [[Pariz]]u prije dvije godine obećavši mu vojnu pomoć koju mu je kasnije uskratio. Nakon što je prenio predsjedničke ovlasti na Trầna Văna Hươnga, Thieu je [[25. travnja]] otišao u [[Tajvan]]. U isto vrijeme, [[tenk]]ovi Sjevernog Vijetnama došli su do Biên Hòa i okrenuli se prema Sajgonu, usput uništavajući izolirane trupe Južnog Vijetnama. Do kraja [[Travanj|travnja]] snage Južnog Vijetnama poražene su na svim frontama osim u regiji Mekong Delta. Tisuće izbjeglica krenule su u najjužnije predjele zemlje bježeći pred komunističkim jurišem. Dana [[27. travnja]] stotinu tisuća vojnika Sjevernog Vijetnama okružilo je Sajgon. Grad je branilo 30 tisuća pripadnika vojske Južnog Vijetnama. Kako bi ubrzali kolaps grada i stvorili paniku, vojnici Sjevernog Vijetnama granatirali su [[aerodrom]] i prisilili njegovo zatvaranje nakon čega je veliki broj civila shvatio da više nigdje ne mogu pobjeći. === Pad Sajgona === Kaos, nemir i panika izbili su na ulicama [[Sajgon]]a dok su histerični državni dužnosnici i civili Južnog Vijetnama pokušali pobjeći iz grada. Proglašeno je izvanredno stanje. Američki [[helikopter]]i započeli su s evakuacijom Južnih Vijetnamaca, američkih i stranih državljanja iz raznih dijelova grada te iz američke [[Ambasada|ambasade]]. Američki ambasador Graham Martin je s tzv. operacijom ''Frequent Wind'' čekao do posljednjeg mogućeg trenutka zbog svojih uvjerenja da će obrana Sajgona izdržati te da će se moći postići politički dogovor. Ministar obrane Schlesinger ranog jutra [[29. travnja]] [[1975.]] godine objavio je da je posljednji helikopter iz Sajgona evaukirao američko diplomatsko, vojno i civilno osoblje. Operacija ''Frequent Wind'' bila je vjerojatno najveća helikopterska evakuacija u povijesti. Započela je 29. travnja u očajničkoj atmosferi dok se histerični narod Vijetnamaca otimao za ograničeni prostor. Martin je molio [[Washington]] da pošalje 700 milijuna [[Američki dolar|dolara]] pomoći kako bi se pokušale mobilizirati svježe vojne snage. Međutim, američko mišljenje o ovom sukobu već je odavno bilo izrečeno. Za to vrijeme u [[SAD|SAD-u]] na Južni Vijetnam se gledalo kao na propalu državu. Predsjednik [[Gerald Ford]] je u televizijskom obraćanju od [[23. travnja]] izjavio da je Vijetnamski rat završio te da je s njim završila i sva američka pomoć. Operacija ''Frequent Wind'' nastavila se bez prestanka dok su tenkovi Sjevernog Vijetnama probili zadnje linije obrane i ušli u predgrađe Sajgona. Ranog jutra [[30. travnja]] 1975. godine posljednji [[američki marinci]] evaukirani su helikopterom iz ambasade, dok su civili preplavili područje ambasade u očajničkim pokušajima da se ukrcaju. Ironija je da su mnoge od njih zaposlili upravo Amerikanci koji su ih sada ostavili vlastitoj sudbini. Tog istog dana, trupe Sjevernog Vijetnama ušle su u Sajgon i brzo savladale svaki otpor te zauzele ključne zgrade. Otprilike oko 11:30 sati po lokalnom vremenu [[tenk]] iz 324. divizije razbio je vrata palače ''Independence'' na kojoj se nekoliko minuta potom započela vijoriti zastava [[Vietkong]]a. Predsjednik Dương Văn Minh, koji je naslijedio to mjesto od Huonga dva dana ranije, bio je prisiljen predati se.<ref name = "Tucker 1999 29">{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&pg=PA29 29]}}</ref> == Afroamerikanci u Vijetnamu == [[File:Haeberlewounded.jpg|thumb|190px|Ranjenom [[Afroamerikanci|Afroameričkom]] vojniku ukazuje se pomoć [[1968.]] godine.]] Iskustva [[Afroamerikanci|Afroameričkog]] vojnog osoblja tijekom Vijetnamskog rata dobila su značajnu pozornost. Na primjer, [[internet]]ska stranica ''African-American Involvement in the Vietnam War'' sadržava popriličan broj primjera takve pozornosti<ref>{{cite web |url=http://www.aavw.org/served/homepage_wetoo_integrated.html |title='Fully Integrated' |work=African-American Involvement in the Vietnam War (aavw.org) |accessdate=2013-12-01}}</ref> kao i [[knjiga]] i televizijski izvještaji autora Wallacea Terryja. Epigraf Terryjeve knjige naslova ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' iz [[1984.]] godine uključuje sljedeći citat: "Intuicija mi govori da Afroamerički vojnik ima puno bolje razumijevanje o tome o čemu se u ovom ratu radi od bilo kojeg bijelog vojnika" – general [[William Westmoreland|William C. Westmoreland]], [[Sajgon]], [[1967.]] godine. Uvod knjige također uključuje i obzervacije o utjecaju rata na crnačku zajednicu općenito te posebno na Afroameričke vojnike koji su služili vojni rok tijekom sukoba. Što se potonjeg tiče, autor pogotovo upućuje na sljedeće: veću proporciju ratnih žrtava Afroameričkih vojnika u [[Vijetnam]]u nego bilo kojih drugih američkih vojnika drugih rasa, različito ponašanje crnačkih vojnih karijerista prema običnim crnim vojnicima, diskriminaciju na koju su nailazili Afroamerički vojnici "na fronti u smislu dobivanja odličja, promocije ili vojnih zadataka" kao i činjenicu što su morali izdržavati situacije poput "rasnih uvreda, paljenja križeva i zastava [[Konfederativne države Amerike|Konfederacije]] koje su nosili njihovi bijeli kolege" te iskustva crnih vojnika u kontinentalnom dijelu Amerike tijekom rata i nakon američkog povlačenja iz sukoba.<ref>{{cite book |last=Terry |first=Wallace |year=1984 |title=Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans |publisher=Random House. |isbn=978-0-394-53028-4 |pages=Epigraph and pages xv–xvii}}</ref> Nakon što je rat završen došlo se do brojke od 12,5 posto poginulih Afroameričkih vojnika tijekom sukoba.<ref name="Appy-Working-Class War">[http://books.google.com/books?id=sEygbABXmFUC&printsec=frontcover&dq=Working-Class+War:+American+Combat+Soldiers+and+Vietnam&hl=en&sa=X&ei=V2fwUvSiD437kQf-5IGgDA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q=how%20many%20black%20soldiers%20served%20and%20died&f=false Working-Class War: American Combat Soldiers and Vietnam: American Combat]</ref> == Ratni zločini == [[File:My Lai massacre.jpg|thumb|right|Žrtve masakra Mai Lai.]] Tijekom trajanja Vijetnamskog rata počinjen je veliki broj [[Ratni zločini|ratnih zločina]]. Odgovornih za ratne zločine bilo je na objema sukobljenim stranama, a zločini su uključivali [[Silovanje|silovanja]], masakre nad civilima, [[bombardiranje]] civilnih ciljeva, [[terorizam]] i široku uporabu mučenja i [[Ubojstvo|ubijanja]] ratnih zarobljenika. Dodatni slični zločini uključivali su pljačke, palež i uništavanje imovine koja se nije smatrala vojnom potrebom.<ref>{{cite book |author=Gary D. Solis |title=The Law of Armed Conflict: International Humanitarian Law in War |url=http://books.google.com/books?id=6FKf0ocxEPAC&pg=PA301 |date=2010-02-15 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-139-48711-5 |pages=301.– 303.}}</ref> === Ratni zločini Sjevernog Vijetnama, Vietkonga i Crvenih Kmera === Pobunjenici [[Vietkong]]a navodno su odsijecali [[genitalije]] voditeljima sela i šivali ih u njihovim krvavim ustima, odsijecali jezike bespomoćnim žrtvama, gurali koplja bambusa kroz jedno i drugo uho, otvarali utrobe [[Trudnoća|trudnih žena]], ubijali djecu, sjekli muškarce i žene na komade i odsijecali prste maloj djeci koja su se pokušala obrazovati.<ref name="Reader's Digest">{{Cite journal |last=Hubbel |first=John G. |title=The Blood-Red Hands of Ho Chi Minh |journal=Readers Digest |date=Studeni 1968. |pages=61. – 67.}}</ref><ref>{{cite journal |title=Off With Their Hands |journal=Newsweek |date=1967-05-15}}</ref> Prema izvještajima američkog senata, odredi su dobivali mjesečne kvote za ubojstva.<ref>U.S. Senate Judiciary Committee, ''[http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf The Human Cost of Communism in Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160203034658/http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf |date=3. veljače 2016. }}'' (1972.), str.49.</ref> Bivši načelnik [[CIA|CIA-e]] u [[Sajgon]]u Peed De Silva napisao je da su se od rane [[1963.]] godine postrojbe Vietkonga koristile metodama vađenja utroba i drugim, a sve u svrhu psihološkog načina rata.<ref name="desilva">{{cite book |last=De Silva |first=Peer |title=Sub Rosa: The CIA and the Uses of Intelligence |page=249 |year=1978 |publisher=Time Books |place=New York |isbn=0-8129-0745-0}}</ref> [[File:Hue Massacre Interment.jpg|thumb|right|Žrtve masakra u gradu Huế.]] Prema procjeni Guentera Lewyja, odredi Vietkonga ubili su najmanje 37 tisuća civila u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] te redovno provodili teror na dnevnoj bazi.<ref name = "Lewy 1978 270_279">{{Harvnb|Lewy|1978|pp=270–9}}.</ref> Ami Pedahzur je napisao da je "ukupan broj i obim terorizma kojeg je provodio Vietkong jednak ili čak veći od najvećih terorističkih kampanja vođenih bilo gdje u svijetu u zadnjoj trećini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]".<ref>Pedahzur, Ami (2006), ''Root Causes of Suicide Terrorism: The Globalization of Martyrdom'', Taylor & Francis, str.116.</ref> Najpoznatija zvjerstva koja je počinio Vietkong uključuju masakr preko tri tisuće nenaoružanih civila u gradu Huếu tijekom Ofenzive Tet te spaljivanje stotina civila bacačima plamena u masakru Đắk Sơn.<ref>{{cite book |last=Pike |first=Douglas |title=PAVN: Peoples Army of Vietnam |year=1996 |publisher=Presidio}}</ref> Na putu za Tuy Hòu [[1975.]] godine ubijeno je ili oteto gotovo 155 tisuća izbjeglica koje su bježale od posljednje tzv. ''Proljetne ofenzive'' [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnam]]a.<ref>Wiesner, Louis (1988), ''Victims and Survivors: Displaced Persons and Other War Victims in Viet-Nam, 1954–1975'' Greenwood Press, str. 318–9.</ref> Prema Rummelu, trupe Sjevernog Vijetnama i Vietkonga ubile su između 106 i 227 tisuća civila u Južnom Vijetnamu.<ref name="Rummel">Rummel, Rudolph, [http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP6.HTM Statistics of Vietnamese Democide], in his ''Statistics of Democide'', 1997.</ref> Sjeverni Vijetnam također je bio poznat po nehumanom i užasnom tretmanu američkih ratnih zraobljenika od kojih je najpoznatiji bio zatvor Hỏa Lò (drugog imena ''Hanoi Hilton'') u kojem su se provodile drastične metode mučenja čiji je cilj bio dobivanje "informacija".<ref name = "Karnow 1997 655">{{Harvnb|Karnow|1997|p=655}}.</ref> Pobunjenici [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] također su navodno počinili stravične zločine tijekom Vijetnamskog rata. Ti zločini uključuju ubojstva civila i ratnih zarobljenika na način da su im odsijecane glave i to svaki dan po malo,<ref>{{cite news |author=Kirk, Donald |title=I watched them saw him 3 days |journal=Chicago Tribune |date=1974-07-14}}</ref> uništavanje [[Budistički hram|budističkih hramova]] i ubijanje [[monah]]a,<ref>{{cite news |author=Kirk, Donald |title=Khmer Rouge's Bloody War on Trapped Villagers |journal=Chicago Tribune |date=1974-07-14}}</ref> napadi na izbjegličke logore uz namjerno ubijanje malih beba,<ref>{{cite news |author=Yates, Ronald |title=Priest Won't Leave Refugees Despite Khmer Rouge Threat |journal=Chicago Tribune |date=1975-03-17}}</ref> otmicu i smaknuća novinara<ref>{{cite book |author=Power, Samantha |year=2002 |title=A Problem From Hell |publisher=Perennial Books |pages=98–99}}</ref> te sustavno granatiranje grada [[Phnom Penh]]a više od godinu dana.<ref>{{cite news |author=Becker, Elizabeth |title=The Agony of Phnom Penh |journal=Washington Post |date=1974-01-28}}</ref> Novinarski iskazi govorili su u prilog granatiranju Crvenih Kmera koji su "gotovo kontinuirano mučili glavni grad" uz "nasumične smrti i osakaćivanje" gotovo 2 milijuna zatočenih civila.<ref>{{cite book |last1=Barron |first1=John |last2=Paul |first2=Anthony |year=1977 |title=Murder of a Gentle Land |publisher=Reader's Digest Press |pages=1–2}}</ref> Odredi Crvenih Kmera nasilno su evakuirali cijeli grad nakon što su ga preuzeli u onome što je kasnije opisano kao "koračanje prema smrti": Francois Ponchaud je napisao: "Nikada neću zaboraviti invalida koji nije imao niti ruke niti noge, a koji se kretao po zemlji poput slomljenog crva; ili oca u plaču koji u naručju nosi svoju 10-godišnju djevojčicu omotanu s plahtom oko njegovog vrata poput remena; ili muškarca čije je stopalo visjelo s ostatka noge povezano s ničim osim s njegovom vlastitom kožom".<ref>{{cite book |author=Ponchaud, François |year=1978 |title=Cambodia Year Zero |publisher=Holt, Rinehart and Winston |pages=6–7}}</ref> John Swain je napisao da su pripadnici Crvenog Kmera "iznosili pacijente iz bolnica poput smeća na ulice... U pet godina ratovanja, ovo je bio najveći karavan ljudske mizerije koji sam ikada vidio."<ref>{{cite book |author=Swain, John |year=1999 |title=River of Time: A Memoir of Vietnam and Cambodia |publisher=Berkley Trade}}</ref> === Američki ratni zločini === Godine [[1968.]] pod okriljem [[Pentagon]]a osnovana je ''Radna skupina za ratne zločine Vijetnamskog rata'' utemeljena nakon masakra u selu Mai Lai, a kako bi se pokušala ustanoviti istinitost rastućih tvrdnji o ratnim zločinima koje su počinile američke vojne snage u Vijetnamu tijekom trajanja Vijetnamskog sukoba. Istraga je u konačnici imala preko 9 tisuća istraživačkih dosjea, svjedočanstava pod zakletvom i statusnih izvještaja glavnih vojnih zapovjednika na temelju kojih je potvrđeno 320 različitih incidenata.<ref name = "Turse Nelson">{{cite web |author=Nick Turse; Deborah Nelson |date=2006-08-06 |title=Civilian Killings Went Unpunished |url=http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story |work=latimes.com |accessdate=2013-09-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140311182123/http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story |archivedate=11. ožujka 2014.}}</ref> Navedeni slučajevi uključivali su 7 masakara počinjenih u razdoblju od [[1967.]] do [[1971.]] godine u kojima je ubijeno minimalno 137 civila; 78 drugih napada na ciljeve koji se nisu nalazili u direktnoj borbi, a koji su uključivali najmanje 57 mrtvih, 56 ranjenih i 15 seksualno napastovanih civila; 141 slučaj američkih vojnika koji su mučili civile ili ratne zarobljenike tukući ih rukama, štapovima ili palicama, polijevali ih vodom ili davali elektrošokove.<ref name = "Turse Nelson"/> Istraživano je preko 800 navodnih zvjerstava, ali su u konačnici samo 23 vojnika osuđena za optužbe te su odslužili kazne manje od godine dana.<ref>US army continues to avoid legacy of concealed Vietnam crimes, Global Times | 27. rujna 2012. 0:30:03, by James Palmer, [http://www.globaltimes.cn/content/735650.shtml]</ref> Izvještaj Los Angeles Timesa na temelju dosjea iz arhive zaključuje da ratne zločine nisu počinjavale samo neke vojne skupine, već da su se zločini događali u svakom vodu koji je bio aktivan u Vijetnamu.<ref name = "Turse Nelson"/> Godine [[2003.]] serija istraživačkih izvještaja Toledo Bladea otkrila je veliki broj neprijavljenih američkih ratnih zločina pogotovo onih koje su počinile posebne jedinice ''Tiger Force''.<ref>16. studenoga 2003, [http://hnn.us/articles/1802.html "The Vietnam War Crimes You Never Heard Of"], Nick Turse, History News Network</ref> Neki od najnasilnijih ratnih zločinaca bili su Sam Ybarra<ref>"Slično, ''Toledo Blade'' stavlja posebnu pozornost na Sama Ybarru, "ozloglašenog sumnjivca" koji se spominje u sedam od sveukupno trideset ratnih zločina koje su počinile strane jedinice ''Tiger Force'' uključujući silovanje i fatalno probadanje 13-godišnje djevojčice te brutalno ubojstvo 15-godišnjaka." 16. studenoga 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html "The Vietnam War Crimes You Never Heard Of"], Nick Turse, History News Network</ref> i narednik Roy E. "the Bummer" Bumgarner.<ref>"Čuo sam da je Bumgarner to radio i ranije - postavljao oružja na tijela za koje se sumnjalo da su imali bilo kakav vojni status. Čuo sam nekoliko glasina o tome kako je Bumgarner ubijao nenaoružane ljude. Prije nekoliko tjedana čuo sam da je Bumgarner ubio vijetnamsku djevojčicu i dva mala dječaka koji su bili nenaoružani." 16. studenoga 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html "The Vietnam War Crimes You Never Heard Of"], Nick Turse, History News Network</ref> [[File:Thuong Duc, Vietnam - A Viet Cong prisoner awaits interrogation at the A-109 Special Forces Detachment in Thuong - NARA - 531447.jpg|thumb|Pripadnik [[Vietkong]]a, zatvorenik kojeg su [[1967.]] godine uhitile američke vojne postrojbe, a koji čeka na ispitivanje.]] Godine 1971. kasniji američki predsjednički kandidat [[John Kerry]] svjedočio je pred američkim senatom i izjavio da je preko 150 američkih veterana svjedočilo tijekom istrage naziva ''Winter Soldier'', a koji su u detalje opisali ratne zločine počinjene u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. <blockquote>"Pričali su nam o događajima iz vremena kada su osobno silovali, odsijecali uši i glave, vezali genitalije žicama od telefona i puštali struju, odsijecali udove, dizali tijela u zrak, nasumično pucali na civile, sravnjavali sela u maniri [[Džingis Kan|Džingisa Kana]], pucali na stoku i pse iz zabave, trovali zalihe hranom i općenito uništavali zaselke Južnog Vijetnama uz dodatak normalnom ratnom uništavanju."<ref name = "Nelson 2008 3">{{Harvnb|Nelson|2008|p=3}}.</ref></blockquote> Prema procjeni političkog znanstvenika R. J. Rummela, američke vojne trupe ubile su oko 6 tisuća vijetnamskih civila tijekom Vijetnamskog rata.<ref name="Rummel"/> Što se, pak, zločina Južnog Vijetnama tiče, u razdoblju od [[1964.]] do [[1975.]] godine Rummel procijenjuje da je otprilike 1500 ljudi ubijeno tijekom prisilnog preseljavanja 1 200 000 civila i da je dodatnih 5 tisuća zatvorenika umrlo zbog lošeg tretmana te da je vojska Južnog Vijetnama pogubila oko 30 tisuća onih koje je smatrala [[Komunisti]]ma ili koji su se borili za "krivu stvar". Dodatnih 6 tisuća civila poginulo je zbog razornih bombardiranja. Procjenjuje se da su trupe Južnog Vijetnama sveukupno uzrokovale između 42 i 118 tisuća [[smrt]]i.<ref>[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB6.1B.GIF Rummel 1997] Lines 540, 556, 563, 566, 569, 575</ref> U svojoj knjizi ''Kill Anything that Moves'' iz [[2013.]] godine autor Nick Turse objašnjava da su nemilosrdan nagon prema što većem broju mrtvih tijela, raširena upotreba slobodne paljbe u regiji, pravila vođenja borbe u kojima su civili koji su bježali pred vojnicima ili helikopterima bili smatrani pripadnicima Vietkonga te općenito raširen prijezir vijetnamskog naroda prema [[Amerikanci]]ma doveli do masovnih civilnih žrtava i endemskih ratnih zločina koje su počinile američke trupe.<ref name = "Turse 2013 251">{{Harvnb|Turse|2013|p=251}}.</ref> Jedan takav primjer kojeg Turse citira je onaj iz operacije ''Speedy Express'' koju je provela 9. pješačka divizija, a koju je John Paul Vann opisao kao "mnogi Mai Laievi".<ref name = "Turse 2013 251"/> Detaljan citat: {{Quote box |width=90% |align=center |quote=Kapetan ratnog zrakoplovstva Brian Wilson vidio je rezultate iz prve ruke. "Bilo je to oličenje nemorala... Jedanput sam brojio tijela nakon zračnog napada - koji su uvijek završavali s ispucavanjem dvaju bombi napalma koje bi jednostavno spalile sve što je preostalo - i nabrojio sam šezdeset i dva tijela. U svom izvještaju napisao sam da je bilo mnogo žena između petnaest i dvadeset i pet godina starosti i mnogo djece - koja su se obično nalazila u naručju svojih majki ili vrlo blizu njih - te mnogo staraca." Kada je poslije pročitao svoj izvještaj o mrtvima, ustanovio je da u njemu piše da je bilo 130 mrtvih pripadnika Vietkonga.<ref name = "Turse 2013 212">{{Harvnb|Turse|2013|p=212}}.</ref>}} === Ratni zločini Južne Koreje === Vojne snage [[Južna Koreja|Južne Koreje]] također su odgovorne za ratne zločine počinjene u vrijeme Vijetnamskog rata. Jedan od masakara bio je onaj u Tây Vinh tijekom kojeg su postrojbe Južne Koreje ubile 1200 nenaoružanih civila u razdoblju od [[12. veljače]] do [[17. ožujka]] [[1966.]] godine u selu Binh An (danas Tây Vinh), jednoj od provincija Južnog Vijetnama.<ref name="autogenerated1">{{cite web |url=http://www.hani.co.kr/h21/vietnam/eng-jujoo.html |title=한겨레 21 |publisher=Hani.co.kr |date=1966-02-15 |accessdate=2014-02-24 |archive-date=22. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722140702/http://www.hani.co.kr/h21/vietnam/eng-jujoo.html |url-status=dead }}</ref> Drugi primjer južnokorejskih ratnih zločina je masakr u Gò Dàiju gdje je ubijeno 380 civila dana [[26. veljače]] 1966. godine.<ref name="autogenerated1"/> == Posljedice sukoba == === Događaji u jugoistočnoj Aziji === [[File:35 Vietnamese boat people 2.JPEG|thumb|upright|right|Izbjeglice bježe iz [[Vijetnam]]a [[1984.]] godine.]] Dana [[2. srpnja]] [[1976.]] godine [[Sjeverni Vijetnam|Sjeverni]] i [[Južni Vijetnam]] službeno su ujedinjeni u [[Vijetnam|Socijalističku Republiku Vijetnam]].<ref name="Robbers 1021">{{cite book |last=Robbers |first=Gerhard |title=Encyclopedia of world constitutions |url=http://books.google.com/?id=M3A-xgf1yM4C&pg=PA1021 |accessdate=2011-07-01 |date=2007-01-30 |publisher=Infobase Publishing |isbn=978-0-8160-6078-8 |page=1021}}</ref> Nakon [[Komunizam|komunističkog]] preuzimanja između milijun i dva i pol milijuna<ref name="Desbarats">Desbarats, Jacqueline. "Repression in the Socialist Republic of Vietnam: Executions and Population Relocation", iz ''The Vietnam Debate'' (1990.) autora Johna Mortona Moorea. "Zbog izjave Nguyena Coa Tacha iz 1985. godine sada znamo da je dva i pol milijuna, a ne samo jedan milijun ljudi poslano u logore za preodgoj... zapravo, vjerojatno je više od 100 tisuća Vijetnamaca bilo žrtvama izvansudskih smaknuća u posljednjih deset godina... vjerojatnije je minimalno milijun Vijetnamaca bilo žrtvama prisilnog premještanja stanovništva."</ref> Južnih Vijetnamaca poslano je u logore za preodgoj, a procjenjuje se da je tamo [[smrt|umrlo]] oko 165 tisuća zatvorenika.<ref>Anh Do and Hieu Tran Phan, [http://dartcenter.org/content/camp-z30-d-survivors Camp Z30-D: The Survivors], ''Orange County Register'', 29. travnja 2001.</ref><ref>Također pogledati Nghia M. Vo, ''The Bamboo Gulag: Political Imprisonment in Communist Vietnam'' (McFarland, 2004.)</ref> [[Smaknuće|Pogubljeno]] je između 50 i 100 tisuća Južnih Vijetnamaca.<ref name="Desbarats"/><ref>Morris, Stephen J. [http://www.paulbogdanor.com/left/vietnam/morris.pdf Glastnost and the Gulag: The Numbers Game] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130201082144/http://www.paulbogdanor.com/left/vietnam/morris.pdf |date=1. veljače 2013. }}, ''Vietnam Commentary'', svibanj - lipanj 1988.</ref><ref>''Human Events'', 27. kolovoza 1977.</ref> Analitičar političkih egzekucija R. J. Rummel procijenio je da je otprilike 50 tisuća stanovnika Južnog Vijetnama koji su bili poslani u "nove ekonomske zone" umrlo od [[Prisilni rad|prisilnog rada]]<ref name="Rummel"/> od sveukupno jednog milijuna ljudi koji su se tamo nalazili.<ref name="Desbarats"/> Prema informacijama [[UNHCR|UNHCR-a]] između 200 i 400 tisuća Vijetnamaca umrlo je u čamcima i brodovima na moru pokušavajući prebjeći iz Vijetnama.<ref>Associated Press, 23. lipnja 1979., ''San Diego Union'', 20. srpnja 1986. Vidjeti još Nghia M. Vo, ''The Vietnamese Boat People'' (2006.), 1954. i 1975. – 1992., McFarland.</ref> Glavni grad [[Kambodža|Kambodže]], [[Phnom Penh]], pao je pod komunističku vlast [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] dana [[17. travnja]] [[1975.]] godine. Pod vodstvom [[Pol Pot|Pola Pota]] Crveni Kmeri u konačnici će od sveukupne populacije od osam milijuna stanovnika [[ubojstvo|ubiti]] između 1 i 3 milijuna Kambodžanaca u tzv. ''Poljima smrti''.<ref name = "Sliwinski 1995"/><ref name="Banister, Judith 1993"/><ref name="autogenerated2">Heuveline, Patrick (2001.). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." In Forced Migration and Mortality, eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline suggests that a range of 1.17–3.42 million people were killed.</ref><ref name="Bruce Sharp">{{cite web |last=Sharp |first=Bruce |title=Counting Hell: The Death Toll of the Khmer Rouge Regime in Cambodia |date=2005-04-01 |url=http://www.mekong.net/cambodia/deaths.htm |accessdate=2013-02-16}}</ref> Minimalno 1 386 734 žrtvava pronađeno je u masovnim grobnicama dok se prema demografskoj analizi može zaključiti da je politika toga režima uzrokovala između 1,7 i 2,5 miljiuna prisilnih smrti (uključujući smrti uzrokovane bolešću ili glađu).<ref name="Bruce Sharp"/> Nakon učestalih pograničnih sukoba [[1978.]] godine, Vijetnam je napao Kambodžu i svrgnuo režim Crvenih Kmera u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|kambodžansko-vijetnamskom ratu]]. Vijetnamci su postavili novu vladu koju su vodili prebjezi iz Crvenih Kmera, a koja je ubila desetke tisuća i porobila stotine tisuća stanovnika.<ref name = "Etcheson 2005 24,27">{{Harvnb|Etcheson|2005|pp=24, 27}}.</ref> Kao odgovor na navedeno, [[Kina]] je napala Vijetnam [[1979.]] godine. Te dvije zemlje vodile su kratki pogranični rat poznat pod imenom [[kinesko-vijetnamski rat]]. Od [[1978.]] do [[1979.]] godine otprilike 450 tisuća etničkih [[Kinezi|Kineza]] napustilo je Vijetnam koristeći brodove kao izbjeglice ili su bili izbačeni duž granice s Kinom.<ref>[https://web.archive.org/web/20090327054154/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/4130.htm Vietnam (03/09)]. U.S. Department of State.</ref> U [[Prosinac|prosincu]] 1975. godine komunistički [[Pathet Lao]] svrgnuo je rojalističku vladu Laosa i uspostavio [[Laos|Demokratsku republiku Lao naroda]].<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |title=CIA – The World Factbook – Laos |accessdate=2008-06-11 |archive-date=29. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101229000748/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |url-status=dead }}</ref> Konflikti između pobunjenika Hmonga i Pathet Laoa nastavili su se, ali u izoliranim slučajevima. Vlada Laosa je skupa s vojskom republike Vijetnam<ref>{{cite web |url=http://www.unpo.org/article/5095 |author=Unrepresented Nations and Peoples Organization |accessdate=2011-04-20 |title=WGIP: Side event on the Hmong Lao, at the United Nations |archive-date=3. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503153605/https://unpo.org/article/5095 |url-status=dead }}</ref><ref>Jane Hamilton-Merritt, ''Tragic Mountains: The Hmong, the Americans, and the Secret Wars for Laos'', 1942. – 1992. (Indiana University Press, 1999.), str. 337. - 460.</ref> optužena za počinjenje [[genocid]]a protiv naroda Hmong – od sveukupno 400 tisuća ljudi ubijeno je njih gotovo 100 tisuća.<ref>''Forced Back and Forgotten'' (Lawyers' Committee for Human Rights, 1989.), str. 8.</ref><ref>[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB15.1D.GIF Statistics of Democide] Rudolph Rummel</ref> U razdoblju od 1975. do [[1996.]] godine u [[SAD|Sjedinjene Države]] naselilo se otprilike 250 tisuća Lao izbjeglica iz [[Tajland]]a, uključujući i 130 tisuća pripadnika naroda Hmong.<ref>[https://web.archive.org/web/20090715000755/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2770.htm Laos (04/09)]. U.S. Department of State.</ref> Tijekom Indokineske izbjegličke krize preko 3 milijuna ljudi napustilo je Vijetnam, Laos i Kambodžu. Većina zemalja [[Azija|Azije]] nije htjela prihvatiti te izbjeglice koje su uglavnom bježale brodovima.<ref>"[http://www.migrationpolicy.org/article/migration-asia-pacific-region Migration in the Asia-Pacific Region]". Stephen Castles, University of Oxford. Mark J. Miller, University of Delaware. Srpanj 2009.</ref> Između 1975. i [[1998.]] godine procijenjeno je da je 1,2 milijuna izbjeglica iz Vijetnama i ostalih južnoistočnih azijskih zemalja pobjeglo u Sjedinjene Države, dok su [[Kanada]], [[Australija]] i [[Francuska]] prihvatile preko 500 tisuća. Kina je prihvatila oko 250 tisuća izbjeglica.<ref>{{Cite book |first=William Courtland |last=Robinson |title=Terms of refuge: the Indochinese exodus & the international response |url=http://books.google.com/?id=_rjiOXMRd4sC&pg=PA127 |publisher=Zed Books |year=1998 |page=127 |isbn=1-85649-610-4}}</ref> Godine [[1988.]] Vijetnam je pogodila masovna glad koja je utjecala na milijune stanovnika.<ref>Crossette, Barbara, [http://www.nytimes.com/1988/05/15/world/hanoi-citing-famine-fears-seeks-emergency-aid.html?src=pm Hanoi, Citing Famine Fears, Seeks Emergency Aid], ''The New York Times'', 15. svibnja 1988.</ref> U Aziji je Vijetnam igrao sličnu ulogu kao [[Kuba]] u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]: podupirao je lokalne revolucionarne grupe te bio sjedište sovjetskog komunističkog stila.<ref>Van, Canh Nguyen; Cooper, Earle (1983.). ''Vietnam under Communism, 1975. – 1982.'', str. 229. Hoover Press. {{ISBN|9780817978518}}.</ref> Ostaci rata (uglavnom eksplozivne naprave) i danas ubijaju ljude. Prema podacima vijetnamske vlade otprilike 42 tisuće ljudi poginulo je od zaostalih mina i drugih eksplozivnih naprava nakon završetka sukoba.<ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2012/12/03/vietname-war-bomb-explodes_n_2229727.html |title=Vietnam War Bomb Explodes Killing Four Children |publisher=Huffington Post |date=2012-12-03}}</ref><ref>[http://www.theaustralian.com.au/news/latest-news/vietnam-war-shell-explodes-kills-two-fishermen/story-fn3dxix6-1226046291270 Vietnam war shell explodes, kills two fishermen] The Australian (28. travnja 2011.)</ref> Godine [[2012.]] prema izvještajima aktivista i vladinih službenih dokumenata od bombi i ostalih eksplozivnih naprava skrivenih tijekom rata poginulo je oko 500 ljudi u Vijetnamu, Laosu i Kambodži.<ref>{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/08/14/vietnam-war-bombs_n_3755066.html |title=Vietnam War Bombs Still Killing People 40 Years Later |publisher=The Huffington Post |date=2013-08-14}}</ref> Kemijska supstanca poznata pod imenom ''Agent Orange'' i druge vrste kemikalija također su uzele veliki broj žrtava i odgovorne su za ozljede stanovništva tijekom godina nakon završetka sukoba, uključujući i američke zrakoplovne snage koje su s njima baratale. Dana [[9. kolovoza]] [[2012.]] Sjedinjene Države i Vijetnam započeli su zajedničku operaciju čišćenja toksičnih kemikalija na dijelu međunarodnog aerodroma Danang što je označilo prvo američko uplitanje u čišćenje kemijske supstance ''Agent Orange'' u Vijetnamu od završetka sukoba.<ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809 |title=U.S. starts its first Agent Orange cleanup in Vietnam |publisher=Reuters |date=2012-08-09 |access-date=30. listopada 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141030125144/http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809 |archivedate=30. listopada 2014.}}</ref> === Posljedice za SAD === [[File:Vietnamprotestors.jpg|thumb|Prosvjedi protiv Vijetnamskog rata ispred [[Pentagon]]a u [[listopad]]u [[1967.]] godine.]] U razdoblju nakon rata [[Amerikanci]] su se borili sami sa sobom kako bi absorbirali lekcije svog vojnog uplitanja.<ref>Gerdes (ed). ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 14. – 15.</ref> Jedan od glavnih vojnih arhitekata sukoba, general Maxwell Taylor, je napisao: "Prvo i osnovno - mi nismo poznavali sami sebe. Mislili smo da odlazimo u još jedan [[Korejski rat]], ali ovo je bila potpuno drugačija zemlja. Drugo - nismo poznavali naše južnovijetnamske saveznike... A o [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernom Vijetnamu]] znali smo gotovo ništa. Tko je uopće bio [[Ho Ši Min]]? Nitko to zapravo nije znao. Dok ne upoznamo svog neprijatelja, svoje saveznike i sami sebe, bolje nam je da se držimo podalje od ovog prljavog posla. To je vrlo opasno."<ref name = "Karnow 1997 23">{{Harvnb|Karnow|1997|p=23}}.</ref><ref>Taylor paraphrases Sun Tzu, ''The Art of War'', trans. Samuel B. Griffith. Oxford, UK. Oxford University Press, 1963.</ref> Predsjednik [[Ronald Reagan]] izmislio je termin ''Vijetnamski sindrom'' kako bi opisao nevoljkost američke javnosti i političara da podupiru američke međunarodne intervencije poslije Vijetnama. Prema nekim mišljenjima "odgovornost ultimativne propasti ove politike (američkog povlačenja iz [[Vijetnam]]a) ne leži u onima koji su se borili, već u onima koji su sjedili u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]]...".<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090331152606/http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm |archivedate=2009-03-31 |url=http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm |title=President Richard Nixon's Role in the Vietnam War |publisher=Vietnam War |accessdate=2009-10-17}}</ref> Suprotno tome, službena povijest američke vojske ističe: "Činilo se kao da su vojne taktike često postojale same za sebe, a ne kao dio veće strategije i ciljeva. U Vijetnamu je vojska doživjela taktičke uspjehe i strateške neuspjehe... Naslijeđe Vijetnamskog rata može biti lekcija da jedinstvene povijesne, političke, kulturološke i drušvene faktore uvijek uništi vojska... Uspjeh ne počiva samo na vojnom progresu već i na točnoj analizi prirode određenog sukoba, razumijevanju neprijateljske strategije i procjeni jačine i slabosti saveznika. Nova poniznost i sofisticiranost mogli bi stvoriti najbolje dijelove kompleksnog naslijeđa koje ostaje vojsci nakon dugačkog i žestokog rata u Vijetnamu".<ref name = "Demma 1989"/> [[File:Marine da nang.jpg|left|thumbnail|upright|Mladi [[Američki marinci|Američki marinac]] čeka na plaži tijekom iskrcavanja u [[Da Nang]]u, [[3. kolovoza]] [[1965.]] godine.]] Američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] u tajnom memorandumu predsjedniku [[Gerald Ford|Geraldu Fordu]] napisao je: "Što se vojne taktike tiče moramo iznijeti zaključak da naše oružane snage nisu bile spremne za ovakvu vrstu rata. Čak niti specijalne postrojbe koje su stvorene za ovakvo ratovanje nisu uspjele u svom zadatku."<ref>{{cite web |url=http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm |title=Lessons of Vietnam – Secret Memoranda to The President of the United States by Secretary of State Henry Kissinger |date=ca. 12. svibnja 1975 |page=3 |accessdate=11. lipnja 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm |archivedate=9. lipnja 2007.}}</ref> Čak je i ministar obrane Robert McNamara zaključio da je "mišljenje o vojnoj pobjedi američkih snaga u Vijetnamu bila opasna iluzija."<ref name = "McNamara 1999 368">{{Harvnb|McNamara|1999|p=368}}.</ref> Pojavile su se sumnje u efikasnost velikih, razornih i dugotrajnih [[Bombardiranje|bombardiranja]]. Predstojnik vojnog stožera Harold Keith Johnson je napisao: "Ako smo išta naučili iz Vijetnama, naučili smo da zračna sila ne može riješiti stvar."<ref name="Buzzano">Quoted in Bob Buzzano. {{cite web |url=http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title=25 Years After End of Vietnam War, Myths Keep Us from Coming to Terms with Vietnam |accessdate=2008-06-11 |publisher=The Baltimore Sun Times |date=2000-04-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |archivedate=5. lipnja 2008.}}</ref> Čak je i general [[William Westmoreland]] priznao da je bombardiranje bilo izrazito neefikasno. Zaključio je: "I danas sumnjam da bi Sjeverni Vijetnam popustio."<ref name="Buzzano"/> Nemogućnost dovođenja [[Hanoi]]ja za pregovarački stol također je ukazala na još jednu lošu procjenu [[SAD|SAD-a]]. Sjevernjački vođe bili su sastavljeni od čvrstih [[Komunisti|Komunista]] koji su se borili preko trideset godina. Porazili su [[Francuzi|Francuze]], a njihova ustrajnost kao [[Nacionalizam|nacionalista]] i komunista bila je jaka. Ho Ši Min je navodno rekao: "Možete ubiti deset mojih ljudi za svakog jednog kojeg ubijem ja... Ali čak i u takvim okolnostima vi ćete biti ti koji će izgubiti, a ja ću izaći kao pobjednik."<ref name = "Karnow 1997 17">{{Harvnb|Karnow|1997|p=17}}.</ref> [[File:OperationHueCity1967wounded.jpg|thumb|Marincu previjaju rane tijekom operacija u gradu Hue [[1968.]] godine.]] Vijetnamski rat također je doveo u pitanje amerčku vojnu doktrinu. General [[Američki marinci|marinaca]] Victor H. Krulak izrazito je kritizirao Westmorelandovu strategiju nazvavši je "gubitkom američkih života... s malom šansom za uspjeh."<ref name="Buzzano"/> Uz to pojavile su se i sumnje u mogućnost američkog vojnog obučavanja stranih vojski. Između [[1965.]] i [[1975.]] godine SAD su potrošile 111 milijardi [[Američki dolar|dolara]] na rat<ref>{{Cite journal |url=http://fpc.state.gov/documents/organization/108054.pdf |title=CRS Report to Congress : Costs of Major U.S. Wars |author=Stephen Daggett |date=2008-07-24 |publisher=Foreign press center, US Department of State}} (Order Code RS22926, see table on page 2/5).</ref> što je rezultiralo velikim saveznim deficitom budžeta. U Vijetnamskom ratu sudjelovalo je preko 3 milijuna Amerikanaca od kojih je otprilike 1,5 milijuna sudjelovalo u pravim bitkama.<ref>"[http://www.stanford.edu/group/fredturner/cgi-bin/drupal/?q=node/7 Echoes of Combat: The Vietnam War in American Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508201447/http://www.stanford.edu/group/fredturner/cgi-bin/drupal/?q=node%2F7 |date=8. svibnja 2012. }}". Stanford University.</ref> James E. Westheider je napisao: "Na vrhuncu američke upletenosti u sukob [[1968.]] godine, u Vijetnamu se nalazilo 543 tisuće američkog vojnog osoblja, ali samo 80 tisuća njih smatralo se borbenim trupama."<ref name = "Westheider 2007 78">{{Harvnb|Westheider|2007|p=78}}.</ref> Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vojnu obvezu u SAD-u kontrolirao je sam [[Predsjednik SAD-a|Predsjednik]], ali je to završilo [[1973.]] godine. Do kraja rata sveukupno je poginulo 58,220 Amerikanaca,<ref group=A name=USd&w /> više od 150 tisuća bilo ih je ranjeno, a minimalno 21 tisuća završila je s nekim oblikom invaliditeta.<ref name="Digital History">[https://web.archive.org/web/20080505035502/http://www.digitalhistory.uh.edu/database/article_display.cfm?HHID=513 The War's Costs]. Digital History.</ref> Prosječna starost američkih trupa ubijenih u Vijetnamu je iznosila 23,11 godina starosti.<ref>Combat Area Casualty File, November 1993. (The CACF is the basis for the Vietnam Veterans Memorial, i.e. The Wall), Center for Electronic Records, National Archives, Washington, D.C.</ref> Prema Daleu Kueteru "od svih ubijenih Amerikanaca, 86,3 posto je bilo bijelaca te 12,5 posto [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]] i pripadnika drugih rasa."<ref name="Kueter2007">{{Cite book |first=Dale |last=Kueter |title=Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended |url=http://books.google.com/?id=wAXvYWx5QxUC&pg=PR8 |publisher=AuthorHouse |year=2007 |isbn=1-4259-6931-3 |url-status=dead }}</ref> Otprilike 830 tisuća vijetnamskih veterana obolilo je od nekog stupnja [[PTSP|PTSP-a]] poslije sukoba.<ref name="Digital History" /> Procjenjuje se da je otprilike 125 tisuća Amerikanaca pobjeglo u [[Kanada|Kanadu]] kako bi izbjegli odlazak u rat<ref>{{Cite news |url=http://abcnews.go.com/WNT/story?id=1325339 |title=War Resisters Remain in Canada with No Regrets |work=ABC News |date=2005-11-19 |accessdate=2010-02-26}}</ref> te da je dodatnih 50 tisuća vojnika [[Dezerter|dezertiralo]].<ref>[http://news.newamericamedia.org/news/view_article.html?article_id=24009b4dc8fe8dadcfa96c37bce9dea6 Vietnam War Resisters in Canada Open Arms to U.S. Military Deserters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205654/http://news.newamericamedia.org/news/view_article.html?article_id=24009b4dc8fe8dadcfa96c37bce9dea6 |date=12. kolovoza 2014. }}. Pacific News Service. 28. lipnja 2005.</ref> Predsjednik [[Jimmy Carter]] je [[1977.]] godine potpisao puni i bezuvjetni oprost svima onima koji su bježali ili dezertirali tijekom Vijetnamskog rata.<ref>{{cite web |url=http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm |title=Proclamation 4483: Granting Pardon for Violations of the Selective Service Act |accessdate=2008-06-11}} By The President of the United States of America, ''A Proclamation Granting Pardon For Violations of the Selective Services Act, 4 August 1964 To 28 March 1973.'' 21. siječnja 1977.</ref> Do [[2013.]] godine američka vlada na vijetnamske veterane i njihove obitelji i preživjele troši više od 22 milijarde dolara godišnje.<ref name="AP 2013">{{Cite news |title=US still making payments to relatives of Civil War veterans, analysis finds |date=2013-03-20 |agency=Associated Press |newspaper=Fox News |url=http://www.foxnews.com/us/2013/03/20/us-still-paying-for-costs-civil-war-analysis-finds/}}</ref><ref>{{Cite news |title=Iraq, Afghanistan Wars Will Cost U.S. 4–6 Trillion Dollars: Report |author=Jim Lobe |agency=Inter Press Service |date=2013-03-30 |url=http://www.ipsnews.net/2013/03/iraq-afghanistan-wars-will-cost-u-s-4-6-trillion-dollars-report/}}</ref> === Broj žrtava === Procjene ukupnog broja žrtava Vijetnamskog sukoba variraju ovisno o izvorima, a prema jednom od njih sveukupno je poginulo 3,8 milijuna ljudi tijekom rata.<ref>{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482 |date=2008-04-23 |accessdate=2013-01-05}}Prema dostupnim podacima u razdoblju od 1955. do 2002. godine zabilježeno je 5,4 milijuna nasilnih smrti uslijed vođenja ratova... 3,8 milijuna samo u Vijetnamu.</ref> Između 195 i 430 tisuća civila iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] te između 50 i 65 tisuća civila [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] poginulo je u ratu. Tijekom sukoba [[Vietkong]] je izgubio između 171,331 i 220,357 ljudi.<ref>{{Harvnb|Thayer|1985|p=106}}.</ref> Službena brojka [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]] o ubijenim [[komunisti]]čkim snagama tijekom Vijetnamskog rata između [[1965.]] i [[1974.]] godine iznosi 950,765. Službenici ministarstva vjeruju da je taj broj napumpan za minimalno 30 posto. Uz to, Guenter Lewy ističe da su jedna trećina ubijenih "neprijatelja" najvjerojatnije civili te zaključuje da je stvarna brojka [[smrt]]i komunističkih vojnih snaga vjerojatno bliža brojci od 444 tisuće. Prema detaljnoj demografskoj studiji izračunato je da se sveukupna brojka smrti svih sudionika vijetnamskog sukoba kreće između 791 000 i 1 141 000 žrtava.<ref name="Hirschman"/> Između 240 i 300 tisuća Kambodžanaca, oko 60 tisuća pripadnika [[Lao narod]]a<ref>{{Harvnb|Obermeyer|Murray|Gakidou|2008}}.</ref> te 58,220 tisuće [[Amerikanci|Amerikanaca]] poginulo je tijekom rata u Vijetnamu. === Popularna kultura === Vijetnamski rat korišten je za potrebe [[Televizija|televizije]], [[film]]a, [[Videoigra|videoigara]] i [[Književnost|literature]] u zemljama sudionicama sukoba. U [[SAD|američkoj]] popularnoj kulturi izraz ''Ludi vijetnamski veteran'' (eng. ''Crazy Vietnam Veteran'') koji opisuje izluđenog ili mentalno poremećenog čovjeka zbog njegovih osobnih iskustava u sukobu postao je čest izraz u upotrebi nakon rata. Jedan od prvih velikih filmova o Vijetnamskom ratu je bio proamerički [[Zelene beretke (1968.)|Zelene beretke]] iz [[1968.]] godine redatelja i glavnog glumca [[John Wayne|Johna Waynea]]. Tijekom [[1970-ih|70-ih]] i [[1980-ih|80-ih]] godina [[20. stoljeće|prošlog stoljeća]] snimljen je niz filmova čija se tema na ovaj ili onaj način doticala sukoba u Vijetnamu uključujući [[Lovac na jelene|Lovca na jelene]] redatelja [[Michael Cimino|Michalea Cimina]] iz [[1978.]] godine, [[Apokalipsa danas|Apokalipsu danas]] redatelja [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]] iz [[1979.]] godine, [[Vod smrti]] redatelja [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] iz [[1986.]] godine (temeljenog na njegovim osobnim iskustvima), [[Full Metal Jacket]] redatelja [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]] iz [[1987.]] godine, [[Hamburger Hill]] iz 1987. godine i [[Žrtve rata]] iz [[1989.]] godine. Noviji filmovi koji se dotiču teme Vijetnamskog rata su [[Bili smo vojnici]] iz [[2002.]] te ''Rescue Dawn'' iz [[2007.]] godine. Rat je također znatno utjecao i na generaciju glazbenika u [[Vijetnam]]u i SAD-u s obje strane – antiratne i pro/antikomunističke. Glazbena skupina Country Joe and the Fish snimila je pjesmu ''I-Feel-Like-I'm-Fixin'-To-Die Rat / The "Fish" Cheer'' iz [[1965.]] godine koja je brzo postala jedna od najutjecajnijih himni antiratnih prosvjeda. Trinh Cong Son bio je poznati kantautor iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] poznat po svojim antiratnim pjesmama. == Vidi još == * [[Tuneli Cu Chija]] * [[Ho Ši Minov put]] == Izvori == {{izvori}} == Bilješke == {{izvori|group="A"|30em}} == Literatura == === Primarni izvori === {{Refbegin|30em|indent=yes}} :Carter, Jimmy. ''[http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm By The President Of The United States Of America, A Proclamation Granting Pardon For Violations Of The Selective Service Act], 4. kolovoza 1964. do 28. ožujka 1973.'' (21. siječnja 1977.) :Central Intelligence Agency. "[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history Laos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101229000748/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |date=29. prosinca 2010. }}", ''CIA World Factbook''' :[http://guides.lib.jjay.cuny.edu/content.php?pid=227219&sid=1880539 Cora Weiss Collection] (materijali koji se odnose na otpor prema ratu i mirovne aktivnosti tijekom Vijetnamskog rata), Lloyd Sealy Library Special Collections, John Jay College of Criminal Justice :Eisenhower, Dwight D. ''Mandate for Change.'' (1963.) predsjednički politički memoar :Ho, Chi Minh. "Vietnam Declaration of Independence", ''Selected Works.'' (1960. – 1962.) :LeMay, General Curtis E. and Kantor, MacKinlay. ''Mission with LeMay'' (1965.) autobiografija kontroverznog bivšeg Predsjednika združnog stožera američkog ratnog zrakoplovstva :Kissinger, United States Secretary of State Henry A. [http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm "Lessons on Vietnam", (1975.) secret memoranda to U.S. President Ford] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm |date=9. lipnja 2007. }} :{{Cite book |last=O'Connell |first=Kim A. |year=2006 |title=Primary Source Accounts of the Vietnam War |location=Berkeley Heights, New Jersey |publisher=MyReportLinks.com |isbn=978-1-598-45001-9}} :McCain, John. ''[[Faith of My Fathers: A Family Memoir]]'' (1999.) :Marshall, Kathryn. ''In the Combat Zone: An Oral History of American Women in Vietnam, 1966–1975'' (1987.) :Martin, John Bartlow. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' (1964.) oralna povijest za Knjižnicu Johna F. Kenneyja, vrpca V, čin 1. :Myers, Thomas. ''Walking Point: American Narratives of Vietnam'' (1988.) :''Public Papers of the Presidents, 1965'' (1966.) službeni dokumenti američkih predsjednika. :Schlesinger, Arthur M. Jr. ''Robert Kennedy and His Times.'' (1978.) svjedočanstva iz prve ruke o Kennedyjevoj administraciji jednog njezinog predstavnika :Sinhanouk, Prince Norodom. "Cambodia Neutral: The Dictates of Necessity." ''Foreign Affairs.'' (1958.) opisuje geopolitičku situaciju Kambodže :Tang, Truong Nhu. ''A Viet Cong Memoir'' (1985.) :Terry, Wallace, ed. ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' (1984.) :{{Cite book|last=Truong |first=Như Tảng; David Chanoff, Van Toai Doan |title=A Vietcong memoir |edition=1985 |year=1985 |publisher=Harcourt Brace Jovanovich |isbn=978-0-15-193636-6}}<small>- Ukupno stranica: 350 </small> :The landmark series Vietnam: A Television History, first broadcast in 1983, is a special presentation of the award-winning PBS history series, American Experience. :''The Pentagon Papers'' (Gravel ed. 5 vol 1971.); kombinacija narativnih i tajnih dokumenata koje je prikupio Pentagon. [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent1.html excerpts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180818075800/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent1.html |date=18. kolovoza 2018. }} :U.S. Department of State. ''Foreign Relations of the United States'' (kolekcija službenih tajnih dokumenata) :U.S. Department of Defense and the House Committee on Armed Services. ''U.S.-Vietnam Relations, 1945. – 1967.'' Washington, D.C. Department of Defense and the House Committee on Armed Services, 1971., 12 volumes. {{refend}} === Sekundarni izvori === {{Refbegin|30em|indent=yes}} :{{Cite book |last=Anderson |first=David L. |year=2004 |title=Columbia Guide to the Vietnam War |location=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-11492-3}} :Angio, Joe. ''Nixon a Presidency Revealed'' (2007.) Televizijski dokumentarac History Channela :{{Cite book |last=Appy |first=Christian G. |year=2006 |title=Vietnam: The Definitive Oral History, Told from All Sides |location=London |publisher=Ebury Press |isbn=978-0-091-91011-2}} :Baker, Kevin. "Stabbed in the Back! The past and future of a right-wing myth", ''Harper's Magazine'' (lipanj 2006.) {{cite web |url=http://www.harpers.org/archive/2006/06/0081080 |title=Stabbed in the back! The past and future of a right-wing myth (Harper's Magazine) |accessdate=2008-06-11 |archive-date=19. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121019134514/http://harpers.org/archive/2006/06/0081080 |url-status=dead }} :{{Cite book |last=Berman |first=Larry |year=1989 |title=Lyndon Johnson's War: The Road to Stalemate in Vietnam |location=New York |publisher=W. W. Norton & Company |isbn=978-0-393-02636-8}} :{{Cite book |last=Blaufarb |first=Douglas S. |year=1977 |title=The Counterinsurgency Era: U.S. Doctrine and Performance, od 1950. do danas |location=New York |publisher=Free Press |isbn=978-0-029-03700-3}} :———. ''The Counterinsurgency Era'' (1977.) povijest uplitanja Kennedyjeve administracije u Južni Vijetnam. :Brigham, Robert K. ''Battlefield Vietnam: A Brief History'' interaktivna web stranica PBS-a :{{Cite book |last=Brocheux |first=Pierre |title=Ho Chi Minh: a biography |year=2007 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85062-9 |page=198}} :Buckley, Kevin. [http://chss.montclair.edu/english/furr/Vietnam/buckley.html "Pacification's Deadly Price"], ''Newsweek'', 19. lipnja 1972. <!--accessed 7, 5. kolovoza 2008.--> :Buzzanco, Bob. "25 Years After End of Vietnam War: Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam", ''The Baltimore Sun'' (17. travnja 2000.) {{cite web |url=http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title=25 Years After End of Vietnam War Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam |accessdate=2008-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |archivedate=5. lipnja 2008. }} :{{Cite book |last=Carney |first=Timothy |year=1989 |chapter=The Unexpected Victory |title=In Karl D. Jackson, ed., Cambodia, 1975. – 1978.: Rendezvous with Death (pp.&nbsp;13–35) |location=Princeton, New Jersey |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-07807-6}} :Church, Peter ed. ''A Short History of South-East Asia'' (2006.). :Cooper, Chester L. ''The Lost Crusade: America in Vietnam'' (1970.) bilješke o događajima iz Washingtona. :{{Cite book |last=Courtwright |first=David T. |year=2005 |title=Sky as Frontier: Adventure, Aviation, and Empire |location=College Station, Texas |publisher=Texas A&M University Press |isbn=978-1-585-44384-0}} :{{Cite journal |last=Crook |first=John R. |year=2008 |title=Court of Appeals Affirms Dismissal of Agent Orange Litigation |journal=American Journal of International Law |volume=102 |number=3 |pages=662–664 |jstor=20456664}} :{{Cite book |last=Demma |first=Vincent H. |year=1989 |chapter=The U.S. Army in Vietnam |chapterurl=http://www.history.army.mil/books/AMH/AMH-28.htm |title=In [http://www.history.army.mil/books/AMH/amh-toc.htm American Military History] (pp.&nbsp;619. – 694.) |location=Washington, D.C. |publisher=US Army Center of Military History |access-date=21. listopada 2014. |archive-date=3. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140903042121/http://www.history.army.mil/books/AMH/AMH-28.htm |url-status=dead }} :{{cite book |last=Dennis |first=Peter |author2=et al |title=The Oxford Companion to Australian Military History |publisher=Oxford University Press Australia & New Zealand |location=Melbourne |year=2008 |edition=Second |isbn=978-0-19-551784-2}} :{{cite web |last=DoD |date=1998-11-06 |url=http://www.defense.gov/releases/release.aspx?releaseid=1902 |title=Name of Technical Sergeant Richard B. Fitzgibbon to be added to the Vietnam Veterans Memorial |publisher=Department of Defense (DoD) |accessdate=2010-03-31 }} :Duiker, William J. (1996.). ''The Communist Road to Power in Vietnam''. :Duncanson, Dennis J. (1968.). ''Government and Revolution in Vietnam''. :{{Cite book |last=Etcheson |first=Craig |year=2005 |title=After the Killing Fields: Lessons from the Cambodian Genocide |location=New York |publisher=Praeger |isbn=978-0-275-98513-4}} :{{Cite book |last=Fall |first=Bernard B. |year=1967 |title=The Two Viet-Nams: A Political and Military Analysis |edition=2nd |location=New York |publisher=Praeger |isbn=978-0-999-14179-3}} :Fincher, Ernest Barksdale, ''The Vietnam War'' (1980.). :Ford, Harold P. ''CIA and the Vietnam Policymakers: Three Episodes, 1962. – 1968.'' (1998.). :Gerdes, Louise I. ed. ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' (2005.). :Gettleman, Marvin E.; Franklin, Jane; Young, Marilyn ''Vietnam and America: A Documented History.'' (1995.). :Hammond, William. ''Public Affairs: The Military and the Media, 1962–1968'' (1987); ''Public Affairs: The Military and the Media, 1968–1973'' (1995.). Potpuna povijest rata američke vojske; puno šire nego što naslov govori. :{{cite book |last=Healy |first=Gene |title=The Cult of the Presidency: America's Dangerous Devotion to Executive Power |url=http://books.google.com/?id=MRA2jIyejwAC |year=2009 |publisher=Cato Institute |isbn=978-1-933995-19-9 }} :{{Cite book |last=Herring |first=George C. |year=2001 |title=America's Longest War: The United States and Vietnam, 1950. – 1975. |edition=4th |location=New York |publisher=McGraw-Hill |isbn=978-0-072-53618-8}} :Hitchens, Christopher. ''The Vietnam Syndrome''. :{{Cite book |last=Holm |first=Jeanne |year=1992 |title=Women in the Military: An Unfinished Revolution |edition=Rev. |location=Novato, California |publisher=Presidio Press |isbn=978-0-891-41450-6}} :{{Cite book |last=Karnow |first=Stanley |year=1997 |title=Vietnam: A History |edition=2nd |location=New York |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-140-26547-7}} :Khong, Yuen Foong (1992). ''Analogies at War: Korea, Munich, Dien Bien Phu, and the Vietnam Decisions of 1965.'' Princeton University Press. :{{Cite book |last=Kiernan |first=Ben |year=2008 |title=The Pol Pot Regime: Race, Power, and Genocide in Cambodia Under the Khmer Rouge |edition=3rd |location=New Haven, Connecticut |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-14434-5}} :{{Cite book |last1=——— |first1=<!--N/A--> |last2=Owen |first2=Taylor |title=Bombs over Cambodia |url=http://www.yale.edu/cgp/Walrus_CambodiaBombing_OCT06.pdf |journal=The Walrus |issue=October 2006 |pages=62–69 |ref=CITEREFKiernanOwen2006 }} :{{Cite book |last=Kolko |first=Gabriel |year=1985 |title=Anatomy of a War: Vietnam, the United States, and the Modern Historical Experience |location=New York |publisher=Pantheon Books |isbn=978-0-394-74761-3}} :{{Cite book |editor-last=Kutler |editor-first=Stanley I. |year=1996 |title=Encyclopedia of the Vietnam War |location=New York |publisher=Charles Scribner's Sons |isbn=978-0-132-76932-7}} :{{Cite book |last=Lawrence |first=A. T. |year=2009 |title=Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant |location=Jefferson, North Carolina |publisher=McFarland |isbn=978-0-786-44517-2}} :Lawrence, Mark Atwood (2008). ''The Vietnam War: A Concise International History''. Oxford University Press. :Leepson, Marc ed. (1999). ''Dictionary of the Vietnam War''. New York: Webster's New World. :{{Cite book |last=Lewy |first=Guenter |year=1978 |title=America in Vietnam |location=New York |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-195-02732-7}} :{{Cite book |last=Logevall |first=Fredrik |year=2001 |title=The Origins of the Vietnam War |location=Harlow |publisher=Longman |isbn=978-0-582-31918-9}} :{{Cite book |last=——— |first=<!--N/A--> |year=2010 |chapter=The Indochina wars and the Cold War, 1945. – 1975. |title=In Melvyn P. Leffler and Odd Arne Westad, eds., The Cambridge History of the Cold War, Volume II: Crises and Détente (pp.&nbsp;281. – 304.) |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-83720-0 |ref=CITEREFLogevall2010}} :{{cite book |last=McGibbon |first=Ian |author2=ed |title=The Oxford Companion to New Zealand Military History |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |year=2000 |isbn=0-19-558376-0}} :{{Cite book |last=McMahon |first=Robert J. |year=1995 |title=Major Problems in the History of the Vietnam War: Documents and Essays}} :{{Cite book |author=McNamara, Robert S. s Jamesom Blightom, Robertom Brighamom, Thomasom Bierstekerom, Herbertom Schandlerom |year=1999 |title=Argument Without End: In Search of Answers to the Vietnam Tragedy |location=New York |publisher=PublicAffairs |isbn=978-1-891-62087-4 |ref=CITEREFMcNamara1999}} :{{Cite book |last=McNeill |first=Ian |title=To Long Tan: The Australian Army and the Vietnam War 1950. – 1966. |publisher=Allen & Unwin |location=St Leonards |year=1993 |isbn=1-86373-282-9}} :{{Cite book |last=Milne |first=David |year=2008 |title=America's Rasputin: Walt Rostow and the Vietnam War |location=New York |publisher=Hill & Wang |isbn=978-0-374-10386-6}} :{{Cite book |last=Moïse |first=Edwin E. |year=1996 |title=Tonkin Gulf and the Escalation of the Vietnam War |location=Chapel Hill, North Carolina |publisher=University of North Carolina Press |isbn=978-0-807-82300-2}} :{{Cite book |last=——— |first=<!--N/A--> |year=2002 |title=Historical Dictionary of the Vietnam War |location=Lanham, Maryland |publisher=Scarecrow Press |isbn=978-0-810-84183-3 |ref=CITEREFMoïse2002}} :Moss, George D. ''Vietnam'' (4th ed 2002) textbook. :{{Cite book |last=Moyar |first=Mark |year=2006 |title=Triumph Forsaken: The Vietnam War, 1954–1965 |location=New York |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-86911-9}} :Major General [[Spurgeon Neel]]. ''Medical Support of the U.S. Army in Vietnam 1965–1970'' (Department of the Army 1991) official medical history :{{Cite book |last=Neale |first=Jonathan |year=2001 |title=The American War: Vietnam, 1960. – 1975. |location=London |publisher=Bookmarks |isbn=978-1-898-87667-0}} :{{Cite book |last=Nelson |first=Deborah |year=2008 |title=The War Behind Me: Vietnam Veterans Confront the Truth about U.S. War Crimes |location=Philadelphia, Pennsylvania |publisher=Basic Books |isbn=978-0-465-00527-7}} :Nulty, Bernard.''The Vietnam War'' (1998) New York: Barnes and Noble. :{{Cite book |last=Oberdorfer |first=Don |year=2001 |origyear=1971 |title=Tet! The Turning Point in the Vietnam War |location=Baltimore, Maryland |publisher=Johns Hopkins University Press |isbn=978-0-801-86703-3}} :{{Cite journal |last1=Obermeyer |first1=Ziad |last2=Murray |first2=Christopher J. L. |last3=Gakidou |first3=Emmanuela |year=2008 |title=Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia: analysis of data from the world health survey programme |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482 |journal=BMJ |volume=336 |page=1482 |doi=10.1136/bmj.a137 |pmid=18566045 |issue=7659 |pmc=2440905 }} :{{Cite book |last1=Olson |first1=James S. |last2=Roberts |first2=Randy |year=2008 |title=Where the Domino Fell: America and Vietnam, Where the Domino Fell: America and Vietnam 1945. – 1995. |edition=5th |location=Malden, Massachusetts |publisher=Blackwell Publishing |isbn=978-1-405-18222-5}} :Palmer, Bruce, Jr. ''The Twenty-Five Year War'' (1984.), vojna povijest starijeg američkog generala. :{{Cite book |last=Palmer |first=Dave R. |year=1978 |title=Summons of Trumpet: U.S.-Vietnam in Perspective |location=Novato, California |publisher=Presidio Press |isbn=978-0-891-41550-3}} :{{Cite journal |last=Palmer |first=Michael G. |year=2007 |title=The Case of Agent Orange |journal=Contemporary Southeast Asia |volume=29 |number=1 |pages=172.– 195. |jstor=25798819|doi=10.1355/cs29-1h}} :{{Cite book |last=Prados |first=John |year=2006 |chapter=The Road South: The Ho Chi Minh Trail |title=In Andew Wiest, ed., Rolling Thunder in a Gentle Land (pp.&nbsp;74. – 95.) |location=Oxford |publisher=Osprey Publishing |isbn=978-1-846-03020-8}} :{{Cite journal |last=Roberts |first=Anthea |year=2005 |title=The Agent Orange Case: Vietnam Ass'n for Victims of Agent Orange/Dioxin v. Dow Chemical Co. |journal=ASIL Proceedings |volume=99 |number=1 |pages=380. – 385. |jstor=25660031}} :{{Cite book |last=Schandler |first=Herbert Y. |year=2009 |title=America in Vietnam: The War That Couldn't Be Won |location=Lanham, Maryland |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-742-56697-2}} :Schell, Jonathan. ''The Time of Illusion'' (1976.). :Schulzinger, Robert D. ''A Time for War: The United States and Vietnam, 1941. – 1975.'' (1997.). :{{Cite book |last=Sheehan |first=Neil |year=1989 |title=A Bright Shining Lie: John Paul Vann and America in Vietnam |location=New York |publisher=Vintage |isbn=978-0-679-72414-8}} :{{Cite book |last=Sliwinski |first=Marek |year=1995 |title=Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique |location=Paris |publisher=L'Harmattan |isbn=978-2-738-43525-5}} :Sorley, Lewis, ''A Better War: The Unexamined Victories and Final Tragedy of America's Last Years in Vietnam'' (1999.), temeljena na još uvijek povjerljivim audio zapisima sastanaka američkih zapovjednika u Vijetnamu, {{ISBN|0-15-601309-6}} :Spector, Ronald. ''After Tet: The Bloodiest Year in Vietnam'' (1992.), vrlo široki pregled 1968. godine :{{Cite book|last=Stanton |first=Shelby L. |title=Vietnam order of battle |edition=2003 |year=2003 |publisher=Stackpole Books |isbn=0-8117-0071-2}} :{{Cite journal |last=Stone |first=Richard |year=2007 |title=Agent Orange's Bitter Harvest |journal=Science |volume=315 |pages=176. – 179. |jstor=20035179|doi=10.1126/science.315.5809.176}} :{{Cite book |last=Stuart-Fox |first=Martin |year=1997 |title=A History of Laos |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-59235-2}} :Summers, Harry G. [http://books.google.com/?id=-Z4l-ZySVWwC ''On Strategy: A Critical Analysis of the Vietnam War''], Presidio press (1982.), {{ISBN|0-89141-563-7}} (225 stranica) :{{Cite book |last=Thayer |first=Thomas C. |year=1985 |title=War Without Fronts: The American Experience in Vietnam |location=Boulder, Colorado |publisher=Westview Press |isbn=978-0-813-37132-0}} :Tucker, Spencer. ed. ''Encyclopedia of the Vietnam War'' (1998.) 3 vol. reference set; also one-volume abridgement (2001). :{{Cite book |last=——— |first=<!--N/A--> |year=1999 |title=Vietnam |location=London |publisher=UCL Press |isbn=978-1-857-28921-3 |ref=CITEREFTucker1999}} *{{ cite book |last=Tucker |first=Spencer |title=The Encyclopedia of the Vietnam War: A Political, Social, and Military History |publisher=ABC-CLIO |origyear=1998 |year=2011 |isbn=978-1851099603}} :{{Cite book |last=Turner |first=Robert F. |year=1975 |title=Vietnamese Communism: Its Origins and Development |location=Stanford, California |publisher=Hoover Institution Press |isbn=978-0-817-96431-3}} :{{Cite book |last=Turse |first=Nick |year=2013 |title=Kill Anything That Moves: The Real American War in Vietnam |location=New York |publisher=Metropolitan Books |isbn=978-0-805-08691-1}} :{{Cite book |author=Vietnam Task Force |year=1969 |title=[http://www.archives.gov/research/pentagon-papers/ Report of the Office of the Secretary of Defense Vietnam Task Force] <nowiki></nowiki>"The Pentagon Papers" |location=Washington, D.C. |publisher=Office of the Secretary of Defense |ref=CITEREFVTF1969}} :{{Cite book |last=Westheider |first=James E. |year=2007 |title=The Vietnam War |location=Westport, Connecticut |publisher=Greenwood Press |isbn=978-0-313-33755-0}} :{{cite book |last=Willbanks |first=James H. |title=Vietnam War almanac |url=http://books.google.com/?id=X5WWklFB5O4C |year=2009 |publisher=Infobase Publishing |isbn=978-0-8160-7102-9 }} :Witz, James J. ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' (1991.). :{{cite book |first=Mark |last=Woodruff |title=Unheralded Victory: The Defeat of The Viet Cong and The North Vietnamese |location=Arlington, Virginia |publisher=Presidio Press |year=2005 |isbn=0-8914-1866-0}} :{{Cite book |last=Young |first=Marilyn B. |year=1991 |title=The Vietnam Wars, 1945–1990 |location=New York |publisher=HarperPerennial |isbn=978-0-060-92107-1}} :Xiaoming, Zhang. "China's 1979 War With Vietnam: A Reassessment", ''China Quarterly.'' izdanje br. 184, (prosinac 2005.) {{cite web |url=http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=358806 |title=CJO – Abstract – China's 1979 War with Vietnam: A Reassessment |accessdate=2008-06-11 }} {{Refend}} == Vanjske poveznice == * [http://www.americanethnography.com/article.php?id=63 American Ethnography&nbsp;– On collecting engraved Zippos from the Vietnam War] * [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/vietnam.htm Documents Relating to American Foreign Policy-Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120813005227/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/vietnam.htm |date=13. kolovoza 2012. }} primarni izvor američke involviranosti * [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552505 Fallout of the War] iz [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives] * [http://www2.iath.virginia.edu/sixties/HTML_docs/Resources/Glossary/Sixties_Term_Gloss_K_P.html Glossary of Military Terms & Slang from the Vietnam War] * [http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/VHP&CISOPTR=5558&CISOBOX=1&REC=1 Impressions of Vietnam and descriptions of the daily life of a soldier from the oral history of Elliott Gardner, U.S. Army] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110430050258/http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=%2FVHP&CISOPTR=5558&CISOBOX=1&REC=1 |date=30. travnja 2011. }} * [http://www.robertankony.com/publications/vietnam-magazine/ "No Peace in the Valley," ''Vietnam'' magazine, cover story, Oct. 2008, 26—31.] * [http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot Stephen H. Warner Southeast Asia Photograph Collection at Gettysburg College] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024150216/http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot |date=24. listopada 2012. }} * [http://www.militaryhistoryonline.com/vietnam/vietnamization/default.aspx The Effects of Vietnamization on the Republic of Vietnam's Armed Forces, 1969–1972] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120612065456/http://www.militaryhistoryonline.com/vietnam/vietnamization/default.aspx |date=12. lipnja 2012. }} * [http://www.historycommons.org/timeline.jsp?timeline=vietnam Timeline US&nbsp;– Vietnam (1947. – 2001.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501134722/http://www.historycommons.org/timeline.jsp?timeline=vietnam |date=1. svibnja 2011. }} * [http://www.ibiblio.org/pub/academic/history/marshall/military/vietnam/short.history/chap_28.txt The U.S. Army in Vietnam] službena povijest vojske SAD-a * [http://www.history.com/topics/vietnam-war The Vietnam War] na History Channelu * [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/pacificaviet/ UC Berkeley Library Social Activism Sound Recording Project: Anti-Vietnam War Protests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230703102427/https://www.lib.berkeley.edu/MRC/Pacificaviet |date=3. srpnja 2023. }} * [http://www.gisearch.com/ Vietnam Casualties database searchable by first name, last name and location] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120812102745/http://www.gisearch.com/ |date=12. kolovoza 2012. }} * [http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html Vietnam War Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117082341/http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html |date=17. siječnja 2013. }} pokriva internetske i objavljene izvore * [http://www.pbs.org/wgbh/amex/vietnam/timeline/ Vietnam war timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050403230616/http://www.pbs.org/wgbh/amex/vietnam/timeline/ |date=3. travnja 2005. }} sveobuhvatna vremenska crta Vijetnamskog rata * [http://www.vietnam.ttu.edu/virtualarchive/ Virtual Vietnam Archive]&nbsp;– Sveučilište Texas Tech * [http://watch.opb.org/video/2285035194/ A Vietnam Diary’s Homecoming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019184508/http://watch.opb.org/video/2285035194/ |date=19. listopada 2017. }} Video kojeg je producirao PBS {{HladniRat}} [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Vijetnamska vojna povijest]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Povijest SAD-a (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Rat u Vijetnamu| ]] b828i6airg4siaz3wx1kgue650bsa64 Psihologija 0 6449 7573716 7520900 2026-08-10T17:57:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573716 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Greek uc psi icon.svg|mini|120px|desno|Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito]] '''Psihologija''' je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju. Psihologija nastoji sustavnim empirijskim istraživanjima steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja pojedinca, te o tome na koji način ljudi doživljavaju svijet u kojem žive. Među psihičke procese ubrajamo osjete, percepciju, pažnju, pamćenje, mišljenje, emocije i [[motivacija|motivaciju]].<ref>[https://www.medicinenet.com/psychology/definition.htm Medical Definition of Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> Izraz "psihologija" je sastavnica koja potječe iz grčkog [[psiha (psihologija)|psiha]] = ''duh, duša, život, um, dah'' i [[logos]] = ''govor, riječ, promišljanje, rasuđivanje''. U doslovnom smislu, riječ psihologija znači promišljanje ili rasuđivanje o duhu ili duši. Pojam se, kao takav, prvi put spominje tijekom šesnaestog stoljeća, u djelima [[Philip Melanchthon|Philipa Melanchthona]]<ref>[https://www.etymonline.com/word/psychology Etimologija riječi psihologija] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> i u naslovu izgubljenog rada [[Marko Marulić|Marka Marulića]] - ''Psichiologia de ratione animae humanae''.<ref>[http://psychclassics.yorku.ca/Krstic/marulic.htm Classics in the History of Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> Povijesno, psihologija je bila disciplina [[filozofija|filozofije]], iz koje se izdvojila [[1879.]] godine osnivanjem prvog psihologijskog laboratorija u Leipzigu, pod vodstvom [[Wilhelm Wundt|Wilhelma Wundta]]. Ovo je bio prvi laboratorij na svijetu koji se bavio originalnim istraživanjima i eksperimentima iz polja psihologije, iako je [[William James]] još [[1875.]] održavao demonstracije i teorijska predavanja o psihologiji na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]].<ref name="wundt">[https://www.verywellmind.com/who-founded-the-first-psychology-lab-2795250 The First Experimental Psychology Lab] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320030422/https://www.verywellmind.com/who-founded-the-first-psychology-lab-2795250 |date=20. ožujka 2021. }} Pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> == Discipline == Pod jedinstvenim imenom '''psihologija''' možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. Neke od njih su:<ref>[https://www.psychologycareercenter.org/what-are-the-branches-of-psychology What Are the Branches of Psychology?] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref><ref>[https://www.medicalnewstoday.com/articles/154874 What is psychology and what does it involve] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> *[[eksperimentalna psihologija]] – proučavanje reakcija čovjeka, u kontroliranim uvjetima, na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, ili socijalne *[[psihometrija]] – bavi se metodologijom i statističkom osnovom mjerenja psihičkih osobina pojedinca i grupe, te izradom i validacijom [[Psihologijski test|psihologijskih testova]] i [[Psihologijski upitnik|upitnika]] *[[socijalna psihologija]] – proučava ponašanje ljudi u grupama, ali i odnos pojedinca i grupe *[[klinička psihologija]] – bavi se dijagnostikom i terapijom patoloških oblika ponašanja *[[psihologija rada]] – jedna od grana u multidisciplinarnom pristupu [[ergonomija|ergonomije]], proučava odnos pojedinca prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku *[[psihologija životinja]] – istražuje ponašanje životinja u laboratorijskim i prirodnim uvjetima života, te veze između ljudskog i životinjskog ponašanja *[[psihologija sporta]] – opisuje socijalne i emocionalne uvjete s kojima se susreću sportaši (najčešće profesionalni) prilikom obavljanja svojih aktivnosti, te pomaže u optimizaciji istih *[[biološka psihologija]] i [[neuropsihologija]] – grane multidisciplinarnog pristupa [[neuroznanost]]i koje istražuju organske osnove psihičkih procesa i ponašanja *[[organizacijska psihologija]] – istražuje procese povezane sa psihičkim životom u organizacijama *[[psihologija komunikacije]] – istraživanje utjecaja [[Verbalna komunikacija|verbalne]], [[Paraverbalna komunikacija|paraverbalne]] i [[Neverbalna komunikacija|neverbalne]] komunikacije na ponašanje pojedinca i grupe *[[forenzična psihologija|forenzička psihologija]] – proučava ponašanje i motivaciju pojedinaca koji su u procesu krivičnog ili prekršajnog pravnog postupka *[[vojna psihologija]] – bavi se specifičnim problemima vezanim uz ponašanje vojnika (npr. nošenje sa stresom u borbenoj situaciji, utjecaj zapovjedne strukture na pojedinca, itd.) *[[kognitivna psihologija]] – proučava spoznajne i intelektualne funkcije i njihovu vezu s čovjekovim ponašanjem *[[psihopovijest]] – znanost o psihološkim motivima povijesnih događanja<ref>[https://www.jstor.org/stable/2504699?origin=crossref&seq=1 Philip Pomper (1973.) Problems of a Naturalistic Psychohistory] History and Theory, 12, 4, str. 367.-388. https://doi.org/10.2307/2504699 Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> *[[razvojna psihologija]] – opisuje utjecaj odrastanja (fizičkog i emocionalnog) i starenja na ponašanje *[[dječja psihologija]] – grana razvojne i kliničke psihologije usmjerena na razdoblje od [[Porođaj|rođenja]] do kraja [[Adolescencija|adolescencije]], uz dodatni naglasak na dijagnostiku i tretman poteškoća u razvoju *[[psihologija odgoja i obrazovanja]] – bavi se školskom problematikom i utjecajem odgojno-obrazovnog procesa na ponašanje učenika *[[psihologija prodaje]] – jedna od grana u multidisciplinarnom pristupu [[marketing]]a, opisuje ponašanje i sklonosti ljudi prilikom kupnje i prodaje *[[psihologija ličnosti]] – istraživanje karakteristika (tzv. [[crte ličnosti]]) kojima se može opisati cjelokupno djelovanje neke osobe == Metode psihologije == Svaka znanost određena je metodama kojima se u istraživanju koristi. Kao empirijska znanost psihologija istražuje samo ono što se može opažati i provjeriti, a do spoznaja dolazi sustavnim istraživanjima. Glavne metode psihologijskog istraživanja su [[eksperiment]] te primjena testova i upitnika. Osim njih koriste se [[studija slučaja]], [[samoopažanje]], [[opažanje u prirodnim uvjetima]] i [[anketa|anketno ispitivanje]].<ref>[https://nios.ac.in/media/documents/secpsycour/english/chapter-2.pdf Methods of Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> '''1. Samoopažanje ili introspekcija''' * sustavno opažanje vlastitih psihičkih procesa * vrlo subjektivna metoda, ovisi o iskrenosti ispitanika * ne možemo uvijek točno opisati što želimo zbog naše velike psihološke slojevitosti '''2. Opažanje u prirodnim uvjetima''' * opažanje isključivo ponašanja * često se koristi u dječjoj psihologiji * dugotrajna metoda koja je pod prevelikim utjecajem interpretacije promatrača '''3. Anketa''' * za ispitivanje javnog mnijenja i tržišta * postupak kojim se prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bismo dobili podatke o njihovim interesima, stavovima itd. * uvijek je anonimna, s jasnim, kratkim i nedvosmislenim pitanjima * važno je uzeti reprezentativni uzorak ispitanika * intervju – vrsta ankete u kojoj se pitanja postavljaju usmenim putem '''4. Studija slučaja''' * može biti previše subjektivna * dubinsko proučavanje pojedinca i njegovog slučaja '''5. Eksperiment''' * vrhunac znanstvene spoznaje * postupak u kojem se u kontroliranim uvjetima namjerno izaziva neka pojava radi opažanja i mjerenja * točno znamo uzrok i posljedicu * dijelovi eksperimenta: ** problem – pitanje koje traži odgovor ** hipoteza – pretpostavljeni odgovor na problem, na kraju se ili potvrdi ili odbaci ** zavisna varijabla – predmet proučavanja i mjerenja ** nezavisna varijabla – varijabla koju namjerno unosimo u eksperiment i variramo da provjerimo utjecaj na zavisnu '''6. Testovi i upitnici''' * standardizirane mjere kojima se ispituju sposobnosti, karakteristike i vještine * primjeri – [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerova skala inteligencije za odrasle (WAIS)]], [[Wechslerova skala inteligencije za odrasle|Wechslerova skala inteligencije za djecu (WISC)]], [[Eysenckov upitnik ličnosti|Eysenckov upitnik ličnosti (EPQ)]], [[NEO-PI-R]], itd. * ovise o statističkim parametrima kako bi bili primjenjivi, prije svega o [[Pouzdanost (statistika)|pouzdanosti]] i [[Valjanost (statistika)|valjanosti]] == Povijest psihologije == === Početak psihologije kao znanosti === [[Datoteka:Wilhelm Wundt.jpg|mini|120px|lijevo|[[Wilhelm Wundt]]]] Početkom psihologije se smatra osnivanje Wundtovog laboratorija u Leipzigu 1879. godine, iako je, četiri godine ranije, na Harvardu, William James održavao demonstracije i predavanja s temama iz psihologije. Wundtov pristup naziva se '''strukturalizam''', jer je pokušao opisati pojedine dijelove svijesti, uglavnom kroz treniranje ispitanika u metodi samoopažanja. Jamesov pristup nazivamo '''funkcionalizam''', s obzirom na to da je on ljudskom ponašanju i mentalnim procesima prišao s gledišta [[Teorija evolucije|Darwinove teorije evolucije]].<ref name="hist"/> === Psihoanaliza i gestalt === Početkom dvadesetog stoljeća, u Europi, Freud je postao jedan od prvih zagovaratelja kliničke psihologije i postavio osnovne ideje o utjecaju ranog djetinjstva na sveukupni razvoj čovjeka, kroz svoj pristup '''psihoanalize'''. Osim njega, psiholozi [[geštaltizam|gestalt škole]] su također bili utjecajni na njemačkom govornom području, sve do dolaska nacizma na vlast, kad većina bježi u [[SAD]]. Ovaj pristup je bio važan na polju istraživanja percepcije, a osnovni princip glasi "cjelina je više od zbroja dijelova" (npr. pjesma je perceptivni doživljaj harmonije, melodije i ritma, više od zbroja individualnih nota).<ref name="hist"/> === Biheviorizam === '''Biheviorizam''' se, kao najutjecajnija psihologijska teorija prve polovice 20. stoljeća, razvija iz rada fiziologa [[Ivan Pavlov|Ivana Pavlova]] u [[Rusija|Rusiji]] i, kasnije, kroz karijeru [[John B. Watson|Johna B. Watsona]] i [[B.F. Skinner]]a u SAD-u. Ovo je pristup usmjeren isključivo na vidljiva i mjerljiva ponašanja, kojim se detaljno može opisati proces učenja. Centralne ideje u biheviorizmu su klasično i operantno uvjetovanje, kojima se opisuje povezivanje podražaja s određenim ponašanjima, te postepena promjena u tom ponašanju, koja je pokazatelj učenja.<ref name="hist">[https://opentext.wsu.edu/psych105nusbaum/chapter/history-of-psychology/ History of Pychology]Pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> === Kognitivizam === [[Datoteka:Noam Chomsky (1977).jpg|mini|120px|desno|[[Noam Chomsky]]]] '''Kognitivizam''' je odgovor na izrazitu usmjerenost biheviorizma na ponašanje i istovremeno ignoriranje mentalnih procesa. U ovom pristupu se osim veze između podražaja i ponašanja, naglašava obrada informacija, tj. kognicija. Jedan od glavnih predstavnika kognitivizma je [[Noam Chomsky]]. U Europi su Wundtov strukturalizam i gestalt teorija već bili usmjereni na mentalne procese, te je stoga prijelaz na kognitivizam bio lakši,<ref name="hist"/> ali u SAD-u je utjecaj biheviorizma bio značajan i tek je ključno istraživanje [[Edward C. Tolman]]a, tijekom 1930.-ih i 40.-ih godina, pokrenulo taj prijelaz. Tolman je dokazao da štakori mogu naučiti put kroz kompliciran labirint bez potrebe da inicijalno dobiju hranu kao nagradu na kraju. Ovime je dokazan mentalni proces latentnog učenja, odnosno stvaranje kognitivne prostorne mape u pamćenju štakora.<ref>[https://www.simplypsychology.org/tolman.html Tolman - Latent Learning]Pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> === Humanizam === U SAD-u se, 1930.-ih i 40.-ih godina, također razvija '''humanizam''', uglavnom na polju kliničke psihologije. On je bio odgovor na pesimističan pogled koji je na ljudsku vrstu imala Freudova psihoanaliza i redukcionizam kojeg je iskazivala bihevioristička psihologija. U radovima [[Abraham Maslow|Abrahama Maslowa]] i [[Carl Rogers|Carla Rogersa]] naglašava se slobodna volja, izbor, usmjerenost ponašanja, samopoštovanje, itd. Oni smatraju da je ljudsko djelovanje više od jednostavnog reagiranja na podražaje ili robovanja nesvjesnom, te da ima cilj koji svatko za sebe može odabrati. Jedna popularna, iako istraživanjima slabo potvrđena, hipoteza koju promovira Maslow je tzv. [[Maslowljeva teorija hijerarhija potreba|hijerarhija potreba]]. Potrebe dijeli na fiziološke, sigurnosne, socijalne, potrebe za poštovanjem i samoaktualizaciju, koja predstavlja prije spomenuto individualno ostvarenje ciljeva i mogućnosti pojedinca.<ref name="hist"/> === Multikulturalna psihologija === Zbog izrazitog utjecaja američke i europskih kultura na razvoj psihologije, sustavno je došlo do određenih grešaka u pristupu ljudskom ponašanju, zbog čega se neke od psihologijskih teorija ne mogu primijeniti na sve ljude. Noviji pristupi (od 1990.-ih) pokušavaju to ispraviti, te je kulturalni utjecaj na ponašanje sve češća varijabla u istraživanjima, od jednostavnih reakcija do crta ličnosti. Ovaj pristup nazivamo '''multikulturalna psihologija''' i komplementaran je s prethodnima, tj. pokušava postojeća znanja proširiti i prilagoditi na što je moguće veću populaciju ljudi.<ref name="hist"/> === Povijest hrvatske psihologije === [[Ramiro Bujas]] je 1920. godine osnovao naš prvi laboratorij eksperimentalne psihologije pri Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1929. Katedru za psihologiju, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radovi kojima je posvetio najviše pažnje odnose se na psihogalvanski fenomen, tj. elektrodermalnu reakciju tijekom emocionalnih doživljaja, proučavanje procesa ispitivanja i ocjenjivanja učenika (dokimologiju) i čitljivost tiskanih slova, riječi i teksta.<ref>{{Citiranje weba |title=Bujas, Ramiro |url=https://enciklopedija.hr/clanak/10049 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=19. ožujka 2021.}}</ref><ref name="pov">[https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/download/36/45/1823-1?inline=1 V. Kolesarić (ur.) (2019.) Prilozi povijesti psihologije u Hrvatskoj], Zagreb: FF Press</ref> Osam godina prije Bujasa, [[Elza Kučera]] provodila je prve eksperimente s područja psihologije u Hrvatskoj. Rad na ispitivanjima Fereovog efekta (vrsta elektrodermalne reakcije) obavljala je najvjerojatnije iz svog stana, u kojem je uspostavila jednostavan laboratorij 1912. godine. Dvije godine kasnije je u Nastavnom vjesniku objavila rad „Psihogalvanska refleksna pojava prema svome značenju za psihologiju čuvstava“, u kojem zaključno raspravlja o mogućoj upotrebi tog refleksa u kliničkoj praksi te kriminalistici.<ref name="pov"/> Nakon Ramira Bujasa, njegov sin [[Zoran Bujas]] je postao jedna od ključnih osoba psihologije u Hrvatskoj. Imao je plodnu istraživačku karijeru, a glavno područje interesa mu je bila psihofizika i psihofiziologija, pogotovo eksperimenti vezani uz osjet okusa. Čak 54 objavljena rada se bave okusom, a još dodatnih 22 drugim temama iz eksperimentalne psihologije. Bio je svjetski znan stručnjak na tom polju što je vidljivo iz više znanstvenih članaka objavljenih u međunarodnim časopisima i autorstvu poglavlja "Electrical Taste" u priručniku "Handbook of Sensory Physiology".<ref name="pov"/> == Psihoterapija == === Psihoanaliza === [[Datoteka:Sigmund Freud LIFE.jpg|mini|120px|desno|[[Sigmund Freud]]]]Teorija i metode dubinske psihologije koju je početkom 20. st. utemeljio [[Sigmund Freud]] kako bi objasnio duševne procese, ali i nastajanje i liječenje psiholoških poremećaja.<ref>[https://www.britannica.com/topic/Sigmund-Freud-on-psychoanalysis-1983319 Sigmund Freud on psychoanalysis] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> Predstavlja teorijski skup koji se temelji na dvije postavke: * ''1. Psihoanalitička teorija ličnosti'' Psiha čovjeka je prema Freudu podijeljena u tri područja (instance): Id, Ego i Superego. Id predstavlja iskonske biološke, animalističke nagone čovjeka koji nestaju poslije njihova zadovoljavanja. Superego predstavlja moralne, etičke vrijednosti i norme društva, odnosno ima funkciju savjesti osobnosti. Ego je posrednik između Ida i Superega. On je središnja instanca odlučivanja koja pokušava uskladiti potrebe Ida s preduvjetima Superega. * ''2. Psihoanalitička razvojna psihologija'' Osnova razvoja u psihoanalizi je razvoj libida (seksualnog nagona). Prema Freudovom konceptu, ovisno o dobnoj razini, libido obilježava različite regije tijela djeteta: :- oralna faza (prva godina života) – tijekom tog razdoblja usta su centar tjelesnog uzbuđenja ili napetosti, :- analna faza (druga do treća godina života)- izražava fiksaciju na analnu fazu i odnosi se prema svijetu putem želje za upravljanjem i moći, :- falusna faza (četvrta do šesta godina) – tijekom te faze postoji privlačnost prema roditelju suprotnoga spola, a uzbuđenja i napetosti su usredotočene na genitalije, :- latentna faza (sedma do deseta godina) – nastaje smanjenje seksualnih nagona i interesa, :- genitalna faza (od jedanaeste godine) – faza povezana s početkom [[pubertet]]a. Kao moguće krize ili problemi unutar psihoseksualnog razvoja, tzv. fiksacije, mogu se javiti [[Edipov kompleks]], [[Elektrin kompleks]] ili zavist na [[penis]]u. Prema Sigmundu Freudu nesvjesni psihički procesi (prije svega oni koji potječu iz djetinjstva) mogu znatno utjecati na pojavu psihičkih poremećaja, kao što su neuroze. Procesi koji potječu iz djetinjstva podliježu mehanizmu potiskivanja i tjedno bi se tijekom trajanja psihoanalitičke terapije trebali izazvati i ponovno proživjeti, kako bi se u odrasloj dobi mogli svladati. Pacijent tijekom seanse treba izgovoriti sve što mu padne na pamet (slobodna asocijacija). Važni elementi psihoanalize su prenošenje i tumačenje snova. Klasično psihoanalitičko liječenje traje nekoliko godina. Psihoanalitičke škole koje i danas još postoje djelomično se, a ponekad i znatno, razlikuju jedna od druge. Tako postoje oblici liječenja kao što je skraćena psihoanalitička terapija ili fokalna terapija. Liječenju djece i mladih prilagođena su načela dječje analize [[Anna Freud|Anne Freud]] i [[Melanie Klein]]. Dječja psihoanaliza primjenjuje se primjerice kod [[Klinička depresija|depresije]] i opsesivne neuroze. === Kognitivno-bihevioralna terapija === Ovom se terapijom pokušava doći do misli koje su u osnovi ponašanja i navika, a učenjem konstruktivnijih oblika ponašanja postiže se promjena i poboljšanje situacije klijenta. Koristi se u terapiji širokog spektra kliničke problematike, a primjeri su: ovisnosti, fobije, anksioznost, depresija, bipolarni poremećaj, problemi sa stresom, panični napadi, itd. Kognitivno-bihevioralna terapija (engl. skraćenica: CBT) ima nekoliko pristupa:<ref>[https://www.verywellmind.com/what-is-cognitive-behavior-therapy-2795747 What Is Cognitive Behavioral Therapy (CBT)?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320030403/https://www.verywellmind.com/what-is-cognitive-behavior-therapy-2795747 |date=20. ožujka 2021. }} Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> * ''1. Kognitivna terapija'' pronalazi i pokušava ispraviti nekonstruktivne i intruzivne misli, ponašanja i emocionalne reakcije. * ''2. Dijalektička bihevioralna terapija'' uključuje strategije emocionalne regulacije i osjetljivosti prilikom promjene ponašanja. * ''3. Multimodalna terapija'' se bavi sa sedam modaliteta koje smatra ključnima u tretiranju psiholoških problema - ponašanje, afekt, osjeti, mašta, kognicija, međuljudski čimbenici i droge/biološki čimbenici. * ''4. Racionalna i emotivna bihevioralna terapija (REBT)'' kojom se pokušavaju identificirati iracionalni uzorci mišljenja, navesti klijenta da im se aktivno suprotstavi, i naučiti ga kako ih prepoznati u budućnosti. === Grupna terapija === Kako joj i samo ime govori, ovaj oblik terapije uključuje jednog ili više terapeuta koji istovremeno rade s dvoje ili više klijenata. Ponekad se koristi samostalno, ali je uglavnom u kombinaciji s nekim oblikom individualne terapije i/ili psihofarmakološkim liječenjem.<ref>[https://www.verywellmind.com/what-is-group-therapy-2795760 An Overview of Group Therapy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320030404/https://www.verywellmind.com/what-is-group-therapy-2795760 |date=20. ožujka 2021. }} Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> Irvin D. Yalom navodi sljedeće principe grupne terapije: * unošenje nade u život klijenta * univerzalnost - ljudi sa sličnim problemima sudjeluju u terapiji te tako vide da nisu sami * informiranost - klijenti međusobno dijele podatke koji su primjenjivi na većinu ili sve njih * altruizam - dijeljenje problema s drugima može dovesti do povećanja samopouzdanja * korektivna vrijednost grupe - terapijska grupa je slična obiteljskoj * razvoj tehnika socijalizacije * imitativno ponašanje - modeliranje ponašanja prema drugim članovima grupe * interpersonalno učenje - bolje razumijevanje sebe iz razgovora i povratnih informacija s drugima * grupna kohezija * katarza - grupni razgovor o emocijama i doživljajima umanjuje stres * egzistencijalistički čimbenici - razvijanje odgovornosti za vlastite emocije, odabire, ponašanje, itd. == Psihologija i druge discipline == === Psihologija i psihijatrija === Najveća sličnost između psihologije i psihijatrije je na području kliničke psihologije. Ove dvije discipline nisu istovjetne, već komplementarne. Razlikuju se u obrazovanju, s obzirom na to da kliničkim psihologom postaje osoba koja se specijalizira nakon studija psihologije, dok psihijatrom postaje osoba koja tu specijalizaciju odabere nakon studija medicine. Klinički psiholozi rade u dijagnostici poremećaja i problema u ponašanju, uglavnom kroz upotrebu testova, upitnika i intervjua, a također i u terapiji kroz neke od metoda koje ne uključuju psihofarmake. Psihijatri, osim dijagnostike, rade na terapiji kroz metode koje mogu, iako ne uvijek, uključivati psihofarmake te su jedini koji ih mogu propisivati.<ref>[https://www.webmd.com/mental-health/guide-to-psychiatry-and-counseling Guide to Psychiatry and Counseling] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> === Psihologija i neurologija === Ove dvije znanosti su srodne, pogotovo unutar grana biološke i neuropsihologije. Zajedno rade na pronalaženju anatomskih i fizioloških osnova mentalnih procesa, pogotovo u polju organskih ozljeda mozga i tretmana istih. Dok je neurologija grana medicine i usmjerena na fiziološki opis psiholoških problema, neuropsihologija ima donekle obrnut, ali u potpunosti komplementaran pristup, koji polazi od ponašanja čije uzroke pronalazi u fiziologiji mozga. I jedna i druga grana su dio multidisciplinarnog pristupa neuroznanosti, koja je vrlo plodan spoj medicine, matematičkog modeliranja, informacijskih znanosti i psihologije, što je i vidljivo po velikom broju znanstvenih časopisa (i članaka objavljenih u njima) posvećenih neuroznanstvenoj tematici.<ref>[https://www.alliedacademies.org/neurology-psychology-journals.php Neurology and Psychology Journals] Pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> === Psihologija i filozofija === Filozofija je, tijekom povijesti, bila krovna disciplina za sve moderne znanosti. Neke su se od nje odvojile relativno rano, poput matematike, ali društvene znanosti su bile dio filozofskog diskursa sve do 19. stoljeća, uključujući psihologiju.<ref name="wundt"/> Utjecaj filozofije na psihologiju je još vidljiv, npr. stoicizam i Sokratički dijalog su slični osnovama mnogih terapeutskih pristupa, poput kognitivno-bihevioralne terapije. Ono što je zanimljivo je da su psiholozi ustanovili utjecaj ličnosti pojedinca prilikom rezoniranja o filozofskoj tematici, tj. postoje dokazi da je pristup tradicionalno filozofskim temama, poput pitanja slobodne volje, pod utjecajem individualnog temperamenta i ličnosti.<ref>[https://www.psychologytoday.com/us/basics/philosophy Philosophy]Pristupljeno 18. ožujka 2021.</ref> == Psihologijski testovi i upitnici == Testovi i upitnici su mjerni instrumenti kojima se mjeri određena karakteristika, vještina ili sposobnost osobe. U psihologiji su to psihičke osobine - emocije, sklonosti, [[motivacija]], inteligencija, itd. Najpoznatiji su testovi inteligencije, kojima pokušavamo odrediti razinu (izraženu opisno ili brojkom) naše mentalne efikasnosti. Ako je odredimo brojčano, dobit ćemo kvocijent inteligencije (IQ).<ref>[https://www.healthline.com/health/iq-testing IQ Testing]Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> Inteligencija je u većem dijelu 20. stoljeća smatrana fiksnom i urođenom, ali novija istraživanja su pokazala da i mnogi okolinski faktori mogu utjecati na uspješnost rješavanja testova. Jedan od takvih faktora je upoznatost i izloženost stereotipima o vlastitoj grupi, tzv. stereotipna prijetnja.<ref>[https://www.researchgate.net/publication/15726133_Stereotype_Threat_and_The_Intellectual_Test-Performance_of_African-Americans Steele, C.M. i Aronson J.M. (1995.) Stereotype Threat and The Intellectual Test-Performance of African-Americans]Journal of Personality and Social Psychology 69, 5, str. 797.-811. https://doi.org/10.1037/0022-3514.69.5.797 Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> == Problemi u psihologiji == === Teorijski problemi === Kako je vidljivo iz navedenih teorijskih pristupa i mnogobrojnosti grana psihologije, ne postoji ujedinjena teorija ponašanja. Dileme između urođenosti ili naučenosti ponašanja te između biheviorizma i kognitivizma, okarakterizirale su prvu polovicu postojanja ove znanosti, a još uvijek nisu dorečene.<ref>[https://globaljournals.org/GJHSS_Volume19/6-Behaviorism-Innatism-Cognitivism.pdf Sultana (2019.) Behaviorism, Innatism, Cognitivism: Considering the Dominance to Provide Theoretical Underpinning of Language Acquisition Conjecture] Global Journal of Human Social Science, 19, 10, str. 73.-79. Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> Dio ovog problema je uočljiv i u samom načinu obrazovanja psihologa, s obzirom na to da kroz isti program prolaze studenti koji će kasnije raditi na fundamentalnim istraživanjima i oni koji će svoju karijeru odraditi unutar neke primijenjene grane psihologije. Ne postoji specijalizacija od početka, kakvu npr. fizika ima u odnosu na inženjerstvo.<ref>[https://www.psychologytoday.com/us/blog/theory-knowledge/201405/getting-clear-about-the-problem-psychology Getting Clear About the Problem of Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> === Primjenjivost rezultata === Također je tu i prije spomenuti problem primjenjivosti rezultata istraživanja na sveukupnu populaciju ljudske vrste, koji je u polju multikulturalne psihologije tek u početnim fazama rješavanja. Čak i jednostavne aktivnosti, poput fizioloških reakcija zjenice oka tijekom ronjenja, imaju različite rezultate ovisno o kulturi i navikama ljudi, tako da je ovo polje psihologije jedno od onih koje će značajno utjecati na univerzalnost primjene mnogih postojećih teorija i metoda. Gledano sa statističke strane, ovo je prije svega problem valjanosti.<ref>[https://www.psychologytoday.com/us/blog/non-weird-science/202004/psychologys-weird-problem Psychology's WEIRD Problem] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> === Ponovljivost istraživanja === Ponovljivost, ili replikabilnost, nekog istraživanja znači da ćemo, bez obzira koliko puta ga provedemo, uvijek dobiti iste ili vrlo slične rezultate. Istraživanje provedeno 2015. godine, kojim se pokušalo ponoviti rezultate iz 100 različitih studija, dovelo je do replikacije tek nešto više od trećine. Ovo je dodatno dovelo u fokus problem poznat još od 1970.-ih godina zbog kojeg mnoga psihologijska istraživanja, nakon dobivanja statistički značajnog rezultata, ne bivaju ponavljana. Manjak statističke značajnosti se često uzima kao razlog nemogućnosti publikacije istraživanja, ili čak gubljenja financijske potpore za daljnji rad.<ref>[https://www.psychologytoday.com/us/blog/straight-talk/201511/replication-problems-in-psychology Replication Problems in Psychology] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> === Etički problemi === Kroz intervjue, testiranja i istraživanja psiholozi mogu doći do privatnih i osjetljivih informacija o ispitanicima i klijentima. Zbog toga se moraju odnositi s posebnom odgovornošću prema osobnim podacima, vodeći računa kako će se koristiti, tko ima pristup podacima i sprječavanje neodgovorne uporabe istih. Svaka interakcija psihologa s drugim ljudima podliježe pravilima profesionalne etike, te je kažnjiva u slučaju zlouporabe. Osobe koje nisu kvalificirane za interpretaciju testova, osim što ugrožavaju privatnost testirane osobe, svojom nestručnošću mu mogu i naškoditi. Kulturalno ili socijalno pristrani testovi mogu neke osobe staviti u nepovoljniji položaj, stoga je bitna svjesnost i osjetljivost na takve probleme.<ref>[http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/dok_kodeks_etike.pdf Kodeks etike psihološke djelatnosti] Pristupljeno 19. ožujka 2021.</ref> == Unutarnje poveznice == *[[suvremeni psiholozi]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Spencer A. Rathus, Temelji Psihologije, Naklada Slap, 2000, {{ISBN|953-191-072-3}} == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/50934 Psihologija, hrvatska enciklopedija] * [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&id_podrucje=51&status=1 Znanstveni časopisi na hrvatskom jeziku u kojima izlaze članci psihologijske tematike] [[Kategorija:Društvene znanosti]] [[Kategorija:Psihologija| ]] fxpsj3a106w7v9go32w4327k5imjm1j Beograd 0 6820 7573920 7567567 2026-08-11T02:20:54Z ~2026-43895-28 369256 /* */ 7573920 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Beograd CG | ime_genitiv = Beograda | izvorno_ime = Београд/Beograd | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Beograd collage.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Znamenitosti Beograda | slika_zastava = Flag of Belgrade.svg | slika_zastava_veličina = 100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms Belgrade.png | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = 150px | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =44 | širina-minute =49 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =20 | dužina-minute =28 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = [[Singidun]] | utemeljenje_datum = 279. g. pr. Krista | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Kelti]] | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = [[Aleksandar Šapić]] | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 359,96 km² | površina_šira = 3.222,68 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 117 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2022.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 1.197.714<ref>{{cite book |title=Ethnicity - data by municipalities and cities |page=38 |date=2023 |publisher=Statistical Office of the Republic of Serbia, Belgrade |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf|isbn=978-86-6161-228-2}}</ref> | stanovništvo_uže_gustoća = 3.425 stanovnika/km² | stanovništvo_šire = 1.681.405<ref name="statgovrs">{{cite web |url=https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&a=31&s=3104 |title=First results of the 2022 Census of Population, Households and Dwellings |website= stat.gov.rs |access-date=22 December 2022 |archive-date=21 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221221114326/https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&a=31&s=3104 |url-status=live }}</ref> | stanovništvo_šire_gustoća = 515 stanovnika/km² | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 11000 | pozivni_broj = +381 (0)11 | autooznaka = BG | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.beograd.rs/ www.beograd.rs] | bilješke = }} {{dz}} '''Beograd''' ([[srpski jezik|sr.]] [[ćirilica|ćir]]. Београд) je [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Srbija|Republike Srbije]] te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]], na mjestu razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih [[bizant]]skih gradova. Prema službenom [[Popis stanovništva u Srbiji 2022. godine|popisu stanovništva iz 2022.]] godine grad ima 1.197.714 stanovnika, dok u široj okolici živi 1.685.563 stanovnika. Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne [[Vinča|Vinče]], oko 4800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su [[Kelti]], u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao [[Rimsko Carstvo|rimsko]] naselje [[Singidunum]]. Prvi put je postao srpska prijestolnica [[1403.]] godine. Prijestolnicom moderne Srbije postao je [[1841.]], iako su [[Kalemegdan|utvrđeni dio]] grada [[Osmansko Carstvo|Turci]] napustili tek [[1867.]], a turska zastava skinuta [[1878.]] Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih [[država]]. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], nakon [[Istanbul]]a, [[Atena|Atene]] i [[Bukurešt]]a. Stari hrvatski izvori ga zovu [[Beograd#Imena|Biograd na Dunavu]].<ref name="#1">Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 247.</ref> Isto su ga ranije tako zvali i Srbi ijekavci. == Povijest == {{glavni|Povijest Beograda}} === Prapovijest === {{glavni|Vinčanska kultura}} [[Slika:Vinca_clay_figure_02.jpg|mini|lijevo|190px|Vinčanska kultura]] Godine [[1938.]], tijekom izgradnje [[Palača Albanija|palače Albanija]] u središtu [[grad]]a pronađen je [[kostur]] [[Neandertalac|neandertalca]] koji je poginuo u borbi s [[mamut]]om, čiji su ostaci također nađeni u blizini.<ref>Z.R. Nikolić i V.D. Golubović: ''Beograd ispod Beograda'', Beograd, 2004. godina</ref> Što govori o naseljenosti prostora današnjeg Beograda još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]]. Osim toga, pronađene su i [[Lubanja|lubanje]] neandertalaca u [[kamenolom]]u kod [[Leštani|Leštana]], u [[Špilja|špilji]] na [[Čukarica (općina)|Čukarici]] i u blizini [[Bajlonijeva pijaca|Bajlonijeve pijace]]. Ostaci kulture [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]], pronađeni su u [[Vinča|Vinči]],<ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 Vinčanska kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116221552/http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 |date=16. siječnja 2009. }} (engleski jezik)</ref> [[Žarkovo|Žarkovu]] i na Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na neprekidnu naseljenosti, ali i njezinu sve slabiju intenzivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina. Vinča kultura stara je oko 7000 [[godina]] te pripada redu najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, [[Karaburma|Karaburmi]], [[Zemun]]u i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intenzivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima. === Stari vijek === {{glavni|Singidunum}} Naseljen [[Kelti]]ma već od [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], prostor današnjeg Beograda ubrzo prelazi u ruke [[Stari Rim|Rimljana]] i postaje naseobina pod imenom [[Singidunum]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 Beograd tijekom Starog vijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001241/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)</ref> Za vladavine [[car]]a [[Dioklecijan]]a i tijekom progona [[Kršćani|kršćana]] u Singidunumu se spominju i prvi kršćanski mučenici,<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/13732a.htm Progoni kršćana u Starom vijeku] (engleski jezik)</ref> primjerice [[Ermil]] i [[Stratonik]]. Podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Bizant|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] grad ostaje pod upravom Bizanta. === Srednji vijek === {{glavni|Opsada Beograda (1456.)}} Singidunum su kasnije osvajali mnogi osvajači, poput [[Huni|Huna]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Ostrogoti|Ostrogota]] i [[Avari|Avara]]. [[Slaveni]] se na spomenute prostore doseljavaju oko [[630.]] godine. Prvi zapisi o slavenskom imenu Beograd datiraju iz [[878.]] godine. Slavenski oblik imena grada bio je ''Bjelgrad''.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1241 Beograd u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830003539/http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&kat=beoinfo&sub=1241%3f |date=30. kolovoza 2019. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Godine [[1284.]] grad prvi put dolazi pod vlast [[Srbi|Srba]]. Godine [[1405.]] [[Stefan Lazarević]] proglasio je Beograd svojom prijestolnicom. U narednom vremenskom razdoblju Beograd je doživio velik uspon. Ponovno su utvrđene stare zidine grada, a obnovljene su i [[Crkva|crkve]] i [[Tvrđava|tvrđave]]. Tijekom ovog razdoblja grad je postao utočište mnogim balkanskim [[narod]]ima koji su bježali pred nasrtajima [[Osmanlije|Osmanlija]]. Vjeruje se kako je broj [[stanovnik]]a tada dostizao brojku između 40.000 i 50.000. === Osmanlijsko Carstvo === {{glavni|Beogradski pašaluk|Opsada Beograda 1688.|Opsada Beograda|Opsada Beograda 1789.|Prvi srpski ustanak}} [[Slika:Dugovics.jpg|mini|lijevo|Obrana Beograda od turske opsade pod vodstvom [[Sveti Ivan Kapistran|Ivana Kapistrana]] i [[Janko Hunjadi|Janka Hunyadija]] 1456.]] [[Slika:Panorama_i_ratna_scena_zauzimanja_Beograda_1521._god.jpg|mini|Opsada i pad Beograda u bitci pod vodstvom Osmanskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]], 1521.]] Vojska pod vodstvom [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]] osvojila je Beograd [[28. kolovoza]] [[1521.]] godine. Nakon toga Osmanlije naseljavaju srušen i spaljen grad, postupno ga pretvarajući u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama izdaleka oduševljavala mnoge europske putnike toga doba.<ref>[http://www.most.ba/085/076.aspx Džamije u Beogradu] (bošnjački jezik)</ref> Grad je [[1594.]] godine zahvatila velika srpska pobuna (Banatska pobuna), ali je ugušena. U desetljećima koja su slijedila grad je bio miran, a bio je i važno sjedište okruga (Smederevskog sandžaka, poznatog i kao [[Beogradski pašaluk]]), povezan s [[Istanbul]]om Carigradskom cestom. Privukao je mnoge trgovce i nove stanovnike: [[Turci|Turke]], [[Židovi|Židove]], [[Grci|Grke]], [[Romi|Rome]] i ostale. Prema osmanlijskom putopiscu [[Evlija Čelebija|Evliji Čelebiji]], koji je boravio u Beogradu [[1660.]] godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 77.000 su bili [[Muslimani]]. [[Datoteka:Belgrade_1684.jpg|minijatura|Beograd 1684.]] [[Datoteka:Budapest, Hungarian National Museum, unknown artist, Siege of Belgrad, 1717.jpg|minijatura|Opsada Beograda 1717.]] Tijekom narednih godina grad je više puta prelazio u ruke [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Habsburška Monarhija ga je osvajala tri puta: [[1688.]], [[1717.]] i [[1789.]] godine, ali su ga Osmanlije ponovo zauzimale i to uz velika razaranja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 Beograd tijekom osmanske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004004140/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Tijekom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] Beograd je [[1806.]] godine ponovno oslobođen od turske vlasti. Ustanici su vladali njime narednih sedam godina, do [[1813.]], kada na vlast ponovno dolaze Osmanlije. === Kraljevina Srbija === Od [[1817.]] godine grad je bio je prijestolnica [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] s prekidom tijekom razdoblja od [[1818.]] do [[1841.]], kada je [[Kragujevac]] bio glavni grad. Prijestolnicu iz Kragujevca u Beograd preselio je [[knez]] [[Mihailo Obrenović]]. Kad je Srbija [[1878.]] godine stekla potpunu nezavisnost te postala [[Kraljevina Srbija]],<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 Oslobođenje Beograda od turske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003805/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Beograd je opet postao ključni grad na [[Balkan]]u koji se vrlo brzo razvijao.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 Beograd kao prijestolnica Srbije i Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003621/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Međutim, usprkos izgradnji [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] do [[Niš]]a, ukupni uvjeti za razvoj gospodarstva i porast kvalitete života u Srbiji bili su loši, a grad je [[1900.]] imao samo 69.100 stanovnika. Ipak, godine [[1905.]] broj stanovnika se povećava na preko 80.000, a na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i do 100.000, ne ubrajajući pritom [[Zemun]] koji je tada pripadao Austrougarskoj.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/02407a.htm Katolička enciklopedija - Beograd i Smederevo] (engleski jezik)</ref> === 20. stoljeće === {{glavni|Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.|NATO-ovo bombardiranje SRJ|Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.}} [[Datoteka:Demonstracije u Beogradu 27. marta 1941.jpg|minijatura|Demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu u Beogradu 27. ožujka 1941.]] [[Datoteka:Bombardovanje Beograda 62.jpg|minijatura|Bombardiranje Beograda 1941.]] Tijekom 20. stoljeća nastavlja se burna povijest grada, koju obilježavaju [[Prvi svjetski rat]], [[Drugi svjetski rat]] te [[raspad SFRJ]] početkom 90-ih godina. Nakon Prvog svjetskog rata i okupacije od strane Austrougarske i njemačkih trupa, Beograd je doživio brz razvoj i značajnu modernizaciju kao glavni grad nove [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], koja je osnovana [[1918.]] godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina broj stanovnika povećao se na 239.000 (sada uključujući i novo pripojeni Zemun). Rast stanovništva se nastavlja te je do 1940. broj stanovnika iznosio oko 320.000. [[Slika:Guardian of the city.jpg|mini|lijevo|320px|Beogradska utvrda, građena tijekom dugog razdoblja od 2. do 18. stoljeća, smještena na ušću dviju rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a.]] Godine [[1941.]] Kraljevina Jugoslavija potpisala je [[Trojni pakt]] i pridružila se [[Sile osovine|Silama osovine]]. Povodom toga dana [[27. ožujka]] iste godine uslijedio je masovni [[prosvjed]] i [[državni udar]]. Dana 6. i 7. travnja grad je teško bombardirao njemački [[Luftwaffe]] te usmrtio 2274 [[Čovjek|ljudi]]. U bombardiranju je izgorjela i Narodna biblioteka Srbije, gdje su bile pohranjene mnoge knjige i srednjovjekovni rukopisi. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, srijemska predgrađa Beograda poput Zemuna ušla su u sastav [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. U Beogradu i središnjoj Srbiji [[nacisti]] su podržali osnivanje vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Beogradski [[Židovi]], [[Romi]], [[komunisti]], i drugi [[Antifašizam|antifašisti]] odvedeni su u [[Sabirni logor|logore]] [[Sabirni logor Sajmište|Sajmište]]<ref>[http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205988.pdf Koncentracijski logor Sajmište] (engleski jezik)</ref> i [[Sabirni logor Banjica|Banjica]], kroz koje je tijekom rata prošlo oko 125.000 ljudi. Dana 16. i 17. travnja [[1944.]] grad su bombardirali i [[Saveznici]], pri čemu je poginulo oko 1600 stanovnika. Borbe za oslobođenje grada od Sila osovine započele su 13. i 14. listopada, a grad je konačno oslobođen [[20. listopada]] 1944. Zajedničkim snagama oslobodili su ga [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] i [[Crvena armija]]. Tijekom cijelog rata Beograd je ukupno izgubio oko 50.000 stanovnika i pretrpio teška razaranja. Nakon Drugog svjetskog rata grad postaje glavim gradom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] te se razvija u značajno industrijsko, političko, obrazovno, prometno i kulturno središte cijele tadašnje države. Godine [[1951.]] vlasti započinju s izgradnjom [[Novi Beograd|Novog Beograda]] s lijeve obale rijeke Save. Deset godina kasnije Beograd je bio domaćin Prve konferencije [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanih država]]. Godine [[1980.]] umire dugogodišnji jugoslavenski predsjednik [[Josip Broz Tito]]. Pokop i svečanosti odvijaju se u Beogradu, a nazočno je oko 700.000 građana. Nakon [[1991.]] i raspada SFRJ Beograd postaje sinonim za česte prosvjede, ulične nerede i opće nezadovoljstvo i nestabilnost. Bilježi se više velikih prosvjeda protiv politike [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na [[Ulica|ulice]] čak izlaze i [[tenk]]ovi, a bilježe se i smrtno stradale osobe.<ref>[http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html Previranja u Srbiji tijekom 90-ih godina 20. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070619005413/http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html |date=19. lipnja 2007. }} (srpski jezik)</ref> [[NATO-ovo bombardiranje SRJ]] [[1999.]] godine uzrokovalo je značajnu štetu gradskoj infrastrukturi. [[Datoteka:Park prijateljstva - panoramio.jpg|minijatura|Spomenik žrtvama bombardiranja Beograda 1999.]] Među pogođenim zgradama bilo je i nekoliko ministarstava, zgrada [[RTS]]-a u kojoj je poginulo 16 zaposlenih, nekoliko [[bolnica]], hotel ''Jugoslavija'', nekadašnja zgrada Centralnog komiteta, [[televizijski toranj Avala]], kao i kineska ambasada u Novom Beogradu.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 NATO-ovo bombardiranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005548/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Padom Miloševićeva režima početkom novog milenija vraća se optimizam u gradski život. == Zemljopis == [[Datoteka:Ушће Саве у Дунав поред десне обале Великог ратног острва и Калемегдана.jpg|minijatura|lijevo|Ušće Save u [[Dunav]] pored desne obale Velikog ratnog otoka i [[Kalemegdan]]a.]] [[Datoteka:Sunset at Gardos.jpg|minijatura|lijevo|[[Zemun]] u sumrak. U središtu Kula Gardoš.]] Beograd predstavlja svojevrsno raskrižje putova između [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] i [[Orijent]]a. Smješten je u sjevernom dijelu [[Središnja Srbija|Središnje Srbije]], na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]] te okružen [[Vojvodina|Vojvodinom]] s tri strane. Središte grada nalazi se na desnoj obali Dunava i desnoj obali Save. Na lijevoj obali Dunava počinje Banatska ravnica na kojoj se nalaze [[Borča]] i [[Krnjača]], slabije naseljena sjeverna predgrađa. Između desne obale Dunava i lijeve obale Save nalaze se [[Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin (općina)|Surčin]], gdje prolazi bivša granica [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Rijeke Dunav i Sava imaju nekoliko [[ada]], riječnih otoka. Najpoznatije su [[Veliki ratni otok]] (na samom ušću) te [[Ada Ciganlija]] na Savi. Urbana površina grada iznosi 359,96 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]], dok šire gradsko područje obuhvaća prostor od 3.222,68 četvornih kilometara. === Klima === Klima je [[Umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 Klima Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001057/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Prosječna godišnja [[temperatura]] [[zrak]]a iznosi 12,3&nbsp;°C. Najtopliji [[Mjesec (razdoblje)|mjesec]] je [[srpanj]] s prosječnom temperaturom od 21,8&nbsp;°C, dok je najhladniji [[siječanj]] s prosjekom od 0,6&nbsp;°C. Beograd godišnje u prosjeku ima oko 25 [[dan]]a s temperaturom većom od 30&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 680 [[milimetar]]a po [[Četvorni metar|četvornom metru]]. Broj sunčanih [[sat]]i godišnje iznosi oko 2025. Najsunčaniji mjeseci su srpanj i [[kolovoz]], a najmračniji [[prosinac]] i [[siječanj]], s tek 2 do 3 sunčana sata dnevno. Za [[Zima|zimu]] je karakteristična [[košava]], vrlo hladan [[vjetar]] koji dodatno spušta temperature zraka. === Reljef === [[Slika:DJI_0387-12.jpg|mini|lijevo|Spomenik Neznanom heroju na Avali, Avalski toranj i panoramski pogled na grad Beograd.]] Središte grada nalazi se na uzvišenom i relativno brdovitom terenu. Najviša točka grada je brdo Torlak s 303 metra nadmorske visine. Južno od gradskih granica nalaze se [[Planina|planine]] [[Avala]] (511 m) i [[Kosmaj]] (628 m). Područja Novog Beograda, Zemuna, Batajnice, Surčina, Borče i Krnjače reljefno su niža te uglavnom ravna zbog djelovanja vode tijekom prošlosti. == Imena == [[Datoteka:Republic Square (27420599076).jpg|minijatura|Trg Republike. Lijevo: Narodni muzej Srbije – Centar: Spomenik knezu Mihajlu i Hotel Marriott – Desno: Narodno kazalište.]] [[Datoteka:Saborna Crkva nocu.jpg|minijatura|desno|Dorćol, srediste grada Beograda, panorama noću.]] [[Datoteka:DJI 0136-12.jpg|minijatura|desno|Panoramski pogled na [[Kalemegdan]] i kip Pobjednik, djelo hrvatskog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].]] Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd.<ref name="#1"/> Isto su ga zvali i Srbi ijekavci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovni i Crnoj Gori. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd ([[Székesfehérvár]]) i Biograd na Dunavu (Beograd). {| class="wikitable" |- !Ime !! Objašnjenje |- |Singidun || ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g. pr. Krista |- |Singidunum || Romanizirano keltsko ime |- |Bjelgrad || Slavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom |- |Alba Graeca || latinski prijevod |- |Fejervar || mađarsko ime |- |Griechische Weissenburg || srednjovjekovno njemačko ime |- |Castelbiancho || talijansko ime |- |Nandoralba || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Nandorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Landorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Veligradon || bizantsko ime |- |Veligrada || tursko ime |- |Dar Ul Džihad (Kuća rata) || 2. tursko ime |- |Belogrados poleos || grčko ime |- |} == Administrativna podjela == [[Datoteka:Novi Beograd test.jpg|mini|280px|[[Brutalizam|Brutalistička]] arhitektura [[Novi Beograd|Novog Beograda]].]] [[Datoteka:Belgrade municipalities.svg|mini|280px|Zemljovid gradskih i prigradskih općina.]] Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Podijeljen je na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina. :'''Gradske općine su:''' {{glavni|Beogradske općine}} * [[Čukarica]] * [[Novi Beograd]] * [[Palilula]] * [[Rakovica (Beograd)]] * [[Savski Venac]] * [[Stari Grad (Beograd)]] * [[Voždovac]] * [[Vračar (općina)]] * [[Zemun]] * [[Zvezdara]] :'''Prigradske su općine :''' * [[Barajevo]] * [[Grocka]] * [[Lazarevac]] * [[Mladenovac]] * [[Obrenovac]] * [[Sopot (općina)|Sopot]] * [[Surčin]] [[Slika:Hram Sv. Save u Beogradu 2023-01-07 DJI 0807-12.jpg|mini|desno|Vračar, [[Hram svetog Save|Katedralni hram Svetog Save]] i Narodna knjižnica.]] == Stanovništvo == === Kretanje broja stanovnika tijekom povijesti === {{nedostaju izvori}} Sljedeća tablica prikazuje razvoj broja stanovnika tijekom povijesti. Podaci su dani za šire gradsko područje. {{Demography 12col|510px|[[170.]]<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- Stanovništvo Singidunuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120911062311/http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- |date=11. rujna 2012. }} (srpski jezik)</ref> |[[1284.]]|[[1426.]]<ref>[http://www.belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html Kretanje stanovništva u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150124013545/http://belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html |date=24. siječnja 2015. }} (engleski jezik)</ref> |[[1683.]]|[[1738.]]|[[1878.]]|[[1914.]]|[[1941.]] |[[1965.]]<ref>[http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm Razvoj stanovništva Jugoslavenskih gradova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180626031900/http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm |date=26. lipnja 2018. }} (engleski jezik)</ref> |[[1981.]]|[[2002.]]|[[2011.]]|8.000|25.000|50.000|100.000|40.000|50.000|100.000|340.000|1.000.000|1.480.000|1.580.000|1.660.000}} [[Slika:Свјетлопис римокатоличке цркве Анте Падованског у Биограду.jpg|mini|desno|Katolička crkva Svetog Antuna Padovanskog]] Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, u deset gradskih općina Beograda živi ukupno 1.232.731 stanovnik, a u svih 17 općina koje čine teritorij Grada Beograda živi 1.659.440 stanovnika. Gledano prema stanovništvu, najveća je općina Novi Beograd, koja ima više od 200.000 stanovnika, od kojih mnogi ondje žive neprijavljeni. === Nacionalni sastav === Slijedi prikaz [[nacionalnost]]i koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %: [[Slika:Naris Crkva svetog Marka, Beograd (St. Mark's Church, Belgrade).jpg|mini|desno|Crkva Svetog Marka memorijalna crkva i počivalište cara [[Stefan Uroš IV. Dušan|Stefana Uroša IV. Dušana]].]] [[Slika:Hotel Moskva and the fountain in Belgrade.jpg|mini|Hotel Moskva]] * '''Srbi''' – 1.417.187 (85,4 %) * '''Jugoslaveni''' – 22.161 (1,3 %) * '''Crnogorci''' – 21.190 (1,3 %) * '''Romi''' – 19.191 (1,2 %) Osim navedenih, prema popisu iz 2011. u gradu živi još i 8372 [[Makedonci|Makedonca]] i 4617 Muslimana (u smislu nacionalnosti). Neslužbene procjene govore i o brojci između 10 i 20 tisuća [[Kinezi|Kineza]]<ref>[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml Članak o doseljenim Kinezima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212031104/http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)</ref> koji su se doselili posljednjih desetak godina. Također, tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća doselio je određen broj stanovnika iz [[Sirija|Srije]], [[Irak]]a, [[Iran]]a i [[Jordan]]a.<ref>[http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm Arapi u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114070003/http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm |date=14. siječnja 2012. }} (engleski jezik)</ref> === Vjerski sastav === Slijedi vjerski prikaz stanovništva, uključene su vjerske zajednice koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %: * '''Pravoslavci''' – 1.429.170 (86,1 %) * '''Muslimani''' – 20.366 (1,2 %) Osim toga, u gradu živi još 16.305 [[Rimokatolici|rimokatolika]], 3796 [[Protestanti|protestanata]] te oko 2200 [[Židovi|židova]]. === Hrvati u Beogradu === Popis daje službenu brojku od 10.381 Hrvata koji žive u Beogradu, što čini 0,6 % ukupnog stanovništva. == Gospodarstvo == [[Slika:Belgrade_Waterfront_(Београд_на_води).jpg|mini|lijevo|Pogled na Beograd na vodi, 2024.]] Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća cijela tadašnja SR Jugoslavija bila je pod sankcijama [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Također, [[hiperinflacija]] [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] dodatno je desetkovala gospodarstvo grada. Oporavak počinje padom režima Slobodana Miloševića nakon [[2000.]] godine kada su ukinute sankcije. Danas Beograd i njegovo metropolitansko područje čine gospodarski najrazvijeniji dio Srbije. Navedeni prostor između ostalog ima i velik prometni značaj, što dodatno olakšava gospodarske aktivnosti. Ovdje se tako ostvaruje više od 40 % državnog [[BDP]]-a, Beograd daje više od 30 % ukupne radne snage u državi,<ref>[http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 Gospodarski značaj Beograda u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006122226/http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 |date=6. listopada 2014. }} (srpski jezik)</ref> a njegovi stanovnici ostvaruju i najveći prosječni dohodak u zemlji. U gradu je sjedište svih važnijih domaćih gospodarskih ustanova, poput [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] i [[Beogradska burza vrijednosnih papira|Beogradske burze vrijednosnih papira]]. Također, svoja sjedišta ovdje ima i velik dio najvećih domaćih tvrtki te predstavništva međunarodnih tvrtki. === Industrija === Značajno su razvijene [[Tekstilna industrija|tekstilna]], [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačka]], [[Elektrotehnička industrija|elektrotehnička]], [[Strojarska industrija|strojarska]], [[Kemijska industrija|kemijska]] i [[Petrokemijska industrija|petrokemijska]] [[industrija]]. Nešto slabije razvijena je [[vojna industrija]] i [[brodogradnja]] koje su izmeštene van Beograda, dok se tu nalaze vojni instituti. Beograd je regionalni centar i [[Informatička tehnologija|IT]] industrije te se očekuje da će od kraja 2023. ovaj sektor prihodovati 4 milijarde eura.<ref>{{Citiranje weba|last=Matić|first=Nada|date=2023-06-16|title=Izvoz IT usluga iz Srbije u 2023. veći 44 odsto nego prošle godine! Brnabić: Na kraju godine očekujemo 4 milijarde evra|url=https://www.blic.rs/biznis/tehnologija/evo-koje-su-projekcije-za-izvoz-it-usluga-iz-srbije-u-2023-godini/19dclsl|access-date=2023-12-29|website=Blic.rs|language=sr}}</ref> === Financije === U starom dijelu grada smještena je Narodna banka Srbije i [[Beogradski sajam]] – najveći izložbeni prostor u zemlji. [[Novi Beograd]] predstavlja glavnu poslovnu četvrt grada i najbrže rastuću [[Poslovna četvrt|poslovnu četvrt]] u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Ondje su smještene Beogradska burza vrijednosnih papira, poslovni neboder [[Zapadna kapija Beograda]], športska dvorana [[Beogradska arena]], poslovni park [[Airport City Beograd]], poslovno-stambeni kompleks [[Savograd]], kongresni kompleks [[Sava centar]], medijska kuća [[B92]], luksuzni [[hotel]]i Hyatt i Continental te veliki [[Prodajni centar|prodajni centri]] Ušće, Delta i Mercator. [[PC Ušće|Poslovni centar Ušće]] sa svojih 25 katova najviši je [[poslovni neboder]] u Srbiji. === Turizam === [[Datoteka:Botanička_bašta_Jevremovac,_Beograd_-_Japanski_vrt_07.jpg|mini|Botanička bašta Jevremovac, japanski vrt]] [[Datoteka:Skadarska.jpg|mini|Gradska boemska četvrt, [[Skadarlija]]]] Zbog svog položaja, burne povijesti, različitih kulturnih utjecaja i znamenitosti, Beograd dio prihoda ostvaruje i od turističkih aktivnosti. Osim gradskih znamenitosti, [[turist]]i grad posjećuju i zbog bogatog noćnog života. Grad obiluje [[Noćni klub|noćnim klubovima]], koji su osim na ulicama smješteni i na splavima duž obala Save i Dunava.<ref>[http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 Beogradski noćni život na Dunavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025051638/http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 |date=25. listopada 2012. }} (engleski jezik)</ref> Godišnji prihod koji grad ostvari od [[Turizam|turizma]] iznosi oko pola [[milijarda|milijarde]] [[Euro|eura]].<ref>[http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ Beogradski prihodi od turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624014837/http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ |date=24. lipnja 2013. }} (srpski jezik)</ref> == Mediji == Beograd je dom svih važnih medija u Srbiji. Navedni su samo najvažniji: '''''Radijske postaje:''''' [[RTS]] – Radio Beograd, Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Jugoslavija, Radio Novosti, Radio Nostalgija, Radio Politika, Radio Top FM, Radio S, Radio Studio B, Radio Pink '''''Televizijske postaje:''''' TV Avala, RTS – Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat), TV B92, TV Khrlo E Romengo (na romskom), TV Košava, TV Metropolis, TV Pink, TV Politika, TV YU INFO (Info24) '''''Produkcijske kuće:''''' Produkcijska grupa Mreža, Video nedeljnik, VIN Advance, DTV produkcija, Emotion Production, Produkcija Rikošet, Produkcijska kuća Adrenalin '''''Domaće novinske agencije:''''' Tanjug, FoNet, Beta, Tiker == Promet == [[Slika:Belgrade Nikola Tesla Airport 1.jpg|mini|[[Zračna luka Nikola Tesla]]]] === Cestovni promet === [[Slika:AKMS 321 i Solaris Urbino 18 GSP Beograd.jpg|mini|Trolejbusi u Beogradu.]] [[Slika:SV 410 006 - SOKO - Novi Beograd - 03.jpg|mini|ICE vlak brenda Soko Srbijavoza, model Stadler Kiss, na pruzi željezničkog kolodvora [[Novi Beograd]].]] [[Slika:CAF GSP-1520.jpg|mini|[[Tramvajski prijevoz u Beogradu]]. Na slici kompozicija novog CAF tramvaja.]] Beograd predstavlja jedno od raskrižja važnih europskih putova. Smješten je na sjecištu europskih koridora br. 10 i br. 7. Tako se koridor 10 proteže od [[Zagreb]]a preko Beograda u smjeru [[Niš]]a, dok koridor 7 vodi iz [[Budimpešta|Budimpešte]] preko Beograda u smjeru [[Solun]]a.<ref>[https://web.archive.org/web/20070609151239/http://www.bankwatch.org/project.shtml?w=147584&s=1961998 Prometni položaj Beograda] (engleski jezik)</ref> Na metropolitanskom području grada nalazi se 10 mostova, te jedan most u izgradnji. Važan korak bit će i dovršenje [[Beogradska obilaznica|Beogradske obilaznice]], projekta koji bi trebao rasteretiti ceste u središtu grada. ==== Mostovi na rijeci Savi ==== * [[Brankov most]] (cestovni) * [[Stari savski most u Beogradu|Stari savski most]] (cestovni i tramvajski) * [[Gazela (Beograd)|Gazela]] (cestovni) * [[Stari željeznički most u Beogradu|Stari željeznički most]] (željeznički) * [[Novi željeznički most u Beogradu|Novi željeznički most]] (za prometovanje gradske i prigradske željeznice) * [[Most na Adi]] (cestovni i za planirano prometovanje gradske i prigradske željeznice) * [[Cestovni Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (cestovni) * [[Željeznički Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (željeznički) * [[Most Obrenovac – Surčin]] (cestovni) ==== Mostovi na Dunavu ==== * [[Pančevački most]] (cestovni i za prometovanje gradske i prigradske željeznice ) * [[Kineski most prijateljstva]] (cestovni, u izgradnji, planirano dovršenje izgradnje je krajem [[2014.]] godine) ==== Važne petlje i prometna raskrižja ==== * [[Mostarska petlja]] (velika cestovna petlja izgrađena u dva dijela, nalazi se na autocesti E 75) * [[Slavija (Beograd)|Slavija]] (važan kružni tok prometa nedaleko od središta grada) * [[Autokomanda (prometna petlja)|Autokomanda]] (druga cestovna petlja na autocesti E 75, također naziv za dio grada u kojem se nalazi) * nekoliko većih cestovnih raskrižja i kružnih tokova prometa u Novom Beogradu (svi smješteni na autocesti E 75) === Željeznički promet === Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih [[vlak]]ova. Beograd je vrlo dobro povezan s mnogim domaćim ([[Kragujevac]], [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Subotica]]) i međunarodnim odredištima ([[Bar (grad)|Bar]], [[Beč]], [[Budimpešta]], [[Istanbul]], [[Ljubljana]], [[München]], [[Sofija]], [[Zürich]]). Trenutačno ne postoji željeznička poveznica između [[Zagreb]]a i Beograda. [[2023.]] godine otvoren je novi suvremeni željeznički kolodvor, poslije gotovo 40 godina izgradnje. U planu je izgradnja metro sustava. Određene su linije [[Beogradski metro|Beogradskog metro sustava]], a izgradnja je počela [[2020.|2021.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=POSLE POLA VEKA OBEĆANJA: Postavljena građevinska tabla, sutra počinje izgradnja beogradskog metroa|url=https://www.novosti.rs/beograd/vesti/1057778/metro-gradjevinski-radovi-metro-beogradu|access-date=2023-12-30|website=NOVOSTI|language=sr}}</ref> Očekuje se da će u promet biti pušten krajem [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Marković|first=Milica|date=2019-06-08|title=(MAPA) METRO ISPOD SAVE, PRVA VOŽNJA 2025. Otkrivamo vam trase prve dve linije, ko će ga graditi i da li će važiti BUSPLUS|url=https://www.blic.rs/vesti/beograd/mapa-metro-ispod-save-prva-voznja-2025-otkrivamo-vam-trase-prve-dve-linije-ko-ce-ga/cqlp4fw|access-date=2023-12-30|website=Blic.rs|language=sr}}</ref> [[Datoteka:Свјетлопис жељезничке станице Биоград центар5.jpg|mini|desno|[[Željeznički kolodvor Beograd Centar]].]] === Zračni promet === Beogradska [[Zračna luka Nikola Tesla|zračna luka Nikole Tesle]] nalazi se pored [[Surčin]]a na 12&nbsp;km zapadno od središta grada, u kojoj se nalazi 20-ak predstavništava stranih zrakoplovnih [[Tvrtka|tvrtki]]. Godišnje njome prođe oko 5 milijuna putnika.<ref>[http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126084451/http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0|date=26. siječnja 2016.}} (engleski jezik)</ref> Dolaskom francuskog investitora VINCI koji je preuzeo upravljanje zračnom lukom, postavljen je cilj od 15 milijuna putnika.<ref>{{Citiranje weba|title=VINCI Airports modernizuje i unapređuje kvalitet usluge na beogradskom aerodromu|url=https://beg.aero/lat/node/493|url-status=live|access-date=30. prosinca 2023.|website=Belgrade Airport}}</ref> === Riječni promet === [[Slika:River Sava - panoramio.jpg|mini|Rijeka Sava u Beogradu.]] Osim kopnenog, u Beogradu važnu ulogu ima i riječni teretni promet, jer se grad nalazi na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Gradska riječna luka nalazi se na Dunavu i služi prvenstveno za prijevoz i utovar robe. Putnički riječni promet ima manji značaj, a pristaništa za ukrcaj i iskrcaj putnika nalaze se na Savi. Glavno teretno pristanište je iz Beograda prebačeno u Pančevo.{{Nedostaje izvor}} === Gradski promet === Gradski promet sastoji se od 118 gradskih autobusnih linija (broj prelazi i 300 linija ako se uključi i prigradski autobusni promet), 12 tramvajskih linija, 8 linija trolejbusa<ref>[http://www.gsp.rs/english/statistic.htm Gradsko saobraćajno poduzeće Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510071133/http://www.gsp.rs/english/statistic.htm |date=10. svibnja 2009. }} (srpski jezik)</ref> te gradske i prigradske željeznice (4 plus 1 linija). [[Podzemna željeznica|Metro sustav]] ne postoji, iako je taj projekt već desetljećima u planu te se u bližoj budućnosti planira početak izgradnje. Također, u gradu je službeno registrirano više od 20 taksi udruženja, s više od 1000 vozila. Cijene taksi usluga uglavnom su niže od sličnih europskih gradova, ali su i česti slučajevi ilegalnog obavljanja taksi usluga. === Povezani članci === * [[Autocesta E75]] * [[Željeznička pruga Beograd – Bar]] * [[Zračna luka Nikola Tesla]] * [[Tramvajski promet u Beogradu]] * [[Gradska i prigradska željeznica u Beogradu]] [[Datoteka:Captain Miša's Mansion (13809297763).jpg|mini|[[Kapetan-Mišino zdanje]], zgrada Rektorata Sveučilišta u Beogradu]] == Obrazovanje i znanost == [[Slika:Serbia Beograd SANU - Feb 2006.jpg|mini|[[Srpska akademija znanosti i umjetnosti]].]] U Beogradu postoji 195 [[Osnovna škola|osnovnih]] i 85 [[Srednja škola|srednjih]] škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umjetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sustav obuhvaća 51 stručnu srednju školu, 21 gimnaziju, 8 umjetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih [[učenik]]a obrazuje 22.000 zaposlenih u više od 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 [[Četvorni metar|četvornih metara]] funkcionalnog prostora.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 Osnovne i srednje škole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005743/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)</ref> U Beogradu postoje dva državna sveučilišta i više privatnih ustanova za više i visoko obrazovanje. [[Sveučilište u Beogradu]] nastalo je od Velike škole, osnovane [[1808.]],<ref>[http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ Povijest Beogradskog sveučilišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212100619/http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)</ref> a službeno je utemeljeno [[1905.]] godine. Godine [[1973.]] umjetničke akademije prerasle su u fakultete umjetnosti, a Umjetnička akademija postala je Sveučilište umjetnosti, drugo samostalno sveučilište u gradu.<ref>[http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu Sveučilište umjetnosti u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104084557/http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu |date=4. studenoga 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Danas grad ukupno ima više od 70.000 [[Student|studenata]], a prema nekim neslužbenim izvorima taj se broj penje i do 90.000. Najznačajnije gradske knjižnice su Narodna knjižnica Srbije, Beogradska sveučilišna knjižnica i Beogradska gradska knjižnica. Od znanstveno-istraživačkih ustanova ovdje se nalaze: [[Slika:Belgrade_Book_Fair_2.jpg|mini|Beogradski sajam knjiga]] * [[SANU|Srpska akademija znanosti i umjetnosti]] * [[Zavod za nuklearnu znanost u Vinči]]<ref>[http://www.vin.bg.ac.rs/index.php/sr/ Službene web stranice Instituta za nuklearnu znanost u Vinči] (srpski jezik)</ref> * [[Vojnogeografski institut u Beogradu|Vojnogeografski institut]]<ref>[http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html Službene web stranice Vojnogeografskog instituta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121210111907/http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html |date=10. prosinca 2012. }} (srpski jezik)</ref> * [[Biološki institut Siniša Stanković]] * [[Geografski institut Jovan Cvijić]] * [[Institut za imunologiju i virologiju Torlak]] * [[Institut za očuvanje prirodne raznolikosti i proučavanje ljekovitog bilja Josif Pančić]] * [[Institut za Fiziku u Zemunu]] * [[Institut Nikola Tesla]] * [[Institut Mihajlo Pupin]] Što se tiče zdravstvenih institucija, Beograd ima stotinjak ustanova za skrb i pomoć bolesnicima različitih potreba, te isto toliko ljekarni. Najveća medicinska ustanova je [[Vojnomedicinska akademija u Beogradu|Vojnomedicinska akademija]] (skraćeno: ''VMA''), otvorena [[1844.]] te je ujedno i najveći bolnički centar u Srbiji.<ref>[http://www.vma.mod.gov.rs/sr-lat/#.URc_fB1949Y Službene web stranice Vojnomedicinske akademije] (srpski jezik)</ref> == Kultura == [[Slika:Palata nauke 216.jpg|mini|Interijer Palače nauke.]] [[Slika:Museum of contemporary art, Belgrade (Музеј савремене уметности Београд).jpg|mini|Muzej suvremene umjetnosti.]] === Događanja === Beograd je domaćin nekoliko godišnjih važnih međunarodnih događanja, u koja se ubrajaju: [[Beogradski filmski festival]], [[Beogradski međunarodni kazališni festival]], [[Beogradski glazbeni festival]] (skraćeno BEMUS),<ref>[http://www.bemus.rs/ BEMUS] Beogradske glazbeni festival (srpski jezik)</ref> [[Beogradski sajam knjiga]] te [[Beogradski pivski festival]].<ref>[http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 Kulturni događaji u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924071921/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 |date=24. rujna 2014. }} (engleski jezik)</ref> Također, od [[1996.]] godine u gradu se dvaput godišnje (jesen/zima i proljeće/ljeto) održava i tjedan mode.<ref>[http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php Službene web stranice Beogradskog tjedna mode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107082930/http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php |date=7. studenoga 2011. }} (srpski jezik)</ref> [[Beogradski tjedan mode]] nalazi se na listi 40 najvažnijih tjedana mode u [[svijet]]u. === Muzeji, galerije i arhivi === [[Datoteka:Museum of Yugoslav History (13809198584).jpg|mini|Muzej povijesti Jugoslavije]] * [[Narodni muzej u Beogradu|Narodni muzej]] * [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] * [[Muzej SPC]] * [[Arhiv Jugoslavije]] * [[Teslin muzej u Beogradu|Teslin muzej]] * [[Muzej zrakoplovstva u Beogradu|Muzej zrakoplovstva]] * [[Meteorološki muzej u Beogradu|Meteorološki muzej]] * [[Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu|Muzej suvremene umjetnosti]] * [[Kuća cvijeća]] * [[Muzej primijenjene umjetnosti u Beogradu|Muzej primijenjene umjetnosti]] * [[Muzej istorije Jugoslavije|Muzej povijesti Jugoslavije]] * [[Istorijski muzej Srbije|Povijesni muzej Srbije]] * [[Muzej afričke umjetnosti]] * [[Konak Knjeginje Ljubice]] * [[Galerija fresaka u Beogradu|Galerija fresaka]] * [[Muzej grada Beograda]] * [[Muzej Tome Rosandića]] * [[Prirodnjački muzej u Beogradu|Prirodnjački muzej]] * [[Muzej željeznice u Beogradu|Muzej željeznice]] * [[Muzej automobila u Beogradu|Muzej automobila]] * [[Poštanski muzej u Beogradu|Poštanski muzej]] * [[Arhiv Narodne banke Srbije]] === Kazališta, opere i filharmonija === [[Datoteka:Matematička gimnazija - Mathematical Gymnasium Belgrade - MGB - Anniversary.jpg|mini|180px|“Nacionalno kazalište u Beogradu”]] [[Datoteka:Jugoslovensko dramsko pozoriste.jpg|mini|“Jugoslavensko dramsko kazalište”]] ==== Kazališta ==== * [[Kazalište na Terazijama]] * [[Jugoslavensko dramsko kazalište]] * [[Kazalište Zvezdara]] * [[Atelje 212]] * Beogradsko dramsko kazalište * Bitef teatar * Boško Buha * Dadov * Kazalište na Slaviji * Kazalište na brdu * Akademija 24 ==== Opere: ==== * [[Narodno kazalište u Beogradu|Narodno kazalište]]<ref>[http://www.narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 Službene web stranice Srpskog narodnog kazališta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130220015737/http://narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 |date=20. veljače 2013. }} (srpski jezik)</ref> * [[Opera Madlenianum]]<ref>[http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&module=system&page_id=17 Službene web stranice Opere Madlenianum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515105613/http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&module=system&page_id=17 |date=15. svibnja 2013. }} (engleski jezik)</ref> Obje navedene ustanove imaju ulogu i [[Opera|opere]] i [[Kazalište|kazališta]]. ==== Filharmonija ==== * [[Beogradska filharmonija]] === Arhitektura === [[Slika:Свјетлопис зграде народне скупштине Србије.jpg|mini|lijevo|Dom Narodne skupštine Republike Srbije.]] [[Slika:Железничка станица Београд главна и споменик Стефана Немање (closed Belgrade Main Railway station, 2023).jpg|mini|lijevo|Bivši glavni željeznički kolodvor i monumentalni spomenik vladaru, Velikom županu [[Stefan Nemanja|Stefanu Nemanji]], rodonačelniku srpske kraljevske loze [[Nemanjići|Nemanjića]].]] [[Slika:Stari i Novi dvor.jpg|mini|Stari dvor, sjedište Gradskog poglavarstva, kupola skupštine Srbije i Novi dvor ured predsjednika Republike Srbije.]] [[Slika:Zgrada Ministarstva saobraćaja u Beogradu 2006.jpg|mini|Palača srpskih željeznica.]] [[Slika:Serbia, Belgrade, Airport City - Airplane, 20120908.jpg|mini|Airport City.]] Beogradska je [[arhitektura]] vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u [[Zemun]]u, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su [[neoklasicizam]], [[barok]], [[secesija]], srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi. ==== Arhitektonske ambijentalne cjeline ==== * [[Skadarlija]] * [[Kosančićev venac]] * [[Obilićev venac]] ==== Poznate zgrade ==== * Beli Dvor * Rektorat Sveučilište u Beogradu * [[Hotel Moskva (Beograd)|Hotel Moskva]] * [[Beograđanka]] * Savezna Skupština * Stari Dvor * Crkva svetog Marka * Saborna crkva * [[Hram Svetog Save]] * Športska dvorana [[Beogradska arena]] * [[Palača Albanija]] * Zgrada [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]] * Konak kneginje Ljubice * Milošev konak * Stambol kapija * [[PC Ušće]] * Zgrada [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] * [[Zapadna kapija Beograda]], poznata i kao ''Kula Geneks'' * [[Istočna kapija Beograda]], poznata i kao ''Rudo'' * Kongresni kompleks [[Sava centar]] * [[Beogradski sajam]] * [[Televizijski toranj Avala]] * Treća beogradska gimnazija Od primjera osebujne arhitekture, ondje su: *[[Bajrakli džamija (Beograd)|Bajrakli džamija]] * [[Kavana "?" (Beograd)|Kavana "?"]] ==== Značajne ulice i trgovi ==== * Bulevar Kralja Aleksandra, najduža ulica u Beogradu s nešto više od 8&nbsp;km * [[Knez Mihailova ulica|Knez Mihailova]] * [[Skadarlija]] * [[Slavija (Beograd)|Slavija]] * [[Terazije]] * Trg Republike * Kralja Milana * Trg Nikole Pašića * Studentski trg * Kneza Miloša * Pariska * Ulica Antuna Jelalića ==== Spomenici ==== * [[Pobednik (spomenik)]] * Spomenik Knezu Mihailu * [[Spomenik Neznanom junaku|Spomenik neznanom junaku]] na [[Avala|Avali]] * Spomenik zahvalnosti Francuskoj * Aleja Velikana * Vukov spomenik (spomenik Vuku Karadžiću) * Igrali se konji vrani (pred Skupštinom) ==== Parkovi ==== * [[Kalemegdan]] * [[Karađorđev park]] * [[Finansijski park]] * [[Manjež]] * [[Pionirski park]] * [[Tašmajdan]] * [[Topčider]] * [[Univerzitetski park]] === Noćni život === [[Slika:Belgrade nightlife on riverclubs.jpg|mini|desno|Noćni život Beograda.]] [[Slika:Galerija Belgrade Predrag Vuckovic.jpg|mini|desno|Tržni centar Galerija, najveći tržni centar na području jugoistočne Europe.]] Beograd ima reputaciju grada koji nudi svakodnevni i živopisan noćni život,<ref>[http://travel2.nytimes.com/2005/10/16/travel/16belgrade.html?ei=5070&en=7609599255a87c01&ex=1161662400&adxnnl=1&adxnnlx=1161525814-hyzmwSBEex5SGL+lJDVm2w&_r=0 New York Times o beogradskom noćnom životu] (engleski jezik)</ref> s mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada, dobrom hranom te raznom ostalom ponudom, poput primjerice kockarnica.<ref>[http://www.grandcasinobeograd.com/ Grand casino Beograd] (srpski jezik)</ref> Većina najpoznatijih klubova smještena je na splavovima duž obala Save i Dunava. Ovakvu vrstu zabave ponajviše prakticiraju vikend posjetitelji iz okolnih država, posebno oni iz [[Makedonija|Makedonije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Razlozi koje navode su prijateljska atmosfere, sjajni klubovi i barovi, niske cijene, nepostojanja jezičke barijere te i liberalne regulative vezane za noćni život. [[Slika:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Knez Mihajlova, glavni gradski korzo. Kavana Ruski car.]] Poznata mjesta za ljubitelje alternativne glazbe poznati su klubovi kao što su Akademija<ref>[http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 Službene web stranice Kluba Akademija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080802235217/http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 |date=2. kolovoza 2008. }} (srpski jezik)</ref> i Klub studenata tehnike.<ref>[http://www.kst.org.rs/ Službene web stranice Kluba studenata tehnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150507060601/http://www.kst.org.rs/ |date=7. svibnja 2015. }} (srpski jezik)</ref> Jedno od najpoznatijih mjesta za alternativne kulturne događaje u gradu je Studentski kulturni centar. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umjetničke izložbe, javne debate i razgovori. Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su starogradske glazbe, tipične za sjeverne krajeve Srbije, večeri uglavnom provode na Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gdje su se okupljali pjesnici i umjetnici krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ondje se također nalaze i neki od najboljih i najstarijih beogradskih [[restoran]]a. == Znamenitosti == * [[Kalemegdan]] – najveći gradski [[park]], u sklopu njega nalaze se [[Beogradska tvrđava]], [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] i [[Beogradski zoološki vrt|Zoološki vrt]] * [[Knez Mihailova ulica]] – [[pješačka zona]], jedna od glavnih gradskih šetnica * [[Hram svetog Save]] – jedna od najvećih [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Crkva|crkvi]] na [[svijet]]u * [[Skadarlija]] – stara boemska četvrt, dom poznatih gradskih [[restoran]]a i starogradske glazbe * [[Most na Adi]] – najveći [[most]] u gradu, na rijeci Savi. Primjer moderne gradske arhitekture * [[Kavana Vapiano]] – jedna od najpoznatijih [[kavana]] i restorana u [[grad]]u. Dugo godina poznata pod nazivom ''Ruski car''<ref>[http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 Ruski car postaje Vapiano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729183114/http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 |date=29. srpnja 2013. }}, Kurir (srpski jezik)</ref> * [[kavana "?" (Beograd)|Kavana "?"]] – jedna od najstarijih balkanskih kavana * [[Ada ciganlija]] – nekada [[ada]] na Savi, danas riječni poluotok; poznata gradska plaža * [[Splavovi (Beograd)|Splavovi]] – plutajući [[kafić]]i, restorani i [[noćni klub]]ovi duž obala Save i Dunava * [[Kuća cvijeća]] – [[grob]]nica bivšeg jugoslavenskog [[predsjednik]]a [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], u sklopu se nalazi i [[Muzej 25. maja]] * [[Trg republike (Beograd)|Trg republike]] – središnji gradski trg * [[Dedinje]] – elitna gradska četvrt s luksuznim stambenim objektima == Šport == [[Slika:Fk_Red_Star_stadium.jpg|mini|desno|Stadion Crvene zvezde, kolokokvijalno poznat kao “Marakana”]] [[Slika:2022–23 ABA League, Game 5 Partizan - Crvena Zvezda.jpg|mini|desno|Beogradska arena]] Na području grada postoji oko 1000 športskih objekata od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe održavanja gotovo svih vrsta velikih športskih događanja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 Sport i rekreacija u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004002633/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Među njima se nalazi 8 većih [[stadion]]a, 18 [[Športski centar|športskih centara]],<ref>[http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale Sportski centri i hale u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702171713/http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik)</ref> 6 [[Plivalište|plivališta]], 6 većih [[Športska dvorana|športskih dvorana]],<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 Sportske dvorane u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001438/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilca)</ref> 1 [[hipodrom]] i 1 [[golf]] klub. Tijekom [[povijest]]i Beograd je bio domaćin sljedećih velikih športskih manifestacija: [[Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1961.|Europsko prvenstvo u Košarci 1961.]],<ref>[http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 Veliki sportski događaji održani u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702195249/http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik, latinica)</ref> [[Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962.|Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Europsko prvenstvo u nogometu 1976.]], [[Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.|Europsko prvenstvo u košarci 2005.]], [[Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce - Srbija 2005.|Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce 2005.]], [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2006.|Europsko prvenstvo u vaterpolu 2006.]], [[Europski olimpijski festival mladih - Beograd 2007.|Europski olimpijski festival mladih 2007.]], [[Ljetna univerzijada 2009.]],<ref>[https://web.archive.org/web/20080209234741/http://www.fisu.net/site/page_1068.php Ljetna univerzijada 2009.] (engleski jezik)</ref> te [[Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.|Europsko prvenstvo u rukometu za muškarce 2012.]] Grad Beograd bio je i dva puta kandidat za održavanje [[Ljetne Olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]], godine [[1992.]] i [[1996.]], ali oba puta neuspješno. [[Ada Ciganlija]] (nekada [[ada]], danas [[poluotok]] na rijeci Savi), najveći je beogradski športsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je umjetno jezero, jedna je od najpoznatijih ljetnih športskih lokacija. Osim toga, Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razovrsne športove uključujući [[golf]], [[ragbi]], [[nogomet]], [[Košarka|košarku]], [[Odbojka|odbojku]], [[bejzbol]] i [[tenis]]. [[Ekstremni športovi]] također su dostupni, poput [[Bungee skokovi|bungee skokova]], [[Skijanje na vodi|skijanja na vodi]] i [[paintball]]a. '''''Ostali važniji športski objekti u gradu su:''''' * [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]] ([[nogometni stadion]] koji koristi [[FK Crvena zvezda]], kapaciteta 55.000 sjedećih mjesta. [[Srpska nogometna reprezentacija]] ovdje igra većinu domaćih utakmica.) * [[Stadion Partizana]] (stadion koji koristi [[FK Partizan]], kapaciteta 33.000 sjedećih mjesta) * [[Beogradska arena]] (jedna od najvećih višenamjenskih športskih dvorana u [[Europa|Europi]], maksimalnog kapaciteta 25.000 mjesta) * [[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan]] (u sklopu kojeg su košarkaška dvorana [[Hala Pionir]] kapaciteta 7000 sjedećih mjesta, plivalište kapaciteta 2500 sjedećih mjesta te ledena dvorana kapaciteta 2000 sjedećih mjesta) Ovaj [[grad]] dom je i dva najveća športska društva u Srbiji – Crvene zvezde i Partizana, koji su u prvom redu poznati po nogometu i košarci, a u športu se pamte kao ljuti rivali. Također, posljednje desetljeće u Beogradu su stasali i neki od velikih srbijanskih [[športaš]]a poput [[tenisač]]ica [[Ana Ivanović|Ane Ivanović]] i [[Jelena Janković|Jelene Janković]] te tenisača [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]]. Natjecanje u streljaštvu, [[Grand Prix Beograda]] održava se od 1976.<ref>https://sd-bjelovar1874.hr/vijesti/detaljnije/trofej-i-grand-prix-beograda</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.streljackisavezrepublikesrpske.com/2021/12/18/grand-prix-beograd-2021/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. studenoga 2025. |archive-date=13. prosinca 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251213184157/https://www.streljackisavezrepublikesrpske.com/2021/12/18/grand-prix-beograd-2021/ |url-status=dead }}</ref> Boksački turnir Beogradski pobednik – Memorijal Branko Pešić održava se od 1963.<ref>https://www.danubeogradu.rs/2024/03/beogradski-pobednik-memorijal-branko-pesic-2024-u-hali-aleksandar-nikolic/</ref> Automobilska utrka [[Beograd Grand Prix]] prvi put je održana 1939.<ref>https://autorepublika.com/2018/07/28/velika-nagrada-beograda-1939/</ref><ref>https://autokup.com/auto-skup/belgrade-grand-prix/</ref><ref>https://www.facebook.com/thebelgradegrandprix/</ref><ref>https://www.diplomacyandcommerce.rs/historic-belgrade-grand-prix-re-enacted-to-honor-italian-racing-legend/</ref><ref>https://belgradegrandprix.com/en/from-1939-to-2023-reviving-the-belgrade-grand-prix-a-tale-of-vintage-racing-and-community-spirit/</ref> == Zanimljivosti == [[Slika:Zoran Đinđić, Davos.jpg|mini|Zoran Đinđić, prvi demokratski izabrani beogradski [[gradonačelnik]] te kasnije i [[premijer]] Srbije, ubijen u atentatu 12. ožujka 2003.]] * Grad Beograd primio je različita jugoslavenska, srpska, ali i međunarodna priznanja i ordenje. Na popisu se tako nalaze: ''Medalja časti'', ''Ratni križ'', ''Karađorđeva zvijezda sa mačevima'' te ''Orden narodnog heroja Jugoslavije''.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 Nagrade i ordenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204700/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 |date=6. travnja 2014. }} (engleski jezik)</ref> Dana [[13. ožujka]] [[2006.]] godine dogodilo se i jedno manje formalno priznanje. Naime, londonski [[časopis]] [[Financial Times]] nagradio je Beograd titulom „Grada budućnosti jugoistočne Europe“.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 Priznanje Financial Timesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212005607/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> * Tijekom '90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Beogradu, ali i cijeloj Srbiji vladaju socijalni nemiri i poprilično teški životni uvjeti, uzrokovani raspadom SFRJ. U gradu znatno raste stopa [[kriminal]]a i obračuna različitih [[Srpska mafija|mafijaških organizacija]]. Iz spomenutog vremena datira i dokumentarni film naslova ''[[Vidimo se u čitulji]]'' (prevedno: ''Vidimo se na osmrtnici''), koji prati priče i sudbine nekih od beogradskih prijestupnika [[zakon]]a.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=FjCZKhSFCGI Dokumentarni film [[Vidimo se u čitulji]], Youtube.com (srpski jezik)</ref> Sprega [[Politika|politike]] i kriminala dolazi do vrhunca početkom novog tisućljeća. U gradu se tako događaju i neka ubojstva koja su zaintrigirala i širu međunarodnu javnost. Primjer su [[atentat]]i na osuđivanog prijestupnika zakona [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] [[2000.]] godine<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |title=Željko Ražnatović - životopis |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905210246/http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |archive-date=5. rujna 2015. |access-date=20. veljače 2013.}}</ref> i [[Atentat na Zorana Đinđića|tadašnjeg aktualnog premijera Srbije Zorana Đinđića]] [[2003.]] godine.<ref>[http://www.b92.net/specijal/atentat/mart04.php Sjećanje na Zorana Đinđića] (srpski jezik)</ref> * Beograd se pojavljuje i u popularnoj [[Računalna igra|računalnoj igri]] ''Battlefield 2142.'' Radnja je smještena u [[budućnost]], a igra je proizvod kuće [[EA Games]]. Mapa na kojoj igrači igraju zapravo je karta Beograda, a radnja igre predstavlja [[Europska unija|Europsku uniju]] koja se bori protiv pan-azijskih jedinica nakon velikog [[Ledeno doba|ledenog doba]]. U računalnoj igri naziva ''Half-Life 2'', zgrada Narodne skupštine Republike Srbije smještena je u fiktivni grad ''Siti 17'', gdje se odvija radnja. Ime zgrade u igri je ''Overwatch Nexus''. Također, pojavljuje se i beogradski [[spomenik]] [[knez]]u [[Mihailo Obrenović|Mihailu Obrenoviću]]. == Međunarodna suradnja == Beograd je pobratimljen sa sljedećim gradovima<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 Međunarodna suradnja Grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204931/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 |date=6. travnja 2014. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> * {{Z|UK}} [[Coventry]], od 1957. * {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]], od 1990. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px|]] [[Beč]], od 2003. * {{Z|SAD}} [[Chicago]], od 2005. * {{Z|PAK}} [[Lahore]], od 2007. * {{Z|GRČ}} [[Krf (grad)|Krf]], od 2010. * {{Z|SLO}} [[Ljubljana]], od 2010. * {{Z|MAK}} [[Skoplje]], od 2012. Sa sljedećim gradovima Beograd ostvaruje ostale oblike suradnje i gradskog prijateljstva: * {{Z|GRČ}} [[Atena]], od 1966. * {{Z|ITA}} [[Rim]], od 1971. * {{Z|NJE}} [[Berlin]], od 1978. * {{Z|KIN}} [[Peking]], od 1980. * {{Z|ITA}} [[Milano]], od 2000. * {{Z|ŠPA}} [[Madrid]], od 2001. * {{Z|UKR}} [[Kijev]], od 2002. * {{Z|RUS}} [[Moskva]], od 2002. * {{Z|HRV}} [[Zagreb]], od 2003. * {{Z|BIH}} [[Banja Luka]], od 2005. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Beograd}} * {{wikivoyage|Beograd}} * [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 Službene stranice grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111023064807/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 |date=23. listopada 2011. }} * [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 Ured za zaštitu okoliša grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110908013731/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 |date=8. rujna 2011. }} {{Srpski gradovi i općine|Srpski gradovi}} {{okruzi Srbije}} {{Dunav}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Beograd| ]] avhvtufe3901cqm7smmbjq710ovshcb 7573932 7573920 2026-08-11T04:04:21Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43895-28|~2026-43895-28]] ([[User talk:~2026-43895-28|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7567567 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Beograd | ime_genitiv = Beograda | izvorno_ime = Београд/Beograd | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Beograd collage.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Znamenitosti Beograda | slika_zastava = Flag of Belgrade.svg | slika_zastava_veličina = 100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms Belgrade.png | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = 150px | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =44 | širina-minute =49 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =20 | dužina-minute =28 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = [[Singidun]] | utemeljenje_datum = 279. g. pr. Krista | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = [[Kelti]] | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = [[Aleksandar Šapić]] | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 359,96 km² | površina_šira = 3.222,68 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 117 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2022.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 1.197.714<ref>{{cite book |title=Ethnicity - data by municipalities and cities |page=38 |date=2023 |publisher=Statistical Office of the Republic of Serbia, Belgrade |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf|isbn=978-86-6161-228-2}}</ref> | stanovništvo_uže_gustoća = 3.425 stanovnika/km² | stanovništvo_šire = 1.681.405<ref name="statgovrs">{{cite web |url=https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&a=31&s=3104 |title=First results of the 2022 Census of Population, Households and Dwellings |website= stat.gov.rs |access-date=22 December 2022 |archive-date=21 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221221114326/https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&a=31&s=3104 |url-status=live }}</ref> | stanovništvo_šire_gustoća = 515 stanovnika/km² | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 11000 | pozivni_broj = +381 (0)11 | autooznaka = BG | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.beograd.rs/ www.beograd.rs] | bilješke = }} {{dz}} '''Beograd''' ([[srpski jezik|sr.]] [[ćirilica|ćir]]. Београд) je [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Srbija|Republike Srbije]] te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]], na mjestu razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih [[bizant]]skih gradova. Prema službenom [[Popis stanovništva u Srbiji 2022. godine|popisu stanovništva iz 2022.]] godine grad ima 1.197.714 stanovnika, dok u široj okolici živi 1.685.563 stanovnika. Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne [[Vinča|Vinče]], oko 4800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su [[Kelti]], u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao [[Rimsko Carstvo|rimsko]] naselje [[Singidunum]]. Prvi put je postao srpska prijestolnica [[1403.]] godine. Prijestolnicom moderne Srbije postao je [[1841.]], iako su [[Kalemegdan|utvrđeni dio]] grada [[Osmansko Carstvo|Turci]] napustili tek [[1867.]], a turska zastava skinuta [[1878.]] Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih [[država]]. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], nakon [[Istanbul]]a, [[Atena|Atene]] i [[Bukurešt]]a. Stari hrvatski izvori ga zovu [[Beograd#Imena|Biograd na Dunavu]].<ref name="#1">Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 247.</ref> Isto su ga ranije tako zvali i Srbi ijekavci. == Povijest == {{glavni|Povijest Beograda}} === Prapovijest === {{glavni|Vinčanska kultura}} [[Slika:Vinca_clay_figure_02.jpg|mini|lijevo|190px|Vinčanska kultura]] Godine [[1938.]], tijekom izgradnje [[Palača Albanija|palače Albanija]] u središtu [[grad]]a pronađen je [[kostur]] [[Neandertalac|neandertalca]] koji je poginuo u borbi s [[mamut]]om, čiji su ostaci također nađeni u blizini.<ref>Z.R. Nikolić i V.D. Golubović: ''Beograd ispod Beograda'', Beograd, 2004. godina</ref> Što govori o naseljenosti prostora današnjeg Beograda još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]]. Osim toga, pronađene su i [[Lubanja|lubanje]] neandertalaca u [[kamenolom]]u kod [[Leštani|Leštana]], u [[Špilja|špilji]] na [[Čukarica (općina)|Čukarici]] i u blizini [[Bajlonijeva pijaca|Bajlonijeve pijace]]. Ostaci kulture [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]], pronađeni su u [[Vinča|Vinči]],<ref>[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 Vinčanska kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116221552/http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 |date=16. siječnja 2009. }} (engleski jezik)</ref> [[Žarkovo|Žarkovu]] i na Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na neprekidnu naseljenosti, ali i njezinu sve slabiju intenzivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina. Vinča kultura stara je oko 7000 [[godina]] te pripada redu najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, [[Karaburma|Karaburmi]], [[Zemun]]u i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intenzivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima. === Stari vijek === {{glavni|Singidunum}} Naseljen [[Kelti]]ma već od [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], prostor današnjeg Beograda ubrzo prelazi u ruke [[Stari Rim|Rimljana]] i postaje naseobina pod imenom [[Singidunum]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 Beograd tijekom Starog vijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001241/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)</ref> Za vladavine [[car]]a [[Dioklecijan]]a i tijekom progona [[Kršćani|kršćana]] u Singidunumu se spominju i prvi kršćanski mučenici,<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/13732a.htm Progoni kršćana u Starom vijeku] (engleski jezik)</ref> primjerice [[Ermil]] i [[Stratonik]]. Podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Bizant|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] grad ostaje pod upravom Bizanta. === Srednji vijek === {{glavni|Opsada Beograda (1456.)}} Singidunum su kasnije osvajali mnogi osvajači, poput [[Huni|Huna]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Ostrogoti|Ostrogota]] i [[Avari|Avara]]. [[Slaveni]] se na spomenute prostore doseljavaju oko [[630.]] godine. Prvi zapisi o slavenskom imenu Beograd datiraju iz [[878.]] godine. Slavenski oblik imena grada bio je ''Bjelgrad''.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1241 Beograd u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830003539/http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&kat=beoinfo&sub=1241%3f |date=30. kolovoza 2019. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Godine [[1284.]] grad prvi put dolazi pod vlast [[Srbi|Srba]]. Godine [[1405.]] [[Stefan Lazarević]] proglasio je Beograd svojom prijestolnicom. U narednom vremenskom razdoblju Beograd je doživio velik uspon. Ponovno su utvrđene stare zidine grada, a obnovljene su i [[Crkva|crkve]] i [[Tvrđava|tvrđave]]. Tijekom ovog razdoblja grad je postao utočište mnogim balkanskim [[narod]]ima koji su bježali pred nasrtajima [[Osmanlije|Osmanlija]]. Vjeruje se kako je broj [[stanovnik]]a tada dostizao brojku između 40.000 i 50.000. === Osmanlijsko Carstvo === {{glavni|Beogradski pašaluk|Opsada Beograda 1688.|Opsada Beograda|Opsada Beograda 1789.|Prvi srpski ustanak}} [[Slika:Dugovics.jpg|mini|lijevo|Obrana Beograda od turske opsade pod vodstvom [[Sveti Ivan Kapistran|Ivana Kapistrana]] i [[Janko Hunjadi|Janka Hunyadija]] 1456.]] [[Slika:Panorama_i_ratna_scena_zauzimanja_Beograda_1521._god.jpg|mini|Opsada i pad Beograda u bitci pod vodstvom Osmanskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]], 1521.]] Vojska pod vodstvom [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]] osvojila je Beograd [[28. kolovoza]] [[1521.]] godine. Nakon toga Osmanlije naseljavaju srušen i spaljen grad, postupno ga pretvarajući u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama izdaleka oduševljavala mnoge europske putnike toga doba.<ref>[http://www.most.ba/085/076.aspx Džamije u Beogradu] (bošnjački jezik)</ref> Grad je [[1594.]] godine zahvatila velika srpska pobuna (Banatska pobuna), ali je ugušena. U desetljećima koja su slijedila grad je bio miran, a bio je i važno sjedište okruga (Smederevskog sandžaka, poznatog i kao [[Beogradski pašaluk]]), povezan s [[Istanbul]]om Carigradskom cestom. Privukao je mnoge trgovce i nove stanovnike: [[Turci|Turke]], [[Židovi|Židove]], [[Grci|Grke]], [[Romi|Rome]] i ostale. Prema osmanlijskom putopiscu [[Evlija Čelebija|Evliji Čelebiji]], koji je boravio u Beogradu [[1660.]] godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 77.000 su bili [[Muslimani]]. [[Datoteka:Belgrade_1684.jpg|minijatura|Beograd 1684.]] [[Datoteka:Budapest, Hungarian National Museum, unknown artist, Siege of Belgrad, 1717.jpg|minijatura|Opsada Beograda 1717.]] Tijekom narednih godina grad je više puta prelazio u ruke [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Habsburška Monarhija ga je osvajala tri puta: [[1688.]], [[1717.]] i [[1789.]] godine, ali su ga Osmanlije ponovo zauzimale i to uz velika razaranja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 Beograd tijekom osmanske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004004140/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Tijekom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] Beograd je [[1806.]] godine ponovno oslobođen od turske vlasti. Ustanici su vladali njime narednih sedam godina, do [[1813.]], kada na vlast ponovno dolaze Osmanlije. === Kraljevina Srbija === Od [[1817.]] godine grad je bio je prijestolnica [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] s prekidom tijekom razdoblja od [[1818.]] do [[1841.]], kada je [[Kragujevac]] bio glavni grad. Prijestolnicu iz Kragujevca u Beograd preselio je [[knez]] [[Mihailo Obrenović]]. Kad je Srbija [[1878.]] godine stekla potpunu nezavisnost te postala [[Kraljevina Srbija]],<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 Oslobođenje Beograda od turske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003805/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Beograd je opet postao ključni grad na [[Balkan]]u koji se vrlo brzo razvijao.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 Beograd kao prijestolnica Srbije i Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003621/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Međutim, usprkos izgradnji [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] do [[Niš]]a, ukupni uvjeti za razvoj gospodarstva i porast kvalitete života u Srbiji bili su loši, a grad je [[1900.]] imao samo 69.100 stanovnika. Ipak, godine [[1905.]] broj stanovnika se povećava na preko 80.000, a na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i do 100.000, ne ubrajajući pritom [[Zemun]] koji je tada pripadao Austrougarskoj.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/02407a.htm Katolička enciklopedija - Beograd i Smederevo] (engleski jezik)</ref> === 20. stoljeće === {{glavni|Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.|NATO-ovo bombardiranje SRJ|Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.}} [[Datoteka:Demonstracije u Beogradu 27. marta 1941.jpg|minijatura|Demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu u Beogradu 27. ožujka 1941.]] [[Datoteka:Bombardovanje Beograda 62.jpg|minijatura|Bombardiranje Beograda 1941.]] Tijekom 20. stoljeća nastavlja se burna povijest grada, koju obilježavaju [[Prvi svjetski rat]], [[Drugi svjetski rat]] te [[raspad SFRJ]] početkom 90-ih godina. Nakon Prvog svjetskog rata i okupacije od strane Austrougarske i njemačkih trupa, Beograd je doživio brz razvoj i značajnu modernizaciju kao glavni grad nove [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], koja je osnovana [[1918.]] godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina broj stanovnika povećao se na 239.000 (sada uključujući i novo pripojeni Zemun). Rast stanovništva se nastavlja te je do 1940. broj stanovnika iznosio oko 320.000. [[Slika:Guardian of the city.jpg|mini|lijevo|320px|Beogradska utvrda, građena tijekom dugog razdoblja od 2. do 18. stoljeća, smještena na ušću dviju rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a.]] Godine [[1941.]] Kraljevina Jugoslavija potpisala je [[Trojni pakt]] i pridružila se [[Sile osovine|Silama osovine]]. Povodom toga dana [[27. ožujka]] iste godine uslijedio je masovni [[prosvjed]] i [[državni udar]]. Dana 6. i 7. travnja grad je teško bombardirao njemački [[Luftwaffe]] te usmrtio 2274 [[Čovjek|ljudi]]. U bombardiranju je izgorjela i Narodna biblioteka Srbije, gdje su bile pohranjene mnoge knjige i srednjovjekovni rukopisi. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, srijemska predgrađa Beograda poput Zemuna ušla su u sastav [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. U Beogradu i središnjoj Srbiji [[nacisti]] su podržali osnivanje vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Beogradski [[Židovi]], [[Romi]], [[komunisti]], i drugi [[Antifašizam|antifašisti]] odvedeni su u [[Sabirni logor|logore]] [[Sabirni logor Sajmište|Sajmište]]<ref>[http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205988.pdf Koncentracijski logor Sajmište] (engleski jezik)</ref> i [[Sabirni logor Banjica|Banjica]], kroz koje je tijekom rata prošlo oko 125.000 ljudi. Dana 16. i 17. travnja [[1944.]] grad su bombardirali i [[Saveznici]], pri čemu je poginulo oko 1600 stanovnika. Borbe za oslobođenje grada od Sila osovine započele su 13. i 14. listopada, a grad je konačno oslobođen [[20. listopada]] 1944. Zajedničkim snagama oslobodili su ga [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] i [[Crvena armija]]. Tijekom cijelog rata Beograd je ukupno izgubio oko 50.000 stanovnika i pretrpio teška razaranja. Nakon Drugog svjetskog rata grad postaje glavim gradom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] te se razvija u značajno industrijsko, političko, obrazovno, prometno i kulturno središte cijele tadašnje države. Godine [[1951.]] vlasti započinju s izgradnjom [[Novi Beograd|Novog Beograda]] s lijeve obale rijeke Save. Deset godina kasnije Beograd je bio domaćin Prve konferencije [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanih država]]. Godine [[1980.]] umire dugogodišnji jugoslavenski predsjednik [[Josip Broz Tito]]. Pokop i svečanosti odvijaju se u Beogradu, a nazočno je oko 700.000 građana. Nakon [[1991.]] i raspada SFRJ Beograd postaje sinonim za česte prosvjede, ulične nerede i opće nezadovoljstvo i nestabilnost. Bilježi se više velikih prosvjeda protiv politike [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na [[Ulica|ulice]] čak izlaze i [[tenk]]ovi, a bilježe se i smrtno stradale osobe.<ref>[http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html Previranja u Srbiji tijekom 90-ih godina 20. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070619005413/http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html |date=19. lipnja 2007. }} (srpski jezik)</ref> [[NATO-ovo bombardiranje SRJ]] [[1999.]] godine uzrokovalo je značajnu štetu gradskoj infrastrukturi. [[Datoteka:Park prijateljstva - panoramio.jpg|minijatura|Spomenik žrtvama bombardiranja Beograda 1999.]] Među pogođenim zgradama bilo je i nekoliko ministarstava, zgrada [[RTS]]-a u kojoj je poginulo 16 zaposlenih, nekoliko [[bolnica]], hotel ''Jugoslavija'', nekadašnja zgrada Centralnog komiteta, [[televizijski toranj Avala]], kao i kineska ambasada u Novom Beogradu.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 NATO-ovo bombardiranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005548/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Padom Miloševićeva režima početkom novog milenija vraća se optimizam u gradski život. == Zemljopis == [[Datoteka:Ушће Саве у Дунав поред десне обале Великог ратног острва и Калемегдана.jpg|minijatura|lijevo|Ušće Save u [[Dunav]] pored desne obale Velikog ratnog otoka i [[Kalemegdan]]a.]] [[Datoteka:Sunset at Gardos.jpg|minijatura|lijevo|[[Zemun]] u sumrak. U središtu Kula Gardoš.]] Beograd predstavlja svojevrsno raskrižje putova između [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] i [[Orijent]]a. Smješten je u sjevernom dijelu [[Središnja Srbija|Središnje Srbije]], na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]] te okružen [[Vojvodina|Vojvodinom]] s tri strane. Središte grada nalazi se na desnoj obali Dunava i desnoj obali Save. Na lijevoj obali Dunava počinje Banatska ravnica na kojoj se nalaze [[Borča]] i [[Krnjača]], slabije naseljena sjeverna predgrađa. Između desne obale Dunava i lijeve obale Save nalaze se [[Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin (općina)|Surčin]], gdje prolazi bivša granica [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Rijeke Dunav i Sava imaju nekoliko [[ada]], riječnih otoka. Najpoznatije su [[Veliki ratni otok]] (na samom ušću) te [[Ada Ciganlija]] na Savi. Urbana površina grada iznosi 359,96 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]], dok šire gradsko područje obuhvaća prostor od 3.222,68 četvornih kilometara. === Klima === Klima je [[Umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 Klima Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001057/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Prosječna godišnja [[temperatura]] [[zrak]]a iznosi 12,3&nbsp;°C. Najtopliji [[Mjesec (razdoblje)|mjesec]] je [[srpanj]] s prosječnom temperaturom od 21,8&nbsp;°C, dok je najhladniji [[siječanj]] s prosjekom od 0,6&nbsp;°C. Beograd godišnje u prosjeku ima oko 25 [[dan]]a s temperaturom većom od 30&nbsp;°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 680 [[milimetar]]a po [[Četvorni metar|četvornom metru]]. Broj sunčanih [[sat]]i godišnje iznosi oko 2025. Najsunčaniji mjeseci su srpanj i [[kolovoz]], a najmračniji [[prosinac]] i [[siječanj]], s tek 2 do 3 sunčana sata dnevno. Za [[Zima|zimu]] je karakteristična [[košava]], vrlo hladan [[vjetar]] koji dodatno spušta temperature zraka. === Reljef === [[Slika:DJI_0387-12.jpg|mini|lijevo|Spomenik Neznanom heroju na Avali, Avalski toranj i panoramski pogled na grad Beograd.]] Središte grada nalazi se na uzvišenom i relativno brdovitom terenu. Najviša točka grada je brdo Torlak s 303 metra nadmorske visine. Južno od gradskih granica nalaze se [[Planina|planine]] [[Avala]] (511 m) i [[Kosmaj]] (628 m). Područja Novog Beograda, Zemuna, Batajnice, Surčina, Borče i Krnjače reljefno su niža te uglavnom ravna zbog djelovanja vode tijekom prošlosti. == Imena == [[Datoteka:Republic Square (27420599076).jpg|minijatura|Trg Republike. Lijevo: Narodni muzej Srbije – Centar: Spomenik knezu Mihajlu i Hotel Marriott – Desno: Narodno kazalište.]] [[Datoteka:Saborna Crkva nocu.jpg|minijatura|desno|Dorćol, srediste grada Beograda, panorama noću.]] [[Datoteka:DJI 0136-12.jpg|minijatura|desno|Panoramski pogled na [[Kalemegdan]] i kip Pobjednik, djelo hrvatskog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].]] Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd.<ref name="#1"/> Isto su ga zvali i Srbi ijekavci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovni i Crnoj Gori. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik "Biograd na Dunavu" (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak "na Dunavu" stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd ([[Székesfehérvár]]) i Biograd na Dunavu (Beograd). {| class="wikitable" |- !Ime !! Objašnjenje |- |Singidun || ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g. pr. Krista |- |Singidunum || Romanizirano keltsko ime |- |Bjelgrad || Slavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom |- |Alba Graeca || latinski prijevod |- |Fejervar || mađarsko ime |- |Griechische Weissenburg || srednjovjekovno njemačko ime |- |Castelbiancho || talijansko ime |- |Nandoralba || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Nandorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Landorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime |- |Veligradon || bizantsko ime |- |Veligrada || tursko ime |- |Dar Ul Džihad (Kuća rata) || 2. tursko ime |- |Belogrados poleos || grčko ime |- |} == Administrativna podjela == [[Datoteka:Novi Beograd test.jpg|mini|280px|[[Brutalizam|Brutalistička]] arhitektura [[Novi Beograd|Novog Beograda]].]] [[Datoteka:Belgrade municipalities.svg|mini|280px|Zemljovid gradskih i prigradskih općina.]] Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Podijeljen je na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina. :'''Gradske općine su:''' {{glavni|Beogradske općine}} * [[Čukarica]] * [[Novi Beograd]] * [[Palilula]] * [[Rakovica (Beograd)]] * [[Savski Venac]] * [[Stari Grad (Beograd)]] * [[Voždovac]] * [[Vračar (općina)]] * [[Zemun]] * [[Zvezdara]] :'''Prigradske su općine :''' * [[Barajevo]] * [[Grocka]] * [[Lazarevac]] * [[Mladenovac]] * [[Obrenovac]] * [[Sopot (općina)|Sopot]] * [[Surčin]] [[Slika:Hram Sv. Save u Beogradu 2023-01-07 DJI 0807-12.jpg|mini|desno|Vračar, [[Hram svetog Save|Katedralni hram Svetog Save]] i Narodna knjižnica.]] == Stanovništvo == === Kretanje broja stanovnika tijekom povijesti === {{nedostaju izvori}} Sljedeća tablica prikazuje razvoj broja stanovnika tijekom povijesti. Podaci su dani za šire gradsko područje. {{Demography 12col|510px|[[170.]]<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- Stanovništvo Singidunuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120911062311/http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- |date=11. rujna 2012. }} (srpski jezik)</ref> |[[1284.]]|[[1426.]]<ref>[http://www.belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html Kretanje stanovništva u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150124013545/http://belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html |date=24. siječnja 2015. }} (engleski jezik)</ref> |[[1683.]]|[[1738.]]|[[1878.]]|[[1914.]]|[[1941.]] |[[1965.]]<ref>[http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm Razvoj stanovništva Jugoslavenskih gradova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180626031900/http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm |date=26. lipnja 2018. }} (engleski jezik)</ref> |[[1981.]]|[[2002.]]|[[2011.]]|8.000|25.000|50.000|100.000|40.000|50.000|100.000|340.000|1.000.000|1.480.000|1.580.000|1.660.000}} [[Slika:Свјетлопис римокатоличке цркве Анте Падованског у Биограду.jpg|mini|desno|Katolička crkva Svetog Antuna Padovanskog]] Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, u deset gradskih općina Beograda živi ukupno 1.232.731 stanovnik, a u svih 17 općina koje čine teritorij Grada Beograda živi 1.659.440 stanovnika. Gledano prema stanovništvu, najveća je općina Novi Beograd, koja ima više od 200.000 stanovnika, od kojih mnogi ondje žive neprijavljeni. === Nacionalni sastav === Slijedi prikaz [[nacionalnost]]i koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %: [[Slika:Naris Crkva svetog Marka, Beograd (St. Mark's Church, Belgrade).jpg|mini|desno|Crkva Svetog Marka memorijalna crkva i počivalište cara [[Stefan Uroš IV. Dušan|Stefana Uroša IV. Dušana]].]] [[Slika:Hotel Moskva and the fountain in Belgrade.jpg|mini|Hotel Moskva]] * '''Srbi''' – 1.417.187 (85,4 %) * '''Jugoslaveni''' – 22.161 (1,3 %) * '''Crnogorci''' – 21.190 (1,3 %) * '''Romi''' – 19.191 (1,2 %) Osim navedenih, prema popisu iz 2011. u gradu živi još i 8372 [[Makedonci|Makedonca]] i 4617 Muslimana (u smislu nacionalnosti). Neslužbene procjene govore i o brojci između 10 i 20 tisuća [[Kinezi|Kineza]]<ref>[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml Članak o doseljenim Kinezima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212031104/http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)</ref> koji su se doselili posljednjih desetak godina. Također, tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća doselio je određen broj stanovnika iz [[Sirija|Srije]], [[Irak]]a, [[Iran]]a i [[Jordan]]a.<ref>[http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm Arapi u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114070003/http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm |date=14. siječnja 2012. }} (engleski jezik)</ref> === Vjerski sastav === Slijedi vjerski prikaz stanovništva, uključene su vjerske zajednice koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %: * '''Pravoslavci''' – 1.429.170 (86,1 %) * '''Muslimani''' – 20.366 (1,2 %) Osim toga, u gradu živi još 16.305 [[Rimokatolici|rimokatolika]], 3796 [[Protestanti|protestanata]] te oko 2200 [[Židovi|židova]]. === Hrvati u Beogradu === Popis daje službenu brojku od 10.381 Hrvata koji žive u Beogradu, što čini 0,6 % ukupnog stanovništva. == Gospodarstvo == [[Slika:Belgrade_Waterfront_(Београд_на_води).jpg|mini|lijevo|Pogled na Beograd na vodi, 2024.]] Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća cijela tadašnja SR Jugoslavija bila je pod sankcijama [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Također, [[hiperinflacija]] [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] dodatno je desetkovala gospodarstvo grada. Oporavak počinje padom režima Slobodana Miloševića nakon [[2000.]] godine kada su ukinute sankcije. Danas Beograd i njegovo metropolitansko područje čine gospodarski najrazvijeniji dio Srbije. Navedeni prostor između ostalog ima i velik prometni značaj, što dodatno olakšava gospodarske aktivnosti. Ovdje se tako ostvaruje više od 40 % državnog [[BDP]]-a, Beograd daje više od 30 % ukupne radne snage u državi,<ref>[http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 Gospodarski značaj Beograda u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006122226/http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 |date=6. listopada 2014. }} (srpski jezik)</ref> a njegovi stanovnici ostvaruju i najveći prosječni dohodak u zemlji. U gradu je sjedište svih važnijih domaćih gospodarskih ustanova, poput [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] i [[Beogradska burza vrijednosnih papira|Beogradske burze vrijednosnih papira]]. Također, svoja sjedišta ovdje ima i velik dio najvećih domaćih tvrtki te predstavništva međunarodnih tvrtki. === Industrija === Značajno su razvijene [[Tekstilna industrija|tekstilna]], [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačka]], [[Elektrotehnička industrija|elektrotehnička]], [[Strojarska industrija|strojarska]], [[Kemijska industrija|kemijska]] i [[Petrokemijska industrija|petrokemijska]] [[industrija]]. Nešto slabije razvijena je [[vojna industrija]] i [[brodogradnja]] koje su izmeštene van Beograda, dok se tu nalaze vojni instituti. Beograd je regionalni centar i [[Informatička tehnologija|IT]] industrije te se očekuje da će od kraja 2023. ovaj sektor prihodovati 4 milijarde eura.<ref>{{Citiranje weba|last=Matić|first=Nada|date=2023-06-16|title=Izvoz IT usluga iz Srbije u 2023. veći 44 odsto nego prošle godine! Brnabić: Na kraju godine očekujemo 4 milijarde evra|url=https://www.blic.rs/biznis/tehnologija/evo-koje-su-projekcije-za-izvoz-it-usluga-iz-srbije-u-2023-godini/19dclsl|access-date=2023-12-29|website=Blic.rs|language=sr}}</ref> === Financije === U starom dijelu grada smještena je Narodna banka Srbije i [[Beogradski sajam]] – najveći izložbeni prostor u zemlji. [[Novi Beograd]] predstavlja glavnu poslovnu četvrt grada i najbrže rastuću [[Poslovna četvrt|poslovnu četvrt]] u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Ondje su smještene Beogradska burza vrijednosnih papira, poslovni neboder [[Zapadna kapija Beograda]], športska dvorana [[Beogradska arena]], poslovni park [[Airport City Beograd]], poslovno-stambeni kompleks [[Savograd]], kongresni kompleks [[Sava centar]], medijska kuća [[B92]], luksuzni [[hotel]]i Hyatt i Continental te veliki [[Prodajni centar|prodajni centri]] Ušće, Delta i Mercator. [[PC Ušće|Poslovni centar Ušće]] sa svojih 25 katova najviši je [[poslovni neboder]] u Srbiji. === Turizam === [[Datoteka:Botanička_bašta_Jevremovac,_Beograd_-_Japanski_vrt_07.jpg|mini|Botanička bašta Jevremovac, japanski vrt]] [[Datoteka:Skadarska.jpg|mini|Gradska boemska četvrt, [[Skadarlija]]]] Zbog svog položaja, burne povijesti, različitih kulturnih utjecaja i znamenitosti, Beograd dio prihoda ostvaruje i od turističkih aktivnosti. Osim gradskih znamenitosti, [[turist]]i grad posjećuju i zbog bogatog noćnog života. Grad obiluje [[Noćni klub|noćnim klubovima]], koji su osim na ulicama smješteni i na splavima duž obala Save i Dunava.<ref>[http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 Beogradski noćni život na Dunavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025051638/http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 |date=25. listopada 2012. }} (engleski jezik)</ref> Godišnji prihod koji grad ostvari od [[Turizam|turizma]] iznosi oko pola [[milijarda|milijarde]] [[Euro|eura]].<ref>[http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ Beogradski prihodi od turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624014837/http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ |date=24. lipnja 2013. }} (srpski jezik)</ref> == Mediji == Beograd je dom svih važnih medija u Srbiji. Navedni su samo najvažniji: '''''Radijske postaje:''''' [[RTS]] – Radio Beograd, Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Jugoslavija, Radio Novosti, Radio Nostalgija, Radio Politika, Radio Top FM, Radio S, Radio Studio B, Radio Pink '''''Televizijske postaje:''''' TV Avala, RTS – Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat), TV B92, TV Khrlo E Romengo (na romskom), TV Košava, TV Metropolis, TV Pink, TV Politika, TV YU INFO (Info24) '''''Produkcijske kuće:''''' Produkcijska grupa Mreža, Video nedeljnik, VIN Advance, DTV produkcija, Emotion Production, Produkcija Rikošet, Produkcijska kuća Adrenalin '''''Domaće novinske agencije:''''' Tanjug, FoNet, Beta, Tiker == Promet == [[Slika:Belgrade Nikola Tesla Airport 1.jpg|mini|[[Zračna luka Nikola Tesla]]]] === Cestovni promet === [[Slika:AKMS 321 i Solaris Urbino 18 GSP Beograd.jpg|mini|Trolejbusi u Beogradu.]] [[Slika:SV 410 006 - SOKO - Novi Beograd - 03.jpg|mini|ICE vlak brenda Soko Srbijavoza, model Stadler Kiss, na pruzi željezničkog kolodvora [[Novi Beograd]].]] [[Slika:CAF GSP-1520.jpg|mini|[[Tramvajski prijevoz u Beogradu]]. Na slici kompozicija novog CAF tramvaja.]] Beograd predstavlja jedno od raskrižja važnih europskih putova. Smješten je na sjecištu europskih koridora br. 10 i br. 7. Tako se koridor 10 proteže od [[Zagreb]]a preko Beograda u smjeru [[Niš]]a, dok koridor 7 vodi iz [[Budimpešta|Budimpešte]] preko Beograda u smjeru [[Solun]]a.<ref>[https://web.archive.org/web/20070609151239/http://www.bankwatch.org/project.shtml?w=147584&s=1961998 Prometni položaj Beograda] (engleski jezik)</ref> Na metropolitanskom području grada nalazi se 10 mostova, te jedan most u izgradnji. Važan korak bit će i dovršenje [[Beogradska obilaznica|Beogradske obilaznice]], projekta koji bi trebao rasteretiti ceste u središtu grada. ==== Mostovi na rijeci Savi ==== * [[Brankov most]] (cestovni) * [[Stari savski most u Beogradu|Stari savski most]] (cestovni i tramvajski) * [[Gazela (Beograd)|Gazela]] (cestovni) * [[Stari željeznički most u Beogradu|Stari željeznički most]] (željeznički) * [[Novi željeznički most u Beogradu|Novi željeznički most]] (za prometovanje gradske i prigradske željeznice) * [[Most na Adi]] (cestovni i za planirano prometovanje gradske i prigradske željeznice) * [[Cestovni Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (cestovni) * [[Željeznički Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (željeznički) * [[Most Obrenovac – Surčin]] (cestovni) ==== Mostovi na Dunavu ==== * [[Pančevački most]] (cestovni i za prometovanje gradske i prigradske željeznice ) * [[Kineski most prijateljstva]] (cestovni, u izgradnji, planirano dovršenje izgradnje je krajem [[2014.]] godine) ==== Važne petlje i prometna raskrižja ==== * [[Mostarska petlja]] (velika cestovna petlja izgrađena u dva dijela, nalazi se na autocesti E 75) * [[Slavija (Beograd)|Slavija]] (važan kružni tok prometa nedaleko od središta grada) * [[Autokomanda (prometna petlja)|Autokomanda]] (druga cestovna petlja na autocesti E 75, također naziv za dio grada u kojem se nalazi) * nekoliko većih cestovnih raskrižja i kružnih tokova prometa u Novom Beogradu (svi smješteni na autocesti E 75) === Željeznički promet === Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih [[vlak]]ova. Beograd je vrlo dobro povezan s mnogim domaćim ([[Kragujevac]], [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Subotica]]) i međunarodnim odredištima ([[Bar (grad)|Bar]], [[Beč]], [[Budimpešta]], [[Istanbul]], [[Ljubljana]], [[München]], [[Sofija]], [[Zürich]]). Trenutačno ne postoji željeznička poveznica između [[Zagreb]]a i Beograda. [[2023.]] godine otvoren je novi suvremeni željeznički kolodvor, poslije gotovo 40 godina izgradnje. U planu je izgradnja metro sustava. Određene su linije [[Beogradski metro|Beogradskog metro sustava]], a izgradnja je počela [[2020.|2021.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=POSLE POLA VEKA OBEĆANJA: Postavljena građevinska tabla, sutra počinje izgradnja beogradskog metroa|url=https://www.novosti.rs/beograd/vesti/1057778/metro-gradjevinski-radovi-metro-beogradu|access-date=2023-12-30|website=NOVOSTI|language=sr}}</ref> Očekuje se da će u promet biti pušten krajem [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Marković|first=Milica|date=2019-06-08|title=(MAPA) METRO ISPOD SAVE, PRVA VOŽNJA 2025. Otkrivamo vam trase prve dve linije, ko će ga graditi i da li će važiti BUSPLUS|url=https://www.blic.rs/vesti/beograd/mapa-metro-ispod-save-prva-voznja-2025-otkrivamo-vam-trase-prve-dve-linije-ko-ce-ga/cqlp4fw|access-date=2023-12-30|website=Blic.rs|language=sr}}</ref> [[Datoteka:Свјетлопис жељезничке станице Биоград центар5.jpg|mini|desno|[[Željeznički kolodvor Beograd Centar]].]] === Zračni promet === Beogradska [[Zračna luka Nikola Tesla|zračna luka Nikole Tesle]] nalazi se pored [[Surčin]]a na 12&nbsp;km zapadno od središta grada, u kojoj se nalazi 20-ak predstavništava stranih zrakoplovnih [[Tvrtka|tvrtki]]. Godišnje njome prođe oko 5 milijuna putnika.<ref>[http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126084451/http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0|date=26. siječnja 2016.}} (engleski jezik)</ref> Dolaskom francuskog investitora VINCI koji je preuzeo upravljanje zračnom lukom, postavljen je cilj od 15 milijuna putnika.<ref>{{Citiranje weba|title=VINCI Airports modernizuje i unapređuje kvalitet usluge na beogradskom aerodromu|url=https://beg.aero/lat/node/493|url-status=live|access-date=30. prosinca 2023.|website=Belgrade Airport}}</ref> === Riječni promet === [[Slika:River Sava - panoramio.jpg|mini|Rijeka Sava u Beogradu.]] Osim kopnenog, u Beogradu važnu ulogu ima i riječni teretni promet, jer se grad nalazi na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Gradska riječna luka nalazi se na Dunavu i služi prvenstveno za prijevoz i utovar robe. Putnički riječni promet ima manji značaj, a pristaništa za ukrcaj i iskrcaj putnika nalaze se na Savi. Glavno teretno pristanište je iz Beograda prebačeno u Pančevo.{{Nedostaje izvor}} === Gradski promet === Gradski promet sastoji se od 118 gradskih autobusnih linija (broj prelazi i 300 linija ako se uključi i prigradski autobusni promet), 12 tramvajskih linija, 8 linija trolejbusa<ref>[http://www.gsp.rs/english/statistic.htm Gradsko saobraćajno poduzeće Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510071133/http://www.gsp.rs/english/statistic.htm |date=10. svibnja 2009. }} (srpski jezik)</ref> te gradske i prigradske željeznice (4 plus 1 linija). [[Podzemna željeznica|Metro sustav]] ne postoji, iako je taj projekt već desetljećima u planu te se u bližoj budućnosti planira početak izgradnje. Također, u gradu je službeno registrirano više od 20 taksi udruženja, s više od 1000 vozila. Cijene taksi usluga uglavnom su niže od sličnih europskih gradova, ali su i česti slučajevi ilegalnog obavljanja taksi usluga. === Povezani članci === * [[Autocesta E75]] * [[Željeznička pruga Beograd – Bar]] * [[Zračna luka Nikola Tesla]] * [[Tramvajski promet u Beogradu]] * [[Gradska i prigradska željeznica u Beogradu]] [[Datoteka:Captain Miša's Mansion (13809297763).jpg|mini|[[Kapetan-Mišino zdanje]], zgrada Rektorata Sveučilišta u Beogradu]] == Obrazovanje i znanost == [[Slika:Serbia Beograd SANU - Feb 2006.jpg|mini|[[Srpska akademija znanosti i umjetnosti]].]] U Beogradu postoji 195 [[Osnovna škola|osnovnih]] i 85 [[Srednja škola|srednjih]] škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umjetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sustav obuhvaća 51 stručnu srednju školu, 21 gimnaziju, 8 umjetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih [[učenik]]a obrazuje 22.000 zaposlenih u više od 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 [[Četvorni metar|četvornih metara]] funkcionalnog prostora.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 Osnovne i srednje škole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005743/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)</ref> U Beogradu postoje dva državna sveučilišta i više privatnih ustanova za više i visoko obrazovanje. [[Sveučilište u Beogradu]] nastalo je od Velike škole, osnovane [[1808.]],<ref>[http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ Povijest Beogradskog sveučilišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212100619/http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)</ref> a službeno je utemeljeno [[1905.]] godine. Godine [[1973.]] umjetničke akademije prerasle su u fakultete umjetnosti, a Umjetnička akademija postala je Sveučilište umjetnosti, drugo samostalno sveučilište u gradu.<ref>[http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu Sveučilište umjetnosti u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104084557/http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu |date=4. studenoga 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Danas grad ukupno ima više od 70.000 [[Student|studenata]], a prema nekim neslužbenim izvorima taj se broj penje i do 90.000. Najznačajnije gradske knjižnice su Narodna knjižnica Srbije, Beogradska sveučilišna knjižnica i Beogradska gradska knjižnica. Od znanstveno-istraživačkih ustanova ovdje se nalaze: [[Slika:Belgrade_Book_Fair_2.jpg|mini|Beogradski sajam knjiga]] * [[SANU|Srpska akademija znanosti i umjetnosti]] * [[Zavod za nuklearnu znanost u Vinči]]<ref>[http://www.vin.bg.ac.rs/index.php/sr/ Službene web stranice Instituta za nuklearnu znanost u Vinči] (srpski jezik)</ref> * [[Vojnogeografski institut u Beogradu|Vojnogeografski institut]]<ref>[http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html Službene web stranice Vojnogeografskog instituta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121210111907/http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html |date=10. prosinca 2012. }} (srpski jezik)</ref> * [[Biološki institut Siniša Stanković]] * [[Geografski institut Jovan Cvijić]] * [[Institut za imunologiju i virologiju Torlak]] * [[Institut za očuvanje prirodne raznolikosti i proučavanje ljekovitog bilja Josif Pančić]] * [[Institut za Fiziku u Zemunu]] * [[Institut Nikola Tesla]] * [[Institut Mihajlo Pupin]] Što se tiče zdravstvenih institucija, Beograd ima stotinjak ustanova za skrb i pomoć bolesnicima različitih potreba, te isto toliko ljekarni. Najveća medicinska ustanova je [[Vojnomedicinska akademija u Beogradu|Vojnomedicinska akademija]] (skraćeno: ''VMA''), otvorena [[1844.]] te je ujedno i najveći bolnički centar u Srbiji.<ref>[http://www.vma.mod.gov.rs/sr-lat/#.URc_fB1949Y Službene web stranice Vojnomedicinske akademije] (srpski jezik)</ref> == Kultura == [[Slika:Palata nauke 216.jpg|mini|Interijer Palače nauke.]] [[Slika:Museum of contemporary art, Belgrade (Музеј савремене уметности Београд).jpg|mini|Muzej suvremene umjetnosti.]] === Događanja === Beograd je domaćin nekoliko godišnjih važnih međunarodnih događanja, u koja se ubrajaju: [[Beogradski filmski festival]], [[Beogradski međunarodni kazališni festival]], [[Beogradski glazbeni festival]] (skraćeno BEMUS),<ref>[http://www.bemus.rs/ BEMUS] Beogradske glazbeni festival (srpski jezik)</ref> [[Beogradski sajam knjiga]] te [[Beogradski pivski festival]].<ref>[http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 Kulturni događaji u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924071921/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 |date=24. rujna 2014. }} (engleski jezik)</ref> Također, od [[1996.]] godine u gradu se dvaput godišnje (jesen/zima i proljeće/ljeto) održava i tjedan mode.<ref>[http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php Službene web stranice Beogradskog tjedna mode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107082930/http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php |date=7. studenoga 2011. }} (srpski jezik)</ref> [[Beogradski tjedan mode]] nalazi se na listi 40 najvažnijih tjedana mode u [[svijet]]u. === Muzeji, galerije i arhivi === [[Datoteka:Museum of Yugoslav History (13809198584).jpg|mini|Muzej povijesti Jugoslavije]] * [[Narodni muzej u Beogradu|Narodni muzej]] * [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] * [[Muzej SPC]] * [[Arhiv Jugoslavije]] * [[Teslin muzej u Beogradu|Teslin muzej]] * [[Muzej zrakoplovstva u Beogradu|Muzej zrakoplovstva]] * [[Meteorološki muzej u Beogradu|Meteorološki muzej]] * [[Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu|Muzej suvremene umjetnosti]] * [[Kuća cvijeća]] * [[Muzej primijenjene umjetnosti u Beogradu|Muzej primijenjene umjetnosti]] * [[Muzej istorije Jugoslavije|Muzej povijesti Jugoslavije]] * [[Istorijski muzej Srbije|Povijesni muzej Srbije]] * [[Muzej afričke umjetnosti]] * [[Konak Knjeginje Ljubice]] * [[Galerija fresaka u Beogradu|Galerija fresaka]] * [[Muzej grada Beograda]] * [[Muzej Tome Rosandića]] * [[Prirodnjački muzej u Beogradu|Prirodnjački muzej]] * [[Muzej željeznice u Beogradu|Muzej željeznice]] * [[Muzej automobila u Beogradu|Muzej automobila]] * [[Poštanski muzej u Beogradu|Poštanski muzej]] * [[Arhiv Narodne banke Srbije]] === Kazališta, opere i filharmonija === [[Datoteka:Matematička gimnazija - Mathematical Gymnasium Belgrade - MGB - Anniversary.jpg|mini|180px|“Nacionalno kazalište u Beogradu”]] [[Datoteka:Jugoslovensko dramsko pozoriste.jpg|mini|“Jugoslavensko dramsko kazalište”]] ==== Kazališta ==== * [[Kazalište na Terazijama]] * [[Jugoslavensko dramsko kazalište]] * [[Kazalište Zvezdara]] * [[Atelje 212]] * Beogradsko dramsko kazalište * Bitef teatar * Boško Buha * Dadov * Kazalište na Slaviji * Kazalište na brdu * Akademija 24 ==== Opere: ==== * [[Narodno kazalište u Beogradu|Narodno kazalište]]<ref>[http://www.narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 Službene web stranice Srpskog narodnog kazališta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130220015737/http://narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 |date=20. veljače 2013. }} (srpski jezik)</ref> * [[Opera Madlenianum]]<ref>[http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&module=system&page_id=17 Službene web stranice Opere Madlenianum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515105613/http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&module=system&page_id=17 |date=15. svibnja 2013. }} (engleski jezik)</ref> Obje navedene ustanove imaju ulogu i [[Opera|opere]] i [[Kazalište|kazališta]]. ==== Filharmonija ==== * [[Beogradska filharmonija]] === Arhitektura === [[Slika:Свјетлопис зграде народне скупштине Србије.jpg|mini|lijevo|Dom Narodne skupštine Republike Srbije.]] [[Slika:Железничка станица Београд главна и споменик Стефана Немање (closed Belgrade Main Railway station, 2023).jpg|mini|lijevo|Bivši glavni željeznički kolodvor i monumentalni spomenik vladaru, Velikom županu [[Stefan Nemanja|Stefanu Nemanji]], rodonačelniku srpske kraljevske loze [[Nemanjići|Nemanjića]].]] [[Slika:Stari i Novi dvor.jpg|mini|Stari dvor, sjedište Gradskog poglavarstva, kupola skupštine Srbije i Novi dvor ured predsjednika Republike Srbije.]] [[Slika:Zgrada Ministarstva saobraćaja u Beogradu 2006.jpg|mini|Palača srpskih željeznica.]] [[Slika:Serbia, Belgrade, Airport City - Airplane, 20120908.jpg|mini|Airport City.]] Beogradska je [[arhitektura]] vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u [[Zemun]]u, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su [[neoklasicizam]], [[barok]], [[secesija]], srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi. ==== Arhitektonske ambijentalne cjeline ==== * [[Skadarlija]] * [[Kosančićev venac]] * [[Obilićev venac]] ==== Poznate zgrade ==== * Beli Dvor * Rektorat Sveučilište u Beogradu * [[Hotel Moskva (Beograd)|Hotel Moskva]] * [[Beograđanka]] * Savezna Skupština * Stari Dvor * Crkva svetog Marka * Saborna crkva * [[Hram Svetog Save]] * Športska dvorana [[Beogradska arena]] * [[Palača Albanija]] * Zgrada [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]] * Konak kneginje Ljubice * Milošev konak * Stambol kapija * [[PC Ušće]] * Zgrada [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] * [[Zapadna kapija Beograda]], poznata i kao ''Kula Geneks'' * [[Istočna kapija Beograda]], poznata i kao ''Rudo'' * Kongresni kompleks [[Sava centar]] * [[Beogradski sajam]] * [[Televizijski toranj Avala]] * Treća beogradska gimnazija Od primjera osebujne arhitekture, ondje su: *[[Bajrakli džamija (Beograd)|Bajrakli džamija]] * [[Kavana "?" (Beograd)|Kavana "?"]] ==== Značajne ulice i trgovi ==== * Bulevar Kralja Aleksandra, najduža ulica u Beogradu s nešto više od 8&nbsp;km * [[Knez Mihailova ulica|Knez Mihailova]] * [[Skadarlija]] * [[Slavija (Beograd)|Slavija]] * [[Terazije]] * Trg Republike * Kralja Milana * Trg Nikole Pašića * Studentski trg * Kneza Miloša * Pariska * Ulica Antuna Jelalića ==== Spomenici ==== * [[Pobednik (spomenik)]] * Spomenik Knezu Mihailu * [[Spomenik Neznanom junaku|Spomenik neznanom junaku]] na [[Avala|Avali]] * Spomenik zahvalnosti Francuskoj * Aleja Velikana * Vukov spomenik (spomenik Vuku Karadžiću) * Igrali se konji vrani (pred Skupštinom) ==== Parkovi ==== * [[Kalemegdan]] * [[Karađorđev park]] * [[Finansijski park]] * [[Manjež]] * [[Pionirski park]] * [[Tašmajdan]] * [[Topčider]] * [[Univerzitetski park]] === Noćni život === [[Slika:Belgrade nightlife on riverclubs.jpg|mini|desno|Noćni život Beograda.]] [[Slika:Galerija Belgrade Predrag Vuckovic.jpg|mini|desno|Tržni centar Galerija, najveći tržni centar na području jugoistočne Europe.]] Beograd ima reputaciju grada koji nudi svakodnevni i živopisan noćni život,<ref>[http://travel2.nytimes.com/2005/10/16/travel/16belgrade.html?ei=5070&en=7609599255a87c01&ex=1161662400&adxnnl=1&adxnnlx=1161525814-hyzmwSBEex5SGL+lJDVm2w&_r=0 New York Times o beogradskom noćnom životu] (engleski jezik)</ref> s mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada, dobrom hranom te raznom ostalom ponudom, poput primjerice kockarnica.<ref>[http://www.grandcasinobeograd.com/ Grand casino Beograd] (srpski jezik)</ref> Većina najpoznatijih klubova smještena je na splavovima duž obala Save i Dunava. Ovakvu vrstu zabave ponajviše prakticiraju vikend posjetitelji iz okolnih država, posebno oni iz [[Makedonija|Makedonije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Razlozi koje navode su prijateljska atmosfere, sjajni klubovi i barovi, niske cijene, nepostojanja jezičke barijere te i liberalne regulative vezane za noćni život. [[Slika:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Knez Mihajlova, glavni gradski korzo. Kavana Ruski car.]] Poznata mjesta za ljubitelje alternativne glazbe poznati su klubovi kao što su Akademija<ref>[http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 Službene web stranice Kluba Akademija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080802235217/http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 |date=2. kolovoza 2008. }} (srpski jezik)</ref> i Klub studenata tehnike.<ref>[http://www.kst.org.rs/ Službene web stranice Kluba studenata tehnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150507060601/http://www.kst.org.rs/ |date=7. svibnja 2015. }} (srpski jezik)</ref> Jedno od najpoznatijih mjesta za alternativne kulturne događaje u gradu je Studentski kulturni centar. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umjetničke izložbe, javne debate i razgovori. Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su starogradske glazbe, tipične za sjeverne krajeve Srbije, večeri uglavnom provode na Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gdje su se okupljali pjesnici i umjetnici krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ondje se također nalaze i neki od najboljih i najstarijih beogradskih [[restoran]]a. == Znamenitosti == * [[Kalemegdan]] – najveći gradski [[park]], u sklopu njega nalaze se [[Beogradska tvrđava]], [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] i [[Beogradski zoološki vrt|Zoološki vrt]] * [[Knez Mihailova ulica]] – [[pješačka zona]], jedna od glavnih gradskih šetnica * [[Hram svetog Save]] – jedna od najvećih [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Crkva|crkvi]] na [[svijet]]u * [[Skadarlija]] – stara boemska četvrt, dom poznatih gradskih [[restoran]]a i starogradske glazbe * [[Most na Adi]] – najveći [[most]] u gradu, na rijeci Savi. Primjer moderne gradske arhitekture * [[Kavana Vapiano]] – jedna od najpoznatijih [[kavana]] i restorana u [[grad]]u. Dugo godina poznata pod nazivom ''Ruski car''<ref>[http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 Ruski car postaje Vapiano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729183114/http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 |date=29. srpnja 2013. }}, Kurir (srpski jezik)</ref> * [[kavana "?" (Beograd)|Kavana "?"]] – jedna od najstarijih balkanskih kavana * [[Ada ciganlija]] – nekada [[ada]] na Savi, danas riječni poluotok; poznata gradska plaža * [[Splavovi (Beograd)|Splavovi]] – plutajući [[kafić]]i, restorani i [[noćni klub]]ovi duž obala Save i Dunava * [[Kuća cvijeća]] – [[grob]]nica bivšeg jugoslavenskog [[predsjednik]]a [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], u sklopu se nalazi i [[Muzej 25. maja]] * [[Trg republike (Beograd)|Trg republike]] – središnji gradski trg * [[Dedinje]] – elitna gradska četvrt s luksuznim stambenim objektima == Šport == [[Slika:Fk_Red_Star_stadium.jpg|mini|desno|Stadion Crvene zvezde, kolokokvijalno poznat kao “Marakana”]] [[Slika:2022–23 ABA League, Game 5 Partizan - Crvena Zvezda.jpg|mini|desno|Beogradska arena]] Na području grada postoji oko 1000 športskih objekata od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe održavanja gotovo svih vrsta velikih športskih događanja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 Sport i rekreacija u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004002633/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> Među njima se nalazi 8 većih [[stadion]]a, 18 [[Športski centar|športskih centara]],<ref>[http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale Sportski centri i hale u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702171713/http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik)</ref> 6 [[Plivalište|plivališta]], 6 većih [[Športska dvorana|športskih dvorana]],<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 Sportske dvorane u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001438/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilca)</ref> 1 [[hipodrom]] i 1 [[golf]] klub. Tijekom [[povijest]]i Beograd je bio domaćin sljedećih velikih športskih manifestacija: [[Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1961.|Europsko prvenstvo u Košarci 1961.]],<ref>[http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 Veliki sportski događaji održani u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702195249/http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik, latinica)</ref> [[Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962.|Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Europsko prvenstvo u nogometu 1976.]], [[Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.|Europsko prvenstvo u košarci 2005.]], [[Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce - Srbija 2005.|Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce 2005.]], [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2006.|Europsko prvenstvo u vaterpolu 2006.]], [[Europski olimpijski festival mladih - Beograd 2007.|Europski olimpijski festival mladih 2007.]], [[Ljetna univerzijada 2009.]],<ref>[https://web.archive.org/web/20080209234741/http://www.fisu.net/site/page_1068.php Ljetna univerzijada 2009.] (engleski jezik)</ref> te [[Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.|Europsko prvenstvo u rukometu za muškarce 2012.]] Grad Beograd bio je i dva puta kandidat za održavanje [[Ljetne Olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]], godine [[1992.]] i [[1996.]], ali oba puta neuspješno. [[Ada Ciganlija]] (nekada [[ada]], danas [[poluotok]] na rijeci Savi), najveći je beogradski športsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je umjetno jezero, jedna je od najpoznatijih ljetnih športskih lokacija. Osim toga, Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razovrsne športove uključujući [[golf]], [[ragbi]], [[nogomet]], [[Košarka|košarku]], [[Odbojka|odbojku]], [[bejzbol]] i [[tenis]]. [[Ekstremni športovi]] također su dostupni, poput [[Bungee skokovi|bungee skokova]], [[Skijanje na vodi|skijanja na vodi]] i [[paintball]]a. '''''Ostali važniji športski objekti u gradu su:''''' * [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]] ([[nogometni stadion]] koji koristi [[FK Crvena zvezda]], kapaciteta 55.000 sjedećih mjesta. [[Srpska nogometna reprezentacija]] ovdje igra većinu domaćih utakmica.) * [[Stadion Partizana]] (stadion koji koristi [[FK Partizan]], kapaciteta 33.000 sjedećih mjesta) * [[Beogradska arena]] (jedna od najvećih višenamjenskih športskih dvorana u [[Europa|Europi]], maksimalnog kapaciteta 25.000 mjesta) * [[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan]] (u sklopu kojeg su košarkaška dvorana [[Hala Pionir]] kapaciteta 7000 sjedećih mjesta, plivalište kapaciteta 2500 sjedećih mjesta te ledena dvorana kapaciteta 2000 sjedećih mjesta) Ovaj [[grad]] dom je i dva najveća športska društva u Srbiji – Crvene zvezde i Partizana, koji su u prvom redu poznati po nogometu i košarci, a u športu se pamte kao ljuti rivali. Također, posljednje desetljeće u Beogradu su stasali i neki od velikih srbijanskih [[športaš]]a poput [[tenisač]]ica [[Ana Ivanović|Ane Ivanović]] i [[Jelena Janković|Jelene Janković]] te tenisača [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]]. Natjecanje u streljaštvu, [[Grand Prix Beograda]] održava se od 1976.<ref>https://sd-bjelovar1874.hr/vijesti/detaljnije/trofej-i-grand-prix-beograda</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.streljackisavezrepublikesrpske.com/2021/12/18/grand-prix-beograd-2021/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. studenoga 2025. |archive-date=13. prosinca 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251213184157/https://www.streljackisavezrepublikesrpske.com/2021/12/18/grand-prix-beograd-2021/ |url-status=dead }}</ref> Boksački turnir Beogradski pobednik – Memorijal Branko Pešić održava se od 1963.<ref>https://www.danubeogradu.rs/2024/03/beogradski-pobednik-memorijal-branko-pesic-2024-u-hali-aleksandar-nikolic/</ref> Automobilska utrka [[Beograd Grand Prix]] prvi put je održana 1939.<ref>https://autorepublika.com/2018/07/28/velika-nagrada-beograda-1939/</ref><ref>https://autokup.com/auto-skup/belgrade-grand-prix/</ref><ref>https://www.facebook.com/thebelgradegrandprix/</ref><ref>https://www.diplomacyandcommerce.rs/historic-belgrade-grand-prix-re-enacted-to-honor-italian-racing-legend/</ref><ref>https://belgradegrandprix.com/en/from-1939-to-2023-reviving-the-belgrade-grand-prix-a-tale-of-vintage-racing-and-community-spirit/</ref> == Zanimljivosti == [[Slika:Zoran Đinđić, Davos.jpg|mini|Zoran Đinđić, prvi demokratski izabrani beogradski [[gradonačelnik]] te kasnije i [[premijer]] Srbije, ubijen u atentatu 12. ožujka 2003.]] * Grad Beograd primio je različita jugoslavenska, srpska, ali i međunarodna priznanja i ordenje. Na popisu se tako nalaze: ''Medalja časti'', ''Ratni križ'', ''Karađorđeva zvijezda sa mačevima'' te ''Orden narodnog heroja Jugoslavije''.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 Nagrade i ordenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204700/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 |date=6. travnja 2014. }} (engleski jezik)</ref> Dana [[13. ožujka]] [[2006.]] godine dogodilo se i jedno manje formalno priznanje. Naime, londonski [[časopis]] [[Financial Times]] nagradio je Beograd titulom „Grada budućnosti jugoistočne Europe“.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 Priznanje Financial Timesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212005607/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> * Tijekom '90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Beogradu, ali i cijeloj Srbiji vladaju socijalni nemiri i poprilično teški životni uvjeti, uzrokovani raspadom SFRJ. U gradu znatno raste stopa [[kriminal]]a i obračuna različitih [[Srpska mafija|mafijaških organizacija]]. Iz spomenutog vremena datira i dokumentarni film naslova ''[[Vidimo se u čitulji]]'' (prevedno: ''Vidimo se na osmrtnici''), koji prati priče i sudbine nekih od beogradskih prijestupnika [[zakon]]a.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=FjCZKhSFCGI Dokumentarni film [[Vidimo se u čitulji]], Youtube.com (srpski jezik)</ref> Sprega [[Politika|politike]] i kriminala dolazi do vrhunca početkom novog tisućljeća. U gradu se tako događaju i neka ubojstva koja su zaintrigirala i širu međunarodnu javnost. Primjer su [[atentat]]i na osuđivanog prijestupnika zakona [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] [[2000.]] godine<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |title=Željko Ražnatović - životopis |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905210246/http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |archive-date=5. rujna 2015. |access-date=20. veljače 2013.}}</ref> i [[Atentat na Zorana Đinđića|tadašnjeg aktualnog premijera Srbije Zorana Đinđića]] [[2003.]] godine.<ref>[http://www.b92.net/specijal/atentat/mart04.php Sjećanje na Zorana Đinđića] (srpski jezik)</ref> * Beograd se pojavljuje i u popularnoj [[Računalna igra|računalnoj igri]] ''Battlefield 2142.'' Radnja je smještena u [[budućnost]], a igra je proizvod kuće [[EA Games]]. Mapa na kojoj igrači igraju zapravo je karta Beograda, a radnja igre predstavlja [[Europska unija|Europsku uniju]] koja se bori protiv pan-azijskih jedinica nakon velikog [[Ledeno doba|ledenog doba]]. U računalnoj igri naziva ''Half-Life 2'', zgrada Narodne skupštine Republike Srbije smještena je u fiktivni grad ''Siti 17'', gdje se odvija radnja. Ime zgrade u igri je ''Overwatch Nexus''. Također, pojavljuje se i beogradski [[spomenik]] [[knez]]u [[Mihailo Obrenović|Mihailu Obrenoviću]]. == Međunarodna suradnja == Beograd je pobratimljen sa sljedećim gradovima<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 Međunarodna suradnja Grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204931/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 |date=6. travnja 2014. }} (srpski jezik, ćirilica)</ref> * {{Z|UK}} [[Coventry]], od 1957. * {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]], od 1990. * [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px|]] [[Beč]], od 2003. * {{Z|SAD}} [[Chicago]], od 2005. * {{Z|PAK}} [[Lahore]], od 2007. * {{Z|GRČ}} [[Krf (grad)|Krf]], od 2010. * {{Z|SLO}} [[Ljubljana]], od 2010. * {{Z|MAK}} [[Skoplje]], od 2012. Sa sljedećim gradovima Beograd ostvaruje ostale oblike suradnje i gradskog prijateljstva: * {{Z|GRČ}} [[Atena]], od 1966. * {{Z|ITA}} [[Rim]], od 1971. * {{Z|NJE}} [[Berlin]], od 1978. * {{Z|KIN}} [[Peking]], od 1980. * {{Z|ITA}} [[Milano]], od 2000. * {{Z|ŠPA}} [[Madrid]], od 2001. * {{Z|UKR}} [[Kijev]], od 2002. * {{Z|RUS}} [[Moskva]], od 2002. * {{Z|HRV}} [[Zagreb]], od 2003. * {{Z|BIH}} [[Banja Luka]], od 2005. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Beograd}} * {{wikivoyage|Beograd}} * [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 Službene stranice grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111023064807/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 |date=23. listopada 2011. }} * [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 Ured za zaštitu okoliša grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110908013731/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 |date=8. rujna 2011. }} {{Srpski gradovi i općine|Srpski gradovi}} {{okruzi Srbije}} {{Dunav}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Beograd| ]] si58phueenk98gunq72y23bc9hjlroy Opuzen 0 6945 7573718 7466273 2026-08-10T18:01:32Z MaGa 20797 + 7573718 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Opuzen |vrsta = naselje i grad |grb = Opuzen (grb).gif |članak o grbu = [[Grb Opuzena]] {{Kolaž | slika1a = Opuzen panorama5.jpg | slika2a = Opuzen (2).jpg | slika2b = Sportska dvorana Opuzen.jpg | slika3a = Gradska vijecnica Opuzen.jpg | slika3b = Brstanik Opuzen (5).JPG | slika4a = Kriz u Opuzenu (1).jpg | slika4b = Opuzen trg4 Tiberijev torzo.jpg | slika4c = Spomenik podignut 1885 u znak dovrsenja regulacije korita Neretve (3).jpg | velicina = 280 | pozicija = | razmak = 3 | okvir = | boja_okvira = | boja_razmaka = | opis_slika =<center>Panorama Opuzena • Riva i crkva sv. Stjepana • Mural na sportskoj dvorani • Gradska vijećnica • Brštanik • Križ na rivi • Tiberijev torzo na trgu • Spomenik podignut 1885. prigodom dovršenja regulacije korita Neretve</center> }} |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|DNŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Ivo Mihaljević |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|3 gradska naselja]] |površina = 24,6 |površina uža = 13,3 |visina = |z. širina = 43.02 |z. dužina = 17.57 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2838 |stanovništvo uže = 2355 |svetac = Sveti Stjepan |dan = 3. kolovoza |etnik = |ktetik = |pošta = 20355 Opuzen |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = {{URL|https://opuzen.hr/}} |bilješke = }} '''Opuzen''' je grad u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Gradska naselja == U sastav Grada Opuzena ulaze [[Buk Vlaka]], naselje uz desnu obalu Male Neretve (prema popisu iz 2001.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko-neretvanska+%9Eupanija+-+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=..%2FDatabase%2FNaselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske%2F4%20Stanovnistvo%20naselja%2F&lang=10 |title=Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr |archive-url=https://www.webcitation.org/692qd7Z0x?url=http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19 |archive-date=10. srpnja 2012. |access-date=11. kolovoza 2021.}}</ref> te [[Pržinovac]].<ref>[http://www.opuzen.hr/stranica/geografski-poloaj-i-klima/18 Grad Opuzen: Geografski položaj i klima] opuzen.hr, pristupljeno 4. rujna 2016.</ref> == Zemljopisni položaj == [[Datoteka:Corso del Fiume Narenta dalla Citta di Ciclut... desc. dal -Vincenzo Maria- Coronelli 1694.png|250px|mini|lijevo|Zemljovid Vicenza Coronellija s nazivom otoka Posrednice]] [[Slika:Forte Opus - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|minijatura|lijevo|250px|Tlocrt mletačke utvrde Fort Opus]] Grad Opuzen nalazi se 10 km jugozapadno od Metkovića te 12 kilometara uzvodno od ušća rijeke [[Neretva|Neretve]] koja se počevši od Opuzena račva se u dvanaest rukavaca.<ref>{{Citiranje weba|title=Opuzen|url=https://enciklopedija.hr/clanak/45359|url-status=live|access-date=4. prosinca 2023.|website=Hrvatska enciklopedija (LZMK)}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Neretva|url=https://enciklopedija.hr/clanak/43452|url-status=live|access-date=4. prosinca 2023.|website=Hrvatska enciklopedija (LZMK)}}</ref> Kraj oko Opuzena poznat je po uzgoju povrća i voća, u prvom redu [[mandarina]] i [[Aktinidija|kivija]]. Nalazi na svojevrsnom otoku Posrednici koji se spominje se još u danima [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], a zabilježio ga je [[Vincenzo Coronelli]] na karti toka rijeke Neretve od Čitluka (današnje Gabele) do ušća s tlocrtom Forte Opusa (''Isolario dell'Atlante Veneto, tomo II, 1696.'', str. 157.). Zabilježeno je da je potkraj listopada [[1471.]] [[Vlatko Hercegović Kosača]] bio u sukobu s [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom Republikom]] oko Posrednice.<ref name="HBL">Pejo Ćošković (2009): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=244 Kosače] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318085622/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=244 |date=18. ožujka 2017. }}, Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> {{anchor|Posrednica}}Dobar dio uvoza i izvoza [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne bosanske države]] išao je dolinom Neretve na čijem je ušću nastalo nekoliko trgova, među kojima je bila i Posrednica. Otok, trgovište i naselje Posrednica ime duguju položaju (posrednica, ‘otok posred rijeke’; Vego 1957: 95), a u povijesnim se izvorima nalazi i naziv Posrinica (*Posridnica) ili ''scollium Posternica'' (‘školj, otok Posrednica’). Moguće je da je potonje ime odraz kasnolatinskoga deminutiva posterŭla (< lat. postĕra ‘tajna vrata’) što je usporedivo s imenom Pustijerna, kako se naziva južni dio Dubrovnika.<ref>{{Citiranje rada | prezime = Vidović | ime = Domagoj | datum = 2014-01-10 | naslov = Ojkonimija Neretvanske krajine | vrsta = Izvorni znanstveni članak | poglavlje = | izdavač = Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 9/1 No. 9., 2013. | url = https://hrcak.srce.hr/clanak/171356 | preuzeto = 2023-12-02}}</ref> == Klima == Opuzen ima [[Sredozemna klima|sredozemnu klimu]] s vrućim ljetima i blagim, kišovitim zimama. Ljetne temperature se kreću između {{Br|25|°C}} i {{Br|30|°C}}, dok zimske temperature rijetko padaju ispod {{Br|0|°C}}, s prosječnim zimskim temperaturama od {{Br|5|°C}} do {{Br|10|°C}}. Godišnja količina oborina iznosi oko 1200 mm, s najviše kiše u jesen i zimu. Rijeka Neretva utječe na mikroklimu, regulirajući temperaturu i vlažnost zraka. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je [[23. kolovoza]] [[2000.]] i iznosi {{Br|40|°C}}, dok je najmanja izmjerena [[12. siječnja]] [[1985.]] i iznosi je {{Br|–9,5|°C}}.<ref>{{Citiranje weba|title=Klimatski podaci za grad Opuzen|url=https://novovrijeme.com/klima/opuzen|access-date=2024-06-15|website=novovrijeme.com}}</ref> == Povijest == === Naziv mjesta === [[Slika:Opuzen trg.jpg|minijatura|lijevo|250px|Opuzenski trg s crkvom sv. Stjepana]] Povijest Opuzena seže u razdoblje prvih dana [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] gdje se spominje kao otok Posrednica, trgovište [[sol]]ju i emporij. Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od kojih je napoznatija ona po kojoj je Opuzen dobio naziv po tvrđavi ''Fort Opus'' koju su [[Mletačka Republika|Mlečani sagradili]] [[1684.]] godine na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom [[Koš (Opuzen)|Koš]], čiji bedem i danas krasi stari dio grada. Središte starog dijela grada predstavlja klasični [[rimski forum]] - ''pjaca'', sa župnom crkvom [[Sveti Stjepan|sv. Stjepana]], koja je sagrađena na mjestu nekadašnje kapelice i crkvice nastradale u požaru, a kasnije početkom [[Osmanlijsko Carstvo|turskih]] osvajanja i dolaskom izbjeglica iz Čitluka (današnja [[Gabela]]) koji su sa sobom donijeli i kip svog zaštitnika, crkva poprima današnji naziv i dograđena je [[1883.]] godine u [[Neoklasicizam|neoklasicističkom]] stilu. Prema jednoj teoriji ime mjesta došlo je bi od utvrde koju su Forte Opus. Nestankom utvrde i vojničkog logora koji je bio u blizini nestala je riječ Forte pa je ostao samo Opus kojem je dodan sufiks – en, i s tim je formuliran današnji oblik imena Opuzen. Druga vjerodostojnija pretpostavka govori kako se u imenu Opuzen ne krije latinski, već hrvatski korijen. Otok Posrednica na kojem leži današnji Opuzen nosilo je ime Opus, kako je to vidljivo iz Coronelijevih karata Neretve. No, još prije [[Jakov Petar Lukarić]] (1551. – 1615.) (Luccari) naziva utvrdu Koš Opusena. Otok je nastao od mulja kojeg je [[rijeka]] nanosila i taložila te je bio sklizak, tj. opuzljiv. Na tom mjestu strateški važnom sagrađena je utvrda Koš upravo zbog nepristupačnosti. Blato i [[močvara]] omogućavali su relativno maloj posadi da dugo odolijeva raznim napadačima, pa je kao i nešto udaljenija Kula Norinska i ova tvrđava imala visoke bedeme, ali su upravo radi takvog sastava tla kroz stoljeća postupno tonuli sve dublje i danas naziremo samo njihove ostatke. Zbog nepristupačnosti taj dio tijeka rijeke Neretve, narod ga je nazvao Opuzina ili Opuz, što je ostalo i u današnjoj terminologiji pučkog govora Neretvanske doline. Mletački naziv Forte Opus značio bi utvrda Opus ili Opuz, tj. utvrda postavljena na mjestu Opuz. === Nastanak mjesta === == Administracija i politika == Gradonačelnik Opuzena je Ivo Mihaljević ([[HDZ]]). == Ekonomija == == Demografija == U gradu Opuzenu prema popisu stanovništva iz [[2001.]] obitava 3242 stanovnika podijeljena u dva gradska naselja, a u samom Opuzenu obitava 2 730 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-3069.html DZS _ Popis stanovništva 2001. godine]</ref> Prema popisu iz 2011., broj stanovnika se neznatno promijenio: na području grada 3 254 stanovnika, a u samom Opuzenu 2 729 stanovnika.<ref name="popis2011">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_3069.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> === Kretanje broja stanovnika za Opuzen === {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Opuzen |p1857=512 |p1869=547 |p1880=630 |p1890=816 |p1900=928 |p1910=1004 |p1921=928 |p1931=963 |p1948=1165 |p1953=1317 |p1961=1538 |p1971=2235 |p1981=2765 |p1991=3458 |p2001=3242 |p2011=3254 |p2021=2838 |napomena=Nastao je iz stare općine Metković. U 1981. dio podataka sadržan je u općini Slivno. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Opuzen |p1857=512 |p1869=547 |p1880=630 |p1890=816 |p1900=928 |p1910=1004 |p1921=928 |p1931=963 |p1948=1165 |p1953=1270 |p1961=1470 |p1971=1742 |p1981=2308 |p1991=2778 |p2001=2730 |p2011=2729 |p2021=2355 |napomena=U 1981. povećano pripajanjem naselja Trnovo koje je prestalo postojati. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1971. U 1991. iz tog naselja izdvojen je dio naselja i formirano je naselje Buk-Vlaka (zajedno s dijelom područja naselja Podgradina općina Slivno i dijelom naselja Slivno Ravno općina Slivno). |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Vjerski život == U Gradu Opuzenu smještena je [[Sveti Stjepan Prvomučenik|Župa Svetog Stjepana Prvomučenika]], sa župnom crkvom na glavnom gradskom trgu. Između ostalim na službi u Župi su bili i svećenici Petar Kovačić, Ante Klarić, Jozo Bebić, Mate Kaleb, Vinko Sanader, Stjepan Jerković. Ante Salacan, Nikola Juračić, Mihael Prović, Jure Bjeliš su svećenici, i Mila Deak časna sestra služavka malog Isusa iz Opuzena. == Sakralni objekti == [[Datoteka:Opuzen trg2.jpg|200px|mini|lijevo|Opuzenski trg s crkvom sv. Stjepana]] [[Slika:Groblje_Opuzen_(5).JPG|minijatura|desno|150px|Crkva sv. Roka na istoimenom groblju]] === Župna crkva Svetog Stjepana === Sagrađena je doprinosom župljana te novcem Vjerozakonske zaklade u Zadru 1883. na mjestu manje crkve, podignute 1716. godine u čast [[Sv. Stjepan|sv. Stjepana prvomučenika]]. Bogoslužje se u njoj obavlja od blagoslova 1884., a [[Filip Frano Nakić|biskup Nakić]] ju je blagoslovio 13. lipnja 1897., nakon par godina uređenja. Crkva u trlocrtu ima oblik [[Latinski križ|latinskog križa]], a unutrašnjost ima elemente [[barok]]nog stila s mramornim oltarima. Podignuta je od bijelog kamena, a na začelju je 30 metarski zvonik. Duljina crkve iznosi 25, širina lađe 8, a raspon krakova križa 15 metara. Za vrijeme župnika don Ante Klarića 1966. drveni je kor zamijenjen betonskim i 1969. su postavljene orgulje majstora Jenka iz Ljubljane. Djelomične promjene doživilo je svetište 1972., a prema smjernicama [[Drugi vatikanski koncil|Drugog vatikanskog koncila]]. Glavni je oltar napravljen od kararskog mramora, a prema nacrtu splitskog arhitekta [[Emil Vecchietti|Emila Vecchiettija]] 1894. ga je izradio majstor Bilinić iz Splita. Pored njega su mramorni kipovi sv. Stjepana i [[sv. Rok]]a. U crkvi su dva pomoćna oltara. Prvi je Gospin oltar iz 1932. na kojem mjestu prije nalazio drveni barokni oltar. Na njemu je Gospina slika nepoznatog autora iz 18. stoljeća, a oltar je djelo Splićana Ante Jurjevića i Ante Dujmovića. Drugi je oltar sv. Ante, podignut 1894., djelo Pavla Bilinića iz Splita. Na zidu svetišta je slika na platnu ''Kamenovanje sv. Stjepana'', djelo [[Filip Naldi|Filipa Naldija]] iz 1752.<ref name="SMN">[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/451 Župa sv. Stjepana prvom. - Opuzen] Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 23. ožujka 2020.)</ref> === Crkva Svetog Roka === Nalazi se na groblju, pored utvrde Brštanik. Podignuta je u drugoj polovici 18. stoljeća. Godine 1893. produžena je za 4 metra i u visinu podignuta za 2 metra, tako da današnje dimenzije iznose: dužina 12,40, širina 5,74 i visina 5 metara. Preslica za tri zvona, kameni okvir rozete i pragovi za vrata i prozore djelo su klesara Petra Juričevića iz Korčule. U istoj prigodi nabavljen je kip sv. Roka, a ponad vrata postavljena je ploča s natpisom o obnovi i popravku. Drveni je kor za vrijeme župnika Klarića 1967. zamijenjen betonskim, a župnik Bebić je 1972. preuredio svetište i postavio oltar prema narodu. U crkvi su slike [[Srce Isusovo|Srca Isusova]] i [[Srce Marijino|Srca Marijina]], djela G. B. Filippija iz Verone 1855., te slike [[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrješnog Začeća]], sv. Roka i [[Sv. Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]]<ref name="SMN"/> == Kultura i šport == === Kultura === ==== Kulturne ustanove ==== Mletačka Republika nije vodila brigu oko opismenjavanja ne samo Neretve već svih osvojenih krajeva, a samom svećenstvu nije bilo dopušteno poučavanje. Padom Mletačke Republike i dolaskom Austrije započelo je s opismenjavanjem. Pučka škola u Opuzenu otvorena je [[28. svibnja]] [[1798.]] godine. Ovo je bila jedina škola u Neretvi do [[1845.]] godine kada se u Metkoviću otvorila pučka škola a krajem 19. stoljeća i ostalim mjestima Neretve. Prema vladinoj odredbi iz [[1823.]] opuzenska škola spadala je u nižu pučku školu. Do [[1840.]] godine učitelji su isključivo bili svećenici a od te godine i civili. U prvoj polovici 19. stoljeća imala je dva razreda. U Opuzenu je [[1888.]] otvorena i posebna ženska škola. Ove dvije spojene su u jednu oko [[1895.]] godine. Do [[1912.]] nastava se održavala u privatnim kućama kao u kući obitelji [[Grossi]], obitelji [[Šarić]] i [[Aničić]]. Školska zgrada sagrađena je 1912. nasuprot općinske zgrade. Od 1942. godine škola nosi naziv [[Stjepan Filipović]]. Nova školska zgrada radi nedostatka prostorija u staroj sagrađena je [[1981.]] godine zajedno sa športskom dvoranom. Osnovna škola također je osnovana i u Podgradini 1922. godine a nastava se održavala u privatnim prostorijama obitelji Luje Matage. Ova škola je otvorena kao područna škola jer u samom Opuzenu već tada nije bilo prostora za sve đake. Poslije drugog svjetskog rata nastava se održavala u kući Jure Bjeliša Lule, te ponovno kod Luje Matage. Nakon što je sagrađen [[Dom kulture]] nastava se počela održavati u njemu za prva četiri razreda a viši razredi bili su u Opuzenu. Ova područna škola prestala je s radom 1981. godine kada je otvorena nova zgrada škole. U Opuzenu je također djelovala i pletarska škola osnovana 1905. godine. U početku je bila zamišljena kao zanatska obrtnička škola. U njoj se izučavalo pletenje košara od pruća, a kasnije izrada namještaja od plemenitog materijala. Zbog nedostatka učenika prekinula je s radom 1. listopada 1959. godine, kad se otvara srednja poljoprivredna škola, no i ona zbog nedostatka đaka biva zatvorena nakon nekoliko godina. Također u Opuzenu je djelovala i građanska škola otvorena 1928. godine no ubrzo je prestala s radom zbog nezainteresiranosti. U kulturnom životu mjesta veliku ulogu odigrala su razna društva poput: [[Hrvatska neretvanska sloga]] osnovana 1890. godine, a ukinuta 1925. godine, Pučka čitaonica osnovana 1908. godine a prekinula s radom 1914. godine, [[Hrvatski sokol]], [[Jugoslavenski sokol]], [[Hrvatski katolički orao]], [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], [[Seljačka sloga]] i neka druga. [[Slika:Ladjari kod Opuzena.jpg|minijatura|desno|300px|Lađari Maratona lađa kod Opuzena]]Od vjerskih društava treba istaknuti udrugu Vječnog Ružarija i [[Društvo Srca Isusova]] za naknadnu svetu pričest. No, najviše pažnje od svih ostalih društava plijeni bratovština Presvetog Sakramenta. Osnovana je 1759. godine na poticaj makarskog biskupa [[Stjepan Blašković|Stjepana Blaškovića]]. Najstarije je vjersko društvo u Neretvi. Njezina pravila i zapisnici danas se nalaze u župskom uredu. U početku je bratovština imala 22 člana, no 1840. godine broj članova je porastao na 70. Nije bila privilegirana niti za jedan sloj, tako da su članovi bili iz raznih staleža, od priprostih težaka do značajnih i uglednih ljudi. Također vrijedno je spomenuti da su u bratovštini bile i žene. Na glavnom oltaru nalazi se barokna slika Bogorodice, rad nepoznatog majstora mletačke škole iz 1752.god. Nedaleko od Opuzena iznad Podgradine nalaze se ostatci srednjovjekovnoga grada [[Brštanik]]a koji je [[1382.]]god dao podići bosanski kralj [[Tvrtko]]. Brštanik su u XV.stoljeću srušili Turci, a poslije su ga obnavljali Mlečani i Austrijanci. Pomoćni splitski biskup [[Vicko Cima]] [[1858.]] u pohodu spominje bratovštinu s 40 članova. Početkom 20. stoljeća [[bratovština]] se skoro raspala pa se stoga krenulo na obnovu. Sastavljen je novi pravilnik kojeg je [[Biskupijski ordinarijat]] potvrdio 1907. godine. Novoupisanih u novoformiranu bratovštinu bilo je oko 114. Pravila su još jednom reformirana 1934. godine a bratovština djeluje i danas i ima oko 30 članova Posebno važni kulturni događaji vezani za grad Opuzen i okolicu, a istovremeno povezani s turističkom ponudom grada jesu "[[Opuzensko lito]]" i festival zabavne glazbe "[[Melodije hrvatskog juga]]" (od 1994.).<ref>sv: [http://www.vecernji.hr/scena/opuzenske-melodije-hrvatskog-juga-slave-20-rodendan-clanak-595960 Opuzenske 'Melodije hrvatskog juga' slave 20. rođendan] Večernji list, 8. kolovoza 2013.</ref> Ipak od svih kulturnih i športskih priredaba nastalih u opuzenskoj radionici zasigurno je jedna od najatraktivnijih športskih manifestacija uopće "[[Maraton lađa]]". Taj športski spektakl - veslanje 22,5 km tokom Neretve osmišljen je upravo u Opuzenu od članova opuzenske udruge KUUNGO - (Kulturno umjetnička udruga Neretvanski gusari Opuzen), postao je sveneretvanski športski događaj koji plijeni atraktivnošću.U utrci sudjeljuje oko 35 lađa svake godine iz doline Neretve i svijeta. === Šport === [[Datoteka:Maraton ladjarica 2026 (15).jpg|200px|mini|desno|Ekipa Opuzena na 13. Maratonu lađarica]] * [[Nogomet]]ni klub [[NK Neretvanac|"Neretvanac"]], osnovan [[1932.]] godine * [[RK Opuzen]], osnovan 1977. godine. * ŽRK Neretvanka Opuzen, osnovana 1989. [[Slika:Neretva opuzen3.jpg|desno|thumb|300px|Stari most preko Male Neretve]] == Znamenitosti == * [[Brštanik]], mletačka građevina na mjestu srednjovjekovnog grada na lijevoj obali Neretve * Spomenik podignut 1885. u znak dovršenja regulacije korita Neretve * [[Stari most u Opuzenu|Stari most]], jednolučni željezni most izveden 1887. u sklopu projekta regulacije rijeke Neretve, duljine 42 m, zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-11-14|title=Stari most u Opuzenu|url=https://tehnika.lzmk.hr/stari-most-u-opuzenu/|url-status=live|access-date=2023-12-26|website=Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Stari most u Opuzenu|url=https://registar.kulturnadobra.hr/|url-status=live|access-date=2025-01-13|website=Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske}}</ref> == Obrazovanje == Grad Opuzen je među prvima u [[Dalmacija|Dalmaciji]] prije više od dvjesto godina (otvorena 18.svibnja 1798.) imao osnovnu školu, koja je iznjedrila mnoge intelektualce. Danas u Opuzenu osim osnovne ponovno djeluje i srednja škola (koja je ukinuta sedamdesetih godina) sa smjerovima poljoprivredni tehničar i komercijalist. U Opuzenu je također dostupno i pohađanje fakulteta u obiliku ogranka sveučilišta Split. == Poznate osobe == * [[Stjepan Filipović]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[Stanko Parmać]], [[narodni heroj Jugoslavije]], prvi direktor nekadašnjeg PIK-a "Neretva" * [[Živko Ključe]], [[hrvat]]ski [[kontrabas]]ist, [[melograf]], [[pedagog]] i [[skladatelj]] * [[Željko Babić]], bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[rukometaš]] te bivši izbornik [[Hrvatska rukometna reprezentacija|hrvatske rukometne reprezentacije]] * [[Joško Popović]], bivši [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš == Događanja == [[Datoteka:Opuzen (15).jpg|150px|mini|desno|Mural na stambenoj zgradi]] * [[Zen Opuzen]] - festival ulične umjetnosti * [[Melodije hrvatskog juga]] - festival zabavne glazbe == Zanimljivosti == Na svečanom otvorenju "Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata 2008.", u zadarskoj Gradskoj loži su dodijeljene nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za najuspješnija autorska ostvarenja hrvatskih arhitekata u pet kategorija realiziranih u protekloj godini u Hrvatskoj u kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2008. nagradu "Bernardo Bernardi" dobio je prof. Nenad Fabijanić za uređenje Trga kralja Tomislava u Opuzenu.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/37229/urucene-nagrade-udruzenja-hrvatskih-arhitekata--za-zivotno-djelo-nagradu-dobio-dusko-rakic Uručene nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata - za životno djelo nagradu dobio Duško Rakić] Slobodna Dalmacija (objavljeno 20. siječnja 2009., pristupljeno 2. siječnja 2018.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://www.opuzen.hr Službene stranice grada Opuzena] {{Gradska naselja grada Opuzen}} {{GiO DNŽ}} {{Neretva}} [[Kategorija:Opuzen| ]] [[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] gjfbxsies6tbu4rznwew31o9nqnt8lu Vinkovci 0 7165 7573677 7563645 2026-08-10T17:37:25Z MaGa 20797 + 7573677 wikitext text/x-wiki {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vinkovci |vrsta = naselje i grad |grb = Vinkovci (grb).gif |članak o grbu = Grb Vinkovaca |zastava = |slika = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png |opis slike = Kolaž Vinkovci |županija = {{Z+X|VSŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Josip Romić]] ([[HDZ]]) |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]] |površina = 94,2 |površina uža = 68,2 |visina = <!--| broj stanovnika = 32.029 |stanovništvo_godina = 2001--> |z. širina = 45.28 |z. dužina = 18.80 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 30842 |stanovništvo uže = 28111 |svetac = [[Sveti Ilija]] |dan = [[20. srpnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 32100 Vinkovci |pozivni broj = +385 (0)32 |autooznaka = VK |web = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}} |bilješke = }} '''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina. Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. == Povijest == [[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! -->Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> === Prapovijest === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.<ref>Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.</ref> Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima. Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.<ref>https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129</ref> === Antika === <!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --> Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena. Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza. Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...). Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja. Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. [[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]] Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. [[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]] Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju. Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m<sup>2</sup> pa do 560.000 m<sup>2</sup>, a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca. === Srednji vijek === <!-- ?:: Sv. Ilija (Vinkovci) --> [[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]] Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.<ref>S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150</ref><ref>Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.</ref> Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje<ref>Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99</ref> kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan. Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.<ref>[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.</ref> I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814222321/http://glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku |date=14. kolovoza 2020. }} M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.</ref> Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15 − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih). [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati. Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji. Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]] Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²) na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela. U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine. Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj. Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca). Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]]. Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355. i 1396. godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo. Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo), grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]] Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu. Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye). Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim. Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye). Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz) koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. [[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]] Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji. Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille''). Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća. Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu. Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd. Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc. Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]]. [[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]] Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]]. Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci. Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe. Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta. Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište. [[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]] Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!). Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.<ref>{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}</ref> === Turska i Vojna krajina === Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi. === 20. stoljeće === [[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]] Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.<ref>M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.<ref>Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.</ref> Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane. Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.<ref name="HMDCDR 1991.">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata</ref> Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. [[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]] Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko "brčanske" pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.<ref name="HMDCDR 1991."/> Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.<ref name="HMDCDR 1991."/> 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.<ref name="HMDCDR 1991."/> 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.<ref name="HMDCDR 1991."/> Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.</ref> [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.<ref>[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=7450:1-travnja&catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja</ref> Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar. == Uprava i politika == '''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': Ivan Bosančić (HDZ). '''Zamjenici gradonačelnika''': : Gabrijel Šokičić dipl.iur. : Kata Krešić dr.med. '''Gradsko vijeće/ sastav''' Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija stranaka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ). Gradsko vijeće ima 25 vijećnika prema sljedećoj zastupljenosti: HDZ 10 vijećnika, BUZ 1 vijećnik, HSP dr. Ante Starčević 1 vijećnik, HSS 1 vijećnik, HSU 2 vijećnika, SDP 4 vijećnika, Most 3 vijećnika, HNS 1 vijećnika, te 2 nezavisna vijećnika. 1. Mladen Karlić – predsjednik Gradskog vijeća HDZ, 2. Marinko Lukenda – potpredsjednik Gradskog vijeća HSU, 3. Ilija Cota HDZ, 4. Sanja Kalaica HDZ, 5. Petar Šimić HDZ, 6. Zrinka Grgljanić Đaković HDZ, 7. Mario Dražić HDZ, 8. Ivan Colarić BUZ, 9. Borislav Manojlović HSU, 10. Vladimir Ćirić HDZ, 11. Mirela Fabijan HDZ, 12. Željko Raguž HDZ, 13. Zlatko Jurišić HDZ, 14. Darko Posarić MOST, 15. Ivana Popović MOST, 16. Robert Rihtar MOST, 17. Damir Jakšić Neovisni, 18. Josip Krajinović Neovisni, 19. Damir Rimac SDP, 20. Marija Bekavac SDP, 21. Davor Benić SDP, 22. Nataša Čopčić SDP, 23. Mirna Krajina Andričević HNS, 24. Davor Vukovac HSS, 25. Tomislav Miličević HSP AS. == Stanovništvo == [[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]] U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika. Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.: * Vinkovci − 28.111 * [[Mirkovci]] − 2731 Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:<ref>{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}</ref> * [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 % * [[Srbi]] − (1076) 3,5 % * [[Mađari]] − (124) 0,4 % Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: * [[Hrvati]] − 78.313 * [[Srbi]] − 13.170 * [[Mađari]] − 1644 * [[Bošnjaci]] − 342 * [[Rusini]] − 209 * [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Mjesni odbori == U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:<ref>{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}</ref> * Lenije * Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok * Centar * Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart * Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje * [[Vinkovačko Novo Selo]] * Lapovci * Ban Jelačić * Zagrebački blok * Slavija * Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje * Mirkovci == Gospodarstvo == * Hrvatske željeznice * Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa * Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira === Turizam === '''Ugostiteljska ponuda''' U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice. '''[[Seoski turizam]]''' [[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]] Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati "Virovi" kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]]. '''Lovni turizam''' Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : "Kunjevci", "Spačva" i "Merolino". '''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]''' Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada. === Vinkovačke jeseni === {{Glavni|Vinkovačke jeseni}} '''Vinkovačke jeseni''' [[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]] U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]]. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje. Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]]. Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore. Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije. Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]]. [[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]] Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]]. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice. Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje. [[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]] Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni. Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima. Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti. == Kultura i sport == [[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]] ===Kazalište=== Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović. Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom. Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.<ref>[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])</ref> === Film === Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]]. === Likovna umjetnost === Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]). [[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba. Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi. === Književnost === Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva "Satir iliti divji čovik", napisao je "Novu slavonsku i nimačku gramatiku". U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije. === Glazba === Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti. U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja. Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.<ref>[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)</ref> Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''. 1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''. No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi. U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,<ref>{{cite web |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce'' |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Dnevnik.hr }}</ref> poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' <ref>{{cite web |prezime=Grgić |ime=Barbara |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/ |datum=16. studenoga 2023. |izdavač=Dnevno.hr }}</ref> Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.<ref>{{cite web |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/ |datum=8. studenoga 2025. |izdavač=Novosti.hr }}</ref> === Šport === [[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]] ;Nogomet: * [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci) * [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]] * [[NK Vinkovci]] * MNK Vinkovci '''MNK Vinkovci''' je [[Mali nogomet|malonogometni]] klub osnovan [[2005.]] godine. Najstariji je i najuspješniji klub u VS-županiji. Uz niz osvojenih turnira u tri navrata je osvajao prvenstva 2. HMNL istok, kao i dva naslova Kupa istoka. Uz to je još tri puta bio finalist Kupa. Klub je pokretač niz humanitarnih akcija, natjecanja i liga u cilju promocije malog nogometa. Iz kluba je nekoliko igrača završilo u prvoligaškim klubovima. Omladinska škola futsala "Vinkulje" je također cijenjena i iza nje je pet [[junior]]skih i [[kadet]]skih državnih učešća na prvenstvima Hrvatske gdje je između ostalog osvojeno jedno drugo (doprvaci države, 2010.) i jedno treće mjesto (2015.). Škola je dala pet mladih [[futsal]] reprezentativaca Hrvatske u kategorijama U-16, U-18 i U-21. Od 2018. klub ima [[MNK Vinkovci (žene)|sekciju djevojaka]] koje se od sezone 2019./20. vrlo uspješno natječu u [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene|1.HMNL za žene]]. Od veljače 2019. ''MNK "Vinkovci"'' nastupa pod nazivom '''''MNK "Vinkovci − Učilište Studium"'''''. ''Zimski malonogometni turnir 'Lapovci' '' jedan je od kultnih malonogometnih turnira u Hrvatskoj. ;Košarka: * [[KK Vinkovci]]<ref>*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}</ref> ;Odbojka: * [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]] * [[SK Lokomotiva]] * [[TK Vinkovci]] ;Rukomet: * [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]] ;Boćanje: * [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]] * [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]] * [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]] * BK Novoselac ;Plivanje: * [[Plivački klub Orion]]<ref>*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}</ref> * [[Vinkovački plivački klub]] ;Biciklizam: * [[BK Sokol-Cestorad]] ;Kuglanje: * [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]] ;Taekwondo: * [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]<ref>*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}</ref> ;Atletika: * [[AK Cibalia Vinkovci]]<ref>*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}</ref> ;Karate: * [[Karate klub Vinkovci]] * Karate klub Galaxy ;Lov i ribolov: * [[ŠRU Bajer]] * [[LD Sloga]] ;ostalo: [[Datoteka:Maraton ladjarica 2026 (07).jpg|200px|mini|desno|Vinkovačke veslačice na 13. Maratonu lađarica]] * Odred izviđača "Vinkovci"<ref>[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača "Vinkovci"]</ref> * Udruga Vinkovačke veslačice [[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini. == Obrazovanje == ===Osnovne škole=== * Osnovna škola Antuna Gustava Matoša * Osnovna škola Bartola Kašića * Osnovna škola Josipa Kozarca<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}</ref> * Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića * Osnovna škola Vladimira Nazora<ref>[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]</ref> * Osnovna škola Ivana Mažuranića<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}</ref> * Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina ===Srednje škole=== * [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] * Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca * Tehnička škola Ruđera Boškovića * Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića * Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara * Drvodjeljsko-tehnička škola * Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci * Srednja glazbena škola Josipa Runjanina ===Fakulteti=== * Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci * Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci * Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci ===Ostalo=== * [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]] == Udruge == * Klub ljubitelja željeznice * Astronomsko društvo "Oton Kučera" * [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača "Vinkovci"]] * Kinološko športski klub "Cibalia" Vinkovci * Mladež gradskog društva Crvenog križa" Vinkovci == Poznate osobe == [[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] [[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]] {{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}} {{div col|cols=2}} * [[Mario Banožić]], hrvatski političar * [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik * [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica * [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš * [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka * [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš * [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač * [[Vanja Drach]], hrvatski glumac * [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci * [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar * [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik * [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator * [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] *[[Domagoj Ivanković]], hrvatski glumac * [[Jakov Jozinović]], hrvatski pjevač * [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš * [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar * [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik * [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik * [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist * [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš * [[Dubravko Mataković]], hrvatski strip umjetnik i glazbenik *[[Joza Mataković]], hrvatski slikar i autor grba manifestacije "Vinkovačke jeseni" * [[Dina Merhav]], izraelska kiparica * [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš * [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica * [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf * [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik * [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik * [[Frano Ridjan]], hrvatski voditelj * [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]” * [[Shorty]], hrvatski reper * [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist * [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova * [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac * [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar * [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš * [[Josip Šokčević]], hrvatski ban * [[Sava Šumanović]], srpski slikar * [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica * [[Valens]], rimski car * [[Valentinijan I.]], rimski car * [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac * [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka {{div col end}} == Gradovi prijatelji == *{{Z|MAK}} [[Ohrid]] *{{Z|HRV}} [[Koprivnica]] *{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]] *{{Z|ITA}} [[Camponogara]] *{{Z|NJE}} [[Kenzingen]] == Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja == U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva. == Povezani članci == * [[Akvilino srebro]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca] *[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca] *[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }} {{GiO VSŽ}} {{Vinkovci}} [[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Srijem]] [[Kategorija:Vinkovci| ]] 8omu87pnau4ajdmt4imxinzscqkehux Sisak 0 11294 7573703 7488701 2026-08-10T17:45:26Z MaGa 20797 + 7573703 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2007.}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Sisak |vrsta = naselje i grad |grb = Sisak (grb).gif |članak o grbu = [[Grb grada Siska]] |zastava = Vlag sisak.gif |članak o zastavi = [[Zastava grada Siska]] |slika = Sisak, ulice.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Domagoj Orlić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |gradsko vijeće = 25 |predsjednik vijeća = Bojan Dadasović |naselja = [[#Gradska naselja|35 gradskih naselja]] |površina = 421,4 |površina uža = 32 |visina = |z. širina = 45.48 |z. dužina = 16.36 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 40121 |stanovništvo uže = 27859 |svetac = [[Sveti Kvirin Sisački]] |dan = [[4. lipnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 44000 Sisak |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = {{URL|https://sisak.hr/}} |bilješke = }} '''Sisak''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Posavina|Posavini]], i sjedište [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke županije]] i [[Sisačka biskupija|Sisačke biskupije]]. Jedan je od najvećih industrijskih gradova kroz povijest u Hrvatskoj zahvaljujući rafineriji nafte, željezari, riječnoj luci te mlinskoj i pekarskoj proizvodnji. Prema popisu 2021. imao je oko {{broj|40 000}} stanovnika. == Zemljopisni položaj == *Koordinate: 45°48' [[zemljopisna širina|s.z.š.]], 16°36' [[Zemljopisna dužina|i.z.d.]] *Područje: [[Posavina]] *[[Nadmorska visina]]: 98 m *Srednja godišnja temperatura: 10,6&nbsp;°C *Godišnji prosjek relativne vlage: 80% *Magla: 82 dana godišnje *Površina: 422,75&nbsp;km<sup>2</sup> Grad Sisak smjestio se na utocima rijeka [[Odra (Hrvatska)|Odre]] u [[Kupa|Kupu]] i Kupe u [[Sava|Savu]], u plodnom i često močvarnom području [[Panonska nizina|Panonske nizine]], obilježenom umjerenom [[umjereni pojas|kontinentalnom klimom]]. Kroz povijest grad se razvijao uz Kupu, sad s njezine desne, sad s njezine lijeve strane. Razvoju grada osobito je pridonijela činjenica da su Sava i Kupa plovne upravo do Siska, što je potaklo [[gospodarstvo|gospodarski]] razvoj i [[trgovina|trgovinu]]. == Ime == Sisak je kroz svoju povijest promijenio više službenih imena, no - nakon ilirsko-keltske ''Segestice'' - sva su kasnija imena utemeljena na rimskom imenu ''Siscija'' ([[latinski jezik|lat.]] ''Siscia''). Tako će se u ranom srednjem vijeku grad zvati ''Siscium'', a potom će se pojavljivati razne grafije koje upućuju na [[kajkavsko narječje|kajkavski]] oblik imena grada: ''Sissek'', ''Sziszek'', ''Sciteck'', ''Zysek'', ''Sziscium'', ''Scytzyc'', ''Zitech'', ''Scyteck''. Na koncu se pojavljuje ime ''Sziszak'' i ''Sisak''. == Povijest == Ubraja se među najstarija naselja [[središnja Hrvatska|središnje Hrvatske]], jer se tragovi njegove urbane naseljenosti mogu pratiti sve do 4. stoljeća prije Krista. Ipak, već i prije znakova urbanog naselja ovaj su kraj obitavali ljudi, te su prilikom [[arheologija|arheoloških]] istraživanja nađeni prapovijesni ostaci oruđa i kipića idola. [[Datoteka:Sisak_Siscia_remnants.JPG|mini|desno|250px|Ostaci južnog dijela obrambenih zidina rimske Siscije]] === Iliri, Kelti i Rimljani === U 4. stoljeću prije Krista u ovo područje provaljuje pleme keltsko-iliriziranih [[Skiti|Skita]], te se miješaju s većinskim [[Iliri|ilirskim]] starosjediocima [[Breuci]]ma (kasnije odjeljak zvan [[Kolapijani]]), a zajedničkom naselju daju svoje ime - ''[[Segestika]]'' (pod utjecajem Keltsko-ligurske kulture), stanovnici naselja prihvaćaju naziv Segestani ([[grčki jezik|grč.]] ''Segestanoi''). DNK Segestana je većinski jugoistočni tip [[Haplogrupa I2|I-2/Eu7]], a Kolapiani imaju više [[Haplogrupa R1b|R1b/Eu18]], dok je [[Haplogrupa R1a|R1a]] genetika na ovo područje došla kasnije tzv.[[Seoba naroda|velikom seobom naroda]], koje su i danas najzastupljenije na području Siska. Čini se da je ovaj grad, smješten s desne obale Kupe, tada bio najveći grad zapadnog dijela Panonske nizine. Kao glavno trgovinsko središte u to vrijeme uz Segestane, obilaze trgovci u manjem broju iz obližnjih ilirsko-keltskih plemena [[Oserijati|Oserijata]], [[Varcijani|Varcijana]] i [[Latobici|Latobica]] te sudjeluju u njegovu razvoju. [[Rimljani]] su u više navrata pokušavali osvojiti Segestiku ([[156. pr. Kr.|156.]] i [[119. pr. Kr.]]), no to im je pošlo za rukom tek [[35. pr. Kr.]], kad mladi Oktavijan, koji će kasnije postati rimski car [[Oktavijan August]], nakon jednomjesečne opsade, s vojskom od 12.000 ljudi, osvaja keltsko-ilirski grad, a s lijeve obale Kupe osniva rimski vojni logor - ''[[Siscia|Sisciju]]''. Ubrzo u vojni logor smješta 25 kohorti (''pente kai eikosi speirôn'') pod zapovjedništvom Fufija Gemina. Ovaj je logor u svome početku bio osnovan za obuku pješačke pomoćne snage, odnosno rimskih "Ala" jedinica, koje su slane na rimske limes u naselja zvana '''''horreum''''' koje su djelovale zajedno s konjičkim eskadronima (najpoznatija sa prostora [[Panonija|Panonije]] i [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]] je bila Auxilia Herculensia et Equites Dalmatae u '''Castra ad Herculem'''). Vrlo brzo stječe status grada, a njegov je zemljopisni položaj pridonio jačanju vojnog, prometnog i upravnog značenja toga urbanog središta, a osobito razvoju trgovine i obrta. Rimska je [[Siscia|Siscija]] imala luku na Kupi koja je bila sjedište [[Rimska mornarica|Classis Flavia Pannonica]], pretpostavka da su najvećim brojem u njoj služili [[Liburni]]. Od sredine [[3. stoljeće|3. stoljeća]] i kovnicu [[novac|novca]] koji se koristio na čitavom području prostranog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (nekoliko je primjeraka novca kovanog u Sisciji nađeno čak u [[Palestina|Palestini]]), jer su ga obično koristile vojne postrojbe. Usto, uz obalu Kupe bile su smještene i [[terme]]. Također se na području antičke Siscije pretpostavlja postojanje javnih građevina namijenjenih za zabavu stanovništva, kao što su primjerice teatar i amfiteatar. U vrijeme zapovijedanja vojskovođe [[Tiberije|Tiberija]], koji će kasnije postati rimski car, Siscija je bila sjedište rimskih legija u [[Batonski rat|Velikom ilirskom ustanku]]. Na sjevernom ulazu u Sisciju pronađen je urušeni dio zida, udaljen oko 10 metara južno od potvrđenog položaja gradskih zidina. Rezultati [[Arheoseizmologija|arheoseizmologije]] ukazuju da je dio Siscije bio urušen početkom 3.stoljeća kad je ovo područje pogodio veliki potres, čak i veći od posljednjeg velikog potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine koji je iznosio [[Potres kod Petrinje 2020.|potres magnitude 6,4 M<sub>L</sub>]] i koji se kretao približno istim rutama. U doba cara [[Dioklecijan]]a, rimska provincija [[Panonija]] podijeljena je [[297.]] na četiri dijela, a [[Siscia|Siscija]] koja je bila dio [[Prva Panonija|Pannonia Prima]], postaje glavnim gradom provincije ''Pannonia Savia'' ([[Savska Panonija]]). [[Rimska mitologija|Rimski kultovi]] i religijski sakramenti koji su pronađeni na prostoru Siscije pokazali su štovanje orijentalnih bogova poput Mitre, Cautesa, Atisa i Izide, Silvana (Pan), raznih nimfi, te već poznatih grčko-rimskih bogova Zeusa, Hermesa, Aresa, Herkula, Viktorije, Merkura, Jupitera, Atene, Cicere, Dijane, Junone i dr. Osim religijskih sakramenata pronađeni su portreti i statue [[Septimije Sever|Septimija Severa]] i Flavije Plautile, Kerakline žene. Siscija kao najveći trgovački centar na ovom području okupljala je razne starosjedioce i doseljenike koji su razvijali trgovačke, kulturološke i ostale odnose. U artrfaktima pronađenim na području Siscije zapisana su njihova imena, pa čak kod nekih i kojim su plemenima pripadali poput [[Gali|Gala]], [[Kelti|Kelta]] i dr. U 19. stoljeću su graditelji kolodvora i željezničke pruge bez ikakve arheološke osviještenosti namjerno rušili debele bedeme i ceste rimske Siscije da bi dobili građevinski materijal.<ref name="Piškor">Mate Piškor: [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-senzacija-u-sisku-otkrili-nalaziste-toliko-vrijedno-da-se-razmislja-o-preseljenju-kolodvora/815329/ '' FOTO: SENZACIJA U SISKU Otkrili nalazište toliko vrijedno da se razmišlja o preseljenju kolodvora! ''], Jutarnji list. 29. lipnja 2014. Pristupljeno 20. kolovoza 2019.)</ref> Arheološka istraživanja s kraja [[20. stoljeće|20.]] i početka [[21. stoljeće|21.]] stoljeća donijela su na vidjelo i dijelove gradskih zidina, osobito njihov krajnji sjeverni i južni dio. Iz toga su razdoblja poznati tlocrti mnogih građevina koje se nalaze ispod današnjeg središta grada, a u Gradskom muzeju, kao i u privatnim zbirkama Siščana mogu se naći brojne kovanice, geme i »rimske cigle«, kao i dijelovi keramičkih posuda. U studenom 2013. prigodom radova na kolodvoru Sisak nađeni su važni arheološki ostatci rimske Siscije koji su potvrdili da je sisački kolodvor podignut na prostoru reprezentativne rimske javne arhitekture. To su ostatci rimske stambene arhitekture, ali i pokretni nalazi od kojih je najznačajniji rimski kapitel kakav već dugo nije pronađen u Sisku.<ref>(): [http://sisak.hr/pronadeni-znacajni-arheoloski-ostaci-rimske-siscije/ ''Pronađeni značajni arheološki ostaci rimske Siscije ''], Grad Sisak. 6. studenoga 2013. Pristupljeno 20. kolovoza 2019.)</ref> Zadnjeg tjedna lipnja 2014. arheolozi su u Sisku otkrili nalazište iz vremena starog Rima toliko vrijedno da se razmišljalo o preseljenju kolodvora, kako bi se vrijedno nalazište sačuvalo i trajno predstavilo javnosti. Otkrili su glavnu prometnicu grada Siscije čija trasa ide pravcem sjever - jug. Široka je pet metara, popločana kamenom, i opremljena rubnjacima, odvodima i kanalizacijskim cijevima. Datira iz 4. stoljeća. Uz cestu su arheolozi pronašli mnogo kovanica koje se većinom iskovane u siscijskoj kovnici novca, te puno keramike, alata, nakita. Na mjestu današnjeg kolodvora, uz cestu su pronašli sjeverni kraj velikog trga iz 4. stoljeća popločanog kamenim pločama. Otkriven je forum dužine 70 metara, i na njegovom istočnom kraju nekoliko kamenih stuba, koje vjerojatno spajaju susjedni viši dio trga. Još nije utvrđeno koliko se trg proteže ka jugu. Smatrali su da se proteže vjerojatno ispod autobusnog kolodvora i parka. Iskopani su i ostatci jedan metar širokih kamenih zidova zgrada iz 1. i 2. stoljeća, te zid debljine 1,45 metara. Još nije utvrđena namjena tih zgrada no zacijelo su bile javne namjene, s obzirom na debljinu zida.<ref name="Piškor"/> 20. kolovoza 2019. prigodom kopanja temelja za buduću stambenu zgradu u središtu Siska, pronađeno je na manje od metar dubine novo bogato arheološko nalazište iz vremena rimske Siscije. To se moglo očekivati jer se granice starorimske Siscije označene gradskim bedemom podudaraju sa središtem današnjeg Siska. Nađeni su očuvani temelji i zidovi luksuzne stambene zgrade, kroz povijest u više navrata dograđivane i pregrađivane. Starorimski graditelji su za gradnju koristili rimsku ciglu i kamen i žbuku. Pronađeni su dijelovi mozaika. Zbog toga što su nalazi bili vrlo plitko i time dostupni, u srednjem vijeku su vadili građevinsko tvorivo s ove lokacije, što dokazuju pronađena oruđa koja su ostala. Tu su i ulomci keramike, neki metalni predmeti i kovani novac. Obrađeno je nalazište do dva metra dubine.<ref>N.B./HINA: [https://www.tportal.hr/kultura/clanak/u-sredistu-siska-pronadeno-novo-rimsko-nalaziste-20190820 '' U središtu Siska pronađeno novo rimsko nalazište''], T-portal. 20. kolovoza 2019. Pristupljeno 20. kolovoza 2019.</ref> === Kršćanstvo i Srednji vijek === [[Kršćanstvo]] se rano javlja u ovom području. U Sisciji je već krajem [[3. stoljeće|3. stoljeća]] sjedište biskupije. Prvi nama poznati [[biskup]] bio je [[Sveti Kvirin Sisački|Kvirin]], koji je bio biskup od [[284.]] do [[303.]], a za vrijeme [[Dioklecijan]]ovog progona kršćana uhvaćen je i mučen. Na koncu je bačen u rijeku Sibaris ([[mađarski jezik|mađ.]] Gyöngyös) u današnjoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. Sv. Kvirin je zaštitnik grada Siska, a njegov je blagdan, [[4. lipnja]], Dan grada. === Siscija za vrijeme rimskih federata === Oko 374. Panoniju su pljačkali [[Sarmati]] i [[Kvadi]], 378. je rimska vojska doživjela poraz kod [[Bitka kod Hadrijanopola|Hadrijanopolisa]], a 379. dozvolom cara Gracijana unutar rimske provincije Panonije su se naselile prve skupine barbarskih naroda – Gota, Alana i Huna. [[Sveti Jeronim]] iz 4. stoljeća, koji je bio rođen na današnjem teritoriju [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], u gradu Stridonu na granici između rimskih provincija Dalmacije i Panonije ostavio nam je zapis o tadašnjim zbivanjima: «Prošlo je dvadeset i više godina, kako se između Konstantinopolisa i Julijskih Alpi dnevno prolijeva rimska krv – Dalmaciju, i obje Panonije pustoše, uništavaju i pljačkaju Goti, Sarmati, Kvadi, Alani, Huni, Vandali, Markomani.» [[Zapadni Goti|Vizigoti]] su živjeli na teritoriju današnje [[Bugarska|Bugarske]], jer su pobjegli pred [[Huni]]ma na južnu obalu Dunava pod vodstvom [[Fritigern]]a, a po dopuštenju rimskog cara [[Valens]]a. Sporazumom sklopljenim 381. godine između [[Teodozije I. Veliki|Teodozija]] i [[Atanarik]]a Vizigoti su postali „federati“ - rimski saveznici koji su služili u redovima rimskih legija, a zauzvrat im je bilo dozvoljeno naseljavanje na području Rima uz veliku razinu autonomije. [[Alarik I.]] bio je prvi [[Germani|germanski]] vođa koji je osvojio [[Rim]]. Smatra se da su njegovi pohodi u Italiju vođeni iz Siscije, jer je izgrađena kao garnizon i opskrbni centar. Ugovorom 432. godine između [[Bizant|istočnog]] cara [[Teodozije II.|Teodozija II.]], pošto se [[Zapadno Rimsko Carstvo]] odreklo ove provincije, i vojvode [[Flavije Aecije|Aecija]] ugovoreno je da Savia pripadne Aeciju. U Panoniju provaljuju [[Huni]] sa svojim vazalskim plemenima [[Alani|Alana]], [[Svevi|Sveva]], [[Vandali|Vandala]], [[Heruli|Herula]] i [[Ostrogotsko Kraljevstvo|Ostrogota]] i drugih plemena koje su predvodila braća (po rodbinskim vezama) [[Valamir]], [[Videmir]] i posljednji [[Theodemir]], koji je bio oženjen kršćankom Ereleuvom i slabljenjem Huna potpisao ugovor sa [[Leon I., bizantski car|Leonom I.]]. Najbrojnije germansko pleme oko Siscije i riječnim područjima [[Sava|Save]] i djelomično [[Kupa|Kupe]] bili su [[Svevi]] (Suavi), sjeverno preko rijeke [[Drava|Drave]] nastanili su se [[Makromani]] i [[Langobardi]], na istoku uz [[Dunav]] [[Heruli]], južno su bili smješteni ostaci plemena [[Vizigoti|Vizigota]]. Suavi kojima je vladao kralj ''Hunimund''' (dux Suavorum) saveznik [[Gepidi|Gepida]] protiv [[Huni|Huna]] i saveznik Skira protiv Ostrogota, doživjeli su poraz od Theodimira zbog konstantnih pljačkaških pohoda na području Dalmacije, no ubrzo kasnije Theodimir im dopušta naseljavanje njihovih starih naseljenih područja pod ostrogotskom vlasti. Istočno carstvo 455. godine dopušta [[Ostrogoti]]ma da se tu nasele kao [[federati]], gdje se kao vladar Savske Panonije i Siscije spominje [[Teodorik Veliki|Teodorika]], kralja Ostrogota (između 507.i 511.) i kasnije gotskog comesa (namjesnik Dalmacije i Savije) Osuina (526.). U turbulentnim događanjima tih vremena sve se manje spominje ova provincija, a posljednje spominjanje Savske Panonije i Siscije se javlja 530. godine na crkvenom skupu u [[Salona|Saloni]], kao njenog predstavnika biskupa Ivana (Johannes), a tri godine kasnije opet na koncilu pojavljuje se novi biskup Siscije Konstancije (Constantius). Još jedno spominjanje 546. godine [[Langobardi|langobardskog]] kralja Audoina, člana Gauske dinastije (nakon svrgavanja Walthariusa, člana Letingske dinastije) dok je radio kao [[regent]] u ime maloljetnog Vakonovog sina u Savskoj Panoniji, Langobardi su također bili naseljeni na ovo područje kao [[federati]] u vrijeme cara [[Justinijan I. Veliki|Justijana]]. Savezništvo Langobarda i [[Bizant]]a potpisano je prvenstveno da langobardsku vojsku u oslobađanje Italije od [[Ostrogoti|Ostrogota]]. Zanimljivo da je sama [[Siscia|Siscija]] kao središte Savske Panonije prvenstveno Vizigotima, Ostrogotima,a potom Langobardima i drugim germanskim plemenima bila izričito zanimljiva zbog [[Arijanstvo|arijanskog]] oblika [[Kršćanstvo|krsćanske]] crkve.{{ni}} U 4. stoljeću počeo je blijediti sjaj Siscije, a nakon propasti Rimskog Carstva potpuno je zapuštena, prolascima [[Huni|Huna]], [[Goti|Gota]], [[Langobardi|Longobarda]], [[Avari|Avara]] i drugih plemena. Oko 600. grad su razarali Avari i [[Slaveni]], ali se život ipak nastavio tijekom VI. i VII. st., o čemu svjedoče bizantski i avarsko-slavenski nalazi. U IX. st.{{ni}} === Panonska Hrvatska === Prema djelu [[O upravljanju carstvom]] [[bizant]]skog [[car]]a [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]] navodi se da je Hrvate u Dalmaciju pozvao bizantski car [[Heraklije]] u 7. stoljeću kako bi iz nje istjerali Avare, što je uspješno sprovedeno. [[Vojnomir]] se navodi kao prvi pisani borac protiv Avara na prostoru Donje Panonije. Dolaskom [[Hrvati|Hrvata]] u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] grad se ponovo budi i raste, a hrvatski knez [[Ljudevit Posavski]] ovdje stoluje početkom [[9. stoljeće|9. stoljeća]], utvrđuje grad, te se od [[819.]] do [[822.]] bori se protiv [[Franci|Franaka]]. Osim Ljudevita koji je u početku bio franacki vazal do pobune, od znanih knezova iz Siska su vladali [[Braslav]] kao franački vazal i [[Ratimir]] kao bugarski vazal. Zanimljivo je da se knez Pribina iz [[Nitra|Nitre]] ([[Nitranska kneževina]]) skrivao kod kneza Ratimira. Padom [[Panonska Hrvatska (kneževina)|panonske hrvatske kneževine]] Sisak i međurječje Save i Drave postaju bojnim poljem Mađara i [[Primorska Hrvatska|južnih knezova]], da bi već za [[Tomislav]]ove vladavine Sisak ušao u sastav novonastale [[Hrvatsko Kraljevstvo|Kraljevine Hrvatske]], što potvrđuju spisi sa [[Splitski crkveni sabori|splitskog crkvenog sabora]]. Nakon toga dijeli sudbinu s ostatkom Hrvatske, te nakon [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.|turbulentnih događaja s kraja 11. i početka 12. stoljeća]] i uspostave [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|personalne unije]] dolazi pod vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva. Nema točnih podataka o trenutku kad je prestala postojati [[Sisačka biskupija]] (premda nikad nije službeno ukinuta), no pretpostavlja se da je to bilo tijekom [[10. stoljeće|10. stoljeća]], te će [[1094.]] osnivanjem [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]] Sisak postati feudalni posjed zagrebačkog biskupa, koji će ga potom, [[1215.]], pokloniti [[Kaptol zagrebački|Zagrebačkom kaptolu]]. U vrijeme hrvatsko-ugarskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] Sisak dobiva status gradske općine s gradskom upravom i sudom. Sisak se otada razvija kao trgovište i sjedište županije, čijeg je župana Kaptol birao svake godine na [[Sveti Lovro|Lovrijenčevo]]. [[Kraljevina Ugarska|Ugarski kraljevi]] time smanjuju utjecaj grada i većim ovlastima grada Zagreba utvrđuju svoj značajan strateški utjecaj prema [[Hrvatsko plemstvo|hrvatskim plemenima]] nakon [[Bitka na Gvozdu|bitke na Gvozdu]] 1097. godine. Iz Zagreba, u to vrijeme imena Agram, strateški su lakše utjecali i kontrolirali ovim područjem (između Save i Drave), [[Banovina|Kupskom krajinom]], [[Pounje]]m, [[Sana|Sanskom krajinom]], [[Gorska Hrvatska|gorskim predjelima]], [[Hrvatsko primorje|primorju]] i naposljetku [[Dalmacija|Dalmacijom]]. [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom]] postaje potvrđenim ugovorom [[Pacta conventa]]. Prema predajama i legendama koje povezuju ime grada, jedna je da je naziv grada dobio po [[Mađarski jezik|mađarskoj]] riječi šìšāk koji označava pokrivalo koje štiti glavu od jakih udaraca ili ozljede od oružja točnije, kaciga ili šljem. Druga predaja je da dolazi od riječi [[Šiška|šiške]]. Sisak (''Siscia'') je obilježen na srednjovjekovnim kartama svijeta, Ebstoforskoj iz [[1235.]] i Hereforskoj iz [[1280.]] godine.<ref>[[Zdenko Balog]], ''Gradovi kontinentalne Hrvatske'', Križevci 2013., str. 224.</ref> === Borbe s Turcima === {{glavni|Bitka kod Siska}} [[1591.]] godine [[Osmansko Carstvo|turski]] sultan [[Murat III.]] imenuje [[Hasan-paša Predojević|Hasan-pašu Predojevića]] bosanskim [[beglerbeg]]om, a upadi Turaka prema zapadu, pa i prema Sisku i [[Turopolje|Turopolju]], sve su češći. Nakon pada [[Bihać]]a, Sisak dolazi u nezavidan položaj. Uskoro su se Turci, njih oko 12.000, počeli okupljati kod [[Petrinja|Petrinje]] čije su zidine bile spaljene odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], a kršćansku vojsku, koja se sastojala od oko 5.000 [[Hrvati|Hrvata]], [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Slovenci|Slovenaca]], predvode ban [[Toma Erdödy]], vojvode [[Ruprecht Eggenberg]], Andrija Auersperg, Paradeiser i Roden. U [[Tvrđava Sisak|sisačkoj tvrđavi]] (danas se naziva i ''Stari grad''), što je već ranije izgrađena uz pomoć građevinskog materijala iz stare Siscije, nalazilo se svega 800 branitelja koje su predvodili kanonici Blaž Đurak i Matija Fintić. [[22. lipnja]] [[1593.]] odigrala se velika bitka u kojoj je poginuo sam Hasan-paša Predojević, kao i veliki dio njegove vojske. Ova je bitka bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u [[Europa|Europu]], a imala je i osobiti psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici. Europu je ubrzo obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga [[Srednja Europa|Srednje Europe]] protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske pohvalili su papa [[Klement VIII.]], njemački car [[Rudolf II.]] i španjolski kralj [[Filip II., kralj Španjolske|Filip II.]] Nedugo nakon pobjede, kršćanske snage kreću dalje u napad na obližnju tursku utvrdu Yenikale (današnju Petrinju), no Hasan-paša, sin velikog vezira [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed paše Sokolovića]], konačno pristiže 24. kolovoza i već isti dan prelazi Kupu i 30. kolovoza Turci osvajaju Sisak. Sisak, sada turski grad se obnavlja te uz obližnju Petrinju predstavlja bazu iz koje Turci prodiru sve do okolice Zagreba odakle kanonici u panici bježe s riznicom Zagrebačke županije u Bolonju. No Hasan-paša dobiva hitnu poruku da krene prema Ugarskoj, gdje se već uputio Sinan-paša, te ostavlja grad slabo branjen. To iskorištava Toma Erdödy i 21. srpnja 1594. pravi pontonski most kraj Petrinje, gdje uskoro dolazi četvrti sin [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]], [[nadvojvoda Maksimilijan III.|Maksimilijan III., nadvojvoda]] s 1000 konjanika te mjesec dana opsjedaju Petrinju. U bezizlaznom položaju, 10. kolovoza turski branitelji Petrinje i Siska bježe prema Kostajnici, pri čemu su prije povlačenja zapalili Sisak. Isti dan, u prazan grad ulaze kršćanske snage i započinju popravak. === Urbani razvoj 18. i 19. stoljeća === [[Datoteka:Sisak old storahouse.JPG|mini|desno|250px|Skladište iz 18. – 19. st., poznato kao „Holandska kuća“]] Povlačenjem Turaka iz ovih krajeva, početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]], prestaje i dugotrajna stagnacija u razvoju grada. Ponovno se otvaraju trgovački putovi, a grad postaje sve značajniji kao riječna luka. Upravo će riječno brodarstvo postati njegovim simbolom. U [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] grad je podijeljen rijekom Kupom, te se njegov život odvija u dva odvojena naselja, koja međusobno nisu imala mnogo veza. S lijeve obale Kupe nastavlja se razvijati ''[[Civilni Sisak]]'' (nazivan kasnije i ''[[Stari Sisak]]'') koji još uvijek pripada [[Kaptol]]u, a s desne obale rijeke raste ''[[Vojni Sisak]]'' (nazivan i ''[[Novi Sisak]]'' ili ''[[Prečki Sisak]]'') koji je bio pod upravom [[Banska krajina|Banske krajine]]. Ta je razdvojenost trajala sve do [[1874.]] godine.<ref name="Vukelić">Vlatka Vukelić: [http://bib.irb.hr/datoteka/612814.vlatka_doktorat_2.pdf Povijest sustavnih arheoloških istraživanja u Sisku od 16. stoljeća do 1941. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924092637/http://bib.irb.hr/datoteka/612814.vlatka_doktorat_2.pdf |date=24. rujna 2014. }}, doktorski rad, Zagreb, 2011.</ref> Na početku ovog razdoblja Sisak je maleno naselje, a stanovništvo živi u drvenim kućama tipičnog [[pokuplje|pokupskog]] stila gradnje, smještenim uz obalu Kupe, koja je prvi izvor zarade, zbog luke, ali i zbog splavarenja i ribolova. Prva zidana građevina, nakon zidanja ''Starog grada'' u 16. stoljeću, sada je župna crkva sv. Križa, na mjestu gdje su nekad završavale južne zidine stare Siscije i gdje je u rimsko doba bio gradski forum. [[29. listopada]] [[1838.]] [[Kaptol zagrebački]] donosi povelju kojom Sisak postaje slobodno trgovište sa svojim statutom, pečatom i grbom. Već od [[1828.]] Sisak ima i svoju urbanističku sistematizaciju koja počiva na regulatornoj osnovi grada što ju je izradio arhitekt [[Ivan Fistrović]]. Taj je plan predviđao nastavak rasta grada prema rasteru ulica koje su u temelju počivale na rasporedu ulica drevne Siscije. Stoga će i ostaci Siscije ostati zakopani ispod kasnijeg grada, a do saznanja o njima dolazit će se postupno prilikom kasnijih građevinskih radova. Fistrovićev plan ulica predviđa četiri uzdužne ulice (sjever-jug), koje prate obalu Kupe. Bez obzira na njihove kasnije nazive, koji su se mijenjali s političkim promjenama, Siščani ih uvijek zovu jednostavno Prva, Druga, Treća i Četvrta ulica (brojeći od Kupe). Ove su četiri ulice međusobno povezane uz pomoć više poprečnih ulica. Uz obalu Kupe počinju rasti žitna skladišta, ali i ostale trgovačke zgrade, koje će bitno odrediti izgled i današnjeg grada. Trgovci su se međusobno natjecali, ne izgledom svojih kuća, nego izgledom i kvalitetom gradnje skladišta, te će ona postati gotovo statusni simbol. Tek će se nakon toga misliti na izgradnju gradskih palača, a grade ih opet imućni trgovci koji su u svemu imali odlučujuću ulogu u gradu. U gradu se povećava i broj gostionica i svratišta. Tako krajem 18. i početkom 19. stoljeća postoji Stara ili Rimska pivnica s velikim podrumom, potom zidana mala krčma na kat - današnja gostionica Lovački rog u Kranjčevićevoj ulici, te drvena krčma na mjestu Velikog Kaptola i gostionica Mali Kaptol. [[1832.]] otvoreno je i veliko zidano svratište Veliki Kaptol. U blizini željezničkog kolodvora otvara se hotel »Toplak«, te svratište »Lloyd« uz pristanište na Kupi. U Vojnom Sisku postojao je hotel »K caru austrijanskom.« Od polovice 19. stoljeca intenzivno se razvija čemu pridonosi obrtnička proizvodnja, riječna trgovina i industrijalizacija te razvitak željezničkog prometa. Povoljni prometni položaj, blizina velikog broja radne snage, blizina Zagreba kao gospodarskog i političkog središta, te niz lokalnih prirodnih resursa poput kvalitetne gline i drvne mase pridonijeli su usponu Siska. Intenzivni razvitak u takvim situacijama privlači stanovništvo iz raznih krajeva države, zbog čega je Sisak postao [[lonac za taljenje]] u koji su došli stanovnici iz raznih dijelova Austro-Ugarske Monarhije, što se poslije nastavilo i u Kraljevini SHS, te Jugoslaviji.<ref name="Hoku">[http://www.hoku.hr/ Holandska kuća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219002033/http://www.hoku.hr/ |date=19. veljače 2021. }} O projektu: Obnova Holandske kuće u Sisku – od ideje do realizacije (pristupljeno 24. siječnja 2020.)</ref> [[Holandska kuća u Sisku|Holandska kuća]] je građena polovicom 19. stoljeća i jedno je od posljednjih velikih skladišta koja su u to vrijeme izgrađena u gradu. Kuća se nalazi u glavnoj gradskoj ulici grada Siska i svojim specifičnim pročeljem razlikuje se od ostalih objekata. Upravo prema tom pročelju dobila je i naziv „Holandska kuća“. Donji dio kuće služio je kao trgovački prostor, dok je gornji dio služio kao skladište. Ima jednostavan pravokutan tlocrt, masivno zidani podrum i četiri kata s otvorenom drvenom međustropnom konstrukcijom. Očuvana gredna konstrukcija prostoru daje izraziti ambijentalni ugođaj. Prvi drveni most na rijeci Kupi izgrađen je tek [[1862.]], a kad je preopterećen prometom dotrajao, zamijenio ga je [[1934.]] zidani most, koji će postati jedan od simbola grada, a Siščani će ga nazvati ''Stari most''. U vrijeme kad je beton već bio u širokoj uporabi, ovaj je most izgrađen od tradicionalnih sisačkih materijala, kamena i opeke, te se ističe svojim skladnim oblicima. Godine [[1874.]] konačno su ujedinjeni Civilni i Vojni Sisak pod jedinstvenu upravu, a prvi gradonačelnik jedinstvenoga i otada slobodnog kraljevskog grada bio je ugledni trgovac [[Franjo Lovrić]]. Kroz 25 godina svoga gradonačelnikovanja postao je jedna od najomiljenijih osoba u gradu, a Sisak je od trgovačko-obrtničkog središta uspio dovesti do suvremenog izgleda i do kontura koje su u središtu grada i danas prepoznatljive. Krajem ovog razdoblja počinju se razvijati i gradski parkovi, od kojih je najstarije Šetalište Vladimira Nazora iz [[1876.]], a slijedio ga je park na Trgu Ljudevita Posavskog iz [[1885.]] [[Datoteka:Sisak, stará lokomotiva na nádraží.jpg|mini|250px|desno|Stara parna lokomotiva izložena na kolodvoru]] [[1862.]] izgrađena je i [[1. listopada]] iste godine puštena u promet prva željeznička pruga u Hrvatskoj, koja je povezivala Sisak i [[Zidani Most]], a suodnos riječnog i željezničkog prometa postaje pretpostavka snažnog industrijskog razvoja grada. === Industrijski razvoj u 20. stoljeću === Početkom 20. stoljeća Sisak se može nazvati industrijskim gradom.<ref name="Hoku"/> Načinom na koji su se iz [[Ugarska|ugarskih]] interesa razvijale Mađarske željeznice, Sisak je ostao izvan glavnih prometnih tokova, što je oslabilo položaj trgovine, ali i dovelo do značajnog razvoja industrije. Industrijska postrojenja, koja su osobito nikla nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], građena su izvan stare gradske jezgre, a osobito na [[Caprag]]u, gdje se smješta postrojenje ''Shella'', a u blizini i ono za preradu željeza. Oko njih su ubrzo izrasla i prigradska naselja, koja se načinom izgradnje bitno razlikuju od dotadašnje slike Siska. Stoga tek nakon završetka Prvog svjetskog rata slijedi intenzivan razvoj teške industrije poput Rafinerije i Talionice.<ref name="Hoku"/> Tijekom Prvog svjetskog rata Sisak je bio sjedište [[27. domobranska pješačka pukovnija|27. domobranske pješačke pukovnije]] kojom je zapovjedao pukovnik Alojz Petković, a bila je uključena u [[42. domobranska pješačka divizija|42. domobransku pješačku diviziju]] poznatom kao "Vražija divizija", pod zapovjedništvom general-pukovnika [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]]. Uz to u Sisku je djelovalo pet bolnica koje su prihvaćale brojne ranjenike s bojišnica. Međuratno razdoblje grada Siska obilježeno je političkim previranjima i obračunima između sljedbenika vladajuće dinastije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] i njenih protivnika, gdje dolazi do većeg incidenta i prvog pokušaja atentata na [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] kojeg je izveo Petar Teslić član [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratske stranke]]. Nakon toga incidenta u tamnicu je zatvoren Radić zbog svog govora, a ne Teslić. Kažnjavanja su nastavljena prema frankovcima, pravaškim, komunističkim i ostalim sljedbenicima koji su se suprotstavljali tadašnjoj diktaturi. [[Drugi svjetski rat]] nije zaobišao ni Sisak, gdje je [[22. lipnja]] [[1941.]] osnovan i [[Prvi sisački partizanski odred|prvi partizanski odred]] na području [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] (''vidi: [[Dan antifašističke borbe]]''). Prvih noći travnja 1941. srušen je spomenik kralja Petra Karađorđevića, a za taj čin osumnjičeni su sisački komunisti i takozvani „frankovci“ (kasnije su se prozvali ustašama), jer bili istih namjera u odnosu na Kraljevinu Jugoslaviju. Kratko su zajedno bili u zatvoru i u vremenu travanj – lipanj između sisačkih komunista i ustaša nije bilo nekih većih problema zbog pakta Hitlera i Staljina. Hitlerovim napadom na SSSR nastaju ozbiljni problemi i komunisti se odlučuju povući u ilegalnost. Odlučili su da mjesto skrivanja bude [[Žabenska šuma]], a oružje su skrili u potkrovlju kapele sv. Fabijana u selu Vurotu. Dva skloništa su uspostavili ondje, u šikaru gdje su se sklonili [[Vlado Janić]] i [[Marijan Cvetković]] i poslije [[Nada Dimić]], a pola kilometra dalje u Malom Kolićevcu desetak ustanika na čelu s [[Mika Špiljak|Mikom Špiljkom]]. Kratko ih je posjetio i [[Ivan Rukavina]]. Drugo skrovište je otkriveno pa ih je 22. srpnja napala vojska NDH.<ref>[http://www.maxportal.hr/naslovna/lojzo-butorac-devedest-mi-je-godina-i-moram-reci-istinu-o-22-lipnju-i-tzv-partizanskom-ustanku/ Maxportal] Lojzo Butorac: ''Devedest mi je godina i moram reći istinu o 22. lipnju i tzv. partizanskom ustanku'' 22. lipnja 2016. Lojzo Buturac, Sisak, 22. lipanj 2014. (pristupljeno 13. travnja 2017.)</ref> U Sisku je tijekom rata postojao logor za djecu. Riječ je bila većinom o djeci s [[Kozara|Kozare]], koja su u tom logoru sabirana do njihova prebacivanja na druge lokacije. Mnoga su od te djece, zbog neljudskih životnih uvjeta, zbog nedostatka hrane, vode i liječničke skrbi, u tom logoru izgubila život. Brojni Siščani, unatoč opasnosti zbog [[ustaše|ustaških]] vlasti, obilazili su logor donoseći hranu, mlijeko i vodu. Pred kraj rata grad su bombardirali [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]], a osobito njegova prigradska naselja, željezničku prugu i industrijska postrojenja koja su gotovo u potpunosti uništena. [[Treći Reich|Nijemci]] su, prilikom povlačenja, namjeravali srušiti i [[Stari most (Sisak)|Stari most]], no nekoliko je Siščana omelo tu njihovu nakanu. [[Datoteka:Spomen park Brezovica.JPG|mini|desno|250px|[[Spomen-park Brezovica]]]] Nakon Drugog svjetskog rata Sisak je potpuno industrijalizirani grad, čija ekonomija najviše ovisi o industrijskoj proizvodnji.<ref name="Hoku"/> Nakon rata započela je ubrzana obnova i industrijalizacija grada, a glavne grane ostaju metalurška, naftna, kemijska, prehrambena i drvna industrija. Veliku važnost i dalje ima sisačka luka. U vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] u Sisku je bila izuzetno živa politička aktivnost, jer su u gradu bili moćni pripadnici obiju strana. Općenito su »proljećari« bili okupljeni oko Rafinerije i njezine uprave, a njihovi protivnici oko Željezare, što je u određenoj mjeri odražavalo i nacionalnu strukturu zaposlenih u tim poduzećima. === Domovinski rat === U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] ponovno su došla pod udar industrijska postrojenja, osobito sisačka Rafinerija, ali i stambene zgrade i crkve, a mnogi su Siščani poginuli. U gradu je svoje sjedište imala postrojba »[[2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi"|Gromova]]« koja danas ima sjedište u [[Petrinja|petrinjskoj]] vojarni »Pukovnik [[Predrag Matanović]]«. Petrinja, udaljena tek nešto više od {{n|10|km}}, bila je okupirana, a Sisak je bio pod gotovo neprekidnom općom opasnosti. Najznačajnije brigade organizirane sa sisačkog područja koje su djelovale od samog početku rata bile su [[57. brigada HV "Marijan Celjak"|57. brigada HV "Marijan Celjak]]", 55. lad PZO i 120. brigada ZNG RH - HV <nowiki>''</nowiki>Ban Toma Bakač<nowiki>''</nowiki>, [[Riječna bojna|1.riječni zdrug - Riječna Ratna Flotila (RRF) Sisak]], 6. Topnički divizijun Sisak, te ostalih postrojbi sa sisačkog područja i područja same [[Županija|županije]]. Hrvatski generali [[Mate Laušić]] i [[Janko Bobetko]] rođeni su na sisačkom području, dok je na svečanoj akademiji u povodu Dana branitelja grada Siska [[Ogulin|ogulinski]] general u mirovini [[Petar Stipetić]] proglašen počasnim građaninom Siska, dobivši pritom povelju za osobite zasluge u obrani Siska i domovine Hrvatske. Povelja mu je dodijeljena 2. rujna 2017. godine u bivšoj vojarni [[JNA]] „Barutana”, prvom objektu JNA koji su zauzele hrvatske snage (3. rujna 1991.). Na sisačkom području nakon "Barutane" hrvatske snage su vrlo brzo zauzele i radarsku bazu "Šašna greda", te raketnu bazu "Žažina". U društvenom dom u [[Odra Sisačka|Odri Sisačkoj]] ustrojena je prva desetina [[Vojna policija|Vojne policije]]. Zbog uočenih potreba osiguranja vojničkog reda i stege te provođenja ostalih vojnopolicijskih poslova, inicijativu za osnivanje postrojbe dao je tadašnji dozapovjednik 57. samostalnog bataljuna Marijan Celjak, a provedbu te zadaće preuzeo je tadašnji referent sigurnosti Željko Sklepić. Jezgru prve postrojbe [[Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske|Vojne policije]] činilo je deset pomno odabranih pripadnika koji su tih prvih ratnih dana već bili prepoznatljivi i dokazani na bojišnici te su svojim savjesnim i odgovornim izvršavanjem zadaća imali potencijal postati vojni policajci. [[Datoteka:Slika-sisak domovinski rat.gif|alt=Hrvatski vojnici u Domovinskom ratu|mini|Hrvatski vojnici u Domovinskom ratu]] Sisak je bio jedno od središta izrade improviziranih oklopnih vozila tipa GJ-800B, popularno zvanim "šparetima". U travnju 1992. upućen je u [[Hercegovina|Hercegovinu]] kao pomoć [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]]. U jesen 1993. kod [[Konjic]]a ga je zarobila [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]. Po uzoru na sisačke oklopne GJ-e, dva su vozila tog tipa u ljeto 1992. oklopljena u trogirskom brodogradilištu za HVO [[Livno]]. Sačuvan je samo jedan, petrinjski (nije oklopnjen u JANAF-u, već predan radnoj skupini ZNG Petrinja) oklopni GJ-800B. Nalazi se u izložbenom postavu Domovinskog rata Gradskog muzeja Sisak u nekadašnjoj vojarni “Barutana”. Prve brigade koje su koristile "šparete" su bile [[57. brigada HV "Marijan Celjak"|57. brigada HV "Marijan Celjak]]" i [[2. mehanizirana gardijska brigada "Gromovi"]]. === Prihvat izbjeglica === Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] grad Sisak i okolica prihvatili su otprilike 15.000 do 20.000 izbjeglica te je tih godina bio najveći broj stanovnika, no zbog ratnih stradavanja nije bio moguće napraviti točan popis u to vrijeme. Na dan 7. rujna 1991. samo u gradu Sisku evidentirano je 4500 izbjeglica iz napadnutih i okupiranih dijelova [[Banovina|Banovine]] i to je prvi zabilježen veći val izbjeglica na području grada. U to vrijeme teške borbe vodile su se na području [[Petrinja|Petrinje]], sjeverno od [[Glina (grad)|Gline]], [[Topusko]]g, [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnice]], [[Sunja|Sunje]] i drugih dijelova južno od grada. Uskoro su sva ova mjesta (osim Sunje) pala u ruke pobunjenih četnika koji su na okupiranim dijelovima počinili niz velikih masakra nad Hrvatima, što je dovelo do masovnijeg prihvaćanja izbjeglica i težeg evidentiranja. Tijekom turbulentnih ratnih događanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i političkih događanja na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] broj izbjeglica u gradu Sisku se povećavao. Grad Sisak je prihvaćao izbjeglice svih nacionalnosti iz svih krajeva bivše države. Masovi dolazak ljudi, kako izbjeglica tako i vojske s različitih područja, doveo je do nekontroliranog održavanja sigurnosti, te broja [[Ubojstva Srba u Sisku 1991. – 1992.|ubojstava]] ljudi na području grada. Žrtve ovih zločina bile svih nacionalnosti od [[Hrvati|Hrvata]], [[Bošnjaci|Bošnjaka]], a najviše [[Srbi|Srba]]. === Nakon Domovinskog rata === Poslije Domovinskog rata grad se [[deindustrijalizacija|deindustrijalizira]] i postupno preobražava što je ostavilo negativne posljedice na njegov razvoj i položaj stanovništva.<ref name="Hoku"/> 5. siječnja 2018. godine zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je zbog raketiranja šireg područja Siska 1993. (10. rujna 1993.) i 1995., u kojima je u ubijeno osmero civila i pogođeno više civilnih objekata, u čijoj blizini nije bilo legitimnih vojnih ciljeva, pokrenulo istragu protiv šestorice visokih zapovjednika tzv. Srpske vojske Krajine: generala [[Milan Čeleketić|Milana Čeleketića]] kojemu se u odsutnosti već sudi i za raketiranje Zagreba 1995., [[Slobodan Tarbuk|Slobodana Tarbuka]], ratnog zapovjednika petrinjskog garnizona, ranije pravomoćno osuđenog zbog zločina nad hrvatskim civilima na petrinjskom području, Ilije Isaka, zapovjednika 39. banijskog Korpusa tzv. Srpske vojske Krajine, pukovnika Žarka Gačića (10. prosinca 1994. Čeleketić je 40. kadrovskom centru Generalštaba VJ generalu Momčilu Perišiću uputio pismo s prijedlogom za unaprijeđenje pukovnika Gačića u čin general-majora VJ), Milorada Jankovića, zapovjednika 31. petrinjske brigade i Jovana Pavlice, zapovjednika Mješovitog artiljerijskog diviziona 31. petrinjske brigade.<ref>Ante B.: [https://kamenjar.com/zbog-raketiranja-siska-ubijanja-civila-istraga-protiv-sestorice-krajinskih-zapovjednika/ ''Zbog raketiranja Siska i ubijanja civila istraga protiv šestorice ‘krajinskih’ zapovjednika''], kamenjar.com, 5. siječnja 2018. Pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref><ref>[https://sites.google.com/site/savostrbac/39korpusvrsk 39.korpus VRSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201016191603/https://sites.google.com/site/savostrbac/39korpusvrsk |date=16. listopada 2020. }} Pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref><ref>(eng.) [http://www.icty.org/x/cases/perisic/ind/en/per-ai050926e.pdf ''The Prosecutor of the Tribunal Against Momcilo Perisic - Amended Indictment''], MKSJ, str. 12. Pristupljeno 7. siječnja 2018.</ref> U poslijeratnom razdoblju, kroz pretvorbu, prisutnost teške industrije u gradu nije olakšala tranziciju, te su mnogi ostali bez posla. Osobito je za to razdoblje karakterističan slučaj Željezare i višestruki pokušaji njezina spašavanja. === 21. stoljeće === Dana 29. prosinca 2020. godine Sisak je pogodio [[Potres kod Petrinje 2020.|potres magnitude 6,4 M<sub>L</sub>]]. == Gradska naselja == Sisak se sastoji od 35 naselja: [[Blinjski Kut]], [[Budaševo]], [[Bukovsko]], [[Crnac (Sisak)|Crnac]], [[Čigoč]], [[Donje Komarevo]], [[Gornje Komarevo]], [[Greda (Sisak)|Greda]], [[Gušće]], [[Hrastelnica]], [[Jazvenik (Sisak)|Jazvenik]], [[Klobučak]], [[Kratečko]], [[Letovanci]], [[Lonja (Sisak)|Lonja]], [[Lukavec Posavski]], [[Madžari (Sisak)|Madžari]], [[Mužilovčica]], [[Novo Pračno]], [[Novo Selo (Sisak)|Novo Selo]], [[Novo Selo Palanječko]], [[Odra Sisačka]], [[Palanjek]], [[Prelošćica]], [[Sela (Sisak)|Sela]], Sisak, [[Stara Drenčina]], [[Staro Pračno]], [[Staro Selo (Sisak)|Staro Selo]], [[Stupno]], [[Suvoj]], [[Topolovac (Sisak)|Topolovac]], [[Veliko Svinjičko]], [[Vurot]] i [[Žabno]].<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/129124.htm</ref> == Gospodarstvo == Industrija u razvoju Siska ima veliku ulogu. Tu je INA d.d. - Rafinerija nafte Sisak, CMC Sisak d.o.o. (nekadašnja Željezara) te ostala industrijska postrojenja. Ovakva značajna uloga industrije u gradu uvjetovala je i profiliranje školstva i smjer cjelokupnog razvoja grada. === Velike tvrtke === [[Datoteka:Sisak oil refinery1.JPG|mini|desno|250px|Postrojenja Rafinerije nafte na Capragu u Sisku]] *[[Rafinerija nafte Sisak]] nalazi se u dijelu grada koji se zove Caprag, uz desnu obalu Kupe, u blizini njenog utoka u Savu. Dio je poslovnog sustava [[INA|INA - Industrija nafte]], a godišnje je mogla preraditi oko 4 milijuna tona [[nafta|nafte]]. Danas prerađuje oko 2 milijuna tona nafte. Rafinerija koristi izuzetno povoljan geostrateški položaj Siska, transportne puteve, plovne rijeke i [[naftovod]]. Prvih godina 21. stoljeća vode se intenzivni pregovori između grada i Rafinerije o zaštiti okoliša, a osobito o smanjenju zagađenja zraka. *Nekadašnji industrijski kombinat ''[[Željezara Sisak]].'' Preteča Željezare Sisak bila je Talionica Caprag (1938.) nastala prema ideji ing. Miroslava Tomca (1897. – 1941.), a čiji je osnivač i financijer bilo Rudarsko udruženje Talionica Caprag. Utemeljitelji i početni vlasnici Rudarskog udruženja Talionice Caprag bili su: trgovac (zakupnik soli) i gospodarstvenik Vladimir Radan (1893. – 1988.), zagrebački urar i pučki književnik Janko Matko (1898. – 1979.) i Miroslav Tomac, ing. metalurgije. Nedugo zatim, J. Matko se povukao iz toga posla, tako da je cjelokupno financiranje Talionice Caprag preuzeo V. Radan, a ing. M. Tomac ulagao je bogato stručno znanje i veliko metalurško iskustvo. Početno ulaganje od 5 mil. tadašnjih din. do početka rada uvećalo za 2,4 mil. Din. zbog dodatnog ulaganja za investicijsku opremu i postrojenja. Talionica Caprag bila je četvrta po veličini, a treća po godišnjem kapacitetu (25 kt sirovog željeza) u Kraljevini Jugoslaviji, ali je bila najveća talionica u Banovini Hrvatskoj. Tijekom II svj. rata Talionica Caprag je proizvodila blizu 70 t sirovog željeza. Završetkom II. svj. rata u Talionici Caprag zatečeno je 7,76 kt bijelog i 300 t sivog sirovog željeza uz 34 zaposlenika. Analiza je pokazala da je za aktiviranje talionice potrebno najmanje 350 zaposlenika. Vremenom je rasla proizvodnja tako da je već 1947. godine proizvedeno 27,577 kt sirovog željeza (10,6 % više od planiranog). Rastao je i broj zaposlenika tako da je krajem 1947. iznosio oko 500 zaposlenih, te je iz tog razloga donesena odluka o izgradnji nove željezare u Sisku koja bi pratila ubrzani razvoj crne metalurgije u RH. Željezara Sisak, kao državno privredno poduzeće, osnovana je 31. listopada 1946. godine, a rješenjem saveznog ministarstva od 25. srpnja 1947. godine mijenja ime u Željezara Sisak-Sisak.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Gojić|first=Mirko|date=2021|title=Talionica Caprag – ishodište Metalurškog kombinata Željezare Sisak|url=http://dx.doi.org/10.15255/kui.2021.016|journal=Kemija u industriji|volume=70|issue=7-8|pages=411–418|doi=10.15255/kui.2021.016|issn=1334-9090}}</ref> Tehnološki proces uključivao je masovnu proizvodnju koksa, sirovog željeza i čelika. Primarni, i u svijetu prepoznatljivi, proizvodi Željezare Sisak bile su šavne i bešavne cijevi. Karakterizirala ju je kontinuirana rekonstrukcija i modernizacija, sa željom proširenja proizvodnog asortimana, i poboljšanje sustava kvalitete gotovih proizvoda, bila je na 16. mjestu od 200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji, prema časopisu “Ekonomska politika” u 1986. godini bila je najveća metalurška tvrtka u Republici Hrvatskoj i treći (iza Željezare Zenica i udruženih slovenskih željezara) i jedini proizvođač bešavnih cijevi u Jugoslaviji. Do kraja 1989. godine ukupno je zapošljavala 13 992 radnika i proizvodila oko 2,07 mil. t metalurških proizvoda (koks, sirovo željezo, čelik, cijevi itd), razvojem Željezare Sisak poboljšavao se društveno-kulturni život grada Siska, što je doprinijelo i urbanizaciji grada Siska gdje je 1939. godini u vrijeme otvaranja Talionice Caprag (preteče Željezare Sisak) u Sisku je živjelo 12 920 stanovnika, a 1991. godine živjelo je 45 792 stanovnika. Nažalost, Željezara Sisak odavno je nestala zbog više razloga (ratna stradanja, neuspješne tri privatizacije, nebriga nadležnih državnih institucija itd.), tako da je metalurška proizvodnja ostataka izvorne Željezare Sisak u 2019. godini svedena po proizvodnji čelika (69 kt) na razinu između 1955. (46,9 kt) i 1956. (82,5 kt) godine.<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Gojić|first=Mirko|date=2021-08-25|title=Metalurški kombinat Željezara Sisak|url=http://dx.doi.org/10.15255/kui.2021.018|journal=Kemija u industriji|issue=9-10|doi=10.15255/kui.2021.018|issn=1334-9090}}</ref> *[[Segestica]], tvornica alkoholnih i bezalkoholnih pića osnovana je [[1918.]], a smještena je uz sam željeznički kolodvor i u blizini kupske luke. *'''[[Radonja (tvornica)|Radonja kemijska industrija Sisak]]''' bila je poznata tvornica kemijske industrije Hrvatske i Jugoslavije. Osnovana je Rješenjem Vlade NR Hrvatske od 10.09.1946. kao Tvornica vinske kiseline Zagreb. Već u 1947. donosi se odluka o preseljenju Tvornice u Sisak, u objekt Tvornice modre galice u izgradnji, na lokaciji u sjevernoj industrijskoj zoni Siska. Tvornica je počela s proizvodnjom početkom 1948. Nakon uhodavanja, tvornica uspješno posluje i brzo proširuje svoj proizvodni program. Prvo proširenje bilo je 1949., pripajanjem Tvornice kisika Sisak. Istovremeno tvornica mijenja ime i sada se tvornica zove ''Radonja tvornica vinske kiseline i kisika Sisak''. :Proizvodni program se zatim proširuje s proizvodnjom artikala na bazi vinske kiseline (Eska i dr.). :Radonja 1956. ulazi u proizvodnju pomoćnih sredstava za gumarsku industriju i ditiokarbamata kao fungicida. :Radonji je 1957. pripojen pogon joda. Od tada tvrtka posluje pod novim imenom ''Radonja kemijska industrija Sisak''. Ovo ime bilo je poznato kako u Jugoslaviji tako i širom svijeta. [[Datoteka:Radonja, dio kompleksa.JPG|mini|desno|250px|Radonja - pogled na sjeverni dio kompleksa]] :Program se dalje proširuje usvajanjem proizvodnje cijele palete sredstava za zaštitu bilja. Prvo se usvaja proizvodnja organoživinih fungicida. U grupi proizvoda sredstava za zaštitu bilja, posebno se je razvila proizvodnja herbicida atrazina (sinteza i formulacija). Za ovu proizvodnju sagrađeni su novi suvremeni pogoni sinteze i formulacije kao i pomoćni energetski objekti. Sredstva za zaštitu bilja postala su osnovna proizvodna orijentacija Radonje. U proizvodnji sredstava za zaštitu bilja Radonja je zauzela vodeće mjesto u Jugoslaviji i postala značajni izvoznik. Za ovu proizvodnju poduzeće je razvilo suvremena tehnološka rješenje s vlastitim razvojnim službama. :Iz područja agrokemije proizvodi se i alkalno fosforno gnojivo „Pelofos“. :Radonja 1965. ulazi u proizvodnju test reagenasa, pomoćnih sredstava za potrebe kliničke dijagnostike. U tu svrhu sagrađena su dva proizvodna pogona. :Kao dopunski proizvodni program, tvornica proizvodi artikle kemije široke potrošnje. :Kao zamjena za napuštenu proizvodnju Pelofosa, Radonja ulazi u proizvodnju metalurškog cementa i hidrauličkog vapna te betonskog crijepa i pomoćnog praškastog građevinskog materijala. :Radonja je imala i značajnu proizvodnju Lignosan lazura i disperzivnih boja. :Radonja je raspolagala s kvalitetnim rukovodećim i stručnim kadrom koji je osmislio i razvio tvrtku koja je bila visoko akumulativna i sposobna da prati najnovija tehnološka rješenja tada poznata u svijetu. Radonja je svoje zlatne godine ispisala sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. :''Poslije 1988. dolazi do promjene rukovodstva te promjene poslovne politike. Također, 1992. tvrtka mijenja ime u Herbos d.d. za proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda. Pod ovim imenom izvršena je netransparentna privatizacija, poslovanje se urušava, društvo ide u stečaj, a 2013. u likvidaciju.'' *[[HEP - Termoelektrana Sisak]] nalazi se na području [[Čret]], na desnoj obali [[Sava|Save]], 4&nbsp;km nizvodno od urbanog područja Siska. To je kondenzacijska [[termoelektrana]] s dva bloka ukupne snage 420 MW, a radi na teško [[lož ulje]] i [[plin]]. Proizvodi [[električna energija|električnu energiju]] i tehnološku paru. Prvi je [[agregat]] izgrađen [[1970.]], a drugi [[1976.]] *[[Mlin i pekare Sisak]] je poduzeće osnovano [[1967.]] godine pod nazivom »1. maj Sisak«. [[Silos]]i u vlasništvu ove tvrtke kapaciteta su oko 30.000 tona [[žito|žita]]. Osim skladištenja žita tvrtka se bavi i proizvodnjom i prodajom [[brašno|brašna]] te finalnih pekarskih proizvoda. Silosi i mlin nalaze se u blizini željezničkog kolodvora i kupske luke. *[[Dunavski Lloyd - Sisak]] najveći je hrvatski riječni [[brodarstvo|brodar]], a sjedište mu je uz sisačku luku na Kupi. Bavi se prijevozom robe europskim rijekama. === Poslovne zone === Od kraja [[2005.]] godine u gradu djeluje i poduzeće u vlasništvu grada »Poslovne zone«, čija je svrha osigurati pretpostavke za razvoj gospodarstva i poduzetništva u gradu, te stvoriti podlogu za strateško planiranje njegovog razvoja. Poslovne zone koje trenutno djeluju smještene su uz izlaz iz grada prema [[Zagreb]] (Komunalna zona), uz gradsku zaobilaznicu (zona Tanina-Gorički), te na južnom rubu grada (Južna industrijska zona na prostoru Željezare, Novog Pračna i Crnca). Grad ima u planu osnovati zonu Barutana te zonu u Stupnu. Ipak, unatoč naizgled visokoj industrijalizaciji i velikim mogućnostima, nezaposlenost je u gradu visoka, pa prema podacima [[Hrvatski zavod za zapošljavanje|Hrvatskog zavoda za zapošljavanje]] od rujna [[2007.]] u gradu ima 4.882 nezaposlenih. === Turizam === Krajem [[20. stoljeće|20.]] i početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] u Sisku se sve više razvija i turizam, osobito zahvaljujući zaštićenom močvarnom području [[Lonjsko polje|Lonjskog polja]], raritetnoj ruralnoj drvenoj arhitekturi, sisačkom Starom gradu, te privlačnom središtu grada uz obalu Kupe i arheološkom parku »Siscia.« Ovamo valja pribrojiti i lovni turizam u okolnim šumama. Ipak, turistička je djelatnost još uvijek nedovoljno razvijena i ne koristi sve mogućnosti koje joj se pružaju. Osobito je zamjetan nedostatak smještajnih kapaciteta. == Demografija == U godinama pojačanog industrijskog razvoja, od kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pa do [[1931.]] broj stanovnika grada više je nego udvostručen, pa je porastao s {{broj|4000}} na {{broj|11 000}} stanovnika. Najviše stanovnika grad je imao prema popisu iz 1991. godine: {{broj|61 413}}. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] grad Sisak i okolica prihvaćao je otprilike {{broj|15 000}} do {{broj|20 000}} izbjeglica te je tih godina bio najveći broj stanovnika, no zbog ratnih stradavanja nije bio moguće napraviti točan popis u to vrijeme. ===Popis 2001.=== Područje grada Siska prema popisu stanovništva iz [[2001.]],<ref>{{citiranje www |naslov=Popis stanovništva 2011.. |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm |autor=Državni zavod za statistiku}}</ref> ima 52.998 stanovnika, od čega na užem području grada živi 37.417. Prosječna je starost stanovništva bila 40,4 godine, indeks starenja 104,5, a koeficijent starosti 22,7. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Sisak |p1857=15738 |p1869=18669 |p1880=20433 |p1890=22829 |p1900=24277 |p1910=26014 |p1921=26234 |p1931=28799 |p1948=28893 |p1953=34776 |p1961=43382 |p1971=55095 |p1981=59812 |p1991=61413 |p2001=52236 |p2011=47768 |p2021=40121 |napomena=Nastao iz starih općina Sisak i Petrinja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Sisak |p1857=2630 |p1869=4645 |p1880=5977 |p1890=6614 |p1900=7538 |p1910=8530 |p1921=9301 |p1931=11860 |p1948=13293 |p1953=19238 |p1961=26647 |p1971=38458 |p1981=43494 |p1991=45792 |p2001=36785 |p2011=33322 |p2021=27859 |napomena=Uključuje podatke za odvojeno iskazane dijelove grada Stari Sisak u 1931. i Novi Sisak u 1857., 1869. i 1931. Sadrži podatke i za bivša naselja Caprag u 1857., 1890., 1900. i 1931, Galdovo od 1857. do 1900. i u 1931. te Galdovo Erdedsko od 1857. do 1948. Od 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Crnac, Novo Pračno i Novo Selo. Sadrži podatke za naselja Crnac od 1948. do 1991., a Novo Pračno i Novo Selo od 1953. do 1991. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Nacionalni sastav stanovništva: *[[Hrvati]]: {{broj|53 402}} (83,09%) *[[Srbi]]: 5897 (7,46%) *[[Bošnjaci]]: 795 (1,52%) *ostali: 4142 (7,93%) S obzirom na [[materinski jezik]] {{broj|50 696}} (97,05%) stanovnika izjasnilo se da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. Vjerski sastav stanovništva: *[[Katolička Crkva|katolici]]: {{broj|41 204}} (78,88%) *[[pravoslavlje|pravoslavci]]: 3801 (7,28%) *[[muslimani]]: 2537 (4,86%) *ostale religije: 483 (0,01%) *[[agnosticizam|agnostici]]: ili neizjašnjeni: 2389 (4,57%) *[[ateizam|ateisti]]: 1.820 (3,48%) === Popis stanovništva 2021. === [[Popis stanovništva]] 2021. godine objavljen na dan na dan 31. kolovoza 2021. grad Sisak je izgubio 15,75 % naspram popisa stanovništva 2011. godine. Grad Sisak je 2011. imao {{broj|47 699}}, a prema posljednjim objavama ima {{broj|40 185}} stanovnika. === Popis stanovništva kroz godine === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima (gradsko naselje Sisak)<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 15.738 || 18.669 || 20.433 || 22.829 || 24.277 || 26.014 || 26.234 || 28.799 || 28.893 || 34.776 || 43.382 || 55.095 || 59.812 || 61.413 || 52.236 || 47.768 || 40.183 |- |} == Kultura i šport == Dok se u razdoblju prije 19. stoljeća ne može govoriti o nekoj značajnijoj kulturnoj djelatnosti, od prve polovine 19. stoljeća, potaknuti i trgovačkim, a onda i industrijskim napretkom, razvijaju se najprije kultura, pa onda i šport. === Kultura === [[Datoteka:Sisak sinagogue.JPG|mini|desno|250px|Nekadašnja sinagoga, do 2020. zgrada glazbene škole »Fran Lhotka«]] U Sisku je [[2. listopada]] [[1839.]] godine u zgradi Velikoga Kaptola (danas sjedište [[Biskupski ordinarijat|ordinarijata]] [[Sisačka biskupija|Sisačke biskupije]]) prikazana prva kazališna predstava na hrvatskom jeziku i štokavskom narječju. Bila je to drama ''Juran i Sofija ili Turci pod Siskom'' [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]]. Do tog vremena predstave su izvođene na [[Njemački jezik|njemačkom]] ili [[Mađarski jezik|mađarskom jeziku]]. Danas u Sisku djeluje veći broj kulturnih ustanova: *Dom kulture »Kristalna kocka vedrine« ustanova je koja pokriva četiri glavne grane kulture: kazalište i glazba, objavljivanje knjiga, izložbe, te kinematografija. *Gradski muzej Sisak smješten u Tomislavovoj ulici, na mjestu gdje je nekad bila radionica majstora Karasa u kojoj je od 1907. do 1910. bravarski zanat izučio [[Josip Broz Tito]]. Danas muzej sadrži arheološku zbirku prapovijesti; arheološku zbirku antike; arheološku zbirku ranog srednjeg vijeka; numizmatičku zbirku; zbirku 13. – 17. st.; povijesnu zbirku 18. i 19. st.; povijesnu zbirku 20. st. Usto, muzej vodi brigu o Starom gradu, zgradi Velikog kaptola, te omogućuje obilazak grada uz stručnu pratnju. Redovito se organiziraju tematske izložbe i predavanja. Muzej ima i vlastite publikacije. *Glazbena škola »Fran Lhotka« utemeljena je [[28. lipnja]] [[1894.]] odlukom kraljevske zemaljske vlade, a nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ponovno je otvorena [[27. kolovoza]] [[1948.]] Od [[1967.]] škola je djelovala u zgradi nekadašnje sisačke [[sinagoga|sinagoge]], a od 2025. u zgradi koju je do potresa u prosincu 2020. koristilo [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvo unutarnjih poslova]]. Danas je to javna i umjetnička škola s djelatnošću osnovnog i srednjeg glazbenog obrazovanja. *Plesni studio Doma kulture [[Kristalna kocka vedrine]] osnovan je 1979. godine pod vodstvom [[Jasminka Petek Krapljan|Jasminke Petek Krapljan]]. Do sada je sudjelovao na festivalima u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, Indiji, Bosni i Hercegovini i Belgiji, a u Hrvatskoj na [[Eurokaz]]u, [[Tjedan suvremenog plesa|Tjednu suvremenog plesa]], te Susretima plesnih ansambala. *Kazalište D.A.S.K.A. i alternativni kulturni centar Daskalište djeluje od [[1976.]], a po njemu je Sisak postao međunarodno poznat na području istraživačkog, eksperimentalnog kazališta. Ova se ustanova bavi i dramskim odgojem djece i mladih Od 1990. u Sisku je obnovljen rad Matice hrvatske čije je djelovanje zabranjeno 1971. godine. Uz ove i druge ustanove, u Sisku djeluje i niz umjetnika iz raznih područja. Tu je poznati akademski slikar [[Slavo Striegl]], a u pripremi je otvaranje stalnog postava njegove galerije. Od [[1995.]] djeluje i sastav [[The Bambi Molesters]] koji svira ''garage'' i ''surf'' glazbu, a postigao je zapaženi uspjeh u svijetu. U Sisku se od [[1999.]] održava i [[Međunarodni festival dječjih kazališta Maslačak‎]]. Krajem lipnja održavaju se [[Sisački lipanjski susreti]]. Od 2007. u Sisku se održava orguljaški festival [[Ars organi sisciae]]. Radio postaje Radio Quirinus<ref>{{Citiranje weba|title=Radio Quirinus|url=https://radio-stanice-uzivo.com/radio-quirinus|url-status=live|access-date=2023-04-07}}</ref> i Radio Sisak<ref>{{Citiranje weba|title=Radio Sisak|url=https://radio-stanice-uzivo.com/radio-sisak|url-status=live|access-date=2023-04-07}}</ref> već desetljećima emitiraju u Sisku. === Knjižničarstvo === Počeci knjižnične djelatnosti datiraju u 1877. godinu osnivanjem prve [[Narodna čitaonica|Narodne čitaonice]] u Sisku iznajmljivanjem prostorije „Kavane Topljakove“ u Lađarskoj ulici i pretplatom na sve hrvatske, neke srpske, češke, slovenske, njemačke, talijanske i francuske časopise. Planirala se izgradnja Društvenog doma s Pučkom čitaonicom, što je i ostvareno 1. siječnja 1933. godine s posebno uređenom čitaonicom i knjižnicom.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Zorko|first=Đurđa.|url=https://www.worldcat.org/oclc/440603065|title=Povijest knjižnica i čitaonica u Sisku|date=1997|publisher=Narodna knjižnica i čitaonica|isbn=953-6468-00-X|location=Sisak|oclc=440603065}}</ref> Godine 1942. osnovano je kulturno Društvo "Muzej i knjižnica grada Siska".<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Klasić|first=Hrvoje|date=2000-12-04|title=Društveni život u Sisku u vrijeme Drugog svjetskog rata|url=https://hrcak.srce.hr/207217|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=32|issue=3|pages=527–544|issn=0590-9597}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] knjižnica se ponovno otvara 10. lipnja 1945. s fondom od 2436 svezaka i otvorena je dva puta tjedno za članstvo<ref name=":0" /> (svake srijede od 17 do 19 sati).<ref name=":1" /> Knjižnična djelatnost u Sisku službeno započinje 22. travnja 1951. godine pod nazivom Gradska narodna knjižnica i čitaonica. Od 1960. do 1969. knjižnica uvodi UDK sustav stručenja knjiga te je proglašena matičnom knjižnicom za područje Općine Sisak. Dana 21. rujna 1977. godine Odjel za Odrasle s 54 -00 knjiga preseljen je, dok Dječji odjel ostaje djelovati u starim prostorima. Dana 1. srpnja 1991. knjižnica se integrira s Knjižnicom Željezara. Danas Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak djeluje u tri odjela: Odjel za odrasle, Dječji odjel i Ogranak Caprag. Djelatnost knjižnice se uz osnovnu knjižničarsku, informacijsku, matičnu, edukacijsku promiče kroz predavanja, izložbe, radio emisije, članke u novinama, izdaje knjige, biltene i popise prinova.<ref>{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Codilium|title=O knjižnici – Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak|url=https://www.nkc-sisak.hr/o-nama/|access-date=2023-04-28|language=hr}}</ref> === Šport === [[Datoteka:SegestaStadion.JPG|mini|desno|250px|Pročelje stadiona HNK Segeste]] [[Datoteka:Maraton_ladjarica_2026_(13).jpg|mini|desno|250px|Lađarice Sisak, višestruke pobjednice [[Maraton lađa|Maratona lađarica]]]] Grad Sisak je tradicionalno vezan uz športske aktivnosti, a za naglasiti je povijesni značaj nekih športskih grana koje su u Sisku prvi puta organizirane, ne samo na području [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] nego i ovom dijelu [[Europa|Europe]]. Među takvim športovima treba istaknuti konjički sport na području [[Galdovo|Galdova]], koje je danas dio gradske jezgre. Ime grada Siska vezano je i uz <!-- prvi ciklistički klub, --> prvu [[hokej]]ašku utakmicu, gombalački sport ([[hrvanje]]), kao i najstariji [[nogomet]]ni klub na području Republike Hrvatske, koji i danas vrlo uspješno djeluje. [[HNK Segesta Sisak|Hrvatski nogometni klub "Segesta"]] osnovan je daleke [[1906.]] godine i u dugogodišnjem djelovanju ovaj sportski kolektiv prošao je sva ligaška natjecanja. Od [[1992.]] do [[1997.]] godine član je 1. hrvatske nogometne lige, a od 1997. nastupa u 2. i 3. HNL. Uz HNK Segestu u gradu postoji [[NK Frankopan Sisak|ŠNK Frankopan]] i [[NK Metalac Sisak|NK Metalac]]. Romi su organizirani u [[RNK Roma Sisak]]. Uz [[nogomet]], koji se igra na ovom području gotovo stoljeće, te [[šah]] koji u [[1998.]] godini bilježi 90 godina organiziranog djelovanja, Sisak je poznat i po [[Kuglanje|kuglačkom]], [[Ronjenje|ronilačkom]], [[košarka]]škom, kao i borilačkim sportovima, čiji se predstavnici natječu u 1. odnosno 2. ligama i postižu zapažene sportske rezultate. Uz njih zapažen je [[Klub hokeja na ledu Sisak|KHL Sisak]] i [[HK Siscia]]. Također u gradu djeluju i [[Ragbi klub Sisak]], [[Baseball softball klub Sisak Storks|Baseball klub Sisak storks]], hrvački klub "[[hrvački klub Sisak|Sisak]]", vaterpolski klub "[[vaterpolski klub Siscia|Siscia]]", i [[KK Sisak|Košarkaški klub Sisak]]. [[SD Metalac Sisak|Sportsko društvo "Metalac"]] osnovano je 27. ožujka [[1982.]] godine, u čijem su sastavu djelovale [[odbojka]]ška, [[rukomet]]na, [[Kuglanje|kuglačka]], [[Stolni tenis|stolnoteniska]], [[nogomet]]na i sportsko [[ribolov]]na sekcija, koje su zajedno nosile naziv "Metalac" Sisak, te [[Streljaštvo|streljačko]] društvo "Željezara". SD "Metalac" je trenutno ugašen, a funkcioniraju dijelovi sportskog društva kao samostalne udruge građana, i to sportsko ribolovno društvo. Godine [[2003.]] osnovan je i [[RK Siscia Sisak|Siscia]] koji je već u prvoj godini rada, nakon osvajanja naslova prvaka 3. HRL, ušao u 2. hrvatsku rukometnu ligu – Zapad. Već [[2007.]] godine klub osvaja prvo mjesto, te kroz kvalifikacije stječe pravo na ulazak u Prvu hrvatsku rukometnu ligu. RK "Siscia" tri godine za redom, proglašen je najuspješnijom momčadi Grada Siska. Ukupan sportski život odvija se na sportskim objektima koji su u sastavu Sportsko-rekreacijskog centra "Sisak", gradskom nogometnom stadionu, zatvorenom olimpijskom bazenu s dvoranskim prostorima, otvorenom klizalištu, četverostaznoj automatskoj kuglani, te objektima koji su izvan športske ustanove, nogometnom stadionu "Metalac", športskoj dvorani "Brezovica", kao i otvorenim i zatvorenim športskim terenima poduzeća za sportsku djelatnost "Silax" d.d. i športskim dvoranama. ''Malonogometni turnir Vladimir Šikić'' održava se od 1980.<ref>{{Cite web|url=https://www.smz.hr/aktualno/9835-zavrsen-43-malonogometni-turnir-vladimir-sikic|title=Završen 43. malonogometni turnir „Vladimir Šikić“|first=Sisačko|last=Moslavačka|date=15. sij 2023.|website=Sisačko-moslavačka županija}}</ref> == Obrazovanje == Osnovne škole: *OŠ Komarevo *OŠ Braća Radić *OŠ Ivan Kukuljević Sakcinski; *OŠ 22. lipnja; *OŠ Viktorovac; *OŠ Braća Bobetko; *OŠ Braća Ribar; *OŠ Galdovo; *OŠ Sela; *OŠ Dragutin Tadijanović; *OŠ Gornje Komarevo; *OŠ Tišina Kaptolska; *OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće; *OŠ Žabno; <!-- Ne postoji OŠ "Pogorelec", osim toga, kaže se Pogorelac. --> Srednje škole: *Gimnazija Sisak; *Ekonomska škola Sisak; *Tehnička škola Sisak; *Industrijsko-obrtnička škola Sisak; *Strukovna škola Sisak; *Ugostiteljsko-trgovačka škola Sisak; *Medicinska škola Sisak; Visokoškolska naobrazba: *[[Metalurški fakultet u Sisku]]; == Znamenitosti == [[Datoteka:Sisak stari most.JPG|mini|desno|250px|Sisački stari most, jedan od simbola grada]] *Arheološki park »Siscia« - ostaci zidina rimske Siscije *[[Tvrđava Sisak|Stari grad - tvrđava]] iz 16. st. pod kojom se odigrala Bitka kod Siska *[[Sisačka katedrala|Katedrala sv. Križa]] u središtu grada (18. st.) *[[Bazilika sv. Kvirina u Sisku|Bazilika sv. Kvirina]] *Crkva sv. Marije Magdalene u [[Sela|Selima]] kraj Siska *Drvena kapelica sv. Martina iz 17. st. u Starom Brodu *[[Stari most (Sisak)|Stari most]] - zidani most od kamena i opeke iz 1934. *Veliki i Mali kaptol - nekadašnja svratišta kanonika [[Kaptol zagrebački|Kaptola zagrebačkog]] *Stari kran - drvena dizalica iz stare sisačke luke, danas postavljen kao muzejski primjerak uz obalu Kupe *[[Lonjsko polje]] - park prirode; močvarno područje s poznatim europskim selom [[roda]], Čigoćem *Stara gradska jezgra s trgovačkim kućama i palačama u baroknom i secesijskom stilu *[[Holandska kuća u Sisku|Holandska kuća]] - interpretacijski centar industrijske baštine == Galerija == <gallery> Slika:Sisak Fortress2.JPG|[[Tvrđava Sisak|Stari grad]] Slika:Sisak Holy cross church.JPG|Crkva Uzvišenja sv. križa u središtu grada Slika:Sisak Veliki Kaptol.JPG|Zgrada „Velikog Kaptola“ pokraj Starog mosta Slika:Sisak vodotoranj.JPG|Vodotoranj na Viktorovcu Slika:Sisak Gimnazija.JPG|Sisačka Gimnazija Slika:Sisak 1st street.JPG|Rimska ulica Slika:Sisak 2nd street.JPG|Ulica Stjepana i Antuna Radića Slika:Sisak park1.JPG|Glazbeni paviljon u Šetalištu Vladimira Nazora Slika:Sisak park2.JPG|Park s fontanom podignutom na spomen djece s Kozare umrle u dječjem logoru u vrijeme [[NDH]] Slika:Sisak touristic train.JPG|Turistički okovani vlakić Slika:Sisak Matos monument.JPG|A. G. Matoš na Šetnici Slika:Sisak by the river.JPG|Kafići na Šetnici Slika:Sisak bridge1.JPG|Stari most - pogled sa Šetnice Slika:Sisak Kupa river.JPG|Ljetni prizor s Kupe u središtu grada Slika:Sisak Kupa river1.JPG|Kajak i stari čamci u središtu grada Slika:Sisak Kupa river 2.JPG|Tradicionalni čamci „šiklje“ u središtu grada Slika:Sisak Kupa river3.JPG|Kupa u središtu grada Slika:Sisak Sava.JPG|Sava kod Starog grada, prije ušća Kupe Slika:Sisak Railway bridge.JPG|Željeznički most preko Kupe, poznat kao „Željezni most“ Slika:Sisak oil refinery2.JPG|Postrojenja sisačke rafinerije Slika:Sisak, západ slunce.jpg|Zalazak sunca u Sisku </gallery> == Vidi još == * [[Sisačka biskupija]] * [[Bitka kod Siska]] * [[Prvi sisački partizanski odred]] * [[Sisačka salama]] == Povezani popis == * [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Siska|Popis poznatih osoba iz Siska]] == Bilješke == {{izvori|30em}} ==Literatura== *{{citiranje knjige|prezime=Maroević|ime=Ivo|naslov=Sisak, grad i graditeljstvo|izdavač=Matica hrvatska Sisak, Muzej Sisak|mjesto=Sisak|godina=1970.}} (1998. u izdanju Kristalne kocke vedrine) *{{citiranje knjige|autor=više autora|naslov=Bojevi za Sisak 1591. – 1593.|izdavač=Gradski muzej Sisak|mjesto=Sisak|godina=1993}} *{{citiranje knjige|ime=Zdenko|prezime=Burkowsky|naslov=Sisak u prapovijesti, antici i starohrvatskom dobu|izdavač=Gradski muzej Sisak|mjesto=Sisak|godina=1999}} *{{citiranje knjige|urednik=B. Arnautović|naslov=Vrtno-parkovno naslijeđe grada Siska, Parkovna arhitektura grada Siska|izdavač=Društvo za poljepšavanje grada Siska|svezak=7|mjesto=Sisak|godina=2001}} *{{citiranje knjige|ime=Katica|prezime=Mrgić|naslov=Život na vodi|izdavač=Gradski muzej Sisak|mjesto=Sisak|godina=2001}} *{{citiranje knjige|prezime=Buovac|ime=Marin|naslov=Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists|izdavač=[[Sveučilište u Zadru]]|mjesto=Zadar|godina=2007}} *{{citiranje knjige|url=https://radonja.blogspot.com|ime1=Branko|prezime1=Burazor|ime2=Bogomir|prezime2=Milutinović|naslov=Monografija Radonje kemijske industrije Sisak 1946. - 1988.}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.sisak.hr/ Službene stranice] * [http://www.sisakturist.com/ Službena stranica turističke zajednice grada Siska] {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Siska}} [[Kategorija:Sisak| ]] [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] 1vlrz7m6g96gkpzg41pxpbfjo7ltvwk Donjeck 0 11418 7573523 7488014 2026-08-10T12:16:47Z SrpskiAnonimac 173070 7573523 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Donjeck (Donec'k) | ime_genitiv = Donjecka | izvorno_ime =<small>Донецьк</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Donetsk_montage_(2015).png | veličina_slike =300px | opis_slike = | slika_zastava =Flag of Donetsk.svg | slika_zastava_veličina =110px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Большой_герб_Донецка.png | slika_grb_veličina =90px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 00 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 37 | dužina-minute = 48 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag_of_Ukraine.svg|20px]] [[Ukrajina]] | lokacija1_ime = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Donetsk Oblast.svg|20px]] [[Donjecka oblast]] | lokacija2_ime = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | lokacija2_info =[[Datoteka:Flag of Donetsk.svg|20px]] Donjecki rajon | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =1869. | utemeljenje1_ime =Gradska prava | utemeljenje1_datum =1917. | utemeljenje2_ime =Osnivatelj grada | utemeljenje2_datum =John Hughes (Juzovka) | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Oleksandr Lukjančenko | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =358 km<sup>2</sup> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 169 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = procjena 2007. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =1.100.700 | stanovništvo_gustoća =2.960 stanovnika/km<sup>2</sup> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Istočnoeuropsko vrijeme | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =Istočnoeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =83000 — 83497 | pozivni_broj =+380 622, 623 | gradovi_prijatelji =Bochum, Charleroi, Kutaisi, Pittsburgh, Sheffield, Taranto, Moskva, Vilnius | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = http://www.donetsk.org.ua/ | slika_karta = Donetsk-Ukraine-map.png | veličina_karte = 300 px | opis_karte = Položaj Donjecka u Ukrajini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke =Grad je u svojoj povijesti četiri puta promijenio službeno ime: Juzovka ili Juzivka (1869.), Trock (1923.), Staljino (1924.), Donjeck (1961.) }} '''Donjeck'''<ref>{{Citiranje weba |title=Donjeck |url=https://enciklopedija.hr/clanak/15950 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=7. ožujka 2022.}}</ref><ref>[https://egzonimi.lzmk.hr/?p=623 Donjeck], Hrvatski egzonimi, pristupljeno 7. ožujka 2022.</ref> ({{ukr.|Донецьк}} / Donec'k, {{rus.|Донецк}} / Donjeck) je najveći grad istočne [[Ukrajina|Ukrajine]], koji leži na rijeci [[Kaljmius]]. Grad predstavlja administrativno središte [[Donjecka oblast|Donjecke oblasti]] i smatra se neslužbenim glavnim gradom ekonomske i kulturne regije [[Donbas]] (Donbaška regija). Prema popisu stanovništva iz 2007. godine u gradu živi 1.100.700 stanovnika (s bližom okolicom: 1.566.000 stanovnika), a većinu stanovnika u podjednakom broju čine [[Ukrajinci]] (46,65 %) i [[Rusi]] (48,15 %), koji su taj prostor počeli naseljavati još od samog osnutka, [[Rusi]] posebno nakon osnivanja [[Sovjetski savez|Sovjetskoga Saveza]]. U vrijeme proruskih prosvjeda u Donjecku, dio stanovnika tog grada pokrenuo je oružanu pobunu. Pobunjenici su osnovali tzv. ''[[Narodna Republika Donjeck|Narodnu Republiku Donjeck]]'' te zatražili da budu dio Rusije. == Osnovne značajke == [[Datoteka:Hughes1.jpg|lijevo|mini|115px|Osnivač Donjecka [[John Hughes]]]] Grad je 1869. osnovao velški biznismen [[John Hughes]], koji je izgradio tvornicu za obradu metala i nekoliko rudnika ugljena u široj regiji. U samom početku grad je stekao ime Juzivka, za vrijeme [[SSSR|Sovjetskoga Saveza]] grad je prema [[Staljin]]u 1924. preimenovan u Staljino, prethodno je nakratko imenovan kao Trock u čast sovjetskom lideru [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. Tek je 1961., nakon smrti [[Staljin]]a i početka destaljinizacije, grad stekao ime po lokalnoj rijeci [[Donec]], i to je ime zadržao do danas. Grad Donjeck je do danas ostao i predstavlja središte industrije za proizvodnju [[ugljen]]a i [[čelik]]a u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Nakon 1998. osnovana je posebna poslovna zona za Donjecku oblast i grad Donjeck. Grad je ujedno dom dva [[FK Šahtar Donjeck|profesionalna nogometna kluba]] koji se natječu u [[Vyšča Liha|ukrajinskoj prvoj ligi]]. Turističke posjetitelje može posebno zanimati donjecka Katedrala Isusova preobraženja (Svetopreobraženska katedralna saborna crkva), Donjecko nacionalno sveučilište, Donjecki gradski muzej i slične atrakcije. Donjeck je danas 5. grad po veličini u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Građani Donjecka uglavnom se služe [[ruski jezik|ruskim jezikom]], koji je predstavljao službeni jezik u [[SSSR|sovjetsko vrijeme]] aktivnog naseljavanja grada, [[ukrajinski jezik|ukrajinskim jezikom]] se služi oko 25% stanovnika, tako da se prema potrebi može sporazumjeti s oba jezika. == Zemljopis i klima == Donjeck leži na [[stepa|stepskom prostoru]] istočne [[Ukrajina|Ukrajine]], okružen raštrkanom šumom, brjegovima, [[rijeke|rijekama]] i jezerima. Prostor sjeverno od grada uglavnom se koristi u poljoprivredne svrhe. Građani Donjecka često posjećuju obalu [[Azovsko more|Azovskog mora]], koja se nalazi južno od grada, udaljena oko 95 kilometara. [[Grad]] je okružen širim pojasom velikih poljoprivrednih imanja. Grad se proteže sa [[sjever]]a prema jugu dužinom od 28 kilometara i od [[istok]]a prema zapadu dužinom od 55 kilometara. U mjestu postoje dva obližnja rezervoara: Nižnekaljmius (60 ha) i Donjecki bazen (206 ha). Gradom protječe ukupno 5 rijeka, uključujući [[Kaljmius]], [[Asmolivka]] (13 km), [[Čerepaškina]] (23 km), Skomoroška i Bahmutka. Grad također leži na ukupno 125 [[Mineralne sirovine|rudnih nalazišta]]. [[Klima]] [[grad]]a Donjecka je umjereno kontinentalna i prosječne [[temperatura|temperature]] kreću se od −5 °C u siječnju do +18 °C u lipnju. Prosječna količina [[padalina]] godišnje iznosi 556 mm, a broj s uglavnom kišnim padalinama prelazi 162 dana. == Povijest grada == [[Datoteka:1887._Новый_свет._Базар.jpg|lijevo|mini|Snimak grad Donjecka – Juzovke iz 1887. godine]] [[Datoteka:2014-03-01. Протесты в Донецке. У областного совета поднимают российский флаг.ogv|lijevo|mini|Dizanje [[Zastava Rusije|zastave Ruske Federacije]], 1. ožujka 2014.]] Grad Donjeck je osnovao [[Wales|velški]] biznismen [[John Hughes]] 1869. pod imenom Juzovka. Godine 1961. grad je stekao novo ime Donjeck po lokalnoj rijeci [[Donec]] u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] i to je ime zadržao do danas. Tijekom [[Oktobarska revolucija|Ruske revolucije]] i stvaranja [[Povijest Ukrajine|Ukrajinske Narodne Republike]], grad je stekao status [[Oktobarska revolucija|boljševičkog]] glavnog grada u sklopu [[SSSR|sovjetske Ukrajine]]. Godine 1924. u gradu je živjelo 63.708 stanovnika, a već sljedeće godine grad su naselili mnogobrojni [[Rusi|ruski doseljenici]] koji su broj podigli na 80.085 stanovnika. Grad je sve do 1931. godine imao problema s dovodom pitke [[voda|vode]], kada je izgrađen sustav navodnjavanja u dužini od 55,3 kilometara. Odmah nakon [[Holodomor|Velike gladi]] na [[Ukrajina|Ukrajini]], tijekom srpnja 1933., grad je postao administrativno središte Donjecke oblasti i započeta je ubrzana [[industrijalizacija]] cijelog područja. Posebno je bila aktualna [[eksploatacija]] velikih količina ukrajinskog [[Prirodni plin|prirodnog plina]] kojim je taj prostor Ukrajine obilovao i bio pretpostavljen za potrebe cjelog [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tadašnji grad Staljino je imao populaciju od 507.000 stanovnika, a već nakon rata svega 175.000 stanovnika. Grad je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] gotovo posve uništen. Za vrijeme sovjetskog lidera [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] grad je još jednom promijenio svoj službeni naziv i postao poznat kao Donjeck, prema rijeci [[Donec]]. Godine 1965. osnovana je Donjecka znanstvena akademija koja je djelovala u sklopu Ukrajinske akademije znanosti. Godine 1970. Donjeck je stekao [[UNESCO]]-ovo priznanje za najčišći industrijski grad na [[svijet]]u, devet godina kasnije odlikovan je Orednom sovjetskog lidera [[Lenjin]]a. Gotovo svi stanovnici grada Donjecka često su proruske političke orijentacije prije svega jer je vlast [[Vođe Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] često ulagala velike količine novaca u razvoj grada (zapošljavanje) kao potencijalno velikog industrijskog središta s velikim količinama [[Prirodni plin|prirodnog plina]] i drugih prirodnih energenata u cjelokupnoj oblasti. Rukovodstvo grada Donjecka je do 2004. godine vrlo blisko surađivalo s političarima u prijateljskom gradu [[Moskva|Moskvi]] i ta se suradnja s nešto manjim intenzitetom nastavila do danas. U 2009. godini ukrajinski [[FK Šahtar Donjeck|nogometni klub Šahtar]] iz Donjecka osvojio je nogometnu titulu kup [[UEFA]] i time gradu donio nove simpatije kada je u pitanju europsko sportsko natjecanje. {{glavni|Rat u Donbasu}} 2014. postao je glavni grad "[[Narodna Republika Donjeck|Narodne Republike Donjeck]]" u okviru [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]]. Trenutno je pod okupacijom pro-ruskih separatista. == Galerija slika grada Donjecka== <gallery> Datoteka:LibraryMiningUniversity.jpg|Gradska knjižnica u Donjecku Datoteka:PlanetariumDonetsk.jpg|Zgrada donjeckog Planetarija Datoteka:StreetofDonetsk.jpg|Pogled na jedan od manjih parkova u Donjecku Datoteka:NabDonetsk.jpg|Pogled na jedan od mostova na donjeckoj rijeci [[Kalmius]] Datoteka:DonetskCathedral.jpg|Manja donjecka Katedrala Presvetog Trojstva Datoteka:TramLM2008.jpg|Novije prijevozno sredstvo u Donjecku Datoteka:MonumentLenkom.JPG|Donjecki spomenik antifašističkim borcima Datoteka:Pedestrianstreet.jpg|Šetalište u središtu Donjecka </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Donetsk}} * [https://web.archive.org/web/20100127133046/http://www.donetskcity.com/ Turistički vodič grada Donjecka] {{eng oznaka}} * [http://www.hostelsclub.com/city-hr-3005-Donetsk.html Smještaj u gradu Donjecku] {{hrv oznaka}} * [http://www.donetsk.dn.ua/ Informativna stranica grada Donjecka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090627043512/http://www.donetsk.dn.ua/ |date=27. lipnja 2009. }} {{rus oznaka}} {{Administrativni centri u Ukrajini‎ }} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Donjeck| ]] stzweyu0a6mdjcjis3xmjvegn2tr2mx 7573524 7573523 2026-08-10T12:16:54Z SrpskiAnonimac 173070 7573524 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Donjeck (Donec'k) | ime_genitiv = Donjecka | izvorno_ime =<small>Донецьк</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Donetsk_montage_(2015).png | veličina_slike =300px | opis_slike = | slika_zastava =Flag of Donetsk.svg | slika_zastava_veličina =110px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Большой_герб_Донецка.png | slika_grb_veličina =90px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 00 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 37 | dužina-minute = 48 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag_of_Ukraine.svg|20px]] [[Ukrajina]] | lokacija1_ime = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of Donetsk Oblast.svg|20px]] [[Donjecka oblast]] | lokacija2_ime = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | lokacija2_info =[[Datoteka:Flag of Donetsk.svg|20px]] Donjecki rajon | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =1869. | utemeljenje1_ime =Gradska prava | utemeljenje1_datum =1917. | utemeljenje2_ime =Osnivatelj grada | utemeljenje2_datum =John Hughes (Juzovka) | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Oleksandr Lukjančenko | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =358 km<sup>2</sup> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 169 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = procjena 2007. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =1.100.700 | stanovništvo_gustoća =2.960 stanovnika/km<sup>2</sup> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Istočnoeuropsko vrijeme | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =Istočnoeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =83000 — 83497 | pozivni_broj =+380 622, 623 | gradovi_prijatelji =Bochum, Charleroi, Kutaisi, Pittsburgh, Sheffield, Taranto, Moskva, Vilnius | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = http://www.donetsk.org.ua/ | slika_karta = Donetsk-Ukraine-map.png | veličina_karte = 300 px | opis_karte = Položaj Donjecka u Ukrajini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke =Grad je u svojoj povijesti četiri puta promijenio službeno ime: Juzovka ili Juzivka (1869.), Trock (1923.), Staljino (1924.), Donjeck (1961.) }} '''Donjeck'''<ref>{{Citiranje weba |title=Donjeck |url=https://enciklopedija.hr/clanak/15950 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=7. ožujka 2022.}}</ref><ref>[https://egzonimi.lzmk.hr/?p=623 Donjeck], Hrvatski egzonimi, pristupljeno 7. ožujka 2022.</ref> ({{ukr.|Донецьк}} / Donec'k, {{rus.|Донецк}} / Donjeck) je najveći grad istočne [[Ukrajina|Ukrajine]], koji leži na rijeci [[Kaljmius]]. Grad predstavlja administrativno središte [[Donjecka oblast|Donjecke oblasti]] i smatra se neslužbenim glavnim gradom ekonomske i kulturne regije [[Donbas]] (Donbaška regija). Prema popisu stanovništva iz 2007. godine u gradu živi 1.100.700 stanovnika (s bližom okolicom: 1.566.000 stanovnika), a većinu stanovnika u podjednakom broju čine [[Ukrajinci]] (46,65 %) i [[Rusi]] (48,15 %), koji su taj prostor počeli naseljavati još od samog osnutka, [[Rusi]] posebno nakon osnivanja [[Sovjetski savez|Sovjetskoga Saveza]]. U vrijeme proruskih prosvjeda u Donjecku, dio stanovnika tog grada pokrenuo je oružanu pobunu. Pobunjenici su osnovali tzv. ''[[Narodna Republika Donjeck|Narodnu Republiku Donjeck]]'' te zatražili da budu dio Rusije. == Osnovne značajke == [[Datoteka:Hughes1.jpg|lijevo|mini|115px|Osnivač Donjecka [[John Hughes]]]] Grad je 1869. osnovao velški biznismen [[John Hughes]], koji je izgradio tvornicu za obradu metala i nekoliko rudnika ugljena u široj regiji. U samom početku grad je stekao ime Juzivka, za vrijeme [[SSSR|Sovjetskoga Saveza]] grad je prema [[Staljin]]u 1924. preimenovan u Staljino, prethodno je nakratko imenovan kao Trock u čast sovjetskom lideru [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. Tek je 1961., nakon smrti [[Staljin]]a i početka destaljinizacije, grad stekao ime po lokalnoj rijeci [[Donec]], i to je ime zadržao do danas. Grad Donjeck je do danas ostao i predstavlja središte industrije za proizvodnju [[ugljen]]a i [[čelik]]a u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Nakon 1998. osnovana je posebna poslovna zona za Donjecku oblast i grad Donjeck. Grad je ujedno dom dva [[FK Šahtar Donjeck|profesionalna nogometna kluba]] koji se natječu u [[Vyšča Liha|ukrajinskoj prvoj ligi]]. Turističke posjetitelje može posebno zanimati donjecka Katedrala Isusova preobraženja (Svetopreobraženska katedralna saborna crkva), Donjecko nacionalno sveučilište, Donjecki gradski muzej i slične atrakcije. Donjeck je danas 5. grad po veličini u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Građani Donjecka uglavnom se služe [[ruski jezik|ruskim jezikom]], koji je predstavljao službeni jezik u [[SSSR|sovjetsko vrijeme]] aktivnog naseljavanja grada, [[ukrajinski jezik|ukrajinskim jezikom]] se služi oko 25% stanovnika, tako da se prema potrebi može sporazumjeti s oba jezika. == Zemljopis i klima == Donjeck leži na [[stepa|stepskom prostoru]] istočne [[Ukrajina|Ukrajine]], okružen raštrkanom šumom, brjegovima, [[rijeke|rijekama]] i jezerima. Prostor sjeverno od grada uglavnom se koristi u poljoprivredne svrhe. Građani Donjecka često posjećuju obalu [[Azovsko more|Azovskog mora]], koja se nalazi južno od grada, udaljena oko 95 kilometara. [[Grad]] je okružen širim pojasom velikih poljoprivrednih imanja. Grad se proteže sa [[sjever]]a prema jugu dužinom od 28 kilometara i od [[istok]]a prema zapadu dužinom od 55 kilometara. U mjestu postoje dva obližnja rezervoara: Nižnekaljmius (60 ha) i Donjecki bazen (206 ha). Gradom protječe ukupno 5 rijeka, uključujući [[Kaljmius]], [[Asmolivka]] (13 km), [[Čerepaškina]] (23 km), Skomoroška i Bahmutka. Grad također leži na ukupno 125 [[Mineralne sirovine|rudnih nalazišta]]. [[Klima]] [[grad]]a Donjecka je umjereno kontinentalna i prosječne [[temperatura|temperature]] kreću se od −5 °C u siječnju do +18 °C u lipnju. Prosječna količina [[padalina]] godišnje iznosi 556 mm, a broj s uglavnom kišnim padalinama prelazi 162 dana. == Povijest grada == [[Datoteka:1887._Новый_свет._Базар.jpg|lijevo|mini|Snimak grad Donjecka – Juzovke iz 1887. godine]] [[Datoteka:2014-03-01. Протесты в Донецке. У областного совета поднимают российский флаг.ogv|lijevo|mini|Dizanje [[Zastava Rusije|zastave Ruske Federacije]], 1. ožujka 2014.]] Grad Donjeck je osnovao [[Wales|velški]] biznismen [[John Hughes]] 1869. pod imenom Juzovka. Godine 1961. grad je stekao novo ime Donjeck po lokalnoj rijeci [[Donec]] u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] i to je ime zadržao do danas. Tijekom [[Oktobarska revolucija|Ruske revolucije]] i stvaranja [[Povijest Ukrajine|Ukrajinske Narodne Republike]], grad je stekao status [[Oktobarska revolucija|boljševičkog]] glavnog grada u sklopu [[SSSR|sovjetske Ukrajine]]. Godine 1924. u gradu je živjelo 63.708 stanovnika, a već sljedeće godine grad su naselili mnogobrojni [[Rusi|ruski doseljenici]] koji su broj podigli na 80.085 stanovnika. Grad je sve do 1931. godine imao problema s dovodom pitke [[voda|vode]], kada je izgrađen sustav navodnjavanja u dužini od 55,3 kilometara. Odmah nakon [[Holodomor|Velike gladi]] na [[Ukrajina|Ukrajini]], tijekom srpnja 1933., grad je postao administrativno središte Donjecke oblasti i započeta je ubrzana [[industrijalizacija]] cijelog područja. Posebno je bila aktualna [[eksploatacija]] velikih količina ukrajinskog [[Prirodni plin|prirodnog plina]] kojim je taj prostor Ukrajine obilovao i bio pretpostavljen za potrebe cjelog [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tadašnji grad Staljino je imao populaciju od 507.000 stanovnika, a već nakon rata svega 175.000 stanovnika. Grad je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] gotovo posve uništen. Za vrijeme sovjetskog lidera [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] grad je još jednom promijenio svoj službeni naziv i postao poznat kao Donjeck, prema rijeci [[Donec]]. Godine 1965. osnovana je Donjecka znanstvena akademija koja je djelovala u sklopu Ukrajinske akademije znanosti. Godine 1970. Donjeck je stekao [[UNESCO]]-ovo priznanje za najčišći industrijski grad na [[svijet]]u, devet godina kasnije odlikovan je Orednom sovjetskog lidera [[Lenjin]]a. Gotovo svi stanovnici grada Donjecka često su proruske političke orijentacije prije svega jer je vlast [[Vođe Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] često ulagala velike količine novaca u razvoj grada (zapošljavanje) kao potencijalno velikog industrijskog središta s velikim količinama [[Prirodni plin|prirodnog plina]] i drugih prirodnih energenata u cjelokupnoj oblasti. Rukovodstvo grada Donjecka je do 2004. godine vrlo blisko surađivalo s političarima u prijateljskom gradu [[Moskva|Moskvi]] i ta se suradnja s nešto manjim intenzitetom nastavila do danas. U 2009. godini ukrajinski [[FK Šahtar Donjeck|nogometni klub Šahtar]] iz Donjecka osvojio je nogometnu titulu kup [[UEFA]] i time gradu donio nove simpatije kada je u pitanju europsko sportsko natjecanje. {{glavni|Rat u Donbasu}} 2014. postao je glavni grad "[[Narodna Republika Donjeck|Narodne Republike Donjeck]]" u okviru [[Federativna Država Novorusija|Novorusije]]. Trenutno je pod okupacijom pro-ruskih separatista. == Galerija slika grada Donjecka== <gallery> Datoteka:LibraryMiningUniversity.jpg|Gradska knjižnica u Donjecku Datoteka:PlanetariumDonetsk.jpg|Zgrada donjeckog Planetarija Datoteka:StreetofDonetsk.jpg|Pogled na jedan od manjih parkova u Donjecku Datoteka:NabDonetsk.jpg|Pogled na jedan od mostova na donjeckoj rijeci [[Kalmius]] Datoteka:DonetskCathedral.jpg|Manja donjecka Katedrala Presvetog Trojstva Datoteka:TramLM2008.jpg|Novije prijevozno sredstvo u Donjecku Datoteka:MonumentLenkom.JPG|Donjecki spomenik antifašističkim borcima Datoteka:Pedestrianstreet.jpg|Šetalište u središtu Donjecka </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Donetsk}} * [https://web.archive.org/web/20100127133046/http://www.donetskcity.com/ Turistički vodič grada Donjecka] {{eng oznaka}} * [http://www.hostelsclub.com/city-hr-3005-Donetsk.html Smještaj u gradu Donjecku] {{hrv oznaka}} * [http://www.donetsk.dn.ua/ Informativna stranica grada Donjecka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090627043512/http://www.donetsk.dn.ua/ |date=27. lipnja 2009. }} {{rus oznaka}} {{Administrativni centri u Ukrajini‎ }} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Donjeck| ]] 7br160t5ti0lo4s4pfayrketgag7p5q Ranko Marinković 0 12226 7573872 7572078 2026-08-10T22:52:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573872 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Ranko Marinković | boja = #B0C4DE | slika = Ranko Marinkovic STG44585.gif | veličina = 220px | opis slike = Fotografija Ranka Marinkovića | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[22. veljače]] [[1913.]] | mjesto rođenja = [[Vis (grad)|Vis]], [[Hrvatska]] | smrt = [[28. siječnja]] [[2001.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''Albatros'', ''[[Ruke (roman)|Ruke]]'', ''[[Glorija|Glorija]]'', ''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'', ''[[Never more|Never more]]'' | nagrade = {{ubl| • [[NIN-ova nagrada]]|• [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] (godišnja i za životno djelo)| • [[#Nagrade, odličja i priznanja|i dr.]]}} | potpis = | web = | fusnote = }} '''Ranko Marinković''' ([[Vis (grad)|Vis]], [[22. veljače]] [[1913.]] – [[Zagreb]], [[28. siječnja]] [[2001.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[akademik]]. == Životopis == ===Mladost i obrazovanje=== Ranko Marinković rođen je u [[Vis]]u gdje je završio pučku školu, a potom nastavlja gimnaziju u [[Split]]u i Zagrebu. U Zagrebu je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] od 1931. do 1935. godine studirao romanistiku gdje ju je i diplomirao 1935. godine.<ref name="leksikon.muzej">[http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/marinkovic-ranko/ Marinković, Ranko], Višnja Rogošić, ''[[Leksikon Marina Držića]]'', leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 13. listopada 2017.</ref><ref name="lzmk">{{Citiranje www |naslov=Marinković, Ranko |url=http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/121-hrvatska-knjizevna-enciklopedija/1278-marinkovic-ranko-hke |autor=M. Čale |izdavač=[[Hrvatska književna enciklopedija]], [[LZMK]] |preuzeto=13. listopada 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160205081752/http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/121-hrvatska-knjizevna-enciklopedija/1278-marinkovic-ranko-hke |archivedate=5. veljače 2016.}}</ref> ===Književni i pedagoški rad=== Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u Splitu je uhićen od Talijana, te je interniran u logor Ferramonte (Kalabrija). Nakon pada Italije 1943. godine odlazi u [[Bari]], i prebacuje se u sinajski zbjeg [[El Shatt]]. Nakon Drugoga svjetskog rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske. Potom postaje direktor Drame zagrebačkoga [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]], gdje službuje između [[1946.]] i [[1950.]] godine. Godinu poslije, [[1951.]] godine, postaje profesorom na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost, gdje radi do umirovljenja. 1983. godine postaje redovni član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] (današnjeg HAZU).<ref name="hbl" /> === Političko djelovanje === Devedesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je istaknuti podržavatelj nacionalne politike prvog hrvatskog predsjednika dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Pri kraju života bio je [[zastupnik]] [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-a u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Skupštini Grada Zagreba]]. Bio je jednim od aktivnih intelektualaca koji su podržavali [[detitoizacija|detitoizaciju]]. Kao gradski zastupnik zalagao se za promjenu imena tadašnjeg [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|trga Maršala Tita]].<ref>[http://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/drazen-budisa-mediji-presucuju-a-ugledni-ranko-marinkovic-bio-je-promjenu-imena-trga-marsala-tita/ ''Dražen Budiša: Mediji prešućuju, a ugledni Ranko Marinković bio je promjenu imena Trga maršala Tita''], Maxportal.hr, 2. srpnja 2017., pristupljeno 10. ožujka 2018.</ref> Umro je u Zagrebu 2001. godine.<ref name="lzmk"/> Pokopan je u [[Komiža|Komiži]] [[2. veljače]] 2001. godine.<ref>Bogoljub Mitraković, [http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/194753/vis-i-hrvatska-slave-otocnog-voltairea ''Vis i Hrvatska slave otočnog Voltairea''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 23. veljače 2013., pristupljeno 13. listopada 2017.</ref> == Djela == * ''Albatros'' (1939.), [[drama]] * ''Proze'' (1948.), [[Proza|prozna]] zbirka * ''Ni braća ni rođaci'' (1949.), prozna zbirka * ''Oko Božje'' (1949.), prozna zbirka * ''Geste i grimase'' (1951.), zbirka [[Književna kritika|kritika]] i [[esej]]a * ''Pod balkonima'' (1953.), prozna zbirka * ''[[Ruke (roman)|Ruke]]'' (1953.), prozna zbirka<ref>Ova zbirka, u različitim izdanjima, sadrži pripovijetke ''Suknja'', ''Prah'', ''Anđeo'', ''Koštane zvijezde'', ''Benito Floda von Reltih'', ''Ruke'', ''Zagrljaj'', ''Karneval'', ''Mrtve duše'', ''U znaku vage'' i ''Samotni život tvoj''.</ref> * ''[[Glorija|Glorija]]'' (1955.), dramski mirakul<ref>M.L., [http://www.lektire.hr/glorija/ Glorija], lektire.hr, pristupljeno 13. listopada 2017.</ref> * ''Poniženje Sokrata'' (1959.), prozna zbirka * ''Karneval i druge priopovijetke'' (1964.), prozna zbirka * ''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' (1965.), roman * ''Politeia ili Inspektorove spletke'' (1977.), dramski vodvilj * ''Zajednička kupka'' (1980.), roman<ref>[http://www.lektire.me/prepricano/ranko-marinkovic-zajednicka-kupka-interpretacija_830 Ranko Marinković - Zajednička kupka - interpretacija lektira], lektire.me, pristupljeno 13. listopada 2017.</ref> * ''Pustinja'' (1982.), drama * ''Nevesele oči klauna'' (1986.), zbirka kritika, eseja i intervjua<ref>Ova zbirka sadrži dio kritika i eseja već objavljenih u kjizi ''Geste i grimase'' i dopunjena je autorovim intervjuima</ref> * ''[[Never more|Never more]]'' (1993.), roman ==Bibliografija== Objavljena su mu sabrana djela (1982., 1988., 2008. – 2009.), izabrana djela (1981., 2002. – 2004.) te kraći izbori (''Tri drame'', 1977., ''U znaku vage'', Zagreb, 1995., ''Izbor iz djela'', Vinkovci, 2000.).<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11934 Marinković, Ranko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190610111855/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11934 |date=10. lipnja 2019. }}, Tea Rogić Musa i Filip Hameršak (2016.), ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'', hbl.lzmk.hr, pristupljeno 13. listopada 2017.</ref> == Značaj == Književnom opusu Ranka Marinkovića po vrijednosti pripada mjesto na vrhu [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]] druge polovice dvadesetog stoljeća.<ref>{{Citiranje weba |title=Marinković, Ranko |url=https://enciklopedija.hr/clanak/38957 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=29. siječnja 2016.}}</ref> == Citati == * "Nemojte me hvaliti jer bih se na nebu mogao postidjeti", govorio je prije smrti Marinković.<ref name="vl">Pajo Bilinović, [https://www.vecernji.hr/kultura/o-marinkovicu-samo-komiski-iskreno-722918 ''O Marinkoviću samo komiški iskreno''], vecernji.hr, 16. rujna 2002., pristupljeno 13. listopada 2017.</ref> == Nagrade, odličja i priznanja == * 1965.: [[NIN-ova nagrada]] za roman ''Kiklop'' * 1965.: [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]] za roman ''Kiklop'' * 1965.: [[Nagrada Vladimir Nazor]] za književnost * 1975.: [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo * 1980.: [[Nagrada AVNOJ-a]] * 1988.: [[Nagrada Fonda Miroslav Krleža]] * 1993.: [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]] za roman ''Never more''<ref name="hbl"/> * 1995.: [[Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom]] * 1995.: [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] * 1998.: Plaketa [[Dobrojutro, more]], s pjesničkih susreta u Podstrani<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=105187 ''Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje "za osobit doprinos hrvatskoj književnosti"''], ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.</ref> * Nagrada [[Zagreb|Grada Zagreba]] == Spomen == * [[Nagrada Ranko Marinković|Nagrada Ranko Marinković]], nagrada ''[[Večernji list|Večernjega lista]]'' za najbolju kratku priču od 2001. godine nosi njegovo ime * Dani Ranka Marinkovića, bijenalna manifestacija koja se od 2002. godine održava u [[Komiža|Komiži]]<ref name="vl"/> * Gradska knjižnica "Ranko Marinković" u Komiži od 2002. godine nosi njegovo ime<ref name="vl"/> * Memorijalna zbirka Ranko Marinković u Visu, osnovana 2008. godine sa svrhom očuvanja uspomene na njegovo životno djelo * Poštanska marka s likom Ranka Marinkovića u seriji ''Znameniti Hrvati'' [[Hrvatska pošta|Hrvatske pošte]], izdana 2013. godine povodom 100. obljetnice njegova rođenja<ref name="hbl"/><ref>[http://www.epostshop.hr/znameniti-hrvati-2013-ranko-marinovic/pid/713 Znameniti Hrvati 2013. - Ranko Marinković], epostshop.hr, pristupljeno 13. listopada 2017.</ref> == Izvori == ;Bilješke i literatura {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} ;Mrežna mjesta * Ranko Marinković, [http://www.borut.com/library/texts/marinkovic/ruke/index.htm ''Ruke''], [[Svjetlost (nakladnik)|Svjetlost]], Sarajevo, 1964. * [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/35/39351/www.matica.hr/Vijenac/vijenac453.nsf/AllWebDocs/Tema_II.html ''Tema II (Ranko Marinković)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506155044/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/35/39351/www.matica.hr/Vijenac/vijenac453.nsf/AllWebDocs/Tema_II.html |date=6. svibnja 2021. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', tema broja 453/2011. * [http://www.lektire.hr/autor/ranko-marinkovic/ Ranko Marinković] na portalu www.lektire.hr * [http://www.lektire.me/prepricano/ranko-marinkovic-benito-floda-von-reltih_813 Ranko Marinković] na portalu www.lektire.me {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{Hrvatska književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Marinković, Ranko}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski profesori]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]][[Kategorija:Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić]] [[Kategorija:Nositelji Velereda kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Životopisi, Vis]] q86wgli59vis5fqs7rdap7brrbjiyzb Marijana Radev 0 12356 7573595 7217587 2026-08-10T14:24:37Z Divna Jaksic 974 7573595 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Marijana Radev | Img = Marijana Radev Carmen.jpg | Img_capt = Marijana Radev kao Carmen <br> u [[Carmen|istoimenoj operi]] [[Georges Bizet|Georgesa Bizeta]] | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[21. studenoga]] [[1913.]] | Smrt = [[17. rujna]] [[1973.]] | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[ozbiljna glazba]], [[opera]] | Zanimanje = [[Opera|operna]] [[Pjevanje|pjevačica]] ([[alt]]) | Djelatno_razdoblje = [[1931.]] – [[1971.]] | Producentska_kuća = | Angažman = Opera [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK u Zagrebu]] | URL = | nagrade = 1972. [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za glazbu]] za životno djelo<br>1973. [[Nagrada Milka Trnina]] | Značajni instrumenti = }} '''Marijana Radev''' ([[Constanța (grad)|Constanţa]], [[21. studenoga]] [[1913.]] – [[Zagreb]], [[17. rujna]] [[1973.]]), [[hrvatska]] [[Opera|operna]] [[pjevačica]] ([[alt]]istica) [[Bugari u Hrvatskoj|bugarskoga podrijetla]]. == Karijera == Prvi je put nastupila na sceni [[1931.]] godine u Zagrebu na praizvedbi ''Božićne priče'' [[Rudolf Matz|Rudolfa Matza]], a profesionalno je debitirala [[1938.]] godine u [[Trst]]u ulogom Marine u ''Borisu Godunovu'', a u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]] je prvi put pjevala u rujnu iste godine Santuzzu u ''[[Cavalleria rusticana|Cavalleriji rusticani]]''. U Zagrebačkoj operi, kao članica ili stalna gošća do [[1971.]] godine, ostvarila je 44 uloge i imala gotovo 600 nastupa. U sebi je sjedinjavala sva eminentna svojstva snažne umjetničke osobnosti, intenzivan smisao za [[ritam (glazba)|ritam]], istančanu muzikalnost, visoku kulturu, što je uz [[glas]] posebnih tamnih preljeva i izrazit glumački dar njezine kreacije učinilo besmrtnima i teško ponovljivima. Premda se najčešće ponajprije doživljava kao Carmen, a i britanska je kritika nakon njezina gostovanja u [[Covent Garden]]u [[1955.]] godine ustvrdila kako od vremena glasovite [[Emma Calvé|Emme Calvé]] nije bilo takve Carmen koja bi potpuno zadovoljila sve pjevačke i glumačke zahtjeve uloge koju je pjevala i u [[Bečka državna opera|Bečkoj državnoj operi]] i pariškoj [[Opéra Comique|Opéri Comique]]. Međunarodni ugled ponajviše duguje ulozi Grofice u ''Pikovoj dami'' u milanskoj [[La Scala|Scali]] [[1961.]] godine (zabilježena je snimka uživo) i činjenici da je za [[gramofon]]sku tvrtku DGG sudjelovala u visoko cijenjenim snimkama [[Giuseppe Verdi|Verdijeva]] ''[[Requiem (Verdi)|Requiema]]'', [[Gioacchino Rossini|Rossinijeva]] djela ''Stabat Mater'' i [[Beethoven]]ove ''Misse solemnis''. U Zagrebu je ostvarila i antologijske kreacije Charlotte u ''Wertheru'', Amneris, Azucene, Kundry u ''Parsifalu'', [[Jakov Gotovac|Gotovčeve]] Dome u ''[[Ero s onoga svijeta|Eri s onoga svijeta]]'' i Govedarke u ''Morani'', [[Christoph Willibald Gluck|Gluckova]] ''Orfeja''. Bila je protagonisticom velikih opernih događaja prvih hrvatskih izvedaba suvremenih djela i praizvedaba hrvatskih [[opera]]. Pjevala je [[Ivan Brkanović|Brkanovićevu]] Jelu u ''Ekvinociju'' i Barbaru u ''Zlatu Zadra'', [[Benjamin Britten|Brittenovu]] ''[[Nasilje nad Lukrecijom|Lukreciju]]'', Gotovčevu ''[[Mila Gojsalića (opera)|Milu Gojsalića]]'', Bradatu Turkinju u ''Životu razvratnika'' [[Igor Stravinski|Stravinskog]], Madame Floru u Menottijevu ''Mediumu'' i druge. Posljednji je put nastupila na sceni 25. travnja 1971. u slavnoj predstavi zvijezda, ''Giocondi'' pod ravnanjem [[Lamberto Gardelli|Lamberta Gardellija]], i još jednom u ulozi Slijepe žene pokazala uzorno fraziranje i vrhunsko umijeće inetrpretacije. Njezin brat [[Gregor Radev]] bio je također operni pjevač te glumac. Ulice u [[zagreb]]ačkom [[Prečko]]m i [[Zadar|Zadru]] nose njezino ime. == Nagrade == * 1972. - [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za glazbu]] za životno djelo * 1973. - [[Nagrada Milka Trnina]] == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/51425 Radev, Marijana] Hrvatska enciklopedija. LZMK * [http://proleksis.lzmk.hr/43094/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Radev, Marijana] * [[Jagoda Martinčević]]: [https://web.archive.org/web/20070927005604/http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/bas4.htm Hrvatski vokalni umjetnici XX. stoljeća u svijetu] * [http://www.bugari-u-hrvatskoj.com/hr/jedna-bugarska-ruza-za-100-obljetnicu-rodenja-marijane-radev/ Bugari u Hrvatskoj – Diana Glasnova: »Jedna bugarska ruža za 100. obljetnicu rođenja Marijane Radev«] * [http://operalounge.de/cd/recitals-lieder/bedeutende-stimme-aus-kroatien Opera Lounge.de – Eine bedeutende Stimme aus Kroatien: Marijana Radev] {{deu oznaka}} {{engl}} {{Nagrada Milka Trnina}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za glazbu}} {{GLAVNIRASPORED:Radev, Marijana}} [[Kategorija:Hrvatski operni pjevači]] [[Kategorija:Altovi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Milka Trnina]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu]] [[Kategorija:Životopisi, Constanța (grad)]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] nzlj6z0ya7djq4abqhliu45zffzom7v Siniša Vuco 0 13452 7573910 6527847 2026-08-11T01:25:01Z Sk53121 310591 Popravljen link 7573910 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Siniša Vuco | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = Sinnie Wolf<br> General Vasilij Mitu<br> Admiral Koljač | Rođenje = [[29. travnja]] [[1971.]] | Smrt = | Mjesto rođenja = [[Split]] | Prebivalište = | Instrument = gitara<br> bas-gitara <br> vokal | Žanr = [[pop]]<br> [[rock]]<br> [[heavy metal]]<br> [[turbofolk]] | Zanimanje = pjevač<br>skladatelj<br>gitarist | Djelatno_razdoblje = [[1989.]] – danas | Producentska_kuća = [[Croatia Records]] | Angažman = [[Evil Blood]], [[Vatrene Ulice (glazbeni sastav, Split)|Vatrene ulice]], [[Witchcraft]], [[Živo blato (glazbeni sastav)|Živo blato]], [[Klanje ljudi]] | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = 2000. nagrada Zlatna Ptica za više od 100.000 prodanih albuma<ref>[https://www.dulist.hr/vuco-odusevio-dubrovcane/145549/ Dulist.hr] Dobitnik je diskografske nagrade “Zlatna Ptica” za preko 100.000 prodanih albuma (do 2001.) </ref><ref>{{Cite web|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001202/magazin.htm|title=U Zagrebu održana gala zabava Croatia Recordsa Splićani perjanice Zlatne ptice|archive-url=http://web.archive.org/web/20171213053307/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001202/magazin.htm|archive-date=13 December 2017}}</ref> | Značajni instrumenti = }} '''Siniša Vuco''' ([[Split]], [[29. travnja]] [[1971.]]<ref name="hrt">{{citiranje www |url=http://www.hrt.hr/dora/dora2007/izvodjaci/sinisa_vuco.html |naslov=Siniša Vuco |jezik=hrvatski |access-date=29. studenoga 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080119065009/http://www.hrt.hr/dora/dora2007/izvodjaci/sinisa_vuco.html |archivedate=19. siječnja 2008.}} Hrt.hr (1. rujna 2010.)</ref>), hrvatski [[pjevač]], [[skladatelj]] pop i rock glazbe i heavy metala. Skladao je i pisao glazbu za mnoge hrvatske izvođače. Siniša Vuco je jedan od rijetkih glazbenika koji se u svojoj karijeri bavi potpuno suprotnim [[glazbeni žanrovi|glazbenim žanrovima]]. Podjednako je prihvaćen kao autor i pjevač nove narodne glazbe i kao autor i izvođač žestokog [[hard rock]]a. Tematike njegovih pjesama najčešće su: alkohol, ljubav, žene, patnja i prošlost.<ref>[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101118 Croatia records] službena biografija </ref> Također je glazbenik i njegov brat Hrvoje, član splitske heavy metal grupe [[Psihijatrija (glazbeni sastav)|Psihijatrija]], a glazbom se bavio i njihov otac [[Luka Vuco (glazbenik)|Luka Vuco ''Luis'']].<ref>dd/h: [https://direktno.hr/zivot/otac-sinise-vuce-preminuo-nakon-duge-i-teske-bolesti-146119/ ''Otac Siniše Vuce preminuo nakon duge i teške bolesti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190209124452/https://direktno.hr/zivot/otac-sinise-vuce-preminuo-nakon-duge-i-teske-bolesti-146119/ |date=9. veljače 2019. }}, direktno.hr. 3. veljače 2019. Pristupljeno 8. veljače 2019.</ref> Sin Siniše Vuce [[Vilibald Vuco]] je profesionalni nogometaš. Igrao je za Rudeš a veljače 2018. potpisao je za španjolskog prvoligaša Alavesa.<ref>Večernji list: [https://www.vecernji.hr/sport/vilibald-sinisa-vuco-alaves-rudes-transferi-1223779 ''Sin poznatog hrvatskog pjevača potpisao za španjolski prvoligaški klub''], Večernji list. 2. veljače 2018. Pristupljeno 8. veljače 2019.</ref> == Životopis == === Glazbena karijera === Vuco je [[1987.]] sa šesnaest godina, nastupio i pobijedio na lokalnom glazbenom natjecanju »Glas Kaštela«.<ref name="object">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=221206 crorec.hr] Siniša Vuco, intervju 22. 10. 2007. dodano 17. srpnja 2011.</ref> U glazbenom smislu bio je pod velikim utjecajem bosanskih rock sastava kao što su [[Bijelo dugme]], [[Valentino (glazbeni sastav)|Valentino]], [[Dino Merlin|Merlin]] i [[Vatreni poljubac]].<ref name="object"></ref> Potom je svirao gitaru u sastavima, zajedno s Dennis "Harris" Gabrićem i Ivanom Svalinom (svojim budućim kumom), kao što je [[Evil Blood]].<ref name="archives">[http://www.metal-archives.com/band.php?id=52426 Evil Blood] [[Encyclopaedia Metallum]] (1. rujna 2010.)</ref> Pjevao je i svirao u splitskom heavy metal sastavu [[Vatrene Ulice (glazbeni sastav, Split)|Vatrene Ulice]],<ref>[http://www.metal-archives.com/band.php?id=3540285893 Vatrene Ulice] [[Encyclopaedia Metallum]] pristupljeno 3. 08. 2010.</ref> i u [[thrash metal]] sastavu [[Witchcraft]],<ref>[http://www.metal-archives.com/band.php?id=60577 Witchcraft] [[Encyclopaedia Metallum]] pristupljeno 11.04. 2010.</ref> također iz Splita. Imao je i malo poznat demosastav Magistrala bend. Vucin prvi veliki hit bila je pjesma »Molim te vrati se«, koju je otpjevao na splitskom festivalu<ref name="object"></ref> [[Melodije hrvatskog jadrana|Melodije hrvatskog Jadrana]] u duetu s pjevačicom [[Ivanka Luetić|Ivankom Luetić]] 1992. godine. Na istom festivalu je samostalno izvodio nagrađivane skladbe "Siromasi" i "Ostani". Veliki preokret u svojoj glazbenoj karijeri napravio je u drugoj polovici devedesetih s albumom nove narodne glazbe ''[[Volim piti i ljubiti]].'' S ovim izdanjem postigao je veliku popularnost, unatoč radikalnoj promjeni glazbenog stila, iako je u njegovoj glazbi i ranije bilo elemenata turbo folka. Pisao je i skladao za mnoge popularne hrvatske izvođače kao što su [[Mišo Kovač]], [[Kemal Monteno]], [[Zlatni dukati]], [[Alka Vuica]], [[Vlado Kalember]] i drugi. Napisao je pjesmu ''Stari se'' koju izvode [[Marko Perković Thompson]] i [[Tiho Orlić]]. Dobitnik je diskografske nagrade "Zlatna Ptica" za preko 100.000 prodanih albuma (do 2001.).<ref name="hrt"/> Zbog kaznene prijave za obiteljsko nasilje uskraćen mu je nastup na [[Dora|Dori]] [[2007.]], s pjesmom "Zbog tebe" Fedora Boića.<ref name="jutarnji.hr">[http://www.jutarnji.hr/jelena-vuco--moj-me-suprug-sinisa-uoci-valentinova-nije-osamario/215095/ jutarnji.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} pristupljeno 04.04.2010.</ref> Četiri albuma su mu postigla zlatnu a tri srebrnu tiražu.<ref name="hrt"/> Utemeljio je i hard rock skupine [[Živo blato (glazbeni sastav)|Živo blato]] i [[Klanje ljudi]]. U travnju [[2008.]] objavio je da prekida veze s hrvatskom estradom te dobrovoljno napušta Hrvatsku glazbenu uniju.<ref name="vuco">[http://www.index.hr/xmag/clanak/estrada-na-koljenima-zauvijek-otisao-sinisa-vuco/380935.aspx index.hr] pristupljeno 29.11.2009.</ref> Samovoljno je odlučio i ne davati više izjave za medije. U priopćenju koje je ovjerio kod javnog bilježnika i uputio medijima i HGU između ostaloga stoji: :"Nakon 17 godina bavljenja glazbom i 14 albuma, zbog raznih okolnosti koje su me pratile, odlučio sam da kao pjevač u Hrvatskoj više nikad neću objavljivati pjesme ni albume (osim 'Vuco livea’ koji ću snimiti do kraja ove godine). Također, formalno sam istupio iz Hrvatske glazbene unije, čime želim dati do znanja da se više ne osjećam članom estrade." Najavio je da će i dalje samo nastupati uživo diljem Hrvatske.<ref>[http://www.24sata.hr/show/pjevac-sinisa-vuco-najavio-odlazak-s-hrvatske-estrade-56454 24sata.hr] dodano 11. 01. 2012.</ref> Najavljeni album "Vuco live" uopće nije objavljen. Album koji je izišao nakon ove najave je studijsko izdanje ''[[Vuco XI]]'' izdan 2011. === Politički angažman === Siniša Vuco kandidirao se na [[Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]] 2001. godine. Kao nositelj nezavisne županijske liste osvojio je 3.307 glasova<ref>[http://www.izbori.hr/2001Lokalni/PDF/Z17.pdf Izbori.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090530001706/http://www.izbori.hr/2001Lokalni/PDF/Z17.pdf |date=30. svibnja 2009. }} dodano 3. rujna 2010.</ref> čime nije prešao izborni prag. Godine [[2003.]] kandidirao se kao glavni nositelj liste od trinaest kandidata na [[parlamentarni izbori u Hrvatskoj|parlamentarnim izborima]].<ref>[http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ09/IJ09-28.htm Izbori.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928174331/http://www.izbori.hr/2003Sabor/kandidatura/IJ09/IJ09-28.htm |date=28. rujna 2011. }} dodano 3. rujna 2010.</ref>Neovisna lista na izborima zastupnika u Hrvatski sabor osvojila je 1.021 glas<ref>[http://www.izbori.hr/2003Sabor/index.htm Izbori.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140915064843/http://www.izbori.hr/2003Sabor/index.htm |date=15. rujna 2014. }} pristupljeno 3. rujna 2010.</ref> te također nije dobila dovoljan broj glasova za ulazak njenih članova u [[Hrvatski sabor]]. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnim izborima 2011.]] Vuco se kandidirao kao glavni nositelj Neovisne liste Siniše Vuce. Lista se kandidirala u 1. i 10. izbornoj jedinici. Svaka lista imala je različite kandidate, svaka po 14 osoba. U 1. izbornoj jedinici lista je osvojila 961 glas, a u 10. 2004 glasa,<ref>[http://www.izbori.hr/izbori/dip_ws.nsf/0/2DF9D413BA2DA73BC125796500586759/$File/konacni_sluzbeni_rezultati_2011.pdf Izbori.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021105303/http://www.izbori.hr/izbori/dip_ws.nsf/0/2DF9D413BA2DA73BC125796500586759/$File/konacni_sluzbeni_rezultati_2011.pdf |date=21. listopada 2014. }} dodano 11. siječnja 2012.</ref> čime nije prijeđen izborni prag. Prilikom predizborne kampanje Vuco je prekinuo medijsku šutnju za koju se ranije opredijelio.<ref>Premda se može reći da je šutnju prekinuo i ranije primjerice davanjem intervjua za Radio Ljubuški ([http://www.youtube.com/watch?v=xTYG0N-jVto you.tube]). Iako se ova radio stanica nalazi u BiH, a izjava je ovjerena u Hrvatskoj</ref> U ovom smislu je i vodio kampanju pod nazivom "Šutnja je zlato. Pričat ću u Saboru!". Premda se njegova kampanja više doimala kao svojevrstan ''performance'' kao reakcija na vladajuću političku situaciju, a manje kao ozbiljna politička kandidatura. === Privatni život === Oženio se dva puta i jednom razveo. Trenutno je u braku s Jelenom Vuco. Ima četvero djece, dva sina i dvije kćeri.<ref name="index2"/> Jedan od sinova, Vilibald, nastupao je za mlađe uzraste [[HNK Hajduk Split|Hajduka]].<ref name="index3">[http://www.index.hr/sport/clanak/trazena-je-roba-u-stuttgartu--vuco-imponira-mi-interes-nijemaca-ali-moj-vilibald-je-igrac-hajduka/498911.aspx index.hr] </ref> U javnosti je poznat po svojim ekscentričnim i provokativnim istupima: u intervjuima i na koncertima često vrijeđa druge glazbenike, a u Splitu je čak pištoljem prijetio vozaču [[autobus]]a koji mu nije htio prevesti plakate do [[Njemačka|Njemačke]].<ref name="index2">[http://www.index.hr/xmag/clanak/amerikanci-pomislili-da-je-vuco-taliban-/151941.aspx index.hr] pristupljeno 3.12.2009.</ref> Objasnio je da se okušao u raznim žanrovima glazbe da bi prehranio svoju mnogobrojnu obitelj, "jer da nema njih otišao bi sam čuvati ovce na [[Novi Zeland]]".<ref name="index2"/> U studenom [[2007.]] optužen je da je išamarao suprugu i zajedno s njenom sestrom ju izbacio na ulicu, nakon čega je protiv njega pokrenut sudski postupak.<ref>[http://www.24sata.hr/news/sinisa-vuco-opet-istukao-zenu-i-izbacio-je-iz-stana-/35759/ 24sata.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} pristupljeno 3.12.2009.</ref> Ovo je kasnije demantirao zajedno sa suprugom, tužba je kasnije povučena.<ref name="jutarnji.hr"/> == Diskografija == === Studijski albumi === # ''[[A gdje si ti]]'' &ndash; [[1993.]] # ''[[Vuco II]]'' &ndash; [[1995.]] # ''[[Vuco III]]'' &ndash; [[1996.]] # ''[[Vuco IV]]'' &ndash; [[1997.]] # ''[[Volim piti i ljubiti]]'' &ndash; [[1998.]] # ''[[Vuco 2001]]'' &ndash; [[2001.]] # ''[[Vrati se, vrati]]'' &ndash; [[2002.]] # ''[[Jesam!]]'' &ndash; [[2004.]] # ''[[Volim narodno]]'' &ndash; [[2004.]] # ''[[Ne mogu ti to oprostiti]]'' &ndash; [[2007.]] # ''[[Vuco XI]]'' &ndash; [[2011.]] === Kompilacije === # ''[[ Najveći hitovi (Siniša Vuco)]]'' &ndash; [[2000.]] # ''[[ Megamix (Siniša Vuco)]]'' &ndash; [[2003.]] # ''[[Zlatna kolekcija – Siniša Vuco|Zlatna kolekcija]]'' &ndash; [[2007.]] # ''[[Siniša Vuco – The Love Collection]]'' &ndash; [[2012.]] # ''The Best of Collection'' &ndash; [[2016.]] === Živo blato === #''[[Konac konca]]'' – [[2000.]] #''[[Live in Zagreb 2012.]]'' – [[2012.]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.zadarskilist.hr/clanci/19112009/kontroverzni-vuco-opet-u-zadru Zadarski List.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100810041848/http://www.zadarskilist.hr/clanci/19112009/kontroverzni-vuco-opet-u-zadru |date=10. kolovoza 2010. }} Tomislav Jerak * [https://web.archive.org/web/20110818085600/http://tiffa.tragurium.net/vuco/cv.htm Tiffa.tragurium.net] sačuvano na [https://web.archive.org/ Wayback Machine] Ante Maljković * {{Siniša Vuco}} {{GLAVNIRASPORED:Vuco, Siniša}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Glazbenici heavy metala]] tgvugioepk38ewrabdjqfsr0ie8po5y Ratovi zvijezda VI: Povratak Jedija 0 13838 7573889 7480416 2026-08-10T23:57:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573889 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{izdvojeni članak|prosinac 2015.}} {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Ratovi zvijezda VI: Povratak Jedija | naslov originala = Star Wars – Episode VI: Return of the Jedi | slika = ReturnOfTheJediPoster1983.jpg | opis slike = Službeni plakat filma ''Ratovi zvijezda VI: Povratak Jedija'' | veličina slike = 200px | režija = [[Richard Marquand]] | producenti = [[Howard Kazanjian]]<br>[[George Lucas]]<br>[[Robert Watts]] (koproducent)<br>[[Rick McCallum]]<br>(Specijalno izdanje) | scenarij = '''Priča:'''<br>George Lucas<br>'''Scenarij:'''<br>George Lucas<br>[[Lawrence Kasdan]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Mark Hamill]]<br>[[Harrison Ford]]<br>[[Carrie Fisher]]<br>[[Billy Dee Williams]] | glazba = [[John Williams]] | snimatelj = [[Alan Hume]] | montaža = [[Sean Barton]]<br>[[Marcia Lucas]]<br>[[Duwayne Dunham]] | distributer = [[20th Century Fox]] | godina = [[1983.]] | trajanje = 134 min. (originalno izdanje)<br>135 min. (specijalno izdanje) | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $32 500 000<ref>Aubrey Solomon, ''Twentieth Century Fox: A Corporate and Financial History'', Scarecrow Press, 1989. str. 260</ref> | zarada = $475 100 000 | žanr = [[Znanstveno-fantastični film]] | prethodni = [[Ratovi zvijezda V: Imperij uzvraća udarac]] | sljedeći = [[Ratovi zvijezda I: Fantomska prijetnja]] | web stranica = http://www.starwars.com/episode-vi | imdb_id = 0086190 }} '''''Ratovi zvijezda VI: Povratak Jedija''''' (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] preveden i kao '''''Zvjezdani ratovi – Epizoda VI: Povratak Jedija'''''; [[engleski jezik|eng.]] ''Star Wars – Episode VI: Return of the Jedi'') [[SAD|američki]] je [[ep]]ski [[znanstveno-fantastični film]] iz [[1983.]] godine za koji su [[scenarij]] napisali [[George Lucas]] i [[Lawrence Kasdan]]: režirao ga je [[Richard Marquand]]. To je treći film iz ciklusa ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]'', šesti po kronologiji događaja radnje i prvi snimljen THX [[Tehnologija|tehnologijom]]. Radnja filma smještena je godinu dana nakon događaja iz prethodnoga nastavka ''[[Zvjezdani ratovi V: Carstvo uzvraća udarac|Carstvo uzvraća udarac]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/movies/episode-vi/ |title=Star Wars: Episode VI Return of the Jedi |publisher=Lucasfilm |accessdate=2010-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100212102456/http://www.starwars.com/movies/episode-vi/ |archivedate=2010-02-12}}</ref> Film su producirali [[Howard Kazanjian]] i kompanija [[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]], a glavne su uloge u filmu ostvarili [[Mark Hamill]], [[Harrison Ford]], [[Carrie Fisher]], [[Billy Dee Williams]], [[Anthony Daniels]], [[David Prowse]], [[Kenny Baker]], [[Peter Mayhew]] i [[Frank Oz]]. Zlo Galaktičko carstvo pod vodstvom okrutnoga cara [[Palpatine]]a radi na izgradnji nove [[Zvijezda Smrti|Zvijezde Smrti]] kako bi konačno uništili pobunjenički savez. Budući da Palpatine želi osobno nadgledati posljednju fazu njezine izgradnje, pobunjenička flota planira frontalni napad na Zvijezdu Smrti kako bi spriječila njezin nastanak te kako bi ubila Palpatinea i time napokon okončala postojanje carstva. U međuvremenu [[Luke Skywalker]], vođa pobunjenika i [[Jedi|Jedi vitez]], vodi vlastitu bitku kako bi [[Darth Vader|Dartha Vadera]] – svoga oca i bivšega Jedi viteza, nekoć znanog pod imenom [[Anakin Skywalker|Anakin]] – vratio s puta mračne strane Sile. Redatelji [[David Lynch]] i [[David Cronenberg]] bili su u pregovorima za režiju posljednjega nastavka sage prije nego što je taj zadatak preuzeo Marquand. Produkcijski tim koristio je Lucasove nacrte priče tijekom pretprodukcije: Lucas, Kasdan, Marquand i producent Kazanjian proveli su zajedno dva tjedna kako bi, pišući scenarij, detaljno razradili priču filma. Kazanjian je pomaknuo raspored snimanja filma nekoliko tjedana prije predviđenog početka kako bi tvrtci ''Industrial Light & Magic'' omogućio više vremena za što kvalitetnije vizualne efekte filma u post-produkciji. Film je snimljen na lokacijama u [[Engleska|Engleskoj]], [[Kalifornija|Kaliforniji]] i [[Arizona|Arizoni]] u razdoblju od [[Siječanj|siječnja]] do [[Ožujak|ožujka]] [[1982.]] godine: produkcija je bila obavijena strogim velom tajne, a radni naslov filma bio je ''Blue Harvest'' kako bi se smanjili dodatni troškovi. Film je u kino distribuciju pušten [[25. svibnja]] [[1983.]] godine uz uglavnom pozitivne kritike. Zarada filma u [[kino|kinima]] diljem svijeta iznosi više od 475 milijuna [[dolar]]a. U sljedećih 20 godina uslijedit će nekoliko različitih video i kino izdanja filma. Saga ''Zvjezdanih ratova'' nakon ovog filma nastavljena je filmom [[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Fantomska prijetnja]], prvim dijelom tzv. ''prequel'' trilogije. Nastavak filma ''Povratak Jedija'' pod naslovom [[Ratovi zvijezda VII: Sila se budi]] najavljen je 30. listopada 2012. godine, a u kino distribuciju u svijetu kreće sredinom prosinca 2015. godine.<ref>{{cite news |url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2012/10/30/disney-planning-new-star-wars-movie-with-lucasfilms-purchase |title=Disney Planning New 'Star Wars' Movie With Lucasfilm Purchase |work=[[Forbes]] |date=2012-10-30 |accessdate=2012-10-31 |author=Pomerantz, Dorothy}}</ref> == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} [[Luke Skywalker]] osmišljava plan kako bi spasio [[Han Solo]]a iz ruku kriminalca [[Jabba the Hutt|Jabbe the Hutta]] uz pomoć [[Leia Organa|princeze Leie]], [[Lando Calrissian|Landa Calrissiana]], [[Chewbacca|Chewbacce]], [[C-3PO|C-3PO-a]] i [[R2-D2|R2-D2-a]]. Leia se infiltrira u Jabbovu palaču na planetu Tatooine preobučena u lovca na ucjene koja predstavlja Chewieja kao svog zatvorenika dok se Lando već od ranije nalazi u palači preobučen u zaštitara. Leia uspijeva doći do Hana i odmrznuti ga, ali uskoro oboje bivaju uhvaćeni. Potom dolazi Luke koji nakon kraćeg duela također biva uhvaćen. Jabba osuđuje Lukea i Hana na [[smrt]], ali prilikom početka njihove egzekucije Luke se oslobađa te nastaje bitka u kojoj pogibaju [[Boba Fett]] - lovac na ucjene koji je Hana predao Jabbi - i Jabba - kojeg uguši Leia. Grupa preživjelih nakon toga uspijeva pobjeći nakon što Luke uništi Jabbov brod. I dok Han i Leia odlaze do pobunjeničkog saveza, Luke se vraća na planet Dagobah gdje pronalazi [[Yoda|Yodu]] na samrti. Sa svojim posljednjim uzdasima, Yoda priznaje Lukeu da je zli [[Darth Vader]], nekoć znan pod imenom [[Anakin Skywalker]], njegov pravi otac; također uspijeva spomenuti i "još jednog Skywalkera". Uskoro duh [[Obi-Wan Kenobi|Obija-Wan Kenobija]] koji se pojavljuje Lukeu potvrđuje da je taj "drugi Skywalker" o kojem je Yoda pričao zapravo Lukeova sestra blizanka Leia. Obi-Wan govori Lukeu da se ponovno mora suočiti s Vaderom ako želi poraziti carstvo. Pobunjenički savez saznaje da carstvo gradi novu [[Zvijezda Smrti|Zvijezdu Smrti]] pod osobnim nadzorom Vadera i njegovog gospodara, cara [[Palpatine]]a. Savez osmisli novi plan zbog kojeg će Han povesti svoj tim na šumski planet Endor kako bi na njemu uništio borbenu postaju koja upravlja generatorom štita Zvijezde Smrti te na taj način osigurati eskadrili borbenih letjelica saveza da uđu u nedovršenu postaju i unište ju iznutra. Kako se brod u kojem se nalazi Luke približava imperijalističkim brodovima, on osjeti Vaderovu prisutnost pa se boji da zbog toga ugrožava misiju. Na planetu Endor Luke i njegovi prijatelji susreću pleme Ewoksa i nakon početnog neslaganja i nerazumijevanja oni uskoro oformljuju savez. Kasnije Luke priznaje Lei da mu je ona sestra odnosno da im je Vader otac te da ih napušta kako bi se otišao suočiti s njim. Predavši se carskim trupama, Luke je doveden do Vadera koji ga neuspješno pokušava preokrenuti na tamnu stranu [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sile]]. Vader ga nakon toga odvodi na Zvijezdu Smrti gdje Luke konačno upoznaje Palpatinea. On mu otkriva da je Zvijezda Smrti, iako naizgled nedovršena, već sada potpuno spremna za operaciju i uništavanje savezničke pobune. U međuvremenu na planetu Endor, Hanov tim zarobljen je od strane imperijalističkih snaga, ali iznenadan protuudar Ewoksa omogući pobunjenicima uništavanje štita. Za to vrijeme Lando pilotirajući brodom ''Millennium Falcon'' predvodi pobunjeničku eskadrilu do Zvijezde Smrti, ali njezin štit još uvijek je aktivan. Palpatine u Lukeu pokušava probuditi bijes kako bi se ovaj priklonio tamnoj strani Sile pa se Luke nađe u borbi [[Svjetlosni mač|svjetlosnim mačevima]] s Vaderom. Vader otkriva da Luke ima sestru te prijeti da će nju okrenuti na tamnu stranu. Ljutiti Luke u tom trenutku napada Vadera i odsiječe mu desnu ruku nakon čega ga Palpatine nagovara da ubije Vadera i zauzme njegovo mjesto. Međutim, Luke to odbija, proglašavajući sebe [[Jedi|Jedi vitezom]]. Bijesan, Palpatine iskorištava svoje vlastite moći kako bi mučio Lukea. Odlučan u tome da ne dopusti da mu ubije sina, Vader prihvaća Lukeovu sudbinu, baca Palpatinea u okno te na taj način ispunjava proročanstvo da će on biti taj koji će uništiti Sith i dovesti ravnotežu u Sili, premda je u procesu smrtno ranjen. Na zahtjev svog oca, Luke uklanja Vaderovu masku dopuštajući ocu da svog sina prvi put pogleda vlastitim očima prije nego mu umre na rukama. U međuvremenu na planetu Endor Han i ostatak ekipe uspijevaju pobijediti imperijalističke snage te uništavaju generator štita na taj način omogućujući pobunjeničkoj eskadrili napad na Zvijezdu Smrti. Lando predvodi ostatak brodova u jezgru postaje gdje uništavaju glavni reaktor. Luke bježi u jednom od brodova skupa s očevim tijelom, dok Lando bježi s Falconom par sekundi prije nego Zvijezda Smrti nestane u velikoj eksploziji. Na planetu Endor Leia priznaje Hanu da joj je Luke brat pa se njih dvoje poljube. Luke se vraća na Endor i kremira očevo odijelo uz pomoć vatre. Dok pobunjenici slave pobjedu nad carstvom, Luke vidi duhove Obi-Wana, Yode i Anakina koji ga zadovoljno promatraju. == Glumačka postava == [[File:Mark Hamill (1980).jpg|thumb|200px|[[Mark Hamill]] - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija'' tumači ulogu [[Luke Skywalker|Lukea Skywalkera]].]] [[File:Harrison Ford 2011.jpg|thumb|200px|[[Harrison Ford]] - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija'' tumači ulogu [[Han Solo|Han Soloa]].]] * '''[[Mark Hamill]] kao [[Luke Skywalker]]:''' u godinu dana otkad se posljednji put susreo s Darthom Vaderom u Gradu na oblacima (''Cloud City''), Luke je skoro završio svoju obuku za [[Jedi|Jedi viteza]]. * '''[[Harrison Ford]] kao [[Han Solo]]:''' iako ga je Darth Vader zamrznuo i predao [[Boba Fett|Bobi Fettu]] koji ga je odveo [[Jabba the Hutt|Jabbi the Huttu]], Hana oslobađa princeza Leia, ali samo nakratko budući ga Jabba osuđuje na [[smrt]]. On bježi s grupom nakon što ih sve zajedno spasi Luke. Uskoro postaje general pobunjeničke vojske i predvodi napad na postaju na planetu Endor. * '''[[Carrie Fisher]] kao [[Leia Organa|Princeza Leia]]:''' princeza s planeta Alderaan, Leia pomaže Lukeu u njegovoj potrazi za Hanom. Kasnije se otkriva da je ona ustvari Lukeova sestra blizanka. * '''[[Billy Dee Williams]] kao [[Lando Calrissian]]:''' nakon što je njegov Grad u oblacima preuzelo carstvo, Lando se pridružuje pobunjeničkom savezu i pomaže Lukeu u njegovoj potrazi za Han Solom. Kasnije će pilotirati brodom ''Millennium Falcon'' i njime predvoditi napad na Zvijezdu Smrti. * '''[[Anthony Daniels]] kao [[C-3PO]]:''' protokolarni droid za ljudsko-kiborške odnose Lukea Skywalkera koji se pokaže od velike važnosti prilikom sklapanja prijateljstva između pobunjenika i Ewoksa na planetu Endor, a koji ga smatraju božanstvom. * '''[[Kenny Baker]] kao [[R2-D2]]:''' droid Lukea Skywalkera. Baker je u filmu takođre glumio i lik Paplooa, jednog od Ewoksa. * '''[[Peter Mayhew]] kao [[Chewbacca]]:''' ko-pilot i najbolji prijatelj Han Soloa. * '''[[David Prowse]] kao [[Darth Vader]]:''' Lukeov otac, pravog imena [[Anakin Skywalker]], koji je nekoć bio Jedi vitez prije nego ga je preuzela tamna strana [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sile]] pa je postao Darth Vader. Vader se i dalje nalazi u nemilosrdnoj potrazi za Lukeom, ali ga Car ubrzo šalje na planet Endor kako bi nadgledao izgradnju nove [[Zvijezda Smrti|Zvijezde Smrti]] i kako bi se pripremio za novi napad pobunjenika. U mnogo scena tijekom filma, pogotovo onima kada se bori [[Svjetlosni mač|svjetlosnim mačem]], lik Vadera umjeto Prowsea tumači Bob Anderson. Glumac [[James Earl Jones]], kao i u prethodnim nastavcima, posudio je svoj glas liku. * '''Sebastian Shaw kao [[Anakin Skywalker]]:''' glumac Shaw zamijenjen je glumcem [[Hayden Christensen|Haydenom Christensenom]] u [[DVD]] verziji filma iz [[2004.]] godine. * '''[[Ian McDiarmid]] kao [[Palpatine|car Palpatine]]:''' jednostavno znan samo kao "Car", Palpatine je vladar Galaktičkog carstva i Vaderov Sith gospodar. U ovom nastavku on planira uništiti pobunjenike svojom novom Zvijezdom Smrti te okrenuti Lukea Skywalkera na tamnu stranu Sile. * '''[[Alec Guinness]] kao [[Obi-Wan Kenobi]]:''' premda ga je Vader ubio u [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|četvrtoj epizodi sage]], Obi-Wan nastavlja davati svoje savjete Lukeu kao Jedi duh; on između ostalog kaže Lukeu istinu o postojanju njegove sestre blizanke Leie. * '''[[Frank Oz]] kao [[Yoda]]:''' nakon što je poživio gotovo 900 godina, Yoda se konačno sprema postati jedno sa Silom te potvrđuje Lukeu da mu je Vader otac. * '''Denis Lawson kao [[Wedge Antilles]]:''' Wedge je sada vođa pobunjeničke eskadrile koji se priprema pomoći generalu Landu Calrissianu u napadu na Zvijezdu Smrti. * '''Kenneth Colley kao Admiral Piett:''' jedan od nekolicine oficira koji je uspio izbjeći Vaderovom ubilačkom bijesu, Piett je sada zapovjednik imperijalističke flote na planetu Endor kojom upravlja iz broda ''Executor''. * '''Warwick Davis kao Wicket:''' mali Ewok koji upoznaje Leiu i ostale prijatelje sa svojim plemenom. Kenny Baker je u početku dobio ulogu Wicketa, ali ga je zamijenio 11-godišnji Warwick Davis nakon što se ovaj razbolio zbog trovanja hranom. Davis nikad prije nije imao glumačkog iskustva, a dobio je ulogu tek nakon što je njegova baka otkrila poziv za glumce patuljke za novi film iz sage Zvjezdanih ratova.<ref name="EmpireOfDreams" /> == Produkcija == [[File:David Prowse.jpg|thumb|200px|David Prowse - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija'' tumači ulogu [[Darth Vader|Dartha Vadera]].]] [[File:Billy Dee Williams by Gage Skidmore.jpg|thumb|200px|[[Billy Dee Williams]] - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija'' tumači ulogu [[Lando Calrissian|Landa Calrissiana]].]] === Razvoj projekta === Kao i prethodni [[film]] i ovaj je [[George Lucas]] sam financirao.<ref name="EmpireOfDreams">''Empire of Dreams: The Story of the Star Wars Trilogy'' Zvjezdani ratovi Trilogija Box Set DVD dokumentarac, [2004].</ref> Lucas je kontaktirao [[David Lynch|Davida Lyncha]] koji je [[1980.]] godine bio nominiran za prestižnu filmsku nagradu [[Oscar]] u [[Oscar za najboljeg redatelja|kategoriji najboljeg redatelja]] za film [[Čovjek slon (1980)|Čovjek-slon]] da režira ''Povratak Jedija'', ali je ovaj to odbio kako bi režirao film [[Dina – pješčani planet]].<ref>{{cite web |year=2007 |title=David Lynch: Weird at Heart |work=Belfast Telegraph |url=http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/film-tv/news/article2298474.ece |accessdate=2007-03-05}}</ref> Režija filma ponuđena je i [[David Cronenberg|Davidu Cronenbergu]], ali je on odbio ponudu kako bi režirao filmove [[Videodrome]] i ''The Dead Zone''.<ref>Shawn Adler (September 20, 2007). [http://moviesblog.mtv.com/2007/09/20/cronenbergs-aborted-job-offer-star-wars-return-of-the-jedi-directors-chair/ "Cronenberg's Aborted Job Offer: ''Star Wars: Return of the Jedi'' Director's Chair?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317131218/http://moviesblog.mtv.com/2007/09/20/cronenbergs-aborted-job-offer-star-wars-return-of-the-jedi-directors-chair/ |date=17. ožujka 2010. }}. MTV Movies Blog</ref> U konačnici je Lucas za redatelja izabrao [[Richard Marquand|Richarda Marquanda]]. Prema nekim napisima iz tog vremena Lucas je bio učestalo uključen u samo snimanje filma ''Povratak Jedija'' da bi ga se bez problema moglo smatrati ko-redateljem. Međutim, vjerojatno je riječ bila o njegovom osobnom vođenju druge jedinice, jer je postojala prijetnja da će se snimanje odužiti više od predviđenog; Lucas je i ranije znao osobno uskočiti u rad na projektu kada je službeno bio producent filma (npr. [[Otimači izgubljenog kovčega]], [[Zvjezdani ratovi V: Carstvo uzvraća udarac|Carstvo uzvraća udarac]], ''More American Graffiti'').<ref>{{Cite book |title=Skywalking: The Life and Films of George Lucas |author=Dale Pollock |publisher=Da Capo |year=1999 |isbn=0-573-60606-4}}</ref> Lucas je sam priznao da je često dolazio na set zbog Marquandovog relativnog neiskustva s radom na specijalnim efektima.<ref name="EmpireOfDreams"/> Lucas je hvalio Marquanda kao "vrlo dobru osobu koja jako dobro radi s glumcima".<ref name="DVDcom">''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija'' audio komentari Georgea Lucasa, Bena Burtta, Dennisa Murena i Carrie Fisher [[20th Century Fox]], 2004.</ref> Marquand je priznao da je Lucas imao izraženu ulogu tijekom snimanja filma, govoreći u šali: "To je kao da pokušate režirati ''Kralja Leara'' - sa [[William Shakespeare|Shakespeareom]] u drugoj prostoriji!".<ref name="hearn">{{Cite book |author=Marcus Hearn |title=The Cinema of George Lucas |publisher=Harry N. Abrams Inc |year=2005 |location=New York City |pages=140–1 |chapter=Cliffhanging |isbn=0-8109-4968-7}}</ref> Scenarij za film napisali su [[Lawrence Kasdan]] i Lucas (uz nepriznatu kontribuciju [[David Peoples|Davida Peoplesa]] i redatelja Marquanda), a temeljen je na Lucasovoj priči. Kasdan tvrdi da je rekao Lucasu da je naslov ''Povratak Jedija'' "pomalo slab" pa je Lucas kasnije odlučio film nazvati ''Osveta Jedija''.<ref name="EmpireOfDreams"/> Sam scenarij napisan je tek u kasnoj fazi pret-produkcije, puno poslije određivanja produkcijskog plana i budžeta producenta Kazanjiana te nakon što je Marquand odabran za redatelja što je inače neobično za filmsko stvaralaštvo. Umjesto toga produkcijski tim se oslanjao na Lucasovu priču i grube nacrte kako bi započeli s radom na filmu. Kad je došlo vrijeme za pisanje scenarija, Lucas, Kasdan, Marquand i Kazanjian su proveli dva tjedna zajedno radeći na idejama; Kasdan je sve sastanke snimao te ih kasnije preslušavao i pisao scenarij.<ref name="ProdDir3">{{Cite journal |author=Richard Patterson |date=Lipanj 1983. |title=Return of the Jedi: Production and Direction, str. 3 |journal=[[American Cinematographer]] |url=http://www.theasc.com/magazine/starwars/articles/jedi/pdir/pg3.htm |accessdate=2007-08-19 |archive-date=30. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930184715/http://www.theasc.com/magazine/starwars/articles/jedi/pdir/pg3.htm |url-status=dead }}</ref> Tijekom pret-produkcije pojavilo se pitanje hoće li se [[Harrison Ford]] vratiti u ulozi [[Han Solo]]a. Za razliku od drugih glumaca iz filma, Ford nije bio ugovorom vezan za snimanje dva nastavka, a u međuvremenu je postao još veća zvijezda zahvaljujući filmu ''Otimači izgubljenog kovčega''. Ford je predložio da lik Han Soloa bude ubijen žrtvovanjem samoga sebe. Kasdan se s tim složio i napomenuo da bi se takvo nešto trebalo dogoditi na početku filma kako bi se kod gledatelja stvorila sumnja u sretan završetak ostalih likova, ali se Lucas žestoko protivio tome i odbacio bilo kakve ideje o pogibiji.<ref name="EmpireOfDreams"/> U početku je bilo zamišljeno da se [[Yoda]] uopće ne pojavljuje u filmu, ali je redatelj Marquand čvrsto vjerovao da jedino povratak na planet Dagobah može razriješiti određene dileme koje su proizlazile iz prethodnog nastavka.<ref name="ProdDir3"/> To je navelo Lucasa da ubaci scenu u scenarij u kojoj Yoda priznaje [[Luke Skywalker|Lukeu]] da mu je [[Darth Vader]] otac zato što, a nakon konzultacije s dječjim psihijatrom, nije želio da najmlađi gledatelji odbace Vaderovu izjavu kao najobičniju laž.<ref name="DVDcom"/> Mnoge ideje iz originalnog scenarija u finalnoj verziji su ili odbačene ili promijenjene. Na primjer, Ewoksi su trebali biti Wookieeji,<ref>''Zvjezdani ratovi - Epizoda III: Osveta Sitha'' DVD dokumentarac s Georgeom Lucasom, Rickom McCallumom, Robom Colemanom, Johnom Knollom i Rogertom Guyettom. [[20th Century Fox]], 2005.</ref> brod ''Millennium Falcon'' bi bio korišten u dolasku na planet Endor, a [[Obi-Wan Kenobi]] bi se vratio u život iz svoje spektralne egzistencije u [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sili]].<ref name="Revengescript">{{cite web |author=George Lucas |title=Star Wars&nbsp;— Episode VI: "Revenge of the Jedi" Revised Rough Draft |date=1981-06-12 |publisher=Starkiller |url=http://www.starwarz.com/starkiller/scripts/revenge_revised_rough_draft.htm |accessdate=2007-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070203075748/http://www.starwarz.com/starkiller/scripts/revenge_revised_rough_draft.htm |archivedate=2007-02-03}}</ref> Producent filmova [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]] i ''Carstvo uzvraća udarac'', [[Gary Kurtz]], izjavio je [[2010.]] godine da je veliki uspjeh prodaje promo materijala iz [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] natjerao Georgea Lucasa da razmisli o ideji ubijanja lika Han Soloa na sredini filma, tijekom napada na imperijalističku bazu. Luke Skywalker je također trebao na kraju ostati sam i iscrpljen poput junaka iz špageti [[vestern]]a, ali Lucas je na kraju ipak izabrao sretan kraj kako bi još više ohrabio djecu i na taj način ih natjerao da kupuju što više promo materijala iz sage.<ref name="LostEnding">Geoff Boucher (12. kolovoza 2010.). [http://latimesblogs.latimes.com/herocomplex/2010/08/star-wars-was-born-a-long-time-ago-but-not-all-that-far-far-away-in-1972-filmmakers-george-lucas-and-gary-kurtz-wer.html "Did ''Star Wars'' become a toy story? Producer Gary Kurtz looks back"]. ''[[Los Angeles Times]]'', Calendar section</ref> [[File:Redwood slope.jpg|thumb|left|220px|[[Šuma]] [[Nacionalni park|nacionalnog parka]] Redwood koja je "glumila" šumu planeta Endor u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija''.]] === Snimanje filma === Snimanje filma započelo je [[11. siječnja]] [[1982.]] godine i trajalo je sve do [[20. svibnja]] iste godine čime se film snimao šest tjedana kraće od svog prethodnika ''Carstvo uzvraća udarac''. Kazanjian je pomaknuo raspored snimanja unaprijed kako bi dao što više vremena tvrtki ''Industrial Light & Magic'' da radi na efektima, a čime je neke članove ekipe ostavio u neizvjesnosti, jer nisu bili sto posto spremni na brzinu snimanja.<ref name="ProdDir4">{{Cite journal |author=Richard Patterson |date=Lipanj 1983. |title=Return of the Jedi: Production and Direction, p. 4 |journal=[[American Cinematographer]] |url=http://www.theasc.com/magazine/starwars/articles/jedi/pdir/pg4.htm |accessdate=2007-08-19 |archive-date=30. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930185150/http://www.theasc.com/magazine/starwars/articles/jedi/pdir/pg4.htm |url-status=dead }}</ref> Lucas je čvrsto odlučio da neće ići preko budžeta od 32 i pol milijuna dolara,<ref name="ProdDir1">{{Cite journal |author=Richard Patterson |date=Lipanj 1983. |title=Return of the Jedi: Production and Direction, str. 1 |journal=[[American Cinematographer]] |url=http://www.theasc.com/magazine/starwars/articles/jedi/pdir/pg1.htm |accessdate=2007-08-19 |archive-date=30. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930185039/http://www.theasc.com/magazine/starwars/articles/jedi/pdir/pg1.htm |url-status=dead }}</ref> baš kao i u slučaju filma ''Carstvo uzvraća udarac''. Producent Howard Kazanjian procijenio je da je zbog korištenja ILM-a (u potpunom vlasništvu kompanije [[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]]) za specijalne efekte produkcija uštedjela otprilike 18 milijuna dolara.<ref name="ProdDir1"/> Međutim, s obzirom na činjenicu da tvrtka Lucasfilm nije bila sindikalna kompanija, dopuštenja za snimanje na raznim lokacijama bila su puno skuplja, iako su prethodni nastavci ''Nova nada'' i ''Carstvo uzvraća udarac'' bili veliki kino hitovi.<ref name="EmpireOfDreams"/> Sam film dobio je tajni naslov ''Blue Harvest'' uz podnaslov ''Horror Beyond Imagination'' zbog toga što se od obožavatelja sage i novinara željela sakriti informacija koji se film zapravo snima, a i željelo se što je moguće više sniziti cijene raznih dobavljača usluga.<ref name="EmpireOfDreams"/> Prva faza produkcije trajala je 78 dana, a snimalo se u studijima Elstree u [[Engleska|Engleskoj]]<ref name="ProdDir4"/> na devet različitih pozornica. Snimanje je započelo scenom koja je kasnije izbačena iz finalne verzije filma, a u kojoj se junaci nađu u pješčanoj oluji dok odlaze s planeta Tatooine.<ref name="hearn"/> (Ovo je ujedno bila i jedina veća snimljena sekvenca koja je kasnije izbačena iz filma).<ref name="ProdDir3"/> Scenu u kojoj se Luke Skywalker bori sa zlobnom zvijeri Lucas je namjeravao snimiti sličnim stilom kako su snimljene scene u Tohovim filmovima o Godzilli, koristeći glumca u odijelu. Produkcijski tim to je pokušao nekoliko puta, ali bezuspješno. Na kraju je Lucas odustao pa je ta scena snimljena pomoću brze lutke.<ref name="EmpireOfDreams"/> U [[Travanj|travnju]] se ekipa preselila u pustinju Yuma u [[Arizona|Arizoni]] na dva tjedna kako bi snimili eksterijere koji su "glumili" planet Tatooine.<ref name="hearn"/> Ubrzo potom preselili su se u šumsko područje sjeverne [[Kalifornija|Kalifornije]], blizu Crescent Cityja gdje su dva tjedna snimali eksterijere onoga što će u filmu biti šuma planeta Endor, a potom su otišli u ILM u San Rafael gdje su deset dana proveli snimajući ispred plavih ekrana.[[File:John Williams tux.jpg|thumb|200px|[[John Williams]] - glavni kompozitor glazbe iz filma ''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija''.]] === Glazba iz filma === Glavni kompozitor i voditelj [[Glazba iz filma|glazbe iz filma]] ''Povratak Jedija'' je [[John Williams]], a glazbu je izveo londonski simfonijski orkestar. [[Thomas Newman]] u nekoliko je navrata također vodio orkestar. Prvotni službeni ''soundtrack'' filma izdala je tvrtka ''RSO Records'' u [[SAD|SAD-u]]. Kompanija ''Sony Classical Records'' otkupila je autorska glazbena prava na kompletnu originalnu trilogiju [[2004.]] godine, nakon što je dobila autorska glazbena prava i na tzv. ''prequel'' trilogiju ([[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Fantomska prijetnja]] i [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]]). Iste godine kompanija je ponovno izdala ''soundtrack'' verziju filma ''Povratak Jedija'' iz [[1997.]] godine tvrtke ''RCA Victor'' skupa s ostala dva filma trilogije. Naslovnica tog izdanja jednaka je prvom [[DVD]] izdanju filma. Unatoč poboljšanom zvuku prodaja ''soundtrackova'' iz 2004. godine jednaka je onoj iz 1997. godine kompanije ''RCA Victor''.<ref>{{cite web |title=Star Wars / The Empire Strikes Back / Return of the Jedi (Original Soundtracks&nbsp;– 2004 reissue) |url=http://www.musicweb-international.com/film/2004/Sep04/star_wars.html |accessdate=2007-01-20}}</ref> === Promjena naslova === Na originalnoj ''teaser'' kino najavi stajao je naslov ''Osveta Jedija'' (''Revenge of the Jedi''). U [[Prosinac|prosincu]] [[1982.]] godine Lucas je odlučio da riječ "osveta" nije prikladna (jer [[Jedi|Jedi vitezovi]] ne bi trebali tražiti osvetu) pa je vratio originalni naslov filma. Do tog trenutka tisuće plakata s riječi "osveta" (autora Drewa Struzana) već su bili printani i distribuirani. Na tim plakatima također je obrnuta boja [[Svjetlosni mač|svjetlosnih mačeva]] - Luke ima crveni dok Vader ima plavi<ref>{{cite web |title=Collecting: Revenge of the Jedi |work=TheForce.Net |url=http://www.theforce.net/collecting/posters/rotj/advance.asp |accessdate=2007-08-21}}</ref> (u filmu je situacija drugačija). Tvrtka Lucasfilm uskoro je zaustavila daljnju distribuciju "krivih" plakata i prodala ostatak od 6.800 plakata članovima kluba obožavatelja ''Star Warsa'' po cijeni od 9,50 dolara (po komadu).<ref>{{cite book |last=Sansweet & Vilmur |title=The Star Wars Poster Book |year=2004 |publisher=Chronicle Books |page=124}}</ref> Danas je vrijednost ovih plakata između 250 i 500 dolara.<ref>{{cite web |url=http://moviepostercollectors.com/MPC_Authentication_Revenge_of_the_Jedi.html |title=Movie Poster Collectors Authentication Revenge Of The Jedi Recalled Advance Movie Poster |publisher=Moviepostercollectors.com |accessdate=2013-02-03}}</ref> == Distribucija == === Kino distribucija === Kino distribucija filma ''Povratak Jedija'' započela je [[25. svibnja]] [[1983.]] godine. Prvotno je planirano da film u kina krene [[27. svibnja]], ali je datum promijenjen kako bi odgovarao datumu kada je u kino distribuciju krenula [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]].<ref name="ProdDir1" /> Uz veliku [[Marketing|marketinšku kampanju]] diljem svijeta, ilustrator Tim Reamer izradio je sliku za službeni plakat kao i druge reklame. U vrijeme originalne kino distribucije film je putem plakata i ostalog promotivnog materijala komuniciran pod naslovom ''Zvjezdani ratovi: Povratak Jedija'' bez obzira na to što je sam film sadržavao još i naslov ''Epizoda VI''. Originalni film kasnije je pušten u re-distribuciju [[1985.]] godine. Godine [[1997.]] na 20. obljetnicu [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] (tada nazvanih ''Epizoda IV: Nova nada''), redatelj [[George Lucas]] je remasterirao kompletnu trilogiju i pustio ju u ponovnu kino distribuciju pod nazivom ''Star Wars Trilogy: Special Edition''. Skupa s ostala dva filma iz trilogije, ''Povratak Jedija'' je tako krenuo u distribuciju [[14. ožujka]] 1997. godine uz neke promjene i dodatke koje su uključivale ubacivanje par [[izvanzemaljci|vanzemaljaca]] članova glazbenog benda u [[Jabba the Hutt|Jabbinoj]] palači, modifikaciju bića ''Sarlacc'' kojem je dodan kljun, zamjenu glazbe u završnoj sceni i montažnu sekvencu ostalih planeta koji slave pad Carstva na kraju filma.<ref name="Changes">{{cite web |work=StarWars.com |title=Episode VI: What Has Changed? |url=http://www.starwars.com/episode-vi/release/video/f20060908/index.html |date=2006-09-08 |accessdate=2008-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080229064256/http://www.starwars.com/episode-vi/release/video/f20060908/index.html |archivedate=2008-02-29}}</ref> Prema izjavi samog Lucasa, film ''Povratak Jedija'' zahtijevao je najmanje promjena od prethodna dva nastavka zbog toga što je puno više vučen emocijama nego drugi.<ref name="DVDcom" /> Na navedene promjene obožavatelji originalne trilogije imali su dosta zamjerki, jer su smatrali da one umanjuju važnost same radnje filma.<ref>{{cite web |url=http://www.g4tv.com/gamemakers/features/48017/This_Aint_Your_Daddys_Star_Wars.html |title=This Ain't Your Daddy's Star Wars |author=Steve Dove |publisher=G4 |date=2004-09-20 |accessdate=2008-03-10 |archive-date=8. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140808054918/http://www.g4tv.com/gamemakers/features/48017/This_Aint_Your_Daddys_Star_Wars.html |url-status=dead }}</ref> ==== Povratak u kina ==== Na događaju "''Star Wars Celebration Europe 2023''" koji se održao od [[7. travnja|7.]] do [[10. travnja]] [[2023.|2023. godine]], najavljeno je ponovo prikazivanje ''Ratova Zvijezda VI: Povratak Jedija'' u kinima povodom 40. godišnjice njegovog prvog izlaska, [[1983.|1983. godine]]. Predstavljen je i novi poster koji je napravio umjetnik [[Matt Ferguson]], koji prikazuje sukob između [[Luke Skywalker|Lukea]] i [[Darth Vader|Vadera]] u zelenim i crvenim bojama. Ferguson je objasnio da je želio naglasiti temu dobra i zla u filmu i nastaviti stil koji je započeo s posterom za ''[[Ratovi zvijezda V: Imperij uzvraća udarac|Imperij uzvraća udarac]]''. Film će se prikazivati od [[28. travnja]] do [[4. svibnja]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], a od [[28. travnja]] do [[1. svibnja]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], te u drugim regijama koje će biti naknadno objavljene na službenim stranicama.<ref>{{Citiranje weba|date=8. travnja 2023.|title=SWCE 2023: Star Wars: Return of the Jedi Will Be Back in Theaters for 40th Anniversary Celebration|url=https://www.starwars.com/news/swce-2023-return-of-the-jedi-40th-anniversary|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230408144257/https://www.starwars.com/news/swce-2023-return-of-the-jedi-40th-anniversary|archive-date=8. travnja 2023.|access-date=9. travnja 2023.|website=starwars.com}}</ref>[[File:George Lucas, Pasadena.jpg|thumb|left|200px|[[George Lucas]] - izvršni producent i jedan od scenarista filma ''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija''.]] === Video distribucija === Originalna kino verzija filma ''Povratak Jedija'' izdana je na [[VHS|VHS-u]] nekoliko puta u razdoblju od [[1986.]] do [[1995.]] godine<ref name="video timeline">{{cite web |work=davisdvd.com |title=Star Wars Home Video Timeline: Return of the Jedi |url=http://www.davisdvd.com/misc/starwars/ep6.htm |accessdate=2007-06-23 |archive-date=10. srpnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070710215456/http://www.davisdvd.com/misc/starwars/ep6.htm |url-status=dead }}</ref> nakon čega je uslijedilo izdavanje posebnog izdanja filma u istom formatu u razdoblju od [[1997.]] do [[2000.]] godine. Neki od tih izdanja imali su i određene posebne dodatke; neki su bili pojedinačna izdanja jednog filma dok su drugi bili prodavani kao trilogija. Dana [[21. rujna]] [[2004.]] godine posebna izdanja sva tri originalna filma izdana su u box-setu na [[DVD|DVD-u]] (uključujući i bonus disk). Svi filmovi bili su digitalno obnovljeni i remasterirani, uz dodatne promjene koje je radio sam Lucas. Ovo DVD izdanje uključivalo je engleske podnaslove, Dolby Digital 5.1 zvuk te audio komentare Georgea Lucasa, Bena Burtta, Dennisa Murena i [[Carrie Fisher]]. Na bonus disku nalazili su se [[dokumentarni film]]ovi uključujući i ''Empire of Dreams: The Story of the Star Wars Trilogy'' kao i nekoliko priloga o filmovima uključujući ''The Characters of Star Wars'', ''The Birth of the Lightsaber'' i ''The Legacy of Star Wars''. Bonus disk također je sadržavao i ''teaser'' kino najave, službene kino najave, televizijske spotove, galerije fotografija i demoverziju [[Videoigra|videoigre]] ''Star Wars: Battlefront''. Nakon što je u kino distribuciju krenuo film [[Zvjezdani ratovi III: Osveta Sitha|Osveta Sitha]] u kojem glavninu radnje čini [[Anakin Skywalker]] i njegov prelazak na tamnu stranu [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sile]], redatelj Lucas je još jedanput napravio izmjenu u filmu ''Povratak Jedija'' kako bi poboljšao vezu između originalne i tzv. ''prequel'' trilogije. Na originalnim izdanjima filma ''Povratak Jedija'' kao i na posebnom izdanju iz 1997. godine [[Velika Britanija|britanski]] [[Kazalište|kazališni]] glumac Sebastian Shaw glumi umirućeg Anakina Skywalkera i njegov duh koji se kasnije ukaže [[Luke Skywalker|Lukeu]] na kraju filma. Međutim, na DVD verziji filma iz 2004. godine kao i na [[Blu-ray]] izdanju iz [[2011.]] godine, glumac [[Hayden Christensen]] - koji glumi Anakina u filmovima [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]] i ''Osveta Sitha'' - zamijenio je Shawa. Ova promjena uzrokovala je veliko negodovanje obožavatelja sage. Sva tri filma iz originalne trilogije u svom originalu kasnije su izdana na DVD-u dana [[12. rujna]] [[2006.]] godine. Planirano je da se ove verzije nalaze u prodaji samo ograničeno vrijeme, točnije od [[31. prosinca]] iste godine, premda su iste ostale u prodaji čak do [[svibanj|svibnja]] 2011. godine. Premda i ove verzije DVD izdanja sadržavaju audio komentare na njima osim toga nema niti jednog drugog posebnog dodatka.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/movies/saga/20080826news.html |title=Star Wars Saga Repacked in Trilogy Sets on DVD |accessdate=2008-11-08 |work=Lucasfilm |publisher=StarWars.com |date=2008-08-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026032957/http://www.starwars.com/movies/saga/20080826news.html |archivedate=2008-10-26}}</ref> Kompletna saga ''Zvjezdanih ratova'' izdana je na [[Blu-ray]] formatu 2011. godine. Film ''Povratak Jedija'' sadržava nekoliko izbačenih scena uključujući i sekvencu [[Pješčana oluja|pješčane oluje]] nakon bitke sa ''Sarlaccom'', scenu između Moffa Jerjerroda i oficira sa [[Zvijezda Smrti|Zvijezde Smrti]] tijekom bitke za Endor te scenu u kojoj [[Darth Vader]] komunicira s Lukeom putem Sile dok Skywalker priprema svoj novi [[svjetlosni mač]] prije nego što se infiltrira u Jabbovu palaču.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/themovies/saga/mebd/bluray/index.html |title=George Lucas Announces Star Wars on Blu-Ray at Celebration V |accessdate=2010-08-15 |work=Lucasfilm |publisher=StarWars.com |date=2010-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100816235346/http://www.starwars.com/themovies/saga/mebd/bluray/index.html |archivedate=2010-08-16}}</ref> Dana [[6. siječnja]] 2011. službeno je najavljeno da će filmovi biti izdani na Blu-rayu u [[rujan|rujnu]] iste godine u tri različita izdanja, a kako će izgledati naslovnica otkriveno je u svibnju. Premda je prodaja išla jako dobro, Blu-ray izdanja ponovno su kritizirana zbog toga što je Lucas i na njima radio dodatne izmjene koje originalne verzije filmova nisu uključivale.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/themovies/saga/preorder_bluray/index.html |title=Pre-order Star Wars: The Complete Saga on Blu-ray Now! |work=StarWars.com |publisher=Lucasfilm |date=2011-01-06 |accessdate=2011-01-07}}</ref> Iako te informacije još uvijek nisu potvrđene, dana [[16. kolovoza]] [[2014.]] godine počele su kružiti glasine da kompanije [[Walt Disney Pictures|Disney]]/[[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]] planiraju na Blu-rayu izdati originalne verzije filmova prije nego nova epizoda - [[Zvjezdani ratovi: Epizoda VII]] - krene u službenu kino distribuciju koja je za sada planirana za [[18. prosinca]] [[2015.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://news.yahoo.com/original-star-wars-trilogy-unaltered-002200388.html |title=Original Star Wars trilogy, unaltered, may be coming to Blu-ray |work=Yahoo.com |date=2014-08-16 |accessdate=2014-08-16}}</ref> == Kritike i priznanja == [[File:University Theatre 1983.jpg|thumb|Film ''Zvjezdani ratovi - Epizoda VI: Povratak Jedija'' prikazuje se u kinu ''University'' u [[Toronto|Torontu]] [[1983.]] godine.]] === Kritike === Premda je u početku bio i kritički i komercijalni uspjeh koji je u konačnici zaradio preko 475 milijuna [[dolar]]a na svjetskim kino blagajnama,<ref>{{cite web |year=2006 |title=Return of the Jedi |work=[[Box Office Mojo]] |publisher=IMDB |url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=starwars6.htm |accessdate=2006-07-30}}</ref> film ''Povratak Jedija'' su u [[Desetljeće|desetljećima]] koji su uslijedili mnogi kritičari počeli smatrati najlošijim nastavkom originalne trilogije sage.<ref name = "Rotten"/><ref>{{cite web |title=User Comments |work=Internet Movie Database |url=http://www.imdb.com/title/tt0086190/usercomments |accessdate=2007-03-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070312152414/http://imdb.com/title/tt0086190/usercomments |archivedate=12. ožujka 2007.}}</ref><ref>{{cite web |title=The Star Wars Trilogy |work=DVD Verdict Review |url=http://www.dvdverdict.com/reviews/starwarstrilogy.php |accessdate=2007-03-15 |archive-date=12. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130312213434/http://www.dvdverdict.com/reviews/starwarstrilogy.php |url-status=dead }}</ref> Na popularnoj [[internet]]skoj stranici [[Rotten Tomatoes]], film ''Povratak Jedija'' ima 78% pozitivnih ocjena dok filmovi [[Zvjezdani ratovi V: Carstvo uzvraća udarac|Carstvo uzvraća udarac]] i [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]] imaju 96% odnosno 93%. Po postotku pozitivnih ocjena ispred njega također se nalazi i [[Zvjezdani ratovi III: Osveta Sitha|Osveta Sitha]] s 80% pozitivnih kritika.<ref name="Rotten">{{cite web |work=Rotten Tomatoes |title=Star Wars: Episode VI - Return of the Jedi |url=http://www.rottentomatoes.com/m/return_of_the_jedi |accessdate=2012-06-21}}</ref> Na drugoj internetskoj stranici koja se bavi skupljanjem ocjena filmskih kritičara, [[Metacritic]], film ''Povratak Jedija'' ima 52% pozitivnih ocjena temeljenih na 14 zaprimljenih kritika,<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/movie/star-wars-episode-vi---return-of-the-jedi/critic-reviews |title=Star Wars: Episode VI - Return of the Jedi |work=Metacritic |accessdate=2012-12-08}}</ref> dok ''Carstvo uzvraća udarac'' ima 78% pozitivnih ocjena temeljenih na 15 kritika.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/movie/star-wars-episode-v---the-empire-strikes-back |title=Star Wars: Episode V - The Empire Strikes Back |work=Metacritic |accessdate=2012-12-08}}</ref> Suvremeni kritičari su uglavnom hvalili film. Godine [[1983.]] filmski kritičar [[Roger Ebert]] dao je filmu četiri od četiri zvjezdice,<ref>{{cite web |last=Ebert |first=Roger |date=1983-05-25 |title=Return of the Jedi |work=RogerEbert.com |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19830525/REVIEWS/305250301/1023 |accessdate=2007-03-10 |archive-date=3. veljače 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130203105308/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19830525%2FREVIEWS%2F305250301%2F1023 |url-status=dead }}</ref> dok je James Kendrick iz ''Q Network Film Desk'' opisao film kao "veličanstveno iskustvo".<ref>{{cite web |url=http://www.qnetwork.com/?page=review&id=669 |first=James |last=Kendrick |title=Star Wars: Episode VI—Return of the Jedi: Special Edition Review of "Return" |publisher=Q Network |accessdate=2008-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080207082448/http://www.qnetwork.com/?page=review&id=669 |archivedate=7. veljače 2008.}}</ref> Sam film također se našao i na naslovnici TIME magazina od [[23. svibnja]] 1983. godine (gdje mu je naslov bio ''Zvjezdani ratovi III'')<ref>{{Cite news |date=1983-05-23 |title=Star Wars III: Return of the Jedi |work=TIME Magazine |url=http://www.time.com/time/covers/0,16641,1101830523,00.html?internalid=AC |access-date=26. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070323005658/http://www.time.com/time/covers/0,16641,1101830523,00.html?internalid=AC |archive-date=23. ožujka 2007.}}</ref> uz kritiku Geralda Clarkea u kojoj je napisao da premda uradak nije uzbudljiv kao prvi dio, svejedno je bio "bolji i više zadovoljavajuć" od filma ''Carstvo uzvraća udarac'' koji se danas uglavnom smatra najboljim nastavkom originalne trilogije.<ref>{{Cite news |author=Clarke, Gerald |title=Great Galloping Galaxies |work=TIME magazine |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,953915,00.html?internalid=ACA |date=1983-05-23 |access-date=26. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071124043907/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,953915,00.html?internalid=ACA |archive-date=24. studenoga 2007.}}</ref> Vincent Canby koji je volio prvi nastavak (''Nova nada'') i prezirao drugi (''Carstvo uzvraća udarac'') napisao je da je ''Povratak Jedija'' ipak najgori od sva tri.<ref>{{Cite news |url=http://www.nytimes.com/library/film/052583jedi.html |title=Lucas Returns With the 'Jedi' |author=Vincent Canby |work=New York Times |date=1983-05-25 |accessdate=2008-03-10}}</ref> James Berardinelli s portala ''ReelViews.net'' tijekom re-distribucije filma [[1997.]] godine napisao je: "Premda je bio veliki užitak ponovno gledati ''Novu nadu'' i ''Carstvo uzvraća udarac'' na velikom ekranu, ''Povratak Jedija'' ne izaziva isto uzbuđenje. I premda je Lucas dosta radio na reinovaciji trilogije, ''Jediju'' je potrebno puno više od novog zvuka, očišćene slike i par ubačenih scena. Ipak, unatoč manama, ovo je i dalje film iz sage ''Zvjezdanih ratova'' pa kao takav predstavlja par sati filmske zabave s likovima koje smo s godinama upoznali i zavoljeli. ''Povratak Jedija'' je vjerojatno najlošiji film originalne trilogije, ali zbog svoje radnje kojom se serijal završava svakako ga moraju pogledati svi oni koji su uživali u njegovim prethodnicima."<ref>http://www.reelviews.net/php_review_template.php?identifier=277</ref> Prema internetskoj stranici ''Rotten Tomatoes'' [[Gene Siskel]] iz Chicago Tribunea je kritizirao film nakon njegove re-distribucij 1997. godine istaknuvši: "Filmu nedostaje humanost i bogati likovi zbog kojih smo zavoljeli sagu". Kasnije je Siskel ipak filmu da "palce gore" u televizijskoj emisiji ''Siskel & Ebert'' tijekom izdavanja ''Star Wars Trilogy: Special Edition'' uz opasku: "Ovo mi je najmanje draga epizoda iz originalne trilogije. To je ne čini nužno lošom, već su druge dvije naprosto puno bolje." Siskel je nahvalio prvi dio filma sa ''Sarlaccom'' kao i potjeru po šumi s jurnicima, ali je napomenuo da mu se ne sviđa kraj s Ewoksima.<ref>DuPree, Don (director). "Week of March 15, 1997" (1997). Television: ''[[Siskel & Ebert]]''. Burbank: [[Buena Vista Television]].</ref> Pišući za New York Post, Rex Reed je filmu dao negativnu ocjenu istaknuvši: "Nemojmo se pretvarati da gledamo umjetnost!" Pauline Kael za New Yorker (koja je hvalila ''Carstvo uzvraća udarac'' nakon što joj se ''Nova nada'' nije svidjela) ovaj film nazvala je "neosobnim i prilično smećarskim djelom filmske umjetnosti". Premda su akcijske sekvence filma - bitka sa ''Sarlaccom'', potjera jurnicima na Endoru, svemirska borba između pobunjeničkih i imperijalističkih pilota te [[Luke Skywalker|Lukeov]] obračun s [[Darth Vader|Darthom Vaderom]] - dobro prihvaćene, bitka Ewoska protiv imperijalističkih vojnika ostaje poprilično kritizirana i danas.<ref>{{Cite news |title=The best – and worst – movie battle scenes |publisher=CNN |date=2007-03-30 |url=http://www.cnn.com/2007/SHOWBIZ/Movies/03/29/movie.battles/index.html |accessdate=2007-04-01}}</ref> Obožavatelji sage i dalje imaju podijeljena mišljenja oko likova Ewoksa (zbog toga što su izrazito primitivna rasa malih bića koja se bori s kopljima i kamenjem) i činjenice da su oni kao takvi uspjeli poraziti "najbolje trupe" carstva. Lucas je branio scenarij izjavivši da je svrha Ewoksa da zavaraju imperijalističke trupe te da u konačnici Ewoksi uopće nisu pobijedili.<ref name="DVDcom" /> === Priznanja === Na 54. dodjeli prestižne filmske nagrade [[Oscar]] [[1984.]] godine, Richard Edlund, Dennis Muren, Ken Ralston i Phil Tippett osvojili su posebnu nagradu za [[Oscar za najbolje vizualne efekte|najbolje vizualne efekte]]. Film je bio nominiran u još četiri kategorije: [[Oscar za najbolju scenografiju|najbolja scenografija]] (Norman Reynolds, Fred Hole, James L. Schoppe i Michael Ford), [[Oscar za najbolju originalnu glazbu|najbolja originalna glazba]] ([[John Williams]]), [[Oscar za najbolje miksanje zvuka|najbolji zvuk]] (Ben Burtt, Gary Summers, Randy Thom i Tony Dawe) i [[Oscar za najbolju montažu zvuka|najbolja montaža zvuka]] (Ben Burtt).<ref name="Oscars1984">{{cite web |url=http://www.oscars.org/awards/academyawards/legacy/ceremony/56th-winners.html |title=The 56th Academy Awards (1984) Nominees and Winners |accessdate=2011-10-09 |work=oscars.org |archive-date=6. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006085908/http://www.oscars.org/awards/academyawards/legacy/ceremony/56th-winners.html |url-status=dead }}</ref> Na dodjeli britanske nagrade [[BAFTA]] iste godine film je osvojio nagradu za najbolje vizualne efekte, a također je bio nominiran u kategorijama najbolje maske (Phil Tippett i Stuart Freeborn), najbolje scenografije (Norman Reynolds), najboljeg zvuka (Burtt, Dawe i Summers) te najbolje originalne glazbe (Williams). ''Povratak Jedija'' također je osvojio [[Nagrada Saturn|nagradu Saturn]] za [[Nagrada Saturn za najbolji znanstveno fantastični film|najbolji znanstveno-fantastični film]], [[Nagrada Saturn za najbolju šminku|najbolju masku]], najbolje vizualne efekte, najbolju [[kostimografija|kostimografiju]] i najboljeg glavnog glumca. == Ostali mediji == === Roman === Autor [[roman]]a ''Povratak Jedija'' je James Kahn, a isti je izdan [[12. svibnja]] [[1983.]] - trinaest dana prije početka službene kino distribucije filma.<ref>{{cite web |title=Star Wars, Episode VI&nbsp;— Return of the Jedi (Mass Market Paperback) |publisher=Amazon.com |url=http://www.amazon.com/dp/0345307674 |accessdate=2007-03-06}}</ref> Roman sadržava mnoge scene koje su izbačene iz finalne verzije filma, kao i neke događaje koji su kasnije opovrgnuti u filmovima ''prequel'' trilogije. Na primjer, autor Kahn je u romanu ''Povratak Jedija'' napisao da je Owen Lars brat [[Obi-Wan Kenobi|Obija-Wan Kenobija]], ali se u filmu [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]] ispostavlja da je Owen zapravo polubrat [[Anakin Skywalker|Anakina Skywalkera]]. Kada je [[Leia Organa|Leia]] zarobljena i nalazi se kod [[Jabba the Hutt|Jabbe]], on umjesto da odgovori "Siguran sam" (''I'm sure'') na njezino upozorenje da ima moćne prijatelje, kaže: "Siguran sam, ali u međuvremenu ću u potpunosti uživati u tvom društvu." Uz to, umjesto da obliže vlastita usta, u romanu je napisano da Jabba "daje zvjerski poljubac ravno na princezine usne". Kasnije duh Obi-Wana otkriva da je uspio sakriti [[Luke Skywalker|Lukea]] i Leiu od Anakina zbog toga što ovaj nije znao da je ona trudna kada je "otišao" (odnosno netom prije nego što je postao [[Darth Vader|Vader]]). Ovo je djelomično opovrgnuto u filmu [[Zvjezdani ratovi III: Osveta Sitha|Osveta Sitha]] u kojem Anakin ne zna da njegova supruga nosi blizance i vjeruje da je njihovo dijete [[smrt|umrlo]] zajedno s njom. Jedan od aspekata priče koji su detaljno objašnjeni u romanu jest i konfuzija koja je nastala kod imperijalističkih trupa nakon smrti [[Palpatine]]a. Roman također podupire sve događaje koji su se odvili u ''Star Wars'' svijetu nakon završetka radnje filma ''Povratak Jedija''. === Radio drama === Filmsku adaptaciju za radio napisao je Brian Daley uz dodatni materijal kojem je autor John Whitman. Radio drama producirana je i emitirana na ''National Public Radio'' [[1996.]] godine. Temeljena je na likovima i događajima koje je kreirao [[George Lucas]] te na scenariju filma čiji su autori [[Lawrence Kasdan]] i Lucas. Prva dva filma iz originalne trilogije također su adaptirana za ''National Public Radio'' u ranim [[1980-ih|80-im]] godinama prošlog [[20. stoljeće|stoljeća]], ali je ovaj film svoju adaptaciju dobio tek 1996. godine. [[Anthony Daniels]] se vratio i posudio glas svom liku [[C-3PO|C-3PO-u]], ali se [[Mark Hamill]] i [[Billy Dee Williams]] nisu vratili i odradili radijske uloge svojih likova kao što su to učinili u prve dvije verzije. Umjesto njih došli su Joshua Fardon kao Luke Skywalker i karakterni glumac Arye Gross kao [[Lando Calrissian]]. [[John Lithgow]] ponovno je posudio glas liku [[Yoda|Yode]], premda je u filmovima njemu glas uvijek posuđivao [[Frank Oz]]. Bernard Behrens vratio se kao Obi-Wan Kenobi, a Brock Peters reprizirao je svoju ulogu Dartha Vadera. Veteranski glumac Ed Begley, Jr. posudio je glas liku [[Boba Fett|Bobe Fetta]]. Edward Asner također je nastupio u radio drami kao Jabba the Hutt. Trajanje radio drame bilo je tri sata.<ref>{{cite web |work=HighBridge Audio |title=Return of the Jedi Produced by NPR |url=http://www.highbridgeaudio.com/returnofjedi.html |accessdate=2007-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061105043650/http://www.highbridgeaudio.com/returnofjedi.html |archivedate=5. studenoga 2006.}}</ref> Produkcija radio drame završena je [[11. veljače]] 1996. godine. Tek nekoliko sati nakon proslave njezinog savršetka s glumcima i ekipom, Daley je umro od [[Rak gušterače|raka gušterače]]. Drama je posvećena njemu. Glumci i ekipa također su snimili poruku podrške za Daleya koju autor nikada nije čuo. Ta poruka nalazi se na kolekcionarskom izdanju originalne trilogije. === Strip adaptacija === Tvrtka [[Marvel Comics]] izdala je strip adaptaciju filma autora Archieja Goowina uz crteže Ala Williamsona, Carlosa Garzona, Toma Palmera i Rona Frenza. Adaptacija se pojavila u ''Marvel Super Special #27''<ref>[http://www.comics.org/issue/36999/ ''Marvel Super Special'' #27] at the [[Grand Comics Database]]</ref> kao i u ograničenom izdanju od četiri epizode.<ref>[http://www.comics.org/series/2765/ ''Star Wars: Return of the Jedi''] at the Grand Comics Database</ref><ref>{{cite book |last=Edwards |first=Ted |title=The Unauthorized Star Wars Compendium |chapter=Adventures in the Comics |publisher=Little, Brown and Company |year=1999 |page=87 |isbn=9780316329293}}</ref> Kasnije je ponovno printana za široko tržište u mekom uvezu.<ref>[http://www.comics.org/issue/543230/ ''The Marvel Comics Illustrated Version of Star Wars Return of the Jedi''] at the Grand Comics Database</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat|Star Wars Epizoda VI: Povratak Jedija (1983)}} *{{imdb naslov|id=0086190|naslov=Zvjezdani ratovi, Epizoda 6: Povratak Jedija}} *[http://www.starwars.com/episode-vi/ Službena stranica] *[http://www.keithshortsculptor.com/returnofthejedi.htm Keith Short - Film Sculptor] [[Kategorija:Akcijski znanstvenofantastični filmovi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Saturn za najbolji znanstveno fantastični film]] [[Kategorija:Fantastični pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi 1980-ih]] [[Kategorija:Zvjezdani ratovi]] {{Ratovi zvijezda}} 337oz7ly5x0fdqjdx14vxcj0tf6f7m2 Ratovi zvijezda V: Imperij uzvraća udarac 0 13839 7573888 7522228 2026-08-10T23:54:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573888 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|prosinac, 2017.}} {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Ratovi zvijezda V: Imperij uzvraća udarac | naslov originala = Star Wars: Episode V - The Empire Strikes Back | slika = Empire strikes back.jpg | opis slike = Službeni plakat filma ''Ratovi zvijezda V: Imperij uzvraća udarac'' | veličina slike = 200px | režija = [[Irvin Kershner]] | producenti = [[Gary Kurtz]]<br>[[George Lucas]]<br>(izvršni)<br>[[Rick McCallum]]<br>(Specijalno izdanje) | scenarij = '''Priča:'''<br>George Lucas<br>'''Scenarij:'''<br>[[Leigh Brackett]]<br>[[Lawrence Kasdan]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Mark Hamill]]<br>[[Harrison Ford]]<br>[[Carrie Fisher]]<br>[[Billy Dee Williams]] | glazba = [[John Williams]] | snimatelj = [[Peter Suschitzky]] | montaža = [[Paul Hirsch]] | distributer = [[20th Century Fox]]<br>[[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]] | godina = [[1980.]] | trajanje = 124 min. (originalno izdanje)<br>127 min. (posebno izdanje) | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $25 000 000<ref name="hearn"/> ili 33 000 000 (inicijalno 18 000 000<ref name="imdb-business">{{Cite web |title=Star Wars: Episode V – The Empire Strikes Back (1980) - Box Office/Business |work=Internet Movie Database |url=http://www.imdb.com/title/tt0080684/business |accessdate=2007-02-18}}</ref><ref name="Mojo">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=starwars5.htm |title=Star Wars Episode V: The Empire Strikes Back |work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[Amazon.com]] |accessdate=2013-05-13}}</ref>) | zarada = $538 400 000<ref name="Mojo"/> | žanr = [[Znanstveno-fantastični film]] | prethodni = [[Ratovi zvijezda IV: Nova nada]] | sljedeći = [[Ratovi zvijezda VI: Povratak Jedija]] | web stranica = http://www.starwars.com/episode-v | imdb_id = 0080684 }} '''''Ratovi zvijezda V: Imperij uzvraća udarac''''' (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] preveden i kao '''''Zvjezdani ratovi – Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac''''', katkad naslovljen i kao '''''Zvjezdani ratovi – Epizoda V: Imperij uzvraća udarac'''''; [[engleski jezik|eng.]] ''Star Wars: Episode V – The Empire Strikes Back'') [[SAD|američki]] je [[ep]]ski [[znanstveno-fantastični film]] iz [[1980.]] godine koji je režirao [[Irvin Kershner]], producirao [[Gary Kurtz]], a napisali [[Leigh Brackett]] i [[Lawrence Kasdan]] prema priči [[George Lucas|Georgea Lucasa]] koji je također bio izvršni producent. To je sveukupno drugi film snimljen iz sage [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]], a peti po kronologiji događaja. Radnja filma smještena je tri godine nakon događaja iz prethodnog nastavka - [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]]. Galaktičko carstvo pod vodstvom okrutnog [[Darth Vader|Dartha Vadera]] nalazi se u potjeri za [[Luke Skywalker|Lukeom Skywalkerom]] i ostalim članovima pobunjeničkog saveza. Dok Vader proganja malu skupinu Lukeovih prijatelja - [[Han Solo]]a, [[Leia Organa|princezu Leiu Organu]] i ostale - kroz galaksiju, Lukea sve o [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sili]] uči stari [[Jedi|Jedi vitez]] [[Yoda]]. Ali nakon što Vader zarobi Lukeove prijatelje, Luke mora odlučiti želi li završiti sa svojom obukom i postati pravi Jedi vitez ili se suočiti s Vaderom kako bi spasio svoje prijatelje. Nakon izuzetno teške produkcije, film ''Carstvo uzvraća udarac'' započeo je s kino distribucijom [[21. svibnja]] 1980. godine te u početku dobio pomiješane kritike filmske struke, premda će u kasnijim godinama postati jedan od kritički najhvaljenijih filmova iz sage, a danas se smatra jednim od najboljih filmova ikad snimljenih.<ref>{{Cite web |first=Ian |last=Nathan |title=The 500 greatest movies of all time, No. 3: Star Wars Episode&nbsp;V: The Empire Strikes Back (1980) |url=http://www.empireonline.com/500/97.asp |publisher=Empire |accessdate=2009-09-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120120154022/http://www.empireonline.com/500/97.asp |archivedate=20. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.totalfilm.com/features/100-greatest-movies-of-all-time/page:9 |title=Film features: 100 Greatest Movies Of All Time |publisher=Total Film |accessdate=2010-06-17}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.filmsite.org/filmfour.html |title=100 Greatest Films of All Time |publisher=AMC Filmsite.org |accessdate=2010-06-17}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.filmsite.org/mrshowbz.html |title=The 100 Best Movies of All Time by Mr. Showbiz |publisher=AMC Filmsite.org |accessdate=2010-07-02}}</ref> S ukupnom svjetskom kino zaradom od preko 538 milijuna [[dolar]]a to je postao uvjerljivo najgledaniji film 1980. godine. Nakon što se ubroji [[inflacija]], film ''Carstvo uzvraća udarac'' nalazi se na 12. mjestu ljestvice najgledanijih filmova svih vremena u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/adjusted.htm |title=Films adjusted for inflation |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2012-06-21}}</ref> Godine [[2010.]] film je izabran za očuvanje u Nacionalnom filmskom registru zbog svoje "kulturološke, povijesne i estetske važnosti." == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Tri godine nakon uništenja [[Zvijezda Smrti|Zvijezde Smrti]], Galaktičko carstvo prognalo je pobunjenički savez iz njihove bivše baze na Yavinu IV. [[Leia Organa|Princeza Leia]] predvodi pobunjenike (među kojima su [[Han Solo]] i [[Luke Skywalker]]) na novoj bazi na ledenom planetu Hoth. Luke odlazi istražiti pali [[meteor]] u blizini kampa za kojeg se ispostavlja da je zapravo droid poslan od strane [[Darth Vader|Dartha Vadera]], ali ga uskoro napada krznato čudovište ''wampa''. Dok ga Han Solo traži, Luke se oslobađa iz ''wampove'' spilje uz pomoć svog [[Svjetlosni mač|svjetlosnog mača]] i uskoro se nađe na ledenom bespuću suočen s naglim padom temperature. U tom trenutku priviđa mu se njegov stari učitelj [[Obi-Wan Kenobi]] koji mu govori da treba otići na planet Dagobah gdje će ga učiti [[Jedi|Jedi vitez]] [[Yoda]]. Uskoro Lukea pronalazi Han koji iskorištava toplinu mrtvog ''tauntauna'' kao sklonište te ga vraća u kamp na oporavak. U međuvremenu imperijalna flota dobiva informaciju o novoj lokaciji pobunjeničke baze koju ubrzo uspješno napada uz pomoć ogromnih ''AT-AT Walkera''. Han i Leia uspijevaju pobjeći u Millennium Falconu skupa s [[C-3PO|C-3PO-om]] i [[Chewbacca|Chewbaccom]], ali se njihov brod ubrzo pokvari. Sakriju se u polje [[asteroid]]a gdje se Han i Leia zbližavaju. Vader poziva nekoliko lovaca na ucjene uključujući i poznatog [[Boba Fett|Bobu Fetta]] koji će mu pomoći pronaći Falcon. Luke je s planeta Hoth pobjegao skupa s [[R2-D2|R2-D2-om]] u svom letaču te se uskoro ruši na planet Dagobah. Tamo upoznaje malenog Yodu koji prihvaća Lukea za svog učenika nakon razgovora s duhom Obi-Wana. Tijekom Lukeovog treninga, Yoda ga šalje u spilju u kojoj je snažno prisutna mračna strana [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sile]]. Luke u njoj doživljava viziju tijekom koje se bori s Darthom Vaderom kojem odsiječe glavu. Međutim, nakon što pogleda u slomljenu Vaderovu masku, Luke vidi svoje vlastito lice unutar nje. Tijekom jednog od intenzivnijih treninga s Yodom, Luke predosjeti da su Han i Leia u opasnosti i protivno Yodinim željama on odlazi kako bi pokušao spasiti svoje prijatelje. Za to vrijeme se Han (kojeg bez da ovaj to zna prati Fett) upućuje prema Gradu u oblacima (''Cloud City''), rudarskoj koloniji smještenoj na nebu na planetu Bespin kojom upravlja Hanov stari prijatelj [[Lando Clarissian]]. Nedugo nakon njihovog dolaska, Lando ih odvodi u prostoriju u kojoj se nalaze Vader i Fett. Protivno Landovim prigovorima, Vader Hana i Leiu koristi kao mamac i muči Hana u procesu kako bi navukao Lukea u stupicu. On također dogovara predaju Hana Fettu koji se nada da će dobiti znatnu količinu novca od [[Jabba the Hutt|Jabbe the Hutta]] koji je raspisao nagradu za Hana zbog ogromnih dugova koje ovaj ima prema njemu. Vader namjerava namamiti Lukea u prostoriju gdje će ga zamrznuti, a unatoč Fettovim protestima koji se pribojava da bi ga zamrzavanje moglo ubiti, on izabire Hana kao testnog kunića za proces zamrzavanja. Leia u tom trenutku izražava svoju ljubav prema Hanu, nakon čega on biva zamrznut u velikom bloku karbona. Ipak preživljava proces pa ga Vader daje Fettu koji nakon toga kreće prema planetu Tatooine. Iako je u početku obećao da će ostaviti Chewbaccu i Leiu kod Landa, Vader krši i taj dogovor te naređuje da njih dvoje krenu s njim umjesto da ostanu u ''Cloud Cityju''. Lando, kojeg do tog trenutka već grize savjest zbog svega što je učinio protiv svog starog prijatelja Hana, organizira bijeg, oslobađa Leiu i ostale te svi zajedno očajnički pokušaju spasiti Han Soloa iz ruku Fetta; međutim, grupa stiže prekasno na dok s kojeg je lovac na ucjene već odletio. Nakon toga svi zajedno ukrcavaju se na Millennium Falcon i bježe. U međuvremenu Luke stiže u ''Cloud City'' i upada u Vaderovu zamku. Luke i Vader započinju borbu svjetlosnim mačevima tijekom koje Vader odsiječe Lukeovu desnu ruku i na taj ga način razoruža te mu u tom trenutku priznaje da je on pravi Lukeov otac, suprotno Obi-Wanovim tvrdnjama iz [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|prethodnog nastavka serijala]] da je Vader ubio njegovog oca. Užasnut ovim otkrićem, Luke odbija Vaderovu ponudu za vladanjem Galaksijom te se baca u otvoreno okno iznad kojeg su se do tada borili. Uz pomoć svojih telepatskih mogućnosti, on pozove Leiu koja osjeti njegov poziv upomoć i koja nagovara Landa da se vrate po Lukea. R2-D2 popravlja Falconov pogon te oni na taj način uspijevaju pobjeći. Luke od medicinskog osoblja dobiva umjetnu mehaničku ruku, a Lando i Chewbacca se s Falconom upućuju prema planetu na kojem se nalaze Jabba the Hutt i Boba Fett kako bi pokušali spasiti Han Soloa. Luke, Leia, R2-D2 i C-3PO gledaju za njihovim brodom očekujući nove informacije. == Glumačka postava == [[Datoteka:Mark Hamill (1978).jpg|desno|mini|200px|[[Mark Hamill]] - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac'' tumači ulogu [[Luke Skywalker|Lukea Skywalkera]].]] [[Datoteka:Harrison Ford at the 2009 Deauville American Film Festival, cropped.jpg|desno|mini|200px|[[Harrison Ford]] - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac'' tumači ulogu [[Han Solo]]a.]] * '''[[Mark Hamill]] kao [[Luke Skywalker]]:''' glavni zapovjednik u pobunjeničkom savezu, vođa borbene eskadrile i [[Jedi|Jedi vitez]]. Nakon što doživi viziju svog starog učitelja Obija-Wan Kenobija, Luke se skupa sa svojim droidom R2-D2-om uputi na planet Dagobah gdje pronađe Yodu. * '''[[Harrison Ford]] kao [[Han Solo]]:''' plaćenik švercer koji je nekad pomagao pobunjenicima za [[novac]], ali sada je prihvatio svoj položaj u samom savezu. Premda namjerava napustiti pobunjenike i otići otplatiti svoj dug gangsteru [[Jabba the Hutt|Jabbi the Huttu]], nalazi se u zamci na planetu Hoth zbog blokade koju je postavilo Carstvo. * '''[[Carrie Fisher]] kao [[Leia Organa|Princeza Leia]]:''' visoka dužnosnica pobunjeničkog saveza. * '''[[Billy De Williams]] kao [[Lando Calrissian]]:''' vođa ''Cloud Cityja'', grada koji se nalazi na planetu Bespin. Dugogodišnji prijatelj Han Soloa i bivši vlasnik broda ''Millennium Falcon''. * '''[[Anthony Daniels]] kao [[C3PO]]:''' protokolarni droid princeze Leie Organe. * '''[[David Prowse]] kao [[Darth Vader]]''' (glas liku posuđuje glumac '''[[James Earl Jones]]):''' Sith Lord i lojalan sluga caru Palpatineu, opsjednut pronalaskom Lukea Skywalkera, mladog pobunjenika koji je uništio [[Zvijezda Smrti|Zvijezdu Smrti]]. Njegova ga potraga dovodi na planet Hoth gdje naređuje blokadu tog ledenog planeta. U ovom filmu se također otkriva da je on pravi Lukeov otac imena [[Anakin Skywalker]]. Ujedno, on je glavni antagonist ovog nastavka. * '''[[Kenny Baker]] kao [[R2-D2]]:''' droid Lukea Skywalkera. * '''[[Peter Mayhew]] kao [[Chewbacca]]:''' ko-pilot i blizak prijatelj Han Soloa. * '''[[Frank Oz]] kao [[Yoda]]:''' Jedi vitez koji živi u prognanstvu na planetu Dagobah. Premda je Oz bio glavni lutkar također su mu u procesu snimanja pomagali i drugi uključujući Kathryn Mullen, Davida Barclaya, Wendy Froud i Deep Roy.<ref>{{Cite web |title=Those Yoda Guys |url=http://netdwellers.com/mz/yodaguys/home.html}}</ref> * '''[[Jeremy Bulloch]] kao [[Boba Fett]]:''' lovac na ucjene. Fett je poznat po cijeloj Galaksiji i u prošlosti je također radio s Darthom Vaderom. On je drugi antagonist filma koji se nalazi u lovu na ''Millennium Falcon'' prije nego odvede Han Soloa natrag Jabbi the Huttu. Jason Wingreen posudio je svoj glas Fettu u originalnoj kino verziji filma te u posebnom izdanju iz [[1997.]] godine. Bulloch također ima malu ''cameo'' ulogu kao imperijalni člasnik koji zgrabi Leiu kada ona pokušava reći Lukeu da ide u zamku. U posebnom izdanju iz [[2004.]] godine, Temuera Morrison, koji je glumio [[Jango Fett|Janga Fetta]] u filmu [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]] te zapovjednika Codyja u filmu [[Zvjezdani ratovi III: Osveta Sitha|Osveta Sitha]], zamijenio je Wingreena kao Fettov glas kako bi se bolje stvorio kontinuitet između originalne i ''prequel'' trilogije sage. * '''[[Alec Guinness]] kao [[Obi-Wan Kenobi]]:''' premda ga je Darth Vader ubio na Zvijezdi Smrti u filmu [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]], njegova "smrt" omogućila mu je da postane jedno sa Silom te mu dala sposobnost ukazivanja i davanja savjeta svome bivšem učeniku Lukeu Skywalkeru. * '''Denis Lawson kao Wedge Antilles:''' pilot pobunjeničkog saveza koji je letio s Lukeom Skywalkerom u bitci za Yavin. Tijekom bitke za Hoth on upravlja jednim od jurnika eskadrile i prvi je koji obara ''AT-AT''. Na odjavnoj špici, kao i u slučaju prethodnog nastavka sage, Denisovo ime krivo je napisano ("Dennis"). * '''Clive Revill kao glas [[Palpatine|cara Palpatinea]]:''' vođa Galaktičkog carstva koji nije zadovoljan gubitkom Zvijezde Smrti zbog čega kao prioritet svojim vojnim jedinicama postavlja pronalaženje i uništavanje pobunjeničkog saveza. Posebno je zainteresiran za "nasljednika Anakina Skywalkera" te naređuje Vaderu da preobrati dječaka na tamnu stranu Sile. Premda je Clive Revill posudio glas caru, Elaine Baker (supruga Ricka Bakera) pojavila se kao Palpatine u fizičkom obliku u originalnoj kino verziji te posebnom izdanju iz 1997. godine.<ref>{{cite web |url=http://io9.com/5660319/yoda-was-originally-played-by-a-monkey-in-a-mask-and-other-secrets-of-the-empire-strikes-back |title=Yoda was originally played by a monkey in a mask, and other secrets of The Empire Strikes Back |author=Alasdair Wilkins |date=2010-10-10 |publisher=io9 |accessdate=2010-10-18}}</ref><ref name="Changes"/><ref>{{Cite web |work=Sci-Fi Wire |title=Lucasfilm Defends DVD Changes |url=http://www.scifi.com/scifiwire/art-film.html?2004-09/09/11.30.film |accessdate=2007-02-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012160923/http://www.scifi.com/scifiwire/art-film.html?2004-09%2F09%2F11.30.film |archivedate=2007-10-12}}</ref> Glumac [[Ian McDiarmid]], koji glumi Palpatinea u filmu [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratak Jedija]] kao i u ''prequel'' trilogiji zamijenio je Bakera i Revilla kao Palpatine u [[DVD]] verziji filmova iz 2004. godine, a snimanje tih dijelova odvijalo se usporedo sa snimanjem filma ''Osveta Sitha''.<ref name="Changes"/><ref name="DVDChanges">{{Cite web |work=Digital Bits |title=Star Wars Trilogy – 2004 DVD Changes |url=http://www.thedigitalbits.com/reviews3/starwarschanges02.html |accessdate=2007-02-16}}</ref> == Produkcija == [[Datoteka:10.18.09BillyDeeWilliamsByLuigiNovi1.jpg|desno|mini|200px|[[Billy Dee Williams]] - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac'' tumači ulogu [[Lando Calrissian|Landa Calrissiana]].]] Film ''[[Ratovi zvijezda IV: Nova nada]]'' [[George Lucas|Georgea Lucasa]] premašio je sva očekivanja - u smislu profita, njegovog revolucionarnog utjecaja na filmsku industriju te njegovog neočekivanog odjeka kao kulturni fenomen.<ref name="EmpireOfDreams">Empire of Dreams: The Story of the Star Wars Trilogy DVD dokumentarac u sklopu Box seta trilogije ''Zvjezdanih ratova'' iz [2005.]</ref> Lucas je tim filmom uvidio priliku da postane neovisan od holivudske filmske industrije kroz financiranje nastavka ''Carstvo uzvraća udarac'' uz pomoć kredita i zarade od prethodnog filma, što je išlo protiv načela mnogih [[Hollywood|holivudskih]] producenata.<ref name="EmpireOfDreams"/> Sada u potpunoj kontroli svoje franšize [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]], Lucas je odlučio da neće režirati ''Carstvo'' zbog svoje producentske uloge, uključujući i nadzor nad svojim specijalnim efektima tvrtke [[Industrial Light & Magic]] (ILM) i rukovanja financijama. Lucas je ponudio ulogu redatelja [[Irvin Kershner|Irvinu Kershneru]], jednom od svojih bivših profesora na USC School of Cinema-Television.<ref name="AC">{{cite web |title=Behind the Scenes: The Empire Strikes Back |work=American Cinematographer |url=http://www.theasc.com/magazine/starwars/index.html |accessdate=2007-03-02 |archive-date=25. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225151149/http://www.theasc.com/magazine/starwars/index.html |url-status=dead }}</ref> Kershner je ispočetka odbio, navodeći da nastavak nikada ne bi mogao zadovoljiti kvalitetu ili originalnost prvog filma. Međutim, Kershner je kasnije ipak nazvao svog agenta i zatražio da prihvati posao. Osim toga, Lucas je zaposlio [[Lawrence Kasdan|Lawrencea Kasdana]] i [[Leigh Brackett]] za pisanje scenarija zasnovanog na njegovoj originalnoj priči.<ref name = "EmpireOfDreams"/><ref>{{cite web |year=2007 |title=Star Wars: Episode V - The Empire Strikes Back (1980) |work=Internet Movie Database |url=http://www.imdb.com/title/tt0080684/ |accessdate=2007-02-18}}</ref> Brackett je završila prvi nacrt priče u [[veljača|veljači]] [[1978.]], prije [[smrt]]i od raka, a Lucas je napisao drugi prije zapošljavanja Kasdana, koji ga je zadivio svojom scenarijem za ''[[Otimači izgubljenog kovčega|Otimačima izgubljenog kovčega]]''.<ref name="hearn">{{cite book |author=Marcus Hearn |title=The Cinema of George Lucas |publisher=Harry N. Abrams Inc |year=2005 |location=[[New York City]] |pages=122–7 |chapter=Cliffhanging |isbn=0-8109-4968-7}}</ref> [[Datoteka:Anthony Daniels03 cropped.jpg|desno|mini|200px|[[Anthony Daniels]] - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac'' tumači lik [[C-3PO|C-3PO-a]].]] Imperijske divovske ''AT-AT'' hodalice u bitci na planetu Hoth su stvorene pomoću „stop motion“ animacije.<ref name="EmpireOfDreams"/> Prvi film je predstavljao izazov za ekipu zadužene za specijalne efekte, a ''Carstvo'' je bio još kompliciraniji pothvat, ne samo u stvaranju lokacija, nego i borbe na ledenom planetu i gradu koji pluta među oblacima. Za borbene scene na ledenom planet Hothu, početna namjera bila je da se koristi tzv. plavi ekran za kompozitne imperijalne hodalice - u još uvijek originalnim snimkama sa seta. Umjesto toga, umjetnik je odlučio slikati [[Pejzaž (likovni motiv)|pejzaže]], što je rezultiralo hodalicama koje su snimljene u „stop-motion“ animaciji ispred krajolika slika<ref name="EmpireOfDreams"/> Originalni [[dizajn]] za ''AT-AT'' su, prema Philu Tippettu, "velika oklopna vozila s kotačima". Mnogi vjeruju da je završni dizajn inspiriran kontejnerom dizalice [[Luka Oakland|Luke Oakland]], no Lucas je to poricao.<ref>{{cite news |author=[[Peter Hartlaub]] |title=Nah, dude, they weren't cranes, they were garbage trucks |work=San Francisco Chronicle |date=2008-06-27 |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2008/06/25/DDMH11DRSK.DTL |accessdate=2008-06-27 |archive-date=30. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080930225246/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2008%2F06%2F25%2FDDMH11DRSK.DTL |url-status=dead }}</ref> U dizajniranju [[Jedi|Jedi viteza]] Yode, Stuart Jr. je odlučio koristiti svoje lice kao model i dodao bore [[Albert Einstein|Alberta Einsteina]] kako bi se demonstrirala izuzetna inteligencija lika.<ref>{{cite web |author=Nick Maley |title=A tribute to Stuart Freeborn |url=http://1001resources.com/hosting/users/cinesecrets/StuFreeborn/ |accessdate=2007-02-16 |archive-date=13. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160413021420/http://1001resources.com/hosting/users/cinesecrets/StuFreeborn/ |url-status=dead }}</ref> Pozornice za planet Dagobah izgrađene su pet stopa iznad pozornice, tako da su lutkari puzali ispod i držali Yoda lutku. Problem je predstavljala komunikacija s [[Frank Oz|Frankom Ozom]] koji je bio ispod pozornice i nije mogao čuti ekipu i [[Mark Hamill|Marka Hamilla]] iznad.<ref>{{cite web |title=Star Wars Trilogy DVD Super-Feature |work=Underground Online |url=http://www.ugo.com/channels/dvd/features/starwarstrilogy/makingthetrilogy.asp |accessdate=2007-02-16 |archive-date=15. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615030720/http://www.ugo.com/channels/dvd/features/starwarstrilogy/makingthetrilogy.asp |url-status=dead }}</ref> Hamill je kasnije izrazio svoje neslaganje zbog toga što je mjesecima bio jedini ljudski lik u scenama; osjećao se kao običan element na skupu životinja, strojeva i rekvizita. Kershner je kasnije pohvalio Hamilla za njegovu izvedbu i interakciju s lutkama.<ref name="EmpireOfDreams"/> [[Datoteka:Probe droid.png|lijevo|mini|200px|Skica tzv. "Probe droida"]] Snimanje je počelo u [[Norveška|Norveškoj]], na ledenjaku [[Hardangerjøkulen]] u blizini grada [[Finse]], dana [[5. ožujka]] [[1979.]] Kao i kod snimanja filma ''Nova nada'', gdje se produkcija u [[Tunis]]u podudarala s najvećom olujom u posljednjih 50 godina, vrijeme je i tu bilo protiv filmske ekipe. Dok su snimali u Norveškoj, naišli su na najgoru [[zima|zimsku]] mećavu u posljednjih pedeset godina. Temperature su pale na -28,9&nbsp;°C a palo je i 5,5 metara [[snijeg]]a.<ref name="EmpireOfDreams"/> Jednom prilikom, posada nije mogla izaći iz svojeg hotela. Oni su snimili scenu u kojoj Luke izlazi iz pećine ''Wampa'' otvaranjem hotelskih vrata i snimanjem Marka Hamilla u snijegu, dok je posada ostala unutar zgrade.<ref name="EmpireOfDreams"/> Na Hamillovu licu pojavila se neznatna promjena zbog njegove prometne nesreće koju je imao između snimanja filmova ''Nova nada'' i ''Carstvo uzvraća udarac'', ali je Lucas smatrao da ne treba dodatno objašnjavati ožiljke, budući se pretpostavlja da je like Lukea dugo vremena proveo u borbi.<ref name="DVDcom">''Zvjezdani ratovi: Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac'' DVD dokumentarac s gostima Georgeom Lucasom, Irvinom Kershnerom, Benom Burttom, Dennisom Murenom i Carrie Fisher iz [2004.]</ref> Produkcija se potom preselila u Elstree studio u [[London]]u [[13. ožujka]], gdje je sagrađeno više od 60 različitih setova, dvostruko više od broja koji su se koristili u prethodnom filmu.<ref name="EmpireOfDreams"/> Požar u [[Siječanj|siječnju]] na pozornici 3 (za vrijeme snimanja filma ''[[Isijavanje (1980)|Isijavanje]]'' redatelja [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]]) izazvao je nekontrolirano povećanje budžeta od 18,5 milijuna dolara na 22 milijuna dolara, a do [[Srpanj|srpnja]] proračun je skočio za dodatnih 3 milijuna dolara. Snimanje je završeno do sredine [[Rujan|rujna]]. [[Datoteka:James Earl Jones 2010 Crop.jpg|desno|mini|200px|[[James Earl Jones]] - glumac koji u filmu ''Zvjezdani ratovi - Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac'' posuđuje glas [[Darth Vader|Darthu Vaderu]].]] Jedna nezaboravna razmjena dijaloga bila je djelomično improvizirana. Izvorno, Lucas je napisao scenu u kojoj [[Leia Organa|Princeza Leia]] priznaje svoju ljubav [[Han Solo|Han Solu]], a Han joj odgovara: "Ja te volim previše." [[Harrison Ford]] je osjetio da karakterizacija nije bila iskrena, a Kershner se složio. Nakon nekoliko pokušaja, Kershner je Fordu rekao da improvizira na licu mjesta. U konačnici je Ford promijenio rečenicu svog lika u "Znam."<ref name="EmpireOfDreams"/> [[Datoteka:Guarding the X-wing 2.jpg|desno|mini|250px|Maketa svemirskog broda i obožavatelji s kostimima iz filma]] Tijekom produkcije, činjenica da je [[Darth Vader]] Lukeov otac se držala pod velom tajne. Kao i ostatak posade, David Prowse, koji je govorio sve Vaderove dijaloge tijekom snimanja, dobio je lažne stranice scenarija koje su sadržavale dijalog u kojem ovaj kaže: "Obi-Wan je ubio tvog oca."<ref>{{cite web |author=Chris Chiarella |year=2004 |title=Mark Hamill Interview |work=Home Theater |url=http://www.hometheatermag.com/news/100104hamill/ |accessdate=2007-02-13 |archive-date=9. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090809170611/http://www.hometheatermag.com/news/100104hamill/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |author=Dalton Ross |title=Secrets and Jedis |work=EW.com |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,698013,00.html |accessdate=2007-02-16 |archive-date=17. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140817060557/http://www.ew.com/ew/article/0,,698013,00.html |url-status=dead }}</ref> Do filmske premijere, samo George Lucas, Irvin Kershner, Mark Hamill i [[James Earl Jones]] su znali stvarni kraj. Jones je kasnije izjavio da je njegova prvotna reakcija na tu rečenicu bila: "Oh, on laže!"<ref name="EmpireOfDreams"/> Radi očuvanja dramatičnosti tijekom otvaranja svojih filmova, Lucas je htio da ne bude uvodne špice, već samo odjevna. Iako je to danas čest slučaj, to je bio vrlo neobičan izbor u to vrijeme. [[Ceh]] scenarista i Ceh redatelja su to dozvolili za prvi film, ali kada je Lucas istu stvar ponovio za nastavak, oni su mu pripisali novčanu kaznu od preko 250 tisuća dolara te su čak pokušali povući film iz kina. Da bi zaštitio svojeg redatelja, Lucas je platio sve. Rezultat osjećaja frustracije i progona zbog toga dovela su do njegovog odustajanja od članstva Ceha redatelja, scenarista i udruge ''Motion Picture Association''.<ref name="EmpireOfDreams"/> Film ''Carstvo uzvraća udarac'' je na kraju završio s budžetom od 33.000.000 dolara,<ref>{{cite web |year=2007 |title=Business Data for Star Wars: Episode V - The Empire Strikes Back (1980) |work=Internet Movie Database |url=http://www.imdb.com/title/tt0080684/business |accessdate=2007-02-18}}</ref> što ga je tada činilo jednim od najskupljih filmova svojeg vremena s proračunom tri puta većim od ''Nove nade''. Nakon što je banka zaprijetila da će povući svoj kredit, Lucas je bio prisiljen pristupiti studiju [[20th Century Fox]]. Napravio je dogovor da studio osigura kredit u zamjenu za plaćanje studiju više novca, ali bez gubitka njegovih prava na nastavak i ''merchandising''.<ref name="EmpireOfDreams"/> == Teme == Poput svog prethodnika i film ''Carstvo uzvraća udarac'' svoju tematsku inspiraciju crpi iz nekoliko [[Mitologija|mitoloških priča]] i svjetskih [[religija]]. Također uključuje elemente iz filmskog serijala iz [[1930-ih|30-ih]] godina [[20. stoljeće|prošlog stoljeća]] poput ''Flasha Gordona'' koji je samom [[George Lucas|Georgeu Lucasu]] bio najdraži u djetinjstvu, a koji također u jednom svom dijelu sadržava grad koji lebdi na nebu.<ref>{{Cite web |work=Star Wars Origins |title=Star Wars Origins – Flash Gordon |url=http://www.jitterbug.com/origins/flash.html |accessdate=2006-11-16 |archive-date=28. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140728234908/http://www.jitterbug.com/origins/flash.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |work=The 80s Movies Rewind |title=Flash Gordon (1980) |url=http://www.fast-rewind.com/ |accessdate=2007-02-13}}</ref> == Distribucija == Svjetska premijera filma ''Carstvo uzvraća udarac'' održana je [[17. svibnja]] [[1980.]] godine u Kennedyjevom centru u [[Washington]]u. Film je kraljevsku premijeru u [[London]]u imao tri dana kasnije, a niz ostalih premijera u dobrotvorne svrhe održan je na brojnim drugim lokacijama tijekom [[19. svibnja|19.]] i [[20. svibnja]]. Sa svojom službenom kino distribucijom u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] film je krenuo [[21. svibnja]] 1980. godine. U prvom valu distribucije proizvedeno je 126 70-milimetarskih kopija prije široke distribucije koja je krenula u [[Lipanj|lipnju]] 1980. godine (kada su se uglavnom koristile 35-milimetarske vrpce).<ref>[http://www.fromscripttodvd.com/empire_strikes_back_70mm_engagements.htm "Empire release"]. From Script To DVD.com. Pristupljeno 6. listopada 2010.</ref> === Posebno izdanje === Povodom 20. obljetnice [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] [[1997.]] godine, film ''Carstvo uzvraća udarac'' digitalno je remasteriran i pušten u re-distribuciju skupa s [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Novom nadom]] i [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratkom Jedija]], a pod zajedničkim nazivom ''Trilogija Zvjezdanih ratova: Posebno izdanje''. Lucas je iskoristio ovu priliku za ubacivanje sitnih promjena u sam [[film]]. Te promjene uključivale su eksplicitno prikazivanje bića ''Wampa'' na planetu Hoth, kreiranje kompleksnijeg puta letenja ''Falcona'' prilikom njegovog približavanja ''Cloud Cityju'', digitalnu zamjenu interijera ''Cloud Cityja'' te sitne izmjene dijaloga. Također je kreirana kratka sekvenca u kojoj se Vader vraća u svoj Zvjezdani super-razarač nakon bitke s Lukeom, a koja je kreirana iz alternativnih uglova scene iz filma ''Povratak Jedija''. Većina promjena bila je mala i tek estetska; međutim neki obožavatelji serijala smatrali su da sve te izmjene oduzimaju važnost samom filmu.<ref name="Changes">{{Cite web |work=dvdactive |title=Star Wars: The Changes |url=http://www.dvdactive.com/editorial/articles/star-wars-the-changes-part-two |accessdate=2007-01-13 |archive-date=10. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160410015126/http://www.dvdactive.com/editorial/articles/star-wars-the-changes-part-two |url-status=dead }}</ref> Film je također ponovno poslan na određivanje novog ''rejtinga'' gdje je ponovno dobio oznaku ''PG'', a kao razlozi za to navedeni su "znanstveno fantastična akcija i nasilje".<ref>{{Cite web |title=Star Wars Episode&nbsp;V The Empire Strikes Back (1997) |work=Motion Picture Association of America |url=http://www.mpaa.org/FlmRat_SrchReslts.asp |accessdate=2007-01-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070114030200/http://www.mpaa.org/FlmRat_SrchReslts.asp |archivedate=2007-01-14}}</ref> === DVD izdanja === Film ''Carstvo uzvraća udarac'' objavljen je na [[DVD|DVD-u]] u [[Rujan|rujnu]] [[2004.]] godine u sklopu box-seta zajedno s ''Novom nadom'' i ''Povratkom Jedija'' kao i bonus diskom koji je sadržavao posebne dodatke. Svi filmovi bili su digitalno obnovljeni i remasterirani uz dodatne izmjene koje je napravio sam George Lucas.<ref name="Changes"/> Posebni dodaci uključivali su audio komentare Georgea Lucasa, Irvina Kershnera, Bena Burtta, Dennisa Murrena i Carrie Fisher kao i dugometražni dokumentarni film naziva ''Empire of Dreams: The Story of the Star Wars Trilogy''. Na bonus disku se također nalaze i razni prilozi o snimanju filma, kratke kino najave, službene kino najave, TV spotovi, galerije fotografija, demoverzije videoigara te ''preview'' filma [[Zvjezdani ratovi III: Osveta Sitha|Osveta Sitha]]. Za DVD izdanje Lucas i njegov tim su napravili određene zahvate u filmu prvenstveno kako bi se održao kontinuitet između ''Carstva'' i filmova iz ''prequel'' trilogije. Jedna od najvećih promjena odnosila se na holografsku sliku Cara (kojem je Clive Revill posudio glas) kojem je sada glumac Ian McDiarmid promijenio par dijaloga. S ovim izdanjem Lucas je također nadgledao kreaciju digitalnih kopija filma u visokoj rezoluciji te ostalih filmova iz originalne trilogije. Film je ponovno izdan na DVD-u u [[Prosinac|prosincu]] [[2005.]] godine kao jedan od tri diska na trostrukom "limitiranom" DVD izdanju koje ovaj puta nije sadržavalo bonus disk s posebnim dodacima.<ref>{{Cite web |title=Star Wars Trilogy (Widescreen Edition Without Bonus Disc, 1977) |publisher=Amazon.com |url=http://www.amazon.com/dp/B000BKJ78U/ |accessdate=2007-02-19}}</ref> Treće DVD izdanje filma dogodilo se u razdoblju od [[12. rujna]] do [[31. prosinca]] [[2006.]] godine kao ograničeno posebno dvostruko DVD izdanje koje je ovaj puta sadržavalo originalnu nepromijenjenu verziju filma kao posebni dodatak. To izdanje ponovno je izdano kao box set trilogija [[4. studenog]] [[2008.]] godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.starwars.com/movies/saga/20080826news.html |title=Star Wars Saga Repacked in Trilogy Sets on DVD |accessdate=2008-11-08 |work=Lucasfilm |publisher=StarWars.com |date=2008-08-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081026032957/http://www.starwars.com/movies/saga/20080826news.html |archivedate=2008-10-26}}</ref> === Blu-ray izdanja === Dana [[14. kolovoza]] [[2010.]] godine redatelj George Lucas službeno je najavio da će se svih šest filmova sage nalaziti u jednom izdanju na [[Blu-ray]] diskovima koje će se naći u prodaji tijekom [[jesen]]i [[2011.]] godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.starwars.com/themovies/saga/mebd/bluray/index.html |title=George Lucas Announces Star Wars on Blu-Ray at Celebration V |accessdate=2010-08-15 |work=Lucasfilm |publisher=StarWars.com |date=2010-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100816235346/http://www.starwars.com/themovies/saga/mebd/bluray/index.html |archivedate=2010-08-16}}</ref> Dana [[6. siječnja]] 2011. to izdanje najavljeno je za rujan iste godine u tri različita pakiranja.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/themovies/saga/preorder_bluray/index.html |title=Pre-order Star Wars: The Complete Saga on Blu-ray Now! |work=StarWars.com |publisher=Lucasfilm |date=2011-01-06 |accessdate=2011-01-07}}</ref> Premda se radi o još nepotvrđenim informacijama, [[16. kolovoza]] [[2014.]] godine najavljeno je da tvrtke [[Walt Disney Pictures|Disney]]/[[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]] namjeravaju izdati neizmijenjenu originalnu trilogiju na Blu-ray diskovima tijekom [[2015.]] godine, prije nego film [[Zvjezdani ratovi: Epizoda VII]] krene u kino distribuciju koja je planirana za [[18. prosinca]] iste godine.<ref>{{cite news |url=https://news.yahoo.com/original-star-wars-trilogy-unaltered-002200388.html |title=Original Star Wars trilogy, unaltered, may be coming to Blu-ray |work=Yahoo.com |date=2014-08-16 |accessdate=2014-08-16}}</ref> [[Datoteka:George Lucas 66ème Festival de Venise (Mostra) 2.jpg|lijevo|mini|250px|[[George Lucas]] - izvršni producent i jedan od scenarista filma ''Zvjezdani ratovi - Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac''.]] == Box-office rezultat, kritike i priznanja == === Box-office rezultat === Film ''Carstvo uzvraća udarac'' započeo je s ograničenom kino distribucijom i to samo u kinima u velikim gradovima zbog toga što je kino distribucija krenula sa 70-milimetarskim vrpcama za koje su samo najveća kina imala projektore. Tek mnogo tjedana kasnije film je u kino distribuciju krenuo sa standardnim 35-milimetarskim vrpcama u ostalim kinima u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i ostatku svijeta. U roku od tri mjeseca od početka kino distribucije filma, redatelj [[George Lucas]] povratio je svojih 33 milijuna [[dolar]]a investicije te podijelio dodatnih 5 milijuna dolara kao bonus svojim zaposlenicima. U prvom vikendu prikazivanja ograničene kino distrubucije film je zaradio 10 840 307 dolara, a sveukupno je samo u [[SAD|SAD-u]] u originalnoj kino distribuciji zaradio sveukupno 209 398 025 dolara. Kada je film ''Carstvo uzvraća udarac'' ponovno krenuo s kino distribucijom [[1997.]] godine zaradio je 21 975 993 dolara u prvom vikendu re-distribucije. Trenutna sveukupna zarada filma iznosi 290 475 750 dolara u SAD-u odnosno 538 375 067 dolara u svijetu.<ref name="Mojo"/> === Kritike === Film ''Carstvo uzvraća udarac'' primio je pomiješane kritike na početku svoje kino distribucije. Ipak nakon vremenskog odmaka mnogi kritičari i obožavatelji sage složni su da je ''Carstvo'' danas možda i najbolji nastavak kompletnog serijala.<ref name="Rotten"/> Neki kritičari imali su problema s pričom, ali su priznali da je film savršeno tehnološko postignuće kad je filmsko stvaralaštvo u pitanju. Na primjer Vincent Canby iz [[New York Times]]a napisao je uglavnom negativnu kritiku o filmu.<ref>{{Cite news |first=Vincent |last=Canby |date=1980-06-15 |title='The Empire Strikes Back' Strikes a Bland Note' |work=New York Times |url=http://www.nytimes.com/library/film/061580empire.html |accessdate=2007-02-12}}</ref> Judith Martin iz [[Washington Post]]a požalila se na radnju koja nema niti početak niti kraj, prema njezinom mišljenju.<ref>{{Cite news |author=Judith Martin |date=1980-05-23 |title='The Empire Strikes Back' |work=Washington Post |url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/movies/review97/empirestrikesbackmartin.htm |accessdate=2007-02-12}}</ref> Međutim, upravo je to bio koncept kojeg je Lucas i želio napraviti.<ref name="DVDcom"/> S druge strane, [[1997.]] godine kritičar Bob Stephens iz San Francisco Examinera opisao je ''Epizodu V'' "najboljim nastavkom trilogije".<ref>{{Cite news |author=Stephens, Bob |date=1997-02-21 |title="Empire Strikes Back' is the best of "Star Wars' trilogy |work=Sfgate.com |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/e/a/1997/02/21/WEEKEND9376.dtl |accessdate=2006-07-26 |archive-date=25. svibnja 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060525015847/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fe%2Fa%2F1997%2F02%2F21%2FWEEKEND9376.dtl |url-status=dead }}</ref> Danas se ''Carstvo uzvraća udarac'' smatra moralno i emotivno najdvosmislenijim i najmračnijim nastavkom kompletne originalne trilogije.<ref name="Rotten"/> U svojoj kritici posebnog izdanja 1997. godine, [[Roger Ebert]] je prozvao film najjačim i umno najprovokativnijim nastavkom.<ref>{{cite news |authorlink=Roger Ebert |first=Roger |last=Ebert |date=1997-02-21 |title=The Empire Strikes Back |work=[[Chicago Sun-Times]] |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19970221/REVIEWS/702210302/1023 |accessdate=2006-07-26 |archive-date=16. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116065857/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19970221%2FREVIEWS%2F702210302%2F1023 |url-status=dead }}</ref> Na popularnoj [[internet]]skoj stranici [[Rotten Tomatoes]] film trenutno ima 96% pozivitnih ocjena temeljenih na 75 zaprimljenih kritika što ga označava najbolje ocijenjenim dijelom cijele sage.<ref name="Rotten">{{Cite web |publisher=Rotten Tomatoes |title=Star Wars: Episode V - The Empire Strikes Back Movie Reviews |url=http://www.rottentomatoes.com/m/empire_strikes_back/ |accessdate=2011-04-28}}</ref> Chuck Klosterman je napisao: "Dok su filmovi poput ''Easy Rider'' i [[Groznica subotnje večeri|Groznice subotnje večeri]] portretirali generacije sadašnjosti, film ''Carstvo uzvraća udarac'' bi mogao biti jedini primjer filma koji predstavlja društvenu estetiku generacija koje tek dolaze."<ref>{{Cite book |last=Klosterman |first=Chuck |title=Sex, Drugs, and Cocoa Puffs: A Low Culture Manifesto |publisher=Scribner |date=2004-06-22 |page=150 |isbn=978-0-7432-3601-0}}</ref> === Priznanja === Na dodjeli prestižne filmske nagrade [[Oscar]] [[1981.]] godine, film ''Carstvo uzvraća udarac'' osvojio je Oscara za [[Oscar za najbolju montažu zvuka|najbolju montažu zvuka]] (Bill Varney, Steve Maslow, Greg Landaker i Peter Sutton).<ref name="Oscars1981">{{Cite web |url=http://www.oscars.org/awards/academyawards/legacy/ceremony/53rd-winners.html |title=The 53rd Academy Awards (1981) Nominees and Winners |accessdate=2011-10-07 |work=oscars.org |archive-date=6. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006085015/http://www.oscars.org/awards/academyawards/legacy/ceremony/53rd-winners.html |url-status=dead }}</ref> Film je također osvojio i posebnu nagradu za najbolje specijalne efekte (Brian Johnson, Richard Edlund, Dennis Muren i Bruce Nicholson). Skladatelj [[John Williams]] nominiran je u kategoriji za [[Oscar za najbolju glazbu|najbolju originalnu glazbu]] kao i kompletni tim koji je radio na [[Oscar za najbolju scenografiju|scenografiji]] (Norman Reynolds, Leslie Dilley, Harry Lange, Alan Tomkins i Michael Ford).<ref name="yahooawards"/> John Williams osvojio je nagradu [[BAFTA]] za najbolju originalnu glazbu, a sam film za istu je nagradu nominiran u kategorijama najboljeg zvuka i najbolje scenografije. Williamsova glazba također je osvojila nagrade [[Grammy]] i [[Zlatni globus]] u kategoriji najbolje originalne filmske glazbe.<ref name="yahooawards">{{Cite web |title=The Empire Strikes Back—Awards & Nominations |work=Yahoo! Movies |url=http://movies.yahoo.com/movie/1800061638/awards |accessdate=2007-02-16}}</ref> Film ''Carstvo uzvraća udarac'' osvojio je četiri [[Nagrada Saturn|nagrade Saturn]] uključujući one za najboljeg glavnog glumca ([[Mark Hamill]]), [[Nagrada Saturn za najbolju režiju|najboljeg redatelja]] ([[Irvin Kershner]]), najbolje specijalne efekte (Brian Johson i Richard Edlund) kao i nagradu za [[Nagrada Saturn za najbolji znanstveno fantastični film|najbolji znanstveno-fantastični film.]] Film je bio nominiran u kategoriji najboljeg adaptiranog scenarija za nagradu Ceha scenarista.<ref name="awards">{{Cite web |title=Star Wars: Episode&nbsp;V—The Empire Strikes Back (1980) - Awards |publisher=Internet Movie Database |url=http://www.imdb.com/title/tt0080684/awards |accessdate=2006-07-29}}</ref> == Glazba iz filma == [[Datoteka:John Williams tux.jpg|desno|mini|250px|[[John Williams]] - kompozitor glazbe iz filma ''Zvjezdani ratovi - Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac''.]] [[Soundtrack|Glazbu iz filma]] ''Carstvo uzvraća udarac'' napisao je i vodio [[John Williams]], a izveo ju je londonski simfonijski orkestar po cijeni od otprilike 250 tisuća [[dolar]]a.<ref>Arnold 1980., str. 266.</ref> Godine [[1980.]] kompanija ''RSO Records'' objavila je službeni ''soundtrack'' filma na ploči (LP) i kaseti u [[SAD|SAD-u]]. Na naslovnici albuma nalazio se [[Darth Vader]] uz pozadinu svemira<ref>{{Cite web |title=The Original Soundtrack from the Film The Empire Strikes Back |work=Star Wars Collectors Archive |url=http://www.toysrgus.com/index.php?action=disp_item&item_id=38253 |accessdate=2006-10-26 |archive-date=10. studenoga 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061110233838/http://www.toysrgus.com/index.php?action=disp_item&item_id=38253 |url-status=dead }}</ref> (identično kino plakatu filma). Godine [[1985.]] kompanija ''Polydor Recrods'' koja je u međuvremenu kupila tvrtku ''RSO Records'' i njezin glazbeni katalog izdala je prvi [[CD]] s glazbom iz filma. Godine [[1993.]] kompanija ''20th Century Fox Film Scores'' izdala je posebno glazbeno izdanje na četiri diska pod nazivom ''Star Wars Trilogy: The Original Soundtrack Anthology''. Ovo izdanje uključivalo je glazbu iz sva tri nastavka originalne trilogije.<ref>{{Cite web |title=Star Wars Trilogy: The Original Soundtrack Anthology [BOX SET] [SOUNDTRACK] |work=Amazon.com |url=http://www.amazon.com/dp/B000002VI7 |accessdate=2007-01-20}}</ref> Godine [[1997.]] kompanija ''RCA Victor'' izdala je definitivno dvostruko CD izdanje kojim je popratila re-distribuciju remasteriranih posebnih izdanja filmova iz originalne trilogije u kinima. Ovo originalno limitirano izdanje na CD-u pratila je i knjižica na 32 stranice, a naslovnica je bila identična posteru za posebno izdanje trilogije [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]. Kompletna glazba je bila digitalno obnovljena kako bi se prilagodila najboljem mogućem zvuku tog doba. Godine [[2004.]] kompanija ''Sony Classical Records'' otkupila je prava na glazbu iz originalne trilogije prvenstveno zbog toga što je već potpisala ugovor za autorska prava na glazbu iz ''prequel'' trilogije: [[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Fantomska prijetnja]], [[Zvjezdani ratovi II: Klonovi napadaju|Klonovi napadaju]] i [[Zvjezdani ratovi III: Osveta Sitha|Osveta Sitha]]. Na taj način je od 2004. godine nadalje kompanija započela s izdavanjem CD-ova koje je kompanija ''RCA Victor'' izdavala od 1997. godine, uključujući i onaj za ''Epizodu V''. Naslovnica tog CD izdanja bila je identična plakatu napravljenom za [[DVD]] omotnicu filma. Unatoč tome što su nanovo re-masterirali zvuk, prodaja verzija ''soundtrackova'' kompanije ''Sony Classical'' od 2004. godine naovamo u pravilu je identična prodaji verzija koje je izdavala tvrtka ''RCA Victor''.<ref>{{Cite web |title=Star Wars / The Empire Strikes Back / Return of the Jedi (Original Soundtracks – 2004 reissue) |url=http://www.musicweb-international.com/film/2004/Sep04/star_wars.html |accessdate=2007-01-20}}</ref> == Ostali mediji == === Roman === [[Roman]] napisan prema [[film]]u objavljen je [[12. travnja]] [[1980.]] godine, a izdala ga je kompanija ''Del Rey Books''. Autor romana je Donald F. Glut, a sam roman temeljen je na scenariju autora [[Lawrence Kasdan|Lawrencea Kasdana]], [[Leigh Brackett]] i [[George Lucas|Georgea Lucasa]].<ref>{{Cite web |title=Star Wars, Episode&nbsp;V – The Empire Strikes Back (Mass Market Paperback) |work=Amazon.com |url=http://www.amazon.com/dp/0345283929 |accessdate=2007-01-17}}</ref> Originalni naslov pod kojim je roman izdan je bio ''Zvjezdani ratovi: Carstvo uzvraća udarac''. Međutim, kasnija izdanja preimenovana su u naslov ''Zvjezdani ratovi - Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac'' kako bi odgovarala promjeni naslova kino filmova iz sage. Poput ostalih romana iz originalne trilogije i ovaj sadržava puno više informacija o događajima u priči od onih sadržanih u filmu. === Strip adaptacija === Filmsku strip adaptaciju ''Carstvo uzvraća udarac'' izdala je kompanija [[Marvel Comics]]. Autor adaptacije je Archie Goodwin uz ilustraiju Ala Williamsona i Carlosa Garzona. Adaptacija je izdana simultano u četiri formata: kao časopis (''Marvel Super Special #16''),<ref>[http://www.comics.org/issue/34293/ ''Marvel Special Edition'' #16] at the [[Grand Comics Database]]</ref> kao veliko tabloid izdanje (''Marvel Special Edition Featuring Star Wars: The Empire Strikes Back''),<ref>[http://www.comics.org/series/27098/ ''Marvel Special Edition Featuring Star Wars: The Empire Strikes Back''] at the Grand Comics Database</ref> kao strip u seriji od nekoliko nastavaka te kao džepna knjiga.<ref>{{cite book |last=Edwards |first=Ted |title=The Unauthorized Star Wars Compendium |chapter=Adventures in the Comics |publisher=Little, Brown and Company |year=1999 |page=82 |isbn=9780316329293}}</ref> U potonjoj verziji kao i onoj tabloidskoj koje su prve objavljene fizički izgled lika [[Yoda|Yode]] je potpuno drugačiji od onoga u filmu: puno je tanji, ima dugu bijelu kosu i ljubičastu boju kože (umjesto zelene). U izdanju časopisa i strip serije Yoda izgleda puno sličnije liku iz filma. Povjesničari stripa i profesionalci iz filmske industrije skretali su pozornost na strip izdanja ''Zvjezdanih ratova'' kompanije ''Marvel Comics'' koja su objavljena prije nastanka filma ''Carstvo uzvraća udarac'', a u kojima se navodno nalaze zapleti koji će kasnije biti upotrebljeni u filmu. Međutim, scenaristi nikada nisu priznali da su bilo kakvu inspiraciju za film crpili iz ranije objavljenih stripova.<ref>{{cite news |last=Keane |first=Mike |date=Lipanj 2009. |title=Bob Wiacek |work=Back Issue |issue=34 |page=53 |publisher=TwoMorrows Publishing}}</ref> === Videoigre === [[Videoigra|Videoigre]] temeljene na filmu objavljene su za nekoliko različitih konzola. Uz to nekoliko drugih videoigara ''Zvjezdanih ratova'' također sadržavaju u sebi ili spominju događaje prikazane u filmu, iako nisu u potpunosti temeljene na samom uratku. Godine [[1982.]] kompanija ''Parker Brothers'' izdala je igru ''Star Wars: The Empire Strike Back'' za igraću konzolu [[Atari 2600]], a u kojoj se nalazio napad jurnicima na ''AT-AT'' hodalice na planetu Hoth.<ref>{{Cite web |url=http://uk.gamespot.com/atari2600/action/starwarstheempiresb/index.html |title=Star Wars: The Empire Strikes Back |publisher=[[GameSpot]] |access-date=25. rujna 2014. |archive-date=8. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081008001337/http://uk.gamespot.com/atari2600/action/starwarstheempiresb/index.html |url-status=dead }}</ref> Arkadna igra ''Star Wars: The Empire Strikes Back'' slijedila je [[1985.]] godine. U njoj je sadržano nekoliko poznatih bitaka, a likovima se upravlja iz prvog lica. Bitke uključuju bitku za Hoth i kasniji bijeg s brodom ''Millennium Falcon'' kroz polje asteroida.<ref>{{Cite web |title=Empire Strikes Back, The |work=The Killer List of Videogames |url=http://www.klov.com/E/Empire_Strikes_Back,_The.html |accessdate=2007-02-24 |archive-date=2. ožujka 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070302100804/http://www.klov.com/E/Empire_Strikes_Back,_The.html |url-status=dead }}</ref> Konverzija igrice izdana je [[1988.]] za [[ZX Spectrum]], [[Amstrad CPC]], [[Commodore 64]], [[BBC Microcomputer Systems|BBC Micro]], [[Atari ST]] i [[Amiga|Commodore Amiga]]. Godine [[1992.]] tvrtka ''JVC'' izdala je videoigru koju je radila kompanija [[LucasArts Entertainment|LucasArts]] pod nazivom ''Star Wars: The Empire Strikes Back'' za [[Nintendo Entertainment System|Nintendo konzolu]].<ref>{{cite web |title=Star Wars: The Empire Strikes Back for NES |work=Moby Games |url=http://www.mobygames.com/game/nes/star-wars-the-empire-strikes-back |accessdate=2007-02-24}}</ref> Igrač se u njoj nalazi u ulozi [[Luke Skywalker|Lukea Skywalkera]] i manevrira kroz Skywalkerovu priču kakva je opisana u filmu. Godine 1992. tvrtka [[Ubisoft]] izdala je istu verziju igre za [[Game Boy]]. Poput ranijih igara i ova prati priču Lukea Skywalkera.<ref>{{Cite web |title=Star Wars: The Empire Strikes Back for Game Boy |work=Moby Games |url=http://www.mobygames.com/game/gameboy/star-wars-the-empire-strikes-back |accessdate=2007-02-24}}</ref> Godine [[1993.]] tvrtka ''JVC'' razvila je igru ''Super Star Wars: The Empire Strikes Back'' za igraću konzolu [[Super Nintendo Entertainment System]]. Igra je slična onoj iz [[1991.]] godine.<ref>{{Cite web |title=Super Star Wars: The Empire Strikes Back |work=Rotten Tomatoes |url=http://www.rottentomatoes.com/g/super_nintendo/super_star_wars_the_empire_strikes_back/overview.php |accessdate=2007-02-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070317235820/http://www.rottentomatoes.com/g/super_nintendo/super_star_wars_the_empire_strikes_back/overview.php |archivedate=2007-03-17}}</ref> === Radio adaptacija === Adaptaciju filma ''Carstvo uzvraća udarac'' za [[Radio|radio stanice]] napisao je Brian Daley, a producirana je i emitirana na ''National Public Radio'' u SAD-u tijekom [[1983.]] godine. Temeljena je na likovima i događajima kreiranim od strane Georgea Lucasa te na scenariju Leigh Brackett i Lawrencea Kasdana. Redatelj radio adaptacije bio je John Madden, a za montažu zvuka i post-produkciju bio je odgovoran Tom Voegeli. Glumci [[Mark Hamill]], [[Billy Dee Williams]] i [[Anthony Daniels]] posudili su svoje glasove likovima Lukea Skywalkera, [[Lando Calrissian|Landa Calrissiana]] i [[C-3PO|C-3PO-a]]. Glumac [[John Lithgow]] posudio je glas liku Yode. Radio adaptacija trajala je sveukupno pet sati, a emitirala se u dijelovima.<ref>{{Cite web |work=HighBridge Audio |title=Empire Strikes Back Produced by NPR |url=http://www.highbridgeaudio.com/emstrikbac.html |accessdate=2006-12-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061105043622/http://www.highbridgeaudio.com/emstrikbac.html |archivedate=2006-11-05}}</ref> Razne radio agencije procijenile su da je adaptaciju slušalo otprilike 750 tisuća ljudi kada je prvi puta emitirana [[14. veljače]] 1983. godine.<ref>{{Cite web |work=NPR Shop |title=Star Wars Radiodrama |url=http://shop.npr.org/webapp/wcs/stores/servlet/ProductDisplay?catalogId=10051&storeId=10051&productId=12992&langId=-1&parent_category_rn=10302 |accessdate=2007-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070528194144/http://shop.npr.org/webapp/wcs/stores/servlet/ProductDisplay?catalogId=10051&storeId=10051&productId=12992&langId=-1&parent_category_rn=10302 |archivedate=2007-05-28}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Category:Star Wars}} *{{imdb naslov|id=0080684|naslov=Zvjezdani ratovi, Epizoda 5: Carstvo uzvraća udarac}} *[http://www.starwars.com/episode-v/ Starwars.com] (engleski) *[http://v.1121.org/ Fan site] (engleski) *[http://www.rottentomatoes.com/m/empire_strikes_back/ Rottentomatoes.com] (engleski) {{Wikicitat|Star Wars Epizoda V: Carstvo uzvraća udarac (1980)}} {{Ratovi zvijezda}} [[Kategorija:Akcijski znanstvenofantastični filmovi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Saturn za najbolji znanstveno fantastični film]] [[Kategorija:Fantastični pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi 1980-ih]] [[Kategorija:Zvjezdani ratovi]] ki9uojy1ag47i4u3gr4vlbhv8glmlwy Vrgorac 0 13894 7573699 7432980 2026-08-10T17:42:42Z MaGa 20797 + 7573699 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Vrgorac (Čapljina, BiH)]]|bivše samostalno naselje}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Vrgorac |vrsta = naselje i grad |grb = Vrgorac (grb).gif |zastava = |slika = Vrgorac Kroatien.JPG |opis slike = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = [[Mile Herceg]] |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|24 gradska naselja]] |površina = 278,6 |površina uža = 13,1 |visina = |z. širina = 43.204 |z. dužina = 17.370 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5698 |stanovništvo uže = 2132 |svetac = [[Sveti Petar]] i [[Sveti Pavao|Pavao]] |dan = [[29. lipnja]] |etnik = |ktetik = |pošta = 21276 Vrgorac |pozivni broj = +385 (0)21 |autooznaka = MA |web = {{URL|https://vrgorac.hr/}} |bilješke = }} [[Datoteka:Vrgorac 01.jpg|mini|280px|Vrgorac, ulica Tina Ujevića]] [[Datoteka:Vrgorac - kula Tina Ujevića.jpg|mini|200px|Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića)]] '''Vrgorac''' je [[Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj|grad u Hrvatskoj]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. == Gradska naselja == Gradskim naseljima Vrgorca pripada 24 naselja (stanje 2006.), to su: [[Banja (Vrgorac)|Banja]], [[Dragljane]], [[Draževitići]], [[Duge Njive]], [[Dusina (Vrgorac)|Dusina]], [[Kljenak]], [[Kokorići]], [[Kotezi (Vrgorac)|Kotezi]], [[Kozica (Vrgorac)|Kozica]], [[Mijaca]], [[Orah (Vrgorac)|Orah]], [[Podprolog]], [[Poljica Kozička]], [[Prapatnice]], [[Rašćane]], [[Ravča]], [[Stilja]], [[Umčani]], [[Veliki Prolog]], [[Vina (Vrgorac)|Vina]], [[Višnjica (Vrgorac)|Višnjica]], [[Vlaka (Vrgorac)|Vlaka]], '''Vrgorac''' i [[Zavojane]]. == Stanovništvo == === Popis 2011. === Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine grad Vrgorac ima 6572 stanovnika.<ref name="popis">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 98,86 %,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> a po vjerskom opredjeljenju većinu od 96,59 % čine [[katolik|pripadnici katoličke vjere]].<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]</ref> === Popis 2001. === === Popis 1991. === {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Vrgorac}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vrgorac |p1857=7618 |p1869=7865 |p1880=8701 |p1890=10251 |p1900=11910 |p1910=12859 |p1921=12838 |p1931=12756 |p1948=11621 |p1953=11612 |p1961=11246 |p1971=9927 |p1981=8228 |p1991=7497 |p2001=7593 |p2011=6572 |p2021=5698 |napomena=Nastao iz stare općine Vrgorac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vrgorac |p1857=656 |p1869=1184 |p1880=754 |p1890=886 |p1900=1035 |p1910=1188 |p1921=1454 |p1931=1172 |p1948=987 |p1953=1031 |p1961=1057 |p1971=1167 |p1981=1350 |p1991=1697 |p2001=2188 |p2011=2039 |p2021=2132 |napomena=Od 1869. do 1910. iskazivano je pod imenom Vrhgorac. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Banja, kao i dio podataka u 1857. i 1931., te za naselje Kotezi u 1869. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Gradonačelnik je [[Mile Herceg]], član [[Nezavisna lista mladih|Nezavisne lista mladih]]. Zamijenio je svog stranačkog kolegu bivšeg saborskog zastupnika, a sada člana gradskog vijeća [[Ante Pranić|Antu Pranića]], koji se kandidrao za župana.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-05-20 |title=Konačni rezultati lokalnih izbora 2021. |url=https://www.vrgorac.hr/2021/05/20/konacni-rezultati-lokalnih-izbora-2021/ |accessdate=2021-05-23 |website=Vrgorac |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Ante Pranić kandidat za splitsko-dalmatinskog župana |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ante-pranic-kandidat-za-splitsko-dalmatinskog-zupana-20210227 |accessdate=2021-05-23 |website=tportal.hr}}</ref> == Povijest == == Gospodarstvo == U Vrgorcu je razvijeno nekoliko važnijih gospodarskih grana. Osim toga, veliki broj stanovništva koji živi oko polja [[Rastok]] i [[Vrgorsko polje|Vrgorskog polja]] živi od [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]. Najviše se uzgajaju [[vinova loza]], [[Jagoda|jagode]] i razne voćke. Osim toga u posljednje vrijeme razvija se i obrtništvo. == Poznate osobe == *[[:Kategorija:Životopisi, Vrgorac|Popis životopisa poznatih Vrgorčana]] * [[Tin Ujević]], hrv. književnik * [[Ivan Jelavić]], hrv. ultramaratonac * [[Nikola Vujčić (košarkaš)|Nikola Vujčić]], hrv. košarkaš * [[Mateo Roskam]], hrv. nogometaš * [[Dragan Stanković]], hrvatski futsal reprezentativac * [[Jean-Jacques Roskam]], hrv. glazbenik, nekadašnji gitarist grupe Galija<ref>{{Cite web |url=http://www.24sata.hr/sudbine/ostao-je-tu-zbog-zene-ja-sam-crni-mate-hrvat-sam-da-znate-350895 |title=Ostao je tu zbog žene: Ja sam Crni Mate, Hrvat sam, da znate |accessdate=10. lipnja 2013. |publisher=[[24 sata]] |date=28. siječnja 2014.}}</ref> * [[Dražen Markotić]], hrv. pisac i glazbenik, vokal heavy-metal banda Vega * [[Borislav Vujčić]], hrv. pjesnik, književnik, zajedno s Radom Šerbedžijom osnovao Kazalište Ulysses * [[Damir Krstičević]], hrvatski general i zapovjednik 4. gardijske brigade * [[Jurica Miljak]], hrv. meteorolog * [[Veseljko Vidović]], hrv.pjesnik<ref>{{Citiranje weba |url=http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/veseljko-vidovic |title=Arhivirana kopija |access-date=21. travnja 2021. |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514015158/https://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/veseljko-vidovic |url-status=dead }}</ref> * [[Ivan Vidović]], hrv. pjesnik * [[Ivan Rozić]], hrv. franjevac, mučenik i ''mogući zagovornik pred Bogom'' * [[Ivan Grljušić]], hrv. pjesnik, pripovjedač, esejist, romanopisac, književni i kazališni kritičar, dramski pisac, antologičar i nakladnik; objavio preko 56 književnih djela<ref>{{Citiranje weba |url=http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/ivan-grljusic |title=Arhivirana kopija |access-date=21. travnja 2021. |archive-date=21. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210421180909/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/ivan-grljusic |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.ivan-grljusic.hr/</ref> * [[Jure Divić]], hrv. pisac, novinar i fotograf * [[Zrinka Terzić]], (rođ.Ilić) hrv. pjesnikinja i teologinja == Spomenici i znamenitosti == * [[arheološko nalazište Opletje sa stećcima]], zaštićeno kulturno dobro * [[rudnik Paklina]], zaštićeno kulturno dobro U gradu se nalaze:<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/spomenici.html |naslov=Spomenici|izdavač=TZ Vrgorac |archive-url=https://web.archive.org/web/20130821044948/http://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/spomenici.html |archive-date=21. kolovoza 2013. |access-date=19. srpnja 2013.}}</ref> * tvrđava [[Gradina (Vrgorac)|Gradina]] * sedam turskih kula ([[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Dizdarevićeva kula]], [[Fratarska kula]] (nekad kula bega Cukarinovića), [[Pakerova kula]], [[Muminova kula]], [[Tinova kula]] (Kapetanovića, Kapetanova, Dizdareva, Dizdarevića, Franića kula), [[Raosova kula]], [[Elezova kula]], [[Martinčeva kula]] * [[crkva Navještenja Blažene Djevice Marije u Vrgorcu|crkva Navještenja Blažene Djevice Marije]], zaštićeno kulturno dobro * česma * park Duhanske stanice * [[Elezove kuće u Vrgorcu|Elezove kuće]] i [[Serdarova kuća u Vrgorcu|Serdarova kuća]] U Vrgorcu su se tradicionalno štovale dvije Gospine slike: ''[[Gospe Arapska]]'' i ''[[Gospa u oltaru]]''. == Obrazovanje == U općini postoji jedna srednja škola, i to ona u Vrgorcu s nekoliko odjeljenja (gimnazija, ekonomska, strukovne škole) te više osnovnih i područnih osnovnih škola. == Šport == [[Datoteka:Maraton ladjarica 2026 (12).jpg|200px|mini|desno|Ekipa Lađarica Pivac na 13. Maratonu lađarica]] U Vrgorcu postoji nekoliko športskih klubova i udruga od kojih su najpoznatiji malonogometni klub „Vrgorac” (od 2007. član [[Hrvatska malonogometna liga|HMNL-a]]), ženski [[rukomet]]ni klub „Vrgorac” koji igra u ženskoj drugoj ligi te muški rukometni klub. Dne 30. lipnja 2018. Vrgorčanin [[Nikica Radonić]] na igralištu Srednje škole „Tin Ujević” pobijedio je Francuza Bricea Duvala, postavši prvak Europe u ''[[kickboxing]]u'' (WAKO) u disciplini ''full contact'' do 81,4 kg, pred oko 2000 sumještana.<ref name=Radonic>Primorac, Mate. Radonić donio Vrgorcu titulu prvaka Europe. ''[[Sportske novosti]]'', 2. srpnja 2018., str. 28.</ref> Borba je održana u sklopu prvoga Memorijalnog turnira „Davor Jović - junak Domovinskog rata”.<ref name=Radonic/> Radonić je pobijedio jednoglasnom odlukom sudaca (Henrik Matić, Sami Savo, Alfredo Zica) nakon deset rundi borbe.<ref name=Radonic/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vrgorac.hr/ Grad Vrgorac] === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Vrgorac |commonscathr = Vrgorac |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Mrva-grad-hrv}} {{Vrgorac}} {{GiO SDŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Vrgorac]] [[Kategorija:Vrgorac| ]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrgorca| ]] prqbfupzz873nf0d9telb1tv1f6n24o Krapina 0 14359 7573660 7497525 2026-08-10T17:03:28Z MaGa 20797 +lađari 7573660 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir grad u Hrvatskoj |ime = Krapina |vrsta = naselje i grad |grb = Krapina (grb).gif |članak o grbu = [[Grb Krapine]] |zastava = Vlag krapina.gif |slika = Ansicht Krapina von Trški Vrh.JPG |opis slike = |županija = {{Z+X|KZŽ}} |najbliži grad = |gradonačelnica = |gradonačelnik = Zoran Gregurović<ref>{{Citiranje www |naslov=Gradonačelnik |url=https://www.krapina.hr/ustroj-grada/gradonacelnik |web_stranica=Grad Krapina |preuzeto=9. svibnja 2019.}}</ref> |gradsko vijeće = |naselja = [[#Gradska naselja|23 gradska naselja]] |površina = 47,7 |površina uža = 2,5 |visina = 203 |z. širina = 46.16 |z. dužina = 15.87 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 11530 |stanovništvo uže = 4201 |svetac = [[Sveti Nikola]] |dan = [[6. prosinca]] |etnik = |ktetik = |pošta = 49000 Krapina |pozivni broj = +385 (0)49 |autooznaka = KR |web = {{URL|https://krapina.hr/}} |bilješke = }} '''Krapina''' je [[grad]] u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Glavni je grad [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]]. == Naselja u sastavu Grada Krapine == Grad Krapina sastoji se od 23 naselja, to su: * [[Bobovje]] * [[Doliće]] * [[Donja Šemnica]] * [[Gornja Pačetina]] * [[Krapina]] * [[Lazi Krapinski]] * [[Lepajci]] * [[Mihaljekov Jarek]] * [[Podgora Krapinska]] * [[Polje Krapinsko]] * [[Pretkovec]] * [[Pristava Krapinska]] * [[Strahinje]] * [[Straža Krapinska]] * [[Škarićevo]] * [[Šušelj Brijeg]] * [[Tkalci]] * [[Trški Vrh]] * [[Velika Ves]] * [[Vidovec Krapinski]] * [[Vidovec Petrovski]] * [[Zagora (Krapina)|Zagora]] * [[Žutnica]] ==Zemljopis== * [[Regija]]: [[Hrvatsko zagorje]] * [[Grad]] je smješten na 46,1°N i 15,9°E * [[Površina]] grada iznosi 47, 53 km<sup>2</sup> * [[Gustoća naseljenosti]] 272 st/km<sup>2</sup> * [[Klima]]: kontinentalna * Prosječna ljetna [[temperatura]]: 20 °C * Prosječna zimska [[temperatura]]: 1 °C [[Datoteka:Krapine.JPG|mini|Krapina]] ==Povijest== Grad Krapina je središnje mjesto [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]]. Smješten je uz rijeku [[Krapinčica|Krapinčicu]]. Sam naziv grada usko je povezan s nazivom rijeke koja je nekada obilovala slatkovodnom ribom [[šaran]]om. Na kajkavskom narječju riba šaran naziva se ''krap''. Povijest ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost od 120.000 do 50.000 godina o čemu nam svjedoče ostaci [[Krapinski pračovjek|neandertalskog čovjeka]] na brdu [[Hušnjakovo]] u zapadnom dijelu Krapine. Rimski nalazi su nađeni u predgrađu Krapine u Mihaljekovu jarku.<ref>I.D./Ružica Divac Borovečki/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/643353/price-iz-hrvatske/krapina-bogato-arheolosko-nalaziste ''Krapina - bogato arheološko nalazište ''] HRT. 13. kolovoza 2020. Pristupljeno 15. kolovoza 2020.</ref> Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu [[1193.]] godine. U srednjem vijeku postojala je utvrda Krapina podno koje se počelo razvijati naselje. Sama utvrda i tadašnje vlastelinstvo bili su kraljevski posjedi. Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] počinju ga dobivati pojedine plemićke obitelji. U to vrijeme kraljevskom poveljom, Krapina [[1347.]] godine postaje slobodno trgovište (dodijelio je kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]]). Plemićka obitelj [[Keglević]] u prvoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]] kupuje vlastelinstvo Krapinu i doseljava se u jeku tada najvećih [[Osmansko Carstvo|turskih]] provala u Hrvatsku. Plemićke obitelji bile su zaštitnici crkvenih redova pa se u Krapini u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] pojavljuju [[franjevci]] koji grade crkvu svete Katarine i franjevački samostan. Tijekom [[18. stoljeće|18 st.]] u Zagorju se grade zavjetne proštenjarske crkve posvećene čudotvornim Madonama, pa tako u Krapini nastaje znamenita [[Crkva sv. Marije Jeruzalemske na Trškom vrhu|crkva na Trškom vrhu]]. U [[19. stoljeće|19 stoljeću]], u vrijeme buđenja nacionalne svijesti te utemeljenja hrvatskog književnog jezika, u Krapini je rođen [[Ljudevit Gaj]], idejni vođa [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]]. ===Legenda o Čehu, Lehu i Mehu=== Ovu je znamenitu legendu prema narodnoj krapinskoj predaji zapisao [[Ljudevit Gaj]] oko [[1851.]]/[[1852.]] godine. Priča glasi ovako: ''Na ova tri brijega što se nad ovim mjestom (Krapinom) dižu bijahu tri grada. Ovaj, od koga su se ovolike stare zidine još uzdržale, od negda zvaše se, a tako i današnji [[dan]], kao i samo mjesto Krapina. Na onom brdu, ondje nad franjevačkom crkvom, bijaše grad imenom [[Psar]], a tu nad gospodskom (spahinskom) vodenicom, na brijegu Šabcu bijaše [[grad]] istoga imena [[Šabac (Krapina)|Šabac]]. U ova tri grada tri brata, po imenu [[Čeh, Leh i Meh]], negda vladahu. Ova tri brata bijahu kraljevske krvi našega (slavenskoga) naroda te imahu sestru, koja se je zvala Vilina. U ono vrijeme [[Rimljani]] gospodovahu ovom zemljom. Od njih naš [[narod]] za nevolju mnogo stradaše te podnošaše velike sile. Viteška se braća dogovarahu među sobom, kako bi se mogli oteti ispod teškog jarma rimskoga. Kako najstariji ljudi pripovijedahu,među krapinskim i psarskim gradom kožnat visimost visaše o lancih. Po ovom mostu brat bratu dolažaše na tajne dogovore. Utom sestra njihova bijaše u skrovitoj (tajnoj) ljubavi s rimskim poglavarom, koji je zapovijedao ovom zemljom. Kad su se braća dogovorila s ostalim znamenitimi poglavicami narodnimi i okletvom (zavjerom) ujedinila protiv Rimljana te svijećala, da će na njih složno udariti, Vilina, prevelikom ljubavlju opojena, izdade okletvu ljubavniku svome. Okletnici ipak udare na njega te ga ubiju, a ona najprije uteče u Dupljaču u Strahinje, a odanle u Jame nad Žutnicom, koje se još i danas zovu Ljubine iliti Vuline Jame, a ono zato što su ondje prebivale vile, koje su od obranu svoju primile imenjakinju svoju. Ondje ona rodi gospodsko čedo. Malo je vrijeme potom postojalo, kad se ona sunčala pred špiljom, braća, našavši se u lovu, zapaze je, uhvate, odvedu u grad Krapinu i uzidaju u onom tornju, koji je nad vratima drugoga dvorišta blizu pećinske pivnice, u jednom uglu, a od djeteta se njena osobiti čudo stvori. Divlji vo, jedan dan kad su se vile po šumi bile razišle, utrči u špilju, gdje se dijete zlatnom jabukom sigralo. Divlji vo se u njega zaleti, digne ga na rogovima i divljim skokom proskočivši kroz podzemaljski put, koji je ispod gora Velikoga Žlieba i Hajdinskoga Zrna vodio, ća na drugu stranu ondje onako iznese napolje u šumu, gdje ga je neki pustinjak sahranio, a ono se mjesto od onoga vremena do današnjega dana, po lijepoj glavi ovoga djeteta, zove Lijepa Glava - [[Lepoglava]]. Rimljani da osvete ubojstvo svoga časnika i da pokore pobunjeni narod, započeše utom sa svih strana kupiti vojsku. Tri brata, videći kako ne mogu onolikoj sili kolika se dizala na Zagorje, gdje su se oni bili utaborili, ni prevrlom hrabrošću da odole, skupe sve starješine, župane i satnike narodne, svijećahu - odluče, da sa svimi odličnijmi pristašami svojimi ostave svoju domovinu i da se posve isele iz rimske države. Oni su znali da se [[narod]] našega (slavenskoga) jezika daleko pruža preko Dunaja, i zato pređoše s vjernimi svojimi preko Dunava pa se tamo raziđoše na tri strane i utemeljiše tri države slavenske. Čeh podiže stolicu svoju u Pemskoj zemlji Bohemiji, Leh u Poljskoj, a od Meha zadobiše Moskovati (Rusi) svoj početak. I ovako je prava korenika svega našega naroda slavenskoga izišla iz ove naše okoline. ==Stanovništvo== {{nedostaju izvori}} Grad Krapina prema popisu stanovništva ([[2001.]]) ima 12.950 stanovnika, koji žive u 8 mjesnih odbora: Krapina, [[Bobovje]], [[Donja Šemnica]], [[Krapinski Vidovec]], [[Lepajci]], [[Mihaljekov jarek]], [[Podgora]], [[Škarićevo]]. Kretanje broja stanovnika i naseljenosti može se pouzdano pratiti na osnovi modernih popisa tek od polovine [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Ako analiziramo podatke od prve popisne godine [[1857.]] (1175 stanovnika) do [[1991.]] godine (4481 stanovnika), vidi se da je prisutan stalni porast broja stanovnika, osim u razdoblju između dva svjetska rata. U ostalim naseljima, koji su devedesetih godina 20. stoljeća administrativno priključeni gradu Krapini, primjerice [[Škarićevo]], [[Donja Šemnica]] i dr., od 50-ih i 60-tih godina 20. st. vidljiv je postupni pad broja stanovnika. U razdoblju od [[1857.]] do [[1910.]] godine vidi se porast stanovništva. Godine 1910. porast u Krapini je za 125,1 %, dok je u ostalim naseljima 159,4 %. Međutim popis iz [[1921.]] godine pokazuje pad broja stanovnika, što je uzrokovao Prvi svjetski rat. Tako Krapina ima porast od 118,3 %, a ostala naselja151,1 %. Drugi svjetski rat također remeti demografske tokove. Relativno naglašeniji porast nakon rata osjeća se do približno sredine pedesetih godina 20. stoljeća. S obzirom na istovjetnu demografski sliku i nakon Prvoga svjetskog rata, može se reći da je to posljedica uobičajene demografske kompenzacije nakon ratnih zbivanja. Popis iz [[1971.]] godine pokazuje relativan pad broja stanovnika, kao posljedica ruralnog egzodusa, ali i zbog niskog prirodnog prirasta stanovništva. Opći trend naseljenosti ovog prostora nije povoljan. Ako analiziramo odnos između grada Krapina te ostalih naselja, podaci pokazuju da sve do 50-tih godina nema velike razlike u trendu stanovništva, iako stanovništvo Krapine raste brže, a stanovništvo ostalih naselja se smanjuje. Rast centralnog naselja u funkciji je općeg procesa koji se očituje u porastu stanovništva gradskih naselja, i to bez obzira na njihovu apsolutnu veličinu. Porast stanovništva Krapine uklapa se u opću shemu rasta stanovništva mikroregionalnih općinskih središta u tom razdoblju u Hrvatskoj. Porast udjela stanovništva Krapine u ukupnom stanovništvu općine veoma je spor ili čak opada sve do kraja Drugog svjetskog rata (1857. = 7,7 %; 1890. = 7,0 %). Nakon rata znatno je brži i održava upravo spomenuti trend ( 1948. = 5,5 %; 1961. = 9,2 %; 1991. = 17 % ). {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Krapina |p1857=5457 |p1869=6060 |p1880=6435 |p1890=7007 |p1900=7538 |p1910=8141 |p1921=7884 |p1931=8224 |p1948=9222 |p1953=9473 |p1961=10384 |p1971=11533 |p1981=12540 |p1991=12938 |p2001=12950 |p2011=12480 |p2021=11530 |napomena=Nastao iz stare općine Krapina. U 1857. sadrži dio podataka općine Hrašćina. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Krapina |p1857=1175 |p1869=1216 |p1880=1335 |p1890=1391 |p1900=1392 |p1910=1470 |p1921=1390 |p1931=1332 |p1948=1447 |p1953=1653 |p1961=2419 |p1971=3097 |p1981=3998 |p1991=4481 |p2001=4647 |p2011=4471 |p2021=4201 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Gradska uprava== Gradonačelnik Krapine je Zoran Gregurović, a predsjednik Gradskog vijeća je Ivica Hršak <br /> ==Gospodarstvo== Kroz povijest Područje Grada Krapine kao jedinice lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji i županijsko središte, na sjeveru graniči s općinama Đurmanec i Jesenje, na istoku s općinama Radoboj i Mihovljan, na zapadu s općinom Petrovsko, a na jugu susjedne su joj općine Krapinske Toplice i Sveti Križ Začretje. Prostire se na površini od 48 km². Sam grad Krapina smješten je u uskoj dolini rijeke Krapinčice između obronaka Maceljskog gorja (Brezovica) i Strahinjščice. Takav je položaj omogućavao razvoj gospodarstva, a pojava željeznice i razvitak industrije krajem 19., a posebice u 20. stoljeću uzrokovao je daljnju urbanizaciju i porast broja stanovnika Krapine koja postaje vodeće zagorsko regionalno središte. Zbog svog skučenog požaja u kotlini, grad se proširio prema sjeveru (naselja Doliće, Krapinsko Strahinje i Podgora) i jugu (naselja Bobovje, Mihaljekov Jarek i Krapinsko Polje). Grad Krapina je tradicionalni industrijski i gospodarski grad. Početak zanatstva u Krapini vezan je uz XV. stoljeće, budući je Krapina dobila povelju «Slobodnog kraljevskog poveljnog trgovišta» sa svim povlasticama što su iz nje slijedile. Tijekom godina prvo su se razvili obrti poput kovača, gumbara, lončara, čižmara, mesara, pekara i drugih djelatnosti koji se 1837.god. udružuju u Veliki Krapinski Ceh.Tijekom godina obrtnici s područja grada Krapine povezali su se s obrtnicima iz okolnih općina i danas djeluju kao Udruženje obrtnika grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Uoči Prvog svjetskog rata ima tvornicu kože, namještaja, kalijevih peći, tiskaru, ciglanu, pilanu, a prva u Zagorju dobiva i vodovod te 1886. god. i željeznicu koja je povezuje sa Zagrebom. Danas je gospodarska situacija uzrokovala velike strukturne promjene te su mnoge tvrtke s tradicionalnim proizvodnjama, ponajprije tekstila, keramičkih proizvoda i namještaja propale, tako da se razvio problem nedostatka radnih mjesta za radno aktivno stanovništvo. Nema velikih gospodarskih kapaciteta, kao što je to bilo u nedavnoj prošlosti te se razvijaju tvrtke s manjim brojem zaposlenika. U krug velikih tvrtki pripadaju Kotka d.d. (proizvodnja muške konfekcije) te Jedinstvo d.d. (proizvodnja kontejnera i metalnih konstrukcija i njihovih dijelova). Na području Grada Krapine uglavnom se razvija mala privreda i obrtništvo među kojima je najviše zastupljeno graditeljstvo, zatim tiskarstvo (7 tiskara), brojne trgovačko – ugostiteljske djelatnosti te špediterske djelatnosti, čijem je razvitku pridonijela blizina graničnog prijelaza. Budući da je to zahtijevao opseg i tok roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom, u 2005. god. u Krapini je ustrojena Carinarica Krapina (u Žutnici), gdje se obračunava i naplaćuje carina i druga davanja kod uvoza, izvoza i provoza robe, što tvrtkama smještenim na području grada i županije olakšava poslovanje vezano za uvoz robe iz inozemstva. [http://www.krapina.hr/default.aspx?id=122 Krapina Nova – Zapad-poduzetnička zona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110805182647/http://www.krapina.hr/default.aspx?id=122 |date=5. kolovoza 2011. }} Na simboličan način puštena je u promet novoizgrađena cesta u poduzetničkoj zoni Krapina Nova – Zapad. Gradnja ceste, odnosno prva faza izmještanja trase državne ceste D 206 počela je 2009. godine. Vrijednost projekata i investicije je oko 32 milijuna i 460 tisuća kuna. – Otvorenjem te ceste prilaz Poduzetničkoj zoni bit će lakši, kvalitetniji i sigurniji za vožnju, istaknuo je gradonačelnik Josip Horvat, zahvalivši Hrvatskim cestama koje su gotovo u potpunosti isfinancirale ovaj projekat. Također, dodao je gradonačelnik, druga faza državne ceste je u projektiranju i završetkom te ceste grad Krapina u potpunosti će se osloboditi teretnog prometa. Na raskrižju državne ceste D206 i glavne ceste u zoni Krapina Nova – Zapad nazočili su danas otvorenju ceste i zamjenici krapinskog gradonačelnika Josip Pelin i Boris Bočkaj, direktor Gradske plinare Krapina Zoran Smoić, direktor Krakoma Damir Belošević, predsjednik Mirko Majsec i ostali članovi Mjesnog odbora Bobovje – Pristava te brojni mediji. ==Spomenici i znamenitosti== ===Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu=== {{glavni|Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom vrhu}} Crkva na Trškom Vrhu predstavlja jednu do najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske. Građena je od [[1750.]] – [[1761.]] godine, a sagradili su je pobožni građani i seljaci kao svoju zavjetnu crkvu.Crkva je sagrađena kako bi u nju bio smješten čudnotvorni Marijin kip donesen iz Jeruzalema, koji je i prije gradnje crkve pomogao mnogim ljudima u bolesti i teškočama - pa su ga ljudi smatrali čudotvornim. Crkva je posvećena [[13. kolovoza]] [[1761.]] godine i do danas ona je mjesto okupljanja vjernika hodočasnika - zavjetno mjesto. Crkva nadahnuje ljepotom svoje unutrašnjosti, bogato izrađenim oltarima, umjetničkim slikama i rijetkim orguljama majstora Antona Romera iz Graza. Uokolo crkve nalazi se cinktura građena u obliku osmerokuta, a u svakom kutu je podignuta mala kula za kapelicu. Cinktura je mjesto ophoda, mjesto individualnih molitvi i priprema za duhovno izvršenje zavjeta. Svake godine održavaju se proštenja od svibnja do listopada. ===Stari grad=== Od krapinske srednjovjekovne utvrde grada na brežuljku iznad Krapine sačuvana je samo jedna zgrada u kojoj je nekoć bila stalna postava izložbe "Hrvatski srednjovjekovni banski i saborski grad Krapina", gdje su izloženi pokretni arheološki nalazi obuhvaćeni dosadašnjim iskopavanjem. Kasnije je izložba premještena u Galeriju grada Krapine. ===Rodna kuća Ljudevita Gaja=== Devetnaesto stoljeće je vrijeme stvaranja i buđenja nacionalne svijesti i procesa integracije hrvatske nacije. Utemeljuje se hrvatski književni [[jezik]] i novi [[pravopis]]. Idejni vođa hrvatskog narodnog preporoda bio je dr. [[Ljudevit Gaj]] koji se rodio u Krapini [[1809.]] godine. Gaj izdaje [[pravopis]] i počinje s izdavanjem novina i književnog priloga "Danice". ===Galerija grada Krapine=== Jedna od poznatijih kuća izgrađenih pred kraj 19. stoljeća u Krapini je kuća odvjetničke obitelji Majcen. U nju su navraćale mnoge ugledne ličnosti: [[Josip Juraj Strossmayer]], [[Ante Starčević]], a dr. [[Vlatko Maček]] bio je odvjetnički pripravnik kod dr. Josipa Majcena. Potomci obitelji Majcen, kćeri Zdenka i Nada poklonile su kuću gradu da u njoj bude galerija. Galerija je otvorena povodom 800-te godišnjice postojanja grada i u njoj se održavaju razne izložbe. ===Nalazište pračovjeka i Muzej krapinskih neandertalaca‎=== {{glavni|Muzej krapinskih neandertalaca‎}} [[Datoteka:Krapina - Hušnjakovo 01.jpg|mini|Rekonstrukcija obitelji krapinskog pračovjeka na Hušnjakovom brdu]] U paleoantropologiji nalazi fosila ljudi iz Hrvatske zauzimaju značajno mjesto. Među njima su najznačajniji ostaci pračovjeka neandertalskog tipa iz Krapine koji je živio u starom kamenom dobu. Iz naslaga polupećine u Krapini, Hušnjakovo brdo, sakupljeno je preko 800 komada kostiju i [[zubi]], pa je to po broju osteoloških ostataka jedno od najbogatijih paleoantropoloških nalazišta u svijetu. Znanstvena objašnjenja postojanja [[Krapinski pračovjek|krapinskog pračovjeka]] dao je profesor [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] nakon šest [[godina]] iskopavanja. Špiljski [[čovjek]] iz Krapine bio je malenog do srednjeg rasta, niska čela, debelih nadočnih kostiju, jakog zubala i izbočenog donjeg dijela lica. Poznavao je vatru, živio od lova. Pronađeno je i mnoštvo fosilnih ostataka [[životinja]]: špiljskog medvjeda, divljeg goveda, golemog jelena, lososa, dabra, nosoroga i drugih. Bio je potpuno prirodno biće srastao sa svojim okružjem i svojom kulturom te nije nadilazio prirodu. Hušnjakovo brdo danas je oaza zelenila. Na otvorenom prostoru je rekonstrukcija [[Krapinski pračovjek|krapinskog pračovjeka]] i njegove [[obitelj]]i, kao i rekonstrukcija nekih [[životinja]] iz njegova doba. Unutar kompleksa, na brdu Josipovac, nalazi se park skulptura ''Forma Prima'', četrdesetak [[skulptura]] u [[hrast|hrastovu drvu]] poznatih kipara iz naše i susjednih zemalja. Skulpture se sjedinjuju s prirodnim okolišem u kojem se nalaze. ===Franjevački samostan i crkva sv. Katarine=== {{glavni|Samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda (Krapina)}} Crkva sv. Katarine i franjevački samostan stari su preko 350 godina. Stilski, gradnja krapinskog samostana pripada razdoblju ranog baroka. U samostanu postoji rijetka zbirka sakralne umjetnosti i knjižnica utemeljena [[1650.]] godine, bogata rijetkim knjigama od kojih su najznačajnije tri inkunabule. Unatrag nekoliko godina u crkvi se održavaju koncerti sakralne glazbe. ===Župna crkva Sv. Nikole=== {{glavni|Crkva sv. Nikole (Krapina)}} Župna crkva sv. Nikole prvi se puta spominje se [[1311.]] god., kasnije je razrušena potresom u 19. stoljeću, a obnovljena je prema projektu Josipa Vancaša na starim temeljima na prijelazu 19. u 20. st.[[Sv. Nikola]] je ujedno zaštitnik grada i župe. === Ostalo === * [[Arheološko nalazište Vukšićev breg]] * [[Župni dvor (Krapina)|Župni dvor]] * [[Stari grad Krapina]] * [[Park skulptura Forma Prima]] * [[Zgrada Osnovne škole u Krapini|Zgrada Osnovne škole]] * [[Mauzolej Halper-Radić]] * [[Kompleks Keglević (Krapina)|Kompleks Keglević]] ==Obrazovanje== U Krapini djeluju dvije osnovne škole; OŠ August Cesarec (u sjevernom dijelu) i OŠ Ljudevit Gaj (u Parku Matice Hrvatske). Svaka od te dvije škole ima i područne škole, koje okupljaju djecu iz okolice. [http://www.ss-krapina.skole.hr/ Srednja škola Krapina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130114142626/http://www.ss-krapina.skole.hr/ |date=14. siječnja 2013. }} ima dugu tradiciju, a danas se u njoj izvode različiti nastavni programi; 3 gimnazijska (opća, jezična i matematička gimnazija), niz četverogodišnjih i trogodišnjih usmjerenih programa. Godine 2007. godine s radom započinje ''[http://www.vhzk.hr/ Veleučilište Hrvatsko zagorje - Krapina]'' sa smjerovima informatike,prometne logistike i dodan je smjer operativnog menadžmenta. U Krapini djeluje i Pučko učilište. ==Udruge== [[Datoteka:Brzinske utrke 2026 (3).jpg|200px|mini|desno|Krapinski lađari na brzinskim utrkama 29. Maratona lađa 2026. godine]] * Leo klub Zagorje (www.leo-zagorje.hr) * Odred izviđača "Hrvatsko zagorje" * Športska Udruga "Šut" (www.sut.hr) * Športska Udruga "Krapina" * DVD Krapina * Udruga pčelara "Krapina" * Zagorska udruga uzgajivača konja * Udruga mladih Krapinjon * Udruga saveza antifašističkih boraca i antifašista KZŽ * Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata * Udruga ratnih i vojnih invalida KZŽ * Udruga slijepih KZŽ * Udruga inovatora "ZA-IN" * Udruga modelara "ZA-MOD" * Gradsko društvo Crvenog križa Krapina * Udruga korisnika bežičnih sustava KR-net (www.krnet.hr) * Udruga Krapinski lađari [[Datoteka:Ljudevit Gaj memorial, Krapina.JPG|mini|Ljudevit Gaj]] '''Gradsko društvo Crvenog križa Krapina''' osnovano je 7. prosinca 1885. godine. Predsjednica je bila Roza Farkaš. Od te godine do danas GDCK Krapina je vrlo aktivno u svom radu. Udruga nudi Program dobrovoljnog davanja krvi, a godine 2008. godine GDCK Krapina zauzima prvo mjesto u Hrvatskoj po broju prikupljenih doza. Održava i tečajeve prve pomoći za vozače, za vatrogasce, za mladež te u slučaju povrede na radu za zaposlenike. Također provodi „Program pomoć u kući starijim osobama“ Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, „Program suzbijanja bolesti ovisnosti i smanjenja štete“ Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, te program Prevencija trgovanja ljudima. Udruga nudi dnevni boravak za osobe treće životne dobi. *Gradski puhački orkestar Krapina* ==Šport== * [http://www.klubmaraton.com Trkački klub Maraton Krapina] * [[NK Zagorec Krapina|Nogometni klub "Zagorec"]] * [[Košarkaški klub Krapina]] * Ženski rukometni klub "Zagorec" * Šahovski klub "Krapina" * Teniski klub "Zagorec" * Stolnoteniski klub "Zagorec" * Klub borilačkih sportova "Krapina" * Planinarsko društvo "Strahinjčica" * [[MNK Renault Auto Krešo Krapina|Malonogometni klub "Auto - Krešo Krapina"]] * Športski plesni klub "Habanera" Šahovski klub Krapina od 2014. organizira pojedinačni brzopotezni šahovski turnir "Memorijal Miljenka Medića" u znak sjećanja na svojeg dugogodišnjeg člana, dobrog prijatelja i izvrsnog šahistu FIDE-majstora Miljenka Medića. Turnir se rejtingira za međunarodnu [[brzopotezni šah|brzopoteznu]] listu. Memorijal se održava uz [[Tjedan kajkavske kulture]] i Dane krapinskog sporta. Na turniru sude [[Mirjana Medić]], Radmila Švaljek i Aleksandar Švaljek.<ref>[http://www.skkrapina.hr/?p=1415 Šahovski klub Krapina] II. memorijal Miljenka Medića, 5. rujna 2015. Preuzeto 23. listopada 2015. </ref> ==Kultura== * [[Tjedan kajkavske kulture]] * [[Krapinafest]] == Poznate osobe == *[[Štefan Fuček]] *[[Mikula Gorup]] *[[Ljudevit Gaj]] *[[Mirko Grmek]] *[[Slavko Puljek]] *[[Dragojlo Kušlan]] *[[Ernest Tomašević]] *[[Rudolf Valdec]]<ref name="KV">{{Citiranje www |naslov=Krapinski vjesnik - Vremeplov |url=http://www.rhzk.hr/wp-content/uploads/vjesnik/KV-61.pdf |stranice=str. 38. |nadnevak=Veljača 2010. |preuzeto=9. svibnja 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140521015413/http://www.rhzk.hr/wp-content/uploads/vjesnik/KV-61.pdf |archivedate=21. svibnja 2014.}}</ref> *[[Vilibald Sluga]] *[[Janko Leskovar]]<ref name="KV"/> *[[Josip Runjanin]]<ref name="KV"/> *[[Janko Leskovar]]<ref name="KV"/> *[[Ksaver Šandor Gjalski]]<ref name="KV"/> *[[Franjo Bartuš]]<ref name="KV"/> *[[Stjepan Vukovinski]]<ref name="KV"/> *[[Vuk Kiš]]<ref name="KV"/> *[[Marko Kiš]]<ref name="KV"/> *[[Lovro Sirnik]]<ref name="KV"/> *[[Mirko Oslić]]<ref>D.K.:[http://www.rhzk.hr/wp-content/uploads/vjesnik/KV-61.pdf Oslićeva nova knjiga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140521015413/http://www.rhzk.hr/wp-content/uploads/vjesnik/KV-61.pdf |date=21. svibnja 2014. }}, Krapinski vjesnik, veljača 2010., str. 38</ref> *[[Josip Seissel]] == Vidi još == * [[Grb Krapine]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Unutarnje poveznice == * [[Kulturno-povijesna cjelina grada Krapine]], zaštićeno kulturno dobro ==Vanjske poveznice== {{Commonscat}} * [https://www.krapina.hr Službene stranice] * [https://mkn.mhz.hr/hr/o-muzeju/nalaziste/ Nalazište pračovjeka] {{GiO KZŽ}} {{Krapina}} [[Kategorija:Gradovi u Krapinsko-zagorskoj županiji]] [[Kategorija:Krapina| ]] [[Kategorija:Paleontološka nalazišta]] t6p167yx2a8krxdpqoxgh8gu3v08yx1 Saborsko 0 14587 7574046 7306742 2026-08-11T09:12:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574046 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Saborsko |vrsta = naselje i općina |grb = |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|KAŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Marko Bićanić ([[HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|4 općinska naselja]] |površina = 132,4 |površina uža = 69,8 |visina = |z. širina = 44.98 |z. dužina = 15.47 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 466 |stanovništvo uže = 331 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 47306 Saborsko |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://saborsko.hr/}} |bilješke = }} '''Saborsko''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]]. [[Datoteka:Saborsko, Croatia, Reconstruction.JPG|mini|desno|[[Crkvica Majke Božje od Rozarija]] ranije a danas Rođenja BDM u Saborskom iz 1726. godine (u obnovi).]] [[Datoteka:Saborsko, Croatia.JPG|mini|desno|Pogled na Saborsko]] == Zemljopis == [[Datoteka:Saborsko Municipality.PNG|minijatura|položaj općine Saborsko unutar Karlovačke županije]] Župa Saborsko je [[Lika|ličko]] brdsko mjesto, smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza, sa strane Plaškog, do kraja Kuselja zaseoka najbližeg [[Plitvička jezera|Plitvicama]], ima 8,7 km. Nadmorska visina mjesta je od 630 do 900 m. 1/4 Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera. == Stanovništvo == Narodnost: * [[Hrvati]] 78,5 %, * [[Srbi]] 19,2 %. Godine 1959. u selu je kršteno 81 dijete, 1969. samo 26, 1979. 10 djece, a 1990. petero djece. Godine 1974. župa je imala 1701 (-187) žitelja. [[Domovinski rat|Domovinski]] rat je rastjerao sve stanovnike Saborskog. U godini 2003. u župi je kršteno sedmero djece. U posljednje vrijeme postupno se osjeća oporavak i povratak raseljenih Hrvata te gospodarski uspon na temelju turizma i pilanarstva. ===Saborsko (općina)=== * [[2001.]] – 860 (Hrvati – 675, Srbi – 165, ostali – 20)<ref name="Popis2001.">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup04.html DZS] Popis stanovništva 2001.</ref> * [[1991.]] – 1501 (Hrvati 801, Srbi – 658, ostali 42) * [[1981.]] – 2105 (Hrvati – 1086, Srbi – 949, Jugoslaveni – 62, ostali 8 ) * [[1971.]] – 2753 (Hrvati – 1486, Srbi 1225, Jugoslaveni – 17, ostali 25 ) * [[1961.]] – 3246 * [[1951.]] – 3695 * [[1948.]] – 3898 * [[1931.]] – 4058 ===Saborsko (naseljeno mjesto)=== * [[2001.]] – 666 * [[1991.]] – 852 (Hrvati – 800, Srbi – 18, ostali – 34) * [[1981.]] – 1127 (Hrvati – 1081, Srbi – 38, Jugoslaveni – 4, ostali – 4) * [[1971.]] – 1519 (Hrvati – 1476, Srbi – 34, Jugoslaveni – 1, ostali – 8) * [[1961.]] – 1832 * [[1951.]] – 2062 * [[1948.]] – 2165 *''1939. – '''3352''' vjernika + 50 onih koji su živjeli izvan župe. (dr. Mile Bogović)'' {| class="wikitable" |Godina popisa |Općina Saborsko |Saborsko sa zaseocima |- |'''1857''' |2087 |713<br /> |- |'''1869''' |2912 |1334 |- |'''1880''' |2944 |1391 |- |'''1890''' |3631 |1879 |- |'''1900''' |3769 |1944 |- |'''1910''' |3806 |2010 |- |'''1921''' |3814 |1741 |- |'''1931''' |4058 |2012 |- |'''1948''' |3895 |2165 |- |'''1953''' |3695 |2062 |- |'''1961''' |3249 |1832<br /> |- |'''1971''' |2753 |1519 |- |'''1981''' |2105 |1127 |- |'''1991''' |1501 |852 |- |'''2001''' |860 |666 |- |'''2011''' |645 |472 |- |'''2021''' |474 |334 |} ===Izvor=== * CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Saborsko |p1857=2087 |p1869=2912 |p1880=2944 |p1890=3631 |p1900=3769 |p1910=3806 |p1921=3418 |p1931=4058 |p1948=3898 |p1953=3695 |p1961=3246 |p1971=2753 |p1981=2105 |p1991=1501 |p2001=860 |p2011=632 |p2021=466 |napomena=Nastala iz stare općine Ogulin. Od 1857. do 1880. dio podataka sadržan u općini Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Saborsko |p1857=713 |p1869=1334 |p1880=1391 |p1890=1879 |p1900=1944 |p1910=2010 |p1921=1741 |p1931=2012 |p1948=2165 |p1953=2062 |p1961=1832 |p1971=1519 |p1981=1127 |p1991=852 |p2001=666 |p2011=462 |p2021=331 |napomena=Od 1857. do 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornji Babin Potok (općina Plitvička Jezera, Ličko-senjska županija). U 1880. iskazano pod imenom Zaborsko. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest Saborskog == {{glavni|Povijest Saborskog}} Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje pod imenom Zaborsko u ''Modruškom urbaru'' (lat. urbarium, urob ili urbar), iz [[1486.]] godine, kao jedno od mjesta koje je [[1449.]] godine u posjed dobio hrvatski ban ''[[Stjepan Frankopan II. Ozaljski]]''. Mjesto je postojalo i prije, ali velika je vjerojatnost da ga je namjerno naseljavao Frankopan, nakon što je koncem [[12. stoljeće|XII. stoljeća]] dobio u posjed ''[[Modruška županija|Modrušku županiju]]''. [[Modruški urbar]] svjedoči da je u Zaborskom godine [[1486.]] postojalo 12 naseljenih i 6 i pol opustjelih kmetovskih imanja, frankopanski dvorac, feudalčeva domena i katolička crkva, te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju. Oslobođenjem Like i pomicanjem osmanske granice ka [[Drežnik]]u, [[Izačić]]u i [[Cazin]]u, nastala su povoljnija vremena za ponovno naseljavanje stanovništva krajem 17. i početkom 18. stoljeća. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] četnici su ubili 48 saborčanskih civila, među kojima i sedmero djevojčica i dječaka u dobi od 6 do 14 godina. [https://docs.google.com/spreadsheets/d/1kyhYX-jMc9cWCZApFu7wQlkqHBLVJF3Z9GPrQ4BAM5g/edit#gid=307046995 Ukupan broj žrtava Drugog svjetskog rata] je [https://www.saborsko.net/index.php/arhiva-clanaka/927-popis-zrtava-drugoga-svijetskog-rata-i-poraca-za-saborsko 470-500], najveći broj je stradao na Križnom putu. Župa Saborsko je također posebna. To je povratnička župa. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] branitelji Saborskoga morali su se povući, nakon višemjesečne hrabre obrane svojih domova. [[JNA]] i [[četnici]] (gotovo 1000 pripadnika paravojnih formacija) su u svom divljačkom napadu s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova srušili selo, a sve kuće uništili, zajedno sa župnom crkvom. {{glavni|Pokolj u Saborskom}} [[Datoteka:Denkmal, Massaker von Saborsko.JPG|mini|Spomen obilježje masovne grobnice]] Još je grozomorniji bio [[Pokolj u Saborskom|pokolj]] starih i nemoćnih, koji nisu uspjeli otići s braniteljima. Stari i nemoćni ubijani su na kućnim pragovima, a potom su bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće. Nadbiskup je riječko-senjski [[Anton Tamarut (1932.)|Anton Tamarut]] 4 godine nakon toga pokolja (koji se zbio [[12. studenog]] [[1991.]]) predvodio sprovode u Saborskom za 24 ubijene osobe. To je obavljeno [[15. studenog]] [[1995.]], a zemni ostaci pobijenih Saborčana smješteni su u mjesno groblje. Ukupan broj stradalih u Domovinskom ratu (1991. – 1995.) je 52 osobe. == Župa Saborsko == Prema popisu blagoslova kuća, 30. i 31. prosinca [[2003.]], u župi sv. Ivana Nepomuka Saborsko u 181 kući živi 465 katolika, od kojih neki još uvijek samo povremeno. Djece u velikoj sagrađenoj školi ima samo 18, što je ipak 100% više nego u prošloj školskoj godini, kada ih je bilo 9. Župom je, nakon oslobođenja Saborskoga 1995. – 1996. iz [[Josipdol]]a upravljao vlč. Zlatko Sušić, nekoć saborčanski župnik. Tada je za Saborsko brigao Pater Tonči, a potom kao i u Plaškom vlč. Zdenko Skender, a od kolovoza 2003. fra Slavko Antunović i fra Robert Jolić. Župa Saborsko je u sastavu [[ogulin]]skog dekanata i [[Gospićko-senjska biskupija|Gospićko-senjske biskupije]]. Obuhvaća naselja Saborsko, Biljevinu, Kuselj i [[Sertić Poljana|Sertić Poljanu]]. == Gospodarstvo == Okolica je bogata šumom, u povijesti i danas. To je glavna označnica načina života Saborčana. Najčešće su se oni bavili šumom, sjekli je i izvlačili, a prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u pilanama i u šumi je bilo zaposleno oko 300 radnika. Nakon rata pilane više ne rade, tadašnje vlasti ih preseljavaju u susjedna pravoslavna sela. To uzrokuje i veliko iseljavanje. U samom mjestu Saborsko danas radi jedna [[pilana]] koja zapošljava desetak ljudi. == Prirodne ljepote i zaštićena područja općine Saborsko == Bogatstvo i ljepota Saborskog najviše se očituju u netaknutoj šumskoj planinskoj prirodi. Područje obiluje planinskim potocima, jezerima, gustom nezagađenom šumom i nebrojenim vrstama divljih životinja. Kako bi i dalje ostala očuvana, mnoga su područja općine Saborsko zaštićena. * [[Mala Kapela]] * [[Jezero Blaćansko]] * [[Jesenica (rijeka)]] '''Zaštićena područja''' * Dio [[NP Plitvička jezera|Nacionalnog parka Plitvička Jezera]] *[[Čorkova uvala]] == Spomenici i znamenitosti župe Saborsko == * Stara župna crkva iz 1726.godine, spomenik kulture nulte kategorije. * Župna crkva Sv.Ivana Nepomuka iz 2001. godine u Saborskom. * Spomen obilježje masovne grobnice "Ranjena golubica". *Funtana (česma) u Saborskom iz 1883. godine. *Čorkovo vrilo (česma) u Čorkovoj Uvali == Saborčanski govor == Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. Govor pripada zapadnoštokavskom (štokavskom ikavskom) dijalektu, ali je izvorno [[srednjočakavski dijalekt|srednjočakavski]] ikavsko-ekavski govor u koji su ušle mnoge [[štokavski|štokavske]] riječi, pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi što, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenica česa=čega kao genitiv od ča), te se alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje kao e ili i, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje jat ispred dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ako iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedi-sidim, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi arhaični [[čakavski]] oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, maša=misa, merlin=mrkva, pod=tavan, vanjkuš=jastuk, vaik=uvijek, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga). Samoglasnik o se često zamjenjuje samoglasnikom u, npr. riječi un=on, unda=onda i dr. Česti su dvoglasi uo, ie i ua (npr. puod=pod, lied=led, gluava=glava). Prisutan je velik broj germanizama (npr. cajt=vrijeme, štokrla=stolac bez naslona, britašnik=novčanik), turcizama (npr. čaršaf=plahta, perčin=pletenica, peškir=ručnik) i romanizama (npr. funtana=vrelo, poplanirat=poravnati, škuro=tamno). == Poznate osobe == *[http://saborsko.net/index.php/arhiva-clanaka/10-poznati-saborcani/247-zivot-i-djelo-josipa-krizmanica Josip Krizmanić], šumar, začetnik proizvodnje drvene šimle (šimble) u Saborskom (Kuselj). Prvi koji je napisao knjigu o Saborskom, == Obrazovanje == * Područna škola Saborsko s 30-ak učenika == Kultura == * Knjižnica == Šport == * Postojao je [[nogomet]]ni klub [[NK Saborsko]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.saborsko.net/ Informativni portal] *[http://www.saborsko.hr/ Službena stranica općine Saborsko] *[http://www.uhd91.com/index.php/domovinski-rat/ratne-price/5015-saborsko-u-paklu-rata-9-dio.html Saborsko u paklu rata (9. dio)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306204007/https://www.hugedomains.com/domain_profile.cfm?d=uhd91&e=com |date=6. ožujka 2021. }}, Udruga Hrvatski dragovoljac 91 ''Napomena: tekst preuzet iz ZOV-a, lista ogulinskog dekanata.'' {{Mrva-općina}} {{Naselja u sastavu općine Saborsko}} {{GiO KŽ}} [[Kategorija:Općine u Karlovačkoj županiji]] cgnkd7xqahjeukql9z9x3c2n6awv4jp Đurđenovac 0 14791 7573734 7479274 2026-08-10T18:16:21Z Ulio Elko 215202 /* Poznate osobe */ 7573734 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Đurđenovac |vrsta = naselje i općina |grb = Đurđenovac (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|14 općinskih naselja]] |površina = 116,4 |površina uža = 7,2 |visina = |z. širina = 45.54 |z. dužina = 18.05 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5332 |stanovništvo uže = 2318 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31511 Đurđenovac |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://djurdjenovac.hr/}} |bilješke = }} '''Đurđenovac''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Georgshof an der Schleuse'', [[Mađarski jezik|mađ.]] ''Gyurdán'' ili ''Szusine Gyurgyenovác''<ref>[http://library.hungaricana.hu/hu/view/Budapest_B5288_evangelikus_elemi_iskola_B5319_1908/?pg=54&layout=s Szusine Gyurgyenovác – Library Hungaricana]</ref>) je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se uz [[Zapad|zapadnu]] granicu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], nedaleko [[Našice|Našica]]. Okružen je s 14 naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i [[Kultura|kulturnom]] središtu. [[Datoteka:Durdenovac centar zima.jpg|thumb|Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.]] [[File:Đurđenovac '40-ih.png|thumb|Đurđenovac '40-ih godina 20. stoljeća]] == Zemljopis == [[File:Općina đurđenovac.png|bezokvira|Teritorij i naselja Općine Đurđenovac]]<br /> Đurđenovac se nalazi u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], približno 60 km zapadno od [[Osijek]]a, sjeveroistočno od [[Krndija|Krndije]] i istočno od gorskoga masiva [[Papuk]]a. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj [[Podravina|Podravini]].<ref name=":1">Povijest Đurđenovca [http://www.durdenovac.s5.com/page2.html|Đurđenovac – durdenovac.s5.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja [[Papuk]]a, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja.<ref name=":0">http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220705061759/http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf%7C |date=5. srpnja 2022. }} Prostorni plan Đurđenovca</ref> Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.<ref name=":0" /> [[File:Durdenovac, Slavonia, Croatia.jpg|mini|Pogled na Stepinčevu ulicu, uz koju se s jedne strane proteže veliki park, a s druge živopisne ciglene javne zgrade.]] [[File:Đurđenovac-istok.jpg|thumb|Panorama istočnog dijela Đurđenovca.]] Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik<ref>[http://www.map.com.hr/bukovik-3318745]| Potok Bukovik (zemljovid)</ref> koji izvire na [[Papuk]]u. Lokalni nazivi za ovaj potok su ''Bukvik'' (hrv.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |title=Izgradnja kolektora u potoku Bukviku, Đurđenovac |journal= |access-date=4. ožujka 2016. |archive-date=7. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307075305/http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |url-status=dead }}</ref> te ''Schleuse'' (njem.).<ref>[http://zimamedia.blogspot.hr/2008_08_01_archive.html Potok Šlajz/Schleuse u Đurđenovcu]</ref> Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području [[Karašica]]-[[Vučica (rijeka)|Vučica]], koje je dio vodnog područja sliva [[Drava|Drave]] i [[Dunav]]a.<ref>[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Elaborat zaštite okoliša – Općina Đurđenovac</ref> Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]]. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak [[Ribnjak Grudnjak|Grudnjak]] te nekolicina manjih.<br /> Klimatološke prilike prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od [[1956.]] do [[1963.]] godine iznosila 10,3 °C, dok je u razdoblju od [[1981.]] do [[1988.]] godine iznosila 10,7°C.<ref>[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Klimatološke prilike (Đurđenovac)</ref> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Đurđenovac imala je 6750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1066.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>: * [[Beljevina]] – 717 * [[Bokšić (Đurđenovac)|Bokšić]] – 433 * [[Bokšić Lug]] – 259 * [[Đurđenovac]] – 2944 * [[Gabrilovac]] – 63 * [[Klokočevci]] – 428 * [[Krčevina (Đurđenovac)|Krčevina]] – 115 * [[Ličko Novo Selo]] – 96 * [[Lipine]] – 68 * [[Našičko Novo Selo]] – 344 * [[Pribiševci]] – 390 * [[Sušine]] – 278 * [[Šaptinovci]] – 543 * [[Teodorovac]] – 77 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Đurđenovac |p1857=2639 |p1869=2757 |p1880=2586 |p1890=3539 |p1900=4062 |p1910=5085 |p1921=6124 |p1931=7724 |p1948=8825 |p1953=10112 |p1961=10744 |p1971=9984 |p1981=8653 |p1991=9097 |p2001=7946 |p2011=6750 |p2021=5332 |napomena=Nastala iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja grada Našica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đurđenovac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=508 |p1900=562 |p1910=1018 |p1921=2081 |p1931=1879 |p1948=2380 |p1953=2759 |p1961=3285 |p1971=3399 |p1981=3236 |p1991=3923 |p2001=3472 |p2011=2944 |p2021=2318 |napomena=Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Iskazuje se od [[1890.]], i to do [[1948.]] kao dio naselja, a od [[1953.]] kao samostalno naselje. ==== Nacionalni sastav stanovništva ==== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine: * Hrvati (96,67 %) * Srbi (1,90 %) * Albanci (0,21 %) * Slovaci (0,18 %) * Makedonci (0,15 %) * Nijemci (0,12 %) *Bošnjaci (0,10 %)<br /> (Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1 %.)<ref name="#1">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr]</ref> ==== Materinji jezik ==== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su<ref name="#1"/>: * hrvatski (98,9 %) * srpski (0,28 %) * albanski (0,13 %) * bosanski (0,13 %) * makedonski (0,09 %) * njemački (0,06 %) * srpskohrvatski (0,04 %)<br /> ====Vjerska pripadnost==== * kršćani – katolici (92,25 %) * kršćani – ostali (3,19 %) * kršćani – pravoslavci (2,09 %) * ateisti (1,17 %) * ne izjašnjavaju se (0,70 %) * kršćani – protestanti (0,24 %)<ref name="#1"/> [[Datoteka:Grb Đurđenovca.png|mini|240x240px|Grb Đurđenovca: ''u srebrnom sova u prirodnim bojama stoji na zelenoj hrastovoj grančici koja na desnom kraju ima tri zelena lista i dva zlatna žira''.]] == Uprava == * Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]]) * Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. ([[HDZ]]) Općinsko vijeće: * Predsjednik – Tomislav Abičić, dipl. ing. ([[HDZ]]) * Zamjenik predsjednika – Dalibor Maligec ([[HDZ]])<br /> == Povijest == Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi ''Popis naseljâ turske tvrđave Motičine'', gdje se spominje pod nazivom ''Györgynovacz''. Od 1745. se u ispravama [[Virovitička županija|Virovitičke županije]] navodi kao ''založno dobro Gjurgjenovac''.<br /> [[File:Villa Neuschloss Đurđenovac.jpg|thumb|Villa Neuschloß dovršena je 1910. godine.]] Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je [[Hrast lužnjak|slavonski hrast]] brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.<br /> Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji. Na koncu 19. stoljeća i do 30-ih godina 20. stoljeća većinu stanovništa činili su [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] i [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]].<ref name=":1" /><ref>Popis najstarijih đurđenovačkih prezimena: http://docdro.id/97xJQTH {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222146/https://www.docdroid.net/97xJQTH/djurdjenovac-prezimena-1878-1909-pdf |date=12. ožujka 2021. }}</ref><br /> [[File:Đurđenovac kolodvor 1896.jpg|thumb|Đurđenovački željeznički kolodvor 1896. godine.]] Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je [[1921.]]<br /> ''Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga'' (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.<ref>[http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222140924/http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/|date=22. prosinca 2015.}}| Dječji vrtić "Jaglac" Đurđenovac</ref><br /> [[File:Đurđenovac urban nucleus.png|thumb|Prikaz razvojne jezgre Đurđenovca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.]] Na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon [[Kapitulacija|kapitulacije]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska]] proglasila je sve đurđenovačke [[Industrija|industrijske]] pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana [[satnija]] za zaštitu tvornice i mjesta. [[Partizani]]ma je 10. travnja [[1944.]] uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.<ref>[http://www.durdenovac.s5.com/page3.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222170952/http://www.durdenovac.s5.com/page3.html|date=22. prosinca 2015.}}| Povijest Đurđenovca (www.durdenovac.s5.com)</ref> == Gospodarstvo == Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem [[Drvno industrijski kombinat Đurđenovac|Drvno industrijskom kombinatu]] koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem 1990-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i [[kemijska industrija]] te [[prehrambena industrija]]. Krajem lipnja [[2015.]] godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222083022/http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu|date=22. prosinca 2015.}}| HRT Vijesti – Strašan požar guta tvornicu u Đurđenovcu</ref> 60,8 % stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je [[trgovina]] (13,1 %).<ref name=":0" /> Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama ''prozivodnja namještaja'' (67,3 %) te ''prerada i prozivodnja drva'' (17 %), a od ostalih grana ističu se ''prozivodnja strojeva i uređaja'' (10,6 %), ''prozivodnja hrane i pića'' (2,5 %), ''prozivodnja metala'' (2,4 %) te ''prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda'' (1,2 %).<ref name=":0" /> == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Villa-Neuschloß.jpg|mini|Villa Neuschloß, jedan od simbola Đurđenovca, izgrađena je u art nouveau stilu i nalazi se u središnjem đurđenovačkom parku.]] [[Datoteka:Dom kulture Đurđenovac (Cultural centre in Đurđenovac, Croatia).jpg|minijatura|Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom, jedan je od mnogobrojnih primjera secesijske arhitekture u Đurđenovcu.]]Uprava za zaštitu kulturne baštine [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]] zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:<ref name=":0" /><ref>http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/odobreni%20programi%20u%202011.%20godini/Tablica%20nepokretni%20za%20web%20-%2001.07.2011..pdf| Ministarstvo kulture RH – Konzervatorski projekti za 2011.</ref><ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222213/https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html%7C |date=12. ožujka 2021. }} Narodne novine – Zaštićena kulturna baština</ref> * Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. ''kolonama'' (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom) * Vila Neuschloß (reprezentativni primjer [[Secesija|secesije]] iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani [[Park|perivoj]] engleskoga tipa) * Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine) * Vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju) * Vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine) * Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine) * Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao [[dječji vrtić]], jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire) * Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer, izgrađena 1883., jedan od najranijih primjera stambenog ''Brickstein'' [[Ekspresionizam|ekspresionizma]] na tlu Hrvatske i šire<ref>J. Baldani (2007): ''"[https://docdro.id/1pgtnS7 Crvena vila u Đurđenovcu]"''. Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. FFZG, pp. 75-81</ref>) * Spomen-grobnica palim [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašističkim]] borcima ([[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB]] spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju) * Zgrada parne pilane s originalnim [[Parni stroj|parnim strojem]] (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u [[Slavonija|Slavoniji]] i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo [[električna struja|električnu struju]]) Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti: * [[Parna lokomotiva|Parna lokomitiva]] Jung iz 1873., izložena uz šetnicu u [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinčevoj]] ulici, popularno zvana ''Ćiro'' *[[Datoteka:"Die Rote Villa" in Susine-Gjurgjenovac (Haus Fenrich).png|mini|Crvena vila (Kuća Fenrich-Kremer) 1920-ih godina, južno pročelje.|poveznica=Datoteka:%22Die_Rote_Villa%22_in_Susine-Gjurgjenovac_(Haus_Fenrich).png]]Spomenik poginulim borcima [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] (smješten na Trgu dr. Franje Tuđmana) * [[Župa Sv.Josipa Đurđenovac|Crkva sv. Josipa Radnika]] iz 1938. (jednobrodna crkva s elementima [[Neogotika|neogotike]]; u crkvi se posebno ističu dva lateralna neogotička oltara izrezbarena iz hrastovine) * Ribnjaci [[Športski ribolov|športskog ribolovnig]] društva "Đurđenovac" s uređenim izletištem == Vjerski objekti == * [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]] [[Sveti Josip|Sv. Josipa]], sjedište istoimene [[katolici|katoličke]] [[župa|župe]] koja pripada [[Našice|našičkom]] dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Crkveni god ([[proštenje]]) ili kirvaj slavi se 19. [[ožujak|ožujka]]. {{Glavni|Župa sv. Josipa, Đurđenovac}} * [[Evanđeoska pentekostna crkva]] Đurđenovac ([[pastor]] Oeystein Sandtorv)<ref>http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220703225828/http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/%7C |date=3. srpnja 2022. }} Evanđeoska pentekostna crkva u Hrvatskoj – mjesne crkve</ref> == Obrazovanje == 1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222171324/http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |archive-date=22. prosinca 2015. |access-date=17. prosinca 2015.}}</ref><br /> Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola [[Moša Pijade|Moše Pijade]] te Osnovna škola "J. Marinković – Ivo".<ref>[http://os-jjstrossmayera-djurdjenovac.skole.hr/skola/povijest Povijest osnovne škole u Đurđenovcu]</ref> Danas u Đurđenovcu djeluju:<br/> * [[Osnovna škola]] [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] Đurđenovac (sa 6 područnih osnovnih škola),<ref name=":0" /> * [[Srednja škola]] [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] Đurđenovac, * [[Dječji vrtić]] "[[Jaglac]]" Đurđenovac. == Kultura == Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti [[Arhitektura industrijske revolucije|industrijske arhitekture]]. U mjestu djeluje Hrvatska [[knjižnica]] i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve – od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do [[1954.]] povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od [[1956.]] do [[1966.]] "Drvodjelac", potom sve do [[1987.]] "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno [[1990.]] Od [[2003.]] povremeno izlazi "Đurđenovački vijesnik". Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su: * Gradska [[glazba]] Đurđenovac * Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac * KUD Đurđenovac * Kulturna udruga "[[Josip Kozarac]]" * Udruga mladih "Hools" Đurđenovac * [[Društvo "Naša djeca"]] Đurđenovac * Udruga "Hrvatska žena" N. Novo Selo – Đurđenovac * Liga protiv raka "Mimoza" – Đurđenovac == Poznate osobe == * [[Helena Buljan]], hrvatska [[Kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[Glumac|glumica]] * [[Ferdinand Meder]], povjesničar umjetnosti, ravnatelj [[Hrvatski restauratorski zavod|Hrvatskog restauratorskog zavoda]] * [[Ljiljana Marks]], hrvatska folkloristica * [[Hrvoje Nekić]], saborski zastupnik ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), 2013. – 2015. * [[Hermann Rosenberg von Gjurgjenovac]], [[mecena]], utemeljitelj jedne od prvih ustanova predškolskog odgoja (Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga u Đurđenovcu) * [[Krešimir Zimonić]], [[Umjetnost|umjetnik]], [[Karikatura|karikaturist]], [[Animatori|animator]] i crtač [[strip]]ova * [[Zvonko Šarčević]], slikar i [[pisac]], pohađao je osnovnu školu u Đurđenovcu * [[Ivan Švertasek]], slikar i keramičar * [[Ignaz Adler]], izumitelj pročišćivača vode za električna grijala<ref>United States Patent Office, Patent N°961,060, Ignaz Adler of Gjurgjenovac, Austria-Hungary: "Feed water purifier for boilers". Application filed July 27 1907, patented June 7 1910 (US961060)</ref> * [[Mile Nekić]], akademski slikar, rođen u [[Tompojevci]]ma, djetinjstvo provodi u Đurđenovcu; * [[Drago Takač]], slikar naivac, živi i radi u Đurđenovcu * Hrvoje Pepelko, bačvar i proizvođač prvog hrvatskog viskija == Šport == U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, [[Boćanje|boćalište]] te [[Kuglanje|kuglana]]. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a, u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, [[Streljaštvo|streljana]] te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko [[teretana]] i poligon za vježbanje na otvorenom ("''Street work-out park''"), te ribnjaci za športski ribolov. [[File:Nogometni klub Đurđenovac.png|thumb|Športsko-rekreacijski centar Đurđenovac]] [[Datoteka:1921 NK Taninpila Đurđenovac.jpg|thumb|Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.]] Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju: * Radničke športske igre<ref>http://www.radionasice.hr/radnike-sportske-igre-urenovac/ Radničke športske igre u Đurđenovcu</ref> * "Đurđenovačke ulice", humanitarni malonogometni turnir<ref>http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827112754/http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 |date=27. kolovoza 2016. }} Humanitarni turnir "Đurđenovačke ulice"</ref> * Šahovski turnir "Josipovo", povodom Dana općine<ref>http://www.crochess.com/?p=8852 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916062918/http://www.crochess.com/?p=8852 |date=16. rujna 2016. }} Šahovski turnir "Josipovo" Đurđenovac</ref> * Memorijalni nogometni turnir povodom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti]]<ref>http://croatia-events.com/event/4-memorijalni-turnir-povodom-dana-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222154/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=12. ožujka 2021. }} 4. memorijalni turnir povodom dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Đurđenovac</ref> * [[Šaran]]ski kup, turnir u športskom ribolovu<ref>http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827095055/http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo |date=27. kolovoza 2016. }} Šaranski kup ŠRD Đurđenovac</ref> Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi: * [[NK Đurđenovac|Nogometni klub Đurđenovac]] * [[Rukometni klub Đurđenovac]] * [[Kuglački klub Đurđenovac]] * [[Mali nogomet|Malonogometni]] klub "Antitalenti" * Malonogometni klub "Pascuum" Đurđenovac * [[Šah]]ovski klub * [[Športski ribolov|Športsko ribolovno]] društvo Đurđenovac * [[Streljaštvo|Streljački]] klub Đurđenovac * [[Tenis]]ki klub Đurđenovac * [[Planinarstvo|Planinarsko]] društvo "[[Sunovrat]]", Đurđenovac <br /> == Udruge == * Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Đurđenovac * Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Đurđenovac * Vatrogasna zajednica Općine Đurđenovac * Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurđenovac 1922. * Udruga "Toni" Đurđenovac – podrška [[Djeca|djeci]] i [[Obitelj|obiteljima]] oboljelih od malignih bolesti * Matica umirovljenika Hrvatske – Općinska udruga Đurđenovac * Lovačko društvo "Kuna" Đurđenovac * Udruga "Znanje i razvoj" Đurđenovac == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.djurdjenovac.hr Službene stanice Općine Đurđenovac] {{Mrva-općina}} {{Đurđenovac}} {{GiO OBŽ}} [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] 3advwi9i3qwcb9lo77nzjr2wife67qy 7573821 7573734 2026-08-10T20:22:23Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Ulio Elko|Ulio Elko]] ([[User talk:Ulio Elko|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] 7479274 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Đurđenovac |vrsta = naselje i općina |grb = Đurđenovac (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|OBŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|14 općinskih naselja]] |površina = 116,4 |površina uža = 7,2 |visina = |z. širina = 45.54 |z. dužina = 18.05 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 5332 |stanovništvo uže = 2318 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 31511 Đurđenovac |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://djurdjenovac.hr/}} |bilješke = }} '''Đurđenovac''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Georgshof an der Schleuse'', [[Mađarski jezik|mađ.]] ''Gyurdán'' ili ''Szusine Gyurgyenovác''<ref>[http://library.hungaricana.hu/hu/view/Budapest_B5288_evangelikus_elemi_iskola_B5319_1908/?pg=54&layout=s Szusine Gyurgyenovác – Library Hungaricana]</ref>) je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se uz [[Zapad|zapadnu]] granicu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], nedaleko [[Našice|Našica]]. Okružen je s 14 naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i [[Kultura|kulturnom]] središtu. [[Datoteka:Durdenovac centar zima.jpg|thumb|Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.]] [[File:Đurđenovac '40-ih.png|thumb|Đurđenovac '40-ih godina 20. stoljeća]] == Zemljopis == [[File:Općina đurđenovac.png|bezokvira|Teritorij i naselja Općine Đurđenovac]]<br /> Đurđenovac se nalazi u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], približno 60 km zapadno od [[Osijek]]a, sjeveroistočno od [[Krndija|Krndije]] i istočno od gorskoga masiva [[Papuk]]a. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj [[Podravina|Podravini]].<ref name=":1">Povijest Đurđenovca [http://www.durdenovac.s5.com/page2.html|Đurđenovac – durdenovac.s5.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja [[Papuk]]a, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja.<ref name=":0">http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220705061759/http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf%7C |date=5. srpnja 2022. }} Prostorni plan Đurđenovca</ref> Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.<ref name=":0" /> [[File:Durdenovac, Slavonia, Croatia.jpg|mini|Pogled na Stepinčevu ulicu, uz koju se s jedne strane proteže veliki park, a s druge živopisne ciglene javne zgrade.]] [[File:Đurđenovac-istok.jpg|thumb|Panorama istočnog dijela Đurđenovca.]] Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik<ref>[http://www.map.com.hr/bukovik-3318745]| Potok Bukovik (zemljovid)</ref> koji izvire na [[Papuk]]u. Lokalni nazivi za ovaj potok su ''Bukvik'' (hrv.)<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |title=Izgradnja kolektora u potoku Bukviku, Đurđenovac |journal= |access-date=4. ožujka 2016. |archive-date=7. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307075305/http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |url-status=dead }}</ref> te ''Schleuse'' (njem.).<ref>[http://zimamedia.blogspot.hr/2008_08_01_archive.html Potok Šlajz/Schleuse u Đurđenovcu]</ref> Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području [[Karašica]]-[[Vučica (rijeka)|Vučica]], koje je dio vodnog područja sliva [[Drava|Drave]] i [[Dunav]]a.<ref>[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Elaborat zaštite okoliša – Općina Đurđenovac</ref> Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]]. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak [[Ribnjak Grudnjak|Grudnjak]] te nekolicina manjih.<br /> Klimatološke prilike prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od [[1956.]] do [[1963.]] godine iznosila 10,3 °C, dok je u razdoblju od [[1981.]] do [[1988.]] godine iznosila 10,7°C.<ref>[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Klimatološke prilike (Đurđenovac)</ref> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Đurđenovac imala je 6750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1066.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>: * [[Beljevina]] – 717 * [[Bokšić (Đurđenovac)|Bokšić]] – 433 * [[Bokšić Lug]] – 259 * [[Đurđenovac]] – 2944 * [[Gabrilovac]] – 63 * [[Klokočevci]] – 428 * [[Krčevina (Đurđenovac)|Krčevina]] – 115 * [[Ličko Novo Selo]] – 96 * [[Lipine]] – 68 * [[Našičko Novo Selo]] – 344 * [[Pribiševci]] – 390 * [[Sušine]] – 278 * [[Šaptinovci]] – 543 * [[Teodorovac]] – 77 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Đurđenovac |p1857=2639 |p1869=2757 |p1880=2586 |p1890=3539 |p1900=4062 |p1910=5085 |p1921=6124 |p1931=7724 |p1948=8825 |p1953=10112 |p1961=10744 |p1971=9984 |p1981=8653 |p1991=9097 |p2001=7946 |p2011=6750 |p2021=5332 |napomena=Nastala iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja grada Našica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đurđenovac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=508 |p1900=562 |p1910=1018 |p1921=2081 |p1931=1879 |p1948=2380 |p1953=2759 |p1961=3285 |p1971=3399 |p1981=3236 |p1991=3923 |p2001=3472 |p2011=2944 |p2021=2318 |napomena=Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} Iskazuje se od [[1890.]], i to do [[1948.]] kao dio naselja, a od [[1953.]] kao samostalno naselje. ==== Nacionalni sastav stanovništva ==== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine: * Hrvati (96,67 %) * Srbi (1,90 %) * Albanci (0,21 %) * Slovaci (0,18 %) * Makedonci (0,15 %) * Nijemci (0,12 %) *Bošnjaci (0,10 %)<br /> (Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1 %.)<ref name="#1">[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr]</ref> ==== Materinji jezik ==== Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su<ref name="#1"/>: * hrvatski (98,9 %) * srpski (0,28 %) * albanski (0,13 %) * bosanski (0,13 %) * makedonski (0,09 %) * njemački (0,06 %) * srpskohrvatski (0,04 %)<br /> ====Vjerska pripadnost==== * kršćani – katolici (92,25 %) * kršćani – ostali (3,19 %) * kršćani – pravoslavci (2,09 %) * ateisti (1,17 %) * ne izjašnjavaju se (0,70 %) * kršćani – protestanti (0,24 %)<ref name="#1"/> [[Datoteka:Grb Đurđenovca.png|mini|240x240px|Grb Đurđenovca: ''u srebrnom sova u prirodnim bojama stoji na zelenoj hrastovoj grančici koja na desnom kraju ima tri zelena lista i dva zlatna žira''.]] == Uprava == * Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]]) * Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. ([[HDZ]]) Općinsko vijeće: * Predsjednik – Tomislav Abičić, dipl. ing. ([[HDZ]]) * Zamjenik predsjednika – Dalibor Maligec ([[HDZ]])<br /> == Povijest == Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi ''Popis naseljâ turske tvrđave Motičine'', gdje se spominje pod nazivom ''Györgynovacz''. Od 1745. se u ispravama [[Virovitička županija|Virovitičke županije]] navodi kao ''založno dobro Gjurgjenovac''.<br /> [[File:Villa Neuschloss Đurđenovac.jpg|thumb|Villa Neuschloß dovršena je 1910. godine.]] Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je [[Hrast lužnjak|slavonski hrast]] brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.<br /> Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji. Na koncu 19. stoljeća i do 30-ih godina 20. stoljeća većinu stanovništa činili su [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] i [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]].<ref name=":1" /><ref>Popis najstarijih đurđenovačkih prezimena: http://docdro.id/97xJQTH {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222146/https://www.docdroid.net/97xJQTH/djurdjenovac-prezimena-1878-1909-pdf |date=12. ožujka 2021. }}</ref><br /> [[File:Đurđenovac kolodvor 1896.jpg|thumb|Đurđenovački željeznički kolodvor 1896. godine.]] Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je [[1921.]]<br /> ''Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga'' (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.<ref>[http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222140924/http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/|date=22. prosinca 2015.}}| Dječji vrtić "Jaglac" Đurđenovac</ref><br /> [[File:Đurđenovac urban nucleus.png|thumb|Prikaz razvojne jezgre Đurđenovca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.]] Na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon [[Kapitulacija|kapitulacije]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska]] proglasila je sve đurđenovačke [[Industrija|industrijske]] pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana [[satnija]] za zaštitu tvornice i mjesta. [[Partizani]]ma je 10. travnja [[1944.]] uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.<ref>[http://www.durdenovac.s5.com/page3.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222170952/http://www.durdenovac.s5.com/page3.html|date=22. prosinca 2015.}}| Povijest Đurđenovca (www.durdenovac.s5.com)</ref> == Gospodarstvo == Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem [[Drvno industrijski kombinat Đurđenovac|Drvno industrijskom kombinatu]] koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem 1990-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i [[kemijska industrija]] te [[prehrambena industrija]]. Krajem lipnja [[2015.]] godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222083022/http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu|date=22. prosinca 2015.}}| HRT Vijesti – Strašan požar guta tvornicu u Đurđenovcu</ref> 60,8 % stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je [[trgovina]] (13,1 %).<ref name=":0" /> Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama ''prozivodnja namještaja'' (67,3 %) te ''prerada i prozivodnja drva'' (17 %), a od ostalih grana ističu se ''prozivodnja strojeva i uređaja'' (10,6 %), ''prozivodnja hrane i pića'' (2,5 %), ''prozivodnja metala'' (2,4 %) te ''prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda'' (1,2 %).<ref name=":0" /> == Spomenici i znamenitosti == [[Datoteka:Villa-Neuschloß.jpg|mini|Villa Neuschloß, jedan od simbola Đurđenovca, izgrađena je u art nouveau stilu i nalazi se u središnjem đurđenovačkom parku.]] [[Datoteka:Dom kulture Đurđenovac (Cultural centre in Đurđenovac, Croatia).jpg|minijatura|Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom, jedan je od mnogobrojnih primjera secesijske arhitekture u Đurđenovcu.]]Uprava za zaštitu kulturne baštine [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]] zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:<ref name=":0" /><ref>http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/odobreni%20programi%20u%202011.%20godini/Tablica%20nepokretni%20za%20web%20-%2001.07.2011..pdf| Ministarstvo kulture RH – Konzervatorski projekti za 2011.</ref><ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222213/https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html%7C |date=12. ožujka 2021. }} Narodne novine – Zaštićena kulturna baština</ref> * Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. ''kolonama'' (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom) * Vila Neuschloß (reprezentativni primjer [[Secesija|secesije]] iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani [[Park|perivoj]] engleskoga tipa) * Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine) * Vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju) * Vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine) * Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine) * Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao [[dječji vrtić]], jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire) * Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer, izgrađena 1883., jedan od najranijih primjera stambenog ''Brickstein'' [[Ekspresionizam|ekspresionizma]] na tlu Hrvatske i šire<ref>J. Baldani (2007): ''"[https://docdro.id/1pgtnS7 Crvena vila u Đurđenovcu]"''. Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. FFZG, pp. 75-81</ref>) * Spomen-grobnica palim [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašističkim]] borcima ([[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB]] spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju) * Zgrada parne pilane s originalnim [[Parni stroj|parnim strojem]] (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u [[Slavonija|Slavoniji]] i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo [[električna struja|električnu struju]]) Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti: * [[Parna lokomotiva|Parna lokomitiva]] Jung iz 1873., izložena uz šetnicu u [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinčevoj]] ulici, popularno zvana ''Ćiro'' *[[Datoteka:"Die Rote Villa" in Susine-Gjurgjenovac (Haus Fenrich).png|mini|Crvena vila (Kuća Fenrich-Kremer) 1920-ih godina, južno pročelje.|poveznica=Datoteka:%22Die_Rote_Villa%22_in_Susine-Gjurgjenovac_(Haus_Fenrich).png]]Spomenik poginulim borcima [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] (smješten na Trgu dr. Franje Tuđmana) * [[Župa Sv.Josipa Đurđenovac|Crkva sv. Josipa Radnika]] iz 1938. (jednobrodna crkva s elementima [[Neogotika|neogotike]]; u crkvi se posebno ističu dva lateralna neogotička oltara izrezbarena iz hrastovine) * Ribnjaci [[Športski ribolov|športskog ribolovnig]] društva "Đurđenovac" s uređenim izletištem == Vjerski objekti == * [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]] [[Sveti Josip|Sv. Josipa]], sjedište istoimene [[katolici|katoličke]] [[župa|župe]] koja pripada [[Našice|našičkom]] dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Crkveni god ([[proštenje]]) ili kirvaj slavi se 19. [[ožujak|ožujka]]. {{Glavni|Župa sv. Josipa, Đurđenovac}} * [[Evanđeoska pentekostna crkva]] Đurđenovac ([[pastor]] Oeystein Sandtorv)<ref>http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220703225828/http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/%7C |date=3. srpnja 2022. }} Evanđeoska pentekostna crkva u Hrvatskoj – mjesne crkve</ref> == Obrazovanje == 1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222171324/http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |archive-date=22. prosinca 2015. |access-date=17. prosinca 2015.}}</ref><br /> Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola [[Moša Pijade|Moše Pijade]] te Osnovna škola "J. Marinković – Ivo".<ref>[http://os-jjstrossmayera-djurdjenovac.skole.hr/skola/povijest Povijest osnovne škole u Đurđenovcu]</ref> Danas u Đurđenovcu djeluju:<br/> * [[Osnovna škola]] [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] Đurđenovac (sa 6 područnih osnovnih škola),<ref name=":0" /> * [[Srednja škola]] [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] Đurđenovac, * [[Dječji vrtić]] "[[Jaglac]]" Đurđenovac. == Kultura == Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti [[Arhitektura industrijske revolucije|industrijske arhitekture]]. U mjestu djeluje Hrvatska [[knjižnica]] i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve – od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do [[1954.]] povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od [[1956.]] do [[1966.]] "Drvodjelac", potom sve do [[1987.]] "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno [[1990.]] Od [[2003.]] povremeno izlazi "Đurđenovački vijesnik". Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su: * Gradska [[glazba]] Đurđenovac * Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac * KUD Đurđenovac * Kulturna udruga "[[Josip Kozarac]]" * Udruga mladih "Hools" Đurđenovac * [[Društvo "Naša djeca"]] Đurđenovac * Udruga "Hrvatska žena" N. Novo Selo – Đurđenovac * Liga protiv raka "Mimoza" – Đurđenovac == Poznate osobe == * [[Helena Buljan]], hrvatska [[Kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[Glumac|glumica]] * [[Ferdinand Meder]], povjesničar umjetnosti, ravnatelj [[Hrvatski restauratorski zavod|Hrvatskog restauratorskog zavoda]] * [[Ljiljana Marks]], hrvatska folkloristica * [[Hrvoje Nekić]], saborski zastupnik ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), 2013. – 2015. * [[Hermann Rosenberg von Gjurgjenovac]], [[mecena]], utemeljitelj jedne od prvih ustanova predškolskog odgoja (Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga u Đurđenovcu) * [[Krešimir Zimonić]], [[Umjetnost|umjetnik]], [[Karikatura|karikaturist]], [[Animatori|animator]] i crtač [[strip]]ova * [[Zvonko Šarčević]], slikar i [[pisac]], pohađao je osnovnu školu u Đurđenovcu * [[Ivan Švertasek]], slikar i keramičar * [[Ignaz Adler]], izumitelj pročišćivača vode za električna grijala<ref>United States Patent Office, Patent N°961,060, Ignaz Adler of Gjurgjenovac, Austria-Hungary: "Feed water purifier for boilers". Application filed July 27 1907, patented June 7 1910 (US961060)</ref> * [[Mile Nekić]], akademski slikar, rođen u [[Tompojevci]]ma, djetinjstvo provodi u Đurđenovcu; * [[Drago Takač]], slikar naivac, živi i radi u Đurđenovcu == Šport == U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, [[Boćanje|boćalište]] te [[Kuglanje|kuglana]]. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a, u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, [[Streljaštvo|streljana]] te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko [[teretana]] i poligon za vježbanje na otvorenom ("''Street work-out park''"), te ribnjaci za športski ribolov. [[File:Nogometni klub Đurđenovac.png|thumb|Športsko-rekreacijski centar Đurđenovac]] [[Datoteka:1921 NK Taninpila Đurđenovac.jpg|thumb|Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.]] Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju: * Radničke športske igre<ref>http://www.radionasice.hr/radnike-sportske-igre-urenovac/ Radničke športske igre u Đurđenovcu</ref> * "Đurđenovačke ulice", humanitarni malonogometni turnir<ref>http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827112754/http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 |date=27. kolovoza 2016. }} Humanitarni turnir "Đurđenovačke ulice"</ref> * Šahovski turnir "Josipovo", povodom Dana općine<ref>http://www.crochess.com/?p=8852 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916062918/http://www.crochess.com/?p=8852 |date=16. rujna 2016. }} Šahovski turnir "Josipovo" Đurđenovac</ref> * Memorijalni nogometni turnir povodom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti]]<ref>http://croatia-events.com/event/4-memorijalni-turnir-povodom-dana-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222154/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=12. ožujka 2021. }} 4. memorijalni turnir povodom dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Đurđenovac</ref> * [[Šaran]]ski kup, turnir u športskom ribolovu<ref>http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827095055/http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo |date=27. kolovoza 2016. }} Šaranski kup ŠRD Đurđenovac</ref> Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi: * [[NK Đurđenovac|Nogometni klub Đurđenovac]] * [[Rukometni klub Đurđenovac]] * [[Kuglački klub Đurđenovac]] * [[Mali nogomet|Malonogometni]] klub "Antitalenti" * Malonogometni klub "Pascuum" Đurđenovac * [[Šah]]ovski klub * [[Športski ribolov|Športsko ribolovno]] društvo Đurđenovac * [[Streljaštvo|Streljački]] klub Đurđenovac * [[Tenis]]ki klub Đurđenovac * [[Planinarstvo|Planinarsko]] društvo "[[Sunovrat]]", Đurđenovac <br /> == Udruge == * Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Đurđenovac * Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Đurđenovac * Vatrogasna zajednica Općine Đurđenovac * Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurđenovac 1922. * Udruga "Toni" Đurđenovac – podrška [[Djeca|djeci]] i [[Obitelj|obiteljima]] oboljelih od malignih bolesti * Matica umirovljenika Hrvatske – Općinska udruga Đurđenovac * Lovačko društvo "Kuna" Đurđenovac * Udruga "Znanje i razvoj" Đurđenovac == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.djurdjenovac.hr Službene stanice Općine Đurđenovac] {{Mrva-općina}} {{Đurđenovac}} {{GiO OBŽ}} [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] knvo2r2vk4pkd4bgpsnk3fno4wopvxe Rogoznica 0 14828 7573947 7361538 2026-08-11T05:25:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573947 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Rogoznica |vrsta = naselje i općina |grb = Rogoznica (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Anita Živković (HDZ) |naselja = [[#Općinska naselja|13 općinskih naselja]] |površina = 68,1 |površina uža = 2,5 |visina = |z. širina = 43.52 |z. dužina = 15.97 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2106 |stanovništvo uže = 960 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 22203 Rogoznica |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://rogoznica.hr/}} |bilješke = }} '''Rogoznica''' je [[općina]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. == Zemljopis == Rogoznica se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji, 32 kilometra udaljena od Šibenika i 60-ak kilometara od Splita. Naseljeni dio obale je jedan od prirodno najsigurnijih i najzaštićenijih uvala na [[Jadran]]u. == Stanovništvo == Prema popisu iz 2011. u naselju Rogoznica bilo je 1121 stanovnika, a broj stanovnika općine bio je 2345.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_5827.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Rogoznica |p1857=2079 |p1869=2044 |p1880=2537 |p1890=2835 |p1900=3126 |p1910=3408 |p1921=2603 |p1931=2570 |p1948=3398 |p1953=3545 |p1961=3348 |p1971=2864 |p1981=2318 |p1991=2138 |p2001=2391 |p2011=2345 |p2021=2106 |napomena=Nastala iz stare općine Šibenik. U 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Marina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u 1857. i 1869. sadrži dio podataka općine Marina u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U 1857., 1869., 1921., 1931. i 1948. dio podataka sadržan je u općini Primošten, za koju tih godina i sadrži dio podataka. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Rogoznica |p1857=1080 |p1869=1215 |p1880=489 |p1890=701 |p1900=700 |p1910=759 |p1921=1800 |p1931=1652 |p1948=649 |p1953=721 |p1961=729 |p1971=674 |p1981=701 |p1991=825 |p2001=1151 |p2011=1121 |p2021=960 |napomena=U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Ložnice, općina Rogoznica, i za naselje Ložnice, općina Primošten, za naselja Oglavci, Podglavica i Zečevo Rogozničko, a u 1857., 1869. i 1921. za naselje Jarebinjak te dio podataka u 1880. i 1931. za isto naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Poznate osobe == *[[Dušica Radočaj]], hrvatska emigrantska književnica == Šport == U Rogoznici djeluju ''ITF taekwondo klub'' ''Zmajevo oko'' i ''ŠRD Gof''. Od 2010. je djelovao nogometni klub ''HNK Rogoznica'',<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/hnk-rogoznica-rogoznica/1312180/subjekti.aspx Poslovna.hr: HNK Rogoznica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160630034930/http://www.poslovna.hr/lite/hnk-rogoznica-rogoznica/1312180/subjekti.aspx |date=30. lipnja 2016. }}, pristupljeno 6. svibnja 2016. godine</ref> a 2013. godine je izbačena iz lige zbog nedolaska na utakmicu.<ref>[http://sibenskiportal.rtl.hr/2013/10/29/dosk-rudar-i-sosk-upisali-pobjede-rogoznica-izbacena-iz-zupanijske-lige/ DOŠK, Rudar i SOŠK upisali pobjede, Rogoznica izbačena iz Županijske lige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306163716/https://sibenskiportal.rtl.hr/2013/10/29/dosk-rudar-i-sosk-upisali-pobjede-rogoznica-izbacena-iz-zupanijske-lige/ |date=6. ožujka 2021. }}, objavljeno 29. listopada 2013. godine, pristupljeno 6. svibnja 2016. godine</ref> Od 1997. održava se [[Plivački maraton Lozica]], također poznat i kao ''Plivački maraton Rogoznica''.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-15 |title=Šibenski - Održan tradicionalni plivački maraton u čast Velike Gospe: Opet je slavila mađarska obitelj i odnijela izdašne nagrade |url=https://slobodnadalmacija.hr/sibenik/sport/ostalo/odrzan-tradicionalni-plivacki-maraton-u-cast-velike-gospe-opet-je-slavila-madarska-obitelj-i-odnijela-izdasne-nagrade-1120190 |access-date=2021-10-20 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> 2010. godine je osnovan [[nogomet]]ni klub ''[[HNK Rogoznica|HNK "Rogoznica"]]''. ==Obrazovanje== Jedina školska ustanova u Rogoznici je Osnovna škola Rogoznica,<ref>[http://os-rogoznica.skole.hr/ Osnovna škola "Rogoznica"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191218105002/http://os-rogoznica.skole.hr/ |date=18. prosinca 2019. }} pristupljeno 14. siječnja 2020</ref> koja postoji već više od 160 godina. Dugi niz godina učenici su nastavu pohađali u neprikladnoj zgradi, s malim brojem malih i neuglednih učionica. Od 2005. godine nastava se odvija u novoj, modernijoj zgradi smještenoj blizu magistralne ceste. Nastava se odvija samo u jutarnjoj smjeni. Školske godine 2007./08. škola ima nešto više od 160 učenika u 9 razrednih odjeljenja. == Galerija slika == <gallery> Slika:Rogoznica 01.JPG|Marina Frapa u Rogoznici Slika:Rogoznica 02.JPG|Centar Rogoznice Slika:Rogoznica s okolicom.jpg|Rogoznica s okolicom </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.rogoznica.hr/ Službene stranice Općine Rogoznica] {{Mrva-općina}} {{Rogoznica}} {{GiO ŠKŽ}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Općine u Šibensko-kninskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Rogoznica| ]] quf02c1sgtcz57e4is5k1781fmf1ilz Selca 0 14892 7574096 7485424 2026-08-11T10:51:28Z Mateno 238033 /* Poznate osobe */ wiki (Martin Kukučín) 7574096 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Selca |vrsta = naselje i općina |grb = Selca (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Ivan Marijančević |naselja = [[#Općinska naselja|4 općinska naselja]] |površina = 53,8 |površina uža = 24,8 |visina = |z. širina = 43.30 |z. dužina = 16.85 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1613 |stanovništvo uže = 692 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 21425 Selca |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://selca.hr/}} |bilješke = }} '''Selca''' su naselje na istočnom dijelu otoka [[Brač]]a i municipalno središte Općine Selca, kojoj još pripadaju naselja: [[Novo Selo (Selca)|Novo Selo]], [[Sumartin]], [[Povlja]], Selački zaseoci (Nagorinac, Nakal, Osridke, Podsmrčevik, Nadselo) i Puntinak. == Zemljopis == Selca su smještena na visoravni brda Pliša, na istočnom dijelu otoka [[Brač]]a. == Stanovništvo == U Selcima živi nešto manje od 1000 stanovnika, a velik broj Selčana preko zime je u Splitu: bilo na školovanju, bilo na poslu. === Popis 2011. === Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, Općina Selca ima 1804<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.</ref> stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 97,17 %,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.</ref> a po vjerskom opredijeljenju većinu od 94,79 % čine pripadnici katoličke vjere.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.</ref> Samo naselje Selca ima 846 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_01/h01_01_01_zup17_3832.html |title=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske |work=www.dzs.hr |accessdate=2020-12-13}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Selca |p1857=1736 |p1869=2144 |p1880=2512 |p1890=3161 |p1900=3951 |p1910=4004 |p1921=3515 |p1931=3153 |p1948=2765 |p1953=2778 |p1961=2600 |p1971=2312 |p1981=2221 |p1991=2333 |p2001=1977 |p2011=1804 |p2021=1613 |napomena=Nastala iz stare općine Brač. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Selca |p1857=766 |p1869=987 |p1880=1107 |p1890=1438 |p1900=1780 |p1910=1988 |p1921=3515 |p1931=1571 |p1948=1264 |p1953=1266 |p1961=1232 |p1971=1135 |p1981=1081 |p1991=1117 |p2001=952 |p2011=846 |p2021=692 |napomena=U 1921. sadrži podatke za naselja Novo Selo, Povlja i Sumartin. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == == Povijest == Selca se prvi put spominju u dokumentu [[Povaljska listina|Povaljskoj listini]] iz 1184. godine. U početku su Selca bila izrazito pastirsko naselje pa su kao i Povlja pripadala župi u Gornjemu Humcu. Zahvaljujući kamenoklesarstvu kasnije su se naglo podigla. To je uzrokovalo i crkvenu reorganizaciju pa su [[1720.]] postala kapelanija, a [[1815.]] godine posebna župa. Isprave bilježe da su Selca [[1678.]] godine imala 124 stanovnika, a [[1763.]] već 400. Malena crkvica posvećena svetom Anti u koju je moglo stati tek oko 20 osoba kasnije je proširena. Dograđivale su se i seoske kućice, pa je naselje poprimilo oblik razvijenoga gospodarskog središta na istočnoj strani Brača. U Selcima je muška osnovna škola osnovana [[1859.]] godine. Najveća tragedija u povijesti Selaca je bila [[9. kolovoza]] [[1943.]], kad su talijanski fašistički okupatori zapalili Selca i još 6 bračkih mjesta. Mjesto Selca je gorjelo tri dana i tri noći i od te tragedije se nikad nisu oporavila. Ovaj zločin nije prošao nezapažen ni neosuđen ni kod Talijana, tako da su i neki talijanski pjesnici osudili ovu tragediju<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/17900/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Croatia Rediviva’ o fašističkoj paljevini, 7. kolovoza 2008.</ref> Tragedija nikad dosad nije bila posebno obilježavana. Tek je [[Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani]] 2008. organizirala taj skup u sjećanje na tu katastrofu, a 9. kolovoza 2008. je predviđeno postavljanje spomen-ploče na tu tragediju. == Poznate osobe == * [[Celestin Bezmalinović]], (1912. – 1993.), biskup hvarsko-bračko-viški * Matej Bencúr ([[Martin Kukučín]]), (1860. – 1928.), pokretač slovačkog književnog realizma, živio u Selcima gdje se i oženio Pericom Didolić, u svojem najpoznatijem djelu Dom u strani portretirao Selca * [[Niko Bezmalinović]], hrv. gospodarstvenik i diplomat * [[Nikola Bezmalinović]] (Nick Bez), hrv. industrijalac u SAD i američki političar * [[Hijacint Bošković]], (1900. – 1947.), dominikanac, filozof slobode, među prvim je europskim misliocima kritizirao ideologiju naci-fašizma; svojim kritičkim napisima utjecao na nadbiskupa zagrebačkoga Alojzija Stepinca * Marija Brida, (1912. – 1993.), filozofkinja slobode * [[Niko Carević]], hrv. liječnik * Tomo Didolić mlađi, (1844. – 1907.), zastupnik u Dalmatinskom saboru i prvi načelnik Općine Selca * [[Helena Gamulin-Brida]], hrv. biologinja mora * [[Zlatan Jakšić]], (1924. – 2007.), profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru, jedan od najvećih hrv. čakavskih pjesnika * [[Neva Kežić]], ([[1948. - 2010.]]), hrv. pjesnikinja, pisala uglavnom na čakavskom * [[Ante Nižetić (hrvatski pjesnik)|Ante Nižetić]], ([[1924. - 2007.]]), hrv. čakavski pjesnik * [[Siniša Vuković]], ([[1973.]]), hrv. književnik, jezikoslovac, skladatelj i dirigent * [[Andrija Štambuk|Andro Štambuk]], (1913. – 1955.), pomoćni [[biskup]] [[Hvarsko-bračko-viška biskupija|hvarsko-bračko-viški]], vjerski brinuo o izbjeglom narodu u El-Shatu, žrtva poratnog komunističkog nasilja, posvetio crkvu Krista Kralja u Selcima u kojoj je i pokopan, ispred oltara * [[Davor Štambuk]], hrv. karikaturist<ref>Ivica Radić: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/218079/Default.aspx Prvi Štambuk doselio se u Selca prije 300 godina ], Slobodna Dalmacija, 8. kolovoza 2013.</ref> * [[Drago Štambuk]], ([[1950.]]), liječnik, [[pjesnik]], [[esej]]ist i [[diplomat]]; autor i promicatelj "zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što"; utemeljitelj svehrvatske jezično-pjesničke smotre "Croatia rediviva ča-kaj-što" 1991. * Ivan Štambuk, (zvan Ivulić), (1911. – 1971.), filantrop i dobročinitelj, pučki tribun, načelnik općine Selca (1939. – 1943.) obnovitelj spaljenih Selaca, otac književnika i diplomata Drage Štambuka * [[Nives Štambuk Giljanović]], (1947.) stručnjakinja za vode Dalmacije, znanstvenica i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Splitu; značajne knjige: Vode Dalmacije (sveučilišni udžbenik), Vode Cetine, Vode Neretve * Slavko Štambuk, kanonik, pisac župske kronike, veliki doprinos gradnji crkve Krista Kralja * [[Slobodan Štambuk]], ([[1941.]]), hvarsko-bračko-viški biskup * [[Vjenceslav Štambuk]], poduzetnik, osnivač prve Dalmatinske zadruge, život posvetio gradnji crkve Krista Kralja * [[Andro Ursić]], rkt. svećenik, crkveni dužnosnik i publicist == Spomenici i znamenitosti == Selca su poznata diljem Hrvatske i po svojim spomenicima velikanima. U Selcima se nalazi spomenik [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lavu Nikolajeviču Tolstoju]], prvi u svijetu, jer je podignut malo poslije piščeve smrti. Mjesna župna crkva Krista Kralja trobrodna je bazilika građena u neoromaničkom stilu i sa svojih 45 metara najviša je crkva na dalmatinskim otocima. Zbog njene ljepote i impresivnosti nazivaju je ''Bračkom katedralom'' (prema nadbiskupu Franji Kuhariću, pri misnom slavlju Gospe od Karmela, 16. srpnja 1987.). U apsidi crkve Krista Kralja nalazi se kip Srca Isusova, rad proslavljenoga hrvatskoga kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Umjetnik je 1956. godine gipsani model poklonio Selčanima, a oni su od topovskih čahura prikupljenih uokolo mjesta (zaostalih iz Drugoga svjetskoga rata) izlili Meštrovićev kip u broncu. Kraj crkve Krista Kralja podignut je spomenik papi [[Ivan Pavao II.|Ivanu Pavlu II.]], djelo kipara [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]]. Prvi je spomenik ovom papi u Europi u prirodnoj veličini. Papa je prikazan i kao pjesnik. U blizini papina spomenika, nalazi se skupina kipova – poprsja prvog predsjednika RH dr [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] te iskrenih boraca za priznanje Hrvatske 1991., bivših ministara vanjskih poslova SR Njemačke [[Hans Dietrich Genscher|Hansa Dietricha Genschera]] i Austrije [[Alois Mock|Aloisa Mocka]]. *[[Crkva Gospe od Karmela u Selcima|Crkva Gospe od Karmela]] *[[Crkva Krista Kralja u Selcima|Crkva Krista Kralja]] *[[Crkva sv. Nedjelje u Selcima|Crkva sv. Nedjelje]] *[[Kuća Štambuk-Paloc u Selcima|Kuća Štambuk-Paloc]] *[[Kula Vusio u Selcima|Kula Vusio]] == Obrazovanje == * Osnovna škola "Selca" == Kultura == [[Datoteka:20041230 Selca-007a.jpg|mini|desno|250px|Župna crkva Krista Kralja]] U Selcima je 1888. godine osnovano društvo "Hrvatski sastanak", koje je djelovalo do polovice XX. vijeka. Revitalizirano je 1988. godine o 100. obljetnici utemeljenja, te otada nosi ime "Hrvatski sastanak 1888". Društvo je revitalizirao Sinaj Bulimbašić, koji je bio dugogodišnji njegov predsjednik. Zamijenio ga je Juro Štambuk Čiča, a danas je predsjednik Ivan Marijančević. U okviru KUD-a djelovala je muška klapa "Selca", ženske klape "Fjorin" i "Mirula", te mandolinski orkestar. Obnovom Društva osnovana je i limena glazba čije je službeno ime [[Puhački orkestar KUD-a "Hrvatski sastanak 1888"]], a dva je desetljeća na njegovom čelu bio maestro Dragan Smiljan, koji je i obučio same glazbare. Danas je dirigent Puhačkog orkestra Siniša Vuković. Predsjednik Puhačkog orkestra od prvog dana je Bruno Štambuk. U okviru župske zajednice djeluje i mješoviti pjevački [[Zbor Krista Kralja]], koji je 1996. godine pokrenuo Siniša Vuković, njegov dirigent i danas. Glas o Selcima ovaj je zbor pronosio diljem zemlje i inozemstva (Italija, Francuska, Austrija, Poljska, Slovačka, Mađarska...). Zbor Krista Kralja snimio je kompletno glagoljaško pjevanje mjesta na trostrukom nosaču zvuka "Ispovid'te se", koji je 2008. godine objavila splitska izdavačka kuća "Verbum". Orguljaš tijekom bogoslužja u crkvi je Pero Bošković. Župna crkva posvećena je Kristu Kralju (slavi se zadnje nedjelje prije Došašća), a nad župom bdije nebeska zaštitnica [[Gospa Karmelska]] (Gospa Škapularska ili Gospa od Karmena), čiji se blagdan svetkuje 16. srpnja. Župnik u Selcima je velečasni don Jakša Rubinić, podrijetlom iz Vrisnika na otoku Hvaru. Godine 1991. pjesnik, liječnik i diplomat, dr. Drago Štambuk, utemeljio je svehrvatsku pjesničku manifestaciju "Croatia rediviva" koja protežira sva tri hrvatska jezika: čakavski, kajkavski i štokavski. Manifestacija se održava na središnjem mjesnom trgu, Pijaci, početkom kolovoza, i na njoj su nastupili neki od najvećih hrvatskih pjesnika ([[Dragutin Tadijanović]], [[Vesna Parun]], [[Slavko Mihalić]], [[Tonko Maroević]], [[Luko Paljetak]], [[Jakša Fiamengo]], [[Joško Božanić]]...). Nakon pjesničkog maratona utemeljitelj priredbe Drago Štambuk kruni maslinovim vijencem jednog od pjesnika, te on time postaje "poeta oliveatus", a nekoliko stihova oliveata kleše se u kamenu ploču i postavlja na "Zid od poezije". Neko vrijeme u Selcima je djelovala dramska skupina "Mirina", koja je svoje predstave temeljila na lokalnim temama i čakavštini, a nekoliko je godina organizirala i selačke [[karneval]]ske svečanosti ('''Selaški krnovaj'''). == Šport == Više desetljeća u Selcima djeluje nogometni klub Takmac. == Literatura == * Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.selca.hr www.selca.hr] {{Mrva-općina}} {{Naselja na Braču}} {{GiO SDŽ}} [[Kategorija:Općine u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Selca| ]] 8palc5w2snwwwnuei8cc5yecwdf70t0 Predložak:Novosti 10 18293 7573697 7573091 2026-08-10T17:40:08Z Maestro Ivanković 73870 arhiviranje + https://magazin.hrt.hr/kultura/u-subotici-otvorena-izlozba-slika-od-slame-i-postav-o-lickim-bunjevcima-12851379 7573697 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]], [[Milivoj Puhlovski]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> 6fsrkjhdz4xyvcagttgxhg1u6tgac2j 7573698 7573697 2026-08-10T17:41:25Z Maestro Ivanković 73870 Nedavne smrti: Neven Frangeš (https://magazin.hrt.hr/kultura/umro-istaknuti-skladatelj-jazz-pijanist-i-glazbeni-pedagog-neven-franges-12854487) 7573698 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> cszus5m7lpelv2572knpa36ide0u95j 7573706 7573698 2026-08-10T17:49:26Z Maestro Ivanković 73870 arhiviranje + https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/za-naslov-slavodobitnika-311-sinjske-alke-natjecat-ce-se-17-alkara-kopljanika-12852672 7573706 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[8. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> 33us87e7lnhzgxpxkod9p1k6zja0ez3 7573707 7573706 2026-08-10T17:49:46Z Maestro Ivanković 73870 9. 7573707 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> dyj4hg0dzt9goot53km81ndrlk8sskx 7573720 7573707 2026-08-10T18:02:53Z Maestro Ivanković 73870 arhiviranje + https://sport.hrt.hr/vise-sportova/izbornik-mladih-svjetskih-prvaka-tko-ceka-taj-i-doceka-12854015 7573720 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Rio 2016. Polo aquatico. sx50 129 (28839703942).jpg|desno|180px|link=Vaterpolo]] * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska juniorska vaterpolska reprezentacija|Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> 8xn72i3k7mn92uq0txy1jei3dtp2z88 7573721 7573720 2026-08-10T18:03:20Z Maestro Ivanković 73870 190px 7573721 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> [[Datoteka:Rio 2016. Polo aquatico. sx50 129 (28839703942).jpg|desno|190px|link=Vaterpolo]] * [[10. kolovoza]] – [[Hrvatska juniorska vaterpolska reprezentacija|Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 16 godina]] okrunila se titulom svjetskih prvaka pobjedom protiv reprezentacije Španjolske u finalu Svjetskog prvenstva u [[Zagreb]]u. * [[9. kolovoza]] – U [[Sinj]]u je održana 311. [[Sinjska alka]], tradicionalno viteško nadmetanje na [[Sinjska alka#Alkarsko trkalište|alkarskom trkalištu]]. Slavodobitnik ovogodišnje Alke je Tino Radanović. * [[8. kolovoza]] – [[HKPD Matija Gubec Tavankut|Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"]] iz [[Tavankut]]a priredilo je u sklopu [[žetva|žetvenih svečanosti]] ''[[Dužijanca|Dužijance]]'' u [[Subotica|Subotici]] izložbu slika od [[slama|slame]] i postav "Život ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]] na [[Velebit]]u". * [[6. kolovoza]] – Na [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održava se utrka [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila [[Delta Neretve|doline Neretve]]. Lađarice će 6. kolovoza odveslati 13., a lađari dva dana kasnije, 8. kolovoza 29. [[Maraton lađa]]. * [[4. kolovoza]] – Diljem [[Hrvatska|Hrvatske]] se uoči [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]] obilježavaju državni [[praznik]] i 31. obljetnica vojno-redarstvene [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], ključne oslobodilačke operacije u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Neven Frangeš]], [[Ivo Šlaus]], [[Josip Grgurić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> pffyh8qx27xjsuo9h341coz91ym56l2 Ludwig Wittgenstein 0 19013 7573705 7447327 2026-08-10T17:49:22Z ~2026-43870-06 369213 /* Život */ 7573705 wikitext text/x-wiki {{Filozof | regija = Zapadna filozofija | era = [[Filozofija 20. stoljeća]] | slika = 389px-Wittgenstein2.jpg | opis_slike = L. Wittgenstein | ime = Ludwig Wittgenstein | rođenje = [[26. travnja]] [[1889.]] | mjesto_rođenja = [[Beč]], [[Austrija]] | smrt = [[29. travnja]] [[1951.]] | mjesto_smrti = [[Cambridge]], [[Velika Britanija]] | škola_tradicija = [[Analitička filozofija]], [[Post-analitička filozofija]] | glavni_interesi = [[Metafizika]], [[Epistemologija]], [[Logika]], [[Filozofija jezika]], [[Filozofija matematike]] | poznate_ideje = Rani Wittgenstein: struktura jezika odražava strukturu stvarnosti; Kasni Wittgenstein: značenje riječi je u njenoj uporabi u jeziku | utjecaji = [[Gottlob Frege|Frege]], [[Bertrand Russell|Russell]], [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauer]], [[George Edward Moore|Moore]], [[Piero Sraffa|Sraffa]], [[Frank P. Ramsey|Ramsey]], [[Immanuel Kant|Kant]], [[Søren Kierkegaard|Kierkegaard]], [[Lav Tolstoj|Tolstoj]], [[Heinrich Hertz|Hertz]], [[Ludwig Boltzmann|Boltzmann]], [[Karl Kraus|Kraus]], [[Otto Weininger|Weininger]], [[Sveti Aurelije Augustin|Sv. Augustin]], [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] | utjecao_na = [[Bertrand Russell|Russell]], [[Alfred Jules Ayer|Ayer]], [[G. E. M. Anscombe|Anscombe]], [[Neopragmatizam]], [[Norman Malcolm|Malcolm]], [[Bečki krug]], [[Analitička filozofija]], [[Filozofija svakodnevnog jezika]], [[Kvijetizam (filozofija)|Kvijetizam]], [[Daniel Dennett]] }} '''Ludwig Josef Johann Wittgenstein''' ([[Beč]], [[26. travnja]] [[1889.]] – [[Cambridge]], [[29. travnja]] [[1951.]]), [[austrija|austrijski]] filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima [[logika|logike]], [[filozofija matematike|filozofiji matematike]], [[filozofija jezika|filozofiji jezika]] i [[filozofija uma|filozofiji uma]]. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća. ==Život== Ludwig Wittgenstein rodio se u Beču 26. travnja, 1889. Karlu i Leopoldini Wittgenstein. Bio je najmlađi od devetero djece, rođen u jednoj od poznatijih i imućnijih obitelji [[Austro-Ugarska|Austro-ugarskog carstva]]. Očevi roditelji, Hermann Christian i Fanny Wittgenstein, rodili su se u židovskim obiteljima ali kasnije su se preobratili na [[protestantizam]] i nakon što su se preselili iz Saksonije u Beč u 1850-ima, asimilirali u Bečki protestantski krug. Ludwigov otac, Karl Wittgenstein, postao je industrijalac i obogatio se na željezu i čeliku. Ludwigova majka Leoplodine, rođena Kalmus, bila je tetka Nobelovog laureata [[Friedrich von Hayek|Friedricha von Hayeka]]. Unatoč Karlovom protestantizmu i činjenici da je Leopoldinin otac bio [[Židov]], njihova djeca su bili kršteni kao [[katolicizam|rimokatolici]] – vjera njihove bake s majčine strane- a sam Ludwig je imao rimokatolički pokop. ===Rani život=== Ludwig je odrastao u kućanstvu koje je bilo iznimno dobro okružje za umjetnička i intelektualna dostignuća. Njegovi roditelji su oboje bili vrlo muzikalni i sva njihova djeca umjetničko i intelektualno nadarena. Karl Wittgenstein bio je vodeći mecena umjetnosti, a kuća obitelji Wittgenstein je ugošćivala mnoge figure visoke kulture – ponajprije glazbenike. Obitelj su često bili posjećivali umjetnici kao [[Johannes Brahms]] i [[Gustav Mahler]]. Ludwigov stariji brat [[Paul Wittgenstein]] kasnije je postao svjetski poznati koncertni pijanist, čak i nakon što je izgubio desnu ruku u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Ludwig sam nije imao rani glazbeni talent ali posjedovao je [[apsolutni sluh]]. Njegova posveta glazbi bila mu je vrlo važna kroz cijeli njegov život – rabio je često glazbene primjere i metafore u svojim filozofskim pisanjima i govorilo se da je bio u stanju zviždati duge i detaljne glazbene isječke. Svirao je [[klarinet]] i navodno rekao da je volio taj instrument jer je imao odgovarajuću ulogu o orkestru. Njegova obitelj imala je i povijest snažnog samokriticizma, sve do točke depresije i samoubilačkih tendencija. Tri od njegova četiri brata počinili su samoubojstvo. Najstariji od braće Hans – glazbeno čudo od djeteta koje je počelo skladati s četiri godine – ubio se u travnju 1902. u [[Havana|Havani]] na [[Kuba|Kubi]]. Treći sin Rudolf, uslijedio je u svibnju [[1904.]] u [[Berlin]]u. Njihov brat Kurt ustrijelio se pri kraju prvog svjetskog rata, u listopadu [[1918.]], kada su austrijske trupe kojima je zapovijedao masovno dezertirale. Do 1903., Ludwig je bio podučavan kod kuće; poslije toga započeo je tri godine školovanja u Realschule u [[Linz]]u. To je bila škola koja je bilo orijentirana tehničkim predmetima. [[Adolf Hitler]] bio je tamo učenik u isto vrijeme, kada su obojica imali 14, 15 godina. Ludwiga je zanimala [[fizika]] i htio je studirati s [[Ludwig Boltzmann|Ludwigom Boltzmannom]], čija zbirka popularnih dijela, koja je uključivala inspirirajući esej o heroju i geniju koji bi riješili problem leta predmeta težih od zraka («O aeronautici»), bila izdana u to vrijeme ([[1905.]]). Boltzmann se ubio sljedeće godine. [[1906.]] Wittgenstein je počeo studirati [[strojarstvo]] u Berlinu i [[1908.]] otišao na sveučilište Victoria u [[Manchester]]u da uči za doktorat. Prijavio se kao znanstveni novak u inženjerskom laboratoriju gdje je radio istraživanja o ponašanju zmaja na gornjim dijelovima atmosfere i radio nacrte propelera s malim mlaznim motorima na krajevima njegovih krakova. Tijekom njegovih istraživanja u Manchesteru počeo se zainteresirati za temelje matematike, naročito nakon čitanja ''Principia Mathematica'' [[Bertrand Russell|Bertranda Russella]] i ''Grundgesetze'' [[Gottlob Frege|Gottloba Fregea]]. U ljetu [[1911.]] Wittgenstein je posjetio Fregea i nakon nekog vremena korespondencije, Frege ga je savjetovao da upiše sveučilište Cambridge da uči pod Russellom. U listopadu 1911., Wittgenstein je stigao nenajavljeno u Russelove prostorije u [[trinity koleđž|Trinity koledžu]] i uskoro je prisustvovao njegovim predavanjima i s njime diskutirao o filozofiji u velikom opsegu. Ostavio je veliki dojam na Russella i [[George Edward Moore|G. E. Moora]] i započeo je raditi na temeljima logike i matematičke logike. Russell se počeo zamarati s filozofijom i vidio je Wittgensteina kao nasljednika koji bi nastavio njegov rad. Tijekom tog razdoblja ostali Wittgensteinovi interesi su bili glazba i putovanja, često u društvu Davida Pinsenta, studenta koji mu je bio blizak prijatelj. Bio je i pozvan u elitno tajno društvo Cambridgeovi apostoli čiji su članovi kao studenti bili Russell i Moore. Dok je bio u Cambridgeu rado je išao u kino. [[1913.]], Wittgenstein je naslijedio veliki imetak kada mu je otac umro. Donirao je nešto, prvotno anonimno, austrijskim umjetnicima i piscima uključujući [[Rilke|Rainera Maria Rilkea]] i [[Georg Trakl|Georga Trakla]]. [[1914.]] otišao je posjetiti Trakla kada je on zaželio susresti svoga dobročinitelja ali Trakl je umro (na prvi pogled samoubojstvo) nekoliko dana prije Wittgenstenova dolaska. Iako je bio okrijepljen studijem na Cambridgeu i razgovorima s Russellom, Wittgenstein je osjetio da nije mogao doći do srži svojih fundamentalnih pitanjima okružen s ostalim sveučilištarcima. 1913., povukao se u relativnu osamu udaljenog sela Skjolden u [[Norveška|Norveškoj]]. Ondje je iznajmio drugi kat jedne kuće gdje je proveo zimu. Izolacija od akademskoga okružja dozvolila mu je da se cjelovito posveti svome radu i kasnije je gledao na to razdoblje kao jedno od najproduktivnijih u svome životu. Dok je bio tamo, napisao je epohalno djelo o temeljima logike, jednostavno zvano ''Logik'' koja je bila prethodnik i izvor velikoga dijela ''[[Tractatus logico-philosophicus]]''. {{Suvremeni zapadni filozofi}} {{GLAVNIRASPORED:Wittgenstein, Ludwig}} [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Analitički filozofi]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] hrb2oleefsgj8wwcsn0ak9oqsq4wrpf Ivo Tijardović 0 19744 7573590 7192220 2026-08-10T14:13:48Z Divna Jaksic 974 7573590 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime=Ivo Tijardović |puno_ime=Ivo Tijardović |slika=Ivo Tijardović.JPG |veličina= |opis_slike= |datum_rođenja=[[18. rujna]] [[1895.]] |mjesto_rođenja=[[Split]], [[Hrvatska]] |datum_smrti=[[19. ožujka]] [[1976.]] |mjesto_smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela=''[[Mala Floramye]]''<br>''[[Splitski akvarel|Spli'ski akvarel]]'' |period= |utjecaj= |suradnici= |nagrade= |}} [[Datoteka:Ivo Tijardović.jpg|mini|150px|Spomenik Tijardoviću na [[Mirogoj]]u]] '''Ivo Tijardović''' ([[Split]], [[18. rujna]] [[1895.]] – [[Zagreb]], [[19. ožujka]] [[1976.]]) bio je [[hrvat]]ski [[skladatelj]], literat i [[slikar]]. == Životopis == Rođen je 1895. godine u Splitu u kući uz istočne zidine Palače. S glazbom i slikarstvom došao je u dodir još u gimnazijsko doba. Razrednik u Velikoj realci bio mu je [[Grga Novak]].<ref>Marin Kuzmić: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/223104/Default.aspx Scenarist dokumentarnog serijala o Ivi Tijardoviću otkriva detalje ekskluzivno za Slobodnu Dalmaciju ], Slobodna Dalmacija, 30. rujna 2013. </ref> Ratne godine proveo je u talijanskom zarobljeništvu te kao jugoslavenski dobrovoljac u [[Solun]]u. Glazbu je učio u [[Split]]u i [[Beč]]u, gdje je studirao [[arhitektura|arhitekturu]]. Završio je Dramsku školu u Zagrebu. Bio je ravnatelj [[Opera|Opere]] te prvi intendant splitskog [[HNK u Splitu|HNK]], intendant [[HNK u Zagrebu]] i ravnatelj Državnoga simfonijskog orkestra poslije [[Zagrebačka filharmonija |Zagrebačke filharmonije]]. Skladateljski se oslanja na [[folklor]] i nacionalni glazbeni izraz, posebice [[Dalmacija|Dalmacije]]. Skladao je osam [[opereta]], a najistaknutije su mu ''"[[Mala Floramye]]"'' i ''"[[Spli'ski akvarel]]"'', koje dočaravaju splitski ambijent između dva svjetska rata. U opernom stvaralaštvu zanimao se temama iz prošlosti i bliskim povijesnim zbivanjima. Bavio se i [[slikarstvo]]m, a radio je kao [[ilustrator]], [[dirigent]], [[koreograf]], [[karikaturist]], [[novinar]], [[prevoditelj]]. Zapaženo djelo je opereta posvećena nogometnom klubu [[Hajduk Split]] pod nazivom ''"[[Kraljica lopte]]"''.<ref>[http://www.hds.hr/clan/tijardovic-ivo/ Hrvatsko društvo skladatelja: Tijardović, Ivo], pristupljeno 3. lipnja 2015.</ref> U prvoj postavi tog djela zaigrala je poslije svjetski poznata hrvatska balerina [[Ana Roje]]<ref name="dokumentarac">Dokumentarni film HRT o Ivi Tijardoviću, 2013., scenarist Željko Rogošić</ref> Popularna pjesma na češkom iz te operete ''To ne nji knedla'' umalo je izazvala diplomatski incident, zbog čega je preinačena.<ref name="dokumentarac"/> Tijardović je bio istaknuti pristaša [[HSS|Hrvatske seljačke stranke]], a [[Stjepan Radić]] nesuđeni kum Tijardovićeva djeteta. [[Kumstvo]] je spriječio teroristički akt u beogradskoj Skupštini.<ref name="dokumentarac"/> Tijardović se zanimao za domaću kulturnu baštinu. Zanimalo ga je zašto popularna pučka pjesma "Merjane, Merjane" se pjeva u toliko različitih inačica, ovisno o kojem se dijelu Splita radi. Naposljetku je došao do ribara na Matejušci koji su mu ispjevali inačicu "s naš barjak hrvatski", koja se Tijardoviću najviše svidjela i koju je Tijardović poslije promicao.<ref name="dokumentarac"/> Kad je otišao u Zagreb, pokazao je širinu svog svehrvatskog duha. Rođeni Splićanin je napisao najzagrebačkiju operetu ''Jurek i Štefek''.<ref name="dokumentarac"/> U godinama talijanske okupacije Dalmacije sudionik je u radu Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta i u ilegalnom Gradskom NOO-u, čiji je predsjednik bio od svibnja [[1942.]] do rujna [[1943.]] Bio je član [[ZAVNOH]]-a i predsjednik Oblasnog NOO-a za Dalmaciju. U kući Ive Tijardovića održan je sastanak odbora umjetnika na kojem je odlučeno da se priredi čuvena ilegalna likovna izložba umjetnika povezanih s [[NOP]]-om 1943. godine u Ulici Corso Italia 15 (Zvonimirova), u stanu kipara [[Marin Studin|Marina Studina]]. Na izložbi je Tijardović izložio nekoliko svojih [[akvarel]]a i crteža olovkom. Zajedno s grupom splitskih intelektualaca iste je godine krenuo u [[partizani|partizane]] sudjelujući na Konferenciji kulturnih radnika u [[Hvar]]u 1943. U to vrijeme obradio je pučku splitsku pjesmu [[Marjane, Marjane]] i priredio više koncerata za ranjenike u [[Italija|Italiji]], u [[Vis]]u i u Splitu. U Split je došao s Kazalištem narodnog oslobođenja 1944. godine obnovivši kazališni život. Umro je u Zagrebu 1976. == Poznatija djela == * [[Mala Floramye]] * [[Splitski akvarel|Spli'ski akvarel]] * [[Kraljica lopte]] * [[Zapovijed maršala Marmonta]] * [[Jurek i Štefek]] == Nagrade == 1970. Dobitnik [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade "Vladimir Nazor"]] za životno djelo.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/47056/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Tijardović, Ivo], pristupljeno 3. lipnja 2015.</ref> == Povezani članci == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] * [[Ivo Tijardović (dokumentarni serijal)]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.hds.hr/clan/tijardovic-ivo/ Hrvatsko društvo skladatelja: Tijardović, Ivo] *[http://proleksis.lzmk.hr/47056/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Tijardović, Ivo] *[https://enciklopedija.hr/clanak/61296 Tijardović, Ivo] Hrvatska enciklopedija. LZMK *[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/09rujan/0918%20Tijardovic.html www.hrt.hr/arhiv – Ivo Tijardović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306020935/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/09rujan/0918%20Tijardovic.html |date=6. ožujka 2016. }} *[https://web.archive.org/web/20190103202323/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/portreti www.ratnakronikasplita.com – "Splitski antifašisti - Šest portreta" (Ivo Tijardović)] {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za glazbu}} {{GLAVNIRASPORED:Tijardović, Ivo}} [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Klasični skladatelji 20. stoljeća]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski karikaturisti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija:Opereta]] [[Kategorija:Ples]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] <!-- koreograf --> s6fh2ygzhwajkzpb60ld4ighu83mhce Boris Papandopulo 0 19774 7573584 7573050 2026-08-10T14:07:04Z Divna Jaksic 974 /* Vanjske poveznice */ 7573584 wikitext text/x-wiki {{Skladatelj |ime = Boris Papandopulo |opis_slike = Boris Papandopulo [[1980-ih]] |veličina = |puno_ime = |slika = Boris Papandopulo (HE).jpg |datum_rođenja = [[25. veljače]] [[1906.]] |mjesto_rođenja = [[Bad Honnef]], [[Njemačka]] |datum_smrti = [[16. listopada]] [[1991.]] |mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |djela = ''[[Hrvatska misa (Papandopulo)|Hrvatska misa]]''<br>''[[Muka gospodina našega Isukrsta]]''<br>''[[Teuta (Papandopulo)|Teuta]]'' |period = |utjecaj = |suradnici = |nagrade =[[#Nagrade i priznanja|Vidi odlomak]] |}} '''Boris Papandopulo''' ([[Bad Honnef]], [[25. veljače]] [[1906.]] – [[Zagreb]], [[16. listopada]] [[1991.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[skladatelj]] i [[dirigent]]; sin operne pjevačice [[Maja Strozzi-Pečić|Maje Strozzi-Pečić]] i oca [[Rusi|ruskog]] plemenitaša Konstantina Papandopula. Kompoziciju je studirao u Zagrebu, a dirigiranje u [[Beč]]u. Bio je zborovođa [[ŠPD "Kolo"| ŠPD "Kola"]] u [[Šibenik]]u i [[Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir]] u [[Split]]u te ravnatelj opere [[HNK u Zagrebu]] i dirigent simfonijskog orkestra [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]], ravnatelj opere u [[Rijeka|Rijeci]], dirigent opere u [[Sarajevo|Sarajevu]], Zagrebu i Splitu. Ravnao je i [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaškim orkestrom HRT-a]].<ref>Hrvatsko slovo, ''Iz dana u dan - subota, 22. listopada - 70 godina Tamburaškog orkestra'', str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)</ref> Neko je vrijeme bio i stalni gost dirigent Opere u [[Kairo|Kairu]]. Bavio se i glazbenom kritikom i publicistikom.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/40534/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Papandopulo, Boris], pristupljeno 31. siječnja 2016.</ref> Autor je jednog od najvećih opusa u [[Hrvatska glazba|hrvatskoj glazbi]]: skladao je tridesetak orkestralnih, petnaestak koncertantnih, četrdesetak komornih i tridesetak glazbenoscenskih djela, petnaestak svjetovnih [[kantata]], desetak crkvenih skladbi, niza popijevki, zborova, obradbi narodnih napjeva, te scensku i [[Filmska glazba|filmsku glazbu]].<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1965 LZMK / Krležijana: Papandopulo, Boris], pristupljeno 31. siječnja 2016.</ref> == Životopis == Boris Papandopulo rođen je u Bad Honnefu na Rajni 1906. Papandopulo je u Zagrebu od [[1921.]] studirao kompoziciju na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] (teorijske predmete u razredu [[Fran Lhotka|Frana Lhotke]] i [[Franjo Dugan stariji|Franje Dugana starijeg]], glasovir u razredu [[Antonija Geiger-Eichhorn|Antonije Geiger-Eichhorn]]) i diplomirao u razredu [[Blagoje Bersa|Blagoja Berse]] 1929. U međuvremenu, na preporuku obiteljskoga prijatelja [[Igor Stravinski|Igora Stravinskoga]], 1925–28. u Beču studirao dirigiranje, isprva privatno u D. Focka, potom na Novom bečkom konzervatoriju u R. Niliusa. Zarana počeo skladati – glasovitu je ''Contradanzu'' za glasovir, prema vlastitoj izjavi, skladao za studija, a skladbu s oznakom op. 1, ''In petto degli amanti'' za sopran i komorni orkestar, 1924. kad i ''Prvi gudački kvartet'' (revidirao ga je 1927.). Godine 1928. u Beču mu je uspjelo praizvedena kantata ''Slavoslovije'' (''Laudamus'') za sole, [[Pjevački zbor|mješoviti zbor]] i [[orkestar]], a 1930. u [[HGZ|Hrvatskom glazbenom zavodu]] održan je njegov prvi autorski skladateljski koncert: Antonija Geiger-Eichhorn praizvela je ''Prvu sonatu za glasovir'' op. 10, a [[Maja Strozzi-Pečić]] sudjelovala je u praizvedbi za nju skladanoga antologijskoga djela ''Concerto da camera'' op. 11. Kao dirigent je debitirao 1927. u Zagrebu ravnajući izvedbom vlastite skladbe ''Veče mladosti'' za mješoviti zbor i orkestar s Hrvatskim pjevačkim društvom »Kolo« i [[Zagrebačka filharmonija|Zagrebačkom filharmonijom]]. Od 1929. do 1934. bio je umjetnički voditelj i dirigent [[ŠPD "Kolo"|ŠPD "Kola"]], ujedno 1930–35. dirigent Društvenoga orkestra HGZ-a i 1932–35. Učiteljskoga pjevačkoga zbora »Ivan Filipović«. Često je nastupao i kao [[pijanist]] u komornim sastavima, a ponajviše kao glasovirski pratilac pjevača. Nezadovoljan statusom u Zagrebu, odlazi u Split, gdje je 1935–38. [[nastavnik]] u [[Gradska glazbena škola|Gradskoj glazbenoj školi]] i [[zborovođa]] [[Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir|Hrvatskog pjevačkog društva Zvonimir]] u Splitu, ujedno 1936–38. nastavnik glazbe u dominikanskoj gimnaziji u [[Bol (Splitsko-dalmatinska županija)|Bolu]]. U Zagrebu 1938–46. ponovo vodi [[ŠPD "Kolo"]], istodobno je u HNK od 1938. [[korepetitor]], 1940–45. dirigent i 1943–45. ravnatelj Opere te na [[Hrvatski krugoval|Hrvatskom krugovalu]] 1942–45. dirigent Simfonijskoga orkestra. Zaposlen na Radio-stanici Zagreb od kolovoza 1945. do svibnja 1946. kad mu je, zbog dužnosti koje je obnašao ratnih godina, odlukom Suda časti Udruženja kompozitora Hrvatske četiri mjeseca zabranjeno javno djelovanje. Potom je pozvan da preuzme neku od ponuđenih funkcija. Odlučio se za mjesto direktora Opere [[HNK Ivana pl. Zajca|Narodnoga kazališta »Ivan Zajc«]] u [[Rijeka|Rijeci]], gdje je za prvoga mandata 1946–48. obnovio ansambl i postavio opsežan repertoar. Godine 1948. imenovan je direktorom Opere Narodnoga kazališta u Sarajevu, gdje je, zadržavši se do 1953., ostavio trag na svim glazbenim područjima. Od 1949. bio je i nastavnik u sarajevskoj Državnoj muzičkoj školi. U Rijeci je ponovno na čelu Opere 1953–59.: iznimno pridonosi glazbenomu životu grada, usmjeruje opernu i koncertnu repertoarnu politiku i prema manje poznatim djelima, intenzivno sklada, često nastupa kao dirigent i pijanist te drži predavanja kako bi glazbenu umjetnost približio što većemu broju slušatelja. Od 1959. do 1965. dirigent je Opere HNK u Zagrebu, 1968–74. Opere [[HNK u Splitu]], a istodobno gostuje ravnajući različitim ansamblima u nas (Simfonijski i Tamburaški orkestar RTV Zagreb, orkestar [[Kazalište Komedija|Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«]]) te u [[Mostar]]u, [[Beograd]]u, Sarajevu i Kairu. Posljednjih desetljeća života bio je aktivan podjednako kao skladatelj i dirigent. [[Datoteka:Boris Papandopulo.jpg|mini|180px|lijevo|Boris Papandopulo kao mladi umjetnik]] Skladajući nesmanjenim intenzitetom gotovo šest desetljeća, stvorio je opus od približno 440 djela. Skladao je orkestralnu (simfonijske pjesme, baletne suite, dvije [[simfonija|simfonije]]), koncertantnu (za [[glasovir]], [[violina|violinu]], [[fagot]], [[čembalo]], [[kontrabas]], [[timpani|timpane]]), komornu, glasovirsku, vokalnu (solo-popijevke, zborovi), vokalno-instrumentalnu (16 [[kantata]]), glazbeno-scensku (osam [[opera]], 12 [[balet]]a) i [[filmska glazba|filmsku glazbu]]. Snažnu potrebu za istraživanjem zvukovnosti iskazuje zarana u trima tematskim krugovima: [[folklor]]nom, [[Sakralna glazba|sakralnom]] te onom temeljenom na tradicionalnim oblikovnim uzorima (ta će se načelna podjela vidjeti u cijelom opusu, premda ima i znakovito vrijednih otklona). Kompleksnost postupanja s glazbenom građom te niz rješenja netipičnih u usporedbi s djelima proizašlim iz folklorne tematike drugih [[:Kategorija:Hrvatski skladatelji|hrvatskih skladatelja]] istoga razdoblja temelj su strukture njegovih vokalnih i vokalno-instrumentalnih djela. Tretirajući glazbeni folklor kao samo jedan od izvora različitih elemenata glazbe, nikad se nije podvrgnuo ideološkim pravilima koja su bitno obilježila neonacionalni stil u hrvatskoj glazbi između [[Prvi svjetski rat|Prvoga]] i [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. Ta neobvezatnost odnosa dopustila mu je mogućnost odabira, vlastitost što će se očitovati u svim etapama, od [[Melodija|melodijske]] i [[Ritam (glazba)|ritamske]] invencije do konačnoga oblika [[partitura|partiture]] (romantični ep ''Utva zlatokrila'', tekst V. Nazor, 1932.). Tijekom godina njegov će odnos prema glazbenom folkloru sve više apstrahirati tako što će se ishodišni predložak prepoznavati isključivo kao zvukovna, tonska građa lišena izvanglazbenoga sadržaja i razloga, ali često vezana uz kakvu specifičnu temu (''Istarske freske iz Berma'', 1973.; ''Osorski requiem'', 1977.). Njegovo se stvaralaštvo temeljilo na uvjerenju da sve »stvari života« uvijek mogu biti i »stvari glazbe« i to je neprestano interferiranje funkcioniralo neovisno o tom je li pojedino djelo imalo i vlastitu, autonomnu priču. Komorni mu opus podrazumijeva skladbe za tradicionalne sastave, ali i djela s neobičnim sastavima, kojima kao da je uloga realizirati neku posve novu predodžbu zvučnosti. Istraživački poriv prema zvukovnoj boji iskazivao je već [[1930-ih]], što će, pokazat će se poslije, biti jedno od temeljnih obilježja njegova svekolikoga opusa. Zvučanje kao temeljni zakon podvrgava se jedino kretanju kao svojoj vremenskoj koordinati. U kretanju se sažimlju parametri melodijskoga crteža i njegove ritamske razvedenosti te čine ustroj skladbe unutar formalnoga okvira. Taj pak okvir iskazuje stanovitu dvoznačnost iz koje se na jednoj strani raspoznaju temelji tradicionalnoga oblika, a na drugoj oblik ovisi o izdržljivosti, o kapacitiranosti tematske građe, katkad čak i motiva, da reproducira, mijenja, obrađuje, transponira vlastite elemente. Česta je procjena njegove glazbe kao izrazito motorične, iako intencija prema ponavljanju segmenata građe može biti i u svezi s tradicijom ponavljanja kao obilježja folklornoga glazbenoga idioma. Izazov zvučanja svakako je nadređen svim skladateljskim postupcima bez obzira na to o kakvu je parametru riječ i jesu li posrijedi folklorom obojeni stavci ili se temelje na kakvu modusu ili možda čak i na [[Dodekafonija|dvanaestotonskom redoslijedu]]. Često se to vidi i u izboru [[glazbala]], jedinstvenom za onodobnu skladateljsku praksu. U nekonvencionalne instrumentalne kombinacije upuštao se već u ranim djelima, a osobito je u tom bio inventivan u poslijeratnim godinama (''Concertino za trubu i timpane'', 1950.; ''Na teferiču'' za zbor, klarinet i veliki bubanj, 1952.; kantata ''Romaniji'' za zbor, četiri trube, četiri trombona i dva para timpana, 1953.; ''Groteska'' za tubu, glasovir i udaraljke, 1964.; ''Razgovor ugodni'' za flautu i čembalo, 1969.). Osim neobičnih zvukovnih kombinacija, prostor zvučnosti proširuje i čestim odabirom velikih vokalno-instrumentalnih sastava, poduprtih neuobičajenim glazbalima, većim brojem solista, otvarajući pritom i mnogobrojne mogućnosti u realizaciji formalnih zamisli. U istoj su ovisnosti o zvučnom učinku posljedično i česte promjene [[tonalitet]]a, njegovo proširenje ili pak potpuno napuštanje, uravnoteženo, ekonomično, ali i potpuno korištenje opsega i mogućnosti pojedinih glazbala, dok se od izvođača zahtijeva maksimum, jednako na razini umijeća kao i na suptilnijoj, kreativnijoj razini, koja će igri sa zvukovnom bojom udahnuti umjetnički život. Oblik u Papandopulovu djelu ovisi o njegovoj potrebi da sitnjenjem i ponavljanjem motiva, ili čak njegovih dijelova, u doslovnom, a češće u variranom obliku postigne dinamizam kretanja (neobarokna motoričnost). Očituje se to i u građenju velike forme nizanjem malih, u sebi zatvorenih oblika. Rijetko će se u tom golemom opusu susresti [[sonatni oblik]], a uočljivo je pretežno baratanje s malim oblikom vrlo često jednostavnoga trodijelnoga ustroja. Slijed malih cjelina nerijetko je povezan u zbroj međusobno korespondentnih, gotovo samostalnih, zaokruženih odjeljaka kakva velikoga vokalno-instrumentalnoga djela. Živost glazbenoga protoka katkad zaokuplja pozornost na štetu melodijskoga tijeka, osobito kad se služi plesnim pokretom kao polazištem, a svaka ritamski složenija vodoravna linija teži ornamentiranju (triole, kvintole, sekstole, septole). Načelu okomitoga ritmičkoga kontrastiranja pogoduje intenzivna i gusta promjena metra, njegov omiljeni postupak, a krajnji je učinak na trenutke upravo fascinantna dinamičnost. Sve te sastavnice skladateljskoga izraza moguće je slijediti u njegovu stvaralaštvu koje sadržava gotovo sve tradicijom naslijeđene oblike, ali i mnoge nestandardne formacije koje su pokrenule spoznajne skladateljske vizure u hrvatskoj glazbi prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]], a da nisu zakoračile u prostore avangardnih glazbenih procesa koji su prodrli u hrvatsku glazbu potkraj [[1950-ih]]. [[Datoteka:Boris Papandopulo uz pijanino.jpg|mini|180px|Boris Papandopulo uz pijanino]] Papandopulov opus, jedan od najvećih u cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj povijesti, ne samo opsegom nego i umjetničkom vrijednošću snažno je obilježio hrvatsku glazbenu umjetnost 20. stoljeća. Skladao je glazbu za [[igrani film|igrane filmove]] ''Barok u Hrvatskoj'' i ''[[Lisinski (1944.)|Lisinski]]'' (O. Miletić, 1942., 1944.), ''Bakonja fra Brne'' i ''Stojan Mutikaša'' (F. Hanžeković, 1951., 1954.), ''U oluji'' (V. Mimica, 1952.), ''Milioni na otoku ''(B. Bauer, 1955.) i ''Pustolov pred vratima'' (Š. Šimatović, 1961.), za 14 [[dokumentarni film|dokumentarnih filmova]] (''Vlak broj 51'', R. Sremec, 1947; ''Jadran kroz vjekove'', Melita Filipović, 1948; ''Vincent iz Kastva'', M. Katić, 1956) te animirani ''Susret na pijesku'' (B. Brajković, 1959.). Obrađivao je [[božićne pjesme]] za zbor i orkestar, redigirao djela Vatroslava Lisinskoga i Ivana pl. Zajca, skladatelja koje je promovirao i kao dirigent. U fonoteci [[Hrvatski radio|Hrvatskoga radija]] sačuvano je više od 300 snimka njegovih skladba i oko 200 snimka njegovih dirigentskih interpretacija s različitim orkestrima i ansamblima. Ostavština mu se od 2006. čuva u knjižnici [[Hrvatski glazbeni zavod|Hrvatskoga glazbenog zavoda]] u Zagrebu. Bio je redoviti član [[JAZU]] (današnja [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]]) od 1965., počasni član Hrvatskoga glazbenog zavoda od 1977. Umro je u Zagrebu 1991. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[https://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=320 Gradska groblja Zagreb - P], gradskagroblja.hr, pristupljeno 1. listopada 2019.</ref> == Djela (izbor) == === Opere === * "[[Sunčanica (opera)|Sunčanica]]" (libreto: [[Marko Soljačić]], temeljem Sunčanice [[Šiško Gundulić|Šiška Gundulića]] i Osmana [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]) * "Amfitrion" * "Rona" === Baleti === * "Zlato" * "Teuta" * "Kraljevo" === Ostala djela === * "Istarske freske" * "Marulova pisan" * "Muka gospodina našega Isukrsta" * "Hrvatska misa u d-molu op.86" * "Podnevna simfonija" * Sinfonietta za gudače * Osam studija * Osorski requiem * Klarinetski kvintet * Poljička misa * [[Himna suncu (Papandopulo)|Kantata "Himna suncu"]] == Nagrade i priznanja == Dobitnik je [[nagrada grada Zagreba]] 1961. i 1962., [[Nagrada Vladimir Nazor|»Vladimir Nazor«]] 1963. (za kantatu ''Legende o drugu Titu'') i 1968. (za životno djelo), [[Nagrada Josip Štolcer Slavenski|»Josip Štolcer Slavenski«]] 1970. i »Lovro pl. Matačić« 1990. Nositelj je [[Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Datoteka:Boris Papandopulo - poprsje u Osoru.jpg|mini|180px|Papandopulovo poprsje u [[Osor]]u]] == Spomen == * Njegovo ime nose osnovne glazbene škole u Kutini (od 1993.) i Splitu (od 1996.) te kvartet saksofona u Zagrebu (od 2013.). * [[Hrvatsko društvo skladatelja]] utemeljilo je 1997. i po njemu nazvalo godišnju nagradu za autorsko stvaralaštvo na području [[ozbiljna glazba|ozbiljne glazbe]]. * Portretne karikature načinili su mu [[Jozo Kljaković]] (oko 1925.) i [[Klementina Požgaj-Schwarz]] (crtež ugljenom, Grafička zbirka NSK), a portretirali su ga i [[Truda Braun-Šaban]] (crtež ugljenom, 1945.), J. Marinović (reljef, od 1996. u HNK u Zagrebu) i K. Kovačić (poprsje, od 2003. u Aleji hrvatskih skladatelja u Osoru; odljev od 2006. u zagrebačkom i splitskom HNK). * Godine [[2006.]] izdana je poštanska marka s njegovim likom (serija Hrvatska glazba). * Grad [[Zagreb]] je u godini 2008. u spomen na skladatelja i dirigenta imenovao ulicu u naselju Novom Jelkovcu u Sesvetama. * 2. [[Osorske glazbene večeri]] 1977. godine te 28. 2003. godine bile su posvećene Borisu Papandopulu. * [[2012.]]: Godišnja manifestacija Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika ''Papandopulo'', koju su pokrenuli [[Institut hrvatske glazbe]] i [[Hrvatska radiotelevizija]], nazvana je po njemu.<ref>[http://www.mic.hr/news/hrvatsko-natjecanje-mladih-glazbenih-umjetnika-papandopulo Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191001073928/http://www.mic.hr/news/hrvatsko-natjecanje-mladih-glazbenih-umjetnika-papandopulo |date=1. listopada 2019. }}, mic.hr, 6. lipnja 2012., pristupljeno 1. listopada 2019.</ref><ref>[https://www.natjecanje-papandopulo.org/ Natjecanje Papandopulo], natjecanje-papandopulo.org, pristupljeno 1. listopada 2019.</ref> == Poveznice == * [[Hrvatski skladatelji klasične i folklorne glazbe]] == Izvori == {{izvori}} {{slobodna uporaba|1=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11916|2=Hrvatskog biografskog leksikona|3=hbl.lzmk.hr/}} == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/46514 Papandopulo, Boris] Hrvatska enciklopedija. LZMK * [http://proleksis.lzmk.hr/40534/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Papandopulo, Boris] * [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1965 LZMK / Krležijana: Papandopulo, Boris] * [http://www.discogs.com/artist/1175366-Boris-Papandopulo Discogs.com – Boris Papandopulo] (diskografija) {{eng oznaka}} {{Nagrada Lovro pl. Matačić}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za glazbu}} {{GLAVNIRASPORED:Papandopulo, Boris}} [[Kategorija: Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija: Hrvatski dirigenti]] [[Kategorija: Operni skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski zborovođe]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 5f7es4qki3xk0awf6mfyvazj3udzhew Proxy 0 24635 7573625 6097174 2026-08-10T16:06:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573625 wikitext text/x-wiki '''Posrednički poslužitelj''', '''proxy poslužitelj''' - općenito to je [[računalo]] koje stoji između klijenta i glavnog poslužitelja kao posrednik. Specifično, posrednički poslužitelji najčešće se koriste za posluživanje web stranica, tj. uporabu [[Internet]]a. Postoji obični proxy i obrnuti (reverzni) proxy poslužitelji. == Obični posrednički poslužitelj == Klasična je shema velika tvrtka u kojoj postoji velik broj računala, a djelatnici obično ujutro osim čitanja [[Elektronička pošta|elektroničke pošte]] pogledaju i dnevni [[horoskop]]. Obično su ujutro Internet stranice dnevnih [[Novine|novina]] zagušene. Ako se na računalo (gateway, [[usmjerivač]]) preko kojega svi pristupaju internetu postavi program koji će horoskop samo jednom zatražiti od krajnjeg poslužitelja, a svima ostalima koji zatraže tu stranicu poslužiti stranicu iz svoje [[Računalna memorija|memorije]], svima će se ''surfanje'' ubrzati. * ljudima u tvrtki jer se ne guraju svi paralelno za neku stranicu, kad se željena stranica dohvati prvi put, svaki sljedeći upit je bitno brži jer se stranica poslužuje iz memorije lokalnog računala koje radi kao posrednik (''proxy'') * ostalim ljudima širom interneta koji također žele vidjeti dotične [[web stranice]], jer se više ne moraju "gurati" s njih 1.000, nego sada samo s njih 500. == Poveznice == * [http://www.cool-proxy.net Free proxy list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080215041859/http://www.cool-proxy.net/ |date=15. veljače 2008. }} Besplatna proxy lista * {{dmoz|Computers/Internet/Proxying_and_Filtering/Products_and_Tools/Software|Proxy software and scripts}} * {{dmoz|Computers/Internet/Proxying_and_Filtering/Hosted_Proxy_Services/Free/CGI_Proxy|Free web-based proxy services}} * {{dmoz|Computers/Internet/Proxying_and_Filtering/Hosted_Proxy_Services/Free/Proxy_Lists|Free http proxy servers}} * [http://www.test-net.org/proxy/ Proxy test online] [[Kategorija:Internet]] [[Kategorija:Poslužitelji]] nab79zn64jgtcd1s5xjc6mwm2q3h64b Rudolf Steiner 0 24820 7573988 7480858 2026-08-11T07:28:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573988 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Rudolf Steiner | slika = Steiner um 1905.jpg | slika_širina = | naslov = Rudolf Steiner oko 1905. godine | datum_rođenja = [[27. veljače]] [[1861.]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> | mjesto_rođenja = [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] | datum_smrti = [[30. ožujka]] [[1925.]] | mjesto_smrti = [[Dornach]], [[Švicarska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|austrijanac]] | etnicitet = | polje = [[metafizika]], [[epistemologija]], [[ezoterija]], [[kršćanstvo]], [[filozofija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = [[Karl Julius Schröer]] | doktorski_studenti = | poznat_po = [[antropozofija]], [[biodinamička poljoprivreda]], [[euritmija]], [[antropozofija]], [[Waldorfska pedagogija]], | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Rudolf Steiner''' (hrv. '''Rudolf Josip Lovro Steiner'''; [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]], [[25. veljače|25.]] ili [[27. veljače]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225080554/http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html |date=25. veljače 2010. }} Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> [[1861.]] – [[Dornach]], [[Švicarska]], [[30. ožujka]] [[1925.]]), austrijski filozof, odgajatelj, [[pisac]], [[ezoterija|ezoterik]], i glavni utemeljitelj [[antropozofija|antropozofije]]. Steinerova namjera je konkretno opažanje duha i duhovnog u materiji, te opažanje djelovanja nematerijalnih sila na fizički svijet, kao i uspostavljanje određenih zakonitosti koje se potom mogu i praktično primijeniti. Steiner je antropozofiju kao ozbiljnu suvremenu duhovnu disciplinu u potpunosti htio razlikovati i odvojiti od [[spiritizam|spiritizma]], [[magija|magije]] i srodnih postupaka. Osnovni oblik u kojem je htio iznijeti svoju [[spoznaja|spoznaju]] je [[ideja]]. Svoje duhovne doživljaje i opažanja nadnaravnog htio je izraziti u jasno razumljivim [[pojam|pojmovima]]. Obrazovanje je primjerice želio obnoviti uspostavljanjem [[waldorfska pedagogija|waldorfskog odgoja]]; poljoprivredu uvođenjem [[biodinamička poljoprivreda|biodinamičke poljoprivrede]]; scensku umjetnost putem [[euritmija|euritmije]], koja je ujedno i oblik zdravstvene terapije. Na polju [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] dao je osobite poglede. [[Kiparstvo]]m se poslužio kako bi u plastičnoj formi izrazio „duhovno-božanske sile koje oblikuju biće čovjeka.“ U oblikovanju forme začeo je ideju o oblikovanju ploha u prostoru, koje svojim spajanjem oblikuju rubove, bez rada s unaprijed zadanim bridovima. U [[slikarstvo|slikarstvu]] je temeljem Goetheove teorije boja iznio drugačiji pogled na svaku pojedinu boju, kao i na sam način slikanja. U antropozofskom slikarstvu ne koristi se prostorna [[perspektiva]], već boje samim svojim intenzitetom stvaraju odnose udaljenosti i blizine. [[Arhitektura|Arhitekturu]] je promatrao kao pokretan živ oblik, nasuprot statičnom pasivnom obliku. Vodio se idejom kako je kod oblikovanja arhitektonske forme, od same građevine važniji prostor kojega građevina obuhvaća. U [[medicina|medicini]] je uspostavio tezu o međudjelovanju procesa unutar njegove trodjelne podjele fizičkog tijela, koju potom stavlja u vezu s nevidljivom ljudskom naravi, što je rezultiralo posebnim oblikom [[homeopatija|homeopatije]]. Ustanovio je i metode „zdravstvene pedagogije“ u radu s djecom s teškoćama u razvoju; a kao temeljna načela navodi razvijanje [[religija|religioznih]] osjećaja, bavljenje [[umjetnost|umjetnošću]], te poticanja rada rukama. Na antropozofskim osnovama nikle su i životne zajednice Camphill<ref>[http://www.camphill.org/?p=34 Camphill.org]</ref> u kojima borave djeca i osobe s posebnim potrebama. I na mnogim ostalim poljima dao je izvorne ideje. Plan koji uglavnom nije prihvaćen je trostruki društveni poredak, namijenjen obnovi [[država|države]] i ustroju [[društvo|društva]]. Namjera Rudolfa Steinera bila je [[duhovnost|produhovljavanje]] pomoću antropozofije;<ref name="unesco">Heiner Ullrich http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/steinere.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924041958/http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/steinere.pdf |date=24. rujna 2015. }}</ref> kod većina antropozofskih djela zamjetan je između ostalog i duboko [[meditacija|meditativan]] karakter.<ref name="anthroposophy">Roy Wilkinson na [http://www.anthroposophy.org.uk/book/introduction.html Anthroposophy.org.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110904035818/http://www.anthroposophy.org.uk/book/introduction.html |date=4. rujna 2011. }} Tekst je objavljen kao knjiga ''Rudolf Steiner. An Introduction to his Spiritual World-View, Anthroposophy'' Temple Lodge Publishing 2001. {{ISBN|1902636287}}</ref> == Životopis == === Djetinjstvo === [[Datoteka:Rudolf Steiner Geburtshaus,Donji Kraljevec, Croatia.JPG|mini|Rodna kuća Rudolfa Steinera]] Rudolf Steiner rodio se u hrvatskom naselju [[Donji Kraljevec]] u [[Međimurje (regija)|Međimurju]], u tadašnjem [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]]. Kršten je u susjednom selu [[Draškovec|Draškovcu]] u katoličkoj crkvi, dva dana nakon rođenja.<ref>U matičnoj knjizi krštenih u Draškovcu zabilježeno za 27. 2. 1861., na 16. listu pod brojem 25. njegovo ime je ubilježeno kao Adolphus Josephus Laurentius Steiner na [http://www.medjimurje.hr/clanak/2916/2011-03-15/sitnice-ne-cine-povijest međimurje.hr] vrlo vjerojatno se radi o grešci prilikom upisa</ref> Dano mu je ime Rudolf Josip Lovro Steiner.<ref>Dr. Ernst Katz na [http://www.rsarchive.org/RelAuthors/KatzErnst/AGM_Address.php Rudolf Steiner Archive]</ref> Njegov otac Johann Steiner radio je kao telegrafist na željezničkoj prugi u Donjem Kraljevcu koja je upravo bila izgrađena.<ref>''Opća enciklopedija'' JLZ-a svezak 8, Š-Žva Zagreb 1982. str 728.</ref> Na ljeto iduće godine obitelj se seli u Mödling u Austriji. Godine [[1863.]] obitelj opet seli u austrijski Pottschach gdje Johann postaje vođa željezničke postaje.<ref name="books">[http://books.google.com/books?id=bWXSwDrPNNAC&printsec=frontcover&dq=steiner%20biography&hl=hr&source=gbs_slider_thumb#v=onepage&q=steiner%20biography&f=false ''Autobiography: Chapters in the Course of My Life: 1861-1907''] Rudolf Steiner i Rita Stebbing Lantern Books, 2006. {{ISBN|0-88010-600-x}} na [[Google knjige]]</ref> Iduće godine rađa se Steinerova sestra Leopoldine, koja je živjela s roditeljima do kraja života. Godine 1866. rodio se Rudolfov gluhonijemi brat Gustav (umro 1941). Godine [[1867.]] Rudolf polazi u seosku školu. Učiteljeva supruga pogrešno je optužila malog Rudolfa za nered u razredu, kojeg je skrivio njen sin, nakon čega njegov otac odlučuje da Rudolf više neće pohađati školsku nastavu, te se sam prihvatio podučavanja svog sina. Godine [[1869.]] obitelj ponovo seli u mirno selo Najderflj (njemački Neudörfl) u današnjoj Austriji. Rudolf je volio ministrirati u crkvi i bio je miljenik [[svećenik]]a. Godine [[1872.]], prelazi u realku u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] koju je pohađao po očevoj želji s namjerom da postane inženjer na željeznici. Škola je bila udaljena osam kilometara od mjesta stanovanja. Putovao je vlakom jedan sat, a vraćao se pješice. Uz školsku nastavu gdje je očaran matematikom, kod kuće sam uči analitičku geometriju, [[trigonometrija|trigonometriju]], diferencijalnu jednadžbu i integrale. S 15 godina počinje davati repeticije ostalim učenicima.<ref name="books" /> Uz redovnu školsku nastavu proučavao je filozofiju, psihologiju i ostale predmete ovisno o literaturi koju je u to vrijeme mogao nabaviti, zbog slabijeg imovnog stanja njegove obitelji. === Mladost === Nakon završetka realne gimnazije Johann Steiner je zatražio od uprave Austrijske južne željeznice da njegovo radno mjesto premjesti bliže [[Beč]]u kako bi njegov sin mogao svaki dan putovati vlakom na fakultet. Tako se obitelj Steiner preselila u Inzersdorf. Godine [[1879.]], po želji svog oca Rudolf Steiner se upisuje na bečku Visoku tehničku školu, s namjerom da sada postane učitelj matematike i deskriptivne geometrije u realnoj gimnaziji. Studirao je matematiku i prirodne znanosti, a dodatna predavanja je slušao iz [[književnost]]i i filozofije. [[Johann Wolfgang von Goethe]] za Steinera je bio svojevrstan duhovni otac. Zanimanje za Goetha kod njega je pobudio profesor njemačke književnosti Karl Julius Schröer, koji je bio veliki štovatelj Goetheova djela. Steiner je bio osobito zadovoljan time što je na sveučilištu po prvi put slušao predavanja iz filozofije; do tada je filozofiju učio samo iz knjiga. Tako je pohađao predavanja Roberta Zimmermana i Franza Brentana. Za vrijeme svojih redovitih putovanja vlakom Steiner upoznaje travara i seljaka Felixa Koguckija, koji je živio u malom selu, južno od Beča. Kogucki je za Steinera predstavljao čovjeka koji je i sam razumio [[misticizam]] i duhovni ustroj same prirode, te koji nije bio u dodiru sa suvremenim životom i znanstvenim shvaćanjima. Odbacivao je [[klerikalizam]] ali je kao duboko pobožna osoba razumio Steinerova duhovna viđenja. Preko Felixa Koguckija Steiner je upoznao još jednu osobu čiji je identitet nepoznat. Ovaj čovjek je bio još bliži Steineru te ga je potakao na pravilno i sustavno shvaćanje zakonitosti duhovnog svijeta. Profesor Julius Schröer koji se sprijateljio sa Steinerom predložio ga je za urednika Goetheovih prirodoznanstvenih djela. Schroer je preporučio Steinera i za kućnog učitelja u imućnoj bečkoj obitelji, koja je imala četvoricu dječaka, od koji je jedan imao smetnje u razvoju; bolovao je od hidrocefalusa, oboljenja na mozgu. Njegov odgoj on je preuzeo na sebe. Dječak Otto Specht je u dvije godine uspio nadoknaditi znanje i završiti školu, a kasnije je postao liječnik. Steinerov pedagoški rad sastojao se i iz davanja poduka iz raznih predmeta, što je radio sve do svoje 29 godine. Premda je studirao na tehničkom fakultetu doktorski rad je položio iz [[filozofija|filozofije]] koja ga je osobno najviše zanimala. On je od svoje mladosti bio zaokupljen otkrivanjem istine pomoću filozofije. Njegova doktorska disertacija nosila je naziv ''Osnovni problem spoznajne teorije s osobitim osvrtom na Fichteovu teoriju znanosti.'' Promoviran je za doktora filozofije [[1891.]] u [[Rostock]]u. Godine [[1892.]] disertacija je objavljena u proširenom izdanju pod nazivom ''Istina i znanost. Uvod u filozofiju slobode.'' Dvije godine kasnije objavljeno je djelo ''Filozofija slobode'', pod punim nazivom ''Filozofija slobode. Temeljne crte modernog pogleda na svijet. Rezultati promatranja duše prirodoznanstvenom metodom'', Steinerovo glavno filozofsko djelo. Zbog rada na uređivanju Goetheovih prirodoznanstvenih spisa u okviru Kürschnerove biblioteke: Njemačka nacionalna literatura, Steiner je [[1886.]] na Schröerov prijedlog pozvan na suradnju pri objavljivanju Goetheovih djela u okviru [[knjižnica|biblioteke]] ''Sophien-Ausgabe'' u [[Weimar]]u. Rezultat Steinerovog rada u arhivu bilo je objavljivanje 95 publikacija i knjige ''Goetheov pogled na svijet'', izdanu [[1897.]] Također je napisao uvod djelima o [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] i o Jeanu Paulu, koja su objavljena u Cottaschen Bibliothek der Weltliteratur. U Weimaru je proveo sedam godina u svojstvu stalnog suradnika Goetheovih spisa. U Weimaru je upoznao i Annu Eunike, udovicu s petero djece, s kojom se kasnije i oženio. Uređivao je i [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovu]] knjižnicu na poziv njegove sestre Elisabeth Forster-Nietzsche. Rezultat je bio katalog s 277 stranica. Ovaj rad je prekinut zbog nepredvidivosti i naglog mijenjanja odluka Nietzscheove sestre. === Život u Berlinu === Steiner se [[1897.]] preselio u [[Berlin]] gdje je dvije godine kasnije stupio u građanski [[brak]] s Annom. Anna je preminula [[1911.]] godine. Postao je jedan od urednika u listu pod nazivom ''Magazin za literaturu'' kojega je pokrenula skupina Goetheovih poklonika, na godišnjicu njegove smrti. Steiner je u listu zajedno s drugim urednikom Ottom Erichom Hartlebenom objavljivao i ''Dramaturške listove''; jedan dio ljudi okupljenih u časopisu bio je također aktivan i u Dramskom društvu. Steiner je u ovom društvu sudjelovao u postavljanju kazališnih predstava koje su, u to doba, svojim avangardnim sadržajem odskakale od klasične dramske forme. Steiner je nadalje namjeravao iznijeti svoje ezoterične spoznaje u javnost. U listu je tako objavio u potpunosti vlastito tumačenje Goetheove [[bajka|bajke]] ''Bajka o zelenoj zmiji i lijepoj Ljiljani'', koje je samo donekle imalo ezoteričan ton. Godine 1899. izvršni odbor berlinske škole za obrazovanje radnika zamolio je Steinera da kod njih drži predavanja iz povijesti kao i vježbe govorništva. Predavanja je održavao u skladu sa svojim shvaćanjima [[evolucija|evolucije]] i povijesti, ne u skladu s tada aktualnim [[marksizam|marksizmom]] i socijaldemokratskim učenjem. Njegov humani pristup tako je kod radnika uz ostalo budio i svijest o vlastitoj vrijednosti. Kako se ovaj pristup nije uklapao u osnovni cilj škole što je bilo klasno osvještavanje radnika te njihovo uključivanje u političku i klasnu borbu, njegova predavanja su [[1905.]] ukinuta protivno volje učenika. Bio je i predavač u intelektualnim udruženjima Die Kommenden (Ljudi budućnosti), Friedrichhagener, Savez Giordiana Bruna kao i na Slobodnoj visokoj školi, koju su osnovali neki od pripadnika navedenih udruženja. Steinerov glavni interes bio je iznošenje vlastitih doživljaja o duhovnoj stvarnosti koju prema vlastitim riječima zapaža od samoga djetinjstva.<ref name="anthroposophy" /> Ovo je uspio ostvariti po prvi put, tek u teozofskom društvu. === Teozofsko društvo === Godine [[1900.]] Steiner je bio pozvan da održi predavanje o svojoj knjizi o Nietzscheu ''Friedrich Nietzsche, Ein Kämpfer Gegen Sein Zeit'', Friedrich Nietzsche: borac protiv svog vremena, u teozofskoj knjižnici grofa i grofice Brockdorff. Među slušateljima je vladalo veliko zanimanje za [[duhovnost]] i ezoteriju. Pred ovom publikom Steiner je po prvi put mogao govoriti sasvim ezoterički. Govorio je samo iz vlastitih spoznaja temeljenih na uvidu u duhovnu stvarnost. Brockdorffovi su vodili neformalni berlinski odjel teozofskog društva. Među slušateljima je bila i Maria von Sivers kazališna umjetnica rodom iz tadašnjeg ruskog dijela [[Poljska|Poljske]]. Početkom 1902. voditelj berlinskog odjela teozofskog društva grof von Brockdorff pozvao je Rudolfa Steinera da preuzme njegovo mjesto. On je pristao pod uvjetom da Maria von Sivers postane njegova suradnica, na što je ona pristala, čime je Steiner postao članom teozofskog društva. U [[listopad]]u iste godine u Berlinu je osnovana njemačka sekcija teozofskog društva, sa Steinerom kao glavnim tajnikom. U sklopu društva održao je mnoga predavanja, te je izdavao i časopis ''Lucifer'' ( u značenju 'svjetlonoša'), kasnije ''Lucifer-Gnosis.'' U njemu su objavljivana mnoga rana antropozofska djela. Za vrijeme djelatnosti u teozofskom društvu Steiner je napisao i tri takozvane misterijske drame, koju su za cilj imale uvesti gledatelja u duhovni realitet i svijet, o kojem je Steiner držao opširna izlaganja. U tome je radio zajedno s Mariom koja je bila obučena kao glumica i recitatorica. S njom je razvio i [[euritmija|euritmiju]] koja nastaje kao izraz Steinerove osobite dramske umjetnosti. Njegov pristup značajno se razlikovao od pristupa teozofskog vodstva. On je svoje uvide temeljio na zdravorazumskom shvaćanju pri budnoj jasnoj svijesti, nasuprot uglavnom apstraktnoj ezoteriji i misticizmu teozofa uvelike temeljenog na indijskim religijama. Oni su smatrali kako budna svijest pripada osjetilnom, ne nadosjetilnom svijetu, što je po Steinerovu mišljenju predstavljalo zastarjeli princip koji nije bio prikladan za suvremeno doba. Zamjerao je teozofima i pogrešno tumačenje istočnjačke mudrosti te gubitak osjećaja za stvarnost. Od godine [[1906.]] u Društvu je osobito jačao utjecaj [[spiritizam|spiritizma]], pa je osnivač antropozofije često naglašavao kako on nema ništa zajedničkog s takvim poimanjem duhovnosti. Razlike u stajalištima između njemačkog ogranka načelu sa Steinerom i međunarodnog društva osobito su se povećale kada je [[1907.]] [[Annie Besant]] postala njegovom predsjednicom. Godine [[1913.]] neslaganje s vodstvom Teozofskog društva doseglo je vrhunac kada su Annie Besant i Charles Webster Laedbeater proglasili indijskog četrnaestogodišnjeg dječaka po menu Jiddu Krishnamurti reinkarnacijom Krista. Riječima samog Steinera: „Od 1906. počeli su se u Društvo, na čije vođenje nisam imao ni najmanje utjecaja, pojavljivati događaji koji su podsjećali na spiritističke izopačenosti i zbog kojih sam stalno morao naglašavati da onaj dio Društva koji se nalazi pod mojim rukovodstvom nema s time apsolutno ništa zajedničko. Te su pojave dostigle svoj vrhunac kada se za jednog indijskog dječaka počelo tvrditi da je on osoba u koju će Krist stupiti u novi zemaljski život. Za širenje te besmislice osnovano je u Teozofskom društvu posebno društvo pod nazivom 'Zvijezda istoka'. Meni i mojim prijateljima kao članovima njemačke sekcije bilo je sasvim nemoguće učlaniti se u 'Zvijezdu istoka', kako je to predviđala Annie Besant kao predsjednica Teozofskog društva. I budući da to nismo mogli učiniti, bili smo 1913. godine isključeni iz Teozofskog društva. To nas je prisililo da osnujemo Antropozofsko društvo kao samostalno društvo.“ === Antropozofsko društvo === Steiner je smatrao kako za razvitak antropozofije kao duhovne discipline nije potrebno ustanovljivanje službenog društva. Antropozofsko društvo je pak osnovao zbog zahtjeva koje nameće samo društvo kao nužan okvir za nesmetano bavljenje svojom duhovnom znanošću. Dana 2. i [[3. veljače]] u Berlinu je održana prva Generalna skupština novo-osnovanog Antropozofskog društva. Iz Steinerova govora održanog [[1. siječnja]] [[1913.]] po završetku ciklusa predavanja ''Bhagavad Gita i Pavlove poslanice'': „Bog je odredio da svijet bude uronjen u materijalno, a zadatak je ljudskih duša i pitanje višeg stupnja samospoznaje nešto što čovjek mora sam spoznati u svojoj ljudskosti; to je pitanje antropozofije pomoću koje možemo uvidjeti što teozofija (kao znanost o božanskom) može značiti za čovječanstvo. To bi trebao biti osjećaj najveće skromnosti koje nagoni čovjeka da pripada antropozofskom pokretu, skromnosti koja mu govori: Ako želim brzo upoznati ljudsku dušu i odmah se približiti najvišem stupnju božanskog, poniznost će vrlo lako nestati iz mene, a na njezino će mjesto doći ponos;taština će se vrlo lako ustoličiti. Antropozofsko društvo bi također trebalo biti polazište na putu za više moralne sfere, iznad svega trebalo bi spriječiti sve ono što se tako lako uvuklo u teozofski pokret kao ponos, taština ambicija i želja da se na brzinu dospije do najveće mudrosti. Antropozofsko bi društvo trebalo sve ovo izbjeći jer je od samog početka već uzelo u obzir da je nagodba s iluzijom posao same ljudske duše. Trebalo bi se osjetiti da je Antropozofsko društvo proizišlo iz najdublje ljudske skromnosti. Jer, iz ove bi skromnosti trebala izvirati duboka ozbiljnost kao štovanje svete istine u koju će ona prodrijeti ako se uputimo u područje nadosjetilnog, duhovnog.“ Steiner je pak odbio biti njegovim članom, u skladu sa svojim stavovima. Iste godine piše četvrtu misterijsku dramu. Za izvođenje ovih drama te za ostalu antropozofsku djelatnost u švicarskoj općini [[Dornach]] započeta je gradnja građevine za koju je on izradio i idejni projekt i nazvao je Goetheanum. U izgradnji Goetheanuma i popratnih objekata sudjelovali su umjetnici i radnici iz mnogih zemalja. Steiner se [[1914.]] oženio s Marie von Sivers, koja je kao član uprave Društva preuzela sve organizacijske poslove. Za vrijeme dešavanja Antropozofskog pokreta Steiner je razvio nove načine sagledavanja mnogih područja ljudske djelatnosti, pružajući nove poglede na čovjeka i prirodu; s namjerom usklađivanja ljudskih djelatnosti s božansko-kozmičkim kretanjima. Mnogi ogranci Društva bili su osnivani u mnogim europskim zemljama. Prilikom ustrojavanja Društva i širenja antropozofskog pokreta Steiner je ustrajao na uklanjanju sektaškog karaktera Društva preostalog još iz teozofskog društva. S pridolaskom novih članova i značajnijeg izlaska antropozofije u javnost, pokret je također zadobivao i protivnike. Dana [[31. prosinca]] 1922. zgradu Goetheanuma zahvatio je požar za kojeg se pretpostavljalo da je podmetnut, a kako je bio u cijelosti građen od drveta, izgorio je gotovo u potpunosti. Ova katastrofa ostavila je duboki trag na Steinera i na njegovo zdravlje. Nakon ovoga nastupila je temeljita obnova Antropozofskog društva s nakanom jačanja pokreta iznutra te značajnijeg otvaranja prema svijetu; premda su antropozofi i do tada održavali svoje posjećene kongrese uz Steinerova javna predavanja. Na ovome se ustrajalo kako se duhovni, društveni, i umjetnički pokret antropozofije usmjeren prema unaprijeđenju ljudske [[kultura|kulture]] i duhovnosti nebi pretvorio u puku [[sljedba|sljedbu]]. Dana [[25. prosinca]] 1923. osnovano je Opće antropozofsko društvo, a Steiner je postao njegov predsjednik, promijenivši ustroj društva i svoju ulogu u njemu. Pokrenuo je osnivanje Slobodne visoke škole za duhovnu znanost. Izradio je nacrte za zgradu novog Goetheanuma koji je ovaj put bio izgrađen od armiranog [[beton]]a, novog materijala u to vrijeme. Društvo je bilo koncipirano u skladu s načelima i potrebama tadašnjeg civilnog društva. Antropozofi su trebali zastupati sve antropozofske djelatnosti i ideje javno i hrabro bez ikakvog prikrivanja, što je bilo osobito bitno zbog toga što je [[antropozofija]] sadržavala potpuno novi način promišljanja stvari uz drugačije ideje i poglede na svijet. Steinerovi najbliži suradnici koje je on rasporedio na pojedina mjesta u društvu bili su njegova supruga Marie Steiner von Sivers nadležna za odjel govorne i glazbene umjetnosti, liječnica dr. Ita Wegman preuzela je vodstvo Medicinskog odjela. Švicarski književnik i slikar Albert Stefen postao je zamjenik predsjednika i vođa odjela za lijepe znanosti. [[Nizozemci|Nizozemska]] matematičarka i astronom Elizabetha Vreede postala je voditeljica matematičko-astronomskog odjela, dok je Guenther Wachsmuth postao voditelj prirodoznanstvenog odjela. Unatoč Steinerovom opsežnom proučavanju značajnih povijesnih osoba, te njegovom specifičnom tumačenju njihovih uloga u [[povijest]]i, Steiner je dobrim dijelom ostao samostalan i neovisan mislilac.<ref>Daniel Hindes na [http://www.defendingsteiner.com/long_version.php Defending Steiner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100408215919/http://www.defendingsteiner.com/long_version.php |date=8. travnja 2010. }}</ref> U svom pristupu redovito njeguje individualistički pristup, nasuprot općem društvenom poimanju stvari. Svi biografi Steinera redom opisuju kao iznimno srdačnu i moralnu osobu. Rudolf Steiner umro je u Dornachu 1925. godine. == Antropozofija == Steiner je svoju [[antropozofija|antropozofiju]] želio utemeljiti kao objekivnu [[znanost]], odvajajući je od subjektivnih i osobnih stavova po čemu se razlikuje od ostalih vidovnjaka. Za razliku od [[Edgar Cayce|Edgara Caycea]], Steinerovog suvremenika, koji je samo iznosio vlastita viđenja, Steiner je svoju disciplinu nastojao postaviti kao uređen i samostalan sustav logički obrazloženog mišljenja, neovisan o svom začetniku. Steiner je tako svoje uvide obrazlagao naprimjer riječima : „duhovnim opažanjem“ ili pak „vidovitim sagledavanjem moguće je ustanoviti...“, od jednostavnog prepričavanja osobnih iskustava. Iako se i Steinerov uvid uvelike temeljio na, prema vlastitim tvrdnjama, [[vidovitost]]i, to jest na idejama stečenim zapaženjem [[metafizika|metafizičke]] stvarnosti. Njegova izlaganja su nerijetko i emotivna; poseban naglasak stavljao je na [[osjećaji|osjećajno]] uživljavanje u određeni [[pojam]]. Često je napominjao kako antropozofija „sadrži žive misli koje više znače duši nego kad joj se daju mrtve skice, imena i apstraktni pojmovi.“ Rudolf Steiner svoja načela temelji na jedinstvenom uvidu u [[priroda|prirodu]] i narav stvari. Premda se njegove glavne ideje mogu iznijeti u nekoliko općih crta, za dobivanje potpunog cjelovitog uvida bilo bi potrebno proučiti sva njegova pisana djela i usmena predavanja kojih je održao čak oko šest tisuća (oko dvije tisuće predavanja nije ostalo zabilježeno). Steinerova objašnjenja i tumačenja izrazito su složena i višestruka. Razne stvari sagledava s više različitih stajališta, pružajući tako cjelovitu sliku nekog predmeta. U svojim predavanjima često se dotiče raznoraznih područja, čime je preteča suvremenog interdisclipinarnog pristupa. Svoja tumačenja postavlja na četiri osnovna načela: fizički, eterični, astralni i duhovni princip. Ovo je njegova osnovna podjela (iako ne jedina) s koje opisuje raznorazne pojave. === Religija === Njegov pogled na [[kršćanstvo]] se sastoji od sljedećeg: Krist je duhovno biće koje je sa [[Sunce|Sunca]] sišlo na Zemlju u [[Isus]]ovo tijelo prilikom krštenja na Jordanu. Također tvrdi kako su postojala dva dječaka Isusa, jedan iz [[Betlehem]]a, drugi iz [[Nazaret]]a.<ref name="gospluke">Rudolf Steiner četvrto predavanje iz niza [http://wn.rsarchive.org/Lectures/GospLuke/19090918p01.html ''The Gospel of St. Luke'']</ref> Duh Isusa iz Betlehema ušao je u tijelo Isusa iz Nazareta prilikom [[svijećnica|prikazanja u hramu]] kada ga roditelji nisu prepoznali.<ref name="gospluke" /> Dalje tvrdi da je Krist jedno te isto biće koje se Židovima prikazivalo kao Jahve, biće koje su Egipćani nazivali [[Oziris]], te božanstvo [[Ahura Mazda]] kod starih Perzijanaca. Kao svoje izvore Steiner navodi takozvanu akaša kroniku, svojevrstan kozmički zapis prošlih i budućih zbivanja, kojem daje prednost pred standardnim materijalnim zapisima zbog toga što „sredstvima obične povijesti čovjek može naučiti samo mali dio onoga što je čovječanstvo doživjelo u prapovijesti. Povijesni dokumenti bacaju svjetlo na samo nekoliko tisućljeća. ... Treba samo promatrati kako se promijenila slika nekog događaja ili naroda, ne tako udaljenog od nas kada je otkriveno neko novo povijesno svjedočanstvo.“<ref>Rudolf Steiner ''Iz Akaša kronike'' predavanje [http://wn.rsarchive.org/Books/GA011/CM/GA011_c02.html ''Cosmic Memory'']</ref> Prema Steineru [[Buda]] je svijetu donio milosrđe i [[ljubav]] kao učenje. Duh Bude također je djelovao u duši Isusa iz Betlehema izravno iz duhovnog svijeta. Skupina [[Nijemci|njemačkih]] teologa obratila se Steineru za pomoć u religioznoj obnovi kršćanske crkve. Friedrich Rittelmeyer i Emil Bock nakon Steinerovih temeljitih predavanja uz intenzivne rasprave s ostalim sudionicima predavanja, osnovali su [[1922.]] u [[Stuttgart]]u vjersku zajednicu pod nazivom Zajednica kršćana (Christengemeinschaft), koja primjenjuje sedam sakramenata, u [[protestantizam|protestanskom]] duhu, bez ostalih kršćanskih dogmi. Steiner je pružio pomoć ovoj skupini ljudi u svoje osobno ime, te Zajednica kršćana nije dio same antropozofije. Sam osnivač antropozofskog pokreta je i naglašavao kako nema namjeru osnivati religiju, već je zadaća antropozofije potraga za [[istina|istinom]] i spoznajom. Prema zagrobnom životu se odnosi kao i prema svakodnevnom materijalnom životu, te ga najozbiljnije uzima u svoje razmatranje. === Povijest === Steiner usko vezuje razvoj planeta Zemlje sa samim razvojem [[čovjek]]a. Tumači kako planet [[Zemlja]] prolazi kroz različite inkarnacije. Po ovom gledištu Zemlja ima 7 utjelovljenja. Steiner ih redom naziva: stari Saturn, staro Sunce, stari Mjesec, sadašnja Zemlja te tri buduće inkarnacije Jupiter, Venera i Vulkan. Na Saturnu je stvarano ljudsko fizičko tijelo, na Suncu eterično tijelo, na Mjesecu astralno tijelo a na Zemlji čovjeku se pridodaje njegovo ja. Na budućim utjelovljenjima čovjek bi po ovom gledištu trebao preći u duhovne oblike postojanja. Ova prošla navodna planetarna stanja Steiner dovodi u vezu sa sadašnjim [[planet]]ima, iako ne nužno s onima koji nose naziv današnjih nebeskih tijela. [[Kozmologija]] je dodatno složeno opisana, no Steiner je uvijek vezuje uz djelatnost i egzistenciju samih duhovnih bića. Smatrao je kako je u prošlosti čovječanstvo bilo blisko povezano s božanskim, te se postupno odvajalo i povezivalo s vidljivim materijalnim svijetom. Od ove točke Steiner smatra da bi se čovjekova svijest ponovo trebala usmjeriti na višu duhovnu razinu, ne gubeći pritom one sposobnosti koje je u međuvremenu stekla. Steiner opisuje postojanje takozvanih misterijskih škola iz kojih je kako tvrdi proistekla ukupna ljudska [[kultura]] i [[civilizacija]]. Na ovim mjestima ljudi su prolazili kroz duhovni razvoj i/ili [[inicijacija|inicijaciju]], i komunikaciju s višim entitetima. Tvrdi kako su u [[evanđelje|evanđeljima]] korišteni [[simbol]]i i metode posvećenja starih misterija, te kako je golgotski misterij ustvari javno izvođenje onoga što se do tada izvodilo samo u prisutnosti za to posebno pripremljenih pojedinaca. Premda pojavu Isusa Krista tumači i kao jedinstveni događaj u povijesti čovječanstva. Steinerova podjela povijesti uključuje sedam epoha, koje su uslijedile nakon atlantidske epohe (u antropozofiji mitska [[Atlantida]] je nedvojbena činjenica). Staroindijska epoha, staroperzijska, zatim egipatsko-kaldejska, grčko-rimska nakon koje slijedi današnja peta epoha te još dvije buduće. Steiner tumači kako ova razdoblja stoje u svojevrsnom mističnom odnosu prema navedenim planetarnim stanjima, što je dio Steinerovog sveobuhvatnog izlaganja o odnosu mikrokozmosa i makrokozmosa; iako se njegove tvrdnje ne podudaraju uvijek u mnogobrojnim i slojevitim tumačenjima. === Lucifer i Ahriman === Steinerova [[demonologija]] ne predstavlja odvojen korpus unutar antropozofije, već je učenje o Luciferu i Ahrimanu uglavnom isprepleteno s ostalim duhovnim činjenicama. Steiner je na najozbiljniji mogući način zastupao tezu kako je čovjek ustvari polje djelatnosti luciferskih i ahrimanskih bića, u kojem on sam zauzima najmanji dio.<ref>Rudolf Steiner [http://wn.rsarchive.org/Lectures/BalWorld/BalWld_index.html ''The Balance in the World and Man, Lucifer and Ahriman'']</ref> [[Lucifer]]a opisuje kao biće koje u čovjeku potiče [[sebičnost]], odvajanje od društva, sanjarenje, fantaziranje, haluciniranje, i drugo, a [[Ahriman]] s druge strane postavlja zapreke ljudskom razvoju, želi od čovjeka proizvesti mehanički [[strojevi|stroj]] te ga odvojiti od Boga. Luciferski princip je razjeđivanje i zagrijavanje a ahrimanski zgušnjavanje i hlađenje. Unatoč ovome Rudolf Steiner tumači kako je od ovih sila nemoguće pobjeći, te se pretjeran utjecaj jednog može uravnotežiti suprotnom snagom drugog.<ref name="anthroposophy" /> Također ih drži neodvojivim od općeg ljudskog razvoja. === Čovjek === Rudolf Steiner reinkarnaciji pristupa kao znanstvenoj [[činjenica|činjenici]], ne kao religijskom pojmu. Za njega su [[reinkarnacija]] i [[karma]] dvije temeljne istine ljudskog postojanja. Ideju o utjecaju pojedinih događaja i djela iz ljudskog života koji utječu na kasniji život čovjeka, Steiner je primijenio i unutar jednog ljudskog života, tj. navodi kako i događaji iz djetinjstva i mladosti imaju svoje djelovanje na kasniji život;<ref>Rudolf Steiner, prvo predavanje iz niza [http://wn.rsarchive.org/Lectures/ManfKarma/19100516p01.html ''Manifestations of Karma'']</ref> dok se sva djela i događaji koje čovjek doživi ili sam uzrokuje preobraženi ponavljaju i u kasnijim životima. Uz ovo naglašava i važnost života duše nakon smrti u duhovnom svijetu između dva zemaljska života, gdje se također stvara ljudska karma. U skladu sa svojim viđenjima, [[čovjek]]a dijeli na četiri osnovna dijela. Fizičko tijelo potom eterično, astralno ili duševno te duhovno. Tvrdi da se duhovno razvija preobražajem nižih dijelova/tijela. Astralno tijelo podijelio je na tri dijela: osjećajna duša, razumska duša i duša svijesti. Ove podjele dovodi u vezu s povijesnim razdobljima kada je čovjek naglašenije razvijao pojedine navedene dijelove vlastitog bića. Uz ovu Steiner se služi i podjelom na mišljenje, osjećanje i htijenje, kao i nizom ostalih podjela koje kod njega nikada nisu trajno određene. Steinerova podjela čovjeka često je i trostruka. Fizičko tijelo tako je podijelio na [[živčani sustav]] s glavom, ritmički sustav ([[disanje]] i cirkulacija), i sustav izmjene tvari s udovima.<ref>Rudolf Steiner ''Duhovni i fizički razvoj svijeta i čovječanstva'' Nova arka, Zagreb 1994. {{ISBN|953-6123-18-5}}</ref> Za duhovno tijelo tvrdi da je nosilac ljudskog ega, odnosno da je duh čovjeka njegovo ja. Dalje ga je podijelio također na tri člana: duh sam (ili duhovno ja), životni duh i duhovni čovjek. Steiner nameće duhovno prosvjetljenje kao glavni cilj, te u svojim djelima daje posebne misaone vježbe kojima se ovo može postići. On to opisuje kao „stupnjeve više spoznaje“ koje naziva imaginacija, inspiracija i intuicija (ovim pojmovima Steiner pridaje drugačije značenje od uobičajenog). On smatra kako mišljenje ima objektivnu snagu te da se njime može doći do više [[spoznaja|spoznaje]], ako je podvrgnuto ciljanom razvoju. == Ostavština == Duhovna ostavština Rudolfa Steinera uključuje oko 270 zabilježenih ciklusa predavanja.<ref name="katalog">Katalog knjiga i predavanja Rudolfa Štajnera Antropozofskog kulturnog centra Beograd iz 2001.</ref> Napisao je i na stotine eseja,<ref>[http://www.rsarchive.org/Holdings/ Rudolf Steiner Archive.org]</ref> i oko četrdeset knjiga.<ref name="katalog" /> Ukupna sakupljena djela sastoje se od 360 svezaka na njemačkom jeziku.<ref>http://www.steinerbooks.org/excerpts/CWs.pdf</ref> Likovna ostavština uključuje zgradu drugog Goetheanuma, te deset popratnih objekata koje je također projektirao Steiner,<ref>Brošura ''Goetheanum'' na engleskom</ref> kao i manji broj skica i skulptura. == Prijem == Steinerov rad najprihvaćeniji je od strane samih antropozofa. Van antropozofskih krugova nije bilo ozbiljnijeg proučavanja Steinerova djela.<ref>Daniel Pinchbeck na ''[http://www.zarez.hr/166/temabroja7.htm Zarez.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312012931/http://www.zarez.hr/166/temabroja7.htm |date=12. ožujka 2009. }}''</ref> Talijanski [[benediktinci|benediktinski]] svećenik i egzorcist Pellegrino Ernetti (1925-1994) tvrdi da je iz obreda egzorcizama koje je vršio, od [[opsjednuće|opsjednutih]] doznao kako [[Lucifer]] između ostalog stoji iza brojnih sljedbi među kojima navodi i "Steinerove antropozofe".<ref>Hrvatska udruga Benedikt.hr dostavljeno pomoću Wayback machine iz knjige , KATEHEZA SOTONE Iz višedesetljetnog iskustva jednog egzorciste, Pellegrino Ernetti Jelsa 2004.,</ref> == Vidi još == * [[Theodor Reuss]] == Literatura == *Renata Bakota ''Rudolf Steiner'', Sipar d.o.o, Zagreb 2007. {{ISBN|978-953-6415-53-3}} *Rudolf Steiner ''Osnove tajne znanosti'' Antropozofsko društvo Marija Sofija, Zagreb 2006. {{ISBN|953-7423-00-X}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Rudolf Steiner}} * [http://www.rudolf-steiner.com/ Rudolf Steiner Archiv] {{de icon}} * [http://www.rsarchive.com/ Rudolf Steiner Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007101223/http://www.rsarchive.com/ |date=7. listopada 2012. }} {{eng oznaka}} * [http://rudolfsteineraudio.com/ Rudolf Steiner audio] {{eng oznaka}} * [http://rudolf-steiner-handbuch.de/ Rudolf Steiner Handbuch/Handbook] PDF {{de icon}}{{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Steiner, Rudolf}} [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Antropozofija]] [[Kategorija:Ezoterija]] [[Kategorija:Životopisi, Austrija]] [[Kategorija:Životopisi, Međimurje]] [[Kategorija:Duhovni učitelji]] jddcrcoya00ti5a9i87srscae8cazaj Maraton lađa 0 24940 7573532 7573292 2026-08-10T12:47:59Z Jure Grm 7596 uklonjeno 6 izmjena od [[Special:Diff/7573252|7573252]] do [[Special:Diff/7573261|7573261]] 7573532 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|kolovoz 2013.}} {{Članak tjedna (ikona)|36. tjedan 2023.}} [[Datoteka:Domagojev stit.png|mini|250px|Štit kneza Domagoja, rad akademskog kipara [[Nikola Vučković|Nikole Vučkovića]]<ref>[https://maraton-ladja.hr/o-nama/maraton-lada O Maratonu lađa] maraton-ladja.hr (pristupljeno 30. srpnja 2022.)</ref>]] [[Datoteka:Maraton ladja 2015.jpg|mini|250px|Uoči starta Maratona 2015.: slijeva gradonačelnik Metkovića [[Božo Petrov]], ''knez Domagoj'', predsjednica RH [[Kolinda Grabar-Kitarović]] te dubrovačko-neretvanski župan [[Nikola Dobroslavić]]]] '''Maraton lađa''' amatersko je [[veslanje|veslačko natjecanje]] u utrci [[Neretvanska lađa|lađa]], tradicijskih autohtonih plovila u [[Neretvanska dolina|dolini Neretve]]. Održava se druge [[subota|subote]] u [[kolovoz]]u, pod pokroviteljstvom [[Predsjednik Hrvatske|Predsjednika Republike Hrvatske]], a u organizaciji Udruge lađara Neretve. Prvi Maraton održan je [[13. rujna]] [[1998.]] godine prigodom obilježavanja sedme obljetnice akcije [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] [[Operacija Zelena tabla – Mala bara]].<ref>{{Citiranje časopisa|url=http://www.maraton-ladja.hr/povijest_maratona.htm|title=Povijest Maratona|archive-url=https://web.archive.org/web/20120301011739/http://www.maraton-ladja.hr/povijest_maratona.htm|archive-date=1. ožujka 2012.|access-date=12. lipnja 2011.}}</ref><ref name="pravilnik">{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/obrasci/PRAVILNIKmaratona_ladja2012.pdf |title=Pravilnik 15. maratona lađa na Neretvi, Metković, 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722090200/http://www.maraton-ladja.hr/obrasci/PRAVILNIKmaratona_ladja2012.pdf |archive-date=22. srpnja 2012. |access-date=14. svibnja 2013.}}</ref> == Utrka == [[Datoteka:GrbUL.jpg|mini|lijevo|250px|Grb organizatora]] [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (02).jpg|mini|250x250px|Start Maratona lađara 2026. u Metkoviću]] Po broju natjecatelja jedno je od najmasovnijih natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prosječno sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što je više od 600 natjecatelja svake godine. Po gledanosti, jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, [[Turizam|turistički]] spektakl i atrakcija. Duž cijele rute uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja, ponajviše uz obalu [[Neretva|Neretve]], te u turističkim i privatnim [[brod]]ovima, kao i iz (za tu prigodu) posebno organiziranog [[vlak]]a.<ref name="Općenito o Maratonu">{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/o_maratonu.htm |title=Općenito o Maratonu |archive-url=https://web.archive.org/web/20131208075418/http://www.maraton-ladja.hr/o_maratonu.htm |archive-date=8. prosinca 2013. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref> Pobjednička posada nagrađuje se zlatnim medaljama, prijelaznim štitom kneza [[Domagoj]]a teškim 37 kilograma i malim štitom (u trajno vlasništvo) te novčanom nagradom. Drugoplasirana i trećeplasirana posada nagrađuju se medaljama, malim štitovima (u trajno vlasništvo) i novčanim nagradama.<ref name="pravilnik" /> Za ostvarene pobjede na tri uzastopna Maratona, posada se nagrađuje i velikim štitom u trajno vlasništvo. == Kvalifikacije i natjecanje == [[Datoteka:Brzinske utrke 2026 (1).jpg|mini|250x250px|Brzinske utrke 2026. u Opuzenu]] Startne se pozicije određuju na brzinskim utrkama koje se održavaju u [[Opuzen]]u, na Maloj Neretvi tjedan dana prije Maratona. Stazu dugu 300 metara (s jednim okretajem) sve posade veslaju u istoj lađi, s istim parićem i veslima. Najprije voze debitanti, a zatim posade prošlog Maratona, obrnutim redoslijedom u odnosu na poredak prošlogodišnjeg Maratona. Posada koja je najbrže odveslala prva bira startnu poziciju, i tako redom do posljednje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/pitanja.htm |title=Najčešća pitanja o Maratonu lađa |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016234043/http://maraton-ladja.hr/pitanja.htm |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref><ref name="pravilnik" /> == Pravac utrke == [[Datoteka:Ruta Maratona ladja.png|mini|lijevo|450px|Ruta Maratona]] [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (16) Izmjene Opuzen.jpg|mini|250x250px|Izmjene u Opuzenu]] [[Datoteka:Ladjari u crnoj rijeci 3.JPG|mini|250px|Lađari u Crnoj rijeci]] Početak je Maratona ispod [[Lučki most|Lučkog mosta]] u Metkoviću, a nastavlja se nizvodno rijekom Neretvom kroz mjesta: [[Kula Norinska]] - [[Krvavac]] - [[Opuzen]] - [[Komin (Ploče)|Komin]] - [[Banja (Ploče)|Banja]] - [[Šarić Struga]] - [[Rogotin]] - [[Čeveljuša]] - [[Stablina]] - [[Ploče]]. Dužina rute iznosi {{n|22 500}} m.<ref name="pravilnik" /> Početkom kolovoza 2011. godine Upravni odbor odlučio je predložiti promjenu rute, jer se nekim dijelovima događao veliki broj problema u svezi s regularnošću natjecanja, ponajviše u Crnoj rijeci od Rogotina do Ploča, dužine oko 3,5 km, zbog čega su odlučili ukinuti tu rutu. Problematični dio Crne rijeke prolazio je kroz Čeveljušu i Stablinu i bio dosta uzak. Na dionicama gdje je nekoliko mostića, zbivali su se zastoji, a zabilježeno je da su se lađari čak i fizički obračunavali. Situaciju je pogoršala izgradnja čvora Čeveljuša, čime je [[Crna rika|Crna rijeka]] na pojedinim mjestima postala još plića nego prije, tako da je postojao rizik da u slučaju [[Morske mijene|oseke]] lađe neće moći proći. I prije se namjeravalo promijeniti rutu, ali je postojala bojazan potapanja lađa izlaskom na [[otvoreno more]]. Lađarska iskustva na [[La Manche]]u te po [[Jadran]]u odagnala su te strahove te se odredila nova trasa, koja bi prolazila kroz [[Rogotin]], jezerom Vlaškom i kanalom do mora. U pločko bi se pomorje ušlo iz pravca luke [[Ploče]].<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/145319/Default.aspx Ante Šunjić: Pločani odlučili promijeniti rutu Maratona lađa] Slobodna Dalmacija {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111145505/http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/145319/Default.aspx |date=11. siječnja 2012. }} , 4. kolovoza 2011.</ref> Prijedlog ipak nije usvojen te se Maraton i dalje odvija prvobitnom rutom.<ref name="pravilnik" /> == Natjecateljska lađa i natjecatelji == [[Datoteka:Neretvanska ladja 1.JPG|mini|150px|lijevo|Lađa uoči starta pod Lučkim mostom u Metkoviću]] Lađa mora biti tradicijskog oblika i dimenzija koje su propisane pravilnikom s točnim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od [[Drvo|drveta]], s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, od drveta kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m.<ref name="Pravilnik 16. maratona">[http://www.maraton-ladja.hr/obrasci/PRAVILNIKmaratona_ladja2013.pdf Pravilnik 16. maratona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016213245/http://maraton-ladja.hr/obrasci/PRAVILNIKmaratona_ladja2013.pdf |date=16. listopada 2013. }} Pristupljeno 8. kolovoza 2013.</ref> Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,5 m, na kojem se nalazi zastava posade, zastava sponzora i zastava sa startnim brojem.<ref name="Pravilnik 16. maratona" /> S obzirom na to da je tijekom godina bilo nedozvoljenih pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga je lađara odlučila, uz pomoć sponzora, izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik Maratona. Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na Maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. Ostale momčadi, koje se na utrkama za startne položaje plasiraju iza 33. mjesta, dužne su same osigurati lađu istih svojstava i veslaju izvan konkurencije.<ref name="Općenito o Maratonu"/><ref name="pravilnik" /> Momčad lađe sastavljena je od 10 veslača te po jednog bubnjara i parićara (kormilara). Pravila dopuštaju tijekom natjecanja zamjenu do 6 novih veslača na rivi u Opuzenu (na točno predviđenom mjestu), tako da momčad ima najmanje 12, a najviše 18 natjecatelja. Ako posada ne napravi zamjene, mora proći kroz koridor predviđen za to.<ref name="Pravilnik 16. maratona" /> Veslači sjede raspoređeni po rubovima strana lađe, a noga im ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Bubnjar se nalazi na ''provi'' (pramcu) ili sredini lađe i po potrebi tijekom utrke može zamijeniti bilo kojeg veslača. Tijekom utrke dopuštena je međusobna zamjena u lađi.<ref name="Općenito o Maratonu"/> Natjecati se mogu osobe muškog spola s navršenih 15 godina života.<ref name="Pravilnik 2019">[http://maraton-ladja.hr/obrasci/PRAVILNIKmaratona_ladja2019.pdf Pravilnik maratona]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristupljeno 25. lipnja 2019.</ref> [[Datoteka:Zabeikomari.jpg|mini|250px|Mješovita muško/ženska posada lađe <br>Žabe i komari iz 2000.]] Prvotna ideja bila je da na Maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva. Kako bi se natjecanje populariziralo, od 2005. godine dopušten je nastup svima koji to žele. Do sada su nastupile tri posade Hrvata iz [[Dijaspora|dijaspore]], posada ''Sinovi Neretve'', potomci naših iseljenika iz [[Australija|Australije]] ([[2000.]] i [[2001.]] godine), posada ''Molise del communa croata'' [[moliški Hrvati|hrvatske manjine]] u [[Italija|Italiji]] iz pokrajine [[Molise]] (čiji su predci iz Neretve)<ref name="Rezultati 2011.">{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/2011.htm |title=Rezultati 14. maratona lađa - 13. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120902032113/http://www.maraton-ladja.hr/2011.htm |archive-date=2. rujna 2012. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref> i ''Salašari Somborski'', članovi [[HKUD Vladimir Nazor, Sombor|HKUD-a Vladimir Nazor]] iz [[Sombor]]a u Vojvodini.<ref name="Rezultati 2011."/> Nastupile su i tri momčadi s Neretve iz susjedne [[Bosna i Hercegovina|BiH]]: [[Čapljina]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/2005.htm |title=Rezultati 8. maratona lađa - 13. kolovoza 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803021756/http://www.maraton-ladja.hr/2005.htm |archive-date=3. kolovoza 2012. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref> [[Čeljevo]]<ref name="Rezultati 2011."/> i [[Gabela]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/2012.htm |title=Rezultati 15. maratona lađa - 11. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130902120740/http://www.maraton-ladja.hr/2012.htm |archive-date=2. rujna 2013. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref> a 2014. i 2015. posada iz [[Latvija|latvijske]] [[Riga|Rige]]. ''Domagojevi gusari'' iz [[Vid (Metković)|Vida]] u vlasništvu imaju najstariju ploveću lađu sagrađenu [[1895.]] godine, a u njoj su sudjelovali na Maratonu 2000. i 2003. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/o_starim_ladjama.htm |title=O starim lađama |archive-url=https://web.archive.org/web/20141105093214/http://www.maraton-ladja.hr/o_starim_ladjama.htm |archive-date=5. studenoga 2014. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref> 2000. godine prvi put su u lađama nastupile i ženske članice posade. Bila je to mješovita [[Muškarac|muško]]/[[Žena|ženska]] posada lađe ''Žabe i komari'' iz Metkovića u lađi iz 1903. godine, koja je veliki uspjeh polučila samim dolaskom na cilj u Pločama, a kao zanimljivost stoji i podatak da oni i danas drže "rekord" najduže odveslanog Maratona - 4 sata i 2 minute.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/2000.htm |title=Rezultati 3. maratona lađa - 13. kolovoza 2000. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803021730/http://www.maraton-ladja.hr/2000.htm |archive-date=3. kolovoza 2012. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref> Nakon toga je na Maratonu sudjelovalo i nekoliko ženskih posada, a od [[2006.]] godine na Maratonu grad Metković redovito predstavlja i ženska posada - ''Metkovke''. == Rezultati == {{glavni|Dodatak:Popis sudionika Maratona lađa}} ===Natjecanja po sezonama=== [[Datoteka:Docek u cilju.JPG|mini|250px|Ulazak pobjednika u cilj u [[Ploče|Pločama]]]] [[Datoteka:Animacija_ladje.gif|mini|250px|Animacija detalja natjecanja na Maratonu]] [[Datoteka:Predsjednik s ladjarima 2.JPG|mini|250px|Predsjednik RH [[Ivo Josipović]] s lađarima na [[Trg kralja Tomislava (Metković)|Trgu kralja Tomislava]] u Metkoviću uoči starta 14. Maratona]] {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" |- bgcolor="lightsteelblue" ! width="20" | Sez. ! width="110" | Datum ! width="90" | Vrijeme pobjednika ! width="150" align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]]<br>Zlato ! width="150" align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]]<br>Srebro ! width="150" align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]]<br>Bronca ! width="40" | Broj lađa |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1. | [[13. rujna]] [[1998.]] | 2h 20' | Rogotin | Gusari (Komin) | Banja Sagena | align="center" | 18 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2. | [[7. kolovoza]] [[1999.]] | — {{fusg|1}} | Rogotin | Gusari (Komin) | Ništa naglo (Komin) | align="center" | 25 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 3. | [[13. kolovoza]] [[2000.]] | 2h 12' | Komin | Rogotin | Gusari (Komin) | align="center" | 26 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 4. | [[11. kolovoza]] [[2001.]] | 2h 15' | Komin | Donjani donji (Slivno) | Rogotin | align="center" | 31 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 5. | [[9. kolovoza]] [[2002.]] | 2h 06' | Donjani donji (Slivno) | Komin | Čeveljuša | align="center" | 33 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 6. | [[9. kolovoza]] [[2003.]] | 2h 18' 07" | colspan="2" |Komin i Rogotin (zajednički u cilju) | Donjani donji (Slivno) | align="center" | 31 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 7. | [[14. kolovoza]] [[2004.]] | 2h 15' 51" | Donjani donji (Slivno) | Baćina | Rogotin | align="center" | 33 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 8. | [[13. kolovoza]] [[2005.]] | 2h 09' 02" | Rogotin | Domagojevi gusari (Vid) | Komin | align="center" | 40 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 9. | [[12. kolovoza]] [[2006.]] | 2h 06' 50" | Rogotin | PMF Zagreb | Domagojevi gusari (Vid) | align="center" | 35 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 10. | [[11. kolovoza]] [[2007.]] | 2h 09' 13" | Rogotin | Komin | Donjani donji (Slivno) | align="center" | 33 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 11. | [[9. kolovoza]] [[2008.]] | — {{fusg|2}} | Staševica | Baćina | Rogotin | align="center" | 33 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 12. | [[8. kolovoza]] [[2009.]] | 2h 14' 48" | Gusari (Komin) | Donjani Donji (Slivno) | Marko Markota (Rogotin) | align="center" | 40 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 13. | [[14. kolovoza]] [[2010.]] | 2h 13' 20" | Gusari (Komin) | Stablina | Marko Markota (Rogotin)<br>i Baćina {{fusg|3}} | align="center" | 35 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 14. | [[13. kolovoza]] [[2011.]] | 2h 16' 44" | Gusari (Komin) | Baćina | Opuzen | align="center" | 35 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 15. | [[11. kolovoza]] [[2012.]] | 2h 21' 18" | Gusari (Komin) | Baćina | Žrnovski galijoti | align="center" | 37 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 16. | [[10. kolovoza]] [[2013.]] | 2h 17' 05" {{fusg|4}} | Gusari (Komin) | Crni Put (Metković) {{fusg|4}} | Žrnovski galijoti {{fusg|4}} | align="center" bgcolor="lightgray" | 41 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 17. | [[9. kolovoza]] [[2014.]] | 2h 09' 09" | Crni put (Metković) | colspan="2" | Stablina i Gusari (Komin) (zajednički u cilju) | align="center" | 37 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 18. | [[8. kolovoza]] [[2015.]] | 2h 14' 14" | Stablina | Gusari (Komin) | Crni put (Metković) | align="center" | 40 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |19. |[[13. kolovoza]] [[2016.]] |2h 20' 32" |Argo (Bjelovar) | colspan="2" |Stablina i Gusari (Komin) (zajednički u cilju) | align="center" |34 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |20. |[[12. kolovoza]] [[2017.]] |2h 11' 02" |Gusari (Komin) |Argo (Bjelovar) |Crni put (Metković) i Stablina (zajednički u cilju) | align="center" |30 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |21. |[[11. kolovoza]] [[2018.]] |2h 13' 40" |Stablina |Argo (Bjelovar) |Gusari (Komin) | align="center" |26 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |22. |[[10. kolovoza]] [[2019.]] |2h 11' 16" |Gusari (Komin) |Stablina |Crni put (Metković) | align="center" |28 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |23. |[[8. kolovoza]] [[2020.]] | bgcolor="lightgray" | '''''2h 04' 32"''''' | colspan="2" |Zagreb i Stablina {{fusg|5}} |Sveti Ilija (Metković) | align="center" |35 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |24. |[[14. kolovoza]] [[2021.]] |2h 11' 47" |Stablina |Zagreb |Crni put (Metković) | align="center" |33 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |25. |[[13. kolovoza]] [[2022.]] |2h 08' 28" |Zagreb |Stablina |Crni put (Metković) | align="center" |30 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |26. |[[12. kolovoza]] [[2023.]] |2h 08' 21" |Zagreb |Općina Slivno |Gusari (Komin) | align="center" |29 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |27. |[[10. kolovoza]] [[2024.]] |2h 15' 09" |Zagreb |Gusari (Komin) |Općina Slivno | align="center" |31 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |28. |[[9. kolovoza]] [[2025.]] |2h 11' 28,28" |Zagreb |Gusari (Komin) |Stablina | align="center" |32 |- | colspan="7" |{{fusd|1}} <small>Nema službenih vremena za 2. Maraton lađa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/1999.htm |title=Rezultati 2. maratona lađa, 7. kolovoza 1999. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803021725/http://www.maraton-ladja.hr/1999.htm |archive-date=3. kolovoza 2012. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref></small> |- | colspan="7" |{{fusd|2}} <small>Ne postoje službena vremena 11. Maratona lađa zbog toga što ih sudci nisu dostavili.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/2008.htm |title=Rezultati 11. maratona lađa, 9. kolovoza 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803021811/http://www.maraton-ladja.hr/2008.htm |archive-date=3. kolovoza 2012. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref></small> |- | colspan="7" |{{fusd|3}} <small>Posada Marko Markota iz Rogotina uložila je službenu žalbu zbog povrede pravila posade Baćine. Sukladno činjenicama i izjavama svjedoka, [[Sudac (šport)|sudci]] su odlučili da se objema posadama dodijeli treće mjesto i podijele brončana odličja na 13. Maratonu lađa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/2010.htm |title=Rezultati 13. maratona lađa, 14. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803021823/http://www.maraton-ladja.hr/2010.htm |archive-date=3. kolovoza 2012. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref></small> |- | colspan="7" |{{fusd|4}} <small>Odlukom žalbenog vijeća diskvalificirane su posade Stabline (2. mjesto) i Baćine (6. mjesto) zbog tučnjave tijekom utrke i na cilju, čime je nanesena velika šteta ugledu Maratona lađa. Vijeće je donijelo i odluku da se 12 posada zbog pogrešnog starta, 2 posade zbog vožnje izvan koridora i drugih manjih nepravilnosti te jedna posada zbog nepropisne dužine jarbola kazne s po jednom minutom dodatka na postignuto vrijeme na 16. Maratonu lađa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/2013/odl.htm |title=Odluka stegovnog povjerenstva 16. maratona lađa, 27. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307101325/http://maraton-ladja.hr/2013/odl.htm |archive-date=7. ožujka 2016. |access-date=27. kolovoza 2013.}}</ref></small> |- | colspan="7" |{{fusd|5}} <small>Nakon žalbe na sudačku odluku o prednosti prolaza donesene tijekom utrke sudačka organizacija je pregledala snimke te je zbog potpune izjednačenosti momčadi utvrđeno da je pogrešno dana prednost prolaska UL Zagreb i zbog takve situacije se momčad UL Stabline stavila u nepovoljni položaj na lokaciji gdje kasnije pretjecanje praktički nije moguće te je odlučeno da se prvo mjesto podijeli između UL Zagreb i UL Stablina.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://maratonladja.hr/aktivnosti/item/10-predmet-priopcenje-za-medije |title=Priopćenje za medije |journal= |access-date=13. kolovoza 2020. |archive-date=19. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200919175134/http://maratonladja.hr/aktivnosti/item/10-predmet-priopcenje-za-medije |url-status=dead }}</ref> Pobjedničko vrijeme je vrijeme momčadi Zagreba.</small> |} <small>Rezultati natjecanja lađara dostupni na [https://www.maraton-ladja.hr/natjecanja stranicama Udruge].</small> ===Zbirna tablica osvajača odličja=== [[Datoteka:Rogotin.jpg|mini|250px|Posada višestrukih pobjednika lađara Rogotina]] [[Datoteka:Kominrogotin.jpg|mini|250px|Dvoboj lađara Komina i Rogotina]] {| border="1" cellpadding="3" cellspacing="0" |- bgcolor="lightsteelblue" ! width="20" | ! width="120" | Posada ! width="70" | Mjesto ! width="50" align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]]<br>Zlato ! width="50" align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]]<br>Srebro ! width="50" align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]]<br>Bronca ! width="50" align="center" | Ukupno |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | '''1.''' | '''Gusari''' | '''[[Komin (Ploče)|Komin]]''' | align="center" |'''7''' | align="center" |'''7''' | align="center" |'''3''' | align="center" |'''17''' |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2. | Rogotin | [[Rogotin]] | align="center" |6 | align="center" |1 | align="center" |3 | align="center" |10 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 3. |Zagreb |[[Zagreb]] | align="center" |5 | align="center" |1 | | align="center" |6 |- | rowspan="1" align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 4. | Stablina |[[Stablina]] | align="center" |4 | align="center" |5 | align="center" |2 | align="center" |11 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 5. | Komin |[[Komin (Ploče)|Komin]] | align="center" |3 | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |6 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 6. | Donjani donji | [[Slivno]] | align="center" |2 | align="center" |2 | align="center" |2 | align="center" |6 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 7. |Argo |[[Bjelovar]] | align="center" |1 | align="center" |2 | align="center" | | align="center" |3 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 8. | Crni put | [[Metković]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |5 | align="center" |7 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 9. | Staševica | [[Staševica]] | align="center" |1 | &nbsp; | &nbsp; | align="center" |1 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 10. | Baćina |[[Baćina]] | &nbsp; | align="center" |4 | align="center" |1 | align="center" |5 |- | rowspan="2" align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 11. | Domagojevi gusari |[[Vid (Metković)|Vid]] | &nbsp; | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |2 |- |Općina Slivno |Slivno | | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |2 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 13. | PMF Zagreb | Zagreb | &nbsp; | align="center" |1 |&nbsp; | align="center" |1 |- | rowspan="2" align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 14. | Marko Markota |[[Rogotin]] |&nbsp; |&nbsp; | align="center" |2 | align="center" |2 |- | Žrnovski galijoti | [[Žrnovo]] | &nbsp; | &nbsp; | align="center" |2 | align="center" |2 |- | rowspan="5" align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 16. | Banja Sagena | [[Banja (Ploče)|Banja]] | &nbsp; | &nbsp; | align="center" |1 | align="center" |1 |- | Čeveljuša | [[Čeveljuša (Ploče)|Čeveljuša]] | &nbsp; | &nbsp; | align="center" |1 | align="center" |1 |- | Ništa naglo | [[Komin (Ploče)|Komin]] | &nbsp; | &nbsp; | align="center" |1 | align="center" |1 |- | Opuzen | [[Opuzen]] | &nbsp; | &nbsp; | align="center" |1 | align="center" |1 |- |Sveti Ilija |Metković | | | align="center" |1 | align="center" |1 |- |} Najuspješnija u povijesti Maratona je posada ''Gusara'' iz Komina sa sedam pobjeda, od kojih je pet uzastopnih od 2009. do 2013. godine te sedam drugih i tri treća mjesta. ''Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti'' iz Rogotina, šest je puta osvojila prvo mjesto, jednom drugo te tri puta treće. Obje udruge u trajnom vlasništvu imaju štit kneza Domagoja. Treća udruga koja je tri puta zaredom osvojila Maraton i tako osvojila štit kneza Domagoja u trajno vlasništvo je udruga lađara iz Zagreba, koja je to uspjela 2024. godine, koja do sada ukupno ima 5 pobjeda i jedno drugo mjesto. ''Argo'' iz [[Bjelovar]]a prva je pobjednička posada izvan doline Neretve. O njihovoj neočekivanoj pobjedi snimljen je [[dokumentarni film]] ''Zlatno runo, Argonauti s ribnjaka''.<ref>http://turizam-bilogorabjelovar.com.hr/manifestacije/bjelovar/dokumentarni-film-zlatno-runo-argonauti-s-ribnjaka {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170807021530/http://turizam-bilogorabjelovar.com.hr/manifestacije/bjelovar/dokumentarni-film-zlatno-runo-argonauti-s-ribnjaka |date=7. kolovoza 2017. }} Preuzeto 6. kolovoza 2017.</ref> == Natjecanje lađarica == [[Datoteka:Maraton ladjarica 2026 (01).jpg|mini|250x250px|Start Maratona lađarica 2026.]] [[Datoteka:Start 2015-4.jpg|mini|250px|Turistički brod na startu u metkovskoj luci]] U okviru održavanja 17. Maratona, 7. kolovoza 2014. godine prvi je put održano zasebno natjecanje za žene, na relaciji Opuzen - Metković, dugoj 10 km.<ref>[http://www.maraton-ladja.hr/2014/ladjarice.htm 1. maraton lađarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810113732/http://www.maraton-ladja.hr/2014/ladjarice.htm |date=10. kolovoza 2014. }} Pristupljeno 9. kolovoza 2014.</ref> Prve četiri godine Maraton lađarica veslao se uzvodno, po uzoru na tradiciju neretvanskih žena koje su u prošlosti ''lancale'' lađe uzvodno Neretvom. Zbog velikog napora potrebnog za veslanje uzvodno te zbog veće mogućnosti ozljeda, od 2018. Maraton lađarica vesla se nizvodno. Promjenom rute, mijenjala su se i mjesta starta i cilja. Tako je prvi Maraton startao ispred rive u Opuzenu da bi sljedeće godine start bio kod [[Stari most u Opuzenu|Starog mosta]], a od 2018. start je u Metkoviću kod Lučkog mosta. Cilj je od 2014. do 2017. bio u Metkoviću kod Lučkog mosta, a od 2018. u Opuzenu kod Starog mosta.<ref name="25godina">{{Citiranje knjige|last=|first=|url=https://www.maraton-ladja.hr/monografija-25-godina-maratona-ladja#flippingbook-bookid_120/5/|title=25 godina Maratona lađa|publisher=Udruga lađara Neretve|year=2023.|isbn=978-953-50691-0-2|pages=185.}}</ref>{{is|185}} Kao i za muškarce, utrka za žene je međunarodnog karaktera. === Rezultati po sezonama=== {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" |- bgcolor="lightsteelblue" !Width = 20 | Sez. !Width = 110 | Datum !Width = 80 | Vrijeme pobjednica !Width = 180 align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]]<br>1. mjesto !Width = 180 align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]]<br>2. mjesto !Width = 180 align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]]<br>3. mjesto !Width = 40 | Broj lađa |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue"| 1. | [[7. kolovoza]] [[2014.]] | — | Gusari Komin | Stablina | Metkovke | align="center" | 10 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue"| 2. | [[6. kolovoza]] [[2015.]] | 1h 08' 30" | Stablina | Gusari Komin | Gusarice Metković | align="center" | 7 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue"| 3. |[[11. kolovoza]] [[2016.]] |1h 21' 08" |Gusarice Metković |Stablina |Metkovke | align="center" |4 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue"| 4. |[[10. kolovoza]] [[2017.]] |1h 04' 45" |Gusarice Metković |Nereide Bjelovar |Metkovke | align="center" |5 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue"| 5. |[[9. kolovoza]] [[2018.]] |1h 03' 30" |Nereide Bjelovar |Opuzen |Metkovke | align="center" |6 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue"| 6. |[[8. kolovoza]] [[2019.]] | — 56' 26" |Gusari Komin |Sparte Bjelovar |Metkovke | align="center"| 8 |- |align="center" bgcolor="lightsteelblue"|7. |[[6. kolovoza]] [[2020.]] |bgcolor="lightgray"|'''— 50' 33"''' |Donjanke Donje Slivno |Sisak |Gusarice Metković | align="center" |10 |- |align="center" bgcolor="lightsteelblue"|8. |[[12. kolovoza]] [[2021.]] |1h 01' 14" |Donjanke Donje Slivno |Nereide Zagreb |Sisak | align="center" bgcolor="lightgray" | 18 |- |align="center" bgcolor="lightsteelblue"|9. |[[11. kolovoza]] [[2022.]] | — 55' 55" |Sisak |Nereide Zagreb |Baćina | align="center" |11 |- |align="center" bgcolor="lightsteelblue"|10. |[[10. kolovoza]] [[2023.]] | — 55' 39" |Sisak |Gusari Komin |Donjanke Donje Slivno | align="center" |11 |- |align="center" bgcolor="lightsteelblue"|11. |[[8. kolovoza]] [[2024.]] | — 52' 13,51" |Sisak |Gusari Komin |Zagreb | align="center" |16 |- |align="center" bgcolor="lightsteelblue"|12. |[[7. kolovoza]] [[2025.]] | 1h 00' 11,84" |Sisak |Zagreb |MUP RH - Lađarice u plavom | align="center" |17 |- |align="center" bgcolor="lightsteelblue"|13. |[[6. kolovoza]] [[2026.]] | — 58' 09" |Sisak |MUP RH - Lađarice u plavom |Zagreb | align="center" |17 |} <small>Rezultati natjecanja lađarica dostupni na [https://www.maraton-ladja.hr/maraton-ladarica stranicama Udruge].</small> ===Zbirna tablica osvajačica odličja=== {| border="1" cellpadding="3" cellspacing="0" |- bgcolor="lightsteelblue" !Width = 20 | !Width = 180 | Posada !Width = 70 | Mjesto !Width = 50 align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]]<br>1. mjesto !Width = 50 align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]]<br>2. mjesto !Width = 50 align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]]<br>3. mjesto !Width = 50 align="center" | Ukupno |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1. |Sisak |[[Sisak]] | align="center" |5 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |7 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2. |Gusari |[[Komin (Ploče)|Komin]] | align="center" |2 | align="center" |3 | align="center" | | align="center" |5 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 3. |Gusarice |[[Metković]] | align="center" |2 | align="center" | | align="center" |2 | align="center" |4 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" |4. |Donjanke Donje |[[Slivno]] | align="center" |2 | | align="center" |1 | align="center" |3 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 5. | Stablina |[[Stablina]] | align="center" |1 | align="center" |2 | align="center" | | align="center" |3 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 6. |Nereide |[[Bjelovar]] | align="center" |1 | align="center" |1 | | align="center" |2 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 7. |Nereide |[[Zagreb]] | | align="center" |2 | | align="center" |2 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 8. | Zagreb |[[Zagreb]] | align="center" | | align="center" |1 | align="center" |2 | align="center" |3 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 9. | MUP RH - lađarice u plavom |[[Zagreb]] | align="center" | | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |2 |- | rowspan="2" align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 10. | Opuzen |[[Opuzen]] | align="center" | | align="center" |1 | align="center" | | align="center" |1 |- |Sparte |[[Bjelovar]] |align="center" | |align="center" |1 |align="center" | |align="center" |1 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 12. | Metkovke |[[Metković]] | align="center" | | align="center" | | align="center" |5 | align="center" |5 |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 13. | Baćina |[[Baćina]] | align="center" | | align="center" | | align="center" |1 | align="center" |1 |} == Zanimljivosti == [[Datoteka:MARKA Maraton ladja pat.png|200px|mini|desno|Poštanska markica Hrvatske pošte izdana 2024.]] * u srpnju [[2008.]] godine jedna posada neretvanskih lađara sudjelovala je na Svjetskoj izložbi mora i mornara u [[francuska|francuskom]] [[Brest (Francuska)|Brest]]u<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/2008/Brest/naslovn.html |title=Festival mora i mornara |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016163823/http://maraton-ladja.hr/2008/Brest/naslovn.html |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref> * [[26. lipnja]] [[2009.]] godine reprezentativna momčad neretvanskih lađara preveslala je kanal [[La Manche]] između [[Ujedinjeno kraljevstvo|britanske]] i [[Francuska|francuske]] obale u vremenu od 3 sata i 40 minuta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/lm/la_manche09.html |title=La Manche 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016235602/http://maraton-ladja.hr/lm/la_manche09.html |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=15. svibnja 2013.}}</ref><ref>[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=2321 Lađari stigli do francuske obale] Objavljeno 26. lipnja 2009.</ref> * [[19. lipnja]] [[2010.]] godine posada neretvanskih lađara u sklopu projekta ''Tragovima pradjedova - lađom preko Jadrana'' preveslala je [[Jadransko more]] na relaciji Metković - [[Termoli]], dugoj oko 140 [[Nautička milja|milja]] neprekidno veslajući oko 35 sati<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.maraton-ladja.hr/ntjadran/jadran.htm |title=Lađarski poduhvat, lađom preko Jadrana „Tragom pradjedova“ |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016172425/http://maraton-ladja.hr/ntjadran/jadran.htm |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=13. svibnja 2013.}}</ref> * [[29. lipnja]] [[2013.]] godine neretvanski lađari kao prva međunarodna posada sudjeluju na međunarodnoj regati "Palio del Medeterraneo", utrci tradicionalnih čamaca ''gozzo'' koja je održana u [[Taranto|Tarantu]]<ref>[http://www.maraton-ladja.hr/2013/foto/taranto/ltr.html Lađari na regati u Tarantu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130715232145/http://www.maraton-ladja.hr/2013/foto/taranto/ltr.html |date=15. srpnja 2013. }} Pristupljeno 18. srpnja 2013.</ref> * Hrvatska pošta pustila je 8. srpnja 2024. u opticaj prigodnu poštansku marku s motivom neretvanskih lađara tijekom natjecanja nominalne vrijednosti 1,80 €, te izdala prigodnu omotnicu prvog dana.<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska pošta - Maraton lađa na poštanskoj marki|url=https://hrvatska.posta.hr/hr/press-centar/vijesti/maraton-ladja-na-postanskoj-marki|access-date=2024-07-05|website=hrvatska.posta.hr|language=hr}}</ref> == Odjek i utjecaj == [[Datoteka:NR04 Neretva - Dubrovnik-Neretva 11.jpg|250px|mini|desno|Maraton lađa 2016. godine]] [[Datoteka:Kup kneza Domagoja 2026.jpg|250px|mini|desno|Kup kneza Domagoja 2026. godine]] Kao rezultat ciljeva Maratona lađa za revitalizacijom, očuvanjem i promocijom [[neretvanska lađa|neretvanske lađe]], može se ubrojiti i još nekoliko tradicijskih natjecanja koja su nastala na ideji Maratona, a koji su svojevrsna uvertira Maratonu: * ''Kup sv. Ilije'' u Metkoviću vozi se od 2014. godine na dan grada Metkovića, sv. Iliju.<ref>[http://www.arhiva.metkovic.hr/default.asp?izb=novosti/ladjarskiKupGM2014.asp I. lađarski kup Grada Metkovića] metkovic.hr (objavljeno 21. srpnja 2014., pristupljeno 12. kolovoza 2017)</ref> * ''Lađarski kup Župe Bagalović'', uspostavljen 2005. godine, vozi se svake godine druge subote u srpnju, točno mjesec dana prije samog Maratona lađa i to je ujedno generalna proba ekipama za sami Maraton, na 15 kilometara dugoj dionici od [[Krvavac|Krvavca]] preko [[Kula Norinska|Kule Norinske]] do [[Metković]]a i nazad, uoči blagdana [[Gospa od Karmela|Gospe od Karmela]], zaštitnice župe Bagalović.<ref>[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=5464 metkovic.hr: Gusari prvi, Jerkovac treći]</ref> * ''Kup [[Domagoj|kneza Domagoja]]'', uspostavljen 2005. godine, vozi se svake godine [[4. kolovoza]] na [[Norin]]u u [[Vid (Metković)|Vidu]] dan uoči blagdana [[Gospa Snježna|Ledene Gospe]], zaštitnice župe Vid.<ref>[http://domagojevi-gusari.vid.hr/kupkd.htm domagojevi-gusari.vid.hr: Kup kneza Domagoja]</ref> * ''Utrka malih [[neretvanska trupa|trupa]]'', održava se svake godine zadnje subote mjeseca srpnja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://kulanorinska.hr/web/?p=2737 |title=kulanorinska.hr: Utrka trupa u znaku naših veslača |archive-url=https://web.archive.org/web/20160325231402/http://kulanorinska.hr/web/?p=2737 |archive-date=25. ožujka 2016. |access-date=18. srpnja 2013.}}</ref> * ''Međunarodna regata neretvanskih lađa od [[Klek (Slivno)|Kleka]] do [[Neum]]a'', uspostavljena 2012. godine, vozila se početkom srpnja.<ref>[http://domagojevi-gusari.vid.hr/images/foto-2013/klneum/dg.html domagojevi-gusari.vid.hr: 2. lađarska regata Klek-Neum 2013.]</ref> Uspjeh Maratona lađa i njegov utjecaj na revitalizaciju neretvanske lađe dao je vjetar u leđa organizaciji regata u drugim tipovima tradicijskih plovila na vesla diljem obale. * ''Lošinjska regata pasara na vesla'' (od 2013. godine), [[Mali Lošinj]] * ''Ženska veslačka regata "Dlan i veslo"'' (obnovljena 2012. godine), [[Betina]] * ''Ženska veslačka regata "U susret Gospi od Anđela"'' (od 2012.godine), [[Krapanj]] == Literatura == *{{Citiranje knjige|last=|first=|url=https://www.maraton-ladja.hr/monografija-25-godina-maratona-ladja#flippingbook-bookid_120/5/|title=25 godina Maratona lađa|publisher=Udruga lađara Neretve|year=2023.|isbn=978-953-50691-0-2}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Maraton lađa}} * [http://www.maraton-ladja.hr/ Službena stranica] * [http://www.tzmetkovic.hr/maraton-lada.html Maraton na stranicama TZ Metković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140409181122/http://www.tzmetkovic.hr/maraton-lada.html |date=9. travnja 2014. }} [[Kategorija:Šport u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Veslanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Manifestacije u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Športske manifestacije]] [[Kategorija:Metković]] [[Kategorija:Opuzen]] [[Kategorija:Ploče]] [[Kategorija:Hrvatska športska natjecanja]] [[Kategorija:Delta Neretve]] [[Kategorija:Veslanje u Metkoviću]] 1w78awv282ojuv60evjueu2vsimq6of Sapna 0 25047 7574108 7118399 2026-08-11T11:11:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7574108 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Sapna (Čaglin)]]|naselje u općini [[Čaglin]], [[Hrvatska]]}} {{Općina FBiH| ime = Sapna| županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]| centar = Sapna| karta=Sapna Municipality Location.png| grb=| načelnik = Zudin Mahmutović | površina = 118 | stanovništvo = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>15.850 (2007.) | gustoća = 134,32 }} '''Sapna''' je grad i [[općina]] u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Sapna je kao općina osnovana [[18. ožujka]] [[1998.]] godine kada se na osnovu Odluke [[FBiH|Federalnog]] parlamenta po prvi put sastalo Općinsko vijeće. Općina Sapna je nastala podjelom općine [[Zvornik]] na dva dijela: na općinu Zvornik u [[Republika Srpska|RS]] i općinu Sapna u [[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]. == Zemljopis i stanovništvo == Veći dio bivše općine Zvonik Daytonskim sporazumom je pripao Republici Srpskoj. Manji dio, naselja: Sapna, Goduš, Kraljevici, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i dijelovi naselja Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok pripao je Federaciji. Na tom dijelu, površine 118 km<sup>2</sup>, formirana je nova općina - općina Sapna. Na njenom prostoru živi oko 15.850 stanovnika, od čega u samom gradu 5.358 stanovnika. ====Sapna (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Sapna''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |1.722 (95,29%) |1.652 (99,51%) |1.025 (95,79%) |- |'''Srbi''' |46 (2,54%) |2 (0,12%) |33 (3,08%) |- |'''Hrvati''' |6 (0,33%) |0 |0 |- |'''Jugoslaveni''' |14 (0,77%) |2 (0,12%) |3 (0,28%) |- |'''ostali i nepoznato''' |19 (1,05%) |4 (0,24%) |9 (0,84%) |- |'''ukupno''' |'''1.807''' |'''1.660''' |'''1.070''' |} == Naseljena mjesta == Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], veći dio općine [[Zvornik]] ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. U sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] ušla su naseljena mjesta: [[Goduš]], [[Kraljevići]], [[Međeđa (Sapna, BiH)|Međeđa]], [[Rastošnica]], [[Rožanj]] i [[Sapna]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Baljkovica]], [[Kiseljak (Zvornik, BiH)|Kiseljak]], [[Nezuk]], [[Vitinica]] i [[Zaseok (Zvornik, BiH)|Zaseok]]. Od ovog područja formirana je općina '''Sapna'''. == Uprava == == Povijest == Sapna je imala svoju autonomnost još od ranog perioda povijesti [[BiH]]. Poznato je da su na području Sapne ljudi živjeli još od najstarijih vremena. Sapna kao administrativno – teritorijalni pojam se spominje još u periodu srednjeg vijeka. Poznat je i na najstarijim kartama ucrtan naziv [[Župa Sapna]]. U onom vremenu taj naziv je predstavljao područje koje je egzistiralo kao jedna autonomna cjelina. Dokaz aktivnog življenja ljudi na području Sapne su mnogobrojni [[stećak|stećci]] koji se i danas nalaze u naseljima: Hanđelići, Međeđa, Gornja Sapna itd. U periodu srednjeg vijeka Sapna je predstavljala važno komunikacijsko područje između tadašnjih gradova Zvornika i [[Teočak]]a. Dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]] na ove prostore Sapna se spominje kao nahija Sapna koja pripada [[zvornički sandžak|zvorničkom sandžaku]] koji je osnovan u periodu između [[1478.]] i [[1483.]] godine. Veoma aktivnu naseljenost ljudi iz ovog perioda potvrđuju mnogobrojna [[mezarje|mezarja]] koja se nalaze na više lokaliteta. Za vrijeme austro – ugarske vlasti Sapna pripada zvorničkom kotaru ([[srez]]u). Također u vrijeme [[kraljevina SHS|kraljevine SHS]] odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] Sapna je bila u sastavu sreza Zvornik kao jedna od deset općina, a u sastavu okruga tuzlanskog. Nakon Drugog svjetskog rata Sapna egzistira kao općinsko središte sve do [[1958.]] godine kada se gasi zvornički srez i priključuje tuzlanskom, a općina Sapna se pripaja općini Zvornik. Tokom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH|agresije na BiH]] dio tadašnje općine Zvornik, odnosno današnja općina Sapna se na veoma efikasan način organizirala i opstala kao slobodni teritorij. Sapna pripada katoličkoj župi Zvornik-Srebrenica, čiji župnik pohodi ovu župu. Broj katolika vrlo je mali. 31. prosinca 2014. bilo je 1 domaćinstvo s 1 katolikom.<ref name="kczs-zvornik">[http://www.kczs.ba/zvornik/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] ''Zvornik'' (pristupljeno 10. lipnja 2016.)</ref> == Gospodarstvo == Područje ove općine je izrazito [[poljoprivreda|poljoprivredno]]. Njen brdsko - planinski položaj je pogodan za razvoj [[voćarstvo|voćarstva]] i uzgoj [[stoka|stoke]]. Da bi se mogla razvijati suvremena proizvodnja, potrebno je izgraditi infrastrukturne objekte: puteve, električnu mrežu, uvesti mehanizaciju, podići pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Neki od ovih projekata su već realizirani. == Obrazovanje == U Sapni se od obrazovnih institucija nalaze Osnovna i Srednja škola Sapna. Osnovna škola je najveća na području Tuzlanskog kantona s obzirom na to da je jedina osnovnoškolska ustanova na općini. Podružnice ima u Godušu, Sapni (gornjem dijelu), Međeđi, Nezuku (do 4. razreda) i u Vitinici (8 razreda). Osnovnu školu Sapna pohađa nešto preko 1000 učenika. Ako usporedimo taj broj s brojem od 1600 školaraca iz 2005. godine jasno je da se migracija stanovništva odrazila i na obrazovanje. Srednja škola nosi službeni naziv "Mješovita srednja škola Sapna". Obzirom na mali broj stanovnika na općini, svake godine se upisuje po jedno odjeljenje za nekoliko različitih zanimanja. Od poljoprivredne do ekonomske struke. U školskoj 2012/13. godini školu pohađa 607 učenika. Škola je nositelj nekoliko projektnih aktivnosti u lokalnoj zajednici a najznačajnija je manifestacija Dan jabuke i pekmeza, koja se održava svake godine. == Šport == Sapna ima samo jedan nogometni klub, koji je ujedno i škola nogometa i nosi naziv "Fair play". Fair play okuplja oko 120 dječaka i djevojčica razvrstanih u nekoliko uzrasnih kategorija, ali bez seniora i juniora. 2011. godine je ugašen [[OFK Sloga Sapna]], koji je ranije nosio naziv OFK Vitinica Sapna, a nastao je spajanjem klubova FK Vitezovi Sapna i FK Mladost Vitinica. Klub se natjecao u Prvoj županijskoj ligi Tuzlanske županije. Osim nogometnog kluba, u Sapni egzistiraju i OKI Drina (natječe se u Prvoj bh. ligi sjedeće odbojke), lovačko i ribolovno društvo, košarkašku klub Sapna, koji je u ženskoj pionirskoj konkurenciji bio prvak BiH 2010. godine. == Mediji == *[[RTV Glas Drine]] ==Izvori== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.sapna.ba/ SapnaOnLine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622042603/http://www.sapna.ba/ |date=22. lipnja 2007. }} * [http://www.opcinasapna.ba/ Službena stranica Općine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529083053/http://www.opcinasapna.ba/ |date=29. svibnja 2015. }} * [http://www.mss-sapna.com/ Mješovita srednja škola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011184213/http://mss-sapna.com/ |date=11. listopada 2007. }} * [http://www.os-vitinica.com/ Osnovna škola Vitinica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070523112216/http://os-vitinica.com/ |date=23. svibnja 2007. }} {{Zvornik}} {{BiH}} [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]] pnduc1nn8c4ww022z2gcazhyy5c58z8 Slivno 0 25627 7573666 7372108 2026-08-10T17:23:23Z MaGa 20797 + 7573666 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Slivno |vrsta = općina |grb = Slivno (grb).gif |zastava = |slika = Slivno crkva (2).JPG |opis slike = Župna crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Slivnu |županija = {{Z+X|DNŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Smiljan Mustapić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |naselja = [[#Općinska naselja|18 općinskih naselja]] |površina = 52,8 |visina = |z. širina = 43.00 |z. dužina = 17.51 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 2046 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://opcina-slivno.hr/}} |bilješke = }} '''Slivno''' je općina u južnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. ==Podrijetlo naziva mjesta== Postoje dvije varijante podrijetla imena Slivno. Po prvoj Slivno je dobilo ime po smještaju s lijeve odnosno "s live" strane [[Neretva|Neretve]]. Po drugoj varijanti, središnje i najstarije selo na području župe Slivno Ravno i Slivanjskog poluotoka dobilo je ime po zemljopisnom položaju i okolnom reljefu. Selo se nalazi [[Dolina|dolini]] u okruženju [[Brdo|brda]] Kosa (sa [[Sjever|sjevera]]), Pozvizda (s [[Jug|juga]]) i Jastrebove glavice (sa [[Zapad|zapada]]). Vode obilnih [[kiša]] slijevale su se niz navedena brda i prema [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i Neretvanskom blatu, pa je po slijevanju tih voda selo je dobilo ime Slivno.<ref>[http://opcina-slivno.hr/podrijetlo-imena/ Općina Slivno, podrijetlo imena]</ref> == Općinska naselja == Općini pripada 18 naselja:<ref>[http://opcina-slivno.hr/naselja/ Općina Slivno, naselja]</ref> * [[Blace]] * [[Duba]] * [[Duboka (Slivno)|Duboka]] * [[Klek (Slivno)|Klek]] * [[Komarna]] * [[Kremena]] * [[Lovorje]] * [[Lučina (Slivno)|Lučina]] * [[Mihalj]] * [[Otok (Slivno)|Otok]] * [[Pižinovac]] * [[Podgradina (Slivno)|Podgradina]] * [[Raba (Slivno)|Raba]] * [[Slivno Ravno]] * [[Trn (Slivno)|Trn]] * [[Tuštevac]] * [[Vlaka (Slivno)|Vlaka]] * [[Zavala (Slivno)|Zavala]] == Zemljopis == Slivno je primorska općina u [[Neretvanska dolina|Neretvanskoj dolini]]. Graniči s gradom [[Opuzen]]om, općinom [[Zažablje]] te s općinom [[Neum]] u [[BiH]]. Proteže se na tri područja: nizinsko (dio područja [[Delta Neretve|delte Neretve]] lijevo od obale [[Mala Neretva|Male Neretve]]), obalno (22 km obale između ušća Male Neretve i uvale Moračna), te područje zaleđa (krša).<ref>{{Citiranje weba|title=Geografski položaj – Općina Slivno|url=https://opcina-slivno.hr/geografski-polozaj/|access-date=2024-04-29|language=hr}}</ref> Sjedište općine je naselje [[Vlaka (Slivno)|Vlaka]]. == Klima == Područje općine nalazi se u polju djelovanja [[Sredozemna klima|sredozemne klime]], s vrućim i sušnim ljetima te obilnijim oborinama i umjerenim temperaturama ostalih godišnjih doba. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 16 °C, u srpnju i kolovozu do 34 °C, a zimi rijetko pada ispod 0 °C. Najviše oborina pada krajem jeseni i početkom zime (prosinački prosjek je oko 200 mm/m²), a ljeta su uglavnom sušna. Godišnji prosjek sunčanih dana je od 106 do 111, a oblačnih od 87 do 101. Najučestaliji vjetrovi su [[Jugo (vjetar)|jugo]] (do 30 %), [[bura]] (do 29 %), [[maestral]] (do 24 %) i [[Levant (vjetar)|levant]] (do 15 %).<ref>{{Citiranje weba|title=Klimatska obilježja – Općina Slivno|url=https://opcina-slivno.hr/klimatska-obiljezja/|access-date=2024-04-29|language=hr}}</ref> == Stanovništvo == Godine [[2001.]] općina Slivno imala je 2078 [[Stanovništvo|stanovnika]].,<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_02/h01_01_02_zup19.html Popis 2001., Dubrovačko-neretvanska županija]</ref> a po popisu iz [[2011.]] općina je imala 1999 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup19.html Popis 2011., Dubrovačko-neretvanska županija]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Slivno |p1857=1107 |p1869=1272 |p1880=1427 |p1890=1641 |p1900=1887 |p1910=2247 |p1921=2194 |p1931=2437 |p1948=2659 |p1953=2656 |p1961=2580 |p1971=2110 |p1981=1838 |p1991=1665 |p2001=2078 |p2011=1999 |p2021=2046 |napomena=Nastala iz stare općine Metković. U 1981. sadrži dio podataka grada Opuzena. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == [[Općinski načelnik|Načelnik općine]] je Jurica Mušan ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]), a predsjednik [[Općinsko vijeće|Općinskog vijeća]] je Draženko Čović iz iste stranke. == Povijest == Na prostoru Slivnog Ravnog postoje mnoge [[ilirske gomile]] i [[Gradina (tip naselja)|gradine]] što svjedoči nastanjavanju od davnine. Na području Lovorja pronađeni su ostatci naselja i grobovi iz rimskog doba. Nakon dolaska Hrvata područje je pripadalo Zahumskoj kneževini čije je sjedište bilo u Stonu, a prvi spomen ''Slivna u Neretvi'' u povijesnim dokumentima datira 1358. godine. Mnogobrojni nalazi stećaka svjedoče o životu u srednjem vijeku, a posebno se ističe nekropola Greblje u zaseoku Provići. U 14. stoljeću spominju se trgovište solju u Kleku, te utvrda na otočiću Osinju, a područje pada pod tursku vlast poslije 1490. godine, da bi bilo oslobođeno 1689. zauzećem utvrde Kuline iznad Kleka.<ref name=":0" /><!-- == Gospodarstvo == --> == Župa sv. Stjepana prvomučenika – Slivno Ravno == Područje Slivna Ravna do 14. stoljeća pripadalo je [[Stonska biskupija|Stonskoj biskupiji]], nakon čega ulazi u sastav [[Trebinjska biskupija|Trebinjske biskupije]], sve do oslobođenja od Turaka, kada ulazi u sastav [[Makarska biskupija|Makarske biskupije]]. Stanovništvo susjedne Hercegovine (od kojega potječu današnji stanovnici) doseljavalo je na područje Slivna Ravna u dva navrata. Prvi val zbio se 1686. kada se stanovništvo naselilo na području Opuzena, a nakon oslobođenja od Turaka, doseljenici su se nastanili po slivanjskim selima. Drugi val doseljavanja zbio se za vrijeme [[Mali rat|Malog rata]] (1714. – 1718.). Župa u Slivnu Ravnom osnovana je nakon oslobođenja od Turaka 1689., a s doseljenicima su se doselili i njihovi svećenici. Prvi župnik u Slivnu bio je don Petar Dragobratović. Župnici su sve do sredine 19. stoljeća stanovali u tvrđavi [[Smrdan grad|Smrdan]] ili u Gradu. Župna kuća kod župne crkve sv. Stjepana sagrađena je 1857. i useljena 1860. godine. Napuštena je 1966. od kada je župnik stanovao na [[Vlaka (Slivno)|Vlaci]] u kupljenoj kući u čijem je prizemlju bila kapela, a na katu podignut župni stan. Ta je građevina srušena 1989., a tadašnji župnik don Ljubo Pavić uselio se u nove prostore u prizemlju nove župne crkve. Za vrijeme don Senka Antunovića, stara župna kuća u Slivnu počela se obnavljati i uređivati za mrtvačnicu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Slivno Ravno|url=https://smn.hr/neretvanski-dekanat/456|access-date=2024-04-29|website=Splitsko-makarska nadbiskupija|language=hr-hr}}</ref> === Sakralni objekti župe Slivno Ravno === [[Datoteka:Church in Smrdan grad.jpg|220px|mini|desno|Crkva Velike Gospe na Smrdan gradu]] * župna crkva Svetog Stjepana Prvomučenika na Slivnu * filijalna crkva Svetog Ante Padovanskog na Rabi * filijalna crkva Svetog Ivana Krstitelja između Blaca i Vala * filijalna crkva Svetog Petra i Pavla u Kleku * filijalna crkva Gospe od Zdravlja u Vlaci * crkva Svetog Ivana Krstitelja na otočiću Osinju * crkva Velike Gospe na Gradu * crkva Svetog Liberana na Jastrebovoj glavici * kapela Svetog Vlaha (Blaža) na Kremeni * kapela Svetog Alojzija na Zavali * bivša kapelica Svetog Nikole u Kleku == Znamenitosti == [[Datoteka:Smrdan grad 4.jpg|220px|mini|Smrdan grad]] {{Dvostruka slika|right|Nekropola Greblje (4).jpg|107|Nonkovica kula.jpg|107|Nekropola Greblje|Nonkovića kula}} *[[Smrdan grad]] je utvrda iznad mjesta Klek uz stari put koji je spajao [[Delta Neretve|dolinu Neretve]] s [[Dubrovačko primorje|Dubrovačkim primorjem]]. Današnji ostatci utvrde sagrađeni su krajem 17. stoljeća na mjestu nekadašnje utvrde iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], nakon što su je [[Mlečani]] 1689. osvojili od [[Osmanlije|Osmanlija]]. Trokutastog je tlocrta s bedemima od oko 50 metara po svakoj strani. Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.<ref>[https://web.archive.org/web/20190911174552/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=376945997 Slivno Ravno, Utvrda Smrdan Grad s crkvom Gospe Velike] Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Klek |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31811 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. ožujka 2017.}}</ref> *[[Kula Nonković|Nonkovića kula]], četverokatna obrambena kula četvrtastog oblika iz 17. stoljeća koja se nalazi u Kleku. Građena je od pravilno tesanih kamenih kvadara a pokrivena krovom na četiri vode. Na svakom su katu po dva prozora s konzolama i kamenim prstenovima. Ulazna vrata s nadvratnikom i dovratnicima su na zapadnom pročelju, a iznad njih je grb obitelji Nonković, vjerojatnim graditeljima kule. Iza kule nalazi se kapelica sa zvonikom na preslicu na pročelju, a uz nju bunar s krunom i ukrašenim uglovima.Na popisu je kulturnih dobara Republike Hrvatske.<ref>[https://web.archive.org/web/20200223111614/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=397378882 Klek, Kula Nonković] Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 23. veljače 2020.)</ref> *[[Nekropola stećaka Greblje]], kasnosrednjovjekovna nekropola, sjeverno od sela Provići. Brojčano je jedna od najvećih nekropola neretvanskog područja: evidentirano je 67 [[stećak]]a od kojih su 33 ukrašena primjerka.<ref>[https://web.archive.org/web/20200222180729/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=397309420 Slivno Ravno, Nekropola stećaka „Greblje“] Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 22. veljače 2020.)</ref> * Galerija "Stećak" u Kleku, mjesto okupljanja književnika, likovnih, dramskih i drugih umjetnika. Osim u Kleku, djeluje u Opuzenu, Pločama, Metkoviću i Zagrebu, a ovisno o potrebama i u drugim mjestima.<ref>[https://www.hkz.hr/galerija-stecak.php Galerija Stećak Klek] Hrvatska kulturna zaklada (pristupljeno 22. veljače 2020.)</ref> *[[Osinj|Otok Osinj]], nenaseljeni otočić pored Blaca. Vrlo je vjerojatno bio naseljen već u rimsko doba, a za vrijeme vladavine bizantskog cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikoga]] bila je podignuta utvrda čija je svrha bila zaštita i nadzor bizantskih posjeda na istočnoj obali Jadrana. Mijenjao je mnoge vlasnike, a nakon oslobođenja [[Neretvanska krajina|Neretvanske krajine]] od Osmanlija 1688. i došao je u sastav Mletačke Republike koja ga je 1744. dala u posjed plemićkoj obitelji Nonković, a njezini su ga članovi prodali seljacima iz Blaca.<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Osinj |url=https://enciklopedija.hr/clanak/45678 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=20. ožujka 2017.}}</ref> Osim bizantske utvrde, na otoku su pronađeni ostatci crkve i franjevačkoga samostana. Na utvrde je prvi ukazao don [[Radovan Jerković]], svećenik i povjesničar. Obišao je lokalitet te napravio skicu tlocrta utvrde i crkve unutar nje. Crkvu je smatrao starijom od utvrde i pripisao je ranokršćanskom dobu. Rezultate toga rada objavio je 1942. u sarajevskom Napretku.<ref name="jeličić">Jasna Jeličić-Radonić: [http://hrcak.srce.hr/114546 Skulptura ranokršćanske crkve iz castelluma na otočiću Osinju na ušću Neretve] Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Vol. 35 No.1, prosinac 1997. (pristupljeno 20. ožujka 2017.)</ref> U crkvi se danas bogoslužje povremeno služi, a cijeli se kompleks nalazi na popisu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.<ref>[http://franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=352&Itemid=7 Plina - Stablina (povijest župe)] Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Split (pristupljeno 20. ožujka 2017.)</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20190911175516/https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=376945971 Slivno Ravno, Crkva sv. Ivana na otoku Osinju] Arhivirana stranica Ministarstva kulture RH (pristupljeno 20. ožujka 2017.)</ref> *[[Pelješki most]], most dug 2404 metra, najviše visine 55 metara koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] čime cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske <!--== Obrazovanje == --><!-- == Kultura == == Šport == --> == Udruge == [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (12).jpg|200px|mini|desno|Udruga lađara Slivno (u drugom planu) na 29. Maratonu lađa]] * Udruga lađara Općine Slivno == Poznate osobe == * [[Zoran Curić]], geograf * [[Mirko Popović]], slikar == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://opcina-slivno.hr/ Službena stranica Općine] {{Mrva-općina}} {{Naselja u sastavu Općine Slivno}} {{GiO DNŽ}} [[Kategorija:Slivno| ]] [[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] pluv1vdt4x6qs5xe2f30uvusmjhzpvg Miro Gavran 0 26285 7573562 7573514 2026-08-10T13:46:20Z Af03ling 324292 Izbrisan podatak o redatelju filma "Samoća" jer ni u prethodnim dvama filmovima nisu navedena imena redatelja. 7573562 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Miro Gavran | boja = #B0C4DE | slika = Miro_Gavran_na_promociji_knjige_Tri_prijatelja_iz_Novog_Zrina_(2022.).JPG | veličina = 220px | opis slike = Miro Gavran 2022. godine | puno ime = Miro Gavran | pseudonim = | rođenje = [[3. svibnja]] [[1961.]] | mjesto rođenja = [[Gornja Trnava]], [[FD Hrvatska]] | smrt = | mjesto smrti = | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = od [[1983.]] | vrsta = | teme = | period = | supruga = [[Mladena Gavran]] | suprug = | djeca = [[Jakov Gavran]] | djela = ''Zaboravljeni sin'', ''Margita ili putovanje u prošli život'', ''Nekoliko ptica i jedno nebo'', ''Svašta u mojoj glavi'', ''Sretni dani'', ''Ljeto za pamćenje'' | nagrade = [[Nagrada Mato Lovrak]], [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"]] | potpis = | web = http://www.mirogavran.com/ | fusnote = }} '''Miro Gavran''' ([[Gornja Trnava]], [[3. svibnja]] [[1961.]]) [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[pripovjetka|pripovjedač]], pisac za mlade i redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. Najizvođeniji je hrvatski dramski pisac.<ref>[http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/bracni-par-gavran-o-umjetnosti-zivotu-i-vjeri/112128/ Bračni par Gavran: O umjetnosti, životu i vjeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124162849/http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/bracni-par-gavran-o-umjetnosti-zivotu-i-vjeri/112128/ |date=24. studenoga 2018.}}, Hrvatski radio Osijek. 1. veljače 2016. (pristupljeno 2. lipnja 2018.)</ref> Djela su mu prevedena na 44 jezika, s više od 280 izdanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 450 kazališnih premijera diljem svijeta, a pogledalo ih je više od četiri milijuna ljudi.<ref>[https://www.mirogavran.com/hr/o-autoru/zivotopis Životopis], mirogavran.com, pristupljeno 20. studenoga 2023.</ref> Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen izvan zemlje rođenja – [[Gavranfest|GavranFest]] – na kojem se izvode isključivo predstave nastale po njegovim tekstovima. Od [[6. studenoga]] [[2021.]] godine do 21. lipnja 2025. godine bio je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref>[https://www.matica.hr/omatici/Predsjednici%20Matice%20hrvatske/ Predsjednici Matice hrvatske], matica.hr, pristupljeno 8. srpnja 2025.</ref> Umjetnički je voditelj [[Teatar GAVRAN|Teatra GAVRAN]]. == Životopis == Miro Gavran rođen je u [[Gornja Trnava|Gornjoj Trnavi]] 1961. godine. U [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] završio je srednju školu 1980. godine. Nakon toga upisao je studij [[Dramaturgija|dramaturgije]] na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Diplomirao je dramaturgiju na [[Akademija za kazalište, film i televiziju u Zagrebu|Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu]]. Radio je kao dramaturg i kazališni ravnatelj [[Teatar &TD|Teatra &TD]]. Debitirao je [[1983.]] godine s dramom ''Kreontova Antigona'' u [[Dramsko kazalište Gavella|Dramskom kazalištu Gavella]] u Zagrebu, u kojoj je progovorio o političkoj manipulaciji.<ref>{{Citiranje weba|title=Gavran, Miro|url=https://enciklopedija.hr/clanak/gavran-miro|url-status=live|access-date=16. veljače 2026.|website=Hrvatska enciklopedija (LZMK)}}</ref> Do sada je napisao 57 kazališnih tekstova, 11 romana za odrasle, dvije zbirke kratkih priča, dvije knjige poezije i deset knjiga za djecu i mlade. Od [[1993.]] godine živi i radi kao profesionalni pisac. Njegovi kazališni i prozni tekstovi uvršteni su u brojne antologije i hrestomatije u zemlji i inozemstvu, a njegovo djelo proučava se na brojnim sveučilištima diljem svijeta. Postao je redovitim članom [[Ruska akademija književnosti|Ruske akademije književnosti]], [[22. travnja]] [[2014.]] godine,<ref>Ivan Raos, [http://www.sloboda.hr/hrvatski-knjizevnici-miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/ Hrvatski književnici Miro Gavran i Dimitrije Popović postali članovi Ruske akademije književnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150415010557/http://www.sloboda.hr/hrvatski-knjizevnici-miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/|date=15. travnja 2015.}}, sloboda.hr, 25. travnja 2014., preuzeto 29. travnja 2014.</ref> dok je u svibnju iste godine izabran za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U studenome [[2016.]] godine postao je članom Slavenske akademije književnosti i umjetnosti, čije je sjedište u bugarskom gradu [[Varna]], a [[23. lipnja]] [[2022.]] godine proglašen je počasnim akademikom HAZU BiH. Od svibnja [[2024.]] godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref>{{Citiranje weba|last=Ščuric|first=Ramona|date=2024-05-17|title=Hrvatska dobila 17 novih akademika: Primljen i najmlađi redoviti član koji nema ni 50 godina|url=https://www.srednja.hr/novosti/hrvatska-dobila-17-novih-akademika-primljen-i-najmladi-redoviti-clan-koji-nema-ni-50-godina/|access-date=2024-06-02|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref> Godine 2025. postao je redoviti član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti u Crnoj Gori.<ref>{{Citiranje weba|date=27. listopada 2025.|title=Miro Gavran novi je redovni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-novi-je-redovni-clan-dukljanske-akademije-znanosti-i-umjetnosti-1902175|url-status=live|access-date=10. kolovoza 2026.|website=Večernji list}}</ref> == Književni rad == Godine 1986. dramom ''Noć bogova'' tematizira odnos umjetnika i vlasti u [[Totalitarizam|totalitarnom]] sustavu. Potom piše ciklus drama u kojima najvažnijom temom postaju muško-ženski odnosi. Kreirao je velik broj kompleksnih ženskih likova. Njegove junakinje istodobno su i snažne i emocionalne. U ranim proznim tekstovima opisuje život u hrvatskoj provinciji, oslikavajući male ljude, svojevrsne antijunake, koji zadržavaju pozitivan odnos prema životu, čak i kada se suoče s nepravdom i s velikim teškoćama, što se najbolje ogleda u romanu ''Zaboravljeni sin'' iz [[1989.]] godine, čiji je glavni junak dvadesetogodišnji mladić s lakšim intelektualnim teškoćama. Kao četrdesetogodišnjak počinje ispisivati psihološko-egzistencijalne romane inspirirane [[Biblija|Biblijom]] u kojima biblijske junake približava senzibilitetu suvremenih čitatelja, tako da ga rado čitaju i vjernici i ateisti, pronalazeći u tim romanima univerzalne humane poruke. Njegove knjige objavljene su u gradovima diljem svijeta. == Djela == === Romani === * ''Zaboravljeni sin'' (1989.) * ''Kako smo lomili noge'' (1995.) * ''Klara'' (1997.) * ''Margita ili putovanje u prošli život'' (1999.) * ''Judita'' (2001.) * ''Krstitelj'' ( 2002.) * ''Poncije Pilat'' (2004.) * ''Jedini svjedok ljepote'' (2009.) * ''Kafkin prijatelj'' (2011.) * ''Nekoliko ptica i jedno nebo'' (2016.) * ''Portret duše'' (2023.) === Zbirke kratkih priča === * ''Mali neobični ljudi'' (1989.) * ''Priče o samoći'' (2019.) === Knjige za djecu i mlade === * ''Svašta u mojoj glavi'' (1991., Nagrada „Ivana Brlić Mažuranić”) * ''Kako je tata osvojio mamu'' (1994.) * ''Oproštajno pismo'' (1994.) * ''Zaljubljen do ušiju'' (1994.) * ''Sretni dani'' (1994., Nagrada „Mato Lovrak”) * ''Igrokazi s glavom i repom'' (1995.) * ''Pokušaj zaboraviti'' (1996.) * ''Profesorica iz snova'' (2006., Specijalna nagrada – Međunarodni književni festival za djecu i mlade u [[Sofija|Sofiji]]) * ''Igrokazi za djecu'' (2013.) * ''Ljeto za pamćenje'' (2015., Nagrada „Mato Lovrak”) Objavio je i pjesničku zbirku ''Pjesme'', poemu ''Obrana Jeruzalema'' te zbirku monologa ''Kazališni monolozi''.<ref>{{Citiranje weba|title=Gavran, Miro akademik|url=https://www.info.hazu.hr/clanovi/gavran-miro/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=HAZU}}</ref> === Kazališni tekstovi === Dosad je napisao 57 kazališnih tekstova: ''Kad umire glumac'', ''Sve o ženama'', ''Sve o muškarcima'', ''Ljubavi Georgea Washingtona'', ''Čehov je Tolstoju rekao zbogom'', ''Kako ubiti predsjednika'', ''Zaboravi Hollywood'', ''Zabranjeno smijanje'', ''Tajna Grete Garbo'', ''Traži se novi suprug'', ''Paralelni svjetovi'', ''Hotel Babilon'', ''Muž moje žene'', ''Pacijent doktora Freuda'', ''Lutka'', ''Sladoled'', ''Pivo'', ''Svaki tvoj rođendan'', ''Savršeni partner'', ''Glasnogovornik'', ''Na kavici u podne'', ''Agencija za sreću''…<ref>{{Citiranje weba|last=Mostarkić Gobbo|first=Helena|date=2022-10-22|title=Miro Gavran: Moji tekstovi nose optimistički prizvuk zato jer je to dio mog svjetonazora i mog pogleda na svijet. Ja sam takav kakav jesam|url=https://www.glasistre.hr/knjizevnost/miro-gavran-moji-tekstovi-nose-optimisticki-prizvuk-zato-jer-je-to-dio-mog-svjetonazora-i-mog-pogleda-na-svijet-ja-sam-takav-kakav-jesam-825582|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Glas Istre}}</ref> U veljači [[2005.]] godine sarajevska sveučilišna profesorica Gordana Muzaferija objavila je monografsku knjigu Kazališne igre Mire Gavrana u kojoj je na tri stotine stranica analizirala trideset četiri Gavranova teksta pisana za kazalište. U proljeće [[2007.]] godine njemačka izdavačka kuća Anton Hiersemann Stuttgart iz Stuttgarta koja proteklih pedesetak godina, svake treće godine objavljuje izbor najboljih svjetskih dramatičara, uvrstila je čak tri Gavranova teksta u najnoviji izbor, a riječ je o dramama ''Kreontova Antigona'', ''Ljubavi Georgea Washingtona'' i ''Noć bogova''. Među uvrštenim autorima su i: [[David Edgar]], [[Jon Fosse]], [[Michael Frayn]], [[Peter Handke]], [[Elfriede Jelinek]], [[Neil La Bute]], [[Slawomir Mrožek]], [[Yasmina Reza]], [[Tom Stoppard]] i [[George Tabori]]. Godine 2019. njegova drama ''Lutka'' uvrštena je u antologiju jedanaest najboljih suvremenih istočnoeuropskih dramatičara na kineskom jeziku te objavljena u Šangaju.<ref>{{Citiranje weba|date=23. srpnja 2024.|title=Gavranova "Lutka" premijerno izvedena u Indiji|url=https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/gavranova-lutka-premijerno-izvedena-u-indiji-11672479|url-status=live|access-date=10. kolovoza 2026.|website=HRT – Glas Hrvatske}}</ref> == Kazališne produkcije == Miro Gavran najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu,<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/408/Srljamo%20u%20dru%C5%A1tvo%20kakvo%20ne%20cijenimo%20/ Miro Gavran, književnik. Srljamo u društvo kakvo ne cijenimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170831143643/http://www.matica.hr/vijenac/408/Srljamo%20u%20dru%C5%A1tvo%20kakvo%20ne%20cijenimo%20/|date=31. kolovoza 2017.}}, razgovarao [[Andrija Tunjić]], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 408, 22. listopada 2009., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> s više od 450 kazališnih premijera diljem svijeta. U razdoblju od [[1983.]] do [[2025.]] godine njegove drame postavljene su u četrdesetak zemalja, a najčešće u [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]]. {| class="wikitable" border="1" cellpadding="2" !Zemlja !Broj produkcija |- | [[Hrvatska]] | '''98''' |- | [[Češka]] | '''31''' |- | [[Poljska]] | '''31''' |- | [[Bosna i Hercegovina]] | '''29''' |- | [[Slovačka]] | '''28''' |- | [[Srbija]] | '''25''' |- | [[Rusija]] | '''24''' |- | [[Njemačka]] | '''23''' |- | [[SAD]] | '''23''' |- | [[Slovenija]] | '''21''' |- | [[Indija]] | '''15''' |- | [[Bugarska]] | '''13''' |- | [[Mađarska]] | '''12''' |- | [[Rumunjska]] | '''10''' |- | [[Albanija]] | '''9''' |- | [[Austrija]] | '''8''' |- | [[Kosovo]] | '''8''' |- | [[Sjeverna Makedonija]] | '''7''' |- | [[Turska]] | '''6''' |- | [[Francuska]] | '''5''' |- | [[Litva]] | '''5''' |- | [[Latvija]] | '''4''' |- |[[Ukrajina]] |'''3''' |- | [[Grčka]] | '''3''' |- | [[Italija]] | '''3''' |- | [[Crna Gora]] | '''3''' |- | [[Izrael]] | '''3''' |- |[[Australija]] |'''3''' |- | [[Brazil]] | '''3''' |- | [[Nizozemska]] | '''2''' |- | [[Belgija]] | '''2''' |- | [[Estonija]] | '''2''' |- |[[Nigerija]] |'''2''' |- | [[Japan]] | '''1''' |- |[[Danska]] |'''1''' |- |[[Kuba]] |'''1''' |- |[[Argentina]] |'''2''' |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |'''1''' |- |[[Armenija]] |'''2''' |- |[[Čile]] |'''1''' |- | '''Ukupan broj produkcija''' | '''469'''<ref>{{Citiranje weba|title=Popis premijera|url=https://www.mirogavran.com/hr/o-autoru/premijere|url-status=live|access-date=22. srpnja 2025.|website=Miro Gavran}}</ref> |} == Filmografija == Napisao je i scenarije za televizijske filmove ''Djed i baka se rastaju'' i ''Zabranjeno smijanje''. U [[Vilnius|Vilniusu]] ([[Litva]]), prema njegovoj komediji ''Papučari'' snimljen je 2013. film ''Kako ukrasti ženu'' na litavskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba|last=Šarlija|first=Mateja|date=2. rujna 2008.|title=Rusi snimaju film po scenariju Mire Gavrana|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/48404/rusi-snimaju-film-po-scenariju-mire-gavrana|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Nacional}}</ref> Prema njegovoj kratkoj priči ''U zagrljaju rijeke'' snimljen je kratki igrani film „Samoća”.<ref>{{Citiranje weba|last=Vukić Gavran|first=Zorana|date=2024-03-07|title=Najnoviji film Bobbyja Grubića i Mire Gavrana „U zagrljaju rijeke“ snimljen u Međimurju, uskoro na svjetskim festivalima|url=https://emedjimurje.net.hr/vijesti/2925738/foto-najnoviji-film-bobbyja-grubica-i-mire-gavrana-u-zagrljaju-rijeke-snimljen-u-medimurju-uskoro-na-svjetskim-festivalima/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Emedjimurje}}</ref> === Scenarist === * "[[Djed i baka se rastaju]]" ([[1996.]]) * "[[Teško je reći zbogom]]" ([[1998.]]) * "[[Ljubavi Georgea Washingtona]]" ([[2001.]]) * "[[Zabranjeno smijanje]]" ([[2012.]]) * "[[Kaip pavogti zmona]]" ([[2013.]]) * [["Samoća"]] ([[2025.]]) == Priznanja i nagrade == Gavran je dobio više od trideset književnih i kazališnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, a među njima i Nagradu ''Central European Timea'' 1999. godine u Budimpešti, koja se dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima za cjelokupan opus, Nagradu ''Europski krug'' 2003. godine u Zagrebu za afirmaciju europskih vrijednosti u svojim tekstovima<ref>Mira Muhoberac, [http://www.matica.hr/vijenac/504/Peti%20Gavranfest%20%E2%80%93%20u%20Europi%20za%20Europu/ Kazališni festival s predstavama Mire Gavrana, 26. lipnja–1. srpnja. Peti Gavranfest – u Europi za Europu], ''Vijenac'', br. 504, 27. lipnja 2013., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> te Nagradu Dr. Alois Mock-Europapreis<ref>{{Citiranje weba|last=Šestan|first=Marija|date=21. prosinca 2017.|title=Well-known Croatian writer Miro Gavran receives Dr Alois Mock Europapreis award|url=https://www.hina.hr/news/9676031|url-status=live|access-date=22. srpnja 2025.|website=Hina}}</ref> koja se dodjeljuje istaknutim Europljanima za promicanje europskih vrijednosti. * 1984. dobitnik je nagrade stručnog žirija Gavellinih večeri za "Kreontovu Antigonu" * 1997.: [[Nagrada Mato Lovrak]] za djelo ''Sretni dani'' * Dvostruki je dobitnik Nagrade Večernjeg lista za kratku priču * Četverostruki je dobitnik [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrade za dramsko djelo "Marin Držić"]] Hrvatskog ministarstva kulture za tekstove: ** 1995.: ''Kad umire glumac'' ** 2004.: ''Zabranjeno smijanje'' ** 2005.: ''Nora danas'' ** 2009.: ''Najluđa predstava na svijetu'' * 2012.: Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za roman ''Kafkin prijatelj''<ref>{{Citiranje weba|first=jp/VLM|date=2012-04-26|title=Miro Gavran dobitnik nagrade HAZU za roman \"Kafkin prijatelj\"|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-dobitnik-nagrade-hazu-za-roman-kafkin-prijatelj-402912|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2013.: Počasni građanin Malog Lošinja<ref>{{Citiranje weba|last=Purić|first=Bojan|date=2013-10-14|title=Gavran počasni građanin, Šolić za životno djelo|url=https://www.otoci.net/index.php/u-politici/1090-gavran-pocasni-gradanin-solic-za-zivotno-djelo?fb_comment_id=1380042948884710_3024|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Otoci.net}}</ref> * 2014.: Član Ruske akademije književnosti<ref>{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - Miro Gavran i Dimitrije Popović postali članovi Ruske akademije književnosti|url=https://www.culturenet.hr/miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/47731|access-date=2024-03-16|website=www.culturenet.hr}}</ref> * 2015.: Početak manifestacije „Let s Gavranom” u Novoj Gradiški<ref>{{Citiranje weba|date=2015-10-23|title=Otvoren Međunarodni skup: Miro Gavran prozni i kazališni pisac 2015.|url=https://radiong.hr/otvoren-medunarodni-skup-miro-gavran-przni-i-kazalisni-pisac-2015/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Radio Nova Gradiška}}</ref> * 2016.: [[Nagrada Mato Lovrak]] za djelo ''Ljeto za pamćenje''<ref>Marina Balen, [http://www.os-mlovraka-veliki-grdjevac.skole.hr/nagrada_mato_lovrak?news_id=652 Izvješće o dodjeli književne nagrade „Mato Lovrak“ u 2016. za najbolji dječji roman u 2015. godini], Osnovna škola Mate Lovraka Veliki Grđevac, 22. svibnja 2016., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> * 2016.: [[Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]<ref>Zorana Vukić, [https://www.cro-kultura.com/?p=2890 ''Miro Gavran dobitnik je godišnje “Nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2016.godinu”''], cro-kultura.com, 28. studenoga 2017., pristupljeno 7. veljače 2018.</ref> * 2016.: Odlikovan [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]] (koji mu je dodijelila predsjednica Republike Hrvatske)<ref>{{Citiranje weba|date=20. lipnja 2016.|title=NN 73/2016 (10.8.2016.), Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom Miri (Ivan) Gavranu|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2016_08_73_1732.html|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Narodne novine}}</ref> * 2017.: Nagrada [[Didak Buntić|Didak]] za promicanje hrvatske kulture (koji mu je dodijelio provincijalat [[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačke franjevačke provincije]])<ref>{{Citiranje weba|first=Sa. M.|date=22. veljače 2017.|title=Bandić, Kolinda, Gavran, Rimac dobitnici nagrade ''Didak''|url=https://bljesak.info/kultura/flash/bandic-kolinda-gavran-rimac-dobitnici-nagrade-didak/187930|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Bljesak.info}}</ref> * 2017.: Godišnja nagrada [[Hrvatski kulturni klub|Hrvatskog kulturnog kluba]] za promicanje hrvatske kulture u svijetu<ref>{{Citiranje weba|last=Tarbuk|first=S.|date=1. prosinca 2017.|title=MIRO GAVRAN PRIMIO NAGRADU ZA PROMICANJE HRVATSKE KULTURE U SVIJETU – Novčani dio nagrade kao poklon knjižnici i kazalištu rodnog grada|url=https://slavonski.hr/miro-gavran-primio-nagradu-za-promicanje-hrvatske-kulture-u-svijetu-novcani-dio-nagrade-kao-poklon-knjiznici-i-kazalistu-rodnog-grada/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Slavonski.hr}}</ref> * 2017.: Nagrada [[Alois Mock|Dr. Alois Mock]]-Europapreis (Beč)<ref>{{Citiranje weba|date=20. prosinca 2017.|title=Miro Gavran primio nagradu Alois Mock: 'Beskrajno sam sretan'|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-primio-nagradu-alois-mock-beskrajno-sam-sretan-1215462|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2018.: Zlatni orden za zasluge u Republici Austriji<ref>{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2018.|title=MIRI GAVRANU URUČEN “ZLATNI ORDEN ČASTI ZA ZASLUGE U REPUBLICI AUSTRIJI” KOJIM GA JE ODLIKOVAO PREDSJEDNIK REPUBLIKE AUSTRIJE ALEXANDER VAN DER BELLEN|url=https://kulturforum-zagreb.org/novosti/press-foto/miri-gavranu-urucen-zlatni-orden-casti-za-zasluge-u-republici-austriji-kojim-ga-je-odlikovao-predsjednik-republike-austrije-alexander-van-der-bellen/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Austrijski kulturni forum – AKF}}</ref> * 2018.: Prvi hrvatski veleposlanik kravate (''Academia Cravatica'')<ref>{{Citiranje weba|date=7. rujna 2018.|title=Miro Gavran prvi hrvatski veleposlanik kravate|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/miro-gavran-prvi-hrvatski-veleposlanik-kravate-1268543|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2019.: Proglašen počasnim građaninom [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] * 2019.: Dani Mire Gavrana u Mostaru<ref>{{Citiranje weba|date=20. ožujka 2019.|title=Dani Mire Gavrana u Mostaru|url=https://matis.hr/novosti/dani-mire-gavrana-u-mostaru/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Hrvatska matica iseljenika}}</ref> * 2021.: Nagrada za životno djelo Josip i Ivan Kozarac<ref>{{Citiranje weba|first=M. K.|date=31. listopada 2021.|title=Miro Gavran dobio nagradu za životno djelo na 27. Danima Josipa i Ivana Kozarca|url=https://www.nacional.hr/miro-gavran-dobio-nagradu-za-ivotno-djelo-na-27-danima-josipa-i-ivana-kozarca/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Nacional}}</ref> * 2022.: Večernjakov pečat – osoba godine u kategoriji Kultura<ref>{{Citiranje weba|last=Vecernji.ba|date=27. svibnja 2022.|title=Miro Gavran: Iznimno sam sretan što ovu nagradu dobivam u 180. godini postojanja Matice hrvatske|url=https://www.vecernji.ba/vecernjakov-pecat/miro-gavran-iznimno-sam-sretan-sto-ovu-nagradu-dobivam-u-180-godini-postojanja-matice-hrvatske-1590014|url-status=live|access-date=6. srpnja 2022.|website=Večernji list}}</ref> * 2022.: Počasni je akademik HAZU BiH<ref>{{Citiranje weba|last=HKD Napredak|title=U Mostaru održana svečana sjednica Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) {{!}} HKD Napredak|url=https://www.hkdnapredak.com/u-mostaru-odrzana-svecana-sjednica-hrvatske-akademije-za-znanost-i-umjetnost-hazu/|url-status=live|access-date=2022-07-06|language=hr}}</ref> * 2023.: [[Nagrada „Antun Branko Šimić”]] za poemu Obrana Jeruzalema<ref>{{Citiranje weba|last=Vukoja|first=Frano|date=28. travnja 2024.|title=Godišnja književna nagrada "Antun Branko Šimić" Miri Gavranu za poemu „Obrana Jeruzalema“|url=https://www.vecernji.ba/kultura/godisnja-knjizevna-nagrada-antun-branko-simic-miri-gavranu-za-poemu-obrana-jeruzalema-1675996|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2023.: Priznanje "Osoba godine 2023." za književna postignuća<ref>{{Citiranje weba|date=16. veljače 2024.|title=Miro Gavran – osoba godine 2023.|url=https://laudato.hr/emisije/domaci-program/izdvojeno/miro-gavran-osoba-godine-2023|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Laudato TV}}</ref> * 2024.: Počasni član Hrvatskog diplomatskog kluba<ref>{{Citiranje weba|title=POČASNI ČLANOVI (13)|url=https://www.hdk-cdc.hr/o-nama/clanovi-hdk/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Hrvatski diplomatski klub}}</ref> * 2024.: Zlatna povelja [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]] za književni rad<ref>{{Citiranje weba|date=10. ožujka 2024.|title=Poznati ovogodišnji dobitnici županijskih priznanja|url=https://www.035portal.hr/vijest/poznati-ovogodisnji-dobitnici-zupanijskih-priznanja/clanak-31187|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=035 portal}}</ref> * 2024.: [[Nagrada Dubravko Horvatić|Nagrada „Dubravko Horvatić”]] za poemu Obrana Jeruzalema<ref>{{Citiranje weba|last=Škugor-Hrnčević|first=Smiljana|date=9. svibnja 2024.|title=Gavran kirurški zasijeca u tkivo suvremenog društva|url=https://www.matica.hr/vijenac/787/gavran-kirurski-zasijeca-u-tkivo-suvremenog-drustva-36253/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Matica hrvatska}}</ref> * 2025.: Nagrada „Hrvatski stećak” za osobit doprinos hrvatskoj književnosti<ref>{{Citiranje weba|date=14. lipnja 2025.|title=Vidoška pjesnička noć vratila se među stećke u punom sjaju|url=https://stolac.city/stolac/foto-vidoska-pjesnicka-noc-vratila-se-medu-stecke-u-punom-sjaju/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Stolac city}}</ref> * 2025.: Redovni član [[Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti|Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti]]<ref>{{Citiranje weba|date=27. listopada 2025.|title=Miro Gavran postao redoviti član Dukljanske akademije u Crnoj Gori|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/miro-gavran-postao-redoviti-clan-dukljanske-akademije-u-crnoj-gori/2724455.aspx|url-status=live|access-date=29. listopada 2025.|website=Index.hr}}</ref> == Osobni život == Od svoje dvadesete godine živi u Zagrebu. Oženjen je glumicom [[Mladena Gavran|Mladenom Gavran]], s kojom je [[2002.]] godine osnovao [[Teatar Gavran]]. Njihov sin Jakov je glumac. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} ;Mrežna mjesta *[http://www.mirogavran.com/ Službena stranica] *[http://www.teatar-gavran.hr teatar-gavran.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150418154833/http://www.teatar-gavran.hr/ |date=18. travnja 2015. }} *[https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B34758%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[https://www.tportal.hr/kultura/clanak/miro-gavran-postao-novi-predsjednik-matice-hrvatske-foto-20211106 Miro Gavran - novi predsjednik Matice hrvatske] {{Predsjednici Matice hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Gavran, Miro}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]] [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici_nagrade_HAZU]] [[Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Mato Lovrak]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] kwinh9yvafyp3z6gkimeys5wyc7yduu 7573565 7573562 2026-08-10T13:47:35Z Af03ling 324292 Izmijenjen podatak o nagradama: Miro Gavran dobio je više od 40 nagrada. 7573565 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Miro Gavran | boja = #B0C4DE | slika = Miro_Gavran_na_promociji_knjige_Tri_prijatelja_iz_Novog_Zrina_(2022.).JPG | veličina = 220px | opis slike = Miro Gavran 2022. godine | puno ime = Miro Gavran | pseudonim = | rođenje = [[3. svibnja]] [[1961.]] | mjesto rođenja = [[Gornja Trnava]], [[FD Hrvatska]] | smrt = | mjesto smrti = | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = od [[1983.]] | vrsta = | teme = | period = | supruga = [[Mladena Gavran]] | suprug = | djeca = [[Jakov Gavran]] | djela = ''Zaboravljeni sin'', ''Margita ili putovanje u prošli život'', ''Nekoliko ptica i jedno nebo'', ''Svašta u mojoj glavi'', ''Sretni dani'', ''Ljeto za pamćenje'' | nagrade = [[Nagrada Mato Lovrak]], [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"]] | potpis = | web = http://www.mirogavran.com/ | fusnote = }} '''Miro Gavran''' ([[Gornja Trnava]], [[3. svibnja]] [[1961.]]) [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[pripovjetka|pripovjedač]], pisac za mlade i redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. Najizvođeniji je hrvatski dramski pisac.<ref>[http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/bracni-par-gavran-o-umjetnosti-zivotu-i-vjeri/112128/ Bračni par Gavran: O umjetnosti, životu i vjeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124162849/http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/bracni-par-gavran-o-umjetnosti-zivotu-i-vjeri/112128/ |date=24. studenoga 2018.}}, Hrvatski radio Osijek. 1. veljače 2016. (pristupljeno 2. lipnja 2018.)</ref> Djela su mu prevedena na 44 jezika, s više od 280 izdanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 450 kazališnih premijera diljem svijeta, a pogledalo ih je više od četiri milijuna ljudi.<ref>[https://www.mirogavran.com/hr/o-autoru/zivotopis Životopis], mirogavran.com, pristupljeno 20. studenoga 2023.</ref> Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen izvan zemlje rođenja – [[Gavranfest|GavranFest]] – na kojem se izvode isključivo predstave nastale po njegovim tekstovima. Od [[6. studenoga]] [[2021.]] godine do 21. lipnja 2025. godine bio je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref>[https://www.matica.hr/omatici/Predsjednici%20Matice%20hrvatske/ Predsjednici Matice hrvatske], matica.hr, pristupljeno 8. srpnja 2025.</ref> Umjetnički je voditelj [[Teatar GAVRAN|Teatra GAVRAN]]. == Životopis == Miro Gavran rođen je u [[Gornja Trnava|Gornjoj Trnavi]] 1961. godine. U [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] završio je srednju školu 1980. godine. Nakon toga upisao je studij [[Dramaturgija|dramaturgije]] na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Diplomirao je dramaturgiju na [[Akademija za kazalište, film i televiziju u Zagrebu|Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu]]. Radio je kao dramaturg i kazališni ravnatelj [[Teatar &TD|Teatra &TD]]. Debitirao je [[1983.]] godine s dramom ''Kreontova Antigona'' u [[Dramsko kazalište Gavella|Dramskom kazalištu Gavella]] u Zagrebu, u kojoj je progovorio o političkoj manipulaciji.<ref>{{Citiranje weba|title=Gavran, Miro|url=https://enciklopedija.hr/clanak/gavran-miro|url-status=live|access-date=16. veljače 2026.|website=Hrvatska enciklopedija (LZMK)}}</ref> Do sada je napisao 57 kazališnih tekstova, 11 romana za odrasle, dvije zbirke kratkih priča, dvije knjige poezije i deset knjiga za djecu i mlade. Od [[1993.]] godine živi i radi kao profesionalni pisac. Njegovi kazališni i prozni tekstovi uvršteni su u brojne antologije i hrestomatije u zemlji i inozemstvu, a njegovo djelo proučava se na brojnim sveučilištima diljem svijeta. Postao je redovitim članom [[Ruska akademija književnosti|Ruske akademije književnosti]], [[22. travnja]] [[2014.]] godine,<ref>Ivan Raos, [http://www.sloboda.hr/hrvatski-knjizevnici-miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/ Hrvatski književnici Miro Gavran i Dimitrije Popović postali članovi Ruske akademije književnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150415010557/http://www.sloboda.hr/hrvatski-knjizevnici-miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/|date=15. travnja 2015.}}, sloboda.hr, 25. travnja 2014., preuzeto 29. travnja 2014.</ref> dok je u svibnju iste godine izabran za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U studenome [[2016.]] godine postao je članom Slavenske akademije književnosti i umjetnosti, čije je sjedište u bugarskom gradu [[Varna]], a [[23. lipnja]] [[2022.]] godine proglašen je počasnim akademikom HAZU BiH. Od svibnja [[2024.]] godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref>{{Citiranje weba|last=Ščuric|first=Ramona|date=2024-05-17|title=Hrvatska dobila 17 novih akademika: Primljen i najmlađi redoviti član koji nema ni 50 godina|url=https://www.srednja.hr/novosti/hrvatska-dobila-17-novih-akademika-primljen-i-najmladi-redoviti-clan-koji-nema-ni-50-godina/|access-date=2024-06-02|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref> Godine 2025. postao je redoviti član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti u Crnoj Gori.<ref>{{Citiranje weba|date=27. listopada 2025.|title=Miro Gavran novi je redovni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-novi-je-redovni-clan-dukljanske-akademije-znanosti-i-umjetnosti-1902175|url-status=live|access-date=10. kolovoza 2026.|website=Večernji list}}</ref> == Književni rad == Godine 1986. dramom ''Noć bogova'' tematizira odnos umjetnika i vlasti u [[Totalitarizam|totalitarnom]] sustavu. Potom piše ciklus drama u kojima najvažnijom temom postaju muško-ženski odnosi. Kreirao je velik broj kompleksnih ženskih likova. Njegove junakinje istodobno su i snažne i emocionalne. U ranim proznim tekstovima opisuje život u hrvatskoj provinciji, oslikavajući male ljude, svojevrsne antijunake, koji zadržavaju pozitivan odnos prema životu, čak i kada se suoče s nepravdom i s velikim teškoćama, što se najbolje ogleda u romanu ''Zaboravljeni sin'' iz [[1989.]] godine, čiji je glavni junak dvadesetogodišnji mladić s lakšim intelektualnim teškoćama. Kao četrdesetogodišnjak počinje ispisivati psihološko-egzistencijalne romane inspirirane [[Biblija|Biblijom]] u kojima biblijske junake približava senzibilitetu suvremenih čitatelja, tako da ga rado čitaju i vjernici i ateisti, pronalazeći u tim romanima univerzalne humane poruke. Njegove knjige objavljene su u gradovima diljem svijeta. == Djela == === Romani === * ''Zaboravljeni sin'' (1989.) * ''Kako smo lomili noge'' (1995.) * ''Klara'' (1997.) * ''Margita ili putovanje u prošli život'' (1999.) * ''Judita'' (2001.) * ''Krstitelj'' ( 2002.) * ''Poncije Pilat'' (2004.) * ''Jedini svjedok ljepote'' (2009.) * ''Kafkin prijatelj'' (2011.) * ''Nekoliko ptica i jedno nebo'' (2016.) * ''Portret duše'' (2023.) === Zbirke kratkih priča === * ''Mali neobični ljudi'' (1989.) * ''Priče o samoći'' (2019.) === Knjige za djecu i mlade === * ''Svašta u mojoj glavi'' (1991., Nagrada „Ivana Brlić Mažuranić”) * ''Kako je tata osvojio mamu'' (1994.) * ''Oproštajno pismo'' (1994.) * ''Zaljubljen do ušiju'' (1994.) * ''Sretni dani'' (1994., Nagrada „Mato Lovrak”) * ''Igrokazi s glavom i repom'' (1995.) * ''Pokušaj zaboraviti'' (1996.) * ''Profesorica iz snova'' (2006., Specijalna nagrada – Međunarodni književni festival za djecu i mlade u [[Sofija|Sofiji]]) * ''Igrokazi za djecu'' (2013.) * ''Ljeto za pamćenje'' (2015., Nagrada „Mato Lovrak”) Objavio je i pjesničku zbirku ''Pjesme'', poemu ''Obrana Jeruzalema'' te zbirku monologa ''Kazališni monolozi''.<ref>{{Citiranje weba|title=Gavran, Miro akademik|url=https://www.info.hazu.hr/clanovi/gavran-miro/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=HAZU}}</ref> === Kazališni tekstovi === Dosad je napisao 57 kazališnih tekstova: ''Kad umire glumac'', ''Sve o ženama'', ''Sve o muškarcima'', ''Ljubavi Georgea Washingtona'', ''Čehov je Tolstoju rekao zbogom'', ''Kako ubiti predsjednika'', ''Zaboravi Hollywood'', ''Zabranjeno smijanje'', ''Tajna Grete Garbo'', ''Traži se novi suprug'', ''Paralelni svjetovi'', ''Hotel Babilon'', ''Muž moje žene'', ''Pacijent doktora Freuda'', ''Lutka'', ''Sladoled'', ''Pivo'', ''Svaki tvoj rođendan'', ''Savršeni partner'', ''Glasnogovornik'', ''Na kavici u podne'', ''Agencija za sreću''…<ref>{{Citiranje weba|last=Mostarkić Gobbo|first=Helena|date=2022-10-22|title=Miro Gavran: Moji tekstovi nose optimistički prizvuk zato jer je to dio mog svjetonazora i mog pogleda na svijet. Ja sam takav kakav jesam|url=https://www.glasistre.hr/knjizevnost/miro-gavran-moji-tekstovi-nose-optimisticki-prizvuk-zato-jer-je-to-dio-mog-svjetonazora-i-mog-pogleda-na-svijet-ja-sam-takav-kakav-jesam-825582|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Glas Istre}}</ref> U veljači [[2005.]] godine sarajevska sveučilišna profesorica Gordana Muzaferija objavila je monografsku knjigu Kazališne igre Mire Gavrana u kojoj je na tri stotine stranica analizirala trideset četiri Gavranova teksta pisana za kazalište. U proljeće [[2007.]] godine njemačka izdavačka kuća Anton Hiersemann Stuttgart iz Stuttgarta koja proteklih pedesetak godina, svake treće godine objavljuje izbor najboljih svjetskih dramatičara, uvrstila je čak tri Gavranova teksta u najnoviji izbor, a riječ je o dramama ''Kreontova Antigona'', ''Ljubavi Georgea Washingtona'' i ''Noć bogova''. Među uvrštenim autorima su i: [[David Edgar]], [[Jon Fosse]], [[Michael Frayn]], [[Peter Handke]], [[Elfriede Jelinek]], [[Neil La Bute]], [[Slawomir Mrožek]], [[Yasmina Reza]], [[Tom Stoppard]] i [[George Tabori]]. Godine 2019. njegova drama ''Lutka'' uvrštena je u antologiju jedanaest najboljih suvremenih istočnoeuropskih dramatičara na kineskom jeziku te objavljena u Šangaju.<ref>{{Citiranje weba|date=23. srpnja 2024.|title=Gavranova "Lutka" premijerno izvedena u Indiji|url=https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/gavranova-lutka-premijerno-izvedena-u-indiji-11672479|url-status=live|access-date=10. kolovoza 2026.|website=HRT – Glas Hrvatske}}</ref> == Kazališne produkcije == Miro Gavran najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu,<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/408/Srljamo%20u%20dru%C5%A1tvo%20kakvo%20ne%20cijenimo%20/ Miro Gavran, književnik. Srljamo u društvo kakvo ne cijenimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170831143643/http://www.matica.hr/vijenac/408/Srljamo%20u%20dru%C5%A1tvo%20kakvo%20ne%20cijenimo%20/|date=31. kolovoza 2017.}}, razgovarao [[Andrija Tunjić]], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 408, 22. listopada 2009., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> s više od 450 kazališnih premijera diljem svijeta. U razdoblju od [[1983.]] do [[2025.]] godine njegove drame postavljene su u četrdesetak zemalja, a najčešće u [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]]. {| class="wikitable" border="1" cellpadding="2" !Zemlja !Broj produkcija |- | [[Hrvatska]] | '''98''' |- | [[Češka]] | '''31''' |- | [[Poljska]] | '''31''' |- | [[Bosna i Hercegovina]] | '''29''' |- | [[Slovačka]] | '''28''' |- | [[Srbija]] | '''25''' |- | [[Rusija]] | '''24''' |- | [[Njemačka]] | '''23''' |- | [[SAD]] | '''23''' |- | [[Slovenija]] | '''21''' |- | [[Indija]] | '''15''' |- | [[Bugarska]] | '''13''' |- | [[Mađarska]] | '''12''' |- | [[Rumunjska]] | '''10''' |- | [[Albanija]] | '''9''' |- | [[Austrija]] | '''8''' |- | [[Kosovo]] | '''8''' |- | [[Sjeverna Makedonija]] | '''7''' |- | [[Turska]] | '''6''' |- | [[Francuska]] | '''5''' |- | [[Litva]] | '''5''' |- | [[Latvija]] | '''4''' |- |[[Ukrajina]] |'''3''' |- | [[Grčka]] | '''3''' |- | [[Italija]] | '''3''' |- | [[Crna Gora]] | '''3''' |- | [[Izrael]] | '''3''' |- |[[Australija]] |'''3''' |- | [[Brazil]] | '''3''' |- | [[Nizozemska]] | '''2''' |- | [[Belgija]] | '''2''' |- | [[Estonija]] | '''2''' |- |[[Nigerija]] |'''2''' |- | [[Japan]] | '''1''' |- |[[Danska]] |'''1''' |- |[[Kuba]] |'''1''' |- |[[Argentina]] |'''2''' |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |'''1''' |- |[[Armenija]] |'''2''' |- |[[Čile]] |'''1''' |- | '''Ukupan broj produkcija''' | '''469'''<ref>{{Citiranje weba|title=Popis premijera|url=https://www.mirogavran.com/hr/o-autoru/premijere|url-status=live|access-date=22. srpnja 2025.|website=Miro Gavran}}</ref> |} == Filmografija == Napisao je i scenarije za televizijske filmove ''Djed i baka se rastaju'' i ''Zabranjeno smijanje''. U [[Vilnius|Vilniusu]] ([[Litva]]), prema njegovoj komediji ''Papučari'' snimljen je 2013. film ''Kako ukrasti ženu'' na litavskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba|last=Šarlija|first=Mateja|date=2. rujna 2008.|title=Rusi snimaju film po scenariju Mire Gavrana|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/48404/rusi-snimaju-film-po-scenariju-mire-gavrana|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Nacional}}</ref> Prema njegovoj kratkoj priči ''U zagrljaju rijeke'' snimljen je kratki igrani film „Samoća”.<ref>{{Citiranje weba|last=Vukić Gavran|first=Zorana|date=2024-03-07|title=Najnoviji film Bobbyja Grubića i Mire Gavrana „U zagrljaju rijeke“ snimljen u Međimurju, uskoro na svjetskim festivalima|url=https://emedjimurje.net.hr/vijesti/2925738/foto-najnoviji-film-bobbyja-grubica-i-mire-gavrana-u-zagrljaju-rijeke-snimljen-u-medimurju-uskoro-na-svjetskim-festivalima/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Emedjimurje}}</ref> === Scenarist === * "[[Djed i baka se rastaju]]" ([[1996.]]) * "[[Teško je reći zbogom]]" ([[1998.]]) * "[[Ljubavi Georgea Washingtona]]" ([[2001.]]) * "[[Zabranjeno smijanje]]" ([[2012.]]) * "[[Kaip pavogti zmona]]" ([[2013.]]) * [["Samoća"]] ([[2025.]]) == Priznanja i nagrade == Gavran je dobio više od četrdeset književnih i kazališnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, a među njima i Nagradu ''Central European Timea'' 1999. godine u Budimpešti, koja se dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima za cjelokupan opus, Nagradu ''Europski krug'' 2003. godine u Zagrebu za afirmaciju europskih vrijednosti u svojim tekstovima<ref>Mira Muhoberac, [http://www.matica.hr/vijenac/504/Peti%20Gavranfest%20%E2%80%93%20u%20Europi%20za%20Europu/ Kazališni festival s predstavama Mire Gavrana, 26. lipnja–1. srpnja. Peti Gavranfest – u Europi za Europu], ''Vijenac'', br. 504, 27. lipnja 2013., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> te Nagradu Dr. Alois Mock-Europapreis<ref>{{Citiranje weba|last=Šestan|first=Marija|date=21. prosinca 2017.|title=Well-known Croatian writer Miro Gavran receives Dr Alois Mock Europapreis award|url=https://www.hina.hr/news/9676031|url-status=live|access-date=22. srpnja 2025.|website=Hina}}</ref> koja se dodjeljuje istaknutim Europljanima za promicanje europskih vrijednosti. * 1984. dobitnik je nagrade stručnog žirija Gavellinih večeri za "Kreontovu Antigonu" * 1997.: [[Nagrada Mato Lovrak]] za djelo ''Sretni dani'' * Dvostruki je dobitnik Nagrade Večernjeg lista za kratku priču * Četverostruki je dobitnik [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrade za dramsko djelo "Marin Držić"]] Hrvatskog ministarstva kulture za tekstove: ** 1995.: ''Kad umire glumac'' ** 2004.: ''Zabranjeno smijanje'' ** 2005.: ''Nora danas'' ** 2009.: ''Najluđa predstava na svijetu'' * 2012.: Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za roman ''Kafkin prijatelj''<ref>{{Citiranje weba|first=jp/VLM|date=2012-04-26|title=Miro Gavran dobitnik nagrade HAZU za roman \"Kafkin prijatelj\"|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-dobitnik-nagrade-hazu-za-roman-kafkin-prijatelj-402912|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2013.: Počasni građanin Malog Lošinja<ref>{{Citiranje weba|last=Purić|first=Bojan|date=2013-10-14|title=Gavran počasni građanin, Šolić za životno djelo|url=https://www.otoci.net/index.php/u-politici/1090-gavran-pocasni-gradanin-solic-za-zivotno-djelo?fb_comment_id=1380042948884710_3024|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Otoci.net}}</ref> * 2014.: Član Ruske akademije književnosti<ref>{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - Miro Gavran i Dimitrije Popović postali članovi Ruske akademije književnosti|url=https://www.culturenet.hr/miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/47731|access-date=2024-03-16|website=www.culturenet.hr}}</ref> * 2015.: Početak manifestacije „Let s Gavranom” u Novoj Gradiški<ref>{{Citiranje weba|date=2015-10-23|title=Otvoren Međunarodni skup: Miro Gavran prozni i kazališni pisac 2015.|url=https://radiong.hr/otvoren-medunarodni-skup-miro-gavran-przni-i-kazalisni-pisac-2015/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Radio Nova Gradiška}}</ref> * 2016.: [[Nagrada Mato Lovrak]] za djelo ''Ljeto za pamćenje''<ref>Marina Balen, [http://www.os-mlovraka-veliki-grdjevac.skole.hr/nagrada_mato_lovrak?news_id=652 Izvješće o dodjeli književne nagrade „Mato Lovrak“ u 2016. za najbolji dječji roman u 2015. godini], Osnovna škola Mate Lovraka Veliki Grđevac, 22. svibnja 2016., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> * 2016.: [[Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]<ref>Zorana Vukić, [https://www.cro-kultura.com/?p=2890 ''Miro Gavran dobitnik je godišnje “Nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2016.godinu”''], cro-kultura.com, 28. studenoga 2017., pristupljeno 7. veljače 2018.</ref> * 2016.: Odlikovan [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]] (koji mu je dodijelila predsjednica Republike Hrvatske)<ref>{{Citiranje weba|date=20. lipnja 2016.|title=NN 73/2016 (10.8.2016.), Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom Miri (Ivan) Gavranu|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2016_08_73_1732.html|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Narodne novine}}</ref> * 2017.: Nagrada [[Didak Buntić|Didak]] za promicanje hrvatske kulture (koji mu je dodijelio provincijalat [[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačke franjevačke provincije]])<ref>{{Citiranje weba|first=Sa. M.|date=22. veljače 2017.|title=Bandić, Kolinda, Gavran, Rimac dobitnici nagrade ''Didak''|url=https://bljesak.info/kultura/flash/bandic-kolinda-gavran-rimac-dobitnici-nagrade-didak/187930|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Bljesak.info}}</ref> * 2017.: Godišnja nagrada [[Hrvatski kulturni klub|Hrvatskog kulturnog kluba]] za promicanje hrvatske kulture u svijetu<ref>{{Citiranje weba|last=Tarbuk|first=S.|date=1. prosinca 2017.|title=MIRO GAVRAN PRIMIO NAGRADU ZA PROMICANJE HRVATSKE KULTURE U SVIJETU – Novčani dio nagrade kao poklon knjižnici i kazalištu rodnog grada|url=https://slavonski.hr/miro-gavran-primio-nagradu-za-promicanje-hrvatske-kulture-u-svijetu-novcani-dio-nagrade-kao-poklon-knjiznici-i-kazalistu-rodnog-grada/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Slavonski.hr}}</ref> * 2017.: Nagrada [[Alois Mock|Dr. Alois Mock]]-Europapreis (Beč)<ref>{{Citiranje weba|date=20. prosinca 2017.|title=Miro Gavran primio nagradu Alois Mock: 'Beskrajno sam sretan'|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-primio-nagradu-alois-mock-beskrajno-sam-sretan-1215462|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2018.: Zlatni orden za zasluge u Republici Austriji<ref>{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2018.|title=MIRI GAVRANU URUČEN “ZLATNI ORDEN ČASTI ZA ZASLUGE U REPUBLICI AUSTRIJI” KOJIM GA JE ODLIKOVAO PREDSJEDNIK REPUBLIKE AUSTRIJE ALEXANDER VAN DER BELLEN|url=https://kulturforum-zagreb.org/novosti/press-foto/miri-gavranu-urucen-zlatni-orden-casti-za-zasluge-u-republici-austriji-kojim-ga-je-odlikovao-predsjednik-republike-austrije-alexander-van-der-bellen/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Austrijski kulturni forum – AKF}}</ref> * 2018.: Prvi hrvatski veleposlanik kravate (''Academia Cravatica'')<ref>{{Citiranje weba|date=7. rujna 2018.|title=Miro Gavran prvi hrvatski veleposlanik kravate|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/miro-gavran-prvi-hrvatski-veleposlanik-kravate-1268543|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2019.: Proglašen počasnim građaninom [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] * 2019.: Dani Mire Gavrana u Mostaru<ref>{{Citiranje weba|date=20. ožujka 2019.|title=Dani Mire Gavrana u Mostaru|url=https://matis.hr/novosti/dani-mire-gavrana-u-mostaru/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Hrvatska matica iseljenika}}</ref> * 2021.: Nagrada za životno djelo Josip i Ivan Kozarac<ref>{{Citiranje weba|first=M. K.|date=31. listopada 2021.|title=Miro Gavran dobio nagradu za životno djelo na 27. Danima Josipa i Ivana Kozarca|url=https://www.nacional.hr/miro-gavran-dobio-nagradu-za-ivotno-djelo-na-27-danima-josipa-i-ivana-kozarca/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Nacional}}</ref> * 2022.: Večernjakov pečat – osoba godine u kategoriji Kultura<ref>{{Citiranje weba|last=Vecernji.ba|date=27. svibnja 2022.|title=Miro Gavran: Iznimno sam sretan što ovu nagradu dobivam u 180. godini postojanja Matice hrvatske|url=https://www.vecernji.ba/vecernjakov-pecat/miro-gavran-iznimno-sam-sretan-sto-ovu-nagradu-dobivam-u-180-godini-postojanja-matice-hrvatske-1590014|url-status=live|access-date=6. srpnja 2022.|website=Večernji list}}</ref> * 2022.: Počasni je akademik HAZU BiH<ref>{{Citiranje weba|last=HKD Napredak|title=U Mostaru održana svečana sjednica Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) {{!}} HKD Napredak|url=https://www.hkdnapredak.com/u-mostaru-odrzana-svecana-sjednica-hrvatske-akademije-za-znanost-i-umjetnost-hazu/|url-status=live|access-date=2022-07-06|language=hr}}</ref> * 2023.: [[Nagrada „Antun Branko Šimić”]] za poemu Obrana Jeruzalema<ref>{{Citiranje weba|last=Vukoja|first=Frano|date=28. travnja 2024.|title=Godišnja književna nagrada "Antun Branko Šimić" Miri Gavranu za poemu „Obrana Jeruzalema“|url=https://www.vecernji.ba/kultura/godisnja-knjizevna-nagrada-antun-branko-simic-miri-gavranu-za-poemu-obrana-jeruzalema-1675996|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2023.: Priznanje "Osoba godine 2023." za književna postignuća<ref>{{Citiranje weba|date=16. veljače 2024.|title=Miro Gavran – osoba godine 2023.|url=https://laudato.hr/emisije/domaci-program/izdvojeno/miro-gavran-osoba-godine-2023|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Laudato TV}}</ref> * 2024.: Počasni član Hrvatskog diplomatskog kluba<ref>{{Citiranje weba|title=POČASNI ČLANOVI (13)|url=https://www.hdk-cdc.hr/o-nama/clanovi-hdk/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Hrvatski diplomatski klub}}</ref> * 2024.: Zlatna povelja [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]] za književni rad<ref>{{Citiranje weba|date=10. ožujka 2024.|title=Poznati ovogodišnji dobitnici županijskih priznanja|url=https://www.035portal.hr/vijest/poznati-ovogodisnji-dobitnici-zupanijskih-priznanja/clanak-31187|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=035 portal}}</ref> * 2024.: [[Nagrada Dubravko Horvatić|Nagrada „Dubravko Horvatić”]] za poemu Obrana Jeruzalema<ref>{{Citiranje weba|last=Škugor-Hrnčević|first=Smiljana|date=9. svibnja 2024.|title=Gavran kirurški zasijeca u tkivo suvremenog društva|url=https://www.matica.hr/vijenac/787/gavran-kirurski-zasijeca-u-tkivo-suvremenog-drustva-36253/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Matica hrvatska}}</ref> * 2025.: Nagrada „Hrvatski stećak” za osobit doprinos hrvatskoj književnosti<ref>{{Citiranje weba|date=14. lipnja 2025.|title=Vidoška pjesnička noć vratila se među stećke u punom sjaju|url=https://stolac.city/stolac/foto-vidoska-pjesnicka-noc-vratila-se-medu-stecke-u-punom-sjaju/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Stolac city}}</ref> * 2025.: Redovni član [[Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti|Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti]]<ref>{{Citiranje weba|date=27. listopada 2025.|title=Miro Gavran postao redoviti član Dukljanske akademije u Crnoj Gori|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/miro-gavran-postao-redoviti-clan-dukljanske-akademije-u-crnoj-gori/2724455.aspx|url-status=live|access-date=29. listopada 2025.|website=Index.hr}}</ref> == Osobni život == Od svoje dvadesete godine živi u Zagrebu. Oženjen je glumicom [[Mladena Gavran|Mladenom Gavran]], s kojom je [[2002.]] godine osnovao [[Teatar Gavran]]. Njihov sin Jakov je glumac. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} ;Mrežna mjesta *[http://www.mirogavran.com/ Službena stranica] *[http://www.teatar-gavran.hr teatar-gavran.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150418154833/http://www.teatar-gavran.hr/ |date=18. travnja 2015. }} *[https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B34758%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[https://www.tportal.hr/kultura/clanak/miro-gavran-postao-novi-predsjednik-matice-hrvatske-foto-20211106 Miro Gavran - novi predsjednik Matice hrvatske] {{Predsjednici Matice hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Gavran, Miro}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]] [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici_nagrade_HAZU]] [[Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Mato Lovrak]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] k1irs4d6wcylzwi9crnepnz81hyr7oo 7573567 7573565 2026-08-10T13:48:42Z Af03ling 324292 7573567 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Miro Gavran | boja = #B0C4DE | slika = Miro_Gavran_na_promociji_knjige_Tri_prijatelja_iz_Novog_Zrina_(2022.).JPG | veličina = 220px | opis slike = Miro Gavran 2022. godine | puno ime = Miro Gavran | pseudonim = | rođenje = [[3. svibnja]] [[1961.]] | mjesto rođenja = [[Gornja Trnava]], [[FD Hrvatska]] | smrt = | mjesto smrti = | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = od [[1983.]] | vrsta = | teme = | period = | supruga = [[Mladena Gavran]] | suprug = | djeca = [[Jakov Gavran]] | djela = ''Zaboravljeni sin'', ''Margita ili putovanje u prošli život'', ''Nekoliko ptica i jedno nebo'', ''Svašta u mojoj glavi'', ''Sretni dani'', ''Ljeto za pamćenje'' | nagrade = [[Nagrada Mato Lovrak]], [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"]] | potpis = | web = http://www.mirogavran.com/ | fusnote = }} '''Miro Gavran''' ([[Gornja Trnava]], [[3. svibnja]] [[1961.]]) [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[pripovjetka|pripovjedač]], pisac za mlade i redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. Najizvođeniji je hrvatski dramski pisac.<ref>[http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/bracni-par-gavran-o-umjetnosti-zivotu-i-vjeri/112128/ Bračni par Gavran: O umjetnosti, životu i vjeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124162849/http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/bracni-par-gavran-o-umjetnosti-zivotu-i-vjeri/112128/ |date=24. studenoga 2018.}}, Hrvatski radio Osijek. 1. veljače 2016. (pristupljeno 2. lipnja 2018.)</ref> Djela su mu prevedena na 44 jezika, s više od 280 izdanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 450 kazališnih premijera diljem svijeta, a pogledalo ih je više od četiri milijuna ljudi.<ref>[https://www.mirogavran.com/hr/o-autoru/zivotopis Životopis], mirogavran.com, pristupljeno 20. studenoga 2023.</ref> Jedini je živući dramatičar u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen izvan zemlje rođenja – [[Gavranfest|GavranFest]] – na kojem se izvode isključivo predstave nastale po njegovim tekstovima. Od [[6. studenoga]] [[2021.]] godine do 21. lipnja 2025. godine bio je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref>[https://www.matica.hr/omatici/Predsjednici%20Matice%20hrvatske/ Predsjednici Matice hrvatske], matica.hr, pristupljeno 8. srpnja 2025.</ref> Umjetnički je voditelj [[Teatar GAVRAN|Teatra GAVRAN]]. == Životopis == Miro Gavran rođen je u [[Gornja Trnava|Gornjoj Trnavi]] 1961. godine. U [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] završio je srednju školu 1980. godine. Nakon toga upisao je studij [[Dramaturgija|dramaturgije]] na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]]. Diplomirao je dramaturgiju na [[Akademija za kazalište, film i televiziju u Zagrebu|Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu]]. Radio je kao dramaturg i kazališni ravnatelj [[Teatar &TD|Teatra &TD]]. Debitirao je [[1983.]] godine s dramom ''Kreontova Antigona'' u [[Dramsko kazalište Gavella|Dramskom kazalištu Gavella]] u Zagrebu, u kojoj je progovorio o političkoj manipulaciji.<ref>{{Citiranje weba|title=Gavran, Miro|url=https://enciklopedija.hr/clanak/gavran-miro|url-status=live|access-date=16. veljače 2026.|website=Hrvatska enciklopedija (LZMK)}}</ref> Do sada je napisao 57 kazališnih tekstova, 11 romana za odrasle, dvije zbirke kratkih priča, dvije knjige poezije i deset knjiga za djecu i mlade. Od [[1993.]] godine živi i radi kao profesionalni pisac. Njegovi kazališni i prozni tekstovi uvršteni su u brojne antologije i hrestomatije u zemlji i inozemstvu, a njegovo djelo proučava se na brojnim sveučilištima diljem svijeta. Postao je redovitim članom [[Ruska akademija književnosti|Ruske akademije književnosti]], [[22. travnja]] [[2014.]] godine,<ref>Ivan Raos, [http://www.sloboda.hr/hrvatski-knjizevnici-miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/ Hrvatski književnici Miro Gavran i Dimitrije Popović postali članovi Ruske akademije književnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150415010557/http://www.sloboda.hr/hrvatski-knjizevnici-miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/|date=15. travnja 2015.}}, sloboda.hr, 25. travnja 2014., preuzeto 29. travnja 2014.</ref> dok je u svibnju iste godine izabran za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. U studenome [[2016.]] godine postao je članom Slavenske akademije književnosti i umjetnosti, čije je sjedište u bugarskom gradu [[Varna]], a [[23. lipnja]] [[2022.]] godine proglašen je počasnim akademikom HAZU BiH. Od svibnja [[2024.]] godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<ref>{{Citiranje weba|last=Ščuric|first=Ramona|date=2024-05-17|title=Hrvatska dobila 17 novih akademika: Primljen i najmlađi redoviti član koji nema ni 50 godina|url=https://www.srednja.hr/novosti/hrvatska-dobila-17-novih-akademika-primljen-i-najmladi-redoviti-clan-koji-nema-ni-50-godina/|access-date=2024-06-02|website=Srednja.hr|language=hr}}</ref> Godine 2025. postao je redoviti član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti u Crnoj Gori.<ref>{{Citiranje weba|date=27. listopada 2025.|title=Miro Gavran novi je redovni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-novi-je-redovni-clan-dukljanske-akademije-znanosti-i-umjetnosti-1902175|url-status=live|access-date=10. kolovoza 2026.|website=Večernji list}}</ref> == Književni rad == Godine 1986. dramom ''Noć bogova'' tematizira odnos umjetnika i vlasti u [[Totalitarizam|totalitarnom]] sustavu. Potom piše ciklus drama u kojima najvažnijom temom postaju muško-ženski odnosi. Kreirao je velik broj kompleksnih ženskih likova. Njegove junakinje istodobno su i snažne i emocionalne. U ranim proznim tekstovima opisuje život u hrvatskoj provinciji, oslikavajući male ljude, svojevrsne antijunake, koji zadržavaju pozitivan odnos prema životu, čak i kada se suoče s nepravdom i s velikim teškoćama, što se najbolje ogleda u romanu ''Zaboravljeni sin'' iz [[1989.]] godine, čiji je glavni junak dvadesetogodišnji mladić s lakšim intelektualnim teškoćama. Kao četrdesetogodišnjak počinje ispisivati psihološko-egzistencijalne romane inspirirane [[Biblija|Biblijom]] u kojima biblijske junake približava senzibilitetu suvremenih čitatelja, tako da ga rado čitaju i vjernici i ateisti, pronalazeći u tim romanima univerzalne humane poruke. Njegove knjige objavljene su u gradovima diljem svijeta. == Djela == === Romani === * ''Zaboravljeni sin'' (1989.) * ''Kako smo lomili noge'' (1995.) * ''Klara'' (1997.) * ''Margita ili putovanje u prošli život'' (1999.) * ''Judita'' (2001.) * ''Krstitelj'' ( 2002.) * ''Poncije Pilat'' (2004.) * ''Jedini svjedok ljepote'' (2009.) * ''Kafkin prijatelj'' (2011.) * ''Nekoliko ptica i jedno nebo'' (2016.) * ''Portret duše'' (2023.) === Zbirke kratkih priča === * ''Mali neobični ljudi'' (1989.) * ''Priče o samoći'' (2019.) === Knjige za djecu i mlade === * ''Svašta u mojoj glavi'' (1991., Nagrada „Ivana Brlić Mažuranić”) * ''Kako je tata osvojio mamu'' (1994.) * ''Oproštajno pismo'' (1994.) * ''Zaljubljen do ušiju'' (1994.) * ''Sretni dani'' (1994., Nagrada „Mato Lovrak”) * ''Igrokazi s glavom i repom'' (1995.) * ''Pokušaj zaboraviti'' (1996.) * ''Profesorica iz snova'' (2006., Specijalna nagrada – Međunarodni književni festival za djecu i mlade u [[Sofija|Sofiji]]) * ''Igrokazi za djecu'' (2013.) * ''Ljeto za pamćenje'' (2015., Nagrada „Mato Lovrak”) Objavio je i pjesničku zbirku ''Pjesme'', poemu ''Obrana Jeruzalema'' te zbirku monologa ''Kazališni monolozi''.<ref>{{Citiranje weba|title=Gavran, Miro akademik|url=https://www.info.hazu.hr/clanovi/gavran-miro/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=HAZU}}</ref> === Kazališni tekstovi === Dosad je napisao 57 kazališnih tekstova: ''Kad umire glumac'', ''Sve o ženama'', ''Sve o muškarcima'', ''Ljubavi Georgea Washingtona'', ''Čehov je Tolstoju rekao zbogom'', ''Kako ubiti predsjednika'', ''Zaboravi Hollywood'', ''Zabranjeno smijanje'', ''Tajna Grete Garbo'', ''Traži se novi suprug'', ''Paralelni svjetovi'', ''Hotel Babilon'', ''Muž moje žene'', ''Pacijent doktora Freuda'', ''Lutka'', ''Sladoled'', ''Pivo'', ''Svaki tvoj rođendan'', ''Savršeni partner'', ''Glasnogovornik'', ''Na kavici u podne'', ''Agencija za sreću''…<ref>{{Citiranje weba|last=Mostarkić Gobbo|first=Helena|date=2022-10-22|title=Miro Gavran: Moji tekstovi nose optimistički prizvuk zato jer je to dio mog svjetonazora i mog pogleda na svijet. Ja sam takav kakav jesam|url=https://www.glasistre.hr/knjizevnost/miro-gavran-moji-tekstovi-nose-optimisticki-prizvuk-zato-jer-je-to-dio-mog-svjetonazora-i-mog-pogleda-na-svijet-ja-sam-takav-kakav-jesam-825582|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Glas Istre}}</ref> U veljači [[2005.]] godine sarajevska sveučilišna profesorica Gordana Muzaferija objavila je monografsku knjigu Kazališne igre Mire Gavrana u kojoj je na tri stotine stranica analizirala trideset četiri Gavranova teksta pisana za kazalište. U proljeće [[2007.]] godine njemačka izdavačka kuća Anton Hiersemann Stuttgart iz Stuttgarta koja proteklih pedesetak godina, svake treće godine objavljuje izbor najboljih svjetskih dramatičara, uvrstila je čak tri Gavranova teksta u najnoviji izbor, a riječ je o dramama ''Kreontova Antigona'', ''Ljubavi Georgea Washingtona'' i ''Noć bogova''. Među uvrštenim autorima su i: [[David Edgar]], [[Jon Fosse]], [[Michael Frayn]], [[Peter Handke]], [[Elfriede Jelinek]], [[Neil La Bute]], [[Slawomir Mrožek]], [[Yasmina Reza]], [[Tom Stoppard]] i [[George Tabori]]. Godine 2019. njegova drama ''Lutka'' uvrštena je u antologiju jedanaest najboljih suvremenih istočnoeuropskih dramatičara na kineskom jeziku te objavljena u Šangaju.<ref>{{Citiranje weba|date=23. srpnja 2024.|title=Gavranova "Lutka" premijerno izvedena u Indiji|url=https://glashrvatske.hrt.hr/hr/izvan-domovine/gavranova-lutka-premijerno-izvedena-u-indiji-11672479|url-status=live|access-date=10. kolovoza 2026.|website=HRT – Glas Hrvatske}}</ref> == Kazališne produkcije == Miro Gavran najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu,<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/408/Srljamo%20u%20dru%C5%A1tvo%20kakvo%20ne%20cijenimo%20/ Miro Gavran, književnik. Srljamo u društvo kakvo ne cijenimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170831143643/http://www.matica.hr/vijenac/408/Srljamo%20u%20dru%C5%A1tvo%20kakvo%20ne%20cijenimo%20/|date=31. kolovoza 2017.}}, razgovarao [[Andrija Tunjić]], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 408, 22. listopada 2009., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> s više od 450 kazališnih premijera diljem svijeta. U razdoblju od [[1983.]] do [[2025.]] godine njegove drame postavljene su u četrdesetak zemalja, a najčešće u [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]]. {| class="wikitable" border="1" cellpadding="2" !Zemlja !Broj produkcija |- | [[Hrvatska]] | '''98''' |- | [[Češka]] | '''31''' |- | [[Poljska]] | '''31''' |- | [[Bosna i Hercegovina]] | '''29''' |- | [[Slovačka]] | '''28''' |- | [[Srbija]] | '''25''' |- | [[Rusija]] | '''24''' |- | [[Njemačka]] | '''23''' |- | [[SAD]] | '''23''' |- | [[Slovenija]] | '''21''' |- | [[Indija]] | '''15''' |- | [[Bugarska]] | '''13''' |- | [[Mađarska]] | '''12''' |- | [[Rumunjska]] | '''10''' |- | [[Albanija]] | '''9''' |- | [[Austrija]] | '''8''' |- | [[Kosovo]] | '''8''' |- | [[Sjeverna Makedonija]] | '''7''' |- | [[Turska]] | '''6''' |- | [[Francuska]] | '''5''' |- | [[Litva]] | '''5''' |- | [[Latvija]] | '''4''' |- |[[Ukrajina]] |'''3''' |- | [[Grčka]] | '''3''' |- | [[Italija]] | '''3''' |- | [[Crna Gora]] | '''3''' |- | [[Izrael]] | '''3''' |- |[[Australija]] |'''3''' |- | [[Brazil]] | '''3''' |- | [[Nizozemska]] | '''2''' |- | [[Belgija]] | '''2''' |- | [[Estonija]] | '''2''' |- |[[Nigerija]] |'''2''' |- |[[Argentina]] |'''2''' |- |[[Armenija]] |'''2''' |- | [[Japan]] | '''1''' |- |[[Danska]] |'''1''' |- |[[Kuba]] |'''1''' |- |[[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] |'''1''' |- |[[Čile]] |'''1''' |- | '''Ukupan broj produkcija''' | '''469'''<ref>{{Citiranje weba|title=Popis premijera|url=https://www.mirogavran.com/hr/o-autoru/premijere|url-status=live|access-date=22. srpnja 2025.|website=Miro Gavran}}</ref> |} == Filmografija == Napisao je i scenarije za televizijske filmove ''Djed i baka se rastaju'' i ''Zabranjeno smijanje''. U [[Vilnius|Vilniusu]] ([[Litva]]), prema njegovoj komediji ''Papučari'' snimljen je 2013. film ''Kako ukrasti ženu'' na litavskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba|last=Šarlija|first=Mateja|date=2. rujna 2008.|title=Rusi snimaju film po scenariju Mire Gavrana|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/48404/rusi-snimaju-film-po-scenariju-mire-gavrana|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Nacional}}</ref> Prema njegovoj kratkoj priči ''U zagrljaju rijeke'' snimljen je kratki igrani film „Samoća”.<ref>{{Citiranje weba|last=Vukić Gavran|first=Zorana|date=2024-03-07|title=Najnoviji film Bobbyja Grubića i Mire Gavrana „U zagrljaju rijeke“ snimljen u Međimurju, uskoro na svjetskim festivalima|url=https://emedjimurje.net.hr/vijesti/2925738/foto-najnoviji-film-bobbyja-grubica-i-mire-gavrana-u-zagrljaju-rijeke-snimljen-u-medimurju-uskoro-na-svjetskim-festivalima/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Emedjimurje}}</ref> === Scenarist === * "[[Djed i baka se rastaju]]" ([[1996.]]) * "[[Teško je reći zbogom]]" ([[1998.]]) * "[[Ljubavi Georgea Washingtona]]" ([[2001.]]) * "[[Zabranjeno smijanje]]" ([[2012.]]) * "[[Kaip pavogti zmona]]" ([[2013.]]) * [["Samoća"]] ([[2025.]]) == Priznanja i nagrade == Gavran je dobio više od četrdeset književnih i kazališnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, a među njima i Nagradu ''Central European Timea'' 1999. godine u Budimpešti, koja se dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima za cjelokupan opus, Nagradu ''Europski krug'' 2003. godine u Zagrebu za afirmaciju europskih vrijednosti u svojim tekstovima<ref>Mira Muhoberac, [http://www.matica.hr/vijenac/504/Peti%20Gavranfest%20%E2%80%93%20u%20Europi%20za%20Europu/ Kazališni festival s predstavama Mire Gavrana, 26. lipnja–1. srpnja. Peti Gavranfest – u Europi za Europu], ''Vijenac'', br. 504, 27. lipnja 2013., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> te Nagradu Dr. Alois Mock-Europapreis<ref>{{Citiranje weba|last=Šestan|first=Marija|date=21. prosinca 2017.|title=Well-known Croatian writer Miro Gavran receives Dr Alois Mock Europapreis award|url=https://www.hina.hr/news/9676031|url-status=live|access-date=22. srpnja 2025.|website=Hina}}</ref> koja se dodjeljuje istaknutim Europljanima za promicanje europskih vrijednosti. * 1984. dobitnik je nagrade stručnog žirija Gavellinih večeri za "Kreontovu Antigonu" * 1997.: [[Nagrada Mato Lovrak]] za djelo ''Sretni dani'' * Dvostruki je dobitnik Nagrade Večernjeg lista za kratku priču * Četverostruki je dobitnik [[Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"|Nagrade za dramsko djelo "Marin Držić"]] Hrvatskog ministarstva kulture za tekstove: ** 1995.: ''Kad umire glumac'' ** 2004.: ''Zabranjeno smijanje'' ** 2005.: ''Nora danas'' ** 2009.: ''Najluđa predstava na svijetu'' * 2012.: Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za roman ''Kafkin prijatelj''<ref>{{Citiranje weba|first=jp/VLM|date=2012-04-26|title=Miro Gavran dobitnik nagrade HAZU za roman \"Kafkin prijatelj\"|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-dobitnik-nagrade-hazu-za-roman-kafkin-prijatelj-402912|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2013.: Počasni građanin Malog Lošinja<ref>{{Citiranje weba|last=Purić|first=Bojan|date=2013-10-14|title=Gavran počasni građanin, Šolić za životno djelo|url=https://www.otoci.net/index.php/u-politici/1090-gavran-pocasni-gradanin-solic-za-zivotno-djelo?fb_comment_id=1380042948884710_3024|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Otoci.net}}</ref> * 2014.: Član Ruske akademije književnosti<ref>{{Citiranje weba|title=Culturenet.hr - Miro Gavran i Dimitrije Popović postali članovi Ruske akademije književnosti|url=https://www.culturenet.hr/miro-gavran-i-dimitrije-popovic-postali-clanovi-ruske-akademije-knjizevnosti/47731|access-date=2024-03-16|website=www.culturenet.hr}}</ref> * 2015.: Početak manifestacije „Let s Gavranom” u Novoj Gradiški<ref>{{Citiranje weba|date=2015-10-23|title=Otvoren Međunarodni skup: Miro Gavran prozni i kazališni pisac 2015.|url=https://radiong.hr/otvoren-medunarodni-skup-miro-gavran-przni-i-kazalisni-pisac-2015/|url-status=live|access-date=9. srpnja 2025.|website=Radio Nova Gradiška}}</ref> * 2016.: [[Nagrada Mato Lovrak]] za djelo ''Ljeto za pamćenje''<ref>Marina Balen, [http://www.os-mlovraka-veliki-grdjevac.skole.hr/nagrada_mato_lovrak?news_id=652 Izvješće o dodjeli književne nagrade „Mato Lovrak“ u 2016. za najbolji dječji roman u 2015. godini], Osnovna škola Mate Lovraka Veliki Grđevac, 22. svibnja 2016., pristupljeno 10. veljače 2017.</ref> * 2016.: [[Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]<ref>Zorana Vukić, [https://www.cro-kultura.com/?p=2890 ''Miro Gavran dobitnik je godišnje “Nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2016.godinu”''], cro-kultura.com, 28. studenoga 2017., pristupljeno 7. veljače 2018.</ref> * 2016.: Odlikovan [[Red kneza Branimira s ogrlicom|Redom kneza Branimira s ogrlicom]] (koji mu je dodijelila predsjednica Republike Hrvatske)<ref>{{Citiranje weba|date=20. lipnja 2016.|title=NN 73/2016 (10.8.2016.), Odluka o dodjeli odlikovanja Reda kneza Branimira s ogrlicom Miri (Ivan) Gavranu|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2016_08_73_1732.html|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Narodne novine}}</ref> * 2017.: Nagrada [[Didak Buntić|Didak]] za promicanje hrvatske kulture (koji mu je dodijelio provincijalat [[Hercegovačka franjevačka provincija|Hercegovačke franjevačke provincije]])<ref>{{Citiranje weba|first=Sa. M.|date=22. veljače 2017.|title=Bandić, Kolinda, Gavran, Rimac dobitnici nagrade ''Didak''|url=https://bljesak.info/kultura/flash/bandic-kolinda-gavran-rimac-dobitnici-nagrade-didak/187930|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Bljesak.info}}</ref> * 2017.: Godišnja nagrada [[Hrvatski kulturni klub|Hrvatskog kulturnog kluba]] za promicanje hrvatske kulture u svijetu<ref>{{Citiranje weba|last=Tarbuk|first=S.|date=1. prosinca 2017.|title=MIRO GAVRAN PRIMIO NAGRADU ZA PROMICANJE HRVATSKE KULTURE U SVIJETU – Novčani dio nagrade kao poklon knjižnici i kazalištu rodnog grada|url=https://slavonski.hr/miro-gavran-primio-nagradu-za-promicanje-hrvatske-kulture-u-svijetu-novcani-dio-nagrade-kao-poklon-knjiznici-i-kazalistu-rodnog-grada/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Slavonski.hr}}</ref> * 2017.: Nagrada [[Alois Mock|Dr. Alois Mock]]-Europapreis (Beč)<ref>{{Citiranje weba|date=20. prosinca 2017.|title=Miro Gavran primio nagradu Alois Mock: 'Beskrajno sam sretan'|url=https://www.vecernji.hr/kultura/miro-gavran-primio-nagradu-alois-mock-beskrajno-sam-sretan-1215462|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2018.: Zlatni orden za zasluge u Republici Austriji<ref>{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2018.|title=MIRI GAVRANU URUČEN “ZLATNI ORDEN ČASTI ZA ZASLUGE U REPUBLICI AUSTRIJI” KOJIM GA JE ODLIKOVAO PREDSJEDNIK REPUBLIKE AUSTRIJE ALEXANDER VAN DER BELLEN|url=https://kulturforum-zagreb.org/novosti/press-foto/miri-gavranu-urucen-zlatni-orden-casti-za-zasluge-u-republici-austriji-kojim-ga-je-odlikovao-predsjednik-republike-austrije-alexander-van-der-bellen/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Austrijski kulturni forum – AKF}}</ref> * 2018.: Prvi hrvatski veleposlanik kravate (''Academia Cravatica'')<ref>{{Citiranje weba|date=7. rujna 2018.|title=Miro Gavran prvi hrvatski veleposlanik kravate|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/miro-gavran-prvi-hrvatski-veleposlanik-kravate-1268543|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2019.: Proglašen počasnim građaninom [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] * 2019.: Dani Mire Gavrana u Mostaru<ref>{{Citiranje weba|date=20. ožujka 2019.|title=Dani Mire Gavrana u Mostaru|url=https://matis.hr/novosti/dani-mire-gavrana-u-mostaru/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Hrvatska matica iseljenika}}</ref> * 2021.: Nagrada za životno djelo Josip i Ivan Kozarac<ref>{{Citiranje weba|first=M. K.|date=31. listopada 2021.|title=Miro Gavran dobio nagradu za životno djelo na 27. Danima Josipa i Ivana Kozarca|url=https://www.nacional.hr/miro-gavran-dobio-nagradu-za-ivotno-djelo-na-27-danima-josipa-i-ivana-kozarca/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Nacional}}</ref> * 2022.: Večernjakov pečat – osoba godine u kategoriji Kultura<ref>{{Citiranje weba|last=Vecernji.ba|date=27. svibnja 2022.|title=Miro Gavran: Iznimno sam sretan što ovu nagradu dobivam u 180. godini postojanja Matice hrvatske|url=https://www.vecernji.ba/vecernjakov-pecat/miro-gavran-iznimno-sam-sretan-sto-ovu-nagradu-dobivam-u-180-godini-postojanja-matice-hrvatske-1590014|url-status=live|access-date=6. srpnja 2022.|website=Večernji list}}</ref> * 2022.: Počasni je akademik HAZU BiH<ref>{{Citiranje weba|last=HKD Napredak|title=U Mostaru održana svečana sjednica Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) {{!}} HKD Napredak|url=https://www.hkdnapredak.com/u-mostaru-odrzana-svecana-sjednica-hrvatske-akademije-za-znanost-i-umjetnost-hazu/|url-status=live|access-date=2022-07-06|language=hr}}</ref> * 2023.: [[Nagrada „Antun Branko Šimić”]] za poemu Obrana Jeruzalema<ref>{{Citiranje weba|last=Vukoja|first=Frano|date=28. travnja 2024.|title=Godišnja književna nagrada "Antun Branko Šimić" Miri Gavranu za poemu „Obrana Jeruzalema“|url=https://www.vecernji.ba/kultura/godisnja-knjizevna-nagrada-antun-branko-simic-miri-gavranu-za-poemu-obrana-jeruzalema-1675996|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Večernji list}}</ref> * 2023.: Priznanje "Osoba godine 2023." za književna postignuća<ref>{{Citiranje weba|date=16. veljače 2024.|title=Miro Gavran – osoba godine 2023.|url=https://laudato.hr/emisije/domaci-program/izdvojeno/miro-gavran-osoba-godine-2023|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Laudato TV}}</ref> * 2024.: Počasni član Hrvatskog diplomatskog kluba<ref>{{Citiranje weba|title=POČASNI ČLANOVI (13)|url=https://www.hdk-cdc.hr/o-nama/clanovi-hdk/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Hrvatski diplomatski klub}}</ref> * 2024.: Zlatna povelja [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]] za književni rad<ref>{{Citiranje weba|date=10. ožujka 2024.|title=Poznati ovogodišnji dobitnici županijskih priznanja|url=https://www.035portal.hr/vijest/poznati-ovogodisnji-dobitnici-zupanijskih-priznanja/clanak-31187|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=035 portal}}</ref> * 2024.: [[Nagrada Dubravko Horvatić|Nagrada „Dubravko Horvatić”]] za poemu Obrana Jeruzalema<ref>{{Citiranje weba|last=Škugor-Hrnčević|first=Smiljana|date=9. svibnja 2024.|title=Gavran kirurški zasijeca u tkivo suvremenog društva|url=https://www.matica.hr/vijenac/787/gavran-kirurski-zasijeca-u-tkivo-suvremenog-drustva-36253/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Matica hrvatska}}</ref> * 2025.: Nagrada „Hrvatski stećak” za osobit doprinos hrvatskoj književnosti<ref>{{Citiranje weba|date=14. lipnja 2025.|title=Vidoška pjesnička noć vratila se među stećke u punom sjaju|url=https://stolac.city/stolac/foto-vidoska-pjesnicka-noc-vratila-se-medu-stecke-u-punom-sjaju/|url-status=live|access-date=16. srpnja 2025.|website=Stolac city}}</ref> * 2025.: Redovni član [[Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti|Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti]]<ref>{{Citiranje weba|date=27. listopada 2025.|title=Miro Gavran postao redoviti član Dukljanske akademije u Crnoj Gori|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/miro-gavran-postao-redoviti-clan-dukljanske-akademije-u-crnoj-gori/2724455.aspx|url-status=live|access-date=29. listopada 2025.|website=Index.hr}}</ref> == Osobni život == Od svoje dvadesete godine živi u Zagrebu. Oženjen je glumicom [[Mladena Gavran|Mladenom Gavran]], s kojom je [[2002.]] godine osnovao [[Teatar Gavran]]. Njihov sin Jakov je glumac. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} ;Mrežna mjesta *[http://www.mirogavran.com/ Službena stranica] *[http://www.teatar-gavran.hr teatar-gavran.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150418154833/http://www.teatar-gavran.hr/ |date=18. travnja 2015. }} *[https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B34758%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] *[https://www.tportal.hr/kultura/clanak/miro-gavran-postao-novi-predsjednik-matice-hrvatske-foto-20211106 Miro Gavran - novi predsjednik Matice hrvatske] {{Predsjednici Matice hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Gavran, Miro}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade za dramsko djelo Marin Držić]] [[Kategorija:Hrvatski filmski scenaristi]] [[Kategorija:Dobitnici_nagrade_HAZU]] [[Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Mato Lovrak]] [[Kategorija:Nositelji Reda kneza Branimira s ogrlicom]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] jpso63fajfcu8tey2dgocsybol9sbt7 Piće 0 29401 7573676 6734962 2026-08-10T17:37:21Z Zubizarreta5 290548 7573676 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cocktail Caipirinha raw.jpg|thumb|Caipirinha s ledom]] '''Piće''', '''pilo''' ili '''napitak''', naziv je za sve [[tekućina|tekućine]] koje ljudi unose oralno radi užitka ili da bi se zadovoljile tjelesne potrebe. Pića se obično dijele prema prisutnosti [[alkohol]]a na [[alkoholna pića|alkoholna]] ili [[bezalkoholna pića|bezalkoholna]], prema toplini na hladna i topla te na gazirana i negazirana. {{Mrva-piće}} [[Kategorija: Prehrana]] [[Kategorija: Pića| ]] 0u38ffv0l9m6ovak1jgb54jdrv6zqc1 Mehanički valovi 0 33010 7573999 7169287 2026-08-11T08:19:18Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Valovi]]; ±[[Kategorija:Klasična mehanika]]→[[Kategorija:Mehanika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573999 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Espejo (3207185886).jpg|mini|desno|250px|Slobodni valovi pravilno su, [[period]]ično [[gibanje]] [[čestica]] vode u [[more|moru]].]] [[datoteka:Onde compression impulsion 1d 30 petit.gif|mini|desno|250px|Primjer longitudinalnog vala.]] [[datoteka:Onde cisaillement impulsion 1d 30 petit.gif|mini|desno|250px|Primjer transverzalnog vala.]] [[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|250px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih valova.]] '''Mehanički valovi''' (na primjer [[zvuk]]) šire se u [[elastičnost|elastičnom]] mediju (na primjer [[zrak]], [[voda]]) [[titranje]]m [[čestica]] povezanih elastičnim [[sila]]ma oko [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežnoga]] položaja; [[energija]] valova to je veća što je veća [[amplituda]] titranja, a izvor valova svako je [[Tijelo (fizika)|tijelo]] koje titra (na primjer izvor zvuka može biti [[žica]] [[Glazbala|glazbenog instrumenta]]). Valovi su širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz medij, a da se medij kao cjelina ne pomiče.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/63780 |title=valovi |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Pri širenju [[val]]a čestice sredstva ostaju na svojim mjestima i [[titranje|titraju]] oko ravnotežnog položaja, širi se samo stanje titranja odnosno prenosi se [[energija]] izvora vala. == Tipovi mehaničkih valova == Prema načinu širenja, valovi se mogu podijeliti na longitudinalne, koji se šire titranjem čestica u pravcu širenja vala (na primjer [[ultrazvuk]]), i transverzalne, koji se šire titranjem okomitim na smjer širenja vala (na primjer [[radiovalovi]]). Valovi na površini vode kombinacija su longitudinalnih i transverzalnih valova. Transverzalni valovi mogu biti polarizirani ([[polarizacija]]), to jest čestice koje ih prenose ili [[Električno polje|električno]] i [[magnetsko polje]] mogu titrati izraženije u nekoj ravnini. Valovi nastaju u izvoru vala, a titranje se određenom [[brzina|brzinom]] proširi kroz sredstvo. U elastičnim su tvarima susjedne čestice međusobno povezane elastičnim [[sila]]ma te pomak jedne čestice iz ravnotežnog stanja uzrokuje i pomak susjednih čestica. Poremećaj ravnotežnog stanja se zbog [[inercija|tromosti]] ne prenosi trenutno nego nekom konačnom brzinom. Pritom kroz sredstvo ne putuju čestice nego sam poremećaj; zato je važno razlikovati brzinu titranja čestica oko ravnotežnog položaja od brzine širenja vala. Brzina vala ovisi o osobinama ([[elastičnost]]i i [[gustoća|gustoći]]) sredstva kroz koje val prolazi. Brzina valova ovisi o mediju kroz koje se valovi šire pa je na primjer brzina mehaničkih valova u [[Krutine|čvrstom tijelu]]: : <math>v = \sqrt{\frac{E}{\rho}} </math> a u [[plin]]u: : <math>v = \sqrt{\frac{\chi \cdot p}{\rho}} </math> gdje je: ''E'' - [[Youngov modul elastičnosti|modul elastičnosti]], ''ρ'' - [[gustoća]] tijela ili plina, ''ϰ'' - [[Adijabatski proces|adijabatski]] koeficijent plina, ''p'' - [[tlak]] plina. Brzina širenja [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] u [[vakuum]]u je 299 729 458 m/s ([[brzina svjetlosti]]) i prema [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]] najveća moguća brzina gibanja, dok je brzina širenja u drugim prozirnim medijima manja na primjer na 20 °C u zraku 1,0003, u vodi 1,333, u dijamantu 2,42, u silikonu 4 puta manja ([[indeks loma]]). Kada se valovi nađu na granici između dvaju medija, dolazi do njihova [[ogib]]a, [[Refrakcija|refrakcije]] ili refleksije i u posebnim uvjetima [[Stojni val|do stojnih valova]]. Kada val prelazi iz jednog sredstva u drugo ili se prostire kroz nehomogeno sredstvo, brzina i [[valna duljina]] mu se mijenjaju, a [[frekvencija]] ostaje ista. == Važni pojmovi == Valovi se opisuju s pomoću [[valna duljina|valne duljine]] ''λ'', udaljenosti između dvaju brijegova ili dolova [[sinus]]oidalnoga vala; perioda vala ''T'', vremena koje protekne dok se val pomakne za jednu valnu duljinu; valnoga broja ''k'', veličine recipročne valnoj duljini, i [[frekvencija|frekvencije]] ''ν'', veličine recipročne periodu. Fazni pomak udaljenost je između najbližih brijegova ili dolova dvaju valova jednake frekvencije i smjera širenja. Jednadžba oblika: :<math> a = A \cdot \sin\left( x - \nu \cdot t \right) </math> opisuje izgled sinusoidalnoga vala u bilo kojoj točki prostora, gdje je ''a'' - [[elongacija (fizika)|elongacija]], ''A'' - [[amplituda]], ''x'' - udaljenost čestice od izvora vala i ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] širenja vala. Ako se u isto vrijeme na istome mjestu nađu dva vala, doći će do njihove [[Interferencija valova|interferencije]], a složenije valno gibanje može se prikazati kao suma sinusoidalnih valova različitih amplituda i frekvencija. Koherentni valovi, uzajamno jednaki po frekvenciji, faznom pomaku, polarizaciji (koherencija; [[laser]]), omogućuju da se vidi interferencijska slika (na primjer interferencijske pruge). Ako se izvor valova ili promatrač gibaju, s pomoću [[Dopplerov efekt|Dopplerova učinka]] može se odrediti njihova brzina, što se primjenjuje u [[astronomija|astronomiji]], [[medicina|medicini]], [[promet]]u i drugom. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Mehanika|Valovi]] [[Kategorija:Valovi]] jgce3eau9n5lpxvpljnymdej134bukm Severina Vučković 0 35048 7573911 7562985 2026-08-11T01:30:16Z Sk53121 310591 7573911 wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Severina}} {{Glazbenik | Ime = Severina Vučković | Img = Severina.jpg | Img_capt = Severina u Karlovcu 2008. godine | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Pseudonim = Severina, ''Seve'' | Rođenje = [[21. travnja]] [[1972.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokal]] | Žanr = [[pop]], [[turbo-folk]], [[rock]], [[electro pop]], [[disco]], [[zabavna glazba|zabavna]], [[kabaret]], [[etno]] | Zanimanje = [[pjevačica]], [[glumica]] | Djelatno_razdoblje = od [[1990.]] | Producentska_kuća = [[Campus|Orfej RTZ]] • [[Tutico]] • [[Croatia Records]] • [[Dallas Records]] • [[City Records]] | Angažman = [[Goran Bregović]], [[Željko Bebek]], [[Matija Dedić]], [[FM Band]], [[Boris Novković]], [[Amir Kazić Leo|Leo]], [[Saša Lošić]], [[Lana Jurčević|Lana]], [[Učiteljice]], [[Saša Matić]], [[Goran Karan]], [[Miligram]], [[Jala Brat]], [[Azis]], [[Nucci]] | URL = [http://www.sevefanclub.com/ SeveFanClub.com] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Severina Vučković''' ([[Split]], [[21. travnja]] [[1972.]]), poznatija samo kao '''Severina''', [[hrvatska]] je [[pjevač]]ica i [[glumica]]. Godine 2006. ''[[Nacional]]'' ju je uvrstio u stotinu najutjecajnijih Hrvata, nazivajući ju »jedinim hrvatskim ''bona fide'' celebrityjem«<ref>{{cite magazine|date=15 May 2006|title=100 najutjecajnijih Hrvata|language=hr|magazine=[[Nacional (weekly)|Nacional]]|issue=548|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/25186/100-najutjecajnijih-hrvata|access-date=1 January 2016}}</ref> i »kraljicom hrvatske glazbe«. Bila je predstavnica Hrvatske na [[Eurosong 2006.|Eurosongu 2006. u Ateni]] s pjesmom »Moja štikla«, s kojom je dosegla dvanaesto mjesto,<ref>{{Cite web|date=2006-05-20|title=Jutarnji list - Eurosong: Severina i "Moja štikla" na 13. mjestu|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/eurosong-severina-i-moja-stikla-na-13.-mjestu-3330587|access-date=2021-05-28|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> a dobila je i nagradu ''Zlatna ptica'' za najtiražnijeg ženskog glazbenog izvođača desetljeća u Hrvatskoj.<ref name=":0">{{cite web|date=21 April 2016|title=SEVERINA DANAS SLAVI 44. ROĐENDAN: Podsjetimo se SVIH stvari zbog kojih je slavna|url=https://net.hr/hot/zvijezde/severina-danas-slavi-44-rodendan-podsjetimo-se-svih-stvari-koje-su-je-ucinile-slavnom/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180925215804/https://net.hr/hot/zvijezde/severina-danas-slavi-44-rodendan-podsjetimo-se-svih-stvari-koje-su-je-ucinile-slavnom/|archive-date=25 September 2018|access-date=25 September 2018|work=net.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001202/magazin.htm|title=U Zagrebu održana gala zabava Croatia Recordsa Splićani perjanice Zlatne ptice|archive-url=http://web.archive.org/web/20171213053307/https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001202/magazin.htm|archive-date=13 December 2017}}</ref> Godine 2015. bila je osoba s najviše pretraživanja na [[Google (tražilica)|Googleu]] u Hrvatskoj i Sloveniji.<ref>{{cite news|date=22 December 2015|title=See the Most Googled Person in Each Country in 2015|magazine=[[Time (magazine)|Time]]|url=https://time.com/4157975/kim-kardashian-lionel-messi-most-googled-people/|access-date=27 December 2015}}</ref> Severina se smatra jednom od najpopularnijih javnih osoba u Hrvatskoj te u hrvatskoj pop-kulturi, kao i jednom od najpopularnijih glazbenika na području Balkana. Surađivala je s mnoštvom glazbenika, kao što su [[Jala Brat]], [[Ministarke]], [[Azis]], [[Marina Tucaković]], [[Saša Matić]], [[Miligram (sastav)|Miligram]], [[Petar Grašo]], [[Kemal Monteno]], [[Željko Bebek]], [[Crvena jabuka]], [[Goran Bregović]], [[Boris Novković]], [[Lana Jurčević]] i [[Danijela Martinović]]. Poznata je po pjesmama kao što su ''Dalmatinka'', ''Virujen u te'', ''Krivi spoj'', ''Gas, gas'', ''Brad Pitt'', ''Italiana'', ''Uzbuna'', ''Dobrodošao u klub'' i ''Uno momento''. Mnoge je pjesme napisala sama, među njima i ''Ostavljena'', ''Da si moj'', ''Ja samo pjevam'', ''Ajde ajde zlato moje'', ''Mili Moj'', ''Pogled ispod obrva'', ''Djevojka sa sela'', ''Ante'', '''Ko me tjero'', ''Adam i Seva'', ''Parfem.'' Godine 2025. bila je jedna od pet osoba u Hrvatskoj čiji je [[YouTube]] kanal dosegao više od 1 milijardu pregleda.<ref>{{Citiranje weba|title=Top 100 YouTube Creators in Croatia by Views|url=https://socialblade.com/youtube/lists/top/50/views/all/HR|url-status=live|access-date=2025-09-24|website=Social Blade|language=en-US}}</ref> == Životopis == ===Djetinjstvo i početak karijere (1972. – 1993.)=== Rođena je i odrasla u [[Split]]u. S 10 godina nastupa u mjuziklu "Frane štrapalo", a poslije upisuje Srednju glazbenu školu u [[Split]]u, ali školovanje prekida kako bi se posvetila glazbenoj karijeri. Početkom [[1990.]] godine pobijedila je na radijskom natjecanju „DemoX“ [[Radio Zagreb]]a i osvojila snimanje svog prvog [[Long play|LP]]-a. Srpnja [[1990.]] godine nastupa na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom „Vodi me na ples“, a krajem godine i na [[Zagrebfest]]u s pjesmom „Sklopi oči muzika dok svira“, gdje je osvojila prvu nagradu. Iste godine postaje i voditeljica emisije „Top cup“ na [[HRT]]-u, koju je vodila godinu dana, a krajem godine odlazi na prvu turneju po [[Australija|Australiji]]. Početkom [[1991.]] godine upoznaje poznatnog skladatelja [[Zrinko Tutić|Zrinka Tutića]] s kojim [[1992.]] godine snima svoj drugi album ''[[Severina (album iz 1992.)|Severina]]''. S albuma su izdana dva singla „Tvoja prva djevojka“ i „Kad si sam“. === Dalmatinka, Trava zelena, Moja stvar i Djevojka sa sela (1993. – 1999.) === Godine [[1993.]] snima treći studijski album ''[[Dalmatinka (album)|Dalmatinka]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/dalmatinka-151.htm diskografija.com: Dalmatinka 1993], preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> s kojim je postala jedan od najtiražnijih izvođača godine. S albuma su izdana dva singla „Dalmatinka“ i „Paloma nera“. Iste godine odlazi na svoju prvu turneju po [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. Dvije godine nakon albuma ''[[Dalmatinka (album)|Dalmatinka]]'' objavljuje svoj četvrti album ''[[Trava zelena]]'', s kojeg su se izdvojile pjesme „Trava zelena“ i „Ti si srce moje“, duet sa [[Dražen Žerić|Žerom]] iz [[Crvena jabuka|Crvene jabuke]]. Na ovom albumu Severina je bila prvi put potpisana kao autor tri pjesame. Godine [[1996.]] objavljuje svoj peti album ''[[Moja stvar]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/moja-stvar-153.htm diskografija.com: Moja stvar 1996], preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> u izdanju diskografske kuće [[Croatia Records]], gdje Severina uz naslovnu pjesmu potpisuje i tekstove na još nekoliko pjesama. Međutim, album je naišao na oštre kritike od struke i publike zbog prenaglašenog [[rock]] zvuka. Osim naslovne pjesme, s albuma se izdvojila i pjesma „Od rođendana do rođendana“ koju je za nju napisao [[Saša Lošić]]. Mnogo uspješniji bio je sljedeći, šesti album ''[[Djevojka sa sela]]'' s kojega se, osim naslovne, izdvajaju pjesme „Prijateljice“, „Sija sunce, trava miriše“. „Rastajem se od života“ i druge. Iste godine pjesma "Djevojka sa sela" postaje himna [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]], a potkraj godine dolazi do razlaza sa [[Zrinko Tutić|Zrinkom Tutićem]] i njegovom producentskom kućom „[[Tutico]]“. === Ja samo pjevam, Pogled ispod obrva i Karolina Riječka (1999. – 2004.) === Početkom [[1999.]] godine odlazi na drugu turneju po Australiji, a u srpnju iste godine nastupa na [[Melodije hrvatskog Jadrana|MHJ]] s pjesmom [[Đorđe Novković|Dorđa Novkovića]] „Da si moj“. Iste godine objavljuje sedmi albuma ''[[Ja samo pjevam]]'' koji je vraća na vrh svih top ljestvica, a s kojeg se izdvajaju mnoge pjesme, kao što su „Ante“, „Ja samo pjevam“, „Daj da biram“, „Esmeralda“ i druge. [[6. srpnja]] [[2000.]] godine održala je solistički koncert na stadionu [[Stari plac]] u [[Split]]u pred više od 20.000 ljudi.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000708/magazin.htm SuperSeve], ''Slobodna Dalmacija'', 08. srpnja 2000. , preuzeto 31. siječnja 2017.</ref> Godine [[2001.]] ponovno nastupa na [[Melodije hrvatskog Jadrana|MHJ]] s pjesmom „Ajde, ajde, zlato moje“, a potkraj godine odlazi na treću turneju po Australiji. Osmi album ''[[Pogled ispod obrva]]'' izdaje [[2001.]] godine,<ref>[http://www.diskografija.com/album/pogled-ispod-obrva-135.htm diskografija.com: Pogled ispod obrva 2001], preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> gdje je uz Dorđa Novkovića većinski autor. S pjesmom „[[Virujen u te]]“ pobjeđuje na [[Melodije hrvatskog Jadrana|MHJ]] iste godine i osvaja Grand prix <ref name="MHJ">{{Cite web|title=Melodije Hrvatskog Jadrana - 2001|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124223254/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2001|archive-date=January 24, 2001}}</ref>, a album „Pogled ispod obrva“ postaje najprodavaniji album u njenoj karijeri. Potkraj [[2001.]] godine kreće na veliku dvoransku turneju „[[Virujen u te (turneja)|Virujen u te]]“ koja je obuhvatila sve države nastale raspadom Jugoslavije, osim [[Srbija|Srbije]]. Godine [[2002.]] izdaje uživo album ''[[Virujen u te (najbolje uživo!)]]'' u izdanje diskografske kuće „[[Dallas Records]]“, koji je kasnije nagrađen priznanjem za najprodavaniji uživo album. Album „[[Pogled ispod obrva]]“ bio je nominiran za album godine za diskografsku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], a pjesma „Virujen u te“ za hit godine.<ref name="porin2002">{{cite web|url= https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=EB56EF23-8972-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 2002. }}</ref> Iste godine dobiva i nagradu "Zlatna ptica" za najtiražnijega ženskog izvođača desetljeća.<ref name = "Lupiga.com">[http://www.lupiga.com/enciklopedija/severina Severini dodijeljena Zlatna ptica kao najkomercijalnijoj izvođačici Croatia Recordsa], preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> Srpnja [[2003.]] godine dobiva ponudu od [[Mani Gotovac]] za ulogu u predstavi „[[Karolina Riječka]]“,<ref>[http://www.jutarnji.hr/severina-vuckovic-dobila-glavnu-filmsku-ulogu-u-srpskom-filmu-business--baby--trazi-oca-svoga-djeteta-/952292/ Marija Lokas, ''Severina dobila glavnu ulogu u novom srpskom filmu: Traži oca svoga djeteta...''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131104212959/http://www.jutarnji.hr/severina-vuckovic-dobila-glavnu-filmsku-ulogu-u-srpskom-filmu-business--baby--trazi-oca-svoga-djeteta-/952292/ |date=4. studenoga 2013. }}:{{citat2|Prva je u popularnoj pjevačici prepoznala glumicu, odnosno usudila joj se dati glavnu ulogu u moderniziranoj predstavi “Karolina Riječka“ tadašnja intendantica riječkog HNK, Mani Gotovac, 2003. godine.}}, ''[[Jutarnji list]]'', 10. lipnja 2011., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> gdje se Severina pokazala i odličnom glumicom. Iste godine briljirala na dodijeli nagrada "Pink awards" u Srbiji, gdje osvaja nagradu za najboljeg ženskog izvođača i najbolji uživo album ''[[Virujen u te (najbolje uživo!)]]''. === Severgreen, Moja štikla i Zdravo Marijo (2004. – 2011.)=== Deveti album ''[[Severgreen]]'' izdaje [[2004.]] godine, a promocija albuma bila je upriličena u kazalištu [[Satiričko kazalište Kerempuh|Kerempuh]]. S albuma su izdana dva singla „Hrvatica“ i „Adam i Seve“. Godinu kasnije prihvaća ulogu Olje u filmu „[[Duhovi Sarajeva]]“,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.imdb.com/title/tt0482201/ IMDb: Duhovi Sarajeva, 2007], preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> koji snima u Sarajevu s glumcima [[Enis Bešlagić|Enisom Bešlagićem]] i [[Davor Janjić|Davorom Janjićem]], a potkraj iste godine nastupa u predstavi „Čekajući svog čovika“, koju je za nju režirao [[Jagoš Marković]]. Početkom [[2006.]] godine nastupa na „[[Dora|Dori]]“ s pjesmom „Moja štikla“ koja pobjeđuje i odlazi na [[Eurosong]] u [[Atena (grad)|Atenu]] gdje osvaja trinaesto mjesto. Autori su pjesme [[Boris Novković]], Severina i [[Goran Bregović]], s kojim počinje suradnju za svoj sljedeći album. [[2007.]] godine dobiva ulogu barunice Castelli u drami „[[Gospoda Glembajevi]]“. Iste godine sa [[Saša Lošić|Sašom Lošićem]] snima pjesmu „Gardelin“<ref>[http://www.manemoj.com/index.php/topic/www.facebook.com/www.besplatan-download.tk?url=links/start&a=open&id=7438 Severina je izdala singl Gardelin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131104212940/http://www.manemoj.com/index.php/topic/www.facebook.com/www.besplatan-download.tk?url=links%2Fstart&a=open&id=7438 |date=4. studenoga 2013. }}, preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> za slovenski film „[[Pijetlov doručak]]“. U svibnju [[2008.]] godine u suradnji s Goranom Bregovićem objavljuje deseti album ''[[Zdravo, Marijo]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/zdravo-marijo-1489.htm diskografija.com: Zdravo Marijo 2008], preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> u izdanju diskografske kuće [[Dallas Records]]. S albuma je izdano pet singlova „Gas, gas“, „Tridesete“, „Zdravo, Marijo“, „Gade“ i „Haljinica boje lila“. Potkraj [[2008.]] godine odlazi na dvoransku turneju „[[Tridesete (turneja)|Tridesete]]“, koja obuhvaća sve velike gradove u državama nastalih raspadom Jugoslavije, osim [[Sarajevo|Sarajeva]]. U ljeto [[2009.]] godine nastupa na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom "'Ko to pita", jednom od posljednjih pjesama [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]].<ref>[http://www.balkanmedia.com/severina-ko-to-pita-cl5659.html Severina "Ko to pita"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714225416/http://www.balkanmedia.com/severina-ko-to-pita-cl5659.html |date=14. srpnja 2014. }}, preuzeto 07. srpnja 2014. godine</ref> Iste godine na festivalu [[Sunčane skale]] album ''[[Zdravo Marijo]]'' proglašen je albumom godine, a pjesma "Tridesete" pjesmom godine.<ref>[https://www.klix.ba/magazin/muzika/severina-osvojila-nagradu-za-album-i-pjesmu-godine/090707023 Severina osvojila nagradu za album i pjesmu godine], 07. srpnja 2009., preuzeto 31. siječnja 2017.</ref> [[2010.]] godine izlazi i DVD ''[[Tridesete - uživo]]'' s koncerta u [[Beograd]]u te iste godine nastupa na [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom "Nevira". === Dobrodošao u klub i novi projekti (2011. – 2016.) === Godine [[2011.]] najavljuje novi album sa singlovima „Brad Pitt“ i „Grad bez ljudi“, a srpnja [[2012.]] godine objavljuje singl „Italiana“. Prosinca iste godine objavljuje jedanaesti album ''[[Dobrodošao u klub]]'', s kojeg su izdana još tri singla „Uzbuna“, „Dobrodošao u klub“<ref>{{cg oznaka}} [http://rtvbudva.me/vijesti/severina-snimila-spot-za-pjesmu-dobro-do%C3%AF%C2%BF%C2%BD%C3%82%C2%A1ao-u-klub/3891 Severina snimila spot za pjesmu Dobrodošao u klub] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131106022046/http://rtvbudva.me/vijesti/severina-snimila-spot-za-pjesmu-dobro-do%C3%AF%C2%BF%C2%BD%C3%82%C2%A1ao-u-klub/3891 |date=6. studenoga 2013. }}, rtvbudva.me, 22. veljače 2013., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> i „Ostavljena“. Iste godine odlazi na veliku dvoransku turneju „[[Dobrodošao u klub (turneja)|Dobrodošao u klub]]“ po zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije. Listopada [[2013.]] godine objavljuje novi singl „Hurem“.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:457645-POGLEDAJTE-Severinin-novi-spot-za-pesmu-quotHuremquot Severinin novi singl Hurem], novosti.rs, 7. listopada 2013., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> Početkom [[2014.]] godine trijumfovala je na 17. dodjeli nagrada "Zlatna bubamara" u Makedoniji, gdje osvaja nagrade za najbolju pjevačicu regije, za najbolji album godine, te za najbolju regionalnu turneju.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/226698/9/Severina-najbolja-u-regiji Severina najbolja u regiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727055619/http://www.glas-slavonije.hr/226698/9/Severina-najbolja-u-regiji |date=27. srpnja 2014. }}, ''Glas Slavonije'', 21. veljače 2014., preuzeto 23. srpnja 2014.</ref> Ožujka [[2014.]] godine objavljuje pjesmu "Alcatraz". Travnja iste godine obajvljuje singl "Brazil" u susret [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom nogometnom prvenstvu]] u [[Brazil]]u. [[Severina]] je izjavila "kako pjesma nije klasična navijačka, već više za cijelu obitelj".<ref>[http://www.gloria.hr/severina-izdala-novi-singl-prigodnog-naziva-brazil/?utm_source=jutarnji.hr&utm_medium=rss_box&utm_campaign=rss_box Severina izdala novi singl prigodnog naziva Brazil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140424173709/http://www.gloria.hr/severina-izdala-novi-singl-prigodnog-naziva-brazil/?utm_source=jutarnji.hr&utm_medium=rss_box&utm_campaign=rss_box |date=24. travnja 2014. }}, ''Gloria'', 24. travnja 2014., preuzeto 24. travnja 2014.</ref> Singl "Uno momento" objavljuje srpnja [[2014.]] godine u suradnji s grupom "[[Ministarke]]" iz [[Srbija|Srbije]].<ref>[http://www.gloria.hr/video-severina-objavila-provokativni-spot-za-pjesmu-%CB%9Duno-momento%CB%9D/ Severina objavila provokativni spot za pjesmu Uno Momento] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140729144847/http://www.gloria.hr/video-severina-objavila-provokativni-spot-za-pjesmu-%CB%9Duno-momento%CB%9D/ |date=29. srpnja 2014. }}, ''Gloria'', 22. srpnja 2014., preuzeto 22. srpnja 2014.</ref> Singl je za samo 24 sata bio preslušan preko 728.000 puta na stranici [[YouTube]],čime je oboren regionalni rekord koji je to tada držao singl "Italiana", kojeg je u prvom danu preslušan 500.000 puta.<ref>[http://dnevnik.hr/showbuzz/celebrity/severina-vuckovic-oborila-novi-rekord-s-uno-momento---345191.html Seve ušla u povijest], ''Dnevnik.hr'', 23. srpnja 2014., preuzeto 23. srpnja 2014.</ref> Do danas pregledi tog spota sadržavaju više od 130 milijuna pregleda. U Listopadu [[2014.]] godine objavljuje pjesmu "More tuge", duet s pjevačem [[Saša Matić|Sašom Matićem]].<ref>[http://www.story.hr/severina-more-tuge-je-lijepa-pjesma-za-slusati-i-u-pojedinim-trenutcima-tuci-glavom-o-zid-225314 More tuge’ je lijepa pjesma za slušati i u pojedinim trenutcima tući glavom o zid], ''Story.hr'', 23. listopada 2014., preuzeto 24. listopada 2014.</ref> "More tuge" je pregledana 750.000 puta u 24 sata, a do danas broji više od 50 milijuna pregleda. Krajem godine objavljuje pjesmu "Generale", duet sa ženskim sastavom [[Učiteljice (sastav)| Učiteljice]]. Krajem [[2015.]] godine snima duet s [[Goran Karan|Goranom Karanom]] kao prvi singl mjuzikla 'Naša bila štorija', a naredne godine godine objavljuje i drugi singl "Manta me jubav" zajedno s [[Goran Karan|Karanom]], [[Danijela Martinović|Danijelom Martinović]] i [[Giuliano]]m. Iste godine objavljuje dva singla "Sekunde" i "Silikoni. ===Halo (2017. – danas) === Početkom veljače [[2017.]] godine objavila je pjesmu "Kao", prvi singl s dvanaestog studijskog albuma. Spot za singl snimljen je u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]].<ref>[http://24sata.info/magazin/muzika/281805-video-severina-objavila-videospot-za-novi-singl-kao.html Severina objavila videospot za novi singl "Kao"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170203000131/http://24sata.info/magazin/muzika/281805-video-severina-objavila-videospot-za-novi-singl-kao.html |date=3. veljače 2017. }}, ''24sata.info'', 01. veljače 2017., preuzeto 02. veljače 2017.</ref> Godine 2019. izbacuje svoj dvanaesti album [[Halo (Severinin album)|Halo]], kojeg je izdala [[diskografska kuća]] [[Dallas Records]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/severina-izbacila-novi-album-i-vruci-spot-za-pjesmu-halo/2060753.aspx|title=Severina izbacila novi album i vrući spot za pjesmu "Halo"|date=1. veljače 2019.|archive-date=20. ožujka 2024.}} ''Index.hr'', preuzeto 20. ožujka 2024.</ref> Na albumu se našlo sedamnaest pjesama od kojih su neke "Unaprijed Gotovo" s [[Petar Grašo|Petrom Grašom]] i dvije suradnje s [[Jala Brat|Jalom Bratom]] "Otrove" i "Magija". == Prijepori == === Skandal na Porinu=== Godine [[2002.]] album ''[[Pogled ispod obrva]]'' bio je nominiran u kategoriji za album godine za diskografsku nagradu [[Porin (nagrada)|Porin]], a pjesma "Virujen u te" za hit godine. Severina je trebala nastupiti s pjesmama "Virujen u te" i "Mala je dala", s kojom je trebala zatvoriti Porin. Međutim [[Zrinko Tutić]], član Upravnog odbora [[Porin (nagrada)|Porin]]a, zahtijevao je da Severina zamijeni pjesmu "Mala je dala", jer ju je smatrao neprikladnom za završnu pjesmu manifestacije. Nakon što je Severina odbila, prebacili su je u sredinu programa, nakon čega se ona odlučila u izravnom prijenosu na [[HRT]]-u u posljednji tren promijeniti tekst pjesme,<ref>[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/skandali-za-pamcenje-ove-pikanterije-obiljezile-su-porin-314374 Kristina Bosno, Dea Marinović, ''Skandali za pamćenje: Ove pikanterije obilježile su Porin'']:{{citat2|Severina je ostala zapamćena na Porinu 2002. godine u Dubrovniku. Uživo je izvela pjesmu “Mala je dala”, a u posljednji tren promijenila je riječi.}}, ''[[24sata]]'', 10. svibnja 2013., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> a glasio je: '''„'''Ista pisma samo druge riči, jedan tukac drugom tukcu sliči, s takvima je mala oduvijek znala...'''”'''. === Severina vs. Edo Maajka === Godine [[2004.]] Severina je iskoristila sukob s reperom [[Edo Maajka|Edom Maajkom]] i prozvala ga u pjesmi "Hrvatica", dio posvećen reperu glasi: "Hrvatski reperi dignite hajku, onaj kuhar vam uzeo pos'o, djeca vam slušaju krivu majku." Ni poznati reper nije joj ostao dužan, te joj je posvetio pjesmu "Severina" s albuma ''[[Stig'o ćumur]]'' iz [[2006.]] godine. === Porno uradak === Godine [[2004.]] u javnosti se pojavio privatni porno uradak Severine s poduzetnikom Milanom Lučićem, zbog čega je bila odsutna sa scene više od šest mjeseci, sve dok na nagovor diskografske kuće Dallas Records nije pristala uraditi promociju albuma "[[Severgreen]]" u kazalištu [[Satiričko kazalište Kerempuh|Kerempuh]].<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041124/mozaik01.asp Antonela Marušić, ''Severina zakočena, Srećka ni za lijek''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 24. studenoga 2004., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> Severina je [[2013.]] godine izjavila kako joj je porno uradak nanio veliku štetu, depresiju i otkazivanje sponzorskih ugovora.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/154154/Pornic-me-bacio-u-blato "Pornić me bacio u blato"], vesti-online.com, 30. srpnja 2011., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> === Povlačenje sa Splitskog festivala === Godine [[2006.]] trebala je nastupiti na 46. [[Festival zabavne glazbe Split|Splitskom festivalu]] s pjesmom "Moj sokole", prvobitnom verzijom pjesme "Moja štikla". Međutim, zbog kritičkih novinskih napisa o njezinoj pjesmi, ali i istupa kolege [[Jasmin Stavros|Jasmina Stavrosa]], koji je optužio organizatore za protežiranje Severine, ona je odustala od nastupa. Nataša Bebić, sestra pjevača [[Toma Bebić|Tome Bebića]], optužila je [[Severina|Severinu]] za plagiranje njegove pjesme "Oja noja".<ref>[http://www.jutarnji.hr/severina-odustala-od-nastupa-na-46--splitskom-festivalu/226396/ Severina odustala od nastupa na 46. splitskom festivalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131023055217/http://www.jutarnji.hr/severina-odustala-od-nastupa-na-46--splitskom-festivalu/226396/ |date=23. listopada 2013. }}, ''Jutarnji list'', 5. srpnja 2006., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> === Politika === Severina je mnogo puta dospjela u hrvatske medije zbog svojih komentara o aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj, te zbog svog angažmana u predizbornoj kampanji [[SDP]]-a tijekom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|parlamentarnih izbora 2003. godine]]. Tijekom [[2010.]] i [[2011.]] godine u javnosti je prozivala [[Jadranka Kosor|Jadranku Kosor]], tadašnju hrvatsku predsjednicu vlade, navodeći kako ne zaslužuje to mjesto predsjednice vlade.<ref>{{srp oznaka}} [http://www.pressonline.rs/zabava/dzet-set/185334/seve-isprozivala-jadranku-kosor.html Adelarda Popović, Severina isprozivala Jadranku Kosor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131106022042/http://www.pressonline.rs/zabava/dzet-set/185334/seve-isprozivala-jadranku-kosor.html |date=6. studenoga 2013. }}, pressonline.rs, 7. studenoga 2011., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> ===Bitka za skrbništvo=== Severina i njen bivši partner srpski poduzetnik [[Milan Popović]] imali su prijepore na sudu za skrbništvo nad njihovim zajedničkim sinom Aleksandrom. Severina i njezin bivši partner trenutno imaju ravnopravno skrbništvo nad sinom.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-02-20|title=Sud Severini vratio ravnopravno skrbništvo nad sinom|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/sud-severini-vratio-ravnopravno-skrbnistvo-nad-sinom-11370899|access-date=2024-06-13|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> == Privatni život == Prva veza koja je bila poznata u javnosti bila je ona tijekom devedesetih s [[Alen Marin|Alenom Marinom]], pjevačem grupe [[Kojoti]]. Godine [[2004.]] bila je zaručena za poduzetnika Srećka Vargeka, međutim [[2005.]] godine raskinuli su zaruke. Godine [[2007.]] bila je u vezi s Matom Čuljkom, a [[2008.]] godine upoznala je Slavka Šainovića s kojim je bila sve do [[2010.]] godine kada je raskinula zaruke zbog veze s Milanom Popovićem.<ref>[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/sve-severinine-veze-pet-puta-zarucnica-ali-nikad-mladenka-285001 Ivana Habijan, ''Sve Severinine veze: Pet puta zaručnica, ali nikad mladenka''], ''24sata'', preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> [[22. studenog]] [[2015.]] godine udala se za [[Igor Kojić|Igora Kojića]], bivšeg srpskog nogometaša te sina poznatog srpskog glazbenika Dragana Kojića.<ref>[http://www.vijesti.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1770287/severina-se-udala-za-igora-u-istarskim-balama-tijekom-cijele-ceremonije-plakala-od-srece/''Severina se udala za Igora u istarskim Balama, tijekom cijele ceremonije plakala od sreće!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151029042555/http://www.vijesti.rtl.hr/tabloid/zvijezde/1770287/severina-se-udala-za-igora-u-istarskim-balama-tijekom-cijele-ceremonije-plakala-od-srece/ |date=29. listopada 2015. }}, ''Vijesti.hr'', preuzeto 31. siječnja 2017.</ref> Severina se razvela u kolovozu 2021. godine. [[20. veljače]] [[2012.]] godine, Severina je u [[Split]]u rodila svoje prvo dijete, sina Aleksandra. Otac djeteta je srpski poduzetnik Milan Popović.<ref>[http://www.vecernji.hr/scena/severina-je-sina-aleksandra-ipak-rodila-carskim-rezom-clanak-379114 Tatjana Pacek, ''Severina je sina Aleksandra ipak rodila carskim rezom''], ''[[Večernji list]]'', 20. veljače 2012., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> Godine [[2013.]] javno je podržala [[LGBT]] zajednicu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{bos oznaka}} [http://www.radiosarajevo.ba/novost/115622 I Severina podržala LGBT zajednicu u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029201019/http://www.radiosarajevo.ba/novost/115622 |date=29. listopada 2013. }}, radiosarajevo.ba, 13. lipnja 2013., preuzeto 4. studenoga 2013.</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Superstar]]" kao član žirija ([[Superstar (1. sezona)|2023.]]) * "[[Večernja škola: Povratak upisanih]]" kao [[Narikača]] Cvija ([[2005.]]) * "[[Naši i vaši]]" kao pjevačica u glazbenom festivalu ([[2002.]]) === Filmske uloge === * "[[Posljednji Srbin u Hrvatskoj]]" kao Francesca Gambini de la Norde ([[2019.]]) * "[[Budi mi prijatelj]]" kao Severina Vučković ([[2014.]]) * "[[Duhovi Sarajeva]]" kao Olja ([[2007.]]) * "[[Petelinji zajtrk]]" kao Severina Vučković ([[2007.]]) == Diskografija == {{glavni|Dodatak:Diskografija Severine}} === Studijski albumi === * ''[[Severina (album iz 1990.)|Severina]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/severina-1047.htm diskografija.com: Severina 1990.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (1990.) * ''[[Severina (album iz 1992.)|Severina]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/severina-150.htm diskografija.com: Severina 1992.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (1992.) * ''[[Dalmatinka (album)|Dalmatinka]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/dalmatinka-151.htm diskografija.com: Dalmatinka 1993.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (1993.) * ''[[Trava zelena]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/trava-zelena-152.htm diskografija.com: Trava zelena 1995.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (1995.) * ''[[Moja stvar]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/moja-stvar-153.htm diskografija.com: Moja stvar 1996.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020223147/http://www.diskografija.com/album/moja-stvar-153.htm |date=20. listopada 2013. }}, preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (1996.) * ''[[Djevojka sa sela]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/djevojka-sa-sela-149.htm diskografija.com: Djevojka sa sela 1998.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (1998.) * ''[[Ja samo pjevam]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/ja-samo-pjevam-134.htm diskografija.com: Ja samo pjevam 1999.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (1999.) * ''[[Pogled ispod obrva]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/pogled-ispod-obrva-135.htm diskografija.com: Pogled ispod obrva 2001.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (2001.) * ''[[Severgreen]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/severgreen-156.htm diskografija.com: Severgreen 2004.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (2004.) * ''[[Zdravo Marijo (album)|Zdravo Marijo]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/zdravo-marijo-1489.htm diskografija.com: Zdravo Marijo 2008.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (2008.) * ''[[Dobrodošao u klub]]''<ref>[http://www.discogs.com/Severina-Dobrodo%C5%A1ao-U-Klub/master/507544 discogs.com: Dobrodošao u klub 2012.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> (2012.) * ''[[Halo (Severinin album)|Halo]]''<ref>[https://shop.dallas.si/hr/cd/1365-severina-halo.html dallasrecords.si: Halo 2019.], preuzeto 30. svibnja 2022.</ref> (2019.) === Uživo albumi === * 1999. ''[[Paloma nera – uživo]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/paloma-nera-154.htm diskografija.com: Paloma Nera 1993.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> * 2002. ''[[Virujen u te (najbolje uživo!)]]''<ref>[http://www.diskografija.com/album/virujen-u-te-najbolje-uzivo-155.htm diskografija.com: Virujen u te (najbolje uživo!) 2002.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> * 2010. ''[[Tridesete – uživo]]''<ref>[http://www.discogs.com/Severina-Tridesete-U%C5%BEivo/master/573778 discogs.com: Tridesete - uživo 2010.], preuzeto 2. veljače 2017.</ref> * 2014. ''[[Dobrodošao u klub live]]''<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektakli/tabid/79/articleType/ArticleView/articleId/266590/Default.aspx Severina najavila DVD-a i 'tajne iz backstagea'], ''Slobodna Dalmacija'', 03. prosinca 2014., preuzeto 03. prosinca 2014.</ref> == Turneje == * 1993. – [[Dalmatinka (turneja)|Dalmatinka]] * 1995. – [[Mojastvar (turneja)|Moja stvar]] * 2001. – [[Virujen u te (turneja)|Virujen u te]] * 2009. – [[Tridesete (turneja)|Tridesete]] * 2013. – [[Dobrodošao u klub (turneja)|Dobrodošao u klub]] * 2019. – [[The Magic Tour(turneja)|The Magic Tour]] * 2022. – danas – Ja samo pjevam Tour == Nagrade == Dobitnica je nagrade ''Zlatna ptica'' za najtiražnijeg glazbenog izvođača desetljeća u Hrvatskoj.<ref name=":0" /> nagrade ''[[Večernjakova ruža]]'' za ženskog izvođača godine [[2001.]] i [[2002.]],<ref>{{Cite web|date=25. travnja 2020.|title=Od 1994. godine i pokretanja nagrade do 2020. i prve virtualne dodjele Ruže|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ruza-ruza-1397145}}</ref> nagrade ''Zlatna bubamara'' za izvođača godine u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]],<ref>[http://www.jutarnji.hr/severina-odusevila-skopje/1166661/ Severina oduševila Skopje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140304073745/http://www.jutarnji.hr/severina-odusevila-skopje/1166661/|date=4. ožujka 2014.}}, ''Jutarnji'', preuzeto 23. srpnja 2014.</ref> ''Grand prixa'' na festivalu [[Melodije hrvatskog Jadrana|MHJ]] [[2001.]] godine s pjesmom »Virujen u te«<ref name="MHJ" /> i mnogih drugih. ===Porin=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |2000. |rowspan="2"|Najbolji album zabavne glazbe |''[[Ja samo pjevam]]'' |{{nominiran}} |<ref name="porin2000">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=468B3F3D-51E3-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 2000. }}</ref> |- |rowspan="2"|2002. |''[[Pogled ispod obrva]] | {{nominiran}} |<ref name="porin2002"/> |- | rowspan="3"|Hit godine |''Virujen u te'' | {{nominiran}} |<ref name="porin2002"/> |- |2012. |''Brad Pitt'' | {{nominiran}} |<ref name="porin2012">{{cite web|url=https://www.muzika.hr/porin-majke-tbf-vatra-i-pivo-vs-severina-rozga-za-hit-godine/|title=Porin: Majke, TBF, Vatra i Pivo vs. Severina, Rozga za Hit godine}}</ref> |- |2013. |''Italiana'' | {{nominiran}} |<ref name="porin2013">{{cite web|url=https://wall.hr/art/objavljene-nominacije-za-hit-godine/|title=Tko će osvojiti Porina za hit godine? Vi birate!}}</ref> |- |2018. |Najbolji album zabavne glazbe |''[[Naša bila štorija]]'' |{{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://story.hr/Celebrity/a22586/DODIJELJENI-PORINI-Znamo-tko-su-ovogodisnji-pobjednici.html|title=DODIJELJENI PORINI Znamo tko su ovogodišnji pobjednici}}</ref> |} ===Večernjakova ruža=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |2001. |rowspan="2"|Pjevačica godine |rowspan="2"|Severina |{{pobjeda}} |<ref name="ruža"/> |- |2002. |{{pobjeda}} |<ref name="ruža"/> |- |2005. |Najbolje gostovanje u TV emisiji ili seriji |''Večernja škola'' |{{pobjeda}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/severina-je-ekran-dobila-kao-gosca-vecernje-skole-1231609|title=Severina je Ekran dobila kao gošća Večernje škole|website=vecernji.hr}}</ref> |- |2013. |rowspan="3"|Glazbenik godine |rowspan="3"|Severina |{{nominiran}} |<ref>{{Citiranje weba|date=2014-03-18|title=Odabrano 30 najboljih i najzaslužnijih! Proglašenje pobjednika 21. ožujka|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ruza-914251|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211017000329/https://www.vecernji.hr/showbiz/ruza-914251|archive-date=2021-10-17|website=Večernji list}}</ref> |- |2019. |{{nominiran}} | |- |2024. |{{nominiran}} |<ref>{{Citiranje weba|title=Večernjakova ruža 2024.: Otkrivamo sve nominirane za najprestižniju medijsku nagradu|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/vecernjakova-ruza-2024-otkrivamo-sve-nominirane-za-najprestizniju-medijsku-nagradu-1833111|url-status=live|website=[[Večernji list]]|language=hr}}</ref> |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://skopactel.com/severina/index1.html Službena stranica] * [http://www.sevefanclub.com/ SeveFanClub.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070304082349/http://sevefanclub.com/ |date=4. ožujka 2007. }} <!-- * [http://www.severina.com Službena stranica] --> {{GLAVNIRASPORED:Vučković, Severina}} [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] 64x7kbj7j37v4zp0iwjxtyuq9uqddfb Ivan Vučetić 0 37805 7573756 7408139 2026-08-10T18:50:03Z Silverije 23459 7573756 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Juan Vucetich 100.jpg|mini|Ivan Vučetić]] '''Ivan Vučetić''' ([[španjolski jezik|španjolski]]: ''Juan Vucetich Kovacevich'') ([[Hvar]], [[20. srpnja]] [[1858.]] – [[Dolores]], [[Argentina]], [[25. siječnja]] [[1925.]]), hrvatski izumitelj [[daktiloskopija|daktiloskopije]]. ==Životopis== Ivan Vučetić rođen je na otoku [[Hvar]], [[1858.]] godine. Došao je u Argentinu [[1884.]] godine. Radio je u policiji u glavnom gradu provincije [[Buenos Aires]], La Plata. Smatrao je da svaka osoba ima drugačiji otisak prstiju i da se na taj način osobe mogu identificirati.{{sfn|Perinić|1998|p=278}} Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio [[otisak prsta|otiscima prstiju]], intenzivno je počeo istraživati i proučavati [[papilarna linija|papilarne linije]]. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ''ikonofalangometrija''. Godine 1891. Vučetić je formirao ''Registar ikonofalangometrije'', gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je [[daktiloskopija|daktiloskopirao]] na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Primijenivši svoju metodu [[identifikacija|identifikacije]] u praksi riješio je prvi veći slučaj u praksi i to Franciske Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece. Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični. Postao je član Francuske akademije internacionalne povijesti i Antropološkog instituta u Parizu. Napisao je dvije knjige o daktiloskopiji. Policijska škola u gradu La Plata nosi njegovo ime – Juan Vucetich. Umro je u gradu Dolores u Pokrajini Buenos Aires [[1925.]] godine.{{sfn|Perinić|1998|p=278}} == Zanimljivosti == Ivan Vučetić je pored svoga potpisa ostavljao i otisak svoga desnog kažiprsta. Centar za kriminalistička vještačenja u [[Zagreb]]u nosi ime Ivana Vučetića. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Knjige=== {{refbegin}} * {{cite book |last=Perinić |first=Ljeposlav |date=1998 |chapter=Hrvati u Argentini |editor-last1=Šakić |editor-first1=Vlado |editor-last2=Jurčević |editor-first2=Josip |title=Budućnost iseljene Hrvatske |location=Zagreb |publisher=Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" |pages= 277–286}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|vucetic-ivan|Ivan Vučetić}} {{GLAVNIRASPORED:Vučetić, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski izumitelji]] [[Kategorija:Hrvati u Argentini]] [[Kategorija:Argentinski znanstvenici]] [[Kategorija:Životopisi, Hvar (grad)]] [[Kategorija:Buenos Aires (pokrajina)]] s68h8r0lmc27qgba2mltoowv8ecocxe Trogoni (porodica) 0 39611 7574053 6777012 2026-08-11T09:21:12Z Argo Navis 852 7574053 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Trogoni | slika = Trogon_elegans1.jpg | slika_opis = ''[[Trogon elegans]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = '''Trogoniformes''' | ordo_autorstvo = [[Američka udruga ornitologa|AOU]], [[1886.]] | familia = '''Trogonidae''' | familia_autorstvo = [[Rene Primevere Lesson|Lesson]], [[1828.]] | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rodovi]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Apaloderma]]'' * ''[[Euptilotis]]'' * ''[[Harpactes]]'' * ''[[Pharomachrus]]'' * ''[[Priotelus]]'' * ''[[Trogoni (rod)|Trogon]]''}} }} '''Trogoni''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Trogonidae'') su [[recentna vrsta|jedina]] [[Porodica (taksonomija)|porodica]] reda trogoni ([[Latinski jezik|lat]]. ''Trogoniformes'') unutar razreda [[ptice|ptica]]. Porodica ima šest rodova i 39 vrsta. Nastanjuju [[tropi|tropske]] [[šuma|šume]] [[Afrika|Afrike]], [[Indija|Indije]], [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] (uključivši [[Ryukyu]] u južnom [[Japan]]u), [[Srednja Amerika|Srednje]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], a najveći dio dana provode na drveću. Rijetko se zadržavaju na tlu. Na svojim kratkim, slabašnim nogama nisu dobri trkači. Neke vrste trogona su vrlo ugrožene uništavanjem njihovog staništa. Među drugima to je i [[dugorepi kvecal]], nacionalni simbol [[Gvatemala|Gvatemale]]. == Obilježja == Trogoni su ptice s prekrasno obojenim perjem. No, vrlo su mirne, i kad sjede na [[grana|grani]] teško ih je uočiti. Prije svega su mužjaci izrazitih boja, ženke su nešto manje upadljive. [[Pero|Perje]] im je vrlo meko i paperjasto. U dugačkom [[rep]]u (kod [[kvecali|kvecala]] je izmjerena dužina srednja dva repna pera od 78 [[cm]]) imaju dvanaest pera od kojih su po tri sa svake strane kraća od unutrašnjih koja su ojednake dužine koja je od vrste do vrste različita, i kreće se od oko 25 cm do gotovo 80 cm. S gornje strane tijela perje ima metalni odsjaj [[smaragd]]no zelene, zelene ili plave a ponekad i smeđe boje. S donje strane je često crveno, plavo, žuto ili bijelo. [[Krilo|Krila]] su im jako zaobljena i uska, a pera na njima šiljasta i [[srp]]oliko svinuta. Dva prsta su okrenuta prema naprijed a dva prema natrag. Druge ptice imaju prvi i četvrti prst okrenut prema natrag, ali kod trogona su prema natrag okrenuti prvi i drugi prst. Kod korijena [[kljun]]a koji je širok i snažan, perje im prelazi u čvrste čekinje koje izgledaju poput čuperka. Na glavi imaju kukmice koje su od vrste do vrste različito izražene. Mladunce u prvo vrijeme hrane [[kukci]]ma i drugim [[beskralješnjaci]]ma, dok se odrasli hrane različitim bobicama i [[voće]]m. == Razmnožavanje == Trogoni su ptice [[dupljaš]]ice. Kljunom i nogama iskapaju duplju u trulom [[stablo|stablu]] ili [[termiti (kukci)|termitnjaku]] ili preuzmu neku napuštenu duplju. Leglo ima dva do četiri [[jaje|jaja]]. U ležanju na jajima kao i u podizanju mladunaca sudjeluju oba roditelja. == Rodovi i vrste == Hrvatski i latinski nazivi ptica:{{HrvImenaPtica}} * ''[[Apaloderma]]'' ** [[Prugastorepi trogon]] (''Apaloderma vittatum'') ** [[Žutouzdi trogon]] (''Apaloderma aequatoriale'') ** [[Zelenoleđi trogon]] (''Apaloderma narina'') * ''[[Euptilotis]]'' ** [[Ušati kvecal ]] (''Euptilotis neoxenus'') * ''[[Apalharpactes]]'' ** [[sumatranski trogon]] (''Apalharpactes mackloti '') ** [[javanski trogon]] (''Apalharpactes reinwardtii'') * ''[[Harpactes]]'' ** [[grimiznotrbi trogon]] (''Harpactes diardii'') ** [[sivoprsi trogon]] (''Harpactes whiteheadi'') ** [[indijski trogon]] (''Harpactes fasciatus'') ** [[riđoleđi trogon]] (''Harpactes oreskios'') ** [[filipinski trogon]] (''Harpactes ardens'') ** [[veliki trogon]] (''Harpactes wardi'') ** [[crnoglavi trogon]] (''Harpactes duvaucelii'') ** [[crveni trogon]] (''Harpactes erythrocephalus'') ** [[plavolici trogon]] (''Harpactes kasumba'') ** [[smeđoleđi trogon]] (''Harpactes orrhophaeus'') * [[Kvecali]] (''Pharomachrus'') ** [[zlatnokapi kvecal]] (''Pharomachrus fulgidus'') ** [[zlatnoglavi kvecal]] (''Pharomachrus auriceps'') ** [[andski kvecal]] (''Pharomachrus antisianus'') ** [[amazonski kvecal]] (''Pharomachrus pavoninus'') ** [[dugorepi kvecal]] (''Pharomachrus mocinno'') * ''[[Priotelus]]'' ** [[kubanski trogon]] (''Priotelus temnurus'') ** [[hispaniolski trogon]] (''Priotelus roseigaster'') * ''[[Trogoni (rod)|Trogoni]]'' ** [[kostarički trogon]] (''Trogon bairdii'') ** [[plavokapi trogon]] (''Trogon curucui'') ** [[planinski trogon]] (''Trogon mexicanus'') ** [[meksički trogon]] (''Trogon citreolus'') ** [[crnolici trogon]] (''Trogon collaris'') ** ''[[Trogon collaris aurantiiventris]]'' ** [[ogrličasti trogon]] (''Trogon elegans'') ** [[crvenotrbi trogon]] (''Trogon personatus'') ** [[crvenokljuni trogon]] (''Trogon massena'') ** [[crnogrli trogon]] (''Trogon rufus'') ** [[tamnoglavi trogon]] (''Trogon melanocephalus'') ** [[crnorepi trogon]] (''Trogon melanurus'') ** [[sivokrili trogon]] (''Trogon clathratus'') ** [[plavoglavi trogon]] (''Trogon surrucura'') ** [[žutotrbi trogon]] (''Trogon violaceus'') ** [[bjelooki trogon]] (''Trogon comptus'') ** [[plavoprsi trogon]] (''Trogon viridis'') ** [[ekvadorski trogon]] (''Trogon mesurus'') ** [[bjelorepi trogon]] (''Trogon chionurus'') ** [[narančastotrbi trogon]] (''Trogon aurantius'') ** [[zlatni trogon]] (''Trogon ambiguus'') == Izvori == {{Izvori}} {{Ptice}} [[Kategorija:Neoaves]] [[Kategorija:Trogoni|*]] sbxr75his1jqnijobqtx0gg4v1ya8wr FK Partizan Beograd 0 39727 7573551 7481137 2026-08-10T13:35:18Z ~2026-43259-75 369188 7573551 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{nogometni klub | ime kluba = FK Partizan Split | slika = | puno ime = Fudbalski klub Partizan Split | nadimak = "Crno-beli", "Parni valjak", "Grobari","Ajmo bili" | godina osnivanja = [[4. listopada]] [[1945.]] | igralište = Stadion JNA i Stadion Poljud | navijači =Torcida Split, Grobari jug | kapacitet stadiona = 32.710 | direktor = | trener = {{Z|SRB}} [[Saša Ilić]] | liga = [[Superliga Srbije]] | sezona = 2025./26. | plasman = 3. | igrači = | pattern_la1 = _partizan2526h | pattern_b1 = _partizan2526h | pattern_ra1 = _partizan2526h | pattern_sh1 = _partizan2526h | pattern_so1 = | leftarm1 = 000000 | body1 = 000000 | rightarm1 = 000000 | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _partizan2526a | pattern_b2 = _partizan2526a | pattern_ra2 = _partizan2526a | pattern_sh2 = _partizan2526a | pattern_so2 = | leftarm2 = 003d90 | body2 = 003d90 | rightarm2 = 003d90 | shorts2 = 003d90 | socks2 = 003d90 | pattern_la3 = _partizan2526t | pattern_b3 = _partizan2526t | pattern_ra3 = _partizan2526t | pattern_sh3 = _partizan2526t | pattern_so3 = | leftarm3 = ffffff | body3 = ffffff | rightarm3 = ffffff | shorts3 = ffffff | socks3 = ffffff | caption = }} '''Fudbalski klub Partizan''' ([[srpski]]: Фудбалски клуб Партизан) [[srbija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Beograd]]a, utemeljen [[1945.]] godine po ugledu na [[CSKA Moskva|CSKA]], tim sovjetske armije. Osnovale su ga jugoslavenske vojne osobe, Andrija Ražnatović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović – "Tempo", Otmar Kreačić – "Kultura", Vlada Mađarić, Ratko Pejić, Vujica Gajinović, Ratko Vujović – "Čoče", Koča Popović, Mijailko Todorović – "Plavi" i Pavle Jovićević. Prvu utakmicu klub odigrao je [[6. listopada]] [[1945.]] u [[Zemun]]u, a strijelac prvoga pogotka za Partizan u povijesti bio je [[Florijan Matekalo]]. Partizan je 27 puta bio prvak države, a osvajač je 16 državnih kupova i 1 državnog superkupa. Najveći uspjesi Partizana u europskim natjecanjima su finale [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]] protiv [[Real Madrid]]a 1966., osvajanje [[Mitropa kup]]a 1978. godine., kao i osvajanje prestižnog Uhren kupa 1989. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-06-26|title=FC Partizan Belgrade » Trophies|url=http://www.en.partizan.rs/trofeji/|access-date=2024-12-28|website=web.archive.org|archive-date=26. lipnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140626131426/http://www.en.partizan.rs/trofeji/|url-status=bot: unknown}}</ref> Poslije raspada [[SFRJ|Jugoslavije]], Partizan je prvi klub iz Srbije koji se plasirao u Ligu prvaka (2003., 2010.) i koji se plasirao u osminu završnice Kupa UEFA (2005.). Boje kluba su crna i bijela. ==Stadion== [[Stadion Partizana]] (nekada Stadion JNA) nalazi se na mjestu gdje je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo igralište [[OFK Beograd|BSK]]-a. Neposredno po završetku rata, započeta je gradnja novog stadiona. Prva je utakmica odigrana između reprezentacija Jugoslavije i Francuske (1:1) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. Stadion je od polovice 1950-ih do 1987. korišten kao cilj godišnjeg festivala [[Dan mladosti]], kada bi dana [[25. svibnja]] predsjedniku SFRJ [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] predavana [[Štafeta mladosti]]. Stadion Partizana u prvom razdoblju primao je oko 55.000 gledatelja, ali je zbog pooštrenih kriterija međunarodnih nogometnih organizacija, gledalište rekonstruirano [[1998.]], ugrađena su sjedišta, prošireni ulazi, pa je kapacitet pao na 32.710 gledatelja. ==Navijači== Navijači FK Partizan nazivaju se ''Grobari'' i oni uvijek zauzimaju južni dio stadiona. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === ;27 prvenstava * '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (11):''' [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.|1946./47.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1948./49.|1948./49.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|1961./62.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|1985./86.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|1986./87.]] * '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Prva liga SR Jugoslavije/Prva liga Srbije i Crne Gore]]''' ** '''Prvak (8):''' [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|1992./93.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|1995./96.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|1996./97.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|1998./99.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|2001./02.]], [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2002./03.|2002./03.]], [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|2004./05.]] * '''[[Superliga Srbije]]''' ** '''Prvak (8):''' 2007./08., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2014./15., 2016./17. ;16 kupova * '''[[Kup maršala Tita|Kup maršala Tita/Kup Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (6):''' [[Kup maršala Tita 1947.|1947.]], [[Kup maršala Tita 1952.|1952.]], [[Kup maršala Tita 1954.|1954.]], [[Kup maršala Tita 1956./57.|1956./57.]], [[Kup maršala Tita 1988./89.|1988./89.]], [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] * '''[[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup SR Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (3):''' [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]], [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|1997./98.]], [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2000./01.]] * '''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]''' ** '''Osvajač (7):''' 2007./08., 2008./09., 2010./11., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19. ;1 superkup * '''[[Jugoslavenski nogometni superkup|Superkup Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1989. ;1 ljetna liga prvaka * '''[[FSJ Ljetna liga prvaka|Ljetna liga prvaka]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1969. === Međunarodni uspjesi === * '''[[Mitropa kup]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1978. * '''[[Kup prvaka]]''' ** '''Finalist (1):''' [[Kup prvaka 1965./66.|1965./66.]] === Ostali uspjesi === * '''[[Kvarnerska rivijera]] (4):''' 1959., 1965., 1966., 1991. * '''Coupe Mohammed V (1):''' 1963. * '''Torneo Pentagonal Internacional de la Ciudad de México (1):''' 1970. * '''Torneo Pentagonal Internacional de la Ciudad de Bogotá (1):''' 1971. * '''Trofeo Colombino de fútbol (1):''' 1976. * '''[[Carlsberg Cup|Kup lunarne nove godine]] (1):''' 1984. * '''40. godišnjica FK Partizan (1):''' 1985. * '''[[Uhrencup]] (1):''' 1989. * '''[[FIFA Kup mladih]] (1):''' 2007. == Poznati igrači == {{div col}} *{{Z|CG}} [[Predrag Mijatović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|HRV}} [[Stjepan Bobek]] *{{Z|SRB}} [[Vladica Kovačević]] *{{Z|CG}} [[Branko Brnović]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Ćirić]] *{{Z|BIH}} {{Z|SRB}} [[Savo Milošević]] *{{Z|SRB}} [[Saša Ilić]] *{{Z|BIH}} [[Ivan Ćurković]] *{{Z|HRV}} [[Zlatko Čajkovski]] *{{Z|SRB}} [[Milan Galić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Slaviša Jokanović]] *{{Z|SRB}} [[Fahrudin Jusufi]] *{{Z|CG}} [[Ljubomir Radanović]] *{{Z|SRB}} [[Blagoje Paunović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Spasić]] *{{Z|MAK}} [[Vujadin Stanojković]] *{{Z|SRB}} [[Milutin Šoškić]] *{{Z|SRB}} [[Velibor Vasović]] *{{Z|SRB}} [[Momčilo Vukotić]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Santrač]] *{{Z|SRB}} [[Milinko Pantić]] *{{Z|SRB}} [[Radoslav Bečejac]] *{{Z|SRB}} [[Fadil Vokrri]] *{{Z|SRB}} [[Kujtim Shalla]] *{{Z|SRB}} [[Xhevat Prekazi]] *{{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] *{{Z|KAM}} [[Lamine Diarra]] *{{Z|SLO}} [[Josip Pirmajer]] *{{Z|SRB}} [[Antun Rudinski]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Golac (nogometaš)|Ivan Golac]] *{{Z|SRB}} [[Joakim Vislavski]] *{{Z|SRB}} [[Velibor "Bora" Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Prvoslav Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Božidar Pajević]] *{{Z|SRB}} [[Mateja Kežman]] *{{Z|SRB}} [[Slaviša Jokanović]] *{{Z|BIH}} [[Fahrudin Omerović]] *{{Z|SRB}} [[Jovan Jezerkić]] *{{Z|SRB}} [[Mladen Krstajić]] *{{Z|CG}} [[Ivica Kralj]] *{{Z|SRB}} [[Albert Nađ]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Mirković]] *{{Z|SRB}} [[Lazar Marković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Valok]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Antić]] *{{Z|SRB}} [[Nebojša Vučićević]] *{{Z|CG}} [[Damir Čakar]] *{{Z|CG}} [[Miloš Đelmaš]] *{{Z|CG}} [[Branko Rašović]] *{{Z|SRB}} [[Ninoslav Kapamadžija]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Gordan Petrić]] *{{Z|SRB}} [[Borivoje Đorđević]] *{{Z|BIH}} [[Mustafa Hasanagić]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Katić]] *{{Z|SRB}} [[Milivoje Đurđević]] *{{Z|BIH}} [[Admir Smajić]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Stojković]] *{{Z|SRB}} [[Slađan Šćepović]] *{{Z|MAĐ}} [[Palfi Béla]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Ivić]] *{{Z|CG}} [[Niša Saveljić]] *{{Z|SRB}} [[Ivica Iliev]] *{{Z|SRB}} [[Radosav Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Đorđević]] *{{Z|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] *{{Z|NIG}} [[Taribo West]] *{{Z|BRA}} [[Cléo]] *{{Z|KAM}} [[Eric Djemba-Djemba]] *{{Z|CG}} [[Mladen Božović]] *{{Z|CG}} [[Stevan Jovetić]] *{{Z|CG}} [[Simon Vukčević]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] *{{Z|SRB}} [[Bajro Župić]] *{{Z|CG}} [[Andrija Delibašić]] *{{Z|NIG}} [[Obiora Odita]] *{{Z|BIH}} [[Simo Nikolić (nogometaš)|Simo Nikolić]] *{{Z|BIH}} [[Velimir Sombolac]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Čabrinović]] *{{Z|SRB}} [[Radmilo Ivančević]] *{{Z|SRB}} [[Tomislav Kaloperović]] *{{Z|SLO}} [[Srečko Katanec]] *{{Z|SLO}} [[Darko Milanič]] *{{Z|SLO}} [[Džoni Novak]] *{{Z|SLO}} [[Zlatko Zahovič]] *{{Z|SLO}} [[Gregor Balažic]] *{{Z|SLO}} [[Branko Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Gerum]] *{{Z|SRB}} [[Zvonimir Vukić]] *{{Z|POLJ}} [[Tomasz Rząsa]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Dimitrijević]] *{{Z|MAK}} [[Nikica Klinčarski]] *{{Z|SRB}} [[Goran Pandurović]] *{{Z|SRB}} [[Rade Zalad]] *{{Z|SRB}} [[Adem Ljajić]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Tošić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Lomić]] *{{Z|SRB}} [[Goran Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Milinković]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Varga]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Obradović]] *{{Z|SRB}} [[Srđan Baljak]] *{{Z|SRB}} [[Goran Bogdanović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Sikimić]] *{{Z|SRB}} [[Radiša Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Danko Lazović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Malbaša]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubomir Fejsa]] *{{Z|SRB}} [[Goran Milojević]] *{{Z|CG}} [[Budimir Vujačić]] *{{Z|CG}} [[Nenad Brnović]] *{{Z|CG}} [[Srđan Radonjić]] *{{Z|CG}} [[Bojan Brnović]] *{{Z|BIH}} [[Slaven Stjepanović]] *{{Z|SRB}} [[Branimir Petrović (nogometaš)|Branimir Petrović]] *{{Z|BRA}} [[Juca]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Mirosavljević]] *{{Z|SRB}} [[Radovan Radaković]] *{{Z|BIH}} [[Nikola Damjanac]] *{{Z|SRB}} [[Vlado Čapljić]] *{{Z|BIH}} [[Branimir Bajić]] *{{Z|SRB}} [[Veljko Paunović]] *{{Z|SRB}} [[Goran Obradović]] *{{Z|BIH}} [[Predrag Pažin]] *{{Z|SRB}} [[Darko Božović]] *{{Z|CG}} [[Branislav Đukanović]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Svetličić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Čurović]] *{{Z|SRB}} [[Darko Belojević]] *{{Z|BIH}} [[Borče Sredojević]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Pavković]] *{{Z|SRB}} [[Dragi Kaličanin]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Ješić]] *{{Z|SRB}} [[Ismet Ugljanin]] *{{Z|MAK}} [[Viktor Trenevski]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Jocić]] *{{Z|SRB}} [[Stanoje Jocić]] *{{Z|SRB}} [[Saša Ćurčić]] *{{Z|SRB}} [[Borislav Petrić]] *{{Z|SRB}} [[Petar Vasiljević]] *{{Z|SRB}} [[Vladislav Đukić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Trifunović]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vermezović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Bogunović]] *{{Z|CG}} [[Milonja Đukić]] *{{Z|CG}} [[Borislav Đurović]] *{{Z|BIH}} [[Sead Mašić]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Stević]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Arsenović]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Popović]] *{{Z|SRB}} [[Novica Kostić]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Radović]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Jović]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Martinović]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Stojnić]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Lilić (nogometaš)|Zoran Lilić]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Radulović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Stavrić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubomir Vorkapić]] *{{Z|BIH}} {{Z|SRB}} [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] *{{Z|KOSV}} {{Z|ALB}} [[Isa Sadriu]] *{{Z|MAK}} [[Igor Taševski]] *{{Z|MAK}} [[Goce Hristov]] *{{Z|MAK}} [[Milan Stojanoski]] *{{Z|MAK}} [[Aleksandar Lazevski]] *{{Z|BIH}} [[Miroslav Radović]] *{{Z|BIH}} [[Milivoje Ćirković]] *{{Z|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{Z|CG}} [[Slobodan Rojević]] *{{Z|SRB}} [[Darko Tešović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Kutlačić]] *{{Z|CG}} [[Dejan Vukićević]] *{{Z|SRB}} [[Antonio Rukavina]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (nogometaš)|Aleksandar Mitrović]] *{{Z|SRB}} [[Žarko Lazetić]] *{{Z|SRB}} [[Zoltan Sabo]] *{{Z|SRB}} [[Saša Lopičić]] *{{Z|SRB}} [[Stanko Svitlica]] *{{Z|CG}} [[Miodrag Bajović]] *{{Z|CG}} [[Milorad Bajović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Mihajlov]] *{{Z|SRB}} [[Milan Smiljanić]] *{{Z|POR}} [[Almami Moreira]] *{{Z|NIG}} [[Pierre Boya]] *{{Z|SRB}} [[Danilo Pantić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Pantić]] *{{Z|BIH}} [[Andrija Živković]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Rnić]] *{{Z|CG}} [[Stefan Savić]] *{{Z|SRB}} [[Matija Nastasić]] *{{Z|SRB}} [[Milan Lukač]] *{{Z|SRB}} [[Stefan Babović]] *{{Z|SRB}} [[Goran Gavrančić]] *{{Z|CG}} {{Z|SRB}} [[Petar Škuletić]] *{{Z|SRB}} [[Miralem Sulejmani]] *{{Z|S LEO}} [[Mohamed "Medo" Kamara]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Zavišić]] *{{Z|NIG}} [[Ifeanyi Emeghara]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Isailović]] *{{Z|SRB}} {{Z|CG}} [[Nikola Drinčić]] *{{Z|SRB}} [[Pavle Grubješić]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Stojisavljević]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Stolica]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Ranković]] *{{Z|SRB}} [[Vuk Rašović]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Mišković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Šćepović]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Lazić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Jojić]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Vulićević]] *{{Z|BRA}} [[Washington Roberto Mariano da Silva|Washington]] *{{Z|SRB}} [[Dragoljub Jeremić]] *{{Z|SRB}} [[Bojan Zajić]] *{{Z|MAK}} [[Dragan Čadikovski]] *{{Z|MAK}} [[Marjan Gerasimovski]] *{{Z|SRB}} [[Branko Savić]] *{{Z|BUG}} [[Ivan Ivanov]] *{{Z|BUG}} [[Asen Nikolov]] *{{Z|BUG}} [[Ivan Bandalovski]] *{{Z|GAN}} [[Dominic Adiyiah]] *{{Z|GAN}} [[Prince Tagoe]] *{{Z|FRA}} [[David Manga]] *{{Z|CIP}} [[Nikolas Asprogenis]] *{{Z|OSK}} [[Ismaël Béko Fofana]] *{{Z|POR}} [[Ednilson Pedro Rocha Andrade Mendes|Ednilson]] *{{Z|TUN}} [[Kamel Zaiem]] *{{Z|BRA}} [[Eduardo Ferreira Abdo Pacheco|Eduardo Pacheco]] *{{Z|UGA}} [[Joseph Kizito]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Marković]] *{{Z|SRB}} {{Z|CG}} [[Vladimir Volkov]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Stevanović (nogometaš)|Ivan Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Stefan Šćepanović]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Šaponjić]] *{{Z|SRB}} [[Živko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Miljković]] *{{Z|SRB}} [[Milan Obradović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Ostojić]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Trajković]] *{{Z|SRB}} [[Nebojša Marinković]] *{{Z|SRB}} [[Lazar Ćirković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Jovanović]] *{{Z|SRB}} [[Darko Brašanac]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Kojić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Vukelja]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Grubješić]] *{{Z|SRB}} [[Vojislav Stanković]] *{{Z|SRB}} [[Bratislav Mijalković]] *{{Z|SRB}} [[Žarko Olarević]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Lazić]] *{{Z|BIH}} [[Sead Sarajlić]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Radosavljević]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Trujić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Bosančić]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Gulan]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Ninković]] *{{Z|SRB}} [[Goran Lovre]] *{{Z|SRB}} [[Branko Pauljević]] *{{Z|ALB}} [[Ajazdin Nuhi]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Milović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Aksentijević]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Srđa Knežević]] *{{Z|CG}} [[Petar Grbić]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Radovanović]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Živković (1977.)|Aleksandar Živković]] *{{Z|SRB}} [[Saša Marković]] *{{Z|SRB}} [[Brana Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Vuković]] *{{Z|SRB}} [[Rajko Brežančić]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Jovšić]] *{{Z|SRB}} [[Emir Plojović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Luka]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Marinković]] *{{Z|SRB}} [[Filip Malbašić]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Jovančić]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Tomislav Pajović]] *{{Z|SRB}} [[Borko Veselinović]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Stanković]] *{{Z|BRA}} [[Eliomar Correia Silva|Eliomar]] *{{Z|BIH}} [[Siniša Mulina]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vukajlović]] *{{Z|CG}} [[Aleksandar Nedović]] *{{Z|BRA}} [[Anderson Marques de Oliveira|Anderson Marques]] *{{Z|BRA}} [[Vítor Hugo Manique de Jesus|Vítor Hugo]] *{{Z|CG}} [[Miladin Bečanović]] *{{Z|CG}} [[Nikola Vujović]] *{{Z|CG}} [[Risto Lakić]] *{{Z|CG}} [[Dejan Ognjanović]] *{{Z|CG}} [[Milorad Peković]] *{{Z|CG}} [[Dženan Radončić]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Mijić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Markovski]] *{{Z|SRB}} [[Mladen Lazarević]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Babić (nogometaš)|Ivan Babić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Đorđević (nogometaš)|Aleksandar Đorđević]] *{{Z|SRB}} [[Milan Perić]] *{{Z|BIH}} [[Aleksandar Kosorić]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Jovanović]] *{{Z|SRB}} [[Miladin Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Sreten Sretenović]] *{{Z|MAK}} [[Stefan Aškovski]] *{{Z|BIH}} [[Milan Srećo]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Bogosavac]] *{{Z|SRB}} [[Rade Mojović]] *{{Z|SRB}} [[Filip Knežević]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Babić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Rusmir]] *{{Z|MAK}} [[Ostoja Stjepanović]] *{{Z|SLO}} [[Safet Jahić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Peković]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Stanić]] *{{Z|BIH}} [[Nikola Popara]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Studen]] *{{Z|CG}} [[Petar Kasom]] *{{Z|SRB}} [[Milan Kantardžić]] *{{Z|SRB}} [[Filip Kljajić]] *{{Z|BIH}} [[Mladen Stipić]] *{{Z|SRB}} [[Jovica Kolb]] *{{Z|SRB}} [[Refik Kozić]] *{{Z|SRB}} [[Branko Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Mihalj Mesaroš]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Jovan Miladinović]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Živković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Saša Lukić]] *{{Z|SRB}} [[Radenko Kamberović]] *{{Z|AUS}} [[Michael Ćurčija]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Branković]] *{{Z|SRB}} [[Siniša Stevanović]] {{div col end}} == Hrvati u Partizanu == *[[Bruno Belin]] *[[Stjepan Bobek]] *[[Miroslav Brozović]] *[[Zlatko Čajkovski]] *[[Ivan Ćurković]]<!-- bila je jedna slika na Zajedničkom poslužitelju gdje je bila prosvjedna kolona partizanovaca koja je nosila transparent s Ćurkovićevim dresom --> *[[Mario Duplančić]] *[[Josip Duvančić]] *[[Vladimir Firm]] *[[Ivan Gašpar]] *[[Franjo Glaser]] *[[Drago Hmelina]] *[[Ilija Katić]]{{nedostaje izvor}} *[[Stjepan Kopilović]] * *[[Florijan Matekalo]] *[[Josip Pirmajer]] *[[Ivica Pogarčić]] *[[Miroslav Rede]] *[[Franjo Rupnik]] *[[Božidar Senčar]] *[[Slavko Stojanović]] *[[Zvonko Strnad]] *[[Franjo Šoštarić]] *[[Branko Zebec]] *[[Dražen Bolić]] == Poznati treneri == *{{Z|HRV}} [[Stjepan Bobek]] *{{Z|JUG}} [[Abdulah Gegić]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Ćirić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Valok]] *{{Z|BIH}} [[Ivica Osim]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Antić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Ješić]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vermezović]] *{{Z|NJE}} [[Jürgen Röber]] *{{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Đukić]] *{{Z|SRB}} [[Goran Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] *{{Z|IZR}} [[Avram Grant]] *{{Z|SRB}} [[Vuk Rašović]] *{{Z|SRB}} [[Marko Nikolić (srpski trener)|Marko Nikolić]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.partizan.rs FK Partizan] {{Meridijan Superliga}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Partizan Beograd, FK}} [[Kategorija:FK Partizan Beograd| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Beogradu|Partizan]] 6bvhsodgblh2azyqbprpnmdg7iln0mg 7573563 7573551 2026-08-10T13:47:12Z Srboljubtorcida 369189 7573563 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{nogometni klub | ime kluba = FK Partizan Split | slika = | puno ime = Fudbalski klub Partizan Split | nadimak = "Crno-beli", "Parni valjak", "Grobari","Ajmo bili" | godina osnivanja = [[4. listopada]] [[1945.]] | igralište = Stadion JNA i Stadion Poljud | navijači =Torcida Split, Grobari jug | kapacitet stadiona = 32.710 | direktor = | trener = {{Z|SRB}} [[Saša Ilić]] | liga = [[Superliga Srbije]] | sezona = 2025./26. | plasman = 3. | igrači = | pattern_la1 = _partizan2526h | pattern_b1 = _partizan2526h | pattern_ra1 = _partizan2526h | pattern_sh1 = _partizan2526h | pattern_so1 = | leftarm1 = 000000 | body1 = 000000 | rightarm1 = 000000 | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _partizan2526a | pattern_b2 = _partizan2526a | pattern_ra2 = _partizan2526a | pattern_sh2 = _partizan2526a | pattern_so2 = | leftarm2 = 003d90 | body2 = 003d90 | rightarm2 = 003d90 | shorts2 = 003d90 | socks2 = 003d90 | pattern_la3 = _partizan2526t | pattern_b3 = _partizan2526t | pattern_ra3 = _partizan2526t | pattern_sh3 = _partizan2526t | pattern_so3 = | leftarm3 = ffffff | body3 = ffffff | rightarm3 = ffffff | shorts3 = ffffff | socks3 = ffffff | caption = }} '''Fudbalski klub Partizan''' ([[srpski]]: Фудбалски клуб Партизан) [[srbija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Beograd]]a, utemeljen [[1945.]] godine po ugledu na [[CSKA Moskva|CSKA]], tim sovjetske armije. Osnovale su ga jugoslavenske vojne osobe, Andrija Ražnatović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović – "Tempo", Otmar Kreačić – "Kultura", Vlada Mađarić, Ratko Pejić, Vujica Gajinović, Ratko Vujović – "Čoče", Koča Popović, Mijailko Todorović – "Plavi" i Pavle Jovićević. Prvu utakmicu klub odigrao je [[6. listopada]] [[1945.]] u [[Zemun]]u, a strijelac prvoga pogotka za Partizan u povijesti bio je [[Florijan Matekalo]]. Partizan je 27 puta bio prvak države, a osvajač je 16 državnih kupova i 1 državnog superkupa. Najveći uspjesi Partizana u europskim natjecanjima su finale [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]] protiv [[Real Madrid]]a 1966., osvajanje [[Mitropa kup]]a 1978. godine., kao i osvajanje prestižnog Uhren kupa 1989. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-06-26|title=FC Partizan Belgrade » Trophies|url=http://www.en.partizan.rs/trofeji/|access-date=2024-12-28|website=web.archive.org|archive-date=26. lipnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140626131426/http://www.en.partizan.rs/trofeji/|url-status=bot: unknown}}</ref> Poslije raspada [[SFRJ|Jugoslavije]], Partizan je prvi klub iz Srbije koji se plasirao u Ligu prvaka (2003., 2010.) i koji se plasirao u osminu završnice Kupa UEFA (2005.). Boje kluba su crna i bijela. ==Stadion== [[Stadion Partizana]] (nekada Stadion JNA) nalazi se na mjestu gdje je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo igralište [[OFK Beograd|BSK]]-a. Neposredno po završetku rata, započeta je gradnja novog stadiona. Prva je utakmica odigrana između reprezentacija Jugoslavije i Francuske (1:1) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. Stadion je od polovice 1950-ih do 1987. korišten kao cilj godišnjeg festivala [[Dan mladosti]], kada bi dana [[25. svibnja]] predsjedniku SFRJ [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] predavana [[Štafeta mladosti]]. Stadion Partizana u prvom razdoblju primao je oko 55.000 gledatelja, ali je zbog pooštrenih kriterija međunarodnih nogometnih organizacija, gledalište rekonstruirano [[1998.]], ugrađena su sjedišta, prošireni ulazi, pa je kapacitet pao na 32.710 gledatelja. ==Navijači== Navijači FK Partizan nazivaju se ''Grobari'' i oni uvijek zauzimaju južni dio stadiona. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === ;27 prvenstava * '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (11):''' [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.|1946./47.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1948./49.|1948./49.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|1961./62.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|1985./86.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|1986./87.]] * '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Prva liga SR Jugoslavije/Prva liga Srbije i Crne Gore]]''' ** '''Prvak (8):''' [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|1992./93.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|1995./96.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|1996./97.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|1998./99.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|2001./02.]], [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2002./03.|2002./03.]], [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|2004./05.]] * '''[[Superliga Srbije]]''' ** '''Prvak (8):''' 2007./08., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2014./15., 2016./17. ;16 kupova * '''[[Kup maršala Tita|Kup maršala Tita/Kup Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (6):''' [[Kup maršala Tita 1947.|1947.]], [[Kup maršala Tita 1952.|1952.]], [[Kup maršala Tita 1954.|1954.]], [[Kup maršala Tita 1956./57.|1956./57.]], [[Kup maršala Tita 1988./89.|1988./89.]], [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] * '''[[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup SR Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (3):''' [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]], [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|1997./98.]], [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2000./01.]] * '''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]''' ** '''Osvajač (7):''' 2007./08., 2008./09., 2010./11., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19. ;1 superkup * '''[[Jugoslavenski nogometni superkup|Superkup Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1989. ;1 ljetna liga prvaka * '''[[FSJ Ljetna liga prvaka|Ljetna liga prvaka]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1969. === Međunarodni uspjesi === * '''[[Mitropa kup]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1978. * '''[[Kup prvaka]]''' ** '''Finalist (1):''' [[Kup prvaka 1965./66.|1965./66.]] === Ostali uspjesi === * '''[[Kvarnerska rivijera]] (4):''' 1959., 1965., 1966., 1991. * '''Coupe Mohammed V (1):''' 1963. * '''Torneo Pentagonal Internacional de la Ciudad de México (1):''' 1970. * '''Torneo Pentagonal Internacional de la Ciudad de Bogotá (1):''' 1971. * '''Trofeo Colombino de fútbol (1):''' 1976. * '''[[Carlsberg Cup|Kup lunarne nove godine]] (1):''' 1984. * '''40. godišnjica FK Partizan (1):''' 1985. * '''[[Uhrencup]] (1):''' 1989. * '''[[FIFA Kup mladih]] (1):''' 2007. == Poznati igrači == {{div col}} *{{Z|CG}} [[Predrag Mijatović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|HRV}} [[Stjepan Bobek]] *{{Z|SRB}} [[Vladica Kovačević]] *{{Z|CG}} [[Branko Brnović]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Ćirić]] *{{Z|BIH}} {{Z|SRB}} [[Savo Milošević]] *{{Z|SRB}} [[Saša Ilić]] *{{Z|BIH}} [[Ivan Ćurković]] *{{Z|HRV}} [[Zlatko Čajkovski]] *{{Z|SRB}} [[Milan Galić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Slaviša Jokanović]] *{{Z|SRB}} [[Fahrudin Jusufi]] *{{Z|CG}} [[Ljubomir Radanović]] *{{Z|SRB}} [[Blagoje Paunović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Spasić]] *{{Z|MAK}} [[Vujadin Stanojković]] *{{Z|SRB}} [[Milutin Šoškić]] *{{Z|SRB}} [[Velibor Vasović]] *{{Z|SRB}} [[Momčilo Vukotić]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Santrač]] *{{Z|SRB}} [[Milinko Pantić]] *{{Z|SRB}} [[Radoslav Bečejac]] *{{Z|SRB}} [[Fadil Vokrri]] *{{Z|SRB}} [[Kujtim Shalla]] *{{Z|SRB}} [[Xhevat Prekazi]] *{{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] *{{Z|KAM}} [[Lamine Diarra]] *{{Z|SLO}} [[Josip Pirmajer]] *{{Z|SRB}} [[Antun Rudinski]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Golac (nogometaš)|Ivan Golac]] *{{Z|SRB}} [[Joakim Vislavski]] *{{Z|SRB}} [[Velibor "Bora" Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Prvoslav Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Božidar Pajević]] *{{Z|SRB}} [[Mateja Kežman]] *{{Z|SRB}} [[Slaviša Jokanović]] *{{Z|BIH}} [[Fahrudin Omerović]] *{{Z|SRB}} [[Jovan Jezerkić]] *{{Z|SRB}} [[Mladen Krstajić]] *{{Z|CG}} [[Ivica Kralj]] *{{Z|SRB}} [[Albert Nađ]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Mirković]] *{{Z|SRB}} [[Lazar Marković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Valok]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Antić]] *{{Z|SRB}} [[Nebojša Vučićević]] *{{Z|CG}} [[Damir Čakar]] *{{Z|CG}} [[Miloš Đelmaš]] *{{Z|CG}} [[Branko Rašović]] *{{Z|SRB}} [[Ninoslav Kapamadžija]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Gordan Petrić]] *{{Z|SRB}} [[Borivoje Đorđević]] *{{Z|BIH}} [[Mustafa Hasanagić]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Katić]] *{{Z|SRB}} [[Milivoje Đurđević]] *{{Z|BIH}} [[Admir Smajić]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Stojković]] *{{Z|SRB}} [[Slađan Šćepović]] *{{Z|MAĐ}} [[Palfi Béla]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Ivić]] *{{Z|CG}} [[Niša Saveljić]] *{{Z|SRB}} [[Ivica Iliev]] *{{Z|SRB}} [[Radosav Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Đorđević]] *{{Z|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] *{{Z|NIG}} [[Taribo West]] *{{Z|BRA}} [[Cléo]] *{{Z|KAM}} [[Eric Djemba-Djemba]] *{{Z|CG}} [[Mladen Božović]] *{{Z|CG}} [[Stevan Jovetić]] *{{Z|CG}} [[Simon Vukčević]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] *{{Z|SRB}} [[Bajro Župić]] *{{Z|CG}} [[Andrija Delibašić]] *{{Z|NIG}} [[Obiora Odita]] *{{Z|BIH}} [[Simo Nikolić (nogometaš)|Simo Nikolić]] *{{Z|BIH}} [[Velimir Sombolac]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Čabrinović]] *{{Z|SRB}} [[Radmilo Ivančević]] *{{Z|SRB}} [[Tomislav Kaloperović]] *{{Z|SLO}} [[Srečko Katanec]] *{{Z|SLO}} [[Darko Milanič]] *{{Z|SLO}} [[Džoni Novak]] *{{Z|SLO}} [[Zlatko Zahovič]] *{{Z|SLO}} [[Gregor Balažic]] *{{Z|SLO}} [[Branko Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Gerum]] *{{Z|SRB}} [[Zvonimir Vukić]] *{{Z|POLJ}} [[Tomasz Rząsa]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Dimitrijević]] *{{Z|MAK}} [[Nikica Klinčarski]] *{{Z|SRB}} [[Goran Pandurović]] *{{Z|SRB}} [[Rade Zalad]] *{{Z|SRB}} [[Adem Ljajić]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Tošić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Lomić]] *{{Z|SRB}} [[Goran Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Milinković]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Varga]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Obradović]] *{{Z|SRB}} [[Srđan Baljak]] *{{Z|SRB}} [[Goran Bogdanović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Sikimić]] *{{Z|SRB}} [[Radiša Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Danko Lazović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Malbaša]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubomir Fejsa]] *{{Z|SRB}} [[Goran Milojević]] *{{Z|CG}} [[Budimir Vujačić]] *{{Z|CG}} [[Nenad Brnović]] *{{Z|CG}} [[Srđan Radonjić]] *{{Z|CG}} [[Bojan Brnović]] *{{Z|BIH}} [[Slaven Stjepanović]] *{{Z|SRB}} [[Branimir Petrović (nogometaš)|Branimir Petrović]] *{{Z|BRA}} [[Juca]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Mirosavljević]] *{{Z|SRB}} [[Radovan Radaković]] *{{Z|BIH}} [[Nikola Damjanac]] *{{Z|SRB}} [[Vlado Čapljić]] *{{Z|BIH}} [[Branimir Bajić]] *{{Z|SRB}} [[Veljko Paunović]] *{{Z|SRB}} [[Goran Obradović]] *{{Z|BIH}} [[Predrag Pažin]] *{{Z|SRB}} [[Darko Božović]] *{{Z|CG}} [[Branislav Đukanović]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Svetličić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Čurović]] *{{Z|SRB}} [[Darko Belojević]] *{{Z|BIH}} [[Borče Sredojević]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Pavković]] *{{Z|SRB}} [[Dragi Kaličanin]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Ješić]] *{{Z|SRB}} [[Ismet Ugljanin]] *{{Z|MAK}} [[Viktor Trenevski]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Jocić]] *{{Z|SRB}} [[Stanoje Jocić]] *{{Z|SRB}} [[Saša Ćurčić]] *{{Z|SRB}} [[Borislav Petrić]] *{{Z|SRB}} [[Petar Vasiljević]] *{{Z|SRB}} [[Vladislav Đukić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Trifunović]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vermezović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Bogunović]] *{{Z|CG}} [[Milonja Đukić]] *{{Z|CG}} [[Borislav Đurović]] *{{Z|BIH}} [[Sead Mašić]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Stević]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Arsenović]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Popović]] *{{Z|SRB}} [[Novica Kostić]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Radović]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Jović]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Martinović]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Stojnić]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Lilić (nogometaš)|Zoran Lilić]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Radulović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Stavrić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubomir Vorkapić]] *{{Z|BIH}} {{Z|SRB}} [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] *{{Z|KOSV}} {{Z|ALB}} [[Isa Sadriu]] *{{Z|MAK}} [[Igor Taševski]] *{{Z|MAK}} [[Goce Hristov]] *{{Z|MAK}} [[Milan Stojanoski]] *{{Z|MAK}} [[Aleksandar Lazevski]] *{{Z|BIH}} [[Miroslav Radović]] *{{Z|BIH}} [[Milivoje Ćirković]] *{{Z|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{Z|CG}} [[Slobodan Rojević]] *{{Z|SRB}} [[Darko Tešović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Kutlačić]] *{{Z|CG}} [[Dejan Vukićević]] *{{Z|SRB}} [[Antonio Rukavina]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (nogometaš)|Aleksandar Mitrović]] *{{Z|SRB}} [[Žarko Lazetić]] *{{Z|SRB}} [[Zoltan Sabo]] *{{Z|SRB}} [[Saša Lopičić]] *{{Z|SRB}} [[Stanko Svitlica]] *{{Z|CG}} [[Miodrag Bajović]] *{{Z|CG}} [[Milorad Bajović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Mihajlov]] *{{Z|SRB}} [[Milan Smiljanić]] *{{Z|POR}} [[Almami Moreira]] *{{Z|NIG}} [[Pierre Boya]] *{{Z|SRB}} [[Danilo Pantić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Pantić]] *{{Z|BIH}} [[Andrija Živković]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Rnić]] *{{Z|CG}} [[Stefan Savić]] *{{Z|SRB}} [[Matija Nastasić]] *{{Z|SRB}} [[Milan Lukač]] *{{Z|SRB}} [[Stefan Babović]] *{{Z|SRB}} [[Goran Gavrančić]] *{{Z|CG}} {{Z|SRB}} [[Petar Škuletić]] *{{Z|SRB}} [[Miralem Sulejmani]] *{{Z|S LEO}} [[Mohamed "Medo" Kamara]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Zavišić]] *{{Z|NIG}} [[Ifeanyi Emeghara]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Isailović]] *{{Z|SRB}} {{Z|CG}} [[Nikola Drinčić]] *{{Z|SRB}} [[Pavle Grubješić]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Stojisavljević]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Stolica]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Ranković]] *{{Z|SRB}} [[Vuk Rašović]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Mišković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Šćepović]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Lazić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Jojić]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Vulićević]] *{{Z|BRA}} [[Washington Roberto Mariano da Silva|Washington]] *{{Z|SRB}} [[Dragoljub Jeremić]] *{{Z|SRB}} [[Bojan Zajić]] *{{Z|MAK}} [[Dragan Čadikovski]] *{{Z|MAK}} [[Marjan Gerasimovski]] *{{Z|SRB}} [[Branko Savić]] *{{Z|BUG}} [[Ivan Ivanov]] *{{Z|BUG}} [[Asen Nikolov]] *{{Z|BUG}} [[Ivan Bandalovski]] *{{Z|GAN}} [[Dominic Adiyiah]] *{{Z|GAN}} [[Prince Tagoe]] *{{Z|FRA}} [[David Manga]] *{{Z|CIP}} [[Nikolas Asprogenis]] *{{Z|OSK}} [[Ismaël Béko Fofana]] *{{Z|POR}} [[Ednilson Pedro Rocha Andrade Mendes|Ednilson]] *{{Z|TUN}} [[Kamel Zaiem]] *{{Z|BRA}} [[Eduardo Ferreira Abdo Pacheco|Eduardo Pacheco]] *{{Z|UGA}} [[Joseph Kizito]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Marković]] *{{Z|SRB}} {{Z|CG}} [[Vladimir Volkov]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Stevanović (nogometaš)|Ivan Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Stefan Šćepanović]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Šaponjić]] *{{Z|SRB}} [[Živko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Miljković]] *{{Z|SRB}} [[Milan Obradović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Ostojić]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Trajković]] *{{Z|SRB}} [[Nebojša Marinković]] *{{Z|SRB}} [[Lazar Ćirković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Jovanović]] *{{Z|SRB}} [[Darko Brašanac]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Kojić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Vukelja]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Grubješić]] *{{Z|SRB}} [[Vojislav Stanković]] *{{Z|SRB}} [[Bratislav Mijalković]] *{{Z|SRB}} [[Žarko Olarević]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Lazić]] *{{Z|BIH}} [[Sead Sarajlić]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Radosavljević]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Trujić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Bosančić]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Gulan]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Ninković]] *{{Z|SRB}} [[Goran Lovre]] *{{Z|SRB}} [[Branko Pauljević]] *{{Z|ALB}} [[Ajazdin Nuhi]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Milović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Aksentijević]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Srđa Knežević]] *{{Z|CG}} [[Petar Grbić]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Radovanović]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Živković (1977.)|Aleksandar Živković]] *{{Z|SRB}} [[Saša Marković]] *{{Z|SRB}} [[Brana Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Vuković]] *{{Z|SRB}} [[Rajko Brežančić]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Jovšić]] *{{Z|SRB}} [[Emir Plojović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Luka]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Marinković]] *{{Z|SRB}} [[Filip Malbašić]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Jovančić]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Tomislav Pajović]] *{{Z|SRB}} [[Borko Veselinović]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Stanković]] *{{Z|BRA}} [[Eliomar Correia Silva|Eliomar]] *{{Z|BIH}} [[Siniša Mulina]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vukajlović]] *{{Z|CG}} [[Aleksandar Nedović]] *{{Z|BRA}} [[Anderson Marques de Oliveira|Anderson Marques]] *{{Z|BRA}} [[Vítor Hugo Manique de Jesus|Vítor Hugo]] *{{Z|CG}} [[Miladin Bečanović]] *{{Z|CG}} [[Nikola Vujović]] *{{Z|CG}} [[Risto Lakić]] *{{Z|CG}} [[Dejan Ognjanović]] *{{Z|CG}} [[Milorad Peković]] *{{Z|CG}} [[Dženan Radončić]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Mijić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Markovski]] *{{Z|SRB}} [[Mladen Lazarević]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Babić (nogometaš)|Ivan Babić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Đorđević (nogometaš)|Aleksandar Đorđević]] *{{Z|SRB}} [[Milan Perić]] *{{Z|BIH}} [[Aleksandar Kosorić]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Jovanović]] *{{Z|SRB}} [[Miladin Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Sreten Sretenović]] *{{Z|MAK}} [[Stefan Aškovski]] *{{Z|BIH}} [[Milan Srećo]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Bogosavac]] *{{Z|SRB}} [[Rade Mojović]] *{{Z|SRB}} [[Filip Knežević]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Babić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Rusmir]] *{{Z|MAK}} [[Ostoja Stjepanović]] *{{Z|SLO}} [[Safet Jahić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Peković]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Stanić]] *{{Z|BIH}} [[Nikola Popara]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Studen]] *{{Z|CG}} [[Petar Kasom]] *{{Z|SRB}} [[Milan Kantardžić]] *{{Z|SRB}} [[Filip Kljajić]] *{{Z|BIH}} [[Mladen Stipić]] *{{Z|SRB}} [[Jovica Kolb]] *{{Z|SRB}} [[Refik Kozić]] *{{Z|SRB}} [[Branko Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Mihalj Mesaroš]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Jovan Miladinović]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Živković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Saša Lukić]] *{{Z|SRB}} [[Radenko Kamberović]] *{{Z|AUS}} [[Michael Ćurčija]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Branković]] *{{Z|SRB}} [[Siniša Stevanović]] {{div col end}} == Hrvati u Partizanu == *[[Bruno Belin]] *[[Stjepan Bobek]] *[[Miroslav Brozović]] *[[Zlatko Čajkovski]] *[[Ivan Ćurković]]<!-- bila je jedna slika na Zajedničkom poslužitelju gdje je bila prosvjedna kolona partizanovaca koja je nosila transparent s Ćurkovićevim dresom --> *[[Mario Duplančić]] *[[Josip Duvančić]] *[[Vladimir Firm]] *[[Ivan Gašpar]] *[[Franjo Glaser]] *[[Drago Hmelina]] *[[Ilija Katić]]{{nedostaje izvor}} *[[Stjepan Kopilović]] * *[[Florijan Matekalo]] *[[Josip Pirmajer]] *[[Ivica Pogarčić]] *[[Miroslav Rede]] *[[Franjo Rupnik]] *[[Božidar Senčar]] *[[Slavko Stojanović]] *[[Zvonko Strnad]] *[[Franjo Šoštarić]] *[[Branko Zebec]] *[[Dražen Bolić]] == Poznati treneri == *{{Z|HRV}} [[Stjepan Bobek]] *{{Z|JUG}} [[Abdulah Gegić]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Ćirić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Valok]] *{{Z|BIH}} [[Ivica Osim]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Antić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Ješić]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vermezović]] *{{Z|NJE}} [[Jürgen Röber]] *{{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Đukić]] *{{Z|SRB}} [[Goran Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] *{{Z|IZR}} [[Avram Grant]] *{{Z|SRB}} [[Vuk Rašović]] *{{Z|SRB}} [[Marko Nikolić (srpski trener)|Marko Nikolić]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.partizan.rs FK Partizan] {{Meridijan Superliga}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Partizan Beograd, FK}} [[Kategorija:FK Partizan Beograd| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Beogradu|Partizan]] qd64etp09ucxkpqk3qcne2aga8gow7q 7573586 7573563 2026-08-10T14:08:26Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Srboljubtorcida|Srboljubtorcida]] ([[User talk:Srboljubtorcida|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:~2026-43259-75|~2026-43259-75]] 7573551 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{nogometni klub | ime kluba = FK Partizan Split | slika = | puno ime = Fudbalski klub Partizan Split | nadimak = "Crno-beli", "Parni valjak", "Grobari","Ajmo bili" | godina osnivanja = [[4. listopada]] [[1945.]] | igralište = Stadion JNA i Stadion Poljud | navijači =Torcida Split, Grobari jug | kapacitet stadiona = 32.710 | direktor = | trener = {{Z|SRB}} [[Saša Ilić]] | liga = [[Superliga Srbije]] | sezona = 2025./26. | plasman = 3. | igrači = | pattern_la1 = _partizan2526h | pattern_b1 = _partizan2526h | pattern_ra1 = _partizan2526h | pattern_sh1 = _partizan2526h | pattern_so1 = | leftarm1 = 000000 | body1 = 000000 | rightarm1 = 000000 | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _partizan2526a | pattern_b2 = _partizan2526a | pattern_ra2 = _partizan2526a | pattern_sh2 = _partizan2526a | pattern_so2 = | leftarm2 = 003d90 | body2 = 003d90 | rightarm2 = 003d90 | shorts2 = 003d90 | socks2 = 003d90 | pattern_la3 = _partizan2526t | pattern_b3 = _partizan2526t | pattern_ra3 = _partizan2526t | pattern_sh3 = _partizan2526t | pattern_so3 = | leftarm3 = ffffff | body3 = ffffff | rightarm3 = ffffff | shorts3 = ffffff | socks3 = ffffff | caption = }} '''Fudbalski klub Partizan''' ([[srpski]]: Фудбалски клуб Партизан) [[srbija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Beograd]]a, utemeljen [[1945.]] godine po ugledu na [[CSKA Moskva|CSKA]], tim sovjetske armije. Osnovale su ga jugoslavenske vojne osobe, Andrija Ražnatović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović – "Tempo", Otmar Kreačić – "Kultura", Vlada Mađarić, Ratko Pejić, Vujica Gajinović, Ratko Vujović – "Čoče", Koča Popović, Mijailko Todorović – "Plavi" i Pavle Jovićević. Prvu utakmicu klub odigrao je [[6. listopada]] [[1945.]] u [[Zemun]]u, a strijelac prvoga pogotka za Partizan u povijesti bio je [[Florijan Matekalo]]. Partizan je 27 puta bio prvak države, a osvajač je 16 državnih kupova i 1 državnog superkupa. Najveći uspjesi Partizana u europskim natjecanjima su finale [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]] protiv [[Real Madrid]]a 1966., osvajanje [[Mitropa kup]]a 1978. godine., kao i osvajanje prestižnog Uhren kupa 1989. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-06-26|title=FC Partizan Belgrade » Trophies|url=http://www.en.partizan.rs/trofeji/|access-date=2024-12-28|website=web.archive.org|archive-date=26. lipnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140626131426/http://www.en.partizan.rs/trofeji/|url-status=bot: unknown}}</ref> Poslije raspada [[SFRJ|Jugoslavije]], Partizan je prvi klub iz Srbije koji se plasirao u Ligu prvaka (2003., 2010.) i koji se plasirao u osminu završnice Kupa UEFA (2005.). Boje kluba su crna i bijela. ==Stadion== [[Stadion Partizana]] (nekada Stadion JNA) nalazi se na mjestu gdje je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo igralište [[OFK Beograd|BSK]]-a. Neposredno po završetku rata, započeta je gradnja novog stadiona. Prva je utakmica odigrana između reprezentacija Jugoslavije i Francuske (1:1) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. Stadion je od polovice 1950-ih do 1987. korišten kao cilj godišnjeg festivala [[Dan mladosti]], kada bi dana [[25. svibnja]] predsjedniku SFRJ [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] predavana [[Štafeta mladosti]]. Stadion Partizana u prvom razdoblju primao je oko 55.000 gledatelja, ali je zbog pooštrenih kriterija međunarodnih nogometnih organizacija, gledalište rekonstruirano [[1998.]], ugrađena su sjedišta, prošireni ulazi, pa je kapacitet pao na 32.710 gledatelja. ==Navijači== Navijači FK Partizan nazivaju se ''Grobari'' i oni uvijek zauzimaju južni dio stadiona. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === ;27 prvenstava * '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (11):''' [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.|1946./47.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1948./49.|1948./49.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|1961./62.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|1985./86.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|1986./87.]] * '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Prva liga SR Jugoslavije/Prva liga Srbije i Crne Gore]]''' ** '''Prvak (8):''' [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|1992./93.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|1995./96.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|1996./97.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|1998./99.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|2001./02.]], [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2002./03.|2002./03.]], [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|2004./05.]] * '''[[Superliga Srbije]]''' ** '''Prvak (8):''' 2007./08., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2014./15., 2016./17. ;16 kupova * '''[[Kup maršala Tita|Kup maršala Tita/Kup Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (6):''' [[Kup maršala Tita 1947.|1947.]], [[Kup maršala Tita 1952.|1952.]], [[Kup maršala Tita 1954.|1954.]], [[Kup maršala Tita 1956./57.|1956./57.]], [[Kup maršala Tita 1988./89.|1988./89.]], [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] * '''[[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup SR Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (3):''' [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]], [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|1997./98.]], [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2000./01.]] * '''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]''' ** '''Osvajač (7):''' 2007./08., 2008./09., 2010./11., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19. ;1 superkup * '''[[Jugoslavenski nogometni superkup|Superkup Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1989. ;1 ljetna liga prvaka * '''[[FSJ Ljetna liga prvaka|Ljetna liga prvaka]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1969. === Međunarodni uspjesi === * '''[[Mitropa kup]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1978. * '''[[Kup prvaka]]''' ** '''Finalist (1):''' [[Kup prvaka 1965./66.|1965./66.]] === Ostali uspjesi === * '''[[Kvarnerska rivijera]] (4):''' 1959., 1965., 1966., 1991. * '''Coupe Mohammed V (1):''' 1963. * '''Torneo Pentagonal Internacional de la Ciudad de México (1):''' 1970. * '''Torneo Pentagonal Internacional de la Ciudad de Bogotá (1):''' 1971. * '''Trofeo Colombino de fútbol (1):''' 1976. * '''[[Carlsberg Cup|Kup lunarne nove godine]] (1):''' 1984. * '''40. godišnjica FK Partizan (1):''' 1985. * '''[[Uhrencup]] (1):''' 1989. * '''[[FIFA Kup mladih]] (1):''' 2007. == Poznati igrači == {{div col}} *{{Z|CG}} [[Predrag Mijatović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|HRV}} [[Stjepan Bobek]] *{{Z|SRB}} [[Vladica Kovačević]] *{{Z|CG}} [[Branko Brnović]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Ćirić]] *{{Z|BIH}} {{Z|SRB}} [[Savo Milošević]] *{{Z|SRB}} [[Saša Ilić]] *{{Z|BIH}} [[Ivan Ćurković]] *{{Z|HRV}} [[Zlatko Čajkovski]] *{{Z|SRB}} [[Milan Galić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Slaviša Jokanović]] *{{Z|SRB}} [[Fahrudin Jusufi]] *{{Z|CG}} [[Ljubomir Radanović]] *{{Z|SRB}} [[Blagoje Paunović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Spasić]] *{{Z|MAK}} [[Vujadin Stanojković]] *{{Z|SRB}} [[Milutin Šoškić]] *{{Z|SRB}} [[Velibor Vasović]] *{{Z|SRB}} [[Momčilo Vukotić]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Santrač]] *{{Z|SRB}} [[Milinko Pantić]] *{{Z|SRB}} [[Radoslav Bečejac]] *{{Z|SRB}} [[Fadil Vokrri]] *{{Z|SRB}} [[Kujtim Shalla]] *{{Z|SRB}} [[Xhevat Prekazi]] *{{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] *{{Z|KAM}} [[Lamine Diarra]] *{{Z|SLO}} [[Josip Pirmajer]] *{{Z|SRB}} [[Antun Rudinski]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Golac (nogometaš)|Ivan Golac]] *{{Z|SRB}} [[Joakim Vislavski]] *{{Z|SRB}} [[Velibor "Bora" Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Prvoslav Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Božidar Pajević]] *{{Z|SRB}} [[Mateja Kežman]] *{{Z|SRB}} [[Slaviša Jokanović]] *{{Z|BIH}} [[Fahrudin Omerović]] *{{Z|SRB}} [[Jovan Jezerkić]] *{{Z|SRB}} [[Mladen Krstajić]] *{{Z|CG}} [[Ivica Kralj]] *{{Z|SRB}} [[Albert Nađ]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Mirković]] *{{Z|SRB}} [[Lazar Marković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Valok]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Antić]] *{{Z|SRB}} [[Nebojša Vučićević]] *{{Z|CG}} [[Damir Čakar]] *{{Z|CG}} [[Miloš Đelmaš]] *{{Z|CG}} [[Branko Rašović]] *{{Z|SRB}} [[Ninoslav Kapamadžija]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Gordan Petrić]] *{{Z|SRB}} [[Borivoje Đorđević]] *{{Z|BIH}} [[Mustafa Hasanagić]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Katić]] *{{Z|SRB}} [[Milivoje Đurđević]] *{{Z|BIH}} [[Admir Smajić]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Stojković]] *{{Z|SRB}} [[Slađan Šćepović]] *{{Z|MAĐ}} [[Palfi Béla]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Ivić]] *{{Z|CG}} [[Niša Saveljić]] *{{Z|SRB}} [[Ivica Iliev]] *{{Z|SRB}} [[Radosav Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Đorđević]] *{{Z|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] *{{Z|NIG}} [[Taribo West]] *{{Z|BRA}} [[Cléo]] *{{Z|KAM}} [[Eric Djemba-Djemba]] *{{Z|CG}} [[Mladen Božović]] *{{Z|CG}} [[Stevan Jovetić]] *{{Z|CG}} [[Simon Vukčević]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] *{{Z|SRB}} [[Bajro Župić]] *{{Z|CG}} [[Andrija Delibašić]] *{{Z|NIG}} [[Obiora Odita]] *{{Z|BIH}} [[Simo Nikolić (nogometaš)|Simo Nikolić]] *{{Z|BIH}} [[Velimir Sombolac]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Čabrinović]] *{{Z|SRB}} [[Radmilo Ivančević]] *{{Z|SRB}} [[Tomislav Kaloperović]] *{{Z|SLO}} [[Srečko Katanec]] *{{Z|SLO}} [[Darko Milanič]] *{{Z|SLO}} [[Džoni Novak]] *{{Z|SLO}} [[Zlatko Zahovič]] *{{Z|SLO}} [[Gregor Balažic]] *{{Z|SLO}} [[Branko Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Gerum]] *{{Z|SRB}} [[Zvonimir Vukić]] *{{Z|POLJ}} [[Tomasz Rząsa]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Dimitrijević]] *{{Z|MAK}} [[Nikica Klinčarski]] *{{Z|SRB}} [[Goran Pandurović]] *{{Z|SRB}} [[Rade Zalad]] *{{Z|SRB}} [[Adem Ljajić]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Tošić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Lomić]] *{{Z|SRB}} [[Goran Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Milinković]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Varga]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Obradović]] *{{Z|SRB}} [[Srđan Baljak]] *{{Z|SRB}} [[Goran Bogdanović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Sikimić]] *{{Z|SRB}} [[Radiša Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Danko Lazović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Malbaša]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubomir Fejsa]] *{{Z|SRB}} [[Goran Milojević]] *{{Z|CG}} [[Budimir Vujačić]] *{{Z|CG}} [[Nenad Brnović]] *{{Z|CG}} [[Srđan Radonjić]] *{{Z|CG}} [[Bojan Brnović]] *{{Z|BIH}} [[Slaven Stjepanović]] *{{Z|SRB}} [[Branimir Petrović (nogometaš)|Branimir Petrović]] *{{Z|BRA}} [[Juca]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Mirosavljević]] *{{Z|SRB}} [[Radovan Radaković]] *{{Z|BIH}} [[Nikola Damjanac]] *{{Z|SRB}} [[Vlado Čapljić]] *{{Z|BIH}} [[Branimir Bajić]] *{{Z|SRB}} [[Veljko Paunović]] *{{Z|SRB}} [[Goran Obradović]] *{{Z|BIH}} [[Predrag Pažin]] *{{Z|SRB}} [[Darko Božović]] *{{Z|CG}} [[Branislav Đukanović]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Svetličić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Čurović]] *{{Z|SRB}} [[Darko Belojević]] *{{Z|BIH}} [[Borče Sredojević]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Pavković]] *{{Z|SRB}} [[Dragi Kaličanin]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Ješić]] *{{Z|SRB}} [[Ismet Ugljanin]] *{{Z|MAK}} [[Viktor Trenevski]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Jocić]] *{{Z|SRB}} [[Stanoje Jocić]] *{{Z|SRB}} [[Saša Ćurčić]] *{{Z|SRB}} [[Borislav Petrić]] *{{Z|SRB}} [[Petar Vasiljević]] *{{Z|SRB}} [[Vladislav Đukić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Trifunović]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vermezović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Bogunović]] *{{Z|CG}} [[Milonja Đukić]] *{{Z|CG}} [[Borislav Đurović]] *{{Z|BIH}} [[Sead Mašić]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Stević]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Arsenović]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Popović]] *{{Z|SRB}} [[Novica Kostić]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Radović]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Jović]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Martinović]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Stojnić]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Lilić (nogometaš)|Zoran Lilić]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Radulović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Stavrić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubomir Vorkapić]] *{{Z|BIH}} {{Z|SRB}} [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] *{{Z|KOSV}} {{Z|ALB}} [[Isa Sadriu]] *{{Z|MAK}} [[Igor Taševski]] *{{Z|MAK}} [[Goce Hristov]] *{{Z|MAK}} [[Milan Stojanoski]] *{{Z|MAK}} [[Aleksandar Lazevski]] *{{Z|BIH}} [[Miroslav Radović]] *{{Z|BIH}} [[Milivoje Ćirković]] *{{Z|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{Z|CG}} [[Slobodan Rojević]] *{{Z|SRB}} [[Darko Tešović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Kutlačić]] *{{Z|CG}} [[Dejan Vukićević]] *{{Z|SRB}} [[Antonio Rukavina]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (nogometaš)|Aleksandar Mitrović]] *{{Z|SRB}} [[Žarko Lazetić]] *{{Z|SRB}} [[Zoltan Sabo]] *{{Z|SRB}} [[Saša Lopičić]] *{{Z|SRB}} [[Stanko Svitlica]] *{{Z|CG}} [[Miodrag Bajović]] *{{Z|CG}} [[Milorad Bajović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Mihajlov]] *{{Z|SRB}} [[Milan Smiljanić]] *{{Z|POR}} [[Almami Moreira]] *{{Z|NIG}} [[Pierre Boya]] *{{Z|SRB}} [[Danilo Pantić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Pantić]] *{{Z|BIH}} [[Andrija Živković]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Rnić]] *{{Z|CG}} [[Stefan Savić]] *{{Z|SRB}} [[Matija Nastasić]] *{{Z|SRB}} [[Milan Lukač]] *{{Z|SRB}} [[Stefan Babović]] *{{Z|SRB}} [[Goran Gavrančić]] *{{Z|CG}} {{Z|SRB}} [[Petar Škuletić]] *{{Z|SRB}} [[Miralem Sulejmani]] *{{Z|S LEO}} [[Mohamed "Medo" Kamara]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Zavišić]] *{{Z|NIG}} [[Ifeanyi Emeghara]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Isailović]] *{{Z|SRB}} {{Z|CG}} [[Nikola Drinčić]] *{{Z|SRB}} [[Pavle Grubješić]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Stojisavljević]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Stolica]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Ranković]] *{{Z|SRB}} [[Vuk Rašović]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Mišković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Šćepović]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Lazić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Jojić]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Vulićević]] *{{Z|BRA}} [[Washington Roberto Mariano da Silva|Washington]] *{{Z|SRB}} [[Dragoljub Jeremić]] *{{Z|SRB}} [[Bojan Zajić]] *{{Z|MAK}} [[Dragan Čadikovski]] *{{Z|MAK}} [[Marjan Gerasimovski]] *{{Z|SRB}} [[Branko Savić]] *{{Z|BUG}} [[Ivan Ivanov]] *{{Z|BUG}} [[Asen Nikolov]] *{{Z|BUG}} [[Ivan Bandalovski]] *{{Z|GAN}} [[Dominic Adiyiah]] *{{Z|GAN}} [[Prince Tagoe]] *{{Z|FRA}} [[David Manga]] *{{Z|CIP}} [[Nikolas Asprogenis]] *{{Z|OSK}} [[Ismaël Béko Fofana]] *{{Z|POR}} [[Ednilson Pedro Rocha Andrade Mendes|Ednilson]] *{{Z|TUN}} [[Kamel Zaiem]] *{{Z|BRA}} [[Eduardo Ferreira Abdo Pacheco|Eduardo Pacheco]] *{{Z|UGA}} [[Joseph Kizito]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Marković]] *{{Z|SRB}} {{Z|CG}} [[Vladimir Volkov]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Stevanović (nogometaš)|Ivan Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Stefan Šćepanović]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Šaponjić]] *{{Z|SRB}} [[Živko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Miljković]] *{{Z|SRB}} [[Milan Obradović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Ostojić]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Trajković]] *{{Z|SRB}} [[Nebojša Marinković]] *{{Z|SRB}} [[Lazar Ćirković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Jovanović]] *{{Z|SRB}} [[Darko Brašanac]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Kojić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Vukelja]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Grubješić]] *{{Z|SRB}} [[Vojislav Stanković]] *{{Z|SRB}} [[Bratislav Mijalković]] *{{Z|SRB}} [[Žarko Olarević]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Lazić]] *{{Z|BIH}} [[Sead Sarajlić]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Radosavljević]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Trujić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Bosančić]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Gulan]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Ninković]] *{{Z|SRB}} [[Goran Lovre]] *{{Z|SRB}} [[Branko Pauljević]] *{{Z|ALB}} [[Ajazdin Nuhi]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Milović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Aksentijević]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Srđa Knežević]] *{{Z|CG}} [[Petar Grbić]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Radovanović]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Živković (1977.)|Aleksandar Živković]] *{{Z|SRB}} [[Saša Marković]] *{{Z|SRB}} [[Brana Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Vuković]] *{{Z|SRB}} [[Rajko Brežančić]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Jovšić]] *{{Z|SRB}} [[Emir Plojović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Luka]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Marinković]] *{{Z|SRB}} [[Filip Malbašić]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Jovančić]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Tomislav Pajović]] *{{Z|SRB}} [[Borko Veselinović]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Stanković]] *{{Z|BRA}} [[Eliomar Correia Silva|Eliomar]] *{{Z|BIH}} [[Siniša Mulina]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vukajlović]] *{{Z|CG}} [[Aleksandar Nedović]] *{{Z|BRA}} [[Anderson Marques de Oliveira|Anderson Marques]] *{{Z|BRA}} [[Vítor Hugo Manique de Jesus|Vítor Hugo]] *{{Z|CG}} [[Miladin Bečanović]] *{{Z|CG}} [[Nikola Vujović]] *{{Z|CG}} [[Risto Lakić]] *{{Z|CG}} [[Dejan Ognjanović]] *{{Z|CG}} [[Milorad Peković]] *{{Z|CG}} [[Dženan Radončić]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Mijić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Markovski]] *{{Z|SRB}} [[Mladen Lazarević]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Babić (nogometaš)|Ivan Babić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Đorđević (nogometaš)|Aleksandar Đorđević]] *{{Z|SRB}} [[Milan Perić]] *{{Z|BIH}} [[Aleksandar Kosorić]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Jovanović]] *{{Z|SRB}} [[Miladin Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Sreten Sretenović]] *{{Z|MAK}} [[Stefan Aškovski]] *{{Z|BIH}} [[Milan Srećo]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Bogosavac]] *{{Z|SRB}} [[Rade Mojović]] *{{Z|SRB}} [[Filip Knežević]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Babić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Rusmir]] *{{Z|MAK}} [[Ostoja Stjepanović]] *{{Z|SLO}} [[Safet Jahić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Peković]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Stanić]] *{{Z|BIH}} [[Nikola Popara]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Studen]] *{{Z|CG}} [[Petar Kasom]] *{{Z|SRB}} [[Milan Kantardžić]] *{{Z|SRB}} [[Filip Kljajić]] *{{Z|BIH}} [[Mladen Stipić]] *{{Z|SRB}} [[Jovica Kolb]] *{{Z|SRB}} [[Refik Kozić]] *{{Z|SRB}} [[Branko Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Mihalj Mesaroš]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Jovan Miladinović]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Živković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Saša Lukić]] *{{Z|SRB}} [[Radenko Kamberović]] *{{Z|AUS}} [[Michael Ćurčija]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Branković]] *{{Z|SRB}} [[Siniša Stevanović]] {{div col end}} == Hrvati u Partizanu == *[[Bruno Belin]] *[[Stjepan Bobek]] *[[Miroslav Brozović]] *[[Zlatko Čajkovski]] *[[Ivan Ćurković]]<!-- bila je jedna slika na Zajedničkom poslužitelju gdje je bila prosvjedna kolona partizanovaca koja je nosila transparent s Ćurkovićevim dresom --> *[[Mario Duplančić]] *[[Josip Duvančić]] *[[Vladimir Firm]] *[[Ivan Gašpar]] *[[Franjo Glaser]] *[[Drago Hmelina]] *[[Ilija Katić]]{{nedostaje izvor}} *[[Stjepan Kopilović]] * *[[Florijan Matekalo]] *[[Josip Pirmajer]] *[[Ivica Pogarčić]] *[[Miroslav Rede]] *[[Franjo Rupnik]] *[[Božidar Senčar]] *[[Slavko Stojanović]] *[[Zvonko Strnad]] *[[Franjo Šoštarić]] *[[Branko Zebec]] *[[Dražen Bolić]] == Poznati treneri == *{{Z|HRV}} [[Stjepan Bobek]] *{{Z|JUG}} [[Abdulah Gegić]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Ćirić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Valok]] *{{Z|BIH}} [[Ivica Osim]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Antić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Ješić]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vermezović]] *{{Z|NJE}} [[Jürgen Röber]] *{{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Đukić]] *{{Z|SRB}} [[Goran Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] *{{Z|IZR}} [[Avram Grant]] *{{Z|SRB}} [[Vuk Rašović]] *{{Z|SRB}} [[Marko Nikolić (srpski trener)|Marko Nikolić]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.partizan.rs FK Partizan] {{Meridijan Superliga}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Partizan Beograd, FK}} [[Kategorija:FK Partizan Beograd| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Beogradu|Partizan]] 6bvhsodgblh2azyqbprpnmdg7iln0mg 7573587 7573586 2026-08-10T14:08:48Z Artus 90507 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7573551|7573551]] suradnika [[Special:Contributions/~2026-43259-75|~2026-43259-75]] ([[User talk:~2026-43259-75|razgovor]]) 7573587 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{nogometni klub | ime kluba = FK Partizan | slika = FK Partizan.svg | puno ime = Fudbalski klub Partizan Beograd | nadimak = "Crno-beli", "Parni valjak", "Grobari" | godina osnivanja = [[4. listopada]] [[1945.]] | igralište = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]] | navijači = | kapacitet stadiona = 32.710 | direktor = | trener = {{Z|SRB}} [[Saša Ilić]] | liga = [[Superliga Srbije]] | sezona = 2025./26. | plasman = 3. | igrači = | pattern_la1 = _partizan2526h | pattern_b1 = _partizan2526h | pattern_ra1 = _partizan2526h | pattern_sh1 = _partizan2526h | pattern_so1 = | leftarm1 = 000000 | body1 = 000000 | rightarm1 = 000000 | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _partizan2526a | pattern_b2 = _partizan2526a | pattern_ra2 = _partizan2526a | pattern_sh2 = _partizan2526a | pattern_so2 = | leftarm2 = 003d90 | body2 = 003d90 | rightarm2 = 003d90 | shorts2 = 003d90 | socks2 = 003d90 | pattern_la3 = _partizan2526t | pattern_b3 = _partizan2526t | pattern_ra3 = _partizan2526t | pattern_sh3 = _partizan2526t | pattern_so3 = | leftarm3 = ffffff | body3 = ffffff | rightarm3 = ffffff | shorts3 = ffffff | socks3 = ffffff | caption = }} '''Fudbalski klub Partizan''' ([[srpski]]: Фудбалски клуб Партизан) [[srbija]]nski je [[nogomet]]ni klub iz [[Beograd]]a, utemeljen [[1945.]] godine po ugledu na [[CSKA Moskva|CSKA]], tim sovjetske armije. Osnovale su ga jugoslavenske vojne osobe, Andrija Ražnatović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović – "Tempo", Otmar Kreačić – "Kultura", Vlada Mađarić, Ratko Pejić, Vujica Gajinović, Ratko Vujović – "Čoče", Koča Popović, Mijailko Todorović – "Plavi" i Pavle Jovićević. Prvu utakmicu klub odigrao je [[6. listopada]] [[1945.]] u [[Zemun]]u, a strijelac prvoga pogotka za Partizan u povijesti bio je [[Florijan Matekalo]]. Partizan je 27 puta bio prvak države, a osvajač je 16 državnih kupova i 1 državnog superkupa. Najveći uspjesi Partizana u europskim natjecanjima su finale [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]] protiv [[Real Madrid]]a 1966., osvajanje [[Mitropa kup]]a 1978. godine., kao i osvajanje prestižnog Uhren kupa 1989. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-06-26|title=FC Partizan Belgrade » Trophies|url=http://www.en.partizan.rs/trofeji/|access-date=2024-12-28|website=web.archive.org|archive-date=26. lipnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140626131426/http://www.en.partizan.rs/trofeji/|url-status=bot: unknown}}</ref> Poslije raspada [[SFRJ|Jugoslavije]], Partizan je prvi klub iz Srbije koji se plasirao u Ligu prvaka (2003., 2010.) i koji se plasirao u osminu završnice Kupa UEFA (2005.). Boje kluba su crna i bijela. ==Stadion== [[Stadion Partizana]] (nekada Stadion JNA) nalazi se na mjestu gdje je do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo igralište [[OFK Beograd|BSK]]-a. Neposredno po završetku rata, započeta je gradnja novog stadiona. Prva je utakmica odigrana između reprezentacija Jugoslavije i Francuske (1:1) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. Stadion je od polovice 1950-ih do 1987. korišten kao cilj godišnjeg festivala [[Dan mladosti]], kada bi dana [[25. svibnja]] predsjedniku SFRJ [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]] predavana [[Štafeta mladosti]]. Stadion Partizana u prvom razdoblju primao je oko 55.000 gledatelja, ali je zbog pooštrenih kriterija međunarodnih nogometnih organizacija, gledalište rekonstruirano [[1998.]], ugrađena su sjedišta, prošireni ulazi, pa je kapacitet pao na 32.710 gledatelja. ==Navijači== Navijači FK Partizan nazivaju se ''Grobari'' i oni uvijek zauzimaju južni dio stadiona. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === ;27 prvenstava * '''[[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prva savezna liga Jugoslavije]]''' ** '''Prvak (11):''' [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1946./47.|1946./47.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1948./49.|1948./49.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1961./62.|1961./62.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|1962./63.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1964./65.|1964./65.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|1975./76.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|1977./78.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1982./83.|1982./83.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1985./86.|1985./86.]], [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1986./87.|1986./87.]] * '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Prva liga SR Jugoslavije/Prva liga Srbije i Crne Gore]]''' ** '''Prvak (8):''' [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1992./93.|1992./93.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.|1995./96.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1996./97.|1996./97.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 1998./99.|1998./99.]], [[Prva liga SR Jugoslavije u nogometu 2001./02.|2001./02.]], [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2002./03.|2002./03.]], [[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu 2004./05.|2004./05.]] * '''[[Superliga Srbije]]''' ** '''Prvak (8):''' 2007./08., 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2011./12., 2012./13., 2014./15., 2016./17. ;16 kupova * '''[[Kup maršala Tita|Kup maršala Tita/Kup Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (6):''' [[Kup maršala Tita 1947.|1947.]], [[Kup maršala Tita 1952.|1952.]], [[Kup maršala Tita 1954.|1954.]], [[Kup maršala Tita 1956./57.|1956./57.]], [[Kup maršala Tita 1988./89.|1988./89.]], [[Kup Jugoslavije u nogometu 1991./92.|1991./92.]] * '''[[Kup Srbije i Crne Gore u nogometu|Kup SR Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (3):''' [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.|1993./94.]], [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 1997./98.|1997./98.]], [[Kup SR Jugoslavije u nogometu 2000./01.|2000./01.]] * '''[[Kup Srbije u nogometu|Kup Srbije]]''' ** '''Osvajač (7):''' 2007./08., 2008./09., 2010./11., 2015./16., 2016./17., 2017./18., 2018./19. ;1 superkup * '''[[Jugoslavenski nogometni superkup|Superkup Jugoslavije]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1989. ;1 ljetna liga prvaka * '''[[FSJ Ljetna liga prvaka|Ljetna liga prvaka]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1969. === Međunarodni uspjesi === * '''[[Mitropa kup]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1978. * '''[[Kup prvaka]]''' ** '''Finalist (1):''' [[Kup prvaka 1965./66.|1965./66.]] === Ostali uspjesi === * '''[[Kvarnerska rivijera]] (4):''' 1959., 1965., 1966., 1991. * '''Coupe Mohammed V (1):''' 1963. * '''Torneo Pentagonal Internacional de la Ciudad de México (1):''' 1970. * '''Torneo Pentagonal Internacional de la Ciudad de Bogotá (1):''' 1971. * '''Trofeo Colombino de fútbol (1):''' 1976. * '''[[Carlsberg Cup|Kup lunarne nove godine]] (1):''' 1984. * '''40. godišnjica FK Partizan (1):''' 1985. * '''[[Uhrencup]] (1):''' 1989. * '''[[FIFA Kup mladih]] (1):''' 2007. == Poznati igrači == {{div col}} *{{Z|CG}} [[Predrag Mijatović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|HRV}} [[Stjepan Bobek]] *{{Z|SRB}} [[Vladica Kovačević]] *{{Z|CG}} [[Branko Brnović]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Ćirić]] *{{Z|BIH}} {{Z|SRB}} [[Savo Milošević]] *{{Z|SRB}} [[Saša Ilić]] *{{Z|BIH}} [[Ivan Ćurković]] *{{Z|HRV}} [[Zlatko Čajkovski]] *{{Z|SRB}} [[Milan Galić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Slaviša Jokanović]] *{{Z|SRB}} [[Fahrudin Jusufi]] *{{Z|CG}} [[Ljubomir Radanović]] *{{Z|SRB}} [[Blagoje Paunović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Spasić]] *{{Z|MAK}} [[Vujadin Stanojković]] *{{Z|SRB}} [[Milutin Šoškić]] *{{Z|SRB}} [[Velibor Vasović]] *{{Z|SRB}} [[Momčilo Vukotić]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Santrač]] *{{Z|SRB}} [[Milinko Pantić]] *{{Z|SRB}} [[Radoslav Bečejac]] *{{Z|SRB}} [[Fadil Vokrri]] *{{Z|SRB}} [[Kujtim Shalla]] *{{Z|SRB}} [[Xhevat Prekazi]] *{{Z|HRV}} [[Branko Zebec]] *{{Z|KAM}} [[Lamine Diarra]] *{{Z|SLO}} [[Josip Pirmajer]] *{{Z|SRB}} [[Antun Rudinski]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Golac (nogometaš)|Ivan Golac]] *{{Z|SRB}} [[Joakim Vislavski]] *{{Z|SRB}} [[Velibor "Bora" Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Prvoslav Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Božidar Pajević]] *{{Z|SRB}} [[Mateja Kežman]] *{{Z|SRB}} [[Slaviša Jokanović]] *{{Z|BIH}} [[Fahrudin Omerović]] *{{Z|SRB}} [[Jovan Jezerkić]] *{{Z|SRB}} [[Mladen Krstajić]] *{{Z|CG}} [[Ivica Kralj]] *{{Z|SRB}} [[Albert Nađ]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Mirković]] *{{Z|SRB}} [[Lazar Marković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Valok]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Antić]] *{{Z|SRB}} [[Nebojša Vučićević]] *{{Z|CG}} [[Damir Čakar]] *{{Z|CG}} [[Miloš Đelmaš]] *{{Z|CG}} [[Branko Rašović]] *{{Z|SRB}} [[Ninoslav Kapamadžija]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Gordan Petrić]] *{{Z|SRB}} [[Borivoje Đorđević]] *{{Z|BIH}} [[Mustafa Hasanagić]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Katić]] *{{Z|SRB}} [[Milivoje Đurđević]] *{{Z|BIH}} [[Admir Smajić]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Stojković]] *{{Z|SRB}} [[Slađan Šćepović]] *{{Z|MAĐ}} [[Palfi Béla]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Ivić]] *{{Z|CG}} [[Niša Saveljić]] *{{Z|SRB}} [[Ivica Iliev]] *{{Z|SRB}} [[Radosav Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Đorđević]] *{{Z|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] *{{Z|NIG}} [[Taribo West]] *{{Z|BRA}} [[Cléo]] *{{Z|KAM}} [[Eric Djemba-Djemba]] *{{Z|CG}} [[Mladen Božović]] *{{Z|CG}} [[Stevan Jovetić]] *{{Z|CG}} [[Simon Vukčević]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] *{{Z|SRB}} [[Bajro Župić]] *{{Z|CG}} [[Andrija Delibašić]] *{{Z|NIG}} [[Obiora Odita]] *{{Z|BIH}} [[Simo Nikolić (nogometaš)|Simo Nikolić]] *{{Z|BIH}} [[Velimir Sombolac]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Čabrinović]] *{{Z|SRB}} [[Radmilo Ivančević]] *{{Z|SRB}} [[Tomislav Kaloperović]] *{{Z|SLO}} [[Srečko Katanec]] *{{Z|SLO}} [[Darko Milanič]] *{{Z|SLO}} [[Džoni Novak]] *{{Z|SLO}} [[Zlatko Zahovič]] *{{Z|SLO}} [[Gregor Balažic]] *{{Z|SLO}} [[Branko Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Gerum]] *{{Z|SRB}} [[Zvonimir Vukić]] *{{Z|POLJ}} [[Tomasz Rząsa]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Dimitrijević]] *{{Z|MAK}} [[Nikica Klinčarski]] *{{Z|SRB}} [[Goran Pandurović]] *{{Z|SRB}} [[Rade Zalad]] *{{Z|SRB}} [[Adem Ljajić]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Tošić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Lomić]] *{{Z|SRB}} [[Goran Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Milinković]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Varga]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Obradović]] *{{Z|SRB}} [[Srđan Baljak]] *{{Z|SRB}} [[Goran Bogdanović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Sikimić]] *{{Z|SRB}} [[Radiša Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Danko Lazović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Malbaša]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Tomić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubomir Fejsa]] *{{Z|SRB}} [[Goran Milojević]] *{{Z|CG}} [[Budimir Vujačić]] *{{Z|CG}} [[Nenad Brnović]] *{{Z|CG}} [[Srđan Radonjić]] *{{Z|CG}} [[Bojan Brnović]] *{{Z|BIH}} [[Slaven Stjepanović]] *{{Z|SRB}} [[Branimir Petrović (nogometaš)|Branimir Petrović]] *{{Z|BRA}} [[Juca]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Mirosavljević]] *{{Z|SRB}} [[Radovan Radaković]] *{{Z|BIH}} [[Nikola Damjanac]] *{{Z|SRB}} [[Vlado Čapljić]] *{{Z|BIH}} [[Branimir Bajić]] *{{Z|SRB}} [[Veljko Paunović]] *{{Z|SRB}} [[Goran Obradović]] *{{Z|BIH}} [[Predrag Pažin]] *{{Z|SRB}} [[Darko Božović]] *{{Z|CG}} [[Branislav Đukanović]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Svetličić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Čurović]] *{{Z|SRB}} [[Darko Belojević]] *{{Z|BIH}} [[Borče Sredojević]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Krčmarević]] *{{Z|SRB}} [[Slobodan Pavković]] *{{Z|SRB}} [[Dragi Kaličanin]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Ješić]] *{{Z|SRB}} [[Ismet Ugljanin]] *{{Z|MAK}} [[Viktor Trenevski]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Jocić]] *{{Z|SRB}} [[Stanoje Jocić]] *{{Z|SRB}} [[Saša Ćurčić]] *{{Z|SRB}} [[Borislav Petrić]] *{{Z|SRB}} [[Petar Vasiljević]] *{{Z|SRB}} [[Vladislav Đukić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Trifunović]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vermezović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Bogunović]] *{{Z|CG}} [[Milonja Đukić]] *{{Z|CG}} [[Borislav Đurović]] *{{Z|BIH}} [[Sead Mašić]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Stević]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Arsenović]] *{{Z|SRB}} [[Zvonko Popović]] *{{Z|SRB}} [[Novica Kostić]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Radović]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Jović]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Martinović]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Stojnić]] *{{Z|SRB}} [[Zoran Lilić (nogometaš)|Zoran Lilić]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Radulović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Stavrić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubomir Vorkapić]] *{{Z|BIH}} {{Z|SRB}} [[Ranko Stojić (nogometaš)|Ranko Stojić]] *{{Z|KOSV}} {{Z|ALB}} [[Isa Sadriu]] *{{Z|MAK}} [[Igor Taševski]] *{{Z|MAK}} [[Goce Hristov]] *{{Z|MAK}} [[Milan Stojanoski]] *{{Z|MAK}} [[Aleksandar Lazevski]] *{{Z|BIH}} [[Miroslav Radović]] *{{Z|BIH}} [[Milivoje Ćirković]] *{{Z|BIH}} [[Darko Maletić]] *{{Z|CG}} [[Slobodan Rojević]] *{{Z|SRB}} [[Darko Tešović]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Kutlačić]] *{{Z|CG}} [[Dejan Vukićević]] *{{Z|SRB}} [[Antonio Rukavina]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (nogometaš)|Aleksandar Mitrović]] *{{Z|SRB}} [[Žarko Lazetić]] *{{Z|SRB}} [[Zoltan Sabo]] *{{Z|SRB}} [[Saša Lopičić]] *{{Z|SRB}} [[Stanko Svitlica]] *{{Z|CG}} [[Miodrag Bajović]] *{{Z|CG}} [[Milorad Bajović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Mihajlov]] *{{Z|SRB}} [[Milan Smiljanić]] *{{Z|POR}} [[Almami Moreira]] *{{Z|NIG}} [[Pierre Boya]] *{{Z|SRB}} [[Danilo Pantić]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Pantić]] *{{Z|BIH}} [[Andrija Živković]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Rnić]] *{{Z|CG}} [[Stefan Savić]] *{{Z|SRB}} [[Matija Nastasić]] *{{Z|SRB}} [[Milan Lukač]] *{{Z|SRB}} [[Stefan Babović]] *{{Z|SRB}} [[Goran Gavrančić]] *{{Z|CG}} {{Z|SRB}} [[Petar Škuletić]] *{{Z|SRB}} [[Miralem Sulejmani]] *{{Z|S LEO}} [[Mohamed "Medo" Kamara]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Zavišić]] *{{Z|NIG}} [[Ifeanyi Emeghara]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Isailović]] *{{Z|SRB}} {{Z|CG}} [[Nikola Drinčić]] *{{Z|SRB}} [[Pavle Grubješić]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Stojisavljević]] *{{Z|SRB}} [[Ilija Stolica]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Ranković]] *{{Z|SRB}} [[Vuk Rašović]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Mišković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Šćepović]] *{{Z|SRB}} [[Đorđe Lazić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Jojić]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Vulićević]] *{{Z|BRA}} [[Washington Roberto Mariano da Silva|Washington]] *{{Z|SRB}} [[Dragoljub Jeremić]] *{{Z|SRB}} [[Bojan Zajić]] *{{Z|MAK}} [[Dragan Čadikovski]] *{{Z|MAK}} [[Marjan Gerasimovski]] *{{Z|SRB}} [[Branko Savić]] *{{Z|BUG}} [[Ivan Ivanov]] *{{Z|BUG}} [[Asen Nikolov]] *{{Z|BUG}} [[Ivan Bandalovski]] *{{Z|GAN}} [[Dominic Adiyiah]] *{{Z|GAN}} [[Prince Tagoe]] *{{Z|FRA}} [[David Manga]] *{{Z|CIP}} [[Nikolas Asprogenis]] *{{Z|OSK}} [[Ismaël Béko Fofana]] *{{Z|POR}} [[Ednilson Pedro Rocha Andrade Mendes|Ednilson]] *{{Z|TUN}} [[Kamel Zaiem]] *{{Z|BRA}} [[Eduardo Ferreira Abdo Pacheco|Eduardo Pacheco]] *{{Z|UGA}} [[Joseph Kizito]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Marković]] *{{Z|SRB}} {{Z|CG}} [[Vladimir Volkov]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Stevanović (nogometaš)|Ivan Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Stefan Šćepanović]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Šaponjić]] *{{Z|SRB}} [[Živko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Miljković]] *{{Z|SRB}} [[Milan Obradović]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Ostojić]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Trajković]] *{{Z|SRB}} [[Nebojša Marinković]] *{{Z|SRB}} [[Lazar Ćirković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Jovanović]] *{{Z|SRB}} [[Darko Brašanac]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Kojić]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Vukelja]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Grubješić]] *{{Z|SRB}} [[Vojislav Stanković]] *{{Z|SRB}} [[Bratislav Mijalković]] *{{Z|SRB}} [[Žarko Olarević]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Lazić]] *{{Z|BIH}} [[Sead Sarajlić]] *{{Z|SRB}} [[Dragan Radosavljević]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Trujić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Bosančić]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Gulan]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Ninković]] *{{Z|SRB}} [[Goran Lovre]] *{{Z|SRB}} [[Branko Pauljević]] *{{Z|ALB}} [[Ajazdin Nuhi]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Milović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Aksentijević]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Nikola Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Srđa Knežević]] *{{Z|CG}} [[Petar Grbić]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Radovanović]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Živković (1977.)|Aleksandar Živković]] *{{Z|SRB}} [[Saša Marković]] *{{Z|SRB}} [[Brana Ilić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Vuković]] *{{Z|SRB}} [[Rajko Brežančić]] *{{Z|SRB}} [[Nemanja Jovšić]] *{{Z|SRB}} [[Emir Plojović]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Luka]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Marinković]] *{{Z|SRB}} [[Filip Malbašić]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Jovančić]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Petrović]] *{{Z|SRB}} [[Tomislav Pajović]] *{{Z|SRB}} [[Borko Veselinović]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Stanković]] *{{Z|BRA}} [[Eliomar Correia Silva|Eliomar]] *{{Z|BIH}} [[Siniša Mulina]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vukajlović]] *{{Z|CG}} [[Aleksandar Nedović]] *{{Z|BRA}} [[Anderson Marques de Oliveira|Anderson Marques]] *{{Z|BRA}} [[Vítor Hugo Manique de Jesus|Vítor Hugo]] *{{Z|CG}} [[Miladin Bečanović]] *{{Z|CG}} [[Nikola Vujović]] *{{Z|CG}} [[Risto Lakić]] *{{Z|CG}} [[Dejan Ognjanović]] *{{Z|CG}} [[Milorad Peković]] *{{Z|CG}} [[Dženan Radončić]] *{{Z|SRB}} [[Predrag Mijić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Markovski]] *{{Z|SRB}} [[Mladen Lazarević]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Babić (nogometaš)|Ivan Babić]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Đorđević (nogometaš)|Aleksandar Đorđević]] *{{Z|SRB}} [[Milan Perić]] *{{Z|BIH}} [[Aleksandar Kosorić]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Jovanović]] *{{Z|SRB}} [[Miladin Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Sreten Sretenović]] *{{Z|MAK}} [[Stefan Aškovski]] *{{Z|BIH}} [[Milan Srećo]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Bogosavac]] *{{Z|SRB}} [[Rade Mojović]] *{{Z|SRB}} [[Filip Knežević]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Babić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Rusmir]] *{{Z|MAK}} [[Ostoja Stjepanović]] *{{Z|SLO}} [[Safet Jahić]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Peković]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Stanić]] *{{Z|BIH}} [[Nikola Popara]] *{{Z|BIH}} [[Nenad Studen]] *{{Z|CG}} [[Petar Kasom]] *{{Z|SRB}} [[Milan Kantardžić]] *{{Z|SRB}} [[Filip Kljajić]] *{{Z|BIH}} [[Mladen Stipić]] *{{Z|SRB}} [[Jovica Kolb]] *{{Z|SRB}} [[Refik Kozić]] *{{Z|SRB}} [[Branko Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Mihalj Mesaroš]] *{{Z|SRB}} [[Branislav Mihajlović]] *{{Z|SRB}} [[Jovan Miladinović]] *{{Z|SRB}} [[Dejan Živković]] *{{Z|SRB}} [[Marko Živković]] *{{Z|SRB}} [[Saša Lukić]] *{{Z|SRB}} [[Radenko Kamberović]] *{{Z|AUS}} [[Michael Ćurčija]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Branković]] *{{Z|SRB}} [[Siniša Stevanović]] {{div col end}} == Hrvati u Partizanu == *[[Bruno Belin]] *[[Stjepan Bobek]] *[[Miroslav Brozović]] *[[Zlatko Čajkovski]] *[[Ivan Ćurković]]<!-- bila je jedna slika na Zajedničkom poslužitelju gdje je bila prosvjedna kolona partizanovaca koja je nosila transparent s Ćurkovićevim dresom --> *[[Mario Duplančić]] *[[Josip Duvančić]] *[[Vladimir Firm]] *[[Ivan Gašpar]] *[[Franjo Glaser]] *[[Drago Hmelina]] *[[Ilija Katić]]{{nedostaje izvor}} *[[Stjepan Kopilović]] * *[[Florijan Matekalo]] *[[Josip Pirmajer]] *[[Ivica Pogarčić]] *[[Miroslav Rede]] *[[Franjo Rupnik]] *[[Božidar Senčar]] *[[Slavko Stojanović]] *[[Zvonko Strnad]] *[[Franjo Šoštarić]] *[[Branko Zebec]] *[[Dražen Bolić]] == Poznati treneri == *{{Z|HRV}} [[Stjepan Bobek]] *{{Z|JUG}} [[Abdulah Gegić]] *{{Z|SRB}} [[Milovan Ćirić]] *{{Z|SRB}} [[Marko Valok]] *{{Z|BIH}} [[Ivica Osim]] *{{Z|SRB}} [[Radomir Antić]] *{{Z|SRB}} [[Miloš Milutinović]] *{{Z|SRB}} [[Ljubiša Tumbaković]] *{{Z|SRB}} [[Miodrag Ješić]] *{{Z|SRB}} [[Vladimir Vermezović]] *{{Z|NJE}} [[Jürgen Röber]] *{{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]] *{{Z|SRB}} [[Miroslav Đukić]] *{{Z|SRB}} [[Goran Stevanović]] *{{Z|SRB}} [[Aleksandar Stanojević]] *{{Z|IZR}} [[Avram Grant]] *{{Z|SRB}} [[Vuk Rašović]] *{{Z|SRB}} [[Marko Nikolić (srpski trener)|Marko Nikolić]] *{{Z|SRB}} [[Nenad Bjeković]] *{{Z|SRB}} [[Ljubinko Drulović]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.partizan.rs FK Partizan] {{Meridijan Superliga}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{GLAVNIRASPORED:Partizan Beograd, FK}} [[Kategorija:FK Partizan Beograd| ]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Beogradu|Partizan]] l4e5wkzikkw7ss8o7zn70y5afk9frgq Psiho (1960.) 0 41823 7573714 7366507 2026-08-10T17:56:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573714 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Psiho | naslov originala = Psycho | slika = Psiho_(1960).jpg | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[Alfred Hitchcock]] | producenti = '''Nepotpisani:'''<br>Alfred Hitchcock<br>[[Alma Reville]] | scenarij = '''Roman:'''<br>[[Robert Bloch]]<br>'''Scenarij:'''<br>[[Joseph Stefano]]<br>'''Nepotpisan:'''<br>[[Samuel A. Taylor]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Anthony Perkins]]<br>[[Janet Leigh]]<br>[[Martin Balsam]]<br>[[John Gavin]]<br>[[Vera Miles]]<br>[[Simon Oakland]]<br>[[Chief Tahachee]] | glazba = [[Bernard Herrmann]] | snimatelj = [[John L. Russell]] | montaža = [[George Tomasini]] | distributer = [[Paramount Pictures]] (1960.-1968.)<br>[[Universal Pictures]] (1968.-) | godina = [[1960.]] | trajanje = 109 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $806,947 | žanr = [[triler (žanr)|triler]] | prethodni = | sljedeći = ''[[Psiho II]]'' | web stranica = | imdb_id = 0054215 }} '''''Psiho''''' (eng. ''Psycho'') je [[SAD|američki]] psihološki [[triler]] iz [[1960.]] godine kojeg je režirao [[Alfred Hitchcock]], a u kojem su glavne uloge ostvarili [[Anthony Perkins]] i [[Janet Leigh]]. Film je snimljen prema scenariju [[Joseph Stefano|Josepha Stefana]] koji se temelji na [[Psiho (knjiga)|istoimenom romanu]] iz [[1959.]] godine autora [[Robert Bloch|Roberta Blocha]]. [[Roman]] je donekle inspiriran ubojstvima u državi [[Wisconsin]] kojeg je počinio serijski ubojica i pljačkaš grobova [[Ed Gein]],<ref name="EW" /> a koji je živio osamdesetak kilometara od Blocha. Okosnica radnje filma je susret između tajnice Marion Crane (Leigh) koja se, nakon što je pobjegla s novcem svojeg šefa, skriva u zabačenom [[motel]]u i vlasnika tog motela, poremećenog Normana Batesa (Perkins) te kasnijih posljedica njihovog susreta.<ref>[http://www.dreadcentral.com/news/35360/motion-picture-purgatory-psycho Motion Picture Purgatory: Psycho]</ref> U početku svoje kino distribucije film je dobio pomiješane kritike, ali odličan box-office rezultat kasnije je doveo do fantastičnih kritika i dobivanja četiri nominacije za prestižnu filmsku nagradu [[Oscar]]. Danas se film ''Psiho'' smatra jednim od najboljih Hitchcockovih filmova,<ref>''Psycho'' is the top listed Hitchcock film in ''The 100 Greatest Movies of All Time'' by ''[[Entertainment Weekly]]'', and the highest Hitchcock film on [[AFI's 100 Years... 100 Movies]].</ref> a međunarodni filmski kritičari redovito ga uvrštavaju među najbolje filmove [[film|sedme umjetnosti]] uopće.<ref>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/psycho/ |title=''Psycho'' reviews |accessdate=2010-04-17 |publisher=Rotten Tomatoes}}</ref> Film je iznjedrio dva nastavka, ''prequel'', ''remake'' i televizijski ''spin-off (''[[Bates Motel]]'')''. [[1992.]] godine izabran je za očuvanje u nacionalnom filmskom registru. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Marion Crane je radnica u agenciji za nekretnine iz [[Phoenix]]a, država [[Arizona]] koja je nesretna svojim životom. Tijekom pauza za ručak, ona se sastaje sa svojim ljubavnikom Samom Loomisom, s kojim se ne može vjenčati jer on većinu novca troši na alimentaciju. Šef agencije joj povjeri $40,000 da ih isporuči u banci, no ona se spakira i odluči otići u Fairvail, [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Umorna od vožnje, Marion se odluči odmoriti u motelu Bates kojeg vodi [[Norman Bates]]. Ona iznajmi sobu i ode u nju. Nakon nekog vremena Norman joj donese večeru i oni pričaju, no Marion je umorna i Norman izađe iz sobe. Nakon večere Marion odlazi u kupaonicu, no dok se ona kupa u kupaonicu uđe Norman, prerušen u svoju majku i ubije Marion. Ovo de dogodilo za vrijeme poznate ''"scene u kadi"'' gdje se tijekom ubojstva puštala poznata glazba [[Bernard Herrmann|Bernarda Herrmanna]]. Tada je stavi u njezin automobil i baci je u močvaru u blizini motela. Ne znajući za novac, Norman je i novac poslao u močvaru. U Arizoni se saznaje za nestanak novca i agencija angažira privatnog detektiva Miltona Arbogasta da pronađe novac. On ispita Marioninu sestru Lilu i Sama, no oni ne znaju ništa. Detektiv saznaje gdje je bila i odlazi do motela. Tu ispita Normana, koji se pravi da ne zna ništa, i onda odlazi u kuću da ispita gđu. Bates. Tu biva izboden od Normana koji je ponovo prerušen u svoju majku. Lila i Sam se zabrinu kada im se detektiv ne javi i upozore lokalnog šerifa. Oni uporno tvrde da u kući ima starija žena, no saznaju da je gđa. Bates mrtva već 10 godina. Tada Lila i Sam odlaze u motel kako bi pronašli dokaze o Marion i nađu papirić gdje je pisalo 40,000. To dokazuje da je Marion bila ovdje, što je Norman vješto poricao. Prije toga, čuli smo svađu između Normana i njegove majke i vidjeli kako je on odnosi u podrum u strahu da je netko ne nađe. Lila se tada odluči otići u kuću, a Sam razgovara s Normanom kako bi Lili dao vremena. No, njihov razgovor brzo eskalira i Norman onesvijesti Sama i ode u kuću. U kući, Lila je pronašla majku u podrumu, no bila je okrenuta prema zidu tako da Lila nije vidjela njezino lice. Kada joj je prišla vidjela je da je to samo kostur s odjećom i vrisnula je. Tada je došao Norman odjeven u svoju majku s ciljem da ubije Lilu, no Sam je povratio svijest, dotrčao u kuću i spasio Lilu. Norman je uhićen i odveden kod psihijatra dr. Richmonda. Nakon vještaćenja on objasni Lili i Samu da je Norman imao jedino majku u svom životu te da je bio jako ljubomoran kada je ona našla ljubavnika. Tada je otrovao [[strihnin]]om i nju i njega. Kako bi zaboravio na zločin oživio je majku ukravši truplo i stvorio je drugu osobu u sebi - osobu majke za koju je on mislio da postoji. Kako je Norman bio ljubomoran na majčine veze, majka Bates je bila ljubomorna na bilo koju ženu koja se sviđa Normanu i zato ih ubija. Normanova psiha sprječava njega da zna za majčine zločine, a sprječava ga i da zna da mu je majka mrtva. U zadnjoj sceni vidimo Normana kako sjedi na stolici i čujemo njegovu majku kako govori u njegovim mislima. Planira za sve okriviti Normana i prikazati da je on ubio Marion i detektiva, a ne ona. Nakon tog kratkog monologa vidimo kako se Norman zadovoljno smije. U kratkom epilogu, vidimo kako policija iz močvare izvlači Marionin automobil. ==Glumačka postava== *'''[[Janet Leigh]]''' kao '''Marion Crane''' *'''[[Anthony Perkins]]''' kao '''[[Norman Bates]]''' *'''[[Martin Balsam]]''' kao '''detektiv Milton Arbogast''' *'''[[John Gavin]]''' kao '''Sam Loomis''' *'''[[Vera Miles]]''' kao '''Lila Crane''' *'''[[Simon Oakland]]''' kao '''Dr. Fred Richmond''' *'''[[John McIntire]]''' kao '''šerif Al Chambers''' *'''[[Frank Albertson]]''' kao '''Tom Cassidy''' *'''[[Patricia Hitchcock]]''' kao '''Caroline''' *'''[[Mort Mills]]''' kao '''policajac na autoputu''' Uspjeh filma ''Psiho'' unaprijedio je Perkinsonovu karijeru, ali uskoro je započeo dobivati vrlo slične uloge.<ref name="Leigh">Leigh</ref>{{is|str. 156., 187.–188., 163.}} Ipak, nakon što su ga upitali da li bi svejedno pristao na ulogu u filmu da je unaprijed znao što će to značiti za njegovu daljnju karijeru, Perkins je svejedno odgovorio s "definitivno da".<ref name="Leigh"/>{{is|str. 159.}} Sve do svoje smrti, Leigh je dobivala čudne i ponekad prijeteće pozive, pisma pa čak i kasete s detaljnim opisima pošiljatelja što bi radili Marion Crane. Jedno je pismo bilo toliko "groteskno" da ga je proslijedila [[FBI|FBI-u]], a kasnije su je dvojica agenata posjetila i rekla da su ušla u trag pošiljatelju te da bi trebala obavijestiti FBI ako i dalje bude dobivala pisma sličnog sadržaja. Glas Normanove majke u filmu posudili su [[Paul Jasmin]], [[Virginia Gregg]] i [[Jeanette Nolan]] koja je također posudila i glas za Lilin vrisak u trenutku kad ova otkriva majčin leš. Tri glasa međusobno su ispremiješana tijekom filma osim posljednjeg govora koji u potpunosti pripada Virginiji Gregg.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 83.}} == Produkcija == === Razvoj === Film ''Psiho'' temeljen je na [[Psiho (knjiga)|istoimenom romanu]] iz [[1959.]] godine autora [[Robert Bloch|Roberta Blocha]] koji je, pak, djelomično temeljen na slučaju osuđenog ubojice [[Ed Gein|Eda Geina]] iz države [[Wisconsin]]. Gein i Bates imaju određenih zajedničkih točaka: obojica su ubojice u izoliranim ruralnim područjima; obojica imaju pokojne, ali još uvijek dominantne majke; obojica imaju jednu zaključanu sobu u svojoj kući s oltarom posvećenim majci; i obojica se oblače u žensku odjeću. Međutim, između njih dvojice postoje i mnoge razlike. Među ostalim, Gein se nužno ne smatra serijskim ubojicom budući je ubio "samo" dvoje ljudi.<ref>Reavill, Gil (2007). ''Aftermath, Inc.: Cleaning Up After CSI Goes Home.'' Gotham. p. 228. {{ISBN|9781592402960}}. "With only two confirmed kills, Ed did not technically qualify as a serial killer (the traditional minimum requirement was three)"</ref> Peggy Robretson, Hitchcockova asistentica produkcije, pročitala je pozitivnu kritiku Blochovog romana koju je napisao Anthony Boucher i odlučila knjigu pokazati Hitchcocku, iako su već tada čitači iz studija [[Paramount Pictures|Paramount]] odbili filmsku premisu iste. Hitchcock je otkupio prava na knjigu za 9,500 [[dolar]]a.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 6.}} Navodno je naredio Robertsonovoj da kupi koliko god više može primjeraka knjige, kako bi za sam film ostavio iznenađenje koje se događa na kraju.<ref name="Rebello 1990">{{Harvnb|Rebello|1990}}</ref>{{is|str. 19.-20.}} Hitchcock je odlučio snimiti ''Psiho'' kako bi se oporavio nakon dva propala projekta s Paramountom: ''Flamingo Feather'' i ''No Bail for the Judge''. Također se morao suočiti i s mnogobrojnom žanrovskom konkurencijom koja je, barem s kritičarske strane, bila uspoređivana s njegovim radom pa je pod hitno htio snimiti novi materijal. Redatelju se nimalo nisu sviđali stavovi glumačkih zvijezda koji su zahtijevali velike plaće pa je vjerovao tek nekolicini ljudi u svojoj blizini koji su mu birali naredne projekte, uključujući i Robertsonovu.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 18.–19.}} Čelnici studija Paramount nisu željeli producirati film i odbili su dati budžet koji je Hitchcock dobivao na ranijim filmovima koje je snimao za njih.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 23.}} Hitchcock je za ''Psiho'' odlučio napraviti jednostavan plan: snimiti ga brzo i jeftino (slično kao što je radio za epizode svoje tadašnje [[televizijska serija|televizijske serije]] ''Alfred Hitchcock Presents'') pa je unajmio televizijsku ekipu iz Shamley Productions. Međutim, čak i nakon što je Paramountu predložio navedeno, čelnici su svejedno odbili financirati film, a kao razlog su naveli prenatrpani raspored. Na kraju je Hitchcock ponudio osobno financiranje filma te snimanje u Universal-Internationalu, ako će ga Paramount distribuirati. Također je smanjio svoj redateljski honorar koji je iznosio 250 tisuća dolara za 60% vlasništva nad filmskim negativom. Ovu ponudu studio je napokon prihvatio. Hitchcock se također morao suočiti s otporom producenta [[Herbert Coleman|Herberta Colemana]] i direktorice Shamley Productionsa [[Joan Harrison]] koji nisu vjerovali da će film postati uspješan.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 26.–29.}} === Adaptacija romana === James Cavanaugh, koji je pisao neke epizode serije ''Alfred Hitchcock Presents'', napisao je originalni scenarij.<ref name="dvddoc">''The Making of Psycho'', 1997 documentary directed by Laurent Bouzereau, Universal Studios Home Video, available on selected ''Psycho'' DVD releases.</ref> Hitchcock ga je odbacio, rekavši da se priča odugovlači i da podsjeća na kratku [[horor]] televizijsku epizodu.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 36.-37.}} Njegov asistent smatrao je scenarij izrazito zatupljujućim.<ref name="dvddoc"/> Hitchcock je nevoljko pristao na susret sa Stefanom koji je prije ovoga radio samo na jednom filmu. Unatoč njegovom neiskustvu u industriji, sastanak sa Stefanom je prošao izrazito dobro i Hitchcock ga je zaposlio.<ref name="dvddoc"/> Scenarij u mnogome vjerno prati knjigu, s par adaptacija Hitchcocka i Stefana. Stefanu je lik Normana Batesa - koji je u knjizi sredovječan, pretio i pretjerano nestabilan - bio nesimpatičan, ali se puno više zainteresirao za njega nakon što je Hitchcock za ulogu predložio [[Anthony Perkins|Anthonyja Perkinsa]].<ref name="Leigh"/>{{is|str. 36.-37.}} Stefano je maknuo Batesov problem s alkoholom<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 39.}}, što je kasnije utjecalo na Batesovu transformaciju u lik Majke budući se u knjizi to uvijek događa dok je ovaj pod utjecajem pića. U filmu je također izbačen i Batesov interes za spiritualizam, okultnost i [[pornografija|pornografiju]].<ref>Tangentially mentioned by interviewer of Stefano [http://www.hitchcockwiki.com/wiki/Creative_Screenwriting_-_Interview_with_Joseph_Stefano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930162013/http://www.hitchcockwiki.com/wiki/Creative_Screenwriting_-_Interview_with_Joseph_Stefano |date=30. rujna 2011. }} but generally given less attention than the film's omission of Bates's alcoholism and pornography.</ref> Hitchcock i Stefano odlučili su započeti film s prizorima iz Marioninog života, a Batesa predstaviti tek nakon 20 minuta za razliku od knjige u kojoj Bates na početku čita povijest.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 39.}} Pisac Joseph W. Smith zaključio je: "Njezina (Marionina, op.a.) priča zauzima tek dva od sedamnaest poglavlja u knjizi. Hitchcock i Stefano produžili su njezin lik na gotovo polovicu filma."<ref name="Smith 2009">{{Harvnb|Smith|2009}}</ref>{{is|str. 15.}} Također ističe da u knjizi nema početne scene u hotelu između Marion i Sama s kojom sam film počinje. Stefano je bio uvjerenja da razgovor između Marion i Normana u hotelu u kojem ona iznosi svoju majčinsku simpatiju prema njemu u isto vrijeme može natjerati publiku da prebaci vlastite simpatije na Normana Batesa nakon što ovaj ubije Marion.<ref name="screenwriting-stefano">{{Citiranje weba |url=http://www.hitchcockwiki.com/wiki/Creative_Screenwriting_-_Interview_with_Joseph_Stefano |title=Interview in Creative ScreenWriting Journal. Reproduced at |access-date=6. studenoga 2011. |archive-date=30. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110930162013/http://www.hitchcockwiki.com/wiki/Creative_Screenwriting_-_Interview_with_Joseph_Stefano |url-status=dead }}</ref> Kada Lila Crane u filmu gleda po Normanovoj sobi otvara knjigu praznih korica čiji sadržaj ne vidimo. U knjizi zapravo gleda ilustracije "patološke pornografije". Stefano je ovim detaljem želio dati publici "indikacije da nešto zbilja nije u redu, ali to nešto ne može se opisati riječima niti prikazati".<ref name="screenwriting-stefano"/> U svojoj knjizi intervjua s Hitchcockom, [[Francois Truffaut]] piše da knjiga zapravo "vara" čitatelja zbog silnih dugih razgovora između Normana i "Majke" te opisa što Majka "radi" u određenim trenucima.<ref>{{Harvnb|Truffaut|1967|p=268}}</ref> Iz očiglednih razloga, svi su ti dijelovi maknuti iz filma. Ime ženske protagonistice u filmu promijenjeno je iz Mary u Marion, budući je prava Mary Crane živjela u [[Phoenix]]u.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 33.-34.}} Također je za potrebe filma promijenjena romanca između Sama i Lile. Hitchcockova namjera bila je fokusirati pažnju publike na rješavanje misterija, a ne na ljubavnu priču<ref name="Smith 2009"/>{{is|str. 16.}}, dok je Stefano smatrao da bi njihova veza mogla učiniti da se lik Sama Loomisa čini jeftinim.<ref name="screenwriting-stefano"/> Iako u knjizi Sam objašnjava Normanovu patologiju Lili, u filmu to jednostavno radi [[psihijatar]].<ref name="Leigh"/>{{is|str. 39.}} U vrijeme pisanja filma Stefano je išao na psihoterapiju kojom je nastojao riješiti probleme s vlastitom majkom.<ref>{{Harvnb|Caminer|Gallagher|1996}}</ref> Knjiga je puno nasilnija od samog filma; na primjer u knjizi Crane ostaje bez glave u poznatoj sceni pod tušem za razliku od filma gdje je "samo" izbodena nožem.<ref name="dvddoc"/> Manje izmjene uključuju Marioninu naušnicu pronađenu nakon njezine smrti (knjiga) za razliku od neuspješno očišćenog komadića papira u WC školjci (film). Navedena scena prouzročila je manji šok, jer se WC školjke gotovo uopće nisu vidjele u filmovima tijekom 60-tih godina 20. stoljeća.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 47.}} Lokacija Arbogastove smrti promijenjena je iz lobija na stepenište. Stefano je smatrao da će ova promjena još više sakriti istinu o "Majci" bez očitog nagovještaja da se nešto skriva.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hitchcockwiki.com/wiki/Creative_Screenwriting_-_Interview_with_Joseph_Stefano |title=Interview with Stefano |access-date=6. studenoga 2011. |archive-date=30. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110930162013/http://www.hitchcockwiki.com/wiki/Creative_Screenwriting_-_Interview_with_Joseph_Stefano |url-status=dead }}</ref> Prema riječima same [[Janet Leigh]], upravo ovo je dalo Hitchcocku još više opcija za postavljanje kamera.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 39.}} === Pretprodukcija === [[Paramount Pictures|Studio Paramount]], čiji je ugovor s Hitchcockom garantirao još jedan film, nije želio da Hitchcock snimi ''Psiho''. Umjesto toga, studio je očekivao film ''No Bail for the Judge'' s [[Audrey Hepburn]], ali nakon što je ona zatrudnjela morala se povući s projekta, pa je Hitchcock odustao od produkcije istoga. Njihovo službeno stajalište bilo je da je knjiga ''Psiho'' "previše odbojna" i "nemoguća za adaptaciju u film", a povrh svega smatrali su da će to biti samo još jedan u nizu njegovih misterioznih trilera.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 6.}}<ref name="rebello13">{{Harvnb|Rebello|1990|p=13}}</ref> Oko filma im se "ništa nije sviđalo" pa mu nisu odobrili njegov uobičajeni budžet.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 6.}}<ref name="rebello13"/> Zbog toga je Hitchcock sam financirao film kroz svoj Shamley Productions, snimajući u [[Universal Pictures|studiju Universal]] s televizijskom ekipom.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 23.}}<ref name="Leigh"/>{{is|str. 96.-97.}} Hitchcockov originalni ''Motel Bates'' i ''Psiho kuća'' gdje se snimao film, a koji su se nalazili u sklopu iste pozornice kao i ''Fantom u Operi'' Lona Chaneyja, još uvijek se nalaze u studijima Universal i redovita su turistička atrakcija.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 86., 173.}}<ref>See [[WikiMapia]] {Coordinates: 34°8'12"N 118°20'48"W}.</ref> Zbog uštede na budžetu, Hitchcock je odlučio snimiti film u crno-bijeloj tehnici kako bi troškove držao ispod milijun [[dolar]]a.<ref>{{Cite news |url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1272/is_2674_130/ai_76550723 |title=Getting Hitched&nbsp;— Alfred Hitchcock films released on digital video disks. |author=Rothenberg, Robert S. |month=July |year=2001 |publisher=USA Today (Society for the Advancement of Education). |access-date=6. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111116065016/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1272/is_2674_130/ai_76550723/ |archive-date=16. studenoga 2011.}}</ref> Ostali razlozi snimanja crno-bijelog filma su bili i scena pod tušem za koju je smatrao da bi mogla biti previše krvava ako se snimi u boji, ali također i zbog njegove admiracije prema filmu ''Led Diaboliques'' snimljenom u prekrasnoj crno-bijeloj tehnici.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 82.}}<ref>{{Cite news |url=http://www.cbsnews.com/stories/2004/05/20/entertainment/main618647.shtml |title='Psycho' Voted Best Movie Death: British Film Magazine Rates It Ahead Of 'Strangelove,' 'King Kong' |accessdate=2007-03-13 |author=CBS/AP |date=2004-05-20 |publisher=CBS News |archive-date=16. lipnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130616013749/http://www.cbsnews.com/stories/2004/05/20/entertainment/main618647.shtml |url-status=dead }}</ref> Kako bi smanjio troškove, ali i zbog toga što se oko njih osjećao najudobnije, Hitchcock je za snimanje filma unajmio ekipu svoje televizijske serije ''Alfred Hitchcock Presents'' uključujući kamermana, scenografa, supervizora snimanja i prvog asistenta redatelja.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 28.}} Također je unajmio i svoje regularne suradnike, glazbenog kompozitora [[Bernard Herrmann|Bernarda Herrmanna]], montažera [[George Tomasini|Georgea Tomasinija]] i [[Saul Bass|Saula Bassa]] koji je bio nadležan za dizajn uvodne špice filma i čuvenu scenu pod tušem. Sve zajedno, ekipa ga je koštala 62 tisuće dolara.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 12.-13.}} Zbog snage svoje reputacije, Hichcock je uspio dobiti Leigh u svom filmu za četvrtinu njezinog uobičajenog honorara plativši joj tek 25 tisuća dolara (u knjizi Hitchcock/Truffaut iz [[1967.]] godine Hitchcock je rekao da je Leigh dugovala još jedan film Paramountu zbog ugovora iz [[1953.]] potpisanog na sedam godina).<ref>{{Harvnb|Truffaut|1967|pp=}}</ref> Kao njegov prvi izbor za ulogu, Leigh je pristala pročitavši samo knjigu i uopće ne pitajući za plaću.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 33.-34.}} Anthony Perkins je pristao glumiti u filmu za 40 tisuća dolara.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 12.-13.}} Oboje glavnih glumaca bili su iskusni i znalo se da mogu privući dobar kino rezultat. Paramount je pristao na distribuciju filma, ali četiri godine kasnije Hitchcock je prodao svoje dionice Shamley Productionsa Universalovoj sestrinskoj tvrtki pa je njegovih posljednjih šest filmova distribuirao Universal.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 96.-97.}} Nakon još četiri godine, Paramount je prava na film prodao Universalu.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 96.-97.}} === Snimanje === U nezavisnoj produkciji Alfreda Hitchcocka, film je sniman u studijima Revue<ref>{{cite web |url=http://www.brightlightsfilm.com/14/psycho.html |title=Touch of Psycho? Hitchcock, Welles. |accessdate=2007-03-13 |author=Hall, John W. |month=September |year=1995 |publisher=Bright Lights Film Journal}}</ref> gdje je snimana i njegova televizijska serija. ''Psiho'' je snimljen za skromni budžet od 806,947.55 dolara<ref name="Leigh"/>{{is|str. 22.-23.}} beginning on November 11, 1959 and ending on February 1, 1960.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 128.}}<ref name="Leigh"/>{{is|str. 88.}}, a snimanje je trajalo od [[11. studenog]] [[1959.]] do [[1. veljače]] [[1960.]] godine. Film se započinjao snimati svakog dana ujutro, a završio oko šest sati popodne (četvrtkom i ranije, jer su Hitchcock i njegova žena imali tradiciju odlaska na zajedničke večere u restoranu Chasen).<ref name="Leigh"/>{{is|str. 66.}} Gotovo cijeli film snimljen je s lećama od 50&nbsp;mm i na 35&nbsp;mm traci. Ovakav način snimanja pomogao je publici da još više bude dijelom filma.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 93.}} Prije nego što je samo snimanje započelo u [[studeni|studenom]], Hitchcock je poslao svog asistenta [[Hilton Green|Hiltona Greena]] u [[Phoenix]] kako bi pronašao lokacije i snimio uvodnu scenu. Ta scena trebala je biti panoramski pogled na Phoenix koji se polako zumirao na prozor hotela gdje vidimo Marion i Sama. Međutim, scena snimljena iz helikoptera ispala je previše nestabilna pa su je morali nanovo montirati u studiju.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 24.-26.}} Druga ekipa snimila je dnevne i noćne scene na Autocesti 99 između [[Fresno]]a i [[Bakersfield]]a (država [[Kalifornija]]) za scene u kojima Marion napušta Phoenix. Tu se također snimila i scena u kojoj ju policajac zaustavlja.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 24.-26.}} U sceni koja je bila snimljena u središtu Phoenixa naknadno je utvrđeno da se vide Božićni ukrasi u pozadini pa umjesto da scenu snimi ponovno, Hitchcock je odlučio u uvodnoj sceni dodati vrijeme radnje: "[[Petak]], dvanaesti [[prosinac|prosinca]]".<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 90.}} Green je također fotografirao 140 različitih, unaprijed pripremljenih lokacija za kasniju rekonstrukciju u studiju. Fotografije su uključivale mnoga imanja i kuće poput one koja je pripadala Marion i njezinoj sestri.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 24.-26.}} Također je pronašao i djevojku za koju je smatrao da liči na Marion i fotografirao kompletnu njezinu garderobu što je omogućilo Hitchcocku da traži realističan izgled lika od svoje kostimografkinje [[Helen Colvig]].<ref name="Leigh"/>{{is|str. 24.-26.}} Izgled Batesovog motela modeliran je prema izgledu slike ''The House by The Railroad'' autora [[Edward Hopper|Edwarda Hoppera]].<ref>{{Harvnb|Wagstaff|2004|p=234}} See also Liner notes to CD recording of score by Joel McNeely & Royal Scottish National Orchestra</ref> Oboje glavnih glumaca, Perkins i Leigh, imali su potpunu slobodu improvizacije svojih uloga sve dok to nije uključivalo pomicanje kamere.<ref name="autogenerated1">Leigh, p. 73</ref> Primjer Perkinsonove improvizacije je Normanova navika žvakanja slatkiša.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 62.}} Tijekom snimanja Hitchcock je kreirao i skrivao razne verzije "leša Majke" u ormar s garderobom glumice Leigh. Leigh je šalu prihvatila dobro, konstantno se pitajući da li to radi zbog toga što je želi držati na rubu (pa samim time i što više "u liku") ili da procijeni koji će leš publici izgledati strašnije.<ref name="Leigh"/>{{is|str.46.-47.}} Za vrijeme snimanja Hitchcock je bio prisiljen ponavljati snimanje nekih scena što nije bilo karakteristično za njega. Posljednji kadar scene pod tušem koji započinje ekstremnim krupnim kadrom Marioninog oka koji se postepeno udaljava pokazao se iznimno teškim za snimanje za glumicu Leigh budući je svuda oko nje curila voda koja ju je instinktivno tjerala na blinkanje, kao i za kamermana budući je u isto vrijeme morao smanjivati fokus i micati kameru.<ref name="autogenerated1" /> Uvodna scena filma također je ponavljana nekoliko puta budući je Hitchcock smatrao da Leigh i Gavin nemaju dovoljno strasti u njoj.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 55.}} Leigh je također imala problema s izgovaranjem rečenice "Nije neobično" u sceni u uredu pa su je morali nekoliko puta ponavljati.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 59.}} Jedna od scena koja je također zahtijevala više ponavljanja bila je i ona u kojoj se otkriva Majka, a koja je uključivala kompliciranu koordinaciju stolice koja se okreće, Milesovo udaranje sijalice i njezin odbljesak što se pokazalo najtežim dijelom. Međutim, Hitchcock je inzistirao na njezinom ponavljanju sve dok nije bio zadovoljan sa sva tri elementa.<ref name="Leigh"/>{{is|str.87.–88.}} Prema Hitchcockovim riječima, seriju kadrova koji prikazuju Arbogasta kako se penje uz stepenice u Batesovoj kući prije nego što je ubijen režirao je Hilton Green prema crtežima Saula Bassa dok je Hitchcock bolovao od gripe. Međutim, nakon što je vidio završnu verziju crteža, Hitchcock ih je odbacio. Tvrdio je da "nisu dobri" zbog toga što portreti nisu prikazivali "nedužnu osobu, već zlokobnog čovjeka koji se penjao stepenicama".<ref name="Truffaut">{{Harvnb|Truffaut|1967|p=273}}</ref> Hitchcock je kasnije nanovo snimio scenu, premda je određeni dio Greenove verzije zadržan u finalnoj verziji filma. Snimanje ubojstva Arbogasta pokazalo se problematičnim zbog kuta kamere iznad glave koji je morao sakriti završno iznenađenje filma.<ref name="Leigh"/>{{is|str.85.–86.}} Kao i u velikoj većini svojih filmova i u ovom se Hitchcock pojavljuje u ''cameo'' ulozi. Ovdje ga vidimo u sceni snimljenoj kroz prozor, gdje nosi kapu Stetson i stoji ispred ureda Marion Crane.<ref>{{Harvnb|Allen|2007|p=21}}</ref> Kolegica sa snimanja [[Rita Riggs]] izjavila je da je Hitchcock izabrao pojavljivanje u ovoj sceni kako bi bio u istoj u kojoj se nalazi i njegova kćerka (koja je glumila Marioninu kolegicu). Drugi su sugerirali da je izabrao ovu scenu kako bi što manje pozornosti odvratio publici sa samog filma.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 97.}} === Scena pod tušem === Ubojstvo lika kojeg glumi [[Janet Leigh]] ključni je trenutak [[film]]a i jedna je od najpoznatijih filmskih scena uopće. Kao takva, iznjedrila je mnoštvo mitova i legendi. Sama scena snimana je iz 77 različitih uglova u razdoblju od [[17. prosinca|17.]] do [[23. prosinca]] [[1959.]] godine.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 65., 67.}} Trajanje scene je 3 [[minuta|minute]], a uključuje 50 rezova. Sastoji se od većinom krupnih kadrova, osim nešto srednjih pod tušem malo prije i odmah nakon ubojstva. Kombinacija krupnih kadrova i njihovog kratkog trajanja čini scenu subjektivnijom nego da su kadrovi prikazani u širokom planu, a [[Alfred Hitchcock|Hitchcock]] je upotrijebljenu tehniku opisao kao "prijelaz opasnosti s ekrana u um gledatelja".<ref>Hitchcock in an interview with Richard Schickel.{{cite book |title=The Men Who Made the Movies |last1=Schickel |first1=Richard |last2=Capra |first2=Frank |year=2001 |publisher=I.R. Dee |isbn=1566633745, 9781566633741 |page=308}}</ref> Kako bi se snimio tuš u krupnom planu, kamera je morala imati dugačke leće. Unutarnje rupe na žlijebu su bile blokirane pa je kamera postavljena malo dalje tako da se čini da voda udara u leće, ali zapravo prolazi pokraj nje.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 144.}} Glazbu s [[violina]]ma, violama i [[violončelo|violončelima]] koja svira u pozadini scene napisao je [[Bernard Herrmann]], a zove se ''The Murder''. Hitchcock je u početku želio da scena (kao i sve ostale čija je radnja smještena u sam motel) nema glazbu,<ref>{{cite web |url=http://www.hitchcockwiki.com/wiki/Mr._Hitchcock%27s_suggestions_for_placement_of_music_%2808/Jan/1960%29 |title=Mr. Hitchcock's suggestions for placement of music (08/Jan/1960) |accessdate=2010-04-17 |month=January |year=1960 |archive-date=22. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090422145100/http://www.hitchcockwiki.com/wiki/Mr._Hitchcock%27s_suggestions_for_placement_of_music_%2808/Jan/1960%29 |url-status=dead }}</ref> ali Herrmann ga je preklinjao da ju montira s glazbom koju je skladao. Kasnije se Hitchcock složio da je glazba učinila kompletnu scenu mnogo dramatičnijom pa je gotovo udvostručio Herrmannovu plaću.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 165.–166.}}<ref>{{cite web |url=http://www.audiophilia.com/features/da69.htm |title=Bernard Herrmann: Psycho: National Philharmonic, conducted by composer. |accessdate=2007-03-13 |author=Aspinall, David |month=September |year=2003 |publisher=The Film Music Pantheon #3. Audiophilia. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070406211411/https://www.audiophilia.com/features/da69.htm |archivedate=6. travnja 2007.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.usc.edu/dept/pubrel/trojan_family/winter00/FilmScoring/Music_pg1.html |title=Scoring Points |accessdate=2007-03-13 |author=Kiderra, Inga |date=Winter 2000 |publisher=USC Trojan Family Magazine. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314060958/http://www.usc.edu/dept/pubrel/trojan_family/winter00/FilmScoring/Music_pg1.html |archivedate=14. ožujka 2007.}}</ref> [[Krv]] koja se pojavljuje u sceni zapravo je [[čokolada|čokoladni]] sirup koji puno uvjerljivije izgleda u crno-bijelom filmu i ima puno realističniju gustoću nego lažna krv.<ref name="EW">''The 100 Greatest Movies of All Time''. New York: Entertainment Weekly Books, 1999</ref> Zvuk noža koji prodire u meso zapravo je zvuk noža koji se zabija u [[lubenica|lubenicu]].<ref>{{Cite news |first=Christopher |last=Lehmann-Haupt |title=Books of The Times; 'Casaba,' He Intoned, and a Nightmare Was Born |work=The New York Times |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0CE0DE173CF934A35756C0A966958260&sec=&pagewanted=print |date=1990-05-07 |accessdate=2006-11-28}}</ref><ref>{{Cite news |title=Psycho stabbing 'best film death |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3732949.stm |date=2004-05-20 |accessdate=2010-04-17}}</ref> Neko vrijeme kružile su glasine da se Leigh ne nalazi cijelo vrijeme pod tušem, već da je korištena druga glumica. Međutim u intervjuu s [[Roger Ebert|Rogerom Ebertom]] kao i u knjizi ''Alfred Hitchcock and the Making of Psycho'' Leigh je naglasila da se upravo ona nalazi u sceni cijelo vrijeme; Hitchcock je koristio drugu glumicu samo za scene u kojima Norman omotava Marionino tijelo sa zavjesom tuša i stavlja ga u gepek [[automobil]]a.<ref>{{Cite news |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20041005/PEOPLE/41004009/1023 |title=Janet Leigh dies at age 77 |accessdate=2007-03-13 |author=Ebert, Roger |authorlink=Roger Ebert |date=2004-10-05 |publisher=Chicago Sun-Times |archive-date=30. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930064617/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20041005%2FPEOPLE%2F41004009%2F1023 |url-status=dead }}</ref> Ipak, u knjizi iz 2010. godine ''The Girl in Alfred Hitchcock's Shower'' autor Robert Graysmith proturječi ovome, identificirajući [[Marli Renfro]] kao glumicu koja je korištena za scenu pod tušem umjesto Janet Leigh. Još jedan popularni mit koji se odnosi na scenu je i taj da je Hitchcock upotrijebio ledeno hladnu vodu kako bi vrisak Leigh zvučao što realističnije. Leigh je navedeno opovrgnula nekoliko puta, ističući da je [[redatelj]] bio vrlo velikodušan s toplom vodom.<ref>{{Cite news |url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4153/is_20041004/ai_n12103901 |title=Janet Leigh, star of Psycho shower scene, dies at 77 |author=Leitch, Luke |date=2004-10-04 |publisher=Evening Standard |access-date=19. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071205234941/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4153/is_20041004/ai_n12103901 |archive-date=5. prosinca 2007.}}</ref> Svi vriskovi su upravo njezini.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 83.}} Jedan od mitova je i onaj da je Hitchcock rekao Leigh da samo stoji pod tušem te da glumica nije imala pojma da će njezin lik zapravo biti ubijen, kako bi se dobila autentična reakcija. Najpoznatija [[urbana legenda]] koja je proizašla iz produkcije filma ''Psiho'' ipak je ona kad je [[Saul Bass]], grafički dizajner koji je kreirao mnogo uvodnih špica Hitchcockovih filmova i nacrtao neke filmske scene, tvrdio da je zapravo on bio taj koji je režirao scenu pod tušem. Ovu tvrdnju opovrgnulo je nekoliko ljudi povezanih s filmom. Leigh, koja je fokus kompletne scene, izjavila je "...apsolutno ne! Ovo sam nedvosmisleno rekla u svim svojim intervjuima koje sam davala. Rekla sam mu to i u lice pred drugim ljudima... Bila sam pod tim tušem sedam dana i, vjerujte mi, Alfred Hitchcock je cijelo vrijeme bio pokraj kamere."<ref name="Leigh"/>{{is|str. 67.-70.}} Asistent redatelja i kamerman [[Hilton Green]] također niječe Bassovu tvrdnju: "Ne postoji kadar tog filma kojeg ja osobno nisam snimio. I mogu vam slobodno reći da nikad nisam snimao niti jedan kadar za gospodina Bassa."<ref name="Leigh"/>{{is|str. 67.-70.}} Rogeru Ebertu, dugogodišnjem obožavatelju Hitchcockovih filmova glasina se učinila zabavnom pa je rekao: "Zvuči nevjerojatno da bi egoistični perfekcionist kakav je bio Hitchcock dozvolio nekom drugom da režira takvu scenu."<ref>{{Cite news |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19961215/ANSWERMAN/612150303/1023 |title=Movie Answer Man |author=Ebert, Roger |authorlink=Roger Ebert |date=1996-12-15 |publisher=Chicago Sun-Times |access-date=26. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20060628034544/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19961215%2FANSWERMAN%2F612150303%2F1023 |archive-date=28. lipnja 2006.}}</ref> Ipak, komentatori poput Stephena Rebella i Billa Krohna utvrdili su da je Saul Bass doprinio navedenoj sceni kao grafički umjetnik.<ref name="Rebello 1990"/>{{is|str. 117.}} U uvodnoj špici Bass je stavljen kao njezin kreator, a na odjavnoj špici kao konzultant za sliku. U intervjuu s Hitchcockom, [[Francois Truffaut]] ga je upitao koliko je Bass zapravo doprinio filmu na što je Hitchcock odgovorio da je Bass dizajnirao uvodnu špicu kao i to da je nacrtao ''storyboard'' za ubojstvo Arbogasta (za koji je rekao da ga je odbio), ali nije spomenuo Bassove crteže scene pod tušem.<ref>{{cite web |url=http://notcoming.com/saulbass/caps_psycho.php |title=Psycho: The Title Credits |accessdate=2010-11-20}}</ref> Prema knjizi ''Hitchcock At Work'' autora Billa Krohna, Bassova tvrdnja da je režirao dotičnu scenu potječe iz [[1970.]] godine, kada je magazinu dao 48 crteža scene kao dokaz. U svojoj analizi produkcije filma ''Psiho'' opisanoj u vlastitoj knjizi ''Hitchcok At Work'' autor Krohn, iako odbija Bassove tvrdnje o režiranju scene, ipak ističe da su njegovi crteži utjecali na finalnu verziju scene - pogotovo trenutak u kojem se ubojica pojavljuje samo kao silueta, kao i detalji o zavjesi tuša koja se rastrgne, upotreba zavjese kao barijere te prijelaz iz rupe za odvod do mrtvih očiju Marion Crane koji (prema Krohnovom zapažanju) uvelike podsjeća na uvodnu špicu filma [[Vrtoglavica (1958)|Vrtoglavica]].<ref name="Krohn">{{cite book |last=Krohn |title=Hitchcock at Work |year=2003 |publisher=Phaidon Press Ltd}}</ref> Krohnovo istraživanje također spominje da je Hitchcock snimio scenu s dvije kamere: prva je BNC Mitchell, a druga je "kamera iz ruke" imena Éclair koju je [[Orson Welles]] koristio u filmu [[Dodir zla]] ([[1958.]]). Kako bi stvorio idealnu montažu za najbolji emocionalni trenutak za publiku, Hitchcock je snimio puno više materijala nego što je zbilja trebao, kako bi mu bilo lakše kasnije u montaži. Na set je čak doveo i Moviolu kako bi izmjerio potrebnu dužinu snimke. Posljednja sekvenca na kojoj je radio montažer [[George Tomasini]] uz Hitchcockove savjete otišla je puno dalje od običnih paradigmi koje su bile postavljene u Bassovim crtežima.<ref name="Krohn"/> Ako je vjerovati Donaldu Spotu i njegovoj knjizi ''The Dark Side of Genius'', Hitchcockova supruga [[Alma Reville]] navodno je primijetila grešku na filmu tijekom jedne od posljednjih zatvorenih projekcija filma ''Psiho'' prije početka njegove kino distribucije: nakon što je Marion umrla, vidljiv je bio njezin treptaj oka. S druge strane, [[Patricia Hitchcock]] u dokumentarcu o snimanju filma ističe da je Alma zapravo primijetila kako lik kojeg glumi Leigh u jednom trenutku udahne zrak (iako bi trebala biti mrtva). U svakom slučaju, taj dio je izbačen iz finalne verzije filma i publika ga nikad nije vidjela.<ref name="dvddoc"/> Iako bi Marionine zjenice trebale biti raširene nakon smrti, kontaktnim lećama za ovaj efekt trebalo bi šest tjedana aklimatizacije pa je Hitchcock to naprosto zanemario.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 176., 42.}} Često se spominje da, unatoč svojoj grafičkoj prirodi, "scena pod tušem" niti u jednom trenutku eksplicitno ne prikaže probijanje noža u meso.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 169.}}<ref name="ebert">{{Cite news |author=Ebert, Roger |authorlink=Roger Ebert |title=Psycho (1960) |work=Great Movies |publisher=rogerebert.com |date=1998-12-06 |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19981206/REVIEWS08/401010353/1023 |accessdate=2006-12-01 |archive-date=30. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030120730/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19981206%2FREVIEWS08%2F401010353%2F1023 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite news |author=Harmetz, Aljean |title=Janet Leigh, 77, Shower Taker of 'Psycho,' Is Dead |publisher=The New York Times |date=2004-10-05 |url=http://www.nytimes.com/2004/10/05/movies/05leigh.html?ex=1254715200&en=596717cddaea56ef&ei=5090 |accessdate=2006-12-01}}</ref> Međutim, vrlo detaljnom analizom kadra može se uočiti kratak trenutak u kojem nož penetrira Leighin abdomen (zapravo prostetski rekvizit).<ref>{{cite web |url=http://www.hitchcockwiki.com/blog/?p=274 |title=8 frames of "Psycho" |date=2008-05-08 |work=hitchcockwiki.com |accessdate=2010-04-24 |archive-date=9. travnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100409193048/http://www.hitchcockwiki.com/blog/?p=274 |url-status=dead }}</ref> Scena je toliko utjecala na samu Leigh da, nakon što ju je vidjela, nikad više nije išla pod tuš osim ako je zbilja morala; također je prije samog čina tuširanja zaključavala sva vrata i prozore, a vrata kupaonice i tuša uvijek bi ostavljala otvorene.<ref name="Leigh"/>{{is|str. 131.}} Tek nakon što je pogledala film shvatila je kako "ranjiv i neobranjiv možeš biti".<ref name="dvddoc"/> Leigh i Hitchccok u tančine su raspravljali o tome što sama scena znači: "Marion je odlučila vratiti se u [[Phoenix]], priznati pogrešku i prihvatiti posljedice pa nakon što zakorači u kadu zapravo zakoračuje u vodu za krštenje. Voda koja pršće na nju zapravo joj čisti um od korupcije, čisti zlo iz njezine duše. Kao da je ponovno djevica, potpuno mirna."<ref name="Leigh"/>{{is|str. 67.-70.}} Filmski teoretičar Robin Wood također razglaba o tome kako voda iz tuša "čisti njezinu krivnju".<ref name="wood">{{Harvnb|Wood|1989|p=146}}</ref> == Nagrade == * Osvojen [[Zlatni globus]] (najbolja sporedna glumica [[Janet Leigh]]) * 4 nominacije za [[Oscar]]a (najbolja režija, fotografija, scenografija, sporedna glumica [[Janet Leigh]]) ==Zanimljivosti== * U vrijeme snimanja postojale su glasine kako je za ulogu det. Arbogasta zapravo izabran [[George Reeves]] i kako je već započeo snimanje filma. No, te glasine su netočne. Reeves je preminuo [[16. lipnja]] [[1959.]] godine, 4 mjeseca prije nego što je scenarij ''Psiha'' dovršen, a 5 mjeseci prije nego što je snimanje počelo. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *{{imdb naslov|id=0054215|naslov=Psiho}} *[http://www.rottentomatoes.com/m/1016864-psycho/ Rotten-tomatoes.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080213111748/http://www.rottentomatoes.com/m/1016864-psycho/ |date=13. veljače 2008. }} *[http://www.filmsite.org/psyc.html Filmsite.org] {{Filmovi Alfreda Hitchcocka}} [[Kategorija:Američki filmovi 1960-ih]] [[Kategorija:Filmovi Alfreda Hitchcocka]] [[Kategorija:Psihološki trileri]] [[Kategorija:Crno-bijeli filmovi]] i95lrsb9ugdfw0bt20dbmvpfc0hmjh6 Glatki kitovi 0 42040 7574054 7341572 2026-08-11T09:21:44Z Argo Navis 852 7574054 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Glatki kitovi | slika = Bowheads42.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = [[Grenlandski glatki kit]]ovi | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | infraclassis = [[Placentalia]] | ordo = [[Artiodactyla]] | infraordo = [[Cetacea]] | parvordo = [[Kitovi usani|Mysticeti]] | familia = '''Balaenidae''' | familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1821.]] | genus = '''''Balaena''''', '''''Eubalaena''''' | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * [[Grenlandski glatki kit|Balaena mysticetus]] * [[Crni glatki kit|Eubalaena glacialis]] * [[Pacifički glatki kit|Eubalaena japonica]] * [[Južni glatki kit|Eubalaena australis]]}} }} '''Glatki kitovi''' ({{lat.|Balaenidae}}) ili, kako ih neki još zovu, '''pravi kitovi''' su jedna od porodica [[kitovi usani|kitova usana]]. Ime su dobili jer na grlu i početku prsiju nemaju nabore, odnosno brazde kao što ih imaju [[brazdeni kitovi]]. U ovu porodicu se svrstavaju četiri vrste koje sve spadaju u skupinu velikih kitova. Obilježavajuće za ovu porodicu je da svi imaju vrlo velike glave koje čine gotovo jednu trećinu ukupne dužine [[životinje]]. Donja čeljust im je na neobičan način isturena prema naprijed, tako da kad životinja ima zatvorena usta, donja čeljust mu je isturena preko gornje. Nemaju leđnu peraju. Oko 700 usi je dugo i savitljivo, kod zatvorenih ustiju, one se savijaju prema natrag i nalaze mjesto u usnoj šupljini. [[Anatomija|Anatomska]] osobitost im je sraštenost sedam vratnih kralježaka tako da čine jednu kost. == Sistematika == Dok raniji izvori u ovu porodicu ubrajaju samo tri ili čak dvije vrste, danas se smatra da su to četiri vrste, a prema nekim mišljenjima i pet. Nejasnoće dolaze otuda što neki autori smatraju da je [[patuljasti glatki kit]] vrsta ove porodice, a drugi autori ga smatraju samostalnom porodicom. Osim toga, tri vrste iz roda ''Eubalaena'' su se ranije smatrale jednom ili, eventualno dijelile na dvije vrste. U modernoj sistematici se smatra da ova porodica ima sljedeće vrste: * rod ''Balaena'' :* ''Balaena mysticetus'', [[Grenlandski glatki kit]] * rod ''Eubalaena'' :* ''Eubalaena glacialis'', [[Crni glatki kit]] :* ''Eubalaena japonica'', ponekad i ''Eubalaena sieboldi'', [[Pacifički glatki kit]] :* ''Eubalaena australis'', [[Južni glatki kit]] Glatki kitovi su bili prvi veliki kitovi koji su bili masovno izlovljavani. Zbog njihove male brzine, jer im je tijelo nakon uginuća plivalo na površini vode kao i radi velike količine [[ulje|ulja]] i [[usi]] bili su omiljena meta komercijalnog [[kitolov]]a. Kao posljedica tog nesmiljenog lova došlo je do sloma čitavih populacija koje se i nakon prestanka kitolova još uvijek tek polagano oporavljaju. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Kitovi]] 95icf8gj3ugzi3rd5hlspdjy6b6x33w Zmijovrate 0 42255 7574052 6776459 2026-08-11T09:20:14Z Argo Navis 852 7574052 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Zmijovrate | slika =Anhingarufa1.JPG | slika_opis = Mužjak ''[[Anhinga rufa]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Suliformes]] | familia = '''Anhingidae''' | familia_autorstvo = [[Ludwig Reichenbach|Reichenbach]], [[1849.]] | genus = '''''Anhinga''''' | genus_autorstvo = [[Mathurin Jacques Brisson|Brisson]], [[1760.]] | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = {{plainlist| * ''[[Anhinga anhinga]]'' * ''[[Anhinga melanogaster]]'' * ''[[Anhinga rufa]]'' * ''[[Anhinga novaehollandiae]]''}} }} '''Zmijovrate'''{{HrvImenaPtica}} ({{lat.|Anhingidae}}) su porodica iz reda [[pelikanke|pelikanki]] i imaju samo jedan [[recentna vrsta|recentni]] [[rod (taksonomija)|rod]] Anhinga. Najsličniji su [[vranci]]ma (Phalacrocoracidae). Ovaj se red Anhinga sastoji od četiri (a prema mišljenjima dijela [[znanost|znanstvenika]] samo dvije) vrste velikih [[vodene ptice|vodenih ptica]]. == Izgled == To su velike vodene ptice s tamnim pokrovnim [[perje]]m koje je često bijelo do svijetlo smeđe isprugano, i djeluje valovito. Rep im je dug i na kraju svjetliji i spušten, a [[kljun]] šiljast. Vrat im je dug i savijen u obliku slova S a na vrhu kljuna nema lovnu kukicu. Sva četiri prsta su im povezana širokom [[plivaća kožica|plivaćom kožicom]]. Imaju 5 do 8 kralježaka u vratu koji su spojeni na poseban način koji omogućuje strelovitu brzinu kojom kljunom probadaju svoju [[ribe|riblju]] lovinu. Ptice oba spola su ojednake veličine, samo što su ženke najčešće malo bljeđe obojene. Veličina im se kreće od 90 do 100 [[cm]] a teške su između 1060 i 1350 [[gram|g]]. Radi smanjenja potiska, perje ove grupe ptica, kao i kod kormorana, se kod uranjanja u vodu natopi do [[koža|kože]]. Zbog toga, one između zaranjanja duže vrijeme miruju sušeći perje. == Rasprostranjenost == Ovaj rod naseljava prije svega tropska i subtropska područja Amerike, Afrike, Azije i Australije. U Africi žive južno od Sahare svuda uz vodu, sve do krajnjeg juga, a naseljava i [[Madagaskar]], dok vrsta koja živi na području [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] ima jednu manju populaciju i na obalama [[Šat al-Arab]]a. Još jedna vrsta se gnijezdi na [[nova Gvineja|Novoj Gvineji]] kao i u [[Australija|Australiji]], prije svega u području riječnog sistema [[Murray]]-[[Darling]]. == Životni prostor == Područja gniježdenja ovih vrsta su vrlo različita. Istina, čini se da sve vrste daju prednost područjima uz slatku vodu, no nalazi ih se i u područjima boćatih, [[močvara]]stih područja [[šuma]] [[mangrove|mangrova]] kao i uz rubove [[more|morskih]] zaljeva. Gotovo redovito se gnijezde uz rub velikih kolonija [[čaplje|čaplji]], [[ibisi|ibisa]] i [[kormorani|kormorana]]. == Ponašanje i prehrana == Ove [[ptice]] mogu plivati na razne načine. Ako istisne zrak iz [[perje|perja]], potone dublje u vodu tako, da joj iz vode vire samo vrat i glava. Kao i kormorani, izvrsno rone. Ali, za razliku od kormorana, one ne love tako da rone za lovinom, nego se "prikradaju" lovini roneći, a zatim ju probadaju kljunom strelovitim ispružanjem vrata. To je isti način kojim se služi čovjek loveći [[koplje]]m. Nakon toga, lovinu baca u vis, i guta ju glavom prema naprijed. Najveći dio lovine, oko 90%, su im [[ribe]], ali uz njih love i različite [[vodozemci|vodozemce]] i [[gmazovi|gmazove]], ali i [[kukci|kukce]]. Ove su ptice pretežno [[stanarica|stanarice]]. Samo one populacije koje su prodrle i na [[klima]]tski umjerena područja, (primjerice područje oko [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]), za vrijeme nepovoljih [[godišnje doba|godišnjih doba]] napuštaju područja gniježdenja. == Vrste == Porodica '''Zmijovrate''' * Rod ''Anhinga'' a obuhvaća sljedeće vrste:{{HrvImenaPtica}} ** [[Američka zmijovrata]], ''Anhinga anhinga'', nastanjuje Ameriku ** [[Azijska zmijovrata]], ''Anhinga melanogaster'', nastanjuje Indijski potkontinent i Jugoistočnu Aziju ** [[Afrička zmijovrata]], ''Anhinga rufa'', nastanjuje Afriku *** [[Madagaskarska zmijovrata]], ''A. r. vulsini'' ** [[Australska zmijovrata]], ''Anhinga novaehollandiae'', nastanjuje Australiju. U nekim sistematizacijama se može sresti ''Anhinga rufa'' i ''Anhinga novaehollandiae'' smještene unutar vrste ''Anhinga melanogaster'' kao njene podvrste. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice Suliformes]] rswa52n088el0fuhm39i4eyl46ymrg0 Hrvatska policija 0 42437 7573885 7492529 2026-08-10T23:37:57Z ~2026-44171-67 369249 /* */ 7573885 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 260px; border: 1px #AAAAAA solid;" |+ style="font-size: 100%; margin-left: inherit;"|<big>'''Hrvatska policija'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:PolicijaRH.svg|303x303px|Grb Hrvatske policije]] Grb Hrvatske policije |- style="text-align: center;" |- valign=top | '''Zaštitnik''' | [[Sveti Mihovil|Sveti prdenje]] |- valign=top | '''Osnivanje''' | Nikad |- valign=top | '''Prethodnik''' | Yugopedopoli[[Milicija (SFRJ)|cija]] ([[1945.]] – [[1990.]]) |- valign=top | '''Sjedište''' | {{Z|HRV}} [[Ulica grada Vukovara|Ulica grada prdenje]]33, 10000 [[Zagreb]] |- valign=top | '''Službena stranica''' | [https://policija.gov.hr policija.govno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170616011819/http://www.policija.hr/main.aspx?id=25 |date=16. lipnja 2017. }} |} '''Hrvatska policija''' javna je policijska služba [[Hrvatska|hrvatskog]] [[Ministarstvo unutarnjih poslova|Ministarstva unutarnjih poslova]] koja obavlja zakonom propisane policijske poslove. == Ustroj == Dva su temeljna ustrojstvena oblika organizacije policije u Republici Hrvatskoj: [[Ministarstvo unutarnjih poslova]] i [[Ravnateljstvo policije]]. Osim toga, radi obavljanja policijskih poslova ustrojavaju se policijske uprave, a za izravno obavljanje policijskih poslova u policijskoj upravi osnivaju se [[policijske postaje]]. === Ministarstvo unutarnjih poslova === [[Datoteka:Oznaka policijsko vozilo.jpg|mini|desno|250px|Oznaka na policijskom automobilu]] [[Datoteka:Croatian police car (1).jpg|mini|250x250px|Policijski automobil [[Škoda Octavia]]]] [[Datoteka:Hrvatska policija papa Benedikt XVI Zagreb 04052011 2.jpg|mini|desno|250px|Policijski motociklist]] [[Datoteka:Croatian Police License plate on motorcycle.jpg|mini|desno|Registarska oznaka za policijski motocikl]] [[Datoteka:Croatian police patrol boat.JPG|mini|desno|250px|Policijski ophodni brod]] [[Ministarstvo unutarnjih poslova]] radi stvaranja uvjeta rada u oblast policije ima sljedeća prava i dužnost: <br> 1. utvrđuje kadrovske i obrazovne potrebe,<br> 2. donosi razvojne, organizacijske i druge temeljne smjernice za rad,<br> 3. donosi planove o korištenju materijalno-financijskih sredstava,<br> 4. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju informacijskog sustava,<br> 5. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju radiokomunikacijskog i telekomunikacijskog sustava,<br> 6. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju sigurnosno-zaštićenog kriptološkog sustava,<br> 7. utvrđuje potrebe i nabavlja tehnička sredstva,<br> 8. organizira međunarodnu suradnju,<br> 9. obavlja utvrđene poslove u vezi s Visokom policijskom školom,<br> 10. organizira i provodi unutarnji nadzor,<br> 11. obavlja druge poslove određene zakonom. Ministarstvom upravlja ministar. === Ravnateljstvo policije === Za obavljanje policijskih poslova u Ministarstvu unutarnjih poslova Zakonom o policiji (NN br. 129/00) osnovano je Ravnateljstvo policije, kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova. Ravnateljstvom upravlja glavni ravnatelj policije. Zadaće Ravnateljstva su: * praćenje i analiza stanja sigurnosti i pojava koje pogoduju nastanku i razvitku kriminaliteta, * usklađivanje, usmjeravanje i nadziranje rada policijskih uprava, * izravno sudjelovanje u obavljanju određenih složenijih poslova iz djelokruga rada policijskih uprava, * briga o provođenju međunarodnih ugovora o policijskoj suradnji i drugih međunarodnih akata za koje je nadležno, * organiziranje i provođenje kriminalističkih vještačenja, * stvaranje uvjeta za rad Policijske akademije, * donošenje standarda za opremu i materijalno-tehnička sredstva, * sukladno posebnim propisima briga o spremnosti policije za djelovanje u izvanrednim uvjetima. Ravnateljstvom policije upravlja ravnatelj policije u rangu pomoćnika ministra. Njega na prijedlog ministra unutarnjih poslova imenuje i razrješuje [[Vlada Republike Hrvatske]]. Ravnateljstvo je podijeljeno na ustrojstvene jedinice: * Ured ravnatelja * Uprava policije * Uprava kriminalističke policije * Uprava za granicu * Operativno – komunikacijski centar policije * [[Specijalna policija Republike Hrvatske|Zapovjedništvo specijalne policije]] * Centar za kriminalistička vještačenja,novi naziv je: Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "IvanVučetić" * Policijska akademija === Policijske uprave === Policijska uprava na području za koje je osnovana:<br> 1. prati i analizira stanje sigurnosti i pojave koje pogoduju nastanku i razvitku kriminaliteta,<br> 2. organizira, usklađuje, usmjerava i nadzire rad policijskih postaja,<br> 3. izravno sudjeluje u obavljanju složenijih poslova iz djelokruga rada policijske postaje,<br> 4. obavlja i provodi utvrđene mjere u graničnoj kontroli i osiguranju državne granice,<br> 5. poduzima mjere radi zaštite određenih osoba i objekata,<br> 6. obavlja druge poslove utvrđene posebnim propisima.<br> Policijskom upravom upravlja načelnik policijske uprave. Teritorijalno su organizirane prema [[Hrvatske županije|županijskome]] ustroju. === Policijske postaje === Za izravno obavljanje policijskih i drugih poslova u policijskoj upravi osniva se policijska postaja. == Ovlasti == Policijske ovlasti su zapravo skup prava kojima se policija može, pod uvjetima propisanim u zakonu, koristiti u pojedinim situacijama. S obzirom na njihovo značenje policijske ovlasti propisane su Zakonom o policiji i to metodom taksativnog normiranja (nabrajanja) i one su:<br> 1. provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta,<br> 2. pozivanje,<br> 3. dovođenje,<br> 4. traganje za osobama i predmetima,<br> 5. privremeno ograničenje slobode kretanja,<br> 6. davanje upozorenja i zapovijedi,<br> 7. privremeno oduzimanje predmeta, <br> 8. poligrafsko testiranje,<br> 9. pregled prostorija, prostora, objekata i dokumentacije,<br> 10. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava,<br> 11. osiguranje i pregled mjesta događaja,<br> 12. zaprimanje prijava,<br> 13. javno raspisivanje nagrade,<br> 14. snimanje na javnim mjestima,<br> 15. uporaba sredstava prisile,<br> 16. zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba,<br> 17. prikupljanje, obrada i korištenje osobnih podataka. == Službenici == <!-- [[Datoteka:Prometni policajac.jpg|mini|150px|Prometni policajac]] [[Datoteka:Interventna policija.jpg|mini|300px|Pripadnici interventne policije]] --> '''Policijski službenici''' su osobe koje primjenjuju [[policijske ovlasti]]. Svaki policijski službenik dužan je u svako doba poduzeti nužne radnje radi zaštite života i osobne sigurnosti [[ljudi]] i [[imovina|imovine]]. Policijski službenik ima službenu značku i službenu iskaznicu te odoru koju je dužan nositi kad obavlja poslove održavanja javnog reda i mira, nadzora upravljanja [[promet]]a na [[cesta]]ma, nadzora i zaštite [[državna granica|državne granice]] ili obavlja druge poslove. Policijski službenik ovlašten je nositi [[oružje]] i [[streljivo]], kao i druga [[sredstva prisile]] (tjelesna snaga, palica, raspršivač s nadražujućom tvari, sredstva za vezivanje osobe, uređaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila, službeni psi, kemijska sredstva, službeni konji, [[vatreno oružje]], uređaj za izbacivanje mlazova vode, posebna motorna vozila i posebne vrste oružja i [[eksplozivna sredstva]]), koje upotrebljava pod uvjetima utvrđenim [[zakon]]om. Određena osoba stječe status policijskog službenika stjecanjem zvanja koje ovisi o stručnoj spremi, radnom stažu, radnom mjestu, položenom ispitu za zvanje i godišnjim ocjenama. ===Zvanja i funkcionalne oznake radnih mjesta=== ====Temeljna policija (2022. – ''danas'')==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |colspan="11" width = 9%|<small>Polaznik policijske škole</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik srednje stručne spreme</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem ili integriranim sveučilišnim studijem ili sprecijalističkim diplomskim studijem</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Viši policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Samostalni policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Policijski narednik</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Viši policijski narednik</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Samostalni policijski narednik</small> |- |colspan="11"| [[File:Polaznik srednje skole.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policajac vjezbenik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Vjezbenik sa zavrsenim preddiplomskim studijem.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Vjezbenik sa zavrsenim preddiplomskim studijem 2.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Visi policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Samostalni policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policijski narednik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Visi policijski narednik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Samostalni policijski narednik.svg|40px]] |- |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Viši policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Samostalni policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski savjetnik</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni policijski savjetnik</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni ravnatelj policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Zamjenik glavnog ravnatelja policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Pomoćnik glavnog ravnatelja policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Načelnik policijske uprave</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Biskupski vikar za pastoral</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski kapelan</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Član policijske klape</small> |- |colspan="10"|[[File:Policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Visi policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Samostalni policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Policijski savjetnik.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni policijski savjetnik.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni ravnatelj policije 2022.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Zamjenik glavnog ravnatelja policije 2022.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Pomoćnik glavnog ravnatelja policije 2022.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Nacelnik policijske uprave.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Biskupski vikar za pastoral.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Policijski kapelan 2022.svg|40px]] | |} ====Temeljna policija (2011. – 2022.)==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |colspan="11" width = 9%|<small>Polaznik srednje škole – tečaja za policajca</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik SSS</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem ili integriranim sveučilišnim studijem ili sprecijalističkim diplomskim studijem</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Viši policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Samostalni policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Policijski narednik</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Viši policijski narednik</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Samostalni policijski narednik</small> |- |colspan="11"| [[File:Polaznik srednje skole.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policajac vjezbenik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Vjezbenik sa zavrsenim preddiplomskim studijem.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Vjezbenik sa zavrsenim preddiplomskim studijem 2.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Visi policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Samostalni policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policijski narednik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Visi policijski narednik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Samostalni policijski narednik.svg|40px]] |- |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Viši policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Samostalni policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski savjetnik</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni policijski savjetnik</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Pomoćnik glavnog ravnatelja policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Načelnik policijske uprave</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski kapelan</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Zamjenik ravnatelja policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Ravnatelj policije</small> |- |colspan="10"|[[File:Policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Visi policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Samostalni policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Policijski savjetnik.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni policijski savjetnik.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Zamjenik ravnatelja policije.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Nacelnik policijske uprave.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Policijski kapelan.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Ravnatelj policije.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni ravnatelj policije.svg|40px]] |} ====[[Interventna jedinica policije|Interventna]] policija==== {| class="wikitable" style="text-align:center" width = 99% |width = 9%|<small>Policajac u interventnoj policiji</small> |width = 9%|<small>Vođa grupe u interventnoj policiji</small> |width = 9%|<small>Zapovjednik odjeljenja u interventnoj policiji</small> |width = 9%|<small>Policijski službenik u jedinici interventne policije</small> |width = 9%|<small>Pomoćnik zapovjednika satnije interventne policije - instruktor u jedinici interventne policije - zapovjednik voda u interventnoj policiji</small> |width = 9%|<small>Zapovjednik satnije interventne policije</small> |width = 9%|<small>Zamjenik zapovjednika – pomoćnik zapovjednika</small> |width = 9%|<small>Zapovjednik jedinice interventne policije</small> |width = 9%|<small>Policijski službenik – instruktor u zapovjedništvu interventne policije</small> |width = 9%|<small>Pomoćnik zapovjednika interventne policije</small> |width = 9%|<small>Zapovjednik interventne policije</small> |- |[[File:Policajac u interventnoj policiji.svg|80px]] || [[File:Vođa grupe u interventnoj policiji.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik odjeljenja.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik_voda_–_instruktor_–_policijski_sluzbenik.svg|80px]] || [[File:Pomoćnik zapovjednika satnije interventne policije.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik satnije interventne policije.svg|80px]] || [[File:Zamjenik zapovjednika – pomoćnik zapovjednika.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik jedinice interventne policije.svg|80px]] || [[File:Policijski sluzbenik – instruktor.svg|80px]] || [[File:Pomoćnik zapovjednika interventne policije.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik interventne policije.svg|80px]] |} ====Specijalna policija==== {| class="wikitable" style="text-align:center" width = 99% |width = 11%|<small>Policajac specijalac - manipulant gorivom - vodič službenog psa</small> |width = 11%|<small>Vođa specijalističke grupe - zrakoplovni tehničar</small> |width = 11%|<small>Instruktor specijalističke obuke – zapovjednik voda - pilot helikoptera 2. kat. - inženjer rotirajućih dijelova - instruktor održavanja zrakoplova</small> |width = 11%|<small>Policijski pregovarač - policijski savjetnik - pilot helikoptera 1. kat - voditelj programa sigurnosti letenja i operacija na zemlji - voditelj programa sustava kakvoće</small> |width = 11%|<small>Pomoćnik zapovjednika ATJ Lučko - pomoćnik zapovjednika SJP Split - pomoćnik zapovjednika SJP Rijeka - pomoćnik zapovjednika SJP Osijek - pomoćnik zapovjednika Zrakoplovne jedinice - pomoćnik zapovjednika Ronilačkog centra</small> |width = 11%|<small>Zapovjednik ATJ Lučko - zapovjednik SJP Split - zapovjednik SJP Rijeka - zapovjednik SJP Osijek - zapovjednik Zrakoplovne jedinice - zapovjednik Ronilačkog centra</small> |width = 11%|<small>Voditelj pregovarača specijalne policije - voditelj savjetnika za krizne situacije - voditelj-viši instruktor u zapovjedništvu specijalne jedinice - voditelj za zakonitost i metodologiju postupanja</small> |width = 11%|<small>Pomoćnik zapovjednika specijalne policije</small> |width = 11%|<small>Zapovjednik specijalne policije</small> |- |[[File:Instruktor – zapovjednik voda u specijalnoj jedinici policije.svg|80px]] || [[File:Pomoćnik zapovjednika specijalne jedinice policije.svg|80px]] || [[File:Instruktor u zapovjedništvu specijalne policije.svg|80px]] || [[File:Pomoćnik zapovjednika specijalne policije.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik specijalne policije.svg|80px]] || || || || |} == Zakoni i drugi propisi == * [https://web.archive.org/web/20070626003858/http://www.mup.hr//28.aspx Zakon o policiji] * [https://web.archive.org/web/20160809101529/http://www.mup.hr/30.aspx Kodeks policije] * [https://web.archive.org/web/20130725053808/http://www.mup.hr/28812.aspx Zakon o policijskim poslovima i ovlastima] == Zaštitnik i Dan policije == Zaštitnik Hrvatske policije je [[Sveti Mihovil]]. Na dan Svetog Mihovila [[29. rujna]] obilježava se i Dan policije.<ref> [https://mup.gov.hr/vijesti/svecano-obiljezen-dan-policije-i-blagdan-svetog-mihovila/288935 Svečano obilježen Dan policije i blagdan svetog Mihovila] ''mup.gov.hr''. [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske]]. Objavljeno 29. rujna 2022. </ref> ==Šport== [[Hrvatska policijska malonogometna reprezentacija]] dvostruki je prvak svijeta (2023. u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i 2025. u Birmighamu, u [[Alabama|Alabami]]).<ref name=SN>Vukojević, J. Hrvatski policajci ponovno prvaci svijeta, ''[[Sportske novosti]]'', god. LXXX, br. 22061 (8. srpnja 2025.), str. 10</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Police of Croatia}} * [https://policija.gov.hr Ravnateljstvo policije] {{Hrvatska}} [[Kategorija:Policija u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske| ]] 5xkv65q9jw2km8642fdyn1wf2hdi1cd 7573890 7573885 2026-08-10T23:57:50Z El hombre 65390 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-44171-67|~2026-44171-67]] ([[User talk:~2026-44171-67|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:EUPBR|EUPBR]] 7492529 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="4" style="float:right; margin: 0 0 1em 1em; border-collapse: collapse; font-size: 95%; width: 260px; border: 1px #AAAAAA solid;" |+ style="font-size: 100%; margin-left: inherit;"|<big>'''Hrvatska policija'''</big> |- style="text-align: center;" | colspan="2" | [[Datoteka:PolicijaRH.svg|303x303px|Grb Hrvatske policije]] Grb Hrvatske policije |- style="text-align: center;" |- valign=top | '''Zaštitnik''' | [[Sveti Mihovil]] |- valign=top | '''Osnivanje''' | [[1990.]] |- valign=top | '''Prethodnik''' | [[Milicija (SFRJ)|Milicija]] ([[1945.]] – [[1990.]]) |- valign=top | '''Sjedište''' | {{Z|HRV}} [[Ulica grada Vukovara]] 33, 10000 [[Zagreb]] |- valign=top | '''Službena stranica''' | [https://policija.gov.hr policija.gov.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170616011819/http://www.policija.hr/main.aspx?id=25 |date=16. lipnja 2017. }} |} '''Hrvatska policija''' javna je policijska služba [[Hrvatska|hrvatskog]] [[Ministarstvo unutarnjih poslova|Ministarstva unutarnjih poslova]] koja obavlja zakonom propisane policijske poslove. == Ustroj == Dva su temeljna ustrojstvena oblika organizacije policije u Republici Hrvatskoj: [[Ministarstvo unutarnjih poslova]] i [[Ravnateljstvo policije]]. Osim toga, radi obavljanja policijskih poslova ustrojavaju se policijske uprave, a za izravno obavljanje policijskih poslova u policijskoj upravi osnivaju se [[policijske postaje]]. === Ministarstvo unutarnjih poslova === [[Datoteka:Oznaka policijsko vozilo.jpg|mini|desno|250px|Oznaka na policijskom automobilu]] [[Datoteka:Croatian police car (1).jpg|mini|250x250px|Policijski automobil [[Škoda Octavia]]]] [[Datoteka:Hrvatska policija papa Benedikt XVI Zagreb 04052011 2.jpg|mini|desno|250px|Policijski motociklist]] [[Datoteka:Croatian Police License plate on motorcycle.jpg|mini|desno|Registarska oznaka za policijski motocikl]] [[Datoteka:Croatian police patrol boat.JPG|mini|desno|250px|Policijski ophodni brod]] [[Ministarstvo unutarnjih poslova]] radi stvaranja uvjeta rada u oblast policije ima sljedeća prava i dužnost: <br> 1. utvrđuje kadrovske i obrazovne potrebe,<br> 2. donosi razvojne, organizacijske i druge temeljne smjernice za rad,<br> 3. donosi planove o korištenju materijalno-financijskih sredstava,<br> 4. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju informacijskog sustava,<br> 5. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju radiokomunikacijskog i telekomunikacijskog sustava,<br> 6. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju sigurnosno-zaštićenog kriptološkog sustava,<br> 7. utvrđuje potrebe i nabavlja tehnička sredstva,<br> 8. organizira međunarodnu suradnju,<br> 9. obavlja utvrđene poslove u vezi s Visokom policijskom školom,<br> 10. organizira i provodi unutarnji nadzor,<br> 11. obavlja druge poslove određene zakonom. Ministarstvom upravlja ministar. === Ravnateljstvo policije === Za obavljanje policijskih poslova u Ministarstvu unutarnjih poslova Zakonom o policiji (NN br. 129/00) osnovano je Ravnateljstvo policije, kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova. Ravnateljstvom upravlja glavni ravnatelj policije. Zadaće Ravnateljstva su: * praćenje i analiza stanja sigurnosti i pojava koje pogoduju nastanku i razvitku kriminaliteta, * usklađivanje, usmjeravanje i nadziranje rada policijskih uprava, * izravno sudjelovanje u obavljanju određenih složenijih poslova iz djelokruga rada policijskih uprava, * briga o provođenju međunarodnih ugovora o policijskoj suradnji i drugih međunarodnih akata za koje je nadležno, * organiziranje i provođenje kriminalističkih vještačenja, * stvaranje uvjeta za rad Policijske akademije, * donošenje standarda za opremu i materijalno-tehnička sredstva, * sukladno posebnim propisima briga o spremnosti policije za djelovanje u izvanrednim uvjetima. Ravnateljstvom policije upravlja ravnatelj policije u rangu pomoćnika ministra. Njega na prijedlog ministra unutarnjih poslova imenuje i razrješuje [[Vlada Republike Hrvatske]]. Ravnateljstvo je podijeljeno na ustrojstvene jedinice: * Ured ravnatelja * Uprava policije * Uprava kriminalističke policije * Uprava za granicu * Operativno – komunikacijski centar policije * [[Specijalna policija Republike Hrvatske|Zapovjedništvo specijalne policije]] * Centar za kriminalistička vještačenja,novi naziv je: Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "IvanVučetić" * Policijska akademija === Policijske uprave === Policijska uprava na području za koje je osnovana:<br> 1. prati i analizira stanje sigurnosti i pojave koje pogoduju nastanku i razvitku kriminaliteta,<br> 2. organizira, usklađuje, usmjerava i nadzire rad policijskih postaja,<br> 3. izravno sudjeluje u obavljanju složenijih poslova iz djelokruga rada policijske postaje,<br> 4. obavlja i provodi utvrđene mjere u graničnoj kontroli i osiguranju državne granice,<br> 5. poduzima mjere radi zaštite određenih osoba i objekata,<br> 6. obavlja druge poslove utvrđene posebnim propisima.<br> Policijskom upravom upravlja načelnik policijske uprave. Teritorijalno su organizirane prema [[Hrvatske županije|županijskome]] ustroju. === Policijske postaje === Za izravno obavljanje policijskih i drugih poslova u policijskoj upravi osniva se policijska postaja. == Ovlasti == Policijske ovlasti su zapravo skup prava kojima se policija može, pod uvjetima propisanim u zakonu, koristiti u pojedinim situacijama. S obzirom na njihovo značenje policijske ovlasti propisane su Zakonom o policiji i to metodom taksativnog normiranja (nabrajanja) i one su:<br> 1. provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta,<br> 2. pozivanje,<br> 3. dovođenje,<br> 4. traganje za osobama i predmetima,<br> 5. privremeno ograničenje slobode kretanja,<br> 6. davanje upozorenja i zapovijedi,<br> 7. privremeno oduzimanje predmeta, <br> 8. poligrafsko testiranje,<br> 9. pregled prostorija, prostora, objekata i dokumentacije,<br> 10. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava,<br> 11. osiguranje i pregled mjesta događaja,<br> 12. zaprimanje prijava,<br> 13. javno raspisivanje nagrade,<br> 14. snimanje na javnim mjestima,<br> 15. uporaba sredstava prisile,<br> 16. zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba,<br> 17. prikupljanje, obrada i korištenje osobnih podataka. == Službenici == <!-- [[Datoteka:Prometni policajac.jpg|mini|150px|Prometni policajac]] [[Datoteka:Interventna policija.jpg|mini|300px|Pripadnici interventne policije]] --> '''Policijski službenici''' su osobe koje primjenjuju [[policijske ovlasti]]. Svaki policijski službenik dužan je u svako doba poduzeti nužne radnje radi zaštite života i osobne sigurnosti [[ljudi]] i [[imovina|imovine]]. Policijski službenik ima službenu značku i službenu iskaznicu te odoru koju je dužan nositi kad obavlja poslove održavanja javnog reda i mira, nadzora upravljanja [[promet]]a na [[cesta]]ma, nadzora i zaštite [[državna granica|državne granice]] ili obavlja druge poslove. Policijski službenik ovlašten je nositi [[oružje]] i [[streljivo]], kao i druga [[sredstva prisile]] (tjelesna snaga, palica, raspršivač s nadražujućom tvari, sredstva za vezivanje osobe, uređaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila, službeni psi, kemijska sredstva, službeni konji, [[vatreno oružje]], uređaj za izbacivanje mlazova vode, posebna motorna vozila i posebne vrste oružja i [[eksplozivna sredstva]]), koje upotrebljava pod uvjetima utvrđenim [[zakon]]om. Određena osoba stječe status policijskog službenika stjecanjem zvanja koje ovisi o stručnoj spremi, radnom stažu, radnom mjestu, položenom ispitu za zvanje i godišnjim ocjenama. ===Zvanja i funkcionalne oznake radnih mjesta=== ====Temeljna policija (2022. – ''danas'')==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |colspan="11" width = 9%|<small>Polaznik policijske škole</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik srednje stručne spreme</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem ili integriranim sveučilišnim studijem ili sprecijalističkim diplomskim studijem</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Viši policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Samostalni policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Policijski narednik</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Viši policijski narednik</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Samostalni policijski narednik</small> |- |colspan="11"| [[File:Polaznik srednje skole.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policajac vjezbenik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Vjezbenik sa zavrsenim preddiplomskim studijem.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Vjezbenik sa zavrsenim preddiplomskim studijem 2.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Visi policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Samostalni policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policijski narednik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Visi policijski narednik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Samostalni policijski narednik.svg|40px]] |- |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Viši policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Samostalni policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski savjetnik</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni policijski savjetnik</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni ravnatelj policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Zamjenik glavnog ravnatelja policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Pomoćnik glavnog ravnatelja policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Načelnik policijske uprave</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Biskupski vikar za pastoral</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski kapelan</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Član policijske klape</small> |- |colspan="10"|[[File:Policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Visi policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Samostalni policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Policijski savjetnik.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni policijski savjetnik.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni ravnatelj policije 2022.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Zamjenik glavnog ravnatelja policije 2022.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Pomoćnik glavnog ravnatelja policije 2022.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Nacelnik policijske uprave.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Biskupski vikar za pastoral.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Policijski kapelan 2022.svg|40px]] | |} ====Temeljna policija (2011. – 2022.)==== {| class="wikitable" style="text-align:center" |colspan="11" width = 9%|<small>Polaznik srednje škole – tečaja za policajca</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik SSS</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili stručnim studijem u trajanju od najmanje tri godine</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Vježbenik sa završenim preddiplomskim i diplomskim studijem ili integriranim sveučilišnim studijem ili sprecijalističkim diplomskim studijem</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Viši policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Samostalni policajac</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Policijski narednik</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Viši policijski narednik</small> |colspan="11" width = 9%|<small>Samostalni policijski narednik</small> |- |colspan="11"| [[File:Polaznik srednje skole.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policajac vjezbenik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Vjezbenik sa zavrsenim preddiplomskim studijem.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Vjezbenik sa zavrsenim preddiplomskim studijem 2.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Visi policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Samostalni policajac.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Policijski narednik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Visi policijski narednik.svg|40px]] |colspan="11"| [[File:Samostalni policijski narednik.svg|40px]] |- |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Viši policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Samostalni policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni policijski inspektor</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski savjetnik</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Glavni policijski savjetnik</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Pomoćnik glavnog ravnatelja policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Načelnik policijske uprave</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Policijski kapelan</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Zamjenik ravnatelja policije</small> |colspan="10" width = 9%|<small>Ravnatelj policije</small> |- |colspan="10"|[[File:Policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Visi policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Samostalni policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni policijski inspektor.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Policijski savjetnik.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni policijski savjetnik.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Zamjenik ravnatelja policije.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Nacelnik policijske uprave.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Policijski kapelan.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Ravnatelj policije.svg|40px]] |colspan="10"| [[File:Glavni ravnatelj policije.svg|40px]] |} ====[[Interventna jedinica policije|Interventna]] policija==== {| class="wikitable" style="text-align:center" width = 99% |width = 9%|<small>Policajac u interventnoj policiji</small> |width = 9%|<small>Vođa grupe u interventnoj policiji</small> |width = 9%|<small>Zapovjednik odjeljenja u interventnoj policiji</small> |width = 9%|<small>Policijski službenik u jedinici interventne policije</small> |width = 9%|<small>Pomoćnik zapovjednika satnije interventne policije - instruktor u jedinici interventne policije - zapovjednik voda u interventnoj policiji</small> |width = 9%|<small>Zapovjednik satnije interventne policije</small> |width = 9%|<small>Zamjenik zapovjednika – pomoćnik zapovjednika</small> |width = 9%|<small>Zapovjednik jedinice interventne policije</small> |width = 9%|<small>Policijski službenik – instruktor u zapovjedništvu interventne policije</small> |width = 9%|<small>Pomoćnik zapovjednika interventne policije</small> |width = 9%|<small>Zapovjednik interventne policije</small> |- |[[File:Policajac u interventnoj policiji.svg|80px]] || [[File:Vođa grupe u interventnoj policiji.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik odjeljenja.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik_voda_–_instruktor_–_policijski_sluzbenik.svg|80px]] || [[File:Pomoćnik zapovjednika satnije interventne policije.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik satnije interventne policije.svg|80px]] || [[File:Zamjenik zapovjednika – pomoćnik zapovjednika.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik jedinice interventne policije.svg|80px]] || [[File:Policijski sluzbenik – instruktor.svg|80px]] || [[File:Pomoćnik zapovjednika interventne policije.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik interventne policije.svg|80px]] |} ====Specijalna policija==== {| class="wikitable" style="text-align:center" width = 99% |width = 11%|<small>Policajac specijalac - manipulant gorivom - vodič službenog psa</small> |width = 11%|<small>Vođa specijalističke grupe - zrakoplovni tehničar</small> |width = 11%|<small>Instruktor specijalističke obuke – zapovjednik voda - pilot helikoptera 2. kat. - inženjer rotirajućih dijelova - instruktor održavanja zrakoplova</small> |width = 11%|<small>Policijski pregovarač - policijski savjetnik - pilot helikoptera 1. kat - voditelj programa sigurnosti letenja i operacija na zemlji - voditelj programa sustava kakvoće</small> |width = 11%|<small>Pomoćnik zapovjednika ATJ Lučko - pomoćnik zapovjednika SJP Split - pomoćnik zapovjednika SJP Rijeka - pomoćnik zapovjednika SJP Osijek - pomoćnik zapovjednika Zrakoplovne jedinice - pomoćnik zapovjednika Ronilačkog centra</small> |width = 11%|<small>Zapovjednik ATJ Lučko - zapovjednik SJP Split - zapovjednik SJP Rijeka - zapovjednik SJP Osijek - zapovjednik Zrakoplovne jedinice - zapovjednik Ronilačkog centra</small> |width = 11%|<small>Voditelj pregovarača specijalne policije - voditelj savjetnika za krizne situacije - voditelj-viši instruktor u zapovjedništvu specijalne jedinice - voditelj za zakonitost i metodologiju postupanja</small> |width = 11%|<small>Pomoćnik zapovjednika specijalne policije</small> |width = 11%|<small>Zapovjednik specijalne policije</small> |- |[[File:Instruktor – zapovjednik voda u specijalnoj jedinici policije.svg|80px]] || [[File:Pomoćnik zapovjednika specijalne jedinice policije.svg|80px]] || [[File:Instruktor u zapovjedništvu specijalne policije.svg|80px]] || [[File:Pomoćnik zapovjednika specijalne policije.svg|80px]] || [[File:Zapovjednik specijalne policije.svg|80px]] || || || || |} == Zakoni i drugi propisi == * [https://web.archive.org/web/20070626003858/http://www.mup.hr//28.aspx Zakon o policiji] * [https://web.archive.org/web/20160809101529/http://www.mup.hr/30.aspx Kodeks policije] * [https://web.archive.org/web/20130725053808/http://www.mup.hr/28812.aspx Zakon o policijskim poslovima i ovlastima] == Zaštitnik i Dan policije == Zaštitnik Hrvatske policije je [[Sveti Mihovil]]. Na dan Svetog Mihovila [[29. rujna]] obilježava se i Dan policije.<ref> [https://mup.gov.hr/vijesti/svecano-obiljezen-dan-policije-i-blagdan-svetog-mihovila/288935 Svečano obilježen Dan policije i blagdan svetog Mihovila] ''mup.gov.hr''. [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske]]. Objavljeno 29. rujna 2022. </ref> ==Šport== [[Hrvatska policijska malonogometna reprezentacija]] dvostruki je prvak svijeta (2023. u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i 2025. u Birmighamu, u [[Alabama|Alabami]]).<ref name=SN>Vukojević, J. Hrvatski policajci ponovno prvaci svijeta, ''[[Sportske novosti]]'', god. LXXX, br. 22061 (8. srpnja 2025.), str. 10</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Police of Croatia}} * [https://policija.gov.hr Ravnateljstvo policije] {{Hrvatska}} [[Kategorija:Policija u Hrvatskoj| ]] [[Kategorija:Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske| ]] 8au15lqd95zqzfxayetypsfsabgs12d Predrag Matvejević 0 44389 7573568 7572226 2026-08-10T13:49:26Z Divna Jaksic 974 7573568 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Predrag Matvejević | slika = Predrag Matvejević on Subversive Festival.jpg | veličina = | opis slike = Predrag Matvejević na [[Subversive Festival]]u | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[7. listopada]] [[1932.]] | mjesto rođenja = [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] | smrt = [[2. veljače]] [[2017.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | zanimanje = Književnik | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = 1975. - godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] <br>2001. - [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] | potpis = | web = | fusnote = }} '''Predrag Matvejević''' ([[Mostar]], [[7. listopada]] [[1932.]] – [[Zagreb]], [[2. veljače]] [[2017.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac i [[publicist]]. Hrvatski i [[Talijanska Republika|talijanski]] državljanin, član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]] od 2002. Spada među najprevođenije hrvatske književnike u svijetu, a možda najpoznatije njegovo djelo [[Mediteranski brevijar]] prevedeno je na 23 jezika. Njegova knjiga [[Razgovori s Krležom]] je od objave 1969. doživjela niz reizdanja, i jedno je od glavnih dokumentacijskih djela o [[Miroslav Krleža|Krleži]].<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Matvejević, Predrag |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39532 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=2. prosinca 2017.}}</ref><ref>[https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/u-matvejevicevim-%E2%80%98razgovorima%E2%80%99-krleza-razotkriva-i-vlastite-pogreske/1741296/ Tomislav Čadež, ''U Matvejevićevim ‘Razgovorima’ Krleža razotkriva i vlastite pogreške'', Jutarnji list, Zagreb, 28. prosinca 2011.] (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Grupa talijanskih intelektualaca je 2016. predložila Matvejevića za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/303089/predrag-matvejevic-nominiran-za-nobela Dražen Duilo, ''Predrag Matvejević nominiran za Nobela'', Slobodna Dalmacija, 22. veljače 2017.] (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> ==Životopis== Matvejević se je rodio u Mostaru 1932., od oca Vsevoloda Nikolajeviča Matvejeviča, [[Rusi|ruskoga podrijetla]], rođenoga u ukrajinskoj [[Odesa|Odesi]], koji je u Mostaru bio sucem nakon povratka iz ratnoga zarobljeništva u Njemačkoj 1945. godine. Prema Predragovim izjavama na HRT-u 2012., otac je imao [[Boljševizam|boljševistička]] uvjerenja i velike simpatije prema [[ruska kultura|ruskoj kulturi]] unatoč tome što su njegov otac i brat umrli od gladi u [[Gulag]]u. Predragova majka Angelina (r. Pavić) bila je [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvaticom]] iz BiH, a njezina strana obitelji imala je bitan utjecaj na njegov rani odgoj u katoličkoj sredini.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.giardini.sm/matvejevic/ |title=Službene stranice Predraga Matvejevića |journal= |access-date=26. kolovoza 2008. |archive-date=22. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080622102033/http://giardini.sm/matvejevic/ |url-status=dead }}</ref> Nakon školovanja u rodnom Mostaru, gdje je bio i partizanski kurir, započinje studij francuskoga jezika i književnosti u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji završava u [[Zagreb]]u. Godine 1967. doktorira na sveučilištu [[Sorbonne|Sorbonni]] u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu. Do 1991. godine predavao je francusku književnost na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu. Izbijanjem rata, kao umirovljenik napušta Zagreb te od 1991. do 1994. predaje slavenske književnosti na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. hrvatski i srpski jezik i književnost na [[rim]]skom [[Sveučilište La Sapienza|sveučilištu La Sapienza]], gdje se uspješno zalagao da se taj studijski smjer ne ugasi.<ref>{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kozmopolit o jeziku |journal=[[Književna republika (DHP)|Književna republika (trobroj posvećen osamdesetoj obljetnici Predraga Matvejevića)]] |publisher=[[Hrvatsko društvo pisaca]] |volume=11 |issue=4-6 |page=94 |year=2013 |location=Zagreb |url=http://bib.irb.hr/datoteka/639043.KOZMOPOLIT_O_JEZIKU.PDF |format=PDF |archivedate=2013-08-10 |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IlNPEFqd?url=http://bib.irb.hr/datoteka/639043.KOZMOPOLIT_O_JEZIKU.PDF |accessdate=2023-08-25 |issn=1334-1057 |oclc=70236267 |id={{CROSBI|id=639043}}. {{NSK-zapis|id=000881028}}}}</ref> Primio je počasni doktorat u Francuskoj ([[Perpignan]]) i dva u Italiji ([[Genova]], [[Trst]]), a dodijeljen mu je 2002. godine i počasni doktorat na Sveučilištu „Džemal Bijedić“ u rodnom [[Mostar]]u. Bio je počasni doživotni potpredsjednik Međunarodnoga [[PEN|PEN kluba]] u Londonu, predsjednik Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u [[Napulj]]u i prijatelj nekadašnjeg talijanskog premijera i predsjednika [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Romano Prodi|Romana Prodija]]. Bio je savjetnik za politiku spram Sredozemlja [[Europska komisija|Europskog povjerenstva]] i član Vijeća [[Stipe Šuvar|Šuvarove]] političke stranke [[Socijalistička radnička partija Hrvatske|SRP]] u Zagrebu. Matvejević je [[1989.]] bio u grupi intelektualaca s [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]] koji su osnovali [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), prvu neovisnu političku asocijaciju u tadašnjoj Jugoslaviji, koja je prethodila osnutku nacionalnih stranaka ([[Hrvatska socijalno liberalna stranka|HSLS]], [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) i zalagala se za jedinstvenu socijalističku Jugoslaviju. Bio je član Savjeta časopisa [[Novi Plamen]]. Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 1992. bio je kandidat za saborskog zastupnika na listi [[Socijalno-demokratska unija|Socijalno-demokratske unije]]. Godine 1999. bio je, kao državljanin TR, kandidat [[Talijanska komunistička partija|talijanskih komunista]] na izborima za parlament EU {{fact}}. Nositelj je odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj ([[Legija časti]]), Hrvatskoj ([[Red Danice hrvatske]]), Sloveniji i Italiji. ==Književnost== [[Datoteka:Journal Cover of Knjizevna republika.jpg|mini|180px|Naslovnica trobroja [[časopis]]a [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]] ''[[Književna republika (DHP)|Književna republika]]'' koji je posvećen osamdesetoj obljetnici Predraga Matvejevića]]Matvejević je jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Njegovo najpoznatije djelo "[[Mediteranski brevijar]]" (Zagreb, 1987.) prevedeno je na 23 jezika. U [[Italija|Italiji]] je prodano u više od 300.000 primjeraka. Riječ je o literariziranoj, eruditskoj studiji identiteta i duha [[Mediteran]]a, od [[Palestina|Palestine]] do [[Gibraltar]]a, od [[Arapi|arapskog]] svijeta sjeverne Afrike do krajnjeg sjevera [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Autor bilježi povijesne i etimološke uvide, predaju, kartografiju, pisma i običaje. Tekst je podijeljen u tri cjeline (Brevijar, Karte, Glosar). Koncipiran je kao niz kraćih ili duljih esejističko-lirskih zapisa koji zajedno daju portret Mediterana. Neke dijelove je za svoje nastupe pripremao talijanski dramatičar i nobelovac [[Dario Fo]]. U veljači 2016. grupa talijanskih intelektualaca predlaže Matvejevića za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]], nazivajući ga "ocem geopoetike". Argumentiraju kako je Mediteranskim brevijarom dao Europi nov način gledanja na Mediteran, a svojim ukupnim djelom stvorio sintezu jedinstvene europske kulture.<ref>[https://www.ilfattoquotidiano.it/2016/02/20/predrag-matvejevic-diamo-il-nobel-per-la-letteratura-al-padre-della-geopoetica/2482240/ Nicolò Carnimeo, ''Predrag Matvejevic, diamo il Nobel per la Letteratura al padre della ‘geopoetica’'', Il fatto quotidiano, 20. veljače 2016.] (pristupljeno 30. prosinca 2017.)</ref> "[[Razgovori s Krležom]]", prvotno objavljeni 1969., su doživjeli brojna reizdanja, i predstavljaju jedno od temeljnih dokumentacijskih djela o Krleži.<ref name="HE"/> Razgovori su vođeni na Strossmayerovom trgu, u Leksikografskom zavodu, Krležinom domu i drugim mjestima u Zagrebu i okolici. Rjeđe je Krleža dolazio u [[Utrine]], gdje je Matvejević tada stanovao. Razgovori su i snimani te su neki dijelovi objavljivani na nosačima zvuka (npr. Jugoton 1984.). [[Krleža]] u njima govori o svom susretu s [[Tito]]m u [[Šestine|Šestinama]] 1939., o sukobu na ljevici, o dramskoj poetici te o dramatizaciji [[Banket u Blitvi|Banketa u blitvi]] koji je imao premijeru 1981. u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu]]. Čita i ulomke iz [[Zastave (roman)|Zastava]].<ref>[https://www.discogs.com/Predrag-Matvejevi%C4%87-Razgovori-S-Krle%C5%BEom/release/5042269 ''Razgovori s Krležom'', discogs.com] (pristupljeno 4. siječnja 2018.)</ref> Krleža je iščitavao i dorađivao Matvejevićeve bilješke o vođenim razgovorima.<ref>[http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/56150-Razgovori-Krleom.html ''Trideseta obljetnica smrti Pisca, Razgovori s Krležom,'' enovine.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180128091529/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/56150-Razgovori-Krleom.html |date=28. siječnja 2018. }} (29. prosinca 2011.)</ref> "Druga Venecija“ je prevedena na desetak jezika. Esejističko-putopisna knjiga "[[Kruh naš]]" (2009) istražuje teološki, antropološki, socijalni, i ini civilizacijski značaj kruha. Također je bila popularna u Italiji.<ref>[https://www.tportal.hr/kultura/clanak/matvejevicev-kruh-nas-odusevljava-italiju-20101208 Drago Pilsel, ''Matvejevićev 'Krh naš' oduševljava Italiju'', tportal, 8. prosinca 2010.] (pristupljeno 30. prosinca 2017.)</ref> Na knjizi je radio više desetljeća. Pandani u hrvatskoj kulturi su [[Viktor Žmegač|Žmegačeva]] knjiga o njemačkoj kulturi od [[Johann Sebastian Bach|Bacha]] do [[Bauhaus]]a, i knjiga [[Nikola Visković (pravnik)|Nikole Viskovića]] o kulturnoj botanici. Matvejevićevu publicističku knjigu "Jugoslavenstvo danas" uredili su Jovan Radulović i Rajko P. Nogo a objavio beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka. == Kontroverze == Matvejević je u tekstu ''Naši talibani'' ([[Jutarnji list]], studeni 2001.) konstatirao kako bi bilo "''dobro kad bi postojao poseban sud, ne samo onaj u Haagu, jedan još viši od njega, bolji i stroži od sudova časti što su poslije Drugog svjetskog rata u nas i u Evropi sudili kvislinškim piscima''",<ref>http://www.jutarnji.hr/arhiva/nasi-talibani/2312225/</ref> i sudio književnicima koji su poticali na [[rat u BiH]]. Jedan od prozvanih pisaca Mile Pešorda ga je tužio za klevetu, smatrajući Matvejevićevu tvrdnju verbalnim političkim atentatom.<ref>Matvejevićev verbalni atentat na Pešordu", Fokus br. 81., str. 2., Zagreb, 29. XI. 2001.</ref> Općinski sud u Zagrebu je u studenom 2005. proglasio Matvejevića krivim te mu odredio petomjesečnu uvjetnu kaznu, objavu presude u Jutarnjem listu o vlastitom trošku, i podmirenje sudskih troškova. Matvejević se nije žalio, navodeći da bi žalbom priznao presudu i onog tko ju je izrekao. Presuda je izazvala prosvjede više istaknutih pisaca u Europi te međunarodnog kluba književnika [[PEN]],<ref>https://pen.org/press-release/statement-on-sentencing-of-international-pen-vice-president-predrag-matvejevic/</ref> [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]] i tadašnjeg hrvatskog premijera [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]].<ref name="#1">https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/matvejevic-ne-smije-u-zatvor-20100725</ref> U prosincu 2005. je postala pravomoćna, a u rujnu 2009. ju je potvrdio i [[Vrhovni sud]].<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/presuda-predragu-matvejevicu-postala-pravomocnom/297380.aspx</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.legalis.hr/modules/news/article.php?storyid=804 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101049/http://www.legalis.hr/modules/news/article.php?storyid=804 |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=2. kolovoza 2010.}}</ref> Matvejevića i njegov napis su kritizirali i publicist [[Zdravko Tomac]] i umirovljeni sveučilišni profesor prava [[Zvonimir Šeparović]]. Francuski pisac i filozof [[Bernard-Henry Levy]] pozvao je hrvatske vlasti da ne šalju Matvejevića u zatvor zbog verbalnog delikta.<ref>http://www.larevuedesressources.org/pas-de-prison-pour-predrag-matvejevic,1714.html?lang=en</ref><ref name="#1"/> Levyev članak je objavljen u francuskom [[Le Monde]]u i američkom [[The Huffington Post]]u, a potpisali su ga talijanski pisci [[Umberto Eco]] i [[Claudio Magris]], francuski filozof [[Michael Foessel]], indijsko-britanski pisac [[Salman Rushdie]], njemački filozof [[Peter Sloterdijk]] i drugi.<ref>http://www.dw.com/hr/slu%C4%8Daj-matvejevi%C4%87-donekle-podijelio-europu/a-5845255</ref> Imenovanjem Matvejevića za predstavnika Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji frankofonskih država, tadašnji predsjednik republike [[Ivo Josipović]] nailazi na kritike iz redova sudaca,<ref name="gredelj">http://www.vecernji.hr/kolumne/predsjednice-vas-je-postupak-bizaran-kolumna-173469</ref> koji su smatrali da nije prikladno na državnu dužnost imenovati osobu koja je izjavila da ne priznaje državne zakone.<ref>http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/79501/Suci-se-obrusili-na-Josipovica-zbog-Matvejevica.html</ref><ref name="gredelj"/> == Bibliografija == * "Sartre" (esej, Zagreb, [[1965.]]) * "Razgovori s Krležom" (Zagreb, [[1969.]], [[1971.]], [[1974.]], [[1978.]], [[1982.]], Beograd, [[1987.]], Zagreb, [[2001.]]) * "Prema novom kulturnom stvaralaštvu" (Zagreb, [[1975.]], [[1977.]]) * "Književnost i njezina društvena funkcija" (Novi Sad, [[1977.]]) * "Te vjetrenjače" (Zagreb, [[1977.]], [[1978.]]) * "Jugoslavenstvo danas" (Zagreb, [[1982.]], Beograd, [[1984.]]) * "Otvorena pisma" (Beograd, [[1985.]], [[1986.]]) * "Mediteranski brevijar" (Zagreb, [[1987.]], [[1990.]], [[1991.]], [[2002.]]; Milano [[1991.]], Pariz [[1992.]], Barcelona, [[1992.]], Prag, [[1992.]], Zürich, [[1993.]], Amsterdam, [[1994.]], Lisabon, [[1995.]], Sarajevo, [[1998.]], Atena, [[1998.]], Los Angeles, [[1999.]], Istanbul, [[1999.]], Casablanca, [[2000.]], Tel Aviv, [[2001.]], Podgorica, [[2002.]], Ljubljana, [[2002.]], Cluj-Napoca, [[2002.]], Helsinki, [[2002.]], Skopje, [[2002.]], Sejny-Warszawa, [[2003.]], Tirana, [[2003.]], Tokyo, [[2003.]], Budimpešta, [[2006.]], Kairo, [[2007.]]) * "Istočni epistolar" (hrvatskom nakladniku knjige pomogla je Fondacija Soros, Zagreb, [[1994.]]; Pariz, [[1993.]], Rim, [[1998.]]) * "Gospodari rata i mira" (s V. Stevanovićem i Z. Dizdarevićem, Split, [[2000.]], [[2001.]]) * "Druga Venecija" (Zagreb, [[2002.]]; Split, [[2005.]]; Warszawa, [[2002.]], Milano, [[2003.]], Pariz, [[2004.]]) * "Kruh naš" (2009.) ====Knjige objavljene prvotno na francuskom jeziku==== * Pour une poétique de l'événement (préface de J.-M. Palmier, Pariz, [[1979.]], Bukurešt, [[1980.]], Skopje, [[1983.]]) * De la dissidence (Lausanne, [[1996.]]) * Le monde «ex» - Confessions (postface de Robet Bréchon, Pariz [[1996.]], Milano, [[1996.]], Zürich, [[1996.]]) * La Méditerranée et l'Europe - Leçons au College de France (Pariz, [[1998.]], Milano, [[1998.]]) * Les Seigneurs de la guerre (sous la direction de P. Matvejevitch, Pariz, [[1999.]], Milano, [[1999.]], Prag, [[2003.]]) * L'Ile-Méditerranée (Pariz, [[2000.]]) ====Knjige objavljene prvotno na talijanskom jeziku==== * Sarajevo (Milano [[1995.]]); * Ex-Jugoslavia : diario di una guerra (Napulj, [[1995.]]) * Tra asilo ed esilio (intervista a cura di Danilo De Marco, Montereale, [[1997.]]) * Golfo di Venezia (Venezia [[1997.]]); * Isolario Mediterraneo (Milano [[2000.]]); * Sul Danubio (Rim, [[2001.]]) * Compendio d'irriverenza (a cura di Sergej Roić, Lugano, [[2001.]]) * Lo specchio del Mare mediterraneo (Lecce [[2002.]]); * Un'Europa maledetta (Milano, [[2005.]]) == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} *{{eng icon}} [http://www.pen-international.org/newsitems/in-memoriam-predrag-matvejevic/ Pen International: In memoriam Predrag Matvejevic] *{{hrv icon}} [https://www.vecernji.hr/vijesti/umro-predrag-matvejevic-1146831 Večernji list: Umro Predrag Matvejević] *[http://www.matvejevic.org Službena stranica] == Nagrade == * 1975. - godišnja [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za književnost]] * 2001. - Nositelj [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}} {{GLAVNIRASPORED:Matvejević, Predrag}} [[Kategorija:Životopisi, Mostar]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Akademici AZUBiH]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] <!-- talijanski, francuski esejisti, glede toga da je pisao i na drugim jezicima? --> 96mw4wy05zf4fhel0w79bb8o6ugnznd Molučki otoci 0 44539 7573559 7432782 2026-08-10T13:43:24Z Argo Navis 852 7573559 wikitext text/x-wiki {{infookvir otočje | ime = Molučki otoci | izvorno ime = [[Indonezijski jezik|id.]] ''Kepulauan Maluku'' | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Maluku Islands en.png | zemljovid_opis = Zemljovid otočja | vrsta = | etimologija = | koordinate = {{coord|03|S|129|E|display=inline,title}} | lokacija = [[Jugoistočna Azija]] i [[Oceanija]] | dz = INDN | more = | ocean = [[Tihi ocean]] | otočje = [[Indonezijsko otočje]] | površina = 78897<ref name="britannica">{{Citiranje weba|title=Moluccas {{!}} islands, Indonesia {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Moluccas|access-date=2022-10-04|website=www.britannica.com|language=en}}</ref> | broj otoka = oko 1000 | otoci = | najviši vrh = [[Binaiya]], 3027 | najveće naselje= [[Ambon (grad)|Ambon]] | naselje_stan = 347288 | naselje_godina = | stanovništvo = 3131860<ref>{{Citiranje weba|title=Badan Pusat Statistik|url=https://www.bps.go.id/indicator/12/2131/1/jumlah-penduduk-hasil-sp2020-menurut-wilayah-dan-jenis-kelamin.html|access-date=2022-10-04|website=www.bps.go.id}}</ref> | stan_godina = 2020. | zemljovid_lok = IndonesiaMalukuIslands.png | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Indonezija | mark = Red circle (thin).svg | marksize = 85 | pushpin_label = }} '''Molučki otoci''' ili '''Začinski otoci''',<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/37732/ Molučki ili Začinski otoci], Proleksis enciklopedija, pristupljeno 11. ožujka 2024.</ref> ime pod kojim su u razdoblju [[kolonija|kolonijalizma]] bili poznati, su [[Indonezija|indonezijska]] otočna grupa između otoka [[Sulawesi]] i [[Nova Gvineja]]. Prostiru se na području od 74.505 km² s 2,1 milijun stanovnika. Glavni grad područja je [[Ambon (grad)|Ambon]]. Otočna grupa je podijeljena na dva upravna područja, pokrajinu Moluci (Maluku) i pokrajinu Sjeverni Moluci ([[Maluku Utara]]). Najvažniji otoci sjeverne grupe su [[Halmahera]], [[Ternate]] i [[Sula (otočje)|Sula]], a najvažniji u južnom dijelu su [[Ambon (otok)|Ambon]], [[Seram]] i [[Buru]], te manje otočne grupe [[Otočje Banda|Banda]], [[Aru (otočje)|Aru]]{{newdsm}} i [[Tanimbarski otoci|Tanimbar]]. Na otocima žive [[Malajci]], [[Alfuri]] i [[Ambonci]]. Prvobitni veliki udio [[kršćani|kršćana]] (oko 35%) u zadnje vrijeme opada zbog brojnog doseljavanja [[muslimani|muslimana]] iz ostalih dijelova [[Indonezija|Indonezije]]. Prva [[Europa|europska]] uporišta osnovali su [[Portugal|Portugalci]] [[1512.]]<ref name="britannica"/> i odavde su kontrolirali [[put začina]] prema Europi. Molučki otoci [[1663.]] dolaze u posjed [[Nizozemska|Nizozemske]]. U ratovima s [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom]] nizozemske posjede zauzimaju [[Englezi]] ([[1796.]] – [[1802.]] i [[1810.]] – [[1816.]]). U vrijeme [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] otoke zaposjeda [[Japan]], a nakon rata, oni postaju dio [[Indonezija|Indonezije]]. Kršćanski dio stanovništva Molučkih otoka je na južnom dijelu otočja [[1950.]] proglasio nezavisnu [[Republika Južnih Moluka|Republiku Južnih Moluka]] (Republik Maluku Selatan ili Republiek der Zuid-Molukken). Ovaj pokušaj [[separatizam|uzurupacije vlasti]] Indonezija je oružjem potisnula [[1963.]], no napetosti između kršćana i muslimana i dalje tinjaju, što je dovelo do stanja sličnog građanskom ratu. Nemiri su ponovo intenzivirani od [[1998.]] Oko 80.000 stanovnika je napustilo to područje u strahu od nastavka i rasplamsavanja nemira. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Indonezijska otočja u Tihom oceanu]] [[Kategorija:Malajsko otočje]] [[Kategorija:Molučki otoci| ]] oay7swuvywqw5rml7r2b9e55hxgywky Praxis filozofija 0 44934 7573529 7461419 2026-08-10T12:36:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573529 wikitext text/x-wiki Pojam '''Praxis filozofija''' ili '''Filozofija prakse''' označava filozofski pravac tzv. "stvaralačkog", nedogmatskog [[marksizam|marksizma]] koji se oblikovao početkom 1960-ih godina i bio vrlo utjecajan u tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] (osobito u Srbiji i Hrvatskoj) 1960-ih i 1970-ih godina. Naziv potječe od središnjeg značaja (''praxis'' grč. čin, djelo ili akcija) koji kod ovih mislilaca dobiva pojam prakse, grčki [[praxis]]. Ime ''Praxis'' nosio je i časopis koji je izlazio u Zagrebu (vidi: [[Praxis (časopis)]]). PRAKSA Temeljni pojam "prakse" dobiva u njihovom mišljenju posebno značenje, koje se razlikuje ne samo od svakodnevnog, nego i uobičajenih značenja u tradicionalnoj filozofskoj terminologiji. Termin "praksa" tradicionalno označava bilo koju ljudsku djelatnost; u praxis filozofiji "praksa" je međutim definirana kao »slobodna stvaralačka djelatnost«. Nešto proširenije, praksa je »slobodna, univerzalna, stvaralačka i samostvaralačka djelatnost kojom čovjek stvara (čini, proizvodi) i mijenja (oblikuje) svoj povijesni svijet i sama sebe; djelatnost svojstvena čovjeku po kojoj se on bitno razlikuje od svih drugih bića.« ''(Petrović, str. 14)'' ''(Za značenje pojma '''povijest''' u ovom kontekstu pogledajte članak [[Historija i povijest u praxis filozofiji]].)'' Jedino ona djelatnost koja ima ta dva atributa, slobodu i stvaralaštvo, jest "praksa"; i jedino takva praksa (koja se naziva i "revolucijom") jeste '''kriterij istine'''. U tome je smisao čuvenih riječi [[Karl Marx|Karla Marxa]]: »Pitanje da li je ljudskom mišljenju svojstvena predmetan istina, nije pitanje teorije, nego je praktičko pitanje. U praksi čovjek mora dokazati istinu, tj. zbiljnost i moć, ovostranost svoga mišljenja.« (Druga [[Teze o Feuerbachu|teza o Feurbachu]]) (Značaj pojma '''revolucija''' vodio je [[Gajo Petrović|Gaju Petrovića]] do toga da svoje filozofsko uvjerenje nazove [[Mišljenje revolucije]].) Temeljni pojam "prakse" dobiva u njihovom mišljenju posebno značenje, koje se razlikuje ne samo od svakodnevnog, nego i uobičajenih značenja u tradicionalnoj filozofskoj terminologiji. Termin "praksa" tradicionalno označava bilo koju ljudsku djelatnost; u praxis filozofiji "praksa" je međutim definirana kao »slobodna stvaralačka djelatnost«. == Sloboda, otuđenje, kritika svega postojećeg == Čovjeka ne treba cijeniti po onom što (po nasljeđu) '''jest''', nego po onom što sam od sebe, u praksi, načini. Ono što "naprosto jest", čovjekovo je djelo koje je postvareno i od čovjeka [[otuđenje|otuđeno]], pa je i prijetnja slobodi; stoga je dužnost filozofa [[Kritika svega postojećeg]] ([[Karl Marx|Marxova]] sintagma iz jednog od mladenačkih djela. ''Vidi članak [[Rani radovi (Marx i Engels)]]''.). == Revolucija == Uz praksu, ključni pojam ovog pravca je [[revolucija]], koji dobiva osobiti smisao ne samo kao pojam iz filozofske [[antropologija|antropološkom]], nego i na nivou [[ontologija|ontologije]]. Zato je [[Gajo Petrović]] 1970-ih godina umjesto '''filozofija prakse''' uveo termini [[mišljenje revolucije]]. == Predstavnici == Istaknuti članovi skupine živjeli su uglavnom u Zagrebu ili u Beogradu. Među njima su uz filozofe i oni koji su prvenstveno sociolozi ili politolozi, koji dijele isti svjetonazor i svoje društvenoznanstvene analize utemeljuju u istom kategorijalnom aparatu. Neki su naravno pisali i tekstove koji spadaju u različite discipline. === Prva generacija === Zagreb: *[[Branko Bošnjak (filozof)|Branko Bošnjak]] *[[Danko Grlić]] *[[Milan Kangrga]] *[[Ivan Kuvačić]] (sociolog) *[[Gajo Petrović]] *[[Rudi Supek]] (sociolog) *[[Predrag Vranicki]] [[Danilo Pejović]] je bio jedan od osnivača časopisa ''Praxis'' ali je već 1966. izašao iz redakcije. Po filozofskom usmjerenju ne pripada u krug praxis filozofa. Beograd: *[[Mihajlo Marković]] *[[Ljubomir Tadić]] (politolog) === Mlađa generacija === Od mlađih praxisovaca, u samostalnoj Hrvatskoj značajnu javnu aktivnost razvio je [[Žarko Puhovski]], koji je bio član redakcije [[Praxis (časopis)|časopisa Praxis]] posljednjih godina njegovog izlaženja. Profesor je na [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu Zagreb]]. Do svibnja 2007. je predsjednik [http://www.hho.hr/ Hrvatskog helsinškog odbora]. On međutim više ne zastupa osnovne ideje praxis filozofije. Može se spomenuti i [[Lino Veljak]] koji je profesor na [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Njihova misaona tradicija ima određenog utjecaja na mlađe generacije filozofa i neke društvene aktiviste. == Kritika sa stajališta analitičke filozofije == [[Analitička filozofija|Analitički filozof]] [[Neven Sesardić]] kritizirao je 1980-ih godina praxis filozofiju pozivajući se, između ostalog, na tada već očitu promašenost političke prakse, koja se na marksizmu temeljila; on ne priznaje ozbiljnost praxisovskoj kritici te prakse. Analitička filozofija cijeni tzv. "običan jezik" i u pravilu odbacuje ovakve pojmove kao [[metafizika|metafizičke]]. Kao [[liberal]], Sesardić strahuje od proizvoljosti do kojih u političkoj praksi dovode ovakvi nejasno definirani, a emotivno snažno nabijeni pojmovi. Pojedinac, koji odbacuje sve društvene "okove", koji radikalno [[Kritika svega postojećeg|kritizira sve postojeće]], uvjeren da je sam spoznao pravu istinu, da je "razotuđen" i "slobodan" i da se stoga ne treba pridržavati okvira puko "formalne", "građanske" tj. liberalne koncepcije slobodnog društva ''(vidi članak [[Otvoreno društvo]])'', poželjet će svoju koncepciju slobode nametnuti drugima, preobrazit će se u "manijakalnog popravljača svijeta". Političari takve nejasne i zavodljive pojmove koriste u razvoju [[totalitarizam|totalitarističke]] političke prakse. Ova je kritika ozbiljna i relevantna, ali filozofske se ideje ipak ne mogu ocjenjivati samo po političkim rezultatima. Sam Sesardić, jedan od osnivača [[HSLS]]-a, također nije bio politički uspješan; [[Milan Kangrga]] mogao bi reći da to opravdava njegov pristup: naše još uvijek plemensko društvo nije zrelo za "građanski svijet", pa ni za liberalizam. == Političko i društveno djelovanje i utjecaj == Politička praksa praxis-filozofa bila je neuspješna, a društvena praksa marginalna. Nastojali su svojim javnim djelovanjem promovirati društveni sustav u kojem se stalno šire mogućnosti pojedinca da slobodno i stvaralački djeluju. S tog stajališta, kritizirali su [[kapitalizam]], tj. "građansko" suženo razumijevanje ljudskih sloboda i prava koje dovodi do [[otuđenje|otuđenja]]; kritizirali su uvođenje elemenata slobodnog tržišta u privredni sustav [[samoupravni socijalizam|samoupravnog socijalizma]] 1960-ih godina. === Socijalizam: svestrani razvoj svake osobe === Kritizirali su podjednako i tada postojeći [[socijalizam]] (tj. [[komunizam]] u smislu vladavine komunističke stranke) u kojem vlada politička [[birokracija]]. Po jednoj formulaciji [[Gajo Petrović|Gaje Petrovića]] istinski [[socijalizam]] jest [[kult ličnosti]], podrazumijevajući tu (suprotno političkom značenju sintagme) kontinuirano nastojanje na poticaju slobodnog i svestranog razvoja '''svake''' ličnosti (osobe). Praxis filozofi prihvaćaju pojam [[Radničko samoupravljanje|socijalističko samoupravljanje]] koji je bio uveden u jugoslavensku komunističku političku praksu nakon raskida s [[Informbiro]]om, u pokušajima da se prevlada [[staljinizam|staljinistička]] dogma. ''(Vidi o tome članak [[Rani radovi (Marx i Engels)]]''. Oni ga međutim, kao filozofi, promišljaju i razvijaju dalje, do filozofski neizbježnog izvoda: prava svakog pojedinca da sam sobom upravlja. Socijalizam jest (treba biti) "proces oslobađanja"; s tog stajališta, koristeći sintagmu mladog Marxa [[Kritika svega postojećeg]] oni žestoko kritiziraju postojeću politički i društvenu praksu (koja nije "praktična", nije '''praxis''' u njihovom smislu). Tako su naravno brzo došli u sukob s tadašnjim političkim režimom optužujući ga za [[birokratizam]]; to je započelo već 1950-ih godina, prije nego što su artikulirali svoju poziciju i profilirali se kao skupina ''(vidi npr. članak [[Milan Kangrga]])''. Sredinom 1970-ih godina izlaženje [[Praxis (časopis)|časopisa Praxis]] bilo je potiho onemogućeno. U Zagrebu su zadržali položaj na [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu]], dok su u Beogradu s fakulteta izbačeni, ali su zadržali pozicije i utjecaj u nekim drugim ustanovama. Njihov je utjecaj i u Zagrebu i u Beogradu ostao ograničen na uzak krug intelektualaca i studenata. === Kritika nacionalizma === Bili su žestoki kritičari [[nacionalizam|nacionalizma]]. Nacionalizam, po njihovoj kritici, propovijeda ukorijenjenost čovjeka u tradiciji i u kolektivnom, čineći ga tako nesposobnim za slobodu. Čovjek se mora osloboditi svih okova tradicije, da bi mogao biti '''praktičan''' u filozofskom smislu, odnosno da bi '''revolucija''' bila moguća; a nacionalizam je za taj cilj osobito opasan. Sa stajališta [[konzervativizam|konzervativnog]] svjetonazora, čak i sasvim umjerenog, neminovna je kritika da je tako radikalno "oslobođen" i "razotuđen" pojedinac ostao usamljen, lišen prirodnih veza s drugima, bez kojeg ni istinska sloboda pojedinca nije moguća. Godine 1970-1971. došli su u sukob s nacionalnim pokretom u Hrvatskoj ([[Hrvatsko proljeće]]). Kada je taj pokret ugušen, unatoč načelnoj osudi političkih progona nisu s progonjenim kolegama iskazali solidarnost. Krajem 1980-ih u Srbiji se [[Mihajlo Marković]] se predao pred valom srpskog šovinizma i postao njegov zagovornik i ideolog. Neko vrijeme bio predsjednik tzv [[Treća Jugoslavija|Treće Jugoslavije]] u [[Slobodan Milošević|Miloševićevom režimu]]. Na liniji srpskog šovinizma također se angažirao [[Ljubomir Tadić]], ali u tadašnjoj oporbi Miloševiću. Time su potpuno odbacili svoje nekadašnje opredjeljenje za slobodu pojedinca od svih tradicionalnih, kolektivističkih i ideoloških okova. Drugi su beogradski intelektualci praxisovskog kruga, kao [[Nebojša Popov]] i [[Zagorka Golubović]], ostali vjerni svojem antinacionalističkom uvjerenju. Oni i njihovi studenti i sljedbenici bili su aktivni u građanskim inicijativama i nevladinim organizacijama kao [[Centar za antiratnu akciju]] i [[Helsinški odbor Srbije]], slično kao u Hrvatskoj, te u marginalnoj stranci [[Građanski savez Srbije]]. == Današnji utjecaj == Nakon raspada [[SFRJ]] i uspostave samostalne Hrvatske, praxis-filozofija je zanemarena i uglavnom zaboravljena (ili se nastoji na zaboravu) i javno nerelevantna. Mlađi praxisovci sačuvali su pozicije na [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu (vidi gore, [[Praxis filozofija#Mlađa generacija|Mlađa generacija]]) i u drugim ustanovama, ali oni više ne zastupaju osnovne postavke praxis-filozofije. Stariji praxisovci pomrli su ili u penziji i nisu više, osim Kangrge, bili javno aktivni. === Milan Kangrga === U Hrvatskoj, tijekom 1990-ih i početkom 2000-ih od još živih praxisovaca prve generacije javno nastupa jedino [[Milan Kangrga]], držeći se dosljedno pozicije kritike i prezira svakog [[nacionalizam|nacionalizma]], kako hrvatskog, tako i srpskog. Tvrdi da su sve jugoslavenske nacije podjednako još na "predgrađanskom", plemenskom nivou, te da nacionalist još uopće nije pravo ljudsko biće, sposobno za slobodu; ista kritika bila je upućivana i jugoslavenskom unitarizmu. === Nova ljevica, društveni pokreti i nevladine organizacije === Praxisovci su u doba komunizma bili optuživani kao revizionisti, koji su napustili marksizam u korist subjektivističke filozofije; i ta je optužba u bitnom bila točna. Njihovo strasno pisanje o slobodi i stvaralaštvu može biti inspirativno za pojedinca, i u tome i danas imaju utjecaja na pojedince iz mlađih generacija; može biti dobar poticaj za osobno i društveno djelovanje, ali – kako je praksa pokazala – loš je vodič za političku praksu. Politički su ostali na pozicijama tzv. [[Nova ljevica|Nove ljevice]] iz 1960-ih godina (koja je do izražaja došla u političkoj pobuni [[1968.]]), koja teži "epohalnom" djelovanju na širokom planu ("univerzalno" djelovanje u gore navedenoj [[Gajo Petrović|Petrovićevoj]] definiciji prakse), pa nema strpljenja za detalje i finese, niti odgovarajućeg kategorijalnog aparata za analizu složenijih kretanja. Zato nisu mogli uspostaviti vezu s novim mentalitetom koji se 1970-ih i 1980-ih javlja u [[novi društveni pokreti|novim društvenim pokretima]] i strankama [[zeleni]]h, koji otvaraju nove teme: ekološka kriza, odnosi među spolovima, nenasilni odgoj isl. Izuzetak je [[Rudi Supek]], koji je [[1973.]] izdao značajnu knjigu ''Ova jedina zemlja'' posvećenu [[ekologija|ekološkoj]] krizi; drugi filozofi ljevice u to doba ekološku problematiku kao "buržoasku podvalu da se otupi revolucionarna oštrica radničke klase". Neki su se njihovi studenti međutim snažno angažirali u borbi za ljudska prava, ekološkom i feminističkom pokretu, antiratnom pokretu i sl, i danas su prisutni u [[nevladine organizacije|nevladinim organizacijama]] (udrugama) u Hrvatskoj. == Unutrašnje poveznice == *[[Historija i povijest u praxis filozofiji]] *[[Socijalistička radnička partija Hrvatske]] == Literatura == '''Izravno navođena''': *[[Karl Marx|Marx, Karl]] i [[Friedrich Engels|Engels, Friedrich]]: ''[[Rani radovi (Marx i Engels)|Rani radovi]]'' *[[Gajo Petrović|Petrović, Gajo]]: ''Praksa/istina'', Zagreb: Kulturno-prosvjedni sabor Hrvatske i "Kulturni radnik", 1986 == Vanjske poveznice == *[http://www.marxists.org/srpshrva/subject/praxis/index2.htm Arhiva Praxisa] *[https://web.archive.org/web/20100713181626/http://praxis.anarhija.org/index.php/Glavna_strana Opsežnija arhiva Praxisovih tekstova] *[https://praxis.memoryoftheworld.org/#/books/ Digitalizirana arhiva časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190626160623/https://praxis.memoryoftheworld.org/#/books/ |date=26. lipnja 2019. }} *[https://arhiv.rosalux.rs/userfiles/files/Praxis_online.pdf Dragomir Olujić Oluja i Krunoslav Stojaković (ur.), "Praksis: Društvena kritika i humanistički socijalizam"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200322173522/https://arhiv.rosalux.rs/userfiles/files/Praxis_online.pdf |date=22. ožujka 2020. }}, Beograd, 2012. [[Kategorija:Filozofija u Hrvatskoj]] 8ztamlu5ql3ip7bdvaftdlpa1murfco Romantizam 0 45068 7573962 7487545 2026-08-11T06:06:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573962 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|16. tjedan 2022.}} {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 <!-- Image 1 --> | image1 =Caspar David Friedrich - Wanderer above the sea of fog.jpg | alt1 = | caption1 = [[Caspar David Friedrich]], ''[[Lutalica iznad mora magle]]'', 1818. <!-- Image 2 --> | image2 = Ferdinand-Victor-Eugène Delacroix, French - The Death of Sardanapalus - Google Art Project.jpg | alt2 = | caption2 = [[Eugène Delacroix]], ''[[Sardanapalova smrt]]'', 1827., orijentalistička tema ovog ulja na platnu inspirirana je [[Lord Byron|Byronovim]] djelom ''Sardanapal''. <!-- Image 3 --> | image3 = Philipp Otto Runge - Der Morgen.jpg | alt3 = | caption3 = [[Philipp Otto Runge]], ''Jutro'' (''Der Morgen''), 1808. }} '''Romantizam''' je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. U većini zemalja dosegao je vrhunac u razdoblju od [[1800.]] do [[1850.]] Djelomično je nastao kao reakcija na [[Industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]],<ref>{{cite web |author=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/eb/article-9083836 |title='&#39;Romanticism'&#39;. pristupljeno 30. siječnja 2008., izvor: Encyclopædia Britannica Online |publisher=Britannica.com |accessdate=2010-08-24}}</ref> društvene i političke norme iz doba [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] i znanstvenu [[racionalizacija|racionalizaciju]] prirode.<ref name="Casey">{{cite web |last=Casey |first=Christopher |date=2008-10-30 |title="Grecian Grandeurs and the Rude Wasting of Old Time": Britain, the Elgin Marbles, and Post-Revolutionary Hellenism |work=Foundations. Volume III, Number 1 |url=http://ww2.jhu.edu/foundations/?p=8 |accessdate=2014-05-14 |archive-date=13. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090513053304/http://ww2.jhu.edu/foundations/?p=8 |url-status=bot: unknown }}</ref> Najizraženiji je u likovnoj umjetnosti, glazbi i književnosti, ali imao je i velik utjecaj na [[historiografija|historiografiju]],<ref>David Levin, ''History as Romantic Art: Bancroft, Prescott, and Parkman'' (1967.)</ref> obrazovanje<ref>Gerald Lee Gutek, ''A history of the Western educational experience'' (1987.), poglavlje 12</ref> i [[prirodoslovlje]].<ref>Ashton Nichols, "Roaring Alligators and Burning Tygers: Poetry and Science from William Bartram to Charles Darwin," ''Proceedings of the American Philosophical Society'' 2005. 149(3): str. 304. – 315.</ref> Imao je također značajan i složen utjecaj na politiku te je, premda je većina razdoblja romantizma karakterizirao [[liberalizam]] i [[radikalizam]], njegov dugoročan i najznačajniji učinak bio rast [[nacionalizam|nacionalizma]]. Ovaj je pokret isticao intenzivne [[emocije]] kao jedini autentični izvor [[estetika|estetskog]] doživljaja naglašavajući na osjećaje kao što su [[strah]]ovanje, [[strava i užas|stravu i užas]] te [[strahopoštovanje]] posebice ono što se doživi suočavanjem s novim estetskim kategorijama poput uzvišenosti i ljepote prirode. Smatrao je [[narodna umjetnost|narodnu umjetnost]] i drevne običaje plemenitima, ali je također jako cijenio spontanost, primjerice ''[[impromptu]]'' u glazbi. U suprotnosti s idealima [[Racionalizam|racionalizma]] u [[Klasicizam|klasicizmu]], romantizam je ponovo oživio [[medievalizam]]<ref>Núria Perpinyà, [http://www.logos-verlag.de/cgi-bin/buch/isbn/3794 Ruins, Nostalgia and Ugliness. Five Romantic perceptions of Middle Ages and a spoon of Game of Thrones and Avant-garde oddity]. Berlin: Logos Verlag. 2014.</ref> naglašavajući umjetničke i narativne elemente, općenito percipirane kao autentično srednjovjekovne, u pokušaju bijega od pojava kao što je rast broja stanovnika, ubrzana [[urbanizacija]] i [[industrijska revolucija]]. Premda je romantizam proizašao iz njemačkog pokreta ''[[Sturm und Drang]]'' koji je naglašavao intuiciju i emocije iznad prosvjetiteljskog racionalizma, neposredni faktori utjecaja bili su i događaji i [[Ideologija|ideologije]] proizašle iz [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Romantizam je jako cijenio dosege ''herojskih'' individualista i umjetnika čiji su primjeri jako utjecali na oplemenjivanje društva. Promicao je maštu pojedinca kao kritički autoritet i instrument povećanja slobode naspram klasičnih obrazaca oblikovanja u umjetnosti. U prikazu ideja romantizma postojalo je jako pribjegavanje povijesnoj i prirodnoj neizbježnosti ''[[Zeitgeist]]u''. U drugoj polovici 19. stoljeća pojavio se pokret [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] kao dijametralna suprotnost romantizmu.<ref>"'osobita stvar,' nastavlja Bazarov, 'ovi smiješni stari romantičari! Dovedu svoj nervni sistem u stanje uzrujanosti i tada je, naravno, njihova ravnoteža rastrojena.'" ([[Ivan Turgenjev]], ''[[Očevi i sinovi]]'', poglavlje 4 [1862.])</ref> Propadanje romantizma u tom razdoblju bilo je povezano s višestrukim društvenim procesima, od političkih promjena do širenja nacionalizma. ==Definicija romantizma== ===Osnovne karakteristike=== Definiranju prirode romantizma moguće je prići iz početne pozicije primarne važnosti slobodnog izražaja osjećaja umjetnika. Važnost koju romantičari daju emocijama dobro se može sažeti u opasci njemačkog slikara [[Caspar David Friedrich|Caspara Davida Friedricha]] da su "umjetnikovi osjećaji njegov zakon".<ref>Novotny, 96</ref> Za [[William Wordsworth|Williama Wordswortha]], pjesma bi trebala započeti kao "spontana poplava jakih osjećaja," koje pjesnik kasnije "u miru prikupi," evocirajući novi, ali pripadajući osjećaj kojeg kasnije oblikuje u umjetnost.<ref>Iz uvoda 2. izdanja ''[[Lyrical Ballads]]'' citat Day, 2</ref> Kako bi se izrazili ti osjećaji, smatra se da sadržaj umjetnosti mora proizaći iz umjetnikove mašte, sa što manje miješanja od strane "umjetnih" pravila koja bi dirigirala kakvo bi djelo trebalo biti. [[Samuel Taylor Coleridge]] i drugi vjerovali su da postoje prirodne zakonitosti kojima će mašta, bar mašta dobrog kreativnog umjetnika, nesvjesno poteći ka umjetničkoj [[inspiracija|inspiraciji]] koja će spontano sve učiniti.<ref>Day, 3</ref> Isto kao i pravila, smatra se da i utjecaj modela drugih radova sprječava maštu stvaratelja, tako da [[originalnost]] postaje esencijalna. Koncept [[genije|genija]] ili umjetnika koji je sposoban stvoriti vlastito originalno djelo kroz proces "kreacije ni iz čega" ključan je u romantizmu, a najgori grijeh je stvarati po obrascu prethodnih radova.<ref name="Ruthven01p40">Ruthven (2001) str.40. citat: "Ideologija romantizma je literarno autorstvo, koje shvaća literarno djelo kao autonomni objekt kojeg je stvorio individualac genije."</ref><ref name="Spearing87">Spearing (1987) citat: "Može nam se činiti začuđujućim, pošto živimo nakon što je romantizam transformirao stare ideje o književnosti, da se u srednjem vijeku autoritet cijenio više od originalnosti."</ref><ref name="Eco94">Eco (1994.) str. 95. citat: {{citat|Veći dio umjetnosti je bio i je repetitivan. Koncept apsolutne originalnosti je suvremen, rođen za vrijeme romantizma; klasična umjetnost je u velikoj mjeri serijska, a "moderna" avangarda (iz početka ovog vijeka) izazvala je ideju romantizma o "kreaciji iz ničega", tehnikama kolaža, brkovima na Mona Lisi, umjetnosti radi umjetnosti i tako dalje.}}</ref> Ova se ideja često naziva "romantična originalnost."<ref>Waterhouse (1926), throughout; Smith (1924); Millen, Jessica ''Romantic Creativity and the Ideal of Originality: A Contextual Analysis'', in [http://eview.anu.edu.au/cross-sections/vol6/pdf/ch07.pdf ''Cross-sections'', The Bruce Hall Academic Journal – Volume VI, 2010 PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314220913/http://eview.anu.edu.au/cross-sections/vol6/pdf/ch07.pdf |date=14. ožujka 2016. }}; Forest Pyle, The Ideology of Imagination: Subject and Society in the Discourse of Romanticism (Stanford University Press, 1995) str.28.</ref> [[Datoteka:William Blake - Songs of Innocence and of Experience, Plate 35, "The Little Girl Found" (Bentley 36) - Google Art Project (cropped).jpg|lijevo|mini|[[William Blake]], ''Pronađena mala djevojčica'', iz zbirke pjesama "Pjesme nevinosti i iskustva" (''[[Songs of Innocence and Experience]]''), 1794.]] Iako nije ključno za romantizam, ali ipak toliko rašireno da postaje normom, je jako vjerovanje i interes u važnost prirode. Posebno je, međutim, važan utjecaj prirode na umjetnika u trenutku kad je njome okružen, po mogućnosti u samoći. U suprotnosti s uglavnom vrlo društvenom umjetnošću razdoblja [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], romantičari su bili nepovjerljivi prema društvenom svijetu i imali su tendenciju vjerovati da je bliski kontakt s prirodom mentalno i moralno zdraviji. Romantična umjetnost obraća se svojoj publici s onim što je smišljeno kao osobni umjetnikov osjećaj. Stoga, u književnosti, "većina romantičnog pjesništva poziva čitatelja da identificira protagoniste sa samim pjesnikom".<ref>Day 3–4; quotation from M.H. Abrams, quoted in Day, 4</ref> Prema povjesničaru i filozofu [[Isaiah Berlin|Isaiahu Berlinu]], romantizam utjelovljuje "novi i nemirni duh, u silovitom pokušaju da provali kroz stare i sputavajuće oblike, nervoznu obuzetost vječnim promjenama unutarnjih stanja i svijesti, žudnju za neograničenim i nedefiniranim, u vječnom kretanju i promjeni, napor za povratkom na zaboravljene izvore života, strastveni napor za samozalaganjem, kako individualnim tako i kolektivnim, potragu putem sredstava izražavanja za nepomirljivom čežnjom i nedostižnim ciljevima."<ref>Berlin, 92</ref> ===Etimologija=== Grupa riječi s korijenom "roman", kao npr. [[romansa]] ili "romanički", ima složenu povijest, ali sredinom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] pridjev "''romantic''" u [[engleski jezik|engleskom]] i "''romantique''" u [[francuski jezik|francuskom jeziku]] općenito se koristio za veličanje prirodnih fenomena kao što su pejzaži i zalasci sunca, slično suvremenoj uporabi ali bez seksualnih konotacija. Primjena ovog pojma na literaturu najprije postaje uobičajena u Njemačkoj [[1790-ih]], gdje se počinje pričati o "''romantische Poesie"'' ("romantičnom pjesništvu") u krugu oko kritičara [[August Wilhelm Schlegel|Augusta]] i [[Karl Wilhelm Friedrich Schlegel|Friedricha Schlegela]], kao kontrast s "klasičnim pjesništvom", ali više u pojmovima duha nego pukog datiranja. Friedrich Schlegel u svom djelu ''Dijalog o pjesništvu'' (1800.) piše: "Tražim i nalazim romantiku među starijim modernistima, u Shakespeareu, u Cervantesu, u talijanskom pjesništvu, u onom dobu viteštva, ljubavi i priča, iz kojih su ovaj fenomen i sama ova riječ potekli."<ref>Ferber, 6–7</ref> I u francuskom i u njemačkom jeziku bliskost pridjeva romanu, u značenju prilično nove književne forme romana (duge priče), imala je ponešto učinka na značenje riječi u tim jezicima. Korištenje ovog pojma nije postalo tako brzo rašireno i vjerojatno se više širilo u Francuskoj zbog njegovog stalnog korištenja u djelu "''De L'Allemagne"'' (1813.) književnice [[Madame de Staël]], u opisu njezinih putovanja Njemačkom.<ref name="Ferber, 7">Ferber, 7</ref> U Engleskoj je [[William Wordsworth]] u uvodu svojih pjesama iz [[1815.]] pisao o "romantičnoj harfi" i "klasičnoj liri".<ref name="Ferber, 7"/> [[George Gordon Byron]] međutim [[1820.]], možda blago neiskreno piše, "Osjećam da u Njemačkoj, kao i u Italiji postoji velika borba oko onoga što oni zovu 'klasično' i 'romantično', pojmovi koji se u Engleskoj ne koriste kao klasifikacija, bar prije nego što sam je napustio prije četiri ili pet godine".<ref>Christiansen, 241</ref> Tek od [[1820-ih]] romantizam sebe definira pod tim pojmom, dok [[1824.]] godine [[Francuska akademija]] povlači potpuno neučinkovit potez izdajući dekret kojim ga osuđuje u literaturi.<ref>Christiansen, 242.</ref> ===Vremensko razdoblje=== Razdoblje kojeg zovemo romantizam vremenski se jako razlikuje od države do države, kao i između različitih umjetničkih medija i područja razmišljanja. [[Margaret Drabble]] ga je opisala odnoseći se na područje književnosti kao približno razdoblje "između [[1770.]] i [[1848.]]",<ref>u svojem članku u ''Oxford Companion'', citat Day, 1</ref> s nekoliko slučajeva mnogo ranijih od [[1770.]] [[M. H. Abrams]] ga je u engleskoj književnosti smjestio između [[1789.]] ili [[1798.]] (ova posljednja godina se smatra tipičnom za njegov početak) i razdoblja oko [[1830.]], što je nešto kasnije nego kod ostalih kritičara.<ref>Day, 1–5</ref> Ostali su predlagali raspon od [[1780.]] do [[1830.]]<ref>{{Cite book |title=British Literature 1780-1830 |last=Mellor |first=Anne |publisher=Harcourt Brace & Co./Wadsworth |year=1996 |isbn=978-1413022537 |location=NY |last2=Matlak |first2=Richard}}</ref> U drugim područjima i drugim zemljama razdoblje romantizma je vremenski značajno različit. Smatra se da se glazbeni romantizam, primjerice, ugasio kao prevladavajuća umjetnička struja tek oko [[1910.]], ali u ekstremnoj interpretaciji kompozicija "''Četiri posljednje pjesme"'' ([[njemački|njem.]]: "''Vier letzte Lieder"'') [[Richard Strauss|Richarda Straussa]] opisana je stilistički kao "kasnoromantična", a komponirana je tek [[1946.]] – [[1948.]]<ref>Edward F. Kravitt, ''[http://books.google.co.uk/books?id=WpR6Ja9eQzYC&pg=PA47&dq=%22Four+Last+Songs%22+%22Late+Romantic%22&hl=en&sa=X&ei=FC92T8K_JIWA8gPP3JCeDQ&ved=0CEAQ6AEwAQ#v=onepage&q=%22Four%20Last%20Songs%22%20%22Late%20Romantic%22&f=false The Lied: Mirror of Late Romanticism]'' (New Haven and London: Yale University Press, 1996): 47. ISBN 0-300-06365-2.</ref> Međutim, u većini područja razdoblje romantizma smatra se gotovim oko [[1850.]] ili prije. Rano razdoblje romantizma bilo je vrijeme rata, najprije [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ([[1789.]] – [[1799.]]), kasnije i [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] do [[1815.]] Ovi su ratovi poslužili kao pozadina romantizmu, zajedno s političkim i društvenim nemirima koji su se u to vrijeme zbivali.<ref name="ReferenceA">Reidhead et al., "Norton Anthology of English Literature,"The Romantic Period – Volume D" (W.W. Norton & Company Ltd.) 2006.</ref> Prema riječima jednoga od pripadnika, [[Alfred de Vigny|Alfreda de Vignya]], ključna generacija francuskih romantičara rođenih između [[1795.]] i [[1805.]] "začeta je između bitaka i pohađala je školu praćena zvukom bubnjeva".<ref>Johnson (1991), str. 147, citat</ref> ===Kontekst i mjesto u povijesti=== Preciznija karakterizacija i specifičnija definicija romantizma bila je predmetom debata na područjima povijesti ideja i [[Književna povijest|povijesti književnosti]] tokom cijelog [[20. stoljeće|20. stoljeća]], ali bez da se postigne veći konsenzus. Općenito je prihvaćeno da je romantizam bio dijelom [[protuprosvjetiteljstvo|protuprosvjetiteljstva]], reakcije protiv [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Njegov odnos prema [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]] koja se zbila u vrlo ranoj fazi ovog razdoblja je značajan, ali jako ovisi o geografiji i pojedinačnim reakcijama. Većina romantičara bila je uglavnom progresivna u svom nazoru, ali značajan broj bio je ili je kasnije razvio konzervativni nazor<ref>Day, 1–3; ultrakonzervativni romantičar bio je [[Joseph de Maistre]], ali mnogi romantičari, npr. Wordsworth, kretali su se iz mladenačkog radikalizma prema konzervativnom nazoru starijih godinama. [[Samuel Palmer]] je jedini objavio tekst koji se protivio ukidanju tzv. ''[[Corn Laws]]''.</ref> i nacionalizam je u mnogim zemljama bio čvrsto povezan s romantizmom, kao što je niže obrazloženo. Prema viđenju Isaiaha Berlina, romantizam je u filozofiji i povijesti ideja narušio stoljeće dugu tradiciju racionalnosti na [[Zapadni svijet|Zapadu]], kao i ideju o moralnom apsolutu i dogovorenim vrijednostima, donoseći tako "nešto kao otapanje same ideje o objektivnoj istini".<ref>Berlin, str. 57.</ref> To je dovelo ne samo do nacionalizma, nego i do [[fašizam|fašizma]] i [[totalitarizam|totalitarizma]], od kojih će se društvo postupno oporaviti tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>Nekoliko Berlinovih djela koja obrađuju ovu temu prikupljena su u referencirani rad.Vidi: Berlin, 34-47, 57-59, 183-206, 207-237.</ref> Berlin tvrdi da prema mišljenju romantičara, <blockquote>ono što je bitno u etici, politici, i estetici je autentičnost i iskrenost potrage za unutarnjim ciljevima i podjednako se odnosi i na individue i na grupe - države, nacije ili pokrete. To je najvidljivije u estetici romantizma, prema kojoj je ideja idealnih modela, platonske vizije idealne ljepote koju umjetnik nastoji prenijeti, doduše nesavršeno, na platno ili zvuk, zamijenjeno strastvenim vjerovanjem u duhovnu slobodu i individualnu kreativnost. Slikar, pjesnik ili skladatelj ne drže jednostavno ogledalo prirodi, svakako idealno, ali izmišljeno; oni ne oponašaju (doktrina mimeze), već stvaraju ne samo način nego i cilj kojeg slijede; ovi ciljevi predstavljaju samoizražavanje umjetnikove jedinstvene, unutarnje vizije, koju ako stave sa strane kao odgovor na pitanja nekog "vanjskog" glasa — crkve, države, javnog mnijenja, obiteljskih prijatelja, arbitara ukusa to se smatra činom izdaje jedinoga što opravdava postojanje onih koji su u bilo kojem smislu kreativni.<ref>Berlin, 57-58</ref></blockquote> [[Datoteka:John William Waterhouse The Lady of Shalott.jpg|lijevo|mini|300px|[[John William Waterhouse]], ''[[Dama od Shallotta]]'', 1888., prema pjesmi [[Alfred Tennyson|Alfreda Tennysona]]; kao mnoge druge [[Viktorijansko doba|viktorijanske]] slike, romantična je, ali ne spada u romantizam.]] [[Arthur Lovejoy]] je u svom eseju "Povijest ideja" ("''History of Ideas"'') (1948.) pokušao prikazati teškoću definiranja romantizma, dok neki znanstvenici vide romantizam u biti kao kontinuum sa sadašnjošću. [[Robert Hughes]] ga smatra početnim trenutkom [[modernost]]i,<ref>[http://www.worldandi.com/newhome/public/2004/february/bkpub1.asp Linda Simon ''The Sleep of Reason'' by Robert Hughes]</ref> a neki mislioci kao [[Chateaubriand]], '[[Novalis]]' i [[Samuel Taylor Coleridge]] vide u njemu početak tradicije otpora [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskom]] racionalizmu: [[protuprosvjetiteljstvo]]<ref>''Three Critics of the Enlightenment: Vico, Hamann, Herder'', Pimlico, 2000. ISBN 0-7126-6492-0 je jedna od mnogih [[Isaiah Berlin|Berlinovih]] publikacija o prosvjetiteljstvu i njegovi su neprijatelji puno učinili da populariziraju koncept protuprosvjetiteljstva koji se karakterizira, [[Relativizam|relativistički]], [[Racionalizam|anti-racionalistički]], [[Vitalizam|vitalistički]] i organski</ref><ref>Darrin M. McMahon, "The Counter-Enlightenment and the Low-Life of Literature in Pre-Revolutionary France" ''Past and Present'' br. 159 (maj 1998:77–112) str. 79 bilješka 7.</ref> koji je najtješnje bio vezano za [[njemački romantizam]]. Raniju definiciju dao je [[Charles Baudelaire]]: "Romantizam se ne nalazi ni u izboru subjekta ni u točnoj istini, već u tragu osjećaja."<ref>{{cite web |url=http://fr.wikisource.org/wiki/Salon_de_1846_%28Curiosit%C3%A9s_esth%C3%A9tiques%29#II._.E2.80.94_Qu.E2.80.99est-ce_que_le_romantisme.3F |title=Baudelaire's speech at the "Salon des curiosités Estethiques |language=fr |publisher=Fr.wikisource.org |accessdate=2010-08-24}}</ref> Kraj romantizma u nekim je područjima označen pojavom novog stila [[Realizam|realizma]], koji je obuhvatio književnost, posebno roman i dramu, slikarstvo, čak i glazbu preko opere [[Verizam|verizma]]. Ovaj su pokret predvodili [[Balzac]] i [[Flaubert]] u književnosti i [[Courbet]] u slikarstvu, ali su i [[Stendhal]] i [[Goya]] bili važni začetnici realizma u svojim medijima. Stil romantizma, sad već uspostavljen kao uhodan i siguran stil protiv čega su se realisti bunili, nastavlja međutim prosperirati i razvijati se u mnogim područjima sve do kraja stoljeća i kasnije. Glazbena djela nastala nakon [[1850.]] neki stručnjaci nazivaju "kasnoromantičkim", drugi "neoromantičkim" ili "postromantičkim", ali u drugim poljima ovi se termini ne koriste. Na engleskom govornom području pojam "viktorijanski" je u književnosti i slikarstvu dovoljan da karakterizira ovo razdoblje, bez dodatne terminologije. Ranoromantični vizionarski optimizam i vjerovanje da je svijet u procesu velikih promjena i poboljšanja, u sjevernoj Europi kasnije je gotovo nestao i neke grane umjetnosti postale su konvencionalno političke i polemičke, pošto su se kreatori pokreta u tom području polemički angažirali protiv društva kakav je bio. U drugim zemljama, uključujući na vrlo različite načine i [[SAD]] i [[Rusija|Rusiju]], također je bio prisutan osjećaj o nastupajućim velikim promjenama. Prikaz jakih osjećaja u umjetnosti ostaje prioritetan, kao i egzotični i povijesni ugođaji kojima su se romantičari isticali, ali u kasnijem razdoblju općenito se smanjilo eksperimentiranje s formom i tehnikom. Umjesto toga, eksperimentiranje je u slikarstvu zamijenila minuciozna tehnika, kao i u [[Tennyson]]ovim pjesmama. Ako ne baš realistička, umjetnost kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bila je vrlo često ekstremno detaljna, a tadašnji autori su se ponosili dodavanjem originalnih detalja oko kojih se rani romantičari nisu zamarali. Mnoge ideje romantizma o prirodi i svrsi umjetnosti, osim zbog istaknute važnosti originalnosti, nastavile su biti važne i kasnijim generacijama i često su bile temelj modernim nazorima, usprkos opiranju nekih teoretičara. ==Književnost romantizma== {{Glavni|Književnost romantizma}} {{Periodi u književnosti}} [[Datoteka:Henry Wallis - The Death of Chatterton.jpg|lijevo|mini|[[Henry Wallis]], ''[[Chattertonova smrt]]'' (1856.). Prikaz događaja iz [[1770.]]: samoubojstvo trovanjem sedamnaestogodišnjeg pjesnika [[Thomas Chatterton|Thomasa Chattertona]]]] Romantizam u književnosti bio je obilježen kritikom prošlog umjetničkog razdoblja, razvio je kult "osjetljivosti" s posebnim naglaskom na osjetljive pojedince, žene i djecu, na osjećaju usamljenosti umjetnika ili pripovjedača, te na štovanju prirode. Osim toga, mnogi su autori romantizma, kao [[Edgar Allan Poe]] i [[Nathaniel Hawthorne]], temeljili svoja djela na tematici nadnaravnog/[[okultizam|okultnog]] i na čovječjoj [[psihologija|psihologiji]]. Romantizam gleda na [[satira|satiru]] kao na nešto nedostojno pažnje, što je ostalo prisutno kao predrasuda do današnjih dana.<ref>Sutherland, James (1958.) [http://books.google.com/books?id=4kc4AAAAIAAJ&pg=PA1 ''English Satire''] str.1. Postoji nekoliko iznimki, najpoznatiji od njih je Bayron, koji je koristio satiru u nekoliko svojih najvažnijih djela. Bloom, str. 18.</ref> Preteče romantizma u engleskom pjesništvu nalazimo još sredinom [[18. stoljeće|18. stoljeća]], primjerice [[Joseph Warton|Josepha Warthona]] (upravnika [[Winchesterski koledž|Winchesterskog koledža]]) i njegovog brata [[Thomas Warton|Thomasa Wartona]], profesora pjesništva na [[Sveučilište u Oxfordu|Oksfordskom sveučilištu]].<ref name="John Keats page 106">John Keats. By Sidney Colvin, str. 106. Elibron Classics</ref> Joseph je uvijek tvrdio da su inventivnost i imaginacija osnovne karakteristike pjesnika. [[Thomas Chatterton]] općenito se smatra prvim pjesnikom romantizma na engleskom govornom području.<ref name="Thomas Chatterton 1971, page 11">Thomas Chatterton, Grevel Lindop, 1972, Fyffield Books, str. 11.</ref> Škotski pjesnik [[James Macpherson]] utjecao je na razvoj romantizma i međunarodnim uspjehom svog ciklusa pjesama o [[Ossian]]u objavljenih [[1762.]], koje su inspirirale [[Goethe]]a i mladog [[Walter Scott|Waltera Scotta]]. Prvi [[Gotička fikcija|gotički roman]], "Otrantski dvorac" ("''The Castle of Otranto"'') objavio je [[Horace Walpole]] [[1764.]] To je bio važan predznak ove struje romantizma, koja je davala naglasak na užasu i opasnosti i na egzotičnom pitoresknom ambijentu, što je reflektiralo i Walpoleovu ulogu arhitekta u oživljavanju [[gotika|gotičke]] arhitekture. "''Tristram Shandy"'', roman englesko-irskog pisca [[Laurence Sterne|Laurencea Sternea]] ([[1759.]] – [[1767.]]) prezentira engleskoj književnoj publici čudljivu inačicu antiracionalnog [[sentimentalistički roman|sentimentalističkog romana]]. ===Njemačka=== [[Datoteka:Des Knaben Wunderhorn III (1808).jpg|mini|Naslovnica trećeg sveska njemačkih pjesama ''[[Des Knaben Wunderhorn]]'' (hrv. "Dječakov čarobni rog") iz [[1808.]]]] Za rani njemački utjecaj u razdoblju romantizma najviše je zaslužan [[Johann Wolfgang von Goethe]] sa svojim romanom ''[[Patnje mladog Werthera|"Patnje mladog Werthera]]"'' iz [[1774.]], toliko da su mladići diljem Europe oponašali protagonista romana, mladog umjetnika s vrlo osjetljivim i strasnim temperamentom. U to je vrijeme teritorij Njemačke činilo mnoštvo malih nezavisnih država, a Goetheova djela imala su značajan utjecaj u razvoju zajedničkog [[nacionalizam|nacionalističkog]] osjećaja. Važan filozofski utjecaj u ono doba imao je njemački [[idealizam]] u djelima [[Johann Gottlieb Fichte|Fichtea]] i [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling|Friedrica Schellinga]], što je učinilo [[Jena|Jenu]] (u kojoj je živio Fichte, ali i Schelling, [[Hegel]], [[Schiller]] i braća [[Karl Wilhelm Friedrich Schlegel|Schlegel]]) središtem ranog [[njemački romantizam|njemačkog romantizma]] ("''Jenaer Romantik''"). Značajni pisci bili su [[Ludwig Tieck]], [[Novalis]] ("''Heinrich von Ofterdingen"'', 1799.), [[Heinrich von Kleist]] i [[Friedrich Hölderlin]]. [[Heidelberg]] kasnije postaje središte njemačkog romantizma, gdje su se pisci i pjesnici kao [[Clemens Brentano]], [[Achim von Arnim]] i [[Joseph Freiherr von Eichendorff]] redovito sastajali u književnim krugovima. Važni motivi njemačkog romantizma su putovanja, priroda, i [[nordijska mitologija|nordijski mitovi]]. Kasniji njemački romantizam, primjerice, [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|Hoffmanov]] "''Der Sandmann"'' ("Pjeskar") iz [[1817.]], i [[Joseph Freiherr von Eichendorff|Eichendorffova]] "''Das Marmorbild"'' ("Mramorna statua") iz [[1819.]], bili su mračniji u svojim motivima i sadržavali su elemente [[gotički roman|gotičke pripovjetke]]. Važnost dječje nevinosti, važnost imaginacije, i rasne teorije u romantizmu, sve to kombinirano, dalo je prije svega u Njemačkoj jedinstvenu važnost [[narodna književnost|narodnoj književnosti]], neklasičnoj [[mitologija|mitologiji]] i [[dječja književnost|dječjoj književnosti]]. Brentano i von Arnim bili su značajni književnici koji su zajedno objavili zbirku narodnih priča u stihovima "''Des Knaben Wunderhorn"'' ("Dječakov čarobni rog" ili [[kornukopija]]) (1806. – 1808.). Prva zbirka "''Kinder- und Hausmärchen"'' ("Bajki za djecu") [[Braća Grimm|braće Grimm]] objavljena je [[1812.]]<ref>{{Cite book |last=Zipes |first=Jack |year=1988 |title=The Brothers Grimm: From Enchanted Forests to the Modern World |edition=1. izdanje |publisher=Routledge |isbn=0-415-90081-6 |pages=str. 7. – 8.}}</ref> Za razliku od kasnijih djela [[Hans Christian Andersen|Hansa Christiana Andersena]], koji je objavljivao svoje izmišljene bajke na danskom jeziku od [[1835.]], ova njemačka zbirka se bar temeljila na pravim zabilježenim [[Folklor|narodnim pričama]], a braća Grimm ostaju dosljedni pripovjedačkom stilu iz prvih izdanja, iako su kasnije preradili neke dijelove. Jedan od braće, [[Jacob Grimm|Jacob]], objavljuje 1835. "''Deutsche Mythologie"'' ("Njemačka mitologija"), opširni akademski rad o njemačkoj mitologiji.<ref>{{Cite book |last=Zipes |first=Jack |year=2000 |title=The Oxford Companion to Fairy Tales |publisher=Oxford University Press |pages=str. 13.–14. i 218.–219., |isbn=978-0-19-860115-9}}</ref> Druga stilska linija prisutna u njemačkoj književnosti romantizma karakteristična je za [[Friedrich Schiller|Schillerov]] izrazito osjećajan jezik i opis fizičkog nasilja u svojoj drami "''Die Räuber"'' ("Razbojnici") iz [[1781.]] ===Engleska=== [[Datoteka:Byronharlow.jpg|mini|[[George Henry Harlow]], [[Lord Byron]] oko 1816.]] U [[Engleska književnost|engleskoj književnosti]], ključne ličnosti pokreta romantizma su skupina pjesnika u koju spadaju [[William Wordsworth]], [[Samuel Taylor Coleridge]], [[John Keats]], [[Lord Byron]], [[Percy Bysshe Shelley]], i puno stariji [[William Blake]], a nakon njih slijedi [[John Clare]], zajedno s romanopiscima [[Walter Scott|Walterom Scottom]] i [[Mary Shelley]], te esejistima [[William Hazlitt|Williamom Hazlittom]] i [[Charles Lamb|Charlesom Lambom]]. Kao početak romantizma u Engleskoj smatra se objavljivanje zbirke pjesama "Lirske balade" ("''Lyrical Ballads"'') iz 1798., koje sadrže neke od najljepših pjesma Wordswortha i Coleridgea. Većina pjesama pripada Wordsworthu, u kojima je opjevao živote siromašnih u njegovu rodnom [[Lake District]]u, ili pjesnikove osjećaje prema prirodi. Osjećaji prema prirodi su najbolje izraženi u njegovoj dugoj pjesmi "Preludij" ("''The Prelude"''), objavljenoj nakon njegove smrti. Najdulja pjesma u zbirci je Coleridgeova "Balada starog mornara" ("''The Rime of the Ancient Mariner")'' u kojoj je očigledan "gotički" aspekt engleskog romantizma i egzotični ambijent, karakterističan za mnoga djela tog doba. U razdoblju njihovog djelovanja, na tzv. "[[Jezerski pjesnici|Jezerske pjesnike]]" ("''Lake Poets"'') uglavnom se gledalo kao na marginalnu grupu radikala, iako su dobivali podršku kritičara i pisca [[William Hazlitt|Williama Hazlitta]] i drugih. [[Datoteka:Anne-Louis Girodet-Trioson 006.jpg|mini|[[Anne-Louis Girodet de Roussy-Trioson|Anne-Louis Girodet]], ''[[Chateaubriand]]'' u Rimu, 1808.]] Za razliku od njih [[Lord Byron]] i [[Walter Scott]] brzo su postali slavni i svojim su djelima imali veliki utjecaj u cijeloj Europi koja su eksperimentirala dramatičnošću i nasiljem u egzotičnom i povijesnom ozračju. Goethe je rekao za Byrona: "bez sumnje, najveći genij našeg stoljeća".<ref>Christiansen, 215.</ref> Scott je dosegao gotovo trenutni uspjeh dugom narativnom pjesmom ''[[The Lay of the Last Minstrel]]'' iz 1805., zatim i [[epika|episkom pjesmom]] "''Marmion"'' iz 1808. Događaji tih pjesama smješteni su u daleku škotsku prošlost, već prije opisanu u ''Ossianu''. Byron je imao sličan uspjeh s prvim dijelom "Hodočašće Childea Harolda" ("''Childe Harold's Pilgrimage"'') iz 1812. Objavljuje zatim četiri "Turske priče", sve u obliku dugih pjesama, prva od kojih je "''The Giaour"'' iz 1813., napisane tijekom njegovih putovanja kojima je obišao i Europu pod [[Osmansko Carstvo|otomanskom]] vladavinom. U to je doba "orijentalizirao" teme svojih pjesama, što je unijelo varijacije u klasičnu sliku "[[bajronovski junak|bajronovskog junaka]]". Scott je u međuvremenu svojim romanom "''Waverley"'' osnažio sam koncept [[Povijesni roman|povijesnog romana]]. Radnja romana smještena je u [[1745.]] u vrijeme [[Jacobitski ustanak|Jakobitskog ustanka]]. Djelo je imalo ogroman uspjeh s velikom zaradom, a nakon njega slijedilo je još dvadeset romana, tzv. "''Waverley Novels''" u sljedećih 17 godina, čija radnja seže u prošlost do [[križarski ratovi|križarskih ratova]]. Scott je proučavao prošlost u svrhu pisanja svojih romana do mjere koja se prije nije viđala u književnosti.<ref>Christiansen, 192–196</ref> Za razliku od Njemačke, romantizam u engleskoj književnosti bio je vrlo malo povezan s nacionalizmom. Na romantičare se često gledalo s nepovjerenjem zbog njihovih simpatija prema idealima [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], čiji je kolaps i zamjena s [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovom]] diktaturom bio pravi šok za sam pokret. Iako njegovi romani slave škotski identitet i povijest, Skot je bio uvjereni unionist. Mnogi su autori provodili mnogo vremena putujući, a jedno poznato druženje Byrona i [[Percy Bysshe Shelley|Shelleya]] na obalama [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] 1816. rezultiralo je stvaranjem utjecajnog romana ''[[Frankenstein]]'' Shelleyjeve buduće supruge [[Mary Shelley]] i [[novela|novele]] "''The Vampyre"'' Byronovog liječnika [[John William Polidori|Johna Williama Polidorija]]. Iako postoje suvremeni kritičari koji ga podržavaju, kao na primjer [[Georg Lukács]], Scottovi romani danas se doživljavaju u svjetlu mnogih kasnijih djela koji su na njima utemeljeni, kao "''Lucia di Lammermoor"'' [[Gaetano Donizetti|Gaetana Donizettija]] i [[Vincenzo Bellini|Bellinijevih]] "''I puritani"'' (oba objavljena 1835.). Byron se danas najviše pamti po svojim kratkim tekstovima pjesama i uglavnom neromantičnoj prozi, pogotovo u njegovim pismima, te njegovoj nedovršenoj [[satira|satiri]] "''Don Juan"''.<ref>Christiansen, 197–200</ref> Za razliku od drugih romantičara, Byronov javnosti široko objavljen privatni život bio je ravan njegovim djelima i njegova smrt od bolesti u 36. godini života [[1824.]] godine dok je potpomagao [[Grčki rat za nezavisnost]] čini se danas prikladnim romantičnim krajem, što dodatno učvršćuje legendu o njemu.<ref>Christiansen, 213–220</ref> Keats 1821. i Shelley 1822. umiru u Italiji, Blake (gotovo u 70. godini) umire 1827., a Coleridge uglavnom prestaje pisati u 1820-ima. Wordsworth je 1820-ih bio vrlo cijenjen i poštovan, ali relativno je malo pisao. Smatra se da je razdoblje romantizma u engleskoj književnosti završilo 1820-ih, iako su mnogi autori u sljedećim desetljećima promicali romantične ideje. Najznačajniji romanopisac na engleskom jeziku u razdoblju vrhunca romantizma, osim Waltera Scotta, bila je [[Jane Austen]]. Njezin uglavnom konzervativni nazor imao je malo toga zajedničkog s njezinim suvremenicima romantičarima. Čvrsto je vjerovala u pristojnost i društvena pravila, iako se nazire kritika istih u nekom djelima, pogotovo u "''Mansfield Park"'' (1814.) i "''Uvjerenje''" ("''Persuasion"'') (1817.).<ref>Christiansen, 188–189</ref> Međutim, sredinom 19. stoljeća pojavljuju se romani u jasnom romantičnom stilu [[Sestre Brontë|triju sestara Brontë]], od kojih su najznačajniji "''Jane Eyre"'' autorice [[Charlotte Brontë]] i "''Orkanski visovi''" (''"Wuthering Heights"'') mlađe sestre [[Emily Brontë]], svi objavljeni 1847. Byron, Keats i Percy Shelley pisali su i dramska djela, ali s malim uspjehom u Engleskoj. Shelleyeva drama ''"The Cenci"'' vjerojatno je najbolje napisano dramsko djelo, ali nije se izvodilo u engleskim kazalištima čitavo stoljeće nakon njegove smrti. Byronova djela, zajedno s prilagodbom svojim pjesama i Scottovih romana u dramska djela, bili su puno popularniji u kontinentalnoj Europi, pogotovo u Francuskoj, a mnogi od njih su kasnije bili adaptirani u opere i izvode se do današnjih dana. Iako ondašnji pjesnici nisu imali mnogo uspjeha u engleskim kazalištima, ovo je razdoblje ušlo u legendu [[Shakespeare]]ovim izvedbama i vraćanju izvornim tekstovima uklanjanjem [[Augustinska književnost|augustinskih]] "poboljšanja". Najveći glumac ovog razdoblja, [[Edmund Kean]], vratio je tragični kraj u "''Kralju Learu".''<ref>Bar je pokušao; Kean je glumio tragičnog Leara na vlastiti način. Publika to nije dobro prihvatila, i na žalost, vratio se na verziju [[Nahum Tate|}ahuma Tatea]] s komičnim završetkom, koji je bio standard od 1689. Vidi [[Stanley Wells]], "Introduction" from ''King Lear'' [[Oxford University Press]], 2000, str. 69.</ref> Coleridge je izjavio: “Gledati njegovu glumu je poput čitanja Shakespearea s bljeskom munja.”<ref>[[Samuel Taylor Coleridge|Coleridge, Samuel Taylor]], ''Table Talk'', 27 April 1823 in {{cite book |last1=Coleridge |first1=Samuel Taylor |last2=Morley |first2=Henry |title=Table Talk of Samuel Taylor Coleridge and The Rime of the Ancient Mariner, Christobel, &amp;c. |publisher=Routledge |location=New York |year=1884 |page=38 |url=http://books.google.com/books?id=OJIRAAAAYAAJ&pg=PA38}}</ref> ===Francuska=== Romantizam se relativno kasno razvio u [[Francuska književnost|francuskoj književnosti]], čak i kasnije nego u likovnoj umjetnosti. Preteča romantizma u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], kult osjetljivosti, bio je asociran s [[Ancien Régime|Ancien regime]], a [[Francuska revolucija]] bila je više inspiracija za strane pisce nego za one koji su je doživjeli iz prve ruke. Prva značajna ličnost bio je [[François-René de Chateaubriand]], niži aristokrat, koji je ostao [[Rojalizam|rojalist]] i za vrijeme Francuske revolucije, i vratio se u Francusku za vladavine Napoleona iz egzila u Engleskoj i Americi. S njegovim režimom također nije imao laki odnos. Njegova djela, sva u prozi, obuhvaćaju nekoliko romana kao što je vrlo utjecajni ''[[René]]'' (1802.), u kojem je preduhitrio Bayrona u stvaranju lika [[Otuđenje (filozofija)|otuđenog heroja]], ali većim dijelom obuhvaćaju nedavnu povijest i politiku, vlastita putovanja, obranu religije i duha srednjeg vijeka (''[[Génie du christianisme]]'' 1802.) i konačno njegovu obimnu [[autobiografija|autobiografiju]] iz [[1830-ih]] i [[1840-ih]] ''[[Mémoires d'Outre-Tombe]]'' ("Sjećanja onkraj groba").<ref>Christiansen, 202–203, 241–242</ref> [[Datoteka:Victor Hugo-Hernani(1).jpg|lijevo|mini|"Bitka za ''[[Hernani (drama)|Hernani]]''" se zbila noću u kazalištu 1830.]] Nakon [[Burbonska restauracija|Burbonske restauracije]], francuski se romantizam razvija u živom svijetu pariškog kazališta s prikazivanjima djela [[Shakespeare]]a, Schillera (ključnog autora romantizma u Francuskoj), te adaptacija Scotta i Byrona uz razne francuske autore, mnogi od kojih počinju pisati u kasnim 1820-im. Formirale su se skupine pro- i proturomantičara i izvođenja predstava su često pratile grupe pro- i antiromantičara koje su često navijale za vrijeme same predstave, uključujući i glasni uzvik jednog gledatelja 1822. da "''Shakespeare, c'est l'aide-de-camp de Wellington''" ("Shakespeare je [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Wellingtonov]] [[aide-de-camp]]").<ref>Christiansen, 239–246, 240 quoted</ref> [[Alexandre Dumas]] je počeo kao kazališni pisac, s uspješnim nizom djela koji započinju s ''Henri III et s cour'' (1829.). Kasnije je odlučio pisati romane, najčešće povijesne avanture otprilike u Scottovoj maniri, najpoznatiji od kojih su ''[[Tri mušketira]]'' i ''[[Grof Monte Cristo]]'', oba napisana [[1844.]] [[Victor Hugo]] je 1820-ih objavljivao radove kao pjesnik, prije nego što je postigao uspjeh s povijesnom dramom ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' u kvazi-Shakespeareovskom stilu koja je postala poznata po izbijanju nemira na svojoj premijeri 1830.<ref>Christiansen, 244–246</ref> Kao i Dumas, on je u konačnici bio više poznat po svojim romanima, posebno ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonarom crkve Notre-Dame]]'' (1831.), najpoznatijim od svih njegovih djela u njegovoj dugoj karijeri. Predgovor njegovog neprikazanog djela "Cromwell" važan je manifest francuskog romantizma sa svojom parolom "nema pravila, nema modela". Karijera [[Prosper Mérimée|Prospera Mériméea]] slijedio je sličan tok, danas je poznat kao autor priče ''[[Carmen (roman)|Carmen]]'', sa svojim romanom iz [[1845.]] [[Alfred de Vigny]] je ostao zapamćen kao dramaturg, s njegovim vjerojatno najljepšim djelom o životu engleskog pjesnika ''Chatterton'' (1835.). Najplodniji francuski pjesnici romantizma od [[1830-ih]] do [[1850-ih]] su [[Alfred de Musset]], [[Gérard de Nerval]], [[Alphonse de Lamartine]] i kitnjasti [[Théophile Gautier]], čije se plodno razdoblje pisanja u različitim oblicima nastavilo do njegove smrti [[1872.]] [[George Sand]] je preuzela od [[Germaine de Staël]] ulogu vodeće ženske spisateljice i bila je središnja figura pariške literarne scene, poznata po svojim romanima i kritici kao i po ljubavnim avanturama s [[Chopin]]om i drugima.<ref>Christiansen, 130–138 on de Staël</ref> [[Stendhal]] je danas vjerojatno najviše cijenjen francuski romanopisac onog razdoblja, ali njegov je odnos s romantizmom vrlo složen. On je, naime, poznat po dubokom psihološkom prikazu svojih likova i svom realizmu, što su rijetko viđene kvalitete u fikcijskom pisanju doba romantizma. On je preživio [[Francuska invazija Rusije|francusko povlačenje iz Moskve]] [[1812.]], tako da ga fantazije o herojstvu i avanturi nisu posebno dirale. On se kao i [[Goya]] često smatra pretečom [[realizam|realizma]]. Njegova najvažnija djela su ''Le Rouge et le Noir'' (''[[Crveno i crno]]'', 1830.) i ''La Chartreuse de Parme'' (''[[Šartrez iz Parme]]'', [[1839.]]). ===Rusija=== [[Datoteka:Ruslan and Ludmila front page 1820.jpg|mini|Naslovnica prvog izdanja [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškinovih]] epskih [[bajka|bajki]] ''[[Ruslan i Ljudmila]]'', 1820.]] Rani ruski romantizam veže se za pisce [[Konstantin Batjuškov|Konstantina Batjuškova]] (''Pogled na obale Lete'', 1809.), [[Vasilij Žukovski]] (''Bard'', 1811.; ''Svetlana'', 1813.) i [[Nikolaj Karamzin]] (''Uboga Liza'', 1792.; ''Julia'', 1796.; ''Gradonačelnica Marta'', 1802.; ''The Sensitive and the Cold'', 1803.). Međutim, glavni predstavnik ruskog romantizma je [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandar Puškin]] (''Kavkaski zarobljenik'', 1820. – 1821.; ''Braća razbojnici'', 1822; ''[[Ruslan i Ljudmila]]'', 1820.; ''[[Evgenij Onjegin]]'', 1825. – 1832.). Puškinova su djela utjecala na mnoge pisce [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i donijeli su mu priznanje i reputaciju najvećeg ruskog pjesnika.<ref>{{cite web |url=http://www.faculty.virginia.edu/dostoevsky/texts/devil_pushkinbio.html |title=Alexander Sergeevich Pushkin (1799.–1837.) |publisher=University of Virginia Slavic Department |accessdate=2011-08-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190401220028/http://www.faculty.virginia.edu/dostoevsky/texts/devil_pushkinbio.html |archivedate=1. travnja 2019.}}</ref> Ostali ruski pjesnici romantizma su [[Mihail Ljermontov]] (''[[Junak našeg doba]]'', 1839.), [[Fjodor Tjutčev]] (''Silentium!'', 1830), [[Jevgenij Baratinskij]] (''Eda'', 1826.), [[Anton Deljvig]], i [[Wilhelm Küchelbecker]]. Pod jakim utjecajem [[George Gordon Byron|Lorda Byrona]], Ljermontov je nastojao istražiti romantičarsko isticanje metafizičkog nezadovoljstva s društvom i samim sobom, dok Tjutčevljeve pjesme često opisuju prizore iz prirode i ljubavnu strast. Tjutčev je obično koristio kategorije kontrasta kao noć i dan, sjever i jug, san i java, kozmos i kaos, ukočeni svijet zime i proljeće prepuno života. Baratinskijev stil je po prirodi bio prvenstveno klasičan, zadržao se na modelima prethodnog stoljeća. ===Katolička Europa=== U pretežno [[Katolička crkva|rimokatoličkim]] zemljama, romantizam je bio manje izražen nego u Njemačkoj i Britaniji, te se razvio kasnije kao posljedica Napoleonovih osvajanja. Književni romantizam bio je usko povezan s oživljavanjem nacionalnih osjećaja u malim i pokorenim zemljama i kulturalni nacionalizam bio je uvod u [[Revolucija 1848–1849.|revolucije 1848.-1849.]] ====Poljska==== Kao početak [[Romantizam u Poljskoj|romantizma u Poljskoj]] uzima se objavljivanje prvih pjesama [[Adam Mickiewicz|Adama Mickiewicza]] [[1822.]], dok pokret završava s gušenjem [[Siječanjski ustanak|Siječanjskog ustanka]] iz [[1863.]] protiv [[Rusija|Rusije]]. Pokret je bio vrlo jako označen interesom za poljsku povijest.<ref>Leon Dyczewski, ''Values in the Polish cultural tradition'' (2002) str. 183</ref> Poljski je romantizam oživio staru tradiciju [[sarmatizam|sarmatizma]] poljskog plemstva [[šlahta]] (''[[szlachta]]''). Oživljavaju se stare tradicije i običaji i stvara se pozitivan stav prema poljskom mesijanskom pokretu, isto tako i preko radova velikih poljskih pjesnika kao npr. Adam Mickiewicz ([[Pan Tadeusz]]), [[Juliusz Słowacki]] i [[Zygmunt Krasiński]] i pisaca proze kao [[Henryk Sienkiewicz]]. Ova bliska veza između poljskog romantizma i poljske povijesti postaje jedna od kvaliteta koje definiraju književnost u razdoblju romantizma u Poljskoj, što ga čini različitim u odnosu na druge države. Druge zemlje, naime, neće patiti od gubitka nacionalne državnosti kao što je to bio slučaj s Poljskom.<ref>Christopher J. Murray, ''Encyclopedia of the romantic era, 1760–1850'' (2004) svezak 2. str. 742.</ref> ====Italija==== [[Datoteka:Grecian-Gothic neoclassical-romantic style-contrast 1816-Repton.jpg|mini|300px|Crtež koji tumači kontrast između neoklasičnog i romantičnog stila u arhitekturi i pejzažnoj umjetnosti (u tekstu je definiran kao "grčki i "gotički" stil), 1816.]] Romantizam u talijanskoj književnosti bio je minorni pokret, ali ipak značajan. On službeno počinje 1816. nakon što je [[Germaine de Staël]] napisala članak u časopisu ''Biblioteca italiana'' s naslovom ''Sulla maniera e l'utilità delle traduzioni'', čime poziva talijansku javnost da odbaci [[neoklasicizam]] i da započinje proučavanje novih autora iz drugih zemalja. Prije tog trenutka, [[Ugo Foscolo]] je već objavio pjesme u kojima se naslućuju romantične teme. Najznačajniji pisci romantizma u Italiji su [[Ludovico di Breme]], Pietro Borsieri i [[Giovanni Berchet]]. Poznatiji autori kao [[Alessandro Manzoni]] i [[Giacomo Leopardi]] bili su pod utjecajem [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] s primjesama romantizma i klasicizma.<ref>{{cite book |title=La nuova enciclopedia della letteratura |publisher=Garzanti |location=Milan |year=1985 |pages=str. 829.}}</ref> ====Španjolska==== Romantizam se u Španjolskoj razvio u poznati književni pokret s velikim brojem pjesnika i dramskih pisaca. Najpoznatiji španjolski pjesnik tog doba bio je [[José de Espronceda]]. Nakon njega slijedili su drugi pjesnici kao [[Gustavo Adolfo Bécquer]], [[Mariano José de Larra]] i dramski pisac [[José Zorrilla]], autor djela ''[[Don Juan Tenorio]]''.Prije njih valja spomenuti preromantičare [[José Cadalso|Joséa Cadalsa]] i [[Manuel José Quintana|Manuela Joséa Quintane]].<ref>Philip W. Silver, ''Ruin and restitution: reinterpreting romanticism in Spain'' (1997.) str. 13.</ref> Gluma [[Antonio García Gutiérrez|Antonia Garcíe Gutiérreza]] bila je adaptirana za produkciju opere ''Il trovatore'' ("Trubadur"). U [[Katalonija|Kataloniji]] i [[Galicija, Španjolska|Galiciji]] došlo je do naglog porasta broja pisaca na lokalnim jezicima, kao npr. [[Jacint Verdaguer]] i u Galiciji [[Rosalía de Castro]], dvije osnovne figure nacionalnog buđenja i pokreta [[Renaixença]] i [[Rexurdimento]].<ref>Gerald Brenan, ''The literature of the Spanish people: from Roman times to the present'' (1965.) str. 364.</ref> ====Portugal==== Moderno portugalsko ojesništvo dodatno se razvilo radom romantičarskog pisca [[Almeida Garrett|Almeide Garretta]], vrlo plodnog pisca koji je pridonio oblikovanju žanra svojim remek djelom ''[[s:pt:Folhas Caídas|Folhas Caídas]]'' (1853). Ovaj istinski osobni stil kasnog romantizma zadržat će se do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]], osobito kroz djela [[Alexandre Herculano|Alexandrea Herculanoa]], [[Cesário Verde|Cesária Verdea]] i [[António Nobre|Antónia Nobrea]]. Rana ekspresija portugalskog romantizma može se naći već kod [[Manuel Maria Barbosa du Bocage|Manuela Marie Barbose du Bocagea]], pogotovo u njegovim sonetima iz kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. ===Južna Amerika=== Na južnoamerički romantizam najviše je utjecao [[Esteban Echeverría]], čije je najplodnije razdoblje bilo 1830-ih i 1840-ih. Njegova djela obilježena su mržnjom prema argentinskom diktatoru [[Juan Manuel de Rosas|Juanu Manuelu de Rosasu]] i prepuna tema krvi i užasa. Echeverría je u opisu nasilja Rosasove diktature koristio metaforu klaonice. Brazilski romantizam dijeli se na tri različita razdoblja. Prvo razdoblje uglavnom se usredotočilo na izgradnju osjećaja nacionalnog jedinstva, te je koristio ideal herojskog Indijanca. Neki primjeri ovog razdoblja su "''Iracema''" i "''O Guarani''" [[José de Alencar|Joséa de Alencara]], i zbirka pjesama "Pjesme prognanstva" (''Canção do Exílio'') [[Gonçalves Dias|Gonçalvesa Diasa]]. Drugo se razdoblje ponekad naziva [[ultraromantizam]] i karakterizira ga jak utjecaj europskih tema i tradicija, kao što su [[melankolija]], tuga i očajanje za neuzvraćenom ljubavlju. Goethe i Lord Byron često se citiraju u tim djelima. Treće razdoblje karakterizira socijalno pjesništvo, pogotovo abolicionistički pokret, a najznačajniji predstavnik ovog razdoblja je [[Castro Alves]].<ref>Roberto González Echevarría and Enrique Pupo-Walker, ''The Cambridge History of Latin American Literature: Brazilian Literature'' (1996) svezak 2 str. 367.</ref> ===Sjeverna Amerika=== [[Datoteka:Cole Thomas The Course of Empire The Savage State 1836.jpg|mini|300px|[[Thomas Cole]], ''[[Prokletstvo carstva]]: divljaštvo'' (1 od 5), 1836.]] Romantično pjesništvo u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] započinje objavljivanjem pjesama "''To a Waterfowl''" američkog pjesnika [[William Cullen Bryant|Williama Cullena Bryanta]]. Preteča američke romantične [[Gotička fikcija|gotičke literature]] bili su [[Washington Irving]] s kratkim pričama "Legenda o sanjivoj dolini" (''The Legend of Sleepy Hollow'') iz [[1820.]] i ''Rip Van Winkle'' iz [[1819.]] Godine [[1823.]] [[James Fenimore Cooper]] objavljuje zbirku od pet priča "Priče o kožnoj čarapi" (''Leatherstocking Tales'') dajući naglasak na herojsku jednostavnost i žive opise pejzaža mitiziranog američkog zapada kojeg obitavaju "[[Plemeniti divljak|plemeniti divljaci]]", slični [[Rousseau]]ovoj filozofskoj teoriji, personaliziranoj u [[Uncas]]u, liku iz povijesnog romana "Posljednji Mohikanac" (''The Last of the Mohicans''). Mračno pjesništvo [[Edgar Allan Poe|Edgara Allana Poea]] karakterizirano pisanjem [[balada]] imalo je veći utjecaj u Francuskoj nego u domovini. Američki romantični roman doseže vrhunac [[1850.]] objavljivanjem romana "Grimizno slovo" (''[[The Scarlet Letter]]'') [[Nathaniel Hawthorne|Nathaniela Hawthornea]]. Kod kasnijih [[Transcendentalizam|transcendentalističkih]] pisaca kao [[Henry David Thoreau|Henryja Davida Thoreaua]] i [[Ralph Waldo Emerson|Ralpha Walda Emersona]] još se uvijek nazire utjecaj romantizma, kao i u romantičnom realizmu [[Walt Whitman|Walta Whitmana]]. Pjesme [[Emily Dickinson]], koje gotovo nitko nije čitao za njenog života i [[Herman Melville|Melvilleov]] roman ''[[Moby-Dick]]'' mogli bi se uzeti kao sažetak američke romantične književnosti. Početkom [[1880-ih]], međutim, psihološki i [[socialni realizam|socijalni realizam]] počinje istiskivati romantizam kao stil pisanja romana. ====Utjecaj europskog romantizma na američke pisce==== Europski pokret romantizma počinje vršiti utjecaj u Amerikama u ranom [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Američki romantizam bio je višeznačan i individualistički kao i onaj europski. Isto kao i europski romantičari i oni američki su pokazali visoku razinu moralnog entuzijazma, odanost individualizmu, naglasak na intuitivnoj percepciji i pretpostavku da je priroda inherentno dobra, a društvo ispunjeno pokvarenošću.<ref name="George L 1997 p 613">George L. McMichael and Frederick C. Crews, eds. ''Anthology of American Literature: Colonial through romantic'' (6th ed. 1997) p 613</ref> Romantizam postaje popularan u američkoj politici, filozofiji i umjetnosti. Pokret se poziva na američki revolucionarni duh, kao i nastojanje ka oslobođenju od stroge religijske tradicije ranih naseobina. Romantičari su odbacivali i racionalizam i religijsko učenje. Zalagali su se za otpor [[Kalvinizam|kalvinizmu]], koji podrazumijeva vjerovanje da je sudbina svakog pojedinca već predodređena. Pokret romantizma bio je začetnik [[Transcendentalizam|transcendentalizmu]] New Englanda, koji je opisivao manje restriktivni odnos između Boga i Svemira. Ova nova filozofija prikazuje individuu u osobnijem, intimnijem odnosu s Bogom. I transcendentalizam i romantizam Americi promicali su slične ideje, oba pokreta su davala prednost osjećajima ispred razuma, osobnu slobodu izražavanja nasuprot ograničenjima tradicije i običaja. To je često podrazumijevalo ushićeni odnos naspram prirode. Ohrabrivalo se i odbacivanje grubog, krutog kalvinizma s obećanjem novog procvata američke kulture.<ref name="George L 1997 p 613"/><ref>"Romanticism, American," in ''The Oxford Dictionary of American Art and Artists'', Ann Lee Morgan (Oxford University Press, 2007.) [http://www.oxfordreference.com/views/ENTRY.html?subview=Main&entry=t238.e1140 online]</ref> Američki romantizam prigrlio je individualizam i odbacivao je ograničenja, kako [[Neoklasicizam|neoklasicizma]] tako i religijske tradicije. Romantični pokret u Americi stvorio je novi književni žanr koji i danas ima utjecaj na američke pisce. [[Roman]]i, kratke priče, i pjesme zamijenili su [[propovijed]]i i spise davnih vremena. Književnost romantizma bila je osobna, intenzivna i opisivala je emocije više od bilo kojeg djela neoklasične književnosti. Američka obuzetost slobodom postaje veliki izvor motivacije za romantične pisce i mnogi su bili oduševljeni slobodnim izražavanjem emocija bez velikog straha od ismijavanja i polemika. Davali su također veliki naglasak na psihološku karakterizaciju likova, a glavni lik najčešće pokazuje krajnju osjećajnost i uzbuđenost.<ref>The relationship of the American poet Wallace Stevens to Romanticism is raised in the poem [[Another Weeping Woman]] and its commentary.</ref> Djela romantizma razlikuju se od prethodnih djela zato što se obraćaju široj publici, djelomično i zbog šire distribucije knjiga i njihove manje cijene.<ref name="ReferenceA"/> Razdoblje romantizma je karakteristično po povećanom broju žena spisateljica i po značajnom povećanju ženske čitateljske publike. ==Romantizam u likovnoj umjetnosti== {{Glavni|Slikarstvo romantizma}} [[Datoteka:Thomas Jones - The Bard (1774).jpg|mini|300px|''Bard'', ulje na platnu velškog slikara [[Thomas Jones|Thomasa Jonesa]] iz 1774., karakteristična kombinacija romantizma i nacionalizma.]] Romantizam u vizualnim umjetnostima najprije se manifestirao u [[Pejzaž (likovni)|slikanju pejzaža]], kada su u ranim 1760-ima britanski umjetnici započeli sa slikanjem divljine i oluja, kao i [[gotika|gotičke arhitekture]]. [[Caspar David Friedrich]] i [[William Turner]] rođeni su s godinom dana razlike [[1774.]] i [[1775.]] i doveli su njemačko i englesko slikarstvo pejzaža do svog ekstrema upravo u razdoblju romantizma, iako su se obojica obrazovali kada su prvi oblici romantizma već bili prisutni u likovnoj umjetnosti. [[John Constable]], rođen [[1776.]], bio je bliže engleskoj tradiciji slikanja pejzaža, ali njegove slike velikog formata, tzv. "šestostopaši" inzistirale su na herojskom statusu djela zavičaja u kojem je odrastao, što je bio izazov hijerarhiji kategorija koja je degradirala pejzažno slikarstvo na niži status. Turner je također slikao vrlo velike pejzaže, prije svega morske, kao i pejzaže sa sitnim figurama pretvarajući tako djelo u [[povijesno slikarstvo]] u maniri [[Claude Lorrain|Claudea Lorraina]], slično kasnobaroknom umjetniku [[Salvator Rosa|Salvadoru Rosi]] čiji su pejzaži sadržavali elemente koje su romantičari često koristili i ponavljali. Friedrich je pak mnogo koristio usamljene pojedinačne figure ili oblike kao npr. križeve postavljene unutar ogromnog pejzaža, "pretvarajući ih tako u sliku prolaznosti ljudskog života i predosjećanje smrti".<ref>Novotny, 96. – 101., 99. citat</ref> Drugi su umjetnici u svojim djelima izražavali osjećaje koji su se priklanjali [[Misticizam|mistici]], mnogi od njih su tako napuštali klasično crtanje i proporcije. Među takve spadaju [[William Blake]] i [[Samuel Palmer]], drugi pripadnici romantičarskog umjetničkog pokreta [[Ancients]] u Engleskoj i [[Philipp Otto Runge]] u Njemačkoj. Kao i Friedrich, nitko od ovih umjetnika nije imao značajniji utjecaj na slikarstvo [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nakon njihove smrti. Tek je u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] došlo do njihovog ponovnog otkrića, iako je Blake bio otprije poznat kao pjesnik. Vodeći norveški slikar tog doba [[Johan Christian Dahl]] bio je pod jakim utjecajem Caspara Friedricha. Drugi romantičarski umjetnički pokret tzv. [[nazarenci]] smješten je u Rimu, a činili su ga njemački i austrijski slikari. Ovaj je pokret bio aktivan od [[1810.]] i krenuo je drugačijim putem, dajući naglasak na medijevalizaciji povijesnog slikarstva s religioznim i nacionalističkim temama.<ref>Novotny, 112–121</ref> [[Datoteka:Anne-Louis Girodet-Trioson 001.jpg|lijevo|mini|[[Anne-Louis Girodet de Roussy-Trioson]], ''[[Ossian]] prima duhove francuskih heroja'', 1800. – 1802.]] Romantizam se u francuskoj umjetnosti pojavio sa zakašnjenjem zbog jakog utjecaja [[neoklasicizam|neoklasicizma]] na akademskoj razini, ali u [[Napoleon Bonaparte|napoleonskom]] razdoblju postaje sve više popularan, u početku u obliku povijesnog slikarstva podređenog propagandi novog režima. Među najranijim primjerima režimskog romantičnog slikarstva je [[Anne-Louis Girodet de Roussy-Trioson|Girodetovo]] djelo ''[[Ossian]] prima duhove francuskih heroja'', za Napaleonov dvorac [[Château de Malmaison]]. Girodetov stari učitelj [[Jacques-Louis David]] bio je zbunjen i razočaran smjerom svog učenika, te je izjavio: "Ili je Girodet lud, ili ja ne znam ništa o likovnoj umjetnosti".<ref>Honour, 184. – 190., 187. citat</ref> Nova generacija francuske škole,<ref>Walter Friedlaender, ''From David to Delacroix'', 1974, remains the best available account of the subject.</ref> razvija vlastiti romantični stil, koji se uglavnom koncentrira na povijesno slikarstvo s političkom porukom. [[Théodore Géricault]] (1791. – 1824.) postigao je svoj prvi uspjeh sa slikom ''[[Chasseur u jurišu]]'', herojskoj vojnoj figuri inspiriranoj [[Rubens]]om, na [[Pariški Salon|Pariškom Salonu]] 1812., ali njegovo sljedeće bitno djelo, ''[[Splav Meduze]]'' iz 1821., postaje najveće dostignuće romantičnog povijesnog slikarstva, s u ono vrijeme snažnom antivladinom porukom. [[Eugène Delacroix]] (1798. – 1863.) postiže svoj prvi uspjeh na Salonu s djelima ''[[Danteov čamac]]'' (1822.), ''[[Pokolj na Khíosu|Pokolj na Khiosu]]'' (1824.) i ''[[Sardanapalova smrt]]'' (1827.). Druga od gore navedenih slika iz [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]], završena je iste godine Byronove smrti u istom ratu, a posljednja je inspirirana jednom od scena iz Byronovog djela. Uz [[Shakespeare]]a, Byron je bio inspiracija mnogih Delacroixovih djela. On je također dugo boravio u Sjevernoj Africi i naslikao mnoge scene arapskih ratnika jahača. Njegova slika ''[[Sloboda vodi narod]]'' (1830.) je zajedno s ''Meduzom'', jedna od najpoznatijih djela francuskog slikarstva romantizma. Termin "[[povijesno slikarstvo]]" koristi se još od talijanske [[renesansa|renesanse]] općenito za slikanje velike skupine figura, u romantizmu uistinu postaje slikarstvo povijesnih scena, koje postaju dominantne u odnosu na one religijske i one s temom klasične mitologije.<ref>[http://www.metmuseum.org/toah/hd/roma/hd_roma.htm Heilbrunn Timeline of Art History]</ref> [[Datoteka:Cavalier gaulois pont d'iena RG am face.jpg|mini|''Galski konjanik'' francuskog kipara [[Antoine-Augustin Préault|Antoinea-Augustina Préaulta]], [[Pont d'Iéna]], Pariz]] [[Francisco Goya]] je definiran kao "posljednji veliki slikar u čijoj su umjetnosti misao i promatranje uravnoteženi i kombinirani u oblikovanju besprijekornog jedinstva".<ref>Novotny, 142</ref> Međutim, do koje se mjere Goya može definirati romantičarem je složeno pitanje. U Španjolskoj je naime još uvijek trajala borba za uvođenje vrijednosti [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], a Goya je bio jedan od njegovih pobornika. Demonska i antiracionalna čudovišta proizašla iz njegove mašte samo su površno nalik na one iz gotičkih fantazija u Sjevernoj Europi, a on je u mnogo čemu ostao privržen [[klasicizam|klasicizmu]] i [[realizam|realizmu]] svog obrazovanja, te je s veseljem prigrlio realizam kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref>Novotny, 133. – 142.</ref> On je, međutim, više od bilo kojeg drugog slikara svog doba, bio primjer romantičnih vrijednosti prikazivanja umjetnikovih osjećaja i osobnog svijeta imaginacije.<ref>Hughes, 279. – 280.</ref> S ostalim romantičnim slikarima dijelio je također i slobodnije rukovanje kistom, s naglaskom na neravninama stvorenima potezom kista i na [[impasto|impastu]], što se u neoklasicizmu izbjegavalo u korist skromnijeg nanošenja boje. [[Kiparstvo]] je u velikoj mjeri pružalo otpor utjecaju romantizma, djelomično iz tehničkih razloga, pošto se najcjenjeniji materijal tog doba, [[mramor]], nije dao oblikovati u teatralne i otvorene geste. Vodeći europski kipari tog doba, [[Antonio Canova]] i [[Bertel Thorvaldsen]], radili su u [[Rim]]u i bili su uvjereni [[neoklasicizam|neoklasičari]], nimalo voljni unijeti elemente srednjovjekovnog kiparstva, što bi mogao biti jedan od mogućih početaka romantične skulpture. Romantično kiparstvo razvilo se uglavnom u Francuskoj, dok je s izuzetkom nekolicine kipara primjerice [[Rudolf Maison|Rudolfa Maisona]] bilo gotovo nepostojeće u Njemačkoj.<ref>McKay, James, ''The Dictionary of Sculptors in Bronze'', Antique Collectors Club, London, 1995</ref> Najpoznatiji kipar tog pokreta u Francuskoj bio je [[François Rude]], najviše poznat kao neformalni predvodnik grupe kipara iz [[1830-ih]] smještene u blizini [[Slavoluk pobjede|Slavoluka pobjede]] u Parizu, [[David d'Angers|Davida d'Angersa]] i [[Auguste Préault|Augustea Préaulta]]. Préaultov brončani [[Reljef (umjetnost)|reljef]] ''Klanje'' ([[francuski|fr.]]: ''La Tuerie''), koji prikazuje strahote ratova s naglašenom strašću, izazvao je takav skandal na [[Pariški Salon|Pariškom Salonu]] [[1834.]] da je sam Préault bio otjeran iz ove godišnje izložbe sa zabranom izlaganja od čak dvadeset godina.<ref>Novotny, 397., 379.–384.</ref> Najznačajniji romantični kipar u Italiji bio je [[Lorenzo Bartolini]].<ref>{{cite book |title=Dizionario di arte e letteratura |publisher=Zanichelli |location=Bologna |year=2002 |pages=544.}}</ref> <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:El Tres de Mayo, by Francisco de Goya, from Prado thin black margin.jpg|[[Francisco Goya]], ''[[Treći svibnja 1808.]], 1814. File:Theodore Gericault Raft of the Medusa-1.jpg|[[Théodore Géricault]], ''[[Splav Meduze]]'', 1819. File:La Liberté guidant le peuple - Eugène Delacroix - Musée du Louvre Peintures RF 129 - après restauration 2024.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''[[Sloboda vodi narod]]'' 1830. File:The Fighting Temeraire, JMW Turner, National Gallery.jpg|[[William Turner]], [[''Tegljenje odvažne Téméraire na rezalište'']], 1839. </gallery> U Francuskoj se povijesno slikarstvo idealizirane srednjovjekovne i renesansne tematike naziva [[Stil Troubadour|''stilom Troubadour'']], pojam koji nema ekvivalenata u drugim državama, premda su se isti trendovi i tamo zbivali. Delacroix, [[Ingres]] i [[Richard Parkes Bonington]] svi su slikali u tom stilu, kao i manje poznati [[Pierre-Henri Révoil]] (1776. – 1842.) i [[Fleury-François Richard]] (1777. – 1852). Njihove su slike često malog formata, prikazuju intimne privatne ili anegdotske ili vrlo dramatične trenutke. Životi velikih umjetnika, kao primjerice [[Rafael|Raffaella]] zabilježeni su s istim značajem kao životi vladara, a često su prikazivane i fikcijske figure. Fleury-Richardov ''Valentina od Milana jadikuje za muževom smrću'', prikazana je na Pariškom Salonu što označava početak tog stila, koji je trajao do sredine 19. stoljeća, nakon čega je zamro pojavom akademskog povijesnog slikarstva umjetnika kao [[Paul Delaroche]].<ref>Noon, throughout, especially str. 124.-155.</ref> [[Datoteka:Hayez, Fracesco - Crusaders Thirsting near Jerusalem - 1836-50.jpg|mini|300px|[[Francesco Hayez]], ''Žedni križari u blizini Jeruzalema'']] Još jedan karakterističan trend romantizma bio je prikaz vrlo velikih apokaliptičnih povijesnih scena, gdje se kombiniraju ekstremni prirodni fenomeni ili Božji bijes s ljudskom katastrofom u pokušaju da se nadmaši ''Splav Meduze''. Danas se često vuče analogija takvih likovnih djela s modernim prikazom katastrofe u holivudskim filmovima. Vodeći engleski slikar ovog stila bio je [[John Martin]]. U njegovim su slikama ljudske figure prikazivane u vrlo malom formatu kako bi se istaknula njihova beznačajnost i nemoć u odnosu na potrese i oluje, u pokušaju spašavanja od biblijskih nesreća ili događaja u [[Sudnji dan|posljednjim danima]]. Druga djela, uključujući i Delacroixovu ''[[Sardanapalova smrt|Sardanapalovu smrt]]'' prikazuju veće figure, inspirirana ranijim djelima, pogotovo [[Poussin]]a i [[Rubens]]a, ali s naglašenom emocionalnošću i specijalnim efektima. Mnogi drugi slikari u ostalim dijelovima Europe prihvaćaju romantični stil: U Rusiji [[Orest Kiprenski]], [[Vasilij Tropinin]] i [[Ivan Ajvazovski]] koji se specijalizirao za prikaz morskih scena, te u Norveškoj [[Hans Gude]] sa svojim poznatim prikazima [[fjord]]ova. Vodeći umjetnik romantizma u Italiji bio je [[Francesco Hayez]] (1791. – 1882.) koji je djelovao sredinom 19. stoljeća u [[Milano|Milanu]]. Njegova duga, plodna i vrlo uspješna karijera započela je u znaku [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], potom je slijedilo dugo romantično razdoblje i na posljetku završava kao sentimentalni slikar mladih djevojaka. Za njegove romantične faze stvorio je mnoge povijesne prikaze u "trubadurskom" stilu, ali u vrlo velikom formatu, pod značajnim utjecajem [[Gian Battista Tiepolo|Tiepola]] i drugih [[Barok|kasnobaroknih]] talijanskih majstora. Književni romantizam u [[SAD]]-u imao je svoj ekvivalent u vizualnim umjetnostima, najviše u isticanju neukroćene američke prirode u [[Pejzaž (likovni)|pejzažima]] umjetničke škole [[Škola rijeke Hudson|Hudson River]]. Slikari kao [[Thomas Cole]], [[Albert Bierstadt]], [[Frederic Edwin Church]] i drugi često su prikazivali romantične teme u svojim djelima. Ponekad su slikali i drevne ruševine [[Stari svijet|Starog svijeta]], kao primjerice Churchevo djelo ''Izlazak Sunca u Siriji''. Ova su djela bila izraz gotskih osjećaja smrti i propadanja. Nastojali su također prikazati ideal romantizma o moćnoj prirodi koja će nadživjeti prolazne čovjekove tvorevine. Najčešće su nastojali raditi na način da se razlikuju od svojih europskih kolega tako što su oslikavali isključivo američke scene i pejzaže. Ovu ideju o američkom identitetu u svijetu umjetnosti nalazimo u pjesmi [[William Cullen Bryant|W. C. Bryanta]], "Coleu, pjesniku, na polasku u Europu" ([[engleski|eng.]]: ''To Cole, the Painter, Departing for Europe''), u kojoj Bryant potiče Colea da upamti snažne scene koje se mogu vidjeti samo u Americi. Neki su američki slikari promicali književnu ideju o “plemenitom divljaku” (kao npr. slika Alberta Bierstada ''[[The Rocky Mountains, Lander's Peak]]'') idealiziranim prikazivanjem života [[Sjevernoamerički Indijanci|Sjevernoameričkih Indijanaca]] u harmoniji s prirodom. Djela Thomasa Colea teže ka [[alegorija|alegoriji]], vrlo otvoreno u seriji slika ''[[Put života]]'' ([[engleski|en.]]: ''The Voyage of Life'') naslikanih u ranim 1840-ima, koje prikazuju etape života usred strašne i ogromne prirode. <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:Thomas Cole - The Voyage of Life Childhood, 1842 (National Gallery of Art).jpg|[[Thomas Cole]], ''[[Put života|Put života - djetinjstvo]]'', jedna od četiri scene iz serije slika ''[[Put života]]'', 1842. File:William Blake - Albion Rose - from A Large Book of Designs 1793-6.jpg|[[William Blake]], ''[[Albion]]'', 1794. - 1795. File:Le poeme de lAme-14-Louis Janmot-MBA Lyon-IMG 0497.jpg|[[Louis Janmot]], iz serije "Pjesma duše", prije 1854. File:Thomas Cole - The Voyage of Life Old Age, 1842 (National Gallery of Art).jpg|Thomas Cole, 1842., ''[[Put života|Put života - starost]]'' </gallery> === Romantizam u arhitekturi === [[Datoteka:Neuschwanstein Castle LOC print.jpg|mini|[[Christian Jank]], Eduard Riedel i Georg Dollmann, ''Dvorac [[Neuschwanstein]]'', [[1886.]], [[Bavarska]].]] {{glavni|historicizam}} U Engleskoj, koja nije imala bogatu [[Antika|antičku]] i [[Renesansa|renesansnu]] tradiciju, javila se težnja za obnovom [[Gotika|gotike]] kao zaboravljenog srednjovjekovnog stila koji je imao originalne engleske inačice. Najznačajniji primjer takve arhitekture je zgrada ''[[Londonski parlament|Parlamenta u Londonu]]'' arhitekata [[Sir Charles Barry|sir Charlesa Barryja]] i [[Welby Pugin|Welbya Pugina]] koji je otpočet [[1836.]] g. Kasnije se u Francuskoj javila želja za obnovom [[barok]]ne dramatike i raskoši u arhitekturi. Najskladnije djelo neobarokne arhitekture je zgrada ''[[Opera Garnier|Opere u Parizu]]'' (1861. – 1874.) arhitekta [[Charles Garnier|Charlesa Garniera]]. No, najočitije djelo romantičarske arhitekture je dvorac ''[[Neuschwanstein]]'', rezidencija za odmor [[Bavarija|Bavarskog]] kralja [[Ludvig II. Bavarski|Ludovika]] koji je bio zaluđen [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] [[Bajka|bajkovitim]] [[Dvorac|dvorcima]]. ==Romantizam u glazbi== {{Glavni|Glazba romantizma}} [[Datoteka:Beethoven.jpg|mini|[[Ludwig van Beethoven]], ulje na platnu [[Joseph Karl Stieler|Josepha Karla Stielera]], 1820.]] Romantizam u glazbi je uglavnom njemački fenomen, toliko da ga jedno ugledno referentno djelo definira u pojmovima "uloge glazbe u estetici njemačkog romantizma".<ref>Boyer 1961, 585.</ref> Druga francuska enciklopedija tvrdi da se njemački temperament općenito "može opisati kao dubok utjecaj romantizma na njemačke glazbenike" i da je jedini istinski predstavnik romantizma u francuskoj glazbi [[Hector Berlioz]], dok je u Italiji jedino veliko ime romantizma [[Giuseppe Verdi]], "neka vrsta opernog [Victora] Hugoa, obdarenog istinskim genijem za dramatične efekte". U svakom slučaju, velika popularnost njemačke romantične glazbe pokrenula je, "što zbog imitacije, što iz reakcije", često nacionalistički inspiriranu modu među poljskim, češkim, mađarskim, ruskim i skandinavskim glazbenicima, uspješnu više "iz neglazbenih svojstava nego zbog istinske umjetničke vrijednosti samih djela".<ref>Ferchault 1957.</ref> [[Datoteka:NiccoloPaganini.jpeg|lijevo|mini|[[Jean Auguste Dominique Ingres]], ''Portret [[Niccolò Paganini|Niccolòa Paganinija]]'', 1819.]] Premda pojam "romantizam" kad se odnosi na glazbu podrazumijeva razdoblje od [[1800-ih]] do [[1850-ih]], drugdje do [[1900-ih]], suvremeno korištenje "romantičnog" na glazbu ne podudara se s izvornim značenjem. Jedno od najranijih korištenja ovog pojma u glazbi nalazimo [[1789.]] u djelu ''Mémoires'' [[André Grétry|Andréa Grétrya]].<ref>Grétre 1789.</ref> Ovo je korištenje pojma od posebnog interesa jer je to francuski pisani izvor o pojavi u kojoj su dominirali Nijemci, ali i zato što eksplicitno priznaje utjecaj [[Jean-Jacques Rousseau|Jeana-Jacquesa Rousseaua]] (on sam je između ostalog bio kompozitor) i time uspostavlja vezu s jednom od najutjecajnijih ličnosti na pokret romantizma općenito.<ref name="Samson 2001">Samson 2001.</ref> Godine 1810. [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann|Ernst Hoffmann]] je imenovao [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]], [[Joseph Haydn|Haydna]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethovena]] "trojicom majstora instrumentalne skladbe" koji "udišu jedan i isti romantični duh". On opravdava ovaj nazor na temelju dubine ekspresije ovih kompozitora i njihove markantne individualnosti. Prema Hoffmanovom mišljenju, u Haydnovoj muzici, prevladava "dječačko, spokojno raspoloženje", dok nas Mozart (npr. u [[Simfonija br. 39 (Mozart)|Simfoniji br. 39]]) "vodi u dubinu duhovnog svijeta", s elementima straha, ljubavi i tuge, "s predosjećajem beskonačnog… u vječnom plesu sfera". [[Ludwig van Beethoven|Beethovenova]] glazba, s druge strane, zrači osjećajem "čudovišnog i nemjerljivog" s boli beskrajne čežnje koja "gori u našim prsima u potpuno koherentnom suglasju svih strasti".<ref>Hoffmann 1810, col. 632.</ref> Ovo uzdizanje u vrednovanju čistih emocija rezultirala je uzdizanju glazbe iz podređene pozicije u odnosu na pisanu i vizualnu umjetnost u kojoj se nalazila u [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstvu]]. Budući da se glazba smatrala slobodnom od ograničenja razuma, likova, i bilo kojeg drugog određenog koncepta, mnogi su je autori, kao [[Wilhelm Heinrich Wackenroder|Wackenroder]] i [[Ludwig Tieck|Tieck]] kasnije i [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling|Schelling]] i [[Richard Wagner|Wagner]], smatrali nadmoćnom u odnosu na druge umjetnosti, onu koja najbolje može izraziti tajne svemira, evocirati svijet duha, beskonačnost i apsolut.<ref>Boyer 1961., str. 585. – 586.</ref> Kronološko podudaranje glazbenog i književnog romantizma trajalo je do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]], sve dok [[Richard Wagner]] nije ocrnio muziku [[Meyerbeer]]a i [[Hector Berlioz|Berlioza]] kao "[[neoromantizam|neoromantičnu]]": "Opera, na koju ćemo se sada vratiti, progutala je također i Berliozov neoromantizam kao punašnu ukusnu kamenicu, čija joj je probava dala novi svježi i bogat izgled".<ref>Wagner 1995., str. 77.</ref> Tek je krajem 19. stoljeća novonastala znanstvena disciplina ''Musikwissenschaft'' ([[muzikologija]]), predložila razlikovanje između klasičnog razdoblja u glazbi i onog romantičnog. Ključna figura ovog trenda bio je [[Guido Adler]], koji je smatrao Beethovena i [[Franz Schubert|Franza Schuberta]] kao tranzicijske, ali esencijalno klasične kompozitore, dok je romantizam dosegao potpunu zrelost tek s postbetovenovskom generacijom kompozitora kao što su [[Frédéric Chopin]], [[Robert Schumann]], Berlioz, i [[Franz Liszt]]. Iz Adlerovog viđenja, vidljivih u knjigama kao ''Der Stil in der Musik'' (1911.), skladatelji [[Nova njemačka škola|Nove njemačke škole]] i razni nacionalistički kompozitori kasnog 19. stoljeća nisu bili romantičari već "moderni" ili "realisti" (po analogiji iz područja slikarstva i književnosti) i takva podjela ostaje dominantna kroz prva desetljeća 20. stoljeća.<ref name="Samson 2001"/> U drugoj četvrtini [[20. stoljeće|20. stoljeća]], svijest da je početkom 1900-ih došlo do radikalnih promjena u glazbenoj sintaksi izazvala je novi preokret u povijesnom gledištu, stoga se prijelaz u novo stoljeće gleda kao razdoblje odlučujućeg prekida s glazbenom prošlošću. To je pak dovelo povjesničare glazbe kao [[Alfred Einstein|Alfreda Einsteina]]<ref>Einstein 1947.</ref> da produži "romantičnu eru" u glazbi kroz cijelo 19. stoljeće i prvo desetljeće 20. stoljeća. Ta je ideja ostala u nekim standardnim referentnim djelima kao ''[[The Oxford Companion to Music]]''<ref>Warrack 2002.</ref> i [[Donald Jay Grout|Groutova]] ''History of Western Music'',<ref>Grout 1960., str. 492.</ref> ali je doživjela i kritike. Ugledni njemački muzikolog [[Friedrich Blume]], glavni urednik prvog izdanja ''[[Die Musik in Geschichte und Gegenwart]]'' (1949. – 1986.), prihvatio je raniju poziciju da [[klasicizam]] i romantizam zajedno predstavljaju jedinstveno razdoblje koji je počeo sredinom 18. stoljeća, ali istovremeno tvrdi da se to razdoblje nastavilo u 20. stoljeće, uključujući njegov razvoj između dva svjetska rata u obliku [[ekspresionizam|ekspresionizma]] i [[neoklasicizam|neoklasicizma]].<ref>Blume 1970.; Samson 2001.</ref> Ovo je stajalište prisutno i u nekim istaknutim suvremenim referentnim djelima kao što je ''[[New Grove Dictionary of Music and Musicians]]''<ref name="Samson 2001"/> i novo izdanje ''[[Musik in Geschichte und Gegenwart]]''.<ref>Wehnert 1998.</ref> <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:Barabas-liszt.jpg|[[Franz Liszt]], 1847. File:Eugène Ferdinand Victor Delacroix 043.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''Portret [[Frédéric Chopin|Frédérica Chopina]],'' 1838. [[File:Chopin-scheffer.jpg|[[Frédéric Chopin]]]] Image:Giuseppe Verdi by Giovanni Boldini.jpg|[[Giovanni Boldini]], ''Portret [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]]'', 1886. File:Robert Schumann 1839.jpg|[[Robert Schumann]], 1839. File:Hector Berlioz.jpg|[[Hector Berlioz]], 1850. File:Richardwagner1.jpg|[[Richard Wagner]], c. 1870-ih Image:Giacomo Meyerbeer nuorempana.jpg|[[Giacomo Meyerbeer]], 1847. File:Mendelssohn Bartholdy.jpg|[[Felix Mendelssohn]], 1839. </gallery> Prema suvremenoj glazbenoj kulturi, romantični glazbenik slijedio je senzibilitet publike srednje klase umjesto dvorskog patrona, kao što je bio slučaj s ranijim glazbenicima i skladateljima. Javnu ličnost tog doba karakterizirala je nova generacija virtuoza koja je postala poznata po svojim solo nastupima, što je utjelovljeno u koncertnim turnejama [[Niccolò Paganini|Paganinija]] i [[Liszt]]a. Dirigent počinje biti značajna figura, o čijem je umijeću ovisila interpretacija sve složenijih glazbenih djela.<ref>Christiansen, 176–78.</ref> ==Romantizam izvan umjetnosti== [[Datoteka:Gallen Kallela The Forging of the Sampo.jpg|mini|[[Akseli Gallen-Kallela]], "Kovanje Sampoa" (''The Forging of the Sampo),'' 1893. Ovaj finski umjetnik tražio je inspiraciju u finskom "nacionalnom epu", ''[[Kalevala|Kalevali]]'']] ===Znanost=== Pokret romantizma je utjecao na mnoge aspekte intelektualnog života, stoga su romantizam i [[znanost]] bile u jakoj vezi, posebno u razdoblju od [[1800.]] do [[1840.]] Na mnoge znanstvenike su utjecale razne inačice djela ''[[Naturphilosophie]]'' [[Johann Gottlieb Fichte|Johanna Gottlieba Fichtea]], kao i djela [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling|Schellinga]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]] i drugih. Bez da napuštaju [[empirizam]], nastojali su svojim radom otkriti ono što su oni doživljavali kao jedinstvenu i organsku prirodu. Engleski znanstvenik Sir [[Humphry Davy]], istaknuti romantični mislilac, tvrdio je da razumijevanje prirode zahtjeva “stav divljenja, ljubavi i obožavanja, […] osobni doživljaj.”<ref>Cunningham, A., and Jardine, N., ed. ''Romanticism and the Sciences,'' str.15.</ref> Vjerovao je da je znanje dostupno samo onima koji iskreno cijene i poštuju [[priroda|prirodu]]. Samorazumijevanje je važan aspekt romantizma. Ono ima manje veze s čovjekovom sposobnošću razumijevanja prirode (kroz čisti razum) i stoga kontroliranja iste, a više veze s emotivnom privlačnošću povezivanja s prirodom i njenog razumijevanja kroz harmoničnu koegzistenciju.<ref>Bossi, M., and Poggi, S., ed. ''Romanticism in Science: Science in Europe, 1790–1840,'' p.xiv; Cunningham, A., and Jardine, N., ed. ''Romanticism and the Sciences,'' str.2.</ref> ===Historiografija=== Romantizam je vrlo jako, neki će reći i štetno djelovao na [[Historiografija|pisanje povijesti]].<ref>{{cite book |author=E. Sreedharan |title=A Textbook of Historiography, 500 B.C. to A.D. 2000 |url=http://books.google.com/books?id=jJVoi3PIejwC&pg=PR9 |year=2004 |publisher=Orient Blackswan |pages=str. 128.–168.}}</ref> [[Thomas Carlyle]] bio je vrlo utjecajan engleski esejist koji je kasnije postao povjesničar. Osmislio je i objasnio pojam "obožavanja heroja",<ref>u svojim objavljenim predavanjima ''On Heroes, Hero-Worship, and The Heroic in History'' iz 1841,</ref> izdašno je i nekritički hvalio jake vođe kao [[Oliver Cromwell|Olivera Cromwella]], [[Fridrik II. Veliki|Fridrika Velikog]] i [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]]. Romantični nacionalizam imao je u velikoj mjeri negativne efekte na pisanje povijesti [[19. stoljeće|19. stoljeća]], pošto je svaka nacija imala tendenciju stvaranja vlastite inačice povijesti, a kritički stav, često i [[cinizam]], ranijih povjesničara većinom je zamijenjen tendencijom stvaranja romantičnih priča s jasno određenim herojima i zlikovcima.<ref>{{cite book |author=Ceri Crossley |title=French Historians and Romanticism: Thierry, Guizot, the Saint-Simonians, Quinet, Michelet |url=http://books.google.com/books?id=ovaIAgAAQBAJ |year=2002 |publisher=Routledge |isbn=978-1-134-97668-3}}</ref> [[Nacionalizam|Nacionalistička]] ideologija ovog razdoblja davala je veliki naglasak na rasnoj koherenciji, drevnosti vlastitog naroda i imala je tendenciju veoma precijeniti kontinuitet između prošlih razdoblja i današnjice stvarajući tako nacionalne mitove. Povjesničari 20. stoljeća uložili su velike napore u suzbijanju tih romantičnih povijesnih mitova stvorenih u 19. stoljeću. ===Teologija=== U pokušaju da odijele i zaštite [[Teologija|teologiju]] od znanstvenog [[redukcionizam|redukcionizma]], njemački postprosvjetiteljski teolozi 19. stoljeća vođeni [[Friedrich Schleiermacher|Friedrichom Schleiermacherom]] i [[Albrecht Ritschl|Albrechtom Ritschlom]] krenuli su drugim smjerom. Primijenili su romantični pristup ukorjenjivanja religije u unutarnji svijet ljudskog duha, tako da čovječja osjećajnost i osjetljivost prema duhovnim pitanjima sadrži religiju.<ref>Philip Clayton and Zachary Simpson, eds. ''The Oxford Handbook of Religion and Science'' (2006) str. 161.</ref> ==Romantizam i nacionalizam== {{Glavni|Romantični nacionalizam}} [[Datoteka:Wappers - Episodes from September Days 1830 on the Place de l’Hôtel de Ville in Brussels.JPG|mini|300px|[[Egide Charles Gustave Wappers]], ''Epizoda iz Belgijske Revolucije 1830.,'' Musée d'Art Ancien, [[Bruxelles]], 1834., romantični prikaz zbivanja belgijskog slikara.]] [[Datoteka:Fra Hardanger Gude.jpg|mini|300px|[[Hans Gude]], ''Fra Hardanger,'' 1847. Primjer norveškog romantičnog nacionalizma.]] Jedna od ključnih ideja i najtrajnije naslijeđe romantizma je ideja [[Nacionalizam|nacionalizma]], koja je postala središnja tema romantične umjetnosti i političke filozofije tog doba. Od samih početaka ovog pokreta, fokusiranog na razvoj nacionalnih jezika i [[folklor]]a i davanja značenja lokalnim običajima i tradicijama, do pokreta koji će nanovo iscrtati mapu Europe i dovesti do poziva na samoopredjeljenje nacija, nacionalizam je bio jedan od ključnih medija romantizma, njegove uloge, izražaja i misli. Jedna od najvažnijih funkcija pozivanja na [[srednji vijek]] u to doba bila je ona nacionalistička, a popularno i epsko pjesništvo bili su njeni instrumenti. To je vidljivo u Njemačkoj i Irskoj, gdje se oživljavao fundamentalni germanski i keltski supstrat prisutan prije romanizacije i latinizacije, kao i u [[Katalonija|Kataloniji]] koja je oživljavala katalonstvo prije hispanizacije katoličkih svećenika u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], kad je aragonska kruna spojena s kastiljskim plemstvom. Rani romantični nacionalizam bio je snažno inspiriran [[Rousseau]]om, te idejama [[Johann Gottfried von Herder|von Herdera]] i njegovom tvrdnjom iz [[1784.]] da geografija formira gospodarstvo ljudi i oblikuje njihove običaje i društvo. Priroda nacionalizma se, međutim, dramatično mijenja nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] s [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovim]] dolaskom na vlast i reakcijama drugih nacija. Napoleonov nacionalizam i [[republikanstvo]], djelovali su u početku kao inspiracija pokretima u drugim nacijama: samoopredjeljenje i svijest o nacionalnom jedinstvu bile su navedene kao dva razloga zašto je Francuska sposobna pobijediti druge zemlje na bojnom polju. Ali nakon što je [[Francuska Prva Republika]] postala [[Prvo Francusko Carstvo]], Napoleon više nije inspiracija za nacionalizam, već nacionalizam postaje instrument borbe protiv njega. U [[Prusija|Prusiji]] je razvoj duhovne obnove kao sredstva za borbu protiv Napoleona, zagovarao između ostalih i [[Johann Gottlieb Fichte]], učenik [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]]. Riječ ''[[Volkstum]]'', ili nacionalnost, stvorena je na njemačkom jeziku kao dio otpora protiv tada osvajačkog cara. Fichte je izrazio jedinstvo jezika i nacije u svom obraćanju "njemačkoj naciji" 1806.: <blockquote>Oni koji govore isti jezik združeni su jedni s drugim višestrukošću nevidljivih veza po samoj naravi, puno prije nego što ljudska umjetnost počinje; oni razumiju jedan drugog i imaju moć nastavljanja da se sve jasnije i jasnije sami razumiju; oni pripadaju zajedno i po naravi su jedno i čine neodvojivu cjelinu.... Tek kada se svaki narod, prepušten sebi, razvije i formira u skladu sa svojom osobitom kvalitetom i tek kada se u svakom narodu svaki pojedinac razvije u skladu s tom općom kvalitetom te u skladu sa svojom osobitom kvalitetom - tada i samo tada pojavit će se manifestacija božanstvenosti u svojem istinskom ogledalu kao što bi trebala biti.<ref name="Fichte">{{cite web |url=http://www.fordham.edu/halsall/mod/1806fichte.asp |title=Address to the German Nation |publisher=Fordham University |year=1806 |accessdate=2013-10-01 |author=Fichte, Johann |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814170610/http://www.fordham.edu/halsall/mod/1806fichte.asp |url-status=dead }}</ref></blockquote> Ovaj nacionalistički nazor inspirirao je mnoge autore kao npr. [[Braća Grimm|braću Grimm]] na prikupljanje narodnih priča, na oživljavanje starih epova kao nacionalnih i izmišljanje novih epova predstavljajući ih kao stare, kao primjerice ''[[Kalevala|Kalevale]]'' sastavljene od starih finskih priča i folklora ili ''[[Ossian]]a'' čije je predstavljeno antičko podrijetlo potpuno izmišljeno. Ideja da su bajke, osim ako su kontaminirane vanjskim književnim izvorima, ostale očuvane u izvornom obliku tisuće godina nije bila tipična samo za romantične nacionaliste, ali se odlično uklapala u njihov stav da te priče izražavaju iskonsku prirodu ljudi. Braća Grimm su npr. odbacili mnoge priče koje su sakupili zbog njihove sličnosti s pričama [[Charles Perrault|Charlesa Perraulta]], što je po njihovom mišljenju bio dokaz da nisu autentično njemačke.<ref>Maria Tatar, ''The Hard Facts of the Grimms' Fairy Tales'', p. 31 ISBN 0-691-06722-8</ref> ''[[Trnoružica]]'' je preživjela u njihovoj zbirci samo zato što ih je priča o [[Brynhildr]] uvjerila da je figura uspavane princeze autentično njemačka. Romantizam je igrao ključnu ulogu u nacionalnom buđenju mnogih srednjoeuropskih naroda koji nisu imali svoje nacionalne države, isto kao i u [[Poljska|Poljskoj]], koja je izgubila nezavisnost nakon što je ruska vojska za vrijeme [[Nikola I., ruski car|Nikole I]] ugušila [[Novembarski ustanak]]. Oživljavanje i reinterpretacija drevnih mitova, običaja i tradicija od strane romantičnih pjesnika i slikara poticala je razlikovanje vlastitih kultura od kultura dominantnih nacija i kristaliziranje mitografije romantičnog nacionalizma. Domoljublje, nacionalizam, revolucija i oružana borba za neovisnost postale su također popularne teme u umjetnosti tog razdoblja. ==Galerija== ;Počeci romantizma u 18. stoljeću <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:Shipwrec-vernet.jpg|[[Joseph Vernet]], 1759., ''Brodolom'' File:Joseph Wright 004.jpg|[[Joseph Wright of Derby|Joseph Wright]], 1774., ''Špilja u večernjim satima'', [[Smith College|Smith College Museum of Art]], [[Northampton, Massachusetts]] File:John Henry Fuseli - The Nightmare.JPG|[[Henry Fuseli]], 1781., ''Noćna mora'', neoklasični umjetnik čije su teme često nagovještavale romantizam File:Philipp Jakob Loutherbourg d. J. 002.jpg|[[Philip James de Loutherbourg]], ''[[Coalbrookdale noću]]'', 1801., važno mjesto engleske [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] </gallery> ;Francusko romantično slikarstvo <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:An Officer of the Imperial Horse Guards Charging.jpg|[[Théodore Géricault]], ''[[Chasseur u jurišu]]'', oko 1812. File:IngresDeathOfDaVinci.jpg|[[Ingres]], ''Smrt Leornarda da Vincija'', 1818., jedan od njegovih djela u [[stil Troubadour|stilu Troubadour]] File:Eugène Delacroix - Collision of Moorish Horsemen - Walters 376.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''Sudar maurskih konjanika'', 1843.–1844. File:Eugène Delacroix - The Bride of Abydos - WGA06224.jpg|[[Eugène Delacroix]], ''Nevjesta iz Abidosa'', prema Byronovoj poemi </gallery> ;Ostalo <gallery class="center" widths="160px" heights="160px"> File:Waterfalls at Subiaco Joseph Anton Koch.jpeg|[[Joseph Anton Koch]], ''Slapovi u Subiacu'' 1812.–1813. File:James Ward - Gordale Scar (A View of Gordale, in the Manor of East Malham in Craven, Yorkshire, the Property of Lord Ribblesdale) - Google Art Project.jpg|[[James Ward]], 1814.–1815., ''Gordale Scar'' File:John Constable The Hay Wain.jpg|[[John Constable]], 1821., ''[[Kola sa sijenom]]'', jedan od Constableovih velikih "šestostopaša" File:J.C. Dahl - Eruption of the Volcano Vesuvius - Google Art Project.jpg|[[J. C. Dahl]], 1826., ''Erupcija [[Vezuv]]a,'' jedan od najbližih Friedrichovih sljedbenika File:The Wood of the Self-Murderers.jpg|[[William Blake]], oko 1824. – 1827., ''[[Gaj samoubojica: Harpije i samoubojice]]'', [[Muzej Tate]] File:Karl Brullov - The Last Day of Pompeii - Google Art Project.jpg|[[Karl Brjulov]], ''[[Zadnji dan Pompeja]], 1833., [[Ermitaž]], [[Sankt Peterburg]], Rusija File:Turner-The Burning of the Houses of Lords and Commons.jpg|[[William Turner]], ''[[Požar u Domu lordova i Domu komuna]]'' (1835.), [[Muzej umjetnosti u Philadelphiji]] File:Hans Gude--Vinterettermiddag--1847.jpg|[[Hans Gude]], ''Zimsko poslijepodne'', 1847., [[Nacionalna galerija Norveške]], [[Oslo]] File:Hovhannes Aivazovsky - The Ninth Wave - Google Art Project.jpg|[[Ivan Ajvazovski]], 1850., ''[[Deveti val]]'', [[Ermitaž]], [[Sankt Peterburg]], Rusija File:John Martin - Sodom and Gomorrah.jpg|[[John Martin]], 1852., ''Uništenje Sodome i Gomore'', [[Laing Art Gallery]] File:twilight wilderness big.jpeg|[[Frederic Edwin Church]], 1860., ''Sumrak u divljini'', [[Cleveland Museum of Art]] File:Albert Bierstadt - The Rocky Mountains, Lander's Peak.jpg|[[Albert Bierstadt]], 1863., ''[[The Rocky Mountains, Lander's Peak]]'' </gallery> ==Autori romantizma== {{columns-list|3| * [[Jane Austen]] * [[William Blake]] * Familija Brontë - [[Emily Brontë]], [[Charlotte Brontë]], [[Anne Brontë]] * [[Robert Burns]] * [[George Gordon Byron|Lord Byron]] * [[Thomas Carlyle]] * [[Samuel Taylor Coleridge]] * [[Alexandre Dumas]] * [[Maria Edgeworth]] * [[Ralph Waldo Emerson]] * [[Johann Wolfgang von Goethe]] * [[Nathaniel Hawthorne]] * [[Victor Hugo]] * [[Washington Irving]] * [[John Keats]] * [[Herman Melville]] * [[Edgar Allan Poe]] * [[Mary Robinson (poet)|Mary Robinson]] * [[George Sand]] * [[Walter Scott]] * [[Mary Shelley]] * [[Percy Bysshe Shelley]] * [[Henry David Thoreau]] * [[William Wordsworth]] }} ==Mislioci romantizma== {{columns-list|3| * [[Gerald Abraham]] * [[M. H. Abrams]] * [[Donald Ault]] * [[Jacques Barzun]] * [[Ian Bent]] * [[Isaiah Berlin]] * [[Tim Blanning]] * [[Harold Bloom]] * [[Friedrich Blume]] * [[James Chandler]] * [[Jeffrey N. Cox]] * [[Carl Dahlhaus]] * [[Northrop Frye]] * [[Peter Kitson]] * [[Philippe Lacoue-Labarthe]] * [[Paul de Man]] * [[Jerome McGann]] * [[Anne K. Mellor]] * [[Jean-Luc Nancy]] * [[Leon Plantinga]] * [[Christopher Ricks]] * [[Charles Rosen]] * [[René Wellek]] * [[Susan J. Wolfson]] }} ==Vidi još== {{col-begin}} {{col-3}} ===Povezani pojmovi=== * [[Nacionalizam]] * [[Sentimentalizam]] * [[Transcendentalizam]] ===Suprotni pojmovi=== * [[Neoklasicizam]] * [[Pozitivizam]] * [[Racionalizam]] * [[Realizam (umetnost)|Realizam]] * [[Akademija]] * [[Prosvjetiteljstvo]] * [[Utilitarizam]] {{col-3}} ===Povezani članci=== * [[Mračni romantizam]] * [[Folklor]] * [[Gotička fikcija]] * [[Popis romantičara]] * ''[[Mal du siècle]]'' * [[Neoromantizam]] * [[Postromantizam]] * [[Romantični heroj]] * [[Romantični realizam]] * [[Romantizam u nauci]] * [[Ultraromantizam]] {{col-3}} ===Povezani pokreti=== * [[Düsseldorfska škola]] * [[Njemački romantizam]] * [[Škola rijeke Hudson]] * [[Popis umjetnika Škole rijeke Hudson]] * [[Nazarenci]] * [[Prerafaeliti]] * [[Sturm und Drang]] * [[Norveški romantični nacionalizam]] {{col-3}} {{col-end}} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Literatura == * [[Guido Adler|Adler, Guido]]. 1911. ''Der Stil in der Musik''. Leipzig: Breitkopf & Härtel. * Adler, Guido. 1919. ''Methode der Musikgeschichte''. Leipzig: Breitkopf & Härtel. * Adler, Guido. 1930. ''Handbuch der Musikgeschichte'', second, thoroughly revised and greatly expanded edition. 2 vols. Berlin-Wilmersdorf: H. Keller. Reprinted, Tutzing: Schneider, 1961. * [[Isaiah Berlin|Berlin, Isaiah]]. 1990. ''The Crooked Timber of Humanity: Chapters in the History of Ideas'', ed. Henry Hardy. London: John Murray. ISBN 0-7195-4789-X. * [[Harold Bloom|Bloom, Harold]] (ed.). 1986. ''George Gordon, Lord Byron''. New York: Chelsea House Publishers. * [[Friedrich Blume|Blume, Friedrich]]. 1970. ''Classic and Romantic Music'', translated by M. D. Herter Norton from two essays first published in ''Die Musik in Geschichte und Gegenwart''. New York: W. W. Norton. * Bowra, C. Maurice. 1949. ''The Romantic Imagination'' (in series, "Galaxy Book[s]"). New York: Oxford University Press. * Boyer, Jean-Paul. 1961. "Romantisme". ''Encyclopédie de la musique'', edited by François Michel, with François Lesure and Vladimir Fédorov, 3:585–87. Paris: Fasquelle. * [[Rupert Christiansen|Christiansen, Rupert]]. 1988. ''Romantic Affinities: Portraits From an Age, 1780–1830''. London: Bodley Head. ISBN 0370311175. Paperback reprint, London: Cardinal, 1989 ISBN 0-7474-0404-6. Paperback reprint, London: Vintage, 1994. ISBN 0099367114. Paperback reprin,t London: Pimlico, 2004. ISBN 1844134210. * Cunningham, Andrew, and Nicholas Jardine (eds.) (1990). ''Romanticism and the Sciences''. Cambridge and New York: Cambridge University Press. ISBN 0-521-35602-4 (cloth); ISBN 0-521-35685-7 (pbk.). [http://www.amazon.com/dp/0521356857 excerpt and text search]; [http://books.google.com/books?id=0jc4AAAAIAAJ&printsec=frontcover&dq=Cunningham+%22Romanticism+and+the+Sciences%22&hl=en&sa=X&ei=y3GhT6bEHMKw2gW_wYDdCQ&ved=0CDAQ6AEwAA#v=onepage&q=Cunningham%20%22Romanticism%20and%20the%20Sciences%22&f=false another excerpt-and-text-search source]. * Day, Aidan. ''Romanticism'', 1996, Routledge, ISBN 0-415-08378-8, ISBN 978-0-415-08378-2 * [[Umberto Eco|Eco, Umberto]]. 1994. "Interpreting Serials", in his ''[http://books.google.com/books?id=H4q8ZosSvB8C The Limits of Interpretation]'', pp.&nbsp;83–100. Bloomington: Indiana University Press. ISBN 0253208696. [http://www.thefreelibrary.com/Innovation+%26+repetition%3A+between+modern+%26+postmodern+aesthetics.-a0138814075 excerpt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721201226/http://www.thefreelibrary.com/Innovation+%26+repetition%3A+between+modern+%26+postmodern+aesthetics.-a0138814075 |date=21. srpnja 2011. }} * [[Alfred Einstein|Einstein, Alfred]]. 1947. ''Music in the Romantic Era''. New York, N.Y.: W. W. Norton, Inc. ISBN 9780393097337 * Ferber, Michael. 2010. ''Romanticism: A Very Short Introduction''. Oxford and New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-956891-8. * [[Walter Friedländer|Friedlaender, Walter]], ''David to Delacroix'', (Originally published in German; reprinted 1980) 1952. * Gregory, Elizabeth. 1997. [http://books.google.com/books?id=koPUNqF9XtoC ''Quotation and Modern American Poetry: Imaginary Gardens with Real Toads''] * [[André Grétry|Grétry, André-Ernest-Modeste]]. 1789. ''Mémoires, ou Essai sur la musique''. 3 vols. Paris: Chez l’auteur, de L'Imprimerie de la république, 1789. Second, enlarged edition, Paris: Imprimerie de la république, pluviôse, 1797. Republished, 3 vols., Paris: Verdiere, 1812; Brussels: Whalen, 1829. Facsimile of the 1797 edition, Da Capo Press Music Reprint Series. New York: Da Capo Press, 1971. Facsimile reprint in 1 volume of the 1829 Brussels edition, Bibliotheca musica Bononiensis, Sezione III no. 43. Bologna: Forni Editore, 1978. *Grout, Donald Jay. 1960. ''A History of Western Music''. New York: W. W. Norton & Company, Inc. *[[E. T. A. Hoffmann|Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus]]. 1810. "Recension: Sinfonie pour 2 Violons, 2 Violes, Violoncelle e Contre-Violon, 2 Flûtes, petite Flûte, 2 Hautbois, 2 Clarinettes, 2 Bassons, Contrabasson, 2 Cors, 2 Trompettes, Timbales et 3 Trompes, composée et dediée etc. par Louis van Beethoven. à Leipsic, chez Breitkopf et Härtel, Oeuvre 67. No. 5. des Sinfonies. (Pr. 4 Rthlr. 12 Gr.)". ''Allgemeine musikalische Zeitung'' 12, no. 40 (4 July), cols. 630–42 [Der Beschluss folgt.]; 12, no. 41 (11 July), cols. 652–59. *[[Hugh Honour|Honour, Hugh]], ''Neo-classicism'', 1968, Pelican * [[Robert Hughes (critic)|Hughes, Robert]]. ''Goya''. New York: Alfred A. Knopf, 2004. ISBN 0-394-58028-1 * Joachimides, Christos M. and Rosenthal, Norman and Anfam, David and Adams, Brooks (1993) [http://books.google.com/books?id=vc_pAAAAMAAJ ''American art in the 20th century: painting and sculpture 1913–1993''] * Macfarlane, Robert. 2007. ''[http://www.ingentaconnect.com/content/oso/3105617/2007/00000001/00000001/art00002 `Romantic' Originality]'', in [http://books.google.com/books?id=Pt9mAAAAMAAJ ''Original copy: plagiarism and originality in nineteenth-century literature''], March 2007, pp.&nbsp;18–50(33) * Noon, Patrick (ed), ''Crossing the Channel, British and French Painting in the Age of Romanticism'', 2003, Tate Publishing/Metropolitan Museum of Art * [[Fritz Novotny|Novotny, Fritz]], ''Painting and Sculpture in Europe, 1780–1880'' (Pelican History of Art), Yale University Press, 2nd edn. 1971 ISBN 0-14-056120-X * Reidhead ''et al.'', ''[[Norton Anthology of English Literature]],'' ''The Romantic Period – Volume D'' (W.W. Norton & Company Ltd.) 2006 * Ruthven, Kenneth Knowles. 2001. ''Faking Literature''. Cambridge and New York: Cambridge University Press. ISBN 0-521-66015-7 (cloth); ISBN 0-521-66965-0 (pbk). * Samson, Jim. 2001. "Romanticism". ''The New Grove Dictionary of Music and Musicians'', second edition, edited by [[Stanley Sadie]] and [[John Tyrrell (professor of music)|John Tyrrell]]. London: Macmillan Publishers. * [[Logan Pearsall Smith|Smith, Logan Pearsall]] (1924) ''Four Words: Romantic, Originality, Creative, Genius''. Oxford: Clarendon Press. * [[A. C. Spearing|Spearing, A. C.]] 1987. ''Introduction'' section to Chaucer's ''[[The Franklin's Prologue and Tale]]'' * [[George Steiner|Steiner, George]]. 1998. ''[[After Babel]]'', ch.6 ''Topologies of culture'', 3rd revised edition. * Wagner, Richard. ''Opera and Drama'', translated by William Ashton Ellis. Lincoln: University of Nebraska Press, 1995. Originally published as volume 2 of ''Richard Wagner's Prose Works'' (London: Kegan Paul, Trench, Trubner & Co., 1900), a translation from ''Gesammelte Schriften und Dichtungen'' (Leipzig, 1871–73, 1883). * Warrack, John. 2002. "Romanticism". ''The Oxford Companion to Music'', edited by Alison Latham. Oxford and New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-866212-2. * Waterhouse, Francis A. 1926. ''[http://www.jstor.org/stable/27533952 Romantic 'Originality']'' in ''[[The Sewanee Review]]'', Vol. 34, No. 1 (Jan., 1926), pp.&nbsp;40–49 * Wehnert, Martin. 1998. "Romantik und romantisch". ''Die Musik in Geschichte und Gegenwart: allgemeine Enzyklopädie der Musik, begründet von Friedrich Blume'', second revised edition. Sachteil 8: Quer–Swi, cols. 464–507. Basel, Kassel, London, Munich, and Prague: Bärenreiter; Stuttgart and Weimar: Metzler. == Bibliografija == * Abrams, Meyer H. 1971. ''The Mirror and the Lamp''. London: Oxford University Press. ISBN 0-19-501471-5. * Abrams, Meyer H. 1973. ''Natural Supernaturalism: Tradition and Revolution in Romantic Literature''. New York: W.W. Norton. * [[Joxe Azurmendi|Azurmendi, Joxe]]. 2008. ''Volksgeist''. Donostia: Elkar. ISBN 978-84-9783-404-9. * Berlin, Isaiah. 1999. ''The Roots of Romanticism''. London: Chatto and Windus. ISBN 0-691-08662-1. * Blanning, Tim. ''The Romantic Revolution: A History'' (2011) 272pp * Breckman, Warren, ''European Romanticism: A Brief History with Documents''. New York: Bedford/St. Martin's, 2007. {{cite web |url=http://www.amazon.com/European-Romanticism-History-Documents-Bedford/dp/0312450230/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=books&qid=1281203962&sr=8-1 |title=European Romanticism: A Brief History with Documents |publisher=Amazon.com |accessdate=2010-08-24}} * Cavalletti, Carlo. 2000. ''Chopin and Romantic Music'', translated by Anna Maria Salmeri Pherson. Hauppauge, NY: Barron's Educational Series. (Hardcover) ISBN 0-7641-5136-3 ; ISBN 978-0-7641-5136-1. * Chaudon, Francis. 1980. ''The Concise Encyclopedia of Romanticism''. Secaucus, N.J.: Chartwell Books. ISBN 0-89009-707-0. * Ciofalo, John J. 2001. "The Ascent of Genius in the Court and Academy." ''The Self-Portraits of Francisco Goya.'' Cambridge University Press. * Cox, Jeffrey N. 2004. ''Poetry and Politics in the Cockney School: Keats, Shelley, Hunt and Their Circle''. Cambridge University Press. ISBN 9780521604239 * Dahlhaus, Carl. 1979. "Neo-Romanticism". ''19th-Century Music'' 3, no. 2 (November): 97–105. * [[Carl Dahlhaus|Dahlhaus, Carl]]. 1980. ''Between Romanticism and Modernism: Four Studies in the Music of the Later Nineteenth Century'', translated by Mary Whittall in collaboration with Arnold Whittall; also with Friedrich Nietzsche, "On Music and Words", translated by Walter Arnold Kaufmann. California Studies in 19th Century Music 1. Berkeley: University of California Press. ISBN 0-520-03679-4 (cloth); 0520067487 (pbk). Original German edition, as ''Zwischen Romantik und Moderne: vier Studien zur Musikgeschichte des späteren 19. Jahrhunderts''. Munich: Musikverlag Katzbichler, 1974. * Dahlhaus, Carl. 1985. ''Realism in Nineteenth-Century Music'', translated by Mary Whittall. Cambridge and New York: Cambridge University Press. ISBN 0-521-26115-5 (cloth); ISBN 0-521-27841-4 (pbk). Original German edition, as ''Musikalischer Realismus: zur Musikgeschichte des 19. Jahrhunderts''. Munich: R. Piper, 1982. ISBN 3-492-00539-X. * Fabre, Côme, and Felix Krämer (eds.). 2013. ''L'ange du bizzare: Le romantisme noire de Goya a Max Ernst'', à l'occasion de l'Exposition, Stadel Museum, Francfort, 26 septembre 2012 – 20 janvier 2013, Musée d'Orsay, Paris, 5 mars – 9 juin 2013. Ostfildern: Hatje Cantz. ISBN 9783775735902. * Fay, Elizabeth. 2002. ''Romantic Medievalism. History and the Romantic Literary Ideal.'' Houndsmills, Basingstoke: Palgrave. * Geck, Martin. 1998. "Realismus". ''Die Musik in Geschichte und Gegenwart: Allgemeine Enzyklopädie der Musik begründe von Friedrich Blume'', second, revised edition, edited by Ludwig Finscher. Sachteil 8: Quer–Swi, cols. 91–99. Kassel, Basel, London, New York, Prague: Bärenreiter; Suttgart and Weimar: Metzler. ISBN 3-7618-1109-8 (Bärenreiter); ISBN 3-476-41008-0 (Metzler). * Gillespie, Gerald, [[Manfred Engel]], and Bernard Dieterle (eds.). 2008. ''Romantic Prose Fiction'' (= A Comparative History of Literatures in European Languages, Bd. XXIII; ed. by the International Comparative Literature Association). Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins. ISBN 978-90-272-3456-8. [esp. pp.&nbsp;263–295]. * [[Lionel Gossman|Gossman, Lionel]]. 2007. “Making of a Romantic Icon: The Religious Context of Friedrich Overbeck’s ‘Italia und Germania.’” Philadelphia: American Philosophical Society. ISBN 0-87169-975-3. * Grewe, Cordula. 2009. ''Painting the Sacred in the Age of German Romanticism''. Burlington: Ashgate. {{cite web |url=http://www.amazon.com/Painting-Sacred-Romanticism-Histories-Vision/dp/0754606457/ref=sr_1_1?ie=UTF8&s=books&qid=1281204211&sr=8-1 |title=Painting the Sacred in the Age of Romanticism |publisher=Amazon.com |accessdate=2010-08-24}} * Holmes, Richard. 2009. ''The Age of Wonder: How the Romantic Generation Discovered the Beauty and Terror of Science''. London: HarperPress. ISBN ISBN 9780007149520. New York: Pantheon Books. ISBN 9780375422225. Paperback reprint, New York: Vintage Books. ISBN 978-1-4000-3187-0 * Honour, Hugh. 1979. ''Romanticism''. New York: Harper and Row. ISBN 0064333361 (cloth); ISBN 0064300897 (pbk.). *Johnson, Lee. 1991. ''[http://libmma.contentdm.oclc.org/cdm/compoundobject/collection/p15324coll10/id/59744 Eugène Delacroix (1798-1863) : paintings, drawings, and prints from North American collections]'', New York: The Metropolitan Museum of Art, ISBN 9780870996085. * Kravitt, Edward F. 1992. "Romanticism Today". ''The Musical Quarterly'' 76, no. 1 (Spring): 93–109. * Lang, Paul Henry. 1941. ''Music in Western Civilization''. New York: W. W. Norton. * McCalman, Iain (ed.). 2009. ''An Oxford Companion to the Romantic Age''. Oxford and New York: Oxford University Press. Online at [http://www.oxfordreference.com/pages/Subjects_and_titles__t285 Oxford Reference Online] * Mason, Daniel Gregory. 1936. ''The Romantic Composers''. New York: Macmillan. * Masson, Scott. 2007. "Romanticism", Chapt. 7 in ''The Oxford Handbook of English Literature and Theology'', (Oxford University Press) 2007. * Murray, Christopher, ed. ''Encyclopedia of the romantic era, 1760–1850'' (2 vol 2004); 850 articles by experts; 1600pp * [[Leon Plantinga|Plantinga, Leon]]. 1984. ''Romantic Music: A History of Musical Style in Nineteenth-Century Europe''. A Norton Introduction to Music History. New York: W. W. Norton. ISBN 0-393-95196-0 ; ISBN 978-0-393-95196-7 * [[Nicholas V. Riasanovsky|Riasanovsky, Nicholas V]]. 1992. ''The Emergence of Romanticism''. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0195073416 *[[Charles Rosen|Rosen, Charles]]. 1995. ''The Romantic Generation''. Cambridge, Mass.: Harvard University Press. ISBN 0-674-77933-9.* Rosenblum, Robert, ''Modern Painting and the Northern Romantic Tradition: Friedrich to Rothko'', (Harper & Row) 1975. * Rummenhöller, Peter. 1989. ''Romantik in der Musik: Analysen, Portraits, Reflexionen''. Munich: Deutscher Taschenbuch Verlag; Kassel and New York: Bärenreiter. * Schenk, H. G. 1966. ''The Mind of the European Romantics: An Essay in Cultural History''.: Constable. * Spencer, Stewart. 2008. "The 'Romantic Operas' and the Turn to Myth". In ''The Cambridge Companion to Wagner'', edited by Thomas S. Grey, 67–73. Cambridge and New York: Cambridge University Press. ISBN 0-521-64299-X (cloth); ISBN 0-521-64439-9 (pbk). *{{cite web |author=Steve |url=http://dianepub.wordpress.com/2010/06/30/lionel-gossman-making-of-a-romantic-icon-the-religious-context-of-friedrich-overbeck%E2%80%99s-italia-und-germaniaamerican-philosophical-society-transaction-97-5-isbn-0871699753/ |title=Lionel Gossman’s Making of a Romantic Icon: The Religious Context of Friedrich Overbeck’s "Italia und Germania" (American Philosophical Society Transaction 97-5; ISBN 0-87169-975-3) « Diane Publishing's Blog |publisher=Dianepub.wordpress.com |date=2010-06-30 |accessdate=2010-08-24}} *Tekiner, Deniz. 2000. ''Modern Art and the Romantic Vision''. Lanham, MD. University Press of America. ISBN 9780761815280 (cloth); ISBN 9780761815297 (pbk.). * Workman, Leslie J. 1994. "Medievalism and Romanticism". ''Poetica'' 39–40: 1–34. ==Vanjske poveznice== * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.muza.hr/UserFiles/file/predavanja/Slavenski%20romantizam.ppt. Slavenski romantizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306082957/http://www.muza.hr/UserFiles/file/predavanja/Slavenski%20romantizam.ppt. |date=6. ožujka 2016. }} * [http://www.bl.uk/romantics-and-victorians Romanticism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701124614/http://www.bl.uk/romantics-and-victorians/ |date=1. srpnja 2016. }} potraga na stranicama Britanske biblioteke * [http://www.poetseers.org/the_romantics/ Pjesnici romantizma] * [http://www.thehypertexts.com/Best%20Romantic%20Poetry.htm Veliki romantičari] * [http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-26 ''Dictionary of the History of Ideas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090914233216/http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-26 |date=14. rujna 2009. }}, Romantizam * [http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-27 ''Dictionary of the History of Ideas''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081001234406/http://etext.lib.virginia.edu/cgi-local/DHI/dhi.cgi?id=dv4-27 |date=1. listopada 2008. }}, Romantizam i politička misao * [http://www.rc.umd.edu ''Romantic Circles''] Elektronska izdanja, povijest i znanstveni članci vezani za razdoblje romantizma * [http://www.pyramidmedia.com/homepage/search-by-title/humanities/romantic-rebellion-detail.html ''Romantična pobuna''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924083419/http://www.pyramidmedia.com/homepage/search-by-title/humanities/romantic-rebellion-detail.html |date=24. rujna 2015. }}. {{Zapadnaumjetnost}} {{Književnici romantizma}} {{romantizam}} [[Kategorija:Umjetnički pravci]] [[Kategorija:Romantizam| ]] [[Kategorija:Književni žanrovi]] tf0cvr56b9dlp2jg120g9t14mn4va4c Doris Dragović 0 48531 7573539 7476568 2026-08-10T13:11:56Z Sk53121 310591 7573539 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Doris Dragović | Img = Doris.jpg | Img_capt = Doris Dragović na koncertu (Split, 2008.) | Img_size = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Dorotea Dragović | Rođenje = [[16. travnja]] [[1961.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Instrument = [[pjevanje|Vokal]] | Žanr = [[Pop (glazba)|Pop]] | Zanimanje = [[Glazbenik|Glazbenica]] | Djelatno_razdoblje = od [[1981.]] godine | Producentska_kuća = [[Dallas Records]] }} '''Dorotea Budimir''' (rođena Dragović) ([[Split]], [[16. travnja]] [[1961.]]) [[hrvatska]] je pjevačica.<ref name="VL">{{cite web | url=http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 | title=Doris Dragović | work=vecernji.hr | language=hr | access-date=13 April 2025 | archive-date=18 February 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76}}</ref> Dobitnica je nagrada [[Večernjakova ruža]] 1996. i [[Zlatni studio]] za pjevačicu godine 2020. <ref name="ruža">{{Cite web|title=Od 1994. godine i pokretanja nagrade do 2020. i prve virtualne dodjele Ruže|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ruza-ruza-1397145|date=25. travnja 2020.}}</ref><ref name="studio">{{Cite web|url=https://www.dalmacijadanas.hr/doris-dragovic-dobitnica-nagrade-zlatni-studio-za-pjevacicu-godine/|title=Doris Dragović dobitnica nagrade Zlatni Studio za pjevačicu godine!|website=dalmacijadanas.hr|date=12. ožujka 2020.}}</ref> ==Glazbena karijera== U ranim osamdesetima postala je članica grupe ''More'', a 1986. započela je solističku karijeru. Grupin album ''Tigrica'', koji je izdan 1985. godine, prodan je u zlatnoj nakladi.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/2508519-Doris-I-More-Tigrica|title=Doris i More-Tigrica|website=Discogs.com}}</ref> Na samom početku karijere nazirala se njezina zlatna budućnost i uspjeh te je jedan od njezinih, iz tog vremena, poznatijih singlova ''Hajde da se mazimo'' uvršten je na CD ''Zlatne osamdesete''.<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 Doris Dragović, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 |date=18. veljače 2017. }} (pristupljeno 21. veljače 2014.)</ref> 1986. godine izdaje album ''Željo moja'' nazvan po istoimenoj pjesmi s kojom je predstavljala [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] na Euroviziji. 1987. izdaje albume ''[[Tužna je noć]]'' i ''[[Tvoja u duši]]'' koji su dosegli platinastu i dijamantnu nakladu.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> Slijede uspješni albumi ''[[Pjevaj srce moje]]'' (1988) i ''[[Budi se dan]]'' (1989).<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/793032-Doris-Dragovi%C4%87|title=Doris Dragović|website=Discogs.com}}</ref> 1992. godine uz ostale hrvatske izvođače sudjeluje u snimanju pjesme ''[[Moja domovina]]'' te iste godine izbacuje album ''[[Dajem ti srce]]'' s kojeg se istakla istoimena pjesma zbog svoje domoljubne tematike.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386705-Doris-Dajem-Ti-Srce|title=Doris Dragović-Dajem ti srce|website=Discogs.com}}</ref> Sljedeće godine izdaje album ''[[Ispuni mi zadnju želju]]''. S albumom ''Baklje ivanjske'' izdanim 1995. godine Doris započinje suradnju s bračnim parom Huljić.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386709-Doris-Baklje-Ivanjske|title=Doris Dragović-Baklje ivanjske|website=Discogs.com}}</ref> Naslovna pjesma albuma je duet s pjevačem grupe [[Prljavo kazalište]] [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]]. [[Pjesma Eurovizije 1986.|1986.]] je predstavljala [[SFRJ|Jugoslaviju]], a [[Pjesma Eurovizije 1999.|1999.]] godine Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]]. 1986. je osvojila 11. mjesto s pjesmom "Željo moja" u [[norveška|Norveškoj]], a 1999. je s "[[Marija Magdalena (pjesma)|Marijom Magdalenom]]" osvojila 4. mjesto u [[Izrael]]u. Marija Magdalena doživjela je velik udarac kada je norveška delegacija na čelu s njihovim šefom Jonom Olom Sandom prijavila zbog nasnimljenih muških vokala na matrici. Iako su autor pjesme [[Tonči Huljić]] i šefica delegacije [[Ksenija Urličić]] tvrdili da se radi samo o ''sampleovima'' glasova, EBU nije povjerovao u tu priču i Hrvatskoj su oduzeli 33 % bodova, što je u konačnici dalo nešto manji prosjek iz proteklih pet godina. Na kraju, ''Marija Magdalena'' je došla do četvrtog mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Po čemu pamtimo Eurosong 1999.? |url=https://eurosong.hr/po-cemu-pamtimo-eurosong-1999/ |date=2019-01-04 |accessdate=2020-02-19}}</ref> "Marija Magdalena" se nalazi na albumu ''[[Krajem vijeka]]'' (1999.) na kojem Doris uz pop eksperimentira sa europop i dance žanrovima.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/574835-Doris-Krajem-Vijeka|title=Doris-Krajem vijeka|website=Discogs.com}}</ref> 2000. izdaje album ''Lice'' s kojeg se ističu pjesme "Petak", "Dug" i "Gabrijel".<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/620512-Doris-Lice|title=Doris Dragović-Lice|website=Discogs.com}}</ref> Zbog pjesme "Lice" Dragović i bračni par Huljić optuženi su da su plagirali pjesmu "Drugarice" srpske folk pjevačice [[Ceca|Cece]] i grupe Luna što je razljutilo navijače nogometnog kluba [[Hajduk|Hajduka]] koji su se odrekli Doris koju su 90-ih godina prozvali "Kraljicom Torcide".<ref>{{Cite web|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/torcida-ju-je-prekrizila-a-i-ceca-se-iznenadila-evo-sto-je-doris-rekla-o-srpskoj-pjevacici-336624/|title=Torcida ju je prekrižila, a i Ceca se iznenadila: Evo što je Doris rekla o srpskoj pjevačici}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20160406074301/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-date=6 April 2016|title=OTVORENO PISMO DORIS DRAGOVIĆ HRVATSKOJ JAVNOSTI U POVODU POSLJEDNJIH DOGAĐANJA VEZANIH UZ NJU: Ne odričem se TORCIDE!}}</ref> Dragović se zbog reakcija javnosti na neko vrijeme povlači sa scene te se vraća 2002. godine s albumom dalmatinskog prizvuka ''[[Malo mi za sriću triba]]'' na kojem se nalaze neke od najpoznatijih pjesama Doris kao što su "Krivi ljudi", "Zemlja i stina", "Ni da mora nestane" s [[Hari Rončević|Harijem Rončevićem]] te naslovna pjesma.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/598648-Doris-Malo-Mi-Za-Sri%C4%87u-Triba|title=Doris-Malo mi za sriću triba|website=Discogs.com}}</ref> Posljednji do sada studijski album ''Ja vjerujem'' izdan je 2009. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3395493-Doris-Ja-Vjerujem|title=Doris-Ja vjerujem|website=Discogs.com}}</ref> Jedan od najvećih uspjeha u karijeri ove vokalne dive, dogodio se u okviru dočeka Nove godine [[2017.]] kada je nastupila na dubrovačkom [[Stradun]]u i uz [[Joško Čagalj Jole|Joška Čaglja Jolu]] zabavljala desetke tisuća domaćih i stranih posjetitelja Dubrovačkog zimskog festivala.<ref>[http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom Scardona.hr, ''Dubrovčani u Novu godinu ulaze s Doris Dragović i Jolom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170101161229/http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom |date=1. siječnja 2017. }}, 30. prosinca 2016. (pristupljeno 31. prosinca 2016.)</ref> Osim u Dubrovniku, ova glazbena diva, nastupila je 2019. godine pred punom [[Arena Zagreb|Arenom Zagreb]] te oduševila publiku, također i u rodnom Splitu svojim glasom i pjesmama oduševila je punu Spaladium Arenu. 2023. godine održala je dva koncerta u Areni Zagreb i nastupila na dočeku 2024. godine u svom rodnom gradu [[Split|Splitu]] uz repera [[Grše|Gršu]] i grupu [[Kuzma & Shaka Zulu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-razgalila-publiku-u-rasprodanoj-areni-hvala-vam-sto-ste-odlucili-provesti-ovaj-dan-sa-mnom-15398243|title=Doris Dragović razgalila publiku u rasprodanoj Areni: Hvala vam što ste odlučili provesti ovaj dan sa mnom!}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/splicani-ce-uz-taktove-doris-dragovic-uci-u-2024-godinu-za-dobru-atmosferu-pobrinut-ce-se-grse-i-kuzma-i-shaka-zulu-1333012|title=Splićani će uz Doris Dragović ući u 2024. godinu! Atmosferu će zagrijati popularni Grše i Kuzma i Shaka Zulu}}</ref> == Diskografija == ===Studijski albumi=== ====More==== * 1983. – Hajde da se mazimo * 1985. – Tigrica (Doris i grupa [[More (glazbeni sastav)|More]]) – zlatni album ====Solo==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Ja vjerujem'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 4. tjedan 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710155637/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=648|archive-date=10 July 2017. }} </ref> |- |''[[Željo moja]]'' | * izdan: 1986. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |rowspan="12" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je samo djelomična arhiva počevši od 2006. dostupna.<ref name="TOTS">{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=9 February 2026|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}</ref>}}}} | YU: platinasta |- |''[[Tužna je noć]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Tvoja u duši]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: dijamantna<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Pjevaj srce moje]]'' | * izdan: 1988. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Budi se dan]]'' | * izdan: 1989. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Dajem ti srce]]'' | * izdan: 1992. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Ispuni mi zadnju želju]]'' | * izdan: 1993. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Baklje Ivanjske]]'' | * izdan: 1995. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Živim po svom]]'' | * izdan: 1997. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Krajem vijeka]]'' | * izdan: 1999. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Lice (album)|Lice]]'' | * izdan: 2000. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Malo mi za sriću triba]]'' | * izdan: 2002. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | HR: srebrena<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |title=Dodjela nagrada zlatna ploča|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024162319/http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |archive-date=24. listopada 2013.}}</ref> |- |''[[Ja vjerujem]]'' | * izdan: 2009. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''[[Doris]]'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records | | |- |} ===Kompilacijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalje ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''The Platinum Collection'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 35. tjedan 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070909194928/http://www.topoftheshops.com.hr/index.php|archive-date=9 September 2007}} * Za ''Best of'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 48. tjedan 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821183853/http://hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=1421|archive-date=21 August 2016}} * Za ''Original Album Collection'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-44-tjedan-2019/ |title=Top lista prodaje 44. tjedan 2019.}} * Za ''25 Greatest Hits'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-19-tjedan-2025/ |title=Top lista prodaje 19. tjedan 2025.}} </ref> |- |''20 godina s ljubavlju (najbolje balade)'' | * izdan: 2001. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |{{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} | |- |''The Platinum Collection'' | * izdan: 2007. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] |5 | |- |''Najbolje ljubavne pjesme'' | * izdan: 2010. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | | |- |''Best of'' | * izdan: 2014. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 22 | |- |''Original Album Collection'' | * izdan: 2019. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''25 Greatest Hits'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records |10 | |- |} ===Albumi uživo=== * 1996. – Rođendan u Zagrebu * 2014. — Koncert u Lisinskom * 2016. — Doris live - Spaladium Arena ===Singlovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;"| Naslov ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[HR Top 100|HR]]<br/><ref name="CRO">Plasmani u Hrvatskoj (radio): * Za "Jubavi rič": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2015-26-06-02-07/|title=HR TOP 40 Week 27 2015|date=9 July 2015 |publisher=toplista|language=hr|access-date=19 November 2024}} * Za "Ima nešto u tome": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-28-tjedan-2016-07-07-2016-13-07-2016/|title=HR TOP 40 Week 28 2016|date=20 July 2016 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Jedina jubav moga života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-14-tjedan-2018-26-03-2018-01-04-2018/|title=HR TOP 40 Week 14 2018|date=8 April 2018 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Brod za nabolje": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|title=HR TOP 40 Week 43 2019|date=27 October 2019 |publisher=toplista|language=hr|access-date=30 November 2019 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191130090852/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|archive-date=30 November 2019}} * Za "Sna' ću se ja": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|title=HR TOP 40 Week 20 2021|date=23 May 2021 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=28 May 2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525153608/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|archive-date=25 May 2021}} * Za "Tajna": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-42-tjedan-2021-11-10-2021-17-10-2021/|title=HR TOP 40 Week 42 2021|date=24 October 2021 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Dva smo života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-19-tjedan-2022-02-05-2022-08-05-2022/|title=HR TOP 40 Week 19 2022|date=15 May 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Sve smo mogli imat": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2022-27-06-2022-03-07-2022/|title=HR TOP 40 Week 27 2022|date=10 July 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Koplje ljubavi": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-30-tjedan-2024-15-07-2024-21-07-2024/|title=HR TOP 40 Week 30 2024|access-date=29 July 2024}} * Za "Sluge tuge": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-26-svibnja-2025/|title=HR TOP 100 26. svibnja 2025.|access-date=7 June 2025}} </ref> |- ! scope="row"| "Jubavi rič" | 2015. | 7 |''Doris'' |- ! scope="row"| "Ima nešto u tome" ft. [[Jacques Houdek]] | 2016. | 7 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Jedina jubav moga života" ft. [[Klapa Rišpet]] | 2018. | 8 |- ! scope="row"| "Brod za nabolje" | 2019. | 4 |rowspan="2"|''Doris'' |- ! scope="row"| "Sna' ću se ja" | rowspan="2"|2021. | 4 |- ! scope="row"| "Tajna" ft. [[Osmi putnik (glazbeni sastav)|Osmi putnik]] | 6 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Dva smo života" ft. [[Grupa Viva]] |rowspan="2"|2022. | 13 |- ! scope="row"| "Sve smo mogli imat" | 5 | rowspan="4"| ''Doris'' |- ! scope="row"| "Koplje ljubavi" | 2024. | 7 |- ! scope="row"| "Sluge tuge" | rowspan="2"| 2025. | 3 |- ! scope="row"| "Kad zastor mi padne" | 24 |- |} == Festivali == *1986. – Jugovizija – Željo moja – 1. mjesto *1986. – Eurosong – Željo moja – 11.mjesto *1986. – Mediteranski festival (Turska) – Anita – 2. mjesto *1994. – Melodije hrvatskog Jadrana – Ovo je naša krv – 2. mjesto *1995. – Melodije hrvatskog Jadrana – Jedini – 1. mjesto *1995. – Zadarfest – Ti – 2. mjesto *1996. – Melodije hrvatskog Jadrana – Vrati se – 1. mjesto *1996. – Zadarfest – Nešto što je od Boga *1997. – Zadarfest – Nespokoj – 1. mjesto *1997. – Melodije hrvatskog Jadrana – Dođi – 3.mjesto *1998. – Melodije hrvatskog Jadrana – Kao ti – 3.mjesto *1998. – Zadarfest – To *1999. – Dora – Marija Magdalena – 1. mjesto *1999. – Eurosong – Marija Magdalena – 4.mjesto *1999. – Melodije hrvatskog Jadrana – Sudnji dan – 2. mjesto *1999. – Zagrebfest – Niti kunem, niti molim *2000. – Melodije hrvatskog Jadrana – Kralj – 2. mjesto *2000. – Zadarfest – Robujem *2002. – HRF – Krivi ljudi *2002. – Zadarfest – Nije mi vrime – 1. mjesto *2002. – Melodije hrvatskog Jadrana – Malo mi za sriću triba – 1. mjesto *2003. – Splitski festival – Teret ljubavi – 1. mjesto *2008. – Splitski festival – Svit ne more znat ==Nagrade i nominacije== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Nagrada ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |1994. | [[Porin (nagrada)|Porin]] | Najbolja skladana folklorna pjesma |''Ti si moja ljubav stara'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1994">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=49856153-CE5B-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1994.}}</ref> |- | rowspan="4" |1996. | [[Večernjakova ruža 1996.]] | Pjevačica godine | |{{pobjeda}} |<ref name="ruža"/> |- | rowspan="5"|[[Porin (nagrada)|Porin]] | Pjesma godine |rowspan="2"|''Baklje Ivanjske'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1996">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=468B3F3D-51E3-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1996. }}</ref> |- | Najbolja ženska vokalna izvedba | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- | Najbolja vokalna suradnja |''Baklje Ivanjske'' s [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]] | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- |1998. |rowspan="2"|Najbolji album zabavne glazbe |''Živim po svom'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998>{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=D19AC6E0-FFBF-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1998. }}</ref> |- |2015. |''Koncert u Lisinskom'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-url=https://web.archive.org/web/20160319122800/https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-date=19 March 2016|title=Dobitnici glazbene nagrade Porin 2015. }}</ref> |- |rowspan="3"|2020. |rowspan="3"|[[Zlatni studio 2020.]] |Pjevačica godine | | {{pobjeda}} |<ref name="studio"/> |- |Hit godine |''Brod za nabolje'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|2023. |rowspan="2"|[[Zlatni studio 2023.]] |''Spaladium Arena'' | {{nominiran}} |<ref name="studio23">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-kad-se-osvrnem-bilo-je-tu-svih-mogucih-propitivanja-dilema-uspona-padova-15296330|title=Doris Dragović: ‘Kad se osvrnem, bilo je tu svih mogućih propitivanja, dilema, uspona, padova...‘|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref name="studio23"/> |- |2024. |[[Zlatni studio 2024.]] |Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/biramo-koncert-godine-ovo-je-kruna-njihovog-rada-glasajte-za-svog-favorita-15405918|title=Biramo koncert godine: Ovo je kruna njihovog rada, glasajte za svog favorita!|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |2025. |[[Zlatni studio 2025.]] |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.gloria.hr/gl/gloria-backstage/jos-malo-do-velikog-finala-zlatnog-studija-pogledajte-tko-se-sve-moze-veceras-okruniti-najprestiznijom-medijskom-nagradom-15548394|title=Još malo do velikog finala Zlatnog Studija, pogledajte tko se sve može večeras okruniti najprestižnijom medijskom nagradom|website=gloria.hr}}</ref> |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.diskografija.com/umjetnik/doris-dragovic.htm Doris Dragović – Diskografija] * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101303 Doris Dragović – Najljepši glas Mediterana] {{GLAVNIRASPORED:Dragović, Doris}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] c15v239m8onqabuhzi7hsjmkc6lrq7k 7573544 7573539 2026-08-10T13:21:12Z Sk53121 310591 /* Festivali */ 7573544 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Doris Dragović | Img = Doris.jpg | Img_capt = Doris Dragović na koncertu (Split, 2008.) | Img_size = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Dorotea Dragović | Rođenje = [[16. travnja]] [[1961.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Instrument = [[pjevanje|Vokal]] | Žanr = [[Pop (glazba)|Pop]] | Zanimanje = [[Glazbenik|Glazbenica]] | Djelatno_razdoblje = od [[1981.]] godine | Producentska_kuća = [[Dallas Records]] }} '''Dorotea Budimir''' (rođena Dragović) ([[Split]], [[16. travnja]] [[1961.]]) [[hrvatska]] je pjevačica.<ref name="VL">{{cite web | url=http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 | title=Doris Dragović | work=vecernji.hr | language=hr | access-date=13 April 2025 | archive-date=18 February 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76}}</ref> Dobitnica je nagrada [[Večernjakova ruža]] 1996. i [[Zlatni studio]] za pjevačicu godine 2020. <ref name="ruža">{{Cite web|title=Od 1994. godine i pokretanja nagrade do 2020. i prve virtualne dodjele Ruže|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ruza-ruza-1397145|date=25. travnja 2020.}}</ref><ref name="studio">{{Cite web|url=https://www.dalmacijadanas.hr/doris-dragovic-dobitnica-nagrade-zlatni-studio-za-pjevacicu-godine/|title=Doris Dragović dobitnica nagrade Zlatni Studio za pjevačicu godine!|website=dalmacijadanas.hr|date=12. ožujka 2020.}}</ref> ==Glazbena karijera== U ranim osamdesetima postala je članica grupe ''More'', a 1986. započela je solističku karijeru. Grupin album ''Tigrica'', koji je izdan 1985. godine, prodan je u zlatnoj nakladi.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/2508519-Doris-I-More-Tigrica|title=Doris i More-Tigrica|website=Discogs.com}}</ref> Na samom početku karijere nazirala se njezina zlatna budućnost i uspjeh te je jedan od njezinih, iz tog vremena, poznatijih singlova ''Hajde da se mazimo'' uvršten je na CD ''Zlatne osamdesete''.<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 Doris Dragović, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 |date=18. veljače 2017. }} (pristupljeno 21. veljače 2014.)</ref> 1986. godine izdaje album ''Željo moja'' nazvan po istoimenoj pjesmi s kojom je predstavljala [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] na Euroviziji. 1987. izdaje albume ''[[Tužna je noć]]'' i ''[[Tvoja u duši]]'' koji su dosegli platinastu i dijamantnu nakladu.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> Slijede uspješni albumi ''[[Pjevaj srce moje]]'' (1988) i ''[[Budi se dan]]'' (1989).<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/793032-Doris-Dragovi%C4%87|title=Doris Dragović|website=Discogs.com}}</ref> 1992. godine uz ostale hrvatske izvođače sudjeluje u snimanju pjesme ''[[Moja domovina]]'' te iste godine izbacuje album ''[[Dajem ti srce]]'' s kojeg se istakla istoimena pjesma zbog svoje domoljubne tematike.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386705-Doris-Dajem-Ti-Srce|title=Doris Dragović-Dajem ti srce|website=Discogs.com}}</ref> Sljedeće godine izdaje album ''[[Ispuni mi zadnju želju]]''. S albumom ''Baklje ivanjske'' izdanim 1995. godine Doris započinje suradnju s bračnim parom Huljić.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386709-Doris-Baklje-Ivanjske|title=Doris Dragović-Baklje ivanjske|website=Discogs.com}}</ref> Naslovna pjesma albuma je duet s pjevačem grupe [[Prljavo kazalište]] [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]]. [[Pjesma Eurovizije 1986.|1986.]] je predstavljala [[SFRJ|Jugoslaviju]], a [[Pjesma Eurovizije 1999.|1999.]] godine Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]]. 1986. je osvojila 11. mjesto s pjesmom "Željo moja" u [[norveška|Norveškoj]], a 1999. je s "[[Marija Magdalena (pjesma)|Marijom Magdalenom]]" osvojila 4. mjesto u [[Izrael]]u. Marija Magdalena doživjela je velik udarac kada je norveška delegacija na čelu s njihovim šefom Jonom Olom Sandom prijavila zbog nasnimljenih muških vokala na matrici. Iako su autor pjesme [[Tonči Huljić]] i šefica delegacije [[Ksenija Urličić]] tvrdili da se radi samo o ''sampleovima'' glasova, EBU nije povjerovao u tu priču i Hrvatskoj su oduzeli 33 % bodova, što je u konačnici dalo nešto manji prosjek iz proteklih pet godina. Na kraju, ''Marija Magdalena'' je došla do četvrtog mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Po čemu pamtimo Eurosong 1999.? |url=https://eurosong.hr/po-cemu-pamtimo-eurosong-1999/ |date=2019-01-04 |accessdate=2020-02-19}}</ref> "Marija Magdalena" se nalazi na albumu ''[[Krajem vijeka]]'' (1999.) na kojem Doris uz pop eksperimentira sa europop i dance žanrovima.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/574835-Doris-Krajem-Vijeka|title=Doris-Krajem vijeka|website=Discogs.com}}</ref> 2000. izdaje album ''Lice'' s kojeg se ističu pjesme "Petak", "Dug" i "Gabrijel".<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/620512-Doris-Lice|title=Doris Dragović-Lice|website=Discogs.com}}</ref> Zbog pjesme "Lice" Dragović i bračni par Huljić optuženi su da su plagirali pjesmu "Drugarice" srpske folk pjevačice [[Ceca|Cece]] i grupe Luna što je razljutilo navijače nogometnog kluba [[Hajduk|Hajduka]] koji su se odrekli Doris koju su 90-ih godina prozvali "Kraljicom Torcide".<ref>{{Cite web|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/torcida-ju-je-prekrizila-a-i-ceca-se-iznenadila-evo-sto-je-doris-rekla-o-srpskoj-pjevacici-336624/|title=Torcida ju je prekrižila, a i Ceca se iznenadila: Evo što je Doris rekla o srpskoj pjevačici}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20160406074301/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-date=6 April 2016|title=OTVORENO PISMO DORIS DRAGOVIĆ HRVATSKOJ JAVNOSTI U POVODU POSLJEDNJIH DOGAĐANJA VEZANIH UZ NJU: Ne odričem se TORCIDE!}}</ref> Dragović se zbog reakcija javnosti na neko vrijeme povlači sa scene te se vraća 2002. godine s albumom dalmatinskog prizvuka ''[[Malo mi za sriću triba]]'' na kojem se nalaze neke od najpoznatijih pjesama Doris kao što su "Krivi ljudi", "Zemlja i stina", "Ni da mora nestane" s [[Hari Rončević|Harijem Rončevićem]] te naslovna pjesma.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/598648-Doris-Malo-Mi-Za-Sri%C4%87u-Triba|title=Doris-Malo mi za sriću triba|website=Discogs.com}}</ref> Posljednji do sada studijski album ''Ja vjerujem'' izdan je 2009. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3395493-Doris-Ja-Vjerujem|title=Doris-Ja vjerujem|website=Discogs.com}}</ref> Jedan od najvećih uspjeha u karijeri ove vokalne dive, dogodio se u okviru dočeka Nove godine [[2017.]] kada je nastupila na dubrovačkom [[Stradun]]u i uz [[Joško Čagalj Jole|Joška Čaglja Jolu]] zabavljala desetke tisuća domaćih i stranih posjetitelja Dubrovačkog zimskog festivala.<ref>[http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom Scardona.hr, ''Dubrovčani u Novu godinu ulaze s Doris Dragović i Jolom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170101161229/http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom |date=1. siječnja 2017. }}, 30. prosinca 2016. (pristupljeno 31. prosinca 2016.)</ref> Osim u Dubrovniku, ova glazbena diva, nastupila je 2019. godine pred punom [[Arena Zagreb|Arenom Zagreb]] te oduševila publiku, također i u rodnom Splitu svojim glasom i pjesmama oduševila je punu Spaladium Arenu. 2023. godine održala je dva koncerta u Areni Zagreb i nastupila na dočeku 2024. godine u svom rodnom gradu [[Split|Splitu]] uz repera [[Grše|Gršu]] i grupu [[Kuzma & Shaka Zulu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-razgalila-publiku-u-rasprodanoj-areni-hvala-vam-sto-ste-odlucili-provesti-ovaj-dan-sa-mnom-15398243|title=Doris Dragović razgalila publiku u rasprodanoj Areni: Hvala vam što ste odlučili provesti ovaj dan sa mnom!}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/splicani-ce-uz-taktove-doris-dragovic-uci-u-2024-godinu-za-dobru-atmosferu-pobrinut-ce-se-grse-i-kuzma-i-shaka-zulu-1333012|title=Splićani će uz Doris Dragović ući u 2024. godinu! Atmosferu će zagrijati popularni Grše i Kuzma i Shaka Zulu}}</ref> == Diskografija == ===Studijski albumi=== ====More==== * 1983. – Hajde da se mazimo * 1985. – Tigrica (Doris i grupa [[More (glazbeni sastav)|More]]) – zlatni album ====Solo==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Ja vjerujem'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 4. tjedan 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710155637/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=648|archive-date=10 July 2017. }} </ref> |- |''[[Željo moja]]'' | * izdan: 1986. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |rowspan="12" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je samo djelomična arhiva počevši od 2006. dostupna.<ref name="TOTS">{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=9 February 2026|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}</ref>}}}} | YU: platinasta |- |''[[Tužna je noć]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Tvoja u duši]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: dijamantna<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Pjevaj srce moje]]'' | * izdan: 1988. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Budi se dan]]'' | * izdan: 1989. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Dajem ti srce]]'' | * izdan: 1992. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Ispuni mi zadnju želju]]'' | * izdan: 1993. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Baklje Ivanjske]]'' | * izdan: 1995. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Živim po svom]]'' | * izdan: 1997. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Krajem vijeka]]'' | * izdan: 1999. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Lice (album)|Lice]]'' | * izdan: 2000. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Malo mi za sriću triba]]'' | * izdan: 2002. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | HR: srebrena<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |title=Dodjela nagrada zlatna ploča|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024162319/http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |archive-date=24. listopada 2013.}}</ref> |- |''[[Ja vjerujem]]'' | * izdan: 2009. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''[[Doris]]'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records | | |- |} ===Kompilacijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalje ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''The Platinum Collection'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 35. tjedan 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070909194928/http://www.topoftheshops.com.hr/index.php|archive-date=9 September 2007}} * Za ''Best of'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 48. tjedan 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821183853/http://hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=1421|archive-date=21 August 2016}} * Za ''Original Album Collection'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-44-tjedan-2019/ |title=Top lista prodaje 44. tjedan 2019.}} * Za ''25 Greatest Hits'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-19-tjedan-2025/ |title=Top lista prodaje 19. tjedan 2025.}} </ref> |- |''20 godina s ljubavlju (najbolje balade)'' | * izdan: 2001. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |{{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} | |- |''The Platinum Collection'' | * izdan: 2007. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] |5 | |- |''Najbolje ljubavne pjesme'' | * izdan: 2010. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | | |- |''Best of'' | * izdan: 2014. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 22 | |- |''Original Album Collection'' | * izdan: 2019. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''25 Greatest Hits'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records |10 | |- |} ===Albumi uživo=== * 1996. – Rođendan u Zagrebu * 2014. — Koncert u Lisinskom * 2016. — Doris live - Spaladium Arena ===Singlovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;"| Naslov ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[HR Top 100|HR]]<br/><ref name="CRO">Plasmani u Hrvatskoj (radio): * Za "Jubavi rič": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2015-26-06-02-07/|title=HR TOP 40 Week 27 2015|date=9 July 2015 |publisher=toplista|language=hr|access-date=19 November 2024}} * Za "Ima nešto u tome": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-28-tjedan-2016-07-07-2016-13-07-2016/|title=HR TOP 40 Week 28 2016|date=20 July 2016 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Jedina jubav moga života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-14-tjedan-2018-26-03-2018-01-04-2018/|title=HR TOP 40 Week 14 2018|date=8 April 2018 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Brod za nabolje": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|title=HR TOP 40 Week 43 2019|date=27 October 2019 |publisher=toplista|language=hr|access-date=30 November 2019 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191130090852/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|archive-date=30 November 2019}} * Za "Sna' ću se ja": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|title=HR TOP 40 Week 20 2021|date=23 May 2021 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=28 May 2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525153608/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|archive-date=25 May 2021}} * Za "Tajna": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-42-tjedan-2021-11-10-2021-17-10-2021/|title=HR TOP 40 Week 42 2021|date=24 October 2021 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Dva smo života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-19-tjedan-2022-02-05-2022-08-05-2022/|title=HR TOP 40 Week 19 2022|date=15 May 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Sve smo mogli imat": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2022-27-06-2022-03-07-2022/|title=HR TOP 40 Week 27 2022|date=10 July 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Koplje ljubavi": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-30-tjedan-2024-15-07-2024-21-07-2024/|title=HR TOP 40 Week 30 2024|access-date=29 July 2024}} * Za "Sluge tuge": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-26-svibnja-2025/|title=HR TOP 100 26. svibnja 2025.|access-date=7 June 2025}} </ref> |- ! scope="row"| "Jubavi rič" | 2015. | 7 |''Doris'' |- ! scope="row"| "Ima nešto u tome" ft. [[Jacques Houdek]] | 2016. | 7 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Jedina jubav moga života" ft. [[Klapa Rišpet]] | 2018. | 8 |- ! scope="row"| "Brod za nabolje" | 2019. | 4 |rowspan="2"|''Doris'' |- ! scope="row"| "Sna' ću se ja" | rowspan="2"|2021. | 4 |- ! scope="row"| "Tajna" ft. [[Osmi putnik (glazbeni sastav)|Osmi putnik]] | 6 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Dva smo života" ft. [[Grupa Viva]] |rowspan="2"|2022. | 13 |- ! scope="row"| "Sve smo mogli imat" | 5 | rowspan="4"| ''Doris'' |- ! scope="row"| "Koplje ljubavi" | 2024. | 7 |- ! scope="row"| "Sluge tuge" | rowspan="2"| 2025. | 3 |- ! scope="row"| "Kad zastor mi padne" | 24 |- |} == Festivali == === Jugovizija === *1986. – Željo moja – 1. mjesto === Eurosong === *1986. – Željo moja – 11. mjesto *1999. – Marija Magdalena – 4. mjesto === Dora === *1999. – Marija Magdalena – 1. mjesto === Melodije hrvatskog Jadrana === *1994. – Ovo je naša krv – 2. mjesto *1995. – Jedini – 1. mjesto *1996. – Vrati se – 1. mjesto *1997. – Dođi – 3.mjesto *1998. – Kao ti – 3.mjesto *1999. – Sudnji dan – 2. mjesto *2000. – Kralj – 2. mjesto *2002. – Melodije hrvatskog Jadrana – Malo mi za sriću triba – 1. mjesto === Mediteranski festival === *1986. – Anita – 2. mjesto === Zadarfest === *1995. – Ti – 2. mjesto *1996. – Nešto što je od Boga *1997. – Nespokoj – 1. mjesto *1998. – Zadarfest – To *2000. – Zadarfest – Robujem *2002. – Zadarfest – Nije mi vrime – 1. mjesto === Zagrebfest === *1999. – Niti kunem, niti molim === HRF === *2002. – Krivi ljudi === Splitski festival === *2003. – Teret ljubavi – 1. mjesto *2008. – Svit ne more znat ==Nagrade i nominacije== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Nagrada ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |1994. | [[Porin (nagrada)|Porin]] | Najbolja skladana folklorna pjesma |''Ti si moja ljubav stara'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1994">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=49856153-CE5B-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1994.}}</ref> |- | rowspan="4" |1996. | [[Večernjakova ruža 1996.]] | Pjevačica godine | |{{pobjeda}} |<ref name="ruža"/> |- | rowspan="5"|[[Porin (nagrada)|Porin]] | Pjesma godine |rowspan="2"|''Baklje Ivanjske'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1996">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=468B3F3D-51E3-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1996. }}</ref> |- | Najbolja ženska vokalna izvedba | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- | Najbolja vokalna suradnja |''Baklje Ivanjske'' s [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]] | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- |1998. |rowspan="2"|Najbolji album zabavne glazbe |''Živim po svom'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998>{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=D19AC6E0-FFBF-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1998. }}</ref> |- |2015. |''Koncert u Lisinskom'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-url=https://web.archive.org/web/20160319122800/https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-date=19 March 2016|title=Dobitnici glazbene nagrade Porin 2015. }}</ref> |- |rowspan="3"|2020. |rowspan="3"|[[Zlatni studio 2020.]] |Pjevačica godine | | {{pobjeda}} |<ref name="studio"/> |- |Hit godine |''Brod za nabolje'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|2023. |rowspan="2"|[[Zlatni studio 2023.]] |''Spaladium Arena'' | {{nominiran}} |<ref name="studio23">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-kad-se-osvrnem-bilo-je-tu-svih-mogucih-propitivanja-dilema-uspona-padova-15296330|title=Doris Dragović: ‘Kad se osvrnem, bilo je tu svih mogućih propitivanja, dilema, uspona, padova...‘|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref name="studio23"/> |- |2024. |[[Zlatni studio 2024.]] |Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/biramo-koncert-godine-ovo-je-kruna-njihovog-rada-glasajte-za-svog-favorita-15405918|title=Biramo koncert godine: Ovo je kruna njihovog rada, glasajte za svog favorita!|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |2025. |[[Zlatni studio 2025.]] |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.gloria.hr/gl/gloria-backstage/jos-malo-do-velikog-finala-zlatnog-studija-pogledajte-tko-se-sve-moze-veceras-okruniti-najprestiznijom-medijskom-nagradom-15548394|title=Još malo do velikog finala Zlatnog Studija, pogledajte tko se sve može večeras okruniti najprestižnijom medijskom nagradom|website=gloria.hr}}</ref> |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.diskografija.com/umjetnik/doris-dragovic.htm Doris Dragović – Diskografija] * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101303 Doris Dragović – Najljepši glas Mediterana] {{GLAVNIRASPORED:Dragović, Doris}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] gkxavoejbtyxy6ns83464hfaea531ts 7573553 7573544 2026-08-10T13:38:44Z Sk53121 310591 /* Festivali */ 7573553 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Doris Dragović | Img = Doris.jpg | Img_capt = Doris Dragović na koncertu (Split, 2008.) | Img_size = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Dorotea Dragović | Rođenje = [[16. travnja]] [[1961.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Instrument = [[pjevanje|Vokal]] | Žanr = [[Pop (glazba)|Pop]] | Zanimanje = [[Glazbenik|Glazbenica]] | Djelatno_razdoblje = od [[1981.]] godine | Producentska_kuća = [[Dallas Records]] }} '''Dorotea Budimir''' (rođena Dragović) ([[Split]], [[16. travnja]] [[1961.]]) [[hrvatska]] je pjevačica.<ref name="VL">{{cite web | url=http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 | title=Doris Dragović | work=vecernji.hr | language=hr | access-date=13 April 2025 | archive-date=18 February 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76}}</ref> Dobitnica je nagrada [[Večernjakova ruža]] 1996. i [[Zlatni studio]] za pjevačicu godine 2020. <ref name="ruža">{{Cite web|title=Od 1994. godine i pokretanja nagrade do 2020. i prve virtualne dodjele Ruže|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ruza-ruza-1397145|date=25. travnja 2020.}}</ref><ref name="studio">{{Cite web|url=https://www.dalmacijadanas.hr/doris-dragovic-dobitnica-nagrade-zlatni-studio-za-pjevacicu-godine/|title=Doris Dragović dobitnica nagrade Zlatni Studio za pjevačicu godine!|website=dalmacijadanas.hr|date=12. ožujka 2020.}}</ref> ==Glazbena karijera== U ranim osamdesetima postala je članica grupe ''More'', a 1986. započela je solističku karijeru. Grupin album ''Tigrica'', koji je izdan 1985. godine, prodan je u zlatnoj nakladi.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/2508519-Doris-I-More-Tigrica|title=Doris i More-Tigrica|website=Discogs.com}}</ref> Na samom početku karijere nazirala se njezina zlatna budućnost i uspjeh te je jedan od njezinih, iz tog vremena, poznatijih singlova ''Hajde da se mazimo'' uvršten je na CD ''Zlatne osamdesete''.<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 Doris Dragović, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 |date=18. veljače 2017. }} (pristupljeno 21. veljače 2014.)</ref> 1986. godine izdaje album ''Željo moja'' nazvan po istoimenoj pjesmi s kojom je predstavljala [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] na Euroviziji. 1987. izdaje albume ''[[Tužna je noć]]'' i ''[[Tvoja u duši]]'' koji su dosegli platinastu i dijamantnu nakladu.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> Slijede uspješni albumi ''[[Pjevaj srce moje]]'' (1988) i ''[[Budi se dan]]'' (1989).<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/793032-Doris-Dragovi%C4%87|title=Doris Dragović|website=Discogs.com}}</ref> 1992. godine uz ostale hrvatske izvođače sudjeluje u snimanju pjesme ''[[Moja domovina]]'' te iste godine izbacuje album ''[[Dajem ti srce]]'' s kojeg se istakla istoimena pjesma zbog svoje domoljubne tematike.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386705-Doris-Dajem-Ti-Srce|title=Doris Dragović-Dajem ti srce|website=Discogs.com}}</ref> Sljedeće godine izdaje album ''[[Ispuni mi zadnju želju]]''. S albumom ''Baklje ivanjske'' izdanim 1995. godine Doris započinje suradnju s bračnim parom Huljić.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386709-Doris-Baklje-Ivanjske|title=Doris Dragović-Baklje ivanjske|website=Discogs.com}}</ref> Naslovna pjesma albuma je duet s pjevačem grupe [[Prljavo kazalište]] [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]]. [[Pjesma Eurovizije 1986.|1986.]] je predstavljala [[SFRJ|Jugoslaviju]], a [[Pjesma Eurovizije 1999.|1999.]] godine Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]]. 1986. je osvojila 11. mjesto s pjesmom "Željo moja" u [[norveška|Norveškoj]], a 1999. je s "[[Marija Magdalena (pjesma)|Marijom Magdalenom]]" osvojila 4. mjesto u [[Izrael]]u. Marija Magdalena doživjela je velik udarac kada je norveška delegacija na čelu s njihovim šefom Jonom Olom Sandom prijavila zbog nasnimljenih muških vokala na matrici. Iako su autor pjesme [[Tonči Huljić]] i šefica delegacije [[Ksenija Urličić]] tvrdili da se radi samo o ''sampleovima'' glasova, EBU nije povjerovao u tu priču i Hrvatskoj su oduzeli 33 % bodova, što je u konačnici dalo nešto manji prosjek iz proteklih pet godina. Na kraju, ''Marija Magdalena'' je došla do četvrtog mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Po čemu pamtimo Eurosong 1999.? |url=https://eurosong.hr/po-cemu-pamtimo-eurosong-1999/ |date=2019-01-04 |accessdate=2020-02-19}}</ref> "Marija Magdalena" se nalazi na albumu ''[[Krajem vijeka]]'' (1999.) na kojem Doris uz pop eksperimentira sa europop i dance žanrovima.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/574835-Doris-Krajem-Vijeka|title=Doris-Krajem vijeka|website=Discogs.com}}</ref> 2000. izdaje album ''Lice'' s kojeg se ističu pjesme "Petak", "Dug" i "Gabrijel".<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/620512-Doris-Lice|title=Doris Dragović-Lice|website=Discogs.com}}</ref> Zbog pjesme "Lice" Dragović i bračni par Huljić optuženi su da su plagirali pjesmu "Drugarice" srpske folk pjevačice [[Ceca|Cece]] i grupe Luna što je razljutilo navijače nogometnog kluba [[Hajduk|Hajduka]] koji su se odrekli Doris koju su 90-ih godina prozvali "Kraljicom Torcide".<ref>{{Cite web|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/torcida-ju-je-prekrizila-a-i-ceca-se-iznenadila-evo-sto-je-doris-rekla-o-srpskoj-pjevacici-336624/|title=Torcida ju je prekrižila, a i Ceca se iznenadila: Evo što je Doris rekla o srpskoj pjevačici}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20160406074301/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-date=6 April 2016|title=OTVORENO PISMO DORIS DRAGOVIĆ HRVATSKOJ JAVNOSTI U POVODU POSLJEDNJIH DOGAĐANJA VEZANIH UZ NJU: Ne odričem se TORCIDE!}}</ref> Dragović se zbog reakcija javnosti na neko vrijeme povlači sa scene te se vraća 2002. godine s albumom dalmatinskog prizvuka ''[[Malo mi za sriću triba]]'' na kojem se nalaze neke od najpoznatijih pjesama Doris kao što su "Krivi ljudi", "Zemlja i stina", "Ni da mora nestane" s [[Hari Rončević|Harijem Rončevićem]] te naslovna pjesma.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/598648-Doris-Malo-Mi-Za-Sri%C4%87u-Triba|title=Doris-Malo mi za sriću triba|website=Discogs.com}}</ref> Posljednji do sada studijski album ''Ja vjerujem'' izdan je 2009. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3395493-Doris-Ja-Vjerujem|title=Doris-Ja vjerujem|website=Discogs.com}}</ref> Jedan od najvećih uspjeha u karijeri ove vokalne dive, dogodio se u okviru dočeka Nove godine [[2017.]] kada je nastupila na dubrovačkom [[Stradun]]u i uz [[Joško Čagalj Jole|Joška Čaglja Jolu]] zabavljala desetke tisuća domaćih i stranih posjetitelja Dubrovačkog zimskog festivala.<ref>[http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom Scardona.hr, ''Dubrovčani u Novu godinu ulaze s Doris Dragović i Jolom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170101161229/http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom |date=1. siječnja 2017. }}, 30. prosinca 2016. (pristupljeno 31. prosinca 2016.)</ref> Osim u Dubrovniku, ova glazbena diva, nastupila je 2019. godine pred punom [[Arena Zagreb|Arenom Zagreb]] te oduševila publiku, također i u rodnom Splitu svojim glasom i pjesmama oduševila je punu Spaladium Arenu. 2023. godine održala je dva koncerta u Areni Zagreb i nastupila na dočeku 2024. godine u svom rodnom gradu [[Split|Splitu]] uz repera [[Grše|Gršu]] i grupu [[Kuzma & Shaka Zulu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-razgalila-publiku-u-rasprodanoj-areni-hvala-vam-sto-ste-odlucili-provesti-ovaj-dan-sa-mnom-15398243|title=Doris Dragović razgalila publiku u rasprodanoj Areni: Hvala vam što ste odlučili provesti ovaj dan sa mnom!}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/splicani-ce-uz-taktove-doris-dragovic-uci-u-2024-godinu-za-dobru-atmosferu-pobrinut-ce-se-grse-i-kuzma-i-shaka-zulu-1333012|title=Splićani će uz Doris Dragović ući u 2024. godinu! Atmosferu će zagrijati popularni Grše i Kuzma i Shaka Zulu}}</ref> == Diskografija == ===Studijski albumi=== ====More==== * 1983. – Hajde da se mazimo * 1985. – Tigrica (Doris i grupa [[More (glazbeni sastav)|More]]) – zlatni album ====Solo==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Ja vjerujem'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 4. tjedan 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710155637/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=648|archive-date=10 July 2017. }} </ref> |- |''[[Željo moja]]'' | * izdan: 1986. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |rowspan="12" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je samo djelomična arhiva počevši od 2006. dostupna.<ref name="TOTS">{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=9 February 2026|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}</ref>}}}} | YU: platinasta |- |''[[Tužna je noć]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Tvoja u duši]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: dijamantna<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Pjevaj srce moje]]'' | * izdan: 1988. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Budi se dan]]'' | * izdan: 1989. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Dajem ti srce]]'' | * izdan: 1992. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Ispuni mi zadnju želju]]'' | * izdan: 1993. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Baklje Ivanjske]]'' | * izdan: 1995. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Živim po svom]]'' | * izdan: 1997. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Krajem vijeka]]'' | * izdan: 1999. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Lice (album)|Lice]]'' | * izdan: 2000. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Malo mi za sriću triba]]'' | * izdan: 2002. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | HR: srebrena<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |title=Dodjela nagrada zlatna ploča|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024162319/http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |archive-date=24. listopada 2013.}}</ref> |- |''[[Ja vjerujem]]'' | * izdan: 2009. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''[[Doris]]'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records | | |- |} ===Kompilacijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalje ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''The Platinum Collection'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 35. tjedan 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070909194928/http://www.topoftheshops.com.hr/index.php|archive-date=9 September 2007}} * Za ''Best of'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 48. tjedan 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821183853/http://hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=1421|archive-date=21 August 2016}} * Za ''Original Album Collection'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-44-tjedan-2019/ |title=Top lista prodaje 44. tjedan 2019.}} * Za ''25 Greatest Hits'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-19-tjedan-2025/ |title=Top lista prodaje 19. tjedan 2025.}} </ref> |- |''20 godina s ljubavlju (najbolje balade)'' | * izdan: 2001. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |{{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} | |- |''The Platinum Collection'' | * izdan: 2007. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] |5 | |- |''Najbolje ljubavne pjesme'' | * izdan: 2010. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | | |- |''Best of'' | * izdan: 2014. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 22 | |- |''Original Album Collection'' | * izdan: 2019. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''25 Greatest Hits'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records |10 | |- |} ===Albumi uživo=== * 1996. – Rođendan u Zagrebu * 2014. — Koncert u Lisinskom * 2016. — Doris live - Spaladium Arena ===Singlovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;"| Naslov ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[HR Top 100|HR]]<br/><ref name="CRO">Plasmani u Hrvatskoj (radio): * Za "Jubavi rič": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2015-26-06-02-07/|title=HR TOP 40 Week 27 2015|date=9 July 2015 |publisher=toplista|language=hr|access-date=19 November 2024}} * Za "Ima nešto u tome": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-28-tjedan-2016-07-07-2016-13-07-2016/|title=HR TOP 40 Week 28 2016|date=20 July 2016 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Jedina jubav moga života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-14-tjedan-2018-26-03-2018-01-04-2018/|title=HR TOP 40 Week 14 2018|date=8 April 2018 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Brod za nabolje": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|title=HR TOP 40 Week 43 2019|date=27 October 2019 |publisher=toplista|language=hr|access-date=30 November 2019 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191130090852/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|archive-date=30 November 2019}} * Za "Sna' ću se ja": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|title=HR TOP 40 Week 20 2021|date=23 May 2021 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=28 May 2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525153608/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|archive-date=25 May 2021}} * Za "Tajna": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-42-tjedan-2021-11-10-2021-17-10-2021/|title=HR TOP 40 Week 42 2021|date=24 October 2021 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Dva smo života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-19-tjedan-2022-02-05-2022-08-05-2022/|title=HR TOP 40 Week 19 2022|date=15 May 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Sve smo mogli imat": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2022-27-06-2022-03-07-2022/|title=HR TOP 40 Week 27 2022|date=10 July 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Koplje ljubavi": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-30-tjedan-2024-15-07-2024-21-07-2024/|title=HR TOP 40 Week 30 2024|access-date=29 July 2024}} * Za "Sluge tuge": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-26-svibnja-2025/|title=HR TOP 100 26. svibnja 2025.|access-date=7 June 2025}} </ref> |- ! scope="row"| "Jubavi rič" | 2015. | 7 |''Doris'' |- ! scope="row"| "Ima nešto u tome" ft. [[Jacques Houdek]] | 2016. | 7 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Jedina jubav moga života" ft. [[Klapa Rišpet]] | 2018. | 8 |- ! scope="row"| "Brod za nabolje" | 2019. | 4 |rowspan="2"|''Doris'' |- ! scope="row"| "Sna' ću se ja" | rowspan="2"|2021. | 4 |- ! scope="row"| "Tajna" ft. [[Osmi putnik (glazbeni sastav)|Osmi putnik]] | 6 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Dva smo života" ft. [[Grupa Viva]] |rowspan="2"|2022. | 13 |- ! scope="row"| "Sve smo mogli imat" | 5 | rowspan="4"| ''Doris'' |- ! scope="row"| "Koplje ljubavi" | 2024. | 7 |- ! scope="row"| "Sluge tuge" | rowspan="2"| 2025. | 3 |- ! scope="row"| "Kad zastor mi padne" | 24 |- |} == Festivali == === Jugovizija === *1986. – Željo moja – 1. mjesto === Eurosong === *1986. – Željo moja – 11. mjesto *1999. – Marija Magdalena – 4. mjesto === Dora === *1999. – Marija Magdalena – 1. mjesto === Melodije hrvatskog Jadrana === *1994. – Ovo je naša krv – 2. mjesto publika (1. mjesto polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> *1995. – Jedini – 1. mjesto žiri <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021195423/http://skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1995}}</ref> *1996. – Vrati se – 1. mjesto i žiri i publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031070134/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-date=October 31, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1996}}</ref> *1997. – Dođi – 3. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1997|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125100650/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1997|archive-date=November 25, 2020|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 1997}}</ref> *1998. – Kao ti – 3. mjesto *1999. – Sudnji dan – 2. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-url=https://web.archive.org/web/20201025225007/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-date=October 25, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1999}}</ref> *2000. – Kralj – 2. mjesto žiri (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126191957/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-date=January 26, 2001|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 2000}}</ref> *2002. – Malo mi za sriću triba – 1. mjesto === Mediteranski festival === *1986. – Anita – 2. mjesto === Zadarfest === *1995. – Ti – 2. mjesto *1996. – Nešto što je od Boga *1997. – Nespokoj – 1. mjesto *1998. – To *2000. – Robujem *2002. – Nije mi vrime – 1. mjesto === Zagrebfest === *1999. – Niti kunem, niti molim === HRF === *2002. – Krivi ljudi === Splitski festival === *2003. – Teret ljubavi – 1. mjesto *2008. – Svit ne more znat ==Nagrade i nominacije== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Nagrada ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |1994. | [[Porin (nagrada)|Porin]] | Najbolja skladana folklorna pjesma |''Ti si moja ljubav stara'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1994">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=49856153-CE5B-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1994.}}</ref> |- | rowspan="4" |1996. | [[Večernjakova ruža 1996.]] | Pjevačica godine | |{{pobjeda}} |<ref name="ruža"/> |- | rowspan="5"|[[Porin (nagrada)|Porin]] | Pjesma godine |rowspan="2"|''Baklje Ivanjske'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1996">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=468B3F3D-51E3-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1996. }}</ref> |- | Najbolja ženska vokalna izvedba | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- | Najbolja vokalna suradnja |''Baklje Ivanjske'' s [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]] | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- |1998. |rowspan="2"|Najbolji album zabavne glazbe |''Živim po svom'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998>{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=D19AC6E0-FFBF-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1998. }}</ref> |- |2015. |''Koncert u Lisinskom'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-url=https://web.archive.org/web/20160319122800/https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-date=19 March 2016|title=Dobitnici glazbene nagrade Porin 2015. }}</ref> |- |rowspan="3"|2020. |rowspan="3"|[[Zlatni studio 2020.]] |Pjevačica godine | | {{pobjeda}} |<ref name="studio"/> |- |Hit godine |''Brod za nabolje'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|2023. |rowspan="2"|[[Zlatni studio 2023.]] |''Spaladium Arena'' | {{nominiran}} |<ref name="studio23">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-kad-se-osvrnem-bilo-je-tu-svih-mogucih-propitivanja-dilema-uspona-padova-15296330|title=Doris Dragović: ‘Kad se osvrnem, bilo je tu svih mogućih propitivanja, dilema, uspona, padova...‘|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref name="studio23"/> |- |2024. |[[Zlatni studio 2024.]] |Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/biramo-koncert-godine-ovo-je-kruna-njihovog-rada-glasajte-za-svog-favorita-15405918|title=Biramo koncert godine: Ovo je kruna njihovog rada, glasajte za svog favorita!|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |2025. |[[Zlatni studio 2025.]] |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.gloria.hr/gl/gloria-backstage/jos-malo-do-velikog-finala-zlatnog-studija-pogledajte-tko-se-sve-moze-veceras-okruniti-najprestiznijom-medijskom-nagradom-15548394|title=Još malo do velikog finala Zlatnog Studija, pogledajte tko se sve može večeras okruniti najprestižnijom medijskom nagradom|website=gloria.hr}}</ref> |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.diskografija.com/umjetnik/doris-dragovic.htm Doris Dragović – Diskografija] * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101303 Doris Dragović – Najljepši glas Mediterana] {{GLAVNIRASPORED:Dragović, Doris}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] gqlwvkhl96co3rpk3odsy9tdwhbh4f5 7573570 7573553 2026-08-10T13:51:01Z Sk53121 310591 /* Melodije hrvatskog Jadrana */ 7573570 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Doris Dragović | Img = Doris.jpg | Img_capt = Doris Dragović na koncertu (Split, 2008.) | Img_size = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Dorotea Dragović | Rođenje = [[16. travnja]] [[1961.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Instrument = [[pjevanje|Vokal]] | Žanr = [[Pop (glazba)|Pop]] | Zanimanje = [[Glazbenik|Glazbenica]] | Djelatno_razdoblje = od [[1981.]] godine | Producentska_kuća = [[Dallas Records]] }} '''Dorotea Budimir''' (rođena Dragović) ([[Split]], [[16. travnja]] [[1961.]]) [[hrvatska]] je pjevačica.<ref name="VL">{{cite web | url=http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 | title=Doris Dragović | work=vecernji.hr | language=hr | access-date=13 April 2025 | archive-date=18 February 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76}}</ref> Dobitnica je nagrada [[Večernjakova ruža]] 1996. i [[Zlatni studio]] za pjevačicu godine 2020. <ref name="ruža">{{Cite web|title=Od 1994. godine i pokretanja nagrade do 2020. i prve virtualne dodjele Ruže|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ruza-ruza-1397145|date=25. travnja 2020.}}</ref><ref name="studio">{{Cite web|url=https://www.dalmacijadanas.hr/doris-dragovic-dobitnica-nagrade-zlatni-studio-za-pjevacicu-godine/|title=Doris Dragović dobitnica nagrade Zlatni Studio za pjevačicu godine!|website=dalmacijadanas.hr|date=12. ožujka 2020.}}</ref> ==Glazbena karijera== U ranim osamdesetima postala je članica grupe ''More'', a 1986. započela je solističku karijeru. Grupin album ''Tigrica'', koji je izdan 1985. godine, prodan je u zlatnoj nakladi.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/2508519-Doris-I-More-Tigrica|title=Doris i More-Tigrica|website=Discogs.com}}</ref> Na samom početku karijere nazirala se njezina zlatna budućnost i uspjeh te je jedan od njezinih, iz tog vremena, poznatijih singlova ''Hajde da se mazimo'' uvršten je na CD ''Zlatne osamdesete''.<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 Doris Dragović, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 |date=18. veljače 2017. }} (pristupljeno 21. veljače 2014.)</ref> 1986. godine izdaje album ''Željo moja'' nazvan po istoimenoj pjesmi s kojom je predstavljala [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] na Euroviziji. 1987. izdaje albume ''[[Tužna je noć]]'' i ''[[Tvoja u duši]]'' koji su dosegli platinastu i dijamantnu nakladu.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> Slijede uspješni albumi ''[[Pjevaj srce moje]]'' (1988) i ''[[Budi se dan]]'' (1989).<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/793032-Doris-Dragovi%C4%87|title=Doris Dragović|website=Discogs.com}}</ref> 1992. godine uz ostale hrvatske izvođače sudjeluje u snimanju pjesme ''[[Moja domovina]]'' te iste godine izbacuje album ''[[Dajem ti srce]]'' s kojeg se istakla istoimena pjesma zbog svoje domoljubne tematike.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386705-Doris-Dajem-Ti-Srce|title=Doris Dragović-Dajem ti srce|website=Discogs.com}}</ref> Sljedeće godine izdaje album ''[[Ispuni mi zadnju želju]]''. S albumom ''Baklje ivanjske'' izdanim 1995. godine Doris započinje suradnju s bračnim parom Huljić.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386709-Doris-Baklje-Ivanjske|title=Doris Dragović-Baklje ivanjske|website=Discogs.com}}</ref> Naslovna pjesma albuma je duet s pjevačem grupe [[Prljavo kazalište]] [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]]. [[Pjesma Eurovizije 1986.|1986.]] je predstavljala [[SFRJ|Jugoslaviju]], a [[Pjesma Eurovizije 1999.|1999.]] godine Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]]. 1986. je osvojila 11. mjesto s pjesmom "Željo moja" u [[norveška|Norveškoj]], a 1999. je s "[[Marija Magdalena (pjesma)|Marijom Magdalenom]]" osvojila 4. mjesto u [[Izrael]]u. Marija Magdalena doživjela je velik udarac kada je norveška delegacija na čelu s njihovim šefom Jonom Olom Sandom prijavila zbog nasnimljenih muških vokala na matrici. Iako su autor pjesme [[Tonči Huljić]] i šefica delegacije [[Ksenija Urličić]] tvrdili da se radi samo o ''sampleovima'' glasova, EBU nije povjerovao u tu priču i Hrvatskoj su oduzeli 33 % bodova, što je u konačnici dalo nešto manji prosjek iz proteklih pet godina. Na kraju, ''Marija Magdalena'' je došla do četvrtog mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Po čemu pamtimo Eurosong 1999.? |url=https://eurosong.hr/po-cemu-pamtimo-eurosong-1999/ |date=2019-01-04 |accessdate=2020-02-19}}</ref> "Marija Magdalena" se nalazi na albumu ''[[Krajem vijeka]]'' (1999.) na kojem Doris uz pop eksperimentira sa europop i dance žanrovima.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/574835-Doris-Krajem-Vijeka|title=Doris-Krajem vijeka|website=Discogs.com}}</ref> 2000. izdaje album ''Lice'' s kojeg se ističu pjesme "Petak", "Dug" i "Gabrijel".<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/620512-Doris-Lice|title=Doris Dragović-Lice|website=Discogs.com}}</ref> Zbog pjesme "Lice" Dragović i bračni par Huljić optuženi su da su plagirali pjesmu "Drugarice" srpske folk pjevačice [[Ceca|Cece]] i grupe Luna što je razljutilo navijače nogometnog kluba [[Hajduk|Hajduka]] koji su se odrekli Doris koju su 90-ih godina prozvali "Kraljicom Torcide".<ref>{{Cite web|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/torcida-ju-je-prekrizila-a-i-ceca-se-iznenadila-evo-sto-je-doris-rekla-o-srpskoj-pjevacici-336624/|title=Torcida ju je prekrižila, a i Ceca se iznenadila: Evo što je Doris rekla o srpskoj pjevačici}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20160406074301/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-date=6 April 2016|title=OTVORENO PISMO DORIS DRAGOVIĆ HRVATSKOJ JAVNOSTI U POVODU POSLJEDNJIH DOGAĐANJA VEZANIH UZ NJU: Ne odričem se TORCIDE!}}</ref> Dragović se zbog reakcija javnosti na neko vrijeme povlači sa scene te se vraća 2002. godine s albumom dalmatinskog prizvuka ''[[Malo mi za sriću triba]]'' na kojem se nalaze neke od najpoznatijih pjesama Doris kao što su "Krivi ljudi", "Zemlja i stina", "Ni da mora nestane" s [[Hari Rončević|Harijem Rončevićem]] te naslovna pjesma.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/598648-Doris-Malo-Mi-Za-Sri%C4%87u-Triba|title=Doris-Malo mi za sriću triba|website=Discogs.com}}</ref> Posljednji do sada studijski album ''Ja vjerujem'' izdan je 2009. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3395493-Doris-Ja-Vjerujem|title=Doris-Ja vjerujem|website=Discogs.com}}</ref> Jedan od najvećih uspjeha u karijeri ove vokalne dive, dogodio se u okviru dočeka Nove godine [[2017.]] kada je nastupila na dubrovačkom [[Stradun]]u i uz [[Joško Čagalj Jole|Joška Čaglja Jolu]] zabavljala desetke tisuća domaćih i stranih posjetitelja Dubrovačkog zimskog festivala.<ref>[http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom Scardona.hr, ''Dubrovčani u Novu godinu ulaze s Doris Dragović i Jolom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170101161229/http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom |date=1. siječnja 2017. }}, 30. prosinca 2016. (pristupljeno 31. prosinca 2016.)</ref> Osim u Dubrovniku, ova glazbena diva, nastupila je 2019. godine pred punom [[Arena Zagreb|Arenom Zagreb]] te oduševila publiku, također i u rodnom Splitu svojim glasom i pjesmama oduševila je punu Spaladium Arenu. 2023. godine održala je dva koncerta u Areni Zagreb i nastupila na dočeku 2024. godine u svom rodnom gradu [[Split|Splitu]] uz repera [[Grše|Gršu]] i grupu [[Kuzma & Shaka Zulu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-razgalila-publiku-u-rasprodanoj-areni-hvala-vam-sto-ste-odlucili-provesti-ovaj-dan-sa-mnom-15398243|title=Doris Dragović razgalila publiku u rasprodanoj Areni: Hvala vam što ste odlučili provesti ovaj dan sa mnom!}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/splicani-ce-uz-taktove-doris-dragovic-uci-u-2024-godinu-za-dobru-atmosferu-pobrinut-ce-se-grse-i-kuzma-i-shaka-zulu-1333012|title=Splićani će uz Doris Dragović ući u 2024. godinu! Atmosferu će zagrijati popularni Grše i Kuzma i Shaka Zulu}}</ref> == Diskografija == ===Studijski albumi=== ====More==== * 1983. – Hajde da se mazimo * 1985. – Tigrica (Doris i grupa [[More (glazbeni sastav)|More]]) – zlatni album ====Solo==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Ja vjerujem'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 4. tjedan 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710155637/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=648|archive-date=10 July 2017. }} </ref> |- |''[[Željo moja]]'' | * izdan: 1986. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |rowspan="12" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je samo djelomična arhiva počevši od 2006. dostupna.<ref name="TOTS">{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=9 February 2026|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}</ref>}}}} | YU: platinasta |- |''[[Tužna je noć]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Tvoja u duši]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: dijamantna<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Pjevaj srce moje]]'' | * izdan: 1988. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Budi se dan]]'' | * izdan: 1989. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Dajem ti srce]]'' | * izdan: 1992. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Ispuni mi zadnju želju]]'' | * izdan: 1993. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Baklje Ivanjske]]'' | * izdan: 1995. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Živim po svom]]'' | * izdan: 1997. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Krajem vijeka]]'' | * izdan: 1999. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Lice (album)|Lice]]'' | * izdan: 2000. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Malo mi za sriću triba]]'' | * izdan: 2002. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | HR: srebrena<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |title=Dodjela nagrada zlatna ploča|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024162319/http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |archive-date=24. listopada 2013.}}</ref> |- |''[[Ja vjerujem]]'' | * izdan: 2009. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''[[Doris]]'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records | | |- |} ===Kompilacijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalje ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''The Platinum Collection'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 35. tjedan 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070909194928/http://www.topoftheshops.com.hr/index.php|archive-date=9 September 2007}} * Za ''Best of'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 48. tjedan 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821183853/http://hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=1421|archive-date=21 August 2016}} * Za ''Original Album Collection'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-44-tjedan-2019/ |title=Top lista prodaje 44. tjedan 2019.}} * Za ''25 Greatest Hits'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-19-tjedan-2025/ |title=Top lista prodaje 19. tjedan 2025.}} </ref> |- |''20 godina s ljubavlju (najbolje balade)'' | * izdan: 2001. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |{{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} | |- |''The Platinum Collection'' | * izdan: 2007. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] |5 | |- |''Najbolje ljubavne pjesme'' | * izdan: 2010. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | | |- |''Best of'' | * izdan: 2014. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 22 | |- |''Original Album Collection'' | * izdan: 2019. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''25 Greatest Hits'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records |10 | |- |} ===Albumi uživo=== * 1996. – Rođendan u Zagrebu * 2014. — Koncert u Lisinskom * 2016. — Doris live - Spaladium Arena ===Singlovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;"| Naslov ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[HR Top 100|HR]]<br/><ref name="CRO">Plasmani u Hrvatskoj (radio): * Za "Jubavi rič": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2015-26-06-02-07/|title=HR TOP 40 Week 27 2015|date=9 July 2015 |publisher=toplista|language=hr|access-date=19 November 2024}} * Za "Ima nešto u tome": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-28-tjedan-2016-07-07-2016-13-07-2016/|title=HR TOP 40 Week 28 2016|date=20 July 2016 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Jedina jubav moga života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-14-tjedan-2018-26-03-2018-01-04-2018/|title=HR TOP 40 Week 14 2018|date=8 April 2018 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Brod za nabolje": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|title=HR TOP 40 Week 43 2019|date=27 October 2019 |publisher=toplista|language=hr|access-date=30 November 2019 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191130090852/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|archive-date=30 November 2019}} * Za "Sna' ću se ja": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|title=HR TOP 40 Week 20 2021|date=23 May 2021 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=28 May 2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525153608/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|archive-date=25 May 2021}} * Za "Tajna": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-42-tjedan-2021-11-10-2021-17-10-2021/|title=HR TOP 40 Week 42 2021|date=24 October 2021 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Dva smo života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-19-tjedan-2022-02-05-2022-08-05-2022/|title=HR TOP 40 Week 19 2022|date=15 May 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Sve smo mogli imat": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2022-27-06-2022-03-07-2022/|title=HR TOP 40 Week 27 2022|date=10 July 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Koplje ljubavi": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-30-tjedan-2024-15-07-2024-21-07-2024/|title=HR TOP 40 Week 30 2024|access-date=29 July 2024}} * Za "Sluge tuge": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-26-svibnja-2025/|title=HR TOP 100 26. svibnja 2025.|access-date=7 June 2025}} </ref> |- ! scope="row"| "Jubavi rič" | 2015. | 7 |''Doris'' |- ! scope="row"| "Ima nešto u tome" ft. [[Jacques Houdek]] | 2016. | 7 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Jedina jubav moga života" ft. [[Klapa Rišpet]] | 2018. | 8 |- ! scope="row"| "Brod za nabolje" | 2019. | 4 |rowspan="2"|''Doris'' |- ! scope="row"| "Sna' ću se ja" | rowspan="2"|2021. | 4 |- ! scope="row"| "Tajna" ft. [[Osmi putnik (glazbeni sastav)|Osmi putnik]] | 6 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Dva smo života" ft. [[Grupa Viva]] |rowspan="2"|2022. | 13 |- ! scope="row"| "Sve smo mogli imat" | 5 | rowspan="4"| ''Doris'' |- ! scope="row"| "Koplje ljubavi" | 2024. | 7 |- ! scope="row"| "Sluge tuge" | rowspan="2"| 2025. | 3 |- ! scope="row"| "Kad zastor mi padne" | 24 |- |} == Festivali == === Jugovizija === *1986. – Željo moja – 1. mjesto === Eurosong === *1986. – Željo moja – 11. mjesto *1999. – Marija Magdalena – 4. mjesto === Dora === *1999. – Marija Magdalena – 1. mjesto === Melodije hrvatskog Jadrana === *1994. – Ovo je naša krv – 2. mjesto publika (1. mjesto polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> *1995. – Jedini – 1. mjesto žiri <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021195423/http://skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1995}}</ref> *1996. – Vrati se – 1. mjesto i žiri i publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031070134/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-date=October 31, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1996}}</ref> *1997. – Dođi – 3. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1997|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125100650/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1997|archive-date=November 25, 2020|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 1997}}</ref> *1998. – Kao ti – 3. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020094016/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-date=October 20, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1998}}</ref> *1999. – Sudnji dan – 2. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-url=https://web.archive.org/web/20201025225007/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-date=October 25, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1999}}</ref> *2000. – Kralj – 2. mjesto žiri (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126191957/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-date=January 26, 2001|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 2000}}</ref> *2002. – Malo mi za sriću triba – 3. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|title=Melodije Hrvatskog Jadrana - 2002|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126184934/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2002|archive-date=January 26, 2021}}</ref> === Mediteranski festival === *1986. – Anita – 2. mjesto === Zadarfest === *1995. – Ti – 2. mjesto *1996. – Nešto što je od Boga *1997. – Nespokoj – 1. mjesto *1998. – To *2000. – Robujem *2002. – Nije mi vrime – 1. mjesto === Zagrebfest === *1999. – Niti kunem, niti molim === HRF === *2002. – Krivi ljudi === Splitski festival === *2003. – Teret ljubavi – 1. mjesto *2008. – Svit ne more znat ==Nagrade i nominacije== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Nagrada ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |1994. | [[Porin (nagrada)|Porin]] | Najbolja skladana folklorna pjesma |''Ti si moja ljubav stara'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1994">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=49856153-CE5B-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1994.}}</ref> |- | rowspan="4" |1996. | [[Večernjakova ruža 1996.]] | Pjevačica godine | |{{pobjeda}} |<ref name="ruža"/> |- | rowspan="5"|[[Porin (nagrada)|Porin]] | Pjesma godine |rowspan="2"|''Baklje Ivanjske'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1996">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=468B3F3D-51E3-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1996. }}</ref> |- | Najbolja ženska vokalna izvedba | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- | Najbolja vokalna suradnja |''Baklje Ivanjske'' s [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]] | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- |1998. |rowspan="2"|Najbolji album zabavne glazbe |''Živim po svom'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998>{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=D19AC6E0-FFBF-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1998. }}</ref> |- |2015. |''Koncert u Lisinskom'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-url=https://web.archive.org/web/20160319122800/https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-date=19 March 2016|title=Dobitnici glazbene nagrade Porin 2015. }}</ref> |- |rowspan="3"|2020. |rowspan="3"|[[Zlatni studio 2020.]] |Pjevačica godine | | {{pobjeda}} |<ref name="studio"/> |- |Hit godine |''Brod za nabolje'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|2023. |rowspan="2"|[[Zlatni studio 2023.]] |''Spaladium Arena'' | {{nominiran}} |<ref name="studio23">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-kad-se-osvrnem-bilo-je-tu-svih-mogucih-propitivanja-dilema-uspona-padova-15296330|title=Doris Dragović: ‘Kad se osvrnem, bilo je tu svih mogućih propitivanja, dilema, uspona, padova...‘|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref name="studio23"/> |- |2024. |[[Zlatni studio 2024.]] |Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/biramo-koncert-godine-ovo-je-kruna-njihovog-rada-glasajte-za-svog-favorita-15405918|title=Biramo koncert godine: Ovo je kruna njihovog rada, glasajte za svog favorita!|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |2025. |[[Zlatni studio 2025.]] |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.gloria.hr/gl/gloria-backstage/jos-malo-do-velikog-finala-zlatnog-studija-pogledajte-tko-se-sve-moze-veceras-okruniti-najprestiznijom-medijskom-nagradom-15548394|title=Još malo do velikog finala Zlatnog Studija, pogledajte tko se sve može večeras okruniti najprestižnijom medijskom nagradom|website=gloria.hr}}</ref> |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.diskografija.com/umjetnik/doris-dragovic.htm Doris Dragović – Diskografija] * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101303 Doris Dragović – Najljepši glas Mediterana] {{GLAVNIRASPORED:Dragović, Doris}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] pwq454a8z9zppkbbaak9vxwqsggxxys 7573576 7573570 2026-08-10T14:00:24Z Sk53121 310591 /* Festivali */ 7573576 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Doris Dragović | Img = Doris.jpg | Img_capt = Doris Dragović na koncertu (Split, 2008.) | Img_size = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Dorotea Dragović | Rođenje = [[16. travnja]] [[1961.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Instrument = [[pjevanje|Vokal]] | Žanr = [[Pop (glazba)|Pop]] | Zanimanje = [[Glazbenik|Glazbenica]] | Djelatno_razdoblje = od [[1981.]] godine | Producentska_kuća = [[Dallas Records]] }} '''Dorotea Budimir''' (rođena Dragović) ([[Split]], [[16. travnja]] [[1961.]]) [[hrvatska]] je pjevačica.<ref name="VL">{{cite web | url=http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 | title=Doris Dragović | work=vecernji.hr | language=hr | access-date=13 April 2025 | archive-date=18 February 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76}}</ref> Dobitnica je nagrada [[Večernjakova ruža]] 1996. i [[Zlatni studio]] za pjevačicu godine 2020. <ref name="ruža">{{Cite web|title=Od 1994. godine i pokretanja nagrade do 2020. i prve virtualne dodjele Ruže|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/ruza-ruza-1397145|date=25. travnja 2020.}}</ref><ref name="studio">{{Cite web|url=https://www.dalmacijadanas.hr/doris-dragovic-dobitnica-nagrade-zlatni-studio-za-pjevacicu-godine/|title=Doris Dragović dobitnica nagrade Zlatni Studio za pjevačicu godine!|website=dalmacijadanas.hr|date=12. ožujka 2020.}}</ref> ==Glazbena karijera== U ranim osamdesetima postala je članica grupe ''More'', a 1986. započela je solističku karijeru. Grupin album ''Tigrica'', koji je izdan 1985. godine, prodan je u zlatnoj nakladi.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/2508519-Doris-I-More-Tigrica|title=Doris i More-Tigrica|website=Discogs.com}}</ref> Na samom početku karijere nazirala se njezina zlatna budućnost i uspjeh te je jedan od njezinih, iz tog vremena, poznatijih singlova ''Hajde da se mazimo'' uvršten je na CD ''Zlatne osamdesete''.<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 Doris Dragović, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170218155535/http://www.vecernji.hr/biografije/doris-dragovic-76 |date=18. veljače 2017. }} (pristupljeno 21. veljače 2014.)</ref> 1986. godine izdaje album ''Željo moja'' nazvan po istoimenoj pjesmi s kojom je predstavljala [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] na Euroviziji. 1987. izdaje albume ''[[Tužna je noć]]'' i ''[[Tvoja u duši]]'' koji su dosegli platinastu i dijamantnu nakladu.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> Slijede uspješni albumi ''[[Pjevaj srce moje]]'' (1988) i ''[[Budi se dan]]'' (1989).<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/artist/793032-Doris-Dragovi%C4%87|title=Doris Dragović|website=Discogs.com}}</ref> 1992. godine uz ostale hrvatske izvođače sudjeluje u snimanju pjesme ''[[Moja domovina]]'' te iste godine izbacuje album ''[[Dajem ti srce]]'' s kojeg se istakla istoimena pjesma zbog svoje domoljubne tematike.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386705-Doris-Dajem-Ti-Srce|title=Doris Dragović-Dajem ti srce|website=Discogs.com}}</ref> Sljedeće godine izdaje album ''[[Ispuni mi zadnju želju]]''. S albumom ''Baklje ivanjske'' izdanim 1995. godine Doris započinje suradnju s bračnim parom Huljić.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/386709-Doris-Baklje-Ivanjske|title=Doris Dragović-Baklje ivanjske|website=Discogs.com}}</ref> Naslovna pjesma albuma je duet s pjevačem grupe [[Prljavo kazalište]] [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]]. [[Pjesma Eurovizije 1986.|1986.]] je predstavljala [[SFRJ|Jugoslaviju]], a [[Pjesma Eurovizije 1999.|1999.]] godine Hrvatsku na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]]. 1986. je osvojila 11. mjesto s pjesmom "Željo moja" u [[norveška|Norveškoj]], a 1999. je s "[[Marija Magdalena (pjesma)|Marijom Magdalenom]]" osvojila 4. mjesto u [[Izrael]]u. Marija Magdalena doživjela je velik udarac kada je norveška delegacija na čelu s njihovim šefom Jonom Olom Sandom prijavila zbog nasnimljenih muških vokala na matrici. Iako su autor pjesme [[Tonči Huljić]] i šefica delegacije [[Ksenija Urličić]] tvrdili da se radi samo o ''sampleovima'' glasova, EBU nije povjerovao u tu priču i Hrvatskoj su oduzeli 33 % bodova, što je u konačnici dalo nešto manji prosjek iz proteklih pet godina. Na kraju, ''Marija Magdalena'' je došla do četvrtog mjesta.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Po čemu pamtimo Eurosong 1999.? |url=https://eurosong.hr/po-cemu-pamtimo-eurosong-1999/ |date=2019-01-04 |accessdate=2020-02-19}}</ref> "Marija Magdalena" se nalazi na albumu ''[[Krajem vijeka]]'' (1999.) na kojem Doris uz pop eksperimentira sa europop i dance žanrovima.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/574835-Doris-Krajem-Vijeka|title=Doris-Krajem vijeka|website=Discogs.com}}</ref> 2000. izdaje album ''Lice'' s kojeg se ističu pjesme "Petak", "Dug" i "Gabrijel".<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/620512-Doris-Lice|title=Doris Dragović-Lice|website=Discogs.com}}</ref> Zbog pjesme "Lice" Dragović i bračni par Huljić optuženi su da su plagirali pjesmu "Drugarice" srpske folk pjevačice [[Ceca|Cece]] i grupe Luna što je razljutilo navijače nogometnog kluba [[Hajduk|Hajduka]] koji su se odrekli Doris koju su 90-ih godina prozvali "Kraljicom Torcide".<ref>{{Cite web|url=https://direktno.hr/zivot/zabava/torcida-ju-je-prekrizila-a-i-ceca-se-iznenadila-evo-sto-je-doris-rekla-o-srpskoj-pjevacici-336624/|title=Torcida ju je prekrižila, a i Ceca se iznenadila: Evo što je Doris rekla o srpskoj pjevačici}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20160406074301/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000114/magazin.htm|archive-date=6 April 2016|title=OTVORENO PISMO DORIS DRAGOVIĆ HRVATSKOJ JAVNOSTI U POVODU POSLJEDNJIH DOGAĐANJA VEZANIH UZ NJU: Ne odričem se TORCIDE!}}</ref> Dragović se zbog reakcija javnosti na neko vrijeme povlači sa scene te se vraća 2002. godine s albumom dalmatinskog prizvuka ''[[Malo mi za sriću triba]]'' na kojem se nalaze neke od najpoznatijih pjesama Doris kao što su "Krivi ljudi", "Zemlja i stina", "Ni da mora nestane" s [[Hari Rončević|Harijem Rončevićem]] te naslovna pjesma.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/master/598648-Doris-Malo-Mi-Za-Sri%C4%87u-Triba|title=Doris-Malo mi za sriću triba|website=Discogs.com}}</ref> Posljednji do sada studijski album ''Ja vjerujem'' izdan je 2009. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/3395493-Doris-Ja-Vjerujem|title=Doris-Ja vjerujem|website=Discogs.com}}</ref> Jedan od najvećih uspjeha u karijeri ove vokalne dive, dogodio se u okviru dočeka Nove godine [[2017.]] kada je nastupila na dubrovačkom [[Stradun]]u i uz [[Joško Čagalj Jole|Joška Čaglja Jolu]] zabavljala desetke tisuća domaćih i stranih posjetitelja Dubrovačkog zimskog festivala.<ref>[http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom Scardona.hr, ''Dubrovčani u Novu godinu ulaze s Doris Dragović i Jolom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170101161229/http://www.scardona.hr/dubrovcani-u-novu-godinu-ulaze-s-doris-dragovic-i-jolom |date=1. siječnja 2017. }}, 30. prosinca 2016. (pristupljeno 31. prosinca 2016.)</ref> Osim u Dubrovniku, ova glazbena diva, nastupila je 2019. godine pred punom [[Arena Zagreb|Arenom Zagreb]] te oduševila publiku, također i u rodnom Splitu svojim glasom i pjesmama oduševila je punu Spaladium Arenu. 2023. godine održala je dva koncerta u Areni Zagreb i nastupila na dočeku 2024. godine u svom rodnom gradu [[Split|Splitu]] uz repera [[Grše|Gršu]] i grupu [[Kuzma & Shaka Zulu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-razgalila-publiku-u-rasprodanoj-areni-hvala-vam-sto-ste-odlucili-provesti-ovaj-dan-sa-mnom-15398243|title=Doris Dragović razgalila publiku u rasprodanoj Areni: Hvala vam što ste odlučili provesti ovaj dan sa mnom!}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/splicani-ce-uz-taktove-doris-dragovic-uci-u-2024-godinu-za-dobru-atmosferu-pobrinut-ce-se-grse-i-kuzma-i-shaka-zulu-1333012|title=Splićani će uz Doris Dragović ući u 2024. godinu! Atmosferu će zagrijati popularni Grše i Kuzma i Shaka Zulu}}</ref> == Diskografija == ===Studijski albumi=== ====More==== * 1983. – Hajde da se mazimo * 1985. – Tigrica (Doris i grupa [[More (glazbeni sastav)|More]]) – zlatni album ====Solo==== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalji ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''Ja vjerujem'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 4. tjedan 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170710155637/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=648|archive-date=10 July 2017. }} </ref> |- |''[[Željo moja]]'' | * izdan: 1986. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |rowspan="12" {{N/A|{{Efn|name="TOTS"|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je samo djelomična arhiva počevši od 2006. dostupna.<ref name="TOTS">{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=9 February 2026|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}</ref>}}}} | YU: platinasta |- |''[[Tužna je noć]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490722-Doris-Tu%C5%BEna-Je-No%C4%87|title=Doris-Tužna je noć|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Tvoja u duši]]'' | * izdan: 1987. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: dijamantna<ref>{{Cite web|url=https://www.discogs.com/release/1490734-Doris-Tvoja-U-Du%C5%A1i|title=Doris-Tvoja u duši|website=Discogs.com}}</ref> |- |''[[Pjevaj srce moje]]'' | * izdan: 1988. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Budi se dan]]'' | * izdan: 1989. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Jugoton | YU: platinasta |- |''[[Dajem ti srce]]'' | * izdan: 1992. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Ispuni mi zadnju želju]]'' | * izdan: 1993. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Baklje Ivanjske]]'' | * izdan: 1995. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Živim po svom]]'' | * izdan: 1997. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Krajem vijeka]]'' | * izdan: 1999. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Lice (album)|Lice]]'' | * izdan: 2000. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | |- |''[[Malo mi za sriću triba]]'' | * izdan: 2002. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | HR: srebrena<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |title=Dodjela nagrada zlatna ploča|archive-url=https://web.archive.org/web/20131024162319/http://status-online.hgu.hr/index.php?option=content&task=view&id=654&Itemid=73 |archive-date=24. listopada 2013.}}</ref> |- |''[[Ja vjerujem]]'' | * izdan: 2009. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''[[Doris]]'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records | | |- |} ===Kompilacijski albumi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2"| Nalov ! scope="col" rowspan="2"| Detalje ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! rowspan="2" |Certifikacije |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;" | [[Top of the Shops|HR]]<br/><ref> Plasmani u Hrvatskoj: * Za ''The Platinum Collection'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 35. tjedan 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070909194928/http://www.topoftheshops.com.hr/index.php|archive-date=9 September 2007}} * Za ''Best of'': {{Cite web|url= http://www.hdu-toplista.com/|title=Top Of The Shops 48. tjedan 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821183853/http://hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&w=details&id=1421|archive-date=21 August 2016}} * Za ''Original Album Collection'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-44-tjedan-2019/ |title=Top lista prodaje 44. tjedan 2019.}} * Za ''25 Greatest Hits'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-19-tjedan-2025/ |title=Top lista prodaje 19. tjedan 2025.}} </ref> |- |''20 godina s ljubavlju (najbolje balade)'' | * izdan: 2001. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Jugoton]] |{{N/A|{{Efn|name="TOTS"}}}} | |- |''The Platinum Collection'' | * izdan: 2007. * formati: kazeta, CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] |5 | |- |''Najbolje ljubavne pjesme'' | * izdan: 2010. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | | |- |''Best of'' | * izdan: 2014. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 22 | |- |''Original Album Collection'' | * izdan: 2019. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: [[Croatia Records]] | 1 | |- |''25 Greatest Hits'' | * izdan: 2025. * formati: CD, digitalni download, streaming * producentska kuća: Croatia Records |10 | |- |} ===Albumi uživo=== * 1996. – Rođendan u Zagrebu * 2014. — Koncert u Lisinskom * 2016. — Doris live - Spaladium Arena ===Singlovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;"| Naslov ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Plasman ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[HR Top 100|HR]]<br/><ref name="CRO">Plasmani u Hrvatskoj (radio): * Za "Jubavi rič": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2015-26-06-02-07/|title=HR TOP 40 Week 27 2015|date=9 July 2015 |publisher=toplista|language=hr|access-date=19 November 2024}} * Za "Ima nešto u tome": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-28-tjedan-2016-07-07-2016-13-07-2016/|title=HR TOP 40 Week 28 2016|date=20 July 2016 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Jedina jubav moga života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-14-tjedan-2018-26-03-2018-01-04-2018/|title=HR TOP 40 Week 14 2018|date=8 April 2018 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Brod za nabolje": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|title=HR TOP 40 Week 43 2019|date=27 October 2019 |publisher=toplista|language=hr|access-date=30 November 2019 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191130090852/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-43-tjedan-2019-14-10-2019-20-10-2019/|archive-date=30 November 2019}} * Za "Sna' ću se ja": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|title=HR TOP 40 Week 20 2021|date=23 May 2021 |publisher=top-lista|language=hr|access-date=28 May 2021 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210525153608/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-20-tjedan-2021-10-05-2021-16-05-2021/|archive-date=25 May 2021}} * Za "Tajna": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-42-tjedan-2021-11-10-2021-17-10-2021/|title=HR TOP 40 Week 42 2021|date=24 October 2021 |publisher=toplista|language=hr|access-date=29 July 2024}} * Za "Dva smo života": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-19-tjedan-2022-02-05-2022-08-05-2022/|title=HR TOP 40 Week 19 2022|date=15 May 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Sve smo mogli imat": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2022-27-06-2022-03-07-2022/|title=HR TOP 40 Week 27 2022|date=10 July 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=26 March 2024}} * Za "Koplje ljubavi": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-30-tjedan-2024-15-07-2024-21-07-2024/|title=HR TOP 40 Week 30 2024|access-date=29 July 2024}} * Za "Sluge tuge": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-26-svibnja-2025/|title=HR TOP 100 26. svibnja 2025.|access-date=7 June 2025}} </ref> |- ! scope="row"| "Jubavi rič" | 2015. | 7 |''Doris'' |- ! scope="row"| "Ima nešto u tome" ft. [[Jacques Houdek]] | 2016. | 7 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Jedina jubav moga života" ft. [[Klapa Rišpet]] | 2018. | 8 |- ! scope="row"| "Brod za nabolje" | 2019. | 4 |rowspan="2"|''Doris'' |- ! scope="row"| "Sna' ću se ja" | rowspan="2"|2021. | 4 |- ! scope="row"| "Tajna" ft. [[Osmi putnik (glazbeni sastav)|Osmi putnik]] | 6 |rowspan="2"|Singl |- ! scope="row"| "Dva smo života" ft. [[Grupa Viva]] |rowspan="2"|2022. | 13 |- ! scope="row"| "Sve smo mogli imat" | 5 | rowspan="4"| ''Doris'' |- ! scope="row"| "Koplje ljubavi" | 2024. | 7 |- ! scope="row"| "Sluge tuge" | rowspan="2"| 2025. | 3 |- ! scope="row"| "Kad zastor mi padne" | 24 |- |} == Festivali == === Jugovizija === *1986. – Željo moja – 1. mjesto <ref name="jugo">{{cite web|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/1986/yugoslavia|title=Eurovision 1986 Yugoslavia: Doris Dragović - "Željo moja"|website=eurovisionworld.com}}</ref> === Eurosong === *1986. – Željo moja – 11. mjesto <ref name="jugo"/> *1999. – Marija Magdalena – 4. mjesto <ref name="euro">{{cite web|url=https://eurovisionworld.com/eurovision/1999/croatia|title=Eurovision 1999 Croatia: Doris Dragović - "Marija Magdalena"|website=eurovisionworld.com}}</ref> === Dora === *1999. – Marija Magdalena – 1. mjesto <ref name="euro"/> === Melodije hrvatskog Jadrana === *1994. – Ovo je naša krv – 2. mjesto publika (1. mjesto polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119050426/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1994|archive-date=January 19, 2001|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1994}}</ref> *1995. – Jedini – 1. mjesto žiri <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20191021195423/http://skalinada.hr/melodije.php?p=1995|archive-date=October 21, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1995}}</ref> *1996. – Vrati se – 1. mjesto i žiri i publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031070134/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1996|archive-date=October 31, 2019|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1996}}</ref> *1997. – Dođi – 3. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1997|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125100650/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1997|archive-date=November 25, 2020|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 1997}}</ref> *1998. – Kao ti – 3. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020094016/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1998|archive-date=October 20, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1998}}</ref> *1999. – Sudnji dan – 2. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-url=https://web.archive.org/web/20201025225007/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1999|archive-date=October 25, 2020|title=Melodije hrvatskog Jadrana 1999}}</ref> *2000. – Kralj – 2. mjesto žiri (polufinale) <ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126191957/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-date=January 26, 2001|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 2000}}</ref> *2002. – Malo mi za sriću triba – 3. mjesto publika (polufinale) <ref>{{Cite web|title=Melodije Hrvatskog Jadrana - 2002|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126184934/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2002|archive-date=January 26, 2021}}</ref> === Mediteranski festival === *1986. – Anita – 2. mjesto === Zadarfest === *1995. – Ti – 2. mjesto *1996. – Nešto što je od Boga *1997. – Nespokoj – 1. mjesto *1998. – To *2000. – Robujem *2002. – Nije mi vrime – 1. mjesto === Zagrebfest === *1999. – Niti kunem, niti molim === HRF === *2002. – Krivi ljudi === Splitski festival === *2003. – Teret ljubavi – 1. mjesto žiri <ref>{{Cite web|title=Splitski festival - 2003|url=http://www.skalinada.hr/stfest.php?p=2003|archive-url=https://web.archive.org/web/20201020091758/http://www.skalinada.hr/stfest.php?p=2003|archive-date=October 20, 2020}}</ref> *2008. – Svit ne more znat ==Nagrade i nominacije== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Nagrada ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |1994. | [[Porin (nagrada)|Porin]] | Najbolja skladana folklorna pjesma |''Ti si moja ljubav stara'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1994">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=49856153-CE5B-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1994.}}</ref> |- | rowspan="4" |1996. | [[Večernjakova ruža 1996.]] | Pjevačica godine | |{{pobjeda}} |<ref name="ruža"/> |- | rowspan="5"|[[Porin (nagrada)|Porin]] | Pjesma godine |rowspan="2"|''Baklje Ivanjske'' |{{nominiran}} |<ref name="porin1996">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=468B3F3D-51E3-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1996. }}</ref> |- | Najbolja ženska vokalna izvedba | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- | Najbolja vokalna suradnja |''Baklje Ivanjske'' s [[Mladen Bodalec|Mladenom Bodalecom]] | {{nominiran}} |<ref name="porin1996"/> |- |1998. |rowspan="2"|Najbolji album zabavne glazbe |''Živim po svom'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998>{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=D19AC6E0-FFBF-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1998. }}</ref> |- |2015. |''Koncert u Lisinskom'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-url=https://web.archive.org/web/20160319122800/https://www.porin.org/content/dobitnici-22porina|archive-date=19 March 2016|title=Dobitnici glazbene nagrade Porin 2015. }}</ref> |- |rowspan="3"|2020. |rowspan="3"|[[Zlatni studio 2020.]] |Pjevačica godine | | {{pobjeda}} |<ref name="studio"/> |- |Hit godine |''Brod za nabolje'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref name="studio"/> |- |rowspan="2"|2023. |rowspan="2"|[[Zlatni studio 2023.]] |''Spaladium Arena'' | {{nominiran}} |<ref name="studio23">{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/doris-dragovic-kad-se-osvrnem-bilo-je-tu-svih-mogucih-propitivanja-dilema-uspona-padova-15296330|title=Doris Dragović: ‘Kad se osvrnem, bilo je tu svih mogućih propitivanja, dilema, uspona, padova...‘|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref name="studio23"/> |- |2024. |[[Zlatni studio 2024.]] |Koncert godine |''Arena Zagreb'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/biramo-koncert-godine-ovo-je-kruna-njihovog-rada-glasajte-za-svog-favorita-15405918|title=Biramo koncert godine: Ovo je kruna njihovog rada, glasajte za svog favorita!|website=jutarnji.hr}}</ref> |- |2025. |[[Zlatni studio 2025.]] |Pjevačica godine | | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url=https://www.gloria.hr/gl/gloria-backstage/jos-malo-do-velikog-finala-zlatnog-studija-pogledajte-tko-se-sve-moze-veceras-okruniti-najprestiznijom-medijskom-nagradom-15548394|title=Još malo do velikog finala Zlatnog Studija, pogledajte tko se sve može večeras okruniti najprestižnijom medijskom nagradom|website=gloria.hr}}</ref> |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.diskografija.com/umjetnik/doris-dragovic.htm Doris Dragović – Diskografija] * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101303 Doris Dragović – Najljepši glas Mediterana] {{GLAVNIRASPORED:Dragović, Doris}} [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] tbezk0dxpirod4mni8jcipvs90tnk10 Funtana 0 50289 7573614 7308751 2026-08-10T15:43:33Z ~2026-43954-78 369198 /* Uprava */ 7573614 wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Funtana |vrsta = naselje i općina |grb = Funtana (grb).gif |zastava = |slika = Funtana - panoramio (2).jpg |opis slike = Funtana |županija = {{Z+X|ISŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Mladen Grgeta (HDZ) |naselja = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]] |površina = 8 |površina uža = 8 |visina = |z. širina = 45.17 |z. dužina = 13.61 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 911 |stanovništvo uže = 911 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 52452 Funtana |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://funtana.hr/}} |bilješke = }} '''Funtana''' ([[talijanski|tal.]] ''Fontane'') je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]]. == Općinska naselja == Jedino općinsko naselje je Funtana – Fontane. == Zemljopis == Centar zapadne obale Istre, 6 km južno od [[Poreč]]a. == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2001.]] godine, naselje Funtana (koje je tada bilo u sastavu općine Vrsar) imalo je 831 stanovnika. Prema popisu iz [[2021.]] godine, općina Funtana imala je 919 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|title=DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - REPUBLIKA HRVATSKA|url=https://web.dzs.hr/|access-date=2022-08-19|website=web.dzs.hr}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina/naselje Funtana |p1857=273 |p1869=301 |p1880=342 |p1890=418 |p1900=518 |p1910=590 |p1921=640 |p1931=752 |p1948=663 |p1953=567 |p1961=480 |p1971=460 |p1981=614 |p1991=671 |p2001=831 |p2011=907 |p2021=911 |napomena=U 2001. smanjeno za dio područja koji je pripojen naselju Poreč, grad Poreč. Za taj dio sadrži podatke do 1991. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Općinom upravlja Mladen Grgeta iz redova [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ). == Povijest == Općina Funtana ustrojena je [[2006.]] godine, izdvajanjem iz općine [[Vrsar]].<ref name="Vrsar danas">[http://www.vrsar.hr/?clanak=11 Općina Vrsar, Vrsar danas]</ref><ref name="Povijest Funtane">{{Citiranje časopisa |url=http://funtana.hr/page/povijest-funtane |title=Općina Funtana, Povijest Funtane |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213142323/http://funtana.hr/page/povijest-funtane |archive-date=13. veljače 2015. |access-date=29. siječnja 2015.}}</ref> Postoje materijalni tragovi o tome da je teritorij Funtane bio naseljen još u kasnom [[neolitik]]u, te da postoji kontinuitet naseljavanja funtanjanske obale sve od 3. ili čak 4. tisućljeća prije naše ere. Postojanje jedinstvenog teritorijalnog područja na predjelu današnje Funtane sasvim se sigurno može dokumentirati od [[rim]]skog razdoblja. Od mnogobrojnih nalaza antike svakako se kao najimpresivniji zahvat u ambijent ističu ostaci centurijacije, odnosno podjela teritorija koje postajemo svjesni pogledamo li obilje zračnih fotografija kojima se prikazuju ljepote funtanjanske obale i zaleđa. Naime, ne samo [[Kampaladanja]] već i druga polja što okružujući prate obalnu liniju još nose, kroz svoju pravilnu četvrtastu podjelu tragove ortogonalnog sustava koji obilježava osnovnu rimsku intervenciju u krajolik. [[Datoteka:Puntica Sunrise (17355021244).jpg|mini|lijevo|250px|Marina Funtana.]] Tu su također i komunikacije koje su bile uglavnom određene pravilnim četvorinama teritorijalne podjele. Tijek tih karda i dekumana teritorij Funtane često otkriva, a dijelovi takvih [[cesta]] koriste se sve do naših dana. Iz same Funtane te iz njezine neposredne okolice (Valkanela, Mulandrija) kretale su neke od najbitnijih rimskih regionalnih prometnica u [[Istra|Istri]], koje su vodile u njezinu unutrašnjost. Na prostoru današnje Zelene Lagune nalazila se važna rimska vila, čije su strukture konzervirane i moguće ih je razgledati, a ta je vila imala poseban [[akvedukt]] koji ju je povezivao s područjem Perila ili Funtane, od kojega proizlazi i sam naziv mjesta. Područje Funtane i [[Zelena Laguna|Zelene Lagune]] u srednjovjekovnom razdoblju predstavlja jedan samostalni [[feud]]. Vlasništvo s pravima nadarbina, desetina, ubiranja [[porez]]a, već je veoma rano pripadalo porečkom [[biskup]]u, bez obzira na autentičnost tzv. [[Eufrazije]]va privilegija, jer su se negdašnji glavni veliki posjedi na obali tijekom ranosrednjovjekovnog razdoblja uglavnom našli s potvrdama u posjedu crkve. Tako se s priličnom sigurnošću može tvrditi da je posjed s vilom koju preslojava starokršćanska [[crkva]] prelazio gospodare od [[Ostrogoti|Ostrogota]], [[Bizant]]inaca i [[Karolinzi|Karolinga]], ako već ranije nije došao u crkveni posjed. [[Datoteka:St.Bernard Church, Funtana, Istria.jpg|mini|upright|Crkva sv. Bernarda.]] Prvi srednjovjekovni dokument što usput otkriva staru glavnu ekonomsku djelatnost zaljeva potvrđuje vlasništvo porečkog biskupa [[Fulkerije|Fulkerija]] iz [[1216.]] godine koji uvalu između Plave i Zelene Lagune udjeljuje u feud D. Balduinu i njegovim muškim nasljednicima. Dokument je napisan u crkvi sv. Mavra, odnosno [[katedrala|katedrali]]. U njemu se izričito navodi kako treba urediti [[Solana|solane]] na mjestu gdje su već postojale ("ad aedificandas salinas, quae quondam fuerunt salinae..."), što bi moglo značiti da se i u antičko doba ovdje proizvodila [[sol]], te da je vila bila u toj funkciji. Treba spomenuti kako se tada ne spominje nikakvo [[Naselje|naselje]], a sam rad na tako velikim solanama nije moguć bez većeg broja ljudi, da se naselja i kasnoantičke topografije mijenjaju, te da se već razvija mjesto na današnjem položaju Funtane. Po prvi put u vrelima Funtana se izričito spominje [[1331.]] godine, ali je očito da naselje postoji od ranije, kao i da još od rimskog razdoblja na području Perila [[dekuman]], koji je započinjao svoj tijek na tom mjestu, nije mogao biti sagrađen i planiran nego iz [[arhitektura|arhitekture]]. Osim voda, [[solana]], ribarstva, uzgajališta i [[poljoprivreda|poljoprivrede]] u zaleđu, veoma su značajni kamenolomi što su se uz [[obala|obalu]] na području Funtane nalazili na više mjesta. Uz bijeli vapnenac spominju se i kave mandulata, specifičnog [[kamen]]a rožnate grumenaste strukture. [[Datoteka:Sun set into sea - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Zalazak sunca u Funtani.]] Forma srednjovjekovnog spominjanja (Fontana Georgiana) također govori o tome da je po predijalnom [[toponim]]u u samom mjestu ili blizini bila [[rimska vila]], a od tuda potječe imenski pridjev po obitelji koji su nekoć bili vlasnici ''[[praedium]]a''. Očito je i u srednjem vijeku područje Funtane obilovalo raznim djelatnostima, naseljima, a jedno se nalazilo uz crkvu Blažene Djevice Marije od Milosti, koja je proširena u 16. st., ali je njen stari prednji dio srednjovjekovni. Tako su od gradina na funtanjanskim otocima, rimskim lokalitetima od Zorne, preko Perila do Valkanele, te čitavom podjelom bogatog teritorija zaleđa, područja Funtane bila nanovo uzdržavana tijekom srednjovjekovlja sa značajnim uporištem u izvorima na području Perila, gdje i titular sv. Marije, koji nosi tamošnja [[crkva]], svjedoči o starini i predsrednjovjekovnom korištenju prostora s kojim je nicao jedan od bitnih dekumana što s obale, kako je opisano, teče prema unutrašnjosti. Novo vrijeme, posebno kraj 16. st., donio je [[Istra|Istri]] kao i području Funtane niz poteškoća, [[rat|ratove]], [[glad]], smanjenje stanovništva, novodoseljenike, a također i nove gospodare. Zemljovidi Istre s kraja 18. st. već u tri objelodanjena primjerka donose granice funtanjanskog feuda što za razliku od vrsarskog, kojeg upravo tada priključuju Mletačkoj Republici, zadržava samostalnost. Vidljivo je to na zemljovidima kojima su autori [[Giovanni Valle]] (1792.) i [[Giovanni Antonio de Capellaris]] (1797.). Prvi autor svoje djelo temelji na starijoj karti Istre iz [[1784.]] godine gdje je isprekidanom linijom identično ranijima ucrtan teritorij funtanjanskog feuda s naznačenim glavnim morfološkim karakteristikama unutrašnjosti i obale, te obilježenim glavnim toponimima. Obilježeni su i glavni položaji rasprostiranja kuća. U to je vrijeme Funtana imala uz Kaštel i crkvu sv. Bernarda sa zvonikom i pedesetak kamenih kuća koje su okruživale sjedište feuda. Pored Perila u kamenoj arhitekturi nalazila se crkva BDM od Milosti okružena starim grobljem koje od 1907. seli do crkve [[Gospa Karmelska|Karmelske Gospe]] (1631.). U sjevernoj uvali podno naselja sve karte i opisi donose podatke o mirnoj luci, a uz samu cestu i križanje prema izvorima (Perila), nalazi se i freskama oslikana crkvica sv. Lucije sagrađena 1750., a još danas s preslicom i zvonom u pročelju. Postoje, međutim, znatno stariji prikazi s crtežima Funtane, među kojima se ističe ilustracija u opisu Istre kojem je autor Prospero Petronio iz [[1681.]] godine. Već je gotovo jedno stoljeće Funtana bila feud obitelji [[Borisi]] što su se iz [[Bar (grad)|Bar]]a, bježeći pred [[Turci]]ma, naselili u [[Kopar]] i potom od [[1595.]] godine započeli povremeni, a nakon [[1610.]] i dovršenja njihove [[palača|palače]] koju Funtanjani nazivaju Kaštelom, i stalni boravak. [[Datoteka:Funtana, Croatia - panoramio.jpg|mini|lijevo|250px|Kamp Zelena Laguna nalazi se na području općine Funtana. Ulaz u kamp i recepcija.]] Vlasnički nije na Bernarda Borisija Funtana prešla izravno. U 15. stoljeću, kao dio dobra sv. Maura odnosno biskupsko vlasništvo, pripisana je porečkom katedralnom kaptolu. Čini se da su kanonici upravo prepustili pazenatičkom kapetanu, čije je sjedište bilo u [[Sveti Lovreč|Svetom Lovreču]] i kasnije Rašporu (odnosno [[Buzet]]u). Tako je tek uži teritorij Funtane pod vlasništvom kaptola u prvo vrijeme prodan [[Bernardo Borisi|Bernardu Borisiju]] [[1595.]], a tek je znatno kasnije, nakon izgradnje crkve posvećene sv. Bernardu (1621.), zvonika, normalizacije života u feudu, porečki kaptol uz obaveze uzdržavanja crkve i svećenika, Borisijevima i njihovom feudu nadodao zaljev Mulandria s dva poluotoka koji ga okružuju (danas Plava i Zelena Laguna). Nova župna kuća sagrađena je [[1735.]] godine. Svoje je gospodare Funtana zadržala i nakon [[1788.]], pada [[Venecija|Venecije]] [[1797.]], te prve [[Francuska|francuske]] uprave u Istri. Naime, [[1805.]] godine je mjesto priključeno porečkom kotaru, ali su Borisi još na području Funtane polagali svoja feudalna prava koja su sasvim likvidirana tek [[1869.]] godine. Za francuske i [[Austrija|austrijske]] uprave zadržala je Funtana osim samostalne župe i poseban distrikt, što ga redovito donose karte 19. st., a odgovara teritoriju [[katastar]]ske općine. U Funtani se nalazi čitav niz pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. Znatan dio potiče iz crkava pa nosi sakralni karakter. Pala s Bogorodicom, [[Isus]]om i Svecima velikih je dimenzija, a datira se početkom 17. st. Zanimljive je ranobarokne kompozicije venecijanskih radionica, ali s prikazom [[Krist]]a i [[Bogorodica|Bogorodice]] u [[renesansa|renesansnom]] stilu, po uzoru na istarskoga slikara Carpaccia, čiji se mnogobrojni radovi nalaze u [[Kopar|Kopru]], a Gospa je očito bila posebno draga Bernardu Borisiju, koji je prije izgradnje kaštela početkom 17. st. živio u Kopru. Tu su još sjajne srebrne kanonske table i zlatni kalež te kip [[Sveti Antun|sv. Antun]]a. U 17. i 18. stoljeću u Funtanu doseljava podosta ljudi iz područja današnje [[Albanija|Albanije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]], bježeći pred [[Osmanlije|Osmanlijama]]. Došljaci su se dobro asimilirali sa starosjediocima i uskoro naučili i [[jezik]]. Radilo se uglavnom o katolicima, iako ne uvijek. Biskup Tomasini spominje 50 obitelji u Funtani, a točne podatke za [[1806.]] i [[1851.]] godinu donosi P. Kandler. Radi se o 182, odnosno 287 žitelja, čiji broj u manje od pola stoljeća biva gotovo udvostručen. [[Datoteka:Funtana, Croatia - panoramio (8).jpg|mini|250px|Vinogradi na području općine.]] U Funtani je još od davnina upotrebljavan slavenski i romanski jezik, odnosno u vrijeme 19. st. talijanski i hrvatski. Funtanjanska škola bila je talijanska, a od [[1897.]] "paralelka", tako da su roditelji po želji mogli upisati djecu u hrvatski ili talijanski razred. Uz funtanjansku školu vezuju se mnogi podaci, među kojima intervencija [[Matko Laginja|Matka Laginje]] [[1892.]] godine, povezano s imenovanjem učitelja. U Funtani je zabilježena davna tradicija crkvenoslavenskog pjevanja. Tijekom 19. st. čitav je niz svećenika glagoljao, a među njima su [[Matej Zuvanelić]], [[Franjo Blečić]], [[Jakov Senčar]] i [[Josip Ptašinski]]. Bez obzira na blagodati mora, bogatu zemlju s izvorima i vodom, te tradicionalnim poljoprivrednim kulturama, u 19. je stoljeću bilo znatnih problema u prehrani [[stanovništvo|stanovništva]]. Tome je u Funtani pogodovao krah [[vinogradarstvo|vinogradarstva]] ([[pepelnica]], [[filoksera]], [[peronospora]]), ali također, poput drugih istarskih sredina, nepovezanost s unutrašnjošću Istre, što je limitiralo razmjenu proizvoda i iskustava. Izvještaji o [[glad u Istri|gladi u Istri]], posebice tijekom druge polovice 19. st., zabilježeni u stenogramima [[beč]]kog parlamenta veoma su česti. [[Datoteka:Funtana, Croatia - panoramio (3).jpg|mini|lijevo|250px|Pogled na more.]] Odlukama parlamenta, te [[Istarski sabor|Sabora]] u Poreču, Funtani su dodjeljivani razni prilozi, ponekad i u hrani. Jedna od najznačajnijih dodjela u iznosu od 600 K(runa) ticala se izgradnje ceste Funtana-Fuškulin, a datirana je godine [[1905.]] Tada je [[Fuškulin]] spadao u porečku, a Funtana u vrsaransku mjesnu [[općina|općinu]] (kao dio porečkog kotara), ali su oba mjesta još od izmjera u 16. i novog katastra sredinom 19. st., imala svoje precizno definirane katastarske općine. Vezano uz ribarstvo, funtanjanski su ribari još u vrijeme zadruge sredinom 20. st. davali Poreču 10% ulova iz [[Mulandrija|Mulandrije]], dok su na drugim mjestima ([[Valkanela]], [[Figarolica]] i [[Koversada]]), funtanjanska i vrsaranska zadruga ribarile bez obaveza prema vrsarskoj ili bilo kojoj drugoj općini. Važnost ribarstva, posebno u gospodarstvu 19. st., kada je veći dio stanovništva povremeno gladovao, bila je veoma velika, tako da gotovo da nije bilo obitelji bez svoje barke kojom se išlo u ribolov. [[Poljoprivreda]] i [[ribarstvo]] sačinjavali su preko 70% udjela društvenog proizvoda krajem pedesetih godina 20. st., kada se u nekoliko postotaka stao iskazivati [[Turizam|turistički]] promet, no do osamdesetih te su se vrijednosti potpuno izmijenile u korist ugostiteljstva i turizma. Njihov je postotak dosegao 70%, a poljoprivreda i ribarstvo spali su ispod 10%. Tijekom više od trideset godina, na prijelazu 19. u 20. st. i sve do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Funtana je imala nagli porast registriranih ribarskih brodova i obrojenih [[čamac]]a, a od jednog čamca s dva člana posade [[1881.]], došlo se do 25 brodova 31 registarske tone s 53 člana posade, čemu treba dodati 22 [[brod]]a (obrojeni čamci) s 11 registarskih tona i 24 člana posade 1912. godine. Ribarski i obalni razvoj Funtane na prijelazu u 20. st. bio je među najintenzivnijima u Istri. Što se pak tiče izgradnje samog pristaništa, kasnije nadograđivanog i popravljanog, akti spominju godinu [[1865.]], a funtanjanska se luka često spominje u prometu i plovidbi priobalja. Razdoblje između dva svjetska rata bilo je iznimno teško za Funtanu, kao i za ostatak Istre pod [[fašizam|fašističkom]] represijom. Zatvorena je hrvatska [[škola|škole]], a dio stanovništva je na ovaj ili onaj način bio prisiljen otići iz svoga kraja. Dio je Funtanjana, nažalost, emigrirao i u žalosnim događanjima nakon pobjede [[Antifašistički pokret u Hrvatskoj|antifašističke]] borbe (u kojoj je sudjelovao i niz Funtanjana, a nekoliko ih je i poginulo) i [[Pazinske odluke|pripojenja]] Istre matici Hrvatskoj, posebice dobrostojeće obitelji zemljovlasnika. Taj proces nije bio toliko izražen poput, primjerice, u mnogo "talijanskijem" Vrsaru, te je većina stanovnika ipak ostala, a doselilo je ljudi iz ostatka [[Hrvatska|Hrvatske]] i tadašnje [[Jugoslavija|Jugoslavije]], posebice iz [[Zagora|Dalmatinske Zagore]] tijekom pedesetih godina.<ref name="Povijest Funtane"/> Općina Funtana dala je svoj obol u Domovinskom ratu. Hrvatski branitelj Sabid Huskić poginuo je 1991. godine u obrani Hrvatske na pakračkom ratištu.<ref name="parentium">[http://www.parentium.com/prva.asp?clanak=34533 Parentium, nezavisni portal Grada Poreča] Poreština, Funtana: Obilježena 17. obljetnica pogibije hrvatskog branitelja Stipana Liovića, 12. kolovoza 2012. (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref> Hrvatski branitelj Stipan Liović iz Funtane poginuo je u oslobodilačkoj akciji [[Operacija Oluja|Oluji]] gdje je sudjelovao kao dragovoljac i pripadnik 154. domobranske pukovnije,<ref>[http://porecki-vjesnik.com/prva.asp?clanak=15357 Porečki vjesnik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} M.D.: Položen vijenac na grob branitelja Stipana Liovića, izvor: Glas Istre, 14. kolovoza 2007. (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)</ref> a poginuo je prilikom jednog od okršaja s pripadnicima vojske takozvane Republike Srpske na rijeci Uni. Najavljeno je postavljanje spomen-obilježja obojici hrvatskih branitelja, a spomenik će biti donacija Kiparske škole Montraker te općina Vrsar i Funtana.<ref name="parentium"/> == Gospodarstvo == == Poznate osobe == == Spomenici i znamenitosti == == Obrazovanje == == Kultura == == Šport == * [[NK Funtana]], [[nogomet]]ni klub * [[boćarski klub Funtana|BK Funtana]], [[boćanje|boćarski]] klub == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.funtana.hr/ Službene stranice] * [http://www.funtana.com/ Turistička zajednica Funtane - službene stranice] * [https://web.archive.org/web/20070609082828/http://www.istra.com/funtana/cro/default.asp www.istra.com: Funtana] {{Mrva-općina}} {{GiO IŽ}} [[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]] 949a6x56s7ldlfirscqsldb3onais0i SV Werder Bremen 0 52606 7574041 7460938 2026-08-11T09:04:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574041 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = SV Werder Bremen | slika = SV-Werder-Bremen-Logo.svg | puno ime = Sport-Verein "Werder" von 1899 e. V. | nadimak = ''Die Werderaner'', ''Die Grün-Weißen''<br>([[njemački]] ''Zeleno-bijeli'') | godina osnivanja = [[4. veljače]] [[1899.]] | igralište = [[Weserstadion]],<br>[[Bremen]] | kapacitet stadiona = 42.100 | direktor = | trener = {{Z|NJE}} [[Daniel Thioune]] | liga = [[Njemačka nogometna Bundesliga| Bundesliga]] | sezona = [[Njemačka nogometna Bundesliga 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 15. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = _werder2526h | pattern_b1 = _werder2526h | pattern_ra1 = _werder2526h | pattern_sh1 = _werder2526h | pattern_so1 = _werder2526hl | leftarm1 = 007e56 | body1 = 007e56 | rightarm1 = 007e56 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 007e56 | pattern_la2 = _werder2526a | pattern_b2 = _werder2526a | pattern_ra2 = _werder2526a | pattern_sh2 = _werder2526a | pattern_so2 = _werder2526al | leftarm2 = b2afa0 | body2 = dddddd | rightarm2 = b2afa0 | shorts2 = b2afa0 | socks2 = b2afa0 | pattern_la3 = | pattern_b3 = _werder2526t | pattern_ra3 = | pattern_sh3 = _werder2526t | pattern_so3 = _werder2526tl | leftarm3 = 1a3628 | body3 = 1a3628 | rightarm3 = 1a3628 | shorts3 = 1a3628 | socks3 = 1a3628 }} '''Werder''' njemački je [[nogomet]]ni klub iz [[Bremen]]a. Klub je osnovala skupina studenata [[1899.]] godine koji su kao nagradu osvojili nogometnu loptu. == Povijest == Klub je u svojim počecima bio uspješan, osvajao je mnogo lokalnih natjecanja. Bio je to i prvi klub koji je naplaćivao ulaz na utakmicama. Rast kluba poslije [[1. svjetski rat|prvog svjetskog rata]] doveo je do prihvaćanja i drugih sportova i [[1920.]] mijenja ime u SV Werder Bremen (Sportsko društvo Werder Bremen). Nogomet je i dalje ostao glavni sport tako da je [[1922.]] godine Werder postao prvi klub koji je zaposlio profesionalnog trenera. Werder je ostao konkurentan 1920-ih i 1930-ih godina u Oberligi i Gauligi, koje su tada bile najviše razine nogometa. Kao i druge organizacije u Njemačkoj, klub je bio raspušten okupacijom Saveznika poslije [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Potkraj [[1945.]] klub je ponovo osnovan i nazvan ''Gymnastics and Sport Club Werder of 1945'', ime je ubrzo promijenjeno u ''Sport Club Green White of 1899'', a promjena u staro ime SV Werder dopuštena im je [[1946.]] U to vrijeme u nogometnim klubovima nisu igrali profesionalci, nego samo amateri. Tako je većina Werderovih igrača radila u obližnjoj tvornici [[duhan]]a Brinkmann, a nadimak im je bio ''Texas 11'' prema brandu cigareta koje je proizvodila ta tvornica. Između drugog svjetskog rata i osnivanja [[Bundesliga|Bundeslige]] 1963. godine Werder je bio, uz [[HSV]] najuspješniji klub sjeverne Njemačke. Godine [[1961.]] godine po prvi put su osvojili [[DFB-pokal|Njemački kup]], a u drugoj sezoni Bundeslige, [[1965.]] osvojili su i prvenstvo. Tri godone kasnije, [[1968.]] bili su doprvaci, ali su nakon toga idućih desetak godina prvenstvo završavali u donjem dijelu ljestvice. Godine [[1980.]] prvi i jedini put u povijesti pali su u drugu ligu. Werder se oporavio dolaskom na klupu [[Otto Rehagel|Otta Rehagela]] koji je donio niz uspjeha. Nakon što su triput bili doprvaci lige (1983., 1985. i 1986.) godine 1988. su konačno i osvojili prvenstvo, a uz to su i osvojli kup 1991., nakon dva uzastopna poraza u finalu. Sezone 1991./92. osvojili su i svoj prvi europski naslov, bio je to [[Kup pobjednika kupova]]. Iduće godine ponovno osvajaju prvenstvo, a godinu poslije i kup. Rehagel je napustio klub 1995., da bi prešao na klupu [[Bayern München]]a. Odlazak Rehagela odmah se odrazio na uspjeh kluba, i niz trenera (Aadde Mos, Dixie Dorner, Wolfgang Sidka i [[Felix Magath]]) doveli su Werder u lošu poziciju. No u svibnju 1999. bivši branič [[Tomas Schaaf]] preuzeo je ekipu i spasio klub od ispadanja iz 1. Bundeslige, a samo nekoliko tjedana kasnije donio je Werderu i četverti kup. U idućim sezonama klub se stabilizirao i uobičajeno su završavali sezonu u gornjem dijelu tablice. Godine [[2004.]] uspjeli su osvojiti Bundesligu i njemački kup te su time ušli u ekskluzivno društvo od samo tri momčadi kojima je to uspjelo. Dobri nastupi doveli su ih do [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] sezone 2004./05. gdje su ispali u osmini finala nakon dva poraza od [[Olympique Lyonnais|Lyona]]. Godine 2005. Werder se ponovo kvalificirao za Ligu prvaka osvojivši treće mjesto na ljestvici, nakon solidne sezone obilježene ozljedama. Ponovo su došli do osmine finala, gdje su se susreli s [[Juventus]]om, ali su i ovaj put nesretno ispali nakon pogreške vratara [[Tim Wisse|Wissea]]. Rezultat je bio 4:4, ali su talijani prošli dalje zbog većeg broja postignutih golova u gostima. Godine 2006. u njemačkom kupu Werder je ispao nakon kontroverznog četvrtfinala rezultatom 1:3 protiv [[FC St. Pauli|St. Paulija]], ali su na početku iduće sezone osvojili prvi Ligapokal pobjedom protiv Bayerna od 2:0. Oba pogotka postigao je [[Ivan Klasnić]]. U sezoni 2006./07., Werder je postao jesenski prvak, ali je sezonu završio na trećem mjestu iza Stuttgarta i Schalkea. Treće mjesto u skupini Lige prvaka odvelo je momčad u Kup UEFA, gdje su zaustavljeni u polufinalu porazom od Espanyola. Nakon te sezone, iz Werdera je otišao [[Miroslav Klose]] u [[FC Bayern München]]. Kao i prethodne sezone, zeleno-bijeli su osvojili treće mjesto u skupini Lige prvaka, ali su ovaj put izgubili u šesnaestini finala od Glasgow Rangersa. Iste sezone, drugo mjesto u Bundesligi osiguralo je Werderu peti uzastopni plasman u Ligu prvaka. U sezoni 2008./09. Werder je osvojio deseto mjesto u Bundesligi, što je bio najgori ligaški plasman u više od 10 godina. No, zato je momčad Thomasa Schaafa došla do finala kupa UEFA i njemačkog kupa. U finalu kupa UEFA protiv Šahtara Werder je izgubio 2-1 u produžecima, nakon što je utakmica završila 1-1. U posljednjoj utakmici te sezone, zeleno-bijeli su u Berlinu pobijedili Bayer Leverkusen i osvojili DFB-Pokal (njemački kup). == Klupski uspjesi == (stanje nakon sezone 2009./10.) == Domaći == *Njemačko prvenstvo: ** Prvaci (4): 1964./65., 1987./88., 1992./93., 2003./04. ** Drugi: (7) 1967./68., 1982./83., 1984./85., 1985./86., 1994./95., 2005./06., 2007./08. * Njemački kup: ** Prvaci (6): 1960./61., 1990./91., 1993./94., 1998./99., 2003./04., 2008./09. ** Drugi (4): 1988./89., 1989./90., 1999./2000., 2009./10. *Osvajači njemačkog liga-kupa: 2005./06. *Osvajači njemačkog superkupa: 1988., 1993., 1994. == Europski uspjesi == [[Kup pobjednika kupova]]: * Prvak (1): [[Europski kup pobjednika kupova 1991./92.|1991./92.]] [[UEFA Intertoto kup]]: * Prvak (1): [[UEFA Intertoto kup 1998.|1998.]] [[Kup UEFA]]: * Finalist (1): [[Kup UEFA 2008./09.|2008./09.]] [[UEFA Superkup]] * Finalisti (1): [[UEFA Superkup 1992.|1992.]] ==Poznati igrači== {| width=100% |width=33% valign="top"| * {{Z|BRA}} [[Ailton]] * {{Z|NJE}} [[Richard Ackerschott]] * {{Z|NJE}} [[Klaus Allofs]] * {{Z|NJE}} [[Mario Basler]] * {{Z|NJE}} [[Günter Bernard]] * {{Z|NJE}} [[Marco Bode]] * {{Z|NJE}} [[Uli Borowka]] * {{Z|NJE}} [[Tim Borowski]] * {{Z|NOR}} [[Rune Bratseth]] * {{Z|NJE}} [[Vanderson]] * {{Z|GRČ}} [[Angelos Charisteas]] * {{Z|TUR}} [[Ümit Davala]] * {{Z|BRA}} [[Diego]] * {{Z|NJE}} [[Dieter Eilts]] |width=33% valign="top"| * {{Z|NJE}} [[Torsten Frings]] * {{Z|NJE}} [[Clemens Fritz]] * {{Z|NJE}} [[Günter Hermann]] * {{Z|AUT}} [[Andreas Herzog]] * {{Z|NJE}} [[Horst-Dieter Höttges]] * {{Z|FRA}} [[Valérien Ismaël]] * {{Z|HRV}} [[Ivan Klasnić]] * {{Z|NJE}} [[Miroslav Klose]] * {{Z|SRB}} [[Mladen Krstajić]] * {{Z|JKO}} [[Lee Dong-Gook]] * {{Z|FRA}} [[Johan Micoud]] * {{Z|NJE}} [[Benno Möhlmann]] * {{Z|NJE}} [[Frank Neubarth]] * {{Z|JAP}} [[Yasuhiko Okudera]] |width=33% valign="top"| * {{Z|NJE}} [[Frank Ordenewitz]] * {{Z|PER}} [[Claudio Pizarro]] * {{Z|EGI}} [[Hany Ramzy]] * {{Z|NJE}} [[Uwe Reinders]] * {{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Riedle]] * {{Z|NZL}} [[Wynton Rufer]] * {{Z|NJE}} [[Thomas Schaaf]] * {{Z|NJE}} [[Willi Schröder]] * {{Z|NJE}} [[Arnold Pico Schütz]] * {{Z|NJE}} [[Jens Todt]] * {{Z|PAR}} [[Nelson Valdez]] * {{Z|NJE}} [[Rudi Völler]] * {{Z|NJE}} [[Mirko Votava]] * {{Z|HRV}} [[Ivica Banović]] |} == Hrvatski igrači u Werderu == * [[Mateo Pavlović]] * [[Ivica Banović]] == Vanjske poveznice == {{commonscat|Werder Bremen}} *[http://www.werder-online.de/ Službene stranice kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051013073020/http://www.werder-online.de/ |date=13. listopada 2005. }} {{Fußball-Bundesliga}} [[Kategorija:Njemački nogometni klubovi|Werrder]] [[Kategorija:Bremen]] itm9j22p248n4gyrt3nn9ylb2bygjhe Salt Lake City 0 55149 7574072 7392732 2026-08-11T09:44:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574072 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:saltlakecity_winter2009.jpg|250px|mini|Pogled u Salt Lake Cityju 2009.]] '''Salt Lake City''' je [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[SAD|američke]] savezne države [[Utah]]. Često poznat po kratici SLC,te po nazivima Crossroads of the West i Salt Lake. Prema podacima iz popisa stanovništva [[2010.]] godine u njemu živi 186.440 stanovnika. Predstavlja i sjedište [[Okrug Salt Lake|okruga Salt Lake]], kojemu pripada [[dolina Salt Lake]], te zajedno s gradskom okolicom ima 1.130.293 stanovnika. Grad je okružen planinama, a od [[Veliko slano jezero|Velikog slanog jezera]] po kojemu je dobio ime odvojen močvarama. Osnovali su ga godine [[1847.]] [[Mormonska crkva|mormonski]] doseljenici na čelu s [[Brigham Young|Brighamom Youngom]]. Otada pa do današnjih dana predstavlja središte te vjerske zajednice. Kasnije se naglo razvio kao [[rudarstvo|rudarsko]] središte, [[željeznica|željeznički]] čvor te industrijski bankovno središte. Turizam grada temelji se na zimskim sportovima. S vremenom su u grad počeli dolaziti imigranti iz raznih dijelova svijeta kao i drugih američkih država, tako da je grad postupno počeo gubiti svoj mormonski karakter. Danas zbog toga predstavlja [[liberalizam|liberalnu]] i [[Demokratska stranka SAD|demokratsku]] oazu u pretežno [[Konzervativizam|konzervativnom]] i [[Republikanska stranka SAD|republikanski]] nastrojenom Utahu. Salt Lake City je poznat i kao domaćin [[XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002.|Zimske olimpijade 2002]]. godine, jednog od rijetkih događaja tog tipa koji je organizatorima donio profit. To se dogodilo usprkos skandala vezanih za lobiranje [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]]. Također u SLC-u je smješten [[NBA]] klub [[Utah Jazz]]. U gradu se nalazi dvorana [[EnergySolutions Arena]], prije zvana Delta Center, koja je ujedno i dom [[košarka]]škom klubu [[Utah Jazz]] od [[1991.]] godine. Grad ima i javni prijevoz kao što su autobusi i lagani vlakovi. Aerodrom grada se nalazi 6 km od grada. Godine 2007. aerodromom je ukupno prošlo 22.029.488 putnika. Time je jedan od najprometnijih aerodroma u [[SAD-u]]. Glavne znamenitosti grada nalaze se na [[Tempel Square]]. == Vidi još == * [[Zastava Salt Lake Cityja]] * [[Sveučilište Utah]] == Vanjske poveznice == {{Commons|Salt Lake City}} *[http://www.slcgov.com/ Službena stranica Salt Lake Cityja] *[http://www.saltlakechamber.org/ Salt Lake City Trgovinska komora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080407210305/http://www.saltlakechamber.org/ |date=7. travnja 2008. }} *[http://www.slcgov.com/citizen/comm_councils/councils.htm SOpćinska vijeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051213102254/http://www.slcgov.com/citizen/comm_councils/councils.htm |date=13. prosinca 2005. }} *[http://www.Untraveledroad.com/USA/Utah/SaltLake/Saltlake.htm Virtualan pregled Salt Lake Cityja.] [[Kategorija:Salt Lake City]] [[Kategorija:Gradovi u Utahu]] lyb5l1sl8xs6ewwqxdi4bcff30dgqma Sjemenjače 0 56224 7574055 7076239 2026-08-11T09:22:25Z Argo Navis 852 7574055 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Sjemenjače | slika = Welwitschia at Ugab River basin.jpg | slika_opis = ''[[Welwitschia mirabilis]]'', iz divizije [[Gnetophyta]] | regnum = [[Biljke|Plantae]] | subregnum = | superdivisio = Spermatophyta | razdioba_stupanj = [[Divizija (botanika)|Divizije]] | razdioba = {{plainlist| *[[Pinophyta]] *[[Cycadophyta]] *[[Ginkgophyta]] *[[Gnetophyta]] *[[Magnoliophyta]]}} | nesvrstani_phylum = Tracheophyta }} [[Datoteka:Spermatophyta.png|desno|mini|400px]] '''Sjemenjače''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Spermatophyta'') su jedan od odjeljaka u [[Carstvo (taksonomija)|carstvu]] [[biljke|biljaka]]. One tvore [[sjeme]] kao organe za razmnožavanje. To ih čini različitim od biljki koje se razmnožavaju [[spore|sporama]], [[paprati]] i [[mahovine]], koje čine zasebna podcarstva unutar carstva biljki. Ovisno o tome je li [[sjeme]] dijelom ili potpuno skriveno u [[tučak|plodnici]], sjemenjače se tradicionalno dijele na [[golosjemenjače]] (Gymnospermae) i [[kritosjemenjače]] (Magnoliophyta, ranije Angiospermae). Pri tome su golosjemenjače parafiletički [[takson]], što znači da ne obuhvaća sve kasnije skupine razvijene od zadnjih zajedničkih predaka, jer se smatra vrlo vjerojatnim da su se kritosjemenjače razvile od golosjemenih [[biljke|biljaka]]. ==Obilježja== Obilježje svih sjemenjača su cvijet i [[sjeme]]. Golosjemenjače u pravilu [[oprašivanje|oprašuje]] [[vjetar]]. Njihovi cvjetovi su često [[češer]]i. [[Cvijet|Cvjetovi]] kritosjemenjača imaju uglavnom kompleksnu građu, a biljke su, ovisno o načinu oprašivanja, razvile niz strategija za privlačenje "svojih" oprašivača (boja, oblik, miris cvjetova). ==Razmnožavanje== Sjemenjače prolaze [[smjena generacija|smjenu generacija]]: smjenjuju se, kao kod [[paprati]] i [[mahovine|mahovina]], [[haploid]]na spolna ([[gametofit]] i [[diploid]]na nespolna ([[sporofit]]) generacija. [[Pelud]] se kod golosjemenjača prenosi direktno na sjemenu podlogu. Kod kritosjemenjača pelud dospijeva prvo na njušku tučka, dakle kod "modernih" sjemenjača između oprašivanja i [[oplodnja|oplodnje]] koja se dogodi kad zrnce peluda stigne do plodnice na dnu tučka, prolazi određeno vrijeme. Time je sjemena podloga bolje zaštićena od samooplodnje. ==Sistematika== Klasična sistematika svrstavala je sve sjemenjače u jednu [[divizija (botanika)|diviziju]], podijeljenu na [[Razred (taksonomija)|razred]]e<ref>[https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=846504#null ITIS] pristupljeno 2. srpnja 2022</ref>: * [[Dvosupnice]] ili ''[[Magnoliopsida]]'' <small>Brongn.</small> (u nju su ukjljučene i jednosupnice) * ''[[Ginkgoopsida]]'' - jedini predstavnik ovog roda je [[ginko]] * ''[[Cycadopsida]]'' <small>Brongn.</small> * ''[[Pinopsida]]'' <small>Burnett</small> * ''[[Gnetopsida]]'' <small>Eichler ex Kirpotenko</small> Danas se u suvremenoj klasifikaciji koristi podjela, koja ove grupe rangira kao zasebne divizije, grupirane kako slijedi: * '''[[Golosjemenjače]]''' (''[[Gymnospermae]]'') ** ''[[Cycadophyta]]'' ** ''[[Ginkgophyta]]'', zastupljena na svim razinama razdiobe samo sjednom vrstom, [[ginko]], što znači da je [[monogeneričnost|monogenerična]] ** [[Četinjače]] (''[[Pinophyta]]'') ** ''[[Gnetophyta]]'' * '''[[Kritosjemenjače]]''', (''[[Magnoliophyta]]'') == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vaskularne biljke]] [[Kategorija:Sjemenjače| ]] i5hxo9ji3pag0lpb6owwdg4ze1ta1dl Rat u Sloveniji 0 56788 7573880 7491914 2026-08-10T23:23:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573880 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Rat u Sloveniji |dio = [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] |slika = [[Image:Slovenian war map.jpg|300px]] |opis slike = tenkovi [[JNA]] u Sloveniji |datum = [[27. lipnja]] [[1991.]] - [[6. srpnja]] [[1991.]] |mjesto = [[Slovenija]] |povod = osamostaljenje Slovenije od [[SFRJ]] |teritorij = |ishod = pobjeda i neovisnost Slovenije |sukobljeni1 = {{Z|SLO}} [[Slovenija]] <br> [[File:Patch of the Territorial Defense of Slovenia.svg|20px]] [[Teritorijalna obrana]] u Sloveniji |sukobljeni2 = {{Z|JUG}} [[JNA]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|SLO}} [[Milan Kučan]]<br>{{Z|SLO}} [[Janez Janša]]<br>{{Z|SLO}} [[Lojze Peterle]]<br>{{Z|SLO}} [[Igor Bavčar]]<br>{{Z|SLO}} [[Janez Slapar]]<br>{{Z|SLO}} [[Anton Krković]] |zapovjednik2 = {{Z|JUG}} [[Veljko Kadijević]]<br>{{Z|JUG}} [[Konrad Kolšek]] <br>{{Z|JUG}} [[Andrija Rašeta]]<br>{{Z|JUG}} [[Blagoje Adžić]]<br>{{Z|JUG}} [[Stane Brovet]]<br>{{Z|JUG}} [[Aleksandar Vasiljević]] <br>{{Z|JUG}} [[Milan Aksentijević]] |zapovjednik3 = |jačina1 = 16 000 vojnika, 10 000 policajaca |jačina2 = 25 000 vojnika<ref name="SF"/> |jačina3 = |posljedice1 = 19 poginulih, 182 ranjenih |posljedice2 = 44 poginulih, 146 ranjenih, 4693 se predalo Teritorijalnoj odbrani |posljedice3 = |bilješke = 6 stranaca poginulo<ref name="žrtve"/> }} '''Rat u Sloveniji''' ili '''Desetodnevni rat''' ([[slovenski jezik|slov.]] ''Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo'') bio je kratkotrajni oružani sukob između [[Slovenija|Slovenije]] i [[JNA]] [[1991.]] godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od [[SFRJ]]. Mjesne jedinice JNA, popunjene uglavnom ročnim vojnicima, poražene su u sukobu s razmjerno malom slovenskom Teritorijalnom obranom. Poginulo je 66 ljudi na obje strane.<ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1997/05/11/travel/spirited-independent-slovenia.html |title=Spirited, Independent Slovenia |last=Harris |first=Marie |publisher=New York Times |date=11- svibnja 1997 |accessdate=2012-02-16}}</ref> Slovenija je također imala koristi od složene financijske sheme iz travnja 1991. s jamstvom Narodne banke Jugoslavije u Beogradu. Zbog toga je [[jugoslavenski dinar]] izgubio gotovo 50 % svoje vrijednosti. Međutim, Slovenija je osigurala znatne pričuve u stranoj valuti, koja joj je financirala prijelaz u neovisnost. Prema nekim izvorima pregovori Ljubljane i Beograda oko povratka dijela tih fondova pomogli su u stvaranju neovisnosti Slovenije.<ref name="conflict in slovenia"/> == Uvod == [[Antibirokratska revolucija]] 1989. dovela je do ukidanja autonomije Kosova i Vojvodine, a njezini vođe zamijenjeni su ljudima vjernima [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Isto se dogodilo i s [[SR Crna Gora|Crnom Gorom]]. Slovenija je potom počela odbacivati [[komunizam]] i godine 1990. raspisala je prve slobodne izbore. Srbija je s njome vodila „ekonomski rat”.<ref>{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1990/02/05/world/upheaval-east-yugoslavia-slovenia-breaks-yugoslav-communists-calls-for-changes.html |title=Upheaval in the East: Yugoslavia; Slovenia Breaks From Yugoslav Communists and Calls for Changes |publisher=New York Times |date=1990-02-05 |accessdate=2012-02-16}}</ref> U prosincu 1990. održan je slovenski referendum o neovisnosti, u kojem ju je podržalo 88,5 % stanovništva.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 63]]</ref> Redovitu rotaciju na čelu [[Predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]], u kojoj je mjesto predsjednika trebao preuzeti hrvatski kandidat [[Stjepan Mesić]], spriječio je srbijansko-crnogorski blok,<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 65]]</ref> čime je ozbiljno prekršen [[Ustav druge Jugoslavije|jugoslavenski ustav]]. Nakon što je srbijansko vodstvo odbilo prijedlog Slovenije i Hrvatske o preustroju Jugoslavije u konfederaciju i zahtijevalo veću [[centralizacija|centralizaciju]] vlasti,<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 60]]</ref> a dolazilo je i do oružanih incidenata, dvije republike proglasile su neovisnost [[25. lipnja]] [[1991.]] ==Izbijanje rata== Dva dana nakon proglašenja neovisnosti u Sloveniji izbili su kratkotrajni sukobi (od [[27. lipnja]] do [[6. srpnja]]) u kojemu su mjesne jedinice [[JNA]], popunjene uglavnom ročnim vojnicima, ušle u sukob s malom slovenskom Teritorijalnom obranom kako bi spriječile neovisnost te republike. Još 1990. JNA je pokušala razoružati slovensku Teritorijalnu obranu, ali je uspjela pokupiti od 40 do 60 % oružja.<ref name="conflict in slovenia">[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, A: "The conflict in Slovenia"]]</ref> Taj je čimbenik znatno pridonio uspjehu slovenske obrane. <!-- [Ovaj je dio pristrano napisan i nema toliko veze sa samim ratom u Sloveniji] Tezu se uzima u razmatranje, ostavi li se po strani tezu u kojoj su Slovenija i Srbija preko JNA inscenirale rat kako bi isprovocirale hrvatski odgovor, što bi dalo povod i „opravdanje” JNA za napadanje gotovo nenaoružane Hrvatske, kojoj međunarodna diplomacija nije bila sklona niti pokazovala veliko razumijevanje te ju zauzeti, a Slovenci bi zauzvrat mogli napustiti Jugoslaviju. Hrvatska je nemarom, neznanjem, nesposobnošću, moguće i izdajom nekih visokih dužnosnika ostala bez oružja svoje TO kad ju je [[razoružavanje TO Hrvatske|JNA razoružala]]. --> Slovenske snage napustile su JNA i pridružile su se novoj slovenskoj Teritorijalnoj obrani i njezinoj policiji.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 6]]</ref> Godine 1991. [[Srbi]] i [[Crnogorci]] činili su 38,8 % stanovništva Jugoslavije, ali su činili 70 % udjela u činovnicima JNA.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 40]]</ref> Nakon što su hrvatski i slovenski rezervisti masovno bojkotirali rat, JNA je imala problema s izvođenjem operacija. Od 25 000 vojnika njih čak 7900 dezertiralo je ili odbilo ratovati.<ref name="SF"/> Slovenska vlada objavila je da se nalazi u „stanju rata” te je zamolila međunarodnu zajednicu za pomoć.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 66]]</ref> Već u ožujku 1991. slovenski novaci nisu se javljali federalnoj vladi. ==Tijek== [[Datoteka:Vaja slovenske teritorialne obrambe Premik 91.jpg|mini|170px|lijevo|vježba Slovenske teritorijalne obrane u ožujku 1991.]] [[Datoteka:Teritorialci so z armbrustom zadeli tank v križišču pred MMP Rožna Dolina..jpg|mini|Slovenske snage pogađaju tenk u blizini međunarodnog graničnog prijelaza Rožna Dolina.]] JNA je 26. i 27. lipnja krenula preuzeti granične prijelaze s [[Italija|Italijom]], [[Austrija|Austrijom]] i slovenskom granicom s [[Mađarska|Mađarskom]] „radi uspostavljanja normalnog graničnog režima i zaštite integriteta zemlje”. Tako su 26. lipnja u rano poslijepodne jedinice 13. korpusa JNA krenule iz vojarne u [[Ilirska Bistrica|Ilirskoj Bistrici]] prema talijansko-slovenskoj granici. General [[Marjan Čad]] u akciju je krenuo s 350 vojnika, 11 [[tenk]]ova, pet [[oklopni transporter|oklopnih transportera]] i šest protuoklopnih oruđa bez odobrenja generala [[Konrad Kolšek|Konrada Kolšeka]], tada zapovjednika 5. armijske oblasti. Bez odobrenja iz [[Beograd]]a za grublje akcije, postrojbe JNA su se držale dosta suzdržano.<ref name="SF">[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, "Slovenian forces"]]</ref> Taktički, slovenski TO odsjekao je JNA od njezinih izvora i vojarni, slično kao što su napravili i [[partizani]].<ref name="SF"/> U nedostatku [[topništvo|topništva]], JNA se nije dobro snalazila tako da su slovenske TO odsjekle kolone vozila i podigli prepreke kako bi spriječili daljnju invaziju. Političari u Ljubljani računali su s tim da JNA neće htjeti rat na dugo razdoblje, što se pokazalo točnim. Beograd je htio usmjeriti svoje snage [[Domovinski rat|protiv Hrvatske]], te se nije htio boriti na dvjema bojišnicama.<ref name="SF"/> Do ponoći 27. lipnja JNA je zauzela sve granične prijelaze na talijansko-slovenskoj granici, skoro sve prijelaze na austrijskoj granici i nove prijelaze uspostavljene duž slovenske granice s Hrvatskom. Sljedećih dana TO Republike Slovenije zauzima sve granične prijelaze i potpuno uništava i razbija jedinice JNA na tim mjestima. Uništen je 31 tenk, 2 helikoptera, 230 borbenih vozila, bez većih gubitaka Teritorijalne obrane. === Hrvatski odgovor === Hrvatska je htjela pomoći Sloveniji, premda je bila slabo naoružana i raspolagala tek manjim postrojbama praktično bez težeg oružja.<ref name="Rudolf">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac482.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_tone_u_politicki_bezdan Davorin Rudolf: Hrvatska tone u politički bezdan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121015134646/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac482.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_tone_u_politicki_bezdan |date=15. listopada 2012. }}, razgovarao Andrija Tunjić, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 482-483, 6. rujna 2012.</ref> Tenkove koji su iz vojarna u Hrvatskoj krenuli na Sloveniju pokušali su zaustaviti hrvatski civili koji su [[prosvjed]]ovali. U tim prosvjedima JNA je ubila hrvatskog civila [[Raveno Čuvalo|Ravena Čuvala]].<ref>HRT-ov TV-kalendar 27. lipnja. </ref><ref>[http://arhiv.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/204 Braniteljski portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150630170924/http://arhiv.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/204 |date=30. lipnja 2015. }} UBIUDR ogorčen što nitko nije odgovarao za smrt Ravena Čuvala 1991. godine, 26. kolovoza 2008.</ref> Zagrepčani nisu kod tih akcija imali nikakvo oružje, osim priručno pripravljenih sredstava. „[[Molotovljev koktel|Molotovljevim koktelima]]“ i drugim priručnim sredstvima napali su tenkovske postrojbe koje su izašle iz vojarne „Maršal Tito“ i krenule prema Sloveniji, pri čemu je nekoliko tenkova zapaljeno.<ref name="JNA napala Sloveniju">[http://narod.hr/kultura/27-lipnja-1991-jna-napala-sloveniju-uvod-u-agresiju-na-hrvatsku Narod.hr], rž: 27. lipnja 1991 – JNA napala Sloveniju – uvod u agresiju na Hrvatsku, 27. lipnja 2015. (pristupljeno 27. lipnja 2015.)</ref> Istovremeno je u Hrvatskoj [[Balvan-revolucija|izbila otvorena pobuna]] na gotovo svim dijelovima Hrvatske koje je naseljavalo [[Sebi u Hrvatskoj|srpsko stanovništvo]]. Sjeverni dijelovi Hrvatske nisu mirovali. Posebno su reagirali u [[Međimurje (regija)|Međimurju]]. Narod je izašao na ceste i mostove radi sprječavanja postrojbi JNA koje su krenule iz [[Varaždin]]a ka Sloveniji.<ref name="JNA napala Sloveniju"/> Odmah te noći [[27. lipnja]] [[1991.]] kad je JNA napala Sloveniju, hrvatski premijer [[Josip Manolić]] sazvao je hitnu tajnu sjednicu [[Vlada Repiblike Hrvatske|Hrvatske vlade]], koja je odjekivala euforičnim govorima solidarnosti.<ref name="Rudolf"/> Sjednica nije prošla bez zanimanja velikih sila: odmah nakon te (navodno tajne) sjednice u [[Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske|hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova]] dotrčao je američki generalni konzul Mike Einik, zanimavši se za odluku hrvatske Vlade.<ref name="Rudolf"/> Hrvatski diplomat [[Davorin Rudolf]] mu je odgovorio o Vladinoj odluci - da će Hrvatska vojno pomoći Slovencima, no sažalna reakcija američkog diplomata pokazala je da su SAD dobro znale da Hrvatska nema čime pomoći.<ref name="Rudolf"/> Hrvatske snage se nisu do kraja Rata u Sloveniji upustile u nikakve oružane operacije protiv JNA - to će učiniti u rujnu iste godine, tijekom [[Bitka za vojarne|Bitke za vojarne]]. Dokumenti koji su poslije pronađeni potvrdili su da je na jugoslavenski vojni vrh iščekivao hrvatski odgovor na okupaciju Slovenije, koji bi dao povod da se svom silinom udari na slabo naoružanu Hrvatsku.<ref name="Rudolf" /><ref>V. knjigu [[Davor Domazet Lošo|Davora Domazeta Loše]] Hrvatski Domovinski rat 1991.-1995. strateški pogled </ref><ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/3099-domovinski-rat-strateki-pogled-udrueni-zloinaki-pothvat-velike-britanije-budimira-lonara-i-meunarodne-zajednice-3 DOMOVINSKI RAT – STRATEŠKI POGLED - Udruženi zločinački pothvat Velike Britanije, Budimira Lončara i međunarodne zajednice (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140901003817/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/3099-domovinski-rat-strateki-pogled-udrueni-zloinaki-pothvat-velike-britanije-budimira-lonara-i-meunarodne-zajednice-3 |date=1. rujna 2014. }}, Kreirano utorak, 23. kolovoza 2011., piše Davor Domazet Lošo, [[Hrvatski fokus]]<br>„''Druga velika pobjeda hrvatske politike 1991. bilo je ta što nije nasjela na podvalu i uključila se u rat u Sloveniji. Stvarna namjera vojnoga vrha u tzv. slovenskom ratu je bila uvući Hrvatsku u rat, i tako JNA dati „legitimitet“ i „legalitet“ za djelovanje. Sa stajališta njegova utjecaja na Hrvatsku, i općenito strateškoga stajališta, on se bez zadrške, pored naziva 'opteretni' može, okvalificirati kao simulirani rat ili 'rat protiv trećeg'. Slovenski je rat, prema postavkama ratovanja o kojima podučava vojno umijeće, nedvojbeno simuliran i po snagama koje su u njemu sudjelovale, i po vremenu trajanja, ali i po brzom dogovoru o njegovu prekidu. Nije to bio rat slovenskih Teritorijalnih snaga protiv snaga Jugoslavenske narodne armije, ili obrnuto, nego je to bio 'rat' koji je trebao Hrvatsku uvući u igru, odnosno kako od nje učiniti agresora”.''</ref> JNA je diljem Hrvatske pokazivala silu prolaženjem kolona tenkova i drugih oklopnih vozila, što je samo provociralo hrvatske građane - među njima nije zavladalo malodušje. Tog 27. lipnja u [[Osijek]]u se zbio jedan od najupečatljivijih događaja iz [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Osječanin Branko Breškić vidio je jednu takvu kolonu tenkova koji su se kroz Osijek Vukovarskom ulicom kretali u smjeru zapada. Bez razmišljanja se zaputio s benzinske postaje, gdje je točio gorivo u „crvenog fiću” i krenuo za kolonom tenkova. Kolonu je pretekao i na sigurnoj udaljenosti iskočio iz auta napravivši tako prepreku tenkovima. Tenk [[T-55]] naišao je na prepreku i bezobzirno pregazio [[automobil]]. Ta je snimka obišla svijet, a slavni crveni fićo ušao je u legendu i kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda, i 2011. je dobio spomenik u Osijeku.<ref>[http://narod.hr/kultura/27-lipnja-1991-u-osijeku-tenk-jna-pregazio-crvenog-ficu-simbol-otpora-hrvata Narod.hr], rž: 27. lipnja 1991. u Osijeku tenk JNA pregazio ‘crvenog fiću’ – simbol otpora Hrvata, 27. lipnja 1991. (pristupljeno 27. lipnja 2015.)</ref> == Privođenje rata kraju == Desetodnevni sukobi prekinuti su 7. srpnja [[brijunski sporazum|sporazumom na Brijunima]], uz posredovanje europske „trojke” (trojice ministara vanjskih poslova: [[Hans van den Broek|Hansa van den Broeka]], [[Jacques Poos|Jacquesa Poosa]] i [[João de Deus Pinheiro|Joãa de Deus Pinheira]].<ref>[http://www.ucdp.uu.se/gpdatabase/peace/Yug%2019910712.pdf Tekst sporazuma potpisanog na Brijunima 7. srpnja 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314002633/http://www.ucdp.uu.se/gpdatabase/peace/Yug%2019910712.pdf |date=14. ožujka 2012. }}, pristupljeno 14. travnja 2013.</ref> Prva sljedeća sjednica [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]] umjesto na Brijunima održana je u Beogradu jer srbijanski dio predsjedništva (Srbija, Vojvodina, Kosovo, Crna Gora) nisu željeli sastančiti u Hrvatskoj, navodno, predaleko od „sigurnosti Srbije”. Sjednica je održana [[18. srpnja]] [[1991.]] godine u Beogradu, na njoj je Predsedništvo izglasovalo ''Odluku o premeštanju jedinica JNA sa teritorije Republike Slovenije'' omjerom glasova 7:1, jedini glas protiv bio je glas Hrvatske, Stjepana Mesića. Ako se [[Slovenci]] i [[Srbi]] nisu dogovorili o povlačenju JNA prije 25. lipnja, onda su im sad bila dovoljna tri tjedna za dogovor kojim je Slovenija „puštena” iz Jugoslavije. JNA se potom kroz tri mjeseca povukla iz Slovenije.<ref name="index"/> Time je Slovenija po isteku tri mjeseca od odluke o samostalnosti i povlačenjem JNA postala pravno samostalna država koja je također u potpunosti nadzirala svoje ozemlje. ==Ishod== JNA je imala 44 do 65 poginulih vojnika, izgubila je 31 tenk i 230 borbenih vozila.<ref name="SF"/> [[Fond za humanitarno pravo]] navodi da je u ratu poginulo 23 državljana Srbije.<ref>{{cite web |url=http://www.nacional.hr/clanak/106458/napokon-priznali-da-su-sudjelovali-srbija-objavila-imena-poginulih-u-ratovima |title=Srbija objavila imena poginulih u ratovima |autor=Deutsche Welle |publisher=Nacional |date=2011-04-22 |accessdate=2012-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140714172539/http://www.nacional.hr/clanak/106458/napokon-priznali-da-su-sudjelovali-srbija-objavila-imena-poginulih-u-ratovima |archivedate=14. srpnja 2014.}}</ref> Slovenska strana imala je 16 poginulih vojnika i 6 civila. [[Milan Kučan]] svjedočio je [[21. svibnja]] [[2003.]] pred [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ)]] protiv Miloševića. Naveo je da je Miloševićevo čelništvo 1989. umjesto ustavnih nametalo kadrovske promjene preko masovnih mitinga, na kojima su smijenjena vodstva u Vojvodini i Crnoj Gori, a planiran je i miting u Ljubljani. Opisao je i raskol na 14. kongresu [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]], kada su, kako je rekao „legitimni i pravični prijedlozi Slovenije brutalno nadglasani”.<ref name="index">{{cite news |title=Kučan svjedočio o raspadu SFRJ i osamostaljenju Slovenije |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/kucan-svjedocio-o-raspadu-sfrj-i-osamostaljenju-slovenije/138931.aspx |publisher=Index.hr |date=2003-05-21 |accessdate=2009-09-12}}</ref> Milošević je rekao da su u ratu ubijena 44 pripadnika JNA, a 184 teško ranjena i ponudio sudu kao dokaz „bijelu knjigu” o zločinima slovenskih snaga. Kučan je precizirao da je u sukobu poginulo 37 vojnika JNA, te 18 slovenskih državljana - osam iz slovenske TO, četiri policajca, šest slovenskih civila - te još šest stranaca, a „bijelu knjigu” odbacio je kao „propagandnu brošuru” JNA. Raspravno vijeće nije prihvatilo taj dokument.<ref name="žrtve">[[#MKSJ|MKSJ, str.20924]]</ref> Usprkos sukobu, [[Srbija i Crna Gora]] nisu se protivili odlasku Slovenije iz Jugoslavije, jer bi to ostavilo skupno predsjedništvo sa sedam članova, od kojih bi četiri bili pod srbijansko-crnogorskim nadzorom, čime bi time ''de facto'' imali i nadzor nad JNA.<ref>[[#Bassiouni|UN-ov izvještaj, str. 60-61]]</ref> Nakon kraja rata u Sloveniji, sukladno dogovorima JNA i Slovenije, JNA se pošla povlačiti iz Slovenije i morala se povući u Srbiju.<ref name="UHD91">[http://www.uhd91.com/index.php/domovinski-rat/postrojbe-hv-a/ratne-priuvne/1349-108-brg-zng-rh.html UHD91] 108. brg. ZNG RH</ref> Snage JNA pod punom ratnom spremom povlačile su se iz Slovenije u [[kamion]]ima preko slobodnoga hrvatskoga teritorija.<ref name="UHD91"/> Pratila ih je [[hrvatska policija]].<ref name="UHD91"/> Međutim, kolone kamiona i vlakova JNA nisu nastavile put Srbije, nego su pošle na područja pod nadzorom pobunjenih hrvatskih Srba ([[Banovina]], [[Kordun]] i [[Zapadna Slavonija]]), gdje su se i zadržala,<ref name="UHD91"/> otvoreno pomažući [[Balvan revolucija|srpsku pobunu u Hrvatskoj]], a protiv hrvatske vlade. Hrvatske su snage, znajući da su slabo naoružane, odlučile spriječiti odlijev oružja JNA, pa su zaustavili neke kompozicije i zaplijenili velike količine oružja, uvišestručivši u nekoliko sati svoju naoružanost.<ref name="UHD91"/> ==Povezani članci== *[[Raspad SFRJ]] *[[Slučaj Holmec]] ==Izvori== {{izvori|30em}} == Literatura == *{{cite book |url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/trans/en/030521ED.htm |title=Transcript of the Milosevic trial |ref=MKSJ |publisher=Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije |date=2003-05-21 |accessdate=2012-02-16}} *{{cite book |ref=Bassiouni |last=Bassiouni |first=M. Cherif |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/iii.htm |title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - The military structure, strategy and tactics of the warring factions |publisher=[[Ujedinjeni narodi]] |date=1994-12-28 |access-date=16. veljače 2012. |archive-date=28. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728082419/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/III.htm |url-status=dead }} *{{matica hrvatska}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|War in Slovenia}} *[http://www.slovenija2001.gov.si/10years/path/war/ 10 godina od rata u Sloveniji] na stranicama Slovenske Vlade *[http://www.ljubljana-life.com/ljubljana/ten-day-war Desetodnevni rat] {{eng oznaka}} {{Slovenija}} [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]] [[Kategorija:Povijest neovisne Slovenije]] [[Kategorija:Vojna povijest 20. stoljeća|Slovenija]] [[Kategorija:Raspad SFRJ]] 5zrzwt701p00k394xelb7cjycahi7kb Hrvatska vaterpolska reprezentacija 0 57911 7573672 7375054 2026-08-10T17:30:35Z Maestro Ivanković 73870 /* Vidi */ Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 18 godina 7573672 wikitext text/x-wiki {{Vaterpolska reprezentacija | ime = Hrvatska vaterpolska reprezentacija | grb = Hrvatski vaterpolski savez.svg | nadimak = [[barakuda|Barakude]], [[Dupin]]i<ref name=Dupini/> | savez = [[Hrvatski vaterpolski savez]] | konfederacija = [[LEN]] ([[Europa]]) | izbornik = [[Ivica Tucak]] | kapetan = [[Marko Bijač]] | najviše nastupa = | najbolji strijelac = | FINA = | ažurirano = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= | shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= | pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= | shorts2= |socks2= | prva utakmica = | najveća pobjeda = | najveći poraz = | Nastupi na SP = | Prvi put na SP = | Najbolji rezultat na SP = | Naziv kontinentalnog prvenstva = | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = | medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na OI 2012. – muškarci|London 2012.]] | }} {{Medalje srebro | [[Vaterpolo na OI 1996.|Atlanta 1996.]] | }} {{Medalje srebro | [[Vaterpolo na OI 2016. – muškarci|Rio de Janeiro 2016.]] | }} {{Medalje srebro | [[Vaterpolo na OI 2024.|Pariz 2024.]] | }} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko SP 2007.|Melbourne 2007.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017.|Budimpešta 2017.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2024.|Doha 2024.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|Kazanj 2015.]] | }} {{Medalje bronca | [[Vaterpolsko SP 2009.|Rim 2009.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|Šangaj 2011.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Barcelona 2013.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019.|Gwangju 2019.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Vaterpolsko EP 2010.|Zagreb 2010.]] | }} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022.|Split 2022.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Firenca 1999.|Firenca 1999.]] | }} {{Medalje srebro | [[vaterpolsko EP 2003.|Kranj 2003.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb i Dubrovnik 2024.|Zagreb i Dubrovnik 2024.]] | }} {{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018.| Barcelona 2018.]] | }} {{Medalje MI}} {{Medalje srebro | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 1993.|Languedoc-Roussilon 1993.]] | }} {{Medalje srebro | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 1997.|Bari 1997.]] | }} {{Medalje zlato | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mersin 2013.]] | }} {{Medalje SK}} {{Medalje srebro | [[Svjetski kup u vaterpolu 2010.|Oradea 2010.]] | }} {{Medalje bronca | [[Svjetski kup u vaterpolu 2014.|Almati 2014.]] | }} {{Medalje SL}} {{Medalje srebro | [[Svjetska liga u vaterpolu 2009.|Podgorica 2009.]] | }} {{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2010.|Niš 2010.]] | }} {{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2011.|Firenca 2011.]] | }} {{Medalje zlato | [[Svjetska liga u vaterpolu 2012.|Almati 2012.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetska liga u vaterpolu 2015.|Bergamo 2015.]] | }} {{Medalje bronca | [[svjetska liga u vaterpolu 2017.|Ruza 2017.]] | }} {{Medalje srebro | [[Svjetska liga u vaterpolu 2019.|Beograd 2019.]] | }} {{Medalje EK-vaterpolo}} {{Medalje zlato | [[Europski kup u vaterpolu 2018.|Rijeka 2018.]] | }} {{Medalje srebro | [[Europski kup u vaterpolu 2019.|Zagreb 2019.]] | }} }} '''Hrvatska vaterpolska reprezentacija''' predstavlja državu [[Hrvatska|Hrvatsku]] u [[sport]]u [[vaterpolo|vaterpolu]]. Ubraja se u jednu od najboljih svjetskih vaterpolskih reprezentacija. [[Olimpijske igre|Olimpijski]] je pobjednik, [[svjetsko prvenstvo u vaterpolu|trostruki svjetski]] i [[europsko prvenstvo u vaterpolu|dvostruki europski prvak]]. Najtrofejnija je hrvatska sportska nacionalna reprezentacija. Godine [[1996.]], reprezentacija je dobitnicom [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport "Franjo Bučar"]]. Od stjecanja hrvatske samostalnosti do [[OI 2008.|OI u Pekingu 2008.]] reprezentacija je osvojila: zlato na [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.|SP u Melborneu 2007.]] i četiri srebra na [[OI 1996.|OI u Atlanti 1996.]] i u [[OI 2016.|Rio de Janeiru 2016.]], EP u Firenci 1999. i EP u Kranju 2003. Nakon OI 2008., hrvatska reprezentacija osvajala je odličja na pet natjecanja u [[2009.]] i [[2010.]] godini, tj. na svim natjecanjima na kojima su nastupili u te dvije godine. Osvojili su zlato na [[Vaterpolsko EP 2010.|EP 2010. u Zagrebu]], dva srebra u [[Svjetska liga u vaterpolu 2009.|Svjetskoj ligi 2009. u Podgorici]] i na [[Svjetski kup u vaterpolu 2010.|Svjetskome kupu 2010. u Oradei]] te dvije bronce na [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009.|SP 2009. u Rimu]] i u Svjetskoj ligi 2010. u Nišu, pod vodstvom izbornika [[Ratko Rudić|Ratka Rudića]], koji je na čelu reprezentacije od 2004. godine.<ref>''Sportske novosti'', Zagreb, četvrtak, 16. lipnja 2011, str. 22.</ref> Osvojili su dvije bronce 2011. godine na [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|SP u Shanghaju]] i u Svjetskoj ligi u Firenci. Hrvatska je sa svim pobjedama na prvenstvu osvojila zlato na svjetskom prvenstvu u [[Budimpešta|Budimpešti]] [[2017.]] godine. == Osvojena odličja == {|class="wikitable" width=30% style="font-size:90%; text-align:center;" |- !Natjecanje !! [[Datoteka:Gold medal with cup.svg|20px]] !! [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|20px]] !! [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|20px]] !!Ukupno |- |align=left|[[Vaterpolo na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] | 1 || 3|| 0 || 4 |- |align=left|[[Svjetska prvenstva u vaterpolu|Svjetska prvenstva]] | 3 || 1 || 4 || 8 |- |align=left|[[Europska vaterpolska prvenstva|Europska prvenstva]] | 2 || 3 || 1 || 6 |- |align=left|[[Svjetska liga u vaterpolu|Svjetska liga]] | 1 || 3 || 3 || 7 |- |align=left|[[Svjetski kup u vaterpolu|Svjetski kup]] | 0 || 1 || 1 || 2 |- |align=left|[[Europski kup u vaterpolu|Europski kup]] | 1 || 1 || 0 || 2 |- |align=left|[[Vaterpolo na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]] | 1 || 1|| 1 || 3 |- ! Ukupno !! 9 !! 13 !! 10 !! 32 |} == Sastav == [[Datoteka:Hrvatska vaterpolska reprezentacija 1 2010.JPG|thumb|250px|Izbornik Ratko Rudić daje upute igračima na Europskom prvenstvu 2010. u Zagrebu]] (postava na [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb i Dubrovnik 2024.|EP 2024.]]) {| class=wikitable ! Ime i prezime !! Klub |- |[[Marko Bijač]] || {{Z|GRČ}} [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakos]] |- |[[Toni Popadić]] || {{Z|HRV}} [[VK Jug|Jug Adriatic osiguranje]] |- |[[Josip Vrlić]] || {{Z|HRV}} [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]] |- |[[Luka Lončar]] || {{Z|GRČ}} [[Olympiakos Pirej (vaterpolo)|Olympiakos]] |- |[[Rino Burić]] || {{Z|HRV}} [[VK Jug|Jug Adriatic osiguranje]] |- |[[Matias Biljaka]] || {{Z|HRV}} [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]] |- |[[Marko Žuvela]] || {{Z|HRV}} [[VK Jug|Jug Adriatic osiguranje]] |- |[[Konstantin Harkov]] || {{Z|HRV}} [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]] |- |[[Filip Kržić]] || {{Z|HRV}} [[VK Jug|Jug Adriatic osiguranje]] |- |[[Franko Lazić]] || {{Z|HRV}} [[VK Jug|Jug Adriatic osiguranje]] |- |[[Zvonimir Butić]] || {{Z|HRV}} [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]] |- |[[Ante Vukičević]] || {{Z|FRA}} [[Cercle des nageurs de Marseille|Marseille]] |- |[[Luka Bukić]] || {{Z|HRV}} [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]] |- |[[Loren Fatović]] || {{Z|HRV}} [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]] |- |[[Jerko Marinić Kragić]] || {{Z|HRV}} [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran]] |- bgcolor="lightblue" |[[Ivica Tucak]] || {{Z|HRV}} |} Nakon osvojenog olimpijskog zlata 2012. došlo je do znatnog pomlađivanja reprezentacije. Izabran je novi izbornik [[Ivica Tucak]], a samo sedmorica zlatnih olimpijaca iz Londona na popisu su za nastup na [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|Mediteranskim igrama]] i [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|Svjetskom prvenstvu]] 2013.<ref>[http://www.hvs.hr/index.php/component/content/article/216-slideshow/3532-1.html www.hvs.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130617152740/http://www.hvs.hr/index.php/component/content/article/216-slideshow/3532-1.html |date=17. lipnja 2013. }}, "Tucak objavio popis vaterpolske reprezentacije", objavljeno 23. svibnja 2013., pristupljeno 26. svibnja 2013.</ref> * sastav na MI i SP 2013.: vratari [[Josip Pavić]], [[Marko Bijač]] i [[Duje Jelovina]]; centri [[Nikša Dobud]], [[Fran Paškvalin]] i [[Ivan Krapić]]; bekovi [[Andro Bušlje]], [[Ivan Milaković]], [[Luka Lončar]] i [[Kristijan Milaković]]; vanjski igrači [[Maro Joković]], [[Sandro Sukno]], [[Paulo Obradović]], [[Petar Muslim]], [[Anđelo Šetka]], [[Duje Živković]], [[Ante Vukičević]] i [[Luka Bukić]] S popisa igrača za Mediteranske otpali su vratar Duje Jelovina, centar Fran Paškvalin, bekovi Kristijan Milaković, napadači Duje Živković i Ante Vukičević. Na put s izbornikom za Tursku otišli su: vratari Josip Pavić i Marko Bijač, centri Nikša Dobud, Ivan Krapić, bekovi Andro Bušlje, Ivan Milaković, Luka Lončar, vanjski igrači Maro Joković, Sandro Sukno, Paulo Obradović, Petar Muslim, Anđelo Šetka i Luka Bukić.<ref>[http://www.hvs.hr/index.php/component/content/article/216-slideshow/3544-vatromet-pogodaka-hrvatski-vaterpolisti-potopili-nijemce-na-otvorenom-bazenu.html www.hvs.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140922044422/http://www.hvs.hr/index.php/component/content/article/216-slideshow/3544-vatromet-pogodaka-hrvatski-vaterpolisti-potopili-nijemce-na-otvorenom-bazenu.html |date=22. rujna 2014. }}, "Vatromet pogodaka: Hrvatski vaterpolisti potopili Nijemce na otvorenom bazenu", objavljeno i pristupljeno 15. lipnja 2013.</ref> Hrvatska je sa svim pobjedama na svoj Dan državnosti 25. lipnja osvojila prvo mediteransko zlato. Tako je [[Svjetski kup u vaterpolu|Svjetski kup]] ostao jedino natjecanje na kojem Hrvatska nikada nije osvojila zlato. S popisa za SP otpali su Krapić i Vukičević.<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/vaterpolo/producent-radovich-iako-sam-amerikanac-navijat-cu-hrvate-clanak-585147 www.vecernji.hr], "Producent Radovich: Iako sam Amerikanac navijat ću za Hrvate", objavljeno 16. srpnja 2013., pristupljeno 17. srpnja 2013.</ref> Na SP-u je Hrvatska osvojila broncu sa svim pobjedama osim poraza u poluzavršnici od Mađarske. == Izbornici == * [[Duško Antunović]] (1991. – 1993.) * [[Bruno Silić]] (1993. – 1998.) * [[Neven Kovačević]] (1998. – 2001.) * [[Veselin Đuho]] (2002. – 2003.)<ref>[http://www.hrsport.net/Vijest.aspx?ID=201438 Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219034800/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/201438/ |date=19. veljače 2021. }} Igor Dragozetić: Polovičan uspjeh Hrvatske, 18. srpnja 2002.</ref> * [[Zoran Roje]] (2003. – 2005.) * [[Ratko Rudić]] (2005. – 2012.) * [[Ivica Tucak]] (16. rujna 2012.<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/446959/vodeni-sportovi-reprezentacija/ivica-tucak-potvrdjen-za-rudiceva-nasljednika-velika-je-cast-voditi-olimpijske-pobjednike/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120922072404/http://www.hrsport.net/vijesti/446959/vodeni-sportovi-reprezentacija/ivica-tucak-potvrdjen-za-rudiceva-nasljednika-velika-je-cast-voditi-olimpijske-pobjednike/ |date=22. rujna 2012. }} Josip Tolić: Ivica Tucak potvrđen za Rudićeva nasljednika: "Velika je čast voditi olimpijske pobjednike", 16. rujna 2012.</ref> – ) == Rezultati na velikim natjecanjima == {| |- bgcolor="lightsteelblue" !Width = 40 | Godina !Width = 80 | [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] !Width = 80 | [[Svjetska prvenstva u vaterpolu|Svjetska prvenstva]] !Width = 80 | [[Europska vaterpolska prvenstva|Europska prvenstva]] !Width = 80 | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]] !Width = 80 | [[Svjetska liga u vaterpolu|Svjetske lige]] !Width = 80 | [[Svjetski kup u vaterpolu|Svjetski kupovi]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" colspan="7" | '''kao dio [[Austrijska vaterpolska reprezentacija|Austro-Ugarske]]''' |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1900. | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na OI 1900.|''bez nastupa'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1904. | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na OI 1904.|''bez nastupa'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1908. | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na OI 1908.|''bez nastupa'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1912. | align="center" bgcolor="lightyellow" |[[vaterpolo na OI 1912.|''4. mjesto'']] | colspan="3" |<small>(bez igrača iz Hrvatske)</small> | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1916. | colspan="6" |<small>''[[Vaterpolo na OI 1916.|OI nisu održane]] zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]''</small> |- bgcolor="lightsteelblue" !Width = 40 | Godina !Width = 80 | [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] !Width = 80 | [[Svjetska prvenstva u vaterpolu|Svjetska prvenstva]] !Width = 80 | [[Europska vaterpolska prvenstva|Europska prvenstva]] !Width = 80 | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]] !Width = 80 | [[Svjetska liga u vaterpolu|Svjetske lige]] !Width = 80 | [[Svjetski kup u vaterpolu|Svjetski kupovi]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" colspan="7" | '''kao dio [[Jugoslavenska vaterpolska reprezentacija|Kraljevine SHS/Jugoslavije]]''' |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1920. | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na OI 1920.|''bez nastupa'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1924. | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na OI 1924.|''bez nastupa'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1926. | | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolsko EP 1926.|''bez nastupa'']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1927. | | | align="center" bgcolor="lightyellow" |[[vaterpolsko EP 1927.|9.]] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1928. | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na OI 1928.|''bez nastupa'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1931. | | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolsko EP 1931.|''bez nastupa'']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1932. | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na OI 1932.|''bez nastupa'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1934. | | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolsko EP 1934.|5.]] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1936. | align="center" bgcolor="lightyellow" |[[vaterpolo na OI 1936.|''1. krug'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1938. | | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolsko EP 1938.|''bez nastupa'']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1940. | colspan="6" |<small>''[[Vaterpolo na OI 1940.|OI nisu održane]] zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]''</small> |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1944. | colspan="6" |<small>''[[Vaterpolo na OI 1944.|OI nisu održane]] zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]''</small> |- bgcolor="lightsteelblue" !Width = 40 | Godina !Width = 80 | [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] !Width = 80 | [[Svjetska prvenstva u vaterpolu|Svjetska prvenstva]] !Width = 80 | [[Europska vaterpolska prvenstva|Europska prvenstva]] !Width = 80 | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]] !Width = 80 | [[Svjetska liga u vaterpolu|Svjetske lige]] !Width = 80 | [[Svjetski kup u vaterpolu|Svjetski kupovi]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" colspan="7" | '''kao dio [[Jugoslavenska vaterpolska reprezentacija|SFR Jugoslavije]]''' |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1947. | | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolsko EP 1947.|8.]] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1948. | align="center" bgcolor="lightyellow" |[[vaterpolo na OI 1948.|''2. krug'']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1949. | | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1950. | | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1950.|'''bronca''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1951. | | | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1951.|''bez nastupa'']] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1952. | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 1952.|'''srebro''']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1953. | | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1954. | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1954.|'''srebro''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1955. | | | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1955.|''bez nastupa'']] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1956. | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 1956.|'''srebro''']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1957. | | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1958. | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1958.|'''srebro''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1959. | | | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1959.|'''zlato''']] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1960. | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[vaterpolo na OI 1960.|4.]] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1961. | | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1962. | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1962.|'''srebro''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1963. | | | | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1963.|'''srebro''']] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1964. | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 1964.|'''srebro''']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1965. | | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1966. | | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1966.|'''bronca''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1967. | | | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1967.|'''zlato''']] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1968. | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 1968.|'''zlato''']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1969. | | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1970. | | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1970.|'''bronca''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1971. | | | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1971.|'''zlato''']] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1972. | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolo na OI 1972.|5.]] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1973. | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1973.|'''bronca''']] | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1974. | | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1974.|'''bronca''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1975. | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1975.|13.]] | | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1975.|'''srebro''']] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1976. | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolo na OI 1976.|5.]] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1977. | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1977.|'''srebro''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1978. | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1978.|'''bronca''']] | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1979. | | | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1979.|'''zlato''']] | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1979.|'''bronca''']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1980. | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 1980.|'''srebro''']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1981. | | | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[vaterpolsko EP 1981.|4.]] | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1981.|'''srebro''']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1982. | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1982.|7.]] | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1983. | | | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[vaterpolsko EP 1983.|4.]] | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1983.|'''zlato''']] | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1983.|''bez nastupa'']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1984. | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 1984.|'''zlato''']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1985. | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1985.|'''srebro''']] | | | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1985.|4.]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1986. | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1986.|'''zlato''']] | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1987. | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1987.|'''srebro''']] | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1987.|''bez nastupa'']] | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1987.|'''zlato''']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1988. | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 1988.|'''zlato''']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1989. | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1989.|'''srebro''']] | | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1989.|'''zlato''']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1990. | | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1991. | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1991.|'''zlato''']] | align="center" bgcolor="gold" | [[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1991.|'''zlato''']] | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1991.|'''srebro''']] | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1991.|'''srebro''']] |- bgcolor="lightsteelblue" !Width = 40 | Godina !Width = 80 | [[Vaterpolo na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] !Width = 80 | [[Svjetska prvenstva u vaterpolu|Svjetska prvenstva]] !Width = 80 | [[Europska vaterpolska prvenstva|Europska prvenstva]] !Width = 80 | [[Vaterpolo na Mediteranskim igrama|Mediteranske igre]] !Width = 80 | [[Svjetska liga u vaterpolu|Svjetske lige]] !Width = 80 | [[Svjetski kup u vaterpolu|Svjetski kupovi]] !Width = 80 | [[Svjetski kup u vaterpolu|Europski kup]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" colspan="8" | '''kao samostalna [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija|Republika Hrvatska]]''' |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1992. | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[vaterpolo na OI 1992.|''bez nastupa'']] | colspan="3" |<small>(zbog sporosti MOO-ove uprave)</small> | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1993. | | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolsko EP 1993.|5.]] | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1993.|'''srebro''']] | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1993.|''bez nastupa'']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1994. | | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1994.|4.]] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1995. | | | align="center" bgcolor="ffeebb" | [[vaterpolsko EP 1995.|4.]] | | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1995.|8.]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1996. | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 1996.|'''srebro''']] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1997. | | | align="center" bgcolor="ffeebb" | [[vaterpolsko EP 1997.|4.]] | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 1997.|'''srebro''']] | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1997.|8.]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1998. | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1998.|9.]] | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 1999. | | | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 1999.|'''srebro''']] | | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetski_kup_u_vaterpolu_1999.|''bez nastupa'']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2000. | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolo na OI 2000.|7.]] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2001. | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2001.|8.]] | align="center" bgcolor="ffeebb" | [[vaterpolsko EP 2001.|4.]] | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 2001.|5.]] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2002. | | | | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2002.|1. krug]] | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_2002.|8.]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2003. | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2003.|9.]] | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 2003.|'''srebro''']] | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2003.|''bez nastupa'']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2004. | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolo na OI 2004.|10.]] | | | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2004.|''bez nastupa'']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2005. | | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2005.|4.]] | | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 2005.|4.]] | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2005.|4.]] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2006. | | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolsko EP 2006.|7.]] | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2006.|2. krug]] | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_2006.|4.]] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2007. | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.|'''zlato''']] | | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2007.|1. krug]] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2008. | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolo na OI 2008.|6.]] | | align="center" bgcolor="ffeebb" | [[vaterpolsko EP 2008.|4.]] | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2008.|1. krug]] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2009. | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009.|'''bronca''']] | | align="center" bgcolor="#ffeebb" | [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 2009.|4.]] | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2009.|'''srebro''']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2010. | | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolsko EP 2010.|'''zlato''']] | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2010.|'''bronca''']] | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_2010.|'''srebro''']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2011. | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|'''bronca''']] | | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2011.|'''bronca''']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2012. | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 2012.|'''zlato''']] | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolsko EP 2012.|9.]] | | align="center" bgcolor="gold" | [[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2012.|'''zlato''']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2013. | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|'''bronca''']] | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|'''zlato''']] | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2013.|''bez nastupa'']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2014. | | |align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2014.|5.]] | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2014.|''bez nastupa'']] | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetski_kup_u_vaterpolu_2014.|'''bronca''']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2015. | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|'''srebro''']] | | | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2015.|'''srebro''']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2016. | align="center" bgcolor="silver" | [[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[vaterpolo na OI 2016.|'''srebro''']] | | | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2016.|''bez nastupa'']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2017. | | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017.|'''zlato''']] | | | align="center" bgcolor="#cc9966" | [[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2017.|'''bronca''']] | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2018. | | | align="center" bgcolor="#cc9966" |[[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018.|'''bronca''']] | |[[Svjetska liga u vaterpolu 2018.|5. mjesto]] |[[Svjetski kup u vaterpolu 2018.|5. mjesto]] | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Europski kup u vaterpolu 2018.|'''zlato''']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2019. | | align="center" bgcolor="#cc9966" |[[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019.|'''bronca''']] | | | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Svjetska liga u vaterpolu 2019.|'''srebro''']] | | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Europski kup u vaterpolu 2019.|'''srebro''']] |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2020. | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[vaterpolo na OI 2020. – muškarci|5.]] | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Budimpešta 2020.|4.]] | | align="center" bgcolor="#f0f0f0" |[[Svjetska_liga_u_vaterpolu_2020.|''bez nastupa'']] | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2021. | | | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2022. | | align="center" bgcolor="lightyellow" |[[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2022.|4.]] | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022.|'''zlato''']] | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2023. | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2023.|9.]] | | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2024. | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Vaterpolo na OI 2024. |'''srebro''']] | align="center" bgcolor="gold" |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|15px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu – Doha 2024.|'''zlato''']] | align="center" bgcolor="silver" |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|15px]] [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb i Dubrovnik 2024. |'''srebro''']] | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2025. | | align="center" bgcolor="lightyellow" |[[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2025.|5.]] | | | | |- | align="center" bgcolor="lightsteelblue" | 2026. | | | align="center" bgcolor="lightyellow" | [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.|6.]] | | | | |} == Sastavi na velikim natjecanjima == [[Datoteka:Força Croata.jpg|360px|mini|desno|Hrvatska vaterpolska reprezentacija na [[OI 2016.]]]] * '''kao dio Austro-Ugarske''' *[[vaterpolo na OI 1900.|OI 1900.]] &ndash; ''nije sudjelovala'' *[[vaterpolo na OI 1904.|OI 1904.]] &ndash; ''nije sudjelovala'' *[[vaterpolo na OI 1908.|OI 1908.]] &ndash; ''nije sudjelovala'' *[[vaterpolo na OI 1912.|OI 1912.]] &ndash; ''Austrija osvojila 4. mjesto, bez igrača iz Hrvatske'' * '''kao dio Jugoslavije''' Do 1941. je često bio slučaj da je Jugoslaviju predstavljao hrvatski vaterpolski klub [[Vaterpolski klub Jug|Jug]] iz [[Dubrovnik]]a, višestruki državni prvak. Primjer je 1937. u utakmici protiv Čehoslovačke: [[Mato Kunčević]], [[Viktor Hajon]], Vinko Cvjetković, Zdravko Samardžić, Luka Ciganović, Željko Statinger i Bogdan Tošović. <ref name="Danče-od osnutka">[http://www.dance.hr/povijest-vk-jug/174-godine-od-osnutka-do-drugog-svjetskog-rata.html Danče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025151110/http://www.dance.hr/povijest-vk-jug/174-godine-od-osnutka-do-drugog-svjetskog-rata.html |date=25. listopada 2012. }} Godine od osnutka do drugog svjetskog rata. Autor Honks, 9. siječnja 2009.</ref> Od 43 državna reprezentativca, 19 su bili Jugovi igrači.<ref name="Danče-od osnutka"/> Kad god su Jugovi igrači nezadovoljni izborom reprezentativne postave bojkotirali utakmice, reprezentacija je gubila.<ref name="Danče-od osnutka"/> *[[vaterpolo na OI 1920.|OI 1920.]] &ndash; ''nije sudjelovala'' *[[vaterpolo na OI 1924.|OI 1924.]] &ndash; ''nije sudjelovala'' *[[vaterpolsko EP 1926.|EP 1926.]]: ? *1. [[slavensko prvenstvo u vaterpolu 1927.]], Beograd: :*[[Dinko Fabris]], [[Marko Dabrović]], [[Ivica Dabrović]], [[Mirko Braida]] (svi Jug).<ref name="Danče-od osnutka"/>.. :*Prvi sastav jugoslavenske vaterpolske reprezentacije ikad.<ref name="Danče-od osnutka"/> :*Ivica Dabrović postigao je prvi pogodak u povijesti jugoslavenske reprezentacije.<ref name="Danče-od osnutka"/> *[[vaterpolsko EP 1927.|EP 1927.]]: ? :*[[Dinko Fabris]], [[Ivica Dabrović]], [[Mirko Braida]] (svi Jug).<ref name="Danče-od osnutka"/>.. *[[vaterpolo na OI 1928.|OI 1928.]] &ndash; ''nije sudjelovala'' *[[vaterpolsko EP 1931.|EP 1931.]]: – nije sudjelovala *[[vaterpolo na OI 1932.|OI 1932.]] &ndash; ''nije sudjelovala'' *[[vaterpolsko EP 1934.|EP 1934.]]: – 5. mjesto :*[[Miro Mihovilović]] (najbolji vratar na turniru<ref name="Vučetić">[[Renato Vučetić]] – Splićo: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000814/prilozi-sp3.htm#sp Sportski vremeplov: Osamdeseti rođendan splitskoga Jadrana (2). Vizionar Zdravko Birimiša], Slobodna Dalmacija, 14. kolovoza 2000.</ref>) (Jadran, Split), [[Ante Bibica]], [[Marko Bibica]], [[Zdravko Samardžić]], [[Vinko Cvjetković]], [[Jozo Dabrović]], [[Luka Ciganović]], [[Željko Statinger]] (svi Jug).<ref name="Danče-od osnutka"/> *[[vaterpolo na OI 1936.|OI 1936.]] &ndash; 1. krug (3. u skupini 3) :* [[Filip Bonačić]], [[Miro Mihovilović]] (najbolji vratar na turniru<ref name="Vučetić"/>), [[Ante Roje (športaš)|Ante Roje]], [[Mirko Tarana]] (Jug),<ref name="Danče-od osnutka"/><ref>[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ta/mirko-tarana-1.html Olympics at Sports-Reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804160901/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ta/mirko-tarana-1.html |date=4. kolovoza 2009. }} Mirko Tarana Biography and Statistics</ref> [[Vinko Cvjetković]] (Jug)<ref name="Danče-od osnutka"/><ref>[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cv/vinko-cvijetkovic-1.html Olympics at Sports-Reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804160805/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/cv/vinko-cvijetkovic-1.html |date=4. kolovoza 2009. }} Vinko Cvjetković Biography and Statistics</ref> (?), [[Luka Ciganović]] (Jug),<ref name="Danče"/><ref name="Danče-od osnutka"/> [[Bogdan Tošović]]<ref>[http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/to/bogdan-tosovic-1.html Olympics at Sports-Reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804155918/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/to/bogdan-tosovic-1.html |date=4. kolovoza 2009. }} Bogdan Tošović Biography and Statistics</ref>(Jug),<ref name="Danče-od osnutka"/> pričuvni vratar [[Milivoj Ćurlica]] (Jug)<ref name="Danče-od osnutka"/> *[[vaterpolsko EP 1938.|EP 1938.]]: – nije sudjelovala *[[OI 1940.]] &ndash; ''nisu održane'' *[[OI 1944.]] &ndash; ''nisu održane'' *[[vaterpolsko EP 1947.|EP 1947.]]: – 1.krug (3. u skupini 2) :* [[Ivo Štakula]] (Jug).<ref name="Danče">[http://www.dance.hr/povijest-vk-jug/263-godine-od-drugog-svjetskog-rata-do-izgradnje-bazena-u-gruzu.html Danče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025150927/http://www.dance.hr/povijest-vk-jug/263-godine-od-drugog-svjetskog-rata-do-izgradnje-bazena-u-gruzu.html |date=25. listopada 2012. }} Godine od drugog svjetskog rata do izgradnje bazena u Gružu. Autor: Honks, 4. ožujka 2009.</ref> . *[[vaterpolo na OI 1948.|OI 1948.]] &ndash; (2. krug, 3. u skupini I, iza kasnijih olimpijskih prvaka Italije i doprvaka Mađarske) :* [[Juraj Amšel]], [[Veljko Bakašun]], [[Marko Brainović]], [[Božo Grkinić]], [[Ivo Giovanelli]], [[Zdravko-Ćiro Kovačić]], [[Ivica Kurtini]] (?), [[Željko Radić]] (Jadran, Split),<ref name="Danče"/> Luka Ciganović (Jug),<ref name="Danče"/> [[Saša Strmac]] (?), [[Ivo Štakula]] (Jug).<ref name="Danče"/> Trener i savezni kapetan: [[Miro Mihovilović]]<ref name="Vučetić"/> *[[vaterpolsko EP 1950.|EP 1950.]]: &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' :*Hrvoje Kačić (Jug), [[Matko Goszl]] (Jug), [[Ivo Štakula]] (Mornar).<ref name="Danče"/>.. *[[vaterpolo na OI 1952.|OI 1952.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* Juraj Amšel, Veljko Bakašun, Marko Brainović, [[Vladimir Ivković]] (Jug),<ref name="Danče"/> [[Zdravko Ježić]], Zdravko-Ćiro Kovačić, Ivica Kurtini, [[Lovro Radonić]], Ivo Štakula. Savezni trener: [[Božo Grkinić]]<ref name="Mornar">[http://www.vkmornar-brodospas.hr/povijest.php VK Mornar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100311205133/http://www.vkmornar-brodospas.hr/povijest.php |date=11. ožujka 2010. }} Klupska povijest, pristupljeno 14. rujna 2010.</ref> *[[vaterpolsko EP 1954.|EP 1954.]]: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' *[[vaterpolo na OI 1956.|OI 1956.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* [[Marijan Žužej]], Juraj Amšel, Vladimir Ivković (Jug),<ref name="Danče"/> Zdravko Ježić, [[Hrvoje Kačić]] (Jug),<ref name="Danče"/> Zdravko-Ćiro Kovačić, Lovro Radonić, [[Tomislav Franjković]], [[Ivo Cipci]], Ivo Štakula. Savezni trener: [[Božo Grkinić]]<ref name="Mornar"/> *[[vaterpolsko EP 1958.|EP 1958.]]: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* Hrvoje Kačić (Jug), [[Pero Katušić]] (Jug).<ref name="Danče"/>.. *[[vaterpolo na Univerzijadi 1959.|Univ. 1959.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.okscg.org.yu/u101e.htm |title=OKSCG |archive-url=https://web.archive.org/web/20070713002023/http://www.okscg.org.yu/u101e.htm |archive-date=13. srpnja 2007. |access-date=2. veljače 2015.}}</ref> *[[vaterpolo na OI 1960.|OI 1960.]] &ndash; ''4. mjesto''<ref name="fina">{{Citiranje časopisa |url=http://www.fina.org/project/docs/histoFina/HistoFINA_VIII_a.pdf |title=FINA |journal= |access-date=14. studenoga 2014. |archive-date=26. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150626214139/http://www.fina.org/project/docs/histoFina/HistoFINA_VIII_a.pdf |url-status=dead }}</ref> :* Marijan Žužej, Zdravko Ježić, Hrvoje Kačić, [[Anton Nardelli]], Ivo Cipci, [[Zlatko Šimenc]] *[[vaterpolo na Univerzijadi 1961.|Univ. 1961.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.okscg.org.yu/u102e.htm |title=OKSCG |archive-url=https://web.archive.org/web/20070713001723/http://www.okscg.org.yu/u102e.htm |archive-date=13. srpnja 2007. |access-date=2. veljače 2015.}}</ref> :*[[Đuro Radan]], [[Boris Čukvas]], [[Frane Nonković]], [[Davor Poković]], [[Zoran Janković]], Fedor Šebenik, [[Josip Kaliterna]], [[Ante Nardelli]] <!-- ostali Mirko Sandić, izbornik? --> *[[vaterpolsko EP 1962.|EP 1962.]]: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' *[[vaterpolo na OI 1964.|OI 1964.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* [[Ozren Bonačić]], Anton Nardelli, [[Frane Nonković]], [[Vinko Rosić]], [[Karlo Stipanić]], [[Ivo Trumbić]], Zlatko Šimenc, [[Zoran Janković]]<ref>[http://www.sportske.hr/Default.aspx?sid=14320 Sportske.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080802230952/http://www.sportske.hr/Default.aspx?sid=14320 |date=2. kolovoza 2008. }} Perica Bukić u Kući slavnih</ref><ref>[http://www.hvs.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=45&Itemid=29 Hrv. vaterpolski savez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090804163305/http://www.hvs.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=45&Itemid=29 |date=4. kolovoza 2009. }} Povijest</ref> *[[vaterpolsko EP 1966.|EP 1966.]]: &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' *[[vaterpolo na OI 1968.|OI 1968.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :* Ozren Bonačić, [[Ronald Lopatny]], [[Miroslav Poljak]], Karlo Stipanić, Ivo Trumbić, [[Zdravko Hebel]], Zoran Janković *[[vaterpolsko EP 1970.|EP 1970.]]: &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' :*Karlo Stipanić, Ozren Bonačić, Zoran Janković, Ratko Rudić, Ronald Lopatny, Siniša Belamarić, Duško Antunović, [[Radovan Miškov]], trener: [[Tripun-Miro Ćirković]] *[[vaterpolo na OI 1972.|OI 1972.]] &ndash; ''5. mjesto''<ref name="fina"/> :*[[Dušan Antunović]], [[Siniša Belamarić]], Ozren Bonačić, Ronald Lopatny, [[Ratko Rudić]], Karlo Stipanić, Zoran Janković, trener: [[Vlaho Orlić]], pom. trener: [[Aleksandar Seifert]] *[[vaterpolsko SP 1973.|SP 1973.]] &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' *[[vaterpolsko EP 1974.|EP 1974.]]: &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' *[[vaterpolsko SP 1975.|SP 1975.]] &ndash; ''13. mjesto'' *[[vaterpolo na OI 1976.|OI 1976.]] &ndash; ''5. mjesto''<ref name="fina"/> :*Dušan Antunović, Siniša Belamarić, Ozren Bonačić, [[Zoran Kačić]], [[Boško Lozica]], [[Damir Polić]], Ratko Rudić, [[Đuro Savinović]], *[[vaterpolsko EP 1977.|EP 1977.]]: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* [[Luko Vezilić]], Ratko Rudić, [[Slobodan Trifunović]], Siniša Belamarić, Boško Lozica, Milivoj Bebić, [[Mirsad Galijaš]], Vranješ, trener: [[Tripun-Miro Ćirković]], pom. trener: [[Toni Petrić|Antun-Toni Petrić]] *[[vaterpolsko SP 1978.|SP 1978.]] &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' :* Izbornik: [[Toni Petrić|Antun-Toni Petrić]].<ref name="Bilić">Toni Bilić: Kroničar sporta svjetskog glasa, [[Slobodna Dalmacija]], 5. lipnja 2013., str. 39</ref> * svjetski kup 1979.: &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca''<ref name="fina"/> *[[vaterpolo na Univerzijadi 1979.|Univ. 1979.]] &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.okscg.org.yu/u110e.htm |title=OKSCG |archive-url=https://web.archive.org/web/20070713001730/http://www.okscg.org.yu/u110e.htm |archive-date=13. srpnja 2007. |access-date=2. veljače 2015.}}</ref> :* [[Goran Sukno]], [[Ante Roje (športaš)|Ante Roje]], [[Slobodan Trifunović]], [[Milivoj Bebić]], [[Boško Lozica]], [[Zoran Kačić]]<!-- ostali: Miloš Marković, Milorad Krivokapić, Zoran Gopčević, Zoran Mustur, Predrag Manojlović, izbornik ? --> *[[vaterpolo na OI 1980.|OI 1980.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* [[Luko Vezilić]], Damir Polić, Ratko Rudić, [[Zoran Roje]], [[Milivoj Bebić]], [[Slobodan Trifunović]], Boško Lozica, trener: [[Tripun-Miro Ćirković]] *[[vaterpolsko EP 1981.|EP 1981.]]: 4. mjesto * svjetski kup 1981.: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro''<ref name="fina"/> *[[vaterpolsko SP 1982.|SP 1982.]] &ndash; ''7. mjesto'' *[[vaterpolsko EP 1983.|EP 1983.]]: 4. mjesto * svjetski kup 1983.:<ref name="fina"/> *[[vaterpolo na OI 1984.|OI 1984.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :* [[Deni Lušić]], [[Božo Vuletić]], [[Veselin Đuho]], Zoran Roje, Milivoj Bebić, [[Perica Bukić]], [[Goran Sukno]], [[Tomislav Paškvalin]], trener: Ratko Rudić *[[vaterpolsko EP 1985.|EP 1985.]]: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * svjetski kup 1985.: ''4. mjesto''<ref name="fina"/> *[[vaterpolo na Univerzijadi 1985.|Univ. 1985.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.okscg.org.yu/u113e.htm |title=OKSCG |archive-url=https://web.archive.org/web/20070713001849/http://www.okscg.org.yu/u113e.htm |archive-date=13. srpnja 2007. |access-date=2. veljače 2015.}}</ref> :*[[Deni Lušić]], [[Tomislav Paškvalin]], [[Milivoj Bebić]], [[Marinko Roje]], [[Perica Bukić]], Andrija Dorošev, [[Sergio Afrić]], [[Željko Kaurloto]] *[[vaterpolsko SP 1986.|SP 1986.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :* Perica Bukić, Veselin Đuho, Deni Lušić, Tomislav Paškvalin, Dubravko Šimenc, Ante Vasović. Trener: Ratko Rudić *[[vaterpolsko EP 1987.|EP 1987.]]: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * svjetski kup 1987.: &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato''<ref name="fina"/> :* Perica Bukić, Veselin Đuho, Deni Lušić, Renco Posinković, [[Marinko Roje]], Anto Vasović, [[Tino Vegar]]<ref name="fina"/> *[[vaterpolo na Univerzijadi 1987.|Univ. 1987.]] &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.okscg.org.yu/u114e.htm |title=OKSCG |archive-url=https://web.archive.org/web/20070713002053/http://www.okscg.org.yu/u114e.htm |archive-date=13. srpnja 2007. |access-date=2. veljače 2015.}}</ref> :*Deni Lušić, Perica Bukić, Marinko Roje, [[Anto Vasović]], Tomislav Paškvalin, [[Renco Posinković]] *[[vaterpolo na OI 1988.|OI 1988.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :* Deni Lušić, [[Dubravko Šimenc]], Perica Bukić, Veselin Đuho, [[Mislav Bezmalinović]], Tomislav Paškvalin, [[Renco Posinković]], trener: Ratko Rudić. *[[vaterpolsko EP 1989.|EP 1989.]]: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * svjetski kup 1989.: &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato''<ref name="fina"/> :* Mislav Bezmalinović, Perica Bukić, <!-- Milan DELIC -->, Dubravko Šimenc, Anto Vasović<ref name="fina"/> *[[vaterpolsko SP 1991.|SP 1991.]]: &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :* Mislav Bezmalinović, Perica Bukić, Vitomir Padovan, Renco Posinković, Dubravko Šimenc, Ante Vasović *[[vaterpolsko EP 1991.|EP 1991.]]: &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * svjetski kup 1991.: &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro''<ref name="fina"/> * '''kao samostalna Hrvatska''' *[[vaterpolo na OI 1992.|1992.]]: ''nije sudjelovala zbog tromosti administracije u MOO'' *[[vaterpolsko EP 1993.|EP 1993.]]: 5. mjesto *[[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 1993.|MI 1993.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :*[[Dubravko Šimenc]], [[Joško Kreković]], [[Tomislav Paškvalin]], [[Deni Lušić]], [[Dragan Rebić]], [[Anto Vasović]], [[Dejan Savičević]], [[Ognjen Kržić]], [[Perica Bukić]], [[Elvis Fatović]], [[Vjekoslav Kobešćak]], [[Antonio Milat]], [[Siniša Školneković]].<ref>[http://www.hoo.hr/o_igra.aspx?id=21&jezik=0 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100218121356/http://www.hoo.hr/o_igra.aspx?id=21&jezik=0 |date=18. veljače 2010. }} HOO XII. MI Languedoc Roussilion 1993.</ref> Trener: [[Duško Antunović]]{{nedostaje izvor}} *[[vaterpolsko SP 1994.|SP 1994.]] &ndash; ''četvrto mjesto'' *[[vaterpolsko EP 1995.|EP 1995.]] &ndash; ''četvrto mjesto'' * svjetski kup 1995.: ''8. mjesto''<ref name="fina"/> *[[vaterpolo na OI 1996.|1996.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :*[[Maro Balić]], [[Perica Bukić]], [[Damir Glavan]], [[Igor Hinić]], [[Vjekoslav Kobešćak]], [[Joško Kreković]], [[Ognjen Kržić]], [[Dubravko Šimenc]], [[Siniša Školneković]], [[Ratko Štritof]], [[Renato Vrbičić]], [[Tino Vegar]], [[Zdeslav Vrdoljak]]. Trener: [[Bruno Silić]]. *[[vaterpolsko EP 1997.|EP 1997.]] &ndash; ''četvrto mjesto'' *[[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 1997.|MI 1997.]] &ndash; * svjetski kup 1997.: ''8. mjesto''<ref name="fina"/> *[[vaterpolsko SP 1998.|SP 1998.]] &ndash; ''9. mjesto'' *[[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Firenca 1999.|1999.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro''<ref>Ivo Jurišić: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19990912/sport.htm Junaci s Arna], Slobodna Dalmacija, 12. rujna 1999.</ref> :*[[Samir Barać]], [[Alen Bošković]], [[Teo Đogaš]], [[Igor Hinić]], [[Ivo Ivaniš]], [[Vedran Jerković]], [[Vjekoslav Kobešćak]], [[Slavko Letica]], [[Vitomir Padovan]], [[Višeslav Sarić]], [[Siniša Školneković]], [[Dubravko Šimenc]], [[Mile Smodlaka]], [[Ratko Štritof]], [[Frano Vićan]]. Trener: [[Neven Kovačević]]. Pom.tr. [[Vojko Šegvić]], 2. pomoćnik [[Zoran Kačić]]. * svjetski kup 1999.: nije sudjelovala *[[vaterpolo na OI 2000.|OI 2000.]] &ndash; ''7. mjesto'' :* Siniša Školneković, Elvis Fatović, Višeslav Sarić, Dubravko Šimenc, Ognjen Kržić, Ratko Štritof, Mile Smodlaka, Ivo Ivaniš, Miho Bošković, Samir Barać, Igor Hinić, Frano Vićan, Vjekoslav Kobešćak. Trener: [[Neven Kovačević]]. (izvrsne rezultate je poremetila gripa koja je harala olimpijskim selom<ref name=Dupini>{{hr icon}} [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000928/sport.htm Slobodna Dalmacija] Gripa brine dupine, 28. rujna 2000. </ref>) *[[vaterpolsko SP 2001.|SP 2001.]] &mdash; ''8. mjesto'' *[[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2001.|MI 2001.]] &ndash; ''5. mjesto'' :*[[Goran Volarević]], [[Aljoša Kunac]], [[Mario Oreb]], [[Slavko Letica]], [[Andrija Komadina]], [[Višeslav Sarić]], [[Danijel Premuš]], [[Dragan Medan]], [[Boris Pavlović|Pavlović]], [[Nikola Franković|Franković]], [[Frano Karač]], [[Miro Kačić (vaterpolist)|Miro Kačić]], [[Hrvoje Koljanin]]. Trener: Neven Kovačević.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010914/sport2.htm Slobodna Dalmacija] Kova najavljuje pikanterije, 14. rujna 2001. </ref><ref>[http://www.oocities.org/vitomirpadovan/klubovi.htm Hrvatski vaterpolski klubovi, Vitomir Padovan]</ref>(Hrvatska je izgubila od SRJ 3:5, pobijedili Francusku 5:3, a Francuska iznenađujuće pobijedila SRJ 8:6 i u tom krugu je Hrvatska kao treća ispala) * svjetski kup 2002.: ''8. mjesto''<ref name="fina"/> * svjetska liga 2002.: 4. u izlučnoj skupini B, ukupno 7.<ref name="fina"/> *[[vaterpolsko SP 2003.|SP 2003.]] &mdash; ''9. mjesto'' :*[[Samir Barać]], [[Damir Burić]], [[Teo Đogaš]], [[Elvis Fatović]], [[Nikola Franković]], [[Igor Hinić]], [[Vjekoslav Kobešćak]], [[Dubravko Šimenc]], [[Ratko Štritof]], [[Mile Smodlaka]], [[Frano Vićan]], [[Goran Volarević]], [[Tihomil Vranješ]]. Trener: [[Zoran Roje]]. * svjetska liga 2003.: nisu sudjelovali<ref name="fina"/> * [[vaterpolo na OI 2004., izlučni turnir|izlučni turnir za OI 2004.]] &mdash; ''1. mjesto'' :*[[Samir Barać]], [[Damir Burić]], [[Elvis Fatović]], [[Nikola Franković]], [[Igor Hinić]], [[Vjekoslav Kobešćak]], [[Ivan Milaković]], [[Dubravko Šimenc]], [[Mile Smodlaka]], [[Ratko Štritof]], [[Frano Vićan]], [[Goran Volarević]], [[Tihomil Vranješ]]. Trener: [[Zoran Roje]]. *[[vaterpolo na OI 2004.|OI 2004.]] &ndash; ''10. mjesto'' :*[[Samir Barać]], [[Damir Burić]], [[Elvis Fatović]], [[Nikola Franković]], [[Igor Hinić]], [[Vjekoslav Kobešćak]], [[Danijel Premuš]], [[Dubravko Šimenc]], [[Mile Smodlaka]], [[Ratko Štritof]], [[Frano Vićan]], [[Goran Volarević]], [[Tihomil Vranješ]]. Trener: [[Zoran Roje]]. * svjetska liga 2004.: nisu sudjelovali<ref name="fina"/> *[[vaterpolsko SP 2005.|SP 2005.]] &mdash; ''četvrto mjesto'' :*[[Srđan Antonijević]], [[Miho Bošković]], [[Damir Burić]], [[Andro Bušlje]], [[Teo Đogaš]] (captain), [[Nikola Franković]], [[Igor Hinić]], [[Andrija Komadina]], [[Josip Pavić]] (vratar), [[Boris Pavlović]], [[Tomislav Primorac]], [[Goran Volarević]] (vratar), [[Tihomil Vranješ]]. Trener : [[Ratko Rudić]]. *[[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2005.|MI 2005.]] &ndash; * svjetska liga 2005.: ''4. mjesto''<ref name="fina"/> *[[vaterpolsko EP 2006.|EP 2006.]] &ndash; ''7. mjesto'' :*[[Srđan Antonijević]], [[Miho Bošković]], [[Damir Burić]], [[Andro Bušlje]], [[Teo Đogaš]], [[Maro Joković]], [[Pavo Marković]], [[Petar Muslim]], [[Josip Pavić]] (vratar), [[Boris Pavlović]], [[Danijel Premuš]], [[Anđelo Šetka]], [[Ratko Štritof]], [[Goran Volarević]] (vratar), [[Tihomil Vranješ]]. Trener: [[Ratko Rudić]]. * svjetski kup 2006.: ''4. mjesto''<ref name="fina"/> * svjetska liga 2006.: 3. u poluzavršnoj skupini<ref name="fina"/> *[[vaterpolsko SP 2007.|SP 2007.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :*[[Frano Vićan]], [[Damir Burić]], [[Andro Bušlje]], [[Zdeslav Vrdoljak]], [[Aljoša Kunac]], [[Maro Joković]], [[Mile Smodlaka]], [[Teo Đogaš]], [[Pavo Marković]], [[Samir Barać]], [[Igor Hinić]], [[Miho Bošković]], [[Josip Pavić]]. Trener: [[Ratko Rudić]]. * svjetska liga 2007.: 3. – 4. mjesto izlučnoj skupini<ref name="fina"/> *[[vaterpolo na OI 2008.|OI 2008.]] &ndash; ''6. mjesto'' :* Maro Joković, Teo Đogaš, Pavo Marković, Josip Pavić, Mile Smodlaka, Andro Bušlje, Zdeslav Vrdoljak, Samir Barać, Aljoša Kunac, Igor Hinić, Miho Bošković, Damir Burić, Frano Vićan. Trener: Ratko Rudić *[[vaterpolsko EP 2008.|EP 2008.]] &ndash; ''četvrto mjesto'' :* Frano Vićan, Damir Burić, Andro Bušlje, Zdeslav Vrdoljak, Aljoša Kunac, Maro Joković, Mile Smodlaka, Teo Đogaš, Pavo Marković, Samir Barać, Igor Hinić, Miho Bošković, Sandro Sukno. Trener: Ratko Rudić * svjetska liga 2008.: 3. u izlučnoj skupini Europa 1<ref>[http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=759&Itemid=50 FINA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924052729/http://www.fina.org/project/index.php?option=com_content&task=view&id=759&Itemid=50 |date=24. rujna 2015. }} FINA Mens Water Polo World League 2008</ref> *[[vaterpolsko SP 2009.|SP 2009.]] &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' :* Josip Pavić, Ivo Brzica, Igor Hinić, Nikša Dobud, Damir Burić, Andro Bušlje, Ivan Buljubašić, Srđan Antonijević, Frano Karač, Samir Barać, Sandro Sukno, Miho Bošković, Paulo Obradović. Trener: Ratko Rudić *[[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2009.|MI 2009.]] &ndash; * svjetska liga 2009.: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' *[[vaterpolsko EP 2010.|EP 2010.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :*Samir Barać, Miho Bošković, Ivan Buljubašić, Damir Burić, Andro Bušlje, Nikša Dobud, Igor Hinić, Maro Joković, Frano Karač, Petar Muslim, Paulo Obradović, Josip Pavić, Sandro Sukno. Trener: Ratko Rudić * svjetski kup 2010.: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * svjetska liga 2010.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' *[[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2011.|SP 2011.]] &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' :*Samir Barać, Miho Bošković, Ivan Buljubašić, Damir Burić, Andro Bušlje, Nikša Dobud, Maro Joković, Frano Karač, Petar Muslim, Paulo Obradović, Josip Pavić, Sandro Sukno, Fran Paškvalin. Trener: Ratko Rudić * svjetska liga 2011.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' *[[vaterpolsko EP 2012.|EP 2012.]] &ndash; :*<!-- izbornik Rudić je prijavio samo jednog vratara! -->Josip Pavić, Damir Burić, Miho Bošković, Nikša Dobud, Maro Joković, Petar Muslim, Frano Karač, Andro Bušlje, Sandro Sukno, Samir Barać, Fran Paškvalin, Paulo Obradović, Ivan Buljubašić. Trener: Ratko Rudić * svjetska liga 2012.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :* Trener: Ratko Rudić *[[vaterpolo na OI 2012.|OI 2012.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :* [[Josip Pavić]], [[Damir Burić]], [[Miho Bošković]], [[Nikša Dobud]], [[Maro Joković]], [[Petar Muslim]], [[Ivan Buljubašić]], [[Andro Bušlje]], [[Sandro Sukno]], [[Samir Barać]], [[Igor Hinić]], [[Paulo Obradović]], [[Frano Vićan]]. Trener: Ratko Rudić *[[Vaterpolo na Mediteranskim igrama 2013.|MI 2013.]]: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :* [[Josip Pavić]], [[Marko Bijač]], [[Nikša Dobud]], [[Ivan Krapić]], [[Andro Bušlje]], [[Ivan Milaković]], [[Luka Lončar]], [[Sandro Sukno]], [[Petar Muslim]], [[Luka Bukić]], [[Maro Joković]], [[Paulo Obradović]], [[Anđelo Šetka]]. Izbornik: [[Ivica Tucak]]. *[[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2013.|SP 2013.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' :* [[Josip Pavić]], [[Marko Bijač]], [[Nikša Dobud]], [[Fran Paškvalin]], [[Andro Bušlje]], [[Ivan Milaković]], [[Luka Lončar]], [[Sandro Sukno]], [[Petar Muslim]], [[Luka Bukić]], [[Maro Joković]], [[Paulo Obradović]], [[Anđelo Šetka]]. Izbornik: [[Ivica Tucak]]. *[[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2015.|SP 2015.]]: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* [[Josip Pavić]], [[Marko Bijač]], [[Damir Burić]], [[Antonio Petković]], [[Luka Lončar]], [[Maro Joković]], [[Luka Bukić]], [[Petar Muslim]], [[Andro Bušlje]], [[Sandro Sukno]], [[Fran Paškvalin]], [[Anđelo Šetka]] i [[Paulo Obradović]]. Izbornik: [[Ivica Tucak]]. *[[vaterpolo na OI 2016. – muškarci|OI 2016.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* [[Josip Pavić]], [[Damir Burić]], [[Antonio Petković]], [[Luka Lončar]], [[Maro Joković]], [[Luka Bukić]], [[Xavier García (vaterpolist)|Xavier García]], [[Andro Bušlje]], [[Sandro Sukno]], [[Ivan Krapić]], [[Anđelo Šetka]], [[Marko Macan]], [[Marko Bijač]]. Trener: [[Ivica Tucak]] *[[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2017.|SP 2017.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :*[[Marko Bijač]], [[Marko Macan]], [[Loren Fatović]], [[Luka Lončar]], [[Maro Joković]], [[Ivan Buljubašić]], [[Ante Vukičević]], [[Andro Bušlje]], [[Sandro Sukno]], [[Ivan Krapić]], [[Anđelo Šetka]], [[Xavier García (vaterpolist)|Xavier García]], [[Ivan Marcelić]]. Trener: [[Ivica Tucak]] *[[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Barcelona 2018.|EP 2018.]]: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' :* Trener: [[Ivica Tucak]] *[[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2019.|SP 2019.]] &ndash; [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' :*[[Marko Bijač]], [[Ivan Marcelić]], [[Andro Bušlje]], [[Marko Macan]], [[Hrvoje Benić]], [[Luka Lončar]], [[Josip Vrlić]], [[Maro Joković]], [[Xavier García (vaterpolist)|Xavier García]], [[Lovre Miloš]], [[Loren Fatović]], [[Ante Vukičević]], [[Anđelo Šetka]]; izbornik [[Ivica Tucak]] *[[svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2022.|SP 2022.]] &ndash; 4. mjesto :*[[Marko Bijač]], [[Rino Burić]], [[Loren Fatović]], [[Ivan Krapić]], [[Franko Lazić]], [[Luka Bukić]], [[Ante Vukičević]], [[Marko Žuvela]], [[Jerko Marinić Kragić]], [[Josip Vrlić]], [[Andrija Bašić]], [[Konstantin Harkov]], [[Toni Popadić]]; izbornik [[Ivica Tucak]] *[[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Split 2022.|EP 2022.]] &ndash; [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' :*[[Andrija Bašić]], [[Marko Bijač]], [[Matias Biljaka]], [[Luka Bukić]], [[Rino Burić]], [[Loren Fatović]], [[Konstantin Harkov]], [[Ivan Krapić]], [[Filip Kržić]], [[Franko Lazić]], [[Jerko Marinić Kragić]], [[Toni Popadić]], [[Josip Vrlić]], [[Ivan Domagoj Zović]], [[Marko Žuvela]]; izbornik [[Ivica Tucak]] *[[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Zagreb i Dubrovnik 2024.|EP 2024.]] &ndash; [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' :* [[Marko Bijač]], [[Matias Biljaka]], [[Luka Bukić]], [[Rino Burić]], [[Zvonimir Butić]], [[Loren Fatović]], [[Konstantin Harkov]], [[Filip Kržić]], [[Franko Lazić]], [[Luka Lončar]], [[Jerko Marinić Kragić]], [[Toni Popadić]], [[Josip Vrlić]], [[Ante Vukičević]], [[Marko Žuvela]]; izbornik [[Ivica Tucak]] *Svjetski kup – Bukurešt 2025.<ref>[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/okupljanje-barakuda-i-utakmica-s-madarskom-11925902 Okupljanje Barakuda i utakmica s Mađarskom] HRT, objavljeno 23. prosinca 2024.</ref> &ndash; 4. mjesto :*[[Toni Popadić]], [[Mauro Ivan Čubranić]], [[Eugen Sunara]], [[Luka Lončar]], [[Branimir Herceg]], [[Viktor Tončinić]], [[Rino Burić]], [[Matias Biljaka]], [[Marko Žuvela]], [[Filip Kržić]], [[Duje Pejković]], [[Ivuša Burđelez]], [[Jerko Marinić Kragić]], [[Franko Lazić]], [[Vlaho Pavlić]], [[Maro Šušić]], [[Konstantin Harkov]], [[Zvonimir Butić]], [[Andrija Bašić]] i [[Duje Cuzzi]], izbornik: [[Ivica Tucak]]. *[[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2026.|EP 2026.]]<ref>[https://sport.hrt.hr/vise-sportova/tucak-odredio-15-igraca-za-europsko-prvenstvo-12506547 Tucak odredio 15 igrača za Europsko prvenstvo] sport.hrt.hr, HRT, objavljeno 5. siječnja 2026.</ref> &ndash; 6. mjesto :*[[Marko Bijač]] (Vr.), [[Ivan Marcelić]] (Vr.), [[Luka Lončar]] (S), [[Josip Vrlić]] (S), [[Rino Burić]] (Br.), [[Matias Biljaka]] (Br.), [[Marko Žuvela]] (Br.), [[Filip Kržić]] (Br.), [[Loren Fatović]] (Nap.), [[Luka Bukić]] (Nap.), [[Ante Vukičević]] (Nap.), [[Franko Lazić]] (Nap.), [[Konstantin Harkov]] (Nap.), [[Andrija Bašić]] (Nap.) i [[Zvonimir Butić]] (Nap.), izbornik: [[Ivica Tucak]]. <small>'':Kratice: '''Vr.''' – vratar, '''S''' – sidrun, '''Br.''' – branič, '''Nap.''' – napadač.''</small> == Statistika == === Najveće pobjede === Pobjede od 15 ili više razlike. * SP 1994.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|NZL}} 35:1 * SP 1998.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|NZL}} 19:3 * SP 1998.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|KAZ}} 19:4 * SP 2005.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|KAN}} 19:4 * SP 2013.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|JAR}} 19:0 * SP 2013.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|NZL}} 21:4 * SP 2015.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|KIN}} 17:1 * EP 1995.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|AUT}} 26:2 * kvalifikacije za EP 2008.: {{VatRep|HRV}} – {{Z|UK}} [[Vaterpolska reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]] 26:4 * EP 2016.: {{VatRep|FRA}} – {{VatRep|HRV}} 5:20 * EP 2016.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|MLT}} 22:2 * EP 2018.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|TUR}} 23:2 * SK 2010.: {{VatRep|IRN}} – {{VatRep|HRV}} 2:23 * SK 2018.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|JAR}} 25:2 * SL 2010.: {{VatRep|JAR}} – {{VatRep|HRV}} 1:22 * SL 2012.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|BRA}} 20:3 * kvalifikacije za SL 2013.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|TUR}} 20:1 * SL 2017.: {{VatRep|KAZ}} – {{VatRep|HRV}} 3:19 * EK 2018.: {{VatRep|FRA}} – {{VatRep|HRV}} 5:20 * SL 2019.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|KAZ}} 20:4 === Najteži porazi === Porazi od 7 ili više razlike. * MI 2005.: {{VatRep|ITA}} – {{VatRep|HRV}} 14:5 * kvalifikacije za SL 2007.: {{VatRep|MAĐ}} – {{VatRep|HRV}} 15:6 * kvalifikacije za SL 2008.: {{VatRep|GRČ}} – {{VatRep|HRV}} 13:5 * SL 2015.: {{VatRep|BRA}} – {{VatRep|HRV}} 17:10 * SP 2015.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|SRB}} 4:11 * EP 2016.: {{VatRep|HRV}} – {{VatRep|SRB}} 6:13 == Vidi == *[[Dodatak:Popis hrvatskih vaterpolskih reprezentativaca na velikim natjecanjima|Hrvatski vaterpolski reprezentativci na velikim natjecanjima]] *[[Hrvatska ženska vaterpolska reprezentacija]] *[[Hrvatska juniorska vaterpolska reprezentacija]] *[[Hrvatska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] *[[Hrvatska kadetska vaterpolska reprezentacija]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Croatia men's national water polo team}} *[http://sportal.vecernji.hr/vld/sportal/ostalo/vodenisportovi/3124999/index.do Sportal-Večernji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080714164831/http://sportal.vecernji.hr/vld/sportal/ostalo/vodenisportovi/3124999/index.do |date=14. srpnja 2008. }} Hrvatska bez finala zbog čudnog sudačkog kriterija (11 kontraprekršaja), 12. srpnja 2008. *[http://sportal.vecernji.hr/vld/sportal/ostalo/vodenisportovi/3125710/index.do Sportal-Večernji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080715173605/http://sportal.vecernji.hr/vld/sportal/ostalo/vodenisportovi/3125710/index.do |date=15. srpnja 2008. }} Rudić: Sudac Stavridis ukrao nam je odličje, 14. srpnja 2008. <div class="Boxmerge"> {{europske vaterpolske reprezentacije}} {{Svjetski prvaci u vaterpolu}} {{Utakmice hrvatske vaterpolske reprezentacije}} {{Vaterpolo u Hrvatskoj}} {{Sportaši godine Sportskih novosti}} {{Hrvatske reprezentacije u skupnim športovima}} </div> [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Hrvatska vaterpolska reprezentacija| ]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u vaterpolu| ]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u vaterpolu]] [[Kategorija:Vaterpolske reprezentacije]] [[Kategorija:Hrvatski olimpijski pobjednici|vaterpolo]] lrjizh4056c4ci0ckdmqk4vk9xixk2r Vaiphei 0 64371 7574067 6906416 2026-08-11T09:39:15Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7574067 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Vaiphei girl.jpg|mini|Vaiphei djevojka.]] '''Vaiphei''' je pleme iz južnog [[Manipur]]a, [[Assam]]a i [[Meghalaya|Meghalaye]] grupe [[Zo]]mi, ogranak [[Chin]]a, po jeziku pripadaju grupi [[Kuki-Čin]], [[Tibetsko-burmanski narodi|tibetsko-burmanskoj]] grani [[Kinesko-tibetski narodi|kinesko-kineske]] porodice. Popisom iz [[2001.]] u [[Indija|Indiji]] ih ima {{Broj|27791}} u preko 30 sela. == Opći opis == Vaiphei je jedno od autohtonih plemena [[Manipur]]a koje pripada skupini Chin-Kuki-Mizo, koja pripada [[Tibetsko-burmanski narodi|tibeto-burmanskoj]] potporodici, dijelu indo-kineske porodice. Oni su jedno od službeno priznatih plemena države. Vjeruje se da su preci Vaipheija nekada živjeli u [[Khul]]u (špilji). Točna lokacija Khula je nepoznata. Međutim, neki povjesničari [[Kuki-Čin|Kuki-China]] vjerovali su da se Khul nalazi negdje u jugozapadnoj [[Kina|Kini]]. Zbog potiskivanja od strane velikih zajednica, međusobnog seoskog ratovanja i u potrazi za boljom zemljom, pretci Vaipheija preselili su se sa svog izvornog mjesta i oko 16. stoljeća ušli su u brda južnog Manipura i napravili svoje naselje. Prema J. Shakespeareu, oni su jedni od najranijih iseljenika Manipura. Prema popisu iz [[2011.]] ukupna populacija plemena Vaiphei u Manipuru je {{Broj|42957}}, od čega je {{Broj|39529}} živjelo u ruralnim područjima, a preostalih 3428 živjelo je u urbanim područjima. Nalaze se raštrkani u svim okruzima Manipura. Međutim, većina njihove populacije nalazi se u okrugu [[Churachandpur]].<ref>[https://www.questjournals.org/jrhss/papers/vol9-issue12/Ser-1/J09125560.pdf The Vaiphei Tribe of Manipur:Its Origin and Migration], pristupljeno 5. travnja 2024.</ref> Vaiphei društvo je patronimičko i patrijarhalno, a najstariji sin uvijek nasljeđuje svoga oca. Organizirani su u brojne [[klan]]ove i pod-klanove. Klanovi su endogamni, a interklanska ženidba nije uobičajena. Svaki klan ima i svoga vođu ''upa'', a svako selo poglavicu zvanog ''Khawpa'' ili ''Haosa'' kojemu su u pripomoći Siamang ''Pachaeng'' ili ''ministri'' (''starci''). Selo ima i svoga seoskog vikača (Taangsampu), slično ''dobošaru'' u nekim balkanskim predjelima, čiji je posao informiranje seoskog stanovništva o svim novostima. U selu još postoje kovač (''Thiik-Seekpu'') i lovački vođa (''Tunpu''). Rasprave vode poglavice i plemići u seoskoj sudnici ''Innpi-Vaihawn''.<ref name="Vaiphei ">[https://www.e-pao.net/epPrinter.asp?src=manipur.Ethnic_Races_Manipur.Ethnic_Races_Sanathong.vaiphei Vaiphei], pristupljeno 5. travnja 2024.</ref> Agrikultura je glavna preokupacija Vaipheia. Oni su danas kršćani, dok je njihova tradicionalna religija [[animizam]]. Najvažnija tradicionalna svečanost im je [[Thazinglam]] (festival mrtvih), tu su i [[sa-ai]] (lovački), [[bu-ai]] (ribarski) i drugi. Bogata osoba ponekad može organizirati slavlje koje zna potrajati barem tjedan dana, kombinirajući ''Sa-ai'' i ''Bu-ai''.<ref name="Vaiphei "/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Kuki-Čin narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Indije]] 4c8eoupi9ysdfw9aka2lrqin9rjcv14 Rogotin 0 70999 7573673 7306947 2026-08-10T17:32:12Z MaGa 20797 + 7573673 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Rogotin |vrsta = naselje |slika = Rogotin panorama (2).jpg |opis slike = Panorama Rogotina |županija = {{Z+X|DNŽ}} |općina = [[Ploče]] |najbliži grad = [[Ploče]] |površina = 4,3 |visina = |z. širina = 43.048 |z. dužina = 17.467 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 574 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20343 Rogotin |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = |bilješke = }} '''Rogotin''' je naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] koje administrativno pripada [[Ploče|Gradu Ploče]]. == Položaj == Rogotin se nalazi na sjeverozapadu neretvanske doline, a od luke Ploče je udaljen oko četiri, a od [[Komin (Ploče)|Komina]] (prvog većeg naselja) nešto više od 5 km. Sa sjeverne strane otoka je [[Crna rika]], s jugozapadne njezin rukavac Rogotin s jezerom Vlaškom, njegovim zapadnim simbolom, spaja s Jadranskim morem. Dugo mu se kroz povijest moglo prići samo tim putem - preko Crne rijeke i Neretve. Jedan od simbola Rogotina je brdo Trovro.<ref name="o Rogotinu">[http://www.rogotin.hr/o-rogotinu/ Portal Rogotin] ''O Rogotinu'' (pristupljeno 12. kolovoza 2016.)</ref> Veći dio Rogotina se nalazi na otoku u obliku trokuta. Zapadno je jezero [[Vlaška (jezero)|Vlaška]]. Od plinskih brda (Petrovac 335 m) rastavlja ga uski klanac kroz koji se provire Crna rika. Od lijeve obale [[Crna rika|Crne rike]] uspinje se jedan brdski krak toga otoka i ide prema jugu okomito na tok rijeke Neretve. == Povijest == Predaja govori da je naseljavanje rogotinskog kraja počelo 1716. godine, kad su Mlečani Čitluk (Gabela) prepustili Turcima. Puk se povukao za vojskom pod mletačku upravu. Godine 1870. sagrađena je kamena crkva Presvetog Trojstva s tri mramorna oltara, a 1894. je godine otvorena osnovna škola, jedna je od najstarijih i danas aktivnih škola na području donje Neretve. Godine 2000. na najvišem je vrhu brda Trovra podignut je 7,5 metarski križ povodom Velikoga jubileja 130. godišnjice izgradnje crkve, pete obljetnice pobjede u Domovinskome ratu, te u zahvalnost svim poginulim za Hrvatsku.<ref name="o Rogotinu"/> == Stanovništvo == [[Slika:Most-przez-Neretwe-droga-nr8.jpg|thumb|290px|[[Rogotinski most]]]] U naselju, prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, obitava 665 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_3352.html DZS - Popis stanovništva 2011. godine]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Rogotin |p1857=187 |p1869=0 |p1880=244 |p1890=281 |p1900=334 |p1910=344 |p1921=0 |p1931=416 |p1948=540 |p1953=637 |p1961=671 |p1971=771 |p1981=742 |p1991=727 |p2001=747 |p2011=665 |p2021=574 |napomena=U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Komin. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kultura == [[Datoteka:Zeljeznicka stanica Rogotin.jpg|250px|mini|desno|Željeznička postaja]] U Rogotinu djeluje nekoliko kulturnih društava/udruga: * KUD Marko Markota * Pučki pivači Rogotin * KUD Šunjuše * Ženska klapa Providenca Poznati su rogotinski Crkveni pučki pjevači koji njeguju naraštajima specifični [[rogotinski napjev]].<ref name="o Rogotinu"/> == Sakralni objekti == [[Datoteka:Crkva Rogotin 01.jpg|120px|mini|lijevo|Crkva Presvetog Trojstva]] === Župna crkva Presvetog Trojstva === Sagrađena je 1870. na mjestu stare kapele Presvetog Trojstva koja je tom prilikom srušena. Crkva se postupno dovršavala tako da ju je [[Kvirin Klement Bonefačić|biskup Bonefačić]] posvetio tek 15. lipnja 1924. Za vrijeme župnika don Ante Meštrovića 1970. postavljen je oltar prema puku. Za vrijeme župnika don Ante Jurića 1977. do apside je podignut kameni zvonik koji je zamijenio improviziranu konstrukciju na kojoj su do tada stala zvona. Novi krov i elektrifikacija zvona napravljeni su za vrijeme župnika don Stipe Jerkovića.<ref name="SMN">[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/455 Župa Presvetog Trojstva - Rogotin] Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 24. ožujka 2020.)</ref> ===Kapela Svetog Nikole === Sagrađena je 1907. kao grobljanska kapela. Za vrijeme župnika don Darka Jerkovića postavljen je novi krov, te uklonjena stara i postavljena nova žbuka. Duga je 7 i široka 5 metara.<ref name="SMN"/> ===Kapelica Srca Marijina=== Zavjetnu kapelicu obitelji Glamuzina poviše kuća na Mostini sagradio je Ante Harambaša oko 1850. Misa se služi u nedjelju poslije blagdana [[Srce Marijino|Srca Marijina]].<ref name="SMN"/> [[Datoteka:Dio delte Neretve i željeznička pruga za luku Ploče.jpg|250px|mini|desno|Željeznička pruga na rubu neretvanske doline kod Rogotina]] == Gospodarstvo == Tradicijske gospodarske djelatnosti Rogotinjana bile su poljoprivreda, ribolovstvo i lov na [[liske]].<ref name="o Rogotinu"/> == Šport == [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (15).jpg|250px|mini|desno|Udruga lađara Rogotin na 29. Maratonu lađa]] U mjestu djeluje nekoliko športskih klubova: * [[Vaterpolski klub Rogotin | Vaterpolski klub Rogotin]] - klub s velikom sportskom povijesti. Trenutačno igra u 3. Hrvatskoj vaterpolo ligi - skupina Split * '''Lađarska ekipa Rogotin''' - jedna od najuspješnijih lađarskih ekipa u povijesti [[Maraton lađa | Maratona lađa]] s 10 osvojenih medalja (6 zlatnih, 1 srebrna i 3 brončane). {| class="wikitable" summary="Plasmani lađarske ekipe Rogotin" style="margin: 1em auto 1em auto;" |+ style="text-align: left;" | Plasmani lađarske ekipe Rogotin na Maratonu lađa: |- ! scope="col" | Maraton lađa !! scope="col" | Datum !! scope="col" | Startna pozicija !! scope="col" | Konačni plasman !! scope="col" | Vrijeme (sati:minute) |- ! scope="row" | 1. | 13.9.1998. || 1. || 1. || 2:20 |- ! scope="row" | 2. | 7.8.1999. || 1. || 1. || 2:05 |- ! scope="row" | 3. | 13.8.2000. || 2. || 2. || 2:16 |- ! scope="row" | 4. | 11.8.2001. || 2. || 3. || 2:17 |- ! scope="row" | 5. | 10.8.2002. || 3. || diskvalifikacija || 0:00 |- ! scope="row" | 6. | 9.8.2003. || 1. || 1. || 2:18 |- ! scope="row" | 7. | 14.8.2004. || 2. || 3. || 2:17 |- ! scope="row" | 8. | 13.8.2005. || 5. || 1. || 2:09 |- ! scope="row" | 9. | 12.8.2006. || 4. || 1. || 2:06 |- ! scope="row" | 10. | 11.8.2007. || 1. || 1. || 2:09 |- ! scope="row" | 11. | 9.8.2008. || 5. || 3. || 2:14 |- ! scope="row" | 12. | 8.8.2009. || 20. || 5. || 2:16 |- ! scope="row" | 13. | 14.8.2010. || 12. || 6. || 2:14 |- ! scope="row" | 14. | 13.8.2011. || 17. || 5. || 2:20 |- ! scope="row" | 15. | 11.8.2012. || 4. || 7. || 2:27 |- ! scope="row" | 16. | 10.8.2013. || 20. || 13. || 2:21 |- ! scope="row" | 17. | 9.8.2014. || 11. || 5. || 2:14 |- ! scope="row" | 18. | 8.8.2015. || 32. || 14. || 2:24 |- ! scope="row" | 19. | 13.8.2016. || 19. || 23. || 2:37 |} * '''Lađarska ekipa Marko Markota''' - ekipa nastala u čast prerano preminulog mještanina Rogotina. {| class="wikitable" summary="Plasmani lađarske ekipe Marko Markota Rogotin" style="margin: 1em auto 1em auto;" |+ style="text-align: left;" | Plasmani lađarske ekipe Marko Markota Rogotin na Maratonu lađa: |- ! scope="col" | Maraton lađa !! scope="col" | Datum !! scope="col" | Startna pozicija !! scope="col" | Konačni plasman !! scope="col" | Vrijeme (sati:minute) |- ! scope="row" | 10. | 11.8.2007. || 6. || 11. || 2:15 |- ! scope="row" | 11. | 9.8.2008. || 9. || 6. || nije dostupno |- ! scope="row" | 12. | 8.8.2009. || 6. || 3. || 2:15 |- ! scope="row" | 13. | 14.8.2010. || 7. || 3. || 2:14 |} * '''Sportska udruga Rogotin''' - udruga koja organizira tradicionalni malonogometni turnir "Stipe i Siniša" * '''Kajak-kanu klub Rogotin''' - najmlađi i najjužniji kajak-kanu klub u Hrvatskoj * '''Boćarski klub Rogotin''' - perspektivni boćarski klub. U obližnjoj [[Šarić Struga|Šarić Struzi]] (koja je dio Rogotina), postoji boćarski klub boćarski klub Šarić Struga. ==Ostalo== Na brdu [[Trovro (Rogotin)|Trovro]] izgrađene su prve svjetske [[vjetroorgulje]].<ref>http://www.rogotin.hr/2020/04/29/odjeknuli-prvi-zvuci-s-vjetroorgulja-na-trovru/</ref><ref>https://ploce.com.hr/kultura/vjetroorgulje-u-rogotinu-ovakvo-sto-ne-postoji-na-svijetu/</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rogotin.hr rogotin.hr] {{Mrva-naselje hr}} {{Ploče}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Ploča]] t4z27p24y1cgzi0chwjdacknci9tq80 Klenovica 0 71048 7573966 7308217 2026-08-11T06:15:06Z Gnooi 107034 /* Stanovništvo */ 7573966 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Klenovica |vrsta = naselje |slika = ZKKlenovica.jpg |opis slike = Klenovica |županija = {{Z+X|PGŽ}} |općina = [[Novi Vinodolski]] |najbliži grad = [[Rijeka]] |površina = 4,3 |visina = |z. širina = 45.10 |z. dužina = 14.8 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 272 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 51252 Klenovica |pozivni broj = +385 (0)51 |autooznaka = RI |web = |bilješke = }} [[Datoteka:Klenovica.jpg|alt=Klenovica|lijevo|mini|Klenovica]] '''Klenovica''' je mjesto 8 km južno od [[Novi Vinodolski|Novog Vinodolskog]], sastoji se od zaselaka Cvitkovići, Kalanji, Miletići i Žrnovnica. Prva tri zaselka nose nazive po obiteljima koje su se tu naselile potkraj XVII stoljeća.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novi-vinodolski.hr/2012-05-07-09-57-40/mo-krmpote-klenovica/138-klenovica-kroz-povijest |title=Klenovica kroz povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304130850/http://www.novi-vinodolski.hr/2012-05-07-09-57-40/mo-krmpote-klenovica/138-klenovica-kroz-povijest |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=25. studenoga 2014.}}</ref> Od Klenovice se proteže preko 100 km dugi, slabo naseljeni pojas obale u podnožju planine [[Velebit]]. Glavna specifičnost Klenovice su mjestimični izvori slatke vode u moru (najpoznatiji su u uvali Žrnovnica). Miješanje slatke i slane vode pogoduje razvoju [[Flora (biljke)|flore]] i [[fauna|faune]], pa je zona bogata ribom. Domaće stanovništvo se od pamtivijeka bavi ribarstvom, zidarstvom, a tek početkom 70-ih. godina ozbiljnije i turizmom koji je uz ribarstvo i ugostiteljstvo glavni izvor prihoda Klenovara. Plaže u Klenovici su 2006. preuređene, te su dodana 3 mala mulića. Početkom 2007. počelo je preuređenje kampa. 2012. godine završena je prva faza izgradnje lukobrana u centru Klenovice.<ref>[http://www.vecernji.hr/regije/izgradnja-lukobrana-primjer-je-dobrog-projekta-clanak-415925 Izgradnja lukobrana primjer je dobrog projekta]</ref> ==Stanovništvo== * [[2025.]] – 500 * [[1991.]] – 309 (Hrvati – 286, Jugoslaveni – 9, Srbi – 1, ostali – 13) * [[1981.]] – 242 (Hrvati – 231, Jugoslaveni – 8, ostali – 3) * [[1971.]] – 221 (Hrvati – 220, Srbi – 1) {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Klenovica |p1857=173 |p1869=0 |p1880=180 |p1890=197 |p1900=222 |p1910=219 |p1921=208 |p1931=186 |p1948=208 |p1953=185 |p1961=204 |p1971=221 |p1981=242 |p1991=309 |p2001=352 |p2011=307 |p2021=272 |napomena=Od 1953. do 1981. naselje se iskazuje pod imenom Klenovica- Žrnovnica (u 1890. i 1900. nazvano Klenovnica). U 1869. podaci su sadržani u naselju Ledenice. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Izvori== {{izvori}} * CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005. == Vanjske poveznice == *[http://klenovica.net/ klenovica.net] {{Novi Vinodolski}} {{Mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Novog Vinodolskog]] bwh0symmien9vrhrp8uqxdn8cpd73gb Šesterooki račji pauci 0 73928 7574062 6840878 2026-08-11T09:30:02Z Argo Navis 852 7574062 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šesterooki račji pauci | slika = Brown recluse spider, Loxosceles_reclusa.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = ''[[Loxosceles reclusa]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]] | classis = [[Paučnjaci|Arachnida]] | ordo = [[Pauci|Araneae]] | subordo = [[Araneomorphae]] | superfamilia = [[Scytodoidea]] | familia = '''Sicariidae''' | familia_autorstvo = [[Eugen von Keyserling|Keyserling]], [[1880.]] <!--| diversity_link = List of Sicariidae species | diversity = 2 genera, 122 species--> | karta_raspon = Distribution.sicariidae.1.png | karta_raspon_širina = 250px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost porodice | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| *''[[Loxosceles]]'' ([[C. Heineken|Heineken]] & [[Richard Thomas Lowe|Lowe]], [[1832.]]) *''[[Sicarius]]'' ([[Charles Athanasie Walckenaer|Walckenaer]], [[1847.]])}} }} '''Šesterooki račji pauci''', često zbog boje tijela nazivani '''smeđi pauci''' su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] iz [[Razred (taksonomija)|razred]]a [[paučnjaci|paučnjaka]], a dijeli se na dva [[Rod (taksonomija)|rod]]a: [[Loxosceles]], sa 101 [[vrsta|vrstom]], i [[Sicarius]] koji ima 21 vrstu. Ova porodica se ranije<ref>vidjeti Gertsch & Ennik (1983.)</ref> (a neki autori ju i danas tako nazivaju<ref>Jörg Wunderlich (2004.): „Fossil spiders (Araneae) of the superfamily Dysderoidea in Baltic and Dominican amber, with revised family diagnoses“. ''Beitr. Araneol.'' '''3''': 633-746.</ref>) nazivala Loxoscelidae, no u međuvremenu je uglavnom prihvaćen naziva Sicariidae.<ref>Norman I. Platnick et al., 1991.</ref> ==Općenito== Ovi [[pauci]] imaju šest očiju, što im je dalo i narodno ime, raspoređenih u tri para. Tijelo i noge su im izrazito [[dlaka]]vi, a na tijelu imaju mrlju koja oblikom podsjeća na [[violina|violinu]]. Veliki su između 6 i 18 [[mm]], pri čemu su ženke, kao i kod većine drugih pauka, nešto veće od mužjaka. == Veličina == Veličina tih relativno malih životinjica se kreće u rasponu od (6-20mm),ali neke vrste premašuju tu veličinu. == Vrste == U svijetu postoji mnogo vrsta a najpoznatiji je [[sjevernoamerički smeđi račiji pauk]], te [[čileanski račiji pauk]] čiji je otrov najjači od svih u toj porodici. Jedini pauk iz ove porodice koji živi u Europi je Primorski smeđi račiji pauk ([[Loxosceles rufescens]]), manje poznat od većine vrsta. {{wp+}} Postoje dva roda s ukupno 121 vrstom<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2339620 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=10. svibnja 2012. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312235808/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2339620 |url-status=dead }}</ref>: '''a. [[Loxosceles]]''', vrste: {{stupci|5| # Loxosceles accepta # Loxosceles adelaida # Loxosceles alamosa # Loxosceles alicea # Loxosceles amazonica # Loxosceles anomala # Loxosceles apachea # Loxosceles aphrasta # Loxosceles aranea # Loxosceles arizonica # Loxosceles aurea # Loxosceles baja # Loxosceles barbara # Loxosceles belli # Loxosceles bettyae # Loxosceles blancasi # Loxosceles blanda # Loxosceles boneti # Loxosceles candela # Loxosceles caribbaea # Loxosceles carmena # Loxosceles chinateca # Loxosceles colima # Loxosceles conococha # Loxosceles coquimbo # Loxosceles coyote # Loxosceles cubana # Loxosceles deserta # Loxosceles devia # Loxosceles fontainei # Loxosceles foutadjalloni # Loxosceles francisca # Loxosceles frizzelli # Loxosceles gaucho # Loxosceles gloria # Loxosceles guatemala # Loxosceles harrietae # Loxosceles herreri # Loxosceles hirsuta # Loxosceles huasteca # Loxosceles immodesta # Loxosceles inca # Loxosceles insula # Loxosceles intermedia # Loxosceles jaca # Loxosceles jamaica # Loxosceles jarmila # Loxosceles julia # Loxosceles kaiba # Loxosceles lacroixi # Loxosceles lacta # Loxosceles laeta # Loxosceles lawrencei # Loxosceles lutea # Loxosceles luteola # Loxosceles manuela # Loxosceles martha # Loxosceles meruensis # Loxosceles misteca # Loxosceles mulege # Loxosceles nahuana # Loxosceles neuvillei # Loxosceles olmea # Loxosceles pallidecolorata # Loxosceles palma # Loxosceles panama # Loxosceles parrami # Loxosceles piura # Loxosceles pucara # Loxosceles puortoi # Loxosceles reclusa # Loxosceles rica # Loxosceles rosana # Loxosceles rothi # Loxosceles rufescens # Loxosceles rufipes # Loxosceles russelli # Loxosceles sabina # Loxosceles seri # Loxosceles similis # Loxosceles smithi # Loxosceles sonora # Loxosceles spadicea # Loxosceles speluncarum # Loxosceles spinulosa # Loxosceles surca # Loxosceles taeniopalpis # Loxosceles taino # Loxosceles tehuana # Loxosceles tenango # Loxosceles teresa # Loxosceles tlacolula # Loxosceles valdosa # Loxosceles valida # Loxosceles variegata # Loxosceles virgo # Loxosceles vonwredei # Loxosceles weyrauchi # Loxosceles yucatana # Loxosceles zapoteca '''b. [[Sicarius]]''', vrste: # Sicarius albospinosus # Sicarius crustosus # Sicarius damarensis # Sicarius deformis # Sicarius dolichocephalus # Sicarius fumosus # Sicarius gracilis # Sicarius hahni # Sicarius lanuginosus # Sicarius minoratus # Sicarius nicoleti # Sicarius patagonicus # Sicarius peruensis # Sicarius rubripes # Sicarius rugosus # Sicarius rupestris # Sicarius spatulatus # Sicarius terrosus # Sicarius testaceus # Sicarius tropicus # Sicarius utriformis }} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice pauka]] 7c8opflx50lkaylh3ivqgo3nxpfvkiv 7574065 7574062 2026-08-11T09:37:01Z Argo Navis 852 /* Vrste */ Regex find ^# (.+?)\s*$ replace with # [[$1]] 7574065 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šesterooki račji pauci | slika = Brown recluse spider, Loxosceles_reclusa.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = ''[[Loxosceles reclusa]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]] | classis = [[Paučnjaci|Arachnida]] | ordo = [[Pauci|Araneae]] | subordo = [[Araneomorphae]] | superfamilia = [[Scytodoidea]] | familia = '''Sicariidae''' | familia_autorstvo = [[Eugen von Keyserling|Keyserling]], [[1880.]] <!--| diversity_link = List of Sicariidae species | diversity = 2 genera, 122 species--> | karta_raspon = Distribution.sicariidae.1.png | karta_raspon_širina = 250px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost porodice | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| *''[[Loxosceles]]'' ([[C. Heineken|Heineken]] & [[Richard Thomas Lowe|Lowe]], [[1832.]]) *''[[Sicarius]]'' ([[Charles Athanasie Walckenaer|Walckenaer]], [[1847.]])}} }} '''Šesterooki račji pauci''', često zbog boje tijela nazivani '''smeđi pauci''' su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] iz [[Razred (taksonomija)|razred]]a [[paučnjaci|paučnjaka]], a dijeli se na dva [[Rod (taksonomija)|rod]]a: [[Loxosceles]], sa 101 [[vrsta|vrstom]], i [[Sicarius]] koji ima 21 vrstu. Ova porodica se ranije<ref>vidjeti Gertsch & Ennik (1983.)</ref> (a neki autori ju i danas tako nazivaju<ref>Jörg Wunderlich (2004.): „Fossil spiders (Araneae) of the superfamily Dysderoidea in Baltic and Dominican amber, with revised family diagnoses“. ''Beitr. Araneol.'' '''3''': 633-746.</ref>) nazivala Loxoscelidae, no u međuvremenu je uglavnom prihvaćen naziva Sicariidae.<ref>Norman I. Platnick et al., 1991.</ref> ==Općenito== Ovi [[pauci]] imaju šest očiju, što im je dalo i narodno ime, raspoređenih u tri para. Tijelo i noge su im izrazito [[dlaka]]vi, a na tijelu imaju mrlju koja oblikom podsjeća na [[violina|violinu]]. Veliki su između 6 i 18 [[mm]], pri čemu su ženke, kao i kod većine drugih pauka, nešto veće od mužjaka. == Veličina == Veličina tih relativno malih životinjica se kreće u rasponu od (6-20mm),ali neke vrste premašuju tu veličinu. == Vrste == U svijetu postoji mnogo vrsta a najpoznatiji je [[sjevernoamerički smeđi račiji pauk]], te [[čileanski račiji pauk]] čiji je otrov najjači od svih u toj porodici. Jedini pauk iz ove porodice koji živi u Europi je Primorski smeđi račiji pauk ([[Loxosceles rufescens]]), manje poznat od većine vrsta. Postoje dva roda s ukupno 121 vrstom<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2339620 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=10. svibnja 2012. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312235808/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2339620 |url-status=dead }}</ref>: '''a. [[Loxosceles]]''', vrste: {{stupci|5| # [[Loxosceles accepta]] # [[Loxosceles adelaida]] # [[Loxosceles alamosa]] # [[Loxosceles alicea]] # [[Loxosceles amazonica]] # [[Loxosceles anomala]] # [[Loxosceles apachea]] # [[Loxosceles aphrasta]] # [[Loxosceles aranea]] # [[Loxosceles arizonica]] # [[Loxosceles aurea]] # [[Loxosceles baja]] # [[Loxosceles barbara]] # [[Loxosceles belli]] # [[Loxosceles bettyae]] # [[Loxosceles blancasi]] # [[Loxosceles blanda]] # [[Loxosceles boneti]] # [[Loxosceles candela]] # [[Loxosceles caribbaea]] # [[Loxosceles carmena]] # [[Loxosceles chinateca]] # [[Loxosceles colima]] # [[Loxosceles conococha]] # [[Loxosceles coquimbo]] # [[Loxosceles coyote]] # [[Loxosceles cubana]] # [[Loxosceles deserta]] # [[Loxosceles devia]] # [[Loxosceles fontainei]] # [[Loxosceles foutadjalloni]] # [[Loxosceles francisca]] # [[Loxosceles frizzelli]] # [[Loxosceles gaucho]] # [[Loxosceles gloria]] # [[Loxosceles guatemala]] # [[Loxosceles harrietae]] # [[Loxosceles herreri]] # [[Loxosceles hirsuta]] # [[Loxosceles huasteca]] # [[Loxosceles immodesta]] # [[Loxosceles inca]] # [[Loxosceles insula]] # [[Loxosceles intermedia]] # [[Loxosceles jaca]] # [[Loxosceles jamaica]] # [[Loxosceles jarmila]] # [[Loxosceles julia]] # [[Loxosceles kaiba]] # [[Loxosceles lacroixi]] # [[Loxosceles lacta]] # [[Loxosceles laeta]] # [[Loxosceles lawrencei]] # [[Loxosceles lutea]] # [[Loxosceles luteola]] # [[Loxosceles manuela]] # [[Loxosceles martha]] # [[Loxosceles meruensis]] # [[Loxosceles misteca]] # [[Loxosceles mulege]] # [[Loxosceles nahuana]] # [[Loxosceles neuvillei]] # [[Loxosceles olmea]] # [[Loxosceles pallidecolorata]] # [[Loxosceles palma]] # [[Loxosceles panama]] # [[Loxosceles parrami]] # [[Loxosceles piura]] # [[Loxosceles pucara]] # [[Loxosceles puortoi]] # [[Loxosceles reclusa]] # [[Loxosceles rica]] # [[Loxosceles rosana]] # [[Loxosceles rothi]] # [[Loxosceles rufescens]] # [[Loxosceles rufipes]] # [[Loxosceles russelli]] # [[Loxosceles sabina]] # [[Loxosceles seri]] # [[Loxosceles similis]] # [[Loxosceles smithi]] # [[Loxosceles sonora]] # [[Loxosceles spadicea]] # [[Loxosceles speluncarum]] # [[Loxosceles spinulosa]] # [[Loxosceles surca]] # [[Loxosceles taeniopalpis]] # [[Loxosceles taino]] # [[Loxosceles tehuana]] # [[Loxosceles tenango]] # [[Loxosceles teresa]] # [[Loxosceles tlacolula]] # [[Loxosceles valdosa]] # [[Loxosceles valida]] # [[Loxosceles variegata]] # [[Loxosceles virgo]] # [[Loxosceles vonwredei]] # [[Loxosceles weyrauchi]] # [[Loxosceles yucatana]] # [[Loxosceles zapoteca]] '''b. [[Sicarius]]''', vrste: # [[Sicarius albospinosus]] # [[Sicarius crustosus]] # [[Sicarius damarensis]] # [[Sicarius deformis]] # [[Sicarius dolichocephalus]] # [[Sicarius fumosus]] # [[Sicarius gracilis]] # [[Sicarius hahni]] # [[Sicarius lanuginosus]] # [[Sicarius minoratus]] # [[Sicarius nicoleti]] # [[Sicarius patagonicus]] # [[Sicarius peruensis]] # [[Sicarius rubripes]] # [[Sicarius rugosus]] # [[Sicarius rupestris]] # [[Sicarius spatulatus]] # [[Sicarius terrosus]] # [[Sicarius testaceus]] # [[Sicarius tropicus]] # [[Sicarius utriformis]]}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice pauka]] gjzfqt50xd1813cc8gi2z42zagykar4 7574066 7574065 2026-08-11T09:38:46Z Argo Navis 852 /* Vrste */ 7574066 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Šesterooki račji pauci | slika = Brown recluse spider, Loxosceles_reclusa.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = ''[[Loxosceles reclusa]]'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]] | classis = [[Paučnjaci|Arachnida]] | ordo = [[Pauci|Araneae]] | subordo = [[Araneomorphae]] | superfamilia = [[Scytodoidea]] | familia = '''Sicariidae''' | familia_autorstvo = [[Eugen von Keyserling|Keyserling]], [[1880.]] <!--| diversity_link = List of Sicariidae species | diversity = 2 genera, 122 species--> | karta_raspon = Distribution.sicariidae.1.png | karta_raspon_širina = 250px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost porodice | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = {{plainlist| *''[[Loxosceles]]'' ([[C. Heineken|Heineken]] & [[Richard Thomas Lowe|Lowe]], [[1832.]]) *''[[Sicarius]]'' ([[Charles Athanasie Walckenaer|Walckenaer]], [[1847.]])}} }} '''Šesterooki račji pauci''', često zbog boje tijela nazivani '''smeđi pauci''' su [[Porodica (taksonomija)|porodica]] iz [[Razred (taksonomija)|razred]]a [[paučnjaci|paučnjaka]], a dijeli se na dva [[Rod (taksonomija)|rod]]a: [[Loxosceles]], sa 101 [[vrsta|vrstom]], i [[Sicarius]] koji ima 21 vrstu. Ova porodica se ranije<ref>vidjeti Gertsch & Ennik (1983.)</ref> (a neki autori ju i danas tako nazivaju<ref>Jörg Wunderlich (2004.): „Fossil spiders (Araneae) of the superfamily Dysderoidea in Baltic and Dominican amber, with revised family diagnoses“. ''Beitr. Araneol.'' '''3''': 633-746.</ref>) nazivala Loxoscelidae, no u međuvremenu je uglavnom prihvaćen naziva Sicariidae.<ref>Norman I. Platnick et al., 1991.</ref> ==Općenito== Ovi [[pauci]] imaju šest očiju, što im je dalo i narodno ime, raspoređenih u tri para. Tijelo i noge su im izrazito [[dlaka]]vi, a na tijelu imaju mrlju koja oblikom podsjeća na [[violina|violinu]]. Veliki su između 6 i 18 [[mm]], pri čemu su ženke, kao i kod većine drugih pauka, nešto veće od mužjaka. == Veličina == Veličina tih relativno malih životinjica se kreće u rasponu od (6-20mm),ali neke vrste premašuju tu veličinu. == Vrste == U svijetu postoji mnogo vrsta a najpoznatiji je [[sjevernoamerički smeđi račiji pauk]], te [[čileanski račiji pauk]] čiji je otrov najjači od svih u toj porodici. Jedini pauk iz ove porodice koji živi u Europi je Primorski smeđi račiji pauk ([[Loxosceles rufescens]]), manje poznat od većine vrsta. Postoje dva roda s ukupno 121 vrstom<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2339620 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=10. svibnja 2012. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312235808/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2339620 |url-status=dead }}</ref>: '''[[Loxosceles]]''', vrste: {{stupci|5| # [[Loxosceles accepta]] # [[Loxosceles adelaida]] # [[Loxosceles alamosa]] # [[Loxosceles alicea]] # [[Loxosceles amazonica]] # [[Loxosceles anomala]] # [[Loxosceles apachea]] # [[Loxosceles aphrasta]] # [[Loxosceles aranea]] # [[Loxosceles arizonica]] # [[Loxosceles aurea]] # [[Loxosceles baja]] # [[Loxosceles barbara]] # [[Loxosceles belli]] # [[Loxosceles bettyae]] # [[Loxosceles blancasi]] # [[Loxosceles blanda]] # [[Loxosceles boneti]] # [[Loxosceles candela]] # [[Loxosceles caribbaea]] # [[Loxosceles carmena]] # [[Loxosceles chinateca]] # [[Loxosceles colima]] # [[Loxosceles conococha]] # [[Loxosceles coquimbo]] # [[Loxosceles coyote]] # [[Loxosceles cubana]] # [[Loxosceles deserta]] # [[Loxosceles devia]] # [[Loxosceles fontainei]] # [[Loxosceles foutadjalloni]] # [[Loxosceles francisca]] # [[Loxosceles frizzelli]] # [[Loxosceles gaucho]] # [[Loxosceles gloria]] # [[Loxosceles guatemala]] # [[Loxosceles harrietae]] # [[Loxosceles herreri]] # [[Loxosceles hirsuta]] # [[Loxosceles huasteca]] # [[Loxosceles immodesta]] # [[Loxosceles inca]] # [[Loxosceles insula]] # [[Loxosceles intermedia]] # [[Loxosceles jaca]] # [[Loxosceles jamaica]] # [[Loxosceles jarmila]] # [[Loxosceles julia]] # [[Loxosceles kaiba]] # [[Loxosceles lacroixi]] # [[Loxosceles lacta]] # [[Loxosceles laeta]] # [[Loxosceles lawrencei]] # [[Loxosceles lutea]] # [[Loxosceles luteola]] # [[Loxosceles manuela]] # [[Loxosceles martha]] # [[Loxosceles meruensis]] # [[Loxosceles misteca]] # [[Loxosceles mulege]] # [[Loxosceles nahuana]] # [[Loxosceles neuvillei]] # [[Loxosceles olmea]] # [[Loxosceles pallidecolorata]] # [[Loxosceles palma]] # [[Loxosceles panama]] # [[Loxosceles parrami]] # [[Loxosceles piura]] # [[Loxosceles pucara]] # [[Loxosceles puortoi]] # [[Loxosceles reclusa]] # [[Loxosceles rica]] # [[Loxosceles rosana]] # [[Loxosceles rothi]] # [[Loxosceles rufescens]] # [[Loxosceles rufipes]] # [[Loxosceles russelli]] # [[Loxosceles sabina]] # [[Loxosceles seri]] # [[Loxosceles similis]] # [[Loxosceles smithi]] # [[Loxosceles sonora]] # [[Loxosceles spadicea]] # [[Loxosceles speluncarum]] # [[Loxosceles spinulosa]] # [[Loxosceles surca]] # [[Loxosceles taeniopalpis]] # [[Loxosceles taino]] # [[Loxosceles tehuana]] # [[Loxosceles tenango]] # [[Loxosceles teresa]] # [[Loxosceles tlacolula]] # [[Loxosceles valdosa]] # [[Loxosceles valida]] # [[Loxosceles variegata]] # [[Loxosceles virgo]] # [[Loxosceles vonwredei]] # [[Loxosceles weyrauchi]] # [[Loxosceles yucatana]] # [[Loxosceles zapoteca]] }} '''[[Sicarius]]''', vrste: {{stupci|5| # [[Sicarius albospinosus]] # [[Sicarius crustosus]] # [[Sicarius damarensis]] # [[Sicarius deformis]] # [[Sicarius dolichocephalus]] # [[Sicarius fumosus]] # [[Sicarius gracilis]] # [[Sicarius hahni]] # [[Sicarius lanuginosus]] # [[Sicarius minoratus]] # [[Sicarius nicoleti]] # [[Sicarius patagonicus]] # [[Sicarius peruensis]] # [[Sicarius rubripes]] # [[Sicarius rugosus]] # [[Sicarius rupestris]] # [[Sicarius spatulatus]] # [[Sicarius terrosus]] # [[Sicarius testaceus]] # [[Sicarius tropicus]] # [[Sicarius utriformis]]}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Porodice pauka]] ey6z3xrq1q601kybqwd79qc4ogg9sv8 RK Medveščak 0 75632 7573793 6661539 2026-08-10T19:49:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573793 wikitext text/x-wiki {{ rukometni klub | ime kluba = RK Medveščak | slika = | puno ime = Rukometni klub Medveščak | nadimak = | godina osnivanja = [[1945.]] <small> (veliki rukomet) </small> | dvorana = [[ŠRC Šalata]] | navijači = | kapacitet dvorane = | predsjednik = | trener = Igor Kos | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]] | sezona = [[1. HRL 2018./19.|2018./19.]] | plasman = 11. mjesto | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1=FFFF00 |body1=FFFF00 |rightarm1=FFFF00 |shorts1=FFFF00 |socks1=FFFF00 | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2=001A57 |body2=001A57 |rightarm2=001A57 |shorts2=001A57 |socks2=001A57 }} '''Rukometni klub "Medveščak"''' je [[rukomet]]ni klub iz [[Šport u Zagrebu|Zagreb]]a. Klupsko sjedište je na adresi ''Listopadska 2'', Zagreb. Klub se u sezoni {{sezona wp|1. HRL|2018./19.}} natječe u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]]. Osnovan je u lipnju 1945. pod imenom ''Dinamo'' kao sekcija u [[veliki rukomet|velikom rukometu]] ''Fiskulturnog društva komunalaca Dinamo''. 1950. se osamostaljuje i naziva se ''RK Meteor''. 1952. prelazi u okvir ''Sportskog društva Prvomajska'' te sudjeluje pod nazivom ''Prvomajska''. 1963. prelazi u ''Sportsko društvo Medveščak'' te od tad djeluje kao ''Medveščak''. Uz naziv ''Medveščak'', klub je bio poznat i pod nazivima ''Coning Medveščak'', ''Medveščak Osiguranje Zagreb'', ''Medveščak Infosistem'', ''Agram Medveščak'', ''Medveščak NFD''. ''Medveščak'' je jedan od najuspješnijih hrvatskih rukometnih klubova. == Poznati igrači i treneri == Igrači koji su nastupali za reprezentaciju bivše Jugoslavije i koji su osvojili prvenstvo ili kup Jugoslavije: [[Josip Milković (rukometaš)|Josip Milković]], [[Zlatko Žagmeštar]], [[Ivan Uremović]], [[Dado Mervar]], [[Zdravko Miljak]], [[Zdenko Zorko]], [[Zdravko Zovko]], [[Željko Zovko]], [[Boris Jarak]], [[Goran Perkovac]], [[Dinko Vuleta]], [[Zlatko Saračević]], [[Irfan Smajlagić]], [[Nenad Kljaić]], [[Mirko Bašić]], Branko Prpić, [[Dobrivoje Selec]], [[Jani Čop]], [[Rudolf Abramović]]<ref>[http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 Brod Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170425121648/http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 |date=25. travnja 2017. }} Krešimir Grčević: ''Rukometaš koji je izumio "cepelin"'', 26. ožujka 2013. (pristupljeno 24. travnja 2017.)</ref> * [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatski reprezentativci]]: [[Vlado Šola]], [[Tomislav Farkaš]], [[Ivo Glavinić]], [[Zvonimir Bilić]], [[Tonči Valčić]], [[Mario Kelentrić]], [[Dragan Jerković]], [[Patrik Ćavar]], [[Renato Sulić]], [[Ivan Čupić]], [[Ljubo Vukić]], [[Damir Bičanić]], [[Marko Kopljar]], [[Denis Buntić]], [[Mario Obad]], [[Željko Musa]], [[Vjenceslav Somić]], [[Ivan Knežević]], [[Tomislav Huljina]], [[Vladimir Ostarčević]]. * Treneri: [[Vlado Štencl]], [[Josip Milković (rukometaš)|Josip Milković]], [[Vinko Tomljanović]], [[Velimir Kljaić]], [[Josip Šojat]], [[Josip Glavaš]], [[Abas Arslanagić]], [[Željko Zovko]], [[Damir Štokić]], [[Ante Kostelić]], [[Mirko Bašić]], [[Ivica Obrvan]], [[Pero Janjić]], [[Boris Dvoršek]]. == Klupski uspjesi == '''[[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu|Jugoslavensko prvenstvo]]''' * prvak: 1953., 1954., 1964., 1966. ** doprvak: 1965., 1967. '''[[Hrvatska rukometna prvenstva|Hrvatsko prvenstvo]]''' * doprvak: 1945., 1950., 1993. '''[[Hrvatska rukometna prvenstva|Prvenstvo SR Hrvatske]]''' * prvak: 1946., 1947., 1949., 1954., 1955. '''[[Jugoslavenski rukometni kup|Kup Jugoslavije]]''' *osvajač: 1970., 1978., 1981., 1986., 1987., 1989., 1990. '''[[Hrvatski rukometni kup|Kup Hrvatske]]''' * finalist: 1992., 1993., 1994., 1999., 2006., 2009. '''[[Liga prvaka u rukometu|Kup prvaka]]''' *finalist: 1965. == Međunarodna natjecanja == '''{{Glavni|Dodatak:RK Medveščak u međunarodnim natjecanjima}}''' == Vanjske poveznice == *[http://www.rk-medvescak.hr www.rk-medvescak.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027111738/http://rk-medvescak.hr/ |date=27. listopada 2020. }} Službena stranica kluba == Unutrašnje poveznice == * [[RK Medveščak Zagreb (žene)]] == Izvori == <small> * ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj 1930. – 1985.'', Rukometni savez Hrvatske, Zagreb, 1986. {{izvori|30em}} </small> {{Mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Medveščak, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Gradu Zagrebu|Medveščak]] [[Kategorija:RK Medveščak| ]] 7x5juri9y6te7tddfwv98pvmflh38zs Río de la Plata 0 81661 7573728 7568796 2026-08-10T18:12:14Z Silverije 23459 7573728 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Plata buenos aires montevideo map.PNG|250px|mini|Río de la Plata u odnosu na Urugvaj i Argentinu]] [[Datoteka:Rio_de_la_Plata_BA_2.JPG|250px|mini|Satelitska snimka estaurija La Plata]] '''La Plata''' ([[španjolski|špa.]] ''Río de la Plata'' – ''Srebrna rijeka'') je najveći [[estuarij]] na svijetu koji nastaje spajanjem ušća rijeka [[Paraná (rijeka)|Paraná]] i [[Urugvaj (rijeka)|Urugvaj]] u [[Atlantski ocean]]. La Plata predstavlja granicu između [[Argentina|Argentine]] i [[Urugvaj]]a. Površina estuarija iznosi 35.000 [[km²]], dužina 320 [[km]], a širina od 80 do 220 km. Estuarij La Plata je relativno plitak, dubok je samo između 2 i 8 m, što se objašnjava velikom količinom materijala koji nanose obe rijeke. Površina sliva iznosi oko 3.200.000 km². Prvi Europljanin koji je otkrio La Platu bio je [[Juan Díaz de Solís]], [[1515.]] – [[1516.]] godine, međutim ime je dao [[Ferdinand Magellan|Magellan]] [[1519.]] godine. Na La Plati se nalaze sljedeći gradovi: * [[Buenos Aires]] * [[Montevideo]] * [[Punte del Este]], manje turističko naselje Otoci u estuariju: * [[Gorriti (otok)|Gorriti]] == Vanjske poveznice == {{commons|Río de la Plata}} *[http://www.oas.org/osde/News/english/Documents/OSDE_6LaPlata.pdf Hidrološki izvještaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060220115526/http://www.oas.org/osde/News/english/Documents/OSDE_6LaPlata.pdf |date=20. veljače 2006. }}, izdavač: [[Organizacija Američkih Država]] *[http://www.un.org/Depts/los/LEGISLATIONANDTREATIES/PDFFILES/TREATIES/URY-ARG1973MB.PDF Ugovor između Urugvaja i Argentine o Rio de la Plate i granici na moru (19. studeni 1973.)] *[http://RioPla.com/ RioPla.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120207051148/http://riopla.com/ |date=7. veljače 2012. }} Río de la Plata on-line informacije (WAP, RSS i WWW) [[Kategorija:Vodene mase u Urugvaju]] [[Kategorija:Vodene mase u Argentini]] [[Kategorija:Río de la Plata| ]] [[Kategorija:Estuariji Atlantskog oceana]] [[Kategorija:Zaljevi Atlantskog oceana (Južna Amerika)]] [[Kategorija:Argentinsko-urugvajska granica]] [[Kategorija:Buenos Aires (pokrajina)]] b2amc6i5rozyam29b4y33gd3nwamxse Sabin Julijan 0 85185 7574043 7458726 2026-08-11T09:08:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574043 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|monarh}} '''Sabin Julijan''', punim imenom '''Marcus Aurelius Sabinus Iulianus''',<ref>Ime mu je poznato s kovanica gdje se pojavljuje kao „M. Aur. Iulianus“ te iz pisanih izvora: Aurelije Viktor (''Epitome'', 38.6) i Zosim (1.73; 1.3) imaju „Sabinus Iulianus“, „Iulianus“ se nalazi i kod Aurelija Viktora, ''Liber'', 39.10</ref> poznat i kao '''Julijan I.''' ili '''Julijan Panonski''', bio je [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[uzurpator]] ([[283.]] do [[285.]] ili [[286.]]) protiv [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimskog cara]] [[Karin, rimski car|Karina]] ili [[Maksimijan]]a. Moguće je da su postojala i četvorica uzurpatora slična imena koji su se unutar jednog desetljeća pobunili, no barem za jednoga postoje [[numizmatika|numizmatički]] dokazi. == Uzurpator protiv Karina (283. – 285.)== Julijan je bio [[korektor]] ([[latinski jezik|lat.]] ''corrector'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]] [[283.]] – [[284.]]<ref>Aurelije Viktor, ''Liber'', 39.10).</ref> Ubrzo nakon vijesti o smrti cara [[Kar]]a (283.) ili [[Numerijan]]a (u studenome [[284.]]), Julijan se pobunio u [[Panonija|Panoniji]], te je počeo kovati novac u ''[[Siscia|Sisciji]]'' (današnji [[Sisak]]). Neke od tih kovanica prikazivale su legendu koja slavi Panoniju. Car Karin, brat Numerijanov, koji se zaputio iz rimski [[Britanija (rimska provincija)|Britanije]] kako bi se suočio s uzurpatorom, pobijedio je i pogubio Julijana početkom [[285.]] u Italiji,<ref>Zosim, i.73.3.</ref> vjerojatno u [[Verona|Veroni]]<ref>Aurelije Viktor, ''Epitome'', 38.6.</ref> ili u [[Ilirik]]u.<ref>Aurelije Viktor, ''Epitome'', 39.10.</ref> Neki znanstvenici drže da su postojala zapravo dvojica uzurpatora: M. Aur. Julijan, korektor u Italiji, koji se pobunio nakon Karove smrti, preuzeo kontrolu nad Panonijom, te je pobijeđen u Iliriku; i Sabin Julijan, pretorijanski [[prefekt]], uzurpator u Italiji nakon Numerijanove smrti, te pobijeđen u Veroni. Još se jedan uzurpator zvao Julijan, a podigao je bunu u [[Afrika (rimska provincija)|provinciji Africi]] protiv Karina.<ref>Aurelije Viktor, ''Epitome'', 39.22.</ref> == Uzurpator protiv Maksimijana i Dioklecijana == Za trećega Julijana navodi se kako se pobunio u razdoblju nakon što je [[Maksimijan]] podignut na naslov [[August (naslov)|augusta]] ([[1. ožujka]] [[286.]]), a prije no što su [[Konstancije I. Klor]] i [[Galerije]] postali [[Cezar (naslov)|cezari]] ([[1. ožujka]] [[293.]]). Podigao je pobunu u Italiji, no ona je ugušena nakon što su njegovu opsjednutu gradu razvaljene zidine, te se on sam bacio u plamen.<ref>Aurelije Viktor, ''Epitome'', 39.3-4.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * [[Aurelije Viktor]], ''Epitome de Caesaribus'', 38.6, 39.3-4. * Aurelije Victor, ''Liber de Caesaribus'', 39.10, 39.22 *[[Zosim]], ''Historia Nova''. *[http://www.roman-emperors.org/iulian.htm Banchich, Thomas, i Michael DiMaio, "Iulianus (''ca.'' 286-293 A.D.)", ''De Imperatoribus Romanis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150315020219/http://www.roman-emperors.org/iulian.htm |date=15. ožujka 2015. }}. * [http://www.roman-emperors.org/carinus.htm Leadbetter, William, "Carinus (283-285 A.D.)", ''De Imperatoribus Romanis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090528085647/http://www.roman-emperors.org/carinus.htm |date=28. svibnja 2009. }}. == Vanjske poveznice == * [http://www.wildwinds.com/coins/ric/julian_I/i.html Kovanice Julijana Panonskoga] [[Kategorija:Uzurpatori]] [[Kategorija:Životopisi, Sisak]] kh9e9b3nb8t01bmr9qnlen9yhjb376o Savez komunista Hrvatske 0 85214 7574132 7563682 2026-08-11T11:52:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574132 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Savez komunista Hrvatske |izvorno ime = Komunistička stranka Hrvatske |logo = Emblem of the SKH.svg |veličina = 200px |logo opis = |vođa = |predsjednik = |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = Sekretar CK SKH |dužnosnik1 ime = [[Đuro Špoljarić]] |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = Delegati na Osnivačkom kongresu i [[Josip Broz Tito]] kao organizacioni sekretar CK KPJ |slogan = Proleteri svih zemalja, ujedinite se! |zastava = League of Communists of Croatia Flag.svg |osnovana = [[1. kolovoza|1.]] – [[2. kolovoza]] [[1937.]] |raspuštena = Nikad raspuštena. Registrirana 1. veljače 1990. za područje SRH; 20. ožujka 1990. promijenila naziv u Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena; na koncu [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = [[Pokrajinski komitet KPJ za Hrvatsku i Slavoniju]], ([[Komunistička partija Hrvatske]]) |spojena s = |nasljednica = |sjedište = Prisavlje 14, [[Zagreb]], tzv. [[Kockica]] |država = [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]] ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]) |glasilo = |sestrinska stranka = [[Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske]] poslije pod nazivom [[Socijalistička stranka Hrvatske]] |podmladak = [[Savez socijalističke omladine Hrvatske]]<!-- upitno jer je SSOH bio kolektivni član SSRNH kao i [[Savez pionira Jugoslavije|Savez pionira Hrvatske]]; u SR Hrvatskoj u 1985. godini bilo je 476.550 pionira. Pioniri su organizirani u 25.760 osnovnih organizacija — pionirskih zajednica, odnosno u 1036 pionirskih odreda. Savez pionira ima 970 savjeta pionirskih odreda i 106 općinskih savjeta. --> |studentsko krilo = |broj članova = 348.054 |broj članova godina = [[1981.]] |ideologija = [[socijalizam]], [[marksizam-lenjinizam]]<ref name="ustavskh">{{cite book |title=Statut Saveza komunista Jugoslavije / Saveza komunista Hrvatske |year=1979 |publisher=Centar CK SKH, Zagreb |pages=9-10}}</ref> |religija = |položaj = [[Politička ljevica|krajnja ljevica]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = |tijelo1 = |tijelo1 zastupljenost = |tijelo2 = |tijelo2 zastupljenost = |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = |boje = |službena stranica = |napomena = }} '''Savez komunista Hrvatske''' (SKH) bio je dio [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], vladajuće političke organizacije u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]]. Bio je vladajuća partija u [[Jednostranački sustav|jednopartijskoj]] [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]. Prvotno je osnovana [[1937.]] kao '''Komunistička partija Hrvatske'''. == Povijest == [[Datoteka:Zgrada Kockica Zagreb.jpg|mini|lijevo|250px|Sjedište SKH-a ([[Kockica]]) na nekadašnjem Šetalištu Karla Marxa 14 (danas Prisavlje 14) u Zagrebu.]] Osnovan je [[1937.]] u [[Samobor]]u kao [[Komunistička partija Hrvatske]], koja je na Šestomu kongresu [[KPJ]] u [[Zagreb]]u, [[2. studenoga|2.]] — [[7. studenoga]] [[1952.]], promijenila naziv u Savez komunista Hrvatske. Ustavom je bio definiran kao [[revolucija|revolucionarna]] organizacija, osnovni pokretač i nositelj političkih aktivnosti u [[društvo|društvu]] i [[država|državi]]. U razdoblju od [[1945.]] do [[1989.]] SKH je usmjeravao i nadzirao cjelokupan društveno-politički, gospodarski i kulturni život u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]]. Vodstvo SKH predstavljao je [[Centralni komitet]] na čijem je čelu bio predsjednik Predsjedništva CK SKH. Politika ove organizacije određivana je na kongresima. U drugoj polovici [[1960-ih]] godina, nakon osude [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] na [[Brijuni]]ma, došlo je do znatnije mogućnosti za reforme u Jugoslaviji, pa se i unutar SKH oblikovalo reformističko vodstvo. Toj generaciji hrvatskih komunističkih vođa pripadali su [[Savka Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo]], koji će postati i predvodnici [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]]. [[4. srpnja]] [[1971.]], [[Josip Broz Tito]] sudjelovao je na zatvorenoj sjednici Izvršnog komiteta SKH, na kojoj su prvi put osuđena „nacionalistička zastranjenja.“ Taj će pokret, potom, biti nasilno prekinut [[30. studenog]] i [[1. prosinca]] [[1971.]] na [[sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednici Izvršnog komiteta SKH]] u [[Karađorđevo|Karađorđevu]], te [[1. prosinca|1.]] i [[2. prosinca]] iste godine na 21. sjednici CK SKJ, nakon čega su ostavke podnijeli [[Savka Dabčević-Kučar]], [[Miloš Žanko]], Miko Tripalo, [[Pero Pirker]], [[Marko Koprtla]] i [[Janko Bobetko]]. Također je odlučeno da se s dosadašnjih dužnosti smijene predsjednik i potpredsjednik CK SK Zagreba [[Srećko Bijelić]] i [[Dragutin Haramija]], a za novu predsjednicu CK SKH izabrana je [[Milka Planinc]]. Tijekom [[1980-ih]] godina unutar SKH razvija se politička rasprava o budućem smjeru razvoja. S jedne je strane [[Stipe Šuvar]], kao onaj koji daje prednost ideologiji, a s druge [[Ante Marković]] koji naglašava tehnologiju. U vrijeme pred [[demokratske promjene]], predsjednik Predsjedništva CK SKH bio je [[Stanko Stojčević]] (r. 1929.), tipičan partijski [[aparatčik]], pripadnik tvrde struje koju je u Hrvatskoj predvodio [[Mika Špiljak]].{{ni}} Istodobno za sekretara Predsjedništva CK SKH biran [[Drago Dimitrović]] (r. 1949.). Osobiti zaokret dogodio se [[10. prosinca]] [[1989.]], kada je dvanaest političkih stranaka i oporbenih skupina u [[Zagreb]]u prikupljalo potpise za peticiju [[Hrvatski sabor|Saboru]] i Predsjedništvu SKH, kojom se tražilo raspisivanje slobodnih izbora. Iste je večeri objavljena odluka Predsjedništva CK SKH o raspisivanju prijevremenih izbora u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] na svim razinama – od općina do Sabora. Centralni komitet prihvatio je odluku svoga Predsjedništva, a sutradan [[11. prosinca]] počeo je [[11. kongres SKH]] koji je trajao tri dana i također podržao odluku za izbore. Na tom kongresu na čelo SKH dolazi [[Ivica Račan]], koji je kao protukandidata imao [[Ivo Družić|Ivu Družića]]. Od staroga predsjedništva Partije ostao je samo jedan član. U siječnju [[1990.]] izaslanstvo SKH napustilo je [[14. izvanredni kongres SKJ]], zajedno s izaslanstvom SK Slovenije, čime je SKH ''de facto'' prestao biti dijelom [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. S demokratskim promjenama mijenja se i ime stranke u Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena ([[1990.]]), Stranka demokratskih promjena ([[1990.]] – [[1992.]]), Socijaldemokratska partija Hrvatske – Stranka demokratskih promjena ([[1992.]] – [[1993.]]), te od [[1993.]] [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]. Danas u Hrvatskoj, prema podatcima za 2011. godinu, povlaštenu mirovinu prima 382 komunističkih dužnosnika (''funkcionara''), s prosječnom mirovinom od 2.913,53 kn.<ref>http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/slaviek-mario-maks/9044-povlatene-mirovine-2011-qantifaistiq-i-dalje-brojniji-od-branitelja.html</ref> == Kontroverza o pristupu arhivskoj građi SKH == [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] je u posjedu cjelokupne [[Arhivska građa CK SKH|arhivske građe]] iz vremena kada je vladala [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkom Republikom Hrvatskom]] (pod imenima "Savez komunista Hrvatske" i "Komunistička partija Hrvatske"), te je za sada (2017. godine) pristup toj građi moguć samo uz odobrenje SDP-a. U lipnju 2014. godine [[Ivica Lučić]] s Hrvatskog instituta za povijest optužuje vrh SDP da pristup dozvoljava samo svojim pristalicama, koji potom prezentiraju informacije probrane na način da u boljem svjetlu prikazuju djelovanje komunističke partije: "Za neke neovisne, kritične istraživače nema uopće govora da će doći do takvog gradiva, čak niti gradivo nekadašnjih Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu koji nisu bili partijska institucija, nego državna, ali i to gradivo smješteno je unutar partijskog i morate i zato tražiti dopuštenje SDP-a".<ref>[http://narod.hr/hrvatska/ima-onih-koji-sprjecavaju-pristup-arhivu-udbe-starom-30-40-godina-ali-ti-isti-ce-otvoriti-tudmanov-arhiv/ "SDP u arhivu SKH i “Udbe” pušta samo apologete; Tuđmanova arhiva za političku uporabu"], Narod.hr, 09.06.2014.</ref> Inače je izučavanje povijesti u razdoblju od drugog svjetskog rata pa do kraja [[komunizam|komunističke vladavine]] praktično nemoguće bez pravilnog valoriziranja činjenica o radu tijela Partije – jer je državna vlast u tadašnjem [[Jednostranački sustav|jednostranačkom sustavu]] bespogovorno provodila odluke Partije, te se na sjednicama državnih tijela najmanje raspravljalo; rasprave o novim odlukama pretežito su se vodile upravo na Partijskim forumima.<ref name="MASPOK">{{cite book |title=Hrvatsko proljeće |author1=Miko Tripalo |year=1989 |publisher=GLOBUS |isbn=8634305996 |pages=7-8}}</ref><ref>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_9469 Nacionalni arhivski informacijski sustav, Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201023214518/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_9469 |date=23. listopada 2020. }}, pristupljeno 10. kolovoza 2020.</ref> == Sekretari Centralnog komiteta == {{glavni|Dodatak:Popis lidera Saveza komunista Hrvatske}} Sekretari Centralnog komiteta (tajnici središnjega odbora) KPH, kasnijeg SKH: * [[Đuro Špoljarić]], ([[1937.]] – [[1939.]])<ref>Krušelj, Željko. ''Odgovor na buržoaski nacionalizam'' // Danas : informativno-politički tjednik, NIŠPRO Vjesnik, Zagreb, Godina VI, Broj 285, 4. kolovoza 1987., [http://books.google.hr/books?cd=2&id=rv_sAAAAMAAJ&q=%C4%90uro+%C5%A0poljari%C4%87 str. 66.] (64. – ...) {{ISSN|0351-8221}}</ref> * [[Rade Končar]], ([[1940.]] – [[1941.]]) * [[Vlado Popović]], ([[1941.]] – [[1942.]]) <!-- vidi: [[KPH]] --> * [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], ([[1942.]] – [[1944.]]) * [[Vladimir Bakarić]], ([[1944.]] – [[1969.]]) * [[Savka Dabčević-Kučar]], ([[1969.]] – [[1971.]]) * [[Milka Planinc]], ([[1971.]] – [[1982.]]) * [[Jure Bilić]], ([[1982.]] – [[1983.]]) * [[Josip Vrhovec]], ([[1983.]] – [[1984.]]) * [[Mika Špiljak]], ([[1984.]] – [[1986.]]) * [[Stanko Stojčević]], ([[1986.]] – [[1989.]]) * [[Ivica Račan]], ([[1989.]] – [[1990.]]) == Kongresi CK SKH == Popis prema:<ref>Dušan Korać: [http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/kongresi-saveza-komunista-hrvatske,361.html Izložba], Muzej grada Zagreba (1. do 7. kongres)</ref> * [[1. kongres SKH]], 1. i 2. kolovoza 1937. u šumi Anindol kod Samobora * [[2. kongres SKH]], 21. do 25. studenoga 1948. u starom velesajmu u Zagrebu * [[3. kongres SKH]], 26. – 28. svibnja 1954.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235961 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20161205163504/http://historiografija.hr/prikazi.php?id=235961 |archive-date=5. prosinca 2016. |access-date=13. siječnja 2015.}}</ref> u Domu JNA u Zagrebu * [[4. kongres SKH]], 7. do 10. travnja 1959. u Studentskom centru u Zagrebu * [[5. kongres SKH]], 26. travnja 1965.<ref>"FDC" – V. KONGRES SKH 26. travnja 1965. Poštanska omotnica s markom žigosanom žigom nadnevka 26. travnja 1965.; slika je s komercijalnih stranica</ref> do 29. travnja 1965. u Studentskom centru u Zagrebu * [[6. kongres SKH]], 5. do 7. prosinca 1968. u Studentskom centru u Zagrebu * [[7. kongres SKH]], 7. – 9. travnja 1974. godine u Zagrebu * [[8. kongres SKH]], 1978. * [[9. kongres SKH]], 1980.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.muo.hr/hr/zbirke/zbirke/zbirka-grafickog-dizajna/plakat-9.-kongres-skh,243.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305231138/http://muo.hr/hr/zbirke/zbirke/zbirka-grafickog-dizajna/plakat-9.-kongres-skh,243.html |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=13. siječnja 2015.}}</ref> * [[10. kongres SKH]], proljeće 1986., Zagreb * [[11. kongres SKH]], 11. prosinca do 13. prosinca 1989. u Zagrebu * [[12. kongres SKH]],<!-- spominje ga Drago Dimitrović ovdje http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/73689/Default.aspx --> == Povezani članci == *[[Komunistička partija Hrvatske]] *[[komunistička nomenklatura]] *[[Savez komunista Jugoslavije]] *[[Socijaldemokratska partija Hrvatske]] == Izvori == {{izvori}} {{komunizam}} {{Sekretari Centralnog komiteta SKH}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke]] [[Kategorija:Povijesne političke stranke]] [[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Bivše vladajuće komunističke partije]] j053n16s1t1u9omyfgpmr5iwwse2jip SP u hokeju na ledu Divizije II 0 93221 7573605 7407000 2026-08-10T15:01:21Z CyberMB vol2 172176 /* Prvenstva Divizije II */ 7573605 wikitext text/x-wiki '''SP u hokeju na ledu Divizije II''' je godišnje natjecanje u športu [[hokej na ledu|hokeju na ledu]] kojeg organizira [[IIHF|Međunarodna federacija u hokeju na ledu]]. ==Natjecateljski sustav== Natjecanja u Diviziji se odvija u dvije skupine. Posljednje dvije momčadi u svakoj skupini [[SP u hokeju na ledu Divizije I|Divizije I]] ispadaju u Diviziju II, u kojoj sudjeluju iduće godine. Pobjednici svake skupine u Diviziji II se plasiraju u Diviziju I, a najslabija momčad iz svake skupine u Diviziji II ispada u [[SP u hokeju na ledu Divizije III|Diviziju III]]. Igra se po turnirskom jednokružnom [[liga]]-sustavu; igra se samo jedan turnir kod jedne zemlje sudionice ove Divizije. Taj turnir ujedno predstavlja svjetsko prvenstvo za tu godinu. ==Povijest== U današnjem obliku, Divizija II se održava od 2001. godine, kada je Divizija II formirana od pet najslabije plasiranih momčadi u "C"-skupini (eng. ''Pool C'') i od sedam najboljih momčadi skupine "D" (eng. ''Pool D''). <!-- uspješnost, redovni sudionici, mjesta održavanja turnira u skupini C; možda je naziv bia razred C ili C-razred, C skupina --> ===Momčadi sudionice=== Momčadi u Diviziji II 2007. U prvenstvu za 2007., IIHF je uveo Srbiju kao sljednika nacionalnog predstavništva Srbije i Crne Gore. {| class="wikitable" !Momčad !u Diviziji II od |- |{{Z|AUS}} Australija || 2001. |- |{{Z|BEL}} Belgija|| 2005. |- |{{Z|BUG}} Bugarska || 1999. |- |{{Z|HRV}} Hrvatska || 2007. |- |{{Z|SJKOR}} Sj. Koreja|| 2003. |- |{{Z|ISL}} Island || 2007. |- |{{Z|IZR}} Izrael || 2007. |- |{{Z|JKO}} J. Koreja || 2005. |- |{{Z|MEX}} Meksiko || 2006. |- |{{Z|SRB}} Srbija || 2000. |- |{{Z|ŠPA}} Španjolska || 2000. |- |{{Z|TUR}} Turska || 2007. |} ===Prvenstva Divizije II=== {| cellpadding="4" class="wikitable" !Domaćin !Godina ! colspan="2" | Napredovali dalje ! colspan="2" | Ispali |- | ... |2001. |{{Z|JKO}} J.Koreja |{{Z|RUM}} Rumunjska |{{Z|NZL}} Novi Zeland |{{Z|MEX}} Meksiko |- | ... |2002. |{{Z|EST}} Estonija |{{Z|LIT}} Litva |{{Z|TUR}} Turska |{{Z|LUX}} Luksemburg |- | ... |2003. |{{Z|JKO}} J.Koreja |{{Z|BEL}} Belgija |{{Z|MEX}} Meksiko |{{Z|ISL}} Island |- | Jaca, Španjolska <br> Elektrenai, Litva |[[SP u hokeju na ledu Divizije II 2004.|2004.]] |{{Z|KIN}} Kina |{{Z|LIT}} Litva |{{Z|LUX}} Luksemburg |{{Z|JAR}} JAR |- | Zagreb, Hrvatska <br> Beograd, SCG |[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija II 2005.|2005.]] |{{Z|HRV}} Hrvatska |{{Z|IZR}} Izrael |{{Z|TUR}} Turska |{{Z|ISL}} Island |- | Sofija, Bugarska <br> Reykyavik, Island |[[SP u hokeju na ledu Divizije II 2006.|2006.]] |{{Z|RUM}} Rumunjska |{{Z|KIN}} Kina |{{Z|JAR}} JAR |{{Z|NZL}} Novi Zeland |- | Zagreb, Hrvatska <br> Seul, J. Koreja |[[SP u hokeju na ledu Divizije II 2007.|2007.]] |{{Z|HRV}} Hrvatska |{{Z|JKO}} J.Koreja |{{Z|TUR}} Turska |{{Z|SJKOR}} Sj. Koreja |- | Miercurea-Ciuc, Rumunjska <br> Newcastle, Australija |[[SP u hokeju na ledu Divizije II 2008.|2008.]] |{{Z|RUM}} Rumunjska |{{Z|AUS}} Australija |{{Z|IRS}} Irska |{{Z|NZL}} Novi Zeland |- | Novi Sad, Srbija<br> Sofija, Bugarska |[[SP u hokeju na ledu Divizije II 2009.|2009.]] |{{Z|SRB}} Srbija |{{Z|JKO}} J.Koreja |{{Z|SJKOR}} Sj. Koreja |{{Z|JAR}} JAR |- | Naucalpan, Meksiko<br> Narva, Estonija |[[SP u hokeju na ledu Divizije II 2010.|2010.]] |{{Z|ŠPA}} Španjolska |{{Z|EST}} Estonija |{{Z|TUR}} Turska |{{Z|IZR}} Izrael |} ===Prvaci "C"-skupine 1961. – 2000.=== Od 1961. do 2000., ovo svjetsko prvenstvo se nazivalo prvenstvom "C"-skupine. Nakon toga je preustrojen natjecateljski sustav. {| class="wikitable" !Godina !Momčad |- |1961. || {{Z|RUM}} Rumunjska |- |1963. || {{Z|AUT}} Austrija |- |1966. || {{Z|ITA}} Italija |- |1967. || {{Z|JAP}} Japan |- |1969. || {{Z|JAP}} Japan |- |1970. || {{Z|AUT}} Austrija |- |1971. || {{Z|RUM}} Rumunjska |- |1972. || {{Z|AUT}} Austrija |- |1973. || {{Z|NOR}} Norveška |- |1974. || {{Z|ŠVI}} Švicarska |- |1975. || {{Z|NOR}} Norveška |- |1976. || {{Z|AUT}} Austrija |- |1977. || {{Z|ITA}} Italija |- |1978. || {{Z|NIZ}} Nizozemska |- |[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina C 1979.|1979.]] || {{Z|JUG}} Jugoslavija |- |1981. || {{Z|AUT}} Austrija |- |1982. || {{Z|JAP}} Japan |- |[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina C 1983.|1983.]] || {{Z|NIZ}} Nizozemska |- |1985. || {{Z|FRA}} Francuska |- |1986. || {{Z|NOR}} Norveška |- |1987. || {{Z|JAP}} Japan |- |1989. || {{Z|NIZ}} Nizozemska |- |1990. || {{Z|JUG}} Jugoslavija |- |1991. || {{Z|DAN}} Danska |- |1992. || {{Z|UK}} Uj. Kraljevstvo |- |1993. || {{Z|LAT}} Latvija |- |1994. || {{Z|SLK}} Slovačka |- |1995. || {{Z|BJE}} Bjelorusija |- |[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Skupina C 1996.|1996.]] || {{Z|KAZ}} Kazahstan |- |1997. || {{Z|UKR}} Ukrajina |- |1998. || {{Z|MAĐ}} Mađarska |- |1999. || {{Z|NIZ}} Nizozemska |- |2000. || {{Z|MAĐ}} Mađarska |} == Povezani članci == == Vanjske poveznice == == Izvori == {{izvori}} {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu| ]] 0r87wmx4719aud0atroneqd5j5sscd7 Marija Magdalena (pjesma) 0 95191 7573572 7563812 2026-08-10T13:56:51Z Sk53121 310591 7573572 wikitext text/x-wiki {{Eurovizijska pjesma |ime_pjesme = Marija Magdalena |slika = |veličina = |godina = 1999. |država = Hrvatska |žanr = |izvođač = [[Doris Dragović]] |jezik = [[hrvatski]] |jezici = |skladatelj = [[Tonči Huljić]] |autor = [[Vjekoslava Huljić]] |trajanje = |PF_mjesto = |PF_bodovi = |F_mjesto = 4. |F_bodovi = 118 |prethodnik = [[Neka mi ne svane]] |godinaP = [[1998.]] |nasljednik = [[Kada zaspu anđeli (Ostani)]] |godinaN = [[2000.]] }} '''Marija Magdalena''' je naziv pjesme s kojom je [[Doris Dragović]] predstavljala [[Hrvatska|Hrvatsku]] na izboru za [[Pjesma Eurovizije|Pjesmu Eurovizije]] [[1999.]] godine u [[Izrael]]u. Pjesma autorskog para [[Tonči Huljić|Tončija]] i [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]] uvjerljivo je trijumfirala na [[Dora|Dori]] i s velikim se očekivanjima krenulo put Izraela, pogotovo zato što su sve kladionice, koje su imale ponudu za Eurosong, izdvajale ovu pjesmu kao jednu od glavnih favorita za pobjedu. Uz efektan scenski nastup i odličnu vokalnu izvedbu, pjesma je osvojila 4. mjesto, dobivši dvanaesticu samo od [[Španjolska|Španjolaca]] i [[Slovenija|Slovenaca]]. Naknadno je Hrvatskoj oduzeto 33 % od ukupno osvojenih bodova jer su na matrici imali snimljen glas čitavog zbora, a to pravila [[EBU]]-a strogo zabranjuju. == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1999.) ! scope="col"| Pozicija |- ! scope="row" | Hrvatska (HR TOP 20)<ref>{{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top73.htm|title=HR TOP 20 18.5.1999.|archive-url=https://web.archive.org/web/20030911131517/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top73.htm|archive-date=11 September 2003}}</ref> | 1 |} ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1999.) ! scope="col"| Pozicija |- ! scope="row" | Hrvatska (HR TOP 20)<ref>{{Cite web |url=http://croatian-radio.info/1999/djela.htm|title=HR TOP 20 1999.|archive-date=21 July 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20040721111421/http://croatian-radio.info/1999/djela.htm}}</ref> | 7 |} ==Izvori== {{reflist}} [[Kategorija:Hrvatske eurovizijske pjesme]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] [[Kategorija:Singlovi iz 1999.]] dxd0110eyjdljlawkzbds9pl96ono6i Predsjednički trofej 0 95625 7573536 6164523 2026-08-10T12:59:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573536 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:President's-Trophy.jpg|thumb|right|Predsjednički trofej privremeno izložen u [[Boston, Massachusetts|Bostonu]].]] '''Predsjednički trofej''' (izvorno: '''Presidents' Trophy'''{{fusg|a}}) godišnja je nagrada [[National Hockey League|NHL-a]] namijenjena „prvoplasiranoj momčadi regularnog dijela prvenstva”.<ref name="nhl">[http://www.nhl.com/ice/page.htm?id=24945 Presidents' Trophy — nhl.com]</ref> Momčad koja ostvari najviše bodova ima osiguranu [[National Hockey League#Ustroj sezone|prednost domaćeg leda]] u svim četirima serijama doigravanja. Međutim, samo je u osam navrata najbolja momčad prvog dijela sezone podigla [[Stanleyjev kup]] od pokretanja Predsjedničkog trofeja u sezoni 1985./86. Najboljoj momčadi regularnog dijela prvenstva uručuje se nagrada od 350,000 [[američki dolar|USD]] koja se potom dijeli igračima i stručnom osoblju.<ref name="nhl"/> Ako dođe do bodovnog izjednačenja, primjenjuje se [[National Hockey League#Ustroj sezone|uobičajeni postupak određivanja plasmana]]. ==Povijest== Od osnutka lige pa sve do pokretanja službene [[nagrade NHL-a]] namijenjene prvaku regularne sezone, pobjednička momčad imala je za pravo razviti zastavu na krovu dvorane, koja bi obilježila taj uspjeh, s natpisom „''NHL League Champions''”.<ref>{{Citiranje weba |url=http://sabres.nhl.com/club/news.htm?id=437481 |title=Presidents' Trophy Buffalo Bound — sabres.nhl.com |access-date=12. siječnja 2015. |archive-date=18. listopada 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151018203317/http://sabres.nhl.com/club/news.htm?id=437481 |url-status=dead }}</ref> ===NHL protiv pobjednika konkurentskih prvenstava za Stanleyjev kup (1917. — 1926.)=== Zaključno sa sezonom 1925./26., pobjednik doigravanja NHL-a razigravao je s pobjednikom konkurentske lige za [[Stanleyjev kup]]; prvo se radilo o [[Pacific Coast Hockey Association|PCHA-u]] (''Pacific Coast Hockey Association''), a potom o [[Western Canada Hockey League|W(C)HL-u]] (''Western (Canada) Hockey League''). [[O'Brienov trofej]] odlazio je pobjedniku NHL-a u ovom razdoblju. {{legenda|#efffbf|Momčad je osvojila [[O'Brienov trofej]], a zatim i Stanleyjev kup.|border=rub}} {{legenda|#cfecec|Momčad je osvojila O'Brienov trofej, ali izgubila u ogledu za [[Stanleyjev kup]].|border=rub}} {{legenda|#ffbbbb|Momčad je završila sezonu bez uspjeha u doigravanju.|border=rub}} {| class="wikitable sortable zebra" style="text-align:center" width="78%" |- style="background:#ccc" ! width="4%" | Sezona ! width="18.5%" | Momčad ! width="3%" | Ut. ! width="3%" | Pob. ! width="3%" | Por. ! width="3%" | ''Remi'' ! width="3%" | Bod.<br><ref group="t">Od sezone 1917./18. do 1920./21., ukupan broj bodova jest zbroj učinka dvaju polusezona. Naime, pobjednici polusezona razigravali bi međusobno za pravo nastupa u borbi za [[Stanleyjev kup]] protiv pobjednika konkurentske lige.</ref> ! width="40.5%" | Ishod doigravanja |-style="background:#cfecec;" | 1917./18. || style='text-align:left' | [[Toronto Maple Leafs|Toronto Arenas]] || 22 || 13 || 9 || 0 || 26 || style='text-align:left' | Prvak NHL-a. |-style="background:#ffbbbb;" | 1918./19. || style='text-align:left' | [[Ottawa Senators]] || 18 || 12 || 6 || 0 || 24 || style='text-align:left' | Poraz u završnici doigravanja ([[Montréal Canadiens|MTL]]). |-style="background:#efffbf;" | 1919./20. || style='text-align:left' | Ottawa Senators || 24 || 19 || 5 || 0 || 38 || style='text-align:left' | Osvajač [[Stanleyjev kup|Stanleyjeva kupa]]. |-style="background:#ffbbbb;" | 1920./21. || style='text-align:left' | [[Toronto Maple Leafs|Toronto St. Patricks]] || 24 || 15 || 9 || 0 || 30 || style='text-align:left' | Poraz u završnici doigravanja ([[Ottawa Senators|OTT]]). |-style="background:#ffbbbb;" | 1921./22. || style='text-align:left' | Ottawa Senators || 24 || 14 || 8 || 2 || 30 || style='text-align:left' | Poraz u završnici doigravanja ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |-style="background:#efffbf;" | 1922./23. || style='text-align:left' | Ottawa Senators || 24 || 14 || 9 || 1 || 29 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ffbbbb;" | 1923./24. || style='text-align:left' | Ottawa Senators || 24 || 16 || 8 || 0 || 32 || style='text-align:left' | Poraz u završnici doigravanja ([[Montréal Canadiens|MTL]]). |- | 1924./25. || style='text-align:left' | [[Hamilton Tigers]] || 30 || 19 || 10 || 1 || 39 || style='text-align:left' | Izbačeni iz doigravanja.<ref group="t">Ni vlasnik kluba ni predsjednik lige nisu pristali isplatiti dodatne plaće igračima Hamiltona za izboreno doigravanje pa momčad odbija nastup.</ref> |-style="background:#ffbbbb;" | 1925./26. || style='text-align:left' | Ottawa Senators || 36 || 24 || 8 || 4 || 52 || style='text-align:left' | Poraz u završnici doigravanja ([[Montréal Maroons|MTM]]). |} <references group="t"/> ===Stanleyjev kup isključivo NHL-ov (od 1927. do uspostavljanja Predsjedničkog trofeja)=== Počevši sa sezonom 1926./27., NHL je postao jedino prvenstvo koje se natječe za Stanleyjev kup. [[Trofej princa Walesa]] odlazio je pobjednicima regularnog dijela sezone u razdoblju 1939. — 1967. {{legenda|#cfecec|Momčad je osvojila Stanleyjev kup.|border=rub}} {{legenda|#ffbbbb|Momčad je izgubila veliku završnicu.|border=rub}} {{legenda|#ccfebb|Momčad je ispala u prvom krugu doigravanja.|border=rub}} {| class="wikitable sortable zebra" style="text-align:center" width="75%" |- style="background:#ccc" ! width="4%" | Sezona ! width="18.5%" | Momčad ! width="3%" | Ut. ! width="3%" | Pob. ! width="3%" | Por. ! width="3%" | ''Remi'' ! width="3%" | Bod. ! width="37.5%" | Ishod doigravanja |-style="background:#cfecec;" | 1926./27. || style='text-align:left' | Ottawa Senators || 44 || 30 || 10 || 4 || 64 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 1927./28. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 44 || 26 || 11 || 7 || 59 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Montréal Maroons|MTM]]). |- | 1928./29. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 44 || 22 || 7 || 15 || 59 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Boston Bruins|BOS]]). |-style="background:#ffbbbb;" | 1929./30. || style='text-align:left' | [[Boston Bruins]] || 44 || 38 || 5 || 1 || 77 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[Montréal Canadiens|MTL]]). |- | 1930./31. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 44 || 28 || 10 || 6 || 62 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Montréal Canadiens|MTL]]). |- | 1931./32. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 48 || 25 || 16 || 7 || 57 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[New York Rangers|NYR]]). |- | 1932./33. || style='text-align:left' | [[Boston Bruins]] || 48 || 25 || 15 || 8 || 58 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |- | 1933./34. || style='text-align:left' | [[Toronto Maple Leafs]] || 48 || 26 || 13 || 9 || 61 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Detroit Red Wings|DET]]). |-style="background:#ffbbbb;" | 1934./35. || style='text-align:left' | Toronto Maple Leafs || 48 || 30 || 14 || 4 || 64 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[Montréal Maroons|MTM]]). |-style="background:#cfecec;" | 1935./36. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 48 || 24 || 16 || 8 || 56 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1936./37. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 48 || 25 || 14 || 9 || 59 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 1937./38. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 48 || 30 || 11 || 7 || 67 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |-style="background:#cfecec;" | 1938./39. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 48 || 36 || 10 || 2 || 74 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 1939./40. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 48 || 31 || 12 || 5 || 67 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[New York Rangers|NYR]]). |-style="background:#cfecec;" | 1940./41. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 48 || 27 || 8 || 13 || 67 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 1941./42. || style='text-align:left' | [[New York Rangers]] || 48 || 29 || 17 || 2 || 60 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |-style="background:#cfecec;" | 1942./43. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 50 || 25 || 14 || 11 || 61 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1943./44. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 50 || 38 || 5 || 7 || 83 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 1944./45. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 50 || 38 || 8 || 4 || 80 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |-style="background:#cfecec;" | 1945./46. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 50 || 28 || 17 || 5 || 61 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ffbbbb;" | 1946./47. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 60 || 34 || 16 || 10 || 78 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |-style="background:#cfecec;" | 1947./48. || style='text-align:left' | Toronto Maple Leafs || 60 || 32 || 15 || 13 || 77 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ffbbbb;" | 1948./49. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 60 || 34 || 19 || 7 || 75 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |-style="background:#cfecec;" | 1949./50. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 70 || 37 || 19 || 14 || 88 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 1950./51. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 70 || 44 || 13 || 13 || 101 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Montréal Canadiens|MTL]]). |-style="background:#cfecec;" | 1951./52. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 70 || 44 || 14 || 12 || 100 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 1952./53. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 70 || 36 || 16 || 18 || 90 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Boston Bruins|BOS]]). |-style="background:#cfecec;" | 1953./54. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 70 || 37 || 19 || 14 || 88 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1954./55. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 70 || 42 || 17 || 11 || 95 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1955./56. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 70 || 45 || 15 || 10 || 100 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 1956./57. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 70 || 38 || 20 || 12 || 88 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Boston Bruins|BOS]]). |-style="background:#cfecec;" | 1957./58. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 70 || 43 || 17 || 10 || 96 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1958./59. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 70 || 39 || 18 || 13 || 91 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1959./60. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 70 || 40 || 18 || 12 || 92 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 1960./61. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 70 || 41 || 19 || 10 || 92 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Chicago Blackhawks|CHI]]). |-style="background:#ccfebb;" | 1961./62. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 70 || 42 || 14 || 14 || 98 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Chicago Blackhawks|CHI]]). |-style="background:#cfecec;" | 1962./63. || style='text-align:left' | Toronto Maple Leafs || 70 || 35 || 23 || 12 || 82 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 1963./64. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 70 || 36 || 21 || 13 || 85 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |-style="background:#ccfebb;" | 1964./65. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 70 || 40 || 23 || 7 || 87 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Chicago Blackhawks|CHI]]). |-style="background:#cfecec;" | 1965./66. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 70 || 41 || 21 || 8 || 90 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 1966./67. || style='text-align:left' | [[Chicago Blackhawks|Chicago Black Hawks]] || 70 || 41 || 17 || 12 || 94 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Toronto Maple Leafs|TOR]]). |-style="background:#cfecec;" | 1967./68. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 74 || 42 || 22 || 10 || 94 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1968./69. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 76 || 46 || 19 || 11 || 103 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 1969./70. || style='text-align:left' | Chicago Black Hawks || 76 || 45 || 22 || 9 || 99 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[Boston Bruins|BOS]]). |-style="background:#ccfebb;" | 1970./71. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 78 || 57 || 14 || 7 || 121 || style='text-align:left' | Poraz u četvrtzavršnici ([[Montréal Canadiens|MTL]]). |-style="background:#cfecec;" | 1971./72. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 78 || 54 || 13 || 11 || 119 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1972./73. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 78 || 52 || 10 || 16 || 120 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ffbbbb;" | 1973./74. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 78 || 52 || 17 || 9 || 113 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[Philadelphia Flyers|PHI]]). |-style="background:#cfecec;" | 1974./75. || style='text-align:left' | [[Philadelphia Flyers]] || 80 || 51 || 18 || 11 || 113 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1975./76. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 80 || 58 || 11 || 11 || 127 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1976./77. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 80 || 60 || 8 || 12 || 132 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1977./78. || style='text-align:left' | Montréal Canadiens || 80 || 59 || 10 || 11 || 129 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 1978./79. || style='text-align:left' | [[New York Islanders]] || 80 || 51 || 15 || 14 || 116 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici ([[New York Rangers|NYR]]). |-style="background:#ffbbbb;" | 1979./80. || style='text-align:left' | Philadelphia Flyers || 80 || 48 || 12 || 20 || 116 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[New York Islanders|NYI]]). |-style="background:#cfecec;" | 1980./81. || style='text-align:left' | New York Islanders || 80 || 48 || 18 || 14 || 110 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 1981./82. || style='text-align:left' | New York Islanders || 80 || 54 || 16 || 10 || 118 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 1982./83. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 80 || 50 || 20 || 10 || 110 || style='text-align:left' | Poraz u završnici konferencije ([[New York Islanders|NYI]]). |-style="background:#cfecec;" | 1983./84. || style='text-align:left' | [[Edmonton Oilers]] || 80 || 57 || 18 || 5 || 119 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ffbbbb;" | 1984./85. || style='text-align:left' | Philadelphia Flyers || 80 || 53 || 20 || 7 || 113 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[Edmonton Oilers|EDM]]). |} ===Popis dobitnika (1986. — )=== Predsjednički trofej uspostavljen je u sezoni 1985./86. Pobjedniku doigravanja (ne regularne sezone!) [[Istočna konferencija (NHL)|Istoka]] ide [[trofej princa Walesa]], a onoj [[Zapadna konferencija (NHL)|Zapada]] [[pehar Clarencea Campbella]]. {{legenda|#cfecec|Momčad je osvojila Stanleyjev kup.|border=rub}} {{legenda|#ffbbbb|Momčad je izgubila veliku završnicu.|border=rub}} {{legenda|#ccfebb|Momčad je ispala u prvom krugu doigravanja.|border=rub}} * Sezone 1994./95. i 2012./13. skraćene su na 48 utakmica, a 2004./05. otkazana u potpunosti. {| class="wikitable sortable zebra" style="text-align:center" width="75%" |- style="background:#ccc" ! width="4%" | Sezona ! width="18.5%" | Momčad ! width="3%" | Ut. ! width="3%" | Pob. ! width="3%" | Por. ! width="3%" | ''Remi'' ! width="3%" | Bod. ! width="37.5%" | Ishod doigravanja |- | 1985./86. || style='text-align:left' | Edmonton Oilers || 80 || 56 || 17 || 7 || 119 || style='text-align:left' | Poraz u završnici divizije ([[Calgary Flames|CGY]]). |-style="background:#cfecec;" | 1986./87. || style='text-align:left' | Edmonton Oilers || 80 || 50 || 24 || 6 || 106 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 1987./88. || style='text-align:left' | [[Calgary Flames]] || 80 || 48 || 23 || 9 || 105 || style='text-align:left' | Poraz u završnici divizije ([[Edmonton Oilers|EDM]]). |-style="background:#cfecec;" | 1988./89. || style='text-align:left' | Calgary Flames || 80 || 54 || 17 || 9 || 117 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ffbbbb;" | 1989./90. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 80 || 46 || 25 || 9 || 101 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[Edmonton Oilers|EDM]]). |-style="background:#ccfebb;" | 1990./91. || style='text-align:left' | Chicago Blackhawks || 80 || 49 || 23 || 8 || 106 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici divizije ([[Minnesota Wild|MIN]]). |- | 1991./92. || style='text-align:left' | New York Rangers || 80 || 50 || 25 || 5 || 105 || style='text-align:left' | Poraz u završnici divizije ([[Pittsburgh Penguins|PIT]]). |- | 1992./93. || style='text-align:left' | [[Pittsburgh Penguins]] || 84 || 56 || 21 || 7 || 119 || style='text-align:left' | Poraz u završnici divizije ([[New York Islanders|NYI]]). |-style="background:#cfecec;" | 1993./94. || style='text-align:left' | New York Rangers || 84 || 52 || 24 || 8 || 112 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ffbbbb;" | 1994./95. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 48 || 33 || 11 || 4 || 70 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[New Jersey Devils|NJ]]). |- | 1995./96. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 82 || 62 || 13 || 7 || 131 || style='text-align:left' | Poraz u završnici konferencije ([[Colorado Avalanche|COL]]). |- | 1996./97. || style='text-align:left' | [[Colorado Avalanche]] || 82 || 49 || 24 || 9 || 107 || style='text-align:left' | Poraz u završnici konferencije ([[Detroit Red Wings|DET]]). |- | 1997./98. || style='text-align:left' | [[Dallas Stars]] || 82 || 49 || 22 || 11 || 109 || style='text-align:left' | Poraz u završnici konferencije ([[Detroit Red Wings|DET]]). |-style="background:#cfecec;" | 1998./99. || style='text-align:left' | Dallas Stars || 82 || 51 || 19 || 12 || 114 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 1999./00. || style='text-align:left' | [[St. Louis Blues]] || 82 || 51 || 19 || 12 || 114 || style='text-align:left' | Poraz u četvrtzavršnici konferencije ([[San Jose Sharks|SJ]]). |-style="background:#cfecec;" | 2000./01. || style='text-align:left' | Colorado Avalanche || 82 || 52 || 16 || 14 || 118 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#cfecec;" | 2001./02. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 82 || 51 || 17 || 14 || 116 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 2002./03. || style='text-align:left' | Ottawa Senators || 82 || 52 || 21 || 9 || 113 || style='text-align:left' | Poraz u završnici konferencije ([[New Jersey Devils|NJ]]). |- | 2003./04. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 82 || 48 || 21 || 13 || 109 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici konferencije ([[Calgary Flames|CGY]]). |-style="background:#ccfebb;" | 2005./06. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 82 || 58 || 16 || 8 || 124 || style='text-align:left' | Poraz u četvrtzavršnici konferencije ([[Edmonton Oilers|EDM]]). |- | 2006./07. || style='text-align:left' | [[Buffalo Sabres]] || 82 || 53 || 22 || 7 || 113 || style='text-align:left' | Poraz u završnici konferencije ([[Ottawa Senators|OTT]]). |-style="background:#cfecec;" | 2007./08. || style='text-align:left' | Detroit Red Wings || 82 || 54 || 21 || 7 || 115 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |-style="background:#ccfebb;" | 2008./09. || style='text-align:left' | [[San Jose Sharks]] || 82 || 53 || 18 || 11 || 117 || style='text-align:left' | Poraz u četvrtzavršnici konferencije ([[Anaheim Ducks|ANA]]). |-style="background:#ccfebb;" | 2009./10. || style='text-align:left' | [[Washington Capitals]] || 82 || 54 || 15 || 13 || 121 || style='text-align:left' | Poraz u četvrtzavršnici konferencije ([[Montréal Canadiens|MTL]]). |-style="background:#ffbbbb;" | 2010./11. || style='text-align:left' | [[Vancouver Canucks]] || 82 || 54 || 19 || 9 || 117 || style='text-align:left' | Poraz u završnici ([[Boston Bruins|BOS]]). |-style="background:#ccfebb;" | 2011./12. || style='text-align:left' | Vancouver Canucks || 82 || 51 || 22 || 9 || 111 || style='text-align:left' | Poraz u četvrtzavršnici konferencije ([[Los Angeles Kings|LA]]). |-style="background:#cfecec;" | 2012./13. || style='text-align:left' | Chicago Blackhawks || 48 || 36 || 7 || 5 || 77 || style='text-align:left' | Osvajač Stanleyjeva kupa. |- | 2013./14. || style='text-align:left' | Boston Bruins || 82 || 54 || 19 || 9 || 117 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici konferencije ([[Montréal Canadiens|MTL]]). |- | 2014./15. || style='text-align:left' | New York Rangers || 82 || 53 || 22 || 7 || 113 || style='text-align:left' | Poraz u završnici konferencije ([[Tampa Bay Lightning|TBL]]). |- | 2015./16. || style='text-align:left' | Washington Capitals || 82 || 56 || 18 || 8 || 120 || style='text-align:left' | Poraz u poluzavršnici konferencije ([[Pittsburgh Penguins|PIT]]). |} ==Napomene== * <small>{{fusd|a}} U izvornom imenu trofeja, riječ ''presidents''' označava [[pridjev|posvojni pridjev]] u množini (trofej predsjednik'''â''').</small> ==Izvori== {{izvori|30em}} {{NHL}} [[Kategorija:NHL]] cq479i602u159hst5fh0k6nbplgcn5a Gordon Brown 0 101461 7573868 7217273 2026-08-10T22:35:49Z Summerhaterxx 329583 7573868 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Gordon Brown |datum rođenja = [[6. svibnja]] [[1953.]] |mjesto rođenja = [[Glasgow]], [[Škotska]], [[UK]] |datum smrti = |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike = |slika = Gordon Brown (2008).jpg |veličina = |opis slike = |monarh = [[Elizabeta II.]] |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |stranka = [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)]] |potpis = |supruga = [[Sarah Macaulay]] |položaj = [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] |čin2 = |zanimanje = |fusnote = |nasljednik = [[David Cameron]] |prethodnik = [[Tony Blair]] |nasljednik2 = |prethodnik2 = |predsjednik = |mandat_start = [[27. lipnja]] [[2007.]] |mandat_kraj = [[11. svibnja]] [[2010.]] |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |vjera = [[Škotska Crkva]] }} '''James Gordon Brown''' ([[Glasgow]], [[20. veljače]] [[1951.]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] laburistički političar koji je od [[27. lipnja]] [[2007.]] na dužnosti [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|predsjednika Vlade]]. Bio je član Parlamenta za izborni krug Dunfermline East u [[Fife]]u od [[1983.]] do [[2005.]], a nakon reorganizacije izbornih okruga u [[Škotska|Škotskoj]], danas u Parlamentu zastupa Kirkcaldy i Cowdenbeath. Brown je vodio [[HM Treasury|Blagajnu Njenog Veličanstva]] od svibnja [[1997.]], što ga čini ministrom financija s najdužim mandatom od vremena [[Nicolas Vansittart|Nicolasa Vansittarta]] (1812-1823). Nakon što je [[11. svibnja]] [[2007.]] lansirao kampanju "Gordon Brown za Britaniju", on je [[16. svibnja]] dobio 308 nominacija, čime je izabran za novog vođu [[Laburistička stranka (UK)|Laburističke stranke]]. Temeljem toga je [[27. lipnja]] 2007. zamijenio [[Tony Blair|Tonyja Blaira]], a [[Elizabeta II.|Kraljica]] ga je pozvala da formira vladu. 11. svibnja 2010. službeno je dao ostavku na mjesto premijera i predsjednika Laburističke stranke. Na mjesto premijera naslijedio ga je konzervativac [[David Cameron]]. {{GLAVNIRASPORED:Brown, Gordon}} [[Kategorija:Britanski političari nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva]] igeer1oumc4gvwjmx7hdi2gieg7pnt5 Katolički kraljevi 0 101610 7573729 7079196 2026-08-10T18:12:28Z El hombre 65390 sit. 7573729 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Escudo Reyes Catolicos.png|mini|desno|200px|Grb Katoličkih kraljeva]] '''Katolički kraljevi''' ([[Španjolski jezik|španjolski]]: ''Reyes Católicos'') je zajednička titula koja se u povijesti koristi za kraljicu [[Izabela I. Kastilijska|Izabelu I. Kastilijsku]] i [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinanda II. Aragonskog]]. Titulu Katoličkih kraljeva je ovom kraljevskom paru dao [[papa]] [[Aleksandar VI.]] Ovaj kraljevski par [[Vjenčanje|vjenčao]] se [[1469.]] godine u [[Valladolid]]u i tim brakom ujedinili dvije krune - [[Kruna Kastilije|Kastilije]] i [[Kruna Aragona|Aragona]] - i praktično postavili prve temelje [[Kraljevina Španjolska|kraljevine Španjolske]] koja će konačno biti formirana pod vladavinom njihovog unuka, [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] Vremenom će opravdati ovu titulu, prvo boreći se protiv [[Mauri|Maura]] u [[Rekonkvista|Rekonkvisti]], koja se zarvšava [[1492.]] godine padom [[Granada|Granade]], posljednjeg maurskog uporišta na [[Pirinejski poluotok|Pirinejskom poluotoku]]. Vladavina Katoličkih kraljeva se podudara s razdobljem prijelaza svijeta iz [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u moderno doba. Uz podršku [[grad]]ova i sitne vlastele, uspostavili su jaku centralističku [[Monarhija|monarhiju]] koja se mogla boriti protiv nezajažljivog apetita za vlašću crkvenih velikodostojnika i krupnih feudalaca. Osvajanjem Granade, [[Kraljevina Navara|Navare]], [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]], Melille i drugih dijelova [[Afrika|Afrike]], uspjeli su ujediniti sav teritorij (osim Seute) pod jednom jedinom krunom, onoga što se danas zove kraljevina Španjolska. Kraljevi su vodili zajedničku vanjsku politiku obilleženu diplomacijom Ferdinanda Katoličkog, koja je osigurala hegemoniju Španjolske sljedećih nekoliko [[stoljeće|stoljeća]]. [[Otkriće Amerike]] [[1492.]] - iste godine kada je Rekonkvista konačno privedena kraju - označilo je novo poglavlje u povijesti Pirinejskog poluotoka i otvorilo je nove mogućnosti u [[Gospodarstvo|gospodarstvu]], znanosti i politici, stavljajući naglasak na prekooceansku ekspanziju koja će trajati nekoliko stoljeća. Katolički kraljevi su imali petoro djece, preko čijih brakova je [[Izabela I. Kastilijska|Izabela Katolička]] osigurala političku sigurnost Španjolske koja se tada smatrala velikom silom na političkom, kulturnom i vjerskom planu. * [[Izabela Aragonska i Kastilijska|Izabela od Aragona i Kastilije]] ''(Isabel de Aragón y Castilla)'', udana prvo za [[Alfonso Portugalski|Alfonsa od Portugala]], a potom i za [[Manuel I. Portugalski|Manuela I. od Portugala]]. * [[Juan Aragonski i Kastilijski|Juan od Aragona i Kastilije]] ''(Infante Juan de Aragón y Castilla)'', oženjen [[Margarita Austrijska|Margaritom od Austrije]], umro rano, godine [[1497.]] * [[Juana I. Kastilijska|Juana I. od Kastilije]] ''(Juana I de Castilla)'', pozanta u povijesti i kao Juana Luda, udala se za [[Filip I. Kastilijski|Filipa od Austrije]] (Filip Lijepi), koji je kasnije postao Filip I. od Kastilje, sina njemačkog cara, [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana I.]] * [[Marija Aragonska i Kastilijska|Marija od Aragona i Kastilje]] ''(María de Aragón y Castilla)'', udala se za [[Manuel I., kralj Portugala|Manuela I. od Portugala]] nakon što je njena sestra Izabela umrla. * [[Katarina Aragonska|Katarina od Aragona]] ''(Catalina de Aragón)'', udata za [[Henrik VIII.|Henrika VIII. od Engleske]]. [[Kategorija:Povijest Španjolske]] [[Kategorija:Teokrati]] s32j3v4vidxurxkszof8dswzptkb30h Radobilja 0 114852 7573846 7353406 2026-08-10T21:35:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 5; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573846 wikitext text/x-wiki '''Radobilja''' je [[Hrvati|starohrvatska]] [[župa]] (knežija) u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Nalazi se istočno od [[Poljica]], jugoistočno od [[Sinjska krajina|Sinjske krajine]], a zapadno od [[Imotska krajina|Imotske krajine]]. == Povijest == Spominje se u ispravama kao ''Comitatus Radobiglie'', kao parokija splitske biskupije. Prilikom osnivanja ove župe, kralj Ljudevit I. je selo Podgrađe 1358. izuzeo iz sastava Poljičke župe i skupa s dijelovima Cetinske i Imotske župe stvorio novu župu Radobilju. Zbog ratnih zasluga dao ju je na upravu braći [[Nenadići]]ma. Povelja opisuje granice župe.<ref name="dugirat-Jerčić">Priredio: Tonči Jerčić (Barbin): [https://www.dugirat.com/kultura/119-tradicija/23649-crtica-o-povijesti-poljica-s-fokusom-na-selo-podgrade ''Crtica o povijesti Poljica (s fokusom na selo Podgrađe)''], Izvori: don Juraj B. Marušić, Mate Gojsalić, Dugirat.com. 28. veljače 2017. Pristupljeno 14. studenoga 2017.</ref> U jednoj ispravi od 6. lipnja 1376., u parnici cetinskog kneza Ivana Nelipića s knezovima Vukcem i Ostojom Nenadićem, spominje se Podgrađe zbog nekog posjeda u župi Radobilji.<ref name="dugirat-Jerčić"/> Pred turska osvajanja, pripadala je staroj hrvatskoj kraljevini [[Bosna|Bosni]]. Ova knežija je onda obuhvaćala ova sela: [[Kreševo (Šestanovac)|Kreševo]], [[Katuni|Katune]], [[Kostanje]], [[Podgrađe]], [[Blato na Cetini]], [[Nova Sela]], [[Opanci|Opanke]], [[Žeževica|Žeževicu]], [[Kučiće]], [[Slime]], [[Svinišće]], [[Cista|Cistu]], [[Medov Dolac]], zapadni dio [[Grabovac|Grabovca]], [[Velebrdo]], [[Bast (Baška Voda)|Bast]], [[Baška Voda|Bašku Vodu]] i [[Brela]]. Bila je pod vlašću knezova iz plemenitaške kuće [[Nenadić]]a, pod čiju je vlast došlo [[Bobovac|Bobovačkom poveljom]] od [[3. travnja]] [[1382.]], ispravom kojom ju je kralj [[Tvrtko Kotromanić]] dodijelio Vukcu Nenadiću. Ovaj je dokument vjerojatno prepričana povelja kralja Ljudevita I. iz 1358. koju je poslije Zadarskog mira izdao braći Vukcu i Ostoji Nenadiću, formirajući župu Radobilju.<ref name="dugirat-Jerčić"/> Bosanski kralj Tvrtko I. za kralja se je okrunio 23. veljače 1377. i pod njegovu Humsku zemlju spadala je vjerojatno i Radobilja. Kralj Ljudevit I. umro je 11. rujna 1382. godine.<ref name="dugirat-Jerčić"/> Poslije [[Nenadići|Nenadića]], za upravitelje je imala kapetana Jurja Vučića, Pavla Spevančića te potom Stjepana Hercega. Kad se utvrđivala vlast bosanskih vladara od Tvrtka I. ( 1353-1391 ) i njegovih nasljednika, Radobilja postaje posjedom bosansko-humske vlastele [[Radivojevići|Radivojevića]] sudeći po povelji upitne autentičnosti.<ref name="Soldo-katuni.info">Josip Ante Soldo: [http://www.katuni.info/katuni/joomla/index.php?option=com_content&task=view&id=54&Itemid=1 ''Povijest Radobilje''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171114155136/http://www.katuni.info/katuni/joomla/index.php?option=com_content&task=view&id=54&Itemid=1 |date=14. studenoga 2017. }}, Katuni.info. Pristupljeno 14. studenoga 2017.</ref> 1394. je godine Žigmund po ugovoru dobio od Stjepana Dabiše zemlje Hrvatske i Dalmacije. [[Žigmund]] je zauzeće povjerio [[Nikola I. Gorjanski|Nikoli I. Gorjanskom]]. Ali, svoje pristaše diljem tih zemalja imali su i [[Stjepan Dabiša]] i [[Ladislav Napuljski]]. Sve je to prouzrokovalo nered.<ref name="Pivčević">[http://www.archive.org/stream/povijestpoljica00pive/povijestpoljica00pive_djvu.txt Archive.org] Ivan Pivčević: Povijest Poljica</ref> 29. listopada 1400. je zabilježeno da su Radobiljani zajedno s Poljičanima i Klišanima sudjelovali u pohodu Splićana na Trogir, a sve kao dio razmirica između pristaša Žigmunda, Ladislava Napuljskog i Stjepana Dabiše.<ref name="Pivčević"/> Bosanski je kralj Ostoja 1408. godine braći Radivojevićima i njihovim sinovima darovao Omiš s primorjem, gabelu (carinu) ispod Viseća, Zadvarje, Radobilju te vlast nad svim Vlasima između Neretve i Cetine, čime se očito razlikovalo staro hrvatsko stanovništvo od novoga, stočarskoga.<ref name="Soldo-katuni.info"/> Do smrti velikog vojvode Hrvoja 1416. Radobilja je pripadala bosanskom kraljestvu. Nakon toga gospodarem je njegov šurjak Ivan Nelipić. Po njegovoj smrti 1434. "comitat" mu preuzima zet [[Hanž Frankopan]], knez krčki,modruški, cetinski i kliški i ban Dalmacije i Hrvatske. Kad je Hanž umro 1436. supruga mu Katica je očevu baštinu morala predati [[Talovci]]ma i ovi krajevo dolaze pod vlast slavonskog bana [[Matko Talovac|Matka Talovca]], a brat mu [[Petar Talovac]] kao ban Dalmacije i Hrvatske preuzeo cetinsko kneštvo.<ref name="dugirat-Jerčić"/> 1439. godine umro je kralj Albert pa herceg Stjepan Vukčić Kosača napada posjede Petra Talovca. Do prije ožujka 1440. osvojio je područje od Drijeva - luke na Neretvi do Poljica. U igru uskoro ulaze Mlečani koji su na hercega zaratili i 1444. od njega osvojili Omiš i Poljica, ali Radobilju nisu zauzeli, nego je ostala u sustavu Humske zemlje. 1457. godine ubraja se među posjedima hercega Stjepana Vukčića Kosače. Osmanski osvajači sve su bili bliži i sve su bili izvjesniji njihovi upadi. Koncem jeseni 1465. radobiljska vlastela odlučila je promijeniti gospodara. Nisu bili zadovoljni vladanjem hercega Stjepana te su zatražili zaštitu Mletačke Republike od osmanskih osvajača. Mletačka uprava pokazala se lošom pa je dio vlastele zatražio zaštitu ugarskog kralja Matija. Nenadići, radobiljski knezovi, vodili su neku parnicu protiv Poljica. Datira iz 1468. godine. Sporili su se zbog sela Seoca, a iz isprave se vidi da je Podgrađe u sastavu Radobilje, a granica Poljica i Radobilje je kod vode Šezdan u Kostanju.<ref name="dugirat-Jerčić"/> 1469. je bila pograničnom hrvatskom županijom prema staroj hrvatskoj kraljevini Bosni. Kraljevina se je Hrvatska u ono doba dijelila na gornju i doljnju (''Croatiam inferiorem sue maiestatis, et Croatiam superiorem serenissimi imoeratoris''). Gornja Hrvatska zapremala je župe i oblasti od: Radobilja na Cetini do Otočca i Vrhovina pod Gvozdom; a doljnja Hrvatska dopirala je od: Brinja, Modruša i Drežnika do Kupe i Une, dok je Kraljevina Slavonija, dijelom hrvatske krune, ostala ograničena na zemlju između Drave i Save i dotično Kupe.<ref name="Klaić-archive">[http://www.archive.org/stream/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft_djvu.txt Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljeća</ref> Pod osmansku vlast pala je od 1473. do 1475. godine. Još 1473. držao ju je Žarko Vlatković, a već 1475. – 1477. bilježi se kao džemat. Poljica su još neko vrijeme bila slobodna pa je prekocetinski dio Radobilje, Podgrađe, pridružen Poljicima i tako je bilo do 1513. kad su Turci osvojili Poljica, a Radobilja je postala nahija u čijem je sastavu i selo Podgrađe. Nahija Radobilja pripadala je imotskom kadiluku. Neko je vrijeme bila u skradinskom kadiluku. Defter iz 1547. sadrži podatak da je Radobilja u sastavu Hercegovačkog sandžaka i da nahija Radobilja ima sela: Blato, Perković; Mahoje, Žeževica i Oštir Rog (Ostrog), Slime, Ostatnica (Ostojnica) i Podgrađe. Defter 1552. sadrži da su ova sela u nahiji Radobilji: Blato, Perković, Mahoje odnose se na Kreševo i Katune, a naziv Ostatnica na neki predjel pokraj Slimena i Podgrađa.<ref name="dugirat-Jerčić"/> Za doba turske vlasti, mijenjalo joj se je mjesto u upravnoj organizaciji, odnosno, bila je dijelom raznih sandžaka. [[26. lipnja]] 1570. Poljičani koji su zbog sudjelovanja na mletačkoj strani u mletačko-turskom ratu (ciparski rat) morali prebjeći pred turskom osvetom na mletački teritorij, pod vodstvom Janka Marijanovića s nekim senjskim uskocima krenuli su osvojiti tvrđavu Zadvarje, odakle su Turci čarkarili po okolici. Cilj nije bio zauzeti jaku tvrđavu, nego Turke izmamiti na otvoreno polje te ih ondje uništiti, što im je na kraju i uspjelo.<ref name="Pivčević"/> Nakon poraza turske flote u [[bitka kod Lepanta|bitci kod Lepanta]] dne 17. listo- pada 1571., odmetnula od njih Krajina (t.j. Radobilja) i 4. studenoga stupila pod mletačko okrilje. Janko Marijanović je pokušao osloboditi Klis, ali nije uspjelo. U isto vrijeme biskup Nikola Ugrinović, Poljičanin iz sela Dubrave, zašao je u obližnju Radobilju, pobunio ju i priveo ju je 5. rujna pod okrilje mletačko, u nadi da će se tako već jednom i Poljica osloboditi turskog jarma. Nije uspio, jer su Mlečani bili prisiljeni sklopiti dne 7. ožujka 1573. s Turcima mir, u kojem im otpustiše Cipar, a u Dalmacilji se imalo uspo staviti granice kako su bile prije rata, pa tako Poljica ostaše i nadalje pod Turčinom.<ref name="Pivčević"/> Kroz povijest Radobiljani su iseljavali, među ostalim kao i [[Poljička Republika|Poljičani]] u Split, demografski obnavljajući taj grad i pojačavajući mu hrvatski karakter. Rane doseobe u Split zabilježene su na predjelu Toča, između Lučca i Bačvica.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/120631 Starohrvatska prosvjeta, III. serija – svezak 38/2011., str. 11.] Tonči Burić: Perunovo brdo (monte Borun) – prilog poznavanju poganske slavenske toponimije u Kaštelima </ref> Od osmanske je vlasti oslobođena ([[Sinjski rat]]). Nakon što su Turci bili napali Sinj, trogirska Kaštela i Klis, 14. su lipnja [[1685.]] pošli na Radobilju radi zauzimanja Dvara (Zadvarja) te kula Poletnice, Avale i starih Dvara. Kršćanske su snage odolile napadima, a potom napale utaborene osmanske snage u utvrdama, razbile ih i natjerale ih u bijeg.<ref>Marko Perojević: [http://www.historiografija.hr/hz/1970/HZ_23-24_8_PEROJEVIC.pdf Odjek Bečkog rata na Makarskom primorju i u Hercegovini (1683-1723)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924030558/http://www.historiografija.hr/hz/1970/HZ_23-24_8_PEROJEVIC.pdf |date=24. rujna 2015. }}, [[Historijski zbornik]],</ref> Nakon oslobođenja od Turaka, župu je obišao nadbiskup [[Stjepan II. Cupilli|Stjepan Cupilli]] [[1711.]], opisavši granice ove župe, navevši kao sjevernu među Čerinpolje i Lovacbunar, brdo Pečun, onda kao istočnu među [[Tijarica|Tijaricu]] i [[Veliki Svib]].<ref name="Dobranje">[http://www.dobranje.hr/dobranje/Zupa1.aspx Dobranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816223011/http://www.dobranje.hr/Dobranje/Zupa1.aspx |date=16. kolovoza 2011. }} Župa sv. Ivana Krstitelja</ref> Kao pripadajuća sela ovoj župi navedena su: [[Katuni]], [[Kreševo]], [[Blato]], [[Žeževica]], [[Grabovac]], [[Cista]] (i [[Cista Velika]] i [[Cista Provo]]) i [[Nova Sela]]. Kasnije biskupske posjete su potvrdile i crkveno-upravnu povezanost [[Svib]]a s Radobiljom te [[Dobranje (Cista Provo)|Dobranja]].<ref name="Dobranje"/> U to vrijeme je narastao utjecaj plemenitaške kuće [[Deškovići|Deškovića]] iz Omiša. Crkveno je Radobilja pripadala istom [[dekanat]]u kao i [[Poljička Republika|Poljica]]. U tim su krajevima snažno djelovali svećenici [[glagoljaši]]. U prvoj polovici 17. st. je u Cisti došlo do prvog stupnja odvajanja od Radobilje. Iako je još bila dijelom te velike župe, u Cisti je već bio kapelan koji je u njoj boravio i službovao, neovisno o Radobilji.<ref name="Cista Velika">[http://www.cistavelika.com/index/index.php?option=com_content&view=article&id=137&Itemid=96 Cista Velika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250123140437/http://www.cistavelika.com/index/index.php?option=com_content&view=article&id=137&Itemid=96 |date=23. siječnja 2025. }} Župa Cista Velika</ref> Vizitacija iz [[1718.]] nadbiskupa Stjepana Cupillija navodi ova sela kao dijelom ove župe: Katune, Kreševo, Blato, Žeževicu, Grabovac, Cistu i Nova Sela. [[1754.]] se izričito u crkvenim papirima biskupa [[Pacifik Bizza|Pacifika Bizze]] naglašava da su Kreševo i Katuni glavna sela u župi Radobilji, a da su u župi još Blato, Nova Sela, Cistu, Dobranje i Svib.<ref name="Dobranje"/> [[1825.]] se Cista dodatno odvaja, iako je i dalje pod Radobiljom - mjesto vodi svoje odvojene matice.<ref name="Cista Velika"/> [[1845.]] se Cista odvaja od Radobilje (matice je imala Cista odvojeno već od 1825.).<ref name="Cista Velika"/> [[1849.]] preorganizacijom župa u splitsko-makarskoj nadbiskupiji (''Organski dekret''), Dobranje se odvaja od Radobilje i poveziva s [[Aržano]]m.<ref name="Dobranje"/> Sve do [[1868.]], u ovoj župi su se crkvene knjige pisale [[arvatica|arvaticom]], hrvatskom ćirilicom.<ref>[http://www.dobranje.hr/dobranje/Slike/popis-dobranje1727.jpg Povijest sela Dobranja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140820185603/http://www.dobranje.hr/dobranje/Slike/popis-dobranje1727.jpg |date=20. kolovoza 2014. }} Popis 1727.</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dobranje.hr/dobranje/Povijest1.aspx |title=Povijest sela Dobranja |archive-url=https://web.archive.org/web/20110816213934/http://www.dobranje.hr/Dobranje/Povijest1.aspx |archive-date=16. kolovoza 2011. |access-date=18. listopada 2011.}}</ref> Pred prvi svjetski rat, na prostoru današnje Radobilje formiralo se općinu Krajina, koja je obuhvaćala sela Katune, [[Blato na Cetini]], Šestanovac, Kreševo, Nova Sela, [[Opanci|Opanke]], [[Slime]], Žeževicu Donju (t.j. [[Zadvarje]]) i Žeževicu Gornju. U drugome svjetskom ratu je nakon partizanskog zauzimanja Zadvarja i okolice od lokalaca 24. kolovoza 1943. stvorena [[Krajiška partizanska četa]] koja je djelovala do rasformiranja 13. listopada 1943. godine.<ref name="Velić, Petrić">Miroslav Velić, Ante V. Petrić: [http://znaci.org/00003/7xx.php?bk=794 ''Mosorski partizanski odred''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022133204/https://znaci.org/00003/7xx.php?bk=794 |date=22. listopada 2022. }} znaci.org</ref>{{is|196. - 197.}} Danas župu Radobilju čini samo župa Katuni-Kreševo. Radobilji nije granica rijeka Cetina. Otkako je 1357. ili malo kasnije iz sastava župe Poljica izuzeto selo [[Podgrađe]] i pripojeno tada zasnovanoj župi Radobilja, dio je tog predjela ostao u Katunima i Kreševu. Radobilja se prostire i preko Cetine, odnosno sela Kreševo i Katuni. Dobar dio terena s desne t.j. južne strane Cetine pripada Kreševu. Ondje se i danas nalaze ruševine Kovačevića kuća. Dalje prema istoku je katunski teren. Međa od zida koja dijeli Radobilju od Poljica vidljiva je i danas. Zid je u dobrom stanju. Smješten je 50 metara sjeverno od autoceste kralja Tomislava. == Kultura == *KUD Radobilja i udruga [[ganga]]ša Radobilja<ref>[http://uz-gangu-i-bukaru.com/content/udruga-gangasa-radobilja Uz gangu i bukaru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131022074805/http://www.uz-gangu-i-bukaru.com/content/udruga-gangasa-radobilja |date=22. listopada 2013. }} Udruga gangaša Radobilja</ref> *Udruga stražara Gospodinova groba == Poginuli hrvatski branitelji iz ove župe == Popis prema:<ref>{{Citiranje weba |url=http://prubic.tripod.com/pages/povijest.htm |title=Povijest župe Radobilje |access-date=31. kolovoza 2007. |archive-date=22. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071022070201/http://prubic.tripod.com/pages/povijest.htm |url-status=dead }}</ref> * Robert Lesandrić (29. lipnja 1969. – 2. ožujka 1993.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://141brigada-hv.eu/?attachment_id=363 |title=Udruga veterana i prijatelja 141. brigade HV |access-date=16. rujna 2014. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306082050/https://www.youtube.com/player_api |url-status=dead }}</ref> * Tonči Marušić (1960. – 1993.) * Ivan Družić (1956. – 1995.) * Mijo Balić (1953. – 1991.) * Božo Merčep (1952. – 1991.) * Ante Merčep (1969. – 1995.) * Ivan Rubić (1949. – 1995.) * Marko Ribičić (1951. – 1991.) * Ivan Nejašmić (1944. – 1991.) == Literatura o Radobilji == O Radobilji su pisali:<ref>{{Citiranje weba |url=http://prubic.tripod.com/pages/literatura.htm |title=Literatura |access-date=21. kolovoza 2012. |archive-date=7. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120207084147/http://prubic.tripod.com/pages/literatura.htm |url-status=dead }}</ref> *[[Ante Laušić]]: Naselja i povijest stanovništva općine Šestanovac *[[Jozo Laušić]]: Župa Radobilja - živuća povijest *fra [[Josip Ante Soldo]]: Župa Radobilja", Omiš, 1970. *[[Matko Marušić]]: Živjeti u župi Radobilji (tekstovi objavljeni u župnom listu Radobilji od 2000. – 2004.), Zagreb, 2007. *Hrvatska radiotelevizija snimila je dokumentarni film o župi Radobilji, redatelja [[Dominik Zen|Dominika Zena]], snimatelja [[Šime Strikoman]]a.<ref>[http://strikoman.chez.com/tv.htm Šime Strikoman HFS] </ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.radobilja.hr Župa uznesenja BDM, Katuni-Kreševo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927162137/http://www.radobilja.hr/ |date=27. rujna 2007. }} *[http://www.dobranje.com/Dobranje/Polozaj1.aspx Zemljopisni položaj Dobranja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070819033606/http://www.dobranje.com/Dobranje/Polozaj1.aspx |date=19. kolovoza 2007. }} Zemljovid prikaziva i Poljica i Radobilju *[http://www.members.tripod.com/~prubic/pages/indexhr.htm Časopis "Radobilja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040723045313/http://www.members.tripod.com/~prubic/pages/indexhr.htm |date=23. srpnja 2004. }} *[http://www.radobilja.hr/gangasi.html Udruga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927162131/http://www.radobilja.hr/gangasi.html |date=27. rujna 2007. }} Udruga pjevača gangaša zupe Katuni-Kreševo Radobilja *[http://prubic.tripod.com/ Katuni - Radobilja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041115141344/http://prubic.tripod.com/ |date=15. studenoga 2004. }} *[http://prubic.tripod.com/pages/povijest.htm Povijest župe Radobilje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022070201/http://prubic.tripod.com/pages/povijest.htm |date=22. listopada 2007. }} *[http://www.katuni.info/katuni/joomla/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=25&Itemid=51 Udruga Radobiljski vrisak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130115080442/http://www.katuni.info/katuni/joomla/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=25&Itemid=51 |date=15. siječnja 2013. }} O župi Radobilji (župi Kreševo-Katuni): naselja, prezimena, flora, fauna, zemljopis *[http://www.katuni.info/katuni/joomla/index.php?option=com_content&task=view&id=80&Itemid=53 Udruga Radobiljski vrisak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304215804/http://www.katuni.info/katuni/joomla/index.php?option=com_content&task=view&id=80&Itemid=53 |date=4. ožujka 2016. }} Petar Merčep: Povijest župe *[https://www.youtube.com/watch?v=r5qNf4P8gCw Dokumentarni film Župa Radobilja], Kanal Šime Strikomana, snimatelja dokumentarnog filma. Zemljovid župe je na 2:13 [[Kategorija:Starohrvatske županije]] [[Kategorija:Splitsko-dalmatinska županija]] 2iqehwdv4ela8odsbiovbe827f76c4b Ramenonošci 0 121120 7573867 7445377 2026-08-10T22:29:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573867 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Brachiopoda | status = [[Kambrij]] - recentni | slika =Liospiriferina_rostrata_Noir.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''Spiriferina rostrata'' | regnum = [[Životinje|Animalia]] | subregnum = [[Mnogostaničari|Metazoa]] | superphylum = [[Lophotrochozoa]] | phylum = '''Brachiopoda''' | phylum_autorstvo = [[André Marie Constant Duméril|Duméril]], 1806. | razdioba_stupanj = [[Potkoljeno|Potkoljena]] | razdioba = *[[Linguliformea]] *[[Craniiformea]] *[[Rhynchonelliformea]] }} '''Ramenonošci''' (Brachiopoda) su [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] [[životinje|životinja]] koje žive isključivo u [[more|moru]]. To su [[bilateralne životinje]] s dvostranom ljušturom, i izgledom jako podsjećaju na [[školjkaši|školjke]], pa ih se sve do početka 19. stoljeća smatralo školjkama iako se od njih razlikuju čitavom organizacijom kao i [[simetrija|simetrijom]]. Za razliku od školjki čije ljušture imaju lijevu i desnu polovicu, ljuštura ramenonožaca se, prema građi tijela, dijeli na gornju i donju, odnosno leđnu i trbušnu, pri čemu je trbušni dio ljušture uglavnom veći. Trbušni dio ljušture na vrhu je [[kljun]]asto zavijen. Kroz taj zavoj izlazi [[mišić]]no stopalo kojim se životinja drži za podlogu ([[sjedilački organizam]]). Na suprotnoj, usnoj strani, imaju dvije tako zvane "kosturne ručice" (dva zavojita "ramena", po čemu su dobili ime). Obje su prekrivene sitnim trepetljikama, kojima stvara strujanje vode u kojoj je hrana i [[kisik]] prema [[usta|usnom]] otvoru. Ramenonošci su pravi predstavnici [[filtrator]]a, koji žive sjedačkim životom i iz vode filtriraju hranu. [[Hrana]] su im uglavnom jednostanične životinje. Ne stvaraju [[kolonija (biologija)|kolonije]], žive solitarno, no često u većim skupinama. Osim jednog [[Rod (taksonomija)|rod]]a, sve druge vrste su [[dvospolac|razdvojenih spolova]] i razmnožavaju se spolno, a oplodnja se odvija u vodi. Danas ovo koljeno ima 396 [[vrsta]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://paleopolis.rediris.es/brachiopoda_database/list.html |title=Brachiopoda Database |access-date=19. siječnja 2017. |archive-date=2. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170202015550/http://paleopolis.rediris.es/brachiopoda_database/list.html |url-status=dead }}</ref> koje sve žive samo u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]], pa tako i u [[Jadran]]u, kao živi fosili koji su ostali nepromijenjeni 400 milijuna godina. Neke od vrsta su Tethyrhynchia mediterranea, Argyrotheca cistellula i Megerlia truncata koje pretežito nalazimo u morskim špiljama i prolazima.<ref>[http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100316/dzzp201003161354460.pdf] | Morska staništa - Državni zavod za zaštitu prirode</ref> U ranijim geološkim razdobljima to je bilo vrstama vrlo brojno koljeno. Danas veličina njihove ljušture ne prelazi 5&nbsp;cm, no među fosilnim vrstama ima ih i do 30&nbsp;cm. Najčešći su na dubinama između 10 i 50 metara, ali mnoge vrste su dubokomorske. ==Literatura== * Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb {{ISBN|978-953-6036-39-4}} == Bilješke == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Brachiopoda|Ramenonošci}} {{Wikivrste|Brachiopoda|Ramenonošcima}} *[http://www.ucmp.berkeley.edu/brachiopoda/brachiopoda.html UC-Berkeley Museum of Paleontology] * [http://www.palaeos.com/Invertebrates/Lophotrochozoa/Brachiopoda/E0A0E0Brachiopoda.htm Palaeos Brachiopoda] *[http://paleopolis.rediris.es/BrachNet/ BrachNet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061002001414/http://paleopolis.rediris.es/BrachNet/ |date=2. listopada 2006. }} *[http://www.kgs.ku.edu/Extension/fossils/brachiopod.html Information from the Kansas Geological Survey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705173419/http://www.kgs.ku.edu/Extension/fossils/brachiopod.html |date=5. srpnja 2008. }} *[http://perso.wanadoo.fr/jean-ours.filippi/brach/anglais/poursavoirplusang22.html site of R.Filippi] *[http://paleopolis.rediris.es/Brachiopod_database/ Brachiopoda World Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070528054037/http://paleopolis.rediris.es/Brachiopod_database/ |date=28. svibnja 2007. }} [[Kategorija:Lophotrochozoa]] jx37ydki2mqa1o7tbjhzp1znsne5zqr Durmitor 0 122539 7573662 7112477 2026-08-10T17:15:57Z Argo Navis 852 7573662 wikitext text/x-wiki {{dz|[[P/B Durmitor]]|brod}} {{nacionalni park | naziv = Nacionalni park Durmitor | izvorni naziv = | slika = Tara River Canyon.jpg | slika_opis = Kanjon [[Tara|Tare]], najveći [[klanac]] u Europi | koordinate = {{Coord|43|08|45|N|19|03|16|E|display=inline,title|type:landmark}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Crna Gora | pushpin_label = {{nowrap|NP Durmitor}} | lokacija = | sjedište = | površina = 39.000 ha | dz = CG | najbliži grad = [[Žabljak]] | utemeljen = [[1952.]] | broj posjetitelja = | službena stranica = [http://www.nparkovi.me Službene stranice Nacionalnog parka Durmitor] | zaštita = {{UNESCO – svjetska baština|embed=yes |ime mjesta = Nacionalni park Durmitor |slika = Durmitor - near Minin bogaz.jpg |godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje) prošireno 2005.</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, x |ugroženost = ne |dossier = 100 |država = {{Z+X|CG}} }} }} '''Durmitor''' je [[planina]] i [[nacionalni parkovi Crne Gore|nacionalni park]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Predjeli Durmitora, po ljepoti i neokrnjenosti rijetko i autentično djelo prirode, proglašeni su [[nacionalni park|nacionalnim parkom]] [[1952.]] godine. Smješten na sjeverozapadu Crne Gore, park obuhvaća osnovni masiv Durmitora s kanjonima [[Tara|Tare]], [[Draga (Durmitor, Crna Gora)|Drage]] i [[Sušica (rijeka u Crnoj Gori)|Sušice]] i gornji dio kanjonske doline [[Piva|Komarnice]], zauzimajući površinu od 39 000 ha. Sva raskoš prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, prevladala je da se nacionalni park Durmitor uvrsti u popis Svjetske kulturne i prirodne baštine, odlukom Međunarodnog odbora za Svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, u [[Pariz]]u [[1980.]] godine, dok je rijeka Tara i njena kanjonska dolina, [[UNESCO]]-ovim programom ''Čovjek i biosfera'' [[1977.]] godine uvrštena u svjetske ekološke [[rezervat biosfere|rezervate biosfere]] (površine 32.000 ha). == Odlike == Osnovna odlika [[reljef]]a durmitorskog područja jest prostrana [[visoravan]] na 1500 metara nadmorske visine, koju presjecaju duboke [[kanjon]]ske doline i s koje se uzdižu impozantni planinski vrhovi, od kojih je 48 s preko 2000 metara nadmorske visine i među njima najviši [[Bobotov kuk]] s 2523 m. Ljepoti durmitorskog masiva posebnu draž daje 18 ledničkih jezera, nazvanih gorske oči, na visinama iznad 1500 m. Najveće i najatraktivnije je [[Crno jezero (Crna Gora)|Crno jezero]]. Veličanstvenosti pejzaža doprinose, osim ljepote jezerskog bazena i blistave vodene površine, prostrani šumski predio koji ga okružuje i vrh [[Međed]]a, gorostasno uzdignut nad njim. Udaljeno je 2 km od planinskog gradića [[Žabljak (Crna Gora)|Žabljaka]], zimskog turističkog centra Crne Gore. Među najljepšim ukrasima parka su i bistre, silovite rijeke koje su ovom području podarile razne kanjonske doline. Posebno impresionira rijeka [[Tara]], kako ljepotom i pokretom svojih voda, tako i dubinom (1300 m) i pejzažem kanjona koji je najveći u Europi, te poslije [[Grand Canyon]]a u [[SAD]]-u, drugi u svijetu. Durmitorski nacionalni park obiluje značajnim brojem spomenika kulture od [[antika|antičkog]] razdoblja do najnovijeg doba. Najkarakterističniji su srednjovjekovni spomenici: razvaline gradova i utvrđenja, mostovi i karaule, nekropole i samostanski kompleksi u dolini rijeke Tare. == Bioraznolikost == Po bogastvu [[biljke|flore]] i [[životinje|faune]], složenosti [[ekosustav]]a, zastupljenosti preko 1 300 vrsta vaskularnih biljaka, što predstavlja izuzetnu koncentraciju s velikim brojem endemičnih i reliktnih vrsta, Durmitor predstavlja izuzetnu prirodnu vrijednost i trajno nadahnuće znanstvenika i ljubitelja [[priroda|prirode]]. Vegetacijske zone Durmitora čine listopadna i zimzelena šuma, te podalpska zona. Od 37 [[endem]]skih vrsta biljaka šest ih se može naći samo na Durmitoru. U parku se također nalazi jedna od posljednjih nedirnutih šuma [[Crni bor|crnog bora]], i to na tlu na kojemu obično raste grmovito bilje. U Tari i njenim pritokama se nalazi veliki broj lososa, a u šumama se mogu naći: [[smeđi medvjed]], [[vuk]], [[divlja svinja]], [[divlja mačka]], [[divokoza]], više vrsta [[orlovi|orlova]], [[tetrijeb]]a i [[jarebica]]. == Galerija == <gallery mode="packed"> Slika:Durmitor Massif Montenegro.JPG|Durmitor sa zapada Slika:Bobotov Kuk.jpg|[[Bobotov kuk]] Slika:Durmitor - Crno jezero.jpg|[[Crno jezero (Crna Gora)|Crno jezero]] Slika:Durmitor - Mali meded and Crno jezero.jpg|Mali i Veliki Međed Slika:Durmitor - Obla glava.jpg|Obla glava </gallery> == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://www.nparkovi.cg.yu/NP%20Durmitor.htm Službene stranice Nacionalnog parka Durmitor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218055724/http://www.nparkovi.cg.yu/NP%20Durmitor.htm |date=18. veljače 2009. }} * [http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=189:unesco-durmitor-national-park&catid=59:the-republic-of-montenegro&Itemid=96&lang=hr UNESCO - Nacionalni park Durmitor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212045739/http://adriaticeuroregion.info/index.php?option=com_content&view=article&id=189%3Aunesco-durmitor-national-park&catid=59%3Athe-republic-of-montenegro&Itemid=96&lang=hr |date=12. veljače 2021. }} {{GLAVNIRASPORED:Durmitor, nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Crnoj Gori|Durmitor]] [[Kategorija:Svjetska baština u Europi]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u Europi]] 2jmxr8mx7682a6ljwgu1y4zddjjppv4 Pustolovine Sherlocka Holmesa (televizijska serija) 0 123462 7573743 7335529 2026-08-10T18:29:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573743 wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = #C6C9FF | ime_serije = Pustolovine Sherlocka Holmesa | orig_naslov = The Adventures of Sherlock Holmes | slika = Jeremy Brett.jpg | veličina = 245px | natpis_pod_slikom = [[Jeremy Brett]] kao [[Sherlock Holmes]] | format_serije = [[kriminalistički]] | trajanje_epizode = 50 do 120 min | autor = [[Michael Cox]] | glumci = [[Jeremy Brett]]<br>[[David Burke]]<br>[[Edward Hardwicke]]<br>[[Eric Porter]]<br>[[Rosalie Williams]] | država = {{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | tv_kuća = [[ITV1|ITV]] | u_hrv = [[HRT]] | početak_serije = [[24. travnja]] [[1984.]] | kraj_serije = [[11. travnja]] [[1994.]] | broj_sezona = 9 | broj_epizoda =41 | imdb_id = 0086661}} '''''Pustolovine Sherlocka Holmesa''''' ([[engleski]] ''The Adventures of Sherlock Holmes'') je naziv dan adaptaciji priča o [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]] koje je napravila [[Granada Television]] između [[1984.]] i [[1994.]], a prve dvije sezone serijala su i nosile naziv ''Pustolovine Sherlocka Holmesa''. Serija je originalno prikazivana na britanskom [[ITV]]-u, a [[Jeremy Brett]] je igrao ulogu slavnog detektiva. Danas se Brettova interpretacija Holmesa smatra krajnjom scenskom verzijom, ujedno i najrealnijom i najvjerodostojnijom, detektiva, ali ta tema je još uvijek pod diskusijom. Holmesov prijatelj i suradnik [[Dr. John H. Watson|doktor John Hamish Watson]], koji je portretiran kao tipični pomoćnik kakvoga je Holmes želio, je u ''Pustolovinama'' igran od strane [[David Burke|Davida Burkea]], no on je otišao iz serije kako bi mogao provesti više vremena sa svojim sinom i suprugom. Burke je kao svoju zamjenu predložio glumca [[Edward Hardwicke|Edwarda Hardwickea]], koji je tumačio Watsona od Burkeova odlaska do kraja serijala. ==O seriji== Producent serije je isprva bio [[Michael Cox]], da bi ga kasnije zamijenila [[June Wyndham Davies]]. Scenarij za većinu epizoda napisao je [[John Hawkesworth]]. Ostali scenaristi su Jeremy Paul, T. R. Bowen i Alan Plater. Istovijetna replika Baker Streeta 221B je napravljena u Granadinom studiju u ulici Quay u [[Manchester]]u. Studio je kasnije postao turistička atrakcija, ali je zatvoren [[1999.]] Pored Bretta, Burkea i Hardwickea, stalnu glumačku ekipu su sačinjavali [[Rosalie Williams]] kao [[gđa. Hudson]] i [[Colin Jeavons]] kao [[inspektor Lestrade]] iz [[Scotland Yard]]a. [[Charles Gray]] je nekoliko puta glumio Holmesovog brata [[Mycroft Holmes|Mycrofta]], dok je [[Eric Porter]] igrao Holmesovog životnog neprijatelja [[profesor Moriarty|profesora Moriartyja]]. U seriji je adaptirana 41 od 60 priča o Holmesu koje je napisao [[Sir Arthur Conan Doyle]]. Snimljeno je preko 36 sati materijala i pet specijalnih cijelovečernjih epizoda. Snimanje serije je prekinuto poslije smrti Jeremyja Bretta od srčanog udara [[1995.]] god. ==Epizode== * '''''[[Pustolovine Sherlocka Holmesa]]''''' '''1984.''' #''[[Skandal u Češkoj]]'' &mdash; [[24. travnja]] 1984. #''[[Likovi plesača]]'' &mdash; [[1. svibnja]] 1984. #''[[Pomorski sporazum]]'' &mdash; [[8. svibnja]] 1984. #''[[Usamljeni biciklist]]'' &mdash; [[15. svibnja]] 1984. #''[[Nakaza (Sherlock Holmes)|Nakaza]]'' &mdash; [[22. svibnja]] 1984. #''[[Šarena uzica]]'' &mdash; [[29. svibnja]] 1984. #''[[Plavi dragulj]]'' &mdash; [[5. lipnja]] 1984. '''1985.''' #''[[Bakrene bukve]]'' &mdash; [[25. kolovoza]] 1985. #''[[Grčki prevoditelj]]'' &mdash; [[1. rujna]] 1985. #''[[Norwoodski graditelj]]'' &mdash; [[8. rujna]] 1985. #''[[Pacijent-stanar]]'' &mdash; [[15. rujna]] 1985. #''[[Savez riđokosih]]'' &mdash; [[22. rujna]] 1985. #''[[Posljednji problem]]'' &mdash; [[29. rujna]] 1985. <br> * '''''[[Povratak Sherlocka Holmesa]]''''' '''1986.''' #''[[Avantura nenastanjene kuće]]'' &mdash; [[9. srpnja]] 1986. #''[[Opatski majur]]'' &mdash; [[16. srpnja]] 1986. #''[[Musgraveski ritual]]'' &mdash; [[23. srpnja]] 1986. #''[[Druga mrlja]]'' &mdash; [[30. srpnja]] 1986. #''[[Čovjek s iskrivljenom usnom]]'' &mdash; [[6. kolovoza]] 1986. #''[[Muška katolička crkva]]'' &mdash; [[13. kolovoza]] 1986. #''[[Šest Napoleona]]'' &mdash; [[20. kolovoza]] 1986. '''1987.''' #''[[Znak četvorice]]'' &mdash; [[29. prosinca]] 1987. (cijelovečernja epizoda). '''1988.''' #''[[Đavolje stopalo]]'' &mdash; [[6. travnja]] 1988. #''[[Srebreni plamen]]'' &mdash; [[13. travnja]] 1988. #''Wisteria Lodge'' &mdash; [[20. travnja]] 1988. #''The Bruce-Partington Plans'' &mdash; [[27. travnja]] 1988. #''[[Baskervilski pas]]'' &mdash; [[31. kolovoza]] 1988. (cijelovečernja epizoda). <br> *'''''[[Knjiga slučajeva Sherlocka Holmesa]]''''' '''1991.''' #''[[Nestanak Lady Frances Carfax]]'' &mdash; [[21. veljače]] 1991. #''[[Problem Thorskog mostae]]'' &mdash; [[28. veljače]] 1991. #''Shoscombe Old Place'' &mdash; [[7. ožujka]] 1991. #''[[Boskomska dolina]]'' &mdash; [[14. ožujka]] 1991. #''The Illustrious Client'' &mdash; [[21. ožujka]] 1991. #''The Creeping Man'' &mdash; [[28. ožujka]] 1991. '''1992.''' #''Vrhunski ucjenjivač'' &mdash; [[2. siječnja]] 1992. (cijelovečernja epizoda; prema priči ''[[Pustolovina Charlesa Augustusa Milvertona]]''). '''1993.''' #''Posljednji vampir'' &mdash; [[27. siječnja]] 1993. (cijelovečernja epizoda; prema priči ''[[Vampir iz Sussexa]]''). #''Pogodni prosac'' &mdash; [[10. veljače|10.]] i [[17. veljače]] 1993. (dvodijelna epizoda, nekad prikazivana i kao jedna cijelovečernja epizoda. Prema priči ''[[Plemeniti prosac]]''). <br> *'''''[[Memoari Sherlocka Holmesa]]''''' '''1994.''' #''The Three Gables'' &mdash; [[7. ožujka]] 1994. #''[[Umirući detektiv]]'' &mdash; [[14. ožujka]] 1994. #''The Golden Pince-Nez'' &mdash; [[21. ožujka]] 1994. (Edward Hardwicke nije tumačio Watsona, jer je dovršavao drugi film. Umjesto njega, Charles Gray je nastupio Mycroft Holmes, zamijenivši Watsona u priči). #''[[Crveni krug]]'' &mdash; [[28. ožujka]] 1994. #''The Mazarin Stone'' &mdash; [[4. travnja]] 1994. (Sadrži materijale iz priče ''The Adventure of the Three Garridebs''. Jeremy Brett nastupa samo u kameo ulozi kao Holmes zbog lošeg zdravljah. Umjesto njega, Charles Gray se ponovno pojavljuje kao Mycroft Holmes). #''[[Kartonska kutija]]'' &mdash; [[11. travnja]] 1994. ==Vanjske poveznice== *{{imdb naslov|id=0086661|naslov=Pustolovine Sherlocka Holmesa}} *[http://www.tv.com/sherlock-holmes-1984/show/6802/summary.html ''The Adventures of Sherlock Holmes''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080125003105/http://www.tv.com/sherlock-holmes-1984/show/6802/summary.html |date=25. siječnja 2008. }} at TV.com *[http://www.dunwich.org/tv/sherlock/junewynd.html Interview with producer June Wyndham Davies] *[http://newcritics.com/blog1/2007/03/16/a-reason-to-go-on-living/ A Reason to Go On Living: Jeremy Brett's Holmes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927074642/http://newcritics.com/blog1/2007/03/16/a-reason-to-go-on-living/ |date=27. rujna 2007. }} [[Kategorija:Britanske serije]] [[Kategorija:Kriminalističke serije]] oatgy7znr5zf2f5jwlgj57u5q55fiok Raški rudar 0 129920 7573898 6890426 2026-08-11T00:32:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573898 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Raški_rudar.jpg|mini|250px|Raški rudar - glasilo Istarskih ugljenokopa u Labinu.]] ''' Raški rudar ''' glasilo [[Istarski ugljenokopi|Istarskih ugljenokopa]], počeo je izlaziti u [[Labin]]u [[7. studenog]] [[1947.]] godine. U to vrijeme bio je jedan od prvih tvorničkih listova u tadašnjoj Jugoslaviji. Na njegovim stranicama ostala su zabilježena ne samo zbivanja u i oko Istarskih ugljenokopa, nego gotovo i svi važniji događaji iz političkog, gospodarskog, kulturnog i športskog življenja na [[Labinština|Labinštini]]. Tijekom 50 godina izlaženja list labinskih [[rudar]]<nowiki/>a bio je [[kronika|kroničar]] jednog vremena i življenja s [[rudnik]]<nowiki/>om. Skoro dva desetljeća izlazio je kao tjednik, a zadnjih godina jednom mjesečno. Prvi urednik Raškog rudara bio je [[Šanto Kranjac]]. Počevši od [[1989.]] pa do zatvaranja posljednjeg ugljenokopa u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] godine [[2000.]] Raški rudar i druga rudarska informativna glasila uređivao je [[Marino Fonović]]. == Vanjske poveznice == * [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999KAT-NOVINSTVO&lok=&zbi=&sqlx=N00127 "Raški rudar" glavni i odgovorni urednik Marino Fonović, digitalizirani brojevi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240313091351/https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999KAT-NOVINSTVO&lok=&zbi=&sqlx=N00127 |date=13. ožujka 2024. }} [[Kategorija:Hrvatske lokalne novine]] [[Kategorija:Hrvatski tjednici]] [[Kategorija:Labin]] [[Kategorija:Rudarstvo]] dmcdjkpoodqae0u412xewyqost2c00t Aralsko jezero 0 132962 7574081 7488148 2026-08-11T10:10:22Z Folkekirken256 330840 /* Trenutno stanje */ Typo 7574081 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Aralsko jezero | izvorno_ime = | ime_genitiv = | slika = Aral Sea 1989-2008.jpg | slika_opis = Aralsko jezero iz satelita 1989. i 2008. godine | lokacija = [[centralna Azija]] | koordinate = {{Coord|45|||N|60|||E|display=inline,title}}<!-- {{Coord|43|30|0|N|16|30|0|E|display=inline,title}} --> | koordinate_ref = | pushpin_map = Kazahstan | iso-regija = | površina = | zapremina = | dubina = | visina = | širina = | dužina = | vrsta = | pritok = [[Amu-Darja]], [[Sir-Darja]] | ulijeva = | države = {{plainlist| * {{Z+X|KAZ}} * {{Z+X|UZB}}}} | obalni_gradovi = | slika_karta = | opis_karte = }} '''Aralsko jezero''' (na kazahstanskom: Арал теңізі, na uzbekistanskom: Orol dengizi, Орол денгизи, na karakalpačkom: Aral ten'izi, Арал теңизи, na ruskom: Аральское море) se nalazi u [[Srednja Azija|središnjoj Aziji]], između [[Kazahstan]]a na sjeveru i [[Karakalpakstan]]a, regiji [[Uzbekistan]]a, na jugu. Grubo prevedeno na hrvatski jezik znači „More otoka“ zbog više od 1500 postojanih otoka koji izviruju iz vode. [[Datoteka:Aral map.png|lijevo|mini|Aralsko jezero]] Nekad četvrto svjetsko najveće kopneno jezero s površinom od 68.000 km<sup>2</sup>, Aralsko jezero se smanjuje u golemoj količini od 60-ih godina 20. stoljeća, nakon što su rijeke [[Amu-Darja]] i [[Sir-Darja]], kao rijeke koje ga natapaju, postale dijelom [[melioracija|melioracijskog]] projekta [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Do 2004. godine jezero se smanjilo na 25% početne površine, što je uvećalo [[salinitet]] za čak pet puta i uništilo većinu flore i faune u tom području. Do [[2007.]] godine jezero se smanjilo na 10% izvorne veličine, tako da se pretvorilo u tri manja, odvojena jezera, od kojih su dva prezasićena solju da bi u njima živjele [[Riba|ribe]]. Uz nekad obećavajuću ribolovnu industriju koja je ubrzo propala, propali su i mnogi [[grad]]ovi i sela koja su bila na prijašnjoj granici jezera. Današnje područje oko jezera prepuno je tzv. „Groblja brodova“. Prekomjerno isušivanje također je utjecalo i na ekonomiju ostavljajući iza sebe nezaposlenost i glad mjesnog stanovništva. Tijek isušivanja jezera: 68.000 km<sup>2</sup> (1960.), 28.687 km<sup>2</sup> (1998.), 17.160 km<sup>2</sup> (2004.). [[Datoteka:AralShip.jpg|mini|Napušteni brod]] Aralsko jezero je također i zagađeno, od zagađenja većina otpada na [[testiranje nuklearnog oružja]], industrijskih projekata, [[Pesticidi|pesticida]] i ostalog otpada bačenog u rijeke (otpadne vode iz gradova). Naleti vjetra ispunjeni solju koja je bila unutar jezera šteti zemlji u okolini čime je onemogućen razvoj bilo kakvog oblika biljnog pokrova – dovelo je do neplodnosti zemlje. Ono također šteti zdravlju mjesnog stanovništva i pridonosi razvoju mnogih bolesti. Isušivanje jezera je nepovratno utjecalo na klimatske promjene pri čemu su ljeta vruća i suša, a zime hladnije i duže. Isušivanje jezera se u svjetskim razmjerima opisuje ekološkom katastrofom. Veliki je trud uložen u [[Kazahstan]]u da bi se zaustavilo isušivanje preostalog sjevernog dijela jezera, danas zvanim Mali Aral. Projekt brane iz [[2005.]] godine je uspješno povisio razinu vode jezera za dva metra. [[Salinitet]] se smanjio, pronađene su ribe u većem broju, a također je na nekim mjestima moguć i ribolov. Spašavanje većeg jezera, Velikog Arala, u sjevernom dijelu, je upitno. [[Datoteka:Aralsee.gif|lijevo|mini|Smanjivanje tijekom godina]] == Kratka povijest == Godine [[1918.]] ruska je vlada odlučila preusmjeriti dvije rijeke, koje napajaju Aralsko jezero, Amu-Darju na jugu i Sir-Darju na sjeveru, na područje pustinje, kako bi u tom području uzgajali [[riža|rižu]], [[lubenica|lubenice]], [[žitarice]] i [[pamuk]]. To je bio dio sovjetskog plana da pamuk, zvan bijelo zlato, postane najveći izvozni proizvod. To se na kraju obistinilo i danas je Uzbekistan najveći izvoznik pamuka. [[Irigacijski kanal]]i su se počeli masovno graditi 1940-ih. Mnogi kanali su bili loše izgrađeni što je dovelo do gubitaka vode. Najveći kanal u središnjoj Aziji, kanal Quaraqum, propuštao je od 30 do čak 75% vode. Danas je taj postotak smanjen na 12%. Do [[1960.]] godine, otprilike od 20 do 60 [[kubični metar|km<sup>3</sup>]] vode je otjecalo u zemlju umjesto u jezero. To je dovelo do velikog gubitka vode i Aralsko jezero se počelo smanjivati u početku oko 20 cm godišnje, kasnije 50-60 cm, a pred kraj 80-90 cm godišnje. == Trenutno stanje == Površina jezera se smanjila 60%, a volumno 80%. S četvrtog mjesta spao je na osmo po površini u svijetu. Količina vode koju je izgubio svela se na količinu vode koja bi u potpunosti presušila jezero Ontario i Erie. Količina saliniteta s 10 g/l popela se na 45 g/l. Ekosustav jezera i [[riječna delta|delta]] rijekâ gotovo je u potpunosti uništen zbog prevelikog saliniteta. Povučeno jezero ostavilo je za sobom veliko područje slane pustinje i područje visokog stupnja toksičnosti. Toksičnost je prouzročena kemikalijama koje vjetar raznosi po okolnom području. Zemlja oko jezera je jako zagađena. To utječe na zdravlje ljudi, a neke veće bolesti su rak i zatrovanje pluća (gotovo neizlječiva). Gradovi nekada na obali jezera danas se nalaze desetinama kilometara od današnje, postojeće obale. Grad [[Moynag]] u Uzbekistanu imao je vrlo razvijenu luku sa 60.000 zaposlenih ribara, a danas taj grad leži kilometrima od obale. Tako danas mnogi brodovi leže u pustinjama. Jedina značajna ribarska industrija u regiji je tamo gdje su dovedene ribe iz [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. [[Datoteka:Modis aral.jpg|mini|Smanjenje 2000./2001.]] == Moguća rješenja == Postoje mnoga moguća rješenja koja su predložena proteklih godina. Većina ih se rangira po skupoći, a od mnogih izdvojena su neka: * poboljšan irigacijski sustav * sadnja desaliniziranih biljaka * naplata seljacima za korištenje vode * sadnja alternativnog pamuka koji ima potrebu za manjom količinom vode (sadnja je u tom području golema) * korištenje manje količine pesticida u zaštiti biljka pamuka * preusmjeravanje rijeka [[Volga|Volge]], [[Ob]]a i [[Irtiš]]. One bi vratile Aralsko jezero u početno stanje tijekom 20-30 godina uz trošak od 30-50 milijardi dolara. U siječnju [[1994.]] godine [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]], [[Turkmenistan]], [[Tadžikistan]] i [[Kirgistan]] su potpisale ugovor u kojem daju jamstvo da će izdvojiti 1% vlastitog dohotka za povratak jezera u prijašnje stanje. Do [[2006.]] godine [[Svjetska banka]] je uložila u projekt za spašavenje sjevernog dijela Aralskog jezera, što se činilo beznadnim. == Vidi == * [[Aralsko-kaspijska nizina]] * [[Aralska pustinja]] * [[Incident boginja na otoku Vozroždenija]] * [[Južno Aralsko jezero]] * [[Sjeverno Aralsko jezero]] * [[Barsa Kelmes]] * [[Komisija za bazen Čadskog jezera]] * [[Popis jezera koja se isušuju]] [[Kategorija:Vodene mase u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Jezera u azijskom dijelu Kazahstana]] [[Kategorija:Jezera u Aziji]] flzdceev3bkoo69nhdrvcq49suktygp Rokoko 0 137252 7573954 7380630 2026-08-11T05:52:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573954 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Galantni stil]]|rokoko u glazbenoj umjetnosti}} {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} [[Datoteka:Franz Anton Bustelli Liebesgruppe 1756-4.jpg|thumb|250px|''Ljubavnici'', skulptura od [[Nimfenenburški porculan|nimfenburškog porculana]], oko 1760. Autor: [[Franz Anton Bustelli]]]] [[Datoteka:BasilikaOttobeurenHauptschiff02.JPG|thumb|300px| Bogato ukrašena [[bazilika u Ottobeurenu]], (Bavarska) u stilu rokokoa.]] '''Rokoko''', poznat i kao '''kasni barok''', umjetnički je pokret i stil 18. stoljeća, koji je utjecao na gotovo sve vrste umjetničkog izražaja: slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, uređenje interijera, [[Dekorativna umjetnost|dekorativnu umjetnost]], književnost, glazbu i kazalište. Razvio se u ranom 18. stoljeću u Parizu kao reakcija na veličinu, simetriju i strogo propisivanje pravila u [[barok]]u, posebno prilikom uređenja [[Versailles|palače Versailles]].<ref>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/506448/Rococo-style |title=Rococo style (design) - Britannica Online Encyclopedia |publisher=Britannica.com |accessdate=2012-04-24}}</ref> Umjetnici i arhitekti rokokoa izabrali su šaljivi, ukrašeni i ljupki pristup baroku. Njihov stil karakterizira kičasto ukrašavanje živim bojama, asimetričnim dizajnom, zakrivljenim linijama i uporabom zlata. Za razliku od ozbiljnih, političkih tema razdoblja baroka, rokoko je u dekoriranju koristio razigrane i duhovite teme. Dekoracija prostorija u rokokou osmišljena je kao detaljno i potpuno ukrašavanje potpunog prostora na raspolaganju, što je podrazumijevalo bogato ukrašen namještaj, male statue, ukrašena gledala, tapiserije, zidove ukrašene reljefima i oslikavanje zidova. Rokoko je također ostavio veliki trag u kazališnoj umjetnosti. U knjizi ''The Rococo'' stoji da ni jedan drugi kulturni pokret "nije stvorio ljupkije i elegantnije dijaloge, pune zadirkivanja i neuhvatljivog i prikrivenog izražavanja i gesta, rafiniranih osjećaja i suptilne kritike" kao kazalište rokokoa, posebno u Francuskoj.<ref>{{cite book |url=http://books.google.it/books?id=C5MfwImor7YC&printsec=frontcover&dq=rococo&hl=it&sa=X&ei=nO3tTvCXN6Hk4QT8spyOCQ&redir_esc=y#v=onepage&q=criticism&f=false |title=The Rococo - Google Libri |publisher=Books.google.it |accessdate=2012-04-24}}</ref> Krajem 18. stoljeća, rokoko je gotovo u potpunosti bio zamijenjen [[Neoklasicizam|neoklasicizmom]]. Prema ''Rječniku Francuske akademije'' iz 1835., riječ ''rokoko'' "uglavnom obuhvaća onu vrstu ukrašavanja, stila i dizajna vezanu za vladavinu kralja [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]] i početak vladavine [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI]].". Ova definicija, stoga, obuhvaća svu vrstu umjetnosti od sredine 18. stoljeća u Francuskoj. Pojam je etimološki kombinacija francuskih riječi ''rocaille'' (kamen) i ''coquilles'' (školjka), zbog čestih korištenja ovih elemenata kao dekorativnih motiva.<ref>Monique Wagner, ''From Gaul to De Gaulle: An Outline of French Civilization.'' Peter Lang, 2005, str. 139. ISBN 0-8204-2277-0</ref> Mogao bi također biti kombinacija talijanske riječi "''barocco''" (neregularno oblikovani biser, vjerojatno izvor pojma "barok") i francuske "rocaille" (popularnog oblika vrtnih i interijerističkih ukrasa kod kojih se koriste školjke i šljunak) i može opisivati rafinirani i maštoviti stil u modi u nekim dijelovima Europe u 18. stoljeću.<ref>Marilyn Stokstad, ed. Art History. 4. izdanje, New Jersey: Prentice Hall, 2005. Print.</ref> Zbog inzistiranja umjetnika rokokoa na bogatom ukrašavanju zakrivljenim ukrasima nalik školjkama, mnogi su kritičari koristili termin "rokoko" u uvredljivom smislu implicirajući da je ovaj stil bio neozbiljan i pomodan. Ovaj pojam se kolokvijalno pojavljuje u engleskom jeziku 1836., sa značenjem "staromodan". Rokoko je u kasnijim razdobljima bio žestoko kritiziran i mnogi su ga smatrali površnim i neukusnim,<ref name="autogenerated1">[http://www.bc.edu/bc_org/avp/cas/his/CoreArt/art/ancien.html Ancien Regime Rococo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150810180818/http://www.bc.edu/bc_org/avp/cas/his/CoreArt/art/ancien.html |date=10. kolovoza 2015. }}. Bc.edu. Pristupljeno 29. maja 2011.</ref><ref>[http://www.huntfor.com/arthistory/c17th-mid19th/rococo.htm Rococo – Rococo Art]. Huntfor.com. Pristupljeno 29. maja 2011.</ref> pogotovo u usporedbi s [[neoklasicizam|neoklasicizmom]]. Usprkos tome, mnogi su ga hvalili zbog estetskih kvaliteta,<ref name="autogenerated1"/> a od sredine 19. stoljeća, pojam su konačno prihvatili i [[Povijest umjetnosti|povjesničari umjetnosti]]. Iako se još vode debate o njegovoj općoj povijesnoj važnosti, rokoko se danas smatra značajnim razdobljem u razvoju [[Europska umjetnost|europske umjetnosti]]. == Povijesni razvoj == [[Datoteka:Dom u Dobreho pastiera01.jpg|thumbnail|250px|''[[Kuća dobrog pastira]]'' u stilu rokokoa, [[Bratislava]] ([[Slovačka]]) - primjer [[bouržoazija|buržoaske]] kuće 18. stoljeća.]] Uobičajeno je mišljenje da se rokoko najprije razvio na području dekorativne umjetnosti i dizajna interijera, ali njegovo podrijetlo leži u arhitekturi kasnog baroka majstora [[Francesco Borromini|Francesca Borrominija]] (1599. – 1667.) uglavnom u [[Rim]]u i [[Camillo-Guarino Guarini|Camilla Guarinija]] (1624. – 1683.) uglavnom u [[Sjeverna Italija|sjevernoj Italiji]], ali i [[Beč]]u, [[Prag]]u, [[Lisabon]]u i [[Pariz]]u. Plemstvo i biskupi katoličke (južne) Njemačke, [[Češka|Češke]] i Austrije pozivali su talijanske arhitekte kasnog baroka/ranog rokokoa na rad u njihovim zemljama. Inspirirane njihovim primjerom, lokalne obitelji zidara i obrtnika u Sjevernoj Europi izgradile su vlastiti njemački barokni stil koji je kasnije dosegao vrhunac rafiniranosti i osjećajnosti u stilu rokokoa. Jedan oblik egzotičnog, ali na neki način formalnijeg tipa rokokoa pojavio se u Francuskoj, kad je sukcesija [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] donijela promjenu dvorskih umjetnika i općeg umjetničkog ukusa. S krajem duge vladavine Luja XIV. bogati barokni ukrasi zamijenjeni su laganijim elementima s više zakrivljenih linija i prirodnim obrascima. Ovi su elementi evidentni u arhitektonskom dizajnu [[Nicolas Pineau|Nicolasa Pineaua]]. Za vrijeme razdoblja ''[[Régence]]'', kad se dvorski život udaljio od [[Versailles]]a, ta se promjena u umjetnosti etablirala, najprije u kraljevskoj palači, a nedugo zatim u francuskom visokom društvu. [[Datoteka:François Boucher 002.jpg|thumb|left|[[François Boucher]], ''Le Déjeuner'', (1739., [[Louvre]]), prikazuje interijer u stilu rokokoa francuske buržoaske obitelji iz 18. vijeka.]] Nježnost i razigranost rokoko ukrasa često se doživljava kao savršeno usklađene s vladavinom punom ekscesa [[Luj XV., kralj Francuske|Luja XV.]]<ref name="Kleiner2010">{{cite book |last=Kleiner |first=Fred |title=Gardner's art through the ages: the western perspective |url=http://books.google.com/books?id=IJrN8rDirxkC&pg=PA587 |accessdate=21. veljače 2011. |year=2010 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-0-495-57355-5 |pages=583. – 584.}}</ref> Godine 1730-e predstavljale su vrhunac razvoja rokokoa u Francuskoj. Stil se brzo raširio iz domene arhitekture i izrade namještaja na slikarstvo i kiparstvo, primjerice u radovima [[Antoine Watteau|Antoinea Watteaua]] i [[François Boucher|Françoisa Bouchera]]. Rokoko je zadržao [[barok]]ni ukus složenih oblika i zamršenih uzoraka, ali je tada počeo uključivati i razne druge karakteristike, uključujući sklonost orijentalnom dizajnu i asimetričnim kompozicijama. Stil rokokoa su najviše raširili francuski umjetnici. U Velikoj Britaniji rokoko se doživljavao kao "francuski ukus" i nikad se nije raširio kao arhitektonski stil, premda se njegov utjecaj znatno osjetio u ukrašavanju srebra, svile i porculana. Britanski dizajner [[Thomas Chippendale]] transformirao je dizajn britanskog namještaja onog doba kroz prilagodbu i usavršavanje rokoko stila. [[William Hogarth]] doprinio je razvoju teoretske baze ljepote u rokokou. Iako se nije izravno pozivao na pokret, on je u svom djelu "Analiza ljepote" ([[engleski|eng.]]: ''Analysis of Beauty'') iz 1753. tumačio da su valovite linije i krivulje oblika slova S tipične za rokoko temelj draži i ljepote u umjetnosti i prirodi (za razliku od ravnih linija ili krugova u [[klasicizam|klasicizmu]]). Razvoj rokokoa u Velikoj Britaniji smatra se povezanim s buđenjem interesa za [[Gotička arhitektura|gotičku arhitekturu]] u ranom 18. stoljeću. Početak kraja pokreta rokokoa došao je početkom [[1760-ih]] kad su ličnosti poput [[Voltaire]]a i [[Jacques-François Blondel|Jacquesa-Françoisa Blondela]] započele kritizirati pretjeranost i degeneraciju umjetnosti. Blondel je rokoko u suvremenom interijeru opisao kao "besmislenu, bezobličnu masu školjaka, zmajeva, trske, palmi i biljaka".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://digi.ub.uni-heidelberg.de/sammlung6/allg/buch.xml?docname=blondel1737 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20200317160351/http://digi.ub.uni-heidelberg.de/sammlung6/allg/buch.xml?docname=blondel1737 |archive-date=17. ožujka 2020. |access-date=16. siječnja 2008.}}</ref> U Njemačkoj je rokoko krajem 18. stoljeća ismijavan frazom ''Zopf und Perücke'' ("svinjski rep i perika") i tu fazu se katkad naziva riječju ''Zopfstil''. Rokoko je ostao popularan u talijanskim provincijama do druge faze neoklasicizma kada je s Napoleonovom vladom stigao "[[ampir]]". Stil ampir je u potpunosti potisnuo rokoko. Između 1820. i 1870. ponovo se budi interes za rokoko stil. Britanci su bili među prvima koji su oživjeli "stil Luja XIV.". Ugledni umjetnici kao [[Eugène Delacroix]] i mecene kao carica [[Eugénie de Montijo]] ponovo otkrivaju vrijednost gracioznosti i zaigranosti u umjetnosti i dizajnu. == Rokoko po umjetničkim pravcima == === Namještaj i ukrasni predmeti === [[Datoteka:Ludwigsbg mirror.JPG|thumb|250px|Ogledalo i štukature u [[Palača Ludwigsburg|Palači Ludwigsburg]] reflektiraju karakterističnu antiarhitektonsku integraciju materijala i oblika tipičnu za rokoko.]] Lake teme i zamršeni uzorci u rokokou prikazani su u manjem razmjeru i manjim dimenzijama nego impozantna [[barokna arhitektura]] i [[Barok|kiparstvo]]. Nije dakle iznenađujuće da je umjetnost francuskog rokokoa najbolje došla do izražaja u [[interijer]]u. Elementi od kovanog željeza, [[porculan]]ski kipići i pogotovo [[namještaj]] stekli su novi značaj jer su viši slojevi francuskog društva željeli opremiti svoje domove u novom, modernom stilu. [[Datoteka:Italian Baroque Mirror.jpg|thumb|Talijansko ogledalo vidljivog rokoko dizajna s asimetričnim uzorcima.]] Stil rokokoa uživa u asimetriji, ukusu koji je bio nov europskom stilu. Ova praksa ostavljanja neuravnoteženih elemenata radi efekta, naziva se ''contraste''. U razdoblju rokokoa, namještaj je bio fizički i vizualno vedriji. Razvio se u statusni simbol i počinje imati važnu ulogu u komforu i prilagodljivosti. Moguće ga je s lakoćom premještati po prostoriji prilikom okupljanja i domjenaka, a javljaju se i mnogi specijalizirani oblici kao stolica ''fauteuil'', stolica ''voyeuse'' ili ''berger en gondola''. Promjene u dizajnu ovih stolica variraju od odvojenih naslona za ruke s jastučićima, produljenja jastuka na naslonu unatrag (poznat kao "''hammerhead''") i odvojivi jastuci za sjedala. Namještaj je također slobodan u prostoru, nije više usidren na zid, čime se naglašavala vedra atmosfera i prilagodljivost svakog elementa. Mahagonij se zbog svoje čvrstoće masovno koristio u izradi namještaja, što je omogućilo uklanjanje prečki među nogama kao što je vidljivo kod mnogih stolica onog doba. Postavljanje ogledala iznad okvira kamina postalo je sve popularnije i zbog mogućnosti proizvodnje stakla bez mrlja. U potpuno razvijenom rokoko dizajnu kao što je ''Table d'appartement'' (oko [[1730.]]), njemačkog dizajnera J. A. Meissonniera koji je radio u [[Pariz]]u (ilustracija ispod), nestaje bilo kakva poveznica na prirodne tektonske oblike - čak je i [[mramor]]ni vrh oblikovan. Pregača, noge i presvlaka besprijekorno su integrirani u fluidnost suprotstavljenih oblika i "rocaillea". Čvor (''noeud'') presvlake pokazuje asimetrični "contraste" koji je izum rokokoa. [[Datoteka:JAMeissonnierTable.jpg|thumb|left|250px|Skica dekoracija za stol Juste-Aurele Meissonniera, Pariz, oko 1730.]] Obitelji pariških drvodjelaca, od kojih su neki rodom iz [[Njemačka|Njemačke]], razvili su stil obrađivanja površina u tri dimenzije, tzv. ''bombé'', u kojima se furnir lako stapa s pozlaćenim i brončanim elementima i držačima. Neka od važnijih imena bili su [[Antoine Gaudreau]], [[Charles Cressent]], [[Jean-Pierre Latz]], [[François Oeben]] i [[Bernard II van Risenbergh]]. [[Datoteka:Tettnang Neues Schloss Treppenhaus Stuck 3.jpg|thumb|Apstraktne i asimetrične rokoko dekoracije: štukature na stropu u Neues Schlossu u [[Tettnang]]u]] Francuski dizajneri kao [[François de Cuvilliés]], Nicholas Pineau i Talijan [[Bartolomeo Rastrelli]] osobno su izvozili pariški stil u [[München]] i [[Sankt Peterburg]], dok je [[Juste-Aurèle Meissonier]] rođen u [[Torino|Torinu]] imao uspješnu karijeru u [[Pariz]]u. Glavni vođe pariškog rokokoa bili su mala grupa ''marchands-merciers'', preteče modernih dekoratora interijera, pod vodstvom Simona-Philippea Poiriera. U Francuskoj je stil ostao ponešto rezerviranim, budući da su ukrasi bili većinom od drveta nakon rezbarenja manje robusni i naturalistični i manje bujni u miješanju prirodnih i umjetnih oblika svih vrsta (npr. biljni motivi, stalaktiti, groteske, maske, razni obrtni alati, bedževi i drago kamenje). Engleski rokoko bio je obuzdaniji. Namještaj [[Thomas Chippendale|Thomasa Chippendalea]] posjedovao je zaobljenost i osjećaj, ali ne i hirovitost francuskog ukusa. Najuspješniji predstavnik engleskog rokokoa bio je vjerojatno [[Thomas Johnson]], nadareni drvodjelac i dizajner namještaja koji je radio u [[London]]u sredinom 18. stoljeća. Pojam "rokoko" dolazi iz francuskog "''rocaille''", riječi koja se koristi za opis ukrasa od kamena ili školjke u spiljama Versaillesa. Mnogi elementi izrezbarenog namještaja iz 18. stoljeća, posebno okviri za ogledala, u svojoj kompoziciji prikazuju kamenje, školjke i protjecanje vode, često u asocijaciji s kineskim figurama i pagodama.<ref>Riley, Noël. "The Age of Rococo." World Furniture. Secaucus, New Jersey: Chartwell, 1989. Print.</ref> === Arhitektura === Kao što je gore navedeno, arhitektura rokokoa bila je laganija, ali i više razrađena inačica [[Barokna arhitektura|barokne arhitekture]]. Premda su stilovi slični, postoje značajne razlike između barokne i rokoko arhitekture. Prva od njih je simetrija<ref name="about1">[http://architecture.about.com/od/periodsstyles/ig/Historic-Styles/Rococo.htm Rococo Architecture – History of Rococo Architecture – Definition of Rococo Architecture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110806012113/http://architecture.about.com/od/periodsstyles/ig/Historic-Styles/Rococo.htm |date=6. kolovoza 2011. }}. Architecture.about.com. Pristupljeno 29. maja 2011.</ref> pošto rokoko naglašava asimetriju oblika,<ref name="about1"/> dok je kod baroka upravo suprotno.<ref>[http://www.life123.com/arts-culture/art-history/baroque/baroque-architecture.shtml Characteristics of Baroque Architecture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501195705/http://www.life123.com/arts-culture/art-history/baroque/baroque-architecture.shtml |date=1. svibnja 2011. }}. Life123. Pristupljeno 29. maja 2011.</ref> Karakteristično za oba stila bilo je bogato ukrašavanje arhitektonskih elemenata, ali prikazane teme bile su različite. Barok je primjerice bio ozbiljniji, naglašavajući religiozne teme, i često bio okarakteriziran kršćanskim temama<ref name="about2">[http://www.bergerfoundation.ch/Vertige/english/ The Dizzying Grandeur of Rococo]/</ref> (činjenica je da je barok nastao u Rimu kao [[protureformacija|odgovor]] na protestantsku [[reformacija|reformaciju]]).<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1352473/Baroque-architecture Baroque architecture – Britannica Online Encyclopedia]. Britannica.com. Pristupljeno 29. maja 2011.</ref> Arhitektura rokokoa bila je svjetovna adaptacija baroka iz 18. stoljeća u kojoj su dominirale vedre i razigrane teme.<ref name="about2"/> Ostali elementi koji pripadaju arhitektonskom stilu rokokoa su brojne krivulje i masovna uporaba dekoracija i blijede, pastelne boje.<ref name="artsz1">[http://www.artsz.org/rococo-in-architecture/ Rococo Architecture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220217221612/http://www.artsz.org/rococo-in-architecture/ |date=17. veljače 2022. }}. Artsz.org (21. februara 2008.). Pristupljeno 29. maja 2011.</ref> Postoje mnogi primjeri građevina u stilu rokokoa i mnogi arhitekti. Među najpoznatijima su Katarinina palača u Rusiji, [[Nacionalna palača u Queluzu]] u Portugalu, [[Palače Augustusburg i Falkenlust]] u [[Brühl]]u, [[Kineska kuća (Potsdam)|"Kineska kuća"]] u Potsdamu, [[Palača Charlottenburg]] u Njemačkoj, kao i neki djelovi [[Versailles]]a u Francuskoj. Arhitekti koji su postali poznati po rokoko stilu su [[Francesco Bartolomeo Rastrelli]], talijanski arhitekt koji je radio u Rusiji<ref>[http://datatest.buildingconservation.com/articles/parquetry/parquetry.htm Parquetry Floors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501144343/http://datatest.buildingconservation.com/articles/parquetry/parquetry.htm |date=1. svibnja 2011. }}. Datatest.buildingconservation.com. Pristupljeno 29. maja 2011.</ref> poznat po svojim raskošnim i bogatim projektima, [[Philip de Lange]], aktivan u danskom i nizozemskom području ili [[Matthäus Daniel Pöppelmann]], koji je djelovao kao arhitekt kasnog baroka i doprinio je u rekonstrukciji [[Dresden]]a u Njemačkoj. Arhitektura rokokoa donijela je također značajne promjene u samom načinu građenja objekata, dajući veći naglasak na privatnost umjesto na javni prikaz veličanstvenosti u arhitekturi baroka, a poboljšanjem strukture objekata učinila je ambijent puno zdravijim.<ref name="artsz1"/> === Dizajn interijera === [[Datoteka:Gau1878.jpg|thumb|left|250px|Rokoko interijer u palači [[Gatchina]].]] [[Palača Solitude]] u [[Stuttgart]]u, Kineska palača [[Oranienbaum]]u u Rusiji, [[bavarska]] crkva u [[Wies]]u i [[Sanssouci]] u [[Potsdam]]u primjeri su pojave rokokoa u europskoj arhitekturi. [[Datoteka:Zwiefalten 28 04 2011 23.jpg|thumb|200px|Integracija rezbarija, štukatura i freski rokoko stila u [[Zwiefalten]]u.]] U kontinentalnoj Europi gdje je rokoko bio najviše zastupljen, dinamični i fantastični oblici izraženi su teksturama u obliku listova, školjki ili plamenih jezika u asimetričnim strukturama, te kitnjastim i prekinutim krivuljama. Intimni interijeri u rokokou poništavaju arhitektonsku podjelu [[arhitrav]]a, [[friz]]a i uz pomoć plastičnih materijala kao što je rezbareno drvo i najviše od svega štukature ostvaruju efekt pitoresknog, znatiželjnog i kapricioznog (primjerice kod [[wessobrunska škola|wessobrunske škole]]). Zidovi, strop, [[namještaj]] i rukotvorine od metala i [[porculan]]a čine jedinstvenu cjelinu. Paleta boja u rokokou je mekša i bljeđa suprotno jakim primarnim bojama i mračnim tonalitetima tipičnih za barok. Nekoliko antiarhitektonskih motiva brzo je 1720-ih preraslo u potpuno razvijeni arhitektonski rokoko stil i počelo je mijenjati interijer i dekorativnu umjetnost diljem Europe. Najbogatiji oblici njemačkog rokokoa nalaze se u katoličkom dijelu Njemačke. Rokoko je inauguriran u nekoliko soba u [[Versailles]]u i od tuda se proširio na mnoge pariške građevine (posebice [[Hôtel Soubise]]). U njemačkoj su francuski i njemački umjetnici ([[François de Cuvilliés|Cuvilliés]], [[Johann Balthasar Neumann|Neumann]], [[Georg Wenzeslaus von Knobelsdorff|Knobelsdorff]], itd.) izradili otmjeni interijer [[Amalienburg]]a u blizini [[München]]a, i dvorce u [[Würzburg]]u, [[Potsdam]]u, [[Charlottenburg]]u, [[Brühl]]u, [[Bruchsal]]u, palaču [[Palača Solitude|Solitude]] ([[Stuttgart]]) i [[Schönbrunn]]. Općenito, rokoko je gotovo u potpunosti interijerski stil, zato što je bogata aristokracija odselila iz Versaillesa natrag u Pariz. Pariz je već bio izgrađen, stoga su aristokrati jednostavno preferirali renovirati interijer postojećih građevina umjesto da započnu gradnju novih. === Slikarstvo === [[Datoteka:Fragonard - swing.jpg|thumb|250px|[[Jean-Honoré Fragonard]], [[Ljuljačka (Fragonard)|''Ljuljačka'']] (1767., Kolekcija Wallace, [[London]]) prikazuje razigranost i senzualnost tipičnu za slikarstvo rokokoa.]] Rokoko u slikarstvu razvija se iz dekorativne umjetnosti i profilira se kao jasni slikarski stil. Slikari rokokoa koristili su nježne boje i zaobljene forme, te često glavnoj temi dodaju elemente mitova o ljubavi ili likove [[kerubin]]a kao dekoraciju. [[Portret]]iranje je također bilo vrlo popularno u to doba. Neki radovi prikazuju neku vrstu nevaljalosti, nestašnosti ili slobodnijeg ponašanja u spolnosti (koketiranje, preljub, nedopušteno udvaranje...), čime se prikazuje povijesni trend udaljavanja od [[barok]]ne crkvene i državne tematike. Pejzaž je u pravilu pastoralan i često su prikazane ležerne, dokone šetnje aristokratskih parova. [[Datoteka:L'Embarquement pour Cythere, by Antoine Watteau, from C2RMF retouched.jpg|thumb|250px|[[Antoine Watteau]], ''[[Ukrcavanje za Kiteru]]'' (1717., [[Louvre]])]] Duh i svježi dah rokokoa se najbolje osjeća u slikama [[Antoine Watteau|Antoinea Watteaua]] (1684. – 1721.), koji prikazuje bogato i razmaženo plemstvo, najčešće mladiće i djevojke pri bezbrižnim kućnim igrama ili obijesnim vrtnim zabavama gdje se likovi kreću u maglovitoj plemićkoj bajci, vode ljubav, slušaju glazbu ili naprosto uživaju (npr. ''Zadovoljstvo bala'' - [[1719.]]). Kasnije se slikarstvo francuskog rokokoa smjelije poigrava s [[Erotika|erotikom]]. U Rokokou se javlja [[Eskapizam|eskapistička]] težnja za bijegom u prirodu, pa tako Watteau na svojoj najpoznatijoj slici ''[[Ukrcavanje za Kiteru]]'' ([[1717.]]) prikazuje veselo društvo u otmjenoj odjeći kako se padinom spušta do obale mora odakle polaze do hrama božice ljubavi [[Afrodita|Afrodite]] na otoku [[Kitera|Kiteri]]; izlet očito posvećen zabavi i ljubavi. Watteau je dočarao raskošne boje kasne jeseni, sunce je na zalazu, a i skupina silazi u udaljenu, neizvjesnu i maglovitu dubinu. Slikar, kao prorok, simbolično prikazuje sudbinu visokog feudalnog društva koje će u najvećem obilju i najljepšem trenutku morati sići s povijesne pozornice nakon [[Francuska revolucija|francuske revolucije]] [[1789.]] Nasuprot vremenu raskalašenog plemstva, rokoko je i vrijeme [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] ili "vrijeme razuma" ([[racionalizam]]) u [[Filozofija|filozofiji]]. [[Jean-Baptiste Siméon Chardin]] (1699. – 1779.) pokazuje poseban dar za prikazivanje života nižih slojeva pariškog građanskog društva u 18. stoljeću. Pojedinosti iz svijeta pripadnika niže srednje klase na skromnim platnima prikazuje toplim, ružičastim tonovima uz ugodan [[naturalizam]] (primjerice ''Na povratku s tržnice'', 1739.). Njegovi portreti su nježni i meki, a mrtve prirode intimne i skromne sa samo nekoliko jednostavnih predmeta, ali krajnje otmjene i istančane po bojama. Njegova jako senzibilna metoda prikazivanja zablistala je u tehnici [[pastel]]a. Nježne pastelne boje postale su obilježjem cijeloga razdoblja i, za razliku od baroka, sjene gotovo potpuno nestaju. U [[Engleska|Engleskoj]] se vrednuju slike prikaza [[london]]skog života u prvoj polovici 18. stoljeća s kazališnim kvalitetama. [[William Hogarth]] (1697. – 1767.) bavi se sličnim temama, ali ga vlastiti podrugljivi, oštroumni komentari i moralna promišljanja o društvu onoga doba smještaju u satiričnu kategoriju umjetnosti. Primjerice, na slikama ''Život razvratnika'' (1733.) ili ''[[Brak po modi]]'' (1743.) pretjerano i podrugljivo pripovijeda o životu aristokracije koristeći se energičnim potezima i živahnim bojama. Sklonost prema rokokou u [[Italija|Italiji]] zamjećuje se početkom 18. stoljeća i to u postupnom prelasku s tamnih boja na svjetlije. Veličanstvena djela [[Iluzionističko slikarstvo|iluzionizma]] naslikao je [[Venecija]]nac [[Giambattista Tiepolo]] (1696. – 1770.) koji je između ostalog ukrasio unutrašnjost palače [[Würzburg]] ([[Balthasar Neumann]]) u [[Njemačka|Njemačkoj]] (1750. – 1752). Slobodno i originalno tumačenje povijesne i svečane teme (braka [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]] s [[Beatrica I. Burgundska|Beatricom Burgundskom]]), kao i veličanstveno i intenzivno korištenje boja, izazvali su veliko divljenje. Tiepolo je proučavao majstore iz prošlosti, a odlikuju ga nadarenost za kompoziciju, privlačna teatralnost i uvjerenje da umjetnik mora i najdramatičnije teme prikazati na grandiozan način. U 18. stoljeću u Italiji, [[pejzaž]]no je slikarstvo preraslo u slikarstvo [[veduta]] (pogleda na grad). Najjača je svakako [[Venecijanska škola]] u kojoj se ističe [[Canaletto]] (1697. – 1768.) sa svojim topografski točnim pejzažima koje je blago namještao kako bi postigao željene kompozicijske odnose. ==== Slikari rokokoa ==== [[Jean-Antoine Watteau]] (1684. – 1721.) općenito se smatra prvim velikim rokoko slikarom. Snažno je utjecao na kasnije slikare kao što su [[François Boucher]] (1703. – 1770.) i [[Jean-Honoré Fragonard]] (1732. – 1806.), dva majstora kasnog razdoblja. Čak i [[Thomas Gainsborough|Gainsboroughova]] (1727. – 1788.) nježnost reflektiraju duh rokokoa. Stil slikarice [[Élisabeth-Louise Vigée-Le Brun]] (1755. – 1842.) također odaje jak utjecaj rokokoa, posebice njezini portreti [[Marija Antoaneta|Marie Antonaete]]. Ostali poznatiji slikari rokokoa su [[Jean François de Troy]] (1679. – 1752.), [[Jean-Baptiste van Loo]] (1685. – 1745.), njegovo dvoje sinova [[Louis-Michel van Loo]] (1707. – 1771.) i [[Charles-Amédée-Philippe van Loo]] (1719. – 1795.), njegov mlađi brat [[Charles-André van Loo]] (1705. – 1765.), i [[Nicolas Lancret]] (1690. – 1743.). [[Jean-Baptiste-Siméon Chardin]] (1699. – 1779.) i [[Jean-Baptiste Greuze]] (1725. – 1805.), bili su značajni slikari tog doba koji se smatraju "antirokoko" slikarima. Za vrijeme razdoblja rokokoa [[portret]] je bio važna komponenta slikarstva u svim zemljama, posebice u Velikoj Britaniji čiji su predstavnici bili [[William Hogarth]] (1697. – 1764.) i [[Francis Hayman]] (1708. – 1776.), te [[Angelica Kauffman]] švicarskog podrijetla, (1741. – 1807.), [[Thomas Gainsborough]] i [[Joshua Reynolds]] (1723. – 1792.). U Francuskoj je [[Jean-Baptiste Greuze]] bio najomiljeniji slikar [[Denis Diderot|Denisa Diderota]] (1713. – 1785.),<ref>[[Edmond de Goncourt|Edmond]] and [[Jules de Goncourt]], ''French Eighteenth-Century Painters.'' Cornell Paperbacks, 1981, str. 222.–225. ISBN 0-8014-9218-1</ref> a [[Maurice Quentin de La Tour]] (1704. – 1788.), [[Alexander Roslin]] (1718. – 1793.) i [[Élisabeth Vigée-Lebrun]] bili su značajni [[portret]]ni slikari [[historijsko slikarstvo|i]] slikari povijesnih motiva. === Kiparstvo === [[Datoteka:Kaendler Liebespaar am Frühstückstisch Meissen 1744.jpg|mini|200px|[[Johann Joachim Kaendler]], ''Zaljubljeni par'', [[1744.]], Meissener poculan,muzej "''Zum arabischen Coffe Baum''", [[Leipzig]].]] Rokoko je imao snažan utjecaj na kiparstvo. Uživanje u [[porculan]]u, kojeg su Europljani tek naučili praviti, savršeno odgovara ovom novom raspoloženju. Ljupki pastiri i pastirice, kao i figure iz veselog talijanskog teatra ''[[Commedia dell'arte]]'' postali su vrlo popularni, kao primjerice figure iz poznate [[Bavarija|Bavarske]] tvornice [[Nymphenburg]] od [[Bustelli]]ja. [[Étienne-Maurice Falconet]] (1716. – 1791.) se općenito smatra jednim od najboljih pripadnika francuskog rokokoa. Njegov se stil uglavnom najbolje izrazio kroz nježne porculanske kipove umjesto impozantnih mramornih skulptura. Falconet je i sam bio voditelj poznate tvornicee porculana u [[Sèvres]]u. Njegovi kipovi prikazivali su teme ljubavi i razigranosti, kao i prirodne motive s mnogim zakrivljenim linijama i asimetrijom. Kipar [[Edmé Bouchardon]] prikazao je [[Kupid]]a u rezbarenju svojih ljubavnih strelica iz [[Heraklo]]ve toljage. To je odličan simbolični prikaz rokoko stila: polubog je prikazan kao nježno dijete, toljaga kojom se lome kosti pretvara se u strelice kojom se pali iskra ljubavi baš kao što štukatura s lakoćom zamjenjuje [[mramor]]. Ostali značajni kipari tog razdoblja su [[Jean-Louis Lemoyne]], [[Jean-Baptiste Lemoyne]], [[Robert Le Lorrain]], [[Louis-Simon Boizot]], [[Michel Clodion]] i [[Jean-Baptiste Pigalle|Pigalle]]. === Glazba === Iako nije bio poznat kao raniji barokni i kasniji klasični stil, rokoko je postojao u [[Povijest glazbe|povijesti glazbe]]. Glazbeni rokoko stil razvio se iz barokne glazbe u Francuskoj gdje je bio poznat kao [[galantni stil]] (''style galante'') i u Njemačkoj kao "osjećajni stil" (''empfindsamer Stil''). Karakterizira ga lagana, intimna glazba s izuzetno elaboriranim i rafiniranim oblicima [[Ukrasi (glazba)|ukrasa]]. Najznačajniji predstavnici su [[Jean Philippe Rameau]], [[Louis-Claude Daquin]] i [[François Couperin]] u Francuskoj, a u Njemačkoj [[Carl Philipp Emanuel Bach]] i [[Johann Christian Bach]], sinovi poznatijeg [[Johann Sebastian Bach|Johanna Sebastiana Bacha]]. U drugoj polovici 18. stoljeća dolazi do reakcije protiv rokoko stila, prvenstveno protiv pretjeranog korištenja glazbenog ukrasa. Predvođena glazbenicima [[Carl Philipp Emanuel Bach|C.P.E. Bachom]] (on sam je već bio uspješan skladateljem rokokoa), [[Domenico Scarlatti|Domenicom Scarlattijem]] i [[Christoph Willibald Gluck|Christophom Willibaldom Gluckom]] ova je reakcija utrla put [[Klasicizam (glazba)|eri klasicizma]]. U ranom 19. stoljeću, katolički su se krugovi protivili uporabi ovog stila u religioznom kontekstu smatrajući ga neprimjerenim, pošto "ne može pobuditi osjećaj vjere".<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/13106a.htm Rococo Style – Catholic Encyclopedia]. Newadvent.org (1. februara 1912.). Pristupljeno 2014-02-11.</ref> == Galerija == === Arhitektura === <gallery widths="200" heights="200" perrow="4"> Datoteka:Del rei igreja.jpg|Igreja de São Francisco de Assis u [[São João del Rei]], 1749. – 1774., djelo brazilskog majstora [[Aleijadinho|Aleijadinha]]. Datoteka:Pałac Czapskich w Warszawie 2021.jpg|[[Palača Czapski]] u [[Varšava|Varšavi]], 1712. – 1721., vidljiva je fasciniranost rokoko majstora orijentalnom arhitekturom. Datoteka:St. Andriy's Church in Kyiv.jpg|[[Crkva sv. Andrije u Kijevu]], 1744. – 1767., projektirao [[Francesco Bartolomeo Rastrelli]]. Datoteka:Gruber Manor. staircase.jpg|Stepenište u rokoko stilu, [[Palača Gruber]], [[Ljubljana]] Datoteka:Dresden-Zwinger-Wallpavillion-gp.jpg|[[Zwinger (Dresden)|Zwinger]] u [[Dresden]]u Datoteka:150913 Branicki Palace in Białystok - 09.jpg|Rokoko [[Palača Branicki]] u [[Białystok]]u, poznata i kao "Poljski Versailles". Datoteka:Bronzelettern Sanssouci.jpg|Arhitektonski detalj fasade palače [[Sanssouci]] u [[Potsdam]]u. Datoteka:Teehaus1.jpg|"Kineska kuća", vrtni paviljon palače [[Sanssouci]]. Sjeverni ulaz. </gallery> === Grafika u rokokou === <gallery widths="220px" heights="220px" perrow="3"> File:Allegories of astronomy and geography.jpg|Nepoznati umjetnik. Alegorija astronomije i geografije. Francuska (?), [[1750-ih]] Image:A. Avelin after Mondon le Fils.jpg|A. Avelin prema Mondonu le Fils. Sretni trenutak. 1736. Image:Mondon le Fils.jpg|A. Avelin prema Mondonu le Fils. Kineski bog. Gravura iz djela «''Quatrieme livre des formes, orneė des rocailles, carteles, figures oyseaux et dragon''» 1736. </gallery> === Slikarstvo rokokoa === <gallery widths="220" heights="220" perrow="3"> Datoteka:WatteauPierrot.jpg|[[Antoine Watteau]], ''Pierrot'', 1718. – 1719. Datoteka:Antoine Watteau - L'imbarco per Citera.jpg|[[Antoine Watteau]], ''[[Ukrcavanje za Kiteru]]'', 1718. – 1721. Datoteka:Vanloo, Triumph of Galatea.jpg|[[Jean-Baptiste van Loo]], ''Trijumf [[Galateja (mitologija)|Galateje]]'', 1720. Datoteka:Francis Hayman - Reigen der Milchmädchen oder das Manifest.jpg|[[Francis Hayman]], ''Plešuće mljekarice'', 1735. Datoteka:Charles-André, dit Carle Vanloo - Halte de chasse (1737).JPG|[[Charles-André van Loo]], ''Odmor za vrijeme lova'', 1737. Datoteka:Boucher par Gustav Lundberg 1741.jpg|[[Gustaf Lundberg]], ''Portret [[François Boucher|Françoisa Bouchera]]'', 1741. Datoteka:Boucher Diane sortant du bain Louvre 2712.jpg|[[François Boucher]], ''Diana nakon kupanja'', 1742. Datoteka:The Toilet of Venus, by François Boucher.jpg|[[François Boucher]], ''Venerina toaleta'', 1751. Datoteka:Giambattista Tiepolo - La morte di Giacinto (1752-53) - Museo Nacional Thyssen-Bornemisza Madrid.jpg|[[Giovanni Battista Tiepolo]], ''Hijacintova smrt'', 1752. Datoteka:François Boucher, Ruhendes Mädchen (1751, Wallraf-Richartz Museum).jpg|[[François Boucher]], ''[[Marie-Louise O'Murphy]]'', 1752. Datoteka:Maurice Quentin de La Tour - Madame de Pompadour dans son cabinet de travail.jpg|[[Maurice Quentin de La Tour]], ''Portret u punoj veličini [[Markiza de Pompadour|Markize de Pompadour]]'', 1748. – 1755. Datoteka:Boucher Marquise de Pompadour 1756.jpg|[[François Boucher]] ''Portret [[Markiza de Pompadour|Markize de Pompadour]]'', 1756. Datoteka:Fragonard - swing.jpg|[[Jean-Honoré Fragonard]], ''[[Ljuljačka (Fragonard)|Ljuljačka]]'', 1767. Datoteka:Fragonard, Inspiration.jpg|[[Jean-Honoré Fragonard]], ''Inspiracija'', 1769. Datoteka:Denisdiderot.jpg|[[Jean-Honoré Fragonard]], ''[[Denis Diderot]]'', 1769. Datoteka:The Progress of Love - The Meeting - Fragonard 1771-72.jpg|[[Jean-Honoré Fragonard]] ''Tajni sastanak'', 1771. Datoteka:Élisabeth Vigée Le Brun- Marie-Antoinette à la Rose - collection Resnick.jpg|[[Élisabeth Vigée-Lebrun]], ''[[Marie-Antoinette od Austrije|Marija Antoaneta]] s ružom'', 1783. Datoteka:Jean-Honoré Fragonard - Cabra-cega.jpg|[[Jean-Honoré Fragonard]], ''Obmana slijepca'', 1775.-1780. </gallery> === Slikarstvo u razdoblju rokokoa === <gallery widths="220px" heights="220px" perrow="3"> Image:Jean-Baptiste Siméon Chardin 029.jpg|[[Jean-Baptiste-Siméon Chardin]], ''Mrtva priroda sa staklenom bocom i voćem'', oko 1750. Image:Mr and Mrs Andrews 1748-49.jpg|[[Thomas Gainsborough]], ''[[Gospodin i gospođa Andrews]]'', 1750. File:Greuze, Jean-Baptiste - The Spoiled Child - low res.jpg|[[Jean-Baptiste Greuze]], ''Razmaženo dijete'', oko 1765. File:reynolds.clive.750pix.jpg|[[Joshua Reynolds]], ''[[Robert Clive]] i obitelj s indijanskom služavkom'' 1765. File:Kauffman-Garrick.jpg|[[Angelica Kauffman]], ''Portret [[David Garrick|Davida Garricka]]'', ok 1765. Image:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|[[Louis-Michel van Loo]], ''Portret [[Denis Diderot|Denisa Diderota]]'', 1767. </gallery> == Vidi još == * [[Galantni stil]] * [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Barok i rokoko|Rokoko u Hrvatskoj]] * [[Drvorez]] * [[Iluzionističko slikarstvo]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Dodatna literatura == * Marilyn Stokstad, ed. ''Art History''. 3rd ed. New Jersey: Prentice Hall, 2005. Print. *{{cite book |last=Kimball |first=Fiske |title=The Creation of the Rococo Decorative Syle |publisher=Dover Publications |location=New York |year=1980 |isbn=0-486-23989-6}} * Arno Schönberger and Halldor Soehner, 1960. ''The Age of Rococo'' Published in the US as ''The Rococo Age: Art and Civilization of the 18th Century'' (Originally published in German, 1959). * {{cite book |last=Levey |first=Michael |title=Painting in Eighteenth-Century Venice |publisher=Cornell University Press |location=Ithaca |year=1980 |isbn=0-8014-1331-1}} * {{cite book |last=Kelemen |first=Pál |title=Baroque and Rococo in Latin America |publisher=Dover Publications |location=New York |year=1967 |isbn=0-486-21698-5}} == Vanjske poveznice == * [http://www.all-art.org/history252_contents_Baroque_Rococo.html All-art.org: Rococo in the "History of Art"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101030044455/http://all-art.org/history252_contents_Baroque_Rococo.html |date=30. listopada 2010. }} *[http://www.bergerfoundation.ch/Vertige/english/index.html Primjeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080629105246/http://www.bergerfoundation.ch/Vertige/english/index.html |date=29. lipnja 2008. }} *[http://www.all-art.org/history252_contents_Baroque_Rococo.html Rococo u "Povijesti umjetnosti"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101030044455/http://all-art.org/history252_contents_Baroque_Rococo.html |date=30. listopada 2010. }} (engl.) {{Commonscat|Rococo art}} {{Zapadnaumjetnost}} [[Kategorija:Umjetnički pokreti]] [[Kategorija:Rokoko| ]] {{ČT?|umjetnost}} opwa3zl9ci2hh91y6i2n6t2f78brbgn Quatsino 0 140886 7573760 7072005 2026-08-10T18:57:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573760 wikitext text/x-wiki '''Quatsino''', vodeće pleme [[Koskimo]] Indijanaca, šire grupe [[Kwakiutl]], porodice [[Wakashan]], naseljeni na [[Quatsino Sound]]u, na [[Kanada|kanadskom]] otoku [[Vancouver]]. Ovo pleme jedno je od 5 plemena Koskima, od kojih je svako imalo svoj tradicionalni teritorij i nekoliko imenovanih hijerarhijski rangiranih rodova ili klanova. Pleme Quatsino ima mutno i nejasno poriejklo. Prema nekima oni su porijeklom iz područja Cape Scotta, a prema drugima sa [[Sea Otter Cove]] i [[San Josef Bay]] (Bouchard 1995; Galois 1994). -U ranom 19. stoljeću oni kontroliraju teritorij što uključuje Sea Otter Cove, San Josef Bay, [[Raft Cove]], [[Grant Bay]], [[Forward Inlet]], [[Browning Inlet]], [[Winter Harbour]] i [[Ahwechaolto Inlet]]. Njihova glavna sela bila su [[Kwatleo]] u Browning Harbour i [[Sipee]] (Grass Point) na Winter Harbouru. Ne smiju se pobrkati s plemenom G_usgimukw ili Koskimox, po kojoj je cijela grupa Koskimo dobila ime. Kultura Quatsino Indijanaca pripada kulturnom području Sjeverozapadne obale. == Rezervati == Quatsino su danas naseljeni pod imenom Quatsino First Nation po rezervatima Ah-we-cha-ol-to 16, Cayilth 5, Cayuse 6, Clatux 9, Clienna 14, Grass Point 13, Klaskish 3, Kultah 4, Mah-te-nicht 8, Maquazneecht Island 17, O-ya-kum-la 11, Pa-cat'l-lin-ne 3, Pulcah 15, Quatleyo 12, Quatsino Subdivision 18 blizu [[Coal Harbour]]a, Quattishe 1, Teeta 7, Telaise 1, Toh-quo-eugh 2, Tsowenachs 2 == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm Kwakiutl Indian Tribe History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509130039/http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/canada/kwakiutlindianhist.htm |date=9. svibnja 2008. }} *[http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn633.html Quatsino] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080108231238/http://www.aboriginalcanada.gc.ca/acp/community/site.nsf/en/fn633.html |date=8. siječnja 2008. }} [[Kategorija:Kwakiutl]] [[Kategorija:Indijanci, Britanska Kolumbija]] [[Kategorija:Indijanci Sjeverozapadne obale]] 4atyms2y7vcc4lzcu82c7y50178n5yv Estrogeni 0 141276 7573883 6257596 2026-08-10T23:33:03Z ~2026-44005-90 369247 /* Glavni estrogeni */ 7573883 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Estriol.svg|desno|mini|[[Estriol]]]] [[Datoteka:Estradiol.svg|desno|mini|[[Estradiol]]]] [[Datoteka:Estron.svg|desno|mini|[[Estron]]]] '''Estrogeni''' su skupina [[steroidi|steroidnih]] [[kemijski spoj|kemijskih spojeva]] koja je dobila naziv zbog svoje važnosti u [[estrus]]u [[sisavci|sisavaca]] ([[menstruacijski ciklus|menstruacijskom ciklusu]] kod žena). Estrogeni su [[ženski spolni hormoni]]. Koriste se kao [[kontracepcija|kontracepcijsko sredstvo]] i zamjenska terapija kod žena u [[menopauza|menopauzi]]. [[Steroidni hormoni]] zbog svoje nepolarnosti lako [[difuzija|difuzijom]] prolaze kroz [[stanična membrana|staničnu membranu]] u [[stanica|stanicu]] gdje se vežu za [[estrogenski receptori|estrogenske receptore]]. == Glavni estrogeni == Tri glavna estrogena koja se prirodno nalaze u žene su [[estradiol]], [[estriol]] i [[estron]]. U ljudskom tijelu estrogeni nastaju iz [[androgeni|androgena]] uz pomoć [[enzim]]a. Od prve mjesečnice ([[menarha]]) do menopauze glavni hormon je 17β-estradiol, a u menopauzi u tijelu nalazimo više estrona. Estradiol nastaje iz [[testosteron]]a i estrona, koji nastaju iz [[androstendion]]a. Najjači estrogenski učinak ima estradiol (12 puta jači od estrona, a 80 puta od estriola) zbog čega se smatra glavnim estrogenom. Estriol je [[oksidacija|oksidacijski]] produkt estrona i estradiola. Razlika u kemijskoj strukturi među estrogenima nalazi se u broju ili vrsti kemijske skupine na D prstenu (krajnje desni na slikama). "Triol" sadrži dvije hidroksilne skupine (-OH), "diol" jednu, a estron ima keto-skupinu (=O) na D prstenu. == Sinteza estrogena == [[Datoteka:Steroidogenesis.gif|desno|mini|450px|[[Steroidogeneza]] - na donjem desnom kraju sheme nalaze se estron i estradiol.]] Testosteron nastaje tijekom procesa koji se naziva [[steroidogeneza]], a [[kolesterol]] je prva molekula u tom nizu reakcija. Najveća količina estrogena proizvodi se u razvijajućem [[Folikuli jajnika|folikulu jajnika]], [[žuto tijelo|žutom tijelu]] i [[posteljica|posteljici]]. [[Folikulostimulirajući hormon]] (FSH) i [[luteinizirajući hormon]] (LH) potiču proizvodnju estrogena u [[jajnici]]ma. Određenu manju količinu estrogena proizvode i [[jetra]], [[nadbubrežne žlijezde]] i [[dojke]] (ti takozvani sekundarni izvori estrogena jako su važni kod žena u menopauzi). Sinteza estrogna u jajnicima počinje u teka (theca) stanicama, [[theca interna|teke interne]] (sloj stanica folikula jajnika), sintezom androstendiona iz kolesterola. Androstendion je tvar blagog androgenog učinka. Taj spoj prelazi bazalnu membranu i ulazi u susjedne [[granuloza-stanice]] jajnika gdje se pretvara u estron i estradiol, bilo izravno ili preko međuprodukta testosterona. Kemijsku promjenu testosterona u estradiol i androstendiona u estron katalizira enzim koji se naziva [[aromataza]]. Tijekom menstruacijskog ciklusa razine estradiola variraju, a najviše su prije [[ovulacija|ovulacije]]. == Fiziološki učinci estrogena == Estrogeni se nalaze i u tijelu muškarca i žene (kod žena u puno većoj količni). Kod muškarca estrogen regulira određene funkcije [[Muški spolni sustav|spolnog sustava]] važne za sazrijevanje [[sperma|sperme]] i smatra se da su važni za zdravi spolni nagon. Fiziološki učinak kod žena: * Promjene na [[Ženski spolni sustav|spolnom sustavu]]: ** Estrogeni potiču formiranje sekundarnih spolnih značajki žene, ** Stimuliraju rast spolnih organa, tijekom menstruacijskog ciklusa potiču rast žlijezda endometrija i vezivne strome u maternici, a u jajovodu povećavaju broj i aktivnost stanica s treptljikama. ** U [[dojka]]ma estrogeni potiču rast dojki i sustava za izlučivanje mlijeka (rast mliječnih žlijezda, vezivnog tkiva među njima i nakupljanje [[masno tkivo|masti]]). * Promjene u [[Središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]]: ** Estrogeni (zajedno s progesteronom) inhibiraju oslobađanje FSH i LH iz hipofize ([[negativna povratna sprega]]). Za lučenje FSH i LH potreban je GnRH ([[gonadotropin oslobađajući hormon]]) iz hipotalamusa. Estrogen utječe i na razinu izlučivanja GnRH. * Promjene u ostalim sustavima i organima: ** U [[kosti]]ma smanjuju [[koštana resorpcija|koštanu resorpciju]] čime povećavaju stvaranje kosti. ** [[Voda i elektroliti]] - estrogeni uzrokuju zadržavanje [[natrij]]a i vode u organizmu, zbog kemijske sličnosti s [[hormoni nadbubrežne žijezde|hormonima nabubrežne žlijezde]]. ** [[Lipidi]] - povećavaju [[HDL]] (lipoprotein visoke gustoće), [[trigliceridi|trigliceride]], smanjuju [[LDL]] (lipoprotein male gustoće) ** [[Probavni sustav]] - povećavaju količinu kolesterola u [[žuč]]i, a smanjuju pokretljivost [[crijevo|crijeva]] ** U jetri potiču sintezu [[protein]]a ** [[Koagulacija]] - povisuje razine [[Faktori zgrušavanja|faktora zgrušavanja]] (2, 7, 9, 10), [[antitrombin]]a III, [[plazminogen]]a i povisuje adhezivnost [[trombocit]]a ** [[Melanin]] - povisuje [[feomelanin]], a snizuje [[eumelanin]] ** [[Koža]] - estrogeni povećavaju debljinu kože i čine je glađom == Medicinska primjena estrogena == Estrogeni djeluju na mnoge sustave u tijelu, te je kod liječenja njima potreban oprez zbog mogućih popratnih pojava. Dokazano je da vanjska primjena estrogena povisuje rizik za nastanak [[tumor dojke|tumora dojke]] ili [[tumor maternice|tumora endometrija maternice]]. Nije zanemariv i njihov učinak na [[krvne žile]] i faktore zgrušavanja, što može dovesti do [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]], [[duboka venska tromboza|duboke venske tromoboze]] ili [[plućna embolija|plućne embolije]]. === Hormonsko nadomjesno liječnje === Estrogeni se zajedno s ostalim [[hormoni]]ma koriste kod žena u menopauzi kako bi se spriječila [[osteoporoza]], kao i [[simptomi]] menopauze kao što su [[valovi vrućine]], [[noćna znojenja]], [[nesanica]], [[palpitacije]], [[glavobolja]], [[tjeskoba]], [[depresija]], [[umor]], [[malaksalost]]. [[Kontraindikacija|Kontraindikacije]] za upotrebu estrogena kao sredstva [[hormonsko nadomjesno liječenje|hormonskog nadomjesnog liječnja]] su [[tromboembolija]] i [[tumor dojke]]. === Hormonska kontracepcija === Osnovni mehanizam djelovanja estrogna (zajedno s progesteronom) u [[Hormonska kontracepcija|hormonskoj kontracepciji]], je [[negativna povratna sprega]] na lučenja FSH i LH iz [[hipofiza|hipofize]] (djeluju i na [[hipotalamus]]) čime dolazi do izostanka ovulacije (FSH i LH su potrebni za ovulaciju) u jajniku. === Ostale medicinske primjene === Estrogeni se koriste u liječenju [[vaginalna atrofija|vaginalne atrofije]], [[hipoestrogenizam|hipoestrogenizma]] (posljedica [[hipogonadizam|hipogonadizma]], [[kastracija|kastracije]]), [[amenoreja|amenoreje]], [[dismenoreja|dismenoreje]], i [[oligomenoreja|oligomenoreje]]. Estrogeni mogu biti korišteni i za zaustavljanje [[laktacija|laktacije]] nakon [[porod]]a. {{GLAVNIRASPORED:Estrogeni}} [[Kategorija:Ženski spolni sustav]] [[Kategorija:Spolni hormoni]] h7xsxts7saas7b6qolk31sw3rn1z7w3 7574119 7573883 2026-08-11T11:20:12Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-44005-90|~2026-44005-90]] ([[User talk:~2026-44005-90|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 6257596 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Estriol.svg|desno|mini|[[Estriol]]]] [[Datoteka:Estradiol.svg|desno|mini|[[Estradiol]]]] [[Datoteka:Estron.svg|desno|mini|[[Estron]]]] '''Estrogeni''' su skupina [[steroidi|steroidnih]] [[kemijski spoj|kemijskih spojeva]] koja je dobila naziv zbog svoje važnosti u [[estrus]]u [[sisavci|sisavaca]] ([[menstruacijski ciklus|menstruacijskom ciklusu]] kod žena). Estrogeni su [[ženski spolni hormoni]]. Koriste se kao [[kontracepcija|kontracepcijsko sredstvo]] i zamjenska terapija kod žena u [[menopauza|menopauzi]]. [[Steroidni hormoni]] zbog svoje nepolarnosti lako [[difuzija|difuzijom]] prolaze kroz [[stanična membrana|staničnu membranu]] u [[stanica|stanicu]] gdje se vežu za [[estrogenski receptori|estrogenske receptore]]. == Glavni estrogeni == Tri glavna estrogena koja se prirodno nalaze u žene su [[estradiol]], [[estriol]] i [[estron]]. U ljudskom tijelu estrogeni nastaju iz [[androgeni|androgena]] uz pomoć [[enzim]]a. Od prve mjesečnice ([[menarha]]) do menopauze glavni hormon je 17β-estradiol, a u menopauzi u tijelu nalazimo više estrona. Estradiol nastaje iz [[testosteron]]a i estrona, koji nastaju iz [[androstendion]]a. Najjači estrogenski učinak ima estradiol (12 puta jači od estradiola, a 80 puta od estriola) zbog čega se smatra glavnim estrogenom. Estriol je [[oksidacija|oksidacijski]] produkt estrona i estradiola. Razlika u kemijskoj strukturi među estrogenima nalazi se u broju ili vrsti kemijske skupine na D prstenu (krajnje desni na slikama). "Triol" sadrži dvije hidroksilne skupine (-OH), "diol" jednu, a estron ima keto-skupinu (=O) na D prstenu. == Sinteza estrogena == [[Datoteka:Steroidogenesis.gif|desno|mini|450px|[[Steroidogeneza]] - na donjem desnom kraju sheme nalaze se estron i estradiol.]] Testosteron nastaje tijekom procesa koji se naziva [[steroidogeneza]], a [[kolesterol]] je prva molekula u tom nizu reakcija. Najveća količina estrogena proizvodi se u razvijajućem [[Folikuli jajnika|folikulu jajnika]], [[žuto tijelo|žutom tijelu]] i [[posteljica|posteljici]]. [[Folikulostimulirajući hormon]] (FSH) i [[luteinizirajući hormon]] (LH) potiču proizvodnju estrogena u [[jajnici]]ma. Određenu manju količinu estrogena proizvode i [[jetra]], [[nadbubrežne žlijezde]] i [[dojke]] (ti takozvani sekundarni izvori estrogena jako su važni kod žena u menopauzi). Sinteza estrogna u jajnicima počinje u teka (theca) stanicama, [[theca interna|teke interne]] (sloj stanica folikula jajnika), sintezom androstendiona iz kolesterola. Androstendion je tvar blagog androgenog učinka. Taj spoj prelazi bazalnu membranu i ulazi u susjedne [[granuloza-stanice]] jajnika gdje se pretvara u estron i estradiol, bilo izravno ili preko međuprodukta testosterona. Kemijsku promjenu testosterona u estradiol i androstendiona u estron katalizira enzim koji se naziva [[aromataza]]. Tijekom menstruacijskog ciklusa razine estradiola variraju, a najviše su prije [[ovulacija|ovulacije]]. == Fiziološki učinci estrogena == Estrogeni se nalaze i u tijelu muškarca i žene (kod žena u puno većoj količni). Kod muškarca estrogen regulira određene funkcije [[Muški spolni sustav|spolnog sustava]] važne za sazrijevanje [[sperma|sperme]] i smatra se da su važni za zdravi spolni nagon. Fiziološki učinak kod žena: * Promjene na [[Ženski spolni sustav|spolnom sustavu]]: ** Estrogeni potiču formiranje sekundarnih spolnih značajki žene, ** Stimuliraju rast spolnih organa, tijekom menstruacijskog ciklusa potiču rast žlijezda endometrija i vezivne strome u maternici, a u jajovodu povećavaju broj i aktivnost stanica s treptljikama. ** U [[dojka]]ma estrogeni potiču rast dojki i sustava za izlučivanje mlijeka (rast mliječnih žlijezda, vezivnog tkiva među njima i nakupljanje [[masno tkivo|masti]]). * Promjene u [[Središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]]: ** Estrogeni (zajedno s progesteronom) inhibiraju oslobađanje FSH i LH iz hipofize ([[negativna povratna sprega]]). Za lučenje FSH i LH potreban je GnRH ([[gonadotropin oslobađajući hormon]]) iz hipotalamusa. Estrogen utječe i na razinu izlučivanja GnRH. * Promjene u ostalim sustavima i organima: ** U [[kosti]]ma smanjuju [[koštana resorpcija|koštanu resorpciju]] čime povećavaju stvaranje kosti. ** [[Voda i elektroliti]] - estrogeni uzrokuju zadržavanje [[natrij]]a i vode u organizmu, zbog kemijske sličnosti s [[hormoni nadbubrežne žijezde|hormonima nabubrežne žlijezde]]. ** [[Lipidi]] - povećavaju [[HDL]] (lipoprotein visoke gustoće), [[trigliceridi|trigliceride]], smanjuju [[LDL]] (lipoprotein male gustoće) ** [[Probavni sustav]] - povećavaju količinu kolesterola u [[žuč]]i, a smanjuju pokretljivost [[crijevo|crijeva]] ** U jetri potiču sintezu [[protein]]a ** [[Koagulacija]] - povisuje razine [[Faktori zgrušavanja|faktora zgrušavanja]] (2, 7, 9, 10), [[antitrombin]]a III, [[plazminogen]]a i povisuje adhezivnost [[trombocit]]a ** [[Melanin]] - povisuje [[feomelanin]], a snizuje [[eumelanin]] ** [[Koža]] - estrogeni povećavaju debljinu kože i čine je glađom == Medicinska primjena estrogena == Estrogeni djeluju na mnoge sustave u tijelu, te je kod liječenja njima potreban oprez zbog mogućih popratnih pojava. Dokazano je da vanjska primjena estrogena povisuje rizik za nastanak [[tumor dojke|tumora dojke]] ili [[tumor maternice|tumora endometrija maternice]]. Nije zanemariv i njihov učinak na [[krvne žile]] i faktore zgrušavanja, što može dovesti do [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]], [[duboka venska tromboza|duboke venske tromoboze]] ili [[plućna embolija|plućne embolije]]. === Hormonsko nadomjesno liječnje === Estrogeni se zajedno s ostalim [[hormoni]]ma koriste kod žena u menopauzi kako bi se spriječila [[osteoporoza]], kao i [[simptomi]] menopauze kao što su [[valovi vrućine]], [[noćna znojenja]], [[nesanica]], [[palpitacije]], [[glavobolja]], [[tjeskoba]], [[depresija]], [[umor]], [[malaksalost]]. [[Kontraindikacija|Kontraindikacije]] za upotrebu estrogena kao sredstva [[hormonsko nadomjesno liječenje|hormonskog nadomjesnog liječnja]] su [[tromboembolija]] i [[tumor dojke]]. === Hormonska kontracepcija === Osnovni mehanizam djelovanja estrogna (zajedno s progesteronom) u [[Hormonska kontracepcija|hormonskoj kontracepciji]], je [[negativna povratna sprega]] na lučenja FSH i LH iz [[hipofiza|hipofize]] (djeluju i na [[hipotalamus]]) čime dolazi do izostanka ovulacije (FSH i LH su potrebni za ovulaciju) u jajniku. === Ostale medicinske primjene === Estrogeni se koriste u liječenju [[vaginalna atrofija|vaginalne atrofije]], [[hipoestrogenizam|hipoestrogenizma]] (posljedica [[hipogonadizam|hipogonadizma]], [[kastracija|kastracije]]), [[amenoreja|amenoreje]], [[dismenoreja|dismenoreje]], i [[oligomenoreja|oligomenoreje]]. Estrogeni mogu biti korišteni i za zaustavljanje [[laktacija|laktacije]] nakon [[porod]]a. {{GLAVNIRASPORED:Estrogeni}} [[Kategorija:Ženski spolni sustav]] [[Kategorija:Spolni hormoni]] 2m64ct2l985gu1spkb8qi3ynumu6x00 Igor Bišćan 0 142030 7574083 7438828 2026-08-11T10:29:12Z ~2026-38900-41 366407 /* */ 7574083 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Igor Bišćan | slika = [[Datoteka:Igor Biscan 2021.jpg|220px]] | opis slike = Bišćan 2021. | puno ime = Igor Bišćan | visina = 190 cm | nadimak = '' Beli'' | datum rođenja = [[4. svibnja]] [[1978.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država = {{Z+X|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = {{NogRep|UAE|do=23}} | broj u klubu = | pozicija = izbornik (kao igrač [[Branič (nogomet)|stoper]], [[vezni igrač (nogomet)|zadnji vezni]]) | mlade godine = {{0|00000}}– [[1997.]] | juniorski klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | godina = [[1997.]] – [[2000.]]<br />[[1997.]] – [[1998.]]<br />[[2000.]] – [[2005.]]<br />[[2005.]] – [[2007.]]<br />[[2007.]] – [[2012.]] | profesionalni klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />→ [[NK Samobor|Samobor]] (posudba)<br />[[Liverpool F.C.|Liverpool]]<br />[[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}(11)<br /> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br /> {{0}}{{0}}72 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br /> {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br /> {{0}}{{0}}63 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji = [[1998.]]<br />[[1997.]] – [[2000.]]<br />[[1999.]]<br />[[1999.]] – [[2001.]] | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=20}} <br />{{NogRep|HRV|do=21}} <br />{{NogRep|HRV|rep=B}}<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = [[2016.]] – [[2017.]] <br /> [[2017.]] – [[2018.]]<br /> [[2018.]] – [[2019.]]<br /> [[2019.]] – [[2023.]]<br /> [[2023.]]<br>[[2023.]] <br>[[2024.]] – [[2025.]] | klubovi = [[NK Rudeš Zagreb|Rudeš]] <br /> [[NK Olimpija Ljubljana (2005.)|Olimpija Ljubljana]]<br /> [[HNK Rijeka|Rijeka]]<br />{{NogRep|HRV|do=21}} <br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> [[Al-Shabab FC|Al-Shabab]] <br> [[Al Ahli SC (Doha)|Al Ahli]] | napomena = | ažurirano = 30. studenog 2025. }} '''Igor Bišćan''' ([[Zagreb]], [[4. svibnja]] [[1978.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Kao igrač igrao je na položaju [[Branič (nogomet)|stopera]] ili [[Vezni (nogomet)|zadnjeg veznog]]. Trenutačno je bez kluba. == Igračka karijera == === Klupska karijera === ==== Dinamo Zagreb ==== Igor Bišćan nogometnu karijeru započeo je u nogometnoj školi zagrebačkoga Dinama. Nakon posudbe u [[NK Samobor]]u, od sezone [[1998.]] nastupao je za Dinamo s kojim je igrao i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]-e. Zbog zapaženih nastupa postaje i kapetan momčadi i ljubimac navijača. S Dinamom osvaja 3 hrvatska prvenstva [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]] i [[1. HNL 1999./00.|1999./00]]. ==== Liverpool F.C. ==== Nakon zanimanja brojnih europskih klubova karijeru od prosinca [[2000.]] godine nastavlja u [[Liverpool F.C.|Liverpoolu]].<ref name="Guardian">{{eng oznaka}} [http://www.guardian.co.uk/football/2000/oct/13/newsstory.sport6 Guardian: Liverpool finally sign £7m Biscan], preuzeto 4. listopada 2012.</ref> Prijelaz u Liverpool vrijedio je 7 milijuna funta.<ref name="Guardian"/> Dolaskom [[Rafael Benítez|Rafaela Beníteza]] na Liverpoolovu klupu, Bišćan često nastupa na poziciji zadnjeg veznog te igra zapažene utakmice u Ligi prvaka. Te sezone 2004./05. jedan je od zaslužnijih igrača za plasman Liverpoola u finale Lige prvaka. Odlukom trenera Beníteza ipak nije nastupio u finalu. Bišćan je zbog požrtvovne igre postao jedan od idola Liverpoolovih navijača. Za Liverpool je nastupao do [[2005.]] godine sveukupno odigravši 118 službenih utakmica postigavši 3 pogotka.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.liverpoolfc.com/history/past-players/igor-biscan Liverpool FC: Igor Biscan], preuzeto 4. listopada 2012.</ref> ==== Panathinaikos ==== Bišćan u lipnju 2005. godine odlazi u [[Grčka|grčki]] [[PAE Panathinaikos|Panathinaikos]]<ref>{{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/l/liverpool/4116832.stm BBC: Biscan joins Greeks Panathinaikos], preuzeto 4. listopada 2012.</ref> kao slobodan igrač. U sljedeće dvije sezone nastupa za taj klub da bi krajem lipnja [[2007.]] godine uzeo pola godine slobodno<ref>{{eng oznaka}} [http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/liverpool/3362544/Former-Liverpool-defender-Igor-Biscan-admits-Premier-League-came-about-too-early-Football.html The Telegraph: Former Liverpool defender Igor Biscan admits Premier League came about too early], preuzeto 4. listopada 2012.</ref> te nije nastupao za niti jedan klub. ==== Povratak u Dinamo ==== Nakon poduže pauze [[3. prosinca]] [[2007.]] godine potpisuje ugovor sa zagrebačkim Dinamom na 3 godine.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/sport/biscan-potpisao-3-godisnji-ugovor-s-dinamom.html dnevnik.hr: Bišćan potpisao 3-godišnji ugovor s Dinamom], preuzeto 4. listopada 2012.</ref> Ugovor je produžio u kolovozu [[2011.]] godine.<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/mamic-simunic-je-dinamov-biscan-potpisao-novi-ugovor-clanak-322812 Večernji list: Mamić: Šimunić je Dinamov!; Bišćan potpisao novi ugovor], preuzeto 4. listopada 2012.</ref> Nakon povratka u pet godina s Dinamom osvaja još pet prvenstava i četiri kupa te jedan superkup. U Dinamu ostaje do travnja [[2012.]] godine kada raskida ugovor. === Reprezentativna karijera === Igrao je za Hrvatsku do 20 i do 21 te za Hrvatsku B reprezentaciju jednom prigodom. Za Hrvatsku A reprezentaciju Bišćan je debitirao u kvalifikacijama za UEFA Euro 2000. godine u utakmici protiv Makedonije u Skopju [[5. lipnja]] [[1999.]] godine.<ref name="sportnet">[http://www.hrsport.net/nogomet/reprezentacije/hrvatska/?igracID=533 Sportnet: Igor Bišćan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120915050307/http://www.hrsport.net/nogomet/reprezentacije/hrvatska/?igracID=533 |date=15. rujna 2012. }}, preuzeto 4. listopada 2012.</ref> Svoj prvi i jedini pogodak za Hrvatsku postigao je protiv reprezentacije Meksika [[16. lipnja]] [[1999.]] godine.<ref>[http://www.hrsport.net/live/8422/ Sportnet: Kronologija: Hrvatska - Meksiko 2:1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219102540/https://sportnet.rtl.hr/live/8422/ |date=19. veljače 2021. }}, preuzeto 4. listopada 2012.</ref> Njegova posljednja službena utakmica bila je protiv reprezentacije Škotske [[1. rujna]] [[2001.]] godine.<ref name="sportnet"/> Nakon što je napustio pripremni kamp reprezentacije, [[2003.]] godine, Bišćan više nije pozivan u reprezentaciju.<ref>[http://www.jutarnji.hr/biscan--ne-razmisljam-o-bilicevom-pozivu/243243/ Jutarnji list: Bišćan: Ne razmišljam o Bilićevom pozivu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305194412/http://www.jutarnji.hr/biscan--ne-razmisljam-o-bilicevom-pozivu/243243/ |date=5. ožujka 2016. }}, preuzeto 4. listopada 2012.</ref> == Trenerska karijera == === Rudeš === U [[2016.]] godini je Bišćan postao glavni trener [[NK Rudeš Zagreb|zagrebačkog Rudeša]]. Bivši nogometaš [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] je na toj poziciji naslijedio [[Stipe Brnas|Stipu Brnasa]].<ref> {{citiranje www |url=http://www.nogometplus.net/index.php/naslovna/igor-biscan-novi-trener-rudesa/ |naslov=Igor Bišćan novi trener Rudeša |rad=nogometplus.net |dan=7. lipnja 2016. |preuzeto=2. lipnja 2017.}} </ref> S Rudešom je Bišćan u svojoj [[2. HNL 2016./17.|prvoj sezoni]] osvojio [[Druga hrvatska nogometna liga|drugu hrvatsku nogometnu ligu]] nakon pobjede kod [[NK Solin|Solina]], te tako izborio plasman u [[Prva hrvatska nogometna liga|Prvu hrvatsku nogometnu ligu]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.vecernji.hr/sport/rudes-u-posljednjoj-minuti-slomio-solin-i-postao-prvoligas-1169708 |naslov=Igor Bišćan vraća se u Prvu ligu! |rad=vecernji.hr |dan=14. svibnja 2017. |preuzeto=2. lipnja 2017.}} </ref> === Olimpija Ljubljana === Bišćan je nakon povijesnog plasmana Rudeša potpisao dvogodišnji ugovor s [[NK Olimpija Ljubljana (2005.)|ljubljanskom Olimpijom]]. ''"Veselim se novim izazovima. Olimpija je sjajan klub s velikim potencijalom i dobrim uvjetima za uspjeh. Detaljno sam analizirao utakmice Olimpije i ulogu svakog igrača. S poslom započinjemo odmah, nemamo previše vremena"'', rekao je Bišćan za službene stranice svog novog kluba.<ref>{{citiranje www |url=http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/2682475/olimpija-sluzbeno-potvrdila-igor-biscan-je-novi-trener-slovenskog-kluba/ |naslov=Olimpija službeno potvrdila: Igor Bišćan je novi trener slovenskog kluba |rad=vijesti.rtl.hr |dan=2. lipnja 2017. |preuzeto=2. lipnja 2017. |url-status=dead |archive-date=7. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170607074546/http://www.vijesti.rtl.hr/sport/nogomet/2682475/olimpija-sluzbeno-potvrdila-igor-biscan-je-novi-trener-slovenskog-kluba/ }}</ref> Dana [[5. lipnja]] [[2018.]] godine nakon osvajanja [[Slovenija|slovenskog]] prvenstva i kupa, predsjednik [[Ljubljana|ljubljanske]] Olimpije Milan Mandarić ga je smijenio. === Rijeka === Dana [[10. listopada]] [[2018.]] godine nakon odlaska [[Matjaž Kek|Matjaža Keka]] iz [[HNK Rijeka|Rijeke]], Igor preuzima riječku momčad.<ref> {{citiranje www |url=https://sport.hrt.hr/466248/izbori/biscan-predstavljen-u-rijeci-nitko-mi-ne-moze-zabraniti-da-se-borim |naslov=Igor Bišćan preuzima Rijeku! |rad=sport.hrt.hr |dan=10. listopada 2018. |preuzeto=8. prosinca 2018.}} </ref> U svojoj prvoj sezoni na klupi [[HNK Rijeka|Rijeke]] osvaja [[Hrvatski nogometni kup]] za sezonu 2018./19. pobjedom u [[Pula|Puli]] na [[Stadion Aldo Drosina|Aldo Drosini]] nad [[zagreb]]ačkim [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamom]] od 3:1.<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/dinamo-rijeka-13-rijeka-odigrala-utakmicu-sezone-i-osvojila-kup/2087480.aspx |naslov=Rijeka odigrala utakmicu sezone i osvojila Kup za sezonu 2018./19. |rad=index.hr |dan=22. svibnja 2019. |preuzeto=22. svibnja 2019.}} </ref> Dana [[22. rujna]] [[2019.]] Bišćan je neočekivano podnio ostavku na mjesto trenera [[HNK Rijeka|Rijeke]]. Kao razlog svoje ostavke naveo je da se zasitio nepodnošljivih uvjeta za rad kao i same atmosfere unutar kluba.<ref> {{citiranje www |url=https://www.index.hr/sport/clanak/igor-biscan-podnio-ostavku-ne-zele-nas-od-prvog-dana-uvjeti-u-rijeci-su-losi/2118327.aspx |naslov=Igor Bišćan podnio ostavku |rad=index.hr |dan=22. rujna 2019. |preuzeto=23. rujna 2019.}} </ref> === Hrvatska do 21 godine === Dana [[1. listopada]] [[2019.]] godine postao je izbornikom [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|hrvatske nogometne reprezentacije do 21 godine]], nakon što je ranije toga dana [[Hrvatski nogometni savez|HNS]] s njim postigao dogovor o preuzimanju izborničke dužnosti. Na izborničkom mjestu debitirao je [[11. listopada]] 2019. pobjedom u prijateljskoj utakmici protiv Mađarske, u [[Jegersek]]u (1:4).<ref>[https://semafor.hns.family/utakmice/33712323/madjarska-hrvatska-1-4/ Mlada hrvatska nogometna reprezentacija odlično je započela mandat novog izbornika Igora Bišćana te visoko porazila svoje mađarske domaćine], hns-cff.hr, 11. listopada 2019.</ref> Reprezentacija je tri dana kasnije u kvalifikacijskoj utakmici za EP u gostima svladala reprezentaciju San Marina (0:7). === Dinamo Zagreb === Dana [[6. travnja]] [[2023.]] godine, dan nakon poraza [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] od [[HNK Šibenik|Šibenika]] (2:1) u [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|polufinalu kupa]], Dinamo smjenjuje dotadašnjeg trenera [[Ante Čačić|Antu Čačića]] i imenuje Bišćana za njegovog nasljednika.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/vijesti/igor-biscan-novi-trener-gnk-dinamo Igor Bišćan novi trener GNK Dinamo], gnkdinamo.hr, 8. travnja 2023.</ref><ref>[https://sportnet.hr/vijesti/577051/nogomet-supersport-hnl/igor-biscan-preuzima-klupu-dinama-a-ivica-olic-u-21-reprezentaciju/ Igor Bišćan preuzima klupu Dinama, a Ivica Olić U-21 reprezentaciju], sportnet.hr, 8. travnja 2023.</ref> Dana 21. kolovoza 2023. godine Bišćan je prestao biti trener Dinama nakon što je Dinamo ispao od [[AEK Atena F.C.|atenskog AEK-a]] u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|UEFA Ligu prvaka 2023./24.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Dinamo potvrdio smjenu Igora Bišćana|url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/dinamo-odlucio-smijeniti-biscana--10966018|access-date=2023-08-21|website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> == Priznanja == === Igračka === '''Dinamo Zagreb''' * [[1. HNL]] '''(8):''' [[1. HNL 1997./98.|1997./98.]], [[1. HNL 1998./99.|1998./99.]], [[1. HNL 1999./2000.|1999./00.]], [[1. HNL 2007./08.|2007./08.]], [[1. HNL 2008./09.|2008./09.]], [[1. HNL 2009./10.|2009./10.]], [[1. HNL 2010./11.|2010./11.]], [[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(4):''' [[Hrvatski nogometni kup 2007./08.|2007./08.]], [[Hrvatski nogometni kup 2008./09.|2008./09.]], [[Hrvatski nogometni kup 2010./11.|2010./11.]], [[Hrvatski nogometni kup 2011./12.|2011./12.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2010. '''Liverpool''' * [[Engleski liga-kup]] '''(2):''' 2000./01., 2002./03. * [[FA Community Shield]] '''(1):''' 2001. * [[UEFA Superkup]] '''(1):''' 2001. * [[UEFA Liga prvaka]] '''(1):''' [[UEFA Liga prvaka 2004./05.|2004./05.]] === Trenerska === '''Rudeš''' * [[Druga HNL|2. HNL]] '''(1):''' [[2. HNL 2016./17.|2016./17.]] '''Olimpija Ljubljana''' * [[Prva slovenska nogometna liga]] '''(1):''' [[Prva slovenska nogometna liga 2017./18.|2017./18.]] * [[Slovenski nogometni kup]] '''(1):''' 2017./18. '''Rijeka''' * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' 2018./19. '''Dinamo Zagreb''' * [[HNL]] '''(2):''' [[HNL 2022./23.|2022./23.]], [[HNL 2023./24.|2023./24.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2023. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20230406172020/https://hns-cff.hr/players/114453/igor-biscan/ Igor Bišćan na HNS-u] {{Sastav Hrvatske U-21 EP 2021.}} {{GLAVNIRASPORED:Bišćan, Igor}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Nogometaši Panathinaikosa]] [[Kategorija:Treneri GNK Dinama]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Šport u Velikoj Gorici]] pivaz2ycsnnkrpisxkluhndw0icmv8m Ratko Zvrko 0 144769 7573884 7366991 2026-08-10T23:35:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573884 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Ratko Zvrko | boja = #77DD77 | slika = Ratko Zvrko.jpg | veličina = 250px | opis slike = | puno ime = | pseudonim = Marijan Vučić | rođenje = [[20. travnja]] [[1920.]] | smrt = [[23. rujna]] [[1998.]] | zanimanje = [[književnik]] i [[novinar]] | nacionalnost = | period pisanja = [[1950-ih]] do [[1998.]] | vrsta = književnost za djecu | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''Čarobni prozor'' <br> ''Od Zrinjevca do Svemira'' <br> ''Zvijezde u gradu'' <br> ''Grga Čvarak'' <br> ''Vjeveričin dan'' <br>''Smijeh nije grijeh'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Ratko Zvrko''' ([[Beograd]], [[20. travnja]] [[1920.]] – [[Dubrovnik]], [[23. rujna]] [[1998.]]), bio je [[hrvat]]ski [[književnik]], [[novinar]] i [[boks]]ač. Pjesme je u početku objavljivao pod pseudonimom Marijan Vučić u periodici te u mnogobrojnim zbirkama i slikovnicama. Okušao se i u prijevodima s [[talijanski|talijanskoga]] (''Čipolino'' G. Rodarija, 1960).<ref name="LZMK-HE">{{Citiranje weba |title=Zvrko, Ratko |url=https://enciklopedija.hr/clanak/67587 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=3. ožujka 2016.}}</ref> == Životopis == Ratko Zvrko rođen je 20. travnja 1920. u [[Beograd]]u, a djetinjstvo proveo u Drveniku, naselju u općini [[Konavle]] pokraj [[Dubrovnik]]a.<ref name="LZMK-HE"/> Kao gimnazijalac smislio je slogan „''Bilo kuda, Kiki svuda''” za tvornicu Union (danas [[Kraš]]). Autor je više televizijskih emisija i serija za djecu.<ref name="LZMK-HE"/> === Boksačka karijera === Počeo se baviti [[boks]]om u [[Dubrovnik]]u. Meč karijere imao je u Dubrovniku, [[11. travnja]] [[1943.]] protiv prvaka [[Italija|Italije]] [[Lodovico Giobbi|Lodovica Giobbija]]. Pobijedio ga je, što se slavilo kao pobjeda nad Talijanima, koji su u to vrijeme za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog]] rata okupirali [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Sljedećeg dana, talijanske vlasti su ga zatvorile na neko vrijeme u tvrđavu [[Lovrijenac]]. Bio je prvak [[Hrvatska|Hrvatske]] u boksu [[1945.]] (u srednjoj kategoriji).<ref name="LZMK-HE"/> Poslije Drugog svjetskog rata, imao je meč s višestrukim [[Olimpijske igre|olimpijskim]] pobjednikom, [[Mađarska|mađarskim]] boksačem [[László Papp|Lászlóm Pappom]]. Izgubio je, ali je izdržao borbu do kraja. === Novinarska karijera === Počeo je [[novinarstvo|novinarsku]] karijeru, javljajući rezultate boks mečeva za [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]].<ref name="LZMK-HE"/> Prekinuo je karijeru u boksu i bavio se novinarstvom. Pisao je za [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]], [[Vjesnik u srijedu]], [[Večernji list]], [[Globus]], [[Arena|Arenu]], [[Modra lasta|Modru lastu]] itd. Dok je bio urednik rubrike pomorstva u Vjesniku, pokrenuo je 1966. trofej "[[Plava vrpca Vjesnika]]" za plemenite pothvate na [[more|moru]], koji postoji i danas.<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/09122010/kapetan-duge-plovidbe-s-velikim-srcem Kapetan duge plovidbe s velikim srcem]</ref><ref>[http://glasgrada.hr/trofej-ljudima-a-ne-brodovima-2/ Glas Grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170521214550/http://glasgrada.hr/trofej-ljudima-a-ne-brodovima-2/ |date=21. svibnja 2017. }} Damir Račić: ''Trofej ljudima a ne brodovima (2)'', 8. studenoga 2061. (pristupljeno 7. travnja 2017.)</ref> Bio je i vanjskopolitički dopisnik iz [[Trst]]a, a kao reporter proputovao je mnogim [[Europa|europskim]], [[Afrika|afričkim]] i [[Azija|azijskim]] [[država]]ma.<ref name="LZMK-HE"/> Organizirao je [[djeca|dječje]] [[romobil]]ske utrke oko zgrade [[HNK u Zagrebu|Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu]] pod motom "Brzina, ali oprez". Prvom zbirkom ''Olimpijsko selo Čvrk'' (1952.) najavio je svoje temeljne preokupacije – sport i sportske igre.<ref name="LZMK-HE"/> Napisao je zbirku [[poezija|pjesama]] za [[djeca|djecu]] ''Grga Čvarak'', koja je prvi put objavljena [[1967.]] Za tu je zbirku iste godine dobio i književnu [[nagrada Grigor Vitez|nagradu "Grigor Vitez"]].<ref name="LZMK-HE"/> Postala je jedna od najobjavljivanijih knjiga [[Hrvatska književnost|hrvatske književnosti]] za djecu i sastavni dio [[škola|školske]] [[lektira|lektire]]. Pisao je pjesme i za odrasle. Godine [[1978.]] napisao je biografiju slavnoga hrvatskog boksača [[Mate Parlov]]a ''Zlatne rukavice Mate Parlova''. Bio je prijatelj [[Dobriša Cesarić|Dobriše Cesarića]], s kojim se dopisivao u stihovima. == Nepotpun popis djela == * '''''Olimpijsko selo Čvrk''''', 1952. * '''''Čarobni prozor''''', 1957. * '''''Torba Djeda Mraza''''', [[Zagreb]]: Lykos, 1959.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=3&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Zvrko%2c+Ratko&xm0=1&selectedId=607000339 Katalog Knjižnica grada Zagreba: Torba Djeda Mraza / Ratko Zvrko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307172200/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=3&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Zvrko%2C%20Ratko&xm0=1&selectedId=607000339 |date=7. ožujka 2016. }}, pristupljeno 20. veljače 2016.</ref> * '''''Grga Čvarak''''', Zagreb 1967.<sup>1</sup>, 1970.<sup>2</sup>, 1972.<sup>3</sup>, 1974.<sup>4</sup>, 1975.<sup>5</sup>, 1977.<sup>6</sup>, 1978.<sup>7</sup>, 1979.<sup>8</sup>, 1981.<sup>9</sup>, 1985.<sup>10</sup>, 1986.<sup>11</sup>, 1988.<sup>12</sup>, 1990.<sup>13</sup>, 1995.<sup>14</sup>, 1998.<sup>15</sup>, 2000.<sup>16</sup>, 2001.<sup>17</sup>, 2002.<sup>18</sup>, 2003.<sup>19</sup>, 2004.<sup>20</sup>, 2005.<sup>21</sup>, 2006.<sup>22</sup>, 2007.<sup>23</sup> * '''''Uzbuna u robnoj kući''''', Zagreb 1976. * '''''Zlatne rukavice Mate Parlova''''', [[Sisak]] 1978. * '''''Smijeh nije grijeh''''', Zagreb 1990. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Zvrko, Ratko}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski boksači]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Otokar Keršovani]] krgt1aph8lk1u3avqec3tapbbufm44k Dodatak:Popis hrvatskih filmova 102 148379 7574134 7568478 2026-08-11T11:58:41Z Fleabert 331226 2026.- Štriguni 7574134 wikitext text/x-wiki __NOTOC__<center> {| id="toc" style="margin: 0 2em 0 2em;" ! align="center" style="background:#ccccff" width="100%" colspan="2"|'''Popis hrvatskih filmova''' |- ! valign="left" |[[#1940-e|1940-e]] | [[#1950-e|1950-e]] | [[#1960-e|1960-e]] | [[#1970-e|1970-e]] | [[#1980-e|1980-e]]<br>[[#1990.|1990.]] | [[#1991.|1991.]] | [[#1992.|1992.]] | [[#1993.|1993.]] | [[#1994.|1994.]] | [[#1995.|1995.]] | [[#1996.|1996.]] | [[#1997.|1997.]] | [[#1998.|1998.]] | [[#1999.|1999.]]<br>[[#2000.|2000.]] | [[#2001.|2001.]] | [[#2002.|2002.]] | [[#2003.|2003.]] | [[#2004.|2004.]] | [[#2005.|2005.]] | [[#2006.|2006.]] | [[#2007.|2007.]] | [[#2008.|2008.]] | [[#2009.|2009.]]<br>[[#2010.|2010.]] | [[#2011.|2011.]] | [[#2012.|2012.]] | [[#2013.|2013.]] | [[#2014.|2014.]] | [[#2015.|2015.]] | [[#2016.|2016.]] | [[#2017.|2017.]] | [[#2018.|2018.]] | [[#2019.|2019.]]<br>[[#2020.|2020.]] | [[#2021.|2021.]] | [[#2022.|2022.]] | [[#2023.|2023.]] | [[#2024.|2024.]] | [[#2025.|2025.]] | [[#2026.|2026.]]<br>[[#Nadolazeći|Nadolazeći, u razvoju]] |}</center> Popis hrvatskih filmova je kronološki popis svih hrvatskih cjelovečernjih igranih filmova koje su snimila poduzeća ili ustanove sa sjedištem u Hrvatskoj. [[Igrani film|Igrani filmovi]] snimljeni u koprodukciji s inozemnim partnerima uvršteni su samo ako po stvaralačkom doprinosu imaju karakter hrvatskog filma. {{Proširi listu}}'''{{Color box|SkyBlue}} Filmovi u kojima je Hrvatska sudjelovala kao koproducent (manjinska produkcija)''' === 1910-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=20% | Redatelj ! width=45% | Uloge |- |[[Brcko u Zagrebu]] (1917.) || [[Arsen Maas]]|| |- |[[Jeftina košta (1917.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Mokra pustolovina (1918.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Brišem i sudim (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Kovač raspela (1919.)]] || [[Heinz Hanus]]|| |- |[[Matija Gubec (1919.)]] || [[Aleksandar Binički]]|| |- |[[U lavljem kavezu (1919.)]] || [[Arnošt Grund]] || |- |[[Vragoljanka (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]|| |- ||[[Dvije sirotice (1919.)]] || [[Alfred Grünhut]]|| |- ||[[Dama sa crnom krinkom (1919.)]] || [[Robert Staerk]]|| |} === 1920-e === *[[Grička vještica (1920.)]] *[[Strast za pustolovinom (1922.)]] *[[Dvorovi u samoći (1925.)]] *[[Birtija (1929.)]] === 1930-e === *[[Grješnice (1930.)|Grješnice. Macina i Ankina sudbina]] *[[Melodija 1000 otoka]] (1932.) *[[Strah (1933.)]] *[[Faust (1934.)]] *[[Zagreb u svjetlu velegrada]] (1934.) *[[Nocturno (1935.)]] *[[Šešir (1937.)]] === 1940-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Lisinski (1944.)]] || [[Oktavijan Miletić]] || [[Branko Špoljar]], [[Lidija Dominković]], [[Veljko Maričić]], [[Srebrenka Jurinac]], [[Tošo Lesić]], [[Hinko Nučić]], [[Tomislav Neralić]], [[Jozo Martinčević]], [[Pero Budak]], [[Janko Rakuša]], [[Mira Župan]], [[August Cilić]] |- |[[Živjeće ovaj narod (1947.)]] || [[Nikola Popović]]|| [[Vera Ilić-Đukić]], [[Siniša Ravasi]], [[Fran Novaković]], [[Carka Jovanović]], [[Miša Mirković]], [[Nikola Popović]] |- |[[Zastava (1949.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Sonja Kastl]], [[Marijan Lovrić]], [[Joža Gregorin]], [[Antun Nalis]] |} === 1950-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Plavi 9 (1950.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Irena Kolesar]], [[Jugoslav Nalis]], [[Antun Nalis]], [[Ljubomir Didić]], [[Tješivoj Cinotti]], [[Šime Šimatović]] |- |[[Bakonja fra Brne (1951.)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Miša Mirković]], [[Milan Ajvaz]], [[Mira Stupica]], [[Milena Vrsajkov]], [[Vaso Kosić]], [[Josip Petričić]], [[Karlo Bulić]], [[Dejan Dubajić]], [[Oskar Harmoš]], [[Šime Šimatović]] |- |[[Ciguli miguli (1952.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Ljubomir Didić]], [[Milivoj Arhanić]], [[Olga Klarić]], [[August Cilić]], [[Viktor Bek]], [[Joža Šeb]], [[Boris Buzančić]], [[Martin Matošević]], [[Zvonko Tkalec]], [[Ljubo Dijan]] |- |[[U oluji (1952.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Mia Oremović]], [[Dragomir Felba]], [[Antun Nalis]], [[Dragica Malić]], [[Veljko Bulajić]], [[Ljubomir Didić]] |- |[[Kameni horizonti (1953.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Irena Kolesar]], [[Marko Soljačić]], [[Boris Tešija]], [[Jozo Laurenčić]], [[Antun Nalis]] |- |[[Sinji galeb (1953.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tihomir Polanec]], [[Suad Rizvanbegović]], [[Darko Slivnjak]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Radovan Vučković]], [[Mladen Šerment]] |- |[[Koncert (1954.)]] || [[Branko Belan]] || [[Nada Škrinjar]], [[Viktor Bek]], [[Branko Špoljar]], [[Neda Pataki]], [[Miroslav Petrović]], [[Rudolf Kukić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Borivoj Šembera]], [[Boris Buzančić]], [[Slavko Mihalić]] |- |[[Djevojka i hrast (1955.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Tamara Marković]], [[Ljubivoje Tadić]], [[Josip Petričić]], [[Viktor Bek]], [[Andrej Kurent]], [[Miodrag Popović]] |- |[[Milioni na otoku (1955.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Metka Gabrijelčić]], [[Vlado Bačić]], [[Radovan Vučković]], [[Zlatko Lukman]], [[Relja Bašić]], [[Branko Belina]], [[Igor Rogulja]] |- |[[Jubilej gospodina Ikla (1955.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Antun Nalis]], [[Lila Andres]], [[August Cilić]], [[Borivoj Šembera]], [[Mila Mosinger]], [[Asja Đurđević]], [[Zvonko Strmac]], [[Nela Eržišnik]], [[Milivoj Presečki]] |- |[[Opsada (1956.)]] || [[Branko Marjanović]] || [[Boris Buzančić]], [[Goranka Vrus]], [[Jurica Dijaković]], [[Ivan Šubić]], [[Mato Ergović]], [[Pero Kvrgić]], [[Relja Bašić]], [[Pero Budak]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Viktor Bek]], [[Stjepan Jurčević]] |- |[[Ne okreći se sine (1956.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Bert Sotlar]], [[Zlatko Lukman]], [[Lila Andres]], [[Radojko Ježić]], [[Nikša Štefanini]], [[Mladen Hanzlovsky]], [[Tihomir Polanec]], [[Gret a Kraus-Aranicki]], [[Zlatko Madunić]] |- |[[Svoga tela gospodar (1957.)]] || [[Fedor Hanžeković]] || [[Julije Perlaki]], [[Marija Kohn]], [[Mladen Šerment]], [[Nela Eržišnik]], [[Viktor Bek]], [[Ivo Pajić]], [[Vanja Timer]], [[Marija Aleksić]], [[August Cilić]], [[Ivka Dabetić]], [[Mate Ergović]] |- |[[Nije bilo uzalud (1957.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Mira Nikolić]], [[Boris Buzančić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Ivan Šubić]], [[Zlata Perlić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mia Oremović]], [[Vjera Simić]], [[Branko Majer]] |- |[[Samo ljudi (1957.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Tamara Miletić]], [[Milorad Margetić]], [[Olivera Marković]], [[Nikša Štefanini]], [[Stjepan Jurčević]], [[Nela Eržišnik]] |- |[[Naši se putovi razilaze (1957.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Boris Hržić]], [[Saša Novak]], [[Bata Grbić]], [[Mira Nikolić]], [[Rudolf Kukić]], [[Joža Gregorin]], [[Adam Vedernjak]], [[Viktor Bek]], [[Zlatko Vranjican]], [[Zlatko Crnković]], [[Ivan Gluščević]] |- |[[Cesta duga godinu dana (1958.)]] || [[Giuseppe de Santis]]|| [[Silvana Pampanini]], [[Bert Sotlar]], [[Gordana Miletić]], [[Eleonora Rossi-Drago]], [[Massimo Girotti]], [[Ivica Pajer]], [[Gordana Miletić]], [[Hermina Pipinić]], [[Nikša Štefanini]], [[Milivoje Živanović]], [[Antun Vrdoljak]] |- |[[H-8 (1958.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Đurđa Ivezić]], [[Vanja Drach]], [[Mira Nikolić]], [[Marijan Lovrić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Stane Sever]], [[Pero Kvrgić]], [[Marija Kohn]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubica Jović]], [[Ivan Šubić]], [[Siniša Knaflec]], [[Rudolf Kukić]], [[Andro Lušičić]] |- |[[Vlak bez voznog reda (1959.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Olivera Marković]], [[Ivica Pajer]], [[Inge Ilin]], [[Ljiljana Vajler]], [[Milan Milošević]], [[Velimir Živojinović]], [[Lia Rho-Barbieri]], [[Stojan Aranđelović]] |- |[[Pukotina raja (1959.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Ljubica Jović]], [[Milan Puzić]], [[Severin Bijelić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Antun Vrdoljak]] |} === 1960-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Deveti krug (1960.)]] || [[France Štiglic]]|| [[Dušica Žegarac]], [[Boris Dvornik]], [[Desanka Lončar]], [[Dragan Milivojević]], [[Ervina Dragman]], [[Branko Tatić]] |- |[[Kota 905 (1960.)]] || [[Mate Relja]] || [[Hermina Pipinić]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Dušan Bulajić]], [[Stane Potokar]], [[Pavle Vuisić]], [[Milan Srdoč]], [[Stole Aranđelović]], [[Ivo Pajić]], [[Nevenka Stipančić]], [[Tedy Sotošek]] |- |[[Rat (1960.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Antun Vrdoljak]], [[Ewa Krzyzewska]], [[Janez Vrhovec]], [[Ljubiša Jovanović]], [[Tamara Đorđević]] (Ita Rina), [[Velimir Živojinović]] |- |[[Signali nad gradom (1960.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Aleksandar Gavrić]], [[Miha Baloh]], [[Nela Eržišnik]], [[Marika Tocinovska]] |- |[[Martin u oblacima (1961.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Boris Dvornik]], [[Ljubica Jović]], [[Joža Šeb]], [[Braco Reiss]], [[Antun Nalis]], [[Nela Eržišnik]], [[Ljerka Prekratić]] |- |[[Carevo novo ruho (1961.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Stevo Vujatović]], [[Ana Karić]], [[Mato Grković]], [[Josip Petričić]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivo Kadić]], [[Antun Nalis]], [[Vanja Drach]] |- |[[Pustolov pred vratima (1961.)]] || [[Šime Šimatović]]|| [[Janez Vrhovec]], [[Dunja Rajter]], [[Ana Karić]], [[Boris Buzančić]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Zoran Ristanović]], [[Emil Kutijaro]] |- |[[Sreća dolazi u 9 (1961.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Irena Prosen]], [[Antun Vrdoljak]], [[Mila Dimitrijević]], [[Drago Krča]], [[Mia Oremović]], [[Antun Nalis]], [[Viktor Bek]], [[Pero Kvrgić]], [[Tatjana Beljakova]] |- |[[Sudar na paralelama (1961.)]] || [[Jože Babić]]|| [[Mića Orlović]], [[Jelena Jovanović-Žigon]], [[Boris Kralj]] |- |[[Potraga za zmajem (1961.)]] || [[Jane Kavčić]]|| [[Ivica Pajer]], [[Zlatko Madunić]], [[Jelena Bjeličić]], [[Primož Rode]], [[Janez Čuk]], [[Velimir Gjurin]] |- |[[Abeceda straha (1961.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Vesna Bojanić]], [[Josip Zapalorto]], [[Nada Kasapić]], [[Tatjana Beljakova]], [[Maks Furijan]], [[Miodrag Lončar]], [[Jasenka Kodrnja]] |- |[[Veliko suđenje (1961.)]] || [[Fedor Škubonja]] || [[Pavle Minčić]], [[Tomo Kuruzović]], [[Sreten Stojović]], [[Milan Ajvaz]] |- |[[Igre na skelama (1961.)]] || [[Srećko Weygand]]|| [[Sonja Krajšek]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zoran Benderić]], [[Sulejman Lelić]], [[Manja Golec]], [[Ajša Mešić]] |- |[[Šeki snima, pazi se (1962.)]] || [[Marijan Vajda]]|| [[Dragoslav Šekularac]], [[Lola Novaković]], [[Pavle Minčić]], [[Aleksandar Stojković]], [[Zoran Longinović]], [[Fraho Konjhodžić]] |- |[[Sjenka slave (1962.)]] || [[Vanja Bjenjaš]]|| [[Miha Baloh]], [[Boris Dvornik]], [[Milan Srdoč]], [[Ingrid Lotarius]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Da li je umro dobar čovjek (1962.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Boris Dvornik]], [[Mile Gatara]], [[Ana Pavić]], [[Mića Tomić]], [[Manja Golec]], [[Mirko Vojković]], [[Anton Marti]] |- |[[Rana jesen (1962.)]] || [[Svetomir Janić]]|| [[Mira Sardoč]], [[Miha Baloh]], [[Sonja Turk]], [[Sima Janićijević]] |- |[[Opasni put (1963.)]] || [[Mate Relja]] || [[Marinko Ćosić]], [[Zlatko Kovačić]], [[Zoran Relja]], [[Vanja Drach]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Dvostruki obruč (1963.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Severin Bijelić]], [[Bert Sotlar]], [[Hermina Pipinić]], [[Pavle Vuisić]], [[Stojan Aranđelović]], [[Velimir Živojinović]], [[Boris Dvornik]] |- |[[Čovjek sa fotografije (1963.)]] || [[Vladimir Pogačić]]|| [[Nikola Milić]], [[Olivera Marković]], [[Milan Puzić]], [[Janez Vrhovec]], [[Dušan Antonijević]], [[Severin Bijelić]], [[Tomanija Đuričko]], [[Mirjana Kodžić]] |- |[[Nevesinjska puška (1963.)]] || [[Žika Mitrović]]|| [[Miha Baloh]], [[Jovan Miličević]], [[Tatjana Beljakova]], [[Petre Prličko]], [[Vladimir Medar]], [[Velimir Živojinović]], [[Veljko Maričić]] |- |[[Licem u lice (1963.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Ilija Džuvalekovski]], [[Husein Čokić]], [[Vladimir Popović]], [[Milan Srdoč]], [[Boris Dvornik]], [[Božidarka Frait]] |- |[[Svanuće (1964.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Miha Baloh]], [[Senka Veletanlić-Petrović]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Vanja Drach]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Mladen Šerment]] |- |[[Pravo stanje stvari (1964.)]] || [[Vladan Slijepčević]]|| [[Miloš Žutić]], [[Branislava Zorić]], [[Mihajlo Kostić]], [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Ocokoljić]], [[Vesna Krajina]] |- |[[Nikoletina Bursać (1964.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Dragomir Pajić]], [[Milan Srdoč]], [[Olga Vujadinović]], [[Dušan Tadić]], [[Milutin Mirković]] |- |[[Prometej s otoka Viševice (1964.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Mira Sardoč]], [[Janez Vrhovec]], [[Dina Rutić]], [[Pavle Vuisić]], [[Husein Čokić]], [[Dragomir Felba]] |- |[[Ključ (1965.)]] || I: [[Vanča Kljaković]]<br>II: [[Krsto Papić]]<br>III: [[Antun Vrdoljak]] || I. [[Božidar Boban]], [[Jagoda Kaloper]], II: [[Marija Lojk]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Tana Mascarelli]], III: [[Sven Lasta]], [[Ljubica Jović]], [[Zvonimir Rogoz]] |- |[[Doći i ostati (1965.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Kole Angelovski]], [[Dragomir Bojanić]], [[Mija Aleksić]], [[Pavle Vuisić]], [[Marija Kohn]] |- |[[Druga strana medalje (1965.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Judita Han]], [[Rade Marković]], [[Franjo Kumer]], [[Toma Jovanović]], [[Voja Mirić]] |- |[[Čovik od svita (1965.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Boris Dvornik]], [[Kole Angelovski]], [[Milena Dravić]], [[Ingrid Lotarius]], [[Relja Bašić]], [[Sonja Hlebš]] |- |[[Pogled u zjenicu sunca (1966.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Antun Nalis]], [[Faruk Begolli]], [[Mladen Ladika]] |- |[[Sedmi kontinent (1966.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Hermina Pipinić]], [[Iris Vrus]], [[Tomica Pasarić]], [[Demeter Bitenc]], [[Abdoulaye Seck]], [[Mikloš Huba]] |- |[[Ponedjeljak ili utorak (1966.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Slobodan Dimitrijević]], [[Pavle Vuisić]], [[Gizela Huml]], [[Fabijan Šovagović]], [[Srđan Mimica]], [[Rudolf Kukić]], [[Jagoda Kaloper]], [[Olivera Vučo]], [[Renata Freiskorn]] |- |[[Rondo (1966.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Relja Bašić]], [[Milena Dravić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Rudolf Kukić]], [[Boris Festini]] |- |[[Breza (1967.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Manca Košir]], [[Fabijan Šovagović]], [[Bata Živojinović]], [[Nela Eržišnik]], [[Stane SeVer]], [[Stjepan Lektorić]] |- |[[Protest (1967.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Nada Subotić]], [[Antun Vrdoljak]], [[Boris Buzančić]], [[Rudolf Kukić]] |- |[[Četvrti suputnik (1967.)]] || [[Branko Bauer]] || [[Mihajlo Kostić]], [[Renata Freiskorn]], [[Ilija Džuvalekovski]], [[Mira Župan]], [[Emil Glad]], [[Josip Marotti]], [[Ervina Dragman]] |- |[[Kaja, ubit ću te! (1967.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Zaim Muzaferija]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Antun Nalis]], [[Jolanda Đačić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Husein Čokić]] |- |[[Iluzija (1967.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Marija Lojk]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Dimitrijević]], [[Branko Kovačić]], [[Nevenka Benković]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Crne ptice (1967.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Voja Mirić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivan Šubić]], [[Vanja Drach]], [[Ivo Serdar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Relja Bašić]] |- |[[Tri sata za ljubav (1968.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Stanislava Pešić]], [[Dragan Nikolić]], [[Tatjana Salaj]], [[Predrag Tasovac]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Lenka Neumann]], [[Vanja Žugaj]], [[Vladimir Ružđak]], [[Mirjana Bohanec]] |- |[[Gravitacija ili fantastična mladost činovnika Borisa Horvata (1968)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Snežana Nikšić]], [[Zaim Muzaferija]], [[Jagoda Kaloper]], [[Đuro Rogina]], [[Zdravko Pošta]], [[Mustafa Nadarević]], [[Jelica Lovrić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Goli čovik (1968.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Vera Čukić]], [[Antun Nalis]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Karlo Bulić]], [[Rade Marković]], [[Pavle Minčić]], [[Josip Marotti]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Milan Srdoč]] |- |[[Imam 2 mame i 2 tate (1968.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Davor Radofli]], [[Tomislav Žganec]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vera Čukić]], [[Igor Galo]], [[Matea Bogdanović]], [[Zlatko Kauzlarić-Atač]] |- |[[Kad čuješ zvona (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Buzančić]], [[Pavle Vuisić]], [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branka Vrdoljak]], [[Vanja Drach]], [[Antun Nalis]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Događaj (1969.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Srđan Mimica]], [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Neda Spasojević]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Marina Nemet]], [[Zdenka Heršak]], [[Lena Politeo]], [[Stevo Vujatović]] |- |[[Nedjelja (1969.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Goran Marković]], [[Dragomir Čumić]], [[Martin Crvelin]], [[Gordan Pičuljan]], [[Nada Abrus]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Mia Oremović]], [[Olga Pivac]] |- |[[Slučajni život (1969.)]] || [[Ante Peterlić]] || [[Dragutin Klobučar]], [[Ivo Serdar]], [[Ana Karić]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Helena Buljan]], [[Stjepan Bahert]], [[Fabijan Šovagović]], [[Dragan Milivojević]], [[Martin Sagner]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Divlji anđeli (1969.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Božidar Orešković]], [[Igor Galo]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Neda Arnerić]], [[Relja Bašić]], [[Veronika Kovačić]], [[Karlo Bulić]], [[Duša Počkaj]], [[Ilija Ivezić]] |- |[[Ljubav i poneka psovka (1969.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Boris Buzančić]], [[Sven Lasta]] |- |[[Lisice (1969.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Adem Čejvan]], [[Jagoda Kaloper]], [[Ilija Ivezić]], [[Fahro Konjhodžić]], [[Edo Peročević]], [[Zlatko Madunić]], [[Ivica Vidović]], [[Branko Špoljar]], [[Zaim Muzaferija]] |} === 1970-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Tko pjeva zlo ne misli]] || [[Krešo Golik]] || [[Franjo Majetić]], [[Mirjana Bohanec]], [[Relja Bašić]], [[Mia Oremović]], [[Tomislav Žganec]], [[Vida Jerman]] |- |[[Bablje ljeto (1970.)]] || [[Nikola Tanhofer]] || [[Boris Dvornik]], [[Milja Vujanović]], [[Ana Karić]], [[Rade Marković]], [[Branko Pleša]], [[Pavle Vuisić]], [[Edo Koludrović]] |- |[[Jedanaesta zapovijed (1970.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Dragomir Bojanić]], [[Vesna Malohodžić]] |- |[[Idu dani (1970.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Ivica Vidović]], [[Dragutin Dobričanin]], [[Janez Hočevar]], [[Rade Šerbedžija]], [[Majda Kohek]], [[Branko Milenković]], [[Ljiljana Danilović]], [[Zoran Longinović]], [[Farho Konjhodžić]] |- |[[Hranjenik (1970.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Kole Angelovski]], [[Zvonimir Črnko]], [[Kruno Valentić]], [[Edo Peročević]], [[Boris Festini]], [[Ilija Ivezić]], [[Giuseppe Addobbati]] |- |[[Put u raj (1970.)]] || [[Mario Fanelli]] || [[Boris Buzančić]], [[Ljuba Tadić]], [[Zvonko Strmac]], [[Mato Grković]], [[Snežana Nikšić]], [[Branka Strmac]], [[Relja Bašić]], [[Antun Nalis]], [[Svjetlana Knežević]] |- |[[Družba Pere Kvržice (1970.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Mladen Vasary]], [[Adem Ćejvan]], [[Boris Dvornik]], [[Inge Appelt]], [[Antun Nalis]], [[Predrag Vuković]], [[Boris Vujović]], [[Antun Vrdoljak]] |- |[[Kainov znak (1970.)]] || [[Ivan Hetrich]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Tonko Lonza]], [[Hermina Pipinić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Dragan Milivojević]], [[Borivoj Šembera]], [[Jovan Ličina]], [[Jurica Dijaković]], [[Tatjana Beljakova]], [[Nada Klašterka]], [[Jelena Grujić]], [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]], [[Dževad Alibegović]] |- |[[Mirisi, zlato i tamjan (1971.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Sven Lasta]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivona Petri]], [[Nataša Nešović]] |- |[[Putovanje na mjesto nesreće (1971.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Ana Karić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Emil Kutijaro]], [[Nataša Maričić]] |- |[[U gori raste zelen bor (1971.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Buzančić]], [[Mato Ergović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Inge Apelt]], [[Ilija Ivezić]], [[Kole Angelovski]], [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Lov na jelene (1972.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Sandi Krošl]], [[Boris Dvornik]], [[Silvana Armenulić]], [[Miha Baloh]], [[Mato Ergović]] |- |[[Prvi splitski odred (1972.)]] || [[Vojdrag Berčić]] || [[Toni Laurenčić]], [[Miha Baloh]], [[Fabijan Šovagović]], [[Antun Nalis]], [[Žarko Radić]] |- |[[Živa istina (1972.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Božidarka Frait]] |- |[[Poslijepodne jednog fazana (1972.)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Jasna Mihaljinec]], [[Stipe Belobrk]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mile Rupčić]], [[Mišo Kovač]], [[Franjo Majetić]], [[Igor Galo]] |- |[[Vuk samotnjak (1972.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Slavko Štimac]], [[Ivan Štimac]], [[Boro Ivanišević]], [[Željko Mataija]], [[Smiljan Čičić]] |- |[[Kužiš stari moj (1973.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Ivica Vidović]], [[Eva Ras]], [[Relja Bašić]], [[Milutin Butković]], [[Danilo Stojković]], [[Zdenka Heršak]], [[Mato Ergović]] |- |[[Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Krešimir Zidarić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Mato Ergović]], [[Zdenka Heršak]] |- |[[Razmeđa (1973.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Pavle Vuisić]], [[Zdenka Trach]], [[Antun Vrbenski]], [[Jovan Stefanović]], [[Slavica Maras]] |- |[[Timon (1973.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kruno Valentić]], [[Zlatko Crnković]], [[Saša Violić]], [[Helena Buljan]], [[Ivo Kadić]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Serdar]], [[Zvonko Strmac]], [[Lana Golob]], [[Vladimir Gerić]], [[Ljudevit Galic]] |- |[[Živjeti od ljubavi (1973.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Vlasta Knezović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Dvornik]], [[Franjo Majetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Mia Oremović]], [[Zvonko Lepetić]] |- |[[Kronika jednog zločina (1973.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Hermina Pipinić]], [[Božidar Jelenić]], [[Kaja Cvitić]], [[Jakša Mlačić]], [[Jadranka Vučak]] |- |[[Deps (1974.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milena Dravić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Mato Ergović]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlado Puhalo]], [[Zdenka Heršak]] |- |[[Kapetan Mikula Mali (1974.)]] || [[Obrad Gluščević]] || [[Petre Prličko]], [[Tonči Vidan]], [[Joško Pažanin]], [[Manojlo Cvijanović]] |- |[[Kud puklo da puklo (1974.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Mladen Budiščak]], [[Jagoda Kaloper]], [[Feliks Smitka]], [[Srećko Ptiček]], [[Slobodan Šembera]] |- |[[Hitler iz našeg sokaka (1975.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Nikola Simić]], [[Boris Dvornik]], [[Ružica Sokić]], [[Dušan Bulajić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Slavko Simić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ivan Hajtl]], [[Mato Ergović]] |- |[[Kuća (1975.)]]|| [[Bogdan Žižić]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Jagoda Kaloper]], [[Rade Marković]], [[Ana Karić]], [[Franjo Majetić]], [[Marija Kohn]], [[Krešimir Zidarić]] |- |[[Muke po Mati (1975.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Boris Cavazza]], [[Alicia Jackiewicz]], [[Božidarka Frait]], [[Mirko Boman]], [[Ivan Prebeg]], [[Žarko Radić]], [[Hermina Pipinić]] |- |[[Atentat u Sarajevu (1975.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Christopher Plummer]], [[Florinda Bolkan]], [[Radoš Bajić]], [[Irfan Mensur]], [[Maximilian Schell]], [[Jan Hrušinski]], [[Branko Đurić]], [[Ivan Vyskočil]] |- |[[Seljačka buna (1975.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Srđan Mimica]], [[Marina Nemet]], [[Fabijan Šovagović]], [[Velimir Živojinović]], [[Pavle Vuisić]], [[Franjo Majetić]], [[Zdenka Heršak]], [[Stole Aranđelović]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Črnko]], [[Boris Festini]], [[Ivica Pajer]], [[Adem Ćejvan]], [[Stojan Aranđelović]] |- |[[Vlak u snijegu (1976.)]] || [[Mate Relja]] || [[Slavko Štimac]], [[Željko Malčić]], [[Gordana Inkret]], [[Edo Peročević]], [[Ratko Buljan]], [[Antun Nalis]], [[Branko Matić]], [[Vlado Bačić]], [[Vojkan Pavlović]] |- |[[Izbavitelj (1976.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Relja Bašić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Branko Špoljar]] |- |[[Ne naginji se van]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Jadranka Stilin]], [[Mira Banjac]], [[Mirko Boman]], [[Zdenko Jelčić]] |- |[[Pucanj (1977.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Marko Nikolić]], [[Božidar Orešković]], [[Fabijan Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Božidarka Frait]], [[Mirjana Kauzlarić]], [[Vanja Drach]] |- |[[Letači velikog neba (1977.)]] || [[Marijan Arhanić]]|| [[Boris Dvornik]], [[Zvonko Lepetić]], [[Zvonko Torjanec]], [[Karlo Bulić]], [[Atun Vrbenski]], [[Milan Štrljić]], [[Ivica Pajer]], [[Jasna Ivić]], [[Ramiz Pašić]] |- |[[Ludi dani (1977.)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Zvonimir Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Spaso Papac]], [[Perica Martinović]], [[Božidar Boban]], [[Niko Pavlović]], [[Hermina Pipinić]], [[Marija Sekelez]] |- |[[Hajdučka vremena (1977.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[Slavko Simić]], [[Ružica Sokić]], [[Danilo Stojković]], [[Nikola Simić]], [[Mato Ergović]], [[Đuro Utješanović]] |- |[[Mećava (1977.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Slobodan Perović]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Lepetić]] |- |[[Akcija stadion (1977.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Igor Galo]], [[Franjo Majetić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Božidar Alić]], [[Jadranka Stilin]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Darko Srića]], [[Nataša Hržić]], [[Zlatko Madunić]], [[Boris Kralj]], [[Dušan Janićijević]] |- |[[Bravo maestro (1978.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Aleksandar Berček]], [[Božidar Boban]], [[Mladen Budiščak]], [[Koraljka Hrs]], [[Ante Vican]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Radojka Šverko]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Angel Palašev]], [[Zlata Petković]] |- |[[Ljubica (1978.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Božidarka Frait]], [[Ivan Stančić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Relja Bašić]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]], [[Mia Oremović]], [[Husein Čokić]] |- |[[Okupacija u 26 slika (1978.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Frano Lasić]], [[Boris Kralj]], [[Milan Štrljić]], [[Stevo Žigon]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Bert Sotlar]], [[Boris Dvornik]], [[Dušica Žegarac]], [[Izet Hajdarhodžić]], [[Antun Nalis]], [[Zlakto Vranjican]], [[Gordana Pavlov]] |- |[[Posljednji podvig diverzanta oblaka (1978.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Pavle Vuisić]], [[Slavica Jukić]], [[Predrag Manojlović]], [[Ratko Buljan]], [[Ana Hercigonja]], [[Izet Hajdarhodžić,. Ivica Pajer]], [[Edo Peročević]], [[Marina Nemet]] |- |[[Prijeki sud (1978.)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Ivica Vidović]], [[Pero Kvrgić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vlatko Dulić]], [[Tanja Knezić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Kruno Valentić]], [[Sanja Vejnović]] |- |[[Čovjek koga treba ubiti (1979.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Zvonimir Črnko]], [[Vladimir Popović]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Tanja Bošković]], [[Dušica Žegarac]], [[Mato Ergović]] |- |[[Godišnja doba (Željka, Višnja, Branka) (1979.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Slavko Štimac]], [[Tatjana Ivko]], [[Marina Nemet]], [[Rajka Rusan]], [[Boris Buzančić]], [[Sanda Langerholz]], [[Ana Marija Fabris]], [[Vanja Drach]], [[Zvonko Torjanac]], [[Lela Margetić]] |- |[[Novinar (1979.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Milena Zupančić]], [[Vera Zima]], [[Tonko Lonza]], [[Stevo Žigon]], [[Mladen Budišćak]], [[Božidar Smiljanić]], [[Slobodan Dimitrijević]] |- |[[Pakleni otok (1979.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Pavle Vuisić]], [[Klaus Löwitsch]], [[Slavko Štimac]], [[Beba Lončar]], [[Ružica Sokić]], [[Richard Harrison]], [[Peter Carsten]], [[Krunoslav Šarić]], [[Aljoša Vučković]], [[Miki Krstović]] |- |[[Povratak (1979.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Fabijan Šovagović]], [[Rade Šerbedžija]], [[Boris Buzančić]], [[Milena Dravić]], [[Dušica Žegarac]] |- |[[Priko sinjeg mora (1979.)]] || [[Ljiljana Jojić]]|| [[Pavle Vuisić]], [[Antonela Marinović]], [[Dino Dvornik]], [[Božo Barač]], [[Branko Juras]], [[Nikola Dešković]] |- |[[Usporeno kretanje (1979.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ivica Vidović]], [[Mia Oremović]], [[Relja Bašić]], [[Boris Buzančić]], [[Vanja Drach]], [[Kostadinka Velkovska]], [[Saša Dabetić]] |- |[[Živi bili pa vidjeli (1979.)]] || [[Bruno Gamulin]]<br>[[Milivoj Puhlovski]]|| [[Sanja Vejnović]], [[Mladen Vasary]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Žarko Potočnjak]], [[Danko Ljuština]], [[Mirjana Bohanec]] |- |[[Daj što daš (1979.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Sreten Mokrović]], [[Jasna Opalić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Slavica Jukić]], [[Slobodan Milovanović]] |} === 1980-e === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Tajna Nikole Tesle (1980.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Petar Božović]], [[Orson Welles]], [[Strother Martin]], [[Dennis Patrick]], [[Oja Kodar]], [[Boris Buzančić]], [[Ana Karić]], [[Charles Millot]], [[Dennis Patrick]], [[Edo Peročević]] |- |[[Luda kuća (1980.)]] || [[Ljubiša Ristić]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zdenka Heršak]], [[Ratko Buljan]], [[Janez Bormež]], [[Stane Potisk]], [[Petar Dobrić]], [[Jelica Lovrić]] |- |[[Izgubljeni zavičaj (1980.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Nereo Scaglia]], [[Zvonimir Črnko]], [[Miljenko Mužić]], [[Neda Spasojević]], [[Ines Fančović]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Banović Strahinja (1981.)]] || [[Vatroslav Mimica]] || [[Franco Nero]], [[Dragan Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Gerd Fröbe]], [[Rade Šerbedžija]], [[Kole Angelovski]] |- |[[Gosti iz galaksije (1981.)]] || [[Dušan Vukotić]] || [[Žarko Potočnjak]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Lucié Žulova]], [[Ksenija Prohaska]] |- |[[Pad Italije (1981.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Daniel Olbrychski]], [[Ena Begović]], [[Gorica Popović]], [[Dragan Maksimović]], [[Mirjana Karanović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Dušan Janićijević]], [[Ljiljana Krstić]], [[Frano Lasić]], [[Velimir Živojinović]], [[Snježana Savić]], [[Izet Hajdarhodžić]] |- |[[Ritam zločina (1981.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Samo jednom se ljubi (1981.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Vladica Milosavljević]], [[Mladen Budišćak]], [[Zijah Sokolović]], [[Dragoljub Lazarov]], [[Neva Rošić]], [[Erland Josephson]] |- |[[Snađi se druže (1981.)]] || [[Berislav Makarović]]|| [[Miodrag Krivokapić]], [[Ivo Serdar]], [[Jovan Ličina]], [[Božidarka Frait]] |- |[[Visoki napon (1981.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Božidarka Frait]], [[Vanja Drach]], [[Milan Štrljić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Velimir Živojinović]], [[Zvonko Lepetić]], [[Relja Bašić]], [[Ivo Gregurević]], [[Sanja Vejnović]] |- |[[Vlakom prema jugu (1981.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Marina Nemet]], [[Zlatko Vitez]], [[Franjo Majetić]], [[Tanja Kursar]], [[Đurđa Šegedin]], [[Đuro Utješanović]], [[Viktor Fabris]] |- |[[Servantes iz Malog Mista (1982.)]] || [[Daniel Marušić]] || [[Ivica Vidović]], [[Boris Dvornik]], [[Karlo Bulić]], [[Asja Kisić]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katia Tchenko]] |- |[[Hoću živjeti (1982.)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Milan Štrljić]], [[Ena Begović]], [[Zdenka Heršak]], [[Milan Srdoč]], [[Minja Nikolić]], [[Uglješa Kojadinović]], [[Vera Zima]], [[Ilija Ivezić]], [[Edo Peročević]], [[Slavica Jukić]], [[Adem Ćejvan]], [[Đuro Utješanović]], [[Zvonimir Ferenčić]] |- |[[Zločin u školi (1982.)]] || [[Branko Ivanda]] || [[Zlatko Vitez]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Koraljka Hrs]] |- |[[Kiklop (1982.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Frano Lasić]], [[Ljuba Tadić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Mira Furlan]], [[Boris Dvornik]], [[Relja Bašić]], [[Maria Baxa]], [[Bert Sotlar]], [[Rade Marković]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonimir Rogoz]], [[Kruno Valentić]], [[Karlo Bulić]], [[Zvonimir Črnko]], [[Vera Zima]] |- |[[Nemir (1982.)]] || [[Ahmet Imamović]] – Adi || [[Asja Jovanović]], [[Igor Galo]], [[Mladen Budišćak]], [[Vera Zima]], [[Nataša Maričić]], [[Nada Gaćešić]], [[Miljenka Androić]], [[Angel Palašev]], [[Vida Jerman]], [[Mia Oremović]] |- |[[Medeni mjesec (1983.)]] || [[Nikola Babić (redatelj)|Nikola Babić]]|| [[Slobdan Milovanović]], [[Biserka Ipša]], [[Nada Abrus]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Pavle Vuisić]], [[Tošo Jelić]], [[Zvonko Lepetić]], [[Ilija Ivezić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Treći ključ (1983.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Božidar Alić]], [[Vedrana Međimorec]], [[Franjo Majetić]], [[Ivo Gregurević]], [[Đorđe Rapajić]] |- |[[S.P.U.K. (sreća pojedinca – uspjeh kolektiva) (1983.)]]|| [[Milivoj Puhlovski]]|| [[Danko Ljuština]], [[Cintija Ašperger]], [[Damir Šaban]] |- |[[Zadarski memento]] || [[Joakim Marušić]]|| [[Lazar Ristovski]], [[Zdravka Krstulović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Milan Štrljić]], [[Alma Prica]], [[Mira Furlan]], [[Vlasta Knezović]], [[Zijad Gračić]] |- |[[Rani snijeg u Münchenu (1984.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Drago Grgečić-Gabor]], [[Pavle Vuisić]], [[Ute Fiedler]], [[Relja Bašić]], [[Uwe Gurtler]] |- |[[Ambasador (1984.)]] || [[Fadil Hadžić]] || [[Miodrag Radovanović]], [[Elizabeta Kukić]], [[Voja Brajević]], [[Željko Königsknecht]], [[Fabijan Šovagović]], [[Marija Kohn]], [[Nina Erak]], [[Inge Appelt]] |- |[[Mala pljačka vlaka (1984.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Velimir Živojinović]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Kruno Šarić]], [[Danko Ljuština]], [[Fabijan Šovagović]], [[Tatjana Bošković]] |- |[[Ujed anđela (1984.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Katalin Ladik]], [[Boris Kralj]], [[Marina Nemet]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević), [[Boris Blažeković]] |- |[[U raljama života (1984.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Vitomira Lončar]], [[Gorica Popović]], [[Bogdan Diklić]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Koraljka Hrs]], [[Branka Cvitković]], [[Mladen Raukar]], [[Cintija Ašperger]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Mira Furlan]], [[Rade Šerbedžija]], [[Velimir Živojinović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Enes Kišević]], [[Predrag Manojlović]] |- |[[Tajna starog tavana (1984.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Špiro Guberina]], [[Boris Dvornik]], [[Mia Oremović]], [[Jan Kanyza]], [[Miloš Kopecky]], [[Petar Jelaska]], [[Edo Peročević]], [[djeca: Mario Mirković]], [[Jiri Guriča]], [[Nina Petrović]] |- |[[Horvatov izbor (1985.)]] || [[Eduard Galić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Milena Dravić]], [[Mira Furlan]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonimir Lepetić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Edo Peročević]], [[Zvonimir Ferenčić]] |- |[[Od petka do petka (1985.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Zdravka Krstulović]], [[Katija Zubčić]], [[Vladimir Rupčić]], [[Lukrecija Brešković]] |- |[[Crveni i crni (1985.)]] || [[Miroslav Mikuljan]] || [[Bekim Fehmiu]], [[Milan Štrljić]], [[Olivera Ježina]], [[Radko Polič]], [[Miodrag Krstović]] |- |[[Anticasanova]] || [[Vladimir Tadej]] || [[David Bluestone]], [[Elisa Tebith]], [[Milena Dravić]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Relja Bašić]], [[Josip Marotti]], [[Brigid O'Hara]], [[Claudia Lyster]], [[Semka Sokolović-Bertok]] |- |[[Ljubavna pisma s predumišljajem (1985.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Irina Alferova]], [[Zlatko Vitez]], [[Kruno Šarić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Relja Bašić]], [[Siniša Popović]], [[Eliza Gerner]], [[Vera Zima]] |- |[[Na istarski način (1985.)]] || [[Vladimir Fulgosi]] || [[Miranda Zaharia]], [[Đuro Utješanović]], [[Milena Dravić]], [[Boris Kralj]], [[Eta Bortolazzi]], [[Zvonko Lepetić]], [[Neda Arnerić]] |- |[[Kuća na pijesku (1985.)]] || [[Ivan Martinac]] || [[Dušan Janićijević]], [[Branko Đurić]] |- |[[Za sreću je potrebno troje (1985.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Predrag Manojlović]], [[Mira Furlan]], [[Bogdan Diklić]], [[Vanja Drach]], [[Dubravka Ostojić]], [[Ksenija Pajić]] |- |[[Obećana zemlja (1986.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Velimir Živojinović]], [[Mirjana Karanović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Vanja Drach]], [[Dara Džokić]], [[Dragan Nikolić]], [[Olivera Marković]], [[Vanja Matujec]] |- |[[Večernja zvona (1986.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Petar Božović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Neda Arnerić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Lidija Jenko]], [[Stevo Žigon]], [[Zijah Sokolović]], [[Matko Raguž]], [[Zdenko Jelić]], [[Kruno Šarić]] |- |[[San o ruži (1986.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ljubo Zečević]], [[Iva Marjanović]], [[Anja Šovagović]] |- |[[Kraljeva završnica (1987.)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Irfan Mensur]], [[Ena Begović]], [[Vladislava Milosavljević]], [[Milan Štrljić]], [[Bogdan Diklić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]] |- |[[Oficir s ružom (1987.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Ksenija Pajić]], [[Žarko Laušević]], [[Dragana Mrkić]], [[Vicko Ruić]], [[Boris Buzančić]], [[Vida Jerman]] |- |[[Osuđeni (1987.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Rade Šerbedžija]], [[Sonja Savić]], [[Ivo Gregurević]], [[Mira Furlan]], [[Jovan Ličina]], [[Vlatko Dulić]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Tošo Jelić]], [[Boris Buzančić]] |- |[[Marjuča ili smrt (1987.)]] || [[Vanča Kljaković]] || [[Borko Bebić]], [[Neda Arnerić]], [[Boris Dvornik]], [[Mirjana Karanović]], [[Marija Kohn]], [[Pino Drütter]], [[Lovre Reić]], [[Vanja Matujec]] |- |[[Glembajevi (1988.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Ena Begović]], [[Tonko Lonza]], [[Bernarda Oman]], [[Matko Raguž]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonko Strmac]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Zvonimir Rogoz]] |- |[[U sredini mojih dana (1988.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Milena Zupančić]], [[Boris Cavazza]], [[Jelena Miholjević]], [[Pero Kvrgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Barbara Rocco]], [[Cintija Ašperger]], [[Dominik Sedlar]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vlatko Dulić]], [[Radko Polič]], [[Boris Miholjević]], [[Danko Ljuština]], [[Mia Begović]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Hasija Borić]] |- |[[Sokol ga nije volio (1988.)]] || [[Branko Šmit]] || [[Fabijan Šovagović]], [[Filip Šovagović]], [[Kruno Šarić]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Gregurević]], [[Suzana Nikolić]], [[Mato Ergović]], [[Ivo Fici]], [[Ico Tomljenović]], [[Branka Trlin]], [[Ankica Dobrić]], [[Ljiljana Gener]], [[Slavko Juraga]], [[Zvonko Torjanac]], [[Željko Šestić]], [[Dubravka Crnojević]] |- |[[Trideset konja (1988.)]] |[[Mladen Juran]] |[[Boris Dvornik]], [[Milena Dravić]], [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Milan Štrljić]], [[Aljoša Vučković]], [[Drago Meštrović]] |- |[[Vila orhideja (1988.)]] || [[Krešo Golik]] || [[Rene Medvešek]], [[Gordana Gadžić]], [[Gala Videnović]], [[Zlatko Crnković]], [[Neva Rošić]], [[Boris Cavazza]], [[Relja Bašić]] |- |[[Život sa stricem (1988.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Davor Janjić]], [[Alma Prica]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Anica Dbora]], [[Branislav Lečić]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Haloa – Praznik kurvi (1988.)]] || [[Lordan Zafranović]] || [[Neda Arnerić]], [[Ranko Zidarić]], [[Stevo Žigon]], [[Dušica Žegarac]], [[Zorko Rajčić]] |- |[[Čovjek koji je volio sprovode (1989.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ivica Vidović]], [[Gordana Gadžić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Vlatko Dulić]], [[Božidarka Frait]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Povratak Katarine Kožul (1989.)]] || [[Slobodan Praljak]] || [[Alma Prica]], [[Mustafa Nadarević]], [[Annemarie Wendel]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Zdenko Jelčić]], [[Lenz Prütting]], [[Slobodan Milovanović]], [[Ružica Lorković]] |- |[[Donator (1989.)]] || [[Veljko Bulajić]] || [[Ljubomir Todorović]], [[Peter Carsen]], [[Urška Hlebec]], [[Ana Karić]], [[Tonko Lonza]], [[Charles Millot]] (Velja Milojević) |- |[[Đavolji raj – ono ljeto bijelih ruža (1989.)]]|| [[Rajko Grlić]] || [[Tom Conti]], [[Susan George]], [[Rod Steiger]], [[Nitzan Sharron]], [[Alun Armstrong]], [[John Gill]], [[John Sharp]], [[Miljenko Brlečić]], [[Vanja Drach]], [[Slobodan Šembera]], [[Mario Kovač]], [[Tošo Jelić]], [[Ivo Gregurević]] |- |[[Krvopijci (1989.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Danilo Lazović]], [[Ksenija Marinković]], [[Maro Martinović]], [[Danko Ljuština]], [[Zlatko Vitez]], [[Ranko Zidarić]], [[Asja Potočnjak]], [[Krešimir Zidarić]], [[Vitomira Lončar]] |- |[[Diploma za smrt (1989.)]] || [[Živorad Tomić]]|| [[Ranko Zidarić]], [[Filip Šovagović]], [[Ksenija Pajić]], [[Suzana Nikolić]], [[Ivo Gregurević]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Hamburg Altona (1989.)]] || I. [[Vedran Mihletić]]<br>II. [[Mladen Mitrović]]<br>III. [[Dragutin Krencer]]|| I. [[Željko Vukmirica]], [[Jelena Čović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zdenko Jelčić]], [[Ivo Gregurević]], [[Ksenija Pajić]], [[Slobodan Dimitrijević]], II. [[Mirsad Zulić]], [[Sena Mustajbašić]], [[Tomislav Gelić]], III. [[Filip Šovagović]], [[Vesna Trivalić]], [[Predrag Laković]], [[Aleksandar Berček]], [[Dubravko Jovanović]] |} === 1990. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Ljeto za sjećanje (1990.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Branislav Lečić]], [[Suzana Nikolić]], [[Luka Milas]], [[Dora Lipovčan]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Fabijan Šovagović]], [[Zvonko Torjanac]], [[Danko Ljuština]], [[Kruno Šarić]], [[Relja Bašić]] |- |[[Stela (1990.)]] || [[Petar Krelja]] || [[Anja Šovagović-Despot]], [[Žarko Laušević]], [[Mira Furlan]], [[Miodrag Krivokapić]], [[Davor Janjić]], [[Ivo Gregurević]], [[Zijad Gračić]], [[IVan Goran Vitez]], [[Zlatko Vitez]], [[Vanja Matujec]], [[Tomica Milanovski]], [[Ilija Ivezić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Eta Bortolazzi]] |- |[[Orao (1990.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Vlatko Dulić]], [[Zdenko Jelčić]], [[Božidar Orešković]], [[Ivica Vidović]], [[Ljiljana Blagojević]], [[Gordana Gadžić]], [[Renata Ćurković]], [[Ksenija Pajić]], [[Fabijan Šovagović]] |- |[[Karneval, anđeo i prah (1990.)]] || [[Antun Vrdoljak]] || [[Boris Dvornik]], [[Ivica Vidović]], [[Tonko Lonza]], [[Ena Begović]], [[Žarko Potočnjak]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Danko Ljuština]], [[Alen Liverić]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Bernarda Oman]], [[Marija Kohn]], [[Asja Potočnjak]], [[Siniša Popović]], [[Rade Šerbedžija]] |- |[[Školjka šumi (1990.)]] || [[Miroslav Međimorec]] || [[Sven Lasta]], [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Slavica Jukić]], [[Ivan Lovriček]] |- |[[Čaruga (1991.)]] || [[Rajko Grlić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Davor Janjić]], [[Branka Trlin-Matula]], [[Ena Begović]], [[Petar Božović]], [[Dejan Aćimović]], [[Filip Šovagović]], [[Branislav Lečić]], [[Petar Arsovski]], [[Nenad Stojanovski]], [[Gojmir Lešnjak]], [[Danko Ljuština]] |} === 1991. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Đuka Begović (1991.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Slobodan Ćustić]], [[Fabijan Šovagović]], [[Asja Potočnjak]], [[Zaim Muzaferija]], [[Mustafa Nadarević]], [[Urška Hlebec]], [[Filip Šovagović]], [[Perica Martinović]], [[Zoran Pokupac]], [[Nataša Ralijan]], [[Željko Vukmirica]], [[Helena Buljan]] |- |[[Krhotine – Kronika jednog nestajanja (1991.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Slavko Juraga]], [[Nada Subotić]], [[Semka Sokolović]], [[Ana Karić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Lena Politeo]], [[Božidar Orešković]], [[Kruno Šarić]] |- |[[Priča iz Hrvatske (1991.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Dragan Despot]], [[Zoja Odak]], [[Vedrana Međimorec]], [[Robet Belinić]], [[Ana Mamić]], [[Kristijan Ugrina]], [[Maja Ružić]], [[Martin Sagner]], [[Nada Abrus]], [[Slobodan Milovanović]] |- |[[Vrijeme ratnika (1991.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Sven Lasta]], [[Edo Peročević]], [[Sanja Marin]], [[Siniša Jurčić]], [[Đuro Utješanović]], [[Ilija Ivezić]], [[Katarina Kocevska]], [[Čedo Vujić]] |} === 1992. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kamenita vrata (1992.)]] || [[Ante Babaja]] || [[Ivica Kunčević]], [[Vedrana Međimorec]], [[Kruno Šarić]], [[Božidar Alić]], [[Zlatko Crnković]], [[Koraljka Hrs]], [[Ankica Dobrić]], [[Pero Kvrgić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Aleksandra Turjak]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Boris Miholjević]] |- |[[Luka (1992.)]] || [[Tomislav Radić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Mirta Zečević]], [[Zlatko Crnković]], [[Damir Lončar]], [[Lela Margetić]], [[Joško Ševo]], [[Ljubomir Kapor]], [[Matija Prskalo]], [[Marija Kohn]], [[Matko Raguž]], [[Ljubica Mikuličić]], [[Žuža Egrenyi]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Ilija Ivezić]] |- |[[Dok nitko ne gleda (1992.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Mustafa Nadarević]], [[Nataša Dorčić]], [[Barbara Živković]], [[Filip Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Anja Šovagović-Despot]], [[Dragan Despot]], [[Ivo Gregurević]], [[Dražen Kühn]] |} === 1993. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kontesa Dora (1993.)]] || [[Zvonimir Berković]] || [[Alma Prica]], [[Rade Šerbedžija]], [[Zdravka Krstulović]], [[Ksenija Pajić]], [[Božidar Boban]], [[Tonko Lonza]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Zvonko Strmac]], [[Irina Alferova]], [[Relja Bašić]] |- |[[Vrijeme za … (1993.)]] || [[Oja Kodar]] || [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Ivan Brkić]], [[Duško Valentić]], [[Vinko Kraljević]], [[Đorđe Rapajić]], [[Franjo Jurčec]], [[Andrea Baković]], [[Edo Peročević]], [[Slavko Brankov]], [[Damir Mejovšek]], [[Zvonimir Novosel]], [[Jasna Palić]] |- |[[Zlatne godine (1993.)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Igor Galo]], [[Goran Grgić]], [[Saša Turjak]], [[Ilija Ivezić]], [[Mirta Zečević]] |} === 1994. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Cijena života (1994.)]] || [[Bogdan Žižić]] || [[Slavko Juraga]], [[Barbara Vicković]], [[Ico Tomljenović]], [[Goran Grgić]], [[Ivan Brkić]], [[Edo Peročević]], [[Senka Bulić]], [[Marko Markovičić]], [[Luka Milković]], [[Vjenceslav Kapural]], [[Marica Vidušić]], [[Đuro Utješanović]], [[Sonja Desnica]], [[Siniša Juričić]], [[Zvonko Zečević]], [[Vedran Mlikota]] |- |[[Gospa (1994.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Martin Sheen]], [[Morgan Fairchild]], [[Ray Girardin]], [[Paul Guilfoyle]], [[Michael York]], [[George Coe]], [[William Hootkins]], [[Tony Zazula]], [[Vasek C. Simek]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Miholjević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Božidar Orešković]], [[Ranko Zidarić]], [[Vanja Drach]] |- |[[Nausikaja (1994.)]] || [[Vicko Ruić]]|| [[Nada Gaćešić-Livaković]], [[Igor Serdar]], [[Maja Nekić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Boris Dvornik]], [[Neven Čorak]], [[Pero Kvrgić]], [[Tomislav Martić]], [[Matko Raguž]], [[Slavko Juraga]], [[Zoran Pokupec]], [[Mario Mirković]], [[Drago Krča]], [[Boris Blažeković]], [[Suzi Josipović]], [[Joško Ševo]], [[Kruno Šarić]] |- |[[Svaki put kad se rastajemo (1994.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Filip Nola]], [[Iva Živković]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Nina Violić]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Ksenija Marinković]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Ivo Gregurević]], [[Boris Svrtan]] |- |[[Vukovar se vraća kući (1994.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Goran Navojec]], [[Sanja Marin]], [[Horst Janson]], [[Srđan Ivanišević]], [[Fabijan Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Mustafa Nadarević]], [[Žarko Potočnjak]], [[Vera Zima]], [[Štefica Jokić]], [[Branimir Bakula]], [[Jelica Lovrić]], [[Kruno Šarić]], [[Stjepan Bahert]], [[Davor Panić]], [[Ivan Brkić]], [[Vida Jerman]], [[Palmira Ivanković]], [[Boris Perić]], [[Šimun Jagarinec]], [[Neven Silvestar Kovačević]] |} === 1995. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Anđele moj dragi (1995.)]] || [[Romislav Radić]]|| [[Milan Grabovac]], [[Dubravka Ostojić]], [[Matko Raguž]], [[Sunčana Zelenika]], [[Silvia Fink]], [[Vjekoslav Janković]], [[Ivo Gregurević]], [[Iva Marjanović]], [[Damir Lončar]], [[Inge Appelt]], [[Nada Abrus]], [[Marija Geml]], [[Zoran Pokupec]], [[Ružica Lorković]], [[Trpimir Jurkić]], [[Elvis Bošnjak]], [[Tatjana Bertok]], [[Saša Aničić]], [[Nina Hladoje]], [[Mirej Stanić]] |- |[[Isprani (1995.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Katarina Bistrović-Darvaš]], [[Filip Šovagović]], [[Josip Kučan]], [[Mustafa Nadarević]], [[Ivo Gregurević]], [[Božidarka Frajt]], [[Božidar Orešković]] |- |[[Putovanje tamnom polutkom (1995.)]] || [[Davor Žmegač]]|| [[Goran Navojec]], [[Edita Majić]], [[Vedran Lulić]], [[Žarko Savić]], [[Hrvoje Klobučar]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Mila Elegović]] |- |[[Vidimo se (1995.)]] || [[Ivan Salaj]]|| [[Nenad Cvetko]], [[Goran Višnjić]], [[Mislav Ilišić]], [[Rene Bitorajac]], [[Nadežda Perišić-Nola]], [[Borna Krstulović]] |} === 1996. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Vlatko Dulić]], [[Ljubomir Kerekeš]], [[Ivan Brkić]], [[Predrag Vušović-Pređo]], [[Ivica Vidović]], [[Božidar Orešković]], [[Matija Prskalo]], [[Senka Bulić]], [[Goran Navojec]], [[Rene Bitorajac]], [[Leon Lučev]], [[Etta Bortolazzi]], [[Mladen Vulić]], [[Slobodan Milovanović]], [[Goran Malus]], [[Goran Omašić]] |- |[[Ne zaboravi me]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Boris Miholjević]], [[Boris Pavlenić]], [[Almira Osmanović]], [[Tonko Lonza]], [[Boris Buzančić]], [[Mario Dukarić]], [[Marko Blažević]], [[Anica Tomić]], [[Ena Begović]], [[Đuro Utješanović]], [[Branka Cvitković]], [[Jadranka Matković]], [[Mia Oremović]], [[Enver Idrizi]], [[Zvonimir Zoričić]] |- |[[Djed i baka se rastaju (1996.)]] || [[Zvonimir Ilijić]]|| [[Ico Tomljenović]], [[Gita Šerman Kopljar]], [[Ivo Gregurević]], [[Mladena Gavran]], [[Ksenija Pajić-Vukov]], [[Filip Šovagović]], [[Edo Peročević]], [[Nina Erak Svrtan]], [[Nerma Kreso]], [[Damir Šaban]], [[Zvonimir Torjanac]], [[Hana Medvešek]], [[Juraj Rumiha]] |- |[[Prepoznavanje (1996.)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Nataša Dorčić]], [[Milan Štrljić]], [[Zoran Čubrilo]], [[Goran Višnjić]], [[Mustafa Nadarević]], [[Goran Grgić]], [[Etta Bortolazi]], [[Ivo Gregurević]], [[Edo Peročević]], [[Ksenija Pajić-Vukov]] |- |[[Sedma kronika (1996.)]] || [[Bruno Gamulin]]|| [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Sven Medvešek]], [[Josip Genda]], [[Ivo Gregurević]], [[Tonko Lonza]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Suzana Nikolić]], [[Semka Sokolović-Bertok]], [[Urša Raukar]], [[Doris Šarić-Kukuljica]], [[Ljubomir Kapor]], [[Ivica Vidović]], [[Dragan Despot]], [[Vili Matula]] |- |[[Izgubljeno blago (1996.)]] || [[Darko Vernić-Bundi]]|| [[Žarko Stilinović]], [[Jelena Weiss]], [[Max Juričić]], [[Dragutin Broz]], [[Pejo Ravlić]], [[Mladen Juričić]], [[Veljko Barbieri]], [[Svemir Brakus]], [[Goran Pavelić]], [[Andrija Zelmanović]], [[Josip Zorica]] |} === 1997. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Božić u Beču (1997.)]] || [[Branko Schmidt]] || [[Filip Šovagović]], [[Bojana Gregorić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Vjera Žagar-Nardelli]], [[Marija Kohn]], [[Drago Krča]], [[Damir Lončar]], [[Damir Šaban]], [[Žarko Savić]], [[Gusti Wolf]] |- |[[Mondo Bobo (1997.)]] || [[Goran Rušinović]]|| [[Sven Medvešek]], [[Nataša Dorčić]], [[Svebor Kranjc]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Damir Urban]], [[Mojca Židanik]], [[Jagoda Kaloper]], [[Mladen Tojaga-Busi]], [[Miroslav Škaro]] |- |[[Pont Neuf (1997.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Ivan Marević]], [[Senka Bulić]], [[Dražen Kühn]], [[Ana Karić]], [[Filip Šovagović]], [[Lucija Tomić]], [[Damir Mejovšek]], [[Jagoda Kaloper]], [[Pero Kvrgić]], [[Danko Ljuština]], [[Branko Blaće]], [[Borna Budak]], [[Vedran Tomić]], [[Žarko Kuvalja]] |- |[[Puška za uspavljivanje (1997.)]] || [[Hrvoje Hribar]] || [[Rene Medvešek]], [[Alma Prica]], [[Jelena Miholjević]], [[Nina Violić]], [[Filip Šovagović]], [[Vili Matula]], [[Igor Tkalec]], [[Dražen Kühn]] |- |[[Rusko meso (1997.)]] || [[Lukas Nola]] || [[Ivo Gregurević]], [[Barbara Nola]], [[Goran Grgić]], [[Ljubomir Kapor]], [[Inge Apelt]], [[Nina Violić]], [[Jelena Miholjević]], [[Ksenija Ugrina]], [[Nataša Dorčić]], [[Filip Šovagović]], [[Goran Navojec]], [[Ksenija Pajić]], [[Dijana Blanča]], [[Filip Nola]], [[Nađa Perišić-Nola]], [[Galliano Pahor]], [[Igor Mešin]], [[Žak P. Valenta]], [[Božidarka Frajt]] |- |[[Treća žena (1997.)]] || [[Zoran Tadić]] || [[Ena Beogović]], [[Vedran Mlikota]], [[Filip Šovagović]], [[Alma Prica]], [[Vlatko Dulić]], [[Gordana Gadžić]], [[Božidarka Frajt]], [[Mladen Crnobrnja]], [[Zoran Pokupec]], [[Vera Zima]], [[Emil Glad]], [[Ljubomir Kapor]] |} === 1998. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Agonija (1998.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ena Begović]], [[Sven Medvešek]], [[Božidar Alić]], [[Nives Ivanković]], [[Zoja Odak]], [[Tarik Filipović]] |- |[[Kad mrtvi zapjevaju (1998.)]] || [[Krsto Papić]] || [[Ivo Gregurević]], [[Ivica Vidović]], [[Mirjana Majurec]], [[Ksenija Pajić]], [[Boris Miholjević]], [[Matija Prskalo]], [[Dražen Kühn]], [[Žarko Savić]], [[Ivica Zadro]], [[Đuro Utješanović]] |- |[[Kanjon opasnih igara (1998.)]] || [[Vladimir Tadej]] || [[Boris Dvornik]], [[S. Martinčević-Mikić]], D. Boljičak, G. Tadej, A. Čagalj, I. Lukić, [[Josip Genda]], [[Špiro Guberina]], [[Milan Štrljić]], P. Jelaska, B. Bebić, [[Frano Lasić]], V. Babić, [[Relja Bašić]] |- |[[Transatlantic (1998.)]] || [[Mladen Juran]] || [[Melita Jurišić]], [[Filip Šovagović]], [[Alen Liverić]], [[Boris Dvornik]], [[Josip Genda]], [[Matija Prskalo]], [[Relja Bašić]], [[Eric Aeckermann]] |- |[[Tri muškarca Melite Žganjer (1998.)]] || [[Snježana Tribuson]] || [[Mirjana Rogina]], [[Goran Navojec]], [[Suzana Nikolić]], [[Sanja Vejnović]], [[Ena Begović]], [[Filip Šovagović]], [[Ivo Gregurević]], [[Ljubomir Kerekeš]] |- |[[Zavaravanje (1998.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Sandra Lončarić]], [[Božidar Orešković]], [[Filip Šovagović]], [[Slobodan Dimitrijević]] |} === 1999. === {| class="wikitable" width= "100%" |- ! width=25% | Naslov filma ! width=10% | Redatelj ! width=65% | Uloge |- |[[Bogorodica (1999.)]] || [[Neven Hitrec]]|| [[Ljubomir Kerekeš]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], [[Goran Navojec]], [[Josip Genda]] |- |[[Da mi je biti morski pas]] || [[Ognjen Sviličić]] || [[Josip Zovko]], [[Vedran Mlikota]], [[Elvis Bošnjak]], [[Bruna Bebić-Tudor]], [[Edita Majić]], [[Siniša Ružić]], [[Mate Ćurić]], [[Ecija Ojdanić]], [[Jasna Jukić]], [[Ichiro Takana]], [[Snježana Sinovčić]], [[Vanča Kljaković]], [[Saulle Ashimova]] |- |[[Crvena prašina (1999.)]] || [[Zrinko Ogresta]] || [[Josip Kučan]], [[Marko Matanović]], [[Ivo Gregurević]], [[Slaven Knezović]], [[Mirta Takač]], [[Kristijan Ugrina]], [[Sandra Lončarić]], [[Žarko Savić]], [[Ante Vican]], [[Božidarka Frait]], [[Marica Vidušić]] |- |[[Četverored (1999.)]] || [[Jakov Sedlar]] || [[Ivan Marević]], [[Ena Begović]], [[Goran Navojec]], [[Nadežda Perišić]], [[Filip Šovagović]], [[Tamara Garbajs]], [[Ivica Vidović]], [[Nives Ivanković]], [[Danko Ljuština]], [[Goran Grgić]], [[Ranko Zidarić]], [[Sreten Mokrović]], [[Mustafa Nadarević]], [[Slavko Juraga]], [[Ivo Gregurević]], [[Filip Nola]], [[Vida Jerman-Kondelaro]], [[Božidar Alić]], [[Zvonimir Zoričić]], [[Nada Abrus]], [[Boris Buzančić]], [[Mia Oremović]], [[Vera Zima]], [[Zoran Čubrilo]], [[Dejan Aćimović]] |- |[[Dubrovački suton (1999.)]] || [[Željko Senečić]] || [[Michaela Kezele]], [[Slavko Juraga]], [[Boris Cavazza]], [[Stefan Wink]], [[Milka Podrug-Kokotović]], [[Ivo Marević]], [[Miše Martinović]], [[Niko Kovač]], [[Tina Deen]], [[Marko Brešković]], [[Frano Lasić]] |- |[[Garcia (1999.)]] || [[Dejan Šorak]] || [[Dubravko Šimek]], [[Ksenija Pajić]], [[Vanja Drach]], [[Zoja Odak]], [[Josip Genda]], [[Kruno Šarić]], [[Linda Begonja]], [[Rene Bitorajac]], [[Goran Grgić]], [[Eduard Peročević]] |- |[[Maršal (1999.)]] || [[Vinko Brešan]] || [[Dražen Kühn]], [[Linda Begonja]], [[Ilija Ivezić]], [[Boris Buzančić]], [[Inge Appelt]], [[Ivo Gregurević]], [[Predrag Vušević]], [[Ksenija Pajić]] |- |[[U okruženju II (1999.)]] || [[Stjepan Sabljak]]|| [[Ivica Markanjević]], [[Mario Patoč]], [[Josip Markanjević]], [[Radovan Augustinović]], [[Hrvoje Terzić]], [[Milan Pavić]], [[Stipo Koutni]], [[Nikola Ćosić]], [[Zoran Sutfs]], [[Miljenko Brekalo]], [[Mato Pranjić]], [[Ranko Janković]], [[Lidija Lucić]], [[Zvonko Valeđić]], [[Ivica Kopecki]], [[Zlatko Lucić]], [[Ivica Ilić]], [[Stjepan Sabljak]], [[Iva Koromanjec]], [[Josip Sabljak-Joja]] |} === 2000. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Blagajnica hoće ići na more (2000.)]] |[[Dalibor Matanić]] |komedija |Dora Polić, Ivan Brkić, Milan Štrljić, Nina Violić |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Ne daj se, Floki (televizijska serija)|Ne daj se, Floki (2000.)]] |[[Zoran Tadić]] |dječji film |Mladen Crnobrnja, Jagoda Kralj, Mario Vuk, Franjo Majetić, Zdenka Heršak, Zvonko Torjanac, Zoran Pokupec, Oto Levaj, Mirjana Pičuljan |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Nebo, sateliti (2000.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, ratni |Filip Nola, Barbara Nola, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Lucija Šerbedžija, Rene Bitorajac, Predrag Vušević, Leona Paraminski |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Nit života (2000.)]] |[[Igor Filipović]] |drama |Krunoslav Belko, Vinko Štefanec, Marijana Pupić, Krunoslav Klabučar, Kristijan Ugrina, Sven Šestak |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Srce nije u modi (2000.)]] |[[Branko Schmidt]] |komedija, drama |Graham Rock, Nataša Lušetić, Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Damir Lončar, Nenad Cvetko, Predrag Vušević, Slaven Knezović, Alma Prica, Dražen Kühn |27. do 30. srpnja 2000. (Pula film festival) |- |[[Je li jasno, prijatelju? (2000.)]] |[[Dejan Aćimović]] |drama, kriminalistika |Milan Pleština, Milivoj Beader, Ivan Brkić, Dejan Aćimović, Ljubo Zečević, Radko Polić, Božidar Orešković, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Rade Šerbedžija |11. studenoga 2000. (Thessaloniki International Film Festival, Grčka) |} === 2001. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Holding (2001.)]] |[[Tomislav Radić]] |komedija |Igor Mešin, Dubravka Ostojić, Mirta Zečević, Draško Zidar, Suzana Nikolić, Ljubomir Kerekeš, Ivo Gregurević |26. travnja 2001. (kinodistribucija) |- |[[Sami (2001.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, triler |Leon Lučev, Nina Violić, Nerma Kreso, Jakov Nola, Inge Appelt, Ksenija Ugrina, Korana Urina, Goran Grgić, Filip Nola, Barbara Nola, Mara Nola, Jelena Miholjević |22. – 30. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Polagana predaja (2001.)]] |[[Bruno Gamulin]] |drama |Filip Šovagović, Sven Medvešek, Lucija Šerbedžija, Anja Šovagović Despot, Ranko Zidarić, Jelena Miholjević, Tarik Filipović, Dragan Despot, Mustafa Nadarević, Goran Grgić, Zvonimir Zoričić, Doris Šarić-Kukuljica |22. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Posljednja volja (2001.)]] |[[Zoran Sudar]] |akcija, romansa, triler, komedija |Goran Višnjić, Alison Heruth Waterbury, Stefan Lysenko, Angelica Bridges, Predrag Vušović, Ivo Gregurević, Boris Dvornik |29. lipnja 2001. (Pula film festival) |- |[[Kraljica noći (2001.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama, sport |Luka Dragić, Barbara Vicković, Mustafa Nadarević |15. studenoga 2001. (kinodristribucija) |- |[[Ajmo žuti (2001.)]] |[[Dražen Žarković]] |komedija, sport |Slavko Brankov, Žarko Potočnjak, Goran Grgić, Marina Nemet Brankov, Darko Janeš |2001. (???) |} === 2002. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Prezimiti u Riju (2002.)]] |[[Davor Žmegač]] |drama, komedija |Mustafa Nadarević, Leona Paraminski, Sven Medvešek, Ranko Zidarić, Žarko Savić, Enes Vejzović |21. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Serafin, svjetioničarev sin (2002.)]] |[[Vicko Ruić]] |drama |Vjekoslav Janković, Barbara Prpić, Ivo Gregurević, Vanja Drach, Nada Gačešić-Livaković, Mia Begović |22. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Potonulo groblje (2002.)]] |[[Mladen Juran]] |horor, triler |Sven Medvešek, Barbara Nola, Jiri Menzel, Asim Bukva, Božidar Smiljanić, Ksenija Pajić, Boris Svrtan |23. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Sjećanje na Georgiju (2002.)]] |[[Jakov Sedlar]] |komedija, drama |Boris Miholjević, Almira Osmanović, Mia Oremović, Božidar Alić, Vida Jerman, Alen Liverić, Robert Plemić, Đuro Utješanović |23. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Fine mrtve djevojke (2002.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama, triler |Olga Pakalović, Nina Violić, Krešimir Mikić, Inge Appelt, Ivica Vidović, Milan Štrljić |24. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[24 sata (2002.)]] |I. [[Kristijan Milić]]<br>II. [[Goran Kulenović]] |drama |Marinko Prga, Hrvoje Kečkeš, Kristijan Topolovec, Janko Rakoš, Robert Roklicer, Lucija Šerbedžija, Igor Stiković, Sven Šestak, Thomas Krstulović, Bojan Navojec, Nino Sorić, Bobi Marotti |25. srpnja 2002. (Pula film festival) |- |[[Josephine (2002.)]] |[[Rajko Grlić]] |drama |Miroslav Vladyka, Maria Schrader, Giancarlo Esposito, Andrea Bozo, Silas Carson, Terry Ferman |30. srpnja – 3. kolovoza 2002. (Motovun film festival) |- |[[Ne dao Bog većeg zla (2002.)]] |[[Snježana Tribuson]] |drama, komedija, romansa |Filip Ćurić, Luka Dragić, Mirjana Rogina, Ivo Gregurević, Semka Sokolović-Bertok, Goran Navojec, Borko Perić |9. studenoga 2002. (Thessaloniki International Film Festival, Grčka) |} === 2003. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Konjanik (2003.)]] |[[Branko Ivanda]] |drama, povijesni, romansa |Nikša Kušelj, Zrinka Cvitešić, Goran Grgić, Mladen Vulić, Borko Perić, Božidar Orešković, Dejan Aćimović, Gordana Gadžić, Dragan Despot, Danko Ljuština, Dinka Grubišić |19. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Svjedoci (2003.)]] |[[Vinko Brešan]] |ratni, drama |Leon Lučev, Alma Prica, Mirjana Karanović, Dražen Kühn, Krešimir Mikić, Marinko Prga, Bojan Navojec |20. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Svjetsko čudovište (2003.)]] |[[Goran Rušinović]] |drama |Goran Šušljik, Mirta Haramina, Gorica Popović, Iivca Vidović, Zlatan Zuhrić, Slobodan Milovanović, Nino Batinić, Edvin Liverić, Krešimir Mirkić |20. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Onaj koji će ostati neprimijećen (2003.)]] |[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]] |drama |Daria Lorenci, Nataša Dangubić, Bojan Navojec, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Asja Potočnjak |21. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Tu (2003.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Jasmin telalović, Marija Tadić, Zlatko Crnković, Ivo Gregurević, Ivana Herceg, Nikolina Ivošević, Filip Juričić, Barbara Prpić |21. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Infekcija (2003.)]] |[[Krsto Papić]] |horor, misterija |Leon Lučev, Lucija Šerbedžija, Sven Medvešek, Filip Šovagović, Ivo Gregurević, Boris Miholjević, Dražen Kühn, Božidar Alić, Dejan Aćimović, Ana Karić, Vanja Drach, Nada Gaćešić-Livaković, Vili Matula, Slavko Juraga |22. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Ispod crte (2003.)]] |[[Petar Krelja]] |drama |Rakan Rushaidat, Leona Paraminski, Filip Šovagović, Jasna Bilušić, Dubravka Ostojić, Anja Šovagović Despot, Relja Bašić, Nada Subotić, Buga Marija Šimić |23. srpnja 2003. (Pula film festival) |- |[[Doktor ludosti (2003.)]] |[[Fadil Hadžić]] |komedija |Pero Kvrgić, Igor Mešin, Elizabeta Kukić, Damir Lončar, Žarko Potočnjak, Predrag Vušović |5. studenoga 2003. (kinodistribucija) |} === 2004. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Duga mračna noć (2004.)]] |[[Antun Vrdoljak]] |ratni, drama |Goran Višnjić, Katarina Bistrović-Darvaš, Mustafa Nadarević, Ivo Gregurević, Goran Navojec, Tarik Filipović, Boris Dvornik, Žarko Potočnjak, Alen Liverić, Vera Zima, Goran Grgić, Krešimir Mikić, Matko Raguž, Vilim Matula, Boris Svrtan |11. ožujka 2024. (kinodistribucija) |- |[[Družba Isusova (2004.)]] |[[Silvije Petranović]] |drama |Leona Paraminski, Milan Pleština, Ivica Vidović, Livio Badurina, Galiano Pahor, Dario Milas, Mistafa Nadarević, Matija Prskalo, Dejan Aćimović |8. lipnja 2004. (Shanghai International Film Festival) |- |[[Sto minuta Slave (2004.)]] |[[Dalibor Matanić]] |biografski, drama |Sanja Vejnović, Predrag Miki Manojlović, Vili Matula, Nataša Lušetić, Darko Rundek, Maja Anušić, Krunoslav Šarić, Nada Gaćešić-Livaković, Luka Petrušić, Krešimir Mikić |16. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Slučajna suputnica (2004.)]] |[[Srećko Jurdana]] |drama |Dora Fišter, Zlatko Ožbolt, Cintija Ašperger, Ante Prkačin, Nenad Cvetko, Božidar Orešković, Milan Štrljić, Božidarka Frait, Matija Prskalo, Vlasta Knezović, Edo Vujić, Dominik Lovrić |20. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Ta divna splitska noć (2004.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |drama, romansa |Dino Dvornik, Marinko Prga, Mladen Vulić, Marija Škaričić, Vicko Bilandžić, Coolio, Nives Ivanković, Dara Vukić, Ivana Roščić, Pero Vrca |21. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Oprosti za kung fu (2004.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Dara Lorenci, Filip Radoš, Vera Zima, Vedran Mlikota, Luka Petrušić, Ivica Bašić |22. srpnja 2004. (Pula film festival) |- |[[Seks, piće i krvoproliće (2004.)]] |I. [[Boris T. Matić]]<br>II. [[Zvonimir Jurić]]<br>III. [[Antonio Nuić]] |akcija, komedija, drama |I. Admir Glamočak, Matko Fabeković, Bogdan Diklić, Ksenija Marinković-Ugrina, II. Krešimir Mikić, Leon Lučev, Dražen Šivak, Darija Lorenci, III. Bojan Navojec, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Leona Paraminski |24. srpnja 2004. (Pula film festival) |} === 2005. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Pušća Bistra (2005.)]] |[[Filip Šovagović]] |komedija |Enes Vejzović, Mladen Vulić, Ranko Zidarić, Dragan Despot, Natalija Đorđević, Jelena Miholjević, Anja Šovagović, Ivica Vidović, Predrag Vušović |17. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Lopovi prve klase (2005.)]] |[[Fadil Hadžić]] |komedija |Goran Grgić, Emir Hadžihafizbegović, Bora Stjepanović, Franjo Dijak, Mladen Vulić, Ksenija Ugrina, Janko Rakoš, Marinko Prga, Boris Miholjević, Božidar Smiljanić, Katarina Bistrović-Darvaš, Danko Ljuština, Vedran Mlikota, Zlatan Zuhrić-Zuhra |20. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Što je Iva snimila 21. listopada 2003. (2005.)]] |[[Tomislav Radić]] |drama |Anja Šovagović, Ivo Gregurević, Boris Svrtan, Masha Mati Preodan, Barbara Propić, Karl Menrad, Adam Končić |21. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Dva igrača s klupe (2005.)]] |[[Dejan Šorak]] |komedija |Goran navojec, Borko Perić, Tarik Filipović, Dora Lipovčan, Renne Gjoni, Nada Gačešić-Livaković, Ksenija Pajić, Dražen Bratulić, Tomislav Štriga, Ivan Brkić |22. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Snivaj, zlato moje (2005.)]] |[[Neven Hitrec]] | |Ljubomir Kerekeš, Ivan Glowatzky, Ines Bojanić, Alan Malnar, Frank Kos, Vlatko Dulić, Višnja Babić, Ksenija Marinković-Ugrina, Marija Köhn, Danko Ljuština |22. srpnja 2005. (Pula film festival) |- |[[Što je muškarac bez brkova? (2005.)]] |[[Hrvoje Hribar]] |drama, romansa, komedija |Leon Lučev, Zrinka Cvitešić, Ivo Gregurević, Bojan Navojec, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Ivica Vidović, Jelena Miholjević |23. srpnja 2005. (Pula film festival) |} === 2006. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Grbavica (2006.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |drama |Mirjana Karanović, Luna Mijović, Leon Lučev, Kenan Čatić, Jasna Ornela Bery, Dejan Aćimović, Bogdan Diklić, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Semka Sokolović-Bertok, Maike Höhne, Jasna Žalica, Nada Đurevska, Emina Muftić, Dunja Pašić, Sedina Muhibić, Sabina Turulja, Vanesa Glodjo, Sanja Burić, Hasija Borić, Mirza Tanović |12. veljače 2006. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Karaula (2006.)]] |[[Rajko Grlić]] |komedija, drama |Toni Gojanović, Sergej Trifunović, Emir Hadžihafizbegović, Verica Nedeska, Bogdan Diklić, Miodrag Fišeković, Franjo Dijak, Hrvoje Kečkeš, Halid Bešlić, Petar Arsovski, Zoran Ljutkov |20. ožujka 2006. (Skoplje, Makedonija) |- |[[Trešeta (2006.)]] |[[Dražen Žarković]] |drama |Josip Genda, Žarko Potočnjak, Siniša Brajčić, Trpimir Jurkić, Bruna Bebić-Tudor, Marinko Prga, Čedo Martinić, Milan Štrljić, Ivica Vidović, Ksenija Prohaska, Elvis Bošnjak, Lina Blažević, Josip Zovko, Siniša Popović, Lenko Blažević, Slobodan Milovanović, Zdenko Karuza |25. travnja 2006. (televizija) |- |[[Duh u močvari (2006.)]] |[[Branko Ištvančić]] |dječji film, kriminalistika |Ivo Gregurević, Dejan Aćimović, Mladen Vulić, Vlatko Dulić, Robert Váss, Marko Pavlov, Ena Ikica, Luka Buljan, Buga Marija Šimić, Radoslav Spitzmuller, Radoslava Mrkšić, Nandor Szilagyi, Nada Gaćešić Livaković, Kornelija Kočiš, Ana Vilenica, Predrag Vušović |25. lipnja 2006. (Međunarodni dječji festival u Šibeniku) |- |[[Libertas (2006.)]] |[[Veljko Bulajić]] |biografski, drama, povijesni |Sven Medvešek, Sandra Ceccarelli, Goran Grgić, Žarko Potočnjak, Miše Martinović, Željko Vukmirica, Mladen Vulić, Radko Polič, Vanja Drach, Andrea Buscemi, Vlatko Dulić, Livio Badurina, Relja Bašić, Natalija Ðorđević, Ivan Ðuričić, Nada Gaćešić |1. srpnja 2006. |- |[[Put lubenica (2006.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Krešimir Mikić, Sun Mei, Leon Lučev, Armin Omerović, Emir Hadžihafizbegović, Ivo Gregurević, Slobodan Maksimović, Zijah Sokolović |18. srpnja 2006. (Pula film festival) |- |[[Sve džaba (2006.)]] |[[Antonio Nuić]] |komedija, drama |Rakan Rushaidat, Nataša Janjić, Emir Hadžihafizbegović, Franjo Dijak, Bojan Navojec, Enis Bešlagić, Sergej Trifunović, Bogdan Diklić, Darija Lorenci, Pero Kvrgić |srpanj 2006. (Pula film festival) |- |[[Ajde, dan... prođi... (2006.)]] |[[Matija Kluković]] |drama |Višnja Pešić, Filip Šuster, Marija Kohn, Petra Težak, Nina Benović, Petra Kurtela, Predrag Raos, Asja Jovanović, Ivan Džaja, Mia Oremović, Stjepan Stanić, Borivoj Radaković, Andrea Rumenjak, Stjepan Mataušić, Matija Kluković, Simona Dimitrov-Palatinus, Jelana Hadži-Manev, Leon Demsar, Antonija Stanišić, Milovanka Benović, Ognjen Svilčić, Irena Marković, Vilena Košutić |26. kolovoza 2006. (Libertas Dubrovnik Film Festival) |} === 2007. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Armin (2007.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Emir Hadžihafisbegović, Armin Omerović, Maria Baumer, Trvrtko Jurić, Saša Anočić, Barbara Prpić,Jens Munchow, Orhan Guner, Ayut Kayacit |9. ožujka 2007. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Konji vrani (2007.)]] |[[Ljubiša Samardžić]] |drama |Milan Vasić, Kalina Kovačević, Milena Vasić-Ražnjatović, Marta Uzelac, Ljubiša Samardžić, Ivo Gregurević, Slavko Štimac, Renata Ulmanski, Andrija Milošević, Ljuba Bandović, Manda Mandić |5. travnja 2007. |- |[[Naglavce (2007.)]] |[[Igor Ivanov]] |drama |Milan Tocinovski, Sanja Trajković,Slaviša Kajevski, Nikola Ristanovski, Ines Bojanić, Jordan Simonov, Elena Serafimović, Jovica Mihajlovski, Marija Kondovska, Gjorgji Jolevski, Silvija Stojanovska, Péter Ferenc, Goce Todorovski, Petar Mirčevski, Labina Mitevska, Stefan Sidovski, Filip Mirčevski, Sonja Stamboldžioska |4. srpnja 2007. (Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Pjevajte nešto ljubavno (2007.)]] |[[Goran Kulenović]] |komedija |Ivan Herceg, Ivan Đuričić, Hrvoje Kečkeš, Ivan Glowatzky, Enes Vejzović, Olga Pakalović, Robert Ugrina, Damir Lončar, Ksenija Marinković, Žarko Potočnjak, Helena Buljan |15. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Pravo čudo (2007.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, misterija, romansa |Rade Šerbedžija, Franjo Dijak, Barbara Nola, Ivana Roščić, Leon Lučev, Milan Pleština, Ecija Ojdanić |16. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Kradljivac uspomena (2007.)]] |[[Vicko Ruić]] |kriminalistički |Nikša Kušelj, Sven Medvešek, Iva Mihalić, Darko Milas, Goran Grgić, Milan Pleština, Nataša Janjić, Tvrtko Jurić, Marko Torjanac, Marija Karan, Ivo Gregurević, Stephane Henon, Dragan Despot, Ilija Ivezić, Christian Bouillette, Anja Šovagović Despot, Nada Gačešić Livaković, Marija Skaričić, Slaven Knezović, Ana Romano, Mladen Vasary, Doris Šarić-Kukuljica, Boris Svrtan |18. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Moram spavat' anđele (2007.)]] |[[Dejan Aćimović]] |drama |Karlo Barbarić, Nataša Dorčić, Goran Grgić, Vera Zima, Miralem Zubčević, Olga Pakalović, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Zrinka Radić, Gordana Gadžić, Neva Rošić, Ivan Brkić |19. srpnja 2007. (Pula film festival) |- |[[Živi i mrtvi (2007.)]] |[[Kristijan Milić]] |ratni, horor, drama |Filip Šovagović, Velibor Topić, Slaven Knezović, Marinko Prga, Borko Perić, Miro Barnjak, Božidar Orešković, Enes Vejzović, Izudin Bajrović, Ljubomir Jurković, Robert Roklicer, Zvonko Zečević, Dragan Šuvak, Nino Sorić, Nermin Omić |20. srpnja 2007. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Teah (2007.)]] |Hanna Antonina Wojcik-Slak |obiteljski |Pina Bitenc, Sandi Krošl, Marko Mandič, Manca Dorrer, Žan Marolt, Senad Bašić, Nikolaj Burger, Tanja Šojić |24. kolovoza 2007. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Balkan Traffic – Übermorgen Nirgendwo (2007.)]] |[[Markus Stein]], [[Milan V. Puzić]] |komedija |Petra Schmidt-Schaller, Marko Pustišek, Vladimir Pavić, Andreas Schmidt-Schaller, Milan Gutović, Heribert Sasse, Ljubiša Lupo Grujčić, Astrit Alihajdaraj, Marko Zak, Helmut Rühl, Andreas Lust |11. rujna 2007. (Filmkunstmesse Leipzig) |} === 2008. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Krupni otpad (2008.)]] |[[Igor Mirković]] |drama, komedija |Elvis Bošnjak, Lucija Šerbedžija, Marija Kohn, Veronika Seferović |25. ožujka 2008. (Dani Hrvatskog Filma) |- |[[Nije kraj (2008.)]] |[[Vinko Brešan]] |romansa, drama, komedija |Ivan Herceg, Nada Šargin, Predrag Vušović, Mladen Vulić, Dražen Kuhn, Leon Lučev, Damir Orlić, Linda Begonja |22. travnja 2008. (Cannes Marche de Film) |- |[[Tri priče o nespavanju (2008.)]] |[[Tomislav Radić]] |psihološki, drama |Ecija Ojdanić, Jasna Ančić, Rosana Pastor, Dario Marković, Žuža Ergenyi, Maria Almudever, Marinko Prga, Dražen Bratulić |14. svibnja 2008. (Cannes Marche de Film) |- |[[Ničiji sin (2008.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |kriminalistički, drama |Alen Liverić, Mustafa Nadarević, Biserka Ipša, Zdenko Jelčić, Goran Grgić, Darija Lorenci, Nikša Mrkšić, Dražen Kuhn, Slaven Knezović |20. svibnja 2008. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Iza stakla (2008.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Leon Lučev, Jadranka Đokić, Daria Lorenci, Anja Šovagović-Despot, Božidarka Frait, Vanja Drach, Katarina Ljeljak, Boris Svrtan, Krešimir Mikić |5. srpnja 2008. (43. Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- style="background:#87CEEB" |[[Gledaj me (2008.)]] |[[Marija Perović]] |drama |Olga Pakalović, Branimir Popović, Mijo Jurišić, Andrija Milošević, Mladen Nelević, Vojislav Brajović, Srđan Grahovac, Branka Femić, Branko Ilić, Dubravka Vukotić Drakić, Dragana Mrkić, Tiho Vujović, Marinko Madžgalj, Simo Trebješanin, Vesna Vujošević |17. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Buick Riviera (2008.)]] |[[Goran Rušinović]] |drama |Slavko Štimac, Leon Lučev, Aimée Klein |20. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Zapamtite Vukovar (2008.)]] |[[Fadil Hadžić]] |povijesni, drama |Hrvoje Barišić, Saša Anočić, Izudin Bajrović, Ana Begić, Ankica Dobrić, Goran Grgić |24. srpnja 2008. (Pula film festival) |- |[[Kino Lika (2008.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama |Krešimir Mikić, Ivo Gregurević, Areta Ćurković, Danko Ljuština, Jasna Žalica |24. rujna 2008. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Penelopa (2008.)]] |[[Ben Ferris]] |povijesni, drama |Natalie Finderle, Frano Mašković |20. studenoga 2008. (4. One Take Film Festival) |} === 2009. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Metastaze (2009.)]] |[[Branko Schmidt]] |kriminalistički, drama |Rene Bitorajac, Franjo Dijak, Rakan Rushaidat, Robert Ugrina, Jadranka Đokić, Daria Lorenci |30. ožujka 2009. (kinodistribucija) |- |[[Vjerujem u anđele (2009.)]] |[[Nikša Sviličić]] |romantična komedija |Vedran Mlikota, Dolores Lambaša, Aljoša Vučković, Marija Kohn, Mile Kekin |18. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče (2009.)]] |[[Nebojša Slijepčević]], [[Goran Odvorčić]]i[[Matija Kluković]], [[Ivan Sikavica]], [[Branko Ištvančić]], [[Zvonimir Jurić]], [[Ivan Ramljak]], [[Dario Pleić]], [[Igor Mirković]], [[Zoran Sudar]] |omnibus |<nowiki>Ivan Komušar, Mijo Takač | Asja Jovanović, Andrea Rumenjak | Filip Lozić, Filip Detelić | Slaven Knezović, Ana Maras | Lana Barić, Marija Škaričić | Ivan Žađa, Zlatko Burić Kićo | Frano Mašković, Ivana Roščić | Marija Kohn, Pero Kvrgić | Adnan Rama, Ivana Seferović</nowiki> |18. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Blizine (2009.)]] |[[Zdravko Mustać]] |drama |Anica Kovačević, Damir Klemenić |19. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Crnci (2009.)]] |[[Zvonimir Jurić]] i [[Goran Dević]] |ratna drama |Ivo Gregurević, Franjo Dijak, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Nikša Butijer, Emir Hadžihafizbegović, Stjepan Pete |20. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[U zemlji čudesa (2009.)]] |[[Dejan Šorak]] |drama |Marija Stjepanović, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Borko Perić, Goran Bogdan, Nataša Janjić, Rene Gjoni, Marija Škaričić |21. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Čovjek ispod stola (2009.)]] |[[Neven Hitrec]] |drama |Luka Petrušić, Jelena Lopatić, Marija Škaričić, Višnja Babić, Nikša Butijer, Inge Appelt, Danko Ljuština, Ronald Žlabur, Vera Zima |22. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Kenjac (2009.)]] |[[Antonio Nuić]] |drama |Nebojša Glogovac, Nataša Janjić, Roko Roglić, Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegović, Ljubomir Kapor, Asja Jovanović, Blaž Boban, Goga Boban |23. srpnja 2009. (Pula film festival) |- |[[Ljubavni život domobrana (2009.)]] |[[Pavo Marinković]] |humorna drama |Nenad Cvetko, Dijana Vidušin, Siniša Popović, Jan Budar, Filip Šovagović, Zoran Čubrilo |24. srpnja 2009. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Prije svega, Felicia (2009.)]] |[[Melissa de Raaf]], [[Razvan Radulescu]] |drama |Ozana Ocanea, Ileana Cernat, Vasile Menzel |12. kolovoza 2009. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Slovenka (2009.)]] |[[Damjan Kozole]] |drama |Nina Ivanišin, Peter Musevski, Primož Pirnat, Maruša Kink, Uroš Furst, Aljoša Kovačič, Dejan Spasić, Andrej Murenc |18. kolovoza 2009. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Besa (2009.)]] |[[Srđan Karanović]] |romansa, drama |Iva Krajnc, Miki Manojlović, Radivoje Bukvić, Nebojša Dugalić, Ana Kostovska |2. listopada 2009. (Slovenija film festival) |} === 2010. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Na putu (2010.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |drama |Zrinka Cvitešić, Leon Lučev, Ermin Bravo, Mirjana Karanović, Nina Violić, Izudin Bajrović, Marija Kohn |18. veljače 2010. (60. međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Neka ostane među nama (2010.)]] |[[Rajko Grlić]] |komedija |Miki Manojlović, Bojan Navojec, Daria Lorenci, Ksenija Marinković, Nataša Dorčić |9. ožujka 2010. |- |[[Neke druge priče (2010.)]] |[[Ivona Juka]], [[Ana Maria Rossi]], [[Ines Tanović]], [[Marija Džidževa]], [[Hanna Slak]] |omnibus |<nowiki>Nera Stipičević, Goran Bogdan (HR) | Nataša Ninković, Sergej Trifunović (RS) | Feđa Štukan, Nina Violić (BA) | Iva Zendelska (MK) | Lucija Šerbedžija (SI)</nowiki> |8. lipnja 2010. (Festival Cinema City) |- style="background:#87CEEB" |[[Ostavljeni (2010.)]] |[[Adis Bakrač]] |drama |Tony Grga, Mirsad Tuka, Mira Furlan, Dragan Marinković, Mirela Lambić, Zijah Sokolovič, Meto Jovanosk |8. srpnja 2010. (45. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Lavanderman – istina ili mit? (2010.)]] |[[Zvonimir Rumboldt]] |pseudodokumentarni |Damir Markovina, Anja Alavanja, Toni Faver, Vančo Rebac, Zoran Prodanović Prlja |10. – 24. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[The Show Must Go On (2010.)]] |[[Nevio Marasović]] |ZF |Sven Medvešek, Nataša Dorčić, Filip Juričić, Amar Bukvić, Franka Klarić |17. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Predstava (2010.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |drama |Vanda Boban, Marin Tudor, Luka Jokić-Sterle, Marko Petrić |18. srpnja 2010. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[72 dana (2010.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |crna komedija |Rade Šerbedžija, Krešimir Mikić, Bogdan Diklić, Živko Anočić |20. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Šuma summarum (2010.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |triler, humorna drama, horor |Vili Matula, Hana Hegedušić, Ljubiša Savanović, Nataša Dangubić, Marko Makovičić |20. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Majka asfalta (2010.)]] |[[Dalibor Matanić]] |drama |Marija Škaričić, Janko Popović-Volarić, Krešimir Mikić, Noa Nikolić |22. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[2 sunčana dana (2010.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Maya Sansa, Bristol Pomeroy, Sylvia Kristel, Leon Lučev, Christian Marin |23. srpnja 2010. (Pula film festival) |- |[[Mjesto na kojem je umro posljednji čovjek (2010.)]] |[[Ivan Perić]] |ZF, horor |Marko Kapitanović, Mirko Gabelica, Dragan Kovačević, Tea Radić, Anamarija Perić, Krešimir Perić, Roko Nikšić |22. studenoga 2010. (Kinoteka Zlatna vrata, Split) |- style="background:#87CEEB" |[[Belvedere (2010.)]] |[[Ahmed Imamović]] |drama |Sadžida Šetić, Nermin Tulić, Minka Muftić, Armin Rizavnović, Adis Omerović |2. prosinca 2010. |- |[[Odredište nepoznato (2010.)]] |[[Vjeran Vukašinović]], [[Ines Šulj]] |film ceste, komedija |Dean Krivačić, Maksimilijan Ružinski, Nebojša Borojević, Bojan Navojec, Ante Jelušić, Nikola Novak, Ibro Hasanović, Svetlana Patafta, Alen Križaj, Denis Patafta, Vencel Čerkez, Željka Perković |8. prosinca 2010. (19. Dani hrvatskog filma) |} === 2011. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Neprijatelj (2011.)]] |[[Dejan Zečević]] |horor, ratna drama, triler |Aleksandar Stojković, Vuk Kostić, Tihomir Stanić, Marija Pikić |6. ožujka 2011. (Međunarodni filmski festival Cinema City, Novi Sad) |- |[[Bitchville (2011.)]] |[[Ivan Livaković]] |crna komedija |Marina Redžepović, Ana Maras, Iva Mihalić, Jadranka Matković, Ljerka Boroša, Goran Bogdan, Miloš Vujsić, Josip Belovarić |4. – 9. travnja 2011. (20. Dani hrvatskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Bijeli lavovi (2011.)]] |[[Lazar Ristovski]] |komedija |Lazar Ristovski, Gordan Kičić, Hristina Popović, Vuk Kostić, Mira Banjac, Nikola Simić |27. travnja 2011. |- style="background:#87CEEB" |[[Soba 304 (2011.)]] |[[Birgitte Stærmose]] |drama |Mikael Birkkjær, Stine Stengade, David Dencik, Trine Dyrholm, Luan Jaha, Ariadna Gil, Magnus Krepper, Lourdes Faberes, Ksenija Marinković, Leon Lučev |3. srpnja 2011. (46. međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma) |- |[[Koko i duhovi (2011.)]] |[[Daniel Kušan]] |obiteljski |Antonio Parač, Nina Mileta, Kristian Bonačić, Filip Mayer, Ivan Maltarić, Ozren Grabarić, Dijana Vidušin, Predrag Vušović, Franjo Dijak, Almira Osmanović |16. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Lea i Darija (2011.)]] |[[Branko Ivanda]] |biografski, drama |Klara Naka, Tamy Zajec, Zrinka Cvitešić, Sebastian Cavazza, Linda Begonja, Vedran Živolić, Ana Vilenica, Radovan Ruždjak, Branko Završan |16. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Ćaća (2011.)]] |[[Dalibor Matanić]] |psihološki triler, horor |Judita Franković, Iva Mihalić, Igor Kovač, Ivo Gregurević |18. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Duh babe Ilonke (2011.)]] |[[Tomislav Žaja]] |fantastika, film za djecu, komedija |Selma Ibrahimi, Marin Arman Grbin, Rakan Rushaidat, Aleksandra Balmazović, Sabina Ajrula, Krunoslav Šarić |19. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Fleke (2011.)]] |[[Aldo Tardozzi]] |triler, drama |Iskra Jirsak, Nika Mišković, Živko Anočić, Goran Grgić, Sanja Vejnović, Filip Križan, Franjo Kuhar, Alen Liverić, Jan Kerekeš, Alan Katić, Amar Bukvić, Siniša Labrović, Nikša Butijer, Otokar Levaj, Marija Škaričić |19. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[7 seX 7 (2011.)]] |[[Irena Škorić]] |erotski, drama |Ana Majhenić, Robert Kurbaša, Jelena Perčin, Ivan Glowatzky, Frano Mašković, Csilla Barath Bastaić, Marinko Leš, Kristijan Ugrina, Asim Ugljen, Petra Težak, Mia Biondić, Ivan Đuričić, Sara Stanić, Jure Radnić, Jelena Jokić, Mario Kovač |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Kotlovina (2011.)]] |[[Tomislav Radić]] |drama |Melita Jurišić, Mirela Brekalo, Suzana Nikolić, Igor Kovač |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Laku noć, gospođice (2011.)]] |[[Metod Pevec]] |drama |Polona Juh, Jernej Šugman, Mila Fürst, Jan Cvitkovič, Pia Zemljič |20. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Korak po korak (2011.)]] |[[Biljana Čakić-Veselič|Biljana Čakić Veselič]] |ratni, drama |Ksenija Marinković, Nenad Cvetko, Hrvoje Perc, Sreten Mokrović, Vera Zima, Goran Navojec, Neven Paleček Papageno, Bojan Navojec, Darko Milas, Sandra Lončarić Tankosić, Vilim Matula, Božidarka Frait, Mladen Vulić, Barbara Prpić, Aljoša Vučković |21. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Mrak (2011.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |film noir, psihološki triler |Goran Marković, Andrea Mladinić, Petra Težak, Vanda Boban, Matea Elezović, Marin Tudor, Brian Willems, Dinko Božanić, Zlatko Crnković, Adrian-Sterle Jokić |21. srpnja 2011. (Pula film festival) |- |[[Josef (2011.)]] |[[Stanislav Tomić]] |ratni, drama |Alen Liverić, Neven Aljinović Tot, Dražen Šivak, Sandra Lončarić, Robert Ugrina, Bojan Navojec, Igor Hamer, Hana Hegedušić |22. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Lokalni vampir (2011.)]] |[[Branko Baletić]] |komedija |Kristina Stevović, Milivoj Obradović, Gordana Gadžić, Mladen Nelević, Andrija Milošević, Vojo Krivokapić, Voja Brajović |23. srpnja 2011. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Parada (2011.)]] |[[Srđan Dragojević]] |humorna drama |Nikola Kojo, Goran Navojec, Miloš Samolov, Hristina Popović, Goran Jevtić, Dejan Aćimović |31. listopada 2011. (kinodistribucija) |} === 2012. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Ljudožder vegetarijanac (2012.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Rene Bitorajac, Zrinka Cvitešić, Nataša Janjić, Leon Lučev, Mustafa Nadarević, Slaven Knezović, Darija Lorenci, Ksenija Pajić, Zdenko Jelčić, Ljubomir Kerekeš, Ksenija Marinković, Melita Matijević, Krešimir Mikić, Emir Hadžihafisbegović, Rakan Rushaidat |1. ožujka 2012. (kinodistribucija) |- |[[Noćni brodovi (2012.)]] |[[Igor Mirković]] |melodrama |Radko Polič, Ana Karić, Renata Ulmanski, Lana Barić, Bogdan Diklić |15. ožujka 2012. |- |[[Larin izbor: Izgubljeni princ (2012.)]] |[[Tomislav Rukavina]] |obiteljski, drama |Ivan Herceg, Doris Pinčić, Filip Juričić, Jagoda Kumrić, Dino Rogić, Stefan Kapičić, David Šikić |28. lipnja 2012. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Most na Ibru (2012.)]] |[[Michaela Kezele]] |drama |Zrinka Cvitešić, Mišel Matičević, Andrija Nikčević, Miloš Mesarović, Ema Simovic, Danica Ristovski, Ana Marković, Miloš Timotijević, Slavko Štimac, Velimir Bata Živojinović |3. srpnja 2012. (Međunarodni filmski festival u Münchenu) |- |[[Cvjetni trg (2012.)]] |[[Krsto Papić]] |kriminalistički, drama |Dražen Kühn, Dragan Despot, Mladen Vulić, Anja Šovagović, Ivica Zadro, Goran Grgić, Marija Škaričić |15. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Sonja i bik (2012.)]] |[[Vlatka Vorkapić]] |romantična komedija |Judita Franković, Goran Bogdan, Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Elvis Bošnjak, Barbara Prpić |21. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Pismo ćaći (2012.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Milivoj Beader, Mate Gulin |22. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče vol. 2 (2012.)]] |[[Hana Veček]], [[Sara Hribar]], [[Aldo Tardozzi]], [[Ivan Sikavica]], [[Josip Visković]], [[Radislav Jovanov Gonzo]] |omnibus |<nowiki>Aleksandra Stojaković, Siniša Popović | Dijana Vidušin, Nika Trenc Sato | Hana Hegedušić, Alex Rakoš | Goran Radaković, Matija Čigir | Katja Crevar, Nikola Miljanović | Ivana Roščić, Judita Franković</nowiki> |25. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Halimin put (2012.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |ratna drama |Alma Prica, Olga Pakalović, Mijo Jurišić, Mustafa Nadarević, Izudin Bajrović, Miraj Grbić, Daria Lorenci, Dejan Aćimović, Minka Muftić, Miodrag Krivokapić, Gordana Gadžić, Aldin Tucić, Muhamed Bahonjić, Marija Omaljev, Slaven Knezović, Mario Knezović, Armin Omerović, Marko Plešnik, Žarko Savić, Sebastian Cavazza, Marina Redžepović, Lena Politeo |26. srpnja 2012. (Pula film festival) |- |[[Košnice (2012.)]] |[[Boaz Debby]], [[Michael Lennox]], [[Simon Dolensky]], [[Tomás Kratochvíl]], [[Igor Seregi]] |omnibus |Akbar Kurtha, Stefan Lampadius, Nili Tserruya, Lubos Veselý, Ozren Grabarić, Ljubomir Kerekeš |27. srpnja 2012. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Kad svane dan (2012.)]] |[[Goran Paskaljević]] |drama |Mustafa Nadarević, Meto Jovanovski, Predrag Ejdus, Mira Banjac, Nebojša Glogovac, Nada Šargin, Ana Stefanović, Zafir Hadžimanov, Olga Odanović |17. kolovoza 2012. (Kragujevac) |- style="background:#87CEEB" |[[Sretan do kraja (2012.)]] |[[Matevž Luzar]] |humorna drama |Evgen Car, Milena Zupančič, Ivo Ban, Vladimir Vlaškalič, Janja Majzelj, Juta Kremžar, Dare Valič, Ivo Barišič, Dušan Jovanović, Jette Ostan |27. – 30. rujna (Festival slovenskog filma, Portorož) |- style="background:#87CEEB" |[[Goltzius i Pelikanova družina (2012.)]] |[[Peter Greenaway]] |povijesni, drama |F. Murray Abraham, Alba Rohrwacher, Halina Reijn, Giulio Berruti, Vincent Riotta, Ramsey Nasr, Kate Moran, Anne Louise Hassing, Pippo del Bono, Vedran Živolić, Nada Abrus, Katja Zubčić, Boris Bakal, Goran Bogdan, Enes Vejzović |30. rujna 2012. (Netherlands Film Festival) |} === 2013. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Svećenikova djeca (2013.)]] |[[Vinko Brešan]] |komedija |Krešimir Mikić, Nikša Butijer, Dražen Kühn, Marija Škaričić, Jadranka Đokić, Filip Križan, Zdenko Botić, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Ana Begić, Ana Maras, Ivan Brkić, Marinko Prga, Lazar Ristovski |3. siječnja 2013. |- style="background:#87CEEB" |[[Krugovi (2013.)]] |[[Srdan Golubović]] |drama |Leon Lučev, Nebojša Glogovac, Aleksandar Berček, Hristina Popović Mijin, Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović, Vuk Kostić, Nikola Rakočević, Marko Janketić |18. siječnja 2013. (Filmski festival Sundance) |- |[[Obrana i zaštita (2013.)]] |[[Bobo Jelčić]] |drama |Bogdan Diklić, Nada Đurevska, Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Vinko Kraljević, Selma Alispahić, Sadžida Šetić, Sergej Trifunović |9. veljače 2013. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Zagonetni dječak (2013.)]] |[[Dražen Žarković]] |detektivski, pustolovni, dječji film |Antonio Parač, Karlo Maloča, Toma Budanko, Vanja Markovinović, Filip Ružić, Nina Mileta |28. veljače 2013. |- style="background:#87CEEB" |[[Falsifikator (2013.)]] |[[Goran Marković]] |komedija |Tihomir Stanić, Branka Katić, Sergej Trifunović, Dragan Petrović, Emir Hadžihafizbegović, Haris Burina, Goran Navojec |3. ožujka 2013. (Filmski festival Cinema City) |- |[[Vis-À-Vis (2013.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama |Rakan Rushaidat, Janko Popović Volarić, Krešimir Mikić, Daria Lorenci Flatz |26. lipnja 2013. (Cinema City International Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Adria Blues (2013.)]] |[[Miroslav Mandić]] |drama |Mojca Funki, Senad Bašić, Iva Babić, Peter Musevski |2. srpnja 2013. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Dvojina (2013.)]] |[[Nejc Gazvoda]] |drama |Nina Rakovec, Mia Jexen, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Jure Henigman |3. srpnja 2013. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Majstori (2013.)]] |[[Dalibor Matanić]] |romantična komedija |Areta Ćurković, Nikša Butijer, Goran Bogdan, Bojan Navojec, Mate Gulin, Krešimir Mikić |20. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Simon Čudotvorac (2013.)]] |[[Petar Orešković]] |crna komedija |Sven Jakir, Jadranka Đokić, Elizabeta Kukić, Mia Anočić, Dean Krivačić, Goran Grgić, Krešimir Mišak, Dražen Šivak |23. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Visoka modna napetost (2013.)]] |[[Filip Šovagović]] |komedija |Marija Škaričić, Goran Navojec, Mijo Jurišić, Bojana Petrović, Bojan Navojec, Miran Kurspahić, Petar Mišo Mihočević, Ingeborg Appelt |23. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Nije sve u lovi (2013.)]] |[[Dario Pleić]] |kriminalistički, triler |Sara Stanić, Nikša Butijer, Marko Cindrić, Leona Paraminski, Živko Anočić, Trpimir Jurkić, Doris Šarić Kukuljica, Csilla Barath Bastaić, Zvonimir Zoričić, Joško Ševo, Irena Tereza Prpić, Zoja Kuterovac |24. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Oproštaj (2013.)]] |[[Slobodan Jokić|Dan Oki]] |drama |Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev |24. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Hitac (2013.)]] |[[Robert Orhel]] |kriminalistički, drama |Ecija Ojdanić, Iva Babić, Barbara Nola, Enes Vejzović, Milan Pleština, Milan Štrljić |25. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Kauboji (2013.)]] |[[Tomislav Mršić]] |drama, komedija |Saša Anočić, Živko Anočić, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Nikša Butijer, Kruno Klabučar, Ivana Rushaidat, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Kratki spojevi (2013.)]] |[[Hana Jušić]], [[Sonja Tarokić]], [[Dario Juričan]], [[Andrija Mardešić]] |omnibus, drama, komedija |Marija Piliškić, Daria Lorenci, Mia Biondić, Karla Brbić, Rakan Rushaidat, Marko Cindrić, Ivan Glowatzky, Andrea Rogan, Hana Mahmuljin, Nina Mileta, Manuele Bajan, Branka Cvitković, Matej Pek, Tin Takač, Bojan Navojec, Damir Šaban, Filip Radoš, Ozren Grabarić, Boris Miholjević |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Projekcije (2013.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Andrea Mladinić, Bruna Bebić, Nikša Arčanin, Danijela Vuković, Elena Orlić, Danijel Rafaelić, Damir Duplančić-Cunko, Leon Lučev |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Šuti (2013.)]] |[[Lukas Nola]] |drama |Tihana Lazović, Živko Anočić, Lana Barić, Milan Pleština, Ksenija Pajić, Ksenija Marinković, Bojan Navojec, Enes Vejzović, Ivo Gregurević |26. srpnja 2013. (Pula film festival) |- |[[Šegrt Hlapić (2013.)]] |[[Silvije Petranović]] |pustolovni, dječji film |Mile Biljanović, Ena Lulić, Goran Navojec, Hristina Popović, Milan Pleština, Livio Badurina, Mustafa Nadarević, Bojan Navojec, Nikola Kojo, Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Damir Lončar, Danko Ljuština, Daria Lorenci Flatz, Marija Kohn |7. studenoga 2013. |- |[[Djeca jeseni (2013.)]] |[[Goran Rukavina]] |drama |Leon Lučev, Judita Franković, Ivana Roščić, Ana Marija Mandić |2. prosinca 2013. |- |[[Domoljub (2013.)]] |[[Arto Halonen]] |sportski, drama, komedija |Marti Suosalo, Pamela Tola, Janne Reinikainen, Mikko Kouki, Ben Johnson |4. prosinca 2013. |} === 2014. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Sudilište (2014.)]] |[[Stephan Komandarev]] |drama |Assen Blatechki, Ovanes Torosyan, Miki Manojlovic, Vassil Vasilev-Zueka, Ina Nikolova, Paraskeva Djukelova, Meto Jovanovski |6. ožujka 2014. (Međunarodni filmski festival u Sofiji) |- style="background:#87CEEB" |[[Spomenik Michaelu Jacksonu (2014.)]] |[[Darko Lungulov]] |crna komedija |Dragan Bjelogrlić, Mirjana Karanović, Boris Milivojević, Nataša Solak Tapušković |8. srpnja 2014. (49. Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Happy Endings (2014.)]] |[[Darko Šuvak]] |kriminalistički, drama |Areta Ćurković, Daria Lorenci, Anita Matić Delić, Zlatan Zuhrić Zuhra |19. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Broj 55 (2014.)]] |[[Kristijan Milić]] |akcijski, ratni, drama |[[Goran Bogdan]], [[Alan Katić]], [[Marko Cindrić]], [[Dražen Mikulić]], [[Marinko Prga]], [[Darko Milas]] |20. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Trebalo bi prošetati psa (2014.)]] |[[Filip Peruzović]] |drama |Franjo Dijak, Vlatko Dulić, Jadranka Đokić |22. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Most na kraju svijeta (2014.)]] |[[Branko Ištvančić]] |kriminalistički, drama |Aleksandar Bogdanović, Sanja Radišić, Boro Stjepanović, Vlatko Dulić, Nela Kocsis, Slobodan Ćustić, Miralem Zupčević, Slaven Knezović, Jelena Perčin, Nikša Kušelj |23. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Vjetar puše kako hoće (2014.)]] |[[Zdravko Mustač|Zdravko Mustać]] |drama, triler |Mislav Čavajda, Ivana Krizmanić, Iva Mihalić, Maja Posavec, Nađa Josimović, Marko Cindrić, Bojan Navojec |23. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Zagreb Cappuccino (2014.)]] |[[Vanja Sviličić]] |drama |Nela Kocsis, Mila Elegović, Igor Kovač, Robert Budak |24. srpnja 2014. (Pula film festival) |- |[[Kosac (2014.)]] |[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]] |drama |Ivo Gregurević, Igor Kovač, Mirjana Karanović, Nikola Ristanovski |25. srpnja 2014. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Dječaci iz Ulice Marxa i Engelsa (2014.)]] |[[Nikola Vukčević]] |drama |Momčilo Otašević, Goran Bogdan, Ana Sofrenović, Emir Hadžihafisbegović, Branka Stanić, Nebojša Glogovac, Damir Urban |5. kolovoza 2014. (Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival) |- |[[Otok ljubavi (2014.)]] |[[Jasmila Žbanić]] |erotski, komedija |[[Franco Nero]], [[Leon Lučev]], [[Bojana Gregorić]], [[Jelena Lopatić]] |8. kolovoza 2014. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Cure – Život druge (2014.)]] |[[Andrea Štaka]] |psihološka drama |Sylvie Marinković, Lucia Radulović, Marija Škaričić, Mirjana Karanović, Leon Lučev, Franjo Dijak |11. kolovoza 2014. (Locarno Film Festival) |- |[[Sveci (2014.)]] |[[Ivan Perić]] |komedija |Gildo Bavčević, Otokar Levaj, Marko Kapitanović, Tino Bandini |21. kolovoza 2014. (Opuzen Film Festival) |- |[[Takva su pravila (2014.)]] <small>(trebao se zvat Mirni sveci)</small> |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Emir Hadžihafizbegović, Jasna Žalica, Hrvoje Vladisavljević, Veronika Mach, Goran Bogdan, Stjepan Perić, Nikša Butijer, Slaven Španović, Ana Begić, Sanja Drakulić |29. kolovoza 2014. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |*[[Itsi Bitsi (2014.)]] |[[Ole Christian Madsen]] |biografski, drama |Marie Tourell Soderberg, Joachim Fjelstrup, Ola Rapace, Zlatko Ožbolt, Luka Peroš, Petar Cvirn, Ana Marija Percajić, Ivan Glowatzky |4. rujna 2014. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ničije dijete (2014.)]] |[[Vuk Ršumović]] |drama |Denis Murić, Pavle Čemerikić, Miloš Timotijević, Isidora Janković, Tihomir Stanić |4. rujna 2014. (Međunarodni tjedan kritike u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Inferno (2014.)]] |[[Vinko Möderndorfer]] |drama |Marko Mandić, Medea Novak, Marko Bukvič, Lara Volavšek, Renato Jenček, Jernej Šugman, Jana Zupančić, Sebastian Cavazza |9. rujna 2014. |- |[[Ljubav ili smrt (2014.)]] |[[Daniel Kušan]] |romansa, obiteljski, film za djecu |[[Antonio Parać]], [[Kristian Bonačić]], [[Filip Mayer]], [[Nina Mileta]] |6. studenoga 2014. |- |[[Iza sna (2014.)]] |[[Igor Filipović]] |drama |Borko Perić, Dušan Bučan, Krunoslav Belko, Ana Vučak |4. prosinca 2014. |- |[[Vlog (2014.)]] |[[Bruno Pavić]] | |Matija Kačan, Dara Vukić, Ivan Matijašević, Jelena Posavec Tušek, Nada Kovačević |16. prosinca 2014. (Overlook 2014 CinemAvvenire Film Festival) |} === 2015. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bit ćemo prvaci svijeta (2015.)]] |[[Darko Bajić]] |sportski, povijesni, biografski |Strahinja Blažić, Aleksandar Radojičić, Miloš Biković, Marko Janketić, Leon Lučev, Iva Babić, Nebojša Dugalić, Sergej Trifunović, Jure Henigman, Goran Bogdan, Katarina Čas, Tamara Dragičević, Nina Janković, Stefan Kapičić, Igor Kovač, Robert Kurbaša, Krešimir Petar Ćosić, Lazar Ristovski, John Savage |26. veljače 2015. (kinodistribucija) |- |[[Memoari slomljenog uma (2015.)]] |[[Danilo Lola Ilić]] |drama |Nives Galić, Danilo Lola Ilić |6. ožujka 2015. (FEST – Međunarodni filmski festival u Beogradu ) |- |[[Ti mene nosiš (2015.)]] |[[Ivona Juka]] |drama |Lana Barić, Nataša Dorčić, Nataša Janjić, Helena Beljan, Vojislav Brajović, Sebastian Cavazza, Goran Hajduković, Vedran Mlikota, Filip Križan, Kruno Šarić, Juraj Dabić |3. svibnja 2015. (Crna gora) |- |[[Zvizdan (2015.)]] |[[Dalibor Matanić]] |romansa, drama |Tihana Lazović, Goran Marković, Nives Ivanković, Dado Ćosić, Trpimir Jukić, Mira Banjac, Slavko Sobin, Lukrecija Tudor, Ksenija Marinković |17. svibnja 2015. (68. Filmski festival u Cannesu) |- |[[Imena višnje (2015.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Ivo Gregurević, Nada Đurevska, Goran Bogdan |21. lipnja 2015. (Međunarodni filmski festival u Moskvi) |- |[[Svinjari (2015.)]] |[[Ivan Livaković]] |mjuzikl, satira, crna komedija |Iva Visković, Marin Radman, Iva Mihalić, Ivana Roščić, Ana Maras, Damir Poljičak, Marina Redžepović, Jasna Bilušić, Nera Stipičević, Senka Bulić, Ljerka Boroša, Jadranka Matković |20. srpnja 2015. (Pula film festival) |- |[[Zagrebačke priče vol. 3 (2015.)]] |[[Ivan Salaj]], [[Petar Orešković]], [[Matija Vukšić]], [[Vlatka Vorkapić]], [[Danilo Šerbedžija]], [[Radislav Jovanov Gonzo]] |omnibus |Filip Križan, Borko Perić, Ivana Rushaidat, Franjo Dijak, Sanja Vejnović, Filip Šovagović, Franjo Džimi Jurčec, Tihana Lazović, Pjer Meničanin, Slavica Knežević, EnesVejzović, Miroslav Končevski, Mia Rendić, Juraj Čižić, Anžela Ramljak, Asja Jovanović, Zrinka Pavia, Anđelko Antić Blažević, Judita Franković, Ksenija Marinković, Petra Tvrdeić, Dejan Krivačić, Zlatan Zuhrić, Živko Anočić, Lucija Šerbedžija, Zvonimir Jurić, Filip Nola, Lana Barić, Jelena Lopatić, Jerko Marčić, Mate Gulin |22. srpnja 2015. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Naša svakodnevna priča (2015.)]] |[[Ines Tanović]] |drama |Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Jasna Ornela Bery, Nina Violić, Goran Bogdan, Vedrana Seksan, Goran Navojec |19. kolovoza 2015. (Sarajevo film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Trema (2015.)]] |[[Yorgos Zois]] |psihološka drama |Alexandros Vardaxoglou, Maria Kallimani, Alexia Kaltsiki, Christos Stergioglou, Maria Filini |8. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Vrapci (2015.)]] |[[Rúnar Rúnarsson]] |drama |Atli Óskar Fjalarsson, Ingvar Eggert Sigurðsson, Rade Šerbedžija, Kristbjörg Kjeld, Rakel Björk Björnsdóttir |11. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- |[[Sirene i krikovi (2015.)]] |[[Ivan Perić]] |distopija, triler |Tino Bandini, Marko Kapitanović, Ivana Župa, Borut Novak, Mario Vidić, Rade Tanjga, Katarina Botica, Josip Rogošić, Ana Arapović, Stipe Tadin Biočić, Petar Buljević |14. rujna 2015. (Splitski filmski festival/Međunarodni festival novog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Puni udar (2015.)]] |[[David Verbeek]] |psihološka drama, triler |Grégoire Colin, Lizzie Brocheré, Slimane Dazi |15. rujna 2015. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Lazar (2015.)]] |[[Svetozar Ristovski]] |drama |Vedran Živolić, Goran Navojec, Dejan Lilik, Nataša Petrović, Vlado Jovanovski, Toni Mihajlovski, Krasimira Kuzmanova, Aleksandar Sano, Aleksandra Balmazovič |listopad 2015. (Cinemed Montpellier International Film Festival) |- |[[Život je truba (2015.)]] <small>(trebao se zvat Srce mesara)</small> |[[Antonio Nuić]] |drama, komedija |Bojan Navojec, Iva Babić, Zlatko Vitez, Mirela Brekalo Popović, Goran Navojec, Filip Šovagović, Ksenija Marinković, Filip Križan |15. listopada 2015. (Filmski festival u Varšavi) |- |[[Narodni heroj Ljiljan Vidić (2015.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |satira, povijesni, komedija |Christian Coltrane, Stjepan Perić, Tena Jeić Gajski, Ljubiša Savanović, Ivan Đuričić, Stojan Matavulj, Dragan Despot, Dražen Čuček, Dražen Kühn, Slavica Knežević, Dražen Bratulić, Anja Šovagović Despot, Zvonimir Zoričić, Živko Anočić, Filip Križan |''Pretpremijera'': 16. – 18. rujna 2015. (Sajam filma – Rijeka) ''Premijera'': 31. prosinca 2015. (kinodistribucija) |} === 2016. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Babilonske sestre (2016.)]] |[[Gigi Roccati]] |drama, komedija |Amber Dutta, Rahul Dutta, Nav Ghotra, Renato Carpentieri, Nives Ivanković, Lucia Mascino |21. siječnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Rimu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dobra žena (2016.)]] |[[Mirjana Karanović]] |drama |Mirjana Karanović, Boris Isaković, Jasna Đuričić, Bojan Navojec, Hristina Popović, Ksenija Marinković, Vlado Kerošević |25. siječnja 2016. (Sundance Film Festival) |- |[[S one strane (2016.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Ksenija Marinković, Lazar Ristovski, Tihana Lazović, Robert Budak, Toni Šestan, Vinko Kraljević, Alen Liverić, Marija T adić, Ivan Brkić, Tena Jeić Gajski |14. veljače 2016. (Međunarodni filmski festival u Berlinu – Berlinale) |- |[[Sve najbolje (2016.)]] |[[Snježana Tribuson]] |romantična komedija |Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Renata Pokupić, Ksenija Marinković, Ozren Grabarić, Bogdan Diklić, Goran Navojec, Ksenija Pajić, Jernej Šugman, Krešimir Mikić, Renata P okupić, Dora Fišter Toš, Jasna Bilušić, Goran Bogdan |travanj 2016. (Međunarodni festival filmski dani Cipra) |- style="background:#87CEEB" |[[Sieranevada (2016.)]] |[[Cristi Puiu]] |drama |Mimi Brănescu, Judith State, Bogdan Dumitrache, Dana Dogaru, Sorin Medeleni, Ana Ciontea, Rolando Matsangos, Cătălina Moga, Marin Grigore, Petra Kurtela |12. svibnja 2016. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Posljednja barijera (2016.)]] |[[Jasmin Duraković]] |drama |Michael Kristof, Hannes Fretzer, Jelena Angelovska, Maria Serena, Irina Marković, Essam Ferris, Aida Begović, Ivo Gregurević |13. svibnja 2016. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dnevnik mašinovođe (2016.)]] |[[Miloš Radović]] |tragikomedija |Lazar Ristovski, Mirjana Karanović, Tihomir Stanić, Petar Korać, Jasna Djuričić, Mladen Nelević, Danica Ristovski |23. lipnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Moskvi) |- style="background:#87CEEB" |[[Kuća drugih (2016.)]] |[[Rusudan Glurjidze]] |ratni, drama |Olga Dikhovichnaia, Zurab Magalashvili, Salome Demuria, Ia Sukhitashvili, Ekaterina Japhardze, Alexander Khundadze, Branko Đurić |5. srpnja 2016. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Ministarstvo ljubavi (2016.)]] |[[Pavo Marinković]] |drama, komedija |Stjepan Perić, Dražen Ķühn, Ecija Ojdanić, Milan Štrljić, Olga Pakalović, Alma Prica |10. srpnja 2016. (Pula film festival) |- |[[Trampolin (2016.)]] |[[Katarina Zrinka Matijević]] |drama |Franka Mikolaci, Tena Nemet Brankov, Marija Tadić, Lana Barić, Frano Mašković, Asja Jovanović, Nina Violić, Igor Kovač, Enes Vejzović |10. srpnja 2016. (Pula film festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Oslobođenje Skoplja (2016.)]] |[[Rade Šerbedžija]], [[Danilo Šerbedžija]] |ratna drama, povijesni |Rade Šerbedžija, Mikko Nouisiainen, Lucija Šerbedžija, Silvija Stojanovska, David Todosovski, Nebojša Glogovac |13. srpnja 2016. (Pula film festival) |- |[[Goran (2016.)]] |[[Nevio Marasović]] |triler drama |Franjo Dijak, Nataša Janjić, Goran Bogdan, Filip Križan, Janko Popović Volarić, Bojan Navojec, Milan Štrljić, Iva Krajnc |2. kolovoza 2016. (Međunarodni filmski festival Fantasia) |- style="background:#87CEEB" |[[Transmania (2016.)]] |01: [[Sara Hribar]]<nowiki> | 02: </nowiki>[[Zvonimir Jurić]]<nowiki> | 03: </nowiki>[[Ivan Sikavica]]<nowiki> | 04: </nowiki>[[Petar Orešković]]<nowiki> | 05: </nowiki>[[Ivan Salaj]]<nowiki> | 06: </nowiki>[[Hana Jušić]]<nowiki> | 07: </nowiki>[[Stanislav Tomić]]<nowiki> | 08: </nowiki>[[Tanja Golić]]<nowiki> | 09: </nowiki>[[Edi Mužina]]<nowiki> | 10: </nowiki>[[Dalibor Matanić]]<nowiki> | 11: </nowiki>[[Sonja Tarokić]]<nowiki> | 12: </nowiki>[[Vlatka Vorkapić]]<nowiki> | 13: </nowiki>[[Filip Šovagović]]<nowiki> | 14: </nowiki>[[Bobo Jelčić]]<nowiki> | 15: </nowiki>[[Jasna Zastavniković]] |misterija |Frano Mašković, Lana Barić, Goran Bogdan, Jadranka Đokić, Milivoj Beader, Nikša Marinović, Ivana Krizmanić, Žarko Radić |16. kolovoza 2016. (Sarajevo film festival) |- |[[ZG80 (2016.)]] |[[Igor Šeregi]] |akcijski, komedija |Rene Bitorajac, Marko Cindrić, Filip Detelić, Marko Janketić, Matija Kačan, Domagoj Mrkonjić, Nikola Rakočević, Mijo Jurišić, Igor Hamer, Miloš Timotijević, Mladen Andrejević, Danica Maksimović, Iva Stefanović, Radovan Vujović, Lazar Miljković, Mario Petreković, Srđan Miletić |1. rujna 2016. (kinodostribucija) |- |[[Ne gledaj mi u pijat (2016.)]] |[[Hana Jušić]] |drama |Mia Petričević, Zlatko Burić, Arijana Čulina, Nikša Butijer, Karla Brbić |2. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |[[Ustav Republike Hrvatske (2016.)]] |[[Rajko Grlić]] |satira, drama |Nebojša Glogovac, Ksenija Marinković, Dejan Aćimović, Božidar Smiljanić |3. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Montrealu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dan kada je moj otac postao grm (2016.)]] |[[Nicole Van Kilsdonk]] |pustolovni, obiteljski, ratni |Celeste Holsheimer, Matsen Montsma, Teun Kuilboer, Noortje Herlaar, Anneke Blok, Susan Visser |10. rujna 2016. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- |[[U čemu je kvaka? (2016.)]] |[[Ivan Miladinov]] |komedija |Goran Bogdan, Anđela Ramljak, Filip Križan, Marko Cindrić, Špiro Guberina |16. rujna 2016. (kinodistribucija) |- |[[Zbog tebe (2016.)]] |[[Anđelo Jurkas]], [[Andrej Korovljev]], [[Mateo Tomislav Klarić]] |romansa, drama |Anđelo Jurkas, Leona Paraminski, Nataša Janjić, Iva Visković, Csilla Barath Bastaić, Jelena P erčin, Doris Pinčić Rogoznica, Iskra Jirsak, Iva Mihalić, Jasna Bilušić, Hrvojka Begović, Ana V učak, Marko Cindrić, Stojan Matavulj, Damir Urban, Ivan Šarić, Mario K ovač, Nikša Marinović, Zoran Pribičević |27. listopada 2016. (kinodistribucija) |} === 2017. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Roumena (2017.)]] |[[Zornitsa Sophia]] |povijesni, drama |Zornitsa Sophia, Valeri Yordanov, Goran Gunchev, Dimitar Trukanov, Dimitar Selenski, Yordan Bikov, Vladimir Zombori, Petar Genkov, Leart Dokle |13. siječnja 2017. |- |[[Uzbuna na Zelenom Vrhu (2017.)]] |[[Čejen Černić]] |detektivski, film za djecu |Marko Tocilj, Alex Rakoš, Jan Pentek, Tin Gregorić, Jakov Piljek, Lucija Philips, Sara Čolaković, Toma Serdarević, Dora Bilić, Dijana Vidušin, Ozren Grabarić |25. siječnja 2017. |- |[[Kratki izlet (2017.)]] |[[Igor Bezinović]] |dokumentarno-igrani |Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković |29. siječnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Jedno ubojstvo za van (2017.)]] |[[Luka Duvančić]] |crna komedija |Tajna Peršić, Igor Baksa, Marija Kohn, Marina Stanger, Marin Bukvić, Željko Zebić, Nikša Marinović |6. veljače 2017. |- |[[Anka (2017.)]] |[[Dejan Aćimović]] |dječji film |Eric Cantona, Cvita Viljac, Anđela Ramljak, Rade Šerbedžija, Linda Begonja, Vuk Kostić, Nikola Kojo, Žarko Savić, Goran Grgić, Jelena Lopatić, Petar Mirčevski |23. veljače 2017. |- style="background:#87CEEB" |[[Muškarci ne plaču (2017.)]] |[[Alen Drljević]] |drama |Boris Isaković, Leon Lučev, Emir Hadžihafizbegović, Ermin Bravo, Boris Ler, Ivo Gregurević, Sebastian Cavazza, Primož Petkovšek, Izudin Bajrović, Jasna Đuričić |1. srpnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Dede (2017.)]] |[[Mariam Khatchvani]] |drama |George Babluani, Natia Vibliani, Girshel Chelidze, Nukri Khatchvani, Spartak Parjiani, Sofia Charkviani, Mose Khatchvani |2. srpnja 2017. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Lavina (2017.)]] |[[Stanislav Tomić]] |komedija |Robert Ugrina, Stojan Matavulj, Ksenija Marinković, Ana Maras Harmander, Borko Perić, Žarko Radić, Goran Grgić, Sara Stanić, Nina Violić, Miran Kurspahić, Sven Jakir |15. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Fuck Off I Love You (2017.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |romansa, drama, komedija |A., Jelena Perčin, Elitsa Mateva, Csilla Barath, Sanja Vejnović, Vera Zima, Iskra Jirsak, Nina Badrić, Anđa Marić, Nika Ostojić, Latica Cameron, Dora Lipovčan, Tina Katanić, Lucija Šerbedžija, Zlatan Stipišić Gibonni, Stojan Matavulj, Marko Cindrić, Mario Kovač, Tomislav Vukelić – Tomfa, Zoran Pribičević, Ivan Magud, Zoran Predin, Tonči Huljić, Dino Škare |17. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Mrtve ribe (2017.)]] |[[Kristijan Milić]] |drama |Dragan Despot, Nermin Omić, Dražen Mikulić, Saša Anočić, Asja Jovanović, Vinko Kraljević, Velibor Topić, Marijana Mikulić, Marinko Prga, Đorđe Kukuljica, Armin Omerović, Nerman Mahmutović, Goran Bogdan, Rijad Gvozden, Ivo Krešić, Marko Cindrić, Ornela Vištica, Ivan Ožegović, Asim Ugljen, Mario Knezović, Edis Žilić, Alen Liverić, Ana-Marija Percaić, Jelena Kordić, Mirvad Kurić, Slaven Knezović, Maja Lasić, Šerif Aljić, Alija Aljović, Miro Barnjak, Robert Roklicer, Ivan Skoko, Mijo Kevo |20. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- |[[Agape (2017.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Goran Bogdan, Daria Lorenci Flatz, Pavle Čemerikić, Denis Murić, Nela Kocsis, Dražen Šivak, Emir Hadžihafizbegović, Alan Katić, Robert Ugrina, Ivana Gulin |21. srpnja 2017. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Žaba (2017.)]] |[[Elmir Jukić]] |drama |Emir Hadžihafizbegović, Aleksandar Seksan, Mirsad Tuka, Moamer Kasumović, Ilir Tafa, Vlasta Velisavljević, Mugdim Avdagić, Dragi Čevro, Nermin Omić, Alisa Čajić Drmać, Selma Alispahić, Boro Stjepanović, Sadžida Šetić, Arman Lunel |14. kolovoza 2017. (Sarajevo Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ivan (2017.)]] |[[Janez Burger]] |drama |Maruša Majer, Matjaž Tribušon, Nataša Barbara Gračner, Branko Šturbej, Leon Lučev, Polona Juh, Mojca Funkl, Mateja Pucko, Vlado Vlaškalič, Silva Čušin, Damjana Černe |13. rujna 2017. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Ustrajnost (2017.)]] |[[Miha Knific]] |drama |Aljaž Tepina, Katarina Čas, Štefka Drolc |15. rujna 2017. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Catalina (2017.)]] |[[Denijal Hasanović]] |drama |Andrea Otalvaro, Lana Barić, Andrzej Chyra, Mirjana Karanović, Ivo Gregurević |18. rujna 2017. (Gdynia Film Festival) |- |[[Sindrom Halla, začetak hrvatskog profesionalnog filma – rođenog da umre]] |[[Mladen Juran]] |omnibus |Relja Bašić, Ena Begović, Alen Liverić, Darko Rundek, grupa Haustor, Božidar Orešković, Željko Vukmirica, Juraj Mofčan, Mia Begović, Ksenija Balog, Rade Šerbedžija |3. studenoga 2017. (Kinoteka) |- |[[Egzorcizam (2017.)]] |[[Dalibor Matanić]] |horor |Nika Ivančić, Helena Minić Matanić, Senka Bulić, Lana Gojak, Janko Popović Volarić, Marko Braić |9. studenoga 2017. |- |[[Kameleon (2017.)]] |[[Dino Kos]], [[Frano Barunčić]] |drama |Frano Barunčić, Tena-Antonija Torjanac, Katia Kuharić, Jasna Jeličić, Nikola Nedić, Lovro Ivanković |12. prosinca 2017. |} === 2018. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Osmi povjerenik (2018.)]] |[[Ivan Salaj]] |drama, komedija |Frano Mašković, Borko Perić, Ivo Gregurević, Nadia Cvitanović, Goran Navojec, Filip Šovagović |5. siječnja 2018. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Jimmie (2018.)]] |[[Jesper Ganslandt]] |drama |Jesper Ganslandt, Hunter Ganslandt, Christopher Wagelin, Anna Littorin, Marita Fjeldheim Wierdal, Ella Wagelin, Adela Wagelin, Karin Hennie, Max Meyr, Gordana Cibarić |24. siječnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nemoguće malen predmet (2018.)]] |[[David Verbeek]] |drama |Alec Chia Hsiao-kuo, Yen Yi-wen, Le Le, Hey Hey, Lineke Rijksman, Gijs Scholten van Aschat, David Verbeek, Klara Mučibabić |27. siječnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Comic Sans (2018.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama, komedija |Janko Popović Volarić, Zlatko Burić, Nataša Janjić, Alma Prica |2. ožujka 2018. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dišući u mramor (2018.)]] |[[Giedrė Beinoriūtė]] |drama |Airida Gintautaitė, Sigitas Šidlaukas, Joris Baltrūnas, Vilius Minčinauskas, Kristupas Cicėnas |18. ožujka 2018. (Međunarodni filmski festival u Vilniusu Kino Pavasaris) |- style="background:#87CEEB" |[[Teret (2018.)]] |[[Ognjen Glavonić]] |drama |Leon Lučev, Pavle Čemerikić, Tamara Krcunović, Ivan Lučev |12. svibnja 2018. (Filmski festival u Cannesu – 15 dana autora ) |- |[[Happy End: Glup & gluplji (2018.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |komedija |Dino Škare, A., Jelena Perčin, Iskra Jirsak, Kristina Krepela, Karmen Sunčana Lovrić, Iva Štrljić, Dora Lipovčan, Petra Težak, Iva Richtermoc, Nika Ostoić, Doris Pinčić Rogoznica |''Pretpremijera'': 12. srpnja 2018. (Ljetnoj pozornici Kina Tuškanac) listopad 2018. (Splitski filmski festival) |- |[[Ljetnikovac (2018.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Vojin Perić, Marina Redžepović, Damir Radić, Krunoslav Heidler |11. srpnja 2018. (Međunarodni filmski festival u Marseilleu – FIDMarseille) |- |[[Aleksi (2018.)]] |[[Barbara Vekarić]] |drama, komedija |Tihana Lazović, Goran Marković, Sebastian Cavazza, Jason Mann, Aljoša Vučković, Leon Lučev, Nataša Janjić, Neda Arnerić |14. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Dom (2018.)]] |[[Dario Pleić]] |drama |Judita Franković, Mislav Čavajda, Katarina Baban, Sara Moser, Filip Vidović, Nikša Butijer, Alen Liverić |15. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Duboki rezovi (2018.)]] |[[Dubravka Turić]], [[Filip Mojzeš]], [[Filip Peruzović]] |omnibus, drama |Lana Barić, Roko Glavina, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Franko Jakovčević, Areta Ćurković, Glorija Pinturić, Lily Antić, Jadranka Đokić, Borna Fadljević, Živko Anočić, Vinko Kraljević, Marina Redžepović, Mirela Brekalo, Bernard Perić |15. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Lada Kamenski (2018.)]] |[[Sara Hribar]], [[Marko Šantić]] |drama, komedija |Frano Mašković, Nataša Dorčić, Ksenija Marinković, Doris Šarić-Kukuljica, Dijana Vidušin, Ana Maras Harmander |16. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Do kraja smrti (2018.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |romansa, drama |Judita Franković Brdar, Nikša Butijer, Bojana Gregorić Vejzović, Leon Lučev, Tara Rosandić, Borko Perić, Jelena Veljača, Žarko Savić, Rada Mrkšić, A., Nera Stipičević, Mislav Čavajda, Lana Gojak |17. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Za ona dobra stara vremena (2018.)]] |[[Eduard Galić]] |drama, komedija |Karlo Mrkša, Marko Petrić, Vini Jurčić, Elizabeta Brodić |18. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- |[[Mali (2018.)]] |[[Antonio Nuić]] |kriminalistički, drama |Franjo Dijak, Vito Dijak, Iva Babić, Ksenija Marinković, Rakan Rushaidat, Hrvoje Kečkeš, Bojan Navojec, Robert Ugrina, Živko Anočić, Paško Vukasović |20. srpnja 2018. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Lajkaj i ti mene (2018.)]] |[[Leonardo Guerra Seragnoli]] |drama |Angela Fontana, Denise Tantucci, Blu Yoshimi, Goran Marković |5. kolovoza 2018. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Kao da je moj sin (2018.)]] |[[Constanza Quatriglio]] |drama |Basir Ahnang, Tihana Lazović, Dawood Yousefi |6. kolovoza 2018. (Filmski festival u Locarnu) |- |[[Sam samcat (2018.)]] |[[Bobo Jelčić]] |drama |Rakan Rushaidat, Miki Manojlović, Snježana Sinovčić Šiškov, Lea Breyer, Marko Makovičić, Krešo Mikić, Ivana Roščić, Goran Navojec, Ksenija Marinković, Jadranka Đokić, Vesna Glođo, Izudin Bajrović, Nikša Butijer, Dejan Đonović |11. kolovoza 2019. (Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Glumim, jesam (2018.)]] |[[Miroslav Mandić]] |drama |Luna Zimić Mijović, Gregor Zorc, Goran Bogdan, Lana Barić, Mojca Funkl, Amar Čustović, Sabrina Noack, Senad Bašić, Dario Varga, Primož Bezjak, Olga Pakalović, Ivana Roščić |11. rujna 2018. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Izbrisana (2018.)]] |[[Miha Mazzini]] |drama |Judita Franković, Sebastian Cavazza |12. rujna 2018. (Festival slovenskog filma) |- |[[F20 (2018.)]] |[[Arsen Anton Ostojić]] |triler |Filip Mayer, Romina Tonković, Mladen Vulić, Lana Ujević, Alen Liverić, Alen Šalinović, Ksenija Marinković, Goran Grgić, Robert Budak, Alma Prica, Boris Miholjević |27. rujna 2018. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Lifeboat (2018.)]] |[[Josefine Kirkeskov]] |drama |Sofia Helin, Pal Sverre Hagen, Sebnem Hassanisoughi |1. listopada 2018. (CPH:PIX) |- style="background:#87CEEB" |[[Rafaël (2018.)]] |[[Ben Sombogaart]] |drama |Melody Klaver, Nabil Mallat, Mehdi Meskar |1. listopada 2018. (Nizozemski filmski festival) |- |[[Koja je ovo država (2018.)]] |[[Vinko Brešan]] |politička satira |Krešimir Mikić, Lazar Ristovski, Nikša Butijer, Sebastian Cavazza, Dražen Kühn, Daniel Olbrychski |17. prosinca 2018. (Kaptol Boutique Cinema) |} === 2019. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bog postoji, njeno ime je Petrunija (2019.)]] |[[Teona Strugar Mitevska]] |drama |Zorica Nusheva, Labina Mitevska, Simeon Moni Damevski, Stefan Vujisić, Violeta Shapkovska, Suad Begovski-Suhi |10. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Šavovi (2019.)]] |[[Miroslav Terzić]] |drama |Snežana Bogdanović, Marko Baćović, Jovana Stojiljković, Vesna Trivalić, Dragana Varagić, Pavle Čemerikić, Ksenija Marinković |11. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Iz ljubavi (2019.)]] |[[Nenad Miković]] |drama |Janez Škof, Valter Dragan, Katarina Čas, Mojca Partljič, Mojca Ribič, Silva Čušin, Anja Novak, Radko Polič, Uroš Smolej, Primož Pirnat, Davor Janjić, Nina Valič, Maja Sever, Maruša Majer |24. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- |[[Posljednji Srbin u Hrvatskoj (2019.)]] |[[Predrag Ličina]] |horor, komedija |Krešimir Mikić, Hristina Popović, Tihana Lazović, Dado Ćosić, Bojan Navojec, Marina Redžepović, Dušan Bućan, Nikša Butijer, Sergej Trifunović |25. veljače 2019. (kinu Europa, Zagreb) |- style="background:#87CEEB" |[[Reži (2019.)]] |[[Kosta Đorđević]] |drama |Kristina Jovanović, Đurđina Radić, Mladen Sovilj |27. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- style="background:#87CEEB" |[[Pijavice (2019.)]] |[[Dragan Marinković]] |drama |Nikola Đuričko, Lazar Ristovski, Iva Mihalić, Marijana Janković, Toni Mihajlovski, Tihomir Stanić, Petar Božović |28. veljače 2019. (Međunarodni filmski festival u Beogradu) |- |[[Moj dida je pao s Marsa (2019.)]] |[[Marina Andree Škop]], [[Dražen Žarković]] |fantastika, obiteljski |Lana Hranjec, Ozren Grabarić, Alex Rakoš, Nils Ole Oftebro, Petra Polnišova, Sven Barac, Tonka Kovačić |veljača 2019. (Međunarodni filmski festival za djecu KinoKino) |- |[[Ufuraj se i pukni (2019.)]] |[[Ljubomir Kerekeš]] |komedija |Ljubomir Kerekeš, Zoran Pribičević, Jan Kerekeš, Mirela Brekalo Popović, Ana Begić Tahiri, Hana Hegedušić, Goran Grgić, Draško Zidar, Žarko Potočnjak |4. travnja 2019. (kinodistribucija) |- |[[Posljednji dani ljeta (2019.)]] |[[Damir Radić]] |drama |Tanja Kordić, Antonija Šitum, Ivica Gunjača, Natalija Grgorinić |11. svibnja 2019. (Subversive Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Agina kuća (2019.)]] |[[Lendita Zeqiraj]] |drama, komedija |Arti Lokaj, Rozafa Çelaj, Basri Lushtaku, Adriana Matoshi, Shengyl Ismaili, Melihate Qena |28. lipnja 2019. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[General (2019.)|General (2019,)]] |[[Antun Vrdoljak]] |biografski, drama |Goran Višnjić, Mustafa Nadarević, Tarik Filipović, Goran Navojec, Boris Svrtan, Borko Perić, Nataša Janjić, Marijana Mikulić, Rene Bitorajac, Olga Pakalović, Ljubomir Kerekeš, Sreten Mokrović, Ivo Gregurević, Robert Budak |13. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Zagrebački ekvinocij (2019.)]] |[[Svebor Mihael Jelić]] |komedija |Lena Medar, Lana Bogović, Luna Pilić, Mislav Živković, Tin Blagojević, Patrik Gregurec, Klara Fiolić, Ksenija Marinković, Barbara Bubalo, Klara Penezić, Ana Stakor, Lea Jankov, Katja Jankov, Lidija Keber, Kristina Čović, Lana Krstulović |13. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Dopunska nastava (2019.)]] |[[Ivan-Goran Vitez]] |satira, triler |Milivoj Beader, Zlatko Buric, Marko Cindric, Zeljko Königsknecht, Anita Matic Delic, Janko Popovic Volaric, Zlatan Zuhric-Zuhra |17. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- |[[Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)]] |[[Dana Budisavljević]] |povijesni, drama |Alma Prica, Igor Samobor, Mirjana Karanović, Vilim Matula, Areta Ćurković, Ermin Bravo |18. srpnja 2019. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Sin (2019.)]] |[[Ines Tanović]] |drama |Dino Bajrović, Snežana Bogdanović, Uliks Fehmiu, Emir Hadžihafizbegović, Lidija Kordić, Lazar Dragojević, Kemal Rizvanović, Enes Kozličić, Ermin Bravo, Maja Izetbegović, Jernej Kogovšek, Izudin Bajrović, Admir Glamočak, Daria Lorenci Flatz, Nina Violić, Milivoj Beader |16. kolovoza 2019. (Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Bosonogi car (2019.)]] |[[Jessica Woodworth]], [[Peter Brosens]] |drama, komedija |Peter Van Den Begin, Titus De Voogdt, Bruno Georis, Lucie Debay, Geraldine Chaplin, Udo Kier, Siniša Labrović, Darko Stazić, Alen Sinkauz, Hassan Abdelghani |6. rujna 2019. (Međunaroodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ja sam Frank (2019.)]] |[[Metod Pevec]] |drama |Janez Škof, Valter Dragan, Katarina Čas, Mojca Partljič, Mojca Ribič, Silva Čušin, Anja Novak, Radko Polič, Uroš Smolej, Primož Pirnat, Davor Janjić, Nina Valič, Maja Sever, Maruša Majer |17. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Korporacija (2019.)]] |[[Matej Nahtigal]] |drama |Uroš Fürst, Primož Vrhovec, Ivo Barišič, Jana Zupančič, Jelena Perčin, Marinko Prga, Borut Veselko, Lejla Korać, Katarina Stegnar, Matija Vastl, Niko Goršič, Pia Zemljič |20. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- |*[[Svi protiv svih (2019.)]] |[[Andrej Košak]] |triler, drama |Vlado Novak, Silva Čušin, Aleksandra Balmazović, Iva Krajnc Bagola, Blagoj Veselinov, Valter Dragan, Peter Musevski, Rok Vihar, Jernej Kuntner, Igor Zupe, Jure Ivanušič |23. rujna 2019. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Grudi (2018.)]] |[[Marija Perović]] |drama |Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić |1. kolovoza 2019. (Filmski festival Herceg Novi) |- |[[Glas (2019.)]] |[[Ognjen Sviličić]] |drama |Franko Jakovčević, Belma Salkunić, Karla Brbić, Barbara Vicković, Igor Kovač, Goran Bogdan, Stipe Radoja, Josip Lukić |3. listopada 2019. (Međunarodni filmski festival u Busanu) |- style="background:#87CEEB" |[[Ne zaboravi disati (2019.)]] |[[Martin Turk]] |drama |Matija Valant, Tine Ugrin, Klara Kuk, , Iva Krajnc Bagola, Nikola Đuričko, Ronja Matijevec Jerman, Jakob Cilenšek, Miha Rodman |23. listopada 2019. (Alice nella Città) |- |[[Mater (2019.)]] |[[Jure Pavlović]] |drama |Daria Lorenci-Flatz, Neva Rošić, Vera Zima, Anka Vučković, Marijo Jurković, Vinko Vuković, Marija Vrdoljak, Milivoj Barbir, Hrvoje Barbir Barba, Stephan Baumecker, Lili Jelinek, Till Patz |studeni 2019. ('Black Nights' filmski festival u Tallinnu) |- |[[Ideš? Idem! (2019.)]] |[[Ljubo Zdjelarević]] |komedija |Veronika Rosandić, Kaja Kočevar, Vid Juračić, Fran Lauš, Bogdan Ilić, Nika Ilčić, Amel Družanović, Nenad Krstić, Mert Efe, Zijad Gračić |2. prosinca 2019. (kinodistribucija) |} === 2020. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Otac (2020.)]] |[[Srdan Golubović]] |drama |Goran Bogdan, Boris Isaković, Milica Janevski, Nada Šargin |22. veljače 2020. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- style="background:#87CEEB" |[[Mare (2020.)]] |[[Andrea Štaka]] |drama |Marija Škaričić, Goran Navojec, Mateusz Kosciukiewicz, Mirjana Karanović, Ivana Roščić, Zdenko Jelčić, Nikša Butijer |23. veljače 2020. (Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Tereza37 (2020.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |drama |Lana Barić, Ivana Roščić, Leon Lučev, Dragan Mićanović, Marija Škaričić, Goran Marković, Goran Bogdan |30. srpnja 2020. (Motovunski filmski festival) |- |[[Ribanje i ribarsko prigovaranje (2020.)]] |[[Milan Trenc]] |drama |Rade Šerbedžija, Leon Lučev, Romina Tonković, Bojan Brajčić, Ingeborg Appelt, Gala Nikolić, Lorenco Damjanić, Filip Mayer, Giulio Settimo |3. rujna 2020. (Pulski filmski festival) |- |[[Menhetenska odiseja (2020.)]] |[[Mario Vrbančić]] |drama |Zdenko Jelčić, Mladen Vujčić, Marta Cerovečki |3. listopada 2020. |- style="background:#87CEEB" |[[Moje jezero (2020.)]] |[[Gjergj Xhuvani]] |drama |Ariton Pollozhani, Tristan Halilaj, Vedran Živolić, Birce Hasko, Luiza Xhuvani, Julia Emiri, Elia Zaharia Zogu, Kastriot Shehi |10. listopada 2020. |- |[[Zora (2020.)]] |[[Dalibor Matanić]] | |Tihana Lazović, Krešimir Mikić, Lara Vladović, Maks Kleončić, Nataša Matjašec Rošker, Marko Mandić |28. studenoga 2020. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2021. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Baksuzno bubanje ili bezumni pornić (2021.)]] |Radu Jude |drama, komedija |Katia Pascariu, Claudia Ieremia, Olimpia Mălai, Nicodim Ungureanu, Alexandru Potocean, Andi Vasluianu |1. ožujka 2021.(Međunarodni filmski festival u Berlinu) |- |[[Plavi cvijet (2021.)]] |[[Zrinko Ogresta]] |drama |Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica, Alen Liverić |25. travnja 2021. (Moskovski međunarodni filmski festival) |- |[[Murina (2021.)]] |[[Antoneta Alamat Kusijanović]] |drama |Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curts |10. srpnja 2021. (15 dana autora – Filmski festival u Cannesu) |- |[[A bili smo vam dobri (2021.)]] |[[Branko Schmidt]] |drama |Rene Bitorajac, Slaven Knezović, Rakan Rushaidat, Milivoj Beader, Nikša Butijer, Paško Vukasović, Goran Navojec, Dražen Šivak, Nela Kocsis |18. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Povjerenje (2021.)]] |[[Matija Benić]] |triler, drama |Hana Kunić, Jura Ruža, Karla Aračić, Hana Dolenec, Hana Hegedušić, Karlo Bernik, Erik Đuranec, Jan Kerekeš, Marinko Prga, Darko Plovanić, Ivana Zanjko, Bojan Mucko, Ivan Krešić i Kristijan Petrović |18. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Južni vjetar 2: Ubrzanje]] |[[Miloš Avramović]] |akcija, triler, drama |Miloš Biković, Zachary Baharov, Jovana Stojiljković, Luka Grbić, Miodrag Radonjić, Predrag Miki Manojlović, Anastasia Everall |19. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Po tamburi (2021.)]] |[[Stanislav Tomić]] |komedija |Tijana Pečenčić, Momčilo Otašević, Stjepan Perić, Hrvoje Barišić, Primož Petkovšek, Neven Aljinović – Tot, Andrei Miercure, Nikola Kojo, Branko Uvodić, Areta Čurković, Nives Ivanković, Sandra Lončarić, Maja Kovač, Miran Kurspahić, Ana Maras Harmander, Mirna Medaković Stepinac |21. srpnja 2021. (Pulski filmski festival) |- |[[Čiči-biči: Bolski turizam u doba korone (2021.)]] |[[Ivica Jakšić Čokrić Puko]] |satira |Ivica Jakšić Čokrić Puko, Dinko Karninčić, Zoran Kojdić, Arsen Kojdić |30. srpnja 2021. (Motovunski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Nebesa (2021.)]] |[[Srđan Dragojević]] |komedija |Ksenija Marinković, Miloš Samolov, Bojan Navojec, Nataša Marković, Radoslav Milenković, Goran Navojec |5. kolovoza 2021. (Locarno Film Festival) |- |[[Zbornica (2021.)]] |[[Sonja Tarokić]] |drama |Marina Redžepović, Stojan Matavulj, Nives Ivanković, Maja Posavec, Sandra Lončarić, Daria Lorenci Flatz |22. kolovoza 2021. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Poslije zime (2021.)]] |[[Ivan Bakrač]] |drama |Ivona Kustudić, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Petar Burić, Maja Šuša |26. kolovoza 2021. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- |[[Djeca sa CNN-a (2021.)]] |[[Aida Bukvić]] |drama |Iva Mihalić, Amar Bukvić, Mirela Brekalo Popović, Robert Budak, Fuad Ahmetašević, Dragan Despot, Sreten Mokrović, Siniša Popović, Damir Lončar, Vladimir Posavec-Tušek, Anja Đurinović, Iva Jerković, Enes Vejzović, Mia Melcher |13. studenoga 2021. (Modul Memorije Medjunarodnog teatarskog festivala, Sarajevo) |- style="background:#87CEEB" |[[Nije loše biti čovjek (2021.)]] |[[Dušan Kovačević]] |komedija |Vojin Ćetković, Gordan Kičić, Branka Katić, Hristina Popović, Nenad Jezdić, Srđan Žika Todorović, Gordan Kičić, Lena Kovačević, Andrija Milošević, Mira Banjac, Milan Lane Gutović |7. prosinca 2021. (kinodistribucija) |} === 2022. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Ljeto kada sam naučila letjeti (2022.)]] |[[Radivoje Andrić]] |obiteljski |Klara Hrvanović, Olga Odanović, Snježana Sinovčić, Žarko Laušević, Luka Bajto, Ema Kereta Rogić |16. veljače 2022. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Kapa (2022.)]] |[[Slobodan Maksimović]] |dječji film |Gaj Črnič, Kaja Podreberšek, Ajda Smrekar, Mojca Fatur, Frano Mašković, Mila Maksimović, Tilen Kolbe, Emil Kulović, René Štúr, Klemen Slakonja, Zala Djuric, Klemen Klemen, Primož Pirnat, Jaka Fon, Lotos Vincenc Šparovec, Nina Valič, Emil Cerar, Jernej Kuntner, Lovrenc Tišma |10. ožujka 2022. (Filmski festival u Luxemburgu) |- |[[Razgovor (2022.)]] |[[Dominik Sedlar]] |biografski, drama |Caspar Phillipson, Dylan Turner, Vinko Štefanac, Lujo Kunčević, Doris Pinčić, Kruno Bakota |20. travnja 2022. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Dani suše (2022.)]] |[[Emin Alper]] |drama |Selahattin Paşalı, Ekin Koç, Erol Babaoğlu, Erdem Şenocak, Selin Yeninci, Sinan |23. svibnja 2022. (Filmski festival u Cannesu) |- style="background:#87CEEB" |[[Vizija leptira (2022.)]] |[[Maksym Nakonechnyi]] |drama |Rita Burkovska, Liubomyr Valivots, Myroslava Vytrykhovska-Makar, Natalia Vorozhbyt, Myroslav Hai, Dmytro Lozovsky, Kateryna Prymak, Daria Lorenci Flatz, Edvin Liverić Bassani |25. svibnja 2022. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Divljaci (2022.)]] |[[Dario Lonjak]] |akcija, komedija |Alen Liverić, Branko Janković, Borko Perić, Dejan Aćimović, Slavko Sobin, Mijo Jurišić, Nerman Mahmutović, Maja Jurić, Ivan Ožegović |31. svibnja 2022. (kinodistribucija) |- |[[Baci se na pod (2022.)]] |[[Nina Violić]] |drama |Goran Bogdan, Nina Violić, Bruno Frketić Bajić, Lee Delong |16. lipnja 2022. (Festival mediteranskog filma Split) |- |[[Stric (2022.)]] |[[Andrija Mardešić]], [[David Kapac]] |triler, komedija, drama |Predrag Miki Manojlović, Ivana Roščić, Goran Bogdan, Roko Sikavica, Kaja Šišmanović |2. srpnja 2022. (Međunarodni filmski festival u Karlovim Varima) |- style="background:#87CEEB" |[[Mimi (2022.)]] |[[Darijan Pejovski]] |drama |Natalija Teodosieva, Tamara Ristoska, Oliver Mitkovski, Petar Mirčevski, Saško Kocev, Vladimir Petrovikj, Stefan Spasov, Deniz Abdula, Aleksandar Mikikj, Martin Gjorgoski, Petar Petkovski, Predrag Pavlovski, Sofija Kunovska, Miroslav Petković |7. srpnja 2022. (Cinedays Film Festival) |- |[[4:2 (2022.)]] |[[Anđelo Jurkas]] |drama |Bojana Gregorić Vejzović, Ivo Krešić |15. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Šesti autobus (2022.)]] |[[Eduard Galić]] |ratna drama |Marko Petrić, Zala Đurić, Maša Đorđević, Matija Prskalo, Josipa Anković, Toni Gojanović, Muhamed Hadžović, Filip Mayer, Josip Ledina, Andrej Dojkić, Žarko Potočnjak, Ermin Sijamija |16. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Yunaci rocka (2022.)]] |[[David Petrović]] |komedija |Davor Popović, Krešimir Kunda, Ivan Raffaelli, Nikolina Vorić, Igor Kondić |16. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Nosila je rubac črleni (2022.)]] |[[Goran Dukić (redatelj)|Goran Dukić]] |komedija |Nataša Dorčić, Pjer Branko Meničanin, Ljubo Zečević, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić Vitez, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Ljupčo Todorovski |17. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Punim plućima (2022.)]] |[[Radislav Jovanov Gonzo]] |drama, komedija |Aleksandra Naumov, Judita Franković Brdar, Rakan Rushaidat, Krešimir Mikić, Hrvoje Barišić, Dražen Pavalić, Vanda Vujanić, Tvrtko Jurić, Lada Bonacci, Domagoj Ivanković |20. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Illyricvm (2022.)]] |[[Simon Bogojević Narath]] |povijesni, drama |Filip Križan, Ylber Bardhi, Robert Prebil, Adrian Pezdirc, Ilir Prapashtica, Ana Takač, Franjo Dijak, Alan Katić, Jasmin Telalović, Siniša Labrović, Labeat Bytyçi |21. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Glava velike ribe (2022.)]] |[[Arsen Oremović]] |drama |Lana Barić, Nikša Butijer, Neven Aljinović - Tot |22. srpnja 2022. (Pulski filmski festival) |- |[[Sigurno mjesto (2022.)]] |[[Juraj Lerotić]] |drama |Juraj Lerotić, Snježana Sinovčić, Goran Marković |11. kolovoza 2022. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Jahači (2022.)]] |[[Dominik Mencej]] |drama |Timon Šturbej, Petja Labović, Anja Novak, Nikola Kojo |15. kolovoza 2022. (28. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Praznik rada (2022.)]] |[[Pjer Žalica]] |drama |Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, Branka Katić, Ermin Bravo, Branimir Popović |19. kolovoza 2022. (28. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Najsretniji čovjek na svijetu (2022.)]] |[[Teona Strugar Mitevska]] |drama |Jelena Kordić Kuret, Adnan Omerović, Labina Mitevska, Ana Kostovska, Ksenija Marinković, Izudin Bajrović, Irma Alimanović, Vedrana Božinović, Mona Muratović, Nikolina Kujača, Siniša Vidović, Kemal Rizvanović |1. rujna 2022. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Da li ste videli ovu ženu? (2022.)]] |[[Dušan Zorić]], [[Matija Gluščević]] |drama |Ksenija Marinković, Isidora Simijonović, Boris Isaković, Alex Elektra, Ivana Vuković, Vlasta Velisavljević, Goran Bogdan, Jasna Đuričić, Radoje Čupić |8. rujna 2022. (Međunarodni tjedan kritike u Veneciji) |- |[[Garbura (2022.)]] |[[Josip Žuvan]] |drama |Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović, Zdenko Jelčić |24. rujna 2022. (Međunarodni filmski festival u San Sebastianu) |- style="background:#87CEEB" |[[Majka (2022.)]] |[[Zornitsa Sophia]] |drama |Daria Simeonova, Leon Lučev, Daria Dimitrova, Peris Wambui, Steve Matias, Lamar Munene |24. rujna 2022. (Festival bugarskog igranog filma "Zlatna ruža") |- |[[Tragovi (2022.)]] |[[Dubravka Turić]] |drama |Marija Škaričić, Nikša Butijer, Mate Gulin, Lana Barić, Tvrtko Jurić, Dragan Mićanović, Tanja Smoje, Marina Redžepović, Aleksandra Naumov, Barbara Nola |14. listopada 2022. (Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- style="background:#87CEEB" |[[Kajmak (2022.)]] |[[Milcho Manchevski]] |drama |Sara Klimoska, Kamka Tocinovski, Aleksandar Mikic, Simona Spirovska, Ana Stojanovska, Filip Trajkovikj |26. listopada 2022. (Međunarodni filmski festival u Tokiju) |- |[[Marginalci (2022.)]] |[[Ljubomir Kerekeš]] |komedija, drama |Draško Zidar, Ljubomir Kerekeš, Mijo Pavelko, Marija Krpan, Jan Kerekeš, Milan Pavlović, Andro Damiš, Ana Begić Tahiri, Ksenija Marinković, Boris Svrtan, Darko Janeš, Matko Knešaurek, Luka Petrušić, Goran Koši, Hana Hegedušić, Darko Plovanić, Zvonimira Martinčević, Nadica Matečko, Terezija Vuković, Krunoslav Jovan, Marijan Liber, Dragutin Plantak, Darko Mikić, Pavao Mihalić, Dino Možek, Zlatna korita |27. listopada 2022. (kinodistribucija) |- |[[Pelikan (2022.)]] |[[Filip Heraković]] |drama, komedija |Edi Ćelić, Tanja Smoje, Valentina Lončarić, Nina Sabo, Tena Nemet Brankov, Stojan Matavulj, Goran Koši, Ivan Glowatzky, Marko Petrić, Dražen Šivak, Peđa Gvozdić, Ana Marija Veselčić, Vanja Gvozdić, Antonio Scarpa, Biljana Lovre |19. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Probudi me (2022.)]] |[[Marko Šantić]] |drama |Jure Henigman, Dražen Kühn, Živa Selan, Nataša Barbara Gračner, Timon Šturbej, Jurij Drevenšek, Tamara Avguštin, Blaž Setnikar, Benjamin Krnetić, Andrej Murenc, Jure Ivanušić |21. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Čovjek bez krivnje (2022.)]] |[[Ivan Gergolet]] |triler, drama |Valentina Carnelutti, Branko Završan |22. studenoga 2022. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2023. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[Bazen beskraja (2023.)]] |[[Brandon Cronenberg]] |SF, horor |Mia Goth, Alexander Skarsgård, Cleopatra Coleman, Amanda Brugel, John Ralston, Caroline Boulton, Jeff Ricketts, Thomas Kretschmann, Anita Major, Amar Bukvić, Jalil Lespert, Roderick Hill, Alexandra Tóth, Adam Boncz, Alan Katić |21. siječnja 2023. (Filmski festival Sundance) |- |[[Polako nikuda (2023.)]] |[[Damir Čučić]] |drama |Katarina Arbanas, Jura Ruža |28. siječnja 2023. (Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nešto slatko (2023.)]] |[[Tin Vodopivec]] |komedija |Jelena Jovanova-Perić, Saško Kocev |2. veljače 2023. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Morska iskra (2023.)]] |[[Domien Huyghe]] |drama |Saar Rogiers, Sverre Rous, Dunia Elwaleed, Nika Petrović, Valentijn Dhaenens, Thibaud Dooms |17. veljače 2023. (Međunarodni filmski festival u Berlinu – Berlinale) |- |[[Dnevnik Pauline P. (2023.)]] |[[Neven Hitrec]] |dječji film |Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Darin Pavišić, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Dražen Kuhn |14. ožujka 2023. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Lost Country (2023.)]] |[[Vladimir Perišić]] |drama |Jovan Ginić, Jasna Đuričić, Duško Valentić, Helena Buljan, Marija Škaričić, Vinko Kraljević, Goran Navojec |22. svibnja 2023. (Filmski festival u Cannesu) |- |[[Rifovi revolucije (2023.)]] |[[Jurica Hižak]] |mjuzikl, akcijski, komedija |Marko Denac, Tomislav Šipek |19. lipnja 2023. (Grossmann Fantastic Film and Wine Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[M (2023.)]] |[[Vardan Tozija]] |film o odrastanju, fantastika |Matej Sivakov, Sasko Kocev, Aleksandar Nicovski, Kamka Tocinovski, Toni Mihajlovski, Bojana Gregorić Vejzović, Boris Damovski, Blagoj Veselinov, Zaklina Petrovska, Oliver Mitkovski, Miroslav Petković, Jasmina Bilalović |13. srpnja 2023. (Cinedays Skopje Film Festival) |- |[[Hotel Pula (2023.)]] |[[Andrej Korovljev]] |drama |Nika Grbelja, Ermin Bravo, Petra B. Blašković, Nika Ivančić, Maja Izetbegović, Romina Vitasović Lučić, asmin Telalović, Dado Ćosić, Lav Novosel, Pavao Novak, Rok Juričić, Luka Juričić, Zoran Đorđević |15. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Pamtim samo sretne dane (2023.)]] |[[Nevio Marasović]] |drama |Radko Polič, Tena Nemet Brankov, Lana Meniga, Leona Paraminski, Tonka Kovačić, Zlatko Burić-Kićo, Stjepan Perić, Dado Ćosić, Vinko Kraljević, Janko Popović Volarić, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Nina Violić, Tara Thaller, Alma Prica, Jelena Miholjević, Tihana Lazović Trifunović, Doris Šarić Kukuljica, Ivana Starčević, Leon Lučev, Živko Anočić, Zdenko Jelčić, Goran Bogdan |16. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Sedmo nebo (2023.)]] |[[Jasna Nanut]] |drama, komedija |Iva Jerković, Iva Mihalić, Krešimir Mikić, Lukrecija Tudor, Adrian Pezdirc, Janko Rakoš, Zvonimir Jurić, Robert Ugrina, Klara Mučibabić, Urša Neda Rukar Gamulin, Jerko Marčić, Dejan Aćimović, Iva Visković, Nikša Butijer |17. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Escort (2023.)]] |[[Lukas Nola]] |drama, triler |Živko Anočić, Hrvojka Begović, Nikša Butijer, Krešimir Mikić |18. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Samo kad se smijem (2023.)]] |[[Vanja Juranić]] |drama |Tihana Lazović, Slavko Sobin, Jasna Đuričić, Elodie Paleka, Marina Redžepović, Nadine Mičić, Iva Jerković, Gloria Dubelj, Mirela Brekalo, Maruška Aras, Aneta Grabovac |19. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- |[[Smrt djevojčice sa žigicama (2023.)]] |[[Goran Kulenović]] |kriminalistički, triler, drama |Jelena Lopatić, Ozren Grabarić, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović |19. srpnja 2023. (Pulski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ekskurzija (2023.)]] |[[Una Gunjak]] |drama |Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović |4. kolovoza 2023. (Locarno Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Ne očekuj previše od kraja svijeta (2023.)]] |[[Radu Jude]] |drama, komedija |Ilinca Manolache, Ovidiu Pîrșan, Nina Hoss, Dorina Lazăr, Katia Pascariu |4. kolovoza 2023. (Locarno Film Festival) |- |[[Bosanski lonac (2023.)]] |[[Pave Marinković]] |drama, komedija |Senad Bašić, Andreas Kiendl, Birgit Stöger, Bruna Bebić, Admir Glamočak, Zlatko Burić, Igor Kovač, Julia Franz Richter, Goran Grgić, Dejan Aćimović |13. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Sirin (2023.)]] |[[Senad Šahmanović]] |drama |Danica Čurčić, Jasna Đuričić, Marko Baćović |''Pretpremijera'': 1. ožujka 2023. (limitirano)<br>''Premijera'': 14. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Umri prije smrti (2023.)]] |[[Ahmed Imamović]] |drama |Adnan Hasković, Mona Muratović, Milan Pavlović, Almir Kurt, Maja Jurić, Rade Šerbedžija, Aida Bukva, Miki Trifunov, Vlado Kerošević, Slaven Knezović |13. kolovoza 2023. (29. Sarajevski filmski festival) |- |[[Žena s gumenim rukavicama (2023.)]] |[[Mario Šulina]] |drama |Areta Ćurković, Sandra Lončarić, Miroslav Čabraja, Ivan Ćaćić, Vjekoslav Janković,Tatjana Bertok Zupković, Ivana Soldo Čabraja, Antonia Mrkonjić, Antonio Jakupčević, Matea Grabić Ćaćić, Selena Andrić, Vesna Šinjori, Ivan Simon, Ivana Vukićević, Vladimir Andrić, Zdravko Šinjori, Blanka Bart, Nikolina Benačić, Marija Mrvičin, Antun Brajković |24. kolovoza 2023. (Vukovar Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Tuesday (2023.)]] |[[Daina O. Pusić]] |drama |Julia Louis-Dreyfus, Lola Petticrew, Arinzé Kene, Leah Harvey |31. kolovoza 2023. (Telluride Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Domaćinstvo za početnike (2023.)]] |[[Goran Stolevski]] |drama |Anamaria Marinca, Alina Serban, Samson Selim, Mia Mustafi, Vladimir Tintor, Dzada Selim, Sara Klimoska, Rozafa Celaj, Ajshe Useini |6. rujna 2023. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- style="background:#87CEEB" |[[Radnička klasa ide u pakao (2023.)]] |[[Mladen Đorđević]] |drama, horor |Tamara Krcunović, Leon Lučev, Szilvia Kriszan, Ivan Đorđević, Lidija Kordić, Momo Pićurić, Olivera Viktorović, Mirsad Tuka, Tomislav Trifunović, Dobrila Stojnić |8. rujna 2023. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Posljednji heroj (2023.)]] |[[Žiga Virc]] |komedija |Jurij Drevensek, Eva Jesenovec, Jernej Kogovsek, Mojka Koncar, Janja Majzelj, Angeliki Papoulia |6. listopada 2023. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Promatranje (2023.)]] |[[Janez Burger]] |drama, kriminalistika |Diana Kolenc, Vladimir Vlaškalić, Benjamin Krnetić, Jure Henigman, Nataša Keser |6. listopada 2023. (Festival slovenskog filma) |- style="background:#87CEEB" |[[Prelazak (2023.)]] |[[Jacqueline van Vugt]] |drama |Abdelkrim Saïdi, Soumaya Akaaboune, Ahlaam Teghadouini, Nabil Mallat, Iliass Dennoune, Hadewych Minis, Gijs Naber, Koen Ruitenbeek, Mus Nelson, Antonio Estrada, Marco Caceres, Carmen Baquero |6. listopada 2023. (Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- |[[Sveta obitelj (2023.)]] |[[Vlatka Vorkapić]] |drama |Luna Pilić, Ivan Čuić, Nikola Đuričko, Anita Matić Delić, Judita Franković Brdar, Aleksandar Cvjetković, Aljoša Čepl, Lidija Penić-Grgaš, Sandra Lončarić, Darko Milas |22. listopada 2023. (Međunarodni filmski festival u São Paulu) |- style="background:#87CEEB" |[[Sunce mamino (2023.)]] |[[Kosta Đorđević]] |komedija |Pavle Čemerikić, Branka Katić, Denis Murić |5. studenoga 2023. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |- style="background:#87CEEB" |[[Živi i zdravi (2023.)]] |[[Ivan Marinović]] |drama, komedija |Tihana Lazović, Goran Slavić, Momčilo Pićurić, Goran Bogdan, Snježana Sinovčić Šiškov, Dragana Dabović, Nikola Ristanovski, Mirjana Joković, Dejan Đonović |12. studenoga 2023. (Filmski festival u Tallinnu Black Nights) |} === 2024. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Slatka Simona (2024.)]] |[[Igor Mirković]] |triler, drama |Maja Jurić,Tina Keserović, Toma Medvešek, Jerko Maričić, Kristijan Ugrina, Paško Vukasovič, Luka Knez, Darko Stazić, Nela Kocsis, Nikolina Prkačin |8. veljače 2024. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Kad svane dan (2024.)]] |[[Rúnar Rúnarsson]] |drama |Elín Hall, Katla Njálsdóttir, Mikael Kaaber, Ágúst Wigum |15. svibnja 2024. (Filmski festival u Cannes) |- style="background:#87CEEB" |[[Obiteljska terapija (2024.)]] |[[Sonja Prosenc]] |drama, komedija |Marko Mandić, Aliocha Schneider, Katarina Stegnar, Mila Bezjak, Judita Franković, Brdar Jure, Henigman Borja, Repe Novak, Ana Đurić - Konstrakta, Kristoffer Joner |8. lipnja 2024. (Tribaca film festival) |- |[[Proslava (2024.)]] |[[Bruno Anković]] |drama, povijesni |Bernard Tomić, Krešimir Mikić, Klara Fiolić, Lars Štern, Jan Doležal, Nedim Nezirović, Tanja Smoje, David Tasić Daf, Izudin Bajrović |1. srpnja 2024. (Međunarodni filmski festival Karlovy Vary) |- |[[Svemu dođe kraj (2024.)]] |[[Rajko Grlić]] |romansa, triler |Živko Anočić, Jelena Đokić, Boris Isaković, Janko Popović Volarić, Emir Hadžihafizbegović, Srđan Grahovac, Katarina Bistrović-Darvaš, Ksenija Marinković, Marina Redžepović, Angela Nedyalkova, Anita Schmit, Doris Šarić-Kukuljica, Siniša Ružić, Dejan Đonković |11. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Šlager (2024.)]] |[[Nevio Marasović]] |romantična drama |Lana Barić, Janko Popović Volarić |11. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Frka (2024.)]] |[[Svebor Mihael Jelić]] |triler, drama, komedija |Kristina Jovanović, Sven Latinović, Antonia Mrkonjić, Luka Vondrak, Vedran Dakić |13. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Božji gnjev (2024.)]] |[[Kristijan Milić]] |ratna drama, triler |Ivo Krešić, Marko Cindrić, Domagoj Mrkonjić, Ivan Skoko, Mario Knezović, Dragan Despot, Dejan Aćimović, Vinko Kraljević, Mate Gulin, Mladen Vulić, Dragan Šuvak, Martina Mandek, Marinko Prga, Mijo Jurišić, Darko Stazić, Vlasta Ramljak, Slaven Knezović, Miro Barnjak, Mijo Kevo, Anđela Kusić, Matija Čigir, Maja Lasić, Asim Ugljen, Nino Sorić, Tomislav Šipek |15. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- |[[Šalša (2024.)]] |[[Dražen Žarković]] |komedija, horor, triler, akcijski |Momčilo Otašević, Roko Sikavica, Ljubiša Savanović, Donat Zeko, Mirko Vlahović, Šimun Šitum, Petar Salečić, Konstantin Haag, Luka Šatara, Mijo Jurišić, Slavko Sobin, Damir Markovina, Draško Zidar, Bojan Brajčić, Lovre Kondža, Ivana Gulin, Snježana Sinovčić Šiškov, Milica janevski, Ecija Ojdanić, Luna Pilić |16. srpnja 2024. (Pulski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Blok 5 (2024.)]] |[[Klemen Dvornik]] |drama |Kaja Šuštar, Youri Friderich, Niko Lemark, David Trontelj, Ivana Roščić, Tihomir Stanić, Enis Bešlagić, Mark Jacob Cavazza, Sarah Al Saleh, Voranc Mandić, Kaja Zabret, Marko Mandić |11. kolovoza 2024. (Locarno Film Festival) |- |[[Nakon ljeta (2024.)]] |[[Danis Tanović]] |drama, komedija, romansa |Anja Matković, Uliks Fehmiu, Goran Navojec, Mario Knezović, Ivana Roščić, Boris Ler, Luka Juričić, Mirela Brekalo, Snježana Sinovčić |16. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Gym (2024.)]] |[[Srđan Vuletić]] |drama |Edin Koja Avdagić, Dino Sarija, Dina Mušanović, Filip Radovanović, Faruk Hajdarević, Mirza Dervišić, Adnan Omerović, Rijad Gvozden, Pavle Marković, Igor Skvarica, Pavle Novaković, Vanja Matović |19. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Djed Mraz u Bosni (2024.)]] |[[Emir Kapetanović]] |drama, komedija |Goran Kostić, Miraj Grbić, Zana Marjanović, Mirvad Kurić |21. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Među bogovima (2024.)]] |[[Vuk Ršumović]] |drama |Fereshteh Hosseini, Nikola Ristanovski, Reza Akhlaghirad |22. kolovoza 2024. (30. Sarajevski filmski festiva) |- style="background:#87CEEB" |[[Antikvariati (2024.)]] |[[Russudan Glurjidze]] |drama |Sergey Dreyden, Salome Demuria, Vladimir Daushvili |6. rujna 2024. (Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |[[Lijepa večer, lijep dan (2024.)]] |[[Ivona Juka]] |drama, povijesni |Dado Ćosić, Emir Hadžihafizbegović, Slaven Došlo, Đorđe Galić, Elmir Krivalić, Dražen Čuček, Anja Šovagović – Despot, Vojislav Brajović, Asja Jovanović |''Pretpremijera'': 9. rujna 2024. (kino Forum, Zagreb) ''Svjetska premijera'': 27. lipnja 2025. (Frameline Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Mačji krik (2024.)]] |[[Sanja Živković]] |drama |Jasmin Geljo, Andrijana Đorđević, Sanja Mikitišin, Marija Škaričić, Denis Murić |1. listopada 2024. (Vancouver International Film Festival) |- |[[Dobra djeca (2024.)]] |[[Filip Peruzović]] |humorna drama |Filip Šovagović, Nina Violić |11. listopada 2024. (40. Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- style="background:#87CEEB" |[[Godina udovice (2024.)]] |[[Veronika Lišková]] |drama |Pavla Beretová, Julie Šoucová, Zuzana Kronerová, Tomáš Bambušek, Stojan Matavulj |11. listopada 2024. (40. Međunarodni filmski festival u Varšavi) |- |[[Dražen (2024.)]] |[[Danilo Šerbedžija]] |biografski, drama |Domagoj Nižić, Tonko Stošić, Pavel Matuško, Zrinka Cvitešić, Dragan Mičanović |22. listopada 2024. (Šibenik) |- style="background:#87CEEB" |[[Luna park (2024.)]] |[[Florenc Papas]] |drama |Adriana Matoshi, Nik Xhelilaj, Flonja Kodheli, Suela Bako, Orion Jolldashi, Olivia Hysolli, Kristaq Pilo, Artan Islami, Elidon Aliko, Donald Shehu, Urim Aliaj, Eno Milkani, Denardi Neziri, Milto Kutali, Xheni Halluli, Roan Kumbria |4. studenoga 2024. (Thessaloniki International Film Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Obraz (2024.)]] |[[Nikola Vukčević]] |povijesni, drama |Edon Rizvanolli, Elez Adžović, Alban Ukaj, Aleksandar Radulović, Xhejlane Tërbunja, Selman Jusufi, Vuk Bulajić, Igor Benčina, Ana Vučković, Merisa Adzović, Hana Pavlović, Branimir Popović, Nikola Ristanovski, Zef Bato Dedivanović |7. studenoga 2024. (FilmFestival Cottbus) |} === 2025. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- style="background:#87CEEB" |[[DJ Ahmet (2025.)]] |[[Georgi M. Unkovski]] |drama, komedija |Arif Jakup, Agush Agushev, Dora Akan Zlatanova, Aksel Mehmet, Selpin Kerim, Atila Klince |23. siječnja 2025. (Filmski festival Sundance) |- style="background:#87CEEB" |[[Otapanje vladara (2025.)]] |[[Ivan Salatić]] |drama |Marko Pogačar, Luka Petrone, Tea Ljubešić, Jakov Zovko, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić |31. siječnja 2025. (54. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Vjetre, pričaj sa mnom (2025.)]] |[[Stefan Đorđević]] |drama |Stefan Đorđević, Negrica Đorđević, Boško Đorđević, Budimir Jovanović, Ljiljana Jovanović, Ana Petrović, Marina Davidović, Đorđe Davidović, Vidak Davidović, Milorad Mijailović, Igor Benčina |4. veljače 2025. (54. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- style="background:#87CEEB" |[[Dobre djevojke (2025.)]] |[[Urška Djukić]] |drama |Jara Sofija Ostan, Mina Švajger, Saša Tabaković, Nataša Burger |14. veljače 2025. (75. Međunarodni filmski festival u Berlinu / Berlinale) |- |[[Zečji nasip (2025.)]] |[[Čejen Černić Čanak]] |drama, romansa |Lav Novosel, Andrija Žunac, Leon Grgić, Tanja Smoje, Alma Prica, Filip Šovagović, Franka Mikolaci |16. veljače 2025. (75. Međunarodni filmski festival u Berlinu / Berlinale) |- |[[Nisam takva (2025.)]] |[[Zvonimir Munivrana]] |drama, triler, romansa |Tara Thaller, Stipe Jelaska, Romina Tonković, Slaven Knezović, Matija Prskalo, Andrej Dojkić |20. ožujka 2025. (Međunarodni filmski festival u Sofiji) |- |[[Diva (2025.)]] |[[Branko Perić]] |povijesni, drama |Ana Marija Perković, Ornela Vištica, Luka Mamuza, Mugdim Avdagić, Mladen Vulić, Valentin Perković |17. svibnja 2025. (Marché du Film) |- style="background:#87CEEB" |[[Kako je ovdje tako zeleno? (2025.)]] |[[Nikola Ležaić]] |drama |Izudin Bajrović, Snježana Sinovčić, Stojan Matavulj, Radoslava Mrkšić, Leon Lučev |7. srpnja 2025. (Međunarodni filmski festival Karlovy Vary) |- |[[Južina (2025.)]] |[[Ante Marin]] |komedija, triler, drama |Stojan Matavulj, Donat Zeko, Stipe Jelaska, Mijo Kevo, Nika Petrović, Slavena Verić, Franko Jakovčević, Katarina Romac, Mijo Jurišić, Zdravko Vukelić, Paško Vukasović, Snježana Sinovčić Šiškov, Andrea Mladinić, Petra Krolo |10. srpnja 2025. (72. Pulski filmski festival) |- |[[Bumbarovo ljeto (2025.)]] |[[Daniel Kušan]] |dječji film |Frano Mašković, Mijo Kevo, Jakov Bilić, Lucija Alfier, Martina Stjepanović, Jozo Mornar, Franko Bručić, Luna Vrućinić Perić, Cvita Lakoš, Adrijan Računica, Marta Blinja, Ema Barišić, Jibril Kai Budimir |11. srpnja 2025. (72. Pulski filmski festival) |- |[[Bog neće pomoći (2025.)]] |[[Hana Jušić]] |drama |Manuela Martelli, Ana Marija Veselčić, Filip Đurić, Mauro Ercegović Gracin, Nikša Butijer, Tina Orlandini, Ivan Skoko, Bogdan Farcas, Vinko Kraljević |7. kolovoza 2025. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Linije želje (2025.)]] |[[Dane Komljen]] |drama |Ivan Čuić, Branka Katić, Petja Golec Horvat, Rok Juričić, Đorđe Galić, Vidan Miljković, Iva Babić, Nadim Hendawi, Boban Kaluđer, Eva Voštinić, Jovana Trninić, Matija Radovanović, Miladina Grujić |12. kolovoza 2025. (Filmski festival u Locarnu) |- style="background:#87CEEB" |[[Paviljon (2025.)]] |[[Dino Mustafić]] |komedija |Rade Šerbedžija, Jasna Diklić, Zijah Sokolović, Ksenija Pajić-Vukov, Miralem Zubčević, Branka Petrić, Muhamed Bahonjić, Vladimir Jurc Lali, Mirjana Karanović, Kaća Dorić |15. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Yugo Florida (2025.)]] |[[Vladimir Tagić]] |drama, komedija |Andrija Kuzmanović, Nikola Peaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Hana Selimović |21. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Bijelo se pere na devedeset (2025.)]] |[[Marko Naberšnik]] |drama |Anica Dobra, Jurij Zrnec, Tjaša Železnik, Lea Cok, Vladimir Tintor, Iva Kranjc Bagola, Saša Tabaković, Žiga Šorli, Polona Juh, Mei Rabič, Jaka Mehle, Blaž Dolenc |21. kolovoza 2025. (31. Sarajevski filmski festival) |- |[[Taxi ljubav (2025.)]] |[[Milo Ostović]] |drama |Ljubomir Kerekeš |4. rujna 2025. (kinodistribucija) |- style="background:#87CEEB" |[[Oče naš (2025.)]] |[[Goran Stanković]] |drama |Vučić Perović, Boris Isaković, Goran Marković, Jasna Žalica, Dado Ćosić |9. rujna 2025. (Međunarodni filmski festival u Torontu) |- style="background:#87CEEB" |[[Nezahvalna bića (2025.)]] |[[Olmo Omerzu]] |drama, triler |Barry Ward, Dexter Franc, Antonín Chmela, Barbara Bobuľová, Elvis Bošnjak, Zdeslav Čotić, Ana Marija Veselčić, Timon Šturbej |21. rujna 2025. (Međunarodni filmski festival u San Sebastianu) |- |[[Žene, luđaci i malo dobrih pedera (2025.)]] |[[Ivan Salaj]] |crna komedija, drama |Filip Detelić, Živko Anočić, Frano Mašković, Janko Popović Volarić, Franjo Dijak, Romina Tonković, Ana Maras, Sanja Milardović, Dora Dimić Rakar, Anja Šovagović |9. listopada 2025. (kinodistribucija) |- |[[260 dana (2025.)]] |[[Jakov Sedlar]] |ratni, drama |Tim Roth, Will Godber, Camilla Rutherford, Sam Hazeldine, Isabella Dempster, Antea Huljev Žuvan, Florence Bensberg |2. studenoga 2025. (Dvorana Gradski vrt, Osijek, Hrvatska) |- |[[Drugi dnevnik Pauline P. (2025.)]] |[[Neven Hitrec]] |komedija, dječji film |Katja Matković, Borko Perić, Judita Franković Brdar, Igor Kovač, Aria Dunda, Ramona Ivanda, Jakov Švarc, Tom Rushaidat, Ksenija Marinković, Vinko Kraljević, Ana Topolko |6. studenoga 2025. (kinodistribucija) |} === 2026. === {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="21%" | Naslov filma ! width="16%" | Redatelj ! width="13%" | Žanr ! width="22%" | Uloge ! width="25%" | Premijera / Mjesto |- |[[Svadba (2026.)]] |[[Igor Šeregi]] |romantična komedija |Rene Bitorajac, Dragan Bjelogrlić, Linda Begonja, Vesna Trivalić, Roko Sikavica, Nika Greblja, Marko Grabež, Anđela Stević Žugić |22. siječnja 2026. (kinodistribucija) |- |[[Koke (2026.)]] |[[Igor Jelinović]] |drama |Snježana Sinovčić, Aleksandra Janković, Šimun Šitum, Stojan Matavulj, Ana Marija Veselčić, Leon Lučev |30. siječnja 2026. (55. Međunarodni filmski festival u Rotterdamu) |- |[[Glavonja (2026.)]] |[[Marine Andree Škop]], [[Vande Raýmanove]] |komedija, dječji film |Marta Mihanović, Maks Kleončić, Andrija Lamot, Mark Spiridonović i Martin Pišlar, Ajda Smrekar i Matej Puc, Csongor Cassai i Gabriela Dzuríkova, Judita Franković Brdar, Borko Perić, Snježana Sinovčić, Dražen Čuček, Slavko Sobin i Željko Duvnjak. |19. veljače 2026. (kinodistribucija) |- |[[Elektroničke vještice (2026.)]] |[[Maja Čule]] |drama |Nora Vorfi, Milivoj Beader, Dado Ćosić, Jana Kečkemet, Andrea Sears, Liam Lindig, Mizan Taylor, Misako Yamagishi, Kathleen Mccain Engman, Melanie M. Messina, Emma A. Gould, Eric Corcoran, Arash Mokhtar, Isabel Sheehan, Sabrina Herak Smoković, Matea Jocić, Anđela Zaninović, Dino Belamarić, Helena Janečić |11. svibnja 2026. (20. Vox Feminae Festival) |- style="background:#87CEEB" |[[Skejtanje nije za cure (2026.)]] |[[Dina Duma]] |drama |Efkjar Abaz, Simonida Selimovič, Džefrina Jašari, Ganimet Abdula |4. lipnja 2026. (25. Tribeca Film Festival) |- |[[Sitni lopovi (2026.)]] |[[Mate Ugrin]] |drama |Gavrilo Jović, Tea Ljubešić, Snježana Sinovčić-Šiškov, Izudin Bajrović, Lana Meniga, Lana Barić |5. srpnja 2026. (60. Međunarodni filmski festival Karlovy Vary) |- style="background:#87CEEB" |[[Tri tjedna kasnije (2026.)]] |[[Miroslav Terzić]] |drama |Jovan Ginić, Anđela Alavirević, Branislav Trifunović, Tihana Lazović, Klara Hrvanović, Andrija Marković |7. srpnja 2026. (60. Međunarodni filmski festival Karlovy Vary) |- |Tuđe stvari (2026.) |Moreno Bogdan |kriminalistički, drama, triler, crna komedija, romansa | |10. srpnja. 2026. (73. Pulski filmski festival |- |[[Male stvari (2026.)]] |[[Zvonimir Jurić (redatelj)|Zvonimir Jurić]] |drama |Marija Škaričić, Izudin Bajrović, Ivana Roščić, Juraj Lerotić, Bepina Baričević, Borna Mihovilović |11. srpnja 2026. (73. Pulski filmski festival) |- |[[Među nama (2025.)]] |[[Laura Pescu]] |romansa, humorna, drama, akcijski |Vini Jurčić, Adrian Bagarić, Sanja Marin, Ognjen Milovanović, Goran Milovanović |12. srpnja 2026. (73. Pulski filmski festival) |- |[[Soba 23 (2025.)]] |[[David Petrović]], [[Artem Dushkin]] |triler, drama, kriminalistički |Damir Orlić, Jadran Grubišić, Ana Brdanović, Petra Šarac,Janko Popović Volarić, Anđelko Petric, Jelena Miholjević, Andrea Spindel, Helena Miočić Mandić, Davor Popović, Igor Kondić, Zoran Prodanović Prlja, Mia Negovetić |14. kolovoza 2026. (50. Festival filmskog scenarija Vrnjačka Banja) |- style="background:#87CEEB" |[[Balcanica (2026.)]] |[[Nicola Sorcinelli]] |drama |Matilda De Angelis, Babak Karimi, Ivar Wafaei, Giovanni Toscano |rujan 2026. (83. Međunarodni filmski festival u Veneciji) |- |[[Posljednji rimski bog (2026.)]] |[[Božidar Domagoj Burić]] |povijesni, drama |Amar Bukvić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Mladen Badovinac, Nataša Janjić Medančić |29. listopada 2026. (kinodistribucija) |- |[[Virus patološke dobrote]] |[[Predrag Ličina]] |znanstvena fantastika, horor, komedija, drama, mjuzikl, romansa |Hristina Popović, Nikola Đuričko, Gordan Kičić, Tihana Lazović, Goran Bogdan, Rade Šerbedžija |studeni 2026. |- |[[Hajka (film)|Hajka]] |[[Nevio Marasović]] |kriminalistika, komedija |Lana Barić, Goran Navojec, Ugo Korani, Borko Perić, Anđela Ramljak, Nikša Butijer, Petar Benčina |prosinac 2026. |- |[[Mama, tata i ja (2026.)]] |[[Vanja Juranić]] |drama, komedija |Zrinka Cvitešić, Rade Šerbedžija, Alma Prica, Goran Bogdan | |- style="background:#87CEEB" |[[Čovjek protiv jata (2026.)]] |[[Tamara Kotevska]] |drama |Kiril Andonovski, Verica Nedeska, Lola Trendafilovic, Goran Bogdan, Emil Ruben, Kexin Wang, Kwok Wan, Toni Naumovski, Aleksandar Mikic, Aaron Wan, Zorica Nusheva | |- |[[Danas je mama živa]] |Josip Lukić |drama, crna komedija |Ksenija Marinković, Josip Lukić, Tihana Lazović, Snježana Sinovčić, Marija Škaričić, Nikša Butijer, Ivana Roščić, Stojan Matavulj, Vanja Ćirić, Vinko Kraljević, Tea Ljubešić | |- |[[Eva nakon pada (2026.)]] |[[Lana Barić]] |drama | | |- |[[ZG90]] |[[Istvan Filakovity]], [[Eduard Galić]] |komedija, akcijski | | |- |[[Petlja (2025.)]] |[[Antonio Nuić]] |drama |Franjo Dijak, Filip Šovagović, Lidija Penić Grgas, Andrija Tomić, Jozo Schmuch, Ana Šiškov | |- |Štriguni |Aldo Tardozzi |horor, triler, znanstvena fantastika |Tihana Lazović, Kemal Rizvanović, Rade Šerbdedžija | |} === Nadolazeći === Nadolazeći filmovi koji su u stanju razvoja ili produkcija scenarija ili projekta. {| class="wikitable" !Naslov filma !Redatelj !Izvor |- |''[[Pet dana na moru]]'' |Ivana Škrabalo |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-20|title=Počelo snimanje dugometražnog igranog filma Pet dana na moru Ivane Škrabalo|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-pet-dana-na-moru-ivane-skrabalo|access-date=2025-09-07|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''Prvi tjedan u kolovozu'' |Filip Mojzeš |[https://havc.hr/infocentar/novosti/zavrseno-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-prvi-tjedan-u-kolovozu-filipa-mojzesa] |- |''Muzara'' |Miroslav Sikavica |<ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-15|title=Počelo snimanje dugometražnog igranog filma Muzara Miroslava Sikavice|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/pocelo-snimanje-dugometraznog-igranog-filma-muzara-miroslava-sikavice|access-date=2026-04-19|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''Birdie'' |Jasna Nanut | rowspan="3" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija proizvodnje dugometražnog igranog filma i debitantskog dugometražnog igranog filma u 2024. godini – 2. rok, 12.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/web%20obrazlozenje%20deb%20i%20dugi%20igrani%202%20rok%202024.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref> |- |''Listanje kupusa'' |Branko Schmidt |- |''Štriga'' |Kristijan Milić |- |''Eva i Hm'' |Mladen Dizdar | rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-13|title=Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva – kategorija: poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova- potkategorija: razvoj projekata dugometražnih igranih filmova u 2024. – 2.ROK 11.9.2024.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2rok_11IX2024_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-13|website=[[HAVC]]}}</ref> |- |''Povijest bolesti'' |David Gašo |- |''Sauna'' |Ognjen Sviličić |- |''U svemiru, na ivici svijeta'' |Damir Čučić |- |''Urotnici'' |Bobby Grubić |<ref>{{Citiranje weba|title=Hrvatska kinematografija dobiva epski filmski spektakl|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrvatska-kinematografija-dobiva-epski-filmski-spektakl-11758680|access-date=2025-08-17|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> |- |''Dvije male noćne more'' |Nebojša Slijepčević |<ref>{{Citiranje weba|last=Petrović|first=Martina|date=2025-02-13|title=Hvaljeni roman Črna mati zemla postaje film! Sve o novom projektu koji režira Nebojša Slijepčević|url=https://www.journal.hr/kultura/film-kazaliste-tv/crna-mati-zemla-film/|access-date=2025-08-17|website=Journal.hr|language=hr}}</ref> |- |''Ogledalo za slavuja'' |Karla Lulić |<ref>{{Citiranje weba|title=TorinoFilmLab {{!}} Karla Lulic|url=http://torinofilmlab.it//people/1424741/Karla-Lulic|access-date=2025-08-17|website=TorinoFilmLab}}</ref> |- |''Moj dom'' |Lana Barić |<ref>{{Citiranje weba|last4=https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGR_1.rok_12III2025.pdf|date=2023-03-01|title=Lana Barić s projektom dugometražnog filma Tibidabo sudjeluje na radionici platforme Less is More|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/lana-baric-s-projektom-dugometraznog-filma-tibidabo-sudjeluje-na-radionici-platforme-less-is-more|url-status=live|access-date=2025-08-21|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> |- |''Zlatni rudnik'' |Vlatka Vorkapić | rowspan="10" |<ref name=":0">https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGR_1.rok_12III2025.pdf</ref> |- |''Trojica u Trnju'' |Marija Androić |- |''Idemo!'' |Leona Tara Joyce Wright |- |''Krist voskrese'' |Ivan Čuić |- |''Selekcija'' |Bruno Anković |- |''Čančara'' |Veno Mušinović |- |''Dani su bez broja'' |Romina Tonković |- |''Tvornica Hrvata'' |Istvan Filakovity |- |''Zmaj'' |Ivona Juka |- |''Zagrebačke priče vol. 4'' |Jakov Nola, Andrej Korovljev, Luka Galešić, Martina Marasović, Ivan Srakić, Sara Grgurić, Andrija Mardešić, Josip Lukić |- |''Ili ili/i i'' |Tanja Golić | rowspan="15" |<ref name=":1">https://havc.hr/img/newsletter/files/Obrazlozenje_RSC_IGRANI_2rok_2024_11IX2024_WEB.pdf</ref> |- |''Amater'' |Zoran Strojkovski |- |''Azbestos'' |Matej Matijević |- |''Bez Sunca'' |Igor Jelinović |- |''Čiča Zima'' |Sara Grgurić |- |''Herucina'' |Dario Lonjak |- |''Hotel'' |Borna Zidarić |- |''Izložba'' |Karlo Vorih |- |''Lažna devetka'' |Filip Rutić |- |''Mladenka Kostonoga'' |Andrija Mardešić |- |''Pokopaj me nježno'' |Ljubomir Kerekeš |- |''S one strane granice'' |Damir Radić |- |''Slučaj vlastite pogibelji'' |Marjan Alčevski |- |''Tehnike iscjeljivanja'' |Josipa Krčelić |- |''Žari me sunce, pere me kiša'' |Luka Galešić |- |''Let na sjever'' |Zvonimir Munivrana |<ref>{{Citiranje weba|title=Let na sjever : Studio Corvus|url=https://www.studiocorvus.hr/hr/produkcija/let-na-sjever|access-date=2025-08-28|website=www.studiocorvus.hr}}</ref> |- |''Smisao života u četiri meč lopte'' |Nikola Kuprešanin |<ref name=":2">https://havc.hr/infocentar/novosti/dodijeljene-nagrade-najboljim-projektima-pula-pro-i-nagrada-kino-mreze</ref> |- |''Nikome ništa'' |Nikolina Bogdanović |<ref name=":2" /> |- |''Pogana'' |David Kapac |<ref>{{Citiranje weba|title=Eclectica|url=https://eclectica.com/pogana/|access-date=2025-09-05|website=Eclectica|language=en-US}}</ref> |- |''Bijes'' |Martina Marasović | rowspan="6" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RSC_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Dana 20.srpnja oko 9 sati udaljio se iz kuće u Raštanima u nepoznatom pravcu'' |Luka Galešić |- |''Justina je stisnula gas'' |Anita Čeko |- |''Maja je lagala'' |Čejen Černić Čanak |- |''Otac, majka i njihova djeca'' |Ivor Martinić |- |''Svadba II'' |Igor Šeregi |- |''Boj pod Sigetom'' |Arsen Anton Ostojić | rowspan="5" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih - RAZVOJ PROJEKATA u 2025. - 2. ROK - 10.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/RPR_2025_2rok_10IX2025_DUG_IGR_WEB.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Dvaput'' |Aldo Tardozzi |- |''O ljudima i psima'' |Ivan Salaj |- |''Pikolo'' |Filip Heraković |- |''Selekcija'' |Bruno Anković |- |''Močvara'' |Daria Blažević | rowspan="4" |<ref>{{Citiranje weba|date=2025-12-12|title=POTICANJE PROIZVODNJE FILMOVA u 2025. - 2. ROK - 11.9.2025.|url=https://havc.hr/img/newsletter/files/rezultati%20deb%20i%20dugi%20igrani%20PROIZVODNJA%202.%20rok%202025.pdf|url-status=live|access-date=2025-12-13|website=HAVC}}</ref> |- |''Na javnom zadatku'' |Dražen Žarković |- |''Poskoci'' |Rajko Grlić |- |''Sumnjivo područje'' |Filip Peruzović |} == Poveznice == * [[Dodatak:Popis hrvatskih televizijskih serija]] * [[Dodatak:Popis hrvatskih dječjih emisija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://havc.hr/hrvatski-film/katalog-hrvatskih-filmova Katalog hrvatskih filmova] Katalog sadrži filmove koji su nastali nakon osnivanja [[Hrvatski audiovizualni centar|Hrvatskog audiovizualnog centra]] 2008. godine. (2008. – ''danas'') * [http://v1.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32473 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Filmografija hrvatskih cjelovečernjih filmova (po redateljima) 1944. – 2008. * [http://v1.hfs.hr/nakladnistvo_zapis_detail.aspx?sif_clanci=32472 Hrvatski filmski savez] Zapis, bilten Hrvatskog filmskog saveza. Posebni broj 2008. [[Ivo Škrabalo]]: Povijest hrvatskoga filma: kronološki pregled [[Kategorija:Hrvatski filmovi| ]] [[Kategorija:Filmski popisi|Hrvatski filmovi]] [[Kategorija:U izradi, Filmska umjetnost]] 8y2sstwk025z5nu1juytbl310hws6gg Razgovor sa suradnikom:Prof saxx 3 152437 7573545 7532194 2026-08-10T13:22:35Z Lovro.milas 323001 /* Dvorci Jabal Alma */ novi odlomak 7573545 wikitext text/x-wiki [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 1|Arhiv 1]] [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 2|2]] [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 3|3]] == Lokacijski zemljovidi == Pozdrav profesore, s obzirom da je jedan vrijedni suradnik ([[Suradnik:Ex13|Ex13]]) napravio lokacijske zemljovide za sve države svijeta, želim vas samo obavijestiti da ih je moguće ubaciti u predloške svjetske baštine iako nije implementirano u sam predložak. Evo Vam [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bam&action=historysubmit&diff=3054146&oldid=3051077 primjer mog ubacivanja] na članku '''[[Bam]]''', a evo i kratke upute u dva koraka: 1. Prekopirate ovo dolje u bilo koji dio predloška ''UNESCO-svjetska baština'' i uvijek će se pojaviti ispod slike ili naslova (ako slike nema):<br> <nowiki> <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Bam|position=bottom |lat_deg=29|lat_min=06|lat_sec=28|lat_dir=N |lon_deg=58|lon_min=21|lon_sec=|lon_dir=E }}<small>Lokacija Bama u Iranu</small></center> </nowiki> 2. Izmjenite državu na hrv. jeziku (npr. ''Iran'' => Kina), mjesto (''Bam'') i koordinate (stup/min/sek), i stvar je gotova. Ne oduzima puno vremena, čak i koordinate postoje u svim člancima što ste ih pisali pa je dovoljan samo copy-paste istih. Ovo naravno nemojte uzeti kao obavezu već samo kao dobronamjeran prijedlog. Samo naprijed, čujemo se... --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 03:12, 22. kolovoza 2011. (CEST) :Mogao bi pomoći, npr. ja mogu ubaciti za zemlje Azije a usput i provjeriti ako se potkrala koja greškica... to nije velik posao ali svejedno oduzima dosta vremena, zato je bolje da se koncentrirate na nove članke jer je lokacijske zemljovide lako kasnije ubaciti. Eto, javim Vam čim nešto sredim. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 12:20, 23. kolovoza 2011. (CEST) ==Otoci== Bok, nije potrebno sve otoke iz europe stavljati u Kategorija:Otoci u Europi jel bi ta kategorija imala previse članaka dovoljeno je samo npr. Kategorija:Danski otoci staviti u Kategorija:Otoci u Europi.--[[Suradnik:Sokac121|<span style="color:Blue;">'''Šokac'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|<span style="color:Red;">'''℗'''</span>]] 20:20, 8. studenog 2011. (CET) Onda je dobro samo zemlje koje imaju jedan dva otoka možeš stavit u kategoriju otoci u europi netrebaju zasebnu kategoriju tipa slovenija :)--[[Suradnik:Sokac121|<span style="color:Blue;">'''Šokac'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|<span style="color:Red;">'''℗'''</span>]] 23:04, 8. studenog 2011. (CET) == Casa Grande i Casas Grandes == *[[Casa Grande]], Arizona, kultura Indijanaca Hohokam u Arizoni *[[Paquimé|Casas Grandes]], Meksiko, kulturno je područje Mogollona, to je taj paquime. No ime je krivo. jedno je u pluralu, drugo u singularu, ali nisu isto. Stavičemo link za [[Paquimé]] tamo u zagradi na stranici [[Hohokam]]. Pozz --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 18:11, 3. prosinca 2011. (CET) == Hvala + čestitka za prvih 1300 == Hvala također i Vama sve najbolje za Božić i Novu! Popravljam članke u koje se razumijem, a s obzirom da ste ih stvorili na stotine manje greške se uvijek potkradu. Usput, čestitike na jubilarcu od [http://toolserver.org/~soxred93/pages/index.php?name=Prof%20saxx+&lang=hr&wiki=wikipedia&namespace=0&redirects=noredirects&getall=1 '''1300''' članaka] koji ste jučer zaokružili stvaranjem ''[[Zidno slikarstvo|Zidnog slikarstva]]''! --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 14:06, 22. prosinca 2011. (CET) == Za rad == Samo bih ti želio čestitati jer mi se iznimno sviđa tvoj rad o UNESCOVOJ listi i znamenitostima. Sve pohvale! Lijep pozdrav. --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 20:39, 11. siječnja 2012. (CET) P.S. šta misliš o mom radu na ovom [[Ballova piramida|članku]], ako sam nešto pogriješio isparvit ću :) Zahvaljujem i u buduće ću se i ja truditi da pomognem oko UNESCOVE liste. Puno pozdrava Mostaru iz Čerina :) --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 13:37, 12. siječnja 2012. (CET) <div style="float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: yellow;" ! style="font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em"|<big>Žuti karton</big> |}</div> <br clear=all> ne briši kategorije jel ptraviš štetu na taj način. ne bez zdogovora. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:22, 13. siječnja 2012. (CET) Profesore, napravio sam članke za UNESCOVA mjesta [[Jaú]] (nažalost o njemu nemam baš puno podataka), i [[Nacionalni park Los Glaciares]] pa bih te zamolio da ih pregledaš, ocijeniš i uvrstiš u kategoriju u koju spadaju (jer nisam siguran jeli ona UNESCOV popis svjetske baštine u Amerikama članak ili kategorija pa ne bih riskirao). Hvala na razumijevanju i puno lijepih pozdrava. --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 18:06, 14. siječnja 2012. (CET) == Zahvala! == Profesore hvala što si učinio što sam te zamolio za članke Jau i Glaciares, nadam se da su bar "solidni" jer nemam više informacija o njima (pogotovo o Jauu). Pozdrav --[[Suradnik:Amellonn|<span style="color:#FF0000;">'''Ame'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''ll'''</span><span style="color:#0000FF;">'''onn'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|<span style="color:black;">razgovor</span>]] 20:25, 16. siječnja 2012. (CET) Ok zahvaljujem! --[[Suradnik:Amellonn|<span style="color:#FF0000;">'''Ame'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''ll'''</span><span style="color:#0000FF;">'''onn'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|<span style="color:black;">razgovor</span>]] 20:22, 17. siječnja 2012. (CET) PS I ovdje je ledeno :) ::U vezi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vultur&oldid=3247487 ovoga], zar ne bi bilo bolje preusmjeravanje s ''Vultur gryphus'' budući je Vultur cijeli rod a ne samo ta vrsta?--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']] 18:45, 30. siječnja 2012. (CET) :U tom slučaju, sve OK :-)--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']] 22:19, 30. siječnja 2012. (CET) Chane i Izoceno nisu isto. Mogao si čitat tekst. Ne prepisuj sa en-vikipedije sve što piše uzimajući to zdravo za gotovo. Nemoj radit takva preusmjeravanja ako ne poznaješ temu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 02:01, 3. veljače 2012. (CET) Ja, i tebi ugodni trenuci, spadaš među najvridnije ti i Orijentolog. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:31, 3. veljače 2012. (CET) == [[Pantanal]] == Ona ptica jabiru, izgovara se žabiru, to sam našao u u mnogim knjigama. Evo kako je [http://www.flickriver.com/photos/tags/jabiru/interesting/ lipa]. Dodaj tamo i [[Boróro]], to je njihova domovina, i oni su valjda zaštićena vrsta unutra. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 23:30, 12. veljače 2012. (CET) == kat. == Oćel biti 5+ članaka u ovim novim kategorijama?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 15:54, 20. ožujka 2012. (CET) == UNESCO == Mala obavijest - prije par dana UNESCO je upisao [http://whc.unesco.org/en/newproperties 26 novih mjesta] na popis svjetske baštine. A što da kažem, nikad kraja poslu... :) --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 03:50, 11. srpnja 2012. (CEST) :Mogu ja toranj Gonabad-e Kabus (ako nisi započeo)? :) --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 22:29, 12. srpnja 2012. (CEST) == [[Velika džamija u Isfahanu]] == Upisano 1979. i ove godine?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 22:02, 12. srpnja 2012. (CEST) == Kartonski tisak == Profesore saxx, maloprije sam malo dotjerala članak [[Kartonski tisak]], pretpostavljam da i on spada u kategoriju grafike, molim te pogledaj ako nešto treba promijeniti. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 19:03, 2. kolovoza 2012. (CEST) == Zemljovid == Ma evo proučavan uovu kartu [http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:2012-02-Valle_de_los_Ingenios_Kuba_01_anagoria.JPG] što si ju metnia uovdi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Valle_de_los_Ingenios&oldid=3521673], ali nigdin ne mogu nać di je blago. :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:28, 22. kolovoza 2012. (CEST) Lokacija haidskog sela ninstints nije u redu --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:38, 1. rujna 2012. (CEST) Ovoga [http://hr.wikipedia.org/wiki/SGang_Gwaay tu]. Mora bit na jednom otoku kod Kraljice Šarlote a ne u prerijama --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:40, 1. rujna 2012. (CEST) == [[Pokrajinski park Hamber]] i smrča == Pozdrav profesore. Malo sam izmijenio članak o parku, nadam se na dobar način? Zanima me koja je to biljka smrča? da to nije zapravo [[mrča]]? [[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 13:33, 4. rujna 2012. (CEST) Pa mi smo onda porijeklom susjedi. Hvala lijepa na pojašnjenju i veliki pozdrav od Dubrovčanina iz Zagreba. [[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 23:09, 4. rujna 2012. (CEST) == Megafauna == Prof saxx, hm, ne bih se baš sasvim složila s kategorizacijom životinja na megafaunu po uzoru na en:wiki (npr. de:wiki nema tih kategorija kao što ih ni mi nismo imali - a možda s razlogom). Naš članak o [[Megafauna|megafauni]] mi se ne čini sasvim pouzdan ako usporedim što stoji u hrvatskoj znanstvenoj literaturi. Npr. rečenica "''Ovaj termin se najčešće koristi da bi se opisale životinje koje su dosta veće od čovjeka, ali nisu pripitomljene.''" je prilično u suprotnosti s podjelom po kojoj "''organizmi koji žive u tlu dijele se na one:'' * ''biljnog podrijetla (čine mikro i makrofloru) i'' * ''životinjskog podrijetla (prema veličini):'' ** ''mikrofauna < 0,2 mm'' ** ''mezofauna 0,2 - 2 mm'' ** ''makrofauna 2- 20 i više mm'' ** ''megafauna - [[kralježnjaci]]''" (http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26592_fauna_tla1.pdf) - krtice, miševi i slično (http://www.sumfak.unizg.hr/Upload/sec_001/ins_001/pedologija/004%20Organizmi%20i%20organska%20tvar-razgradnja.pdf) i naravno članak [[de:Megafauna]] na de:Wiki puno bolje opisuje što je megafauna gdje stoji napomena kako je ta podjela proizvoljna, ali se drži vrijedeće konvencije ...(na de:wiki) ... (''Als Megafauna bezeichnet man den Anteil der Tiere, der in einem Habitat die körperlich größten Organismen stellt. Diese Einteilung ist willkürlich, hält sich aber an allgemein gültige Konventionen. Die nächstkleinere Kategorie ist die Makrofauna und die kleinste die Mikrofauna. So werden zum Beispiel im Boden lebende Organismen, die größer als 20 mm sind, als Megafauna des Bodens bezeichnet.''). Imaš li možda uz sebe literaturu (na hrvatskome jeziku) po kojoj bi se mogla napisati kvalitetna podjela životinjskog svijeta? Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 11:21, 11. rujna 2012. (CEST) === Kritično ugrožene vrste === Prof saxx, kritično ugrožene vrste povezuju se putem predloška unutar taksokvira ([[Predložak:Taksokvir]]), a [[Wikipedija:Korištenje_taksokvira|ovdje je detaljan opis]] kako se rabi. Preko tog predloška puni se i [[:Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] ili kratica opisanih u članku [[Status zaštite]] (oboje dodaje automatski kategoriju - usporedi [[Sredozemna medvjedica]] ili [[Kagu]]). Nadam se da je to što si tražio i da sam pomogla, slobodno pitaj ako te još nešto zanima, pa ćemo naći najbolje rješenje. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 21:31, 11. rujna 2012. (CEST) Šta je tamo spetljano Chaco kultura i Cahokia mounds, nemaju ništa zajedno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:40, 21. rujna 2012. (CEST) == [[Arg-é Bam]] == Najveća struktura od nepečene opeke. jesi čuo za to --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 12:28, 24. rujna 2012. (CEST) he, nadao sam se članku, eto to je. Ajde uživaj u starim kulturama. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:39, 24. rujna 2012. (CEST) == Zapadna umjetnost == Profa, nije mi jasno na temelju čega su mezopotamska i staroegipatska umjetnost završili u članku ''[[Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti]]'' i predlošku ''[[Predložak:Zapadnaumjetnost]]''. Trebalo bi ih izbaciti zajedno s prapovijesnim razdobljem (nisu ograničeni samo na Europu/Zapad), ali prije se volim konzultirati. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 22:12, 30. listopada 2012. (CET) Samo za napomenu: jezične poveznice iz članka '''[[Umjetnički stil]]''' vode na engleski [[:en:Style (aesthetics)|Style (aesthetics)]], a taj opet na drugi hrvatski članak '''[[Stil]]''' u kojem međupoveznica nema. Nadam se da nisi pisao duplikat zbog nečijeg nemara. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 00:34, 3. studenog 2012. (CET) == Premještanja i preusmjeravanja == Prof saxx, molim te pozorno pročitaj [[Wikipedija:Premještanje]] i [[Wikipedija:Preusmjeravanje]]. Radi se o dva različita postupka i vrlo ih je bitno razlikovati. [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Grand_Canyon,_Nacionalni_park&diff=3691656&oldid=3691651 Ovim su se izmjenama] [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Grand_Canyon&diff=next&oldid=3685359 poništile povijesti stranica]. Tek provjerom Bracovih doprinosa došla sam do [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalni_park_Grand_Canyon&action=history cijele povijesti]. Molim te zapamti da "preusmjeravanje koristimo samo na člancima koji nemaju teksta, odnosno članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjeravanja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer se na ovaj način uništavaju nečiji doprinosi i trud uložen u taj članak.". Premještanja članaka koji imaju povijest radi isključivo pomoću alata "premjesti" [[Datoteka:Kartice.jpg|400px]] ako radiš s novim mogućnostima (vector) opciju premještanja potraži mišem u padajućem izborniku s desne strane ispod tražilice [[Datoteka:Premjesti vector wikipedija.gif|350px]] ili pomoću tipkovnice kombinacijom tipki alt-shift-m. Ako si na još kojem članku napravio ovakva "premještanja" pomoću "preusmjeri" i "kopiraj/zalijepi", molim te vrati ih ili mi napiši gdje da vratimo povijest i suradničke doprinose. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 02:33, 3. studenog 2012. (CET) == Slike == Vidim da brišeš sve moje slike koje sam stavljao po člancima. Bilo ih je nekolik odesetina, a neznam jesu li još dvije ili 3 ostale. OVO JE UPOZORENJE DA TO VIŠE NE RADIŠ --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:29, 8. studenog 2012. (CET) Za sluiku se uvijek nađe mjesto, u članku ili ispod. Kako se članak širi mogu se ubacivat iz galerije u tekst. Slike sa commonsa uvijek su u opasnosti da ih njihov autor ukloni, i mi je gubimo u tekstu; a svaku koju imamo od naših suradnika ona neče nestat. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 01:42, 8. studenog 2012. (CET) Ajde poslušaj našeg poglavicu kad te je zamolia.<br> Ako ništa drugo, vrlo je grub osićaj kad se tvoj trud uklanja. U ovom slučaju radi se o slikama. Kako bi se ti osića? Isto ka da te netko temeljito želi ukloniti. Ka da iz svake pore želi ukloniti svu ljubav koju si uložia u ovaj projekt. A barem naš Zeljko to nije zaslužia.<br> Eto, nadan se da smo ovako svima rišili sve neugodnosti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:30, 8. studenog 2012. (CET) Nemoraš se ispričavat. Sa slikama smo u gužvi; One na commonsu skoro svakodnevno nestane po jedna dvi. Naše su iz naših galerija naše jer smo ih sami slikali i postavili, pa možemo računat uvik na njih. kad se izgube u povijesti unazad par godina, ko ih više može pronač. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 09:14, 8. studenog 2012. (CET) Tu si bar majstor. Ovako, ubaciš u tekstove slike koje trebaš. Sredi galeriju tamo di slike nisu na commonsu. Izbaci one za koje vidiš da nisu ni za tamo, nema veze ko ih je postavio, tu nemaš šta koga za obavještavat, a ostale ostavi, nisu sve za bacit. Jel OK.--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:14, 8. studenog 2012. (CET) == Sretan Božić == Pozdrav svim kolegama koji sad rade. Sretan ti Božić! [[Suradnik:Skela|Skela]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Skela|razgovor]])</small> 00:01, 25. prosinca 2012. (CET) == Hendrik van Wueluwe == Prof saxxu, zanimalo bi me kako se u hrvatskoj literaturi spominje ''[[w:en:Master of Frankfurt|Master of Frankfurt]]'' ([[Hendrik van Wueluwe]] tj. njegov pseudonim Meester van Frankfurt)? Želim ti svako dobro u 2013. godini! [[Datoteka:Christmas star or comet .svg|30px]]--[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 10:39, 3. siječnja 2013. (CET) :Hvala ti na lijepim željama i odgovoru. Hendrik mi je trebao zbog njegove slike koja će biti na Glavnoj stranici drugi tjedan, pa sam htjela staviti autora uz ime slike. Lijep pozdrav [[Datoteka:Christmas star or comet .svg|30px]]--[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 10:49, 4. siječnja 2013. (CET) == [[Dioklecijanova palača]] == Molim te postavi u odlomke [[Dioklecijanova palača#Unutrašnjost]], [[Dioklecijanova palača#Carev stan]] i [[Dioklecijanova palača#Karakteristike]] slike, koje će ih najbolje opisati! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 14:50, 1. travnja 2013. (CEST) == Karpati == Profesore, jesu li ovi Mađarski Karpati zemljopisni pojam (pa da je Mađarski velikim početnim slovom) ili je posvojni pridjev? Ako je ovo zadnje, onda bi trebalo biti malo početno slovo (mađarski Karpati).--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 20:02, 19. lipnja 2013. (CEST) :Nema na čemu profesore. Svako ti dobro.[[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 21:23, 19. lipnja 2013. (CEST) == Veselo == Veselo, jutros smo u kineskim filmovima :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:16, 4. kolovoza 2013. (CEST) == Ne ovako == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Shang&action=history]. Dovoljno je Shang, a ako je više značenja, onda ide '''Shang (dinastija)'''. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:18, 10. kolovoza 2013. (CEST) == [[Zeleni Jura]] == Pomoć spasiti članak [[Zeleni Jura]]. --[[Suradnik:Лобачев Владимир|Лобачев Владимир]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Лобачев Владимир|razgovor]])</small> 11:25, 29. rujna 2013. (CEST) == ''Tako je dobro...'' == ...''vidjeti te u nedavnim promjenama''. Neće se R. Dujmić naljutit što sam mu stihove prilagodio za naše potrebe.[[Slika:Face-grin.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 19:15, 2. ožujka 2014. (CET) ''Stara ljubav zaborava nema...''.[[Slika:Face-wink.svg|20px]] Samo naprijed i svako dobro profesore.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 10:38, 3. ožujka 2014. (CET) == Reynolds == Možeš li pogledati [[Joshua Reynolds|ovo]]? Možda i srediti malo. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 13:53, 27. ožujka 2014. (CET) == Mala pomoć == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Petum_u_Bergi&action=history] Eno sam ti proširio članak na preko 3000 bajtova, pa sad može biti kandidatom za jubilarca. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:29, 12. kolovoza 2014. (CEST) == Xanadu == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Xanadu&diff=4363129&oldid=4007718] Jesi li možda u tijeku, je li ovo OK?--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:20, 2. rujna 2014. (CEST) Meni je bio dobar i tvoj prijevod, ali eto, ne uzimam sebi za pravo suditi o pjesničkim slobodama.[[Slika:Face-grin.svg|20px]] Nego, bit ću slobodan pitati: vidim da si se doticao arheoloških tema doline Neretve i okoline. [[Diluntum|Nešto]] sam sklepao, ali poprilično je mršavo, jer nemam baš obilje literature. Možda imaš što za dopuniti?--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:24, 3. rujna 2014. (CEST) == [[Alegorija učinaka dobre i loše vladavine]] == Bog [[suradnik:Prof saxx|Prof. Saxxe]], hvala ti što si načinio sažetak za [[Portal:Likovna umjetnost/Izabrani članak/01, 2011.]]. Malo sam uredio taj sažetak (''abreže''). Vidi kako sam to <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Portal%3ALikovna_umjetnost%2FIzabrani_%C4%8Dlanak%2F01%2C_2011.&diff=4386655&oldid=2779681 uredio – ovdje se vidi kako]</span>. Tada sam se zapitao, jesam li baš trebao promijeniti riječ <b><font color="mediumblue"><tt>donosu</tt></font></b> u <b><font color="mediumblue"><tt>odnosu</tt></font></b>. Nisam bio siguran, a ne bih želio umanjiti tvoj doprinos niti na bilo koji način obezvrijediti tvoj trud, te sam stoga odlučio obratiti ti se i upitati tebe što bi bilo bolje. Ostaviti kako je bilo ili prihvatiti tu moju promjenu. Inače, postavio sam [[Portal:Likovna umjetnost/Izabrani članak/01, 2011.|tu stranicu]] na [[portal: Likovna umjetnost]] jer je prije toga ''abreže'' bio istaknut na portalu jedva od kad je stranica stvorena 31. siječnja 2011. u 07:56:24‎ do kraja mjeseca siječnja 2011., tj. plus onih dodatnih dva sata dulje tijekom nadnevka 1. veljače 2011. Sada će stranica biti na naslovnici portala likovnih umjetnosti najmanje mjesec dana, a postavio sam ju i kao temeljnu postavku. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Portal:Likovna_umjetnost&action=purge Osvježeno izdanje portala likovnih umjetnosti je ovdje]</span>. Na kraju bih sažeo ovu svoju e-poruku ovako: Molim te prof. Saxxe pomozi mi dokučiti što je ispravnije i bolje da piše u abrežeu. Hvala na pomoći i čitanju ove e-poruke. Unaprijed zahvaljujem na tvom odgovoru. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 1.57, 5. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV) == Global account == Hi Prof saxx! As a [[:m:Stewards|Steward]] I'm involved in the upcoming [[:m:Help:Unified login|unification]] of all accounts organized by the Wikimedia Foundation (see [[:m:Single User Login finalisation announcement]]). By looking at [[Special:CentralAuth/Prof saxx|your account]], I realized that you don't have a global account yet. In order to secure your name, I recommend you to create such account on your own by submitting your password on [[Special:MergeAccount]] and unifying your local accounts. If you have any problems with doing that or further questions, please don't hesitate to contact me on my [[User talk:DerHexer|talk page]]. Cheers, [[Suradnik:DerHexer|DerHexer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DerHexer|razgovor]])</small> 01:41, 15. siječnja 2015. (CET) == Evala == Dobro nam doša...--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:02, 2. ožujka 2015. (CET) == Ivaniš, ali koji? == Ti ovdje napisa da su Dobor osnovali Pavao i Ivaniš Horvat 1387. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobor_Grad&oldid=895757], a Hrv. leksikon navodi da ga je osnovao hrv. ban Ivaniš Korvin. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:49, 15. ožujka 2015. (CET) == Je li ovo u redu == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AIliri&diff=4481398&oldid=4358603] Je li kolega točno napravio? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:45, 7. travnja 2015. (CEST) == Nepotribna preusmjeravanja == Bog, Prof saxx. Ako postoje preusmjeravanja koja nisu potribna, valjalo bi ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Castelsepriou&type=revision&diff=4661393&oldid=4661381 označiti] za brisanje. Pozdrav! [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:42, 28. siječnja 2016. (CET) :Obzirom da je stranica u međuvrimenu obrisana, radilo se o preusmjeravanju "Castelsepriou". [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:44, 28. siječnja 2016. (CET) == Participate in the Ibero-American Culture Challenge! == Hi! [[:m:Iberocoop|Iberocoop]] has launched a translating contest to improve the content in other Wikipedia related to Ibero-American Culture. We would love to have you on board :) Please find the contest here: https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Translating_Ibero_-_America/Participants_2016 Hugs!--[[Suradnik:Anna Torres (WMAR)|Anna Torres (WMAR)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Anna Torres (WMAR)|razgovor]])</small> 16:47, 10. svibnja 2016. (CEST) == Kugle == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kamene_lopte_kulture_Diqu%C3%ADs Nisu li ipak kugle, a ne lopte]? [[Slika:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 13:44, 11. svibnja 2016. (CEST) == Request == Greetings. Could you create a long and detailed article about the [[en:History of Azerbaijan|History of Azerbaijan]] in Croatian? Thank you.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:31.200.13.159|31.200.13.159]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:31.200.13.159|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/31.200.13.159|doprinosi]]) </small> == kat. == Što s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Ufizzi ovim]? Brisati ili?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 13:31, 12. listopada 2016. (CEST) : Stranice brisati mogu samo [[Wikipedija:Administratori|administratori]]. U ovakvim slučajevima bi trebalo stavljati predložak <nowiki>{{bris}}</nowiki>.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 15:42, 13. listopada 2016. (CEST) == Cetina == Bok, Prof saxx. Preusmjeravanje "Cetina (rijeka)" je nepotribno jer glavno značenje pojma pripada upravo spomenutoj rijeci. Ako pak i postoji takva poveznica u nekom članku, ispravnije i lakše je ispraviti nju nego raditi preusmjeravanje. Iz tog razloga ću preusmjeravanje označiti za brisanje. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 15:22, 26. listopada 2016. (CEST) Ako ne bi bio problem, poslao sam mail na tvoju wikiadresu.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:55, 26. studenog 2016. (CET) == Pohvala == Pohvala za članke o slijama. Potrudit ću se skockat ti neku od nagrada. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 23:35, 28. lipnja 2017. (CEST) == Pohvala opet == Pohvala za sva ona marljiva skockavanja. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 21:03, 17. kolovoza 2017. (CEST) == Kategorija:Lapidariji == Kolega, molim obrazloženje na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_o_kategoriji:Lapidariji&diff=prev&oldid=4944330 ovoj SZR]. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 09:51, 23. kolovoza 2017. (CEST) : Kao primjer općeg muzeja sam našao [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D1%83%D0%B7%D0%B5%D1%98_%D1%83_%D0%A1%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%B2%D1%83 Muzej u Smederevu], koji uz druge zbirke ima i (arheološki) lapidarij, a vjerujem da ima još muzeja tog tipa posvuda po svijetu. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 10:37, 23. kolovoza 2017. (CEST) == [[Iluzionizam]] == Poštovani, imam namjeru dopuniti i razvijati temu iluzionizma, pa ću stoga mijenjati članak [[Iluzionizam]]. Lijep pozdrav --[[Suradnik:MAK TEATAR|MAK TEATAR]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MAK TEATAR|razgovor]])</small> 19:27, 15. veljače 2018. (CET) == [[Dvorac Montsoreau]] == Dear {{ping|Proff saxx}}, I have created the article [[Dvorac Montsoreau]] and I am not 100% confortable with my Croatian. Would you mind to check it? All my very best, --[[Suradnik:Philippe49730|Philippe49730]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Philippe49730|razgovor]])</small> 21:07, 17. travnja 2019. (CEST) :Dear {{ping|Prof saxx}}, thank you very much for your corrections on Dvorac Montsoreau. I have also created the article [[Muzej suvremene umjetnosti – Dvorac Montsoreau]]. I hope it is better. All my very best, --[[Suradnik:Philippe49730|Philippe49730]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Philippe49730|razgovor]])</small> 16:11, 24. studenoga 2019. (CET) == Pozdrav == Pozdrav povratniku mjeseca! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:14, 8. lipnja 2019. (CEST) ==Dalian== Bog, vidio sam da pišeš o Dalianu, ako ti nije problem napiši par crta o bivšim imenima toga grada (Daljnji, Dairen, Port Arthur). Jako je zanimljiva i povijest tog grada, provjer. LP --[[Suradnik:Lasta|<span style="color:blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color:magenta;">'''ta'''</span>]] 10:32, 22. lipnja 2019. (CEST) == Wikiprojekt Azerbajdžan == Trenutačno se održava wikiprojekt države na temu Azerbajdžana. Vidim da si napravo članak o gradu [[Šeki]]. Stoga bih te zamolio, ako možeš da napišeš još članaka o Azerbajdžanskim gradovima. U članku [[Upravna podjela Azerbajdžana]] možeš vidjeti o kojim sve gradovima nemamo članke. Svaka ti čast na opširnim i kvalitetnim člancima, samo dalje tako nastavi! :) --[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]])</small> 10:49, 11. srpnja 2019. (CEST) == Translation request == Hello. Can you create and upload the articles [[:en:Azerbaijan State Academic Opera and Ballet Theater]] and [[:en:List of statues in Baku]] in Croatian Wikipedia? They certainly do not need to be long. Yours sincerely, [[Suradnik:Karalainza|Karalainza]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Karalainza|razgovor]])</small> 09:07, 27. ožujka 2020. (CET) == Pozdrav == Ala, baš lipo što si svratia. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:30, 19. svibnja 2020. (CEST) == Naziv == Poštovani {{S|Prof saxx}}, Mislim da je bolji naziv '''"Mlada čitateljica"''' nego ''"[[Mlada čitačica]]"'' jer naziv zvuči kao da je mlada čistačica. S poštovanjem, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 21:17, 21. svibnja 2020. (CEST) == Pomagaj == Ciao Prof saxx,<br> možeš li mi pomoći oko jedne slike (ili možda triptiha). Tri žene tri generacije: kćer jedra, majka onako a baka na umiranju. U biti slika predstavlja prolaznost vremena. Možda je i grafika a liči puno na Dürera. Imaš li neku ideju. Vječito zahvalan. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 17:47, 29. lipnja 2020. (CEST) :Da to je to:) Otkud meni da je majka "onako"? Želim si kupiti ovaj poster ali nisam znao kako se zove. Dugujem ti piće. Hvala na odgovoru uštedio si mi sate i sate surfanja. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 18:06, 29. lipnja 2020. (CEST) == We sent you an e-mail == Hello {{PAGENAME}}, Really sorry for the inconvenience. This is a gentle note to request that you check your email. We sent you a message titled "The Community Insights survey is coming!". If you have questions, email surveys@wikimedia.org. You can [[:m:Special:Diff/20479077|see my explanation here]]. [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 20:51, 25. rujna 2020. (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/Community_Insights_survey/other-languages&oldid=20479295 --> == Article about an artist to check == Hello {{Ping|Prof saxx}}, I wrote the draft https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:BarbaraLuciano13 of an article, concerning a well-known Italian artist https://en.wikipedia.org/wiki/Andrea_Benetti_(artist) I used the automatic translator and I need someone to correct the text. Can you help me? Thank you so much for your help, --[[Suradnik:BarbaraLuciano13|BarbaraLuciano13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BarbaraLuciano13|razgovor]])</small> 10:25, 25. lipnja 2021. (CEST) == [[Nica]] == Pozdrav! Jesi li svoje veliko uređivanje ovoga članka napisao prevodeći s druge Wikipedije? Ako da, trebalo bi to naglasiti u sažetku uređivanja kako bismo izbjegli [[WP:KAP]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:57, 27. lipnja 2025. (CEST) == Točke, zarezi == Pozdrav, Saxx. Primijetio sam u jednom članku nedavno da si mijenjao decimalne zareze u točke, a grupiranje od 3 znamenke radio zarezima. Hrvatski pravopisi složni su, koliko znam, da se koristi samo decimalni zarez. To nije što matem. struka voli, ali tako je i toga se pridržavamo u ovoj wiki. Kako ne bi bilo zabune, molim te da zarez ne koristiš za grupiranje. Za (cijele) brojeve veće od 9999 najbolje je koristiti {{tl|broj}}. Pogledaj što on radi, to je po pravopisu. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:39, 30. lipnja 2025. (CEST) :Da, tako sam radio u prijašnjim člancima, pa me je kolegica matematičarka ispravila. Rado se vraćam na wiki sustav koji također smatram ispravnim. Puno pozz, Saš [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 13:09, 1. srpnja 2025. (CEST) == Osvrt == Pozdrav Saš. Prošvrljao sam po nekim ''tvojim'' nedavnim člancima, dopusti da napišem mali osvrt na neke stvari koje ne radimo ili je bolje ne raditi: * {{tag|center|o}} ne stavljamo u legende slika – naš ''kućni stil'' za sve je slike lijevo poravnat tekst; ta oznaka nije prihvatljiva po najnovijem standardu i uklanjat će se * {{tl|široka slika}} zastario je predložak koji se slabo prikazuje na uskim ekranima (2/3 čitatelja); ako trebaš sliku ispod uvoda, preporučio bih da stavljaš <code><nowiki>[[Datoteka:...|mini|center|500px|...]]</nowiki></code> * {{tl|commonscat}} obično stavljamo u »Vanjske poveznice«, u zadnje vrijeme puno češće kao {{tl|commonscat-inline}} * Pod »Izvori« uglavnom stavljamo samo {{tl|izvori}}, a literaturu upotrebljenu za pisanje članka pod »Literatura«; općenitu literaturu, koja nije služila kao izvor, stavljamo pod »Bibliografija« * »Poveznice« → »Povezani članci« (ako već nisu povezani u tekstu) * Mislim da je bolje ne kratiti god. i st. (imamo dovoljno mjesta) * Moramo paziti kako stranice izgledaju na uskim i širokim ekranima; lijeve slike mogu dobro izgledati u tvojem prozoru, ali će stisnuti tekst na tabletima ili u novom Vektoru ([https://hr.wikipedia.org/wiki/Jingmai?useskin=vector-2022 primjer]) Hvala za zanimljive članke, i ne uzmi za zlo ove preporuke. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:56, 25. srpnja 2025. (CEST) :Još jedna: {{tag|ref|o}} ide nakon interpunkcije, tj. interpunkcija nikad ne ide nakon {{tag|ref|z}}, pravilo [[WP:NNI]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:13, 25. srpnja 2025. (CEST) ::Pozz, PONor. Da, nije me bilo više od godinu dana pa sam si uzeo vremenena da pišem jer sam otkrio da me opušta. ::Što se tiče savjeta - nema problema. Kako sam likovnjak bilo mi je uvijek stalo do vuzalnog izgleda članka. ::Budem se prilagodio mob ekranima. ::Punom pozz i čestitke na vrijednom radu, ::Sash [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 20:22, 25. srpnja 2025. (CEST) :::Jedni za opuštanje rješavaju sudoku, drugi pišu Wikipediju. Uvjeravam se, ako i nije baš uvijek opuštajuće, da je ovo drugo korisnije ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:11, 27. srpnja 2025. (CEST) == ChatGPT i njegovi promašaji == Pozdrav! Išao sam ti pregledati članak o Bukovčevoj slici i imam loše vijesti. Članak je, jasno, napisan ChatGPT-om, pa sam krenuo ispravljati stilske nebuloze (superlative) koje je izbacio. Pritom sam za svaki slučaj išao provjeriti izvore, iako sam očekivao da si pregledao faktografiju. Već u prvom paragrafu navodi se izvor koji fizički ne sadrži navedene stranice "183. i 237.". Pritom su i informacije potpuno pogrešne: u članku se tvrdi da je sliku naručio neki "dobrotvor Samson Fox", a sam Bukovac piše na stranici 131. da su ju naručila braća Vicars. U članku se nakon lažnog naručitelja navodi i niz drugih informacija koje se ne pronalaze u izvoru. Jedna od njih je niže i navodni citat iz Biblije koji je inspirirao sliku, a koji je ChatGPT očito iskrivio kako bi ga učinio sličnijim alternativnom naslovu slike. Takav članak nikako ne može ostati javno dostupan. Premjestio sam ga na [[Nacrt:Isus prijatelj malenih]]. Molio bih te da doslovce obrišeš sve nakon uvoda i napišeš članak ponovno iz nule, a da ubuduće ne koristiš ChatGPT ili ikoji drugi model umjetne inteligencije za pisanje članaka (što zbog problema s autorskim pravima, što zbog članaka koji tvrde potpune neistine). Pritom bih te molio da za izvore koristiš neke kvalitetne publikacije (knjige, časopise za umjetnost/povijest/kulturu, objave galerija i muzeja…), a ne bljesak.info i narod.hr (osim ako se informacija tiče suvremenih vijesti). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:19, 15. lipnja 2026. (CEST) :Hvala na ispravku netočnih navoda. U moju obranu članak sam objavio prije nego sam provjerio sve izvore jer sam morao u trgovinu s djecom, a imam problema s laptopom. Svaka čast na ažurnosti. Budem skratio članak i provjerio informacije svakako. A ovo je samo prvi o četiri slike Vlahe Bukovca koje pkaniram sastaviti ovih dana. Ubuduće budem oprezniji. :Pozz [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 13:35, 15. lipnja 2026. (CEST) == Dvorci Jabal Alma == Mislim da si pogriješio nešta u ovom novom članku, u uvofu piše da su engleski.dvorci a u infookviru libijski [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:22, 10. kolovoza 2026. (CEST) k9yhwq580xxhqiruolfeqvdoa7z3r1z 7573546 7573545 2026-08-10T13:23:33Z Lovro.milas 323001 /* Dvorci Jabal Alma */ 7573546 wikitext text/x-wiki [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 1|Arhiv 1]] [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 2|2]] [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 3|3]] == Lokacijski zemljovidi == Pozdrav profesore, s obzirom da je jedan vrijedni suradnik ([[Suradnik:Ex13|Ex13]]) napravio lokacijske zemljovide za sve države svijeta, želim vas samo obavijestiti da ih je moguće ubaciti u predloške svjetske baštine iako nije implementirano u sam predložak. Evo Vam [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bam&action=historysubmit&diff=3054146&oldid=3051077 primjer mog ubacivanja] na članku '''[[Bam]]''', a evo i kratke upute u dva koraka: 1. Prekopirate ovo dolje u bilo koji dio predloška ''UNESCO-svjetska baština'' i uvijek će se pojaviti ispod slike ili naslova (ako slike nema):<br> <nowiki> <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Bam|position=bottom |lat_deg=29|lat_min=06|lat_sec=28|lat_dir=N |lon_deg=58|lon_min=21|lon_sec=|lon_dir=E }}<small>Lokacija Bama u Iranu</small></center> </nowiki> 2. Izmjenite državu na hrv. jeziku (npr. ''Iran'' => Kina), mjesto (''Bam'') i koordinate (stup/min/sek), i stvar je gotova. Ne oduzima puno vremena, čak i koordinate postoje u svim člancima što ste ih pisali pa je dovoljan samo copy-paste istih. Ovo naravno nemojte uzeti kao obavezu već samo kao dobronamjeran prijedlog. Samo naprijed, čujemo se... --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 03:12, 22. kolovoza 2011. (CEST) :Mogao bi pomoći, npr. ja mogu ubaciti za zemlje Azije a usput i provjeriti ako se potkrala koja greškica... to nije velik posao ali svejedno oduzima dosta vremena, zato je bolje da se koncentrirate na nove članke jer je lokacijske zemljovide lako kasnije ubaciti. Eto, javim Vam čim nešto sredim. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 12:20, 23. kolovoza 2011. (CEST) ==Otoci== Bok, nije potrebno sve otoke iz europe stavljati u Kategorija:Otoci u Europi jel bi ta kategorija imala previse članaka dovoljeno je samo npr. Kategorija:Danski otoci staviti u Kategorija:Otoci u Europi.--[[Suradnik:Sokac121|<span style="color:Blue;">'''Šokac'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|<span style="color:Red;">'''℗'''</span>]] 20:20, 8. studenog 2011. (CET) Onda je dobro samo zemlje koje imaju jedan dva otoka možeš stavit u kategoriju otoci u europi netrebaju zasebnu kategoriju tipa slovenija :)--[[Suradnik:Sokac121|<span style="color:Blue;">'''Šokac'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|<span style="color:Red;">'''℗'''</span>]] 23:04, 8. studenog 2011. (CET) == Casa Grande i Casas Grandes == *[[Casa Grande]], Arizona, kultura Indijanaca Hohokam u Arizoni *[[Paquimé|Casas Grandes]], Meksiko, kulturno je područje Mogollona, to je taj paquime. No ime je krivo. jedno je u pluralu, drugo u singularu, ali nisu isto. Stavičemo link za [[Paquimé]] tamo u zagradi na stranici [[Hohokam]]. Pozz --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 18:11, 3. prosinca 2011. (CET) == Hvala + čestitka za prvih 1300 == Hvala također i Vama sve najbolje za Božić i Novu! Popravljam članke u koje se razumijem, a s obzirom da ste ih stvorili na stotine manje greške se uvijek potkradu. Usput, čestitike na jubilarcu od [http://toolserver.org/~soxred93/pages/index.php?name=Prof%20saxx+&lang=hr&wiki=wikipedia&namespace=0&redirects=noredirects&getall=1 '''1300''' članaka] koji ste jučer zaokružili stvaranjem ''[[Zidno slikarstvo|Zidnog slikarstva]]''! --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 14:06, 22. prosinca 2011. (CET) == Za rad == Samo bih ti želio čestitati jer mi se iznimno sviđa tvoj rad o UNESCOVOJ listi i znamenitostima. Sve pohvale! Lijep pozdrav. --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 20:39, 11. siječnja 2012. (CET) P.S. šta misliš o mom radu na ovom [[Ballova piramida|članku]], ako sam nešto pogriješio isparvit ću :) Zahvaljujem i u buduće ću se i ja truditi da pomognem oko UNESCOVE liste. Puno pozdrava Mostaru iz Čerina :) --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 13:37, 12. siječnja 2012. (CET) <div style="float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: yellow;" ! style="font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em"|<big>Žuti karton</big> |}</div> <br clear=all> ne briši kategorije jel ptraviš štetu na taj način. ne bez zdogovora. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:22, 13. siječnja 2012. (CET) Profesore, napravio sam članke za UNESCOVA mjesta [[Jaú]] (nažalost o njemu nemam baš puno podataka), i [[Nacionalni park Los Glaciares]] pa bih te zamolio da ih pregledaš, ocijeniš i uvrstiš u kategoriju u koju spadaju (jer nisam siguran jeli ona UNESCOV popis svjetske baštine u Amerikama članak ili kategorija pa ne bih riskirao). Hvala na razumijevanju i puno lijepih pozdrava. --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 18:06, 14. siječnja 2012. (CET) == Zahvala! == Profesore hvala što si učinio što sam te zamolio za članke Jau i Glaciares, nadam se da su bar "solidni" jer nemam više informacija o njima (pogotovo o Jauu). Pozdrav --[[Suradnik:Amellonn|<span style="color:#FF0000;">'''Ame'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''ll'''</span><span style="color:#0000FF;">'''onn'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|<span style="color:black;">razgovor</span>]] 20:25, 16. siječnja 2012. (CET) Ok zahvaljujem! --[[Suradnik:Amellonn|<span style="color:#FF0000;">'''Ame'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''ll'''</span><span style="color:#0000FF;">'''onn'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|<span style="color:black;">razgovor</span>]] 20:22, 17. siječnja 2012. (CET) PS I ovdje je ledeno :) ::U vezi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vultur&oldid=3247487 ovoga], zar ne bi bilo bolje preusmjeravanje s ''Vultur gryphus'' budući je Vultur cijeli rod a ne samo ta vrsta?--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']] 18:45, 30. siječnja 2012. (CET) :U tom slučaju, sve OK :-)--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']] 22:19, 30. siječnja 2012. (CET) Chane i Izoceno nisu isto. Mogao si čitat tekst. Ne prepisuj sa en-vikipedije sve što piše uzimajući to zdravo za gotovo. Nemoj radit takva preusmjeravanja ako ne poznaješ temu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 02:01, 3. veljače 2012. (CET) Ja, i tebi ugodni trenuci, spadaš među najvridnije ti i Orijentolog. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:31, 3. veljače 2012. (CET) == [[Pantanal]] == Ona ptica jabiru, izgovara se žabiru, to sam našao u u mnogim knjigama. Evo kako je [http://www.flickriver.com/photos/tags/jabiru/interesting/ lipa]. Dodaj tamo i [[Boróro]], to je njihova domovina, i oni su valjda zaštićena vrsta unutra. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 23:30, 12. veljače 2012. (CET) == kat. == Oćel biti 5+ članaka u ovim novim kategorijama?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 15:54, 20. ožujka 2012. (CET) == UNESCO == Mala obavijest - prije par dana UNESCO je upisao [http://whc.unesco.org/en/newproperties 26 novih mjesta] na popis svjetske baštine. A što da kažem, nikad kraja poslu... :) --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 03:50, 11. srpnja 2012. (CEST) :Mogu ja toranj Gonabad-e Kabus (ako nisi započeo)? :) --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 22:29, 12. srpnja 2012. (CEST) == [[Velika džamija u Isfahanu]] == Upisano 1979. i ove godine?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 22:02, 12. srpnja 2012. (CEST) == Kartonski tisak == Profesore saxx, maloprije sam malo dotjerala članak [[Kartonski tisak]], pretpostavljam da i on spada u kategoriju grafike, molim te pogledaj ako nešto treba promijeniti. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 19:03, 2. kolovoza 2012. (CEST) == Zemljovid == Ma evo proučavan uovu kartu [http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:2012-02-Valle_de_los_Ingenios_Kuba_01_anagoria.JPG] što si ju metnia uovdi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Valle_de_los_Ingenios&oldid=3521673], ali nigdin ne mogu nać di je blago. :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:28, 22. kolovoza 2012. (CEST) Lokacija haidskog sela ninstints nije u redu --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:38, 1. rujna 2012. (CEST) Ovoga [http://hr.wikipedia.org/wiki/SGang_Gwaay tu]. Mora bit na jednom otoku kod Kraljice Šarlote a ne u prerijama --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:40, 1. rujna 2012. (CEST) == [[Pokrajinski park Hamber]] i smrča == Pozdrav profesore. Malo sam izmijenio članak o parku, nadam se na dobar način? Zanima me koja je to biljka smrča? da to nije zapravo [[mrča]]? [[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 13:33, 4. rujna 2012. (CEST) Pa mi smo onda porijeklom susjedi. Hvala lijepa na pojašnjenju i veliki pozdrav od Dubrovčanina iz Zagreba. [[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 23:09, 4. rujna 2012. (CEST) == Megafauna == Prof saxx, hm, ne bih se baš sasvim složila s kategorizacijom životinja na megafaunu po uzoru na en:wiki (npr. de:wiki nema tih kategorija kao što ih ni mi nismo imali - a možda s razlogom). Naš članak o [[Megafauna|megafauni]] mi se ne čini sasvim pouzdan ako usporedim što stoji u hrvatskoj znanstvenoj literaturi. Npr. rečenica "''Ovaj termin se najčešće koristi da bi se opisale životinje koje su dosta veće od čovjeka, ali nisu pripitomljene.''" je prilično u suprotnosti s podjelom po kojoj "''organizmi koji žive u tlu dijele se na one:'' * ''biljnog podrijetla (čine mikro i makrofloru) i'' * ''životinjskog podrijetla (prema veličini):'' ** ''mikrofauna < 0,2 mm'' ** ''mezofauna 0,2 - 2 mm'' ** ''makrofauna 2- 20 i više mm'' ** ''megafauna - [[kralježnjaci]]''" (http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26592_fauna_tla1.pdf) - krtice, miševi i slično (http://www.sumfak.unizg.hr/Upload/sec_001/ins_001/pedologija/004%20Organizmi%20i%20organska%20tvar-razgradnja.pdf) i naravno članak [[de:Megafauna]] na de:Wiki puno bolje opisuje što je megafauna gdje stoji napomena kako je ta podjela proizvoljna, ali se drži vrijedeće konvencije ...(na de:wiki) ... (''Als Megafauna bezeichnet man den Anteil der Tiere, der in einem Habitat die körperlich größten Organismen stellt. Diese Einteilung ist willkürlich, hält sich aber an allgemein gültige Konventionen. Die nächstkleinere Kategorie ist die Makrofauna und die kleinste die Mikrofauna. So werden zum Beispiel im Boden lebende Organismen, die größer als 20 mm sind, als Megafauna des Bodens bezeichnet.''). Imaš li možda uz sebe literaturu (na hrvatskome jeziku) po kojoj bi se mogla napisati kvalitetna podjela životinjskog svijeta? Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 11:21, 11. rujna 2012. (CEST) === Kritično ugrožene vrste === Prof saxx, kritično ugrožene vrste povezuju se putem predloška unutar taksokvira ([[Predložak:Taksokvir]]), a [[Wikipedija:Korištenje_taksokvira|ovdje je detaljan opis]] kako se rabi. Preko tog predloška puni se i [[:Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] ili kratica opisanih u članku [[Status zaštite]] (oboje dodaje automatski kategoriju - usporedi [[Sredozemna medvjedica]] ili [[Kagu]]). Nadam se da je to što si tražio i da sam pomogla, slobodno pitaj ako te još nešto zanima, pa ćemo naći najbolje rješenje. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 21:31, 11. rujna 2012. (CEST) Šta je tamo spetljano Chaco kultura i Cahokia mounds, nemaju ništa zajedno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:40, 21. rujna 2012. (CEST) == [[Arg-é Bam]] == Najveća struktura od nepečene opeke. jesi čuo za to --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 12:28, 24. rujna 2012. (CEST) he, nadao sam se članku, eto to je. Ajde uživaj u starim kulturama. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:39, 24. rujna 2012. (CEST) == Zapadna umjetnost == Profa, nije mi jasno na temelju čega su mezopotamska i staroegipatska umjetnost završili u članku ''[[Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti]]'' i predlošku ''[[Predložak:Zapadnaumjetnost]]''. Trebalo bi ih izbaciti zajedno s prapovijesnim razdobljem (nisu ograničeni samo na Europu/Zapad), ali prije se volim konzultirati. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 22:12, 30. listopada 2012. (CET) Samo za napomenu: jezične poveznice iz članka '''[[Umjetnički stil]]''' vode na engleski [[:en:Style (aesthetics)|Style (aesthetics)]], a taj opet na drugi hrvatski članak '''[[Stil]]''' u kojem međupoveznica nema. Nadam se da nisi pisao duplikat zbog nečijeg nemara. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 00:34, 3. studenog 2012. (CET) == Premještanja i preusmjeravanja == Prof saxx, molim te pozorno pročitaj [[Wikipedija:Premještanje]] i [[Wikipedija:Preusmjeravanje]]. Radi se o dva različita postupka i vrlo ih je bitno razlikovati. [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Grand_Canyon,_Nacionalni_park&diff=3691656&oldid=3691651 Ovim su se izmjenama] [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Grand_Canyon&diff=next&oldid=3685359 poništile povijesti stranica]. Tek provjerom Bracovih doprinosa došla sam do [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalni_park_Grand_Canyon&action=history cijele povijesti]. Molim te zapamti da "preusmjeravanje koristimo samo na člancima koji nemaju teksta, odnosno članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjeravanja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer se na ovaj način uništavaju nečiji doprinosi i trud uložen u taj članak.". Premještanja članaka koji imaju povijest radi isključivo pomoću alata "premjesti" [[Datoteka:Kartice.jpg|400px]] ako radiš s novim mogućnostima (vector) opciju premještanja potraži mišem u padajućem izborniku s desne strane ispod tražilice [[Datoteka:Premjesti vector wikipedija.gif|350px]] ili pomoću tipkovnice kombinacijom tipki alt-shift-m. Ako si na još kojem članku napravio ovakva "premještanja" pomoću "preusmjeri" i "kopiraj/zalijepi", molim te vrati ih ili mi napiši gdje da vratimo povijest i suradničke doprinose. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 02:33, 3. studenog 2012. (CET) == Slike == Vidim da brišeš sve moje slike koje sam stavljao po člancima. Bilo ih je nekolik odesetina, a neznam jesu li još dvije ili 3 ostale. OVO JE UPOZORENJE DA TO VIŠE NE RADIŠ --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:29, 8. studenog 2012. (CET) Za sluiku se uvijek nađe mjesto, u članku ili ispod. Kako se članak širi mogu se ubacivat iz galerije u tekst. Slike sa commonsa uvijek su u opasnosti da ih njihov autor ukloni, i mi je gubimo u tekstu; a svaku koju imamo od naših suradnika ona neče nestat. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 01:42, 8. studenog 2012. (CET) Ajde poslušaj našeg poglavicu kad te je zamolia.<br> Ako ništa drugo, vrlo je grub osićaj kad se tvoj trud uklanja. U ovom slučaju radi se o slikama. Kako bi se ti osića? Isto ka da te netko temeljito želi ukloniti. Ka da iz svake pore želi ukloniti svu ljubav koju si uložia u ovaj projekt. A barem naš Zeljko to nije zaslužia.<br> Eto, nadan se da smo ovako svima rišili sve neugodnosti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:30, 8. studenog 2012. (CET) Nemoraš se ispričavat. Sa slikama smo u gužvi; One na commonsu skoro svakodnevno nestane po jedna dvi. Naše su iz naših galerija naše jer smo ih sami slikali i postavili, pa možemo računat uvik na njih. kad se izgube u povijesti unazad par godina, ko ih više može pronač. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 09:14, 8. studenog 2012. (CET) Tu si bar majstor. Ovako, ubaciš u tekstove slike koje trebaš. Sredi galeriju tamo di slike nisu na commonsu. Izbaci one za koje vidiš da nisu ni za tamo, nema veze ko ih je postavio, tu nemaš šta koga za obavještavat, a ostale ostavi, nisu sve za bacit. Jel OK.--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:14, 8. studenog 2012. (CET) == Sretan Božić == Pozdrav svim kolegama koji sad rade. Sretan ti Božić! [[Suradnik:Skela|Skela]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Skela|razgovor]])</small> 00:01, 25. prosinca 2012. (CET) == Hendrik van Wueluwe == Prof saxxu, zanimalo bi me kako se u hrvatskoj literaturi spominje ''[[w:en:Master of Frankfurt|Master of Frankfurt]]'' ([[Hendrik van Wueluwe]] tj. njegov pseudonim Meester van Frankfurt)? Želim ti svako dobro u 2013. godini! [[Datoteka:Christmas star or comet .svg|30px]]--[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 10:39, 3. siječnja 2013. (CET) :Hvala ti na lijepim željama i odgovoru. Hendrik mi je trebao zbog njegove slike koja će biti na Glavnoj stranici drugi tjedan, pa sam htjela staviti autora uz ime slike. Lijep pozdrav [[Datoteka:Christmas star or comet .svg|30px]]--[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 10:49, 4. siječnja 2013. (CET) == [[Dioklecijanova palača]] == Molim te postavi u odlomke [[Dioklecijanova palača#Unutrašnjost]], [[Dioklecijanova palača#Carev stan]] i [[Dioklecijanova palača#Karakteristike]] slike, koje će ih najbolje opisati! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 14:50, 1. travnja 2013. (CEST) == Karpati == Profesore, jesu li ovi Mađarski Karpati zemljopisni pojam (pa da je Mađarski velikim početnim slovom) ili je posvojni pridjev? Ako je ovo zadnje, onda bi trebalo biti malo početno slovo (mađarski Karpati).--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 20:02, 19. lipnja 2013. (CEST) :Nema na čemu profesore. Svako ti dobro.[[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 21:23, 19. lipnja 2013. (CEST) == Veselo == Veselo, jutros smo u kineskim filmovima :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:16, 4. kolovoza 2013. (CEST) == Ne ovako == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Shang&action=history]. Dovoljno je Shang, a ako je više značenja, onda ide '''Shang (dinastija)'''. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:18, 10. kolovoza 2013. (CEST) == [[Zeleni Jura]] == Pomoć spasiti članak [[Zeleni Jura]]. --[[Suradnik:Лобачев Владимир|Лобачев Владимир]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Лобачев Владимир|razgovor]])</small> 11:25, 29. rujna 2013. (CEST) == ''Tako je dobro...'' == ...''vidjeti te u nedavnim promjenama''. Neće se R. Dujmić naljutit što sam mu stihove prilagodio za naše potrebe.[[Slika:Face-grin.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 19:15, 2. ožujka 2014. (CET) ''Stara ljubav zaborava nema...''.[[Slika:Face-wink.svg|20px]] Samo naprijed i svako dobro profesore.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 10:38, 3. ožujka 2014. (CET) == Reynolds == Možeš li pogledati [[Joshua Reynolds|ovo]]? Možda i srediti malo. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 13:53, 27. ožujka 2014. (CET) == Mala pomoć == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Petum_u_Bergi&action=history] Eno sam ti proširio članak na preko 3000 bajtova, pa sad može biti kandidatom za jubilarca. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:29, 12. kolovoza 2014. (CEST) == Xanadu == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Xanadu&diff=4363129&oldid=4007718] Jesi li možda u tijeku, je li ovo OK?--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:20, 2. rujna 2014. (CEST) Meni je bio dobar i tvoj prijevod, ali eto, ne uzimam sebi za pravo suditi o pjesničkim slobodama.[[Slika:Face-grin.svg|20px]] Nego, bit ću slobodan pitati: vidim da si se doticao arheoloških tema doline Neretve i okoline. [[Diluntum|Nešto]] sam sklepao, ali poprilično je mršavo, jer nemam baš obilje literature. Možda imaš što za dopuniti?--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:24, 3. rujna 2014. (CEST) == [[Alegorija učinaka dobre i loše vladavine]] == Bog [[suradnik:Prof saxx|Prof. Saxxe]], hvala ti što si načinio sažetak za [[Portal:Likovna umjetnost/Izabrani članak/01, 2011.]]. Malo sam uredio taj sažetak (''abreže''). Vidi kako sam to <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Portal%3ALikovna_umjetnost%2FIzabrani_%C4%8Dlanak%2F01%2C_2011.&diff=4386655&oldid=2779681 uredio – ovdje se vidi kako]</span>. Tada sam se zapitao, jesam li baš trebao promijeniti riječ <b><font color="mediumblue"><tt>donosu</tt></font></b> u <b><font color="mediumblue"><tt>odnosu</tt></font></b>. Nisam bio siguran, a ne bih želio umanjiti tvoj doprinos niti na bilo koji način obezvrijediti tvoj trud, te sam stoga odlučio obratiti ti se i upitati tebe što bi bilo bolje. Ostaviti kako je bilo ili prihvatiti tu moju promjenu. Inače, postavio sam [[Portal:Likovna umjetnost/Izabrani članak/01, 2011.|tu stranicu]] na [[portal: Likovna umjetnost]] jer je prije toga ''abreže'' bio istaknut na portalu jedva od kad je stranica stvorena 31. siječnja 2011. u 07:56:24‎ do kraja mjeseca siječnja 2011., tj. plus onih dodatnih dva sata dulje tijekom nadnevka 1. veljače 2011. Sada će stranica biti na naslovnici portala likovnih umjetnosti najmanje mjesec dana, a postavio sam ju i kao temeljnu postavku. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Portal:Likovna_umjetnost&action=purge Osvježeno izdanje portala likovnih umjetnosti je ovdje]</span>. Na kraju bih sažeo ovu svoju e-poruku ovako: Molim te prof. Saxxe pomozi mi dokučiti što je ispravnije i bolje da piše u abrežeu. Hvala na pomoći i čitanju ove e-poruke. Unaprijed zahvaljujem na tvom odgovoru. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 1.57, 5. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV) == Global account == Hi Prof saxx! As a [[:m:Stewards|Steward]] I'm involved in the upcoming [[:m:Help:Unified login|unification]] of all accounts organized by the Wikimedia Foundation (see [[:m:Single User Login finalisation announcement]]). By looking at [[Special:CentralAuth/Prof saxx|your account]], I realized that you don't have a global account yet. In order to secure your name, I recommend you to create such account on your own by submitting your password on [[Special:MergeAccount]] and unifying your local accounts. If you have any problems with doing that or further questions, please don't hesitate to contact me on my [[User talk:DerHexer|talk page]]. Cheers, [[Suradnik:DerHexer|DerHexer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DerHexer|razgovor]])</small> 01:41, 15. siječnja 2015. (CET) == Evala == Dobro nam doša...--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:02, 2. ožujka 2015. (CET) == Ivaniš, ali koji? == Ti ovdje napisa da su Dobor osnovali Pavao i Ivaniš Horvat 1387. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobor_Grad&oldid=895757], a Hrv. leksikon navodi da ga je osnovao hrv. ban Ivaniš Korvin. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:49, 15. ožujka 2015. (CET) == Je li ovo u redu == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AIliri&diff=4481398&oldid=4358603] Je li kolega točno napravio? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:45, 7. travnja 2015. (CEST) == Nepotribna preusmjeravanja == Bog, Prof saxx. Ako postoje preusmjeravanja koja nisu potribna, valjalo bi ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Castelsepriou&type=revision&diff=4661393&oldid=4661381 označiti] za brisanje. Pozdrav! [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:42, 28. siječnja 2016. (CET) :Obzirom da je stranica u međuvrimenu obrisana, radilo se o preusmjeravanju "Castelsepriou". [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:44, 28. siječnja 2016. (CET) == Participate in the Ibero-American Culture Challenge! == Hi! [[:m:Iberocoop|Iberocoop]] has launched a translating contest to improve the content in other Wikipedia related to Ibero-American Culture. We would love to have you on board :) Please find the contest here: https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Translating_Ibero_-_America/Participants_2016 Hugs!--[[Suradnik:Anna Torres (WMAR)|Anna Torres (WMAR)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Anna Torres (WMAR)|razgovor]])</small> 16:47, 10. svibnja 2016. (CEST) == Kugle == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kamene_lopte_kulture_Diqu%C3%ADs Nisu li ipak kugle, a ne lopte]? [[Slika:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 13:44, 11. svibnja 2016. (CEST) == Request == Greetings. Could you create a long and detailed article about the [[en:History of Azerbaijan|History of Azerbaijan]] in Croatian? Thank you.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:31.200.13.159|31.200.13.159]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:31.200.13.159|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/31.200.13.159|doprinosi]]) </small> == kat. == Što s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Ufizzi ovim]? Brisati ili?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 13:31, 12. listopada 2016. (CEST) : Stranice brisati mogu samo [[Wikipedija:Administratori|administratori]]. U ovakvim slučajevima bi trebalo stavljati predložak <nowiki>{{bris}}</nowiki>.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 15:42, 13. listopada 2016. (CEST) == Cetina == Bok, Prof saxx. Preusmjeravanje "Cetina (rijeka)" je nepotribno jer glavno značenje pojma pripada upravo spomenutoj rijeci. Ako pak i postoji takva poveznica u nekom članku, ispravnije i lakše je ispraviti nju nego raditi preusmjeravanje. Iz tog razloga ću preusmjeravanje označiti za brisanje. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 15:22, 26. listopada 2016. (CEST) Ako ne bi bio problem, poslao sam mail na tvoju wikiadresu.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:55, 26. studenog 2016. (CET) == Pohvala == Pohvala za članke o slijama. Potrudit ću se skockat ti neku od nagrada. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 23:35, 28. lipnja 2017. (CEST) == Pohvala opet == Pohvala za sva ona marljiva skockavanja. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 21:03, 17. kolovoza 2017. (CEST) == Kategorija:Lapidariji == Kolega, molim obrazloženje na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_o_kategoriji:Lapidariji&diff=prev&oldid=4944330 ovoj SZR]. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 09:51, 23. kolovoza 2017. (CEST) : Kao primjer općeg muzeja sam našao [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D1%83%D0%B7%D0%B5%D1%98_%D1%83_%D0%A1%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%B2%D1%83 Muzej u Smederevu], koji uz druge zbirke ima i (arheološki) lapidarij, a vjerujem da ima još muzeja tog tipa posvuda po svijetu. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 10:37, 23. kolovoza 2017. (CEST) == [[Iluzionizam]] == Poštovani, imam namjeru dopuniti i razvijati temu iluzionizma, pa ću stoga mijenjati članak [[Iluzionizam]]. Lijep pozdrav --[[Suradnik:MAK TEATAR|MAK TEATAR]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MAK TEATAR|razgovor]])</small> 19:27, 15. veljače 2018. (CET) == [[Dvorac Montsoreau]] == Dear {{ping|Proff saxx}}, I have created the article [[Dvorac Montsoreau]] and I am not 100% confortable with my Croatian. Would you mind to check it? All my very best, --[[Suradnik:Philippe49730|Philippe49730]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Philippe49730|razgovor]])</small> 21:07, 17. travnja 2019. (CEST) :Dear {{ping|Prof saxx}}, thank you very much for your corrections on Dvorac Montsoreau. I have also created the article [[Muzej suvremene umjetnosti – Dvorac Montsoreau]]. I hope it is better. All my very best, --[[Suradnik:Philippe49730|Philippe49730]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Philippe49730|razgovor]])</small> 16:11, 24. studenoga 2019. (CET) == Pozdrav == Pozdrav povratniku mjeseca! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:14, 8. lipnja 2019. (CEST) ==Dalian== Bog, vidio sam da pišeš o Dalianu, ako ti nije problem napiši par crta o bivšim imenima toga grada (Daljnji, Dairen, Port Arthur). Jako je zanimljiva i povijest tog grada, provjer. LP --[[Suradnik:Lasta|<span style="color:blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color:magenta;">'''ta'''</span>]] 10:32, 22. lipnja 2019. (CEST) == Wikiprojekt Azerbajdžan == Trenutačno se održava wikiprojekt države na temu Azerbajdžana. Vidim da si napravo članak o gradu [[Šeki]]. Stoga bih te zamolio, ako možeš da napišeš još članaka o Azerbajdžanskim gradovima. U članku [[Upravna podjela Azerbajdžana]] možeš vidjeti o kojim sve gradovima nemamo članke. Svaka ti čast na opširnim i kvalitetnim člancima, samo dalje tako nastavi! :) --[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]])</small> 10:49, 11. srpnja 2019. (CEST) == Translation request == Hello. Can you create and upload the articles [[:en:Azerbaijan State Academic Opera and Ballet Theater]] and [[:en:List of statues in Baku]] in Croatian Wikipedia? They certainly do not need to be long. Yours sincerely, [[Suradnik:Karalainza|Karalainza]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Karalainza|razgovor]])</small> 09:07, 27. ožujka 2020. (CET) == Pozdrav == Ala, baš lipo što si svratia. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:30, 19. svibnja 2020. (CEST) == Naziv == Poštovani {{S|Prof saxx}}, Mislim da je bolji naziv '''"Mlada čitateljica"''' nego ''"[[Mlada čitačica]]"'' jer naziv zvuči kao da je mlada čistačica. S poštovanjem, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 21:17, 21. svibnja 2020. (CEST) == Pomagaj == Ciao Prof saxx,<br> možeš li mi pomoći oko jedne slike (ili možda triptiha). Tri žene tri generacije: kćer jedra, majka onako a baka na umiranju. U biti slika predstavlja prolaznost vremena. Možda je i grafika a liči puno na Dürera. Imaš li neku ideju. Vječito zahvalan. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 17:47, 29. lipnja 2020. (CEST) :Da to je to:) Otkud meni da je majka "onako"? Želim si kupiti ovaj poster ali nisam znao kako se zove. Dugujem ti piće. Hvala na odgovoru uštedio si mi sate i sate surfanja. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 18:06, 29. lipnja 2020. (CEST) == We sent you an e-mail == Hello {{PAGENAME}}, Really sorry for the inconvenience. This is a gentle note to request that you check your email. We sent you a message titled "The Community Insights survey is coming!". If you have questions, email surveys@wikimedia.org. You can [[:m:Special:Diff/20479077|see my explanation here]]. [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 20:51, 25. rujna 2020. (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/Community_Insights_survey/other-languages&oldid=20479295 --> == Article about an artist to check == Hello {{Ping|Prof saxx}}, I wrote the draft https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:BarbaraLuciano13 of an article, concerning a well-known Italian artist https://en.wikipedia.org/wiki/Andrea_Benetti_(artist) I used the automatic translator and I need someone to correct the text. Can you help me? Thank you so much for your help, --[[Suradnik:BarbaraLuciano13|BarbaraLuciano13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BarbaraLuciano13|razgovor]])</small> 10:25, 25. lipnja 2021. (CEST) == [[Nica]] == Pozdrav! Jesi li svoje veliko uređivanje ovoga članka napisao prevodeći s druge Wikipedije? Ako da, trebalo bi to naglasiti u sažetku uređivanja kako bismo izbjegli [[WP:KAP]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:57, 27. lipnja 2025. (CEST) == Točke, zarezi == Pozdrav, Saxx. Primijetio sam u jednom članku nedavno da si mijenjao decimalne zareze u točke, a grupiranje od 3 znamenke radio zarezima. Hrvatski pravopisi složni su, koliko znam, da se koristi samo decimalni zarez. To nije što matem. struka voli, ali tako je i toga se pridržavamo u ovoj wiki. Kako ne bi bilo zabune, molim te da zarez ne koristiš za grupiranje. Za (cijele) brojeve veće od 9999 najbolje je koristiti {{tl|broj}}. Pogledaj što on radi, to je po pravopisu. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:39, 30. lipnja 2025. (CEST) :Da, tako sam radio u prijašnjim člancima, pa me je kolegica matematičarka ispravila. Rado se vraćam na wiki sustav koji također smatram ispravnim. Puno pozz, Saš [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 13:09, 1. srpnja 2025. (CEST) == Osvrt == Pozdrav Saš. Prošvrljao sam po nekim ''tvojim'' nedavnim člancima, dopusti da napišem mali osvrt na neke stvari koje ne radimo ili je bolje ne raditi: * {{tag|center|o}} ne stavljamo u legende slika – naš ''kućni stil'' za sve je slike lijevo poravnat tekst; ta oznaka nije prihvatljiva po najnovijem standardu i uklanjat će se * {{tl|široka slika}} zastario je predložak koji se slabo prikazuje na uskim ekranima (2/3 čitatelja); ako trebaš sliku ispod uvoda, preporučio bih da stavljaš <code><nowiki>[[Datoteka:...|mini|center|500px|...]]</nowiki></code> * {{tl|commonscat}} obično stavljamo u »Vanjske poveznice«, u zadnje vrijeme puno češće kao {{tl|commonscat-inline}} * Pod »Izvori« uglavnom stavljamo samo {{tl|izvori}}, a literaturu upotrebljenu za pisanje članka pod »Literatura«; općenitu literaturu, koja nije služila kao izvor, stavljamo pod »Bibliografija« * »Poveznice« → »Povezani članci« (ako već nisu povezani u tekstu) * Mislim da je bolje ne kratiti god. i st. (imamo dovoljno mjesta) * Moramo paziti kako stranice izgledaju na uskim i širokim ekranima; lijeve slike mogu dobro izgledati u tvojem prozoru, ali će stisnuti tekst na tabletima ili u novom Vektoru ([https://hr.wikipedia.org/wiki/Jingmai?useskin=vector-2022 primjer]) Hvala za zanimljive članke, i ne uzmi za zlo ove preporuke. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:56, 25. srpnja 2025. (CEST) :Još jedna: {{tag|ref|o}} ide nakon interpunkcije, tj. interpunkcija nikad ne ide nakon {{tag|ref|z}}, pravilo [[WP:NNI]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:13, 25. srpnja 2025. (CEST) ::Pozz, PONor. Da, nije me bilo više od godinu dana pa sam si uzeo vremenena da pišem jer sam otkrio da me opušta. ::Što se tiče savjeta - nema problema. Kako sam likovnjak bilo mi je uvijek stalo do vuzalnog izgleda članka. ::Budem se prilagodio mob ekranima. ::Punom pozz i čestitke na vrijednom radu, ::Sash [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 20:22, 25. srpnja 2025. (CEST) :::Jedni za opuštanje rješavaju sudoku, drugi pišu Wikipediju. Uvjeravam se, ako i nije baš uvijek opuštajuće, da je ovo drugo korisnije ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:11, 27. srpnja 2025. (CEST) == ChatGPT i njegovi promašaji == Pozdrav! Išao sam ti pregledati članak o Bukovčevoj slici i imam loše vijesti. Članak je, jasno, napisan ChatGPT-om, pa sam krenuo ispravljati stilske nebuloze (superlative) koje je izbacio. Pritom sam za svaki slučaj išao provjeriti izvore, iako sam očekivao da si pregledao faktografiju. Već u prvom paragrafu navodi se izvor koji fizički ne sadrži navedene stranice "183. i 237.". Pritom su i informacije potpuno pogrešne: u članku se tvrdi da je sliku naručio neki "dobrotvor Samson Fox", a sam Bukovac piše na stranici 131. da su ju naručila braća Vicars. U članku se nakon lažnog naručitelja navodi i niz drugih informacija koje se ne pronalaze u izvoru. Jedna od njih je niže i navodni citat iz Biblije koji je inspirirao sliku, a koji je ChatGPT očito iskrivio kako bi ga učinio sličnijim alternativnom naslovu slike. Takav članak nikako ne može ostati javno dostupan. Premjestio sam ga na [[Nacrt:Isus prijatelj malenih]]. Molio bih te da doslovce obrišeš sve nakon uvoda i napišeš članak ponovno iz nule, a da ubuduće ne koristiš ChatGPT ili ikoji drugi model umjetne inteligencije za pisanje članaka (što zbog problema s autorskim pravima, što zbog članaka koji tvrde potpune neistine). Pritom bih te molio da za izvore koristiš neke kvalitetne publikacije (knjige, časopise za umjetnost/povijest/kulturu, objave galerija i muzeja…), a ne bljesak.info i narod.hr (osim ako se informacija tiče suvremenih vijesti). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:19, 15. lipnja 2026. (CEST) :Hvala na ispravku netočnih navoda. U moju obranu članak sam objavio prije nego sam provjerio sve izvore jer sam morao u trgovinu s djecom, a imam problema s laptopom. Svaka čast na ažurnosti. Budem skratio članak i provjerio informacije svakako. A ovo je samo prvi o četiri slike Vlahe Bukovca koje pkaniram sastaviti ovih dana. Ubuduće budem oprezniji. :Pozz [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 13:35, 15. lipnja 2026. (CEST) == Dvorci Jabal Alma == Mislim da si pogriješio nešta u ovom novom članku, u uvodu piše da su engleski dvorci, a u infookviru libijski. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:22, 10. kolovoza 2026. (CEST) 3m4jdt97asvtfc8nm9ihq2pu5l6zzny 7573547 7573546 2026-08-10T13:24:14Z Lovro.milas 323001 /* Dvorci Jabal Amela */ 7573547 wikitext text/x-wiki [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 1|Arhiv 1]] [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 2|2]] [[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx/Arhiv 3|3]] == Lokacijski zemljovidi == Pozdrav profesore, s obzirom da je jedan vrijedni suradnik ([[Suradnik:Ex13|Ex13]]) napravio lokacijske zemljovide za sve države svijeta, želim vas samo obavijestiti da ih je moguće ubaciti u predloške svjetske baštine iako nije implementirano u sam predložak. Evo Vam [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bam&action=historysubmit&diff=3054146&oldid=3051077 primjer mog ubacivanja] na članku '''[[Bam]]''', a evo i kratke upute u dva koraka: 1. Prekopirate ovo dolje u bilo koji dio predloška ''UNESCO-svjetska baština'' i uvijek će se pojaviti ispod slike ili naslova (ako slike nema):<br> <nowiki> <center>{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Bam|position=bottom |lat_deg=29|lat_min=06|lat_sec=28|lat_dir=N |lon_deg=58|lon_min=21|lon_sec=|lon_dir=E }}<small>Lokacija Bama u Iranu</small></center> </nowiki> 2. Izmjenite državu na hrv. jeziku (npr. ''Iran'' => Kina), mjesto (''Bam'') i koordinate (stup/min/sek), i stvar je gotova. Ne oduzima puno vremena, čak i koordinate postoje u svim člancima što ste ih pisali pa je dovoljan samo copy-paste istih. Ovo naravno nemojte uzeti kao obavezu već samo kao dobronamjeran prijedlog. Samo naprijed, čujemo se... --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 03:12, 22. kolovoza 2011. (CEST) :Mogao bi pomoći, npr. ja mogu ubaciti za zemlje Azije a usput i provjeriti ako se potkrala koja greškica... to nije velik posao ali svejedno oduzima dosta vremena, zato je bolje da se koncentrirate na nove članke jer je lokacijske zemljovide lako kasnije ubaciti. Eto, javim Vam čim nešto sredim. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 12:20, 23. kolovoza 2011. (CEST) ==Otoci== Bok, nije potrebno sve otoke iz europe stavljati u Kategorija:Otoci u Europi jel bi ta kategorija imala previse članaka dovoljeno je samo npr. Kategorija:Danski otoci staviti u Kategorija:Otoci u Europi.--[[Suradnik:Sokac121|<span style="color:Blue;">'''Šokac'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|<span style="color:Red;">'''℗'''</span>]] 20:20, 8. studenog 2011. (CET) Onda je dobro samo zemlje koje imaju jedan dva otoka možeš stavit u kategoriju otoci u europi netrebaju zasebnu kategoriju tipa slovenija :)--[[Suradnik:Sokac121|<span style="color:Blue;">'''Šokac'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Sokac121|<span style="color:Red;">'''℗'''</span>]] 23:04, 8. studenog 2011. (CET) == Casa Grande i Casas Grandes == *[[Casa Grande]], Arizona, kultura Indijanaca Hohokam u Arizoni *[[Paquimé|Casas Grandes]], Meksiko, kulturno je područje Mogollona, to je taj paquime. No ime je krivo. jedno je u pluralu, drugo u singularu, ali nisu isto. Stavičemo link za [[Paquimé]] tamo u zagradi na stranici [[Hohokam]]. Pozz --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 18:11, 3. prosinca 2011. (CET) == Hvala + čestitka za prvih 1300 == Hvala također i Vama sve najbolje za Božić i Novu! Popravljam članke u koje se razumijem, a s obzirom da ste ih stvorili na stotine manje greške se uvijek potkradu. Usput, čestitike na jubilarcu od [http://toolserver.org/~soxred93/pages/index.php?name=Prof%20saxx+&lang=hr&wiki=wikipedia&namespace=0&redirects=noredirects&getall=1 '''1300''' članaka] koji ste jučer zaokružili stvaranjem ''[[Zidno slikarstvo|Zidnog slikarstva]]''! --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 14:06, 22. prosinca 2011. (CET) == Za rad == Samo bih ti želio čestitati jer mi se iznimno sviđa tvoj rad o UNESCOVOJ listi i znamenitostima. Sve pohvale! Lijep pozdrav. --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 20:39, 11. siječnja 2012. (CET) P.S. šta misliš o mom radu na ovom [[Ballova piramida|članku]], ako sam nešto pogriješio isparvit ću :) Zahvaljujem i u buduće ću se i ja truditi da pomognem oko UNESCOVE liste. Puno pozdrava Mostaru iz Čerina :) --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 13:37, 12. siječnja 2012. (CET) <div style="float: left; border:solid orange 1px; margin: 1px;"> {| cellspacing="0" style="width: 238px; background: yellow;" ! style="font-size:10px;padding:4pt;line-height:1.25em"|<big>Žuti karton</big> |}</div> <br clear=all> ne briši kategorije jel ptraviš štetu na taj način. ne bez zdogovora. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 14:22, 13. siječnja 2012. (CET) Profesore, napravio sam članke za UNESCOVA mjesta [[Jaú]] (nažalost o njemu nemam baš puno podataka), i [[Nacionalni park Los Glaciares]] pa bih te zamolio da ih pregledaš, ocijeniš i uvrstiš u kategoriju u koju spadaju (jer nisam siguran jeli ona UNESCOV popis svjetske baštine u Amerikama članak ili kategorija pa ne bih riskirao). Hvala na razumijevanju i puno lijepih pozdrava. --[[Suradnik:Amellonn|AmeLLoNN]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|razgovor]])</small> 18:06, 14. siječnja 2012. (CET) == Zahvala! == Profesore hvala što si učinio što sam te zamolio za članke Jau i Glaciares, nadam se da su bar "solidni" jer nemam više informacija o njima (pogotovo o Jauu). Pozdrav --[[Suradnik:Amellonn|<span style="color:#FF0000;">'''Ame'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''ll'''</span><span style="color:#0000FF;">'''onn'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|<span style="color:black;">razgovor</span>]] 20:25, 16. siječnja 2012. (CET) Ok zahvaljujem! --[[Suradnik:Amellonn|<span style="color:#FF0000;">'''Ame'''</span><span style="color:#D0D0D0;">'''ll'''</span><span style="color:#0000FF;">'''onn'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Amellonn|<span style="color:black;">razgovor</span>]] 20:22, 17. siječnja 2012. (CET) PS I ovdje je ledeno :) ::U vezi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vultur&oldid=3247487 ovoga], zar ne bi bilo bolje preusmjeravanje s ''Vultur gryphus'' budući je Vultur cijeli rod a ne samo ta vrsta?--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']] 18:45, 30. siječnja 2012. (CET) :U tom slučaju, sve OK :-)--[[Suradnik:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">Saxu</span>''']][[Razgovor sa suradnikom:Saxum|'''<span style="font-family:Segoe Script; color:darkblue; font-size:medium;">m</span>''']] 22:19, 30. siječnja 2012. (CET) Chane i Izoceno nisu isto. Mogao si čitat tekst. Ne prepisuj sa en-vikipedije sve što piše uzimajući to zdravo za gotovo. Nemoj radit takva preusmjeravanja ako ne poznaješ temu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 02:01, 3. veljače 2012. (CET) Ja, i tebi ugodni trenuci, spadaš među najvridnije ti i Orijentolog. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 11:31, 3. veljače 2012. (CET) == [[Pantanal]] == Ona ptica jabiru, izgovara se žabiru, to sam našao u u mnogim knjigama. Evo kako je [http://www.flickriver.com/photos/tags/jabiru/interesting/ lipa]. Dodaj tamo i [[Boróro]], to je njihova domovina, i oni su valjda zaštićena vrsta unutra. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 23:30, 12. veljače 2012. (CET) == kat. == Oćel biti 5+ članaka u ovim novim kategorijama?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 15:54, 20. ožujka 2012. (CET) == UNESCO == Mala obavijest - prije par dana UNESCO je upisao [http://whc.unesco.org/en/newproperties 26 novih mjesta] na popis svjetske baštine. A što da kažem, nikad kraja poslu... :) --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 03:50, 11. srpnja 2012. (CEST) :Mogu ja toranj Gonabad-e Kabus (ako nisi započeo)? :) --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 22:29, 12. srpnja 2012. (CEST) == [[Velika džamija u Isfahanu]] == Upisano 1979. i ove godine?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 22:02, 12. srpnja 2012. (CEST) == Kartonski tisak == Profesore saxx, maloprije sam malo dotjerala članak [[Kartonski tisak]], pretpostavljam da i on spada u kategoriju grafike, molim te pogledaj ako nešto treba promijeniti. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 19:03, 2. kolovoza 2012. (CEST) == Zemljovid == Ma evo proučavan uovu kartu [http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:2012-02-Valle_de_los_Ingenios_Kuba_01_anagoria.JPG] što si ju metnia uovdi [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Valle_de_los_Ingenios&oldid=3521673], ali nigdin ne mogu nać di je blago. :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:28, 22. kolovoza 2012. (CEST) Lokacija haidskog sela ninstints nije u redu --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:38, 1. rujna 2012. (CEST) Ovoga [http://hr.wikipedia.org/wiki/SGang_Gwaay tu]. Mora bit na jednom otoku kod Kraljice Šarlote a ne u prerijama --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:40, 1. rujna 2012. (CEST) == [[Pokrajinski park Hamber]] i smrča == Pozdrav profesore. Malo sam izmijenio članak o parku, nadam se na dobar način? Zanima me koja je to biljka smrča? da to nije zapravo [[mrča]]? [[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 13:33, 4. rujna 2012. (CEST) Pa mi smo onda porijeklom susjedi. Hvala lijepa na pojašnjenju i veliki pozdrav od Dubrovčanina iz Zagreba. [[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 23:09, 4. rujna 2012. (CEST) == Megafauna == Prof saxx, hm, ne bih se baš sasvim složila s kategorizacijom životinja na megafaunu po uzoru na en:wiki (npr. de:wiki nema tih kategorija kao što ih ni mi nismo imali - a možda s razlogom). Naš članak o [[Megafauna|megafauni]] mi se ne čini sasvim pouzdan ako usporedim što stoji u hrvatskoj znanstvenoj literaturi. Npr. rečenica "''Ovaj termin se najčešće koristi da bi se opisale životinje koje su dosta veće od čovjeka, ali nisu pripitomljene.''" je prilično u suprotnosti s podjelom po kojoj "''organizmi koji žive u tlu dijele se na one:'' * ''biljnog podrijetla (čine mikro i makrofloru) i'' * ''životinjskog podrijetla (prema veličini):'' ** ''mikrofauna < 0,2 mm'' ** ''mezofauna 0,2 - 2 mm'' ** ''makrofauna 2- 20 i više mm'' ** ''megafauna - [[kralježnjaci]]''" (http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26592_fauna_tla1.pdf) - krtice, miševi i slično (http://www.sumfak.unizg.hr/Upload/sec_001/ins_001/pedologija/004%20Organizmi%20i%20organska%20tvar-razgradnja.pdf) i naravno članak [[de:Megafauna]] na de:Wiki puno bolje opisuje što je megafauna gdje stoji napomena kako je ta podjela proizvoljna, ali se drži vrijedeće konvencije ...(na de:wiki) ... (''Als Megafauna bezeichnet man den Anteil der Tiere, der in einem Habitat die körperlich größten Organismen stellt. Diese Einteilung ist willkürlich, hält sich aber an allgemein gültige Konventionen. Die nächstkleinere Kategorie ist die Makrofauna und die kleinste die Mikrofauna. So werden zum Beispiel im Boden lebende Organismen, die größer als 20 mm sind, als Megafauna des Bodens bezeichnet.''). Imaš li možda uz sebe literaturu (na hrvatskome jeziku) po kojoj bi se mogla napisati kvalitetna podjela životinjskog svijeta? Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 11:21, 11. rujna 2012. (CEST) === Kritično ugrožene vrste === Prof saxx, kritično ugrožene vrste povezuju se putem predloška unutar taksokvira ([[Predložak:Taksokvir]]), a [[Wikipedija:Korištenje_taksokvira|ovdje je detaljan opis]] kako se rabi. Preko tog predloška puni se i [[:Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] ili kratica opisanih u članku [[Status zaštite]] (oboje dodaje automatski kategoriju - usporedi [[Sredozemna medvjedica]] ili [[Kagu]]). Nadam se da je to što si tražio i da sam pomogla, slobodno pitaj ako te još nešto zanima, pa ćemo naći najbolje rješenje. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 21:31, 11. rujna 2012. (CEST) Šta je tamo spetljano Chaco kultura i Cahokia mounds, nemaju ništa zajedno. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 21:40, 21. rujna 2012. (CEST) == [[Arg-é Bam]] == Najveća struktura od nepečene opeke. jesi čuo za to --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 12:28, 24. rujna 2012. (CEST) he, nadao sam se članku, eto to je. Ajde uživaj u starim kulturama. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 13:39, 24. rujna 2012. (CEST) == Zapadna umjetnost == Profa, nije mi jasno na temelju čega su mezopotamska i staroegipatska umjetnost završili u članku ''[[Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti]]'' i predlošku ''[[Predložak:Zapadnaumjetnost]]''. Trebalo bi ih izbaciti zajedno s prapovijesnim razdobljem (nisu ograničeni samo na Europu/Zapad), ali prije se volim konzultirati. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 22:12, 30. listopada 2012. (CET) Samo za napomenu: jezične poveznice iz članka '''[[Umjetnički stil]]''' vode na engleski [[:en:Style (aesthetics)|Style (aesthetics)]], a taj opet na drugi hrvatski članak '''[[Stil]]''' u kojem međupoveznica nema. Nadam se da nisi pisao duplikat zbog nečijeg nemara. --[[Suradnik:Orijentolog|Orijentolog]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Orijentolog|razgovor]])</small> 00:34, 3. studenog 2012. (CET) == Premještanja i preusmjeravanja == Prof saxx, molim te pozorno pročitaj [[Wikipedija:Premještanje]] i [[Wikipedija:Preusmjeravanje]]. Radi se o dva različita postupka i vrlo ih je bitno razlikovati. [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Grand_Canyon,_Nacionalni_park&diff=3691656&oldid=3691651 Ovim su se izmjenama] [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Grand_Canyon&diff=next&oldid=3685359 poništile povijesti stranica]. Tek provjerom Bracovih doprinosa došla sam do [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacionalni_park_Grand_Canyon&action=history cijele povijesti]. Molim te zapamti da "preusmjeravanje koristimo samo na člancima koji nemaju teksta, odnosno članak koji preusmjeravamo na drugi članak ne smije imati prije preusmjeravanja tekst ili evidenciju starih izmjena, jer se na ovaj način uništavaju nečiji doprinosi i trud uložen u taj članak.". Premještanja članaka koji imaju povijest radi isključivo pomoću alata "premjesti" [[Datoteka:Kartice.jpg|400px]] ako radiš s novim mogućnostima (vector) opciju premještanja potraži mišem u padajućem izborniku s desne strane ispod tražilice [[Datoteka:Premjesti vector wikipedija.gif|350px]] ili pomoću tipkovnice kombinacijom tipki alt-shift-m. Ako si na još kojem članku napravio ovakva "premještanja" pomoću "preusmjeri" i "kopiraj/zalijepi", molim te vrati ih ili mi napiši gdje da vratimo povijest i suradničke doprinose. Lijep pozdrav :-) --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 02:33, 3. studenog 2012. (CET) == Slike == Vidim da brišeš sve moje slike koje sam stavljao po člancima. Bilo ih je nekolik odesetina, a neznam jesu li još dvije ili 3 ostale. OVO JE UPOZORENJE DA TO VIŠE NE RADIŠ --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 00:29, 8. studenog 2012. (CET) Za sluiku se uvijek nađe mjesto, u članku ili ispod. Kako se članak širi mogu se ubacivat iz galerije u tekst. Slike sa commonsa uvijek su u opasnosti da ih njihov autor ukloni, i mi je gubimo u tekstu; a svaku koju imamo od naših suradnika ona neče nestat. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 01:42, 8. studenog 2012. (CET) Ajde poslušaj našeg poglavicu kad te je zamolia.<br> Ako ništa drugo, vrlo je grub osićaj kad se tvoj trud uklanja. U ovom slučaju radi se o slikama. Kako bi se ti osića? Isto ka da te netko temeljito želi ukloniti. Ka da iz svake pore želi ukloniti svu ljubav koju si uložia u ovaj projekt. A barem naš Zeljko to nije zaslužia.<br> Eto, nadan se da smo ovako svima rišili sve neugodnosti. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:30, 8. studenog 2012. (CET) Nemoraš se ispričavat. Sa slikama smo u gužvi; One na commonsu skoro svakodnevno nestane po jedna dvi. Naše su iz naših galerija naše jer smo ih sami slikali i postavili, pa možemo računat uvik na njih. kad se izgube u povijesti unazad par godina, ko ih više može pronač. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 09:14, 8. studenog 2012. (CET) Tu si bar majstor. Ovako, ubaciš u tekstove slike koje trebaš. Sredi galeriju tamo di slike nisu na commonsu. Izbaci one za koje vidiš da nisu ni za tamo, nema veze ko ih je postavio, tu nemaš šta koga za obavještavat, a ostale ostavi, nisu sve za bacit. Jel OK.--[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 10:14, 8. studenog 2012. (CET) == Sretan Božić == Pozdrav svim kolegama koji sad rade. Sretan ti Božić! [[Suradnik:Skela|Skela]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Skela|razgovor]])</small> 00:01, 25. prosinca 2012. (CET) == Hendrik van Wueluwe == Prof saxxu, zanimalo bi me kako se u hrvatskoj literaturi spominje ''[[w:en:Master of Frankfurt|Master of Frankfurt]]'' ([[Hendrik van Wueluwe]] tj. njegov pseudonim Meester van Frankfurt)? Želim ti svako dobro u 2013. godini! [[Datoteka:Christmas star or comet .svg|30px]]--[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 10:39, 3. siječnja 2013. (CET) :Hvala ti na lijepim željama i odgovoru. Hendrik mi je trebao zbog njegove slike koja će biti na Glavnoj stranici drugi tjedan, pa sam htjela staviti autora uz ime slike. Lijep pozdrav [[Datoteka:Christmas star or comet .svg|30px]]--[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:turquoise;">F.</span>''']] 10:49, 4. siječnja 2013. (CET) == [[Dioklecijanova palača]] == Molim te postavi u odlomke [[Dioklecijanova palača#Unutrašnjost]], [[Dioklecijanova palača#Carev stan]] i [[Dioklecijanova palača#Karakteristike]] slike, koje će ih najbolje opisati! --[[Suradnik:Mostarac|Mostarac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mostarac|razgovor]])</small> 14:50, 1. travnja 2013. (CEST) == Karpati == Profesore, jesu li ovi Mađarski Karpati zemljopisni pojam (pa da je Mađarski velikim početnim slovom) ili je posvojni pridjev? Ako je ovo zadnje, onda bi trebalo biti malo početno slovo (mađarski Karpati).--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 20:02, 19. lipnja 2013. (CEST) :Nema na čemu profesore. Svako ti dobro.[[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 21:23, 19. lipnja 2013. (CEST) == Veselo == Veselo, jutros smo u kineskim filmovima :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:16, 4. kolovoza 2013. (CEST) == Ne ovako == [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Shang&action=history]. Dovoljno je Shang, a ako je više značenja, onda ide '''Shang (dinastija)'''. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:18, 10. kolovoza 2013. (CEST) == [[Zeleni Jura]] == Pomoć spasiti članak [[Zeleni Jura]]. --[[Suradnik:Лобачев Владимир|Лобачев Владимир]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Лобачев Владимир|razgovor]])</small> 11:25, 29. rujna 2013. (CEST) == ''Tako je dobro...'' == ...''vidjeti te u nedavnim promjenama''. Neće se R. Dujmić naljutit što sam mu stihove prilagodio za naše potrebe.[[Slika:Face-grin.svg|20px]]--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 19:15, 2. ožujka 2014. (CET) ''Stara ljubav zaborava nema...''.[[Slika:Face-wink.svg|20px]] Samo naprijed i svako dobro profesore.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;">Ga</span>''']] 10:38, 3. ožujka 2014. (CET) == Reynolds == Možeš li pogledati [[Joshua Reynolds|ovo]]? Možda i srediti malo. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 13:53, 27. ožujka 2014. (CET) == Mala pomoć == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Petum_u_Bergi&action=history] Eno sam ti proširio članak na preko 3000 bajtova, pa sad može biti kandidatom za jubilarca. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 06:29, 12. kolovoza 2014. (CEST) == Xanadu == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Xanadu&diff=4363129&oldid=4007718] Jesi li možda u tijeku, je li ovo OK?--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:20, 2. rujna 2014. (CEST) Meni je bio dobar i tvoj prijevod, ali eto, ne uzimam sebi za pravo suditi o pjesničkim slobodama.[[Slika:Face-grin.svg|20px]] Nego, bit ću slobodan pitati: vidim da si se doticao arheoloških tema doline Neretve i okoline. [[Diluntum|Nešto]] sam sklepao, ali poprilično je mršavo, jer nemam baš obilje literature. Možda imaš što za dopuniti?--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:24, 3. rujna 2014. (CEST) == [[Alegorija učinaka dobre i loše vladavine]] == Bog [[suradnik:Prof saxx|Prof. Saxxe]], hvala ti što si načinio sažetak za [[Portal:Likovna umjetnost/Izabrani članak/01, 2011.]]. Malo sam uredio taj sažetak (''abreže''). Vidi kako sam to <span class="plainlinks">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Portal%3ALikovna_umjetnost%2FIzabrani_%C4%8Dlanak%2F01%2C_2011.&diff=4386655&oldid=2779681 uredio – ovdje se vidi kako]</span>. Tada sam se zapitao, jesam li baš trebao promijeniti riječ <b><font color="mediumblue"><tt>donosu</tt></font></b> u <b><font color="mediumblue"><tt>odnosu</tt></font></b>. Nisam bio siguran, a ne bih želio umanjiti tvoj doprinos niti na bilo koji način obezvrijediti tvoj trud, te sam stoga odlučio obratiti ti se i upitati tebe što bi bilo bolje. Ostaviti kako je bilo ili prihvatiti tu moju promjenu. Inače, postavio sam [[Portal:Likovna umjetnost/Izabrani članak/01, 2011.|tu stranicu]] na [[portal: Likovna umjetnost]] jer je prije toga ''abreže'' bio istaknut na portalu jedva od kad je stranica stvorena 31. siječnja 2011. u 07:56:24‎ do kraja mjeseca siječnja 2011., tj. plus onih dodatnih dva sata dulje tijekom nadnevka 1. veljače 2011. Sada će stranica biti na naslovnici portala likovnih umjetnosti najmanje mjesec dana, a postavio sam ju i kao temeljnu postavku. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Portal:Likovna_umjetnost&action=purge Osvježeno izdanje portala likovnih umjetnosti je ovdje]</span>. Na kraju bih sažeo ovu svoju e-poruku ovako: Molim te prof. Saxxe pomozi mi dokučiti što je ispravnije i bolje da piše u abrežeu. Hvala na pomoći i čitanju ove e-poruke. Unaprijed zahvaljujem na tvom odgovoru. Lijep pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] <small>([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])</small> 1.57, 5. miholjščaka (listopada) 2014. (SEV) == Global account == Hi Prof saxx! As a [[:m:Stewards|Steward]] I'm involved in the upcoming [[:m:Help:Unified login|unification]] of all accounts organized by the Wikimedia Foundation (see [[:m:Single User Login finalisation announcement]]). By looking at [[Special:CentralAuth/Prof saxx|your account]], I realized that you don't have a global account yet. In order to secure your name, I recommend you to create such account on your own by submitting your password on [[Special:MergeAccount]] and unifying your local accounts. If you have any problems with doing that or further questions, please don't hesitate to contact me on my [[User talk:DerHexer|talk page]]. Cheers, [[Suradnik:DerHexer|DerHexer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:DerHexer|razgovor]])</small> 01:41, 15. siječnja 2015. (CET) == Evala == Dobro nam doša...--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:02, 2. ožujka 2015. (CET) == Ivaniš, ali koji? == Ti ovdje napisa da su Dobor osnovali Pavao i Ivaniš Horvat 1387. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dobor_Grad&oldid=895757], a Hrv. leksikon navodi da ga je osnovao hrv. ban Ivaniš Korvin. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:49, 15. ožujka 2015. (CET) == Je li ovo u redu == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AIliri&diff=4481398&oldid=4358603] Je li kolega točno napravio? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:45, 7. travnja 2015. (CEST) == Nepotribna preusmjeravanja == Bog, Prof saxx. Ako postoje preusmjeravanja koja nisu potribna, valjalo bi ih [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Castelsepriou&type=revision&diff=4661393&oldid=4661381 označiti] za brisanje. Pozdrav! [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:42, 28. siječnja 2016. (CET) :Obzirom da je stranica u međuvrimenu obrisana, radilo se o preusmjeravanju "Castelsepriou". [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:44, 28. siječnja 2016. (CET) == Participate in the Ibero-American Culture Challenge! == Hi! [[:m:Iberocoop|Iberocoop]] has launched a translating contest to improve the content in other Wikipedia related to Ibero-American Culture. We would love to have you on board :) Please find the contest here: https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Translating_Ibero_-_America/Participants_2016 Hugs!--[[Suradnik:Anna Torres (WMAR)|Anna Torres (WMAR)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Anna Torres (WMAR)|razgovor]])</small> 16:47, 10. svibnja 2016. (CEST) == Kugle == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kamene_lopte_kulture_Diqu%C3%ADs Nisu li ipak kugle, a ne lopte]? [[Slika:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 13:44, 11. svibnja 2016. (CEST) == Request == Greetings. Could you create a long and detailed article about the [[en:History of Azerbaijan|History of Azerbaijan]] in Croatian? Thank you.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:31.200.13.159|31.200.13.159]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:31.200.13.159|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/31.200.13.159|doprinosi]]) </small> == kat. == Što s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Ufizzi ovim]? Brisati ili?--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 13:31, 12. listopada 2016. (CEST) : Stranice brisati mogu samo [[Wikipedija:Administratori|administratori]]. U ovakvim slučajevima bi trebalo stavljati predložak <nowiki>{{bris}}</nowiki>.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family: Bradley Hand ITC; font-size: large; color:#000080;">''MAN_USK''</span>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|recider]]</span></sup> 15:42, 13. listopada 2016. (CEST) == Cetina == Bok, Prof saxx. Preusmjeravanje "Cetina (rijeka)" je nepotribno jer glavno značenje pojma pripada upravo spomenutoj rijeci. Ako pak i postoji takva poveznica u nekom članku, ispravnije i lakše je ispraviti nju nego raditi preusmjeravanje. Iz tog razloga ću preusmjeravanje označiti za brisanje. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 15:22, 26. listopada 2016. (CEST) Ako ne bi bio problem, poslao sam mail na tvoju wikiadresu.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color: grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color: #E80911;">▀</span><span style="color: #0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color: grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:55, 26. studenog 2016. (CET) == Pohvala == Pohvala za članke o slijama. Potrudit ću se skockat ti neku od nagrada. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 23:35, 28. lipnja 2017. (CEST) == Pohvala opet == Pohvala za sva ona marljiva skockavanja. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 21:03, 17. kolovoza 2017. (CEST) == Kategorija:Lapidariji == Kolega, molim obrazloženje na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_o_kategoriji:Lapidariji&diff=prev&oldid=4944330 ovoj SZR]. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;•&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;•&nbsp;</span> 09:51, 23. kolovoza 2017. (CEST) : Kao primjer općeg muzeja sam našao [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D1%83%D0%B7%D0%B5%D1%98_%D1%83_%D0%A1%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%B2%D1%83 Muzej u Smederevu], koji uz druge zbirke ima i (arheološki) lapidarij, a vjerujem da ima još muzeja tog tipa posvuda po svijetu. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 10:37, 23. kolovoza 2017. (CEST) == [[Iluzionizam]] == Poštovani, imam namjeru dopuniti i razvijati temu iluzionizma, pa ću stoga mijenjati članak [[Iluzionizam]]. Lijep pozdrav --[[Suradnik:MAK TEATAR|MAK TEATAR]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MAK TEATAR|razgovor]])</small> 19:27, 15. veljače 2018. (CET) == [[Dvorac Montsoreau]] == Dear {{ping|Proff saxx}}, I have created the article [[Dvorac Montsoreau]] and I am not 100% confortable with my Croatian. Would you mind to check it? All my very best, --[[Suradnik:Philippe49730|Philippe49730]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Philippe49730|razgovor]])</small> 21:07, 17. travnja 2019. (CEST) :Dear {{ping|Prof saxx}}, thank you very much for your corrections on Dvorac Montsoreau. I have also created the article [[Muzej suvremene umjetnosti – Dvorac Montsoreau]]. I hope it is better. All my very best, --[[Suradnik:Philippe49730|Philippe49730]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Philippe49730|razgovor]])</small> 16:11, 24. studenoga 2019. (CET) == Pozdrav == Pozdrav povratniku mjeseca! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 20:14, 8. lipnja 2019. (CEST) ==Dalian== Bog, vidio sam da pišeš o Dalianu, ako ti nije problem napiši par crta o bivšim imenima toga grada (Daljnji, Dairen, Port Arthur). Jako je zanimljiva i povijest tog grada, provjer. LP --[[Suradnik:Lasta|<span style="color:blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color:magenta;">'''ta'''</span>]] 10:32, 22. lipnja 2019. (CEST) == Wikiprojekt Azerbajdžan == Trenutačno se održava wikiprojekt države na temu Azerbajdžana. Vidim da si napravo članak o gradu [[Šeki]]. Stoga bih te zamolio, ako možeš da napišeš još članaka o Azerbajdžanskim gradovima. U članku [[Upravna podjela Azerbajdžana]] možeš vidjeti o kojim sve gradovima nemamo članke. Svaka ti čast na opširnim i kvalitetnim člancima, samo dalje tako nastavi! :) --[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]])</small> 10:49, 11. srpnja 2019. (CEST) == Translation request == Hello. Can you create and upload the articles [[:en:Azerbaijan State Academic Opera and Ballet Theater]] and [[:en:List of statues in Baku]] in Croatian Wikipedia? They certainly do not need to be long. Yours sincerely, [[Suradnik:Karalainza|Karalainza]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Karalainza|razgovor]])</small> 09:07, 27. ožujka 2020. (CET) == Pozdrav == Ala, baš lipo što si svratia. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:30, 19. svibnja 2020. (CEST) == Naziv == Poštovani {{S|Prof saxx}}, Mislim da je bolji naziv '''"Mlada čitateljica"''' nego ''"[[Mlada čitačica]]"'' jer naziv zvuči kao da je mlada čistačica. S poštovanjem, [[Suradnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]])</small> 21:17, 21. svibnja 2020. (CEST) == Pomagaj == Ciao Prof saxx,<br> možeš li mi pomoći oko jedne slike (ili možda triptiha). Tri žene tri generacije: kćer jedra, majka onako a baka na umiranju. U biti slika predstavlja prolaznost vremena. Možda je i grafika a liči puno na Dürera. Imaš li neku ideju. Vječito zahvalan. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 17:47, 29. lipnja 2020. (CEST) :Da to je to:) Otkud meni da je majka "onako"? Želim si kupiti ovaj poster ali nisam znao kako se zove. Dugujem ti piće. Hvala na odgovoru uštedio si mi sate i sate surfanja. Pozz--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 18:06, 29. lipnja 2020. (CEST) == We sent you an e-mail == Hello {{PAGENAME}}, Really sorry for the inconvenience. This is a gentle note to request that you check your email. We sent you a message titled "The Community Insights survey is coming!". If you have questions, email surveys@wikimedia.org. You can [[:m:Special:Diff/20479077|see my explanation here]]. [[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])</small> 20:51, 25. rujna 2020. (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/Community_Insights_survey/other-languages&oldid=20479295 --> == Article about an artist to check == Hello {{Ping|Prof saxx}}, I wrote the draft https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:BarbaraLuciano13 of an article, concerning a well-known Italian artist https://en.wikipedia.org/wiki/Andrea_Benetti_(artist) I used the automatic translator and I need someone to correct the text. Can you help me? Thank you so much for your help, --[[Suradnik:BarbaraLuciano13|BarbaraLuciano13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BarbaraLuciano13|razgovor]])</small> 10:25, 25. lipnja 2021. (CEST) == [[Nica]] == Pozdrav! Jesi li svoje veliko uređivanje ovoga članka napisao prevodeći s druge Wikipedije? Ako da, trebalo bi to naglasiti u sažetku uređivanja kako bismo izbjegli [[WP:KAP]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:57, 27. lipnja 2025. (CEST) == Točke, zarezi == Pozdrav, Saxx. Primijetio sam u jednom članku nedavno da si mijenjao decimalne zareze u točke, a grupiranje od 3 znamenke radio zarezima. Hrvatski pravopisi složni su, koliko znam, da se koristi samo decimalni zarez. To nije što matem. struka voli, ali tako je i toga se pridržavamo u ovoj wiki. Kako ne bi bilo zabune, molim te da zarez ne koristiš za grupiranje. Za (cijele) brojeve veće od 9999 najbolje je koristiti {{tl|broj}}. Pogledaj što on radi, to je po pravopisu. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:39, 30. lipnja 2025. (CEST) :Da, tako sam radio u prijašnjim člancima, pa me je kolegica matematičarka ispravila. Rado se vraćam na wiki sustav koji također smatram ispravnim. Puno pozz, Saš [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 13:09, 1. srpnja 2025. (CEST) == Osvrt == Pozdrav Saš. Prošvrljao sam po nekim ''tvojim'' nedavnim člancima, dopusti da napišem mali osvrt na neke stvari koje ne radimo ili je bolje ne raditi: * {{tag|center|o}} ne stavljamo u legende slika – naš ''kućni stil'' za sve je slike lijevo poravnat tekst; ta oznaka nije prihvatljiva po najnovijem standardu i uklanjat će se * {{tl|široka slika}} zastario je predložak koji se slabo prikazuje na uskim ekranima (2/3 čitatelja); ako trebaš sliku ispod uvoda, preporučio bih da stavljaš <code><nowiki>[[Datoteka:...|mini|center|500px|...]]</nowiki></code> * {{tl|commonscat}} obično stavljamo u »Vanjske poveznice«, u zadnje vrijeme puno češće kao {{tl|commonscat-inline}} * Pod »Izvori« uglavnom stavljamo samo {{tl|izvori}}, a literaturu upotrebljenu za pisanje članka pod »Literatura«; općenitu literaturu, koja nije služila kao izvor, stavljamo pod »Bibliografija« * »Poveznice« → »Povezani članci« (ako već nisu povezani u tekstu) * Mislim da je bolje ne kratiti god. i st. (imamo dovoljno mjesta) * Moramo paziti kako stranice izgledaju na uskim i širokim ekranima; lijeve slike mogu dobro izgledati u tvojem prozoru, ali će stisnuti tekst na tabletima ili u novom Vektoru ([https://hr.wikipedia.org/wiki/Jingmai?useskin=vector-2022 primjer]) Hvala za zanimljive članke, i ne uzmi za zlo ove preporuke. Sretno, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:56, 25. srpnja 2025. (CEST) :Još jedna: {{tag|ref|o}} ide nakon interpunkcije, tj. interpunkcija nikad ne ide nakon {{tag|ref|z}}, pravilo [[WP:NNI]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:13, 25. srpnja 2025. (CEST) ::Pozz, PONor. Da, nije me bilo više od godinu dana pa sam si uzeo vremenena da pišem jer sam otkrio da me opušta. ::Što se tiče savjeta - nema problema. Kako sam likovnjak bilo mi je uvijek stalo do vuzalnog izgleda članka. ::Budem se prilagodio mob ekranima. ::Punom pozz i čestitke na vrijednom radu, ::Sash [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 20:22, 25. srpnja 2025. (CEST) :::Jedni za opuštanje rješavaju sudoku, drugi pišu Wikipediju. Uvjeravam se, ako i nije baš uvijek opuštajuće, da je ovo drugo korisnije ;) [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:11, 27. srpnja 2025. (CEST) == ChatGPT i njegovi promašaji == Pozdrav! Išao sam ti pregledati članak o Bukovčevoj slici i imam loše vijesti. Članak je, jasno, napisan ChatGPT-om, pa sam krenuo ispravljati stilske nebuloze (superlative) koje je izbacio. Pritom sam za svaki slučaj išao provjeriti izvore, iako sam očekivao da si pregledao faktografiju. Već u prvom paragrafu navodi se izvor koji fizički ne sadrži navedene stranice "183. i 237.". Pritom su i informacije potpuno pogrešne: u članku se tvrdi da je sliku naručio neki "dobrotvor Samson Fox", a sam Bukovac piše na stranici 131. da su ju naručila braća Vicars. U članku se nakon lažnog naručitelja navodi i niz drugih informacija koje se ne pronalaze u izvoru. Jedna od njih je niže i navodni citat iz Biblije koji je inspirirao sliku, a koji je ChatGPT očito iskrivio kako bi ga učinio sličnijim alternativnom naslovu slike. Takav članak nikako ne može ostati javno dostupan. Premjestio sam ga na [[Nacrt:Isus prijatelj malenih]]. Molio bih te da doslovce obrišeš sve nakon uvoda i napišeš članak ponovno iz nule, a da ubuduće ne koristiš ChatGPT ili ikoji drugi model umjetne inteligencije za pisanje članaka (što zbog problema s autorskim pravima, što zbog članaka koji tvrde potpune neistine). Pritom bih te molio da za izvore koristiš neke kvalitetne publikacije (knjige, časopise za umjetnost/povijest/kulturu, objave galerija i muzeja…), a ne bljesak.info i narod.hr (osim ako se informacija tiče suvremenih vijesti). <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:19, 15. lipnja 2026. (CEST) :Hvala na ispravku netočnih navoda. U moju obranu članak sam objavio prije nego sam provjerio sve izvore jer sam morao u trgovinu s djecom, a imam problema s laptopom. Svaka čast na ažurnosti. Budem skratio članak i provjerio informacije svakako. A ovo je samo prvi o četiri slike Vlahe Bukovca koje pkaniram sastaviti ovih dana. Ubuduće budem oprezniji. :Pozz [[Suradnik:Prof saxx|Prof saxx]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Prof saxx|razgovor]])</small> 13:35, 15. lipnja 2026. (CEST) == Dvorci Jabal Amela == Mislim da si pogriješio nešta u ovom novom članku, u uvodu piše da su engleski dvorci, a u infookviru libijski. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:22, 10. kolovoza 2026. (CEST) fuqws9o605ts86odsdibedysbw88x6n Zug (kanton) 0 152503 7573735 7112570 2026-08-10T18:18:09Z SpinnerLaserzthe2nd 243845 7573735 wikitext text/x-wiki {{Švicarski kanton| kanton=Kanton Zug| skraćenica=ZG| godina pristupa=1352| grb=Slika:CHE Zug COA.svg| glavni grad=[[Zug (grad)|Zug]]| stanovništvo=108'571| godina popisa=31. prosinca [[2007.]]| površina=239| gustoća=248| broj općina=11| karta=Slika:Karte Lage Kanton Zug 2015.png| jezici=[[njemački]]| zemljovid=Karte Kanton Zug.png |}} '''Kanton Zug''' ([[Njemački jezik|Njemački]]: ''Zug'', [[Francuski jezik|Francuski]]: ''Zoug'', [[Talijanski jezik|Talijanski]]: ''Zugo'', ili [[Latinski jezik|Latinski]]: ''Tugium'') je kanton u središnjoj [[Švicarska|Švicarskoj]], glavni grad ovog kantona je grad [[Zug (grad)|Zug]]. == Zemljopis == Kanton Zug se nalazi u centralnoj Švicarskoj. S 239 km² je jedan od manjih kantona u Švicarskoj. Susjedni kantoni su na sjeveru [[Zürich (kanton)|Zürich]] te kantoni [[Schwyz (kanton)|Schwyz]], [[Luzern (kanton)|Luzern]] i [[Aargau]]. == Jezik == Njemački je službeni jezik. == Gradovi i mjesta== * [[Zug (grad)|Zug]], 24'665 stanovnika * [[Baar (Zug)|Baar]], 20'823 stanovnika * [[Cham ZG|Cham]], 13'612 stanovnika * [[Steinhausen ZG|Steinhausen]], 8'606 stanovnika * [[Risch]], 8'299 stanovnika ===Općine u kantonu Zug=== U kantonu je 11 općina: [[Baar (Zug)|Baar]], [[Cham (Švicarska)|Cham]]{{newdsm}}, [[Hünenberg]], [[Menzingen]], [[Neuheim]], [[Oberägeri]], [[Risch]], [[Steinhausen (Švicarska)|Steinhausen]]{{newdsm}}, [[Unterägeri]], [[Walchwil]], [[Zug (grad)|Zug]] == Vjeroispovijest == Većina stanovnika njih 70% su rimokatolici i 20% protestanti. == Gospodarstvo == Veće tvrtke u kantonu Zugu su: * [[Glencore International AG]] == Vanjske poveznice == * [http://www.zug.ch Službena stranica kantona Zuga] {{Švicarski kantoni}} [[Kategorija:Švicarski kantoni]] nicjydin8knrerm273a96q5buysbbbg Život je san 0 152873 7573762 6584397 2026-08-10T19:01:31Z El hombre 65390 pogresna poveznica 7573762 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} '''''Život je san''''' [[Filozofija|filozofska]] je [[alegorija]] i najpoznatije djelo najvećeg dramatičara [[Španjolska|španjolskog]] [[barok]]a, [[Pedro Calderón de la Barca|Pedra Calderóna de la Barce]]. == Sadržaj == {{spoiler}} Uplašen proročanstvom da će mu sin biti zlotvor i [[tiranin]], poljski kralj Bazilije dadne kraljevića Sigismunda odmah nakon rođenja zatvoriti u samotnu kulu, gdje dijete odrasta u divljini i okovima. Prije konačne odluke o razbaštinjenju, Bazilije odluči da sina ipak jednom stavi na kušnju te ga uspavana prebacuje u svoj dvorac i predaje mu prividno vlast u ruke. No Sigismund, navikao jedino na surovost i okrutnost, pokazuje stvarno tiransku ćud, našto ga kralj, omamljena, vraća u njegovu tamnicu, gdje se mladić sutradan budi u nedoumici što je san a što java. Međutim, narodu ne odgovara što Bazilije želi staviti moskovskog kneza, [[Astolf]]a, na vlast te diže pobunu. Oslobađaju Sigismunda koji drugi put vlada pravedno. Neočekivano, daje zatvoriti vođu pobune i drama završava Sigismundovim [[monolog]]om gdje on ističe da mu je san bio učitelj. U međuvremenu, kroz [[drama|dramu]] se odvijaju druge paralelne radnje. [[Klotaldo]], Sigismundov čuvar, se suočava s činjenicom da ima kćerku [[rosaura|Rosauru]] koja je prvobitno se u drami pojavila prerušena u muškarca. Klotaldo prepoznaje da je to njegova krv po maču kojeg je Rosaura nosila. Knez Astolfo se nalazi u ljubavnom trokutu s princezom Stelom i Rosaurom. Znajući da Stela pripada plemićkoj krvi, Astolfo se plaši posljedica ako bi oženio Rosauru koju ne smatraju pripadnicom časne loze sve dok Klotaldo ne otkrije na kraju da je to njegova kći. Sigismund, nakon svog krunjenja, daje Astolfu Rosauru, a on odluči oženiti Stelu. == Likovi == '''Sigismund''' – Glavni lik u drami. Shvativši da mu je oduzeta sloboda, da ga je vlastiti otac bacio u tamnicu zato što je vidio proročanstvo u zvijezdama, u Sigismundu se isprepleću razna pitanja. U svom očaju, uspoređuje sebe sa slobodnim životinjama. <br> ''... Ptić u gnijezdu se izvali<br> ''i čim bude pun biserja,<br> ''šaren kao cvijet od perja<br> ''i krilati buket mali,<br> ''odmah leti leta laka<br> ''kroz odaje bistra zraka<br> ''i ostavlja blagostanje<br> ''svoga gnijezda u stablima,<br> ''a ja više duše imam,<br> ''no slobode mnogo manje.''<br> Susreće se s [[moral]]nim problemima i shvaća koja mu je nepravda učinjena. Kada ga Bazilije stavi na vlast, Sigismund pokazuje svoj tiransku ćud. Shvativši da je učinio pogrešku, kada ga [[vojska]] oslobodi, vlada pravedno i čak zatvara glavnog pobunjenika govoreći da je izdao svog [[vladar]]a (tj. Bazilija) i time pokazuje svoju pravednu buduću vlast. '''Bazilije''' – Sigismundov otac. On je primjer dobrog vladara kojeg puk poštuje, ali predstavlja lošeg oca. Nakon što je predvidio iz zvijezda da će mu sin biti tiranin, Sigismunda zatvara u tamnicu. Uskoro i sam Bazilije osjeća grižnju savjesti i stavlja Sigismunda na vlast želeći sebe uvjeriti da je proročanstvo bilo istina. Naravno, ništa drugo nije ni mogao očekivati – Sigismund je pokazao svoju tiransku narav. Ovim problemom, de la Barca otvara problem odgoja – bi li Sigismund bio takav da su ga drugačije odgajali; da nije bio u tamnici? '''Klarin''' – lik lakrdijaš. Kroz čitavu dramu, Klarin ismijava sve događaje. Netipičan lik [[barok]]a, više pripada [[renesansa|renesansom]] duhu. Završava tragično – ranjen tijekom pobune naroda protiv smjene vladara (također jedan od problema koji de la Barca otvara -> Bazilije nema pravog nasljednika, a želi staviti Astolfa na vlast koji je moskovski [[knez]]. Narod ga na želi prihvatiti jer [[Poljska]] ne bi imala svog pravog vladara. Iz tog razloga, vojska diže pobunu i želi staviti Sigismunda na vlast.) [[Kategorija:Španjolska književnost]] f9ki4rwlw1j8nwg4zh6fg60vgvgigj7 Rafaelove sobe 0 158687 7573859 7369882 2026-08-10T22:06:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573859 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Raffael 078.jpg|mini|300px|<center>''Rasprava o presvetom sakramentu (Disputa)'', freska, 500 × 770 cm, ''Stanza della Segnatura''.<center>]] [[Datoteka:Raffael 058.jpg|mini|300px|<center>''[[Atenska škola]]'', freska, 500 × 770 cm, ''Stanza della Segnatura''.<center>]] [[Datoteka:Raffael 072.jpg|mini|300px|<center>''Parnas'', freska promjera oko 670 cm, ''Stanza della Segnatura''.<center>]] '''Rafaelove sobe''' ([[talijanski]]: ''Stanze di Raffaello'') su sobe u [[Vatikanska palača|Vatikanskoj palači]], iznad Borgijinih odaja, u kojoj se čekalo na audijenciju kod papa. Sobe se zovu "[[Rafael]]ovim" jer su ukrašene Rafaelovim [[freska]]ma. Neke od soba već su bile ukrašene freskama [[Perugino|Perugina]], Sodome i drugih. No, netom što je upoznao Rafaela, papa [[Julije II.]] je odlučio sastrugati zidove povjerivši mladom Rafaelu da ih ponovo oslika. U prvoj sobi (tzv. ''Konstantinovoj'', ''Stanza di Constantino'') predstavljena je legenda o [[Konstantin Veliki|Konstantinovom]] životu. Rafaelo nije u njoj naslikao niti jedan lik, jer je do svoje smrti stigao pripremiti samo crteže. Prvu fresku, ''Ukazanje Križa'', koja predstavlja Konstantinovu pobjedu nad Maksencijem kod Rima [[312.]], naslikao je [[Giulio Romano]], odmah nakon učiteljeve smrti. ''Heliodorova soba'' (''Stanza di Eliodoro''), druga po redu, oslikana je [[1511.]] – [[1514.]], a dobila je ime po freski koja pokazuje ''Tjeranje Heliodora'' na kojoj je Rafael prikazao sebe kako stoji pored papinskog trona odjeven u dugi crni ogrtač. Sadržaji oslikani u ovoj sobi u potpunosti su prožeti veličanjem papinstva. Iznad prozora je prizor ''Čudo u Bolseni'' i opisuje kako je [[1264.]] čudo uvjerilo nekog svećenika, koji je sumnjao da je Krist zbiljski nazočan u svetom sakramentu euharistije. Freska ''Oslobađanje sv. Petra iz zatvora'' položena je veoma umješno oko prozorskog otvora. Tri različita svjetla, mjesečevo, anđeoske aureole i stražarske baklje, izražena su osobito djelotvorno. ''Atilin susret'' je aluzija na sukobe s [[Francuska|Francuskom]]. U trećoj sobi (''Stanza della Segnatura''), nalazi se ''Rasprava o presvetom sakramentu'', dovršena [[1509.]] godine. Sadržaj te freske je slavljenje euharistije. Na suprotnom zidu je vjerojatno najpoznatija freska: ''[[Atenska škola]]'', [[alegorija]] antičke filozofije kao prethodnice kršćanske mudrosti. Slavljenje Razuma sučeljeno s veličanjem Vjere. Između stotina slavnih znanstvenika antike i renesanse umjetnik je stavio i svoj lik; jedini koji gleda izravno u promatrača. Iznad prozora nalazi se ''[[Parnas]]'', grčka mitska planina bogova gdje [[Apolon]] svira violinu među [[muza]]ma (prikazanim po prvi put nakon antike), ispred grupe pjesnika kao što su [[Alkej]], [[Korina]], [[Petrarka]], [[Anakreon]], [[Eneja]] i usamljena [[Sapfa]] (jedina koja ne nosi znak laureata) kao i grupe među kojima su [[Dante]], [[Homer]], [[Vergilije]] te još pjesnika: [[Pindar]], [[Sannazzaro]], [[Horacije]], [[Propetije]], [[Tibulije]], Kato, [[Ovidije]] s [[Ariosto]]m u sredini. Ova veličanstvena freska veliča pjesništvo i ljepotu. Posljednju sobu (''Stanza dell'Incendio''), nazvana po ''Požaru u Borgu'', oslikali su Rafaelo i njegovi učenici 1514. – [[1517.]], za [[Lav X.|Lava X.]] Freska prikazuje požar u "Lavljem gradu" koji je [[Lav IV.]] ugasio na čudesan način. Na lijevoj strani prikazana je ''Pomorska pobjeda Lava IV. nad [[Saraceni]]ma''. ==Poveznice== * [[Vatikanski muzeji]] * [[Sikstinska kapela]] * [[Visoka renesansa]] * [[Atenska škola]] ==Vanjske poveznice== {{commons|Raphael's Rooms}} *[http://mv.vatican.va/3_EN/pages/SDR/SDR_00_Main.html Vatikanske sobe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161120082227/http://mv.vatican.va/3_EN/pages/SDR/SDR_00_Main.html |date=20. studenoga 2016. }} {{Vatikan}} [[Kategorija:Građevine u Vatikanu]] [[Kategorija:Renesansne slike]] [[Kategorija:Slike iz 1500-ih‎]] [[Kategorija:Slike iz 1510-ih‎]] ayo5tue3ze32dx43y31l9j1qtvjie2u Rabbit Lake Chippewa 0 160074 7573838 7072036 2026-08-10T21:00:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573838 wikitext text/x-wiki '''Rabbit Lake Chippewa''', [[Chippewa]] banda s jezera [[Rabbit Lake]] u [[Minnesota|Minnesoti]].<ref>[http://www.archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/348/mode/1up Hodge]</ref> Spominju se u ugovorima (1863) koje SAD imaju s Chippewa plemenima [[Gull Lake Chippewa|Gull Lake]], [[Mille Lac Chippewa|Mille Lac]], [[Sandy Lake Chippewa|Sandy Lake]], Rabbit Lake, [[Pokegama Lake Chippewa|Pokegama Lake]] (Pokagomin Lake) i [[Rice lake Chippewa|Rice Lake]], iz Minnesote,<ref>[http://digital.library.okstate.edu/kappler/vol2/treaties/chi0839.htm Treaty with the Chippewa of the Mississippi andtThe Pillager and Lake Winnibigoshish Bands, 1863]</ref> s kojima pripadaju (uz još neke) široj skupini Mississippi Chippewa ili [[Gichi-ziibiwininiwag]]. Njihovi potomci danas s još nekim srodnim skupinama čine dio [[White Earth Chippewa]] na rezervatu White Earth. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm Chippewa Indian Tribe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517023426/http://www.accessgenealogy.com/native/minnesota/chippewaindianhist.htm |date=17. svibnja 2008. }} [[Kategorija:Chippewa]] [[Kategorija:Indijanci, Minnesota]] e7kmzyx6t40a3vuclwmwstl3ctph6vy Divlja liga 0 160075 7573690 7280599 2026-08-10T17:39:31Z August Dominus 3851 /* Dosadašnji pobjednici */ 7573690 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Slavlje prvaka.JPG|thumb|FUN H20 Mlini proslavlja naslov pobjednika Divlje lige 2014. ispred Crkve sv. Vlaha]] [[Datoteka:Divlja liga u Portu.JPG|thumb|Završnica Divlje lige u Portu 2014.]] '''Divlja liga''' je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] pa i u svijetu najpoznatije amatersko [[vaterpolo|vaterpolsko]] prvenstvo koje se odvija na [[Dubrovnik|dubrovačkim]] [[plaža]]ma i kupalištima. Utakmice se igraju na dubrovačkim kupalištima, dok se završnica igra u Portu (staroj gradskoj luci) i prenosi se na Dubrovačkoj televiziji. Iako je načelno amatersko natjecanje, Divlja liga je vrlo praćena i u boljim momčadima uglavnom igraju ljudi koji su prošli [[VK Jug|Jugovu]] školu i bili respektabilni u mlađim kategorijama. Utakmice sude međunarodni suci s licencom FINA-e i LEN-a. Završnicu obično sudi profesionalni sudac iz Splita Neno Periš (sudio na SP-u 2013.), a ponekad sude i strani suci.<ref>[http://dubrovacki.hr/clanak/54167/ dubrovacki.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130814191138/http://dubrovacki.hr/clanak/54167/ |date=14. kolovoza 2013. }}, "FOTO / FINULE KVALIFIKACIJE 'Ledara' na Bellevueu, ali nitko odusto; Irac svirao bez greške", objavljeno 31. srpnja 2013., pristupljeno 17. kolovoza 2013.</ref> Treneri Solituda bili su hrvatski reprezentativci Nikša Dobud, Pavo Marković i Tihomil Vranješ, a Porporelu je 2007. do naslova vodio Andro Bušlje. Divlju ligu jedanput je osvojio hrvatski profesionalni plivač s invalidnošću Mihovil Španja. Dubrovačka kupališta na kojima su se igrale utakmice Divlje lige [[2017.]] i [[2018.]] su [[Danče]], [[Porporela]], [[Mokošica]], [[Orašac]], [[Mlini]], [[Plat]], [[Cavtat]], [[Čilipi|Luka Čilipi]] i [[Popovići (Konavle)|Pasjača Popovići]]. Ranijih godina utakmice su održavane i na [[plaža Bellevue|Bellevueu]], [[Pile, Dubrovnik|''u Šulića'' u Pilama]] i na [[Copacabana (Dubrovnik)|Copacabani]]. == Povijest == [[Datoteka:Divlja liga.JPG|thumb|Utakmica Divlje lige na Dančama]] Nije poznato kada je održano prvo amatersko prvenstvo Dubrovnika u vaterpolu (Divlja liga), ali je to zacijelo bilo prije više od 80<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dance.hr/povijest-divlje-lige/488-razvoj-vaterpola-u-dubrovniku-i-poceci-divlje-lige.html |title=Danče.hr - Razvoj vaterpola u Dubrovniku |access-date=7. siječnja 2011. |archive-date=25. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025113234/http://dance.hr/povijest-divlje-lige/488-razvoj-vaterpola-u-dubrovniku-i-poceci-divlje-lige.html |url-status=dead}}</ref> godina.<ref>[http://www.divljaliga.eu/apps/blog/show/15910727/ fotografije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Od 1949. do 1961. godine prvenstva Dubrovnika u vaterpolu održavana su skoro svakog ljeta, a za neke od tadašnjih prvaka, među kojima je [[lapad]]ska momčad "Piplić",<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dubrovnikportal.com/novost_opsirnije.php?id=45872 |title=Dubrovnikportal - Piplić, pobjednik Divlje lige 1959. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110125070141/http://www.dubrovnikportal.com/novost_opsirnije.php?id=45872 |archive-date=25. siječnja 2011. |access-date=7. siječnja 2011.}}</ref> utvrđena je godina osvajanja prvenstva. Od 1962. do 1983. godine, prvenstvo dubrovačkih kupališnih momčadi održalo se samo 1973. godine, a pobijedio je "Bellevue". Nakon "Divlje lige 1973", neki kupališni sastavi (Bellevue, Gusar, Cavtat) registrirani su kao klubovi, pa su od "pravih" kupališnih momčadi ostale samo "Piplić" i "Danče", te su (od 1975. godine) natjecanja između dubrovačkih vaterpolskih kupališnih momčadi ponovno zamrla. Od 1983. godine Divlja liga je održavana tradicionalno svako ljeto osim [[1992.]] i [[1995.]] godine za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] i [[Obrana Dubrovnika|najžešćih napada na Dubrovnik]] i okolicu. Vaterpolsko prvenstvo dubrovačkih plaža i kupališta (Divlja liga), u sadašnjem obliku, pokrenuto je [[1983.]] godine, na inicijativu skupine zaljubljenika u vaterpolo, koji su većinom bili okupljeni u tri momčadi, "VK Danče", "VK Penatur" i "[[Vaterpolski klub Porporela|VK Porporela]]". Igralo se na 3 igrališta; na plivalištu [[Bellevue plaža|Bellevue]], u uvali Kolačina te na [[Porporela|Porporeli]]. Sudjelovalo je 10 ekipa. Kao prvi prvak Divlje lige ostala je zabilježena ekipa Bellevue '73. Finale se igralo 31.8. u Portu, a Bellevue '73 je bila bolja od VK Porporele nakon produžetaka 7:5. Na inicijativu članova VK Porporela prve godine prvenstva, finale Divlje lige je odigrano u Portu, što je od tada postala tradicija. Treće mjesto pripalo je Eliti. [[27. srpnja]] [[1984.]], na Dan ustanka, organizirano je drugo prvenstvo dubrovačkih kupališta, a.k.a. Divlja liga u vaterpolu. Nastupalo je 8 momčadi, podijeljenih u dvije skupine. Naslov pobjednika odnijela je momčad s Danača. U poluzavršnici pobijedila je Koktel 12:9, a u drugoj poluzavršnici Montovjerna je svladala Porporelu 7:6. Porporela je zauzela treće mjesto svladavši Koktel 16:14, a u završnici su Danče bile bolje od Montovjerne 8:6. Godine [[2013.]] prvi je put Divlju ligu osvojila momčad izvan grada. Štoviše, dvije su izvangradske momčadi bile u završnici. FUN H2O Mlini pobijedio je u poluzavršnici Solitudo (koji je u četvrtzavršnici pogotkom u posljednjoj sekundi 7:6 pobijedio branitelja naslova Montovjernu) 5:4, a Kamen mali Cavtat Špilju '94 Danče 13:10. Divlja liga [[2020.]] i [[2021.]] godine nije održana zbog [[pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] [[koronavirus]]a.<ref>[https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/sport/vaterpolo/otkazana-divlja-liga-2021-godine-mjere-koje-su-na-snazi-ne-idu-nam-na-ruku-1119653 Dubrovački vjesnik ''OTKAZANA DIVLJA LIGA 2021. GODINE ‘Mjere koje su na snazi ne idu nam na ruku’''], objavljeno 13. kolovoza 2021., pristupljeno 26. ožujka 2024.</ref> == 1985. == [[1985.]] održana je treća tradicionalna Divlja liga. Naslov prvaka po drugi put za redom osvojila je momčad s Danača, a završnica se po prvi put igra u staroj gradskoj luci. Skupina A (Porporela): *Porporela-Buža 5:3 *Copacabana-Buža 8:7 *Porporela-Copacabana 13:4 Poredak: 1. PORPORELA (4 boda), 2. Copacabana (2 boda), 3. Buža (0 bodova) Skupina B (Kolorina): *Penatur-Montovjerna 6:13 *Penatur-OŠK Mali 1:17 *Montovjerna-OŠK Mali 10:11 Poredak: 1. OŠK MALI (4 boda), 2. MONTOVJERNA (2 boda), 3. Penatur (0 bodova) Skupina C (Danče): *Danče-Libertas 15:10 *Libertas-Student 6:15 *Danče-Student 8:6 Poredak: 1. DANČE (4 boda), 2. Student (2 boda), 3. Libertas (0 bodova) Poluzavršnica se igrala na Dančama i Porporeli, a u završnici u gradskoj luci se sastaju Danče i Porporela. Danče slave u završnici ishodom 11:8, a u utakmici za treće mjesto OŠK Mali je bolji od Montovjerne i to 12:6. Najboljim igračem turnira proglašen je igrač Danača Miro Filipović, najbolji strijelac je Ivica Čular (također Danče), a trofej za najboljeg vratara dobio je Tonči Masle (Porporela). == 1986. == [[1986.]] opet se završnica održava u Portu. Pobjednik četvrte Divlje lige je Čingrija koja se izjednačila s Dančama u broju naslova. Skupina A *Čingrija-Plićak 14:3 *Montovjerna-Copacabana 8:12 *Plićak-Copacabana 7:9 *Čingrija-Montovjerna 19:9 *Montovjerna-Plićak 5:0 *Copacabana-Čingrija 4:15 Poredak: 1. ČINGRIJA (6 bodova), 2. COPACABANA (4 boda), 3. Montovjerna (3 boda), 4. Plićak (0 bodova) Skupina B *Penatur-Student 2:21 *Student-Porporela 8:13 *Porporela-Penatur 5:0 Poredak: 1. PORPORELA (4 boda), 2. Student (2 boda), 3. Penatur (0 bodova) Skupina C *Buža-Libertas 9:5 *Danče-Buža 16:3 *Libertas-Danče 10:26 Poredak: 1. DANČE (4 boda), 2. BUŽA (2 boda), 3. Libertas (0 bodova) Skupina A *Copacabana-Danče 11:14 *Čingrija-Copacabana 17:2 *Danče-Čingrija 9:7 Poredak: 1. DANČE (4 boda), 2. ČINGRIJA (2 boda), 3. Copacabana (0 bodova) Skupina B *Buža-Porporela 3:15 *Student-Buža 12:8 *Porporela-Student 14:5 Poredak: 1. PORPORELA (4 boda), 2. STUDENT (2 boda), 3. Buža (0 bodova) U poluzavršnici je Čingrija pobijedila Porporelu 12:10, a Danče su pobijedile Student. Treće mjesto zauzela je Porporela svladavši Student 6:4, a u završnici je Čingrija bila bolja od Danača 11:5. Najbolji strijelac završnice bio je Zlatko Jovanović s 4 pogotka. Najboljim igračem proglašen je Joško Dender (Čingrija), najbolji vratar je Tonči Masle (Porporela), a najbolji strijelac s 36 pogodaka Bato Jovanović (Danče). == Dosadašnji pobjednici == {| class="wikitable" |'''Godina''' |'''Prvak''' |'''Drugi''' |'''Treći''' |- |1950. |Porporela | | |- |1959. |Piplić | | |- |1983. |Bellevue 73 |Porporela |Elita |- |1984. |Danče |Montovjerna |Porporela |- |1985. |Danče |Porporela |OŠK Mali (Bellevue) |- |1986. |Čingrija |Danče |Porporela |- |1987. |Student |Danče |Porporela |- |1988. |Copacabana |Danče |Roxy |- |1989. |Roxy |Copacabana |Porporela |- |1990. |Gjivovići Dolphins |Copacabana |Porporela |- |1991. |Copacabana |Danče |Montovjerna |- |1993. | | |Danče |- |1994. |Roxy |Danče |Copacabana |- |1995. | | | |- |1996. |KIKS 04 |Danče |FUN H2O Mlini |- |1997. |KIKS 04 |Copacabana |Elita |- |1998. |Copacabana |KIKS 04 |Elita |- |1999. |Bellevue '90 |Danče |Penatur |- |2000. |KIKS 04 |Bellevue '90 |Elita |- |2001. |KIKS 04 |Elita |Špilja '94 Danče |- |2002. |Špilja '94 Danče |KIKS 04 |Elita |- |2003. |Montovjerna |Copacabana |Porporela |- |2004. |Copacabana |Montovjerna |Penatur |- |2005. |Montovjerna |Copacabana |Penatur |- |2006. |Palace |Penatur |Čingrija |- |2007. |Porporela |Čingrija |Solitudo |- |2008. |Solitudo |Penatur |Porporela |- |2009. |Solitudo |Čingrija |Copacabana |- |2010. |Penatur |Solitudo |Špilja '94 Danče |- |2011. |Špilja '94 Danče |Kamen mali Cavtat |Solitudo |- |2012. |Montovjerna |Solitudo |Penatur |- |2013. |Kamen mali Cavtat |FUN H2O Mlini |Solitudo |- |2014. |FUN H2O Mlini |Palace |Špilja '94 Danče |- |2015. |Kamen mali Cavtat |Penatur |Palace |- |2016. |Elita |FUN H2O Mlini |Penatur |- |2017. |FUN H2O Mlini |Elita |Kamen mali Cavtat |- |2018. |Elita |Porporela |Kokoti |- |2019. |Kamen mali Cavtat |FUN H2O Mlini |Elita |- |2020. | | | |- |2021. | | | |- |2022. |Kokoti |FUN H2O Mlini |Porporela |- |2023. |Porporela |Kokoti |PVG Gruški mul |- |2024. |FUN H2O Mlini |Porporela |Kokoti |- |2025. |FUN H2O Mlini |Elita |Kokoti |- |2026. |FUN H2O Mlini |Porporela |Plaža Bellevue |} {| style="border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#FFFFFF;text-align:center" cellspacing="2" cellpadding="2" |- !width=150px align=left|Klub !width=80px bgcolor="gold"| Zlato !width=80px bgcolor="silver"| Srebro !width=80px bgcolor="bronze"| Bronca !width=80px bgcolor="#E0FFFF"| Ukupno |- | align=left | FUN H2O Mlini | 5 || 4 || 1 || 10 |- | align=left | Copacabana | 4 || 4 || 1 || 9 |- | align=left | KIKS 04 | 4 || 2 || 0 || 6 |- | align=left | Porporela | 3 || 5 || 8 || 16 |- | align=left | Kamen mali Cavtat | 3 || 1 || 1 || 5 |- | align=left | Montovjerna | 3 || 1 || 1 || 5 |- | align=left | Danče | 2 || 7 || 1 || 10 |- | align=left | Elita | 2 || 3 || 6 || 11 |- | align=left | Solitudo | 2 || 2 || 3 || 7 |- | align=left | Čingrija | 2 || 2 || 1 || 5 |- | align=left | Špilja '94 Danče | 2 || 0 || 2 || 4 |- | align=left | Roxy | 2 || 0 || 1 || 3 |- | align=left | Penatur | 1 || 3 || 4 || 8 |- | align=left | Kokoti | 1 || 1 || 3 || 5 |- | align=left | Palace | 1 || 1 || 1 || 3 |- | align=left | Bellevue '90 | 1 || 1 || 0 || 2 |- | align=left | Gjivovići Doplhins | 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left | Student | 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left | Piplić | 1 || 0 || 0 || 1 |- | align=left | Plaža Bellevue | 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left | PVG Gruški mul | 0 || 0 || 1 || 1 |- | align=left | OŠK Mali (Bellevue) | 0 || 0 || 1 || 1 |} ;Napomene # Čingrija je 1983. nastupala pod imenom Bellevue 73. # Godine 1993. Divlja liga je održana, ali je finalna utakmica "Copacabana" - "Montovjerna" (na plivalištu "Bellevue") bila prekinuta zbog tučnjave igrača. Odlučeno je da se finalna utakmica ne ponovi. Budući da nije usvojen prijedlog da trećeplasirana momčad ("Danče") bude proglašena prvakom, za godinu 1993. se bilježi "bez prvaka". # Izvor https://web.archive.org/web/20121030112815/http://www.divljaliga.hr/?page=povijest === Završnice === * 1983.: '''Belevue '73''' - Porporela '''7''':5 * 1984.: '''Danče''' - Montovjerna '''8''':5 * 1985.: '''Danče''' - Porporela '''11''':8 * 1986.: '''Čingrija''' - Danče '''11''':5 * 1987.: '''Student''' - Danče '''4''':3 * 1988.: '''Copacabana''' - Danče '''8''':6 * 1989.: '''Roxy''' - Copacabana '''11''':9 * 1990.: '''Gjivovići Dolphins''' - Copacabana '''12''':11 * 1991.: '''Copacabana''' - Danče '''6''':5 * 1994.: '''Roxy''' - Danče '''9''':8 * 1996.: '''KIKS 04''' - Danče '''8''':7 * 1997.: '''KIKS 04''' - Copacabana '''11''':9 * 1998.: '''Copacabana''' - KIKS 04 '''9''':4 * 1999.: '''Bellevue '90''' - Danče '''5''':4 * 2000.: '''KIKS 04''' - Bellevue '90 '''7''':4 * 2001.: '''KIKS 04''' - Elita '''9''':4 * 2002.: '''Špilja '94 Danče''' - KIKS 04 '''8''':7 * 2003.: '''Montovjerna''' - Copacabana '''7''':5 * 2004.: '''Copacabana''' - Montovjerna '''5''':3 * 2005.: '''Montovjerna''' - Copacabana '''8''':1 * 2006.: '''Palace''' - Penatur '''8''':7 (nakon četveraca) * 2007.: '''Porporela''' - Čingrija '''7''':4 * 2008.: '''Solitudo''' - Penatur '''8''':7 * 2009.: '''Solitudo''' - Čingrija '''5''':2 * 2010.: '''Penatur''' - Solitudo '''8''':6 * 2011.: '''Špilja '94 Danče''' - Kamen mali Cavtat '''7''':5 * 2012.: Solitudo - '''Montovjerna''' 6:'''7''' * 2013.: FUN H2O Mlini - '''Kamen mali Cavtat''' 5:'''6''' * 2014.: Palace - '''FUN H2O Mlini''' 3:3, 5:'''6''' (četverci) * 2015.: '''Kamen mali Cavtat''' - Penatur '''5''':4 * 2016.: '''Elita''' - FUN H2O Mlini '''13''':3 * 2017.: Elita - '''FUN H2O Mlini''' 5:'''6''' * 2018.: '''Elita''' - Porporela 8:8, '''10''':9 (četverci) * 2019.: '''Kamen mali Cavtat''' - FUN H2O Mlini 7:7, '''2''':1 (četverci) * 2022.: '''Kokoti''' - FUN H2O Mlini '''7''':4 * 2023.: '''Porporela''' - Kokoti '''6''':5 * 2024.: '''FUN H2O Mlini''' - Porporela '''7''':5 * 2025.: '''FUN H2O Mlini''' - Elita '''11''':6 * 2026.: '''FUN H2O Mlini''' - Porporela '''9''':8 === Sastavi pobjedničkih momčadi === : ''Podrobniji članak na temu: [[Dodatak:Sastavi pobjedničkih momčadi Divlje lige]]'' ==Vidi još== *[[Red Bull Sidrun]] *[[Vaterpolski turnir "Zarečki krov"]]<ref>https://hvs.hr/vaterpolski-turnir-zarecki-krov/?utm_source=sportske.jutarnji.hr&utm_medium=widget&utm_campaign=sportska_hrvatska</ref> *[[Hrvatska vaterpolo amaterska liga]]<ref>https://sport023.hr/2024/02/27/hrvatska-vaterpolo-amaterska-liga-kolpomorto-treci-garmenjak-cetvrti-na-visnjiku/</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.divljaliga.com/ Službena stranica Divlje lige] *[https://web.archive.org/web/20121029010916/http://www.divljaliga.hr/ Službena stranica udruge Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu] {{Vaterpolo u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Vaterpolo u Dubrovniku]] [[Kategorija:Hrvatska vaterpolska natjecanja]] 78modphxv4nxdfh0bp8r0jkayzhypdz Svetislav Stančić 0 163157 7573579 7573037 2026-08-10T14:02:44Z Divna Jaksic 974 /* Vanjske poveznice */ 7573579 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Svetislav Stančić | Img = Svetislav Stančić.JPG | Img_capt = | Img_size = 200px | Landscape = | Background = instrumentalist | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[7. srpnja]] [[1895.]] | Smrt = [[7. siječnja]] [[1970.]] | Instrument = [[glasovir]] | Žanr = [[ozbiljna glazba]] | Zanimanje = [[pijanist]], [[skladatelj]] i [[Glazba|glazbeni]] [[pedagog]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = [[Muzička akademija u Zagrebu]] | URL = | nagrade = <center> [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo </center> | Značajni instrumenti = glasovir ''Pleyel''<ref>[http://institutfrancais.hr/zagreb/francuska-glazba-na-klaviru-pleyel-svetislava-stanica/ Francuska glazba na klaviru Pleyel Svetislava Stančića] {{hrv oznaka}} {{fr}} institutfrancais.hr, Francuski institut u Hrvatskoj</ref> }} '''Svetislav Stančić''' ([[Zagreb]], [[7. srpnja]] [[1895.]] – Zagreb, [[7. siječnja]] [[1970.]]), [[hrvat]]ski [[pijanist]], [[skladatelj]] i [[glazbeni pedagog]], utemeljitelj [[Zagrebačka pijanistička škola|zagrebačke pijanističke škole]]. == Životopis == Glazbu je počeo učiti [[1909.]], a Glazbenu školu zagrebačkoga [[HGZ|Hrvatskoga glazbenoga zavoda]] završio je 1914. godine. Godine 1918. odlazi u [[Berlin]] gdje do 1922. privatno uči [[glasovir]] kod [[Heinrich Barth|Heinricha Bartha]] i [[Conrad Ansorge|Conrada Ansorgea]]. Istodobno u razdoblju od 1920. do 1922. na majstorskoj školi berlinske Akademije umjetnosti studira kompoziciju kod glasovitoga [[Ferruccio Busoni|Ferruccia Busonija]].<ref name="EPTA">[http://www.epta-croatia.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=139&Itemid=76&lang=hr&limitstart=1 European Piano Teachers Association (EPTA) Croatia: Svetislav Stančić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803142637/http://www.epta-croatia.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=139&Itemid=76&lang=hr&limitstart=1 |date=3. kolovoza 2017. }}, pristupljeno 30. travnja 2015.</ref> U hrvatsku je glasovirsku pedagogiju unio visoku razinu profesionalizma i rafinirane spoznaje o glazbenoj interpretaciji kao spoju besprijekornog umijeća, znanja i umjetničkog nadahnuća. Njegovi su studenti bili mnogi ugledni hrvatski pijanisti i glazbeni pedagozi, primjerice [[Ladislav Šaban]], [[Ivo Maček]], [[Melita Lorković]], [[Ranko Filjak]], [[Jurica Murai]], [[Branka Musulin]], [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]],<ref>I. Kri.: [http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-zagrebu-umro-unuk-narodnog-tribuna-stjepana-radica/482365.aspx U Zagrebu umro unuk narodnog tribuna Stjepana Radića] (23. ožujka 2010.), pristupljeno 30. travnja 2015.</ref> [[Pavica Gvozdić]], [[Vladimir Krpan]] i drugi. Stančić je obradio skladbe za glasovir [[Ferdo Livadić|Ferde Livadića]] i [[Fortunat Pintarić|Fortunata Pintarića]]. Godine 1960. dodijeljena mu je [[nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo.<ref>{{Citiranje enciklopedije |title=Stančić, Svetislav |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57753 |enciklopedija=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=30. travnja 2015.}}</ref> ==Spomen== Europska udruga klavirskih pedagoga Hrvatska (EPTA Hrvatska; [[engleski|engl.]] '' European Piano Teachers Association – Croatia'') od [[2006.]] godine u Zagrebu održava Međunarodno pijanističko natjecanja "Svetislav Stančić".<ref>[http://www.epta-croatia.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=139&Itemid=76&lang=hr EPTA – Međunarodno natjecanje "Svetislav Stančić"], pristupljeno 30. travnja 2015. {{hrv oznaka}} {{engl}}</ref><ref>[http://www.epta-croatia.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=139&Itemid=76&lang=hr&limitstart=1 European Piano Teachers Association (EPTA) Croatia: Svetislav Stančić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803142637/http://www.epta-croatia.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=139&Itemid=76&lang=hr&limitstart=1 |date=3. kolovoza 2017. }}</ref> == Nagrade == * 1960. - [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za glazbu]] za životno djelo == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti|wikicitat=Svetislav Stančić}} *[http://proleksis.lzmk.hr/46707/ Stančić, Svetislav] ''Proleksis enciklopedija'' (LZMK) *[http://www.bach-cantatas.com/Lib/Stancic-Svetislav.htm Svetislav Stančić (Composer, Arranger)] {{engl}} bach-cantatas.com {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za glazbu}} {{GLAVNIRASPORED:Stančić, Svetislav}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski pijanisti]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu]] igaplfpqm2ncthpl16oh59oie6et400 Sanja Nikčević 0 164421 7574092 7485145 2026-08-11T10:44:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574092 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Sanja Nikčević | slika = Sanja_Nikčević.jpg | slika_širina = 220px | naslov = Sanja Nikčević | datum_rođenja = [[17. kolovoza]] [[1960.]] | mjesto_rođenja = [[Varaždin]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = [[hrvatsko državljanstvo|hrvatsko]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[teatrologija]]<ref>[http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=16149 ''Tko je tko u hrvatskoj znanosti''] tkojetko.irb.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117033408/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=16149 |date=17. studenoga 2015. }}</ref> | radna_institucija = [[Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture RH]],<br> [[Filozofski fakultet u Osijeku]]<ref>[http://web.ffos.hr/anglistika/?id=30 Filozofski fakultet u Osijeku] web.ffos.hr {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516203217/http://web.ffos.hr/anglistika/?id=30 |date=16. svibnja 2008. }}</ref>,<br> [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku]]<ref>[https://unios.academia.edu/SanjaNik%C4%8Devi%C4%87 Sanja Nikčević] unios.academia.edu, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku</ref> | alma_mater = [[Sveučilište u Zagrebu]] | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = [http://www.sanjanikcevic.com www.sanjanikcevic.com] | fusnote = }} '''Sanja Nikčević''' ([[Varaždin]], [[17. kolovoza]] [[1960.]]),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/hkvpedija/hr-kalendar/37392-17-kolovoza-1960-rodena-sanja-nikcevic.html |title=17. kolovoza 1960. rođena Sanja Nikčević |website=hkv.hr |publisher=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća |access-date=2024-10-22}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sanjanikcevic.com/biografija.html |title=Biografija - Sanja Nikčević |website=sanjanikcevic.com |access-date=2024-10-22}}</ref> [[hrvatska]] je [[Teatrologija|teatrolog]]inja, [[Kazališna kritika|kazališna kritičar]]ka, redovna profesorica u miru (predavala na [[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofskom fakultetu u Osijeku]] i [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku]]), vanjski predavač na Odjelu za komunikologiju [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskoga katoličkog sveučilišta]], članica Suda časti [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]<ref>[http://www.matica.hr/omatici/Uprava/ Matica hrvatska / Uprava: Glavni odbor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151107234447/http://www.matica.hr/omatici/Uprava/ |date=7. studenoga 2015. }}, pristupljeno 13. studenoga 2015.</ref> i od 2022. članica Upravnog odbora [[Pasionska baština|Pasionske baštine]]. Autorica je preko stotinu [[znanstveni članak|znanstvenih]] i stručnih članaka, trinaest autorskih knjiga i šest antologija o američkom, europskom i hrvatskom kazalištu i drami. Objavljuje kazališne kritike i eseje u hrvatskim kulturnim tjednicima (''[[Vijenac]]'', ''[[Hrvatsko slovo]]'') te na portalima "[[bitno.net]]", "[[Narod (portal)|narod.hr]]", "hkv.hr";, na [[Radio Marija|Radio Mariji]] vodila je emisiju ''Kazalište bez maske'' (2017. – 2021.). Od 2023. pokrenula projekt "Radio drama na Radio Mariji"<ref>[https://www.radiomarija.hr/index.php/nase-obavijesti/9721-radio-drama-na-radio-mariji-3 Radio drama na Radio Mariji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231209120323/https://www.radiomarija.hr/index.php/nase-obavijesti/9721-radio-drama-na-radio-mariji-3 |date=9. prosinca 2023. }} radiomarija.hr</ref> i rubriku "Drame po izboru Sanje Nikčević" na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća.<ref>[https://www.hkv.hr/razgovori/42225-prof-dr-sc-sanja-nikcevic-najavljuje-novu-rubriku-na-portalu-hkv-a.html Prof. dr. sc. Sanja Nikčević najavljuje novu rubriku na portalu HKV-a] hkv.hr</ref> Osnovno polje njezina interesa su: američka drama, hrvatska drama, hrvatska ratna drama, suvremena europska drama, kazališna kritika i povijest kazališta i drame. Knjigama ruši mitove (o zabrani Krleže u Hrvatskoj, o nepostojanju ratne drame) ili  razotkriva  trendove (nova europska drama) a u najnovijim istraživanjima istražuje odnos kazališta i [[svjetonazor]]a i zagovara povratak [[Katarza|katarze]] i pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti. ==Životopis== ===Obrazovanje, zaposlenja i tuzemna aktivnost=== Srednju školu završila u [[Virovitica|Virovitici]], diplomirala francuski jezik i komparativnu književnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] (1984.),&nbsp;a s temama iz američke drame na istom je fakultetu magistrirala (1993.) i doktorirala (1998.). Prije znanstvene karijere radila kao novinarka i kazališna kritičarka u [[Večernji list|Večernjem listu]] (1985. – 1993.) te kao savjetnica za kazalište u [[Ministarstvo kulture RH|Ministarstvu kulture RH]] (1996. – 1997.), a između toga bila u statusu slobodne umjetnice. Bila je predsjednica [[HDKKT|Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa]] (2010. – 2019.), u Matici hrvatskoj bila je članica Glavnog odbora (2014. – 2018.) i predsjednica Odbora za kazalište i film (2015-2023.), selektor [[Festival kršćanskog kazališta|Festivala]] [[kršćansko kazalište|kršćanskog kazališta]] u Zagrebu (2015. – 2019.), a bila je i članica brojnih povjerenstava za kazališne programe, dramska djela, festivale i slično. Aktivna je i u radu [[Hrvatski sabor kulture|Hrvatskog sabora kulture]] kao selektor i član prosudbenih povjerenstva za kazališni amaterizam. ===Znanstvena karijera=== Dva puta bila [[Program Fulbright|Fulbrightov]] stipendist u [[SAD]]-u: [[CUNY]] – [[New York (grad)|New York]] (mentor [[Marvin Carlson]]) 1995. i [[UCSB]] – [[Santa Barbara, Kalifornija|Santa Barbara]] (mentor [[W. D. King]]) 2003., gdje je predavala Modernu europsku dramu i kazalište 2002. godine. U docenticu je birana na zadarskom Sveučilištu (2002.) gdje je predavala „Povijest svjetske drame“ na doktorskom studiju iz književnosti. Od 2003. zaposlena na [[Sveučilište u Osijeku|Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]]. Prvo na [[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofskom fakultetu]] na Odsjeku za anglistiku gdje je 2006. birana u izvanrednog profesora, a predavala kolegije iz američke i engleske drame te kazališne kritike. Od 2007. prelazi na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Umjetničku akademiju u Osijeku]] kao voditeljica Odsjeka za kazališnu umjetnost (2007. – 2009.), voditeljica Katedre za teatrologiju i teorijskog programa. Na akademiji&nbsp;predavala kolegije iz predmeta povijesti kazališta koji je osmislila za potrebe akademije. Na odsjeku je vodila pisanje studijskih programa: revizije preddiplomskog studija glume i lutkarstva i novog diplomskog studija kazališne umjetnosti. Na doktorskom studiju iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku od njegova osnutka (2006.) bila je voditeljica dramskog modula i predavala kolegije iz povijesti drame i američke drame. Sudjelovala u radu tri znanstvena projekta. Izlaganjima o hrvatskom i europskom kazalištu sudjelovala na brojnim seminarima, simpozijima i konferencijama ([[Osijek]], [[Zagreb]], [[Sarajevo]], [[Novi Sad]], [[Varšava]], [[Salzburg]], [[Boston]], [[Louisville]], [[New York]], [[Caracas]], [[Soeul]], [[Lubbock]]), a radionice kazališne kritike vodila je u [[Hong Kong]]u i [[Makedonija|Makedoniji]]. ===Međunarodna aktivnost=== Utemeljiteljica (1994.) i prva predsjednica [[Hrvatski centar ITI-UNESCO|Hrvatskog centra ITI-UNESCO]] gdje je pokrenula Međunarodnu koloniju dramskih pisaca u Motovunu i glasilo ''Hrvatska drama'' te intenzivno radila na promociji hrvatske drame i kazališta u svijetu. Vrlo aktivna u međunarodnom kazališnom životu, u svjetskoj udruzi ITI bila je članica i predsjednica komunikacijskog odbora te članica ECXOM-a, upravnog odbora u dva mandata. Aktivna je članica hrvatskih ([[DKH]], [[HDAS]], [[HDDU]]) te međunarodnih i američkih udruga kritičara i teatrologa ([[ASTR]], [[ATHE]], [[IFTR]], [[AICT]], [[ATCA]]). ===Izdavačka i urednička djelatnost=== U sklopu [[Hrvatski centar ITI|Hrvatskog centra ITI]] pokrenula i deset godina uređivala teatrološku biblioteku ''Mansioni'' (1994. – 2004.), gdje je uredila 25 naslova. Bila je urednica časopisa Kazalište u izdanju AGM-a (1999. – 2002.), a od 2009. – 2013. glavna urednica novopokrenute Biblioteke ''Ars Academica'' Umjetničke akademije u Osijeku. Od 2017. do 2022. pokrenula je i vodila specijaliziranu, obiteljsku izdavačku kuću Citadela libri. == Dosezi i područja istraživanja == Osnovno polje njezina interesa su: američka drama, hrvatska drama, hrvatska ratna drama, suvremena europska drama, kazališna kritika i povijest kazališta i drame. Sudjelovala je na brojnim simpozijima u Hrvatskoj (npr. [[Krležini dani u Osijeku]], [[Dani hvarskog kazališta]]) i po cijelome svijetu, a od 1987. objavila je preko stotinu članaka u znanstvenim i stručnim časopisima u zemlji (Republika, Književna smotra, Dubrovnik, Književna revija, Nova prisutnost, Kazalište...) i diljem svijeta (SSEP, PAJ, NTQ, Dijalog) u SAD, Japanu, Hong Kongu, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Makedoniji, Sloveniji kao i u znanstvenim nacionalnim i međunarodnim zbornicima. === Američka drama === Uredila dvije antologije, ''Antologija američke drame I i II'', Zagreb, 1993.), te objavila tri knjige o američkoj drami: ''Američka subverzivna drama ili simpatija za losere'' (CDM, Rijeka, 1994.), ''Afirmativna američka drama ili živjeli Puritanci'' (Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2003.) i ''Gubitnički genij u našem gradu'' (Filozofski fakultet, Zagreb, 2006.). O američkoj drami uvela novu klasifikaciju drame u odnosu na Američki mit, temeljni mit američkog društva. Podijelila ih je na subverzivne drame one koje pokazuju neuspješne likove gubitnika koji ne mogu slijediti Američki san (u djelima pisaca poput [[Eugen O'Neill]], [[Arthur Miler]], [[Teneesee Williams]] do [[Edward Albee]] i [[Davida Mamet]]) i afirmativne drame u kojima likovi koji uspijevaju razriješiti svoje probleme i ostvariti svoj Američki san (od rodonačelnika [[Thronton Wilder]] preko komedija i melodrama do autora poput [[Robert Harling]] ''Steal Magnolias'' ili [[Margaret Edson]] ''Wit''). === Europska drama/Nametanje trendova === Knjiga o nametanju dramskog trenda nasilja, krvi i sperme u europskom kazalištu ''Nova europska drama ili velika obmana'' (Meandar, Zagreb, 2005.) izazvala je iznimno snažnu reakciju hrvatske i svjetske kazališne javnosti: dobila je [[Nagradu Petar Brečić]] za kazališnu esejistiku, prevedena je na engleski ([[New Theater Quarterly]], August 2005.), slovački (''Nova Europska drama alebo vel'ky podvod'', Bratislava, 2007.) i bugarski jezik (''Нова европейска драма или голямата измама'', Ruse, 2009.), veliki dijelove knjige objavljeni su u veliki dijelove knjige objavljeni su u mađarskim ("Csináljunk új európai drámát" u Szinhaz, Hungary, July 2005) i poljskim kazališnim časopisima ("Wszystko ma swoje skutki", Dialog 1/2005. str. 122-135.), udžbenik je na kolegijima o suvremenoj drami širom svijeta. Nakon pet godina izašlo je drugo izdanje, ''Nova europska drama ili velika obmana 2'' (Leykam, Zagreb, 2009.), gdje je uz tekst iz 2005. objavljeno i poglavlje o tome što se s trendom nove europske drame dogodilo od prvog izdanja knjige, kao i reakcija na knjigu uključujući i sve napade i pohvale. Kao jedna od rijetkih ne-engleskih knjiga uvrštena je u popis literature na službenoj stranici britanskog kritičara Alexa Siersa o InYerFace Theatre.<ref>[http://www.inyerface-theatre.com/archive30.html New writing bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140516012108/http://www.inyerface-theatre.com/archive30.html |date=16. svibnja 2014. }}, inyerface-theatre.com, pristupljeno 1. siječnja 2023. {{eng oznaka}}</ref> === Hrvatska drama === Objavila prvu antologiju hrvatske drame izvan Hrvatske (''Antologija suvremene hrvatske drame'', Skopje, 2003.) i knjigu ''Što je nama hrvatska drama danas?'' (Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.) u kojoj se bavi zapostavljenim piscima ([[Helena Peričić]], [[Tanja Radović]], [[Darko Lukić]], [[Boro Radaković]], [[Borislav Vujčić]], Autorska grupa Gong) i žanrovima (komedije: [[Miro Gavran]] i [[Ivan Kušan]] te literarni kabaret [[Boris Senker]]), te zanimljivim fenomenima hrvatskog kazališta ([[Zrinski]] [[Frankopani]]zrinsko-frankopanske teme, igranje religiozne drame za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], nestanak političke drame, itd.). U tekstu ''U potrazi za glasom između emocije, politike i intertekstualnosti. Skica za studiju o četvrt stoljeća hrvatske drame''{{fusg|1}} uvodi klasifikaciju hrvatske drame na temelju njezina odnosa prema stvarnosti koja je okružuje i pokazuje da se taj odnos nalazi u trokutu između politike, emocije i intertekstualnosti. S time da su neka desetljeća obilježena dominatno pojedinim odnosom. Tako su šezdesete i sedamdesete dominatno obilježene odnosom prema politici koja uništava pojedinca uglavnom intelektualca ([[Ivan Kušan]], [[Ivo Brešan]], [[Dubravko J. Bužimski]], Škrabe/Mujićić/Senker), osamdesetima dominira emocija i unutarnji svijet junaka ([[Miro Gavran]], [[Lada Kaštelan]], [[Mate Matišić]]), a u devedesetima pisci se traže u intertekstualnosti ([[Ivan Vidić]], [[Asja Srnec Todorović]], [[Tomislav Zajec]]) dok je najnovije doba u potrazi za glasom između te tri točke. U knjizi ''Druga slika hrvatskog kazališta ili izvan glavne struje'', (DHK, Zagreb, 2016.) objavila napise objavljene u medijima od 2003. – 2015., npr. kritike o predstavama koje smatra važnim za hrvatsko kazalište i kazališnim sezonama, o novim kazališnim žanrovima (kazališno predavanje ili monodrama Mladene Gavran) o kazališnom amaterizmu koji popunjava praznine glavne struje (od Nine Škrabea do fenomena međimurskog dramskog pisma), ali i polemizira s društvenim skandalima te nastojanjem da se Marulićevi dani odvoje od svojeg osnovnog razloga osnivanja: promocije suvremene hrvatske drame. U knjizi ''Mit o Krleži. Krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu'' (Matica hrvatska, Zagreb, 2016.) analizirala je medijski rat koji je od 2011. – 2013. vladao u hrvatskoj javnosti oko lika i djela Miroslava Krleže koji poprima mitske razmjere. Predložila je i nove nazive sukobljenih strana: na jednoj su strani krležoklasti (Davor Velnić, [[Igor Žic]] ili [[Radovan Ivšić]] koji smatraju da je Krleža najveća nepogoda hrvatske književnosti jer je djelovao ideološki prema drugim piscima i svojom sjenom ugušio sve ostale a nije nikad kritički progovorio o problemima komunističkog društva koje ga je ustanovilo kao neprikosnovenu književnu i intelektualnu veličinu bez pravog pokrića. Na drugoj su krležoduli ([[Velimir Visković]], [[Predrag Matvejević]], Vjeran Zuppa, [[Mani Gotovac]]) koji smatraju da je Krleža naš najveći i jedini pravi pisac koji zaslužuje sve počasti a država Hrvatska ga je gotovo zabranila. U knjizi se pokazuju razmjeri njihova sukoba, razotkrivaju istine i laži jednog i drugog pristupa te pokazuje da sukob nije književni nego ideološki. Najveći dokaz za to su krležofili, oni koji doista vole Krležu kao pisca ([[Miro Međimorec]], [[Boris Senker]], Georgij Paro) ali ni jedne ni druge ne zanimaju ako nisu iz njihova političkog tabora. Knjiga donosi i istraživanje koje pobija dvije optužbe koje su krležoduli neprestano nametali u medijima. Prvo da je Krleža u Hrvatskoj bio zabranjen ili barem "potisnut" devedesetih (npr. 1993. je obilježena njegova obljetnica s bilo šest premijera od čega sva četiri HNK, održan je skup u HAZU pod pokroviteljstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana objavljen I. svezak Krležijane, cijelo je vrijeme najzastupljeniji autor u lektiri itd, a od 1991. – 2000. je postavljeno 22 premijere na njegove tekstove) a drugo da nije igran u hrvatskim kazalištima (od 1991. do kraja 2015. odigrano je 78 novih premijera na Krležine tekstove što nema niti jedna drugi hrvatski pisac, a u zadnjih pet godina od 2011. do kraja 2015., upravo zbog pritiska medija – čak 28 naslova). === Hrvatska ratna drama === Intenzivno se bavi temom drame i kazališta o [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Uredila je prvu ''Antologiju hrvatske ratne drame 1991-1995'' (Alfa, Zagreb, 2011.) u kojoj je objavljeno 11 drama. [[Nino Škrabe]]: ''Dvije sestre'' (1992.), [[Davor Špišić]]: ''Dobrodošli u rat''(1992.), [[Matko Sršen]]: ''Farsa od gvere'' (1992.), [[Katja Šimunić]]: ''Blueblanche, tango i rat'' (1992.), [[Milan Grgić]]: ''Sveti Roko na brdu'' (1993.), [[Lada Martinac]]/[[Snježana Sinovčić]]: ''Živim'' (1993.), [[Goran Tribuson]]: ''Doviđenja u Nuštru'' (1993.), [[Zvonimir Zoričić]]: ''Tatarski biftek'' (1994.), [[Miroslav Mađer]]: ''Srijemski put'' (1995.), [[Zvonimir Majdak]]: ''Smrtonosni povratak'' (1995.), [[Miro Gavran]]: ''Deložacija'' (1995.) Uredila je i ''Antologiju hrvatske ratne komedije 1991-1997'' (Privlačica, Vinkovci, 2013.) u kojoj je objavljeno 8 komedija. [[Milica Lukšić]]: ''Lov na medvjeda tepišara'' (1990.), [[Tahir Mujičić]]/[[Boris Senker]]: ''Bratorazvodna parnica'' (1991.), [[Lydia Scheuermann Hodak]]: ''Žurim, dolazi mi moja maserka'' (1992./1998.), [[Zvonimir Zoričić]]: ''Tatarski biftek'' (1994.), [[Miro Gavran]]: ''Deložacija'' (1995.), [[Ivan Kušan]]: ''Tko je Sveti Stefan'' (1996.), [[Ljubomir Kerekeš]]: ''Povratak ratnika'' (1997.), [[Ivo Brešan]]: ''Utvare'' (1997.) Uredila je i ''Antologiju hrvatske poratne drame 1996-2011'' (Alfa, Zagreb, 2014.) u kojoj je objavljeno 12 drama. [[Lydia Scheuermann Hodak]] ''Slike Marijine'' (1992./1996.), [[Pavao Pavličić]] ''Olga i Lina '' (1996.), [[Hrvoje Barbir Barba]] ''Telmah'' (1997.), [[Vlatko Perković]] ''Deus ex machina'' (1997.), [[Slobodan Šnajder]] ''Ines & Denise'' (1997.), [[Dubravko Mihanović]] '' Žaba'' (2004.), [[Gordana Ostović]] ''Parsifal'' (2005.), [[Tena Štivičić]] ''Fragile'' (2005.), [[Amir Bukvić]] ''Djeca sa CNN-A'' (2006.), [[Igor Hamer]] ''Jura, samo jučerašnja vijest'' (2007.), [[Lada Martinac]] ''Ko me to pokriva?'' (2009.), [[Miro Međimorec]] ''Vukovarski nokturno'' (2011.). Te antologije i njezini teorijski radovi{{fusg|3}} mijenjaju uvriježenu sliku da hrvatskih ratnih drama nema ili da nisu kvalitetne. Njezino istraživanje pokazalo je da je od 1990. do 2011. objavljeno ili izvedeno i stotinu naslova profesionalni h drama koje imaju ratnu temu ili jedan lik direktno povezan s ratom ili alegorijski prikazi nekog drugog rata koji su nastali kao direktna inspiracija proživljenim ratom. Analiza pokazuje veliku razliku u tonu, osjećaju i odnosu prema stvarnosti u ratnoj, pisanoj za vrijeme rata (od 1990. – 1995. i još nekoliko godina kasnije jer je osjećaj straha od rata bio intenzivno prisutan) i poratnoj drami pisanoj nakon rata. Za vrijeme rata pisale su se afirmativne drame i komedije koje su pomagale publici da prežive potpuno nelogično vrijeme i daju mu neki smisao i nadu. Djela su topla, govore o mogućim rješenjima problema a čak i kada junak pogine na kraju ostaje živjeti neka pozitivna emocija (ljubav, prijateljstvo, domoljublje, vjera) tako da publika može proživjeti na kraju komada vrlo intenzivnu i doista pročišćujuću katarzu. Poratno pismo je potpuno drugačije. Iako svaka drama u sebi nosi politički i svjetonazorski stav pisca, u poratnoj drami to je izrazito. Tzv. lijevi smatraju da je prošli komunistički sistem bio dobar, a da nam se dogodio građanski rat zbog hrvatske gluposti. Tzv. desni smatraju da je prošli komunistički sistem bio najgori na svijetu, cijeli život su sanjali Hrvatsku neovisnost od Jugoslavenske zajednice a Domovinski rat je posljedica velikosrpske agresije koja taj san nije dopustila. Međutim, zajedničko im je prikazivanje sadašnje stvarnosti kao najgore od svih mogućih bez ikakvog izlaza za pozitivne junake ili bilo kakve katarze za one u publici. Razlikuju se i u tumačenju krivice – za tzv. "lijeve" krivi su nacionalisti koji su srušili komunistički sistem i Jugoslaviju taman kad nam je krenulo a za tzv. "desne" krivi su komunisti koji su se mimikrirali, ušli u novo "demokratsko" društvo i uništili ga. Poratna komedija je još crnja jer prikazuje svijet groteske u kojem se smije poremećaju društva a taj poremećaj ostane na kraju fiksiran i zaleđen ([[Mate Matišić]], [[Nina Mitrović]]...). Objavila o toj temi gotovo stotinu stručnih, znanstvenih i publicističkih tekstova, te objavila knjigu ''Kako prikazati ljudske rane na sceni'' (Alfa, Zagreb, 2016.) u kojoj je analizirala pojedinačne autore iz Hrvatske (Scheuermann Hodak, Međimorec, Bakarić, Bužimski, Gubina...), BIH (Zlatko Topčić), SAD i svijeta koji su se bavili ratnom temom, kao i neke fenomene (npr. odjek Domovinskog rata u svjetskim dramama). === Kazališna kritika === Kao kazališni kritičar radila u ''Večernjem listu'' (1985. – 1993.), a kritike objavljuje u zemlji (tjednici ''Vijenac'', ''Hrvatsko slovo'', te portali bitno.net, narod.hr) i svijetu i do danas. Objavila je zbornik na engleskom ''Theatre Criticism Today'' (Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2001.) u kojem su okupljeni tekstovi izlagani na tri simpozija o kazališnoj kritici koji je organizirala u sklopu Hrvatskog centra ITI (Pula 1998. i 1999., Zagreb 2000.). Objavila je i prvu teorijsku knjigu o kazališnoj kritici (''Kazališna kritika ili neizbježni suputnik'', UAOS/Leykam, Zagreb, 2011.) u kojoj uz analizu američke kritike i komparaciju američkog i europskog modela kazališne kritike donosi i novu definiciju žanra koja glasi: ''"Kazališna kritika je članak recentno napisan nakon premijere koji prosuđuje kazališnu predstavu a objavljen dominantno u dnevnim ili tjednim medijima javne komunikacije (tiskanim ili elektroničkim). Varira u opsegu od 2 do 4 kartice (4.000 do 10.000 znakova) teksta, a sastoji se od elemenata: 1. informacije o predstavi, 2. opis predstave, 3. vrednovanje predstave i 4. obrazloženje vrednovanja."'' === Bitno o bitnome, mala knjiga duhovnih eseja (DHK, Zagreb, 2023.) === Urednička bilješka: Sanja Nikčević je izuzetno plodna i uvažena hrvatska profesorica, teatrologinja i kazališna kritičarka koja je u svojoj struci napisala 11 autorskih knjiga i nekoliko stotina članaka o kazalištu i drami. Međutim, ova ju knjiga predstavlja u sasvim drugom svjetlu, kao autoricu eseja (crtica, priča, svjedočanstava, polemika)  duhovne inspiracije koje je od  2011. godine  objavljivala u časopisima (Book, Rhema) i na portalima (Bitno.net). Svi su tekstovi napisani jednostavnim i razumljivim jezikom kao topla i duhovita proza koja u sebi nosi temeljni životni optimizam i afirmaciju smisla života. To ju čini zanimljivim štivom za čitanje, ali, kako je riječ o osobnim stavovima i iskustvima, može biti snažan poticaj čitatelju da u svoj život pusti radost, toplinu, dobrotu, zahvalnost, smisao. Najveći dio knjige su priče o osobnim trenucima spoznaje onog bitnog, koje su potaknuli ili potvrdili događaji iz svakodnevnog života. U drugom dijelu su odgovori na teška pitanja o smislu života i vjeri što su ih postavljali ljudi oko nje ili ona sama i zbog kojih je analizirala i bolje upoznavala Krista, Crkvu ili kršćanstvo. Iako ovo nije knjiga o kazalištu, u trećem dijelu polemizira s porukama koje umjetnost šalje pa će tako Mozart, Salieri ili Edita Majić biti poticaji za priču o važnim izborima u životu, a reagirat će i na provokacije o crkvi i vjeri. No te reakcije nisu paskvile nego spoznaje onog što je njoj bitno i u vjeri i u životu. Knjiga pokazuje da se do odgovora o bitnom u našem životu dolazi na razne načine: osjećajem, doživljajem, razmišljanjem ili učenjem te da je pozicija katoličkog intelektualca svjesna i promišljena odluka pri čemu vjera ne umanjuje ljudsku misao, dapače, produbljuje ju. ==Popis najvažnijih radova== ===Autorske knjige objavljene u Hrvatskoj=== # ''Bitno o bitnome, mala knjiga duhovnih eseja (''DHK, Zagreb, 2023.) # ''Istina i laži o kanonu ili Kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti'' (2021.)<ref>Sanja Nikčević, ''Istina i laži o kanonu ili Kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti'', Citadela libri, Zagreb, 2021. (192 str.), ISBN 9789538290046</ref><ref>[https://haw.nsk.hr/wayback/20211028141041/https://www.hkv.hr/kultura/37831-nova-knjiga-teatrologinje-nikcevic-izvrsna-je-sinteza-onoga-sto-sutljiva-vecina-misli-o-danasnjoj-glavnostrujaskoj-umjetnosti.html ''Sanja Nikčević: Istina i laži o kanonu ili kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220114145207/https://haw.nsk.hr/wayback/20211028141041/https://www.hkv.hr/kultura/37831-nova-knjiga-teatrologinje-nikcevic-izvrsna-je-sinteza-onoga-sto-sutljiva-vecina-misli-o-danasnjoj-glavnostrujaskoj-umjetnosti.html |date=14. siječnja 2022. }}, www.hkv.hr, objavljeno 7. rujna 2021., arhivirano 28. listopada 2021., pristupljeno 14. siječnja 2022.</ref> # ''Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu 1990. – 2016. ili od svetišta do nametnute krivnje'' (Alfa, Zagreb, 2018.) # ''Druga slika hrvatskog kazališta ili izvan glavne struje,'' (DHK, Zagreb, 2016.) # ''Mit o Krleži. Krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu'' (Matica hrvatska, Zagreb, 2016.) # ''Kako prikazati ljudske rane na sceni. Ratne teme u hrvatskoj, bosanskoj i angloameričkoj drami'' (Alfa, Zagreb, 2016.) # ''Kazališna kritika ili neizbježni suputnik'' (UAOS/Leykam, Zagreb, 2011.) # ''Nova europska drama ili velika obmana 2'' (Leykam international, Zagreb, 2010.) # ''Što je nama hrvatska drama danas?'' (Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.) # ''Gubitnički genij u našem gradu'' (Filozofski fakultet, Zagreb, 2006.) # ''Nova europska drama ili velika obmana'' (Meandar, Zagreb, 2005.) # ''Afirmativna američka drama ili živjeli Puritanci'' (Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2003.) # ''Subverzivna američka drama ili simpatija za losere'' (CDM, Rijeka, 1994.) === Priređivač === # ''Antologija hrvatske poratne drame 1996-2011'' (Alfa, Zagreb, 2014.) # ''Antologija hrvatske ratne komedije 1991-1997'' (Privlačica, Vinkovci, 2013.) # ''Antologija hrvatske ratne drame 1991-1995'' (Alfa, Zagreb, 2011.) # ''Antologija na novata hrvatska drama'' (Fakultet za dramski umetnosti, Skopje, 2002.) # ''Theatre Criticism Today'' (Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2002.) # ''Antologija američke drame I i II'' (AGM, Zagreb, 1993.) ===Prevedene knjige=== === ''Nova europska drama ili velika obmana'' === * Sаня Никчевич ''Нова европейска драма или голямата измама'', Аvangard print ЕООD, Ruse, 2009. Prevela Aleksandra Liven, uvod Kalina Stefanova, str. 196. * ''Nova Europska drama alebo vel'ky podvod'', Vdavatel'sto Jana Jankovča, Bratislava 2007. pogovor Miloš Mistrik, str. 153. ===Članci objavljeni izvan Hrvatske (izbor)=== * "Erfolgsgeheimnis" pogovor njemačkom izdanju drama Mire Gavrana (Miro Gavran ''Eiscreme, Bier,'' University of Bamberg press, 2016.) * "V hladani hlasu alebo politika, emocie a identiteta - nacrt studie o poistoroci chorvatskej dramy", str. 153-173. prijevod Vladisalava Fekete, „In Search of Voice or Politics Emotions or Identity – an Outline Study of Half a Century of Croatian Drama“, str. 174-195. preveli Martina Herbst i Maria Mikšik., u Nova dramaturgia, novi dramaturgII/ New Dramaturgy, New Dramaturge II, Zbornik prednašok z medzinarodnej konferencie 15.05.2014./Contributions from the international conference held on May 13, 2014., Divadelni ustav, Bratislava, 2015 * "Rape as a War Strategy: a War Drama from Croatia" in Michael Balfour (ed.) ''Refugee Performance'', Intellect, Bristol UK/Chicago, USA, 2013., str. 157-165. * "Who Will be the King or a Director's Merciless Fight for Power against Playwright in European Theatre" u Nasrollah Ghaderi i Kataoon Hussein (ur) ''About the Phenomenon of Theatre'', 29th Fajr International Theatre Festival, Teheran, 2011. str. 123-141.''The Comeback of Political Drama in Croatia: Or How to Kill a President by Miro Gavran'' in ''Political Performances. Theory and Practice''. IFTR/FIRT Political Performances Working Group. Haedicke, Susan C., Deirdre Heddon, Avraham Oz and E.J. Westlake (Eds) Amsterdam/New York, NY, 2009, * ''Croatian Theatre and the War 1992-1994'' in ''Theatre and performance in Eastern Europe. The Changing Scene'' ed. Dennis Barnett and Arthur Skelton, The Scarecrow press, Plymouth, 2008. * ''How to Impose Violence as a Trend?'' in ''Theatre and Humanism in a World of Viloence'', (24 congress of the IACT), ed. Ian Herbert, Kalina Stefanova, St. Kliment Ohridski Universtiy Press, Sofia, 2009. * ''Angles on the stage Religious Theatre in Croatia 1945-1989; 1999-1994; 1996-2002'' in ''Europassion. Kirche-Konflikte-Menschenrechte. Rudolf Grulich zum 60. Geburstag'', Gehard Hess Verlag bad Schussenried, 2006. * ''Actors Under Power'' in ''Theatre Year Book 2003 Theatre Abroad'', ITI Japan Centre, Tokyo, 2003. ==Nagrade i priznanja== * 2018.: [[Nagrada Andrija Buvina]], [[Dani kršćanske kulture]], Split, ''za izniman doprinos kršćanskoj kulturi'' * 2016.: Priznanje Vijeća Umjetničke akademije u Osijeku, za izuzetno zalaganje u znanstveno istraživačkim projektima. * 2015.: Priznanje studentskog kapelana Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, za promicanje sinteze vjere, znanosti i umjetnosti umjetničkim i profesionalnim radom. * 2012.: Zlatna povelja za knjige ogranaka Matice Hrvatske, za knjigu: Dragan Mucić ''Prvih četrdeset godina. Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku 1907. – 1941.'' (Matica hrvatska Osijek/ Filozofski fakultet u Osijeku, 2010.) koju je uredila * 2011.: [[Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"]], za knjigu ''Kazališna kritika ili neizbježni suputnik'' (Leykam/UAOS Zagreb,/Osijek, 2011.)<ref>[http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/sanja-nikcevic Sanja Nikčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101011954/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/sanja-nikcevic |date=1. siječnja 2023. }}, dhk.hr, pristupljeno 1. siječnja 2023.</ref> * 2006.: [[Nagrada Petar Brečić]] za kazališnu esejistiku 2006., za knjigu ''Nova europska drama ili velika obmana'' (Meandar, Zagreb, 2005.) * 2000.: Odličje [[Red hrvatskog pletera]], za doprinos razvitku i ugledu države, te za dobrobit građana, Predsjednika Republike Hrvatske * 1999.: Počasna građanka grada Waterforda, CT, USA. ==Bilješke== #{{fusd|1}} Sanja Nikčević ''U potrazi za glasom između emocije, politike i intertekstualnosti. Skica za studiju o četvrt stoljeća hrvatske drame'' u Republika, 1/2006. str. 34-47. #{{fusd|2}} Sanja Nikčević ''Prijepori oko Miroslava Krleže na početku novog tisućljeća'' Književna Rijeka 3/2014., str. 55-97. #{{fusg|3}} Sanja Nikčević ''Drame o Domovinskom ratu ili stotinu naslova od kabareta do alegorije. Popis hrvatske ratne drame 1991-2911'' u Republika 7-8/2012. str. 67-91. ==Literatura== * Igor Žic, [https://www.matica.hr/vijenac/730/casna-borba-za-ideale-32798/ „Časna borba za ideale. Uz knjigu ''Istina i laži o kanonu'' autorice Sanje Nikčević“], ''Vijenac'', 24. veljače 2022. * [https://www.hkv.hr/kultura/37831-nova-knjiga-teatrologinje-nikcevic-izvrsna-je-sinteza-onoga-sto-sutljiva-vecina-misli-o-danasnjoj-glavnostrujaskoj-umjetnosti.html Nova knjiga teatrologinje Nikčević izvrsna je sinteza onoga što šutljiva većina misli o današnjoj glavnostrujaškoj umjetnosti] 7. rujna 2021. * [https://web.archive.org/web/20210801204209/https://radio.hrt.hr/ep/sanja-nikcevic-istina-i-lazi-o-kanonu/387967/ Sanja Nikčević - Istina i laži o kanonu] * Tamara Borić: "Sanja Nikčević: 'Buljan razara sliku obitelji'; Buljan: 'Sanja Nikčević nas vraća u srednji vijek'", ''Nacional'', 1. kolovoza 2021. * Mladen Pavković: "dr.sc. Sanja Nikčević: Kazalište ponovno treba biti mjesto dobroga, lijepoga i svetoga", ''Hrvatsko slovo'', 14. veljače 2020. * Matija Jakšeković: [https://otvoreno.hr/kultura/sanja-nikcevic-umjetnost-danasnjeg-vremena-razara-covjeka-i-osudena-je-na-propast/250375 „Sanja Nikčević: Umjetnost današnjeg vremena razara čovjeka i osuđena je na propast“], 28. siječnja 2020. * Jasmina Parić, [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/sanja-nikcevic-kod-frljica-i-matanica-vlada-vjecno-beznade-tragam-nbsp-za-nbsp-hrvatskim-piscima-koji-nude-smisao-i-ideju-da-se-ono-lose-moze-popraviti-538415 "Sanja Nikčević: Kod Frljića i Matanića vlada vjećno beznađe, tragam za hrvatskim piscima koji nude smisao i ideju da se ono loše može popraviti"] /Dobitnica nagrade 'Andrije Buvina'/, ''Slobodna Dalmacija'', 28. ožujka 2018. * [https://hrti.hrt.hr/#/video/show/3017683/studio-4-izdvojeno-29-prosinca-2016 Studio 4 HRT (39-ta minuta)] * [https://laudato.hr/emisije/izdvojeno/izdvojeno-29-12-2016-mit-o-krlezi Izdvojeno 29.12.2016. - Mit o Krleži | Laudato] * [https://hrti.hrt.hr/#/video/show/3014452/vijesti-iz-kulture-28-prosinca-2016 Vijesti iz kulture] * Galina Popović, [http://radio.hrt.hr/aod/razgovor-s-povodom/184101/ Razgovor s povodom HR 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170423034142/http://radio.hrt.hr/aod/razgovor-s-povodom/184101 |date=23. travnja 2017. }} * [https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/sanja-nikcevic-predstavlja-svoju-knjigu-mit-krlezi-istina-krlezi-njegovim-pristasama-protivnicima/ Sanja Nikčević predstavlja svoju knjigu ‘Mit o Krleži’: Istina o Krleži, njegovim pristašama i protivnicima] * Denis Derk [https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20161216/282192240627711 ''Fanovi i protivnici Krleže u sveopćem medijskom ratu''], ''Večernji list'', 16. prosinca 2016. * Ozana Iveković, [https://www.matica.hr/vijenac/593/krleza-i-politika-26211/ „Krleža i politika“], ''Vijenac'', 24. studenoga 2016. * Denis Derk, [http://www.vecernji.hr/kazaliste/oliver-frljic-uopce-nije-hrabar-on-samo-slijedi-vladajuci-ateizam-1028080 ''Oliver Frljić uopće nije hrabar. On samo slijedi vladajući trend...''], ''Večernji list'', 1. listopada 2015. * Igor Žic, ''Sanja Nikčević ili život za kazalište'', ''Književna Rijeka'', 1-2/2014., str. 130. – 139. * Ljubica Anđelković, ''Komunikativno o bitnom'' (o knjizi ''Što je nama hrvatska drama danas?v) http://www.kulisa.eu/index.php?p=article&id=461 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110612043123/http://www.kulisa.eu/index.php?p=article&id=461 |date=12. lipnja 2011.}} * Kim Cuculić, ''Suputnik kojega nitko ne voli'' (o knjizi ''Kazališna kritika ili neizbježni suputnik'') "Mediteran", ''Novi list'', 15. travnja 2012. * Radomir Putnik, ''Jedna vredna knjiga iz susedstva'' (o knjizi ''Kazališna kritika ili neizbježni suputnik''), ''Blic'', 4. studenoga 2012. * Jasna Poljak, ''Antologija hrvatske ratne drame'', ''Republika'', 12./2012. * Boris B. Hrovat, [https://www.matica.hr/vijenac/294/redateljski-klub-moci-8816/ ''Redateljski klub moći''] (o knjizi ''Nova europska drama ili velika obmana''), ''Vijenac'', 9. lipnja 2005. * knjiga ''Nova europska drama ili velika obmana'' uključena u {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.sanjanikcevic.com Sanja Nikčević], osobna stranica * [http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=213923 Hrvatska znanstvena bibliografija MZOŠRH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304001649/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=213923 |date=4. ožujka 2016. }} {{Kršćansko kazalište}} {{GLAVNIRASPORED:Nikčević, Sanja}} [[Kategorija:Životopisi, Varaždin]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski teatrolozi]] [[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]] [[Kategorija:Kršćansko kazalište u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Andrija Buvina]] 9s0iz9xwdcg7pxqzmi1dt3amsweww8m Raúl Albiol 0 168354 7573896 7478117 2026-08-11T00:23:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573896 wikitext text/x-wiki {{nogometni transfer}} {{Trener/izbornik/igrač | ime = Raúl Albiol | slika = [[Datoteka:UEFA_EURO_qualifiers_Sweden_vs_Spain_20191015_136_(cropped).jpg|250px]] | opis slike = Albiol u dresu [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] [[2019.]] | država = {{Z+X|ŠPA}} | puno ime = Raúl Albiol Tortajada | nadimak = ''El Chori'' | datum rođenja = [[4. rujna]] [[1985.]] | mjesto rođenja = [[Valencia (grad)|Valencia]] | država rođenja = [[Španjolska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 190 cm | težina = | trenutačni klub = [[Pisa SC|Pisa]] | broj u klubu = 39 | pozicija = [[branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = [[1997.]] – [[2004.]] | juniorski klubovi = [[Valencia CF|Valencia]] | godina = [[2004.]] – [[2009.]] <br/> [[2004.]] – [[2005.]] <br/> [[2009.]] – [[2013.]] <br/> [[2013.]] – [[2019.]] <br /> [[2019.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Valencia CF|Valencia]] <br/>→ [[Getafe CF|Getafe]] (posudba) <br/> [[Real Madrid]] <br/> [[S.S.C. Napoli|Napoli]]<br />[[Villarreal CF|Villarreal]] <br> [[Pisa SC|Pisa]] | nastupi(golovi) = {{0}}131 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br/>{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/> {{0}}{{0}}81 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br/> {{0}}180 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br /> {{0}}165 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2004.]]<br>[[2003.]] – [[2005.]]<br>[[2005.]] – [[2006.]]<br>[[2007.]] – [[2021.]] | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=19}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=20}}<br>{{NogRep|ŠPA|do=21}}<br>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 2. rujna 2025. }} '''Raúl Albiol Tortajada''' ([[Valencia (grad)|Valencija]], [[4. rujna]] [[1985.]]) [[Španjolska|španjolski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Branič (nogomet)|braniča]]. Trenutačno igra za [[Pisa SC|Pisu]]. == Klupska karijera == === Valencija i posudba u Getafe === Albiol je karijeu započeo u dva mala kluba u [[Valencijska Zajednica|Valencijskoj zajednici]], Ribarojji i rodnom Vilamarxantu. S 10 godina uočili su ga [[Valencia C.F.|Valencijini]] skauti koji ga dovode. Prvi debi za A momčad imao je [[24. rujna]] [[2003.]] s 18. godina i 4 dana u prvom kolu [[Kup UEFA|Kupa UEFA]]. U kolovozu [[2004.]] kad je putovao u [[Madrid]], kako bi potpisao ugovor o posudbi [[Getafe CF|Getafeu]] imao je tešku prometnu nesreću,<ref>{{cite news |url=http://www.elmundo.es/elmundodeporte/2005/01/12/futbol/1105565585.html |title=Albiol reaparece tras su accidente |trans-title=Albiol reappears after accident |publisher=El Mundo |language=Spanish |date=12. siječnja 2005.}}</ref> ali se oporavio i odigrao odlične utakmice za klub iz predgrađa Madrida. Debi je imao u utakmici s [[Atlético Madrid|Atleticom]] [[15. siječnja]] [[2005.]], a svoj prvi pogodak također je dao gradskom suparniku, Realu, u pobjedi 2:1 dva mjeseca kasnije. Ubrzo se vraća u Valenciju gdje postaje dijelom prve momčadi i uvelike pomaže u osvajanju [[Kup kralja|Kupa kralja]] [[2008.]] === Real Madrid === Dana [[25. lipnja]] [[2009.]] Albiol potpisuje za giganta iz Madrida uz cijenu od 15 milijuna € odštete.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/5634990/Real-Madrid-sign-Raul-Albiol-and-step-up-Karim-Benzema-chase.html|title=Real Madrid sign Raul Albiol and step up Karim Benzema chase] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241126233311/https://www.telegraph.co.uk/sport/football/european/5634990/Real-Madrid-sign-Raul-Albiol-and-step-up-Karim-Benzema-chase.html%7Ctitle=Real |date=26. studenoga 2024. }}; The Daily Telegraph, 25 June 2009</ref> On je postao prvi španjolski igrač kojeg je [[Florentino Pérez]] doveo u svom drugom mandatu, te svom drugom pokušaju stvaranja [[Galácticosi|Galácticosa]]. [[2. srpnja]] službeno je predstavljen publici na [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabeuu]], a dodijeljen mu je broj 18.<ref>{{cite web |url=http://goal.com/en/news/12/spain/2009/07/03/1361474/de-la-red-will-get-his-number-back-when-he-returns-real |title=De la Red will get his number back when he returns – Real Madrid's Albiol |publisher=Goal.com |date=3. srpnja 2009. |accessdate=6. srpnja 2009. |archive-date=26. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140726073746/http://www.goal.com/en/news/12/spain/2009/07/03/1361474/de-la-red-will-get-his-number-back-when-he-returns-real |url-status=dead }}</ref> Albiol je svoj jedini pogodak za Real u službenim natjecanjima postigao [[8. prosinca]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] protiv [[Olympique de Marseille|Marseillea]]. U [[La Liga|Primeri]] je obično počinjao od prve minute zbog ozljede [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepea]]. Nakon što se Pepe oporavio on se smjestio na klupu. === Napoli === U ljeto [[2013.]] Albiol prelazi iz [[madrid]]skog [[Real Madrid|Reala]] u [[Italija|talijanski]] [[S.S.C. Napoli|Napoli]].<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/464114/nogomet-italija/raul-albiol-preselio-iz-madrida-u-napulj/ Raul Albiol preselio iz Madrida u Napulj] hrsport.net, preuzeto 24. srpnja 2013.</ref> === Villarreal === U srpnju [[2019.]] godine je Albiol nakon šest sezona napustio [[napulj]]ski klub za [[Villarreal CF|Villarreal]]. U [[Castellón (pokrajina)|Castellónu]] je Španjolac potpisao trogodišnji ugovor.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.villarrealusa.com/2019/7/4/20682198/raul-albiol-joins-villarreal |naslov=Raúl Albiol joins Villarreal |rad=villarrealusa.com |dan=4. srpnja 2019. |preuzeto=28. listopada 2019. |archive-date=18. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191018184347/https://www.villarrealusa.com/2019/7/4/20682198/raul-albiol-joins-villarreal |url-status=dead }}</ref> Albiol je debitirao za ''žutu podmornicu'' protiv [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albiona]] isti mjesec. == Reprezentacija == On je prošao sve mlađe uzraste i kategorija Španjolske reprezentacije, a svoj debi za prvu momčad imao je [[13. listopada]] [[2007.]] Sa Španjolskom je osvojio [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|EURO 2012. u Ukrajini i Poljskoj]], EURO 2008. u Austriji te SP u JAR-u 2010. == Trofeji == === Klupski uspjesi === * '''Valencia''' ** [[Kup kralja]] (1): 2008. * '''Real Madrid''' ** Kup kralja (1): 2011. ** [[La Liga]] (1): 2012. === Španjolska === * [[Europsko nogometno prvenstvo]] (2): 2008., 2012. * [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] (1): 2010. * [[FIFA Konfederacijski kup 2009.]] * EURO U-19: 2004. === Pojedinačno === * Najbolji mladi igrač Primere (1): 2006. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons}} * [http://www.realmadrid.com/cs/Satellite/en/1193041476158/1202774664377/jugador/Jugador/Albiol.htm Real Madrid official profile] * [http://www.bdfutbol.com/en/j/j2290.html BDFutbol profile] * [http://futbol.sportec.es/seleccion/ficha_jugador.asp?j=17236&n=albiol/raul/albiol/tortajada National team data] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229171016/http://futbol.sportec.es/seleccion/ficha_jugador.asp?j=17236&n=albiol%2Fraul%2Falbiol%2Ftortajada |date=29. veljače 2012. }} {{es icon}} * [http://www.fifa.com/worldcup/archive/southafrica2010/players/player=216820/index.html 2010 FIFA World Cup profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120826205448/http://www.fifa.com/worldcup/archive/southafrica2010/players/player=216820/index.html |date=26. kolovoza 2012. }} * [http://www.transfermarkt.co.uk/en/raul-albiol/profil/spieler_15452.html Transfermarkt profile] {{Navigacije |naslov=Sastavi Španjolske | naslov-style = background:#db000d; color:#fbea0e; |popis= {{Sastav Španjolska 2008 EP}} {{Sastav Španjolska 2009 KK}} {{Sastav Španjolska 2010 SP}} {{Sastav Španjolska 2012 EP}} {{Sastav Španjolska 2014. SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Albiol, Raúl}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši S.S.C. Napolija]] [[Kategorija:Nogometaši Valencije C.F.]] [[Kategorija:Nogometaši Getafea CF]] [[Kategorija:Nogometaši madridskog Reala]] [[Kategorija:Nogometaši Villarreala]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 7nz1bbnw5x6ttt2oaqgaszgx6byka2s Povijest Švicarske 0 169828 7573708 7417926 2026-08-10T17:50:31Z SpinnerLaserzthe2nd 243845 /* Povijest pristupanja kantona Konfederaciji */ 7573708 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stammbaum CH Kantone.jpg|200px|desno]] '''Povijest Švicarske''' je povijest prostora današnje [[Švicarska|Švicarske Konfederacije]] i naroda [[Švicarci|Švicaraca]] od [[prapovijest]]i do danas. ==Drevna povijest== [[Datoteka:Historische Karte CH Rome 1.png|mini|200px|Švicarski prostori za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]]]Tragovi naseljenosti u Švicarskoj datiraju još iz ranog [[paleolitik]]a. U [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću prije Krista]], zapadni dio Švicarske naseljavaju [[Kelti]] [[Helveti]] čime započinje [[brončano doba]] (do [[800. pr. Kr.]]). Od [[11. stoljeće pr. Kr.|11.]] do [[9. stoljeće pr. Kr.]] na području Švicarske javlja se tzv. ''[[Kultura žarnih polja]]'' koja se odlikuje velikim grobljima [[Urna|urni]] s pepelom pokojnika. Društvom ranog [[Željezno doba|željeznog doba]] (''[[Halstatt]]'') je od 800. pr. Kr. do [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] dominirala plemićka [[elita]] koja je živjela u utvrdama na brdu (npr. [[Wittnauer Horn]])i čije se bogatstvo iskazivalo bogatim [[pogreb]]ima. U 5. st. pr. Kr., na samoj granici s [[Francuska|Francuskom]] ([[La Tène]]), javlja se razvijena keltska kultura željeznog doba ([[Geneva]], [[Les Cornaux]], [[Engelhalbinsel]], [[Magdalenenberg]]). Nakon [[Julije Cezar|Cezarove]] [[Bitka kod Bibrakta|pobjede kraj Bibrakta]] ([[58. pr. Kr.]]), Helvećani priznaju [[Stari Rim|rimsko vrhovništvo]] i postaju dijelom rimske provincije ''Belgica'' i njihova sudbina slijedi sudbinu [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Tijekom [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], na područje Švicarske prodiru [[Alemani]], dok u drugoj polovici [[5. stoljeće|5. st.]] zapadni dio zauzimaju [[Burgundi]]. Od [[6. stoljeće|6. stoljeća]], Švicarska je (s povremenim prekidima) u sastavu [[Franačka država|Franačke države]], a u državi [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] podijeljena je između pokrajina [[Burgundija]], [[Alemanija]] i [[Langobardi|Langobardske]] Italije (i dan danas granica [[Francuski|francuskog]], [[Njemački|njemačkog]] i [[Talijanski|talijanskog]] govornog područja). ==Njemačka Švicarska== [[Datoteka:Alamannien Hochburgund ca 1000.png|mini|200px|[[Alemanija]] i [[Burgundija]] oko [[1000.]] god. {{legenda|#f6b93e|Alemanija}} {{legenda|#6dbd4e|Burgundija}}]] Raspadom Franačke države ([[843.]]) područje istočno od rijeke [[Aara|Aare]] dospijeva pod vlast [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Njemačkog]], a zapadni dio priključen je [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]]. U razdoblju od [[11. stoljeće|11.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] gotovo cijelim područjem sjeverno od [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] vladaju grofovi od [[Zähringen]]a. U drugoj polovici 13. st. u jugozapadnom dijelu prevlast imaju [[savojska dinastija|savojski grofovi]], koji su pokorili područja [[Valais]]a i [[Vaud]]a, dok sjeveroistočnim dijelom dominiraju [[habsburgovci|habsburški grofovi]]. Kao važna gospodarska središta sa statusom slobodnih carskih gradova tada nastaju: [[Ženeva]], [[Zürich]], [[Basel]], [[Bern]], [[Schafthausen]] i dr. ==Stvaranje Švicarske== [[Datoteka:Bundesbrief.jpg|mini|200px|lijevo|Sporazum o Švicarskoj Konfederaciji (''Bundesbrief'') iz [[1291.]] god. ]] [[Datoteka:Battle of Laupen.jpg|mini|200px|[[Bitka kod Laupena]] ([[1339.]]) između švicarske vojske i [[Savojska dinastija|savojskih grofova]]<br>[[Diebold Schilling]] (1480-ih).]] U 13. stoljeću [[Habsburgovci]] nastoje podložiti kantone [[Uri (kanton)|Uri]], [[Schwyz]] i [[Unterwalden]], koji još [[1291.]] god. sklapaju obrambeni savez. U [[Bitka kod Morgartena|bitci kraj Morgartena]] ([[1315.]]) švicarski su pješaci porazili habsburške viteške postrojbe, a zatim prvotni savez proširili i na kantone [[Luzern]], [[Zürich]], [[Zug]], [[Glarus]] i [[Bern]]. Prema kantonu Schwyz savez je dobio ime [[Švicarska Konfederacija]] (koji nosi i danas). Nakon [[Bitka kod Sempacha|pobjeda kraj Sempacha]] ([[1386.]]) i [[Näfèls]]a ([[1388.]]) moć Habsburgovaca unutar granica Švicarske Konfederacije definitivno je skršena. Mirovnim ugovorima [[1389.]] i [[1394.]] god. Konfederacija je priznata, a [[1474.]] god. Habsburgovci su se i formalno odrekli svojih feudalnih prava na njezinu prostoru. God. [[1499.]] poražena je i vojna ekspedicija cara [[Maksimilijan I.|Maksimilijana I.]], te je ''mirom u [[Basel]]u'' Konfederacija stekla potpunu neovisnost. Njihovu neutralnost u europskim sukobima iskoristio je papa [[Julije II.]] koji organizira [[Švicarska garda|Švicarsku gardu]] u [[Vatikan]]u (švicarski plaćeni vojnici namijenjeni tjelesnoj straži papa do [[1830.]] god.). Do [[1513.]] god. Švicarska se proširuje na nove kantone kojih tada ima ukupno 13. Moć i utjecaj Konfederacije osobito je porasla u 16. st. te se njezina vlast proširila i na tzv. "podaničke krajeve" – Aargau i Thurgau na sjeveru, dijelove Ticina na jugu, Vaud na jugozapadu i dr. Tijekom tog vremena povremeno su izbijali sukobi između članova Konfederacije, pa i unutar samih kantona, ponajviše zbog trgovačkog suparništva i suprotnosti u interesima između plemića veleposjednika te trgovačkih i obrtničkih slojeva u gradovima. ==Vjerski rat u 16. stoljeću== [[Datoteka:Ulrich Zwingli by Hans Asper 1531 Head.jpg|lijevo|mini|100px|[[Huldrych Zwingli]] (drvorez [[Hans Asper]]a, [[1531.]])]] [[Datoteka:Religion map of Switzerland in 1536 - en.png|mini|Mapa Švicarske Konfederacije s vjerskom podjelom [[1536.]] god.]] U okolnostima sukoba među [[kanton]]ima, [[Ulrich Zwingli]] je u [[Zürich]]u pokrenuo pokret [[Reformacija|reformacije]]. Proglasivši se neovisnim od crkve ([[1523.]]), Zürich je započeo proces sekularizacije crkvenih posjeda, a [[1525.]] god. ukinuo [[katoličko bogosluženje]]. Reformni pokret naišao je na velik odaziv kod seljaštva koje je zatražilo ukidanje [[Kmetstvo|kmetstva]] i stalo prisvajati crkvena imanja, a Zwinglijev zahtjev za ukidanjem najamničkih odnosa doveo je do jaza između kantona u kojima je reformacija odnijela prevagu ([[Zürich]], [[Bern]], [[Basel]], [[Sankt Gallen]], [[Glarus]]) i kantona koji su ostali uz katoličku vjeru ([[Luzern]], [[Fribourg]], [[Zug]], [[Solothurn]]). [[Datoteka:John Calvin.jpg|desno|mini|100px|[[Jean Calvin]]]] Vjerski sukobi i nastojanja protestanata za sjedinjenjem Švicarske pod vodstvom Züricha doveli su do rata. Bolje organizirani katolički kantoni pobijedili su u [[Bitka kod Kappela|bitci kraj Kappela]] ([[1531.]]), u kojoj je poginuo i Ulrich Zwingli. Tada se savez protestantskih kantona raspada, Zürich gubi vodeći položaj u Konfederaciji, a Zwinglijevo učenje u katoličkim kantonima je zabranjeno. Žarište reformacije prenosi se u Ženevu, grad u koji je protestantski pokret proširen iz [[Francuska|Francuske]] i u kojem je od [[1536.]] god. živo djeluje [[Jean Calvin]]. God. [[1541.]] reformacija je konačno odnijela pobjedu, a sporazumom u Zürichu [[kalvinizam]] je prihvaćen u cijeloj protestantskoj Švicarskoj. [[Datoteka:Niklaus Leuenberger.jpg|lijevo|150px|mini|[[Niklaus Leuenberger]]<br>Vođa seljačke bune [[1653.]] god.]] ==Rana moderna Švicarska== Tijekom rane povijesti moderne Švicarske Konfederacije, sve veća samovlast plemićkih obitelji je za vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] prouzrokovala [[Švicarska seljačka buna|Švicarsku seljačku bunu]] [[1653.]] god. Stalno tinjajuća vjerska nesnošljivost dovela je [[1655.]] god. do novog sukoba Schwyza i Züricha. Rat je završio pobjedom katoličkih kantona kraj [[Villmergen]]a ([[1656.]]). Kraj istog grada [[1712.]] god. pobjedu odnose [[protestanti]], nakon čega znatno raste utjecaj Züricha i Berna. ==Helvetska republika== [[Datoteka:Flag_of_the_Helvetic_Republic_(French).svg|mini|200px|Zastava Helvetske republike (1798. – 1803.)]] Izbijanjem [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ([[1789.]]) u Švicarskoj dolazi do novih previranja. Revolucionarno usmjereni Švicarci u ustanku [[1798.]] god. proglašavaju (uz potporu Francuza) ''Lemansku republiku''. Nekoliko mjeseci kasnije baselski rodoljub [[Pierre Ochs]] proglašava [[Helvetska republika|Helvetsku republiku]]. Tada Švicarska prvi put dobiva središnju vladu, a prema [[ustav]]u (rađenom po francuskom uzoru) broj kantona povećan je s 13 na 23. Po istom ustavu zakonodavnu vlast dobiva dvodomni parlament (''Veliko vijeće'' i ''Senat''), a izvršnu ''[[Direktorij]]'' od pet članova; ukinute su staleške razlike, proglašena je sloboda vjeroispovijesti, trgovine, obrta i tiska. Padom Direktorija u [[Pariz]]u, pada i Direktorij u Švicarskoj, a [[1801.]] god. prihvaćen je novi ustav, a na čelo države koju čine 15 kantona dolazi [[A. Reding]]. [[Napoleon]]ovim ''Sporazumnim aktom'' iz [[1803.]] god. Švicarska je podijeljena na 19 kantona, a [[Ženeva]] i [[Valais]] ostaju pod [[Francuska|Francuskom]]. ==Neutralna Švicarska Konfederacija== [[Datoteka:Luzern Battle 1845.gif|mini|200px|[[Bitka kod Luzerna]] ([[1845.]])]] [[Datoteka:Vorstadtkatastrophe Zug.jpg|mini|200px|Katastrofa u [[Zuger Vorstadt]]u [[5. srpnja]] [[1887.]] god.]] Nakon poraza [[Napoleon]]a kraj [[Leipzig]]a ([[1813.]]), federalna skupština proglašava švicarsku neutralnost te je sklopljen Federalni sporazum, kojim su ovlasti središnje vlasti sužene. [[Bečki kongres]] ([[1815.]]) potvrdio je neutralnost Švicarske Konfederacije s kojim je sjedinjena Ženeva, dok je dio [[Graubünden]]a pripojila [[Austrija]], [[Neuchatêl]] postaje zasebnim kantonom, a pod francusku vlast dospijeva [[Mulhause]]. Prema novom ustavu zemlja je podijeljena na 22 autonomna kantona (faktično jedina federalna ustanova je vojska) i suženo je pravo glasa. Pod pritiskom [[Sveta Alijansa|Svete Alijanse]] ograničena je i [[sloboda tiska]] ([[1823.]]). Nakon [[Srpanjska revolucija|srpanjske revolucije]] u Francuskoj (1830.), 11 većih kantona uvode liberalnije zakonodavstvo. Liberalniji kantoni ([[Zürich]], [[Bern]], [[Luzern]], [[Solothurn]], [[Sankt Gallen]], [[Aargau]] i [[Thurgau]]) udružuju se [[1832.]] god. u Savez sedmorice, dočim se konzervativniji kantoni okupljaju u Sarnenskom savezu (grad [[Basel]], [[Ury]], [[Schwyz]], [[Unterwalden]], [[Luzern]], [[Zug]], [[Fibourg]] i [[Valais]]). U [[Švicarski građanski rat|Građanskom ratu]] ([[1847.]]) federalne postrojbe porazile su konzervativne kantone. Ustav iz [[1848.]] god. izrađen je po uzoru na [[ustav SAD-a]] i u velikoj mjeri je ojačao središnju vlast: izvršnu vlast dobiva savjetnički kabinet od sedam članova (''Bundesrat''), kojemu je na čelu predsjednik Konfederacije; zakonodavnu vlast ima parlament sastavljen od ''Nacionalnog vijeća'' i ''Vijeća država kantona''; a vrhovnu sudsku vlast ima ''Bundesgericht''. Ustavom su proglašene i osnovne demokratske slobode, a glavni grad postaje [[Bern]]. Usporedno sa švicarskom neutralnošću u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] se učvrstio i princip prava [[azil]]a za [[politički emigranti|političke emigrante]], te Švicarska postaje utočište mnogobrojnih europskih političkih prognanika. Ovlasti središnje vlasti proširene su novim ustavom iz [[1874.]] god., kada je uveden i princip [[referendum]]a. U Švicarskoj je utemeljen čitav niz međunarodnih ustanova ([[Međunarodna poštarska unija]], [[Savez za zaštitu autorskih prava]], [[Međunarodni Crveni križ]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]], [[Unesco]] i dr.). Tijekom [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] švicarska neutralnost nije bila ugrožena. Godine [[1920.]] ,Švicarska pristupa [[Društvo naroda|Društvu naroda]] (za čije je sjedište odabrana Ženeva), zadržavši i dalje status neutralne zemlje. U II. svjetskom ratu Švicarska također ostaje neutralna. Godine [[1960.]] Švicarska pristupa Europskom udruženju za slobodnu trgovinu. Tek od [[1971.]] god. žene u Švicarskoj imaju pravo glasa. Godine [[1979.]] uspostavljen je kanton [[Jura (kanton)|Jura]] s glavnim gradom [[Delémont]]om. 28. veljače 2016. održat će se referendum o ustavnoj zaštiti braka. Zbog zahtjeva preko 120.000 građana Federalna skupština Švicarske Konfederacije morala je donijeti 19. lipnja 2015. odluku o održavanju referenduma o ustavnoj zaštiti braka kao trajne zajednice muškarca i žene te kao ekonomske zajednice koja ne smije biti tretirana nepovoljnije od ostalih načina života.<ref>[http://narod.hr/svijet/europske-zemlje-bore-se-za-pravi-brak Narod.hr] Ivan Munjin: Švicarska, Finska, Slovenija: Referendumima za zaštitu braka – zajednice žene i muškarca, 6. studenoga 2015. (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> {{Jednostrano}} Radi zaštite bračnih parova od višegodišnje ekonomske diskriminacije, narodna inicijativa “Za brak i obitelj – protiv nepravde prema bračnim parovima”, koju je inicirala stranka desnog centra – Demokršćanska narodna stranka, prikupila je do studenog 2012. 120.161 potpisa građana za unošenje amandmana u ustav koji bi se prije svega zaštitili bračni parovi, jer moraju plaćati veći porez od neoženjenih parova. Amandmanom bi se i ustavno zaštitilo brak kao “trajnu zajednicu žene i muškarca”. Za ovu odluku u Federalnoj skupštini Švicarske Konfederacije glasovalo je 25 zastupnika Vijeća država (Ständerat), gornjeg doma parlamenta, a 20 protiv, te 107 zastupnika Nacionalnog vijeća (Nationalrat), donjeg doma, a 85 protiv.<ref>[http://uimeobitelji.net/svicarska-ide-na-referendum-o-ustavnoj-zastiti-braka-kao-trajne-zajednice-zene-i-muskarca/ U ime obitelji] Švicarska ide na referendum o ustavnoj zaštiti braka kao trajne zajednice žene i muškarca!, 28. srpnja 2015. (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> ===Povijest pristupanja kantona Konfederaciji=== *1291 - [[Datoteka:Wappen Uri matt.svg|20px]] [[Uri (kanton)|Uri]] [[Datoteka:CHE Schwyz SZ COA.svg|20px]] [[Schwyz (kanton)|Schwyz]], [[Unterwalden]] (sad podijeljen na [[Datoteka:Obwald-coat of arms.svg|20px]] [[Obwalden]] i [[Datoteka:Nidwald-coat of arms.svg|20px]] [[Nidwalden]]) *1332 - [[Datoteka:CHE Luzern COA.svg|20px]] [[Luzern (kanton)|Luzern]] *1351 - [[Datoteka:CHE Zürich COA.svg|20px]] [[Zürich (kanton)|Zürich]] *1352 - [[Datoteka:Glaris-coat of arms.svg|20px]] [[Glarus (kanton)|Glarus]], [[Datoteka:Zug-coat of arms.svg|20px]] [[Zug (kanton)|Zug]] *1353 - [[Datoteka:CHE Bern COA.svg|20px]] [[Bern (kanton)|Bern]] *1481 - [[Datoteka:Wappen Freiburg matt.svg|20px]] [[Fribourg (kanton)|Fribourg]], [[Datoteka:Solothurn-coat of arms.svg|20px]] [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] *1501 - [[Datoteka:Wappen Basel-Stadt matt.svg|20px]] [[Basel-Stadt]], [[Datoteka:BaleCampagne-coat of arms.svg|20px]] [[Basel-Landschaft]], [[Datoteka:Schaffhouse-coat of arms.svg|20px]] [[Schaffhausen (kanton)|Schaffhausen]] *1513 - [[Datoteka:Wappen Appenzell Ausserrhoden matt.svg|20px]] [[Appenzell Ausserrhoden]], [[Datoteka:Wappen Appenzell Innerrhoden matt.svg|20px]] [[Appenzell Innerrhoden]] *1803 - [[Datoteka:Coat of arms of canton of St. Gallen.svg|20px]] [[St. Gallen (kanton)|St. Gallen]], [[Datoteka:CHE Graubünden COA.svg|20px]],[[Graubünden]], [[Datoteka:Wappen Aargau matt.svg|20px]] [[Aargau]], [[Datoteka:Thurgovie-coat of arms.svg|20px]] [[Thurgau]], [[Datoteka:CHE Ticino COA.svg|20px]] [[Ticino]], [[Datoteka:Wappen Waadt matt.svg|20px]] [[Vaud]] *1815 - [[Datoteka:Wappen Wallis matt.svg|20px]] [[Valais]], [[Datoteka:Neuchatel-coat of arms.svg|20px]] [[Neuchâtel (kanton)|Neuchâtel]], [[Datoteka:Wappen Genf matt.svg|20px]] [[Ženeva (kanton)|Ženeva]] *1979 - [[Datoteka:Jura-coat of arms.svg|20px]] [[Jura (kanton)|Jura]] (otcjepljenje od [[Bern (kanton)|Bern]]a) ==Izvori== {{izvori}} * Opća i nacionalna enciklopedija - 19. knjiga, Večernji list, Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-7224-19-6}} * Povijest svijeta, The Times, Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6510-62-6}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|History of Switzerland}} *[http://library.byu.edu/~rdh/eurodocs/switzerl.html Povijest Švicarske: Izvorni dokumenti] {{Povijest Europe}} [[Kategorija:Povijest Švicarske]] 78nt1hon5512pfr2o04v950nh0ywzkl 7573730 7573708 2026-08-10T18:14:11Z SpinnerLaserzthe2nd 243845 /* Povijest pristupanja kantona Konfederaciji */ 7573730 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stammbaum CH Kantone.jpg|200px|desno]] '''Povijest Švicarske''' je povijest prostora današnje [[Švicarska|Švicarske Konfederacije]] i naroda [[Švicarci|Švicaraca]] od [[prapovijest]]i do danas. ==Drevna povijest== [[Datoteka:Historische Karte CH Rome 1.png|mini|200px|Švicarski prostori za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]]]Tragovi naseljenosti u Švicarskoj datiraju još iz ranog [[paleolitik]]a. U [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću prije Krista]], zapadni dio Švicarske naseljavaju [[Kelti]] [[Helveti]] čime započinje [[brončano doba]] (do [[800. pr. Kr.]]). Od [[11. stoljeće pr. Kr.|11.]] do [[9. stoljeće pr. Kr.]] na području Švicarske javlja se tzv. ''[[Kultura žarnih polja]]'' koja se odlikuje velikim grobljima [[Urna|urni]] s pepelom pokojnika. Društvom ranog [[Željezno doba|željeznog doba]] (''[[Halstatt]]'') je od 800. pr. Kr. do [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] dominirala plemićka [[elita]] koja je živjela u utvrdama na brdu (npr. [[Wittnauer Horn]])i čije se bogatstvo iskazivalo bogatim [[pogreb]]ima. U 5. st. pr. Kr., na samoj granici s [[Francuska|Francuskom]] ([[La Tène]]), javlja se razvijena keltska kultura željeznog doba ([[Geneva]], [[Les Cornaux]], [[Engelhalbinsel]], [[Magdalenenberg]]). Nakon [[Julije Cezar|Cezarove]] [[Bitka kod Bibrakta|pobjede kraj Bibrakta]] ([[58. pr. Kr.]]), Helvećani priznaju [[Stari Rim|rimsko vrhovništvo]] i postaju dijelom rimske provincije ''Belgica'' i njihova sudbina slijedi sudbinu [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Tijekom [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], na područje Švicarske prodiru [[Alemani]], dok u drugoj polovici [[5. stoljeće|5. st.]] zapadni dio zauzimaju [[Burgundi]]. Od [[6. stoljeće|6. stoljeća]], Švicarska je (s povremenim prekidima) u sastavu [[Franačka država|Franačke države]], a u državi [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] podijeljena je između pokrajina [[Burgundija]], [[Alemanija]] i [[Langobardi|Langobardske]] Italije (i dan danas granica [[Francuski|francuskog]], [[Njemački|njemačkog]] i [[Talijanski|talijanskog]] govornog područja). ==Njemačka Švicarska== [[Datoteka:Alamannien Hochburgund ca 1000.png|mini|200px|[[Alemanija]] i [[Burgundija]] oko [[1000.]] god. {{legenda|#f6b93e|Alemanija}} {{legenda|#6dbd4e|Burgundija}}]] Raspadom Franačke države ([[843.]]) područje istočno od rijeke [[Aara|Aare]] dospijeva pod vlast [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Njemačkog]], a zapadni dio priključen je [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]]. U razdoblju od [[11. stoljeće|11.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] gotovo cijelim područjem sjeverno od [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] vladaju grofovi od [[Zähringen]]a. U drugoj polovici 13. st. u jugozapadnom dijelu prevlast imaju [[savojska dinastija|savojski grofovi]], koji su pokorili područja [[Valais]]a i [[Vaud]]a, dok sjeveroistočnim dijelom dominiraju [[habsburgovci|habsburški grofovi]]. Kao važna gospodarska središta sa statusom slobodnih carskih gradova tada nastaju: [[Ženeva]], [[Zürich]], [[Basel]], [[Bern]], [[Schafthausen]] i dr. ==Stvaranje Švicarske== [[Datoteka:Bundesbrief.jpg|mini|200px|lijevo|Sporazum o Švicarskoj Konfederaciji (''Bundesbrief'') iz [[1291.]] god. ]] [[Datoteka:Battle of Laupen.jpg|mini|200px|[[Bitka kod Laupena]] ([[1339.]]) između švicarske vojske i [[Savojska dinastija|savojskih grofova]]<br>[[Diebold Schilling]] (1480-ih).]] U 13. stoljeću [[Habsburgovci]] nastoje podložiti kantone [[Uri (kanton)|Uri]], [[Schwyz]] i [[Unterwalden]], koji još [[1291.]] god. sklapaju obrambeni savez. U [[Bitka kod Morgartena|bitci kraj Morgartena]] ([[1315.]]) švicarski su pješaci porazili habsburške viteške postrojbe, a zatim prvotni savez proširili i na kantone [[Luzern]], [[Zürich]], [[Zug]], [[Glarus]] i [[Bern]]. Prema kantonu Schwyz savez je dobio ime [[Švicarska Konfederacija]] (koji nosi i danas). Nakon [[Bitka kod Sempacha|pobjeda kraj Sempacha]] ([[1386.]]) i [[Näfèls]]a ([[1388.]]) moć Habsburgovaca unutar granica Švicarske Konfederacije definitivno je skršena. Mirovnim ugovorima [[1389.]] i [[1394.]] god. Konfederacija je priznata, a [[1474.]] god. Habsburgovci su se i formalno odrekli svojih feudalnih prava na njezinu prostoru. God. [[1499.]] poražena je i vojna ekspedicija cara [[Maksimilijan I.|Maksimilijana I.]], te je ''mirom u [[Basel]]u'' Konfederacija stekla potpunu neovisnost. Njihovu neutralnost u europskim sukobima iskoristio je papa [[Julije II.]] koji organizira [[Švicarska garda|Švicarsku gardu]] u [[Vatikan]]u (švicarski plaćeni vojnici namijenjeni tjelesnoj straži papa do [[1830.]] god.). Do [[1513.]] god. Švicarska se proširuje na nove kantone kojih tada ima ukupno 13. Moć i utjecaj Konfederacije osobito je porasla u 16. st. te se njezina vlast proširila i na tzv. "podaničke krajeve" – Aargau i Thurgau na sjeveru, dijelove Ticina na jugu, Vaud na jugozapadu i dr. Tijekom tog vremena povremeno su izbijali sukobi između članova Konfederacije, pa i unutar samih kantona, ponajviše zbog trgovačkog suparništva i suprotnosti u interesima između plemića veleposjednika te trgovačkih i obrtničkih slojeva u gradovima. ==Vjerski rat u 16. stoljeću== [[Datoteka:Ulrich Zwingli by Hans Asper 1531 Head.jpg|lijevo|mini|100px|[[Huldrych Zwingli]] (drvorez [[Hans Asper]]a, [[1531.]])]] [[Datoteka:Religion map of Switzerland in 1536 - en.png|mini|Mapa Švicarske Konfederacije s vjerskom podjelom [[1536.]] god.]] U okolnostima sukoba među [[kanton]]ima, [[Ulrich Zwingli]] je u [[Zürich]]u pokrenuo pokret [[Reformacija|reformacije]]. Proglasivši se neovisnim od crkve ([[1523.]]), Zürich je započeo proces sekularizacije crkvenih posjeda, a [[1525.]] god. ukinuo [[katoličko bogosluženje]]. Reformni pokret naišao je na velik odaziv kod seljaštva koje je zatražilo ukidanje [[Kmetstvo|kmetstva]] i stalo prisvajati crkvena imanja, a Zwinglijev zahtjev za ukidanjem najamničkih odnosa doveo je do jaza između kantona u kojima je reformacija odnijela prevagu ([[Zürich]], [[Bern]], [[Basel]], [[Sankt Gallen]], [[Glarus]]) i kantona koji su ostali uz katoličku vjeru ([[Luzern]], [[Fribourg]], [[Zug]], [[Solothurn]]). [[Datoteka:John Calvin.jpg|desno|mini|100px|[[Jean Calvin]]]] Vjerski sukobi i nastojanja protestanata za sjedinjenjem Švicarske pod vodstvom Züricha doveli su do rata. Bolje organizirani katolički kantoni pobijedili su u [[Bitka kod Kappela|bitci kraj Kappela]] ([[1531.]]), u kojoj je poginuo i Ulrich Zwingli. Tada se savez protestantskih kantona raspada, Zürich gubi vodeći položaj u Konfederaciji, a Zwinglijevo učenje u katoličkim kantonima je zabranjeno. Žarište reformacije prenosi se u Ženevu, grad u koji je protestantski pokret proširen iz [[Francuska|Francuske]] i u kojem je od [[1536.]] god. živo djeluje [[Jean Calvin]]. God. [[1541.]] reformacija je konačno odnijela pobjedu, a sporazumom u Zürichu [[kalvinizam]] je prihvaćen u cijeloj protestantskoj Švicarskoj. [[Datoteka:Niklaus Leuenberger.jpg|lijevo|150px|mini|[[Niklaus Leuenberger]]<br>Vođa seljačke bune [[1653.]] god.]] ==Rana moderna Švicarska== Tijekom rane povijesti moderne Švicarske Konfederacije, sve veća samovlast plemićkih obitelji je za vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] prouzrokovala [[Švicarska seljačka buna|Švicarsku seljačku bunu]] [[1653.]] god. Stalno tinjajuća vjerska nesnošljivost dovela je [[1655.]] god. do novog sukoba Schwyza i Züricha. Rat je završio pobjedom katoličkih kantona kraj [[Villmergen]]a ([[1656.]]). Kraj istog grada [[1712.]] god. pobjedu odnose [[protestanti]], nakon čega znatno raste utjecaj Züricha i Berna. ==Helvetska republika== [[Datoteka:Flag_of_the_Helvetic_Republic_(French).svg|mini|200px|Zastava Helvetske republike (1798. – 1803.)]] Izbijanjem [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ([[1789.]]) u Švicarskoj dolazi do novih previranja. Revolucionarno usmjereni Švicarci u ustanku [[1798.]] god. proglašavaju (uz potporu Francuza) ''Lemansku republiku''. Nekoliko mjeseci kasnije baselski rodoljub [[Pierre Ochs]] proglašava [[Helvetska republika|Helvetsku republiku]]. Tada Švicarska prvi put dobiva središnju vladu, a prema [[ustav]]u (rađenom po francuskom uzoru) broj kantona povećan je s 13 na 23. Po istom ustavu zakonodavnu vlast dobiva dvodomni parlament (''Veliko vijeće'' i ''Senat''), a izvršnu ''[[Direktorij]]'' od pet članova; ukinute su staleške razlike, proglašena je sloboda vjeroispovijesti, trgovine, obrta i tiska. Padom Direktorija u [[Pariz]]u, pada i Direktorij u Švicarskoj, a [[1801.]] god. prihvaćen je novi ustav, a na čelo države koju čine 15 kantona dolazi [[A. Reding]]. [[Napoleon]]ovim ''Sporazumnim aktom'' iz [[1803.]] god. Švicarska je podijeljena na 19 kantona, a [[Ženeva]] i [[Valais]] ostaju pod [[Francuska|Francuskom]]. ==Neutralna Švicarska Konfederacija== [[Datoteka:Luzern Battle 1845.gif|mini|200px|[[Bitka kod Luzerna]] ([[1845.]])]] [[Datoteka:Vorstadtkatastrophe Zug.jpg|mini|200px|Katastrofa u [[Zuger Vorstadt]]u [[5. srpnja]] [[1887.]] god.]] Nakon poraza [[Napoleon]]a kraj [[Leipzig]]a ([[1813.]]), federalna skupština proglašava švicarsku neutralnost te je sklopljen Federalni sporazum, kojim su ovlasti središnje vlasti sužene. [[Bečki kongres]] ([[1815.]]) potvrdio je neutralnost Švicarske Konfederacije s kojim je sjedinjena Ženeva, dok je dio [[Graubünden]]a pripojila [[Austrija]], [[Neuchatêl]] postaje zasebnim kantonom, a pod francusku vlast dospijeva [[Mulhause]]. Prema novom ustavu zemlja je podijeljena na 22 autonomna kantona (faktično jedina federalna ustanova je vojska) i suženo je pravo glasa. Pod pritiskom [[Sveta Alijansa|Svete Alijanse]] ograničena je i [[sloboda tiska]] ([[1823.]]). Nakon [[Srpanjska revolucija|srpanjske revolucije]] u Francuskoj (1830.), 11 većih kantona uvode liberalnije zakonodavstvo. Liberalniji kantoni ([[Zürich]], [[Bern]], [[Luzern]], [[Solothurn]], [[Sankt Gallen]], [[Aargau]] i [[Thurgau]]) udružuju se [[1832.]] god. u Savez sedmorice, dočim se konzervativniji kantoni okupljaju u Sarnenskom savezu (grad [[Basel]], [[Ury]], [[Schwyz]], [[Unterwalden]], [[Luzern]], [[Zug]], [[Fibourg]] i [[Valais]]). U [[Švicarski građanski rat|Građanskom ratu]] ([[1847.]]) federalne postrojbe porazile su konzervativne kantone. Ustav iz [[1848.]] god. izrađen je po uzoru na [[ustav SAD-a]] i u velikoj mjeri je ojačao središnju vlast: izvršnu vlast dobiva savjetnički kabinet od sedam članova (''Bundesrat''), kojemu je na čelu predsjednik Konfederacije; zakonodavnu vlast ima parlament sastavljen od ''Nacionalnog vijeća'' i ''Vijeća država kantona''; a vrhovnu sudsku vlast ima ''Bundesgericht''. Ustavom su proglašene i osnovne demokratske slobode, a glavni grad postaje [[Bern]]. Usporedno sa švicarskom neutralnošću u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] se učvrstio i princip prava [[azil]]a za [[politički emigranti|političke emigrante]], te Švicarska postaje utočište mnogobrojnih europskih političkih prognanika. Ovlasti središnje vlasti proširene su novim ustavom iz [[1874.]] god., kada je uveden i princip [[referendum]]a. U Švicarskoj je utemeljen čitav niz međunarodnih ustanova ([[Međunarodna poštarska unija]], [[Savez za zaštitu autorskih prava]], [[Međunarodni Crveni križ]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]], [[Unesco]] i dr.). Tijekom [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] švicarska neutralnost nije bila ugrožena. Godine [[1920.]] ,Švicarska pristupa [[Društvo naroda|Društvu naroda]] (za čije je sjedište odabrana Ženeva), zadržavši i dalje status neutralne zemlje. U II. svjetskom ratu Švicarska također ostaje neutralna. Godine [[1960.]] Švicarska pristupa Europskom udruženju za slobodnu trgovinu. Tek od [[1971.]] god. žene u Švicarskoj imaju pravo glasa. Godine [[1979.]] uspostavljen je kanton [[Jura (kanton)|Jura]] s glavnim gradom [[Delémont]]om. 28. veljače 2016. održat će se referendum o ustavnoj zaštiti braka. Zbog zahtjeva preko 120.000 građana Federalna skupština Švicarske Konfederacije morala je donijeti 19. lipnja 2015. odluku o održavanju referenduma o ustavnoj zaštiti braka kao trajne zajednice muškarca i žene te kao ekonomske zajednice koja ne smije biti tretirana nepovoljnije od ostalih načina života.<ref>[http://narod.hr/svijet/europske-zemlje-bore-se-za-pravi-brak Narod.hr] Ivan Munjin: Švicarska, Finska, Slovenija: Referendumima za zaštitu braka – zajednice žene i muškarca, 6. studenoga 2015. (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> {{Jednostrano}} Radi zaštite bračnih parova od višegodišnje ekonomske diskriminacije, narodna inicijativa “Za brak i obitelj – protiv nepravde prema bračnim parovima”, koju je inicirala stranka desnog centra – Demokršćanska narodna stranka, prikupila je do studenog 2012. 120.161 potpisa građana za unošenje amandmana u ustav koji bi se prije svega zaštitili bračni parovi, jer moraju plaćati veći porez od neoženjenih parova. Amandmanom bi se i ustavno zaštitilo brak kao “trajnu zajednicu žene i muškarca”. Za ovu odluku u Federalnoj skupštini Švicarske Konfederacije glasovalo je 25 zastupnika Vijeća država (Ständerat), gornjeg doma parlamenta, a 20 protiv, te 107 zastupnika Nacionalnog vijeća (Nationalrat), donjeg doma, a 85 protiv.<ref>[http://uimeobitelji.net/svicarska-ide-na-referendum-o-ustavnoj-zastiti-braka-kao-trajne-zajednice-zene-i-muskarca/ U ime obitelji] Švicarska ide na referendum o ustavnoj zaštiti braka kao trajne zajednice žene i muškarca!, 28. srpnja 2015. (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> ===Povijest pristupanja kantona Konfederaciji=== *1291 - [[Datoteka:Wappen Uri matt.svg|20px]] [[Uri (kanton)|Uri]] [[Datoteka:CHE Schwyz SZ COA.svg|20px]] [[Schwyz (kanton)|Schwyz]], [[Datoteka:Wappen Unterwalden alt.svg|20px]] [[Unterwalden]] (sad podijeljen na [[Datoteka:Obwald-coat of arms.svg|20px]] [[Obwalden]] i [[Datoteka:Nidwald-coat of arms.svg|20px]] [[Nidwalden]]) *1332 - [[Datoteka:CHE Luzern COA.svg|20px]] [[Luzern (kanton)|Luzern]] *1351 - [[Datoteka:CHE Zürich COA.svg|20px]] [[Zürich (kanton)|Zürich]] *1352 - [[Datoteka:CHE Kanton Glarus COA.svg|20px]] [[Glarus (kanton)|Glarus]], [[Datoteka:CHE Zug COA.svg|20px]] [[Zug (kanton)|Zug]] *1353 - [[Datoteka:CHE Bern BE COA.svg|20px]] [[Bern (kanton)|Bern]] *1481 - [[Datoteka:CHE Canton de Fribourg COA.svg|20px]] [[Fribourg (kanton)|Fribourg]], [[Datoteka:CHE Solothurn SO COA.svg|20px]] [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] *1501 - [[Datoteka:Wappen Basel-Stadt matt.svg|20px]] [[Basel-Stadt]], [[Datoteka:CHE Basel-Landschaft COA.svg|20px]] [[Basel-Landschaft]], [[Datoteka:Wappen Schaffhausen matt.svg|20px]] [[Schaffhausen (kanton)|Schaffhausen]] *1513 - [[Datoteka:Wappen Appenzell Ausserrhoden matt.svg|20px]] [[Appenzell Ausserrhoden]], [[Datoteka:Wappen Appenzell Innerrhoden matt.svg|20px]] [[Appenzell Innerrhoden]] *1803 - [[Datoteka:CHE Kanton St. Gallen COA.svg|20px]] [[St. Gallen (kanton)|St. Gallen]], [[Datoteka:CHE Graubünden COA.svg|20px]],[[Graubünden]], [[Datoteka:Wappen Aargau matt.svg|20px]] [[Aargau]], [[Datoteka:Wappen Thurgau matt.svg|20px]] [[Thurgau]], [[Datoteka:CHE Ticino COA.svg|20px]] [[Ticino]], [[Datoteka:CHE Vaud COA.svg|20px]] [[Vaud]] *1815 - [[Datoteka:CHE Valais COA.svg|20px]] [[Valais]], [[Datoteka:CHE Canton de Neuchâtel COA.svg|20px]] [[Neuchâtel (kanton)|Neuchâtel]], [[Datoteka:CHE Canton de Genève écu seul COA.svg|20px]] [[Ženeva (kanton)|Ženeva]] *1979 - [[Datoteka:CHE Jura COA.svg|20px]] [[Jura (kanton)|Jura]] (otcjepljenje od [[Bern (kanton)|Bern]]a) ==Izvori== {{izvori}} * Opća i nacionalna enciklopedija - 19. knjiga, Večernji list, Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-7224-19-6}} * Povijest svijeta, The Times, Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6510-62-6}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|History of Switzerland}} *[http://library.byu.edu/~rdh/eurodocs/switzerl.html Povijest Švicarske: Izvorni dokumenti] {{Povijest Europe}} [[Kategorija:Povijest Švicarske]] 9tpomh0k36jtl1qzzlwr2ue2sdm69ax 7573731 7573730 2026-08-10T18:14:30Z SpinnerLaserzthe2nd 243845 /* Povijest pristupanja kantona Konfederaciji */ 7573731 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stammbaum CH Kantone.jpg|200px|desno]] '''Povijest Švicarske''' je povijest prostora današnje [[Švicarska|Švicarske Konfederacije]] i naroda [[Švicarci|Švicaraca]] od [[prapovijest]]i do danas. ==Drevna povijest== [[Datoteka:Historische Karte CH Rome 1.png|mini|200px|Švicarski prostori za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]]]Tragovi naseljenosti u Švicarskoj datiraju još iz ranog [[paleolitik]]a. U [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću prije Krista]], zapadni dio Švicarske naseljavaju [[Kelti]] [[Helveti]] čime započinje [[brončano doba]] (do [[800. pr. Kr.]]). Od [[11. stoljeće pr. Kr.|11.]] do [[9. stoljeće pr. Kr.]] na području Švicarske javlja se tzv. ''[[Kultura žarnih polja]]'' koja se odlikuje velikim grobljima [[Urna|urni]] s pepelom pokojnika. Društvom ranog [[Željezno doba|željeznog doba]] (''[[Halstatt]]'') je od 800. pr. Kr. do [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] dominirala plemićka [[elita]] koja je živjela u utvrdama na brdu (npr. [[Wittnauer Horn]])i čije se bogatstvo iskazivalo bogatim [[pogreb]]ima. U 5. st. pr. Kr., na samoj granici s [[Francuska|Francuskom]] ([[La Tène]]), javlja se razvijena keltska kultura željeznog doba ([[Geneva]], [[Les Cornaux]], [[Engelhalbinsel]], [[Magdalenenberg]]). Nakon [[Julije Cezar|Cezarove]] [[Bitka kod Bibrakta|pobjede kraj Bibrakta]] ([[58. pr. Kr.]]), Helvećani priznaju [[Stari Rim|rimsko vrhovništvo]] i postaju dijelom rimske provincije ''Belgica'' i njihova sudbina slijedi sudbinu [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Tijekom [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeća]], na područje Švicarske prodiru [[Alemani]], dok u drugoj polovici [[5. stoljeće|5. st.]] zapadni dio zauzimaju [[Burgundi]]. Od [[6. stoljeće|6. stoljeća]], Švicarska je (s povremenim prekidima) u sastavu [[Franačka država|Franačke države]], a u državi [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] podijeljena je između pokrajina [[Burgundija]], [[Alemanija]] i [[Langobardi|Langobardske]] Italije (i dan danas granica [[Francuski|francuskog]], [[Njemački|njemačkog]] i [[Talijanski|talijanskog]] govornog područja). ==Njemačka Švicarska== [[Datoteka:Alamannien Hochburgund ca 1000.png|mini|200px|[[Alemanija]] i [[Burgundija]] oko [[1000.]] god. {{legenda|#f6b93e|Alemanija}} {{legenda|#6dbd4e|Burgundija}}]] Raspadom Franačke države ([[843.]]) područje istočno od rijeke [[Aara|Aare]] dospijeva pod vlast [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II. Njemačkog]], a zapadni dio priključen je [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]]. U razdoblju od [[11. stoljeće|11.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] gotovo cijelim područjem sjeverno od [[Ženevsko jezero|Ženevskog jezera]] vladaju grofovi od [[Zähringen]]a. U drugoj polovici 13. st. u jugozapadnom dijelu prevlast imaju [[savojska dinastija|savojski grofovi]], koji su pokorili područja [[Valais]]a i [[Vaud]]a, dok sjeveroistočnim dijelom dominiraju [[habsburgovci|habsburški grofovi]]. Kao važna gospodarska središta sa statusom slobodnih carskih gradova tada nastaju: [[Ženeva]], [[Zürich]], [[Basel]], [[Bern]], [[Schafthausen]] i dr. ==Stvaranje Švicarske== [[Datoteka:Bundesbrief.jpg|mini|200px|lijevo|Sporazum o Švicarskoj Konfederaciji (''Bundesbrief'') iz [[1291.]] god. ]] [[Datoteka:Battle of Laupen.jpg|mini|200px|[[Bitka kod Laupena]] ([[1339.]]) između švicarske vojske i [[Savojska dinastija|savojskih grofova]]<br>[[Diebold Schilling]] (1480-ih).]] U 13. stoljeću [[Habsburgovci]] nastoje podložiti kantone [[Uri (kanton)|Uri]], [[Schwyz]] i [[Unterwalden]], koji još [[1291.]] god. sklapaju obrambeni savez. U [[Bitka kod Morgartena|bitci kraj Morgartena]] ([[1315.]]) švicarski su pješaci porazili habsburške viteške postrojbe, a zatim prvotni savez proširili i na kantone [[Luzern]], [[Zürich]], [[Zug]], [[Glarus]] i [[Bern]]. Prema kantonu Schwyz savez je dobio ime [[Švicarska Konfederacija]] (koji nosi i danas). Nakon [[Bitka kod Sempacha|pobjeda kraj Sempacha]] ([[1386.]]) i [[Näfèls]]a ([[1388.]]) moć Habsburgovaca unutar granica Švicarske Konfederacije definitivno je skršena. Mirovnim ugovorima [[1389.]] i [[1394.]] god. Konfederacija je priznata, a [[1474.]] god. Habsburgovci su se i formalno odrekli svojih feudalnih prava na njezinu prostoru. God. [[1499.]] poražena je i vojna ekspedicija cara [[Maksimilijan I.|Maksimilijana I.]], te je ''mirom u [[Basel]]u'' Konfederacija stekla potpunu neovisnost. Njihovu neutralnost u europskim sukobima iskoristio je papa [[Julije II.]] koji organizira [[Švicarska garda|Švicarsku gardu]] u [[Vatikan]]u (švicarski plaćeni vojnici namijenjeni tjelesnoj straži papa do [[1830.]] god.). Do [[1513.]] god. Švicarska se proširuje na nove kantone kojih tada ima ukupno 13. Moć i utjecaj Konfederacije osobito je porasla u 16. st. te se njezina vlast proširila i na tzv. "podaničke krajeve" – Aargau i Thurgau na sjeveru, dijelove Ticina na jugu, Vaud na jugozapadu i dr. Tijekom tog vremena povremeno su izbijali sukobi između članova Konfederacije, pa i unutar samih kantona, ponajviše zbog trgovačkog suparništva i suprotnosti u interesima između plemića veleposjednika te trgovačkih i obrtničkih slojeva u gradovima. ==Vjerski rat u 16. stoljeću== [[Datoteka:Ulrich Zwingli by Hans Asper 1531 Head.jpg|lijevo|mini|100px|[[Huldrych Zwingli]] (drvorez [[Hans Asper]]a, [[1531.]])]] [[Datoteka:Religion map of Switzerland in 1536 - en.png|mini|Mapa Švicarske Konfederacije s vjerskom podjelom [[1536.]] god.]] U okolnostima sukoba među [[kanton]]ima, [[Ulrich Zwingli]] je u [[Zürich]]u pokrenuo pokret [[Reformacija|reformacije]]. Proglasivši se neovisnim od crkve ([[1523.]]), Zürich je započeo proces sekularizacije crkvenih posjeda, a [[1525.]] god. ukinuo [[katoličko bogosluženje]]. Reformni pokret naišao je na velik odaziv kod seljaštva koje je zatražilo ukidanje [[Kmetstvo|kmetstva]] i stalo prisvajati crkvena imanja, a Zwinglijev zahtjev za ukidanjem najamničkih odnosa doveo je do jaza između kantona u kojima je reformacija odnijela prevagu ([[Zürich]], [[Bern]], [[Basel]], [[Sankt Gallen]], [[Glarus]]) i kantona koji su ostali uz katoličku vjeru ([[Luzern]], [[Fribourg]], [[Zug]], [[Solothurn]]). [[Datoteka:John Calvin.jpg|desno|mini|100px|[[Jean Calvin]]]] Vjerski sukobi i nastojanja protestanata za sjedinjenjem Švicarske pod vodstvom Züricha doveli su do rata. Bolje organizirani katolički kantoni pobijedili su u [[Bitka kod Kappela|bitci kraj Kappela]] ([[1531.]]), u kojoj je poginuo i Ulrich Zwingli. Tada se savez protestantskih kantona raspada, Zürich gubi vodeći položaj u Konfederaciji, a Zwinglijevo učenje u katoličkim kantonima je zabranjeno. Žarište reformacije prenosi se u Ženevu, grad u koji je protestantski pokret proširen iz [[Francuska|Francuske]] i u kojem je od [[1536.]] god. živo djeluje [[Jean Calvin]]. God. [[1541.]] reformacija je konačno odnijela pobjedu, a sporazumom u Zürichu [[kalvinizam]] je prihvaćen u cijeloj protestantskoj Švicarskoj. [[Datoteka:Niklaus Leuenberger.jpg|lijevo|150px|mini|[[Niklaus Leuenberger]]<br>Vođa seljačke bune [[1653.]] god.]] ==Rana moderna Švicarska== Tijekom rane povijesti moderne Švicarske Konfederacije, sve veća samovlast plemićkih obitelji je za vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] prouzrokovala [[Švicarska seljačka buna|Švicarsku seljačku bunu]] [[1653.]] god. Stalno tinjajuća vjerska nesnošljivost dovela je [[1655.]] god. do novog sukoba Schwyza i Züricha. Rat je završio pobjedom katoličkih kantona kraj [[Villmergen]]a ([[1656.]]). Kraj istog grada [[1712.]] god. pobjedu odnose [[protestanti]], nakon čega znatno raste utjecaj Züricha i Berna. ==Helvetska republika== [[Datoteka:Flag_of_the_Helvetic_Republic_(French).svg|mini|200px|Zastava Helvetske republike (1798. – 1803.)]] Izbijanjem [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ([[1789.]]) u Švicarskoj dolazi do novih previranja. Revolucionarno usmjereni Švicarci u ustanku [[1798.]] god. proglašavaju (uz potporu Francuza) ''Lemansku republiku''. Nekoliko mjeseci kasnije baselski rodoljub [[Pierre Ochs]] proglašava [[Helvetska republika|Helvetsku republiku]]. Tada Švicarska prvi put dobiva središnju vladu, a prema [[ustav]]u (rađenom po francuskom uzoru) broj kantona povećan je s 13 na 23. Po istom ustavu zakonodavnu vlast dobiva dvodomni parlament (''Veliko vijeće'' i ''Senat''), a izvršnu ''[[Direktorij]]'' od pet članova; ukinute su staleške razlike, proglašena je sloboda vjeroispovijesti, trgovine, obrta i tiska. Padom Direktorija u [[Pariz]]u, pada i Direktorij u Švicarskoj, a [[1801.]] god. prihvaćen je novi ustav, a na čelo države koju čine 15 kantona dolazi [[A. Reding]]. [[Napoleon]]ovim ''Sporazumnim aktom'' iz [[1803.]] god. Švicarska je podijeljena na 19 kantona, a [[Ženeva]] i [[Valais]] ostaju pod [[Francuska|Francuskom]]. ==Neutralna Švicarska Konfederacija== [[Datoteka:Luzern Battle 1845.gif|mini|200px|[[Bitka kod Luzerna]] ([[1845.]])]] [[Datoteka:Vorstadtkatastrophe Zug.jpg|mini|200px|Katastrofa u [[Zuger Vorstadt]]u [[5. srpnja]] [[1887.]] god.]] Nakon poraza [[Napoleon]]a kraj [[Leipzig]]a ([[1813.]]), federalna skupština proglašava švicarsku neutralnost te je sklopljen Federalni sporazum, kojim su ovlasti središnje vlasti sužene. [[Bečki kongres]] ([[1815.]]) potvrdio je neutralnost Švicarske Konfederacije s kojim je sjedinjena Ženeva, dok je dio [[Graubünden]]a pripojila [[Austrija]], [[Neuchatêl]] postaje zasebnim kantonom, a pod francusku vlast dospijeva [[Mulhause]]. Prema novom ustavu zemlja je podijeljena na 22 autonomna kantona (faktično jedina federalna ustanova je vojska) i suženo je pravo glasa. Pod pritiskom [[Sveta Alijansa|Svete Alijanse]] ograničena je i [[sloboda tiska]] ([[1823.]]). Nakon [[Srpanjska revolucija|srpanjske revolucije]] u Francuskoj (1830.), 11 većih kantona uvode liberalnije zakonodavstvo. Liberalniji kantoni ([[Zürich]], [[Bern]], [[Luzern]], [[Solothurn]], [[Sankt Gallen]], [[Aargau]] i [[Thurgau]]) udružuju se [[1832.]] god. u Savez sedmorice, dočim se konzervativniji kantoni okupljaju u Sarnenskom savezu (grad [[Basel]], [[Ury]], [[Schwyz]], [[Unterwalden]], [[Luzern]], [[Zug]], [[Fibourg]] i [[Valais]]). U [[Švicarski građanski rat|Građanskom ratu]] ([[1847.]]) federalne postrojbe porazile su konzervativne kantone. Ustav iz [[1848.]] god. izrađen je po uzoru na [[ustav SAD-a]] i u velikoj mjeri je ojačao središnju vlast: izvršnu vlast dobiva savjetnički kabinet od sedam članova (''Bundesrat''), kojemu je na čelu predsjednik Konfederacije; zakonodavnu vlast ima parlament sastavljen od ''Nacionalnog vijeća'' i ''Vijeća država kantona''; a vrhovnu sudsku vlast ima ''Bundesgericht''. Ustavom su proglašene i osnovne demokratske slobode, a glavni grad postaje [[Bern]]. Usporedno sa švicarskom neutralnošću u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] se učvrstio i princip prava [[azil]]a za [[politički emigranti|političke emigrante]], te Švicarska postaje utočište mnogobrojnih europskih političkih prognanika. Ovlasti središnje vlasti proširene su novim ustavom iz [[1874.]] god., kada je uveden i princip [[referendum]]a. U Švicarskoj je utemeljen čitav niz međunarodnih ustanova ([[Međunarodna poštarska unija]], [[Savez za zaštitu autorskih prava]], [[Međunarodni Crveni križ]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]], [[Unesco]] i dr.). Tijekom [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] švicarska neutralnost nije bila ugrožena. Godine [[1920.]] ,Švicarska pristupa [[Društvo naroda|Društvu naroda]] (za čije je sjedište odabrana Ženeva), zadržavši i dalje status neutralne zemlje. U II. svjetskom ratu Švicarska također ostaje neutralna. Godine [[1960.]] Švicarska pristupa Europskom udruženju za slobodnu trgovinu. Tek od [[1971.]] god. žene u Švicarskoj imaju pravo glasa. Godine [[1979.]] uspostavljen je kanton [[Jura (kanton)|Jura]] s glavnim gradom [[Delémont]]om. 28. veljače 2016. održat će se referendum o ustavnoj zaštiti braka. Zbog zahtjeva preko 120.000 građana Federalna skupština Švicarske Konfederacije morala je donijeti 19. lipnja 2015. odluku o održavanju referenduma o ustavnoj zaštiti braka kao trajne zajednice muškarca i žene te kao ekonomske zajednice koja ne smije biti tretirana nepovoljnije od ostalih načina života.<ref>[http://narod.hr/svijet/europske-zemlje-bore-se-za-pravi-brak Narod.hr] Ivan Munjin: Švicarska, Finska, Slovenija: Referendumima za zaštitu braka – zajednice žene i muškarca, 6. studenoga 2015. (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> {{Jednostrano}} Radi zaštite bračnih parova od višegodišnje ekonomske diskriminacije, narodna inicijativa “Za brak i obitelj – protiv nepravde prema bračnim parovima”, koju je inicirala stranka desnog centra – Demokršćanska narodna stranka, prikupila je do studenog 2012. 120.161 potpisa građana za unošenje amandmana u ustav koji bi se prije svega zaštitili bračni parovi, jer moraju plaćati veći porez od neoženjenih parova. Amandmanom bi se i ustavno zaštitilo brak kao “trajnu zajednicu žene i muškarca”. Za ovu odluku u Federalnoj skupštini Švicarske Konfederacije glasovalo je 25 zastupnika Vijeća država (Ständerat), gornjeg doma parlamenta, a 20 protiv, te 107 zastupnika Nacionalnog vijeća (Nationalrat), donjeg doma, a 85 protiv.<ref>[http://uimeobitelji.net/svicarska-ide-na-referendum-o-ustavnoj-zastiti-braka-kao-trajne-zajednice-zene-i-muskarca/ U ime obitelji] Švicarska ide na referendum o ustavnoj zaštiti braka kao trajne zajednice žene i muškarca!, 28. srpnja 2015. (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> ===Povijest pristupanja kantona Konfederaciji=== *1291 - [[Datoteka:Wappen Uri matt.svg|20px]] [[Uri (kanton)|Uri]] [[Datoteka:CHE Schwyz SZ COA.svg|20px]] [[Schwyz (kanton)|Schwyz]], [[Datoteka:Wappen Unterwalden alt.svg|20px]] [[Unterwalden]] (sad podijeljen na [[Datoteka:Wappen Obwalden matt.svg|20px]] [[Obwalden]] i [[Datoteka:Wappen Nidwalden matt.svg|20px]] [[Nidwalden]]) *1332 - [[Datoteka:CHE Luzern COA.svg|20px]] [[Luzern (kanton)|Luzern]] *1351 - [[Datoteka:CHE Zürich COA.svg|20px]] [[Zürich (kanton)|Zürich]] *1352 - [[Datoteka:CHE Kanton Glarus COA.svg|20px]] [[Glarus (kanton)|Glarus]], [[Datoteka:CHE Zug COA.svg|20px]] [[Zug (kanton)|Zug]] *1353 - [[Datoteka:CHE Bern BE COA.svg|20px]] [[Bern (kanton)|Bern]] *1481 - [[Datoteka:CHE Canton de Fribourg COA.svg|20px]] [[Fribourg (kanton)|Fribourg]], [[Datoteka:CHE Solothurn SO COA.svg|20px]] [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] *1501 - [[Datoteka:Wappen Basel-Stadt matt.svg|20px]] [[Basel-Stadt]], [[Datoteka:CHE Basel-Landschaft COA.svg|20px]] [[Basel-Landschaft]], [[Datoteka:Wappen Schaffhausen matt.svg|20px]] [[Schaffhausen (kanton)|Schaffhausen]] *1513 - [[Datoteka:Wappen Appenzell Ausserrhoden matt.svg|20px]] [[Appenzell Ausserrhoden]], [[Datoteka:Wappen Appenzell Innerrhoden matt.svg|20px]] [[Appenzell Innerrhoden]] *1803 - [[Datoteka:CHE Kanton St. Gallen COA.svg|20px]] [[St. Gallen (kanton)|St. Gallen]], [[Datoteka:CHE Graubünden COA.svg|20px]],[[Graubünden]], [[Datoteka:Wappen Aargau matt.svg|20px]] [[Aargau]], [[Datoteka:Wappen Thurgau matt.svg|20px]] [[Thurgau]], [[Datoteka:CHE Ticino COA.svg|20px]] [[Ticino]], [[Datoteka:CHE Vaud COA.svg|20px]] [[Vaud]] *1815 - [[Datoteka:CHE Valais COA.svg|20px]] [[Valais]], [[Datoteka:CHE Canton de Neuchâtel COA.svg|20px]] [[Neuchâtel (kanton)|Neuchâtel]], [[Datoteka:CHE Canton de Genève écu seul COA.svg|20px]] [[Ženeva (kanton)|Ženeva]] *1979 - [[Datoteka:CHE Jura COA.svg|20px]] [[Jura (kanton)|Jura]] (otcjepljenje od [[Bern (kanton)|Bern]]a) ==Izvori== {{izvori}} * Opća i nacionalna enciklopedija - 19. knjiga, Večernji list, Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-7224-19-6}} * Povijest svijeta, The Times, Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6510-62-6}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|History of Switzerland}} *[http://library.byu.edu/~rdh/eurodocs/switzerl.html Povijest Švicarske: Izvorni dokumenti] {{Povijest Europe}} [[Kategorija:Povijest Švicarske]] b317gwvzuff3g3dazige5s9oolbg7c3 Sapska biskupija 0 170647 7574109 7078930 2026-08-11T11:13:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574109 wikitext text/x-wiki '''Biskupija Sapa''' (lat. ''Dioecesis Sappensis'') je [[rimokatoličanstvo|rimokatolička]] [[biskupija]] u [[Katolička Crkva u Albaniji|Albaniji]]. Jedna je od šest biskupija u Albaniji. Nalazi se u blizini [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], u slivu rijeke [[Drim]]a. Ime je dobila po gradu [[Sapa|Sapi]], koji se nalazi na uz rijeku Drim u njenom doku, jugoistočno od Skadarskog jezera. Vjerojatno je bio pogranična utvrda. Uspostavio ju je [[1062.]] papa [[Aleksandar II., papa|Aleksandar II.]] U starije vrijeme, u 11. stoljeću se nalazila u [[Duklja|Duklji]].<ref>Eduard Peričić: Sclavorum regnum Grgura Barskog = Ljetopis popa Dukljanina, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.</ref> Ima oko 100 tisuća vjernika u 29 župa. Druga je po veličini u Albaniji. Sjedište biskupije je mjesto [[Vau-Dejes]]. U doba prije [[Tursko Carstvo|turske]] vlasti sjedište je bilo u naselju [[Nënshat]], u kojem se nalazio [[samostan]] i [[sjemenište]]. Dolazak [[komunizam|komunista]] na vlast je bio donio teška vremena za ovu biskupiju. [[Enver Hoxha]] je oštro nametao radikalni [[ateizam]], a posebno je na udaru bila katolička crkva. Tako su u ovoj biskupiji sjemenište u Nënshatu [[Enver Hoxha|Hoxhini]] komunisti dali zatvoriti [[1946.]], a biskupsku [[kurija|kuriju]] zatvoriti. Iako su vjernici odbili zahtjev vlasti za rušenjem crkve, režim je zatvorio i opustošio crkvu. Vrhunac progona je bilo okrutno ubojstvo biskupa [[Gjergj Volaj|Gjergja Volaja]] [[1968.]] Na čelu ove biskupije se trenutno (listopad 2008.) ne nalazi biskup, nego [[apostolski administrator]] msgr. [[Dodë Gjergji]]. Danas u biskupiji Sapa djeluje 11 ženskih redovničkih zajednica ([[klauzurne karmelićanke]] i ost.) i [[franjevci|franjevački]] i [[kapucini|kapucinski]] misionari. Biskup u Sapi od 2008. je [[Lucjan Avgustini]], Albanac s Kosova. Od dvjesta tisuća stanovnika u biskupiji 2008., katolika je oko 100.000, 30 župa, svećenika 16, redovnica 6, dvojicu bogoslova i dvojicu pripravnika u Skadru. Nova katedrala bila je posvećena rujna 2008., a naslovnica je blažena [[Majka Terezija]].<ref>[http://www.md-tm.ba/clanci/pohod-crkvi-u-albaniji Trebinjsko-mrkanjska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214050724/https://www.md-tm.ba/clanci/pohod-crkvi-u-albaniji |date=14. veljače 2021. }} ''Pohod Crkvi u Albaniji'' 11. lipnja 2008. (pristupljeno 19. srpnja 2017.)</ref> === Redovnici u Sapi === Od [[29. rujna]] [[2003.]] u ovoj biskupiji djeluje Karmel klauzurnih karmelićanki, "Karmel sv. Obitelji i sv. Mihaela", kojeg su utemeljile karmelićanke iz Hrvatske iz samostana Brezovice, Kloštar Ivanića i Đakovačke Breznice. == Izvori == *[http://albanija.karmel.hr/ Karmel u Albaniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081010042350/http://albanija.karmel.hr/ |date=10. listopada 2008. }} *[http://www.cbismo.com/index.php?mod=vijest&vijest=204 Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217065059/https://cbismo.com/?mod=vijest&vijest=204 |date=17. veljače 2021. }} Pohod crkvi u Albaniji *{{cg icon}}[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/bokokotorski_srednjevjekovni_skriptorijum_i_njihovi_uticaji.htm Montenegrina.net] Dr Vojislav Nikčević: Bokokotorski srednjevjekovni skriptorijumi i njihovi uticaji *{{cg icon}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/doseljavanje_slovena_i_dukljanska_drzava.htm Montenegrina.net] Dr [[Sima Ćirković]]: Doseljavanje Slovena i dukljanska država *[http://www.crohis.com/ssrkulj1/petarkresimir4.htm Crohis.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004164008/http://www.crohis.com/ssrkulj1/petarkresimir4.htm |date=4. listopada 2011. }} Hrvatska i Duklja u doba Petra Krešimira IV. *[http://www.crohis.com/shisatlas2/samuiloduklja.htm Crohis.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071215085421/http://www.crohis.com/shisatlas2/samuiloduklja.htm |date=15. prosinca 2007. }} Dukljanska država u 2. pol. 11. st. *{{eng oznaka}} [http://www.newadvent.org/cathen/13467b.htm] Katolička enciklopedija, izdanje iz 1913. {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Sapa}} [[Kategorija:Katolička upravna podjela Albanije]] [[Kategorija:Katolička upravna podjela Crne Gore]] 5ibe91cbo5wl7rfucm6cowjtchbhnof Darovnica slavnoga Dragoslava 0 174093 7574133 7193394 2026-08-11T11:54:11Z Walter9 37319 dodana kategorija 7574133 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sv.vid '05..JPG|mini|250px|Crkva svetog Vida u [[Sveti Vid Dobrinjski|Svetom Vidu Dobrinjskom]] koju je "''slavni Dragoslav''" dao izgraditi, a potom joj je i darovao okolna imanja [[1. siječnja]] [[1100.]] g.]] '''Darovnica „slavnog Dragoslava“''' najstarija je poznata glagoljska isprava<ref name="#1">[http://domovina.110mb.com/hr_kultura/darovnica_slavnog_dragoslava.htm Darovnica slavnog Dragoslava]</ref> napisana [[1. siječnja]] [[1100.]] godine u [[Dobrinj]]u na otoku [[Krk]]u. Pisana je [[Hrvatski jezik|hrvatskim jezikom]], [[glagoljica|glagoljicom]]. Nije sačuvana u izvorniku. Ona je najstariji pisani spomen postojanja [[župa]] (najmanjih crkvenih jedinica ) na otoku Krku. [[Datoteka:Dobrinj Crkva 1 010808.jpg|mini|120px|lijevo|Župna crkva [[Sveti Stjepan|svetog Stjepana]] u Dobrinju koja se spominje u darovnici]] ==Sadržaj== U toj darovnici „slavni Dragoslav“ zapisuje [[Sveti Vid Dobrinjski|crkvi svetog Vida]] kraj Dobrinja na otoku Krku svoje veliko imanje oko te [[crkva|crkve]], a koju je sam i dao izgraditi. Spominju se župa ( „kapitul“ ) Dobrinj i župna crkva [[Sveti Stjepan|sv. Stjepana]] u Dobrinju ( „ crikva svetoga Stipana od Dobrinja“) koja obavlja službu u darovanoj crkvi [[Sveti Vid|sv. Vida]] na blagdan tog sveca (15.lipnja). Spominju se i [[sudac]], te pisar odnosno notar, tajnik i to na način koji govori da te službe nisu osnovane tek nedavno nego da već dugo vremena postoje. Općinski sudac je upravljao općinom – moguće da su u svezi s tim i današnja [[prezime]]na i obiteljski nadimci u Dobrinju : ''Sučić'', ''Knezić'', ''Županić''. Osim Dobrinja, po prvi put se spominje i [[Vrbnik]] („''i do puta ki gre u Vrbnik''“). ==Čitanja== Darovnicu slavnoga Dragoslava, zapisanu u prvoj dobrinjskoj kapitulskoj knjizi na str. 23-24, prvi je pročitao i objavio [[Ivan Črnčić]] [[1860.]] godine u "''Katoličkom listu''".<ref name="#2">[https://hrcak.srce.hr/clanak/10934 Milan Mihaljević, Dosadašnja čitanja darovnice slavnoga Dragoslava]</ref> Osim Črnčića, čitanje darovnice dali su još samo [[Svetko Ušalj]] [[1994.]] g. te [[Milan Mihaljević]] [[2000.]] g., dok su svi ostali temeljili svoja čitanja darovnice na Črnčićevom izdanju.<ref name="#2"/> Nakon Črnčića, svoje izdanje Darovnice dao je [[1863.]] g. [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], potom [[1898.]] g. [[Đuro Šurmin]], [[Vjekoslav Štefanić]] [[1939.]] g. u [[Krčki kalendar|Krčkom kalendaru]]. ==Tekst== [[Datoteka:Dobrinj nad uvalom Soline.JPG|mini|[[Dobrinj]] na otoku Krku spominje se kao [[župa]] i općinsko sjedište već 1. siječnja [[1100.]] godine]] *<u>Izdanje Svetka Ušalja</u>: ''Va ime Hr(isto)vo – Amen – Let od Hr(isto)va rojstva 1100 na prvi dan enara, pred Dobrinem poli crikve S. Vida, i posvećena crikva rečena po gospodinu biskupu ku sazida od svojih vlastitih dobar, i va svoih zemlah Slavni Dragoslav, i pušćeni za juš patrnatuš (= ostavljena na skrb) nema i svoim ostalim vaviki po rečenom g(ospodi)nu – g(ospodi)nu biskupu od Kerka. I tak od sada rečeni Slavni Dragoslav je dal pod rečenu crikvu vse svoe zemle tolik oratne (= zemlje za oranje) kolik pisišća (= pasišća, pašnjaka) zemle pod Hodbeni (= toponim nekog mjesta) do kraj sela do zdenca, i do Ogrenoga, i do Zvirana, i do Pripovidi i do Hranča, i do zemlah kapitulskih od Dobrina i do zemal slobodnih, do Pr(a)v(e)d(n)i Marina (= toponim), i do zemal ke se zovu Sitjak, i do zemal Tomansi, i do Uskrušav, i do zemal ke se zovu Stanivi, i do Preselinskem i do puta ki gre u Verbnik, kak stoi plot i zdola zemlu slobodnu suprot na sridi od Dola od grbina (= zapad) poli zemle slobodne na rupi po plotu od grbina do Hodbenoga kadi se svršue kunfin.'' [[Datoteka:Vrbnik 07.jpg|mini|[[Vrbnik]] na otoku Krku također se prvi put spominje u darovnici slavnog Dragoslava]] ''I ošće (čitaj jošće, tj. još) vse svoe kuće ke ima tolikaj se da budu pod rečenu crikvu, a drugo blago (= vriednost) tolik stabilo (=nekretnine) koliko mobilo vse oću ak ja za života moga ulinim – učinim rečeni ištrument, ma da ima imit vičnim zakonom, tolikaj se ovršit va viki na dan S. Vida – da se ima činit služit po kapitulu od Dobrina, i da nim ima bit dana vičera kapitulu, limozina (= novčano darivanje u crkvi za vrieme mise) ali (=ili) prikaž v sako leto, a na dan da čine račun, i dobro guvernat crikvu od intradi (= zemljišni posjedi), da se ima dava crikvi S. Stipana v sako leto va viki polovica od vse intradi, druga polovica da bude ovoj mojoj crikvi, da bude guvernana, i na keršćenje od crikve misa na kanat (pjevana misa). '' ''(J)ošće oću da po mojoj smerti, rečena crikva zblagom gre moim sinom Stipanu, i Vidu i Mavru, i nihovim ostalim va viki, i hćeri Projeti, a ak nebi oni imeli poslidnih redi, da gre rečena crikva kap(itu)lu i crikvi S. Stipana od Dobrina, ka e sada, i ka buda na prida.'' ''Na to po svedoci g(ospodi)n plovan i sudac Stanić, rečeni Domiče Kontije, Širona Ritabeški, Paval Klatial, Solkae Karmeli, i veće drugih svedok (= prisutni svjedoci na koje se poziva da je sve što je napisano istinito). '' ''Ja Kirin sin Radonin pisac od komuna Dobrina na to, i ovo pisah pravo, i verno, molen od Dragoslava i biskupa.''<ref name="#1"/> *<u>Čitanje Darovnice koje je 2000. godina dao Milan Mihaljević</u>, a zbog velike razlike između Črnčićevog i Ušaljevog čitanja: ''Va ime Hr(sto)vo amen. let od Hr(sto)va rojstva .č.r. (= 1100) na prvi dan jenara, pred Dobrinjem poli crikve s(vetoga) Vida, i posvećena crikva rečena po gospodinu biskupu ............... ku sazida od svojih vlastitih dobar, i va svojih zemljah slavni Dragoslav, i pušćeni za juš patrnatuš njemu i svojim ostalim va viki po recenom g(ospodi)nu g(ospodi)nu biskupu od Kerka. I taka od sada rečeni slavni Dragoslav je dal pod rečenu crikvu vse svoje zemlje toliko oratne koliko pisišća, zemlje pod Hobdeni do kraj sela do Zdenca, i do Ogrenoga, i do Zviranja, i do Pripovidi, i do Hranča, i do zemalj kapitulskih od Dobrinja, i do zemalj slobodnih do prv(a)di Marina, i do zemalj ke se zovu Sitjak, i do zemalj Tomansi, i do Uskorušav, i do zemalj ke se zovu Dolčići, i do zemalj ke se zovu Cerove od bure Martina, i do zemalj ke se zovu Stanivi, i do Preselinske i do puta ki gre u Verbnik, kako stoji plot, i zdola zemlju slobodnu suprot na sridi od Dola od grbina poli zemlje slobodne na Rupi po plotu od grbina do Hobdenoga kadi se sveršuje kunfin.'' ''-I ošće vse svoje kuće ke ima, tolikajse, da budu pod rečenu crikvu, a drugo blago toliko stabilo koliko mobilo vse oću ako ja za života moga učinim učinim rečeni ištrument. Ma da ima imit vičnim zakonom tolikajse overšit va viki na dan s(vetoga) Vida, da se ima činit služit po kapitulu od Dobrinja, i da njim ima bit dana vičera, kapitulu limozina ali prikaž vsako leto, a na dan da čine račun i dobra guvernat crikvu. Od intradi da se ima davat crikvu s(vetoga) Stipana vsako leto va viki polovica od vse intradi, a druga polovica da bude ovoj mojoj crikvi, da bude guvernana i na keršćenje od crikve misa na kanat.'' ''Jošće oću da po mojoj smerti, rečena crikva i z blagom gre mojim sinom Stipanu, i Vidu, i Mavru, i njihovim ostalim va viki, i hćeri Projeti. I ako ne bi oni imeli poslidnjih nasledujućih redi, da gre rečena crikva kap(itu)lu i crikvi s(vetoga) Stipana od Dobrinja, ka je sada, i ka bude na prida. '' ''Na to svedoci g(ospodi)n plovan ............. i sudac Stanić, rečeni Domiče Kontije i Širona Rutabreški, Paval Klatial, Solkae Karmeli, i veće drugih svedok.'' ''Ja Kirin sin Radonjin pisac od komuna Dobrinja na to i ova pisah pravo i verno, moljen od Dragoslava, i biskupa.''<ref name="#2"/> ==Podrijetlo "slavnoga Dragoslava"== Podrijetlo Dragoslava nije poznato niti se on igdje drugdje spominje u povijesnim izvorima. Neki izvode sam naziv Dobrinja iz njegovog imena tvrdeći da je to bio njegov posjed, a on, dakle, predvodnik nekog plemenitog roda.{{nedostaje izvor}} [[Povjesničar]] [[Vjekoslav Klaić]] navodi:".''..slavni Dragoslav, možda onaj, koji se god. 1088. i 1089. za kralja Stjepana II. spominje kao župan zagorski i dridski.''"<ref>Klaić, Vjekoslav: ''Krčki knezovi Frankapani'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1901., str. 80</ref> ==Literatura== *Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002. *''Krčki zbornik 35'', Povijesno društvo otoka Krka, Rijeka, 1996. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] [[Kategorija:Krk]] [[Kategorija:Povijesni dokumenti]] [[Kategorija:Povelje]] d53njph1diyvdhpsq6cl94djlsyqawa Rok Stipčević 0 176187 7573952 7322972 2026-08-11T05:44:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573952 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Rok Stipčević |slika = Rok Stipčević.jpg |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|HRV}} |nadimak = |datum_rođenja = [[25. svibnja]] [[1986.]] |mjesto_rođenja = [[Maribor]], [[Slovenija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[razigravač]] |visina = 1,84 |težina = 82 |sveučilište = |draft = |karijera = 2003.- |liga = [[1. HKL|A-1 liga]]<br />[[NLB liga]]<br />[[ULEB Eurokup]] |klub = [[KK Cibona]] |broj = 6 |bivši_klubovi = [[KK Borik Puntamika]] (2005. – 2006.) [[KK Zadar]] (2006. – 2010.) |nagrade = |medalje = {{Medalje MI}} {{Medalje zlato|[[XVI. Mediteranske igre – Pescara 2009.|Pescara 2009.]]|{{KošRep|HRV}}}} }} '''Rok Stipčević''' ([[Maribor]], [[25. svibnja]] [[1986.]]) [[hrvatska|hrvatski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[razigravač]]a, a trenutačno je član košarkaškog kluba [[KK Krka|Krka]]. == Karijera == === Početci === Košarku je počeo trenirati u Školi košarke Leonardo Bajlo, gdje mi je prvi trener bio Lučano Valčić. Prvi ozbiljni počeci bili su kod Zorana Veselinovića, gdje je nastupao za selekciju najboljih iz škole košarke, u ekipi pod imenom Tornado. S tom generacijom bio treći u državi. Nakon toga sam prešao u omladinske selekcije u Zadru, gdje su mi treneri bili Roko Đerđa, Petar Popović te Denis Pleslić. Prvi put je ušao u seniorsku momčad Zadra sa 17 godina. U to vrijeme igrao je za drugu momčad Zadra u juniorskoj ligi te je zajedno s [[Jure Lalić|Jurom Lalićem]] bio najbolji pojedinac te momčadi koja je na kraju osvojila drugo mjesto u A-2 ligi Jug. Nakon što je Krstić raskinuo ugovor sa Zadrom, a Kovačić se ozljedio, Lalić i on su bili priključeni prvoj momčadi. Tada je trener Zadra bio [[Danijel Jusup]]. === Prva sezona i posudba u Borik === Prve sezone nije se baš naigrao, ali to je normalno jer je bio tadašnji najmlađi član momčadi. Veću minutažu dobio je samo na utakmici protiv [[KK FMP (1991. – 2011.)|Reflexa]] u gostima. Na početku nove sezone imao je veliku minutažu, da bi, kako je sezona odmicala, igrao sve manje i manje. Na kraju sezone igrao je za reprezentaciju U-20 na Europskom prvenstvu u Moskvi, gdje je izbornik reprezentacije bio Tihomir Bujan. Na prvenstvu je odigrao odlično te ga je trener Bujan pozvao da sljedeću sezonu odigra u Boriku. U dogovoru s Pinom Giergiom posuđen je u hravatskog A-1 ligaša [[KK Borik-Puntamika|Borik-Puntamiku]]. Ondje je dobio pravu šansu te je odigrao odličnu sezonu. Te sezone je u izboru Sportskih novosti bio proglašen drugim igračem lige, odmah iza [[Todor Gečevski|Gečevskog]]. Bio je i drugi strijelac lige, treći tricaš tako da mu je to bila sezona afirmacije. === Povratak u Zadar === Nakon toga slijedi povratak u Zadar, u sezoni koja baš i nije rezultatski bila uspješna. Tada na klupu Zadra dolazi [[Aleksandar Petrović|"Aco" Petrović]] gdje je podigao svoju razinu igre. Tijekom te sezone odveo je Zadar do finala A-1 lige, pobijedivši u polufinalu Zagreb CO. U neizvjesnoj utakmici u kojoj su se momčadi stalno izmjenjivale u vodstvu, Zadar je uspio nadoknaditi zaostatak od 5 koševa u zadnjih minutu i 42 sekunde te se rezultatom 91:89 plasirati u finale. Stipčević je tada odlučio na sebe preuzeti ulogu igrača utakmice. Prvo pogađa tricu s 8 metara i smanjuje na -3, igra fantastičnu obranu na Sesaru koji gubi loptu i asistira Johnsonu za tricu i dovodi Zadar u vodstvo 86:85. Iako se izmijenilo nekoliko napada, zahreb je do 25 sekundi prije kraja imao malo vodstvo. Loptu nakon time-outa uzima Stipčević, drži ju do posljednjih trenutaka i sekundu prije kraja pogađa preko Broylesa i Tomića za veliku pobjedu 91:89.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/stipcevic-odveo-zadar-u-finale Stipčević odveo Zadar u finale]</ref> Sezonu kasnije 2007./08. otvorio je odlično, igrao na visokoj razini, a tada je uslijedila njegova prva ozljeda u karijeri. Zaradio je distorziju zgloba, i to trećeg stupnja. Nosio je longetu na nozi, a oporavak je trajao dosta dugo, točnije 50 dana bio je van terena. Kada se vratio na parkete trebao je proći period u povratku u formu. [[27. ožujka]] [[2008.]] u domaćem porazu od FMP-a u NLB ligi, Stipčević je bio najbolji pojedinac Zadra s 31 košem.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/pobjeda-fmp-a-u-produzetku-ipak-majstorica-u-zadru Pobjeda FMP-a u produžetku, ipak majstorica u Zadru]</ref> Stipčević je u novu sezonu 2008./09. krenuo s nekoliko odlično odigranih utakmica (Split, Cibona, Partizan), a jedinu lošu odigrao je protiv Budućnosti iz Podgorice.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/toni-i-rok-za-pobjedu-protiv-maroussija Toni i Rok za pobjedu protiv Maroussija]</ref> Tijekom te sezone vodila se velika borba između Zadra i Cibone za završnicu NLB lige i euroligaške bodove, pa je u siječnju 2009. protiv Cibone vodio Zadar do važne pobjede.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/fenomenalni-zadar-predvoden-stipcevicem-i-ivanovom-bacio-cibonu-na-koljena Fenomenalni Zadar predvođen Stipčevićem i Ivanovom bacio Cibonu na koljena]</ref> S 10 asistencija bio je najbolji razigravač 22. kola regionalne košarkaške NLB lige.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/stimac-i-gecevski-u-petorci-22-kola-nlb-lige Štimac i Gečevski u petorci 22. kola NLB lige]</ref> Također u teško izborenoj pobjedi važnoj pobjedi nad [[KK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]] za završnicu NLB lige, Stipčević je bio drugi strijelac Zadra s 16 koševa i prvi "kradljivac" s 4 ukradene lopte.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/zadrani-obrambeno-i-skakacki-unistili-crvenu-zvezdu Zadrani obrambeno i skakački uništili Crvenu zvezdu]</ref> U travnju iste godine tijekom četvrtfinalne utakmice EuroCupa koju su Zadrani izgubili od [[CB Bilbao Berri|Bilbao Basketa]], nakon jednog polaganja preko krilnog centra Bilbao Basketa, Stipčević je nezgodno pao na parket i ozlijedio ruku.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/ozljeda-roka-stipcevica-10-dana-mirovanja Ozljeda Roka Stipčevića, 10 dana mirovanja]</ref> Iako je bilo predviđeno da će se oporaviti nakon 10 dana mirovanja, na parkete se vratio početkom svibnja. Već je u prvoj utakmici nakon ozljede u A-1 ligi za prvaka na Dubrovnikom postigao 21 poen i 7 skokova.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/rok-se-vratio-dubrovnik-ostao-na-minus-54 Rok se vratio, Dubrovnik ostao na minus 54]</ref> Zadar je ponovo stigao do finala hrvatskog prvenstva, ali je ondje izgubio od Cibone Zagreb. Stipčević je u posljednjoj ovosezonskoj utakmici postigao 11 poena.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/cibona-je-zasluzila-pobjedu “Cibona je zaslužila pobjedu”]</ref> ===Cibona=== U kolovozu 2010. obznanio je da će iduću sezonu braniti boje zagrebačke Cibone.Nakon jedne sezone proveden u Ciboni potpisuje za talijanski Cimbario Varese.Nakon toga odlucio je ostati u Italiji, ali je promijenio adresu potpisao je za Emporio Milano.Trenutacno igra za talijanski klub Virtus Roma. == Hrvatska košarkaška reprzentacija == Prvi nastup imao je sa 16 godina za juniorsku reprezentaciju kod trenera Matova. Dvije godine igrao je za [[Hrvatska košarkaška U-18 reprezentacija|juniorsku reprezentaciju]]. Nakon toga dvije godine je nastupao za [[Hrvatska košarkaška U-20 reprezentacija|reprezentaciju U-20]]. S generacijom Lalić, Kovačević, Rudež, Stipanović, Batina, Tomić, Papak bio je peti na Europskom prvenstvu igrača do 20 godina starosti. I to je najbolji rezultat hrvatske reprezentativne selekcije do 20 godina. Bio je član [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske B reprezentacije]] koja je na [[XVI. Mediteranske igre – Pescara 2009.|Mediteranskim igrama u Pescari 2009.]] osvojila zlatnu medalju. == Izvori == *[http://www.ezadar.hr/clanak/rok-stipcevic-nasa-je-najveca-snaga-to-sto-ginemo-za-svakom-loptom Rok Stipčević: Naša je najveća snaga to što “ginemo” za svakom loptom] {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=490 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120214231905/http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=490 |date=14. veljače 2012. }} na NLB.com *[http://www.eurocupbasketball.com/ulebcup/home/news/player-spotlight/i/41489/3737/rok-stipcevic-kk-zadar Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100104030515/http://eurocupbasketball.com/ulebcup/home/news/player-spotlight/i/41489/3737/rok-stipcevic-kk-zadar |date=4. siječnja 2010. }} na EuroCup.com {{GLAVNIRASPORED:Stipčević, Rok}} [[Kategorija:Hrvatski košarkaški reprezentativci]] [[Kategorija:Košarkaši KK Zadra]] [[Kategorija:Razigravači]] [[Kategorija:Životopisi, Maribor]] pxhfl4f2r6dqv1kenci91bfjixs0nzl Predrag Samardžiski 0 179718 7573534 7314761 2026-08-10T12:54:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573534 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Predrag Samardžiski |slika = |slika_širina = 150px |slika_opis = |država = {{Z|MAK}} [[Makedonija]] |nadimak = |datum_rođenja = [[11. travnja]] [[1986.]] |mjesto_rođenja = [[Skoplje]], [[Makedonija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[centar (košarka)|centar]] |visina = 2,16 |težina = 115 |sveučilište = |draft = |karijera = |liga = |klub = |broj = |bivši_klubovi = [[KK Partizan]] (2004-2005)<br />[[KK FMP]] (2005-2010)<br />[[KK Olin Jedrene]] (2010-2011)<br />[[KK Lietuvos Ritas]] (2011-2012) |nagrade = |medalje = }} '''Predrag Samardžiski''' ([[Skoplje]], [[11. travnja]] [[1986.]]) je [[Makedonija|makedonski]] profesionalni košarkaš. Igra na poziciji [[centar|centra]]. == Vanjske poveznice == *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na NLB.com *[http://www.nbadraft.net/players/predrag-samardziski Profil] na Nbadraft.net *[http://www.nba.com/draft2008/profiles/PredragSamardziski.html Profil] na NBA.com {{Mrva-biog-košarka}} {{GLAVNIRASPORED:Samardžiski, Predrag}} [[Kategorija:Sjevernomakedonski košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši KK Partizana]] [[Kategorija:Krilni centri]] [[Kategorija:Životopisi, Skoplje]] glsw6i278s92cgxututndb7qiri8sgb Richard Essington Shields 0 180092 7573926 6863768 2026-08-11T03:20:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573926 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Richard Essington Shields |slika = |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z|SAD}} [[SAD]] |nadimak = |datum_rođenja = [[27. srpnja]] [[1982.]] |mjesto_rođenja = [[Washington]], [[SAD]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[razigravač]]<br />[[bek šuter]] |visina = 1,90 |težina = |sveučilište = |draft = |karijera = 2002.- |liga = [[Liga UPC Telemach]]<br />[[NLB liga]] |klub = [[KK Krka]] |broj = 23 |bivši_klubovi = [[Rutgers Scarlet Knights|Scarlet Knights]] (2002. – 2005.)<br />[[Polonia Warbud Varšava|Polonia]] (2005. – 2006.)<br />[[CASA TED Kolejliler|Kolejliler]] (2006. – 2008.) |nagrade = |medalje = }} '''Richard Essington Shields''' ([[Washington]], [[27. srpnja]] [[1982.]]) je [[SAD|američki]] profesionalni [[košarkaš]]. Može igrati obje bekovske pozicije, a trenutačno je član slovenske [[KK Krka|Krke]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=998 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206202826/http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=998 |date=6. prosinca 2008. }} na NLB.com *[http://server4.mbt.lt/prod/kzs/index.php/b19sYW5nPWhlJm9fc2Vhcz04Jm9fbGVhZz00JmZ1c2VhY3Rpb249cGxheWVycy5tYWluJnA9MTY2NQ== Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229235340/http://server4.mbt.lt/prod/kzs/index.php/b19sYW5nPWhlJm9fc2Vhcz04Jm9fbGVhZz00JmZ1c2VhY3Rpb249cGxheWVycy5tYWluJnA9MTY2NQ== |date=29. prosinca 2008. }} na Košarkarska zveza Slovenije {{Mrva-biog-košarka}} {{Sastav_KK_Krka}} {{GLAVNIRASPORED:Shields, Richard Essington }} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Razigravači]] [[Kategorija:Bek šuteri]] lwgf30as9aajow1hijlbxbxfekfabcc Salamanca 0 181572 7574064 6919286 2026-08-11T09:32:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574064 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{zastarjelo}} {{Naselje | ime =Salamanca | ime_genitiv =Salamance | izvorno_ime = | slika_panorama = La Clerecía, la Rúa Mayor y la Plaza de Anaya desde la Catedral Nueva (Salamanca).jpg | veličina_slike =250px | opis_slike = Panorama Salamance s katedrale | slika_zastava = Bandera de Salamanca.svg | slika_zastava_veličina =120px | slika_grb = Escudo de Salamanca.svg | slika_grb_veličina =80px | slika_karta = Salamanca, Spain location.png | veličina_karte = 200px | opis_karte =Položaj Salamance u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Kastilja i Leon | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =40 | širina-minute =58 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =5 | dužina-minute =40 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Španjolska]] | lokacija1_ime =[[Španjolske autonomne zajednice|Autonomna zajednica]] | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag_of_Castile_and_León.svg|20px]] [[Kastilja i León]] | lokacija2_ime =[[Španjolske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija2_info = [[Salamanca (pokrajina)|Salamanca]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe = Julián Lanzarote Sastre | stranka_vođe = [[Partido Popular]] | površina_bilješke = | površina_ukupna = 38.6 km² | visina = 802 m | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 155,740 | stanovništvo_gustoća = 4.034 stanovnika/km² | vremenska_zona =Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST =Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+2 | poštanski_broj = | pozivni_broj = +34 +923 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.salamanca.es www.salamanca.es] }} '''Salamanca''' je [[grad]] i istoimena [[Španjolske pokrajine|pokrajina]] u regiji [[Kastilja i León]] na zapadu središnje [[Španjolska|Španjolske]]. Nalazi se 200 km zapadno od [[Madrid]]a i 80 km istočno od [[portugal]]ske granice. S preko 160.000 stanovnika treći je grad po veličini u Kastilji i Leonu (iza [[Valladolid]]a i [[Burgos]]a). Salamanca je poznata po monumentalnim znamenitostima i [[sveučilište u Salamanci|sveučilištu]] (osnovanom [[1218.]]) koje je najstarije u Španjolskoj i peto po starosti u svijetu. S preko 30.000 studenata, sveučilište je, zajedno s turizmom, gospodarski pokretač grada. Stari grad je [[1988.]] godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Salamanca je središte učenja [[španjolski|španjolskog jezika]] te odavde dolazi 16% učitelja španjolskog jezika u cijeloj Španjolskoj, i privlači tisuće stranih [[student]]a španjolskog jezika. [[Datoteka:Pont romain et cathédrales vieille et nouvelle de Salamanque (1967-08-07).jpg|mini|lijevo|Stari grad Salamanca]] ==Povijest== [[Datoteka:Salamanca Catedral.JPG|mini|lijevo|Salamankska katedrala]] [[Kelti|Keltsko]] pleme [[Vaceosi]] su osnovali grad kao jednu od [[utvrda]] koja je branila dolinu rijeke [[Duero]]. U 3. st. pr. Kr. [[kartažani]]n [[Hanibal]] je opsjedao grad, a padom [[Kartaga|Kartage]], [[Rimljani]] ga zauzimaju i nazivaju '''Helmantica'''. Grad je zbog svog povoljnog položaja na putu ''[[Via de la Plata]]'', kojim je povezivana ''Emerita Augusta'' (današnja [[Merida]]) i ''Asturica Augusta'' (današnja [[Astorga]]) postao važnim trgovačkim gradom u rimskoj pokrajini [[Hispanija|Hispaniji]]. Rimski most u Salamanci bio je dio tog puta. Padom [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] u [[Luzitanija|Lusitaniji]] su vlast uspostavili [[Alani]]. Kasnije su grad osvojili [[Vizigoti]], a već od ranije bio je središte [[Biskupija|biskupije]] čiji su [[biskupi]] pohodili [[Koncil]]e u [[Toledo|Toledu]]. [[Datoteka:Old Library in University of Salamanca 01.jpg|mini|lijevo|Stara sveučilišna knjižnica u Salamanci]] Salamanka se predala [[Mauri]]ma koje je vodio [[Musa bin Nusair]] [[712.]] godine, osvajač cijelog područja između rijeka Duero i [[Tormes]]. Trajni napadi kršćanskih kraljevstava sa sjevera potjerali su većinu stanovništva i Salamanka je postala nevažno naselje. Nakon bitke kod Simancasa ([[939.]]) kršćani su je ponovno naselili, a osvajanjem [[Toledo|Toleda]] [[1085.]] godine otpočeo je rast grada. Raymond Burgundinac je na nagovor svog punca, [[Alfons VI. Hrabri|Alfonsa VI. Kastiljskog]] doveo doseljenike raznih narodnosti u grad. Alfons IX. Leonski je [[1218.]] godine osnovao [[Sveučilište u Salamaci]] koje je postalo jedno od najvažnijih obrazovnih ustanova u Europi. Godine [[1551.]], [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva]], poveo je ispitivanje suglasnosti istraživanja [[Andreas Vesalius|Andreasa Vesalius]]a, fizičara i anatoma, s katoličkom doktrinom. Iste godine je Vesalius oslobođen optužbi u Salamanci. Tijekom [[napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] vođena je i [[Bitka za Salamancu]], 22. srpnja [[1812.]] godine prilikom koje je oštećena zapadna četvrt starog grada. Tisuće vojnika je poginulo taj dan od artiljerijske vatre u samo nekoliko sati paljbe i to je bio veliki poraz za francusku vojsku. Od [[1996.]] godine u Salamanci se nalazi Arhiv [[Španjolski građanski rat|španjolskog građanskog rata]] koji je nastao za vrijeme diktature [[Francisco Franco|Francisca Franca]]. Godine [[2002.]], Salamanca je, zajedno s [[Belgija|belgijskim]] [[Bruges]]om, bila [[europski glavni grad kulture]]. ==Znamenitosti== {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Stari grad Salamanca |slika = Salamanca 2008.jpg |godina = [[1988.]] <small>(12. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 381 |država = {{Z+X|ŠPA}} |karta = Španjolska |karta-oznaka = Salamanca |oznaka-položaj = |koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}} |karta-opis = }} Zahvaljujući [[renesansa|renesansnim]] građevinama od lokalnog ''Villamayor'' [[pješčenjak]]a, Salamancu su prozvali "Zlatni grad" (''La Ciudad Dorada''). Od godine [[1988.]] je stara gradska jezgra na popisu [[Svjetska baština|Unescove svjetske baštine]]. '''Zaštićeni spomenici su:''' * Glavni trg (''[[Plaza Mayor]]'') je središnji [[grad]]ski [[trg]] koji je dizajnirao Andrés García de Quiñones poćetkom 18. st. Četvrtasti trg je okružen [[arkada]]ma građevina, a može primiti oko 20,000 ljudi. Izvorno je korišten kao arena za bitke s bikovima, a danas kao glazbena pozornica. Uz trg se nalazi Središnja gradska tržnica. * [[Katedrala u Salamanci]] je [[Romanička arhitektura|romanička građevina]] iz 12. st. s kupolom iznad križanja glavnog [[brod (arhitektura)|broda]] i [[transept]]a, koja je ukrašena prozorima uokvirenim dvostrukom [[arkada|arkadom]], poput [[Aja Sofija|Aja Sofije]]. Masa vanjskih tornjeva na kutovima građevine u ravnoteži je s centralnom kupolom. Apsida je iznutra oslikana ranorenesansnim freskama [[Nikola Firentinac|Nikole Firentinca]]. Uz nju je spojena "Nova katedrala" koja se u kasnogotičkom i renesansnom pleterskom stilu gradila od 1509. do 1734. god. U njenoj rizinici se nalazi veliko brončano [[Raspelo]] koje je [[El Cid]] nosio u svaku bitku. '''Ostale znamenitosti su:''' * Najstarije [[Sveučilište|sveučilište]] u [[Europa|Europi]] koje je u Salamanci osnovao [[kralj]] [[Kastilja|Kastilje]] i [[León]]a [[Alfons IX.]] [[1218.]] godine. Sveučilište u Salamanci ima pročelje iz 1513. godine koje je jedno od najpotpunijih primjera zrelog [[pleterski stil|pleterskog stila]]. Njegove kombinacije ukrasnih panoa i medaljona s [[portret]]ima daju dojam izvanrednog obilja.<ref>''Velike arhitekture svijeta'', Marjan tisak, Split, 2005., str. 162.</ref> * Konvikt sv. Stjepana (''Convento de San Esteban'') s velikom pleterskom fasadom iz 16. st. * ''Casa de las Conchas'', gotička palača iz 15. st. * ''Palacio de Monterrey'', pleterska renesansna palača iz 1539. god. Jedna od najboljih primjera ovog španjolskog stila. <gallery perrow="5"> Datoteka:Reflejos de la Catedral Nueva de Salamanca.jpg|[[Katedrala u Salamanci]] Datoteka:Salamanca Plaza Mayor por la tarde.jpg|Glavni trg Datoteka:Iglesia San Esteban Salamanca.jpg|Konvikt sv. Stjepana Datoteka:University of Salamanca.jpg|Pročelje sveučilišta u [[pleterski stil|pleterskom stilu]] Datoteka:Palacio de Monterrey de la Duquesa de Alba.JPG|Palača de Monterrey </gallery> ==Slavni stanovnici== {| cellpadding="10" |- valign="top" | * [[Alfons IX., kralj Kastilje i Leóna]] * [[Alfons X. Mudri]] * [[Kristofor Kolumbo]] * [[Hernán Cortés]], osvajač Meksika || * [[John Mair]] * [[Miguel de Cervantes]] * [[Ignacije Loyola]] * [[Ivan od Križa]] |} ==Gradovi prijatelji== Salamanca je zbratimljena sa sljedećim gradovima: {| cellpadding="10" |- valign="top" | * {{Z|BEL}} [[Bruges]], [[Belgija]] (1954.) * {{Z|ARG}} [[Buenos Aires]], [[Argentina]] * {{Z|UK}} [[Cambridge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * {{Z|POR}} [[Coimbra]], [[Portugal]] * {{Z|ŠPA}} [[Córdoba (Španjolska)|Córdoba]], [[Španjolska]] || * {{Z|ŠPA}} [[Gijón]], [[Španjolska]] * {{Z|ŠPA}} [[ Las Palmas de Gran Canaria]], [[Španjolska]] * {{Z|FRA}} [[Nimes]], [[Francuska]] * {{Z|MEKS}} [[Salamanca (Guanajuato)]], [[Meksiko]] * {{Z|NJE}} [[Würzburg]], [[Njemačka]] |} ==Bilješke== {{commons}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.salamanca.es/inicio.aspx Turistični ured grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120913132641/http://www.salamanca.es/inicio.aspx |date=13. rujna 2012. }} * [http://www.wikisalamanca.org/w/Portada WikiSalamanca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081220071734/http://www.wikisalamanca.org/w/Portada |date=20. prosinca 2008. }} {{Svjetska baština u Španjolskoj}} {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Gradovi u Kastilji i Leónu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Španjolskoj]] g8yyvtrfylzfk8j19a0ow7qx2jyg88x Romonan 0 182407 7573965 7287998 2026-08-11T06:14:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573965 wikitext text/x-wiki '''Romonan''' (Rowanans, Ro-mo-nans, Romanons), ogranak ili pleme [[Costanoan]] Indijancima nekad nastanjen na poluotoku San Francisco u [[Kalifornija|Kaliforniji]]<ref>[https://archive.org/details/handbookamindians01hodgrich/page/394/mode/1up?view=theater Hodge] pristupljeno 26. prosinca 2022</ref>. Ponewkad ih uključuju u skupinu [[Costaños]]. Zajedno sa srodnim skupinama [[Ahwaste]], [[Altahmo]], [[Olhon (Indijanci)|Olhon]] i [[Tulomo]] bili su pod utjecajem misije Dolores. Govorili su istoimenim jezikom, članom porodice Costanoan. == Vanjske poveznice == *[http://www.accessgenealogy.com/native/mission/dolores_mission.htm History of Dolores Mission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517023248/http://www.accessgenealogy.com/native/mission/dolores_mission.htm |date=17. svibnja 2008. }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Costanoan]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] mmwzncfg2fs7s15f9s2poixgcvnzcpp Ravča 0 183485 7573891 6932867 2026-08-11T00:01:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573891 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Ravča |vrsta = naselje |slika = Ravča 01.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |općina = [[Vrgorac]] |najbliži grad = |površina = 9,9 |visina = 280 |z. širina = 43.211 |z. dužina = 17.298 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 123 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 21276 Vrgorac |pozivni broj = +385 (0)21 |autooznaka = MA |web = |bilješke = }} '''Ravča''' je naselje u općini [[Vrgorac]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. Poznato je kao čvor [[Autocesta A1|autoceste A1]]. Ravča je i polazište buduće Spojne ceste Ravča (A1) - [[Drvenik (Gradac)|Drvenik]] ([[Državna cesta D8|D8]]). Grad Vrgorac planira na području Ravče izgraditi gospodarsku zonu, kako bi potakao razvitak ovoga kraja i otvaranje novih radnih mjesta.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vrgorac.hr/content/view/75/1/ |title="Novosti iz Gospodarske zone Ravča" |access-date=4. siječnja 2009. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304235740/http://vrgorac.hr/content/view/75/1 |url-status=dead }}</ref> Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, u naselju živi 184 stanovnika. == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ravča |p1857=288 |p1869=652 |p1880=211 |p1890=283 |p1900=298 |p1910=323 |p1921=497 |p1931=464 |p1948=271 |p1953=290 |p1961=263 |p1971=256 |p1981=177 |p1991=178 |p2001=184 |p2011=154 |p2021=123 |napomena=U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Višnjica, a u 1869. i za naselja Kljenak i Kokorići. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Galerija== <gallery> Slika:A1 Ravča.jpg|Naplatne kućice autoceste A1 kod Ravče Slika:Ravča 02.jpg|Ravča iz smjera zapada </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.vrgorac.hr/ Grad Vrgorac] {{Vrgorac}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Vrgorac]] [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrgorca]] ryjrlpth4f8n7cbvu6zc2drhx3ivmav Red Svetoga Groba u Jeruzalemu 0 183916 7573904 7388766 2026-08-11T00:52:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573904 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:GA Ordre du Saint-Sépulcre.svg|300px|mini|Grb Viteškog Reda Svetoga Groba Jeruzalemskog]] '''Viteški red Svetoga Groba Jeruzalemskog''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Ordo Equestris Sancti Sepulchri Hierosolymitani'', '''OESSH'''; Sepulklarci) je rimokatolički papinski viteški red kojeg su izvorno osnovali [[Augustinci|augustinski]] Regularni kanonici Svetoga Groba u [[Bazilika svetoga groba|Bazilici svetoga groba]] u [[Jeruzalem]]u. Red je odobren [[1113.]] godine bulom pape [[Paskal II.|Paskala II.]]<ref>{{cite web |title=Equestrian Order of the Holy Sepulchre of Jerusalem - Index, History |accessdate=27. prosinca 2015. |url=http://www.vatican.va/roman_curia/institutions_connected/oessh/en/subindex_en.html}} {{eng icon}}</ref> Red ima korijene oko [[1099.]] godine, nakon ulaska [[Kršćani|kršćana]] u [[Jeruzalem]], kada su bili su pod izravnom zapovijedi [[Godefroy de Bouillon|Godefroya de Bouillon]]skog, "Branitelja Svetoga Groba" (''Advocatus Sancti Sepulchri'') te vođe [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]] i ujedno prvog vladara [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Kraljevine Jeruzalem]].<ref name="vatican.va"/> Nakon pada Jeruzalema [[1187.]] i pada Kraljevine Jeruzalem, pravo na primitak novih vitezova je bilo isključivo u nadležnosti [[Kustodija Svete Zemlje|franjevačke Kustodije Svete Zemlje]], najviše katoličke vlasti u Svetoj Zemlji tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Godine [[1496.]], papa [[Aleksandar VI.]] stječe naslov Velikog meštra, koji ostaje među papama sve do [[1847.]] godine. Te [[1847.]], papa [[Pio IX.]] ponovno uspostavlja [[latinski Patrijarhat u Jeruzalemu]], a Red je bio reorganiziran te dobio jedinstvenu organizaciju s [[Patrijarh]]om kao Velikim priorom. Od [[1945.]] godine Viteški Red Svetoga Groba Jeruzalemskog ima status pravne osobe u [[Kanonsko pravo|kanonskom pravu]], te stoji pod izravnom zaštitom [[Papa|pape]] koji osobno imenuje Velikog meštra. Veliki meštar Reda je kardinal Fernando Filoni, s [[Fouad Twal|Pierbattistom Pizzaballom]], latinskim patrijarhom Jeruzalema, kao Velikim priorom. Danas se procjenjuje da Red ima oko 23.000 članova u 52 namjesništva diljem svijeta, uključujući i vladare, prinčeve i njihove supruge, te šefove država iz zemalja kao što su [[Španjolska]], [[Belgija]], [[Monako]], [[Luksemburg]] i [[Lihtenštajn]].<ref name="oessh.no">[http://oessh.no/ Stranica namjesništva u Norveškoj]</ref> Sjedište Reda se nalazi u palači [[Palazzo Della Rovere|Della Rovere]], a službena crkva je crkva sv. Onofrija. Obje građevine su smještene u [[Rim]]u, u blizini [[Vatikan]]a.<ref name="Official website page 1">[http://www.order-of-the-holy-sepulchre.org/hist1.html Službena stranica str. 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402151250/http://www.order-of-the-holy-sepulchre.org/hist1.html |date=2. travnja 2015. }} {{eng icon}}</ref> Viteški Red Svetoga Groba u Jeruzalemu je uz [[Suvereni viteški malteški red]] i [[Teutonski viteški red]] danas jedini viteški red koji djeluje neprekinuto od svog osnutka. == Naziv == [[Datoteka:ChurchOfTheHolySepulcher1885.png|220px|mini|Bazilika Svetog groba, 1885.]] [[Datoteka:Philippe Auguste arrivant en Palestine.jpg|mini|220px|Detalj minijature koja prikazuje dolazak [[Filip II., kralj Francuske|Filipa II.]] u Svetu Zemlju.]] [[Datoteka:Aedicule which supposedly encloses the tomb of Jesus-LR1.jpg|220px|mini|Edikula unutar Bazilike Svetog Groba.]] [[Datoteka:900-101 Eberhard im Bart.jpg|220px|mini|Eberhard I., jedan od Vitezova Svetog Groba]] [[Datoteka:Catholic monks in Jerusalem 2006.jpg|220px|mini|Franjevački redovnici u Bazilici Svetog groba (2006.).]] [[Datoteka:Pope Alexander Vi.jpg|220px|mini|Papa [[Aleksandar VI.]] obnovitelj Reda Svetoga groba i nositelj naslova Velikog meštra.]] [[Datoteka:Card. Fernando Filoni in Taiwan.jpg|mini|[[Fernando Filoni|Kardinal]] i veliki meštar Reda Fernando Filoni]] [[Slika:Blason Royaume de Jérusalem.svg|mini|220px|[[Grb]] [[Kraljevina Jeruzalem|Kraljevine Jeruzalem]].]] [[Slika:Grabesritter5.jpg|mini|Vitezovi u [[Fulda|Fuldi]], [[Njemačka]], 2009.]] Nakon što je Red imao velik broj varijacija imena tijekom stoljeća, uključujući "Sveti i vojni red Svetoga Groba", naziv Reda utvrđen je u kolovozu [[1931.]] kao "Konjanički Red Svetog Groba u Jeruzalemu" uredbom Svete Kongregacije za ceremonije Svete Stolice. Pojam "Konjanički" u tom kontekstu odnosi se na viteštvo i vitešku narav Reda. Riječ ''eques'' (equites je množina) je na latinskom jeziku označavala bilo kojeg jahača na konju (''equs'' - konj), ali u kontekstu o kojem ovdje govorimo ova riječ je značila "vitez". == Povijest == Povijest Konjaničkog Reda Svetog Groba u Jeruzalemu nastaje paralelno s vjerskim redom Regularnih kanonika Svetog Groba, gdje je taj Red prestao postojati pred kraj [[15. stoljeće|15. stoljeća]] (1489.). Ženski ogranak Reda nastavio je postojati sve do danas. Istaknuti talijanski povjesničar [[Francesco Galeani Napione]] dovodi obitelj Turco iz Astija, u savezu sa stvaranjem Reda Svetog Groba, potvrđujući da je Gherardo Turco, bio jedan od osnivača Reda godine [[1084.]] Sjedište Reda se nalazi u palači [[Palazzo Della Rovere|Della Rovere]], a službena crkva je crkva sv. Onofrija. Obje građevine su smještene u [[Rim]]u, u blizini [[Vatikan]]a.<ref name="Official website page 1"/> === Pozadina === Hodočašća u Svetu zemlju su bila uobičajena praksa, ali i opasna. Brojni detaljni zapisi opstali su kao [[dokaz]]i ove ranokršćanske pobožnosti. Iako je bilo mnogo mjesta koja su se posjećivala tijekom putovanja, najviše je hodočasnika ipak išlo u Baziliku Svetog Groba. Progon kršćana pojačan je za vrijeme islamske ekspanzije. Odnosi sa svjetskim kršćanskim vladarima dodatno su se zategnuli kada je Kalif al-Hakim bi-Amr Allah naredio uništenje Crkve Svetog groba [[1009.]]<ref>Lev (1995.), pp. 203, 205.–208.</ref> === Križari === Križarski ratovi poklopili su se u vrijeme ponovne zabrinutost u [[Europa|Europi]] vezano za sveta mjesta u Svetoj Zemlji. Nakon zauzimanja Jeruzalema za vrijeme Prvog križarskog rata u bazilici Svetoga groba održana je misa zahvale. U njihovim rukama grad je ostao oko 100 godina. Vođa [[Prvi križarski rat|Prvog križarskog rata]] i ujedno prvi vladar [[Jeruzalemsko Kraljevstvo|Kraljevine Jeruzalem]] [[Godefroy de Bouillon]] proglašen je "Braniteljem Svetoga Groba" (''Advocatus Sancti Sepulchri'').<ref name="vatican.va"/> === Kraljevina Jeruzalem === Pet glavnih viteških redova nastali su u Kraljevini Jeruzalemu između kasnog 11. stoljeća i početkom 12. stoljeća: [[Ivanovci]] (Red svetog Ivana) (oko [[1099.]]), Vitezovi Svetog groba (oko [[1099.]]), [[Templari]] (oko [[1118.]]), [[Teutonci]] ([[1190.]]) i Vitezovi sv. Lazara ([[1123.]]). Nakon oslobođenja [[Jeruzalem]]a na kraju Prvog križarskog rata [[1099.]], Red Svetoga Groba je prvi put službeno konstituiran kao Red kanonika, koji su se razvili u današnji Konjanički Red Svetog groba u Jeruzalemu. Odobrenjem papinskom bulom [[Paskal II.|Paskala II.]] [[1113.]] godine Red se ubraja među najstarije viteške redove.<ref>[http://www.eohsjwa.org.au/?page_id=91 Eohsjwa.org.au: Povijest reda sa stranica namjesništva Zapadne Australije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170218053614/http://www.eohsjwa.org.au/?page_id=91 |date=18. veljače 2017. }} {{eng icon}}</ref><ref name="vatican.va">[http://www.vatican.va/roman_curia/institutions_connected/oessh/en/cenni_storici_en.html Vatican.va: Povijest Reda Svetoga Groba u Jeruzalemu] {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.khs.org.uk/index.php/origins Khs.org.uk: Internet stranica namjesništva Reda u Engleskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111043825/http://www.khs.org.uk/index.php/origins |date=11. siječnja 2016. }} {{eng icon}}</ref> Između [[1119.]] i [[1125.]], Gerard, prior Svetog Groba, uz Warmunda, patrijarh Jeruzalema, je napisao važno pismo Diegu Gelmírezu, nadbiskupu Santiago de Compostela navodeći kako su često napadani od neprijatelja te su zatražili [[hrana|hranu]], [[novac]] i vojnu pomoć kako bi se kraljevstvo održalo.<ref>Malcolm Barber, A. K. Bate, ''Letters from the East: Crusaders, Pilgrims and Settlers in the 12th-13th Centuries'' (Farnham, Surrey, England; Burlington, VT: Ashgate, 2010), str. 43 {{eng icon}}</ref> Gerard je sudjelovao i na koncilu u Nablusu gdje je određeno kako se: svećenik ne smije smatrati krivim ako uzme oružje u samoobrani, ali ga ne smije koristiti iz bilo kojeg drugog razloga, niti može djelovati kao vitez. ''[[Pactum Warmundi]]jem'' iz [[1123.]], Republika Venecija dobiva cijeli niz trgovačkih i pravnih povlastica u Kraljevini u zamjenu za nastavak pružanja vojne i druge pomoći [[križari]]ma. Odredbe sporazuma su se dosljedno poštovale za sve vrijeme postojanja Jeruzalemskog Kraljevstva do [[1291.]] godine. [[15. srpnja]] [[1149.]] u Svetoj zemlji je crkva Svetog groba u Jeruzalemu posvećena nakon rekonstrukcije. Službeni dolazak franjevačke Male braće u Siriju datira iz papinske bule pape [[Grgur IX.|Grgura IX.]] kleru u Svetoj zemlji iz [[1230.]] === Franjevačka Kustodija Svete Zemlje === Franjevačka prisutnost u Svetoj zemlji ima tragove još od [[1217.]] godine kada je na čelu zajednice bio Ilija od Cortone. Do [[1229.]] godine, braća su imala malu kuću u blizini puta ''[[Via Dolorosa]]''. Godine [[1272.]], sultan Baibars dopušta franjevcima da se nasele u [[cenakul]] na gori Sion. Kustos se naknadno počeo oslovljavati kao "Gvardijan brda Sion u Jeruzalemu". Godine [[1342.]] su službeno proglašeni čuvarima svetih mjesta u ime Katoličke Crkve [[papinska bula|papinskim bulama]] "''Gratiam agimus''" i "''Nuper charissimae''". Franjevci su zamijenjeni na tom položaju nakon ponovnog uspostavljanja Latinskog patrijarhata u Jeruzalemu [[1847.]] godine. Brojni europski vladari su u ovo vrijeme odlazili na hodočašća u Svetu Zemlju, a neki su i proglašeni Vitezovima Svetog groba; Valdemar IV. od Danske [[1346.]] odlazi na hodočašće u Jeruzalem te je postao Vitezom Svetoga groba. Ovaj čin je povećao ugled kralja, koji je imao dosta teškoća u uspostavljanju učinkovite vladavine nad svojim kraljevstvom. Sveta Brigita Švedska, jedna od budućih svetaca zaštitnika [[Europa|Europe]], hodočastila je u Svetu Zemlju, zajedno sa svojim sinovima. Kralj Erik od Pomorja odlazi na hodočašće i postaje vitezom Svetoga groba [[1420-ih]]. Godine [[1436.]] i car Svetog Rimskog Carstva Fridrik III. postaje vitezom nakon hodočašća. Godine [[1489.]], papa [[Inocent VIII.]] potiskuje Red Svetog groba i spaja ih s [[Ivanovci]]ma. Godine [[1496.]], papa [[Aleksandar VI.]] obnavlja red Svetoga groba sa samostalnim statusom, ali je kustos bio glavni u Redu. Kustos ja također nastavio djelovati kao Latinski patrijarh Jeruzalema po službenoj dužnosti sve do [[1830.]], a kao Veliki meštar Reda Svetoga Groba u Jeruzalemu do 1907. godine. === Veliko meštrovstvo papa === Godine [[1496.]], papa [[Aleksandar VI.]] je obnovio red Svetoga groba sa samostalnim statusom; on je odredio kako Redom više neće upravljati franjevački kustos, da će vodstvo u Redu biti uzdignuto na naslov Velikog meštra. Time je papa Aleksandar VI. sebi i svojim nasljednicima nadjenuo naslov Velikog meštra sve do [[1847.]] godine. === Obnova Latinskog patrijarhata Jeruzalema === [[Pio IX.]] ponovno uspostavlja latinski Patrijarhat u Jeruzalemu [[1847.]] godine, i ponovno organizira Red Svetoga groba, pri čemu je Veliki meštar Reda bio latinski patrijarh Jeruzalema. Papa [[Pio X.]] preuzeo je naslov Velikog meštra [[1907.]] godine, ali ga je [[1928.]] napustio papa [[Pio XI.]] u korist patrijarha Jeruzalema. === Zaštita pod Vatikanom === Godine [[1945.]], papa [[Pio XII.]] stavlja Red pod zaštitom Svete Stolice, a [[1949.]] godine, [[Pio XII.]] odobrava nove odredbe, koje su uključivale da Veliki meštar mora biti [[kardinal]] iz rimske kurije, te da je latinski patrijarh Jeruzalema ujedno i Veliki prior. Red ima status pravne osobe u [[Kanonsko pravo|kanonskom pravu]], te stoji pod izravnom zaštitom [[Papa|pape]] koji osobno imenuje Velikog meštra. Prava Reda je [[1996.]] dodatno povećao papa [[Ivan Pavao II.]] godine [[1996.]]<ref name="vatican.va"/> == Organizacija == Red je danas prvenstveno počasna, javna udruga vjernika konstituirana od [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] i uređena kanonskim pravom.<ref name="vatican.va"/> Red ima oko 30 000 članova u 60 namjesništava i 10 magistralnih delegacija, uključujući i vladare, prinčeve i njihove supruge, te šefove država iz zemalja kao što su [[Španjolska]], [[Belgija]], [[Monako]], [[Luksemburg]] i [[Lihtenštajn]].<ref name="oessh.no"/> Veliki broj namjesništava nalazi se u SAD, a Red je prisutan i u Ruskoj federaciji. Kardinal i Veliki meštar je [[Fernando Filoni]], s Pierbattistom [[Fouad Twal|Pizzabalom]], latinskim patrijarhom Jeruzalema, kao Velikim priorom. Veliki prior hrvatskog namjesništva je kardinal Josip Bozanić. *Pierbattista Pizzaballa (Nadbiskup, [[Latinski patrijarh Jeruzalema]]), Veliki Prior *[[Antonio Franco]] (Nadbiskup), Pomoćnik *Conte Giuseppe Dalla Torre del Tempio di Sanguinetto, Glavni namjesnik *Conte Agostino Borromeo, Glavni upravitelj (''rektor'') *Patrick D. Powers, Viceupravitelj (''vicerektor'') *Giorgio Moroni Stampa, Viceupravitelj (''vicerektor'') *Ivan Rebernik, Kancelar === Sjedište === Sjedište Reda nalazi se u palači [[Palazzo Della Rovere|Della Rovere]], a službena crkva je crkva sv. Onofrija. Obje građevine su smještene u [[Rim]]u, u blizini [[Vatikan]]a.<ref name="Official website page 1"/> Crkvu je Redu dodijelio papa [[Pio XII.]] Palača je također dar pape Pija XII. [[1949.]] godine. == Oznake == === Grb === Po drevnoj tradiciji, Red koristi grb koji je koristila i [[Kraljevina Jeruzalem]], a to je zlatni [[Jeruzalemski križ]] na srebrnoj/bijeloj pozadini. Također se koristi i crveni Jeruzalemski križ na srebrnoj ili bijeloj pozadini. Križ se nalazio na grbu normanskog vojskovođe [[Godefroy de Bouillon|Godefroya de Bouillona]]. Veliki križ predstavlja Krista, a četiri mala križa koja se nalaze u okrilju Velikog križa, predstavljaju četiri Evanđelja. Pet križeva se sjedinjuju u jedan simbol koji simbolizira pet Kristovih rana. Uporaba ovog grba je dokumentirana [[1573.]] godine u Ustavu Reda. Na velikom grbu, iznad Jeruzalemskog križa, se nalazi zlatna kaciga okrunjena trnovom krunom. Sa strana grba se nalaze dva [[anđeo|anđela]]<nowiki/>odjevena u crvene [[dalmatika|dalmatike]]. Lijevi anđeo nosi križarsku zastavu, dok drugi nosi [[hodočašće|hodočasnički]] štap. Time je prikazana dvostruka narav Reda, odnosno: vojna/križarska i hodočasnika. Ispod njih se nalazi natpis, geslo Reda, "[[Deus vult|Deus lo Vult]]" ([[hrvatski|hrv.]] ''Bog to želi''). === Ruho === U svečanim prigodama, uglavnom u [[crkva]]ma ili [[katedrala]]ma, Vitezovi Reda nose odoru koja se sastoji od plašta i beretke s jeruzalemskim križem i oznakom čina te bijelih rukavica. Na lijevom dijelu bijelog plašta se nalazi veliki crveni [[Jeruzalemski križ]]. Dame nose crni veo koji prekriva glavu, dugi crni plašt koji može biti od [[baršun]]a ili satena i bijele rukavice. Na lijevoj strani plašta nalazi se veliki crveni [[Jeruzalemski križ]] obrubljen zlatnom bojom.<ref>[http://www.holysepulchre.net/insignia_uniform/dress.html Holysepulchre.net: Oznake i ruho] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160302060348/http://holysepulchre.net/insignia_uniform/dress.html |date=2. ožujka 2016. }} {{eng icon}}</ref>Vitezovi klerici nose bijelu mocetu s crvenim jeruzalemskim križem na lijevoj strani. Oko vrata vitezovi/dame nose odličje sukladno činu koji imaju u Redu. == Članovi == Namjesništvo Reda (OSSH) u Hrvatskoj trenutno ima 30 vitezova među kojima je 5 svećenika (2 redovnika) te 5 dama. Članstvu u Redu pristupa se samo preko pozivnice; članovi moraju biti praktični [[katolici]] (mogu biti i laici ili kler), dobrog glasa ponašanja te životne dobi minimalno 25 godina.<ref name="oessh.no"/> Mlađi mogu biti štitonoše. Moguće članove, za pripravnike/kandidate, mora preporučiti i njihov mjesni [[biskup]] uz suglasnost nekoliko članova Reda. Prije pristupanja Redu, pripravnici/kandidati prolaze dvogodišnju pripravu gdje se uz ostalo uči povijest i statut Reda.<ref>[http://www.laudato.hr/Vijesti/Hrvatska/Hrvatski-vitez-Reda-Svetog-Groba-Jeruzalemskog.aspx Laudato.hr: Hrvatski vitez Reda Svetog Groba Jeruzalemskog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170115080822/http://www.laudato.hr/Vijesti/Hrvatska/Hrvatski-vitez-Reda-Svetog-Groba-Jeruzalemskog.aspx |date=15. siječnja 2017. }}, pristupljeno 29. prosinca 2015.</ref> Članovi mogu biti protjerani iz Reda u okolnostima u kojima se krše pravila ponašanja ili drugo sukladno odredbama statuta ili crkvenog prava. === Činovi === Postoji nekoliko razreda viteštva. Dok [[laik|laici]] mogu biti unaprijeđeni u bilo koji čin, pripadnici klera se obično unaprijeđuju: [[kardinal]]i su uglavnom vitezovi Velikog križa, biskupi su Zapovjednici sa Zvijezdom, a svećenici počinju s činom [[Vitez]]a, ali mogu biti unaprijeđeni u zapovjednike. Naslovi činova na [[hrvatski|hrvatskom]] uz prijevode na ''talijanski, francuski, njemački i španjolski''.<ref>[http://www.vatican.va/roman_curia/institutions_connected/oessh/gradi-cavallereschi.html Vatican.va: Vitezovi Svetoga Groba u Jeruzalemu] {{ita icon}}</ref> * '''Vitez ovratnika'''<br>''Cavaliere di Collare, Chevalier de Collier, Kollar-Ritter, Caballero de Collar'') * '''Vitez/Dama Velikog križa''' (GCHS) <br>(''Cavaliere/Dama Gran Croce, Chevalier/Dame de Grand Croix, Großkreuz-Ritter/Dame, Caballero/Dama de Gran Cruz'') * '''Vitez zapovjednik/Dama zapovjednica sa Zvijezdom''' (KC*HS / DC*HS) <br>(''Grand'Ufficiale, Grand Officier, Großoffizier, Commendator Grand Oficiale'') <br>(''Dama di Commenda con placca, Dame de Commande avec plaque, Komtur-Dame mit Stern, Dama de Encomenienda con Placa'') * '''Vitez zapovjednik/ Dama zapovjednica''' (KCHS / DCHS) <br>(''Commendatore, Commandeur, Komtur, Comendator'') <br>(''Dama di Commenda, Dame de Commande, Komtur-Dame, Dama di Ecomendienda'') *'''Vitez / Dama''' (KHS / DHS) <br>(''Cavaliere/Dama, Chevalier/Dame, Ordensritter/Dame, Caballero/Dama'') <center> {|align=center class=wikitable width=60% |- !colspan=5|Činovi i oznake za vitezove |- |colspan="5" align="center"|[[File:Wearing of the insignia of OESSJ (gentlemens).svg|750px|center]] |- !colspan=5|Heraldički prikaz vitezova |- |width=20% valign=top align=center|[[File:Blason Chevalier.svg|150px|center]] |width=20% valign=top align=center|[[File:Blason Commandeur.svg|150px|center]] |width=20% valign=top align=center|[[File:Blason Grand-Officier.svg|150px|center]] |width=20% valign=top align=center|[[File:Blason Grand-Croix.svg|150px|center]] |width=20% valign=top align=center|[[File:Blason Chevalier de collier.svg|150px|center]] |- !colspan=5|Minijature oznaka |- |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Cavaliere BAR.jpg|150px|center]]<small>KHS / DHS<br>Vitez / Dama |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Commendatore BAR.jpg|150px|center]]<small>KCHS / DCHS<br>Vitez Zapovjednik / Dama Zapovjednica |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Commendatore con Placca BAR.jpg|150px|center]]<small>KC*HS / DC*HS<br>Vitez Zapovjednik sa Zvijezdom, / Dama Zapovjednica sa Zvijezdom |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Cavaliere di Gran Croce BAR.jpg|150px|center]]<small>GCHS<br>Vitez Velikog križa / Dama Velikog križa |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Cavaliere di Collare BAR.jpg|150px|center]]<small><br>Vitez ovratnika |- |} </center> === Sveci i blaženici OSSH === * Sv. [[Pio X.]] ([[2. lipnja]] [[1835.]] – [[20. kolovoza]] [[1914.]]) * Bl. [[Giuseppe Benedetto Dusmet]] ([[15. kolovoza]] [[1818.]] – [[4. travnja]] [[1894.]]) * Bl. [[Andrea Carlo Ferrari]] ([[13. kolovoza]] [[1850.]] – [[2. veljače]] [[1921.]]) * Bl. [[Alfredo Ildefonso Schuster]] ([[18. siječnja]] [[1880.]] – [[30. kolovoza]] [[1954.]]) * Bl. [[Alojzije Stepinac]] ([[8. svibnja]] [[1898.]] – [[10. veljače]] [[1960.]]) * Sv. [[Bartolo Longo]] ([[10. veljače]] [[1841.]] – [[5. listopada]] [[1926.]]) == Medalje, nagrade i odlikovanja == Nagrade za posebne zasluge (''Palma Jeruzalema'') su rezervirane samo za članove Reda. Nagrade su stupnjevane u tri razine. Vitezovi koji bi izvršili hodočašće u Svetu Zemlju dobivaju hodočasničku Školjku. Obje nagrade dodjeljuje najčešće Veliki prior, odnosno [[Latinski patrijarh Jeruzalema]]. Križ za zasluge se dodjeljuje osobama koje nisu članovi Reda, a mogu biti odlikovani i nekatolici. <center> {|align=center class=wikitable width=60% |colspan="4" align="center"|'''Nagrade za posebne zasluge''' |- !colspan=5|Male oznake |- |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Distinzione Speciale - Conchiglia del Pellegrino BAR.jpg|150px|center]]<small>Hodočasnička školjka |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Distinzione Speciale - Palma di Gerusalemme di Bronzo BAR.jpg|150px|center]]<small>Brončana Palma Jeruzalema |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Distinzione Speciale - Palma di Gerusalemme d'Argento BAR.jpg|150px|center]]<small>Srebrna Palma Jeruzalema |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Distinzione Speciale - Palma di Gerusalemme d'Oro BAR.jpg|150px|center]]<small>Zlatna Palma Jeruzalema |- |} </center> <center> {|align=center class=wikitable width=60% |colspan="3" align="center"|'''Odlikovanja za zasluge''' |- !colspan=5|Male oznake |- |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Decorazione di Merito - Croce al Merito del SSG BAR.jpg|150px|center]]<small>Križ za zasluge |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Decorazione di Merito - Croce con Placca d'Argento al Merito del SSG BAR.jpg|150px|center]]<small>Križ za zasluge sa srebrnom zvijezdom |width=20% valign=top align=center|[[File:OESSG Decorazione di Merito - Croce con Placca d'Oro al Merito del SSG BAR.jpg|150px|center]]<small>Križ za zasluge sa zlatnom zvijezdom |- |} </center> == Vidi još == * [[Registar viteških redova]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == {{div col|2}} * [[Latinski patrijarh Jeruzalema]] * [[Bazilika svetoga groba]] * [[Bazilika Rođenja Isusova]] * [[Kustodija Svete Zemlje]] {{div col end}} == Vanjske poveznice == {{Portal Kršćanstvo}} *[http://www.vatican.va/roman_curia/institutions_connected/oessh/index.htm Stranice Velikog meštra reda] *[http://www.holysepulchre.net/ SAD - stranice sepulkralaca] *[http://eohsj.net/ Službena stranica Konjaničkog Reda Svetoga Groba u Jeruzalemu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090207201600/http://eohsj.net/ |date=7. veljače 2009. }} {{Katolički crkveni redovi}} [[Kategorija:Križarski ratovi| ]] [[Kategorija:Katolički redovi i društva]] [[Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] [[Kategorija:Vojni redovi]] 81ypmd4inmtadpmjfetj0643q7zyfjd SD Croatia Berlin 0 186871 7574023 7159073 2026-08-11T08:44:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574023 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = SD Croatia e.V. Berlin | slika = CroatiaBerlin.svg | puno ime = Športsko društvo Croatia eingetragener Verein, Berlin | nadimak = | godina osnivanja = [[1971.]] | igralište = | navijači = | kapacitet stadiona = | direktor = [[Pero Kolobarić]] (počasni) | trener = [[Petar Butković]] | liga = Landesliga [[Berlin]] | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1=_redsquares |pattern_b1=_whiteshoulders |pattern_ra1=_redsquares | leftarm1=ffffff|body1=0000ff |rightarm1=ffffff |shorts1=0000ff |socks1=0000ff | pattern_la2= |pattern_b2=_redsquares_stripe |pattern_ra2= | leftarm2=ffffff |body2=ffffff |rightarm2=ffffff |shorts2=ffffff |socks2=ffffff }} '''SD Croatia Berlin e.V.''' je [[nogometni klub]] hrvatske iseljeničke zajednice iz [[Berlin]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]]. ==Povijest== Sportsko društvo Croatia iz Berlina jedna je od najstarijih hrvatskih športsko-nogometnih udruga u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Dva kluba s područja Berlina aktivno i pravno bili su preteče današnjoj Croatiji. ====CS Bratstvo==== Prvo je nastao i djelovao '''SC Bratstvo''', nogometni klub montera [[zagreb]]ačke tvrtke [[Industromontaža]], koja je sa svojom radnom snagom doputovala u Njemačku graditi objekte [[1968.]] godine. Svoje slobodno vrijeme radnici tog zagrebačkog koncerna kratili su igrajući na livadama nogomet, s radnicima Siemensa, Mercedesa i drugima 1971. godine službeno su oformili i klub, BRATSTVO-INDUSTROMONTŽA, koji je kasnije preimenovan u SC BRATSTVO 71. Formiranjem SC Bratstva i njegovim aktivnim uključivanjem u [[Berlin]]ski nogometni savez (BFV), popratio je presedan u Njemačkoj. Naime, po Statutu tadašnjeg BFV-a samo su dva stranca smjela istodobno igrati u jednoj njemačkoj momčadi. Nastankom SC Bratstvo pojavljuje se odjednom kompletna momčad stranaca u jednom službenom natjecanju. Statut je promijenjen i od tada u svim amaterskim klubovima u Njemačkoj može igrati neograničen broj stranaca. ====NK Croatia / NK Hajduk 1973.==== Dvije godine kasnije, [[1973.]], formira se '''NK Croatia''', koja je nastala u okrilju [[Hrvati_u_Njemačkoj#Katoličke misije|Hrvatske katoličke misije]] u, tada podijeljenom, [[Berlin]]u. U samom početku momčad Croatia je nastupala je na raznim turnirima i prijateljskim utakmicama sve do formiranja tzv. "Jugo-lige" [[1975.]] godine, a da bi uopće mogli opstati, te igrati u tom natjecanju NK Croatia bila je prisiljena mijenjati ime u HNK Hajduk, jer je ime Croatia za takvu ligu bilo nepodobno. ====Bratstvo-Hajduk e.V. / NK Hajduk 1973. e.V.==== Tijekom [[1976.]] godine vodstvo Hajduka (dakle, Croatije) stupa u pregovore za spajanjem s članovima SC Bratstvo (koje se već natjecalo u njemačkom "C" razredu), da bi tek [[1987.]] godine došlo do fuzije ova dva kluba u novu udrugu: '''"Bratstvo-Hajduk" e.V.''' Samo godinu dana poslije na Skupštini kluba to se ime mijenja u NK Hajduk 1973. e.V. Transformacija imena još nije bila u potpunosti završena, čekao se povoljan trenutak kako bi se klubu vratilo matično ime Croatia, koje bi okupilo sve ponajbolje igrače iz nekoliko hrvatskih nogometnih klubova sa šireg područja Berlina, koji su se još uvijek natjecali u "Jugo-ligi". ====SD Croatia==== Važan segment u stvaranju jake Croatije došao je baš iz '''SV Croatia''', momčadi koja je nastala [[1987.]] godine. Gotovo kompletan pogon SV Croatie, s upravom i igračima, te omladinskim sastavom pristupa [[1989.]] godine SD Croatiji Berlin e.V. čime je stvorena pretpostavka svim uspjesima koji su slijedili. Taj potez bio dalekovidan potvrđuje i podatak da je "Jugo-liga" nedugo poslije doživjela raspad i da su igrači iz NK Livna, NK Velebita i NK Dinama počeli pristupati SD Croatia. ==== ŠD Croatia e.V. Berlin ==== Tako je ŠD Croatia e.V. Berlin početkom [[1989.]] godine i službeno upisana u sudski registar grada Berlina, nakon što je [[14. siječnja]] [[1989.]] godine na redovnoj godišnjoj skupštini u Hrvatskom katoličkom centru u Berlinu, došlo do promjene imena iz tadašnjeg NK Hajduk 1973. e.V. [[Datoteka:CroatiaBerlin.jpg|mini|400px|desno|Croatia Berlin uoči dolaska na [[Prvo svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2007.]], stoje: oružar Grga Filipović, trener Petar Butković, Tomislav Ćosić, Ivan Lučić, Marijo Solić, Branimir Brkan, Ante Jurilj, Slobodan Šimunović, oružar Ivan Pelivan, počasni predsjednik Pero Kolobarić i dopredsjednik Filip Rimac; Čuče: Ivan Kalajica, Tomo Martić, Marijo Vuković, Mijo Brdar, Ante Omrčen, Toni Dragošević, Branimir Milanović, Nikica Vrčić, Pavo Vukadin i Zlatan Drlja.]] == Uspjesi == Pod novim/starim imenom Croatia Berlin u kratkom vremenu postiže veliki napredak, a zatim i pad; prvo 1990./91. ulazi u "B", zatim 1991./92. u "A" ligu grada Berlina, pa 1992./93. godine postaje član Zemaljske lige (Landesliga), potom 1993./94. ulazi u Saveznu berlinsku ligu, a 1995./96. postaje član Oberlige, a u sezoni 1997./98., kao prvak Oberlige ulazi u Regionalnu ligu. Međutim, tada slijedi pad, 1999./2000. se vraća u Oberligu, te godinu za godinom u niži rang natjecanja sve do sezone 2004./05. kada je izborila povratak u Zemaljsku ligu u kojoj se i danas natječe. Jedan od velikih uspjeha kluba je i ulazak u Finale Paul-Rusch Kupa u sezoni 1992./93. koji je izgubljen minimalnim rezultatom od 1:2 od renomiranog suparnika: [[1. FC Union Berlin]]. Godine 1996. osvojen je Kup gradonačelnika Berlina Steglitz. ===Futsal=== Futsal momčad Croatie Berlin dvostruki je prvak Njemačke 2010 i 2011 godine.<ref>[http://www.dfb.de/index.php?id=510737&tx_dfbnews_pi1%5BshowUid%5D=27154&tx_dfbnews_pi4%5Bcat%5D=109 dfb.de]</ref> ==Momčadi== Klub ima 8 natjecateljskih momčadi: *Prva momčad u Zemaljskoj ligi *Druga momčad u A razredu *Veterani u najvišoj berlinskoj nogometnoj ligi za veterane – Verbandsligu *Veterani stariji od 40 godina *A omladinska momčad *B omladinska momčad *C omladinska momčad *D omladinska momčad U klubu djeluje 6 trenera, od toga četvorica s UEFA B licencom i 2 pred trenerskim ispitom. Klub ima oko 250 članova. == Nastup u Hrvatskoj == Croatia iz Berlina je sudjelovala na [[Prvo svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2007.|Prvom svjetskom nogometnom natjecanju hrvatskih iseljenika 2007.]] i [[Drugo svjetsko nogometno natjecanje hrvatskih iseljenika 2011.|drugom 2011.]] godine. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.sd-croatia.de/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170925234337/http://sd-croatia.de/ |date=25. rujna 2017. }} *[http://www.nogometni-magazin.com/croatia-berlin.shtml Nogometni magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110725134527/http://www.nogometni-magazin.com/croatia-berlin.shtml |date=25. srpnja 2011. }} Hrvatski klubovi u inozemstvu -- predstavljamo: Croatia Berlin *[http://www.berlinskimagazin.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=64&Itemid=111 Berlinski magazin - Prvi mjesečnik za Hrvate u Berlinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111207045351/http://www.berlinskimagazin.com/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=64&Itemid=111 |date=7. prosinca 2011. }} Sportsko društvo Croatia - Berlin – BERLIN e. V. {{GLAVNIRASPORED:Croatia Berlin, SD}} [[Kategorija:Hrvatski nogometni klubovi u Njemačkoj|Croatia]] [[Kategorija:Nogomet u Berlinu]] t0efsrdbkr4koc7jr315k2c2d2pb2t3 Rodni identitet 0 187347 7573943 7273825 2026-08-11T05:08:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573943 wikitext text/x-wiki '''Rodni identitet''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''gender identity'') podrazumijeva osobni osjećaj vlastitog [[Rod (sociologija)|roda]].<ref name="MorrowMessinger">''Sexual Orientation and Gender Expression in Social Work Practice'', ur. Deana F. Morrow i Lori Messinger (2006., {{ISBN|0231501862}}), str. 8: "Gender identity refers to an individual's personal sense of identity as masculine or feminine, or some combination thereof."</ref> Rodni identitet može odgovarati osobi pri rođenju [[Dodjela spola|dodijeljenom]] [[Spol|spolu]] ili se može razlikovati od njega.<ref>{{cite web |last=Campaign |first=Human Rights |title=Sexual Orientation and Gender Identity Definitions |url=http://www.hrc.org/resources/sexual-orientation-and-gender-identity-terminology-and-definitions}}</ref> [[Rodno izražavanje]] obično odražava čovjekov rodni identitet, ali to nije uvijek slučaj.<ref name="Summers">{{cite book |last1=Summers |first1=Randal W. |url=https://books.google.com/books?id=5nF1DQAAQBAJ&pg=PA232 |title=Social Psychology: How Other People Influence Our Thoughts and Actions [2 volumes] |year=2016 |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781610695923 |page=232}}</ref><ref name="APA2015">{{cite journal |author1=American Psychological Association |date=Prosinac 2015. |title=Guidelines for Psychological Practice With Transgender and Gender Nonconforming People |url=http://www.apa.org/practice/guidelines/transgender.pdf |journal=American Psychologist |volume=70 |issue=9 |page=861 |doi=10.1037/a0039906 |pmid=26653312}}</ref> Iako se osoba može ponašati u skladu s određenom [[Rodna uloga|rodnom ulogom]], ili imati takve stavove i izgled, takvo izražavanje ne mora nužno odražavati njezin rodni identitet. Izraz ''rodni identitet'' izvorno je smislio [[Robert J. Stoller]] 1964.<ref>{{cite journal |last1=STOLLER |first1=ROBERT J. |date=Studeni 1964. |title=The Hermaphroditic Identity of Hermaphrodites |journal=The Journal of Nervous and Mental Disease |volume=139 |issue=5 |pages=453–457 |doi=10.1097/00005053-196411000-00005 |pmid=14227492}}</ref> Sva društva imaju skup rodnih kategorija koji mogu poslužiti kao osnova čovjekova [[Osobni identitet|samoidentiteta]] u odnosu na druge članove društva.<ref>V. M. Moghadam, „Patriarchy and the politics of gender in modernising societies”, ''International Sociology'', 1992: "All societies have gender systems."</ref> U većini društava postoji osnovna podjela između rodnih atributa dodijeljenih muškarcima i ženama.<ref name="Carlson">{{citation |last1=Carlson |first1=Neil R. |title=Psychology: the science of behaviour |url=https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/page/140 |pages=[https://archive.org/details/psychologyscienc0004unse/page/140 140–41] |year=2009 |postscript=. |editor-last1=Carlson |editor-first1=Neil R. |contribution=Sensation |edition=4th |location=Toronto, Canada |publisher=Pearson |isbn=978-0205645244|last2=Heth |first2=C. Donald |editor-last2=Heth |editor-first2=C. Donald}}</ref> To je [[rodna binarnost]] koje se pridržava većina ljudi i koja uključuje očekivanja [[muškost]]i i [[ženstvenost]]i u svim aspektima [[Spol i rod|spola i roda]]: biološki [[spol]], rodni identitet, i rodno izražavanje.<ref>Jack David Eller, ''Culture and Diversity in the United States'' (2015., {{ISBN|1317575784}}), str. 137: "most Western societies, including the United States, traditionally operate with a binary notion of sex/gender"</ref> Neki se ljudi ne identificiraju s nekim ili sa svim aspektima roda dodijeljenog njihovom biološkom spolu;<ref>For example, "transvestites [who do not identify with the dress assigned to their sex] existed in almost all societies." (G. O. MacKenzie, ''Transgender Nation'' (1994., {{ISBN|0879725966}}), str. 43.) "There are records of males and females crossing over throughout history and in virtually every culture. It is simply a naturally occurring part of all societies." (Charles Zastrow, ''Introduction to Social Work and Social Welfare: Empowering People'' (2013., {{ISBN|128554580X}}), str. 234, quoting the North Alabama Gender Center.)</ref> neki od tih ljudi su [[Transrodnost|transrodni]], [[Nebinarnost|nebinarni]] ili [[queer]]. Neka društva imaju [[Treći rod|trećorodne]] kategorije. Spolni identitet obično se formira u dobi od tri godine, kada dijete sebe prepoznaje kao "muško" ili "žensko".<ref>{{cite book |last1=Bukatko |first1=Danuta |url=https://archive.org/details/childdevelopment0000buka |title=Child Development: A Thematic Approach |last2=Daehler |first2=Marvin W. |year=2004 |publisher=Houghton Mifflin |isbn=978-0-618-33338-7 |page=[https://archive.org/details/childdevelopment0000buka/page/495 495] |language=en |url-access=registration}}</ref><ref name="IntBehavSciMed">{{cite book |last1=Hine |first1=F. R. |url=https://books.google.com/books?id=0UYyBwAAQBAJ&pg=PA106 |title=Introduction to Behavioral Science in Medicine |last2=Carson |first2=R. C. |last3=Maddox |first3=G. L. |last4=Thompson |first4=R. J. Jr |last5=Williams |first5=R. B. |year=2012 |publisher=Springer Science & Business Media |isbn=978-1-4612-5452-2 |page=106 |language=en}}</ref> Nakon treće godine života izuzetno ga je teško promijeniti,<ref name="IntBehavSciMed" /> a pokušaji promjene mogu rezultirati [[Rodna disforija|rodnom disforijom]].<ref name="Boles101102">Boles, 2013., str. 101–02.</ref> Vjeruje se da na njegovo stvaranje djeluju i biološki i društveni čimbenici.. == Dob formiranja == Postoji nekoliko teorija o tome kako i kada se oblikuje rodni identitet, a proučavanje predmeta je teško jer nedostatak govora kod djece zahtjeva od istraživača da pretpostavljaju na osnovu neizravnih dokaza.<ref name="Boles101102" /> [[John Money]] sugerirao je da bi djeca mogla biti svjesna i pridavati određeno značenje rodu već u dobi od 18 mjeseci do dvije godine; Lawrence Kohlberg tvrdi da se rodni identitet formira tek u dobi od tri godine.<ref name="Boles101102" /> Opće je prihvaćeno mišljenje da je temeljni rodni identitet čvrsto oblikovan do treće godine.<ref name="Boles101102" /><ref>A few authorities say it forms between ages 3–4 rather than precisely at age 3, e.g. George J. Bryjak and Michael P. Soraka, ''Sociology: Cultural Diversity in a Changing World'' (ed. Karen Hanson), Allyn & Bacon, 1997; 209–45</ref> U tom trenutku djeca mogu dati jasne izjave o svom rodu<ref name="Boles101102" /><ref name="Newmann">{{cite book |last=Newmann |first=Barbara |url=https://books.google.com/books?id=oTY_7osGmqUC |title=Development Through Life: A Psychosocial Approach |date=2012-12-20 |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1111344665 |page=243}}</ref> i imaju tendenciju birati aktivnosti i igračke koje se smatraju prikladnima za njihov rod<ref name="Boles101102" /> (poput lutki za djevojčice, alata za dječake),<ref>Christopher Bates Doob, ''Social Inequality and Social Stratification in US Society''</ref> iako još uvijek ne razumiju u potpunosti implikacije roda.<ref name="Newmann" /> Nakon treće godine, temeljni rodni identitet izuzetno je teško promijeniti<ref name="Kleeman">J. A. Kleeman, ''The establishment of core gender identity in normal girls. I.(a) Introduction;(b) Development of the ego capacity to differentiate'', in the ''Archives of Sexual Behavior'', 1971: "Though gender identity formation continues into young adulthood and core gender identity establishment extends into the fourth year and possibly longer, core gender identity is fairly firmly formed by age 3[.]"</ref> a pokušaji mijenjanja mogu rezultirati [[Rodna disforija|rodnom disforijom]].<ref name="Boles101102" /><ref>E. Coleman, ''Developmental stages of the coming out process'', in ''Journal of homosexuality'', 1982: "Core gender and sex-role identities are well-formed by the age of 3 (Money & Ehrhardt, 1972). This is believed because attempts to reassign gender identity after age 3 result in further gender dysphoria."</ref> Potvrđivanje rodnog identiteta proteže se od četvrte<ref name="Kleeman" /> do šeste godine života<ref name="Boles101102" /><ref>Stein MT, Zucker KJ, Dixon SD. December, 1997. "Gender Identity", ''The Nurse Practitioner''. Vo. 22, No. 12, p. 104</ref> i nastavlja se u mladoj odrasloj dobi.<ref name="Kleeman" /> Martin i Rubletaj razvojni proces konceptualiziraju u tri faze: (1) bebe i djeca predškolskog uzrasta uče o definiranim karakteristikama, a to su socijalizirani aspekti roda; (2) oko dobi od 5-7 godina identitet se konsolidira i postaje krut; (3) nakon ovog "vrhunca krutosti", fluidnost se vraća i društveno definirane rodne uloge donekle se opuštaju.<ref>{{cite journal |last1=Martin |first1=C. |last2=Ruble |first2=D. |year=2004 |title=Children's Search for Gender Cues Cognitive Perspectives on Gender Development |journal=Current Directions in Psychological Science |volume=13 |issue=2 |pages=67–70 |doi=10.1111/j.0963-7214.2004.00276.x |s2cid=33579865}}</ref> Barbara Newmann dijeli ga na četiri dijela: (1) razumijevanje koncepta roda, (2) učenje standarda i stereotipa o [[Rodna uloga|rodnoj ulozi]], (3) identificiranje s roditeljima i (4) formiranje rodnih preferencija.<ref name="Newmann"/> Prema agencijama UN-a, rasprave o sveobuhvatnom [[spolni odgoj|seksualnom obrazovanju]] jačaju interes za pitanja roda i rodnog identiteta.<ref>{{Cite book |url=http://unesdoc.unesco.org/images/0026/002607/260770e.pdf |title=International technical guidance on sexuality education: An evidence-informed approach |publisher=UNESCO |year=2018 |isbn=978-92-3-100259-5 |location=Paris |page=18}}</ref> == Čimbenici koji utječu na formiranje == === Priroda i odgoj === Iako formiranje rodnog identiteta nije do kraja shvaćeno, sugerira se da mnogi čimbenici utječu na njegov razvoj. Osobito je upitno u kojoj je to rodni identitet određen socijalizacijom (čimbenici okoliša) nasuprot urođenim (biološkim) čimbenicima, što je trajna rasprava u psihologiji, poznata kao "priroda vs odgoj". Smatra se da oba čimbenika igraju ulogu. Biološki čimbenici koji utječu na rodni identitet uključuju pre- i postnatalnu razinu hormona.<ref name="ZhongNan">''Effects of male sex hormones on gender identity, sexual behavior, and cognitive function'', ''Zhong Nan Da Xue Xue Bao, Yi Xue Ban'' (''Journal of Central South University, Medical Sciences''), April 2006, 31(2):149–61</ref> Iako genetski faktor utječe i na rodni identitet,<ref>{{Cite journal |last1=Money |first1=John |year=1994 |title=The concept of gender identity disorder in childhood and adolescence after 39 years |journal=Journal of Sex and Marital Therapy |volume=20 |issue=3 |pages=163–77 |doi=10.1080/00926239408403428 |pmid=7996589}}</ref> ne određuje ga u potpunosti.<ref>Susan Golombok, Robyn Fivush, ''Gender Development'' (1994, {{ISBN|0521408628}}), p. 44: "When assigned and raised as boys, these genetic girls adopt a male gender identity and role, showing that a Y chromosome is not necessary for gender development to proceed in a male direction."</ref> Društveni faktori koji mogu utjecati na rodni identitet uključuju ideje o rodnim ulogama koje prenose obitelj, autoriteti, masovni mediji i drugi utjecajni ljudi u djetetovom životu.<ref name="Henslin">{{cite book |last=Henslin |first=James M. |title=Essentials of Sociology |publisher=Taylor & Francis |year=2001 |isbn=978-0-536-94185-5 |pages=65–67, 240}}</ref> Kada djecu odgajaju osobe koje se pridržavaju strogih rodnih uloga, vjerojatnije je da će se ponašati na isti način, poklapajući svoj rodni identitet s odgovarajućim stereotipnim rodnim obrascima.<ref>{{cite web |title=Factors Influencing Gender Identity |url=https://www.mentalhelp.net/articles/factors-influencing-gender-identity/}}</ref> Jezik također igra ulogu: djeca, dok uče jezik, uče odvajati muške i ženske karakteristike i podsvjesno prilagođavaju vlastito ponašanje tim unaprijed određenim ulogama.<ref>Williams, Michael, "Cultural Identity, Language Identity, Gender Identity", "The English Academy of South Africa", 2011</ref> [[Teorija društvenog učenja]] postavlja da djeca razvijaju svoj rodni identitet promatrajući i oponašajući rodno povezana ponašanja, a zatim bivaju nagrađena ili kažnjena za takvo ponašanje.<ref name="myers">Myers, David G. (2008). ''Psychology''. New York: Worth.</ref> Ljudi koji okružuju djecu oblikuju njihovo ponašanje na način da ih djeca pokušavaju oponašati i slijediti.<ref>{{cite journal |last1=Martin |first1=C. L. |last2=Ruble |first2=D. N. |last3=Szkrybalo |first3=J. |year=2002 |title=Cognitive theories of early gender development |journal=Psychological Bulletin |volume=128 |issue=6 |pages=903–06 |citeseerx=10.1.1.460.3216 |doi=10.1037/0033-2909.128.6.903 |pmid=12405137}}</ref> John Money bio je ključan u ranim istraživanjima rodnog identiteta, iako je koristio izraz ''rodna uloga''.<ref>{{cite book |last1=Zucker |first1=Kenneth J. |url=https://www.springer.com/gp/book/9781402043130 |title=Ethics and Intersex |year=2006 |publisher=Springer Netherlands |isbn=978-1-4020-4313-0 |editor1-last=Sytsma |editor1-first=Sharon E. |page=167 |language=en}}</ref> Nije se složio s prethodnom školom mišljenja da je spol određen isključivo biologijom. Tvrdio je da se dojenčad rađaju prazna i da bi roditelj mogao odlučiti o spolu svoje bebe.<ref name=":1">{{Cite web |title=NOVA {{!}} Transcripts {{!}} Sex: Unknown {{!}} PBS |url=https://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/2813gender.html |access-date=2018-12-07 |website=www.pbs.org}}</ref> Prema mišljenju Moneya, ako bi roditelj odgajao svoje dijete kao suprotni spol, dijete bi vjerovalo da je rođeno u tom spolu i postupalo u skladu s tim.<ref name=":0">{{Cite book |last=Colapinto |first=John |title=As nature made him : the boy who was raised as a girl |year=2006 |publisher=HarperCollins |isbn=978-0061120565 |edition=1st Harper Perennial |location=New York |oclc=71012749 |author-link=John Colapinto}}</ref> Money je vjerovao da odgoj može nadvladati prirodu.<ref name=":1" /> Poznati primjer u raspravi o prirodi i njegovanju slučaj je [[David Reimer|Davida Reimera]], inače poznatog kao "John/Joan". Kao beba, Reimer je prošao kroz neispravno obrezivanje, izgubivši muške genitalije. Psiholog John Money uvjerio je Reimerove roditelje da ga odgajaju kao djevojčicu. Reimer je odrastao kao djevojčica, odijevajući se u djevojačku odjeću i okružen djevojačkim igračkama, ali nije se osjećao kao djevojčica. Nakon što je pokušao izvršiti samoubojstvo u dobi od 13 godina, rečeno mu je da je rođen s muškim genitalijama, te se podvrgnuo operaciji rekonstrukcije.<ref>{{cite book |last1=Nolen-Hoeksema |title=Abnormal Psychology |year=2014 |publisher=McGraw-Hill |isbn=978-1308211503 |edition=6 |page=368}}<!--|accessdate=5 December 2014--></ref> Taj se slučaj suprotstavlja Moneyevoj hipotezi da biologija nema nikakve veze s rodnim identitetom ili ljudskom seksualnom orijentacijom.<ref>{{cite journal |last=Martin |first=Carol |author2=Diane Ruble |author3=Joel Szkrybalo |year=2002 |title=Cognitive Theories of Early Gender Development |journal=Psychological Bulletin |volume=128 |issue=6 |pages=903–13 |citeseerx=10.1.1.460.3216 |doi=10.1037/0033-2909.128.6.903 |pmid=12405137}}</ref> Jedna od kritika slučaja Reimer jest da je Reimer izgubio penis u dobi od osam mjeseci i podvrgnut je [[Operacija promjene spola|operaciji promjene spola]] sa sedamnaest mjeseci, što je možda značilo da je Reimer već bio socijaliziran kao dječak. Bradley i sur. (1998.) izvještavaju o kontrastnom slučaju 26-godišnje žene s XY kromosomima koji je izgubila penis, te se podvrgnuta operaciji promjene spola između dva i sedam mjeseci starosti (znatno ranije od Reimera). Njeni su je roditelji također odgajali dijete kao djevojčicu, ali upornije od Reimerovih roditelja i ona je ostala ženom u odrasloj dobi. Izjavila je da je tijekom djetinjstva uživala u stereotipno muškim igračkama i interesima, iako su joj prijateljice iz djetinjstva bile djevojčice. Dok je bila [[Biseksualnost|biseksualna]], imala je veze i s muškarcima i sa ženama, smatrala je da su žene seksualno privlačnije i o njima je više maštala. Njezin posao u vrijeme studija bilo je zanimanje kojim su se bavili gotovo isključivo muškarci.<ref>{{cite journal|last1=Bradley|first1=Susan J.|last2=Oliver|first2=Gillian D.|last3=Chernick|first3=Avinoam B.|last4=Zucker|first4=Kenneth J.|date=1. srpnja 1998.|title=Experiment of Nurture: Ablatio Penis at 2 Months, Sex Reassignment at 7 Months, and a Psychosexual Follow-up in Young Adulthood|journal=Pediatrics|volume=102|issue=1|pages=e9|doi=10.1542/peds.102.1.e9|pmid=9651461|quote=The present case report is a long-term psychosexual follow-up on a second case of ablatio penis in a 46 XY male.|doi-access=free}}</ref> Griet Vandermassen tvrdi da, budući da su ovo jedina dva slučaja koja su dokumentirana u znanstvenoj literaturi, to otežava donošenje bilo kakvih čvrstih zaključaka o podrijetlu rodnog identiteta, posebno s obzirom na to da su dva slučaja došla do različitih zaključaka. Međutim, Vandermassen također tvrdi da transrodne osobe podržavaju ideju rodnog identiteta kao biološki ukorijenjenog, jer se ne identificiraju sa svojim anatomskim spolom, unatoč odgoju i ojačanom ponašanju u skladu sa svojim anatomskim spolom.<ref>Vandermassen, Griet. Who's afraid of Charles Darwin?: debating feminism and evolutionary theory. Rowman & Littlefield Publishers, 2005, pp.112-113</ref> Većina se znanstvenika nije usudila kritizirati Moneyovu teoriju, koja je navelike podržana od feminističkog i LGBT pokreta, putem mreže [[Rodni studiji|rodnih studija]] na mnogim sveučilištima. [[Milton Diamond]] bio je jedan od rijetkih znanstvenika koji su otvoreno izlagali neslaganje s Moneyem i usprotivili se njegovom argumentu. Diamond je pridonio istraživanjima na trudnim štakorima koja su pokazala da hormoni igraju glavnu ulogu u ponašanju različitih spolova.<ref name=":0" /> Istraživači u laboratoriju ubrizgavao je trudnom [[štakor]]u [[testosteron]], koji bi potom pronašao put do djetetova [[krvotok]]a.<ref name=":1" /> Rođene [[ženka|ženke]] imale su genitalije koje su izgledale poput muških genitalija. Ženke u leglu također su se ponašale poput [[mužjak]]a štakora, pa bi čak pokušavale spolno općiti s drugim ženkama štakora, dokazujući da je biologija igrala glavnu ulogu u ponašanju životinja.<ref name=":0" /> Jedno istraživanje Reinera i suradnika proučavalo je četrnaest genetskih muškaraca koji su pretrpjeli [[Kolakalna ekstrofija|kloakalnu ekstrofiju]] kod rođenja, te su potom odgojeni kao djevojčice. Šestero ih je kasnije promijenilo svoj rodni identitet u muški, pet od tih četrnaest osoba se opredijelilo ostati u ženskom spolu u kojemu su odgajane, a troje je imalo dvosmislen rodni identitet (iako su dvoje od njih izjavili da su muškarci). Svi su ispitanici imali umjerene do izražene interese i stavove koji se podudaraju sa stavovima bioloških muškaraca.<ref>Reiner, William G., and John P. Gearhart. "Discordant sexual identity in some genetic males with cloacal exstrophy assigned to female sex at birth." New England Journal of Medicine 350, no. 4 (2004): 333-341.</ref> Druga studija,<ref>Meyer-Bahlburg, Heino FL. "Gender identity outcome in female-raised 46, XY persons with penile agenesis, cloacal exstrophy of the bladder, or penile ablation." Archives of sexual behavior 34, no. 4 (2005): 423-438.</ref> rađena na temelju podataka iz različitih slučajeva od 1970-ih do početka 2000-ih (uključujući Reiner i suradnike), promatrala je muškarce odgojene kao žene zbog raznih razvojnih poremećaja (ageneza penisa, ekstrofija kloake ili ablacija penisa). Otkrilo je da 78% muškaraca koji su odrasli kao žene žive kao žene.<ref>Saraswat, A., Weinand, J. and Safer, J., 2015. Evidence supporting the biologic nature of gender identity. Endocrine Practice, 21(2), pp.199-204.</ref> Manjina onih koji su odgojeni kao žene kasnije je prešla na muški rod. Međutim, niti jedan muškarac odgojen kao muškarac nije promijenio svoj rodni identitet. Oni koji još uvijek žive kao žene i dalje su pokazali izraženu maskulinizaciju spolnog ponašanja i oni dovoljno stari da mogu prijaviti seksualnu privlačnost prema ženama. Autori iz te studije oprezno donose zaključke zbog brojnih metodoloških problema koji su predstavljali ozbiljan problem u studijama ove prirode. Rebelo i suradnici tvrde da ukupni dokazi sugeriraju da rodni identitet nije u potpunosti određen odgojem u djetinjstvu niti u potpunosti biološkim čimbenicima.<ref>Rebelo, Ethelwyn, Christopher P. Szabo, and Graeme Pitcher. "Gender assignment surgery on children with disorders of sex development: A case report and discussion from South Africa." Journal of Child Health Care 12, no. 1 (2008): 49-59.</ref> === Biološki čimbenici === Nekoliko prenatalnih bioloških čimbenika, uključujući gene i hormone, mogu utjecati na rodni identitet.<ref name="ZhongNan"/><ref name="Ghosh">{{cite web |last=Ghosh |first=Shuvo |title=Gender Identity |url=http://emedicine.medscape.com/article/917990-overview |accessdate=29. listopada 2012. |publisher=MedScape}}</ref> Procjena rodnog identiteta oslanja se isključivo na svjedočenje. Nijedno objektivno mjerenje ili ispitivanje ljudskog tijela ne može se koristiti za dokazivanje ili opovrgavanje rodnog identiteta.<ref>{{cite journal |last1=Dahlen |first1=Sara |title=De-sexing the Medical Record? An Examination of Sex Versus Gender Identity in the General Medical Council’s Trans Healthcare Ethical Advice |journal=The New Bioethics |date=2. siječnja 2020. |volume=26 |issue=1 |pages=38–52 |doi=10.1080/20502877.2020.1720429 |quote=U medicinskoj praksi ne postoji genetski marker, biokemijski test, snimanje mozga ili objektivno mjerenje rodnog identiteta, koji je sam po sebi nepoznate etiologije (NHS 2016, Bižić i sur. 2018, Gerritse i sur. 2018, Bewley i sur. 2019). Središnja tvrdnja počiva na dosljednoj deklarativnoj izjavi subjektivnog iskustva transpacijenta o samopouzdanju. Stoga ne možemo dokazati ili opovrgnuti rodni identitet. Rodni identitet duboko je uvriježeno, duhovno značajno, osobno uvjerenje koje se ne može potvrditi niti pobiti vanjskim dokazima i biološkim podacima.}}</ref> ==== Interseksualne osobe ==== {{Glavni|Interseksualnost}} Istraživanje znanstvene literature iz perioda 1955. – 2000. sugerira da više od 1% osoba može imati neke [[Interseksualnost|interspolne]] karakteristike.<ref>{{Cite journal |last1=Blackless |first1=Melanie |last2=Charuvastra |first2=Anthony |last3=Derryck |first3=Amanda |last4=Fausto-Sterling |first4=Anne |last5=Lauzanne |first5=Karl |last6=Lee |first6=Ellen |date=Ožujak 2000. |title=How sexually dimorphic are we? Review and synthesis |journal=American Journal of Human Biology |volume=12 |issue=2 |pages=151–66 |doi=10.1002/(SICI)1520-6300(200003/04)12:2<151::AID-AJHB1>3.0.CO;2-F |issn=1520-6300 |pmid=11534012 |s2cid=453278}}</ref> Interseksualna osoba ili životinja je ona koja posjeduje bilo koju od nekoliko varijacija [[spol]]nih karakteristika, uključujući [[Kromosomi|kromosome]], [[gonade]], [[Spolni hormoni|spolne hormone]] ili [[Spolni organi|genitalije]] koje, prema UN-ovom [[Ured Visokog povjerenika UN za ljudska prava|Uredu visokog povjerenika za ljudska prava]], "ne odgovaraju tipičnim binarnim predodžbama [[Muškarac|muških]] ili [[Žena|ženskih]] tijela".<ref name="unfe-fact">{{Cite web |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |year=2015 |title=Free & Equal Campaign Fact Sheet: Intersex |url=https://unfe.org/system/unfe-65-Intersex_Factsheet_ENGLISH.pdf |access-date=28. ožujka 2016. |publisher=United Nations Ured visokog povjerenika za ljudska prava}}</ref> Interspolna varijacija može zakomplicirati početno [[Dodjela spola|dodjeljivanje spola]]<ref name="Mieszczak2009">{{cite journal |last1=Mieszczak |first1=J |last2=Houk |first2=CP |last3=Lee |first3=PA |date=Kolovoz 2009. |title=Assignment of the sex of rearing in the neonate with a disorder of sex development |journal=Curr Opin Pediatr |volume=21 |issue=4 |pages=541–47 |doi=10.1097/mop.0b013e32832c6d2c |pmc=4104182 |pmid=19444113}}</ref> i taj odabir ne mora biti u skladu s djetetovim budućim rodnim identitetom.<ref name="coe">{{Citation |last1=Council of Europe |title=Human rights and intersex people, Issue Paper |date=Travanj 2015. |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CommDH/IssuePaper(2015)1&Language=lanEnglish&Ver=original |last2=Commissioner for Human Rights |author1-link=Council of Europe}}</ref> Pojačanje dodjele spola kirurškim i hormonalnim sredstvima može kršiti [[Ljudska prava interseksualnih osoba|prava]] pojedinca.<ref name="swissnek">{{Cite book |last=Swiss National Advisory Commission on Biomedical Ethics NEK-CNE |url=http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf |title=On the management of differences of sex development. Ethical issues relating to "intersexuality".Opinion No. 20/2012 |date=Studeni 2012. |series=2012 |location=Berne |access-date=2016-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150423213245/http://www.nek-cne.ch/fileadmin/nek-cne-dateien/Themen/Stellungnahmen/en/NEK_Intersexualitaet_En.pdf |archive-date=2015-04-23 |url-status=dead}}</ref><ref name="who2015">{{Cite book |last=[[World Health Organization]] |title=Sexual health, human rights and the law |year=2015 |publisher=World Health Organization |isbn=978-9241564984 |location=Geneva}}</ref> Studija iz 2005. o rezultatima rodnog identiteta [[Kariotip|46,XY]] osoba s [[Ageneza penisa|agenezom penisa]], [[Kloakalna eksstrofija|kloakalnom ekstrofijom]] mjehura ili [[Ablacija|ablacijom]] penisa, odgojenih kao žene, otkrila je da 78% ispitanika živi kao žena, za razliku od 22% koji su odlučili inicirati promjenu spola u muškarca u skladu s njihovim genetskim spolom.<ref>{{cite journal |last=Meyer-Bahlburg |first=HF |year=2005 |title=Gender identity outcome in female-raised 46,XY persons with penile agenesis, cloacal exstrophy of the bladder, or penile ablation |journal=Archives of Sexual Behavior |volume=34 |issue=4 |pages=423–38 |doi=10.1007/s10508-005-4342-9 |pmid=16010465}}</ref> Studija zaključuje: "Nalazi jasno ukazuju na povećani rizik od kasnijeg premještanja roda na muškarca nakon što je osobi pri rođenju ili u ranom djetinjstvu dodijeljen ženski spol, ali su ipak nespojivi s pojmom potpunog određivanja osnovnog rodnog identiteta od strane prenatalnih androgena." Izučavajući pitanje seksualne orijentacije, konstatiraju Bailey i dr. 2016. da se kod svih 5 dobro prostudiranih slučajeva dječaka kojima je povodom kloakalne ekstrofije po rođenju određeno da će ubuduće biti tretirani i odgajani kao djevojčice, može konstatirati da oni kasnije u životu izražavaju da ih žene snažno seksualno privlače.<ref>[https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/1529100616637616 "Sexual Orientation, Controversy, and Science"], Bailey, J. Michael; Vasey, Paul L.; Diamond, Lisa M.; Breedlove, S. Marc; Vilain, Eric; Epprecht, Marc, 2016., "Psychological Science in the Public Interest". 17 (2): 72–74</ref> Klinički pregled iz 2012. godine otkrio je da je između 8,5% i 20% ljudi s interseksualnim varijacijama doživjelo [[Rodna disforija|rodnu disforiju]].<ref name="furtado">{{cite journal |author=Furtado P. S. |year=2012 |title=Gender dysphoria associated with disorders of sex development |journal=Nat. Rev. Urol. |volume=9 |issue=11 |pages=620–27 |doi=10.1038/nrurol.2012.182 |pmid=23045263}}</ref> Sociološka istraživanja u Australiji, zemlji s trećom spolnom klasifikacijom 'X', pokazuju da je 19% ljudi rođenih s atipičnim spolnim karakteristikama odabralo opciju "X" ili "drugu", dok su 52% žene, 23% muškarci i 6 % nesigurno. Po rođenju, 52% osoba u istraživanju dodijeljeno je ženskom, a 41% muškom.<ref name="oiijones">{{cite web |date=3. veljače 2016. |title=New publication "Intersex: Stories and Statistics from Australia" |url=https://oii.org.au/30313/intersex-stories-statistics-australia/ |accessdate=2016-08-18 |website=Organisation Intersex International Australia |archive-date=29. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160829033933/https://oii.org.au/30313/intersex-stories-statistics-australia/ |url-status=dead }}</ref><ref name="jones2016">{{Cite book |last1=Jones |first1=Tiffany |url=http://oii.org.au/wp-content/uploads/key/Intersex-Stories-Statistics-Australia.pdf |title=Intersex: Stories and Statistics from Australia |last2=Hart |first2=Bonnie |last3=Carpenter |first3=Morgan |last4=Ansara |first4=Gavi |last5=Leonard |first5=William |last6=Lucke |first6=Jayne |year=2016 |publisher=Open Book Publishers |isbn=978-1-78374-208-0 |location=Cambridge, UK |accessdate=2. veljače 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160914152729/http://oii.org.au/wp-content/uploads/key/Intersex-Stories-Statistics-Australia.pdf |archivedate=14. rujna 2016. |url-status=dead}}</ref> Studija Reiner & Gearhart pruža uvid u ono što se može dogoditi kada se genetski muškom djetetu s kolakalnom eksstrofijom dodijeli ženski spol i odrasta kao djevojčica,<ref name="Rosario">{{cite web |last=Rosario |first=Vernon |title=Reiner & Gearhart's NEJM Study on Cloacal Exstrophy – Review by Vernon Rosario, M.D., Ph.D |url=http://www.isna.org/node/564 |website=Društvo interseksualnih osoba Sjeverne Amerike}}</ref> navodi se u „optimalnoj rodnoj politici” koji je razvio [[John Money]]:<ref name="swissnek" /> u uzorku od 14 djece, praćenje u dobi od 5 do 12 godina pokazalo je da se njih 8 identificiralo kao dječaci, a svi ispitanici imali su barem umjereno tipične muške stavove i interese,<ref name="Rosario" /> pružajući potporu argumentu da genetski varijable utječu na rodni identitet i ponašanje neovisno o socijalizaciji. ==== Transrodnost i transseksualnost ==== {{Glavni|Uzroci transseksualnosti}} Neke su studije istraživale postoji li veza između bioloških varijabli i [[Transrodnost|transrodnog]] ili [[Transseksualnost|transseksualnog]] identiteta.<ref>E. Vilain, Genetics of intersexuality, J. Gay Lesbian Psychother. 10 (2006) 9–26.</ref><ref>A. Fleming, E. Vilain, The endless quest for sex determination genes, Clin.Genet. 67 (2005) 15–25.</ref><ref>{{cite journal |last1=Savic |first1=I. |last2=Arver |first2=S. |year=2011 |title=Sex dimorphism of the brain in male-to-female transsexuals |journal=Cerebral Cortex |volume=21 |issue=11 |pages=2525–533 |doi=10.1093/cercor/bhr032 |pmid=21467211 |doi-access=free}} Zaključeno je da su ginefilne trans žene imale mozak poput muškog, ali u nekoliko područja mozak trans žena razlikovao se od muškog i ženskog mozga.</ref> Nekoliko je studija pokazalo da su spolno-dimorfne moždane strukture kod transseksualaca pomaknute s onoga što je povezano s njihovim rođenim spolom i prema onome što je povezano s njihovim preferiranim spolom.<ref>{{cite journal |last1=Gizewski |first1=E. R. |last2=Krause |first2=E. |last3=Schlamann |first3=M. |last4=Happich |first4=F. |last5=Ladd |first5=M. E. |last6=Forsting |first6=M. |last7=Senf |first7=W. |year=2009 |title=Specific cerebral activation due to visual erotic stimuli in male-to-female transsexuals compared with male and female controls: An fMRI study |journal=Journal of Sexual Medicine |volume=6 |issue=2 |pages=440–48 |doi=10.1111/j.1743-6109.2008.00981.x |pmid=18761592}} je pokazala da je uzorak androfilnih trans žena pomaknut prema ženskom smjeru u odgovorima mozga.</ref><ref>{{cite journal |last1=Rametti |first1=G. |last2=Carrillo |first2=B. |last3=Gómez-Gil |first3=E. |last4=Junque |first4=C. |last5=Zubiarre-Elorza |first5=L. |last6=Segovia |first6=S. |last7=Gomez |first7=Á |last8=Guillamon |first8=A. |year=2011 |title=White matter microstructure in female to male transsexuals before cross-sex hormonal treatment. A diffusion tensor imaging study |journal=Journal of Psychiatric Research |volume=45 |issue=2 |pages=199–204 |doi=10.1016/j.jpsychires.2010.05.006 |pmid=20562024}} je pokazala da se obrazac bijele tvari u ginefilnih trans muškaraca pomaknuo u smjeru bioloških muškaraca čak i prije nego što su transseksualci od muškarca do muškarca počeli uzimati muške hormone.</ref> Pretpostavlja se da je volumen središnje podjele [[Stria terminalis|jezgre]] stria [[Stria terminalis|terminalis]] ili BSTc (sastojak bazalnih ganglija mozga na koji utječu prenatalni androgeni) transseksualnih žena sličan ženskom i različit od muškog,<ref>Psychology The Science Of Behaviour, pg 418, Pearson Education, Neil R.Carlson</ref><ref>{{cite journal |last1=Zhou |first1=J.N. |last2=Hofman |first2=M.A. |last3=Gooren |first3=L.J. |last4=Swaab |first4=D.F. |year=1995 |title=A sex difference in the human brain and its relation to transsexuality |url=https://pure.knaw.nl/portal/en/publications/a-sex-difference-in-the-human-brain-and-its-relation-to-transsexuality(9da6a0a1-f622-44f3-ac4f-fec297a7c6c2).html |journal=Nature |type=Submitted manuscript |volume=378 |issue=6552 |pages=68–70 |bibcode=1995Natur.378...68Z |doi=10.1038/378068a0 |pmid=7477289 |hdl=20.500.11755/9da6a0a1-f622-44f3-ac4f-fec297a7c6c2 |access-date=13. studenoga 2020. |archive-date=29. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170829164452/https://pure.knaw.nl/portal/en/publications/a-sex-difference-in-the-human-brain-and-its-relation-to-transsexuality(9da6a0a1-f622-44f3-ac4f-fec297a7c6c2).html |url-status=dead }}</ref> ali veza između volumena BSTc i rodnog identiteta još uvijek nije jasna.<ref>{{cite journal |last1=Rosenthal |first1=Stephen M. |date=Prosinac 2014. |title=Approach to the Patient: Transgender Youth: Endocrine Considerations |journal=The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism |volume=99 |issue=12 |pages=4379–4389 |doi=10.1210/jc.2014-1919 |pmid=25140398 |quote=Spolno-dimorfna diferencijacija BSTc u ljudi prisutna je tek u pubertetu, za razliku od štakora, gdje se takve razlike u BST javljaju u ranom postnatalnom razdoblju i očito zahtijevaju perinatalne razlike u razinama T (44, 45). S obzirom na to da mnogi transrodni adolescenti imaju značajnu rodnu disforiju prije puberteta (i prije nego što se pojave spolne razlike u volumenu BSTc), čini se da je veza između volumena BSTc i rodnog identiteta nejasna. |doi-access=free}}</ref> Slične [[Biologija i seksualna orijentacija|razlike u strukturi mozga]] primijećene su između homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca te između lezbijki i heteroseksualnih žena.<ref name="LeVay 1991">{{Cite journal |author=LeVay S |date=Kolovoz 1991. |title=A difference in hypothalamic structure between heterosexual and homosexual men |journal=Science |volume=253 |issue=5023 |pages=1034–37 |bibcode=1991Sci...253.1034L |doi=10.1126/science.1887219 |pmid=1887219 |s2cid=1674111}}</ref><ref name="Byne 2001">{{Cite journal |vauthors=Byne W, Tobet S, Mattiace LA, etal |date=Rujan 2001. |title=The interstitial nuclei of the human anterior hypothalamus: an investigation of variation with sex, sexual orientation, and HIV status |journal=Horm Behav |volume=40 |issue=2 |pages=86–92 |doi=10.1006/hbeh.2001.1680 |pmid=11534967 |s2cid=3175414}}</ref> Druga studija sugerira da transseksualnost može imati genetsku komponentu.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/7689007.stm Male transsexual gene link found] ''[[BBC News]]'' 26 October 2008 (accessed 26 October 2008)</ref>> Istraživanja sugeriraju da isti hormoni koji potiču diferencijaciju spolnih organa u maternici također izazivaju pubertet i utječu na razvoj rodnog identiteta. Različite količine ovih muških ili ženskih spolnih hormona unutar osobe mogu rezultirati ponašanjem i vanjskim genitalijama koje se ne podudaraju s normom njihova spola dodijeljenim pri rođenju, te osobom koja djeluje i izgleda poput svog identificiranog roda.<ref name="Oswalt">{{cite web |last=Oswalt |first=Angela |title=Factors Influencing Gender Identity |url=http://www.sevencounties.org/poc/view_doc.php?type=doc&id=37697&cn=1272 |url-status=dead |archive-url=https://archive.is/20130415234240/http://www.sevencounties.org/poc/view_doc.php?type=doc&id=37697&cn=1272 |archive-date=15. travnja 2013. |accessdate=29. listopada 2012. |publisher=Seven Countries Services, Inc.}}</ref> === Društveni i okolišni čimbenici === Sociolozi su skloni pretpostavci da rodni identitet proizlazi iz društvenih čimbenika.<ref name="Kiecolt">{{cite book |last1=Kiecolt |first1=K. Jill |title=Identities in Everyday Life |last2=Hughes |first2=Michael |last3=Momsplair |first3=Hans |year=2019 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-1908-7306-6 |editor1-last=Stets |editor1-first=Jan E. |page=195 |chapter=Gender Identity Among U.S. Adults|editor2-last=Serpe |editor2-first=Richard T. |chapter-url=https://books.google.com/books?id=iCSQDwAAQBAJ&q=%22rooted+in+social+structure%22}}</ref> Godine 1955. John Money je sugerirao da je rodni identitet ovisan o tome je li dijete odgajano kao muško ili žensko u ranom djetinjstvu.<ref>J. Money, J. G. Hampson, and J. L. Hampson, ''An examination of some basic sexual concepts'', 1955</ref><ref name="GDDSD">A. L. C. de Vries, et al., ''Gender Dysphoria and Disorders of Sex Development'' (2013, {{ISBN|1461474418}})</ref> Njegova hipoteza od tada opovrgnuta,<ref name="GDDSD" /><ref>Anne Fausto-Sterling, ''Sexing the Body: Gender Politics and the Construct''</ref> ali znanstvenici su nastavili proučavati učinak socijalnih čimbenika na formiranje rodnog identiteta.<ref name="GDDSD" /> U šezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stoljeća, čimbenici kao što su odsutnost oca, majčina želja za kćeri ili obrasci pojačanja roditelja predloženi su kao utjecaji; novije teorije koje sugeriraju da bi roditeljska psihopatologija mogla djelomično utjecati na stvaranje rodnog identiteta dobile su samo minimalne empirijske dokaze,<ref name="GDDSD" /> s člankom iz 2004. godine koji napominje da "nedostaju čvrsti dokazi o važnosti postnatalnih socijalnih čimbenika."<ref>D. F. Swaab, ''Sexual differentiation of the human brain: relevance for gender identity, transsexualism and sexual orientation'', in ''Gynecological Endocrinology'', 2004: "...direct effects of testosterone on the developing fetal brain are of major importance for the development of male gender identity and male heterosexual orientation. Solid evidence for the importance of postnatal social factors is lacking."</ref> Istraživanje iz 2008. godine pokazalo je da roditelji rodno-disforične djece ne pokazuju znakove psihopatoloških problema osim blage depresije kod majki.<ref name="GDDSD" /><ref>M. S. C. Wallien, ''Psychosexual outcome of gender-dysphoric children'' (2008)</ref> Sugerira se da stavovi djetetovih roditelja mogu utjecati na spolni identitet djeteta, iako su dokazi minimalni.<ref>M Weinraub, LP Clemens, A Sockloff, T Ethridge, ''The development of sex role stereotypes in the third year: relationships to gender labeling, gender identity, sex-types toy preference, and family characteristics'', in ''Child Development'', 1984: "Previous investigators have failed to observe a relationship between parental attitudes and children's early sex role acquisition..."</ref> ==== Roditeljska uspostava rodnih uloga ==== Roditelji koji ne podržavaju neskladnost roda vjerojatnije će imati djecu s čvršćim i strožim pogledima na rodni identitet i rodne uloge.<ref name="Oswalt"/>Novija literatura sugerira trend prema manje dobro definiranim rodnim ulogama i identitetima, jer studije roditeljskog kodiranja igračaka kao muškog, ženskog ili neutralnog ukazuju na to da roditelji sve češće kodiraju kuhinje, a u nekim slučajevima i lutke kao neutralne, a ne isključivo ženske.<ref name="Kane">{{cite book |last=Spade |first=Joan |url=https://archive.org/details/kaleidoscopeofge0000unse_c1n2/page/177 |title=The Kaleidoscope of Gender |year=2010 |publisher=Sage |isbn=978-1-4129-7906-1 |location=London |pages=[https://archive.org/details/kaleidoscopeofge0000unse_c1n2/page/177 177–84]}}</ref> Međutim, Emily Kane otkrila je da su mnogi roditelji i dalje pokazivali negativne odgovore na stavke, aktivnosti ili atribute koji su se smatrali ženskim, poput domaćih vještina, njege i empatije.<ref name="Kane" /> Istraživanje je pokazalo da mnogi roditelji pokušavaju definirati rod svojim sinovima na način da ih udaljavaju od ženstvenosti<ref name="Kane" /> a Kane je izjavio da "rad na održavanju roditeljskih granica evidentan za sinove predstavlja ključnu prepreku koja ograničava mogućnosti dječaka, odvajajući dječake od djevojke, obezvrijeđujući aktivnosti označene kao ženske i za dječake i za djevojčice, i na taj način jačajući rodnu nejednakost i heteronormativnost."<ref name="Kane" /> Mnogi roditelji formiraju rodna očekivanja za svoje dijete prije nego što se ono uopće rodi, nakon što djetetov spol utvrde tehnologijom poput [[ultrazvuk]]a. Dijete se tako rađa s rodno specifičnim imenom, igrama, pa čak i ambicijama.<ref name="Ghosh"/> Jednom kada se utvrdi spol djeteta, većina djece odgaja se u skladu s tim da bude muškarac ili žena, uklapajući se u mušku ili žensku rodnu ulogu koju dijelom definiraju roditelji. Kad se razmatra socijalna klasa roditelja, obitelji nižeg staleža obično imaju tradicionalne rodne uloge, gdje otac radi, a majka, koja možda radi samo iz financijske potrebe, još uvijek brine o kućanstvu. Međutim, "profesionalni" parovi srednje klase obično pregovaraju o podjeli rada i zauzimaju egalitarnu ideologiju. Ovi različiti pogledi djeteta na rod mogu oblikovati djetetovo razumijevanje spola, kao i djetetov razvoj spola.<ref name="Halpern">{{Cite journal |last=Halpern |first=Hillary Paul |year=2015 |title=Parents' Gender Ideology and Gendered Behavior as Predictors of Children's Gender-Role Attitudes: A Longitudinal Exploration |journal=Sex Roles |volume=74 |issue=11–12 |pages=527–42 |doi=10.1007/s11199-015-0539-0 |pmc=4945126 |pmid=27445431}}</ref> Unutar studije koju je provela Hillary Halpern<ref name="Halpern"/> pretpostavljeno je i dokazano je da su roditeljsko ponašanje, a ne roditeljska uvjerenja, u vezi s rodom bolji prediktori za djetetov stav o spolu. Zaključeno je da je ponašanje majke posebno utjecalo na djetetove pretpostavke o vlastitom spolu djeteta. Na primjer, kod majki koje su se tradicionalnije ponašale u blizini svoje djece, sinovi su pokazivali manje stereotipa o muškim ulogama, dok su kćeri pokazivala više stereotipa o ženskim ulogama. Nije pronađena povezanost između ponašanja oca i znanja njegove djece o stereotipima vlastitog spola. Zaključeno je, međutim, da su očevi koji su vjerovali u jednakost među spolovima imali djecu, posebno sinove, koji su pokazivali manje predrasuda svog suprotnog spola. == Rodne varijacije i neusklađenost == {{Glavni|Rodna varijacija|Transrodnost|Transseksualnost|Nebinarni rod}} Rodni identitet može dovesti do sigurnosnih problema kod pojedinaca koji se ne uklapaju u binarni svijet oko njih.<ref>{{Cite journal |last1=Hoogensen |first1=Gunhild |last2=Rottem |first2=Svein Vigeland |date=2016-06-29 |title=Gender Identity and the Subject of Security |journal=Security Dialogue |language=en |volume=35 |issue=2 |pages=155–71 |doi=10.1177/0967010604044974 |s2cid=55600340}}</ref> U nekim slučajevima, rodni identitet osobe nije u skladu s njezinim biološkim spolnim karakteristikama (genitalije i [[sekundarne spolne karakteristike]]), što rezultira odijevanjem i/ili ponašanjem pojedinaca na način koji drugi smatraju van kulturnih rodnih normi. Ovi se rodni izrazi mogu opisati kao [[Rodna varijacija|rodna varijanta]], transrodnost ili queer (ili [[Nebinarni rod|nebinarni]])<ref>{{Cite journal |last=Blackless |first=Melanie |author2=Besser, M. |author3=Carr, S. |author4=Cohen-Kettenis, P.T. |author5=Connolly, P. |author6=De Sutter, P. |author7=Diamond, M. |author8=Di Ceglie, D. |author9=Higashi, Y. |author10=Jones, L. |author11=Kruijver. F.P.M. |year=2003 |title=Atypical Gender Development – A Review |url=http://www.gires.org.uk/genderdev.php |url-status=dead |journal=International Journal of Transgenderism |volume=9 |pages=29–44 |doi=10.1300/J485v09n01_04 |author21=Wylie, K. |author20=Wilson, P. |author19=Terry, T. |author18=Swaab, D. |author17=Reiner, W.G. |author16=Reid, R. |author14=Ralph, D. |author13=Playdon, Z-J. |author12=Martin, J. |author15=Reed, T. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007055838/http://www.gires.org.uk/genderdev.php |archive-date=7. listopada 2008. |access-date=13. studenoga 2020.}}</ref> (rječnik za one koji se suprotstavljaju tradicionalnom rodnom identitetu je u nastajanju),<ref>{{cite news |date=27. svibnja 2011. |title=Toronto couple defend move to keep baby's sex secret |work=BBC News |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-13581835 |via=www.bbc.co.uk}}</ref> a osobe koje imaju takve izraze mogu doživjeti [[Rodna disforija|rodnu disforiju]] (tradicionalno nazvana poremećaj rodnog identiteta). Jezik i rodne zamjenice prije, tijekom i nakon [[Rodna tranzicija|tranzicije]] često utječu na transrodne osobe.<ref>{{cite web |date=18. svibnja 2016. |title=Words Matter: Affirming Gender Identity Through Language |url=http://www.insightintodiversity.com/words-matter-affirming-gender-identity-through-language/ |access-date=13. studenoga 2020. |archive-date=1. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170801082447/http://www.insightintodiversity.com/words-matter-affirming-gender-identity-through-language/ |url-status=dead }}</ref> Posljednjih desetljeća postalo je moguće [[Operacija promjene spola|kirurški preusmjeriti spol]]. Neki ljudi koji imaju rodnu disforiju traže takvu medicinsku intervenciju kako bi njihov fiziološki spol odgovarao njihovom rodnom identitetu; drugi zadržavaju genitalije s kojima su rođeni (vidi [[Transseksualnost|transseksualne]] iz nekih mogućih razloga), ali prihvaćaju rodnu ulogu koja je u skladu s njihovim rodnim identitetom. == Povijest i definicije == === Definicije === Pojmovi ''rodni identitet'' i ''temeljni rodni identitet'' prvi su se put upotrijebili sa svojim trenutnim značenjem - nečije osobno iskustvo vlastitog spola<ref name="MorrowMessinger2">''Sexual Orientation and Gender Expression in Social Work Practice'', edited by Deana F. Morrow and Lori Messinger (2006, {{ISBN|0231501862}}), p. 8: "Gender identity refers to an individual's personal sense of identity as masculine or feminine, or some combination thereof."</ref><ref name="Boles101">Boles, 2013. p. 101: "Gender identity is the individual's personal and private experience of his/her gender."</ref> - nekada 1960-ih.<ref name="GID">Izraz 'rodni identitet' upotrijebljen je u priopćenju za tisak, 21. studenog 1966, za najavu nove klinike za transseksualce u bolnici Johns Hopkins. Širio se u medijima širom svijeta i ubrzo ušao u narodni jezik. identitet je vaš vlastiti osjećaj ili uvjerenje u muškost ili ženskost."{{Cite journal |last1=Money |first1=John |year=1994 |title=The concept of gender identity disorder in childhood and adolescence after 39 years |journal=Journal of Sex and Marital Therapy |volume=20 |issue=3 |pages=163–77 |doi=10.1080/00926239408403428 |pmid=7996589}}</ref><ref>''Handbook of the Psychology of Women and Gender'' (2004, {{ISBN|0471653578}}), p. 102: "''Rodni identitet'' uveli su u profesionalni leksikon gotovo istodobno Hooker i Stoller početkom 1960-ih (vidi Money, 1985.). Na primjer, Stoller (1964.) upotrijebio je malo drugačiji izraz ''temeljni rodni identitet''..."</ref> Do danas se obično koriste u tom smislu,<ref name="Carlson"/> iako nekoliko znanstvenika taj izraz dodatno koristi za označavanje kategorija [[Seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] i [[seksualni identitet|seksualnog identiteta]] ''[[Gej|homoseksualaca]]'', ''[[Lezbijka|lezbijki]]'' i ''[[Biseksualnost|biseksualaca]]''.<ref>Brym, Roberts, Lie, Rytina. "Sociology". Nelson Education Ltd., 2013.</ref> === Rana medicinska literatura === U medicinskoj literaturi s kraja 19. stoljeća, žene koje su se odlučile ne prilagoditi svojim očekivanim rodnim ulogama nazivale su se "invertkinjama", a prikazivali su ih kao da ih zanima znanje i učenje i da "ne vole, a ponekad su i nesposobnet za ručni rad". Sredinom 1900-ih liječnici su se zalagali za korektivnu terapiju takvih žena i djece, što je značilo da će se rodna ponašanja koja nisu bila dio norme kazniti i promijeniti. Cilj ove terapije bio je vratiti djecu na njihove "ispravne" rodne uloge i time ograničiti broj djece koja su postala transrodna.<ref name="Padawer">{{cite news |last=Padawer |first=Ruth |title=What's So Bad About a Boy Who Wants to Wear a Dress? |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2012/08/12/magazine/whats-so-bad-about-a-boy-who-wants-to-wear-a-dress.html |accessdate=29. listopada 2012.}}</ref> === Freudova i Jungova stajališta === 1905. godine [[Sigmund Freud]] predstavio je svoju teoriju [[Psihoseksualni razvoj|psihoseksualnog razvoja]] u ''[[Tri eseja o teoriji seksualnosti]]'', dajući dokaze da u pregenitalnoj fazi djeca ne razlikuju spolove, ali pretpostavljaju da oba roditelja imaju iste genitalije i reproduktivne moći. Na toj je osnovi tvrdio da je biseksualnost izvorna seksualna orijentacija i da je heteroseksualnost rezultirala represijom tijekom [[Falička faza|faličke faze]], kada je rodni identitet postao utvrdiv. Prema Freudu, tijekom ove faze djeca razvijaju [[Edipov kompleks]] u kojem imaju seksualne maštarije vezane za roditelja kojem pripisuju suprotni spol i mržnju prema roditelju kojem pripisuju isti spol, a ta se mržnja transformirala u (nesvjesno) prenošenje i (svjesno) poistovjećivanje s omraženim roditeljom koji daje primjer za smirivanje seksualnih nagona i prijeti da će kastrirati djetetovu moć da smiri seksualne nagone.<ref name="myers"/> 1913. [[Carl Gustav Jung|Carl Jung]] predložio je [[Elektrin kompleks]] jer je oboje vjerovao da biseksualnost ne leži u podrijetlu psihičkog života i da Freud nije dao odgovarajući opis ženskom djetetu (Freud je odbacio ovaj prijedlog).<ref>{{cite journal |last1=Freud |first1=Sigmund |year=1931 |title=Female Sexuality |journal=The Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud |volume=21 |page=229}}</ref> === 1950-ih i 1960-ih === Tijekom 1950-ih i 60-ih psiholozi su počeli proučavati razvoj spolova kod male djece, djelomično u pokušaju da shvate podrijetlo [[homoseksualnost]]i (koja se u to vrijeme smatrala [[Duševna bolest|mentalnim poremećajem]]). 1958. godine u [[Medicinski centar UCLA]] uspostavljen je projekt istraživanja rodnog identiteta za proučavanje [[Interseksualnost|interspolnih]] i transseksualnih osoba. Psihoanalitičar [[Robert Stoller]] generalizirao je mnoga otkrića projekta u svojoj knjizi ''Sex and Gender: On the Development of Masculinity and Femininity'' (1968). Također je zaslužan za uvođenje pojma ''rodnog identiteta'' na Međunarodnom psihoanalitičkom kongresu u [[Stockholm]]u [[Švedska|Švedskoj]] 1963. godine. Bihevioralni psiholog [[John Money]] također je imao ključnu ulogu u razvoju ranih teorija rodnog identiteta. Njegov rad na Klinici za rodni identitet [[Sveučilište Johns Hopkins|Medicinske škole Johns Hopkins]] (osnovana 1965) popularizirao je [[Interakcionizam|interakcionističku]] teoriju rodnog identiteta, sugerirajući da je, do određene dobi, rodni identitet relativno fluidan. Njegova knjiga ''Muškarac i žena, dječak i djevojčica'' (1972.) postala je naširoko korištena kao [[udžbenik]] na [[Udžbenik|fakultetu]], iako su mnoge njegove ideje od tada osporavane.<ref>{{cite book |last=Haraway |first=Donna |title=Simians, Cyborgs, and Women: The Reinvention of Nature |publisher=Free Association Books |year=1991 |isbn=978-0-415-90386-8 |location=London |page=133}}</ref><ref>[[Fixing Sex|Fixing Sex: Intersex, Medical Authority, and Lived Experience]] by Katrina Karkazis, Duke University Press, November 2008</ref> === Butlerovi stavovi === Krajem 1980-ih, [[Judith Butler]] započela je s redovitim predavanjima na temu rodnog identiteta, a 1990. je objavila ''[[Problemi sa spolom|Gender Trouble: Feminism and Subversion of Identity]]'', uvodeći koncept [[Rodna preferencija|rodne performativnosti]] i tvrdeći da su i spol i rod konstruirani.<ref>{{cite book |last=Butler |first=Judith |title=Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity |publisher=Routledge |year=1990 |isbn=978-0415389556 |location=London |pages=front/backmatter |authorlink=Judith Butler}}</ref> == Današnji pogledi == === Medicina === [[Transrodnost|Transrodne]] osobe ponekad žele na fizičku operaciju kako bi preoblikovale svoje [[primarne spolne karakteristike]], sekundarne karakteristike ili oboje, jer smatraju da će im biti ugodnije s različitim genitalijama. To može uključivati uklanjanje penisa, testisa ili dojki ili oblikovanje penisa, rodnice ili dojki. U prošlosti se operacija dodjele spola izvodila na dojenčadi koja su rođena s dvosmislenim genitalijama. Međutim, trenutno medicinsko mišljenje oštro je protiv ovog postupka, jer su mnoge odrasle osobe požalile što su te odluke donesene za njih pri rođenju. Danas se [[operacija promjene spola]] izvodi na ljudima koji se odluče na tu promjenu kako bi njihov anatomski spol odgovarao njihovom rodnom identitetu.<ref>{{cite journal |last=Diamond |first=Milton |year=2002 |title=Sex and Gender are Different: Sexual Identity and Gender Identity are Different |url=http://www.hawaii.edu/PCSS/biblio/articles/2000to2004/2002-sex-and-gender.html |journal=Clinical Child Psychology & Psychiatry |volume=7 |issue=3 |pages=320–34 |doi=10.1177/1359104502007003002}}</ref> U Sjedinjenim Državama, prema Zakonu o pristupačnoj njezi, odlučeno je da će burze [[Zdravstveno osiguranje|zdravstvenog osiguranja]] imati mogućnost prikupljanja demografskih podataka o rodnom identitetu i seksualnom identitetu putem neobaveznih pitanja, kako bi pomogli kreatorima politika da bolje prepoznaju potrebe [[LGBT]] zajednice.<ref>{{cite web |last=Baker |first=Kellan |title=FAQ: Collecting Sexual Orientation and Gender Identity Data |url=http://www.americanprogress.org/issues/lgbt/report/2012/10/16/41620/faq-collecting-sexual-orientation-and-gender-identity-data/ |accessdate=29. listopada 2012. |publisher=Center for American Progress}}</ref> === Rodna disforija i poremećaj rodnog identiteta === [[Disforija roda|Rodna disforija]] (prethodno nazvana ''poremećajem rodnog identiteta'' ili GID u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM-u]]) formalna je dijagnoza ljudî koji imaju značajnu [[Disforija|disforiju]] (nezadovoljstvo) spolom koji im je dodijeljen pri rođenju i/ili rodnim ulogama povezanim s tim spolom:<ref>"Gender Identity Disorder | Psychology Today." Psychology Today: Health, Help, Happiness Find a Therapist. Psychology Today, 24 Oct. 2005. Web. 17 Dec. 2010. http://www.psychologytoday.com/conditions/gender-identity-disorder.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20100306075726/http://www.genderdysphoria.org/genderdysphoria_medical.html Gender Dysphoria Organization Research and Education – About Gender Dysphoria]</ref> ''U poremećaju rodnog identiteta postoji nesklad između natalnog spola nečijih vanjskih genitalija i mozga koji kodira nečiji rod kao muški ili ženski.''<ref name="GID"/> [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje]] (302,85) ima pet kriterija koji moraju biti zadovoljeni prije postavljanja dijagnoze poremećaja rodnog identiteta, a poremećaj je dalje podijeljen na određene dijagnoze na temelju dobi, na primjer [[Rodna disforija kod djece|poremećaj rodnog identiteta u djece]] (za djecu koja imaju rodnu disforiju). Koncept rodnog identiteta pojavio se u [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje]] u svom trećem izdanju, [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM-III]] (1980), u obliku dvije [[Duševna bolest|psihijatrijske dijagnoze]] rodne disforije: poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu (GIDC) i transseksualizam ( za adolescente i odrasle). Revizija priručnika iz 1987., [[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|DSM-III-R]], dodala je treću dijagnozu: poremećaj rodnog identiteta u adolescenciji i odrasloj dobi, netransseksualni tip. Ova posljednja dijagnoza uklonjena je u naknadnoj reviziji, DSM-IV (1994), koja je također srušila GIDC i transseksualizam u novu dijagnozu poremećaja rodnog identiteta.<ref name="Historical Note">{{cite journal |last1=Zucker |first1=KJ |last2=Spitzer |first2=RL |date=Jan–Feb 2005 |title=Was the gender identity disorder of childhood diagnosis introduced into DSM-III as a backdoor maneuver to replace homosexuality? A historical note |journal=Journal of Sex and Marital herapy |volume=31 |issue=1 |pages=31–42 |doi=10.1080/00926230590475251 |pmid=15841704 |s2cid=22589255}}</ref> 2013. godine [[DSM-5]] preimenovao je dijagnozu ''rodna disforija'' i revidirao njezinu definiciju.<ref>{{Cite web |last=Parry |first=Wynne |date=4. lipnja 2013. |title=DSM-5 Reflects Shift In Perspective On Gender Identity |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/06/04/gender-dysphoria-dsm-5_n_3385287.html |accessdate=2015-10-23 |website=The Huffington Post}}</ref> Autori akademskog rada iz 2005. godine doveli su u pitanje klasifikaciju problema rodnog identiteta kao [[Duševna bolest|mentalnog poremećaja]], pretpostavljajući da su određene revizije DSM-a mogle biti izvršene na principu "osvete" kada su određene skupine forsirale uklanjanje homoseksualnosti kao poremećaja. Ovo je i dalje kontroverzno,<ref name="Historical Note"/> iako se velika većina današnjih stručnjaka za mentalno zdravlje slijedi i slaže s trenutnom DSM klasifikacijom. === Međunarodni zakon vezani za ljudskih prava === [[Načela iz Yogyakarte]], dokument o primjeni [[Međunarodni zakon o ljudskim pravima|međunarodnog zakona]] o ljudskim pravima, u preambuli daju definiciju rodnog identiteta kao duboko proživljeno unutarnje i individualno [[iskustvo]] roda svake osobe, koje može ili ne mora odgovarati spolu dodijeljenom pri rođenju, uključujući osobni tjelesni osjećaj (što može uključivati, ako se slobodno odabere, promjenu tjelesnog izgleda ili funkcije medicinskim, kirurškim ili drugim sredstvima) i drugo rodno iskustvo, uključujući odijevanje, govor i manire. Načelo 3 kaže da je "Samo-definirani [...] rodni identitet svake osobe sastavni dio njihove osobnosti i jedan je od najosnovnijih aspekata samoodređenja, dostojanstva i slobode. Nitko neće biti prisiljen podvrgavati se medicinskim postupcima, uključujući operaciju promjene spola, sterilizaciju ili hormonalnu terapiju, kao uvjet za pravno priznavanje svog rodnog identiteta."<ref>[[Načela iz Yogyakarte]], ''Principle 3. The Right to recognition before the law''</ref> i Princip 18 kaže da" bez obzira na bilo koju suprotnu klasifikaciju, seksualna orijentacija i rodni identitet sami po sebi nisu zdravstvena stanja i ne smiju se liječiti, izliječiti ili suzbiti."<ref>[[Načela iz Yogyakarte]], ''Principle 18. Protection from medical abuse''</ref> U vezi s ovim načelom, "Pravne napomene uz načela iz Yogyakarte" primijetile su da se "Rodni identitet koji se razlikuje od identiteta dodijeljenog rođenjem ili društveno odbačeno [[rodno izražavanje]] tretiraju kao oblik [[Duševna bolest|mentalne bolesti]]. Patologizacija razlika dovela je do toga da su spolno transgresivna djeca i adolescenti zatvoreni u psihijatrijske ustanove i podvrgnuti tehnikama odbojnosti - uključujući [[Terapija elektrošokovima|terapiju elektrošokovima]] - kao 'lijek'."<ref>[https://web.archive.org/web/20101122035344/http://www.yogyakartaprinciples.org/yogyakarta-principles-jurisprudential-annotations.pdf Jurisprudential Annotations to the Yogyakarta Principles, p. 43] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122035344/http://www.yogyakartaprinciples.org/yogyakarta-principles-jurisprudential-annotations.pdf|date=November 22, 2010}}</ref> "Načela iz Yogyakarte na djelu" kažu "važno je napomenuti da, iako je 'seksualna orijentacija' u mnogim zemljama deklasificirana kao mentalna bolest, 'rodni identitet' ili 'poremećaj rodnog identiteta' često ostaje u razmatranju."<ref>{{cite web |title=Activist's Guide to the Yogyakarta Principles, p. 100 |url=http://www.ypinaction.org/wp/wp-content/uploads/2016/10/Activists_Guide_English_nov_14_2010.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170104093608/http://www.ypinaction.org/wp/wp-content/uploads/2016/10/Activists_Guide_English_nov_14_2010.pdf |archive-date=2017-01-04 |access-date=2018-02-14}}</ref> Ti su principi utjecali na [[LGBT prava u Ujedinjenim narodima|UN-ovu deklaraciju o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu]]. Godine 2015. rodni identitet bio je dio predmeta Vrhovnog suda u Sjedinjenim Državama pod nazivom Obergefell protiv Hodgesa u kojem brak više nije bio ograničen između muškarca i žene.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=13. studenoga 2020. |archive-date=2. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191002050103/https://www.supremecourt.gov/opinions/14pdf/14-556_3204.pdf |url-status=dead }}</ref> === Filozofija === [[Kathleen Stock]] napisala je da je, budući da se rodni identitet temelji na osjećajima osobe, odvojen i od spola osobe i od njezinog roda (u socijalno konstruiranom smislu). Stock također tvrdi da, budući da se pojam rodnog identiteta rijetko pojavljuje izvan konteksta [[Rodna disforija|rodne disforije]], "činilo bi se lažnim reći da ga svi imaju".<ref>{{cite journal |last1=Stock |first1=Kathleen |date=1. srpnja 2019. |title=Can you Change Your Gender? |url=https://medium.com/@kathleenstock/can-you-change-your-gender-7b0c469e0b4b |journal=The Philosopher |issn=0967-6074 |accessdate=4. siječnja 2020. |archive-date=4. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200104061131/https://medium.com/@kathleenstock/can-you-change-your-gender-7b0c469e0b4b |url-status=dead }}</ref> == Nebinarni rodni identiteti == {{Glavni|Nebinarnost}} Neki ljudi i neka društva ne konstruiraju rod kao [[Binarni rod|binarnu strukturu]] u kojoj su svi ili dječak ili djevojčica, ili muškarci ili žene. Ljudi izvan te binarne podjele ''[[Nebinarnost|nisu binarne]]'' ili su ''genderqueer.'' Neke kulture imaju specifične rodne uloge koje se razlikuju od ''muškarca'' i ''žene''. Njih se često naziva ''[[Treći rod|trećim rodom]]''. === Fa'afafine === {{Glavni|Fa'afafine}} U [[Samoanska kultura|samoanskoj kulturi]] ili [[Fa'asamoa|Fa'a Samoa]], [[fa'afafine]] se smatraju trećim spolom. Anatomski su muškarci, ali odijevaju se i ponašaju na način koji se smatra tipično ženstvenim. Prema Tamasailau Sua'ali'iju, fa'afafine u [[Samoa|Samoi]] često se često fiziološki ne mogu razmnožavati. Fa'afafine su prihvaćeni kao prirodni spol, na njih se ne gleda s prezirom niti ih se diskriminira.<ref>Sua'ali'i, Tamasailau, "[[Samoa|Samoans]] and Gender: Some Reflections on Male, Female and Fa'afafine Gender Identities", in: ''Tangata O Te Moana Nui: The Evolving Identities of Pacific Peoples in [[Aotearoa]]/[[Novi Zeland|New Zealand]]'', Palmerston North (NZ): Dunmore Press, 2001, {{ISBN|0-86469-369-9}}</ref> Fa'afafine također pojačavaju svoju ženstvenost činjenicom da ih privlače i dobivaju seksualnu pažnju od heteroseksualnih muškaraca. U početku su identificirani i općenito su i dalje identificirani s obzirom na radne sklonosti, jer obavljaju tipično ženske kućanske zadatke.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Schmidt |first=Johanna |title=Paradise Lost? Social Change and Fa'afafine in Samoa |date=Svibanj 2003. |journal=Current Sociology |volume=51 |issue=3 |pages=417–32}}</ref> [[Premijer Samoe|Samoanski premijer]] pokrovitelj je udruge Samoa Fa'afafine.<ref name="Stuff.co.nz_5233232">{{Citiranje weba |url=http://www.stuff.co.nz/world/south-pacific/5233232/Transsexuals-hailed-by-Samoan-PM |title=Transsexuals hailed by Samoan PM |author=Field, Michael |date=5. srpnja 2011. |work=Stuff.co.nz |accessdate=1. listopada 2011.}}</ref> U doslovnom prijevodu fa'afafine znači "u maniri žene".<ref>Paul L. Vasey, Nancy H. Bartlett, "What Can the Samoan "Fa'afafine" Teach Us About the Western Concept of Gender Identity Disorder in Childhood?", ''Biology and Medicine'', 50.4 (2007) 481–90</ref> === Hidžre === {{Glavni|Hidžra (Južna Azija)}} U nekim kulturama [[Azija|Azije]], [[Hidžra (Južna Azija)|hidžre]] se obično smatra ni muškarcem ni ženom. Većina su anatomski [[Muškarac|muški]] ili [[Interseksualnost|interseksualni]], ali neki su anatomski [[Žena|ženski]]. Hidžra čini treću rodnu ulogu, iako ne uživaju isto prihvaćanje i poštovanje kao muškarci i žene u svojim kulturama. Mogu voditi vlastita kućanstva, a zanimanja su im pjevanje i plesanje, radeći kao kuhari ili poslužiteljice, ponekad [[Prostitucija|prostitutke]] ili dugoročni seksualni partneri s muškarcima. Hidžre se mogu usporediti s [[Transvestitizam|transvestitima]] ili [[Drag queen|drag kraljicama]] suvremene zapadne kulture.<ref>Lorber, Judith. Paradoxes of Gender. Yale University Press:Yale, 1994. pp. 92–93.</ref> === Kanit === {{Glavni|Kanit}} [[Kanit]] je prihvaćeni treći rod u [[Oman]]u. Haniti su muške [[Homoseksualnost|homoseksualne]] [[Prostitucija|prostitutke]] čija je odjeća muška, odijevajući pastelnim bojama (umjesto bijele, koju nose muškarci), ali njihov manir je ženski. Khanith se može družiti sa ženama, a one to često čine na [[Vjenčanje|vjenčanjima]] ili drugim službenim događajima. Khanithi imaju svoja kućanstva koja obavljaju sve zadatke (i muške i ženske). Međutim, slično muškarcima u njihovom [[Društvo|društvu]], kaniti se mogu vjenčati sa ženama, dokazujući svoju [[muškost]] konzumiranjem [[brak]]a. Ako se dogodi [[Razvod braka|razvod]] ili smrt, ti muškarci mogu se vratiti na svoj status kanita na sljedećem vjenčanju.<ref>Lorber, Judith. Paradoxes of Gender. Yale University Press:Yale, 1994. pp. 94–95.</ref> === Dvodusi === Mnoge [[Indijanci|sjevernoameričke indijanske kulture]] imale su više od dvije rodne uloge. Oni koji pripadaju dodatnim spolnim kategorijama, osim [[Cisrodnost|cisrodnih]] muškaraca i žena, sada se često zajednički nazivaju "dvoglasni" ili "dvoglavi". Postoje dijelovi zajednice koji "dvojaki duh" uzimaju kao kategoriju nad samim identitetom, preferirajući se poistovjetiti s kulturom ili rodnim terminima specifičnim za naciju.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Hunt |first=Sarah |title=An Introduction to the Health of Two-Spirit People: Historical, contemporary and emergent issues |url=http://www.nccah-ccnsa.ca/Publications/Lists/Publications/Attachments/156/2016-05-10-RPT-HealthTwoSpirit-Hunt-EN-Web.pdf |year=2016 |journal=National Collaborative Centre Aboriginal Health}}</ref> == Poveznice == * [[Seksualna orijentacija]] * [[Identificiranje (psihologija)]] * [[Queer studije]] * [[Teorija queera]] * [[Spol i rod]] * [[Seksizam]] * [[Socijalna konstrukcija roda]] * [[Uranizam]] * [[Neuroznanost spolnih razlika]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Bibliografija == * Boles, Jacqueline, and Tatro, Charlotte, ''Androgyny'' (subsection ''Gender-identity formation''), in ''Men in Transition: Theory and Therapy'', 2013, edited by Kenneth Solomon * {{cite journal |doi=10.1111/jcc4.12081 |title=Living the VirtuReal: Negotiating Transgender Identity in Cyberspace |journal=[[Journal of Computer-Mediated Communication]] |volume=19 |issue=4 |pages=824–838 |year=2014 |last1=Marciano |first1=Avi |doi-access=free}} == Vanjske poveznice == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/228219/gender-identity "Gender identity."] [[Encyclopædia Britannica Online]] * [http://documentarystorm.com/dr-money-and-the-boy-with-no-penis/ Dr. Money And The Boy With No Penis] * [http://www.ifge.org/ International Foundation for Gender Education] * [http://transequality.org National Center for Transgender Equality] * [http://www.ntac.org/ National Transgender Advocacy Coalition] * [https://web.archive.org/web/20110209002411/http://www.gpac.org/ Gender PAC] * [http://www.genderspectrum.org/ Gender Spectrum] * [http://www.transgenderlawcenter.org/ Transgender Law Center] * [https://plus.google.com/b/108155459928759293019/108155459928759293019/posts Gender Issues – Human Rights] * [https://web.archive.org/web/20080517084227/http://www.hrc.org/workplace/transgender Human Rights Campaign Foundation], Transgender Resources for the Workplace * [http://www.wpath.org/ World Professional Association for Transgender Health] * [https://web.archive.org/web/20041209201347/http://www.genderology.org/ Genderology Directory Project], International listing of service providers for those affected by GID * [http://www.gires.org.uk/ Gender Identity Research and Education Society (GIRES)], British Charity encouraging and reporting on research into gender variance * [http://www.genderanarchyproject.com/ Gender Anarchy Project] * [https://web.archive.org/web/20120318004549/http://www.transfemmebutch.co.uk/forum.php TransFemmeButch] A forum and discussion board for trans men, femmes, and butches * [http://www.ohchr.org/Documents/Publications/BornFreeAndEqualLowRes.pdf Born Free and Equal – Sexual orientation and gender identity in international human rights law] ([[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights|OHCHR]]) {{LGBT |state=autocollapsed |selected=identiteti}} [[Kategorija:Rodni identiteti| ]] [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Stereotipi]] 3rg334e3xipq0k2oj6dm4ub9x84xrbf Ranjoš 0 192294 7573871 7195494 2026-08-10T22:48:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573871 wikitext text/x-wiki '''Ranjoš'''<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}} </ref> (mađ. ''Aranyosgadány'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. Zauzima površinu od 8,26 km četvornih. == Zemljopisni položaj == Nalazi se na 46° sjeverne zemljopisne širine i 18°7' istočne zemljopisne dužine, 6 km jugozapadno [[Pečuh]]a. [[Pelir]] (Pelerda) je 2,5 km sjeveroistočno, [[Bičir]] je 2,5 km sjeverozapadno, [[Zuka]] (mađ. Zók) je 1,5 km zapadno, [[Pazanj]] (mađ. ''Pázdany'') je neposredno zapadno, [[Đoda]] (mađ. ''Gyód'') je 3 km istočno, [[Garčin (Pečuška mikroregija, Mađarska)|Garčin]] je 2 km južno, [[Pécsbagota]] je 3 km jugozapadno, a [[Bokšica]] je 4 km jugozapadno. == Upravna organizacija == Upravno pripada [[Pečuška mikroregija|Pečuškoj mikroregiji]] u [[Baranjska županija|Baranjskoj županiji]]. Poštanski broj je 7671. == Povijest == Današnje selo je nastalo kad se upravno spojili sela Ranjoš (''Aranyos'') i Godanj (mađ. ''Gadány''). == Kultura == U Ranjošu se održava kulturni festival. == Stanovništvo == Ranjoš ima 363 stanovnika (2001.). U Ranjošu djeluje jedinica [[hrvatska manjinska samouprava|hrvatske manjinske samouprave]]. === Poznate osobe === *[[Lajos Papp]] (liječnik) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{hu icon}} [http://www.vendegvaro.hu/43-15293 Aranyosgadány önkormányzata a Vendégvárón]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *{{hu icon}} [http://www.dunantulinaplo.hu/index.php?apps=rovat&r=1067 Aranyosgadány a Dunántúli Naplóban] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206012324/http://www.dunantulinaplo.hu/index.php?apps=rovat&r=1067 |date=6. veljače 2007. }} * [http://www.fallingrain.com/world/HU/2/Aranyosgadany.html Ranjoš] na fallingrain.com [[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]] 6yyoki1955h1n4c0x9180epo0toes5f Romel Beck 0 193197 7573963 6864041 2026-08-11T06:08:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573963 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Romel Beck |slika = |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|MEX}} / {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[29. svibnja]] [[1982.]] |mjesto_rođenja = {{Z|SAD}} {{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[bek šuter]] |visina = 2,01 |težina = 87 |sveučilište = [[Sveučilište UNLV|UNLV Rebels]] |draft = |karijera = |liga = [[NBA]] |klub = [[Houston Rockets]] |broj = |bivši_klubovi = [[Correcaminos Victoria]] (2005.)<br />[[Florida Flame]] (2005.-06.)<br />[[Titanes de Morovis]] (2006.)<br />[[Correcaminos Victoria]] (2006.)<br />[[Gatos de Monagas]] (2007.)<br />[[Pallacanestro Varese]] (2007.-08.)<br />[[Orlandina Basket]] (2008.)<br />[[KK Zadar]] (2008.)<br />[[Universidad Autónoma de Guadalajara|Sveučilište UAG]]<br />[[Dakota Wizards]] (2009.) |nagrade = |medalje = }} '''Romel Roberto Beck Castro''' je [[Meksiko|meksički]] profesionalni [[košarka]]š s [[SAD|američkom]] putovnicom. Igra na poziciji [[bek šuter]]a, a trenutačno je član [[NBA]] momčadi [[Houston Rockets]]a. == Rani život == Beck je rođen u Rancho Cucamongi, mjestu blizu [[Los Angeles]]a u saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]]. == Karijera == Pozornost europskih klubova privukao je [[2007.]] na [[Američka košarkaša prvenstva|prvenstvu Amerike]], gdje je imao treći najbolji postotak šuta od čak 59% postižući prosječno 20.3 koševa po utakmici. Zahvaljujući vrhunskim igrama koje je pružao u utakmicama protiv [[Argentinska košarkaška reprezentacija|Argentine]] i [[Košarkaška reprezentacija SAD-a|SAD–a]], proglašen je za drugog najvećeg prospekta tog prvenstva u konkurenciji igrača koji nisu iskusili igranje u [[NBA]]–u. Iza sebe je ostavio mnogo poznatije igrače poput [[Larry Ayuso|Eliasa Ayusa]] i [[Tiago Splitter|Thiaga Splittera]]. Nakon tog prvenstva, Beck je privukao pažnju brojnih klubova na sebe, ali je ipak završio samo u Cimberio Vareseu, ponajviše radi činjenice da do tada nikad nije nastupao u Europi. Početka sezone 2007./08. započeo je u Cimberio Vareseu, međutim završnicu sezone odigrao je u dresu Pierrel Capo d'Orlanda. U potonjem klubu je prosječno postizao 17.3 koševa za 28 minuta igre uz nevjerojatan postotak šuta za 2 od čak 61.2 %. Uz to je imao i 1.3 ukradene lopte po susretu. U doigravanju [[Lega A Basket|talijanskog prvenstva]] je podigao sve svoje brojke te je postizao 18.3 poena za 34 minute po susretu, uz prosječnu valorizaciju od 17. Sezonu 2008./09. započeo je u dresu košarkaškog kluba [[KK Zadar|Zadar]], ali zbog sukoba s tadašnjim trenerom [[Aleksandar Petrović|Acom Petrovićem]], napustio je klub. Odlazi na dvomjesečnu posudbu u Tecos Guadalajaru, gdje je i igrao, a kasnije potpisuje za momčad razvojne [[NBA]] lige - [[Dakota Wizards]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zadarsport.com/clanak/1236260855.php |title=Kristijan Magaš: "Romel Beck nije igrač Zadra" |archive-url=https://web.archive.org/web/20090307073202/http://www.zadarsport.com/clanak/1236260855.php |archive-date=7. ožujka 2009. |access-date=10. svibnja 2009.}}</ref> U Wizardsima je odigrao 16 utamica, a za 27 minuta u prosjeku ubacivao 15.9 koševa, a šut za tri održao je na odličnoj razini od čak 49.2%. Beck je također bio član Cleveland Cavaliersa tijekom NBA Ljetne lige (2008.) koja se održavala u Las Vegasu. Za vrijeme Ljetne lige za Cavalierse u prosjeku postizao 10.4 koševa po utakmici za 20 minuta provedenih na parketu. U listopadu 2009. priljučio se pripremama [[Houston Rockets]]a za nadolazeću sezonu.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/zadarsport-beck-se-prikljueio-rocketsima-2993 Zadarsport: Beck se priključio Rocketsima]</ref> == Izvori == *[http://www.zadarsport.com/clanak/1220298109.php ↑ Romel Beck odradio prvi trening na Višnjiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081202112125/http://www.zadarsport.com/clanak/1220298109.php |date=2. prosinca 2008. }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.fiba.com/pages/eng/fe/07/fibaAmer/men/teamPlay/play/p/competitioncode//eventid/3965/langlc/en/playernumber/54166/roundid/3965/searchstr//season//teamnumber/328/fe_teamPlay_playStat.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303172432/http://www.fiba.com/pages/eng/fe/07/fibaAmer/men/teamPlay/play/p/competitioncode//eventid/3965/langlc/en/playernumber/54166/roundid/3965/searchstr//season//teamnumber/328/fe_teamPlay_playStat.html |date=3. ožujka 2016. }} na FIBA.com *[http://unlvrebels.cstv.com/sports/m-baskbl/mtt/beck_romel00.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090301171840/http://unlvrebels.cstv.com/sports/m-baskbl/mtt/beck_romel00.html |date=1. ožujka 2009. }} na UNVL.com *[http://www.nba.com/dleague/players/romel_beck.html D-League profile] *[http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=982 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090323125858/http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=982 |date=23. ožujka 2009. }} na NLB.com {{GLAVNIRASPORED:Beck, Romel}} [[Kategorija:Košarkaši]] [[Kategorija:Meksički športaši]] hvwn2x3gmce150f9yot549hryw6xqd1 Robbie Keane 0 196451 7573934 7325149 2026-08-11T04:29:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573934 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Robbie Keane | slika = [[Datoteka:2013 Robbie Keane (cropped).jpg|220px]] | opis slike = Keane sa [[Irska nogometna reprezentacija|irskom reprezentacijom]] protiv [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] u [[Rujan|rujnu]] [[2013.]] godine. | država = {{Z+X|IRS}} | puno ime = Robert David Keane | visina = 173 cm | nadimak = | datum rođenja = [[18. srpnja]] [[1980.]] | mjesto rođenja = [[Dublin]] | država rođenja = [[Irska]] | trenutačni klub = [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | broj u klubu = | pozicija = trener (kao igrač [[Napadač (nogomet)|napadač]]) | godina = [[1997.]] – [[1999.]]<br /> [[1999.]] – [[2000.]]<br /> [[2000.]] – [[2001.]]<br /> [[2001.]] <br />[[2001.]] – [[2002.]]<br /> [[2002.]] – [[2008.]]<br /> [[2008.]] – [[2009.]]<br /> [[2009.]] – [[2011.]] <br /> [[2010.]]<br /> [[2011.]]<br /> [[2011.]] – [[2017.]]<br /> [[2012.]]<br /> [[2017.]] – [[2018.]] | profesionalni klubovi = [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton]]<br /> [[Coventry City FC|Coventry City]]<br /> [[Football Club Internazionale Milano|Inter Milano]]<br />{{nowrap|→ [[Leeds United AFC|Leeds United]] (posudba)}}<br />[[Leeds United AFC|Leeds United]]<br /> [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]<br />[[Liverpool F.C.|Liverpool]]<br /> [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <br />→ [[Celtic FC|Celtic]] (posudba)<br />{{nowrap|→ [[West Ham United F.C.|West Ham]] (posudba)}}<br />[[Los Angeles Galaxy]]<br />→ [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] (posudba)<br />[[Atlético de Kolkata|ATK]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}73 {{0}}{{0}}(24)<br />{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}(12)<br />{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br />{{0}}197 {{0}}{{0}}(80)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}41 {{0}}{{0}}(11)<br />{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}(12)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}125 {{0}}{{0}}(83)<br />{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(6) | godine u reprezentaciji = [[1998.]] – [[2016.]] | reprezentacija = {{NogRep|IRS}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}146 {{0}}{{0}}(68) | godine treniranja = [[2018.]] <br> [[2023.]] – [[2024.]]<br>[[2025.]] – ''danas'' | klubovi = [[ATK (nogometni klub)|ATK]] <br> [[Maccabi Tel Aviv F.C.|Maccabi Tel Aviv]]<br>[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | napomena = | ažurirano = 6. prosinca 2024. }} '''Robbie Keane''' ([[Dublin]], [[18. srpnja]] [[1980.]]) [[Irska|irski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši nogometaš. Trenutačno je trener [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]a. Drži rekord svih vremena kao igrač [[Irska nogometna reprezentacija|irske nogometne reprezentacije]] s najviše nastupa i najviše golova za nacionalnu momčad. Počeo je svoju profesionalnu karijeru kao igrač [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderersa]]. U svom prvom nastupu kao sedamnaestogodišnjak postigao je dva gola. Te sezone je bio glavni napadač kluba Wolverhamptona i postigao gol za irsku nogometnu reprezentaciju. Često je mijenjao klubove između [[1999.]] i [[2002.]] godine probivši rekordu svotu transfera. Nakon kratkog vremena u [[Football Club Internazionale Milano|milanskom Interu]], vratio se u [[Engleska|Englesku]] na posudbu u [[Leeds United AFC|Leeds United]]. Godine [[2002.]] pridružio se Tottenhamu gdje je igrao šest godina. Sezona 2007./08. bila je najplodnija sezona ovog irskog napadača, zabio je 23 gola, postigavši i stoti gol za Tottenham i osvojio pri trofej kao senior, [[Engleski liga-kup]]. Otišao je u [[Liverpool F.C.|Liverpool]] u srpnju [[2008.]] godine gdje je proveo samo šest mjeseci, da bi se opet vratio u Tottenham gdje je postao kapetan. Keane je svoju napadačku reputaciju stekao u Tottenhamu, gdje je često završavao sezone kao najbolji strijelac svog tima. Također je postao i [[2004.]] godine glavni napadač nacionalne momčadi, da bi [[2006.]] godine dobio i kapetansku vrpcu. == Rani dani == Robbie (Sin Roberta i Ellie Keane) počeo je svoju karijeru u južnom [[Dublin]]u kao školarac, gdje je njegov talent prepoznat u ranim godinama.<ref> {{cite web |last=Thomas |first=Phil |title=Keane: Move was a dream |publisher=The Sun |date=2008-07-30 |url=http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/football/article1486663.ece |accessdate=2008-07-31}} </ref> Keane je dobio ponude iz [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] i iz Wolverhamptona, no odlučio je otići u [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton]], jer je smatrao da će se teže probiti u Liverpoolu.<ref name="10Things"> {{cite web |last=Silver |first=Dan |title=10 Things you need to know about Robbie Keane |publisher=[[The Daily Mirror]] |date=2008-07-28 |url=http://www.mirror.co.uk/sport/football/2008/07/28/10-things-you-need-to-know-about-robbie-keane-115875-20675001/ |accessdate=2008-07-31}}</ref> Otišao je u Wolverhampton kao petnaestogodišnjak te nastupao za juniore.<ref name="10LFC"> {{cite web |last=Hassall |first=Paul |title=Ten things you did not know about Robbie Keane |publisher=[[Liverpool F.C.]] |date=2008-07-29 |url=http://www.liverpoolfc.tv/news/drilldown/N160683080728-1905.htm |accessdate=2008-07-30}} </ref> Keane je napravio svoj prvi nastup za senirosku momčad u dobi od 17 godina, kada je postigao dva gola protiv [[Norwich City F.C.|Norwich Cityja]]. Te sezone pomogao je klubu, zaradivši pozitivne kritike i od izbornika i menadžera kluba.<ref>{{cite web |last=White |first=Peter |title=Football: Lee draws small comforts |publisher=The Sunday Mirror |date=1999-01-17 |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_19990117/ai_n9704073 |accessdate=2008-07-31 |archive-date=28. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081228053402/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4161/is_19990117/ai_n9704073 |url-status=dead }}</ref> S vremenom je postao prvi strijelac kluba, pogodivši mrežu 16 puta u sezoni 1998./99.<ref name="10Things"/> Keaneova forma i zabijanje golova za klub kao i za nacionalnu momčad privuklo je mnogo interesa jačih klubova koji mali klub s lošim finacijskim stanjem kao Wolverhampton nije mogao odbiti.<ref>{{cite web |last=George |first=Conor |title=Rumours that Keane soon to join Premiership club |publisher=The Irish Examiner |date=1999-06-17 |url=http://archives.tcm.ie/irishexaminer/1999/06/17/phead.htm |accessdate=2008-07-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20040124012947/http://archives.tcm.ie/irishexaminer/1999/06/17/phead.htm |archivedate=24. siječnja 2004.}}</ref><ref> {{cite web |title=Republic of Ireland under Mick McCarthy |publisher=The Irish Times |url=http://www.irishtimes.com/sports/soccer/worldcup2002/ireland/mickmccarthy.htm |accessdate=2008-07-31}} </ref> == Klupska karijera == === Coventry City === Na početku sezone 1999./00. Robbie Keane je prodan u premierligaški [[Coventry City FC|Coventry City]] za 6 milijuna funti, tadašnji britanski rekord za tinejdžera. Tijekom uspješne sezone Coventryja Keane je odigrao važnu ulogu. Coventry City je imao niz od dva mjeseca bez poraza u jesen [[1999.]] godine koji je kulminirao pobjedom protiv [[Aston Villa F.C.|Aston Ville]] gdje je on stekao podršku navijača. Postigao je 12 golova u 34 utakmice i tako stekao nacionalnu ali i internacionalnu reputaciju. === Inter Milan === [[Marcello Lippi]] je uspio dovesti Keanea u [[Italija|Italiju]] i tako mu ispuniti želju da zaigra u Italiji.<ref>{{cite web |title=Keane in £13m Inter Switch |publisher=BBC Sport |date=2000-07-30 |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/football/teams/c/coventry_city/856399.stm |accessdate=2008-07-30 |archiveurl=https://archive.today/20090113111526/http://news.bbc.co.uk/sport1/football/teams/c/coventry_city/856399.stm |archivedate=13. siječnja 2009.}}</ref> Međuim, Keaneov san o igranju u Italiji se raspao kada je Lippi dobio otkaz. Lipijev nasljednik, [[Marco Tardelli]] zapostavljao je Keanea te je on posuđen [[Leeds United AFC|Leeds Unitedu]] nakon samo 13 nastupa i dva gola za klub iz [[Milano|Milana]]. === Leeds United === Njegova karijera u [[Leeds United AFC|Leedsu]] počela je vrlo impresivno. Postigao je 9 pogodaka u 14 susreta prije nego što je Leedsov menadžer David O'Leary napravio dogovor o definitivnom prelasku u Leeds United za 12 milijuna funti. Ta sezona nije bila tako sjajna. Pao je u formi, djelom zbog ozljede, te je dao samo 10 golova u 36 nastupa. U međuvremenu Leeds je zapao u financijske dugove te su mnogi igrači bili prodani, uključujući i Keanea koji je otišao u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] za 7 milijuna funti, samo dan prije zatvaranja roka za transfer igrača.<ref> {{cite web |title=Transfers - August 2002 |publisher=BBC Sport |date=2002-09-02 |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/2239009.stm |accessdate=2008-07-30}} </ref> === Tottenham Hotspur === [[File:Robbie Keane vs Chelsea.jpg|right|thumb|250px|Keane u dresu [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspura]] na [[White Hart Lane]]u protiv [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] u [[Ožujak|ožujku]] [[2009.]] godine]] Pri potpisivanju ugovora menadžer [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham]]a Glenn Hoddle rekao je da je Keane idealan za [[White Hart Lane]] i da planira zadržati Keanea duže vrijeme. Za Keana prvi nastup bio je i više nego dobar. Izborio je penal za pobjedu Tottenhama nad [[West Ham United F.C.|West Ham]]om 3:2. Keane je svoj prvi gol u dresu Tottenhama zabio [[Blackburn Rovers F.C.|Blackburn Roversima]] na Ewood Parku za pobjedu 2:1. Iako su Spursi završili na razočaravajućem desetom mjestu on je bio ugodno iznenađenje te je završio sezonu kao najbolji strijelac Tottenhama s 13 golova uključujući hat-trick protiv [[Everton F.C.|Evertona]] na White Hart Laneu. Sezone 2003./04., Spursi su se borili za ostanak u ligi. Keanovi golovi sačuvali su Tottenhamu premierligaški status. Hat-trick protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhamptona]] i kazneni udarac u zadnjoj minuti protiv najvećeg rivala Arsenala su ukratko ono što je Keane napravio u sezoni. Opet je završio kao najbolji strijelac Tottenhama sa 16 golova. Njegova treća sezona 2004./05. je bila frustrirajuća. Iako je zabio najviše golova otkad igra u Tottenhamu, njih 17, bio je igrač iz sjene. Vrhunac je bio kada je kažnjen s 10 tisuća funti zbog nesportskog ponašanja na utakmici s [[Birmingham City F.C.|Birminghamom]] kada nije dobio priliku zaigrati. Uz novčanu kaznu morao je trenirati s rezervama i budućnost u klubu mu je bila ugrožena.<ref> {{cite web |title=Arnesen issues warning to Keane |date=2005-04-04 |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/t/tottenham_hotspur/4404793.stm |accessdate=2008-07-30}} </ref><ref name="Factfile"> {{cite web |title=Robbie Keane factfile |publisher=[[The Independent]] |date=2008-07-29 |url=http://www.independent.co.uk/sport/football/transfers/robbie-keane-factfile-879727.html |accessdate=2008-07-30}} </ref> Sezone 2005./06. bio je zamjena za Defoa i Mida koji su bili tandem. Međutim loša forma [[Jermain Defoe|Jermaina Defoa]] dala mu je priliku da se opet vrati kao prvi strijelac Tottenhama. On je prihvatio tu šansu objeručke, počevši s najboljim nogometom u svojoj karijeri. Do kraja ožujka [[2006.]] godine pretekao je Mida i postao još jednom najbolji strijelac Tottenhama. Također je bio i vice-kapetan momčadi i dobivao je traku kada bi [[Ledley King]] izlazio van.<ref name="Factfile"/> U veljači [[2006.]] godine, [[Football Club Internazionale Milano|Inter]]ov vlasnik i predsjednik, [[Massimo Moratti]] priznao da je pogriješio kada je pustio Keanea nakon što je bio impresioniran njegovim nastupima u Tottenhamu,<ref> {{cite web |last=Marshall |first=Adam |title=Inter's Robbie regret |publisher=Sky Sports |url=http://www.skysports.com/story/0,19528,11675_2366811,00.html |accessdate=2008-07-30}} </ref> no Keane je produžio ugovor u Tottenhamu na još četiri godine u ožujku 2006.<ref>{{Cite news |title=Keane signs new contract at Spurs |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/t/tottenham_hotspur/4771712.stm |publisher=BBC Sport |date=2006-03-03 |accessdate=2008-07-30}}</ref>Također Keane je imenovan zajedno s još deset kolega koji su pogođeni norovirusom, koji su dobili trovanjem hranom 6. svibnja 2006. No tu je njegova upornost izašla na vidjelo kada je ipak uspio odigrati zadnju utakmicu sezone s [[West Ham United F.C.|West Ham]]om.<ref> {{cite web |title=Doubt over Spurs 'food poisoning' |publisher=BBC Sport |date=2006-05-11 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/london/4761715.stm |accessdate=2008-07-30}} </ref> Keane je imao slabi početak sezone 2006./07., posebice zbog ozljede koljena koji je Keane pretrpio na utakmici s [[Middlesbrough F.C.|Middlesbroughom]] [[5. prosinca]] [[2006.]] godine. Njegov povratak nakon ozljede obilježio je vrlo brz povratak u formu te partnerstvo u napadu s [[Dimitar Berbatov|Dmitrom Berbatovom]]. Zbog izvrsne igre Keane i Berbatov dobili su nagradu igrači mjeseca za travanj 2007. Keane je na kraju sezone zabio 22 gola u svim natjecanjima, što je najveći broj koji je postigao do tada u svojoj karijeri, te je postigao 15 golova u zadnjih 15 utakmica u sezoni. Keaneov 200. nastup za Tottenham bila je zadnja utakmica u sezoni 2006./07. s [[Manchester City F.C.|Manchester Cityjem]] gdje je postigao prvi gol u pobjedi 2:1 koja je Tottenhamu osigurala 5 mjesto i put u [[Europa|Europu]]. Dana [[28. svibnja]] [[2007.]] godine Keane je potpisao novi petogodišnji ugovor s Tottenhamom.<ref> {{cite web |title=Keane Commitment |publisher=[[Tottenham Hotspur F.C.]] |date=2007-05-28 |url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/articles/keanecommitment.html |accessdate=2008-07-30}} </ref> Dne [[26. prosinca]] [[2007.]] godine postao je trinaesti igrač u povijesti koji je postigao 100 golova u [[FA Premier liga|Premier ligi]].<ref> {{cite web |title=Robbie joins 100 club |publisher=[[Tottenham Hotspur F.C.]] |date=2007-12-26 |url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/articles/robbiejoins100club.html |accessdate=2008-07-30}} </ref> 2007. pokazala se kao izvrsna godina za irskog napadača s postignutih 31 gol i 13 asistencija u samo 40 utakmica. S 19 golova postignutih u ligi postao je prvi strijelac Premier lige u 2007. godini.<ref> {{cite web |title=Robbie's No 1 in '07 |publisher=[[Tottenham Hotspur F.C.]] |date=2007-12-30 |url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/articles/robbiesno1in07.html |accessdate=2008-07-30}}</ref> Dana [[24. veljače]] [[2008.]] godine je osvojio i prvi trofej kao senior. Tottenham uz njegovu veliku pomoć osvojio je [[Engleski liga-kup]], čije se finale igralo na najpoznatijem engleskom stadionu [[Wembley]]u. Tottenham je u finalu pobijedio [[Chelsea F.C.|Chelsea]] 2:1 nakon produžetaka.<ref>{{cite web |last=Stevenson |first=Jonathon |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/7256729.stm |title=Tottenham 2-1 Chelsea |publisher=BBC Sport |date=2008-02-24 |accessdate=2008-07-30}}</ref> Dana [[12. travnja]] [[2008.]] godine Keane je nastupio 250. put za Tottenham na utakmici s Middlesbroughom, koja je završila remijem 1:1. Keane je završio sezonu 2007./08. s 23 gola te je bio izjednačen s Dmitrom Berbatovom kao najbolji strijelac Tottenhama. Keane je u svojoj karijeri u Tottenhamu osvojio titulu igrač godine tri puta (2003-04, 2005-06 i 2007-08) te postao prvi igrač kojemu je to uspjelo.<ref name="10Things"/> Njegov talent i uspješnost u napadu privukla je pozornost [[Liverpool F.C|Liverpoola]]. Usprkos unutrašnjem otporu Tottenhama da proda Robbiea Keanea transfer se ipak dogodio i to po cijeni od 20.3 milijuna funti.<ref> {{cite web |last=Hunter |first=Andy |title=Liverpool's Keane bid encounters difficulties |publisher=[[The Guardian]] |date=2008-07-02 |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/jul/02/premierleague.liverpool |accessdate=2008-07-30}} </ref><ref name="Complaint"> {{cite web |title=Tottenham submit Berbatov Dossier |publisher=BBC Sport |date=2008-07-21 |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/t/tottenham_hotspur/7514933.stm |accessdate=2008-07-30}} </ref><ref name="Dream"> {{cite web |last=Hunter |first=Andy |title=Keane fulfils his Liverpool dream |publisher=[[The Guardian]] |date=2008-07-29 |url=http://www.guardian.co.uk/football/2008/jul/29/liverpool.tottenhamhotspur |accessdate=2008-07-30}} </ref> To je omogućilo Keanu da se pridruži timu za kojeg je navijao kao dijete, iako je priznao da je samo mjesec dana ranije planirao ostati u [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhamu]].<ref>{{cite web |last=Ducker |first=James |title=Robbie Keane joins Liverpool in £20m deal |publisher=The Times |date=2008-07-29 |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/premier_league/article4419934.ece |accessdate=2008-07-30 |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306153604/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/football/article1218641.ece |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=4. siječnja 2010. |archive-date=7. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081207064108/http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/football/article1218641.ece |url-status=dead }}</ref> === Liverpool === [[Liverpool F.C.|Liverpool]] je javno obznanio interes za Keanea [[1. srpnja]] [[2008.]] godine.<ref> {{cite web |last=McNulty |first=Phil |title=Liverpool face battle for Keane |publisher=BBC Sport |date=2008-07-01 |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/l/liverpool/7483317.stm |accessdate=2008-07-30}} </ref> Dana [[28. srpnja]] [[2008.]] godine Tottenham je potvrdio transfer za 19 milijuna plus 1.3 milijun kao razni troškovi i kompenzacije.<ref name="BBC19">[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/t/tottenham_hotspur/7861523.stm "Keane seals £12m Tottenham return"]. [[BBC Sport]] (2009-02-02). Retrieved on 2009-02-03.</ref><ref> {{cite web |title=Keane to Liverpool |publisher=[[Tottenham Hotspur F.C.]] |date=2008-07-28 |url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/articles/keanetoliverpool.html |accessdate=2008-07-30}} </ref> Keane je dogovorio uvjete s Liverpoolom nekoliko dana kasnije te je potpisao ugovor na četiri godine za "Redse".<ref> {{cite web |last=Rice |first=Jimmy |title=Keane signs four-year Anfield deal |publisher=[[Liverpool FC]] |date=2008-07-29 |url=http://www.liverpoolfc.tv/news/drilldown/N160674080728-1837.htm |accessdate=2008-07-30}} </ref> U svom prvom intervju kao igrač Liverpoola, Keane je rekao da ne žali što je otišao u Liverpool te otkrio da će nositi broj 7 na dresu i tako na tom mjestu nasljediti [[Kenny Dalglish|Kennyja Dalglisha]] i [[Kevin Keegan|Kevina Keegana]].<ref>{{cite web |title=Robbie Keane takes Kenny Dalglish's famous No 7 shirt at Liverpool |publisher=The Times |date=2008-07-29 |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/premier_league/liverpool/article4421340.ece |accessdate=2008-07-30 |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306153605/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref><ref> {{cite web |last=Rice |first=Jimmy |title=Robbie Keane: The first interview |publisher=[[Liverpool FC]] |date=2008-07-29 |url=http://www.liverpoolfc.tv/news/drilldown/N160687080729-0826.htm |accessdate=2008-07-30}}</ref> Keane je postigao svoj prvi gol za Liverpool [[1. listopada]] [[2008.]] godine u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] u pobjedi protiv [[PSV Eindhoven]]a na [[Anfield]]u.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/7639367.stm |title=Liverpool 3-1 PSV |author=Bevan, Chris |publisher=BBC Sport |date=2008-10-01 |accessdate=2008-11-03}}</ref> Drugi gol u Ligi prvaka je slijedio brzo, naime postigao je pogodatak u remiju protiv [[Atlético Madrid|Atlética]] iz [[Madrid]]a.<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=2009/round=15276/match=302727/report=rp.html |title=Simão the great leveller for Atlético |date=2008-10-22 |publisher=[[UEFA]] |accessdate=2009-12-10}}</ref> 8. studenog 2008. su stigli i prvi premierligaški golovi kada je postigao dva gola protiv [[West Bromwich Albion]]a.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/eng_prem/7697418.stm |title=Liverpool 3-0 West Brom |last=Hughes |first=Ian |date=2008-11-08 |publisher=BBC Sport |accessdate=2008-11-09}}</ref> Šest tjedana je prošlo dok Robbie Keane nije zabio ponovno. Proradio je u ključnom trenutku zabivši protiv [[Arsenal F.C.|Arsenal]]a odlučujući pogodak za 1:1.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/premier_league/article5379573.ece |title=Arhivirana kopija |access-date=4. siječnja 2010. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306153605/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> U sljedećoj utakmici protiv [[Bolton Wanderers]]a, Keane je postigao još dva gola za pobjedu Liverpoola od 3:0.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/eng_prem/7787554.stm Liverpool 3-0 Bolton] Paul Fletcher, BBC Online. Retrieved on 2008-12-27.</ref> Tijekom zimskog prijelaznog roka Tottenham Hotspur je otkupio [[Irska|irskog]] napadača za 12 milijuna funti i tako ga vratili u bivši klub.<ref name="Return">{{cite news |url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/articles/robbiereturns020209.html |title=Robbie returns |date=2009-02-02 |publisher=Tottenham Hotspur |accessdate=2009-02-02}}</ref><ref>[http://www.guardian.co.uk/football/feedarticle/8338769 Liverpool agree to sell Keane back to Spurs]. ''[[The Guardian]]'' (2009-02-02). Retrieved on 2009-02-02.</ref><ref name="BBC return">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/teams/t/tottenham_hotspur/7861523.stm |title=Keane seals £12m Tottenham return |date=2009-02-02 |publisher=BBC Sport |accessdate=2009-02-02}}</ref> == Reprezentacija == Keane je postigao puno u svojoj klupskoj karijeri, ali i kao reprezentativac irske nogometne reprezentacije. Bio je dijelom "zlatne generacije" mladog irskog nogometa u kasnim devedesetima. Pod vodstvom Briana Kerra, [[Republika Irska]] je osvojila Europsko prvenstvo ispod 17 godina i juniorsko prventsvo Europe 1998. godine na [[Cipar|Cipru]], gdje je član bio i Keane.<ref>{{cite web |title=The Irish U-18 European Champions of 1998 |publisher=That's Ireland |date=2008-02-28 |url=http://thatsireland.com/2008/02/28/the-irish-u-18-european-champions-of-1998/ |accessdate=2008-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081207130654/http://thatsireland.com/2008/02/28/the-irish-u-18-european-champions-of-1998/ |archivedate=7. prosinca 2008.}}</ref> 1999. godine sudjelovao je i na Svjetskom juniorskom prvenstvu u [[Nigerija|Nigeriji]] gdje je Irska stigla u osminu finala gdje su na jedanaesterce izbačeni od domaćina. Upisao je svoj prvi nastup kao senior za Republiku Irsku protiv reprezentacije [[Češka|Češke]] u Olomocu u ožujku [[1998.]] godine. Svoj prvi gol postigao je reprezentaciji [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]] u listopadu iste godine. Također postigao je i hat-trick protiv [[San Marino|San Marina]] u pobjedi Irske 5:0.<ref name="SanMarino"> {{cite web |last=Jackson |first=Lyle |title=Rep of Ireland 5-0 San Marino |publisher=BBC Sport |date=2006-11-15 |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/6147468.stm |accessdate=2008-07-30}} </ref> Keane je također i bio dio irske reprezentacije [[2002.]] godine na svjetskom prvenstvu u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, kada je postigao tri gola u 4 utakmice Republike Irske. Također je zanimljivo da je jedini dao gol njemačkom vrataru Kahnu prije finala i to u zadnjim minutama utakmice kada je dao izjednačujući pogodak koji je poveo Irsku reprezentaciju do osmine finala. Protiv [[Španjolska|Španjolske]] u osmini finala je postigao zgoditak opet u posljednjim trenucima utakmice i tako odveo utakmicu u produžetke. Na Keanovu žalost utakmicu su ipak pobijedili Španjolci nakon raspucavanja s bijele točke. Iako se Irska [[2006.]] godine nije uspjela kvalificirati na Svjetsko prvenstvo Keane je dao četiri zgoditka u osam kvalifikacijskih utakmica i tako postao najbolji strijelac [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] u tim kvalifikacijama. [[Steve Staunton]] izbornik tadašnje irske reprezentacije je odabrao Keanea za kapetana svoje nogometne momčadi.<ref>{{cite web |title=Ireland Seniors - UEFA Qualifying 2006/2008 |publisher=Football Association of Ireland |date=2008-01-02 |url=http://www.fai.ie/index.php?option=com_content&task=view&id=2749&Itemid=9 |accessdate=2008-07-30}}</ref> U njihovoj prvoj utakmici pod Stauntonovim vodstvom Keane je postigao drugi gol u pobjedi 3:0 protiv Švedske nogometne reprezentacije, te postigao hat-trick protiv San Marina.<ref name="SanMarino"/> [[Giovanni Trapattoni]], izbornik irske reprezentacije koji je naslijedio Stauntona produžio je kapetanski status Keaneu na utakmici protiv reprezentacije Srbije, koja je završila 1:1.<ref> {{cite web |title=Rep of Ireland 1-1 Serbia |publisher=BBC Sport |date=2008-05-24 |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7418887.stm |accessdate=2008-07-30}} </ref> Kao novi kapetan, Keane je poveo momčad Irske do drugog mjesta u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010. (UEFA)#Skupina 8|kvalifikacijskoj skupini]] za sudjelovanje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|prvenstvu 2010.]] godine u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]]. Postigao je 40. gol u dresu reprezentacije protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]] i pobjedu 2:1 koja je progurala Irsku na drugo mjesto skupine.<ref>{{cite web |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/international/article6823518.ece |title=Robbie Keane steps from shadows to earn priceless win |date=2009-09-05 |work=The Times |accessdate=2009-09-09 |archive-date=4. lipnja 2011. |archive-url=https://archive.today/20110604165609/http://www.timesonline.co.uk/tol/sport/football/international/article6823518.ece |url-status=dead }}</ref> Također u dodatnim kvalifikacijama postigao je 41. gol protiv [[Francuska|Francuske]] koja je odvela utakmica u produžetke. U produžecima [[Francuska]] je dobila utakmicu nakon sramotnog gola iz zaleđa, koji je k tome još i asistiran igranjem rukom francuskog napadača [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]]. Tim golom reprezentacija Irske izbačena je sa Svjetskog prvenstva.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/8367418.stm |title=France 1-1 Rep of Ire (agg 2-1) |date=2009-11-18 |work=BBC Sport |accessdate=2009-11-21}}</ref> Irski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] godine popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj]], među kojim je i Keane bio.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3592596/Euro-2016-squads-list-player-24-countries-heading-France.html |naslov=Euro 2016 squads: Full list of every player from all 24 countries heading for France |rad=dailymail.co.uk |dan=2016-05-27 |preuzeto=2016-05-31}} </ref> Izbornik ga je na Europskom prvenstvu koristio kao zamjenu u dvobojima sa [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedskom]] i [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgijom]]. Keane je objavio je u kolovozu [[2016.]] godine da je prijateljska utakmica protiv [[Omanska nogometna reprezentacija|reprezentacije Omana]] u [[Dublin]]u, njegov oproštajni nastup u dresu izabrane vrste. Keane je za Irsku odigrao 146 utakmica i najbolji je strijelac u povijesti reprezentacije sa 68 pogodaka. "Bilo je to sjajno putovanje za mene, koje je trajalo više od 18 godina, još od debija u irskom dresu 1998. godine. Uživao sam u svakom trenutku. Za mene je bila velika čast što sam više od deset godina nosio kapetansku vrpcu", izjavio je Keane prilikom objave o oproštaju od reprezentativnog dresa.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.mlssoccer.com/post/2016/08/24/la-galaxys-robbie-keane-retire-ireland-national-team |naslov=LA Galaxy's Robbie Keane to retire from Ireland national team |rad=mlssoccer.com |dan=2016-08-24 |preuzeto=2016-11-19}} </ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons}} *[http://www.tottenhamhotspur.com/players/first_team/robbiekeane.html Profil na stranici Tottenhama] {{Navigacije |naslov=Robbie Keane - sastavi i nagrade |popis= {{Navigacije |naslov=Sastavi Irske | naslov-style = background:green; border:1px solid orange; color:white; | popis = {{Sastav Irska 2002 SP}} {{Sastav Irska 2012 EP}} {{Sastav Irska 2016. EP}}}} }} {{GLAVNIRASPORED:Keane, Robbie}} [[Kategorija:Irski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši Aston Ville]] [[Kategorija:Nogometaši Celtica]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Leeds Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Nogometaši Tottenham Hotspura]] [[Kategorija:Nogometaši West Ham Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Wolverhampton Wanderersa]] 3ji9xc4pijqtncrcbwpf6v8lnrgahc9 Putovanje tamnom polutkom (1995.) 0 200124 7573746 7369137 2026-08-10T18:36:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573746 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Putovanje tamnom polutkom | naslov originala = | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = [[Davor Žmegač]] | producenti = [[HRT]]<br>[[Jadran film]] | scenarij = [[Davor Žmegač]]<br>[[Pavao Pavličić]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Goran Navojec]]<br>[[Edita Majić]]<br>[[Vedran Lulić]]<br>[[Žarko Savić]]<br>[[Hrvoje Klobučar]]<br>[[Ljubomir Kerekeš]]<br>[[Mila Elegović]] | glazba = [[Zrinko Tutić]] | snimatelj = [[Slobodan Trninić]] | montaža = [[Bernarda Fruk]] | scenografija = [[Mladen Ožbolt]] | kostimografija = | distributer = | godina = [[1995.]] | trajanje = 130 min. | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | budžet = | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = }} '''''Putovanje tamnom polutkom''''' hrvatska je dugometražna ratna drama iz [[1995.]] redatelja [[Davor Žmegač|Davora Žmegača]] prema scenariju Žmegača i [[Pavao Pavličić|Pavla Pavličića]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |title=Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006. |journal= |access-date=10. prosinca 2017. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001749/http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |url-status=dead }}</ref> Na 42. [[Pulski filmski festival|pulskom filmskom festivalu]] 1995. osvojio je [[Zlatna arena za glazbu|Zlatnu arenu za najbolju glazbu]]. <ref>{{Citiranje weba|date=2019|title=Putovanje tamnom polutkom|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/2142.html|url-status=dead|access-date=2025-08-14|website=pulafilmfestival.hr|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422231811/https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/2142.html}}</ref> == Radnja == Turbo Đingl, dječji zabavljač i voditelj popularne istoimene dječje emisije bježi iz Zagreba od dvojice utjerivača dugova. Na putu mu se pridruži i dječak Vrabac koji bježi od svog nasilnog starijeg brata te Tina, mlada žena u potrazi za slavom. Sve troje odlazi u turu po Lici po kojoj još uvijek bjesni rat gdje uspijevaju lokalnom stanovništvu podariti nadu u bolju budućnost, a i jedni drugima postati obitelj. == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-film}} [[Kategorija:Hrvatski filmovi 1990-ih]] nvmyw8r27a7szmccdxv378ueissi9s0 Rudy Fernández 0 204477 7573990 6864150 2026-08-11T07:35:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573990 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Rudy Fernández |slika = Rudy Fernández.JPG |slika_širina = 180px |slika_opis = Rudy Fernández u dresu [[Joventut Badalona|DKV Joventuta]] |država = {{Z+X|ŠPA}} |nadimak = |datum_rođenja = [[4. travnja]] [[1984.]] |mjesto_rođenja = [[Palma de Mallorca]], [[Baleari]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[bek šuter]] |visina = 1,98 |težina = 84 |sveučilište = |draft = 1. krug (24. ukupno), [[2007.]]<br />[[Phoenix Suns]] |karijera = 2001.- |liga = [[Liga ACB , Euroliga]] |klub = [[Real Madrid]] |broj = 5 |bivši_klubovi = [[Joventut Badalona|DKV Joventut]] (2001. – 2008.) |nagrade = 2× [[MVP|Najkorisniji igrač]] [[Copa del Rey de Baloncesto|Kupa Kralja]] (2004., 2008.)<br />Najkorisniji igrač Final Foura [[FIBA Eurokup]]a 2006.<br />Najbolji mladi igrač godine 2006.<br />Euroleague Rising Star 2007.<br />Najkorisniji igrač finala [[ULEB kup]]a [[ULEB kup 2007./2008.|2008.]]<br />Najkorisniji igrač finala katalonske lige 2008.<br />[[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie druga petorka]] 2009. |medalje = {{Medalje OI}} {{Medalje srebro|[[Košarka na OI 2008.|Peking 2008.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Japan 2006.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje zlato|[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Kina 2019.|Kina 2019.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje EP}} {{Medalje srebro|[[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.|Španjolska 2007.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} {{Medalje zlato|[[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Poljska 2009.]]|{{KošRep|ŠPA}}}} }} '''Rodolfo "Rudy" Fernández i Farrés''' ([[Palma de Mallorca]], [[4. travnja]] [[1984.]]) [[Španjolska|španjolski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[bek šuter]]a, a trenutačno je član Madridskog Reala. Četvrti je po broju pogođenih trica u ''rookie'' sezoni (159).<ref>[http://www.radiosarajevo.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=1799&Itemid=50 Završen regularni dio, počinje doigravanje ]</ref> == Karijera == === Španjolska === Fernández je karijeru započeo [[2001.]] u španjolskom [[Joventut Badalona|DKV Joventut]], a s njim je osvojio mnogobrojna priznanja i trofeje. Dva puta je osvojio katalonsku ligu (2006. i 2008.), [[FIBA Eurokup]] (2006.), španjolski Kup Kralja (2008.) i [[ULEB kup]] (2008.). Od osobnih prznanja osvojio je nagrade za najkorisnijeg igrača Kupa Kralja (2004. i 2008.), Final Foura [[FIBA Eurokup]]a (2006.), finala [[ULEB kup]]a ([[ULEB kup 2007./2008.|2008.]]), finala katalonske lige (2008.) i nagradu ''Euroleague Rising Star'' (2007.) U srpnju [[2007.]] produžio je svoj ugovor s Joventutom do [[2011.]] godine, međutim početkom [[2008.]] otkupio je svoj ugovor kako bi mogao otići u [[NBA]]. === NBA === Izabran je u 1. krugu (24. ukupno) [[NBA draft]]a [[2007.]] od strane [[Phoenix Suns]], ali je naknadno zamijenjen u [[Portland Trail Blazers]]e za [[James Jones (košarkaš)|Jamesa Jonesa]] i novčanu naknadu. [[6. lipnja]] [[2008.]], Fernandez je na konferenciji za novinare izjavio da napušta DKV Joventut i odlazi u [[NBA]], igrati za Portland Trail Blazerse. Time je pridružio suigračima iz reprezentacije, [[Pau Gasol]]u i [[Marc Gasol|Marcu Gasolu]], [[José Calderón|Joséu Calderónu]] i [[Sergio Rodríguez|Sergiju Rodriguezu]], koji su od ranije otišli u NBA ligu. [[1. srpnja]] [[2008.]], potpisao je ugovor s Blazersima, a klubu se pridružio nakon što je s reprezentacijom osvojio srebrnu medalju na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] Svoju prvu NBA utakmicu odigrao [[28. listopada]] [[2008.]], u porazu Blazersa od Lakersa 96-76, a s klupe je ubacio 16 poena.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ezadar.hr/clanak/boston-celticsi-pobjedom-startali-u-obranu-naslova |title=Boston Celticsi pobjedom startali u obranu naslova |access-date=8. svibnja 2009. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305102028/http://www.ezadar.hr/clanak/boston-celticsi-pobjedom-startali-u-obranu-naslova |url-status=dead }}</ref> [[12. studenog]] [[2008.]], Rudy je postigao 25 poena u samo 29 minuta protiv [[Miami Heat]]a, uključujući 8/8 s linije slob. bacanja. Fernandez je je dobio najviše glasova navijača od svih novaka u ligi, njih 251.868 za sudjelovanje u natjecanju u zakucavanju, dok je Russell Westbrook na drugom mjestu dobio 147.279 glasova.<ref>[http://www.javno.com/hr-sport/rudy-fernandez-prvi-stranac-na-zakucavanjima_226029 Rudy Fernandez prvi stranac na zakucavanjima]</ref> Tijekom All-Stara nosio je dres s brojem 10, u sjećanje na [[Fernando Martín Espina|Fernanda Martína]], prvog španjolskog košarkaša u NBA ligi. Krajem sezone izabran je u [[NBA All-Rookie momčad|NBA All-Rookie]] drugu petorku. Fernandez je najprije izjednačio rekord Chicagova [[razigravač]]a [[Kirk Hinrich|Kirka Hinricha]], koji je 29 utakmica u nizu najmanje jednu tricu pogodio u svojoj novačkoj sezoni, 2003./04. godine,<ref>[http://www.index.hr/sport/clanak/rudy-fernandez-izjednacio-rookierekord-kirka-hinricha-/421089.aspx Rudy Fernandez izjednačio rookie-rekord Kirka Hinricha ]</ref> a kasnije ga i srušio pogodivši broj trica u neprekinutom nizu od 33 utakmice.<ref>[http://nba-croatia.com/nba/index.php?option=com_content&task=view&id=2469&Itemid=65 Rudy Fernandez zaključio odličnu sezonu Španjolaca ]</ref> == NBA statistika == ==== Regularni dio ==== {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | [[Portland Trail Blazers|Portland]] | 78 || 4 || 25.6 || .425 || .399 || .839 || 2.7 || 2.0 || 0.9 || 0.2 || 10.4 |- | align="left" |Ukupno | align="left" | | 78 || 4 || 25.6 || .425 || .399 || .839 || 2.7 || 2.0 || 0.9 || 0.2 || 10.4 |} ==== Doigravanje ==== {| class="wikitable sortable" ! Godina !! Klub ! Odig. uta. !! Uta. poč. !! Min. !! 2P% !! 3P% !! Sl. bac.% !! Skok.!! Asist.!! Ukr. lop.!! Blok. !! Poena |- | align="left" | [[NBA 2008./09.|2008./09.]] | align="left" | Portland | 6 || 1 || 27.0 || .429 || .421 || 1.000 || 2.8 || 1.0 || 1.3 || 0.5 || 7.5 |- | align="left" |Ukupno | align="left" | | 6 || 1 || 27.0 || .429 || .421 || 1.000 || 2.8 || 1.0 || 1.3 || 0.5 || 7.5 |} == Španjolska reprezentacija == Fernández je član [[Španjolska košarkaška reprezentacija|španjolske košarkaške reprezentacije]]. S reprezentacijom je na [[Košarka na OI 2008.|Olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u [[2008.]] osvojio srebrnu medalju, a na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu]] u [[Japan]]u [[2006.]] zlatnu medalju. S njom je još osvojio srebrnu medalju na [[Europsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2007.|Europskom prvenstvu]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[2007.]] i zlatnu medalju na [[Europsko prvenstvo u košarci – Poljska 2009.|Europskom prvenstvu]] u [[Poljska|Poljskoj]] [[2009.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rudy5.net Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127125755/http://www.rudy5.net/ |date=27. siječnja 2013. }} *[http://www.nba.com/playerfile/rudy_fernandez/ Profil] na NBA.com *[http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?pcode=BMT&seasoncode=U2007 Profil] na Euroleague.net *[http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=4432 Profil]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na Basketpedya.com *[http://draftexpress.com/viewprofile.php?p=22 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070517003922/http://www.draftexpress.com/viewprofile.php?p=22 |date=17. svibnja 2007. }} na DraftExpress.com *[http://nbadraft.net/admincp/profiles/rudyfernandez.html Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011104633/http://nbadraft.net/admincp/profiles/rudyfernandez.html |date=11. listopada 2008. }} na NBADraft.net {{NBA draft 2007.}} {{GLAVNIRASPORED:Fernández, Rudy}} [[Kategorija:Španjolski košarkaši]] [[Kategorija:Bek šuteri]] dom7jayvfgu6vjkojb94q2ttdjk3s8h Quincy Lewis 0 205318 7573764 7010786 2026-08-10T19:04:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573764 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Quincy Lewis |slika = LewisQ.JPG |slika_širina = 190px |slika_opis = Quincy Lewis u trenirci iurbentie Bilbao |država = {{Z+X|SAD}} |nadimak = |datum_rođenja = [[26. lipnja]] [[1977.]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|Little Rock|Arkansas}} |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[nisko krilo]] |visina = 2,01 |težina = 87 |sveučilište = [[Sveučilište u Minnesoti|Minnesota]] |draft = 1. krug (19. ukupno), [[1999.]]<br />[[Utah Jazz]] |karijera = 1999.- |liga = |klub = slobodan igrač |broj = |bivši_klubovi = [[Utah Jazz]] (1999.&ndash;02.)<br /> [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]] (2002.&ndash;03.)<br /> [[Minnesota Timberwolves]] (2003.&ndash;04.)<br /> [[CB Lucentum Alicante|Lucentum Alicante]] (2004.&ndash;05.)<br /> [[K.A.E. Olympiakos|Olympiakos]] (2005.&ndash;06.)<br />Lucentum Alicante (2006.&ndash;07.)<br />[[CB Bilbao Berri|Iurbentia Bilbao]] (2007.&ndash;09.) |nagrade = |medalje = }} '''Quincy Lavell Lewis''' ({{SAD grad|Little Rock|Arkansas}}, [[26. lipnja]] [[1977.]]) [[SAD|američki]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]], a trenutačno je slobodan igrač. Bivši je košarkaš [[NBA]] klubova [[Utah Jazz]]a i [[Minnesota Timberwolves|Minnesote Timberwolvesa]]. == Karijera == ==== Sveučilište ==== Kao student, Lewis je igrao za sveučilište [[Sveučilište u Minnesoti|Minnesota]]. Na sveučilištu je proveo sve četiri sezone, a tijekom seniorske sezone bio je vodeći strijelac Big-10 konferencije. U posljednjoj sezoni postizao je 23.1 poena i 5.9 skokova po utakmici. U sezoni 1996./97., Lewis je kao [[šesti igrač]] pomogao sveučilištu izboriti Final Four NCAA lige. ==== Profesionalna karijera ==== Lewis je izabran u 1. krugu (19. ukupno) [[NBA draft]]a [[1999.]] od strane [[Utah Jazz]]a. U Utahu je igrao od [[1999.]] do [[2000.]] godine. Kao novak je u prosjeku postizao 3.8 poena, 1.5 skokova i 0.5 asistencija za 12.1 minutu provedenih na parketu. Nakon odlaska ''preko bare'' u izraelski [[Maccabi Tel Aviv B.C.|Maccabi Tel Aviv]], Lewis se natrag vratio u [[NBA]], igrajući za [[Minnesota Timberwolves|T'Wolvese]]. U Minnesoti je imao poražavajuću statistiku, u prosjeku je postizao 1.1 poen, 0.5 skokova i 0.1 asistenciju za 4.6 minuta provedenih na parketu. U siječnju [[2004.]] napusti je [[NBA]] ligu i preselio se natrag u Europu, potpisavši za španjolski [[CB Lucentum Alicante|Lucentum Alicante]]. Sezonu 2005./06. proveo je u grčkom divu [[K.A.E. Olympiakos|Olympiakosu]], a sljedeće sezone natrag se vraća u Alicante. Od 2007. do 2009. bio je član kluba [[CB Bilbao Berri|Iurbentia Bilbao]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.nba.com/playerfile/quincy_lewis/ Profil] na NBA.com *[http://www.eurocupbasketball.com/ulebcup/home/on-court/players/showplayer?clubcode=bil&pcode=BEQ Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100326033018/http://www.eurocupbasketball.com/ulebcup/home/on-court/players/showplayer?clubcode=bil&pcode=BEQ |date=26. ožujka 2010. }} na EurocupBasketball.com *[http://basketpedya.com/Acc002InfJug.php?idjug=8482 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306063812/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=6. ožujka 2021. }} na Basketpedya.com {{NBA draft 1999.}} {{GLAVNIRASPORED:Lewis, Quincy}} [[Kategorija:Američki košarkaši]] [[Kategorija:Košarkaši Olympiakosa]] [[Kategorija:Niska krila]] o6pje79donm1iqhwefypbfohhb0nx9d Sir-Darja 0 209641 7573569 7074418 2026-08-10T13:50:10Z Argo Navis 852 7573569 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sir-Darja | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Bridges in Khujand.jpg | slika_opis = Rijeka Sir-Darja u [[Hučand]]u | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Aral_map.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke Sir-Darje | dz = KAZ,UZB,TADŽ | naselja = Begovat, Čardara, Kzil-Orda, [[Bajkanur]], Kazalinsk | duljina = 2212 | površina porječja = 219.000 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 1180 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Pamir]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 2000 | ušće = [[Aralsko jezero]] | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Aralsko jezero]] | pritoci = [[Kassansaj]], [[Soh]], [[Isfara]], [[Angren]], [[Čirčik]] i [[Arys]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Azija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Sir-Darja''' ([[Kazaški jezik|kazaški]]: Сырдария, [[Tadžički jezik|tadžički]]: Сирдарё, [[Uzbečki jezik|uzbečki]]: Sirdaryo, [[Perzijski jezik|perzijski]]: سيردريا; ''Saihun''), jedna od većih [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]]. U [[stari vijek|starom vijeku]] zvana je '''Jaxartes''' po svom [[Starogrčki|starogrčkom]] imenu, a koje je izvedeno od staroperzijske riječi – ''Jahša Arta'' (Velika biserna), to se odnosilo na boju rijeke. U srednjovjekovnim [[islam]]skim spisima rijeka se naziva Saihun (سيحون) – i navodi se kao jedna od četiri rajske rijeke. Obližnja rijeka sličnog naziva [[Amu-Darja]] zvana Jaihun, bila je isto je tako rajska rijeka. == Osobine == Rijeka Sir-Darja nastaje spajanjem rijeka [[Narin (rijeka)|Narin]] (izvire u središnjem dijelu gorja [[Tanšan]] u [[Kirgistan]]u) i [[Kara-Darja]] (izvire u Ferganskom gorju, [[Uzbekistan|Istočni Uzbekistan]]). Svojom dužinom od 2206 km, od izvora Naryna duga je čak 3078 km, Sir-Darja je najduža rijeka Središnje Azije, ali ima manje vode od [[Amu-Darja|Amu-Darje]]. Korito rijeke se osobito u donjem dijelu nije stalno, već se mijenja stalnim nanosima velike količine blata i razvođenjem vode u brojne kanale za navodnjavanje koji se gube u pješčanom tlu. Rijeka uglavnom teče prema sjevero-zapadu, prvo teče kroz Fergansku kotlinu, zatim presjeca Ferhatsko gorje, te potom teče istočnim rubom pustinje Kyzylkum te se zatim ulijeva u [[Aralsko jezero]]. Rijeka od svog izvora teče kroz države; [[Tadžikistan]], [[Uzbekistan]] i [[Kazahstan]] do uvira u Aralsko jezero. Rijeka nosi velike količine naplavina i blata, osobito na ušću u Aralsko jezero (godišnje oko 12 milijuna tona) zbog tog se korito rijeke stalno uzdiže, pa je okolni teren znatno niži. Delta Sir-Darje širi se u jezero brzinom od prosječno 50 metara na godinu. Glavni pritoci Sir-Darje su rijeke Kassansaj, Soh, Isfara, Angren, Čirčik i Arys. Porječje rijeke obuhvaća 462.000 km². Sir-Darja za razliku od europskih rijeka, najveću količinu vode ima u toplom dijelu godine (najveći dio zime je zamrznuta i bez značajnih dotoka). Rijeka je plovna s prekidima od Aralskog jezera do grada Begovata. Na Sir-Darji leže veći gradovi: Begovat, Čardara, Kzil-Orda, [[Bajkanur]], Kazalinsk. Na rijeci i njezinim pritokama izgrađeno je puno hidrocentrala, najveće su; Farhod (u Uzbekistanu), Qayroqqum (u Tadžikistanu) i Shardara (u Kazastanu) na Sir-Darji i hidroelektrane; Chorwoq na rijeci Čirčik i Uchqŭrghon na rijeci Naryn u Uzbekistanu. Brana Toktogul na rijeci Naryn izgrađena 1970. godine i povećana 1980-ih regulira tijek rijeke. Vrlo gust sustav kanala za navodnjavanje proteže se duž čitavog toka rijeke(Veliki ferganski kanal, Veliki adižanski kanal, Sjeverni ferganski kanal i dr.), mnogi od ovih kanala izgrađeni su još u 18. stoljeću u vremenu [[Kokandski Kanat|Kokandskog Kanata]]. Korištenje voda Sir-Darje bilo je osobito intenzivno za [[SSSR|sovjetske ere]], naročito za navodnjavanje velikih plantaža pamuka, sve je to dovelo do smanjivanja vode rijeke – tako da za sušnih godina gotovo ništa nije dotjecalo do Aralskog jezera. To je pak uzrokovalo povećanje [[salinitet]]a Aralskog jezera (ali i toksičnosti voda), smanjenja jezera i umiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta u Aralskom jezeru i oko njega. Više od 2,000.000 hektara zemlje i danas se navodnjava vodama rijeke Sir-Darje i njegovih pritoka. == Povijest == Sir-Darja je najsjevernija točka dokle je dospjela vojska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Grčki povjesničari zabilježili su da je u regiji rijeke Sir-Darje [[329. pr. Kr.]] osnovano naselje Aleksandrovih vojnika ''Alexandria Eschate'' (prevedeno: ''Posljednja Aleksandrija''. Iz ovog naselja izrastao je današnji ''Hučand'' u Tadžikistanu. Ipak, vjerojatnije je da je naselje samo preimenovano, i možda povećano na mjestu starijeg naselja ''Kiropolis'', osnovanog od strane [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijskog]] kralja [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Syr Darya}} * [http://www.britannica.com/eb/article-9070767/Syr-Darya O Sir-Darji na stranicama Encyclopedia Britannica] * [http://www.livius.org/ja-jn/jaxartes/jaxartes.html O Sir-Darji na stranicama Livius] [[Kategorija:Rijeke u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Kazahstana]] [[Kategorija:Rijeke u Tadžikistanu]] [[Kategorija:Porječje Sir-Darje| ]] 2655klpogbpaveeo4kq02ivg9svuwts 7573571 7573569 2026-08-10T13:56:20Z Argo Navis 852 7573571 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sir-Darja | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Bridges in Khujand.jpg | slika_opis = Rijeka Sir-Darja u [[Hučand]]u | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Aral_map.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke Sir-Darje | dz = KAZ,UZB,TADŽ | naselja = Begovat, Čardara, Kzil-Orda, [[Bajkanur]], Kazalinsk | duljina = 2212 | površina porječja = 219000 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 1180 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Pamir]] | sutok = [[Narin (rijeka)|Narin]] i [[Kara-Darja]] | izvor_koordinate = {{coord|40.900556|71.758056|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 2000 | ušće = [[Aralsko jezero]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|46.163524|60.870374|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Aralsko jezero]] | pritoci = [[Kassansaj]], [[Soh]], [[Isfara]], [[Angren]], [[Čirčik]] i [[Arys]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Kazahstan | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Sir-Darja''' ([[Kazaški jezik|kazaški]]: Сырдария, [[Tadžički jezik|tadžički]]: Сирдарё, [[Uzbečki jezik|uzbečki]]: Sirdaryo, [[Perzijski jezik|perzijski]]: سيردريا; ''Saihun''), jedna od većih [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]]. U [[stari vijek|starom vijeku]] zvana je '''Jaxartes''' po svom [[Starogrčki|starogrčkom]] imenu, a koje je izvedeno od staroperzijske riječi – ''Jahša Arta'' (Velika biserna), to se odnosilo na boju rijeke. U srednjovjekovnim [[islam]]skim spisima rijeka se naziva Saihun (سيحون) – i navodi se kao jedna od četiri rajske rijeke. Obližnja rijeka sličnog naziva [[Amu-Darja]] zvana Jaihun, bila je isto je tako rajska rijeka. == Osobine == Rijeka Sir-Darja nastaje spajanjem rijeka [[Narin (rijeka)|Narin]] (izvire u središnjem dijelu gorja [[Tanšan]] u [[Kirgistan]]u) i [[Kara-Darja]] (izvire u Ferganskom gorju, Istočni [[Uzbekistan]]). Svojom dužinom od 2206 km, od izvora Naryna duga je čak 3078 km, Sir-Darja je najduža rijeka Središnje Azije, ali ima manje vode od [[Amu-Darja|Amu-Darje]]. Korito rijeke se osobito u donjem dijelu nije stalno, već se mijenja stalnim nanosima velike količine blata i razvođenjem vode u brojne kanale za navodnjavanje koji se gube u pješčanom tlu. Rijeka uglavnom teče prema sjevero-zapadu, prvo teče kroz Fergansku kotlinu, zatim presjeca Ferhatsko gorje, te potom teče istočnim rubom pustinje Kyzylkum te se zatim ulijeva u [[Aralsko jezero]]. Rijeka od svog izvora teče kroz države; [[Tadžikistan]], [[Uzbekistan]] i [[Kazahstan]] do uvira u Aralsko jezero. Rijeka nosi velike količine naplavina i blata, osobito na ušću u Aralsko jezero (godišnje oko 12 milijuna tona) zbog tog se korito rijeke stalno uzdiže, pa je okolni teren znatno niži. Delta Sir-Darje širi se u jezero brzinom od prosječno 50 metara na godinu. Glavni pritoci Sir-Darje su rijeke Kassansaj, Soh, Isfara, Angren, Čirčik i Arys. Porječje rijeke obuhvaća 462.000 km². Sir-Darja za razliku od europskih rijeka, najveću količinu vode ima u toplom dijelu godine (najveći dio zime je zamrznuta i bez značajnih dotoka). Rijeka je plovna s prekidima od Aralskog jezera do grada Begovata. Na Sir-Darji leže veći gradovi: Begovat, Čardara, Kzil-Orda, [[Bajkanur]], Kazalinsk. Na rijeci i njezinim pritokama izgrađeno je puno hidrocentrala, najveće su; Farhod (u Uzbekistanu), Qayroqqum (u Tadžikistanu) i Shardara (u Kazastanu) na Sir-Darji i hidroelektrane; Chorwoq na rijeci Čirčik i Uchqŭrghon na rijeci Naryn u Uzbekistanu. Brana Toktogul na rijeci Naryn izgrađena 1970. godine i povećana 1980-ih regulira tijek rijeke. Vrlo gust sustav kanala za navodnjavanje proteže se duž čitavog toka rijeke(Veliki ferganski kanal, Veliki adižanski kanal, Sjeverni ferganski kanal i dr.), mnogi od ovih kanala izgrađeni su još u 18. stoljeću u vremenu [[Kokandski Kanat|Kokandskog Kanata]]. Korištenje voda Sir-Darje bilo je osobito intenzivno za [[SSSR|sovjetske ere]], naročito za navodnjavanje velikih plantaža pamuka, sve je to dovelo do smanjivanja vode rijeke – tako da za sušnih godina gotovo ništa nije dotjecalo do Aralskog jezera. To je pak uzrokovalo povećanje [[salinitet]]a Aralskog jezera (ali i toksičnosti voda), smanjenja jezera i umiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta u Aralskom jezeru i oko njega. Više od 2,000.000 hektara zemlje i danas se navodnjava vodama rijeke Sir-Darje i njegovih pritoka. == Povijest == Sir-Darja je najsjevernija točka dokle je dospjela vojska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Grčki povjesničari zabilježili su da je u regiji rijeke Sir-Darje [[329. pr. Kr.]] osnovano naselje Aleksandrovih vojnika ''Alexandria Eschate'' (prevedeno: ''Posljednja Aleksandrija''. Iz ovog naselja izrastao je današnji ''Hučand'' u Tadžikistanu. Ipak, vjerojatnije je da je naselje samo preimenovano, i možda povećano na mjestu starijeg naselja ''Kiropolis'', osnovanog od strane [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijskog]] kralja [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Syr Darya}} * [http://www.britannica.com/eb/article-9070767/Syr-Darya O Sir-Darji na stranicama Encyclopedia Britannica] * [http://www.livius.org/ja-jn/jaxartes/jaxartes.html O Sir-Darji na stranicama Livius] [[Kategorija:Rijeke u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Kazahstana]] [[Kategorija:Rijeke u Tadžikistanu]] [[Kategorija:Porječje Sir-Darje| ]] [[Kategorija:Granice Tadžikistana]] [[Kategorija:Granice Kazahstana]] [[Kategorija:Granice Uzbekistana]] [[Kategorija:Granične rijeke]] ob5a44ggqsvdno9qgi3czmk45lcu94f 7573578 7573571 2026-08-10T14:02:21Z Argo Navis 852 7573578 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Sir-Darja | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Bridges in Khujand.jpg | slika_opis = Rijeka Sir-Darja u [[Hučand]]u | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Syrdaryamap.png | zemljovid_opis = Zemljovid porječja Sir-Darje | dz = KAZ,UZB,TADŽ | naselja = Begovat, Čardara, Kzil-Orda, [[Bajkanur]], Kazalinsk | duljina = 2256,25 | površina porječja = 402760 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = 170 | prosječni istjek = 1180 | najveći istjek = 3900 | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Pamir]] | sutok = [[Narin (rijeka)|Narin]] i [[Kara-Darja]] | izvor_koordinate = {{coord|40.900556|71.758056|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 400 | ušće = [[Aralsko jezero]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|46.163524|60.870374|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = 42 | slijev = | ulijeva se u = [[Aralsko jezero]] | pritoci = [[Kassansaj]], [[Soh]], [[Isfara]], [[Angren]], [[Čirčik]] i [[Arys]] | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Kazahstan | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Sir-Darja''' ([[Kazaški jezik|kazaški]]: Сырдария, [[Tadžički jezik|tadžički]]: Сирдарё, [[Uzbečki jezik|uzbečki]]: Sirdaryo, [[Perzijski jezik|perzijski]]: سيردريا; ''Saihun''), jedna od većih [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]]. U [[stari vijek|starom vijeku]] zvana je '''Jaxartes''' po svom [[Starogrčki|starogrčkom]] imenu, a koje je izvedeno od staroperzijske riječi – ''Jahša Arta'' (Velika biserna), to se odnosilo na boju rijeke. U srednjovjekovnim [[islam]]skim spisima rijeka se naziva Saihun (سيحون) – i navodi se kao jedna od četiri rajske rijeke. Obližnja rijeka sličnog naziva [[Amu-Darja]] zvana Jaihun, bila je isto je tako rajska rijeka. == Osobine == Rijeka Sir-Darja nastaje spajanjem rijeka [[Narin (rijeka)|Narin]] (izvire u središnjem dijelu gorja [[Tanšan]] u [[Kirgistan]]u) i [[Kara-Darja]] (izvire u Ferganskom gorju, Istočni [[Uzbekistan]]). Svojom dužinom od 2206 km, od izvora Naryna duga je čak 3078 km, Sir-Darja je najduža rijeka Središnje Azije, ali ima manje vode od [[Amu-Darja|Amu-Darje]]. Korito rijeke se osobito u donjem dijelu nije stalno, već se mijenja stalnim nanosima velike količine blata i razvođenjem vode u brojne kanale za navodnjavanje koji se gube u pješčanom tlu. Rijeka uglavnom teče prema sjevero-zapadu, prvo teče kroz Fergansku kotlinu, zatim presjeca Ferhatsko gorje, te potom teče istočnim rubom pustinje Kyzylkum te se zatim ulijeva u [[Aralsko jezero]]. Rijeka od svog izvora teče kroz države; [[Tadžikistan]], [[Uzbekistan]] i [[Kazahstan]] do uvira u Aralsko jezero. Rijeka nosi velike količine naplavina i blata, osobito na ušću u Aralsko jezero (godišnje oko 12 milijuna tona) zbog tog se korito rijeke stalno uzdiže, pa je okolni teren znatno niži. Delta Sir-Darje širi se u jezero brzinom od prosječno 50 metara na godinu. Glavni pritoci Sir-Darje su rijeke Kassansaj, Soh, Isfara, Angren, Čirčik i Arys. Porječje rijeke obuhvaća 462.000 km². Sir-Darja za razliku od europskih rijeka, najveću količinu vode ima u toplom dijelu godine (najveći dio zime je zamrznuta i bez značajnih dotoka). Rijeka je plovna s prekidima od Aralskog jezera do grada Begovata. Na Sir-Darji leže veći gradovi: Begovat, Čardara, Kzil-Orda, [[Bajkanur]], Kazalinsk. Na rijeci i njezinim pritokama izgrađeno je puno hidrocentrala, najveće su; Farhod (u Uzbekistanu), Qayroqqum (u Tadžikistanu) i Shardara (u Kazastanu) na Sir-Darji i hidroelektrane; Chorwoq na rijeci Čirčik i Uchqŭrghon na rijeci Naryn u Uzbekistanu. Brana Toktogul na rijeci Naryn izgrađena 1970. godine i povećana 1980-ih regulira tijek rijeke. Vrlo gust sustav kanala za navodnjavanje proteže se duž čitavog toka rijeke(Veliki ferganski kanal, Veliki adižanski kanal, Sjeverni ferganski kanal i dr.), mnogi od ovih kanala izgrađeni su još u 18. stoljeću u vremenu [[Kokandski Kanat|Kokandskog Kanata]]. Korištenje voda Sir-Darje bilo je osobito intenzivno za [[SSSR|sovjetske ere]], naročito za navodnjavanje velikih plantaža pamuka, sve je to dovelo do smanjivanja vode rijeke – tako da za sušnih godina gotovo ništa nije dotjecalo do Aralskog jezera. To je pak uzrokovalo povećanje [[salinitet]]a Aralskog jezera (ali i toksičnosti voda), smanjenja jezera i umiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta u Aralskom jezeru i oko njega. Više od 2,000.000 hektara zemlje i danas se navodnjava vodama rijeke Sir-Darje i njegovih pritoka. == Povijest == Sir-Darja je najsjevernija točka dokle je dospjela vojska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Grčki povjesničari zabilježili su da je u regiji rijeke Sir-Darje [[329. pr. Kr.]] osnovano naselje Aleksandrovih vojnika ''Alexandria Eschate'' (prevedeno: ''Posljednja Aleksandrija''. Iz ovog naselja izrastao je današnji ''Hučand'' u Tadžikistanu. Ipak, vjerojatnije je da je naselje samo preimenovano, i možda povećano na mjestu starijeg naselja ''Kiropolis'', osnovanog od strane [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijskog]] kralja [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Syr Darya}} * [http://www.britannica.com/eb/article-9070767/Syr-Darya O Sir-Darji na stranicama Encyclopedia Britannica] * [http://www.livius.org/ja-jn/jaxartes/jaxartes.html O Sir-Darji na stranicama Livius] [[Kategorija:Rijeke u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Kazahstana]] [[Kategorija:Rijeke u Tadžikistanu]] [[Kategorija:Porječje Sir-Darje| ]] [[Kategorija:Granice Tadžikistana]] [[Kategorija:Granice Kazahstana]] [[Kategorija:Granice Uzbekistana]] [[Kategorija:Granične rijeke]] 2t8ls2y6ei3woa5b42cmm7kc42q0ff7 Radoslav Lopašić 0 210114 7573854 7479470 2026-08-10T21:52:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573854 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Radoslav Lopašić | slika = Radoslav Lopašić (Oko Kupe i korane).png | veličina = 200px | opis_slike = Radoslav Lopašić | pseudonim = | rođenje = [[20. svibnja]] [[1835.]] | smrt = [[25. travnja]] [[1893.]] | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[povjesničar]] }} '''Radoslav Lopašić''' ([[Karlovac]], [[20. svibnja]] [[1835.]] – [[Zagreb]], [[25. travnja]] [[1893.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], po struci [[pravnik]]. Bio je povjesničar skromnog ponašanja, ali prebogatih vrela intelektualne snage. Zvali su ga "Živi [[arhiv]]".<ref>Petar Vukelić, [https://www.matica.hr/vijenac/581/kako-se-zivjelo-u-doba-kmetstva-25747/ ''Kako se živjelo u doba kmetstva''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 581, 9. lipnja 2016., pristupljeno 26. listopada 2021.</ref> Bio je akademik u [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti]], gospodarski potpredsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i autor velikog broja historiografskih članaka i više knjiga o [[povijest]]i [[Hrvati|Hrvata]]. == Životopis == [[Datoteka:Spomenik Radoslav Lopašić Karlovac.jpg|200px|mini|desno|Spomenik Radoslavu Lopašiću u Karlovcu]] Radoslav Lopašić rođen je u Karlovcu 1835. godine. Otac Mirko bio je karlovački gradski [[sudac]], u vrijeme Radoslavovoga rođenja [[gradonačelnik|načelnik]]. Oca je izgubio [[1838.]] godine, a nedugo nakon toga [[1843.]] godine i [[Majka|majku]] Magdalenu rođenu Dobrilović.<ref name="STR">[[Rudolf Strohal|Strohal, Rudolf]]. ''<u>Grad Karlovac opisan i orisan</u>'', vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., str. 215.-220.</ref><ref name="BIH"/> Za osmogodišnjega Radoslava brinuo se njegov polubrat Liberat<ref name="BIH">Lopašić, Radoslav. ''<u>Bihać i Bihaćka Krajina: mjestopisne i poviestne crtice</u>'', 2. izd., Matica hrvatska, Zagreb, 1943., str. 288.</ref> (Ladislav)<ref name="STR"/> Lopašić, koji je preuzeo skrbništvo nad Radoslavom. Nakon pohađanja karlovačke i zagrebačke gimnazije, [[1856.]] godine upisao je Pravoslovnu akademiju (današnji [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]). Zbog krhkog zdravlja i lošeg predznanja, studij nikada nije završio, nego je pravo nastavio izučavati privatno. Lopašić je [[1860.]] godine izabran za karlovačkog općinskog glavara. Već ga je iste godine [[ban]] smijenio s položaja zbog članka objavljenog u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. Na prijedlog zagrebačkog velikog župana [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]], Lopašić je [[1861.]] godine imenovan pristavom (pomoćnim sudskim službenikom) [[Severin na Kupi|severinskog]] kotara, gdje je sudac tada bio Josip pl. [[Vranyczany-Dobrinović|Vranyczany]]. Nakon Vranyczanyjeve smrti [[1866.]] godine Lopašić je imenovan na njegovo mjesto te postaje severinskim kotarskim sucem. Tijekom obavljanja službe brinuo se za pučke škole i sirotinju, za što je dobio priznanje zemaljske vlade 1868. godine. Godine [[1871.]] imenovan je podbilježnikom [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]]. Izabran je u odbor [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] [[1877.]] godine te je bio njezinim potpredsjednikom sve do smrti. Postao je dopisnim članom [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (tada JAZU) [[21. prosinca]] [[1883.]] godine.<ref>[[Milan Grlović]], ''Zaslužni Hrvati XIX st.'', Reprint izd. 1898.-1900., Tiskara Rijeka, Rijeka, 1992.: Radoslav Lopašić 1835. - 1893.</ref> Nakon dugotrajne bolesti, umirovljen je [[1891.]] godine. Za vrijeme dopusta i mirovine posvetio se znanstvenom radu te pripremao brojna djela za tisak. Umro je 25. travnja [[1893.]] godine, ostavivši neobjavljenim mnogo prikupljenog materijala. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=314 Gradska groblja Zagreb - L],{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160814085944/http://gradskagroblja.hr/default.aspx?id=314|date=14. kolovoza 2016.}}, gradskagroblja.hr, pristupljeno 5. studenoga 2016.</ref> == Djela == * ''Karlovac: poviest i mjestopis grada i okolice'', Poučna knjižnica Matice hrvatske, knj. 6, Matica hrvatska, Zagreb, 1879. (repr. Matica hrvatska Karlovac, Karlovac, 1993.) * ''Žumberak: crte mjestopisne i poviestne'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1881. * ''Križanić-Turanj: u slavu devetdesetgodišnjega rodjendana (19. rujna 1882.) presv. i preč. gospodina Jurja Križanića ...: (sa slikom Križanić-Turnja)'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1882. * ''Novi Grad na Dobri: (sa slikom)'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1882. * ''Obćina draganićka'', Tiskara Narodnih novinah, Zagreb, 1883. * ''Uspomena na put u Slunjsku krajinu god. 1865.'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1883. * ''Spomenici hrvatske Krajine, knjiga I. od god. 1479. do 1610.'', Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 15, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1884. * ''Nikola Jurišić'', Tisak Dragutina Albrechta, Zagreb, 1884. * ''Spomenici hrvatske Krajine, knjiga II. od god. 1610. do 1693.'', Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 16, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1885. * ''Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović: sa 7 slika'', Matica hrvatska, Zagreb, 1888. (''Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović / napisao Radoslav Lopašić.'', Bibliofilska izdanja. Niz Reprinti, knj. 12, Kršćanska sadašnjost, 1989.) * ''Spomenici hrvatske Krajine, knjiga III. od god. 1693. do 1780. I u Dodatku od g. 1531. do 1730.'', Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 20, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1889. * ''Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice'', Matica hrvatska, Zagreb, 1890. (2. izd. 1943.) * ''Oko Kupe i Korane: mjestopisne i povjestne crtice: sa dvadeset i tri slike i jednom zemljopisnom kartom'', dopunio [[Emilij Laszowski]], Matica hrvatska, Zagreb, 1895. (repr. Gradska biblioteka "Ivan Goran Kovačić", [1988.]) * ''Urbar modruški od god. 1486.'', Knjižnica Ogranka Matice hrvatske Ogulin, knj. 5, Ogranak Matice hrvatske, Ogulin, 1997. {{ISBN|953-96363-4-5}} (priredio)<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Modru%C5%A1ki+urbar%2C+1486.&selectedId=13000592 Urbar modruški od god. 1486. / priredio Radoslav Lopašić ; prilozi Eduard Hercigonja, Ivan Tironi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161106123917/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=Modru%C5%A1ki+urbar%2C+1486.&selectedId=13000592 |date=6. studenoga 2016. }}, katalog.kgz.hr, pristupljeno 6. studenoga 2016.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Radoslav Lopašić}} * [https://archive.org/details/dvahrvatskajuna00lopagoog ''Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović''] * [https://archive.org/details/bihaibihakakraj01lopagoog ''Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice''] * [https://archive.org/details/okokupeikoranem00lopagoog ''Oko Kupe i Korane: mjestopisne i povjestne crtice''] * [http://dizbi.hazu.hr/object/linked/c2o/92848 ''Spomenici hrvatske Krajine''] {{GLAVNIRASPORED:Lopašić, Radoslav}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Životopisi, Karlovac]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] 6gnmwlvman8cbztn2vc2yf8acrzpfj4 Rusifikacija 0 210469 7573994 7525124 2026-08-11T07:54:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573994 wikitext text/x-wiki '''Rusifikacija''' uglavnom označava prisilno usvajanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički [[Rusi]]. Rusifikacijom se uglavnom označava prisilno uvođenje ruskog jezika u društvene ustanove [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]],<ref>[http://www.essortment.com/all/historybelarus_rnql.htm The experiences of Belorus and the Belarussians in the 19th century led to the development of their national consciousness.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Litva|Litve]],<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.lituanus.org/1996/96_3_03.htm |title=TSARIST RUSSIFICATION AND THE BEGINNINGS OF THE MODERN LITHUANIAN NATIONAL MOVEMENT |access-date=29. rujna 2010. |archive-date=12. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161212163750/http://www.lituanus.org/1996/96_3_03.htm |url-status=dead }}</ref> [[Latvija|Latvije]], [[Estonija|Estonije]], [[Finska|Finske]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.wordiq.com/definition/Russification_of_Finland |title=Russification of Finland |archive-url=https://web.archive.org/web/20110105134849/http://www.wordiq.com/definition/Russification_of_Finland |archive-date=5. siječnja 2011. |access-date=29. rujna 2010.}}</ref> [[Gruzija|Gruzije]] i još nekih ne europskih država poput [[Kazahstan]]a.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/513251/Russia/38542/From-Alexander-II-to-Nicholas-II?anchor=ref422035 Russification policies]</ref> Rusifikacija je pojam koji također podrazumijeva i rusko prisvajanje tuđih običaja i kulture te njihovo svrstavanje iskuljučivo pod [[Rusija|ruski]] nazivnik odnosno [[Ruska kultura|rusku kulturu]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.wordiq.com/definition/Russification |title=Russification - Definition |archive-url=https://web.archive.org/web/20101120232455/http://www.wordiq.com/definition/Russification |archive-date=20. studenoga 2010. |access-date=29. rujna 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.wordiq.com/definition/Ems_Ukaz |title=Ems Ukaz - Definition |archive-url=https://web.archive.org/web/20080514035227/http://www.wordiq.com/definition/Ems_Ukaz |archive-date=14. svibnja 2008. |access-date=29. rujna 2010.}}</ref> Za [[pojam]] rusifikacija također se vežu masovne [[Migracija|migracije]] ruskog stanovništva u 17., 18., 19. i 20. stoljeću. [[Rusi]] danas imaju velike nacionalne manjine u Ukrajini (čak 8 milijuna ljudi), Bjelorusiji, Kazahstanu, Litvi, Latviji i Estoniji upravo zbog povijesne politike vezane za rusifikaciju. Pojam također podrazumijeva i politički određena masovna raseljavanja autohtonog stanovništva u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] i njoj susjednim državama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.historylearningsite.co.uk/russification.htm |title=Russification was the name given to a policy of Alexander III. |access-date=29. rujna 2010. |archive-date=22. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140722223506/http://www.historylearningsite.co.uk/russification.htm |url-status=dead }}</ref> == Posljedice rusifikacije == Najveće posljedice politike rusifikacije osjetili su mali [[Kolonija|kolonizirani]] euroazijski narodi na tlu današnje [[Rusija|Ruske Federacije]] koji su se kroz nekoliko generacija asimilirali i posve nestali kao zasebna etnička cjelina. Veliki broj tih manjih naroda odnosno [[pleme]]na posve se [[Asimilacija|asimilirao]] odnosno integrirao u rusku kulturu i [[identitet]]. Posljedice rusifikacije danas u velikoj mjeri osjećaju [[Bjelorusi]] i [[Ukrajinci]] s obzirom na to da je njihov [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] blizak [[ruski|ruskom jeziku]]. U Bjelorusiji danas vrlo malen broj stanovnika govori [[bjeloruski|bjeloruskim jezikom]], ne više od 10 posto, a mediji i državna televizija i dalje prate događanja isključivo na ruskom jeziku. U Ukrajini gotovo polovica stanovnika u privatnoj sferi govori ruskim jezikom, a mediji podjednako prate događanja na [[ukrajinski|ukrajinskom]] i ruskom jeziku.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4472069.stm Ukraine divided over language row]</ref><ref>[http://www.britannica.com/facts/5/404580/Russification-as-discussed-in-Ukraine Facts about Russification: Ukraine, as discussed in Ukraine]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> [[Baltički narodi|Baltičke države]], [[Gruzija]] i [[Kazahstan]] zbog svoje veće kulturološke različitosti od [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]], osjećaju nešto manje rusifikacijske posljednice od dvije prethodno navedene države. U svim [[SSSR|postsovjetskim državama]] većina stanovnika poznaje ruski jezik koji se u vrijeme [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] također službeno upotrebljavao u državnim institucijama i ostalim javnim ustanovama.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/50985/Baltic-states/253374/Russian-hegemony?anchor=ref418674 Baltic states: Russian hegemony]</ref> Do sada najveće političko ograđivanje od daljenjeg procesa rusifikacije u 21. stoljeću provele su [[Litva]], [[Latvija]], [[Estonija]] i [[Ukrajina]].<ref>[http://www.huffingtonpost.com/scott-diel/integrate-me-the-aftermat_b_178226.html Integrate Me: The Aftermath Of Russification]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://thepravda.org/ussification-of-ukraine-that-this-new-government-has-embarked-upon |title=Russification of Ukraine that this new government has embarked upon. |access-date=29. rujna 2010. |archive-date=19. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110919020551/http://thepravda.org/ussification-of-ukraine-that-this-new-government-has-embarked-upon |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://eng.maidanua.org/node/905 |title=Capitalism Poverty and Russification. The ignored interrelationship. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100928202330/http://eng.maidanua.org/node/905 |archive-date=28. rujna 2010. |access-date=29. rujna 2010.}}</ref> == Povezani članci == *[[Rusifikacija Ukrajine]] *[[Rusofobija]] *[[Ukrajinofobija]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.wordiq.com/definition/Russification Russification - Definition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101120232455/http://www.wordiq.com/definition/Russification |date=20. studenoga 2010. }} *[http://www.spaudos.lt/LietKalba/Rusifikavimas.en.htm Russification in Lithuania] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050827104030/http://www.spaudos.lt/LietKalba/Rusifikavimas.en.htm |date=27. kolovoza 2005. }} *[http://www.servinghistory.com/topics/Russification_of_Ukraine::sub::See_Also Russification of Ukraine] {{Asimilacije u Europi}} [[Kategorija:Povijest]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Asimilacija]] [[Kategorija:Ruski nacionalizam]] sd0s2r8k79ofwjsbqfkig3ahtc3irdt Raspodijeljeni napad uskraćivanjem resursa 0 211732 7573878 6985246 2026-08-10T23:08:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573878 wikitext text/x-wiki [[File:Stachledraht DDos Attack.svg|thumb|Dijagram raspodijeljenog napada uskraćivanjem resursa.]] '''Raspodijeljeni napad uskraćivanjem resursa''', '''distribuirani napad uskraćivanjem resursa''' (eng. ''distributed denial-of-service attack'', '''DDoS''') je sprječavanje pristupa računalnom sustavu korištenjem brojnih raspršenih resursa koji se većinom nalaze na [[Internet]]u. Uobičajeni način na koji se sprječava pristup računalnom sustavu ili sustavima je kroz preopterećivanje računalne mreže slanjem mnogostrukih zahtjeva prema poslužitelju, tako da se zaustavi legitimni promet prema tim poslužiteljima. Mete DDoS napada većinom su visokoprofilni mrežni poslužitelji, banke, tvrtke koje obrađuju informacije s kreditnim karticama, te korijenski (''root'') [[DNS]] poslužitelji. Cilj DDoS napada je razbiti sigurnosne sustave koji brane poslužitelje tako da se mogu dokopati vrijednih informacija koje poslužitelji pohranjuju. DDoS metode napada također se koriste u [[kibernetički rat|kibernetičkom ratovanju]] za onesposobljavanje internetskog sustava neke države. Za napade se napadač(i) služe otetim računalima zvanim zombijima (eng. ''zombie'') čiji vlasnici nisu upoznati s činjenicom da njihovo računalo generira napade uskraćivanjem resursa na neko računalo ili računala na Internetu. Ovako je moguže stvarati velike količine prometa na napadnutim mrežnim segmentima čiji je dio i napadnuto računalo ili mrežni uređaj.<ref>[https://www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2006-11-162.pdf CIS.hr] ''Napadi uskraćivanjem resursa'', CCERT-PUBDOC-2006-07-162, revizija v1.1, str. 13.-14. (pristupljeno 1. veljače 2019.) Ovaj dokument predstavlja vlasništvo CARNet-a (CARNet CERT-a). Namijenjen je za javnu objavu, njime se može svatko koristiti, na njega se pozivati, ali samo u originalnom obliku, bez ikakvih izmjena, uz obavezno navođenje izvora podataka</ref> Druga vrsta raspodijeljenog napada uskraćivanjem resursa je [[DRDoS]].<ref name="CIS">[https://www.cis.hr/WikiIS/doku.php?id=dos_attacks CIS.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201120037/https://www.cis.hr/WikiIS/doku.php?id=dos_attacks |date=1. veljače 2019. }} ''DoS Napadi''. Zadnja izmjena: 2015/01/21 13:37. Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International (pristupljeno 1. veljače 2019.)</ref><ref name="napadi">[https://www.cis.hr/www.edicija/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2006-11-162.pdf CIS.hr] ''Napadi uskraćivanjem resursa'', CCERT-PUBDOC-2006-07-162, revizija v1.1, str. 13.-14. (pristupljeno 1. veljače 2019.) Ovaj dokument predstavlja vlasništvo CARNet-a (CARNet CERT-a). Namijenjen je za javnu objavu, njime se može svatko koristiti, na njega se pozivati, ali samo u originalnom obliku, bez ikakvih izmjena, uz obavezno navođenje izvora podataka</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.bib.irb.hr/481948 CROSBI] Šincek, Dario; Vrbanec, Tedo: Distribuirani napad uskraćivanjem usluga *[http://nevena.lss.hr/recordings/fer/predmeti/racfor/2018/seminari/bandelic/seminar.pdf FER] Bruna Anđelić: Mrežni DDoS napadi [[Kategorija:Računarstvo]] iz27nxqydb9ds6umwj3enrdg01at406 Sara Bakati’ jezik 0 212168 7574113 6607077 2026-08-11T11:15:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574113 wikitext text/x-wiki '''Sara jezik''' (ISO 639-3: [[iso639-3:sre|sre]]), jezik plemena [[Sara (Dajaci)|Sara]] s otoka [[Borneo]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Govori ga oko 200 ljudi u blizini [[Sanggau Ledo|Sanggau Leda]], kraju poznatom po lovu na glave,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fica.org/hr/Sanggauledo.html |title=Sanggauledo |access-date=24. lipnja 2009. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306234737/http://www.fica.org/hr/Sanggauledo.html |url-status=dead }}</ref> zbog čega 1996-1997 izbija rat s [[Madurci]]ma uz mnogo poginulih. Jezično pripadaju [[malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijskoj]] porodici, užoj skupini [[kopnenodajački jezici|land dayak]] jezika. Postoje dijalektalne razlike.<ref>[https://web.archive.org/web/2011/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sre Ethnologue (16th)]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/2006/http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=SRE Ethnologue (14th)] *[https://web.archive.org/web/2008/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=sre Ethnologue (15th)] [[Kategorija:Land Dayak jezici]] [[Kategorija:Jezici Indonezije]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:S]] 8lb9hrhxdpc50n4bv3bo4teq6z1ysgd Robert Chase 0 227886 7573936 7200506 2026-08-11T04:32:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573936 wikitext text/x-wiki {{Infookvir lik iz serije | colour = #d6d6ff | colour text = | ime = Robert Chase | serija = [[Dr. House]] | slika = [[Datoteka:RobertChase.jpg|250px]] | caption = | premijera = ''"[[Pilot (Dr. House)|Pilot]]"'' | odlazak = | razlog = | kreator = | glumi = [[Jesse Spencer]] | epizode = | nadimak = | alias = | spol = muškarac | starost = | rodenje = | smrt = | zanimanje = [[Kirurgija|Kirurg]], [[kardiologija|kardiolog]] | obitelj = Rowan Chase (preminuo)<br>Gđa. Chase (preminula) | brak = [[Allison Cameron]] (razvod) | djeca = | rodaci = | adres = | vjera = | nacionalnost = Australac }} '''Doktor Robert Chase''' je fiktivni lik iz [[Fox]]-ove medicinske serije ''[[Dr. House]]'' kojeg tumači [[Jesse Spencer]]. Chase je izvorno bio član Houseovog dijagnostičkog tima, no na kraju 3. sezone House mu daje ostavku.<ref>''The Right Stuff'', sezona 4, epizoda 2</ref><ref>''Human Error'', sezona 3, epizoda 24</ref> Chase je od svih članova Houseovog izvornog tima najduže na toj poziciji, te saznajemo da je taj posao dobio godinu dana prije ''"[[Pilot (Dr. House)|Pilot]]"'' epizode.<ref>''Pilot'', sezona 1, epizoda 1 - izbačena scena</ref> Chase je od prve epizode zaljubljen u svoju kolegicu [[Allison Cameron]]. Vezu s njom započinje u epizodi ''"Human Error"'', a vjenčaju se u finalu 5. sezone - ''"[[Both Sides Now]]"''. ==Karakterizacija== Chase je tijekom prve tri sezone serije prikazivan kao gorljiv Houseov kolega koji često podržava njegova mišljenja i izvršava njegove naredbe bez ikakvog pogovora. Odgojen je kao [[katolicizam|katolik]], a u epizodi ''"Damned If You Do"'' saznajemo kako je pohađao [[teologija|teološku]] školu prije nego što je postao liječnik. Iako pravi razlog njegovog odlaska s teologije nije poznat, natuknuto je kako je, dok je bio tamo, pao na svom ispitu ''"vjere"''. Od svih članova tima, Chase najviše vjeruje Houseu i spreman je izvršiti neke njegove moralno upite planove kad ostali članovi tima nisu htjeli, time pokazujući praktičnu primjenu etike i fleksibilan [[moral]]. Ovo je često bio uzrok nekoliko sukoba između Chasea i [[Eric Foreman|Foremana]], koji je bio najbrži kada se trebalo suprotstaviti Houseu i dokazati mu da je u krivu. Chase je, prema općem mišljenju, tip lika koji će učiniti sve kako bi spasio svoj posao. Takvu reputaciju stekao je ponajviše nakon prve sezone kada je, bojeći da da ga House otpusti jer je vikao na njega, rekao [[Edward Vogler|Vogleru]] za Houseove ilegalne radnje. No, kako serija napreduje, Chaseova stvarna lojalnost i poštovanje prema Houseu sve više dolaze do izražaja. Pošto je Chase najduže u Houseovom timu, njemu je očito stalo do njega, a valjan dokaz toga je prijateljski zagrljaj iz epizode ''"Half-Wit"''. Kasnije, kada [[Michael Tritter]] pokušava saznati inkriminirajuće podatke o Houseu preko Chasea, ovaj odbija surađivati, no Tritter odglumi kako je ovaj zapravo surađivao kako bi stvorio interni konflikt u Odjelu. Tritterova je manipulacija uspjela, što je uvelike naštetilo Chaseovom odnosu s [[Allison Cameron|dr. Cameron]], [[Eric Foreman|Foremanom]] i posebno [[Gregory House|Houseom]]. No, nakon što ga je House, dok je bio na [[detoksikacija|detoksikaciji]], odario šakom u lice jer je postavio dobru dijagnozu, Chase je promijenio svoj odnos, postavši rebeliozniji i počevši se opirati Houseovim odlukama, što je u posljednjoj epizodi treće sezone rezultiralo time da mu House daje otkaz. No, unatoč svim problemima, Chase je i dalje odan Houseu, što se vidi u epizodi ''"The Social Contract"'' kada Chase obavi vrlo riskantnu operaciju na pacijentu samo zato što ga je House, koji suosjeća s pacijentom, zamolio da to učini. Kao specijalist [[intenzivna skrb|intenzivne skrbi]], Chase je, dok je radio za Housea, bio zadužen za najinvazivije medicinske zahvate i bio je član tima koji je najčešće asistirao operacijama. Nakon špto ga je House otpustio, Chase je postao [[kirurgija|kirurg]] u Princeton-Plainsborou, potez kojeg je House opisao kao samo ''"jedan korak unazad"'' od njegove prijašnje pozicije. Tijekom serije se pokazalo kako je Chase izrazito tajnovita osoba. Rijetko kad svojim kolegama otkriva svoje osobne podatke, a svi podatci iz njegove prošlosti pozanti su nam iz njegovih interakcija s pacijentima. No, unatoč tome je House uspio saznati nekoliko osobnih podataka o njemu. Također ima vrlo oštar stav prema ovisnicima, te je, tijekom prve sezone, često znao kriviti ovisnost o [[alkohol]]u ili [[droga]]ma za simptome koje pacijent ima. Ovakav stav je najvjerojatnije došao od iskustva s majkom koja se, nakon odlaska Chaseovog oca, potpuno prepustila alkoholu od čega je i na koncu umrla. Tijekom rada u Houseovom timu, Chase je naučio mnogo o [[dijagnostika|dijagnostici]], a najbolji dokaz toga je epizoda ''"The Right Stuff"'' kada, iako više ne radi za Housea, točno pretpostavi kako pacijentica boluje od [[Von Hippel-Lindauova bolest|Von Hippel-Lindauove bolesti]]. Dok je još radio kod Housea, imao je nekoliko iznimno uspješnih slučajeva. Bio je prvi koji je dijagnosticirao pacijenta u epizodi ''"Finding Judas"'', a u epizodu ''"Airborne"'' uspijeva dijagnosticirati pacijenta tjedna. Iako Foreman smatra kako nije posebno pametan, Chase je tijekom prve tri sezone postavio više točnih dijagnoza nego on ili dr. Cameron. Nakon što je Chase dobio otkaz, nije pokazivao značajan interes za Houseov odjel (za razliku od interesa prema Houseu, koji je još uvijek ostao). House je nakratko razmišljao o tome da ponovo zaposli Chasea, no ovaj je tu mogućnost odbio i prije nego što ju je House predložio. No, kao što je već spomenuto, Chase i dalje ima iznimno poštovanje prema Houseu i često mu pomaže, ili članovima tima pri nekim slučajevima. U epizodi ''"97 Seconds"'' aplikantica za Houseov tim, [[Amber Volakis]], izmanipulira Chasea da za nju obavi neke testove kako bi pobila Houseovi izvornu dijagnozu. U epizodi ''"Don't Ever Change"'' također pomaže, a nekoliko je puta bio od iznimne pomoći i u petoj sezoni. Tijekom četvrte sezone, Chase se bar jednom po epizodi otvorio kladionicu na to kojeg će kandidata House sljedećeg otpustiti. Na koncu je sve oklade dobio sam, a Houseu je obećao 50% ukupnog dobitka ako mu ovaj namjesti pobjedu. ==Životopis== U epizodi ''"Cursed"'' House zaključi da Chaseov otac ima ''"češki naglasak s mješavinom australskog"'', što Rowan Chase i potvrdi ([[Jesse Spencer]] je inače Australac). Chase je također imao težak odnos sa svojim pokojnim ocem Rowanom, koji je i sam bio iznimno uspješan liječnik. Chase je nekoliko puta razgovarao s Houseom po pitanju poboljšavanja odnosa s ocem, no svaki put bi otkrio da njegovog oca jednostavno nije bilo briga. U istoj toj epizodi House opisuje Chasea kao ''"dvadesetšestogodišnjaka"'', no to je moguće bilo pretjerivanje uzevši u obzir dob u kojoj se u SAD-u postaje specijalizant. U istoj toj epizodi, tijekom razgovora s ocem, Chase otkriva kako ga je otac napustio s 15 godina, na što House kasnije kaže kako je ''"prošlo 15 od odlaska oca, a 10 od smrti majke"'', što bi značilo da Chase ima oko 30 godina, a ne 26. U epizodi ''"Autopsy"'' sam Chase potvrđuje da ima 30 godina, no i to je možda bilo pretjerivanje ako se u obzir uzme činjenica da ga je devetogodišnja djevojčica koja boluje od raka zamolila da ju poljubi. Kasnije se otkrilo kako je Rowan svoju obitelj napustio kada je Chase bio tinejdžer, te da mladom Robertu nije preostalo ništa nego da se brine o svojoj majci [[alkoholizam|alkoholičarki]] koja je i sama umrla nakon nekih 5 godina od tog događaja, što bi bilo otprilike 10 godina prije epizode ''"Damned If You Do"''. Kasnije saznajemo kako mu je majka umrla od posljedica alkoholizma, te da je pala u [[psihoza|psihozu]] prije nego što je dobio priliku oprostiti se od nje. U epizodi ''"Cursed"'' Rowan dolazi u Princeton-Plainsboro kako bi vidio sina, rekavši kako je tu došao jer ima konferenciju na kojoj mora biti. No, njegovo ponašanje dopusti House da deducira kako laže, te se tada saznaje kako Rowan zapravo boluje od [[rak pluća|raka pluća]]. Pravi razlog njegovog dolaska bio je posjet [[James Wilson|dr. Wilsonu]], Šefu Odjela za [[Onkologija|onkologiju]]. Iako je ispočetka bio iznimno frustriran prisutnošću svog oca, Robert se kasnije pomirio s tom činjenicom i ponudio oca pićem na samom kraju epizode. Njegov otac ipak odbije tvrdeći kako nema vremena jer će zakasniti na let i odlazi iz Jerseyja bez da je sinu rekao istinu. U epizodi ''"The Mistake"'' saznajemo kako je Chaseov otac preminuo 2 mjeseca nakon epizode ''"Cursed"''. Kasnije, u epizodi ''"Forever"'', House deducira kako ga je otac izbacio iz oporuke, ne ostavivši mu ništa novca. Chase to potvrđuje u epizodi ''"Finding Judas"''. U epizodi ''"Damned If You Do"'' Chase pacijentu otkriva kako je jedno vrijeme studirao [[teologija|teologiju]], citirajući mu [[Prva Petrova poslanica|prvu Petrovu poslanicu]]. Ovaj aspekt njegovog života ponovo je spomenut u epizodi ''"Forever"'' kada se pomolio za bebu koja je preminula pod njegovom njegom. U epizodi ''"Love Hurts"'' saznajemo kako je bio u vezi s bankaricom za koju se ispostavilo da voli paljenje tijekom seksa. Chaseova zaljubljenost u [[Allison Cameron|dr. Cameron]] prikazana je već u prvoj sezoni kada ju Chase pita za spoj, no ona to odbija.<ref>''Occam's Razor'', sezona 1, epizoda 3</ref> U epizodi ''"Hunting"'' Chase spava s Cameron nakon što se ona predozira [[metamfetamin]]om. U epizodi ''"Top Secret"'' treće sezone, dr. Cameron započinje tzv. ''"prijatelji s beneficijama"'' vezu s Chaseom. Uskoro se Chase potpuno zaljubljuje u nju, no ona mu ne uzvraća osjećaje. Jedan trenutak iz epizode ''"Fetal Position"'' opisuje Chaseovu ljubav prema dr. Cameron kada ona primijeti kako nikada nije vidjela Chasea toliko sretnog i zadovoljnog kao na fotografiji koja je slikana (što Cameron nije znala) dok je Chase zurio u jednu njezinu fotografiju. No, Chase u epizodi ''"Airborne"'' kaže dr. Cameron kako želi njihovu vezu uzdignuti na višu razinu, no ona ju tada završava. Chase je tada napravio dogovor sa samim sobom da će dr. Cameron svakog utorka govoriti da mu se sviđa i da će ju svakog utorka pitati želi li na spoj. To je i radio, svakog utorka, govoreći joj: ''"Utorak je... sviđaš mi se."''. [[Datoteka:ChaseCameron.jpg|mini|300px|Vjenčanje Chasea i Allison Cameron]] U finalu 3. sezone, House otpusti Chasea nakon sukoba, no službeni razlog je bio taj da je Chase tu najduže i da je naučio najviše što može. Ubrzo nakon toga postaje kirurg u Princeton-Plainsborou. Na početku 4. sezone, dr. Cameron shvaća kako i ona voli Chasea, te njih dvoje započinju vezu. Iako kirurg, Chase često pomaže Houseu u nekim slučajevima, a [[Eric Foreman|Foremanu]] (koji je jedini član starog tima koji još radi kod Housea) daje profesionalne i osobne savjete. No, iako pomaže Houseu, odbija sudjelovati u nekim njegovim igrama koje je morao obavljati dok je radio kod njega. Zanimljivo je kako je u 4. sezoni također pomagao nekim aplikantima za posao u Houseovom novom timu sa slučajevima, ali i s trikovima kako ostaviti bolji dojam kod Housea. U epizodi ''"Saviors"'', Chase odluči zaprositi dr. Cameron, no ona se ispočetka dvoumi, zbog čega Chase prekine njihovu vezu. Na kraju te epizode, Cameron dolazi kod Chasea i zamoli ga da ju ponovo zaprosi, što ovaj i napravi, a dr. Cameron prihvati. U epizodi ''"House Divided"'' Chase odluči povjeriti Houseu organizaciju svoje momačke večeri, koju ovaj organizira u Wilsonovom stanu kako bi i njega prislio da dođe. Kako je Cameron negodovala zbog toga, Chase je smislio trik kako bi ga prerušeni policajci priveli, no zapravo su ga odveli na momačku večer, što je dr. Cameron ipak zaključila. U toj istoj epizodi saznajemo kako je Chase alergičan na [[jagode]]. Nakon što je polizao alkohol sa striptizete koja je bila premazana kremom s okusom jagode, Chase je pao u [[anafilaktički šok]], no srećom, jedan od uzvanika je sa sobom imao [[epi-pen]] i brzo mu ga dao. Chase je kasnije preventivno odveden u bolnicu, no nije imao nikakvih posljedica. Chase i Cameron svoje [[vjenčanje]] imaju u epizodi ''"Both Sides Now"''. Na vjenčanje dolaze svi njihovi kolege, osim [[Gregory House|Housea]] i [[James Wilson|Wilsona]], koji je, simulatno s održavanjem vjenčanja, vozio Housea u Psihijatrijsku bolnicu Mayfield zbog psihoze uzrokovane ovisnošću o ''[[Vicodin]]u''. U 6. sezoni, Chase je, nakon što je Foreman otpustio 13, a Taub dao otkaz, ponovo postao član Houseovog tima zajedno s Cameron. Iako su u početku radili s Foremanom, House se ubrzo vratio, te je njegov izvorni tim bio na okupu. No, Chase je tijekom jednog slučaja namjerno pustio pacijenta da umre, zbog čega je izazvao velike probleme. U epizodi ''"Teamworks"'' veza između njega i Cameron puca, te ona odlazi od njega, ali i iz bolnice Princeton-Plainsboro, te time raskidaju brak. Chase je i dalje ostao član Houseovog tima. ==Koncept i stvaranje== Kada mu je agent predložio da se prijavi na audiciju za Chasea, Spencer je, misleći da će ''House'' biti sličan sapunici ''General Hospital'', rekao da bi radije otišao u bar na piće. No, kada je vidio prve scenarije i saznao da je jedan od producenata [[Bryan Singer]], bio je oduševljen.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.star-ecentral.com/news/story.asp?file=/2007/9/17/tvnradio/18869314&sec=tvnradio |title=Doctor in the house |access-date=5. rujna 2009. |archive-date=9. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090109183843/http://www.star-ecentral.com/news/story.asp?file=%2F2007%2F9%2F17%2Ftvnradio%2F18869314&sec=tvnradio |url-status=dead }}</ref><ref name="young" /> Lik dr. Chasea je izvorno trebao biti Amerikanac, no ubrzo je promijenjen u Engleza. Spencer je kasnije uspio nagovoriti producente da Chasea promijene u Australca, jer je i sam Spencer Australac. Rekao im je kako nema veze jer je scenarij već ionako mijenjan, a i da će biti zanimljivije vidjeti Australca u američkoj seriji.<ref name="young">{{Citiranje weba |url=http://www.news.com.au/couriermail/story/0,23739,20517580-5003422,00.html |title=Young doctor |access-date=5. rujna 2009. |archive-date=3. srpnja 2012. |archive-url=https://archive.ph/20120703145317/www.news.com.au/couriermail/story/0,23739,20517580-5003422,00.html |url-status=dead }}</ref> No, unatoč svemu ovome, House je Chasea karakterizirao kao Britanca pošto Australci na svoj novac stavljaju sliku [[Elizabeta II.|kraljice]]. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [[wikia:House:Robert Chase|Robert Chase]] na [[wikia:House:Main Page|House Wiki]] * {{imdb ime|id=0015930|ime=Robert Chase}} * [http://tviv.org/House%2C_M.D./Robert_Chase Robert Chase na TVIV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101125155803/http://tviv.org/House%2C_M.D./Robert_Chase |date=25. studenoga 2010. }} * [http://www.fox.com/house/ Foxova službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523030504/http://www.fox.com/house/ |date=23. svibnja 2012. }} {{Dr. House}} {{GLAVNIRASPORED:Chase, Robert}} [[Kategorija:Likovi iz Doktora Housea]] j66oy8mpf1a0jieo9amx38uij1qgt2y Zapovjedni blagdani 0 231218 7573541 7385025 2026-08-10T13:16:44Z Moon1238 258470 7573541 wikitext text/x-wiki U [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]], '''zapovjedni blagdani''' su dani na koje se od katoličkih [[Kršćanin|kršćana]] očekuje da prisustvuju [[Misa|misi]] te se odmore od rada i razonode, prema trećoj [[Deset Božjih zapovijedi|Božjoj zapovijedi]]. ==Latinska crkva== Zapovjedni blagdani za katolike [[Latinska Crkva|Latinske crkve]] navedeni su u kanonu 1246 [[Zakonik kanonskog prava (1983.)|Zakonika kanonskog prava iz 1983.]]:<ref name="Kanon1246">{{cite web|title=ZAKONIK KANONSKOG PRAVA|url=https://vjeronaucni-portal.com/wp-content/uploads/2015/09/codex_juris_canonici_zakonik_kanonskog_prava.pdf|website=vjeronaucni-portal.com|access-date=10. kolovoza 2026.}}</ref> {{Blok-citat|Kan. 1246 - § 1. Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvotni zapovijedani blagdan. Isto tako treba da se obdržavaju blagdani Rođenja Gospodinova našega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzašašća i Presvetog tijela i krvi kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih.<br> § 2. Biskupska konferencija ipak može, pošto prije dobije odobrenje Apostolske Stolice, neke od zapovijedanih blagdana ukinuti ili prenijeti na nedjelju.}} Poredani prema [[Liturgijska godina|liturgijskoj godini]], deset dana (osim nedjelja) koje ovaj kanon spominje su: * 8. prosinca: [[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije]] * 25. prosinca: [[Božić]] * 1. siječnja: [[Marija Bogorodica]] * 6. siječnja: [[Bogojavljenje]] * 19. ožujka: [[Josipovo]] * Četvrtak šestog tjedna [[Uskrsno vrijeme|uskrsnog vremena]]: [[Uzašašće]] * Četvrtak nakon [[Presveto Trojstvo (svetkovina)|nedjelje Svetog Trojstva]]: [[Tijelovo]] * 29. lipnja: [[Petrovo|Sveti Petar i Pavao]] * 15. kolovoza: [[Velika Gospa]] * 1. studenog: [[Svi sveti]] Nekad je postojalo mnogo više zapovjednih blagdana. ''[[Motu proprio]]m'' od 2. srpnja 1911., ''[[Supremi disciplinae]]'', [[Pio X.|papa Pio X.]] smanjio je broj takvih blagdana koji nisu nedjelja s 36 na 8: gore navedenih 10 datuma osim blagdana Tijela i Krvi Kristove te svetog Josipa.<ref>{{Cite web|url=https://www.newadvent.org/cathen/14342a.htm|title=CATHOLIC ENCYCLOPEDIA: Supremi Disciplinae|website=www.newadvent.org|access-date=25 March 2023|language=en}}</ref> Sadašnji popis utvrđen je u kanonu 1247 [[Zakonik kanonskog prava (1917.)|Zakonika kanonskog prava iz 1917.]], što je danas kanon 1246 [[Zakonik kanonskog prava (1983.)|trenutnog Zakonika kanonskog prava]]. Međutim, [[biskupska konferencija|biskupske konferencije]] mogu, uz odobrenje [[Apostolska Stolica|Apostolske Stolice]] neke od zapovjednih blagdana ukinuti ili premjestiti na nedjelju, što se redovito događa. Tako je svih 10 gornjih svetkovina zapovjedno samo u [[Vatikan]]u (ne i u ostatku [[Rimska biskupija|Rimske biskupije]]) i u [[Švicarska|Švicarskom]] kantonu [[Ticino|Ticinu]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su zapovjedne svetkovine: Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti. Zapovjedni blagdani koji nisu nedjelja su svi [[Svetkovina|svetkovine]]. Sukladno tome, ako jedan od njih padne na nedjelju u [[Vrijeme kroz godinu|Vremenu kroz godinu]], nedjeljna proslava ustupa mu mjesto; ali nedjelje [[Došašće|Došašća]], [[Korizma|Korizme]] i [[Uskrsno vrijeme|Uskrsnog vremena]] imaju prednost pred svim ostalim svečanostima, koje se tada premještaju na drugi dan, zajedno s obvezom prisustvovanja misi.<ref name="pillarcatholic">{{Cite web |url=https://www.pillarcatholic.com/p/vatican-letter-settles-and-raises |title=Vatican letter settles and raises questions about U.S. Mass obligation |date=17 October 2024 |website=[[The Pillar]] |access-date=24 October 2024 |language=en}}</ref><ref name="zenit2">{{Cite web |url=https://zenit.org/2024/10/19/vatican-clarifies-us-holy-day-obligations-raising-questions-about-usccbs-policy/ |title=Vatican Clarifies US Holy Day Obligations, Raising Questions About USCCB's Policy |date=19 October 2024 |website=[[Zenit News Agency]] |access-date=24 October 2024 |language=en}}</ref> ==Istočne katoličke Crkve== [[Zakonik kanona istočnih Crkava]] utvrđuje relevantne norme o zapovjednim blagdanima za [[Istočne katoličke Crkve]]. Pet je zapovjednih blagdana, osim nedjelja, koji su zajednički svim Istočnim crkvama:<ref>{{cite web|url=http://www.intratext.com/IXT/ENG1199/_POG.HTM|title=Canon 880 §3|language=en}} Relevantni kanon navodi blagdane po imenu i ne određuje njihovo slavlje na određeni datum u kalendaru.</ref> * [[Svetkovina rođenja Gospodnjeg]] (Božić) * [[Bogojavljenje]] * [[Uzašašće]] * [[Petrovo|Sveti apostoli Petar i Pavao]] * [[Usnuće Majke Božje]] Vjernici Istočnih katoličkih crkava obvezani su sudjelovati nedjeljama i blagdanima na [[Božanska liturgija|Božanskoj liturgiji]] ili, prema propisima ili zakonitim običajima vlastite Crkve, u slavljenju božanskih hvala.<ref>{{Cite web|url=http://www.intratext.com/IXT/ENG1199/_POH.HTM|title=CCEO: text - IntraText CT|website=www.intratext.com|access-date=25 March 2023|language=en}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} {{Liturgijska godina Katoličke crkve}} [[Kategorija:Kršćanski nauk]] [[Kategorija:Kršćanski blagdani]] dkiyd6smz3skyf1hq4ltj0kk6goijqb Hipocentar 0 232781 7574014 6313230 2026-08-11T08:32:46Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Geometrijska središta|Geometrijska središta]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574014 wikitext text/x-wiki [[Image:epicenter.png|300px|thumb|Epicentar je direktno iznad hipocentra (žarišta potresa)]] '''Hipocentar''' ili '''žarište'''<ref>https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020/pola_godine_od_potresa/magnituda_i_intenziteti</ref> je naziv za mjesto nastanka [[potres]]a u [[Zemlja|Zemljinoj]] unutrašnjosti. Također, isti se naziv koristi i za centar [[eksplozija|eksplozije]] [[nuklearna bomba|nuklearne bombe]]. Hipocentar u značenju potresa, se nalazi ispod epicentra. [[Epicentar]] je mjesto na Zemljinoj površini na kojem se potres najjače osjeti, i gdje napravi najveću štetu. Hipocentar se po dubini može svrstati u 3 kategorije: plitki, srednji i duboki. Plitki su oni do dubine od 70 [[km]] ispod površine Zemlje, najčešće u zonama razmicaja [[litosferne ploče|litosfernih ploča]]. Hipocentri srednje dubine su oni između 70 i 300 km ispod površine. Duboki hipocentri se nalaze na dubinama između 300 km i 730 km ispod površine Zemlje, a to su najčešće hipocentri u zonama [[subdukcija|subdukcije]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Seizmologija]] [[Kategorija:Geometrijska središta]] gxuex32q4zf31to2cbihiefx1njqkus Epicentar 0 232782 7574019 6653696 2026-08-11T08:38:36Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Geometrijska središta]]; +[[Kategorija:Geografski položaj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574019 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Epicentar (glazbeni sastav)]]}} [[Image:epicenter.png|250px|thumb|Epicentar je izravno iznad žarišta [[potres]]a]] '''Epicentar''' je mjesto na [[Zemlja|Zemljinoj]] površini izravno iznad [[hipocentar|hipocentra]] ili [[žarište|žarišta]] [[potres]]a. Prema definiciji, predstavlja točku (manje područje) na Zemljinoj kori na kojoj je intenzitet potresa najveći. Riječ ''epicentar'' potječe od [[grčki|grčke]] riječi ''ἐπίκεντρον'' (''epikentron''), "koji zauzima kardinalnu točku", od ''ἐπί'' (''epi''), "na, iznad" + ''κέντρον'' (''kentron''), "centar".<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3D%2339677 Epikentron, Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', at Perseus]</ref> U slučaju potresa, epicentar je izravno iznad točke u kojoj [[rasjed]] počinje pucati. To je najčešće i mjesto na kojem se [[potres]] najjače osjeti i gdje napravi najveću štetu. Kod većih potresa, dužina pucanja rasjeda je mnogo duža, pa šteta može nastati uzduž cijele zone pucanja. Na primjer, u [[potres u Denaliju 2002.|potresu u Denaliju 2002.]], na [[Aljaska|Aljaski]], epicentar je bio na zapadnom kraju zone pucanja, ali najveća šteta je nastala oko 330 km dalje, na istočnom kraju zone pucanja.<ref>{{cite web |url=http://pubs.usgs.gov/fs/2003/fs014-03/ |title=Rupture in South-Central Alaska—The Denali Fault Earthquake of 2002 |publisher=USGS |last1=Fuis |first1=Gary |last2=Wald |first2=Lisa |accessdate=2008-04-20}}</ref> == Epicentralna udaljenost == Udaljenost između epicentra i hipocentra se naziva "dubina žarišta". == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Seizmologija]] [[Kategorija:Geometrijska središta]] [[Kategorija:Geografski položaj]] iq09ukvwhkth7zjnpa9jjuy91ylz4qb Mlinište (Zažablje) 0 232960 7573661 7420580 2026-08-10T17:12:31Z MaGa 20797 + 7573661 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Mlinište |vrsta = naselje |slika = Crkva Mliniste.jpg |opis slike = Crkva u Mliništu |županija = {{Z+X|DNŽ}} |općina = [[Zažablje]] |najbliži grad = [[Metković]] |površina = 11,2 |visina = |z. širina = 42.992 |z. dužina = 17.6147 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 254 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20353 Mlinište |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = |bilješke = }} '''Mlinište''' je naselje i administrativno središte općine [[Zažablje]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. == Zemljopisni položaj == Naselje se nalazi u dolini [[Neretva|Neretve]] uz lokalnu prometnicu [[Metković]] - [[Neum]]. == Povijest == Prvi su gospodarski objekti u selu izgrađeni početkom 19. stoljeća, a prvi stalni stanovnici nastanjuju ga od 1934. godine.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Vidović|first=Domagoj|date=2011-01-01|title=Iz neretvanske ojkonimije: imena službenih naselja 1857. – 2001.|url=https://www.academia.edu/40784915/Iz_neretvanske_ojkonimije_imena_slu%C5%BEbenih_naselja_1857_2001|journal=Hrvatski neretvanski zbornik|page=217.}}</ref> == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u Mliništu je obitavalo 419 stanovnika,<ref>[https://web.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-5231.html DZS - Popis stanovništva 2001. godine]</ref> a prema popisu iz 2011. 335 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_5231.html Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011.] www.dzs.hr (pristupljeno 22. ožujka 2020.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Mlinište |p1857=0 |p1869=0 |p1880=72 |p1890=86 |p1900=126 |p1910=131 |p1921=0 |p1931=0 |p1948=276 |p1953=322 |p1961=548 |p1971=478 |p1981=552 |p1991=481 |p2001=419 |p2011=335 |p2021=254 |napomena=Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijelova naselja Vidonje. U 1857., 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Vidonje. Kao dio naselja iskazuje se od 1948. do 1981. Podaci iskazani za ranije popise odnose se na pripadajuće dijelove naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Gospodarstvo == Žitelji Mliništa se uglavnom bave [[poljodjelstvo]]m. == Sakralni objekti == ===Nova župna crkva Srca Isusova i Srca Marijina=== Kamen temeljac blagoslovljen je 22. kolovoza 1968. za vrijeme župnika don Stjepana Vrdoljaka. Crkvu je 1971. blagoslovio nadbiskup [[Frane Franić]]. Djelo je arhitektice Eugenije Hamzić. Ima oblik kružnog isječka, u svetištu je širina 5, a dužina stranica 21 i njihov raspon na pročelju iznosi 31 metar. Visina iznad oltara je 12, a na pročelju se spušta na 6 metara. Zvonik visine 23 metra izgrađen je 1974., za vrijeme župnika don Anđelka Dukića. Tom je prigodom postavljeno i veliko raspelo iza oltara te mozaici [[sv. Liberan]]a i [[Sv. Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] koji su djelo Andrije Kukoča iz Splita. Nabavljeni su i kipovi te barokno poprsje sv. Liberana iz 1696. koje je dar nadbiskupije Paderborn. Župnom je crkvom proglašena 6. lipnja 1975. Za vrijeme župnika don Senka Antunovića 1999. je postavljen novi oltar a u perivoju crkve postavljen je brončani kip [[Leopold Mandić|sv. Leopolda Bogdana Mandića]] u naravnoj veličini.<ref name="SMN">[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/458 Župa Srca Isusova i Marijina - Vidonje] Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 22. ožujka 2020.)</ref> === Kapela svetog Liberana === [[Datoteka:Crkva sv Liberana Vidonje (2).jpg|190px|mini|lijevo|Kapela sv. Liberana]] {{glavni|Crkva sv. Liberana i arheološko nalazište na Gomilama}} Kapela koja se nalazi na Gomilama sagrađena je 1861. godine od klesanog kamena, presvođena je i pokrivena kamenom pločom. Vrlo je vjerojatno da je gradnja započela 1848. na što upućuje natpis na fasadi ''Vidogna 10/10 1848.'' U to vrijeme, župnik je bio don Stjepan Jeličić koji je preminuo 1850., a kapelicu je dovršio njegov nasljednik don Mijo Jerčić. Posvećena je Gospi i sv. Liberanu ali je prevladalo štovanje sv. Liberana. Kapelu su 14. srpnja 1959. obeščastili mladići iz mjesta, na nagovor komunističkih vlasti. Nakon toga, kapela je obnovljena a razbijeni kip sv. Liberana zamijenjen je novim.<ref name="SMN"/> === Kapela svetog Ante i Roka=== [[Datoteka:Kapela svetog Ante i svetoga Roka.jpg|140px|mini|desno|Kapela sv. Ante i Roka]] Kapela od klesanog kamena podignuta je 1931. godine za vrijeme župnika don Mate Radoševića. Iznutra je duga 4,30, široka 2,90 i visoka 4,50 metara. Na pročelju su vrata na luk, a na njegovu vrhu je zvonik na preslicu za jedno zvono s kamenim križem na vrhu. U vrijeme kada se narod selio iz zaselaka, u kapeli se nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] služila sveta misa i ostale pobožnosti do gradnje nove župne crkve. Uz nju je 1952. podignuta i župna kuća, za vrijeme župnika don Špirka Vukovića.<ref name="SMN"/> === Kapela svetog Mihovila Arkanđela=== [[Datoteka:Kapelica sv Mihovila.jpg|190px|mini|lijevo|Kapela svetog Mihovila Arkanđela]] Nalazi se u Nebušniku a sagradile su je obitelji Ćerlek, Perleta i Komazin 1919. godine. Za vrijeme župnika Don Senka Antunovića, 1997. je obložena kamenom i uređen je okoliš. Misa se slavi na blagdan [[sv. Mihovil]]a, 29. rujna.<ref name="SMN"/> ===Kapela Gospe od Milosrđa=== Betonska građevina obložena kamenom dimenzija duga 9, široka 6 i visoka 4 metra se nalazi se na novom groblju, a u narodu se zove i kapelom [[sv. Josip]]a. Sagrađena je 1994. prema nacrtu inž. Tome Nogolice iz Metkovića, a za vrijeme župnika don Luke Jozića. Misa se u njoj slavi za sprovoda te na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka. Na vrhu pročelja je preslica za jedno zvono, a ispred pročelja je podignut narteks.<ref name="SMN"/> ===Usputne kapelice=== Nalaze se na više mjesta u župi: kapelica Gospe od Milosrđa, na Grliću (1907.), Svih Svetih, kod Galovića (1887.), Sv. Josipa, na Reljinovcu (oko 1895.), Gospe Sinjske, u Klačini (1918.), Gospe od Zdravlja, na Mislini (1938.), Svetog Ante, na Stajinama (1918.), Sv. Nikole, na Mislini, Sv. Nikole, u Trojanovini te još sedam minijaturnih kapelica ugrađenih u zidove privatnih kuća.<ref name="SMN"/> == Udruge == [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (05).jpg|200px|mini|desno|Udruga lađara Vidonje na 29. Maratonu lađa]] * Udruga lađara Vidonje == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Zažablje]] {{Naselja u sastavu Općine Zažablje}} 9r4z2sa6o3qf75059aa727tqo7t3q2a Podrujnica 0 234571 7573671 7306966 2026-08-10T17:29:04Z MaGa 20797 + 7573671 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Podrujnica |vrsta = naselje |slika = Podrujnica.jpg |opis slike = |županija = {{Z+X|DNŽ}} |općina = [[Kula Norinska]] |najbliži grad = |površina = 4,6 |visina = |z. širina = 43.060 |z. dužina = 17.592 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 109 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 20341 Kula Norinska |pozivni broj = +385 (0)20 |autooznaka = DU |web = |bilješke = }} '''Podrujnica''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Kula Norinska]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 142 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 40 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> Prema popisu iz 2011. u Podrujnici je obitavalo 135 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_2194.html Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011.] www.dzs.hr (pristupljeno 22. ožujka 2020.</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Podrujnica |p1857=0 |p1869=0 |p1880=87 |p1890=142 |p1900=116 |p1910=202 |p1921=410 |p1931=222 |p1948=248 |p1953=267 |p1961=289 |p1971=213 |p1981=169 |p1991=122 |p2001=142 |p2011=135 |p2021=109 |napomena=U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju Desne, kao i dio podataka u 1880. U 1921. sadrži podatke za naselje Kula Norinska. U 1880., 1890. i 1910. iskazano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Kapela i crkva Svetog Roka == [[Datoteka:Crkva sv Roka Podrujnica.jpg|200px|mini|lijevo|Crkva sv. Roka]] Betonska kapelica dimenzija 8×4 metra sagrađena je za vrijeme župnika don Špirka Vukovića. Blagoslovio ju je biskup [[Ivo Gugić|Gugić]] 10. rujna 1972. godine. Zvonik kapelice bio je u obliku slomljene grede na kojemu se nalazio križ i tri zvona. Naslijedila je tradiciju [[Desne#Kapela_svetog_Roka_na_Rujnici|stare kapele Sv. Roka na Rujnici]], odakle se stanovništvo početkom 20. stoljeća većim dijelom preslilo u današnju Podrujnicu.<ref name="SMN">[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/443 Župa Gospe od Karmela - Bagalović] Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 22. ožujka 2020.)</ref> Na njenu mjestu nalazi se današnja crkva sv. Roka. Gradnja crkve duge 11 a široke 6 metara započeta je za vrijeme župnika don Zrinka Brkovića a nastavljena i dovršena 2008. za vrijeme župnika don Nikole Bodrožića.<ref>[https://zupa-gk.wixsite.com/zupa-gk/sv-roko Kapela sv. Roka] Stranice Župe Bagalović (pristupljeno 25. srpnja 2020.)</ref> == Udruge == [[Datoteka:Maraton ladjara 2026 (13).jpg|200px|mini|lijevo|Udruga lađara Sv. Roko na 29. Maratonu lađa]] * Udruga lađara Sveti Roko Podrujnica ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Kula Norinska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kula Norinska]] k9jx710gr4ikf3i08bpr5jzq3zlbsj0 Protu-Njemačka 0 236393 7573618 6505101 2026-08-10T15:54:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573618 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Anti-German communist protesters in Frankfurt in 2006.jpg|thumb|right|200px|Anti-Njemački / antifašistički prosvjednici u Frankfurtu u 2006. Na transparentu piše: "Dolje s Njemačkom/Solidarnost s Izraelom/Za Komunizam!" Druge fotografije s istog prosvjeda na [http://de.indymedia.org/2006/06/150265.shtml]]] [[Datoteka:Antideutsche rassisten.jpg|thumb|right|200px|Protu-Njemački transparent s potporom za [[Arthur Harris|Arthura Harrisa]].]] '''Protu-Njemačka,''' '''anti-Njemačka''' ili '''protunjemstvo''' (njem. ''Antideutsche'') je pojam koji je proizašao iz različitih krugova radikalnih [[antifašizam|antifašističkih]] [[ljevica|ljevičarskih]] pokreta. Smatra se da je ideja prema kojoj realizirano njemstvo neizbježno vodi u fašizam sazrela 1970.-ih godina u ekstremnoljevičarskoj organizaciji [[Kommunisticher Bund|''Kommunisticher Bund'']], a pod utjecajem struktura [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]], koje su težnju za nacionalnim jedinstvom njemačkog naroda sagledavali kao ozbiljnu prijetnju opstanku svoje komunističke države.<ref>Patrick Hagen, [http://www.trend.infopartisan.net/trd0405/t030405.html "Die Antideutschen und di Debatte der linken über Israel"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160511190723/http://www.trend.infopartisan.net/trd0405/t030405.html |date=11. svibnja 2016. }} (magistarski rad), Univerzitet u Kölnu, 26. srpnja 2004.</ref> Politički stav protunijemaca o njemstvu nalikuje u stanovitoj mjeri na ono što se u hrvatskoj naziva [[antihrvatstvo]]m. Protunjemačke skupine zastupaju uvjerenje da se bore protiv njemačkog [[nacionalizam|nacionalizma]], koji je bilo ojačan nakon [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja]]. Anti-Nijemci su i unutar radikalne [[ljevica|ljevice]] predmet intenzivnih [[polemika]]. Zbog raznolikosti anti-njemačkog spektra ne može se govoriti o "anti-njemačkim strujama" kao o jedinstvenom političkom bloku. Glavnim [[konsenzus]]om anti-njemačkih misli svih skupina može se smatrati "bezuvjetna solidarnost s politikom Izraela i židovskog naroda". Tijekom velikosrpske [[Domovinski rat|agresije na Hrvatsku]] i na Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini 1990.-ih godina antinjemačke organizacije nisu prosvjedovale protiv agresije, jer je Jugoslavija za ljevicu predstavljala ideal ostvarene socijalističke države. Antinjemački pokret se - kao i većina njemačke [[ljevica|ljevice]] - zalagao protiv intervencije [[NATO]]-[[NATO|<nowiki/>]]a protiv Srbije početkom [[1999.]] Anti-Nijemci ga ocjenjuju kao ponavljanje događaja iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u kojem je "Jugoslavija postala žrtva njemačke agresije". Iz tog razloga se taj pokret zalagao za bezuvjetnu solidarnost s režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Mnogi drugi ljevičarski [[pacifizam|pacifistički]] pokreti su kritizirali i postupke srpske strane protiv [[Albanci|Albanaca]] tijekom [[Rat na Kosovu|Rata na Kosovu]]. To je dovelo do raskola između tzv. anti-njemačkih i anti-nacionalnih pokreta.<ref>Patrick Hagen: ''Die Antideutschen und die Debatte über Israel'' 2004, 3.4. „Der Kosovo-Krieg – antinational vs. antideutsch“</ref> [[NATO|<nowiki/>]] === Kapitalizam === Iako se anti-njemački pokret da prepoznati kao protivnik [[kapitalizam|kapitalizma]], a njegove se pristaše smatraju sljedbenicima [[komunizam|komunizma]], oni kritiziraju i neke oblike [[antikapitalizam|anti-kapitalizma]]. Tako su posebice protiv procesa [[globalizacija|globalizacije]].<ref>Vgl. [http://de.indymedia.org/2004/03/76900.shtml Indymedia (2004): Berlin AANO zerstört Poster gegen Sozialabbau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131202223608/http://de.indymedia.org/2004/03/76900.shtml |date=2. prosinca 2013. }}</ref><ref>Redaktion Bahamas (12. November 2004): [http://www.redaktion-bahamas.org/aktuell/van-Gogh.html ''In memoriam Theo van Gogh'']</ref> == Vanjske poveznice == * [http://www.trend.infopartisan.net/trd0405/t030405.html Patrick Hagen: ''Die Antideutschen und die Debatte über Israel''(njem.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160511190723/http://www.trend.infopartisan.net/trd0405/t030405.html |date=11. svibnja 2016. }} * [http://www.sozialwiss.uni-hamburg.de/publish/Ipw/Lehr/SHaunss/Texte/MohrHaunss2004.pdf M. Mohr/S. Haunss: ''Die Autonomen und die anti-deutsche Frage oder: »Deutschland muss …«'' (pdf)] (njem.) * [http://www.links-netz.de/K_texte/K_gehrig_materialismus.html Thomas Gehrig: Der Freiburger Materialismus. Eine Auseinandersetzung mit der Kritik der IsF am Arbeiterbewegungs-Marxismus(njem.) ] * [http://www.ca-ira.net/isf/beitraege/bruhn-who.are.the.anti-germans.html Who are the Anti-Germans?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723034314/http://www.ca-ira.net/isf/beitraege/bruhn-who.are.the.anti-germans.html |date=23. srpnja 2011. }}, Interview with Joachim Bruhn, svibanj 2007 (engl.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Politika Njemačke]] e3e5j2vbedakh50wjifi7pmypfsjr8u Rolls-Royce 0 239013 7573955 7401207 2026-08-11T05:55:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573955 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa = [[BMW]] | ime = Rolls-Royce Motor Cars Limited | slika =[[Datoteka:Rolls-Royce Motor Cars logo.svg|200px]] | vrsta = | osnutak = 1906 | osnivači = Frederick Henry Royce i Charles Rolls | sjedište = Goodwood, Ujedinjeno Kraljevstvo | predsjednik = | ključne_osobe= | industrija = automobilska | proizvodi = automobili | zaposleni = | holding = | slogan = | web = [http://www.rolls-roycemotorcars.com/ Službena stranica] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Rolls-Royce''' je engleska tvornica automobila i avionskih motora, koju su [[1906.]] osnovali Charles Stewart Rolls i Henry Royce. Tvrtka je kroz svoju povijest imala nekoliko vlasnika, a današnji vlasnik je od [[2003.]] godine [[BMW]]. ==Povijest== ===Rolls-Royce Limited=== Henry Royce je svoj prvi automobil proizveo [[1904.]] godine u Manchesteru. Kasnije te godine je upoznao Charlesa Rollsa te je dogovoreno da će Royce proizvoditi automobile, dok će ih Rolls prodavati. Tvrtku su osnovali [[1906.]] i dali joj naziv ''Rolls-Royce''. Prvi model bio je ''Silver Ghost'', koji se proizvodio sve do [[1925.]] U tom razdoblju su napravili 6.127 primjeraka tog modela. Godine [[1931.]] tvrtka Rolls-Royce kupila je tada posrnulog automobilskog proizvođača [[Bentley]]. Od tada pa sve do [[2002.]] Rolls-Royce i Bentley su se razlikovali samo po prednjoj masci i manjim detaljima. Godine [[1946.]] cjelokupna proizvodnja Rolls-Roycea i Bentleya se seli iz [[Derby]]a u [[Crewe]]. odine [[1971.]] tvrtka je zapala u teške financijske probleme, uglavnom zbog skupog razvoja novog avionskog motora, te je podijeljena na dva dijela. Automobilski dio proizvodnje se odvojio te je osnovana tvrtka ''Rolls-Royce Motors'', dok je onaj avionski nazvan ''Rolls-Royce plc''. ====Automobili==== * 1904–06 10 hp * 1905–05 15 hp * 1905–08 20 hp * 1905–06 30 hp * 1905–06 V-8 * 1906–25 40/50 Silver Ghost * 1922–29 Twenty * 1925–29 40/50 Phantom * 1929–36 20/25 * 1929–35 Phantom II * 1936–38 25/30 * 1936–39 Phantom III * 1939–39 Wraith * 1946–59 Silver Wraith * 1949–55 Silver Dawn * 1950–56 Phantom IV * 1955–65 Silver Cloud * 1959–68 Phantom V * 1968–92 Phantom VI * 1965–80 Silver Shadow ===Rolls-Royce Motors=== ''Rolls-Royce Motors'' je osnovan [[1973.]], dok je ''Rolls-Royce Limited'' ostao orijentiran samo na proizvodnju avionskih motora. Proizvodnja automobila je nastavljena bez većih financijskih poteškoća. [[1980.]] Rolls-Royce je kupila obitelj Vickers te su bili njegovi vlasnici sve do [[1998.]] kada su ga odlučili prodati. To razdoblje u povijesti Rolls-Roycea je znano kao mirno razdoblje jer nije bilo značajnijih novih modela. No prilikom prodaje došlo je do prave zavrzlame. ====Automobili==== * 1965–80 Silver Shadow * 1968–91 Phantom VI * 1971–96 Corniche I-IV * 1975–86 Camargue * 1980–98 Silver Spirit/Silver Spur ===Rolls-Royce Motor Cars=== Obitelj Vickers je 1998. odlučila prodati sva prava na Rolls-Royce. Najizgledniji kupac bio je [[BMW]], koji je već snabdijevao Rolls-Royce i Bentley [[motor]]ima i ostalim komponentama. Ali BMW-ova konačna ponuda od 340 milijuna funti je nadmašena [[Volkswagen]]ovom ponudom od 430 milijuna [[funta|funti]]. No ''Rolls-Royce plc'', proizvođač avionskih motora, odlučio je ne prodati Rolls-Royce VW-u nego BMW-u. VW je ipak uspio kupiti prava na "''Spirit of Ecstasy''", poznati logo RR-a. Nakon prave zavrzlame koja je nastala BMW i VW su napravili dogovor. Od 1998. do [[2002.]] BMW će dobavljati motore, koristiti imena, ali će od 1. siječnja [[2003.]] godine, samo [[BMW]] moći koristiti ime Rolls-Royce, a samo VW ime Bentley. Sjedište tvrtke je od 2003. u [[Goodwood]]u. ====Automobili==== * 2003. - danas : [[Rolls-Royce Phantom]] * 2007. - danas : [[Rolls-Royce Phantom Drophead Coupé|Phantom Drophead Coupé]] * 2008. - danas : [[Rolls-Royce Phantom Coupé|Phantom Coupé]] * 2009. - danas : [[Rolls-Royce Ghost|Ghost]] == Prodaja == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina !! Ukupna prodaja |- | 2005.<ref name="sales2006">http://www.webwire.com/ViewPressRel.asp?aId=26820 BMW Group Achieves New Sales Revenue Record In 2006</ref>||| 796 |- | 2006.<ref name="sales2006"/>||| 805 |- | 2007.<ref>http://www.bmwblog.com/2009/03/12/bmw-reports-90-drop-in-2008-net-profit-to-330-million-euro/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007121031/http://www.bmwblog.com/2009/03/12/bmw-reports-90-drop-in-2008-net-profit-to-330-million-euro/ |date=7. listopada 2011. }} BMW reports 90% drop in 2008 net profit to 330 million euro</ref>||| 1,010 |- | 2008.<ref name="RRrecordsales">{{Citiranje časopisa |url=http://www.carnewsbreak.com/blog/1053500_rolls-royce-has-massive-sales-year-in-2010 |title="Rolls-Royce Has Massive Sales Year in 2010" |archive-url=https://web.archive.org/web/20110114232309/http://www.carnewsbreak.com/blog/1053500_rolls-royce-has-massive-sales-year-in-2010 |archive-date=14. siječnja 2011. |access-date=23. rujna 2011.}}</ref>|| 1,212 |- | 2009.<ref name="RRrecordsales"/>||| 1,002 |- | 2010.<ref name="RRrecordsales"/>||| 2,711 |} == Poveznice == * [[Dodatak:Popis proizvođača automobila|Popis proizvođača automobila]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Rolls-Royce vehicles|Rolls-Royce}} * [http://www.rolls-roycemotorcars.com/ Službena stranica - Ujedinjeno Kraljevstvo] * [http://www.rolls-royce.com/northamerica/na/ Službena stranica - Sjedinjene Američke Države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110925022232/http://www.rolls-royce.com/northamerica/na/ |date=25. rujna 2011. }} [[Kategorija:Engleski proizvođači automobila]] [[Kategorija:Britanske proizvodne tvrtke]] [[Kategorija:Rolls-Royce| ]] 7gt36orez8itd1damuo7smqb9vxpph6 Club de Gimnasia y Esgrima de Buenos Aires 0 239183 7573747 6530957 2026-08-10T18:39:28Z Silverije 23459 7573747 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Avenida Figueroa Alcorta.JPG|mini|desno|250px|Klupsko sjedište se nalazi na aveniji Figueroa Alcorta.]] '''Club de Gimnasia y Esgrima de Buenos Aires''' (kratica: ''G.E.B.A.'') je [[športsko društvo]] iz [[Argentina|argentinskog]] grada [[Buenos Aires]]a. Društvo ima tri sjedišta: * '''Aldao''': - adresa: Bartolomé Mitre 1149 y Tte. Gral. J. D. Perón 1154, Ciudad de Buenos Aires<br> - uk. površina: 35.000 m<sup>2</sup><br> - natkrivena površina: 35.000 m<sup>2</sup> * '''Newbery''': - adresa: Av. Dorrego 3600 - Ciudad de Buenos Aires<br> - uk. površina: 55.000 m<sup>2</sup><br> - natkrivena površina: 4.500 m<sup>2</sup> * '''San Martín''': - adresa: Av. Figueroa Alcorta 5575, Ciudad de Buenos Aires<br> - uk. površina: 139.000 m<sup>2</sup><br> - natkrivena površina: 10.000 m<sup>2</sup> == Športski odjeli == Klub ima odjele za aikido, šah, atletiku, košarku, boćanje, bowling, boks, bridž, mačevanje, mačevanje štapom, nogomet, ritmička gimnastika, gimnastika, golf, hathu jogu, hokej na travi, džudo, karate, plivanje, umjetničko klizanje, pelotu, ragbi, tekvondo, tenis, odbojku, jogu iyengar i modernu jogu. == Vanjske poveznice == *[http://www.geba.org.ar/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091126100002/http://www.geba.org.ar/ |date=26. studenoga 2009. }} [[Kategorija:Šport u Buenos Airesu]] [[Kategorija:Buenos Aires (pokrajina)]] 2z7nrnas4nucbq7vnek6ucf0hjby045 Nada Tončić 0 240473 7573592 7560788 2026-08-10T14:19:13Z Divna Jaksic 974 7573592 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Nada Tončić | Img = Nada Tončić.JPG | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[30. srpnja]] [[1909.]] | Smrt = [[29. ožujka]] [[1998.]] | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[ozbiljna glazba]], [[opera]] | Zanimanje = [[Opera|operna]] [[Pjevanje|pjevačica]] ([[sopran]]) | Djelatno_razdoblje = [[1933.]] – [[1963.]]<ref name="LZMK-Pro"/><ref name="HE"/> | Producentska_kuća = | Angažman = Opera [[HNK u Zagrebu]] | URL = | nagrade = 1971. [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za glazbu]] za životno djelo<br>1996. [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] | Značajni instrumenti = }} '''Nada Tončić''' (udana Vujasinović;<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Tončić, Nada |url=https://enciklopedija.hr/clanak/61740 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=16. kolovoza 2015.}}</ref> [[Zemun]], [[30. srpnja]] [[1909.]] – [[Varaždin]],<ref name="LZMK-Pro">[http://proleksis.lzmk.hr/48932/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Tončić, Nada], pristupljeno 16. kolovoza 2015.</ref><ref>[http://knjiznica-vz.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=370 Knjižnica Varaždin – 29. ožujka], pristupljeno 16. kolovoza 2015.</ref> [[29. ožujka]] [[1998.]]) bila je hrvatska [[opera|operna]] [[Pjevanje|pjevačica]], [[sopran]]istica. == Životopis == Nada Tončić studirala je i 1932. diplomirala pjevanje na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji]] u [[Zagreb]]u u razredu [[Nada Eder-Bertić|Nade Eder-Bertić]].<ref name="HE"/> Karijeru je počela [[1933.]] u Operi zagrebačkog [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]], članica koje je bila sve do [[1963.]] godine. Svojim se lirskim sopranom proslavila ulogama u [[La traviata|Travijati]], [[Ero s onoga svijeta|Eri s onoga svijeta]], [[Madama Butterfly|Madam Butterfly]], [[Porin (opera)|Porinu]], [[Jevgenij Onjegin (opera)|Jevgeniju Onjeginu]] i drugima. Nastupala je i kao koncertna pjevačica te gostovala u svim jugoslavenskim i mnogim europskim uglednim [[Operna kuća|opernim kućama]].<ref name="LZMK-Pro"/> Bila je članica [[HDGU|Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika]].<ref>[http://www.hdgu.hr/clanovi.aspx HDGU – Članovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140829014028/http://www.hdgu.hr/clanovi.aspx |date=29. kolovoza 2014. }}, pristupljeno 16. kolovoza 2015.</ref> == Nagrade == * 1970. - [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrada Vladimir Nazor za glazbu]] za životno djelo * 1996. - [[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *Barbieri, Marija: ''Nada Tončić. Život i djelo'', Zagreb: Ex libris, 2014. {{ISBN|978-953-284-060-5}} == Vanjske poveznice == *[https://enciklopedija.hr/clanak/61740 Tončić, Nada] Hrvatska enciklopedija. LZMK *[http://proleksis.lzmk.hr/48932/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Tončić, Nada] *[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac297.nsf/AllWebDocs/tito Matica.hr / Vijenac – Marija Barbieri: »Opus kakva više nema«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070923051108/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac297.nsf/AllWebDocs/tito |date=23. rujna 2007. }}, 22. srpnja 2005. *[http://crnobori.mdc.hr/zbirka.aspx?stranica=5&itemId=70 Donacija Josip Crnobori] [[Josip Crnobori]]: portret Nade Tončić, olovka na papiru {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za glazbu}} {{GLAVNIRASPORED:Tončić, Nada}} [[Kategorija:Hrvatski operni pjevači]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Životopisi, Zemun]] 9a41qbhf1qsc3x156bdxrcvpdxo80ru Luhansk 0 241496 7573521 7470107 2026-08-10T12:14:51Z SrpskiAnonimac 173070 7573521 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Luhansk | ime_genitiv = Luhanska | izvorno_ime =<small>Луганськ</small> | slika_panorama =Luhansk collage.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava =Flag of Luhansk.svg | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat of arms of Luhansk.svg | slika_grb_veličina =100px | slika_karta =Luhansk-Ukraine-map.png | veličina_karte =280px | opis_karte =Položaj grada na karti Ukrajine | širina-stupnjevi =48 | širina-minute =34 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =39 | dužina-minute =20 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|border]] [[Ukrajina]] | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info =[[Luhanska oblast|Luhanska]] | titula_vođe =gradonačelnik | ime_vođe = Serhij Ivanovyč Kravčenko | površina_bilješke = | površina_ukupna = 275 km | visina = 105 | stanovništvo_godina =[[2004.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 445 900 | stanovništvo_gustoća = 1,802/km<sup>2</sup> | vremenska_zona =EET | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =EEST | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =91000 | pozivni_broj = +380 642 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.gorod.lugansk.ua/ www.gorod.lugansk.ua/] | bilješke = }} '''Luhansk'''<ref name="HE">»Lugansk«. U djelu: ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]'', Mrežno izdanje, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 2016., {{ISBN|978-953-268-038-6}}, URL: https://enciklopedija.hr/clanak/37430 (pristupljeno 13. prosinca 2016.)</ref> ili '''Lugansk''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: Луганськ, [[ruski jezik|ruski]]: Луганск) grad je u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] i središte [[Luganska oblast|Luhanske oblasti]]. == Položaj == Nalazi se na istoku [[Ukrajina|Ukrajine]], oko 20&nbsp;km od [[Rusija|Ruske]] granice. Kroz grad protječe rijeka [[Lugan|Luhanj]], pritoka [[Severski Donec|Severskog Donjeca]]. ==Povijest== Povijest grada započinje [[1795.]] godine, kada je britanski industrijalac Charles Gascoigne osnovao tvornicu metala. To je bio početak industrije koja još uvijek egzistira u gradu. Luhansk je dobio status grada [[1882.]] godine. Smješten je u Donjeckom bazenu, Luhansk su sovjetske vlasti razvile kao važno industrijsko središte Istočne Europe, osobito u proizvodnji [[lokomotiva]]. ==Stanovništvo== Po službenom popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, grad je imao oko {{N|463 000}}. Prema etničkoj pripadnosti u gradu živi najviše [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] oko 50 % i [[Rusi|Rusa]] oko 47 %. ==Gradovi prijatelji== * {{Z|UK}} [[Cardiff]], [[Velika Britanija]] * {{Z|POLJ}} [[Lublin]], [[Poljska]] * {{Z|BUG}} [[Pernik]], [[Bugarska]] * {{Z|MAĐ}} [[Székesfehérvár]], [[Mađarska]] * {{Z|FRA}} [[Saint-Étienne]], [[Francuska]] * {{Z|KIN}} [[Daqing]], [[Kina]] ==Poznate osobe== * [[Sergej Bubka]], skakač u vis * [[Fedor Emelianenko]], ruski borac mješovitih borilačkih sportova, ==Sport== U gradu djeluje nogometni klub [[Zorja Luhansk]], koji se natječe u [[Vyšča Liha|Ukrajinskoj Premier ligi]] == Vanjske poveznice == * [http://www.gorod.lugansk.ua Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090420150435/http://gorod.lugansk.ua/ |date=20. travnja 2009. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat= Luhansk| |commonscathr= Lugansk }} == Izvori == {{izvori}} {{Administrativni centri u Ukrajini}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Luhansk]] jcp0kjd8swwyxeslqju0r8e4ktnfuid 7573832 7573521 2026-08-10T20:52:07Z SrpskiAnonimac 173070 7573832 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Luhansk | ime_genitiv = Luhanska | izvorno_ime =<small>Луганськ</small> | slika_panorama =Luhansk collage.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava =Flag of Luhansk.svg | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Coat of arms of Luhansk.svg | slika_grb_veličina =100px | slika_karta =Luhansk-Ukraine-map.png | veličina_karte =280px | opis_karte =Položaj grada na karti Ukrajine | širina-stupnjevi =48 | širina-minute =34 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =39 | dužina-minute =20 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|border]] [[Ukrajina]] | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info =[[Luhanska oblast|Luhanska]] | titula_vođe =gradonačelnik | ime_vođe = Serhij Ivanovyč Kravčenko | površina_bilješke = | površina_ukupna = 275 km | visina = 105 | stanovništvo_godina =[[2004.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 445 900 | stanovništvo_gustoća = 1,802/km<sup>2</sup> | vremenska_zona =EET | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =EEST | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =91000 | pozivni_broj = +380 642 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.gorod.lugansk.ua/ www.gorod.lugansk.ua/] | bilješke = }} '''Luhansk'''<ref name="HE">»Lugansk«. U djelu: ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]'', Mrežno izdanje, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 2016., {{ISBN|978-953-268-038-6}}, URL: https://enciklopedija.hr/clanak/37430 (pristupljeno 13. prosinca 2016.)</ref> ili '''Lugansk''' ({{ukr.|Луганськ}}, {{rus.|Луганск}}), grad je u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] i središte [[Luganska oblast|Luhanske oblasti]]. == Položaj == Nalazi se na istoku [[Ukrajina|Ukrajine]], oko 20&nbsp;km od [[Rusija|Ruske]] granice. Kroz grad protječe rijeka [[Lugan|Luhanj]], pritoka [[Severski Donec|Severskog Donjeca]]. ==Povijest== Povijest grada započinje [[1795.]] godine, kada je britanski industrijalac Charles Gascoigne osnovao tvornicu metala. To je bio početak industrije koja još uvijek egzistira u gradu. Luhansk je dobio status grada [[1882.]] godine. Smješten je u Donjeckom bazenu, Luhansk su sovjetske vlasti razvile kao važno industrijsko središte Istočne Europe, osobito u proizvodnji [[lokomotiva]]. ==Stanovništvo== Po službenom popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, grad je imao oko {{N|463 000}}. Prema etničkoj pripadnosti u gradu živi najviše [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] oko 50 % i [[Rusi|Rusa]] oko 47 %. ==Gradovi prijatelji== * {{Z|UK}} [[Cardiff]], [[Velika Britanija]] * {{Z|POLJ}} [[Lublin]], [[Poljska]] * {{Z|BUG}} [[Pernik]], [[Bugarska]] * {{Z|MAĐ}} [[Székesfehérvár]], [[Mađarska]] * {{Z|FRA}} [[Saint-Étienne]], [[Francuska]] * {{Z|KIN}} [[Daqing]], [[Kina]] ==Poznate osobe== * [[Sergej Bubka]], skakač u vis * [[Fedor Emelianenko]], ruski borac mješovitih borilačkih sportova, ==Sport== U gradu djeluje nogometni klub [[Zorja Luhansk]], koji se natječe u [[Vyšča Liha|Ukrajinskoj Premier ligi]] == Vanjske poveznice == * [http://www.gorod.lugansk.ua Službena stranica grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090420150435/http://gorod.lugansk.ua/ |date=20. travnja 2009. }} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat= Luhansk| |commonscathr= Lugansk }} == Izvori == {{izvori}} {{Administrativni centri u Ukrajini}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] [[Kategorija:Luhansk]] 1qnnqlk4pw38kfts1h14pyg65nc5402 Romolo Venucci 0 247156 7573964 7356087 2026-08-11T06:12:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573964 wikitext text/x-wiki '''Romolo Venucci''' '''(Wnoucsek)''' ([[Rijeka]], [[4. veljače]] [[1903.]] – [[Rijeka]], [[2. kolovoza]] [[1976.]]) hrvatski slikar, kipar i likovni pedagog iz redova talijanske nacionalne manjine. Smatra se najvećim riječkim likovnim umjetnikom 20. stoljeća.<ref>[https://e-usluge3.rijeka.hr/apex/f?p=120:1:::NO:::]</ref><ref>[http://www.mojarijeka.hr/vijesti/predstavljanje-murala-remo-romolo-venucci Moja Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160924065420/http://www.mojarijeka.hr/vijesti/predstavljanje-murala-remo-romolo-venucci |date=24. rujna 2016. }} Marta Ožanić: ''Predstavljanje murala Remo & Romolo Venucci'', 24. kolovoza 2016. (pristupljeno 31. kolovoza 2016.)<br>"''Umire u Rijeci 1976. godine, a tek je nekoliko desetljeća nakon smrti priznat kao najveći riječki likovni umjetnik 20. stoljeća.''"</ref> Njegov je slikarski opus moguće sustavno pratiti kroz razdoblja postimpresionizma, ekspresionizma, kubizma, arhitektonskog impresionizma, geometrijske apstrakcije i figurativnog slikarstva.<ref name="#1">[http://www.arhitektura.hr/Projekti/Kultura/Prijedlog-za-osnivanje-galerije-Romolo-Venucci-Korzo-26-Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827082838/http://www.arhitektura.hr/Projekti/Kultura/Prijedlog-za-osnivanje-galerije-Romolo-Venucci-Korzo-26-Rijeka |date=27. kolovoza 2016. }}Prijedlog za osnivanje galerije "Romolo Venucci"</ref> == Životopis == Bio je [[Česi|češkog]], [[Mađari|mađarskog]] i [[Slovenci|slovenskog]] podrijetla.<ref name="#2">[http://www.mmsu.hr/Default.aspx?sec=34 Muzej moderne i suvremene umjetnosti - Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111028022013/http://www.mmsu.hr/Default.aspx?sec=34 |date=28. listopada 2011. }} Daina Glavočić: Zbirka Romolo Venucci</ref> Krajem 19. stoljeća njegov otac Antal Wnoucsek iz rodnog [[Pečuh]]a seli u Rijeku, gdje ženi Annu Mariju Rostand, djevojku franko-slovenskog porijekla. Obitelj živi u gradskoj četvrti Mlaka u skromnim uvjetima, a otac radi kao vratar u Ljuštionici riže. Šestero se djece (Elena, blizanci Romolo i [[Remo Venucci|Remo]], [[Wilma Venucci|Wilma]], Galatea i Abdon) od malih nogu asimilira u Fiumane (riječke Talijane) („''Osjećam se Talijanom oduvijek, od kada rasuđujem''“ piše Romolo u pismu upućenom talijanskom veleposlanstvu u Budimpešti). Kako su i roditelji naklonjeni talijanskoj kulturi koja ih okružuje, osim mađarskog i njemačkog, kod kuće govore i [[Fijumanski dijalekt|fiumanski dijalekt]]. Dom Wnoucsekovih odiše umjetnošću: otac i djeca sviraju svi po nekoliko instrumenata pa u njihovoj kući nisu rijetki koncerti u kojima sudjeluju i prijatelji, a majka svakom novorođenom djetetu posvećuje tankoćutne stihove. Nakon završena osnovnoga i srednjeg obrazovanja (na mađarskom), Romolo odlazi u Budimpeštu gdje upisuje Kraljevsku akademiju lijepih umjetnosti, tada jednu od najmodernijih u Europi. Po završetku studija vraća se u rodni grad, koji je u međuvremenu postao dio Kraljevine Italije. Izvodi tada više javnih radova: dva dekorativna panoa u duhu futurizma za Riječki velesajam (1928.), zidne slike i dekoracije u atriju Gornje kapucinske crkve (1929.), dva anđela u visokom reljefu za glavno pročelje Zavjetne crkve na Kozali (1933.) i zidne kompozicije u „Rajonskom domu“ na Kozali (danas nepostojeće). Među najboljim njegovim radovima iz tog doba smatraju se crteži ugljenom na temu ljudske figure i kubokonstruktivističke slike, koje javnost teže prihvaća („''Došao sam iskvariti ukus svojih sugrađana''“ izjavljuje tada umjetnik). Godine 1935. mijenja prezime u Venucci, a 1938. ženi se Sušačankom Margaretom Kuss te se nastanjuje u vrlo skromnom stanu na usponu Kalvarija.<ref>Sergio Molesi; Erna Toncinich: ''Romolo Venucci'' (monografija), Rijeka-Trst, 2008., str. 33.-34.</ref> Neke od njegovih skulptura kao što su "La forza della volontà" iz 1933/34. su Udruge antifašista okarakterizirale kao "grubi primjer fašističke umjetnosti"<ref>[http://www.problemmarket.com/Fijumani.pdf Novi list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200724/http://www.problemmarket.com/Fijumani.pdf |date=4. ožujka 2016. }} Nova skulptura na izložbi koja u dijelu javnosti izaziva kontroverze, 2. veljače 2007. <br> "''Riječki antifašisti ističu ideološku podlogu nedavno odlivene Venuccijeve skulpture u bronzi »Forza della volonta«...Izazvani izloženim uputili su prosvjed, kako navode, »radi ponovnog vala prodora fašističke ideologije u Rijeku, ovaj put pod krinkom umjetnosti«.</ref><ref>[http://www.problemmarket.com/Fijumani.pdf La Voce del Popolo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200724/http://www.problemmarket.com/Fijumani.pdf |date=4. ožujka 2016. }} {{it icon}} Quando l'arte è vista come strumento della politica Squalificandola come «fascista» si tenta di cancellare una realtà culturale, 08. veljače 2007.: <br> ''La statua "La forza della volontà" (1933/34) del maestro Romolo Venucci è stata definita dall'Associazione antifascisti un "brutto esempio dell'arte di quel momento (il fascismo, ndr) visto che è stata realizzata per il concorso "Legionario di Fiume" ''</ref> Nakon rata Venucci svjedoči duboku povezanost s rodnim krajem, od kojeg se ni u najtežim uvjetima poratnog života i opstanka u novoj Jugoslaviji ne može odvojiti, čak ni za velikog egzodusa riječkog stanovništva četrdesetih i pedesetih godina.<ref name="#2"/> Godine 1946. Venucci je zajedno s [[Jakov Smokvina|Jakovom Smokvinom]], [[Vinko Matković|Vinkom Matkovićem]] i [[Vilmi Svečnjak|Vilimom Svečnjakom]] osnivačem gradske podružnice Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, današnjeg Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/Vij175.nsf/AllWebDocs/Sedamdesetesubilegodine Vijenac br. 175/2000.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090813173333/http://www.matica.hr/Vijenac/Vij175.nsf/AllWebDocs/Sedamdesetesubilegodine |date=13. kolovoza 2009. }} Nataša Šegota Lah: Sedamdesete su bile godine, 16. studenoga 2000.</ref> Godine 1947., nakon rada u jednom osiguravajućem društvu i u Građevnom projektnom uredu, ulazi u školski svijet, gdje će ostati do umirovljenja 1971. Predaje crtanje, deskriptivnu geometriju i povijest umjetnosti u Talijanskoj gimnaziji, crtanje u Učiteljskoj školi i dvjema talijanskim osnovnim školama Gelsi i Belvedere. Godine 1963. utemeljuje Tečaj crtanja i slikarstva u Circolu (Zajednici Talijana), koji od 1986. nosi njegovo ime. Godine 1971. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja priređuje jednu od rijetkih samostalnih izložbi izlažući ulja i akvarele na temu Staroga grada. 1972. dobiva Nagradu grada Rijeke kojoj slijedi i dobivanje većeg stana, na području Kozale. 1976. za sliku „Arlecchino“ dobiva Prvu nagradu na Natječaju umjetnosti i kulture „Istria Nobilissima“. Preminuo je 2. kolovoza 1976. i počiva na groblju Kozala.<ref>Sergio Molesi; Erna Toncinich: ''Romolo Venucci'' (monografija), Rijeka-Trst, 2008., str. 34.</ref> Godine 1989. supruga pokojnog slikara poklonila je tadašnjoj Modernoj galeriji zbirku od 87 radova (48 ulja, 37 crteža i 2 skulpture), koja predstavlja presjek njegovog životnog djela. Potaknut tom donacijom i željom za afirmacijom riječkog identiteta arhitekt [[Vladi Bralić|Vladi Bralić]] sačinio je prijedlog za osnivanje gradske galerije koja bi doprinijela kulturnoj spoznaji o sadržajnom smislu, te logici i ljepoti zaokruženog opusa Romola Venuccija. Temeljem tog prijedloga Venuccijeva galerija trebala je biti uređena u sklopu zgrade na adresi Korzu 26 u Rijeci. Prijedlog za osnivanje galerije bio je izložen na riječkoj izložbi Interpretacije 1989. godine kojom je Moderna galerija Rijeka (danas Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka) obilježila 40 godina djelovanja, a potom i na izložbi u Marseillesu 1990. godine (Biennale des jeunes createurs d'Europe de la Mediterranee - projets culturels). No, usrpkos tomu što je iste godine prijedlog za osnivanjem galerije bio nagrađen na 25. Zagrebačkom salonu lijepih umjetnosti u Zagrebu, sve do danas nije došlo do realizacije te zamisli.<ref name="#1"/> == Umjetničko djelovanje == Nakon prve postimpresionističke faze (''Kantrida'', 1922.), njegove se slike odlikuju ekspresionističkom dramatikom (''Portret mladića'', 1927.). U razdoblju 1929. – 35. u svojim je slikama ostvario sintezu futurizma i kubokonstruktivizma (''Dekomponirani akt'', 1927.; ''Figura'', 1930; ''Portret Francesca Dreniga'', 1931.), što je primijenio i na tri skulpture (''Kupačica'', 1932.; ''Snaga volje'', 1933.; ''Ženski akt''). U djelima do 1960. ostao je vjeran ekspresionističkoj paleti i konstruktivistički modeliranoj formi. U razdoblju 1960. – 70. slika apstraktne kompozicije (''Muzička kompozicija'', 1963.; ''Apstraktna kompozicija'', 1968.) i ciklus ''Gromače''. God. 1970. – 76. slika na način ekspresivnoga realizma motive iz Rijeke i Sušaka te luke i brodove. Bavio se likovnom pedagogijom, ilustracijom, restauriranjem slika i grafičkim oblikovanjem. Izlagao je od 1927., a samostalno u Rijeci (1944., 1957., 1971., 1993.) i Vareseu (1965.).<ref>[https://e-usluge3.rijeka.hr/apex/f?p=120:98:::NO::P98_BROJ:2494]D. Glavočić, Romolo Venucci (1903-1976), retrospektivna izložba (katalog), Rijeka, 1993. – M. Balabanić Fačini, Romolo Venucci, Riječki Stari grad i platane (katalog), Rijeka, 1993.</ref> Svirao je tri instrumenta, a posebice je bio izvrstan violinist.<ref>[http://www.mojarijeka.hr/vijesti/predstavljanje-murala-remo-romolo-venucci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160924065420/http://www.mojarijeka.hr/vijesti/predstavljanje-murala-remo-romolo-venucci |date=24. rujna 2016. }}Marta Ožanić, "Predstavljanje murala Remo & Romolo Venucci" (članak).</ref> Djela nastala između 1927. i 1935. vjerojatno tvore najvrijedniju od svih faza u njegovu opusu. Venuccijevi crteži ugljenom od 1927. kreću ka ekspresivnosti linije, gestualnosti poteza, redukciji detalja, oblika i boje u slikama ili koloriranim crtežima. Stremeći sve više pojednostavljenju forme, pojačavao je oštrinu linije, umnožavao paralelno crtovlje naglašavajući time zatamnjenja, udubine i sjene, granice volumena, oblikujući novu realnost i prostor tamnijim i svjetlijim nedefiniranim plohama. Crtež je vremenom postao čvršći, a tema sve manje važna iako još uvijek prepoznatljiva: autoportreti, portreti ili ženski aktovi (stojeći, sjedeći ili ležeći). Nedefiniranih portretiranih osobina, ti se ljudski likovi često pretvaraju u jedini cilj crteža: linearno oblikovanje i definiranje volumena, koji se razvijaju u dva smjera: na kristalično, oštrokutno mrvljenje, razbijanje, lomljenje volumena u manje dijelove čime se približava specifično izlomljenom crtežu talijanskih futurista; ka integraciji, sažimanju i zaobljavanju volumena i oblika ljudskog lika i predmeta, odbacujući detalje i svodeći sav prikazan sadržaj na embrionalne sažete forme.<ref>[http://www.iiczagabria.esteri.it/iic_zagabria/hr/gli_eventi/calendario/2009/04/romolo-venucci-le-opere-tra-le-due-guerre.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160918011947/http://www.iiczagabria.esteri.it/iic_zagabria/hr/gli_eventi/calendario/2009/04/romolo-venucci-le-opere-tra-le-due-guerre.html |date=18. rujna 2016. }}Daina Glavočić, Međuratni crteži/opus riječkog slikara Romola Venuccija</ref> 1970-ih Venucci je naslikao sliku ''Croatia cruciata''. Restaurirao ju je Željko Šegović. Na župni blagdan 24. svibnja 2019. uz procesiju i svetu misu blagoslovljena je trajno postavljena u sakristiji u župnoj crkvi Marije Pomoćnice na Knežiji u Zagrebu.<ref>sv: [https://narod.hr/kultura/foto-povodom-zupnog-blagdana-i-svetkovine-marije-pomocnice-na-kneziji-otkrivena-slika-croatia-cruciata ''(FOTO) Povodom župnog blagdana i svetkovine Marije Pomoćnice na Knežiji, otkrivena slika ‘Croatia Cruciata’ ''] Narod.hr. 24. svibnja 2019. Pristupljeno 30. listopada 2020.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.kultura.hr/hr/zbirke/zbirka_romolo_venucci Kultura.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091031010704/http://www.kultura.hr/hr/zbirke/zbirka_romolo_venucci |date=31. listopada 2009. }} Zbirka Romolo Venucci Hrvatska kulturna baština - Nacionalni program digitalizacije online - Ministarstvo kulture *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Lovorka Magaš: Romolo Venucci. Riječki doprinos hrvatskoj avangardi {{GLAVNIRASPORED:Venucci, Romolo}} [[Kategorija:Hrvatski kipari]] [[Kategorija:Talijanski kipari]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] 2k55zh7lffs9oasq5ovg33w12zwdj9z Radovan Ivšić 0 247198 7573856 7521244 2026-08-10T21:57:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573856 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Radovan Ivšić 1.jpg|mini|desno|250px|Radovan Ivšić.]] '''Radovan Ivšić''' ([[Zagreb]], [[22. lipnja]] [[1921.]] – [[Pariz]], [[25. prosinca]] [[2009.]]),<ref>{{Citiranje weba |title=Ivšić, Radovan|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ivsic-radovan|access-date=2025-08-26|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, [[pisac]], dramatik, esejist, prevoditelj, [[Leksikografija|leksikograf]] i [[nadrealizam|nadrealist]] svjetskoga glasa, koji je najveću slavu stekao dramom [[Kralj Gordogan]] te zbirkom pjesama [[Crno (zbirka pjesama)|Crno]]. ==Životopis== Rodio se kao sin [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]], hrvatskog jezikoslovca, slavista, akcentologa i rektora [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] ([[1940.]] – [[1943.]]). Nakon što je završio klasičnu srednju školu u Zagrebu, diplomirao je francuski i talijanski jezik na Sveučilištu u Zagrebu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=IVŠIĆ, Radovan - Hrvatski biografski leksikon|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/ivsic-radovan|access-date=2025-08-26|website=hbl.lzmk.hr}}</ref> Kroz svoj otpor ustaškom i komunističkom [[totalitarizam|totalitarizmu]] pokazao se je kao duhovno i moralno [[korupcija|nepotkupljiv]] umjetnik. Njegova su djela bila zabranjivanja kako tijekom, tako i nakon [[Drugi svjetski rat|drugoga svjetskog rata]]. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[Ante Pavelić]] osobno je naredio zapljenu Ivšićeve prve knjige ''Narcis''. Njegova drama [[Kralj Gordogan]] je bila zabranjena u Hrvatskoj pod [[Fašizam|fašističkom]] i [[Komunizam|komunističkom]] diktaturom sve do [[1979.]] godine. Kritizirao je jeftinu politiku, komunizam i lažni [[nadrealizam]]. Bio je najveći kritičar [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], smatrajući neoprostivima kako njegovo priklanjanje režimu, tako i njegovu nesklonost i nerazumijevanje koje je pokazivao prema modernoj umjetnosti. Godine [[1954.]] seli u [[Pariz]],<ref name=":0" /> gdje upoznaje [[André Breton|Andréa Bretona]], nakon čega sudjeluje u svim manifestacijama nadrealističkog pokreta, privatno i profesionalno surađujući s Bretonom, [[Benjamin Péret|Péretom]], [[Joan Miró|Miróom]], [[Jean Benoît|Benoîtom]], [[Toyen|Toyenom]] i drugim nadrealistima. Bio je u braku sa srpskom nadrealisticom [[Marijana Nikolić Ivšić|Marijanom Nikolić]]<ref>{{Citiranje knjige|url=https://anarhisticka-biblioteka.net/library/alain-segura-jedna-sezona-s-marijanom-sr|title=Jedna sezona s Marijanom|language=hr}}</ref> i [[francuska|francuskom]] pjesnikinjom [[Annie Le Brun]]. Radovan Ivšić preveo je mnoga klasična i suvremena djela [[Francuska književnost|francuske književnosti]] na [[hrvatski jezik]]. Postao je jednom od najznačajnijih spona između hrvatske i francuske [[kultura|kulture]], ravnopravno sudjelujući u nadrealističkom pokretu te prevodeći francuska djela na hrvatski jezik. ==Djela== * ''Daha'', drama, 1941. * ''Narcis'', poema, 1942. * ''Kralj Gordogan'', drama, 1943. * ''Vane'', igrokaz, 1943. * ''Sunčani grad'', korska recitacija, 1944. * ''Kapetan Oliver'', drama, 1944. * ''Vodnik pobjednik'', drama, 1944. * ''Snjeguljica i medvjedići'', dječja drama u stihu, 1948. * ''Tanke'', zbirka pjesama, 1954. * ''Akvarij'', drama, 1956. * ''Autour ou dedans'', zbirka pjesama, 1974. * ''Crno'', zbirka pjesama, 1974. * ''Bunar u kuli'', poezija, 1974. * ''Aiaxaia ili Moći reći'', drama, 1982. * ''U nepovrat'', zbirka članaka i intervjua, 1990. * ''Teatar'', sabrane drame, 1998. * ''Crno i crno'', sabrane pjesme (1940. – 2002.), 2003. * ''Poèmes'', Gallimard, 2004. * ''Théâtre'', Gallimard, 2005. * ''Cascades'', Gallimard, 2006. == Nagrade i priznanja == *[[Šimun Šito Ćorić]] uvrstio ga je u svoju antologiju ''60 hrvatskih emigrantskih pisaca''.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729132950/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=29. srpnja 2017. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 10. ožujka 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.culturenet.hr/default.aspx?ID=29490 Culturenet.hr] * [http://www.mvinfo.hr/najnovije-vijesti.php?ppar=3902 mvinfo] {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{GLAVNIRASPORED:Ivšić, Radovan}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvati u Francuskoj]] ada7mgwht9k3ari9xlwvpgr2srhzvdq Ryan Wilson (hokejaš) 0 250101 7574012 6864259 2026-08-11T08:29:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574012 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |slika = Ryan Wilson.jpg |slika_širina = 240px |slika_opis = |država = {{Z+X|KAN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[3. veljače]] [[1987.]] |mjesto_rođenja = [[Windsor]], [[Ontario]], [[Kanada]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,85 |težina = 93 |pozicija = [[branič (hokej na ledu)|branič]] |hvata/puca = L |draft = |karijera = 2008.- |liga = [[National Hockey League|NHL]] |klub = [[Colorado Avalanche]] |broj = 44 |bivši_klubovi = |web stranica = }} '''Ryan Wilson''' ([[Windsor]], [[Ontario]], [[Kanada]], [[3. veljače]] [[1987.]]) [[Kanada|kanadski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]] koji igra na poziciji [[branič (hokej na ledu)|braniča]]. Trenutačno je član [[Colorado Avalanche]]a koji se natječe u [[National Hockey League|NHL-u]]. == Karijera == Wilson karijeru započinje 2003. godine u [[Ontario Hockey League|OHL-u]] zaigravši za klub [[Toronto St. Michael's Majors]]. Tu provodi tri sezone prikupivši 123 boda u 190 utakmica u regularnom dijelu sezona. S klubom je u tri navrata nastupao u doigravanju odigravši sveukupno 32 utakmice te prikupivši 23 boda. 2006. godine prelazi u drugi OHL klub, [[Sarnia Sting]]. Tu provodi dvije sezone u kojima nastavlja s dobrim igrama. 1. srpnja 2008. godine, kao slobodan igrač, potpisuje ugovor s [[Calgary Flames]]ima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://flames.nhl.com/club/news.htm?id=454198 |title=Flames sign offensive d-man Ryan Wilson (NHL.com) |access-date=23. siječnja 2010. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306193220/https://www.nhl.com/flames/news/flames-sign-offensive-d-man-ryan-wilson/c-454198 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://flames.nhl.com/club/news.htm?id=454218 |title=Never Give Up (NHL.com) |access-date=23. siječnja 2010. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306193221/https://www.nhl.com/flames/news/never-give-up/c-454218 |url-status=dead }}</ref> Profesionalnu karijeru započinje u [[Quad City Flames]]ima, [[American Hockey League|AHL]] podružnici Calgary Flamesa. S Quad Cityjem provodi gotovo cijelu sezonu. === Colorado Avalanche (2009. - danas) === 4. ožujka 2009. godine Calgary Flames daje Wilsona [[Colorado Avalanche]]u, zajedno s [[Lawrence Nycholat|Lawrenceom Nycholatom]] i pravom na izbor u drugom krugu drafta, u zamjenu za [[Jordan Leopold|Jordana Leopolda]].<ref>[http://www.denverpost.com/avalanche/ci_11834120 Avs Send Leopold Back to Calgary (Denver Post)]</ref><ref>[http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?id=427055 Avs Acquire Nycholat, Wilson, Draft Pick (NHL.com)]</ref> Kraj te sezone Wilson provodi u Avalancheovoj AHL podružnici [[Lake Erie Monsters]]. Sezonu 2009./10. započinje s Monstersima, ali 12. listopada 2009. godine Avalanche ga stavlja na popis momčadi<ref>[http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?id=501905 Avalanche Recalls Ryan Wilson (NHL.com)]</ref> te tri dana kasnije Wilson upisuje svoj prvi nastup u [[National Hockey League|NHL-u]] u utakmici protiv [[Montreal Canadiens]]a.<ref>[http://avalanche.nhl.com/club/news.htm?id=502306 Wilson Makes Debut (NHL.com)]</ref> 23. listopada 2009. godine upisuje i svoju prvu asistenciju u NHL-u u utakmici protiv [[Carolina Hurricanes]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cbssports.com/nhl/gamecenter/recap/NHL_20091023_CAR@COL |title=Stastny Scores Two for Avs; Tucker Taken Off Ice on Backboard (CBS Sports) |journal= |access-date=23. siječnja 2010. |archive-date=11. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121011094106/http://www.cbssports.com/nhl/gamecenter/recap/NHL_20091023_CAR@COL |url-status=dead }}</ref> Prvi pogodak upisao je 17. studenog 2009. godine u utakmici protiv Calgary Flamesa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cbssports.com/nhl/gamecenter/recap/NHL_20091117_COL@CGY/avalanche-douse-flames-jump-atop-nw-division |title=Avalanche Douse Flames, Jump Atop NW Division (CBS Sports) |journal= |access-date=23. siječnja 2010. |archive-date=11. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121011134856/http://www.cbssports.com/nhl/gamecenter/recap/NHL_20091117_COL@CGY/avalanche-douse-flames-jump-atop-nw-division |url-status=dead }}</ref> == Statistika karijere == <small>''Bilješka: OU = odigrane utakmice, G = gol, A = asistencija, Bod = bodovi, KM = kaznene minute''</small> {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2003./04. | [[Toronto St. Michael's Majors]] | [[Ontario Hockey League|OHL]] | 58 | 3 | 22 | 25 | 88 <!-- DOIGRAVANJE --> | 18 | 3 | 7 | 10 | 16 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2004./05. | Toronto St. Michael's Majors | OHL | 68 | 13 | 24 | 37 | 149 <!-- DOIGRAVANJE --> | 10 | 4 | 5 | 9 | 12 |- align="center" style=" padding:5px;" | | 2005./06. | Toronto St. Michael's Majors | OHL | 64 | 12 | 49 | 61 | 145 <!-- DOIGRAVANJE --> | 4 | 1 | 3 | 4 | 12 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2006./07. | [[Sarnia Sting]] | OHL | 68 | 17 | 58 | 75 | 136 <!-- DOIGRAVANJE --> | 4 | 1 | 3 | 4 | 14 |- align="center" style=" padding:5px;" | | 2007./08. | Sarnia Sting | OHL | 58 | 7 | 64 | 71 | 84 <!-- DOIGRAVANJE --> | 9 | 0 | 7 | 7 | 19 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2008./09. | [[Quad City Flames]] | [[American Hockey League|AHL]] | 60 | 4 | 16 | 20 | 56 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style=" padding:5px;" | | 2008./09. | [[Lake Erie Monsters]] | AHL | 8 | 0 | 2 | 2 | 25 <!-- DOIGRAVANJE --> | — | — | — | — | — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2009./10. | Lake Erie Monsters | AHL | 3 | 0 | 0 | 0 | 17 <!-- DOIGRAVANJE --> | | | | | |- align="center" style=" padding:5px;" | <!-- REGULARNA SEZONA --> | 2009./10. | [[Colorado Avalanche]] | [[National Hockey League|NHL]] | 38 | 2 | 9 | 11 | 25 <!-- DOIGRAVANJE --> | | | | | |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - OHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 316 ! style="background:#DCDCDC;" | 52 ! style="background:#DCDCDC;" | 217 ! style="background:#DCDCDC;" | 269 ! style="background:#DCDCDC;" | 602 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | 45 ! style="background:#DCDCDC;" | 9 ! style="background:#DCDCDC;" | 25 ! style="background:#DCDCDC;" | 34 ! style="background:#DCDCDC;" | 73 |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - AHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#D3D3D3;" | 71 ! style="background:#D3D3D3;" | 4 ! style="background:#D3D3D3;" | 18 ! style="background:#D3D3D3;" | 22 ! style="background:#D3D3D3;" | 98 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#D3D3D3;" | — ! style="background:#D3D3D3;" | — ! style="background:#D3D3D3;" | — ! style="background:#D3D3D3;" | — ! style="background:#D3D3D3;" | — |- align="center" style=" padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - NHL <!-- REGULARNA SEZONA --> ! style="background:#DCDCDC;" | 38 ! style="background:#DCDCDC;" | 2 ! style="background:#DCDCDC;" | 9 ! style="background:#DCDCDC;" | 11 ! style="background:#DCDCDC;" | 25 <!-- DOIGRAVANJE --> ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | ! style="background:#DCDCDC;" | |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nhl.com/ice/player.htm?id=8473700 Profil] na NHL.com *[http://theahl.com/stats/player.php?id=2478 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100115123959/http://theahl.com/stats/player.php?id=2478 |date=15. siječnja 2010. }} na theAHL.com *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=77003 Profil] na The Internet Hockey Database {{GLAVNIRASPORED:Wilson, Ryan}} [[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]] [[Kategorija:Hokejaši Colorado Avalanchea]] lzfrs16bmsll6mipz1c1311o4mwwsf5 Saku Koivu 0 251665 7574063 6864447 2026-08-11T09:32:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574063 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |ime_i_prezime = Saku Koivu |slika = Sakukoivu halifax2008.png |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|FIN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[23. studenog]] [[1974.]] |mjesto_rođenja = [[Turku]], [[Finska]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,78 |težina = 83 |pozicija = [[centar (hokej na ledu)|centar]] |hvata/puca = L |draft = 1. krug (21. ukupno), 1993.<br />[[Montreal Canadiens]] |karijera = |liga = [[National Hockey League|NHL]] |klub = [[Anaheim Ducks]] |broj = |bivši_klubovi = [[Montreal Canadiens]] |web stranica = }} '''Saku Antero Koivu''', skraćeno '''Saku Koivu''' ([[Turku]], [[23. studenog]] [[1974.]]) [[Finska|finski]] je profesionalni [[hokej na ledu|hokejaš na ledu]]. Lijevoruki je napadač i igra na poziciji [[centar (hokej na ledu)|centra]]. Trenutačno nastupa za [[Anaheim Ducks]] u [[National Hockey League]] (NHL). Legendarni je kapetan [[Montreal Canadiens]]a čije je boje branio čak 14 godina. Iako tijekom karijere nije imao toliko impozantne brojke, poput nekih drugih velikih zvijezda, Koivu je vrlo popularan među ljubiteljima hokeja diljem svijeta, jer se, između ostalog, uspješno vratio ovom sportu nakon što mu je dijagnosticiran rak, zbog kojeg je propustio praktički cijelu 2001./02. sezonu. == National Hockey League == === Montreal Canadiens === [[Datoteka:SakuKoivu2.JPG|mini|lijevo|Koivu, nakon što je dobio je zaradio kaznene minute odlazi na klupu za prekršaje.]] Koivua su, [[Montreal Canadiens]]i izabrali u prvoj rundi drafta, 1993. godine. Zbog artroskopske operacije koljena Koivu je većinu sezone 2000./01. prosjedio ozlijeđen, kao uostalom i većina igrača Canadiensa.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/4109/ostali-sportovi/nhl-porazi-avsa-red-wingsa-i-bluesa NHL: Porazi Avsa, Red Wingsa i Bluesa]</ref> U novoj sezoni Koivu je odigrao samo 3 utakmice nakon što se cijelu godinu oporavljao od [[Želudac#Oboljenja|raka želuca]], a kada se vratio krajem travnja 2002. u [[Boston]]u protiv [[Boston Bruins|Bruinsa]], uknjižio je gol i dva asista. Poslije utakmice komentirao je: "Kosa mi je baš počela rasti, ali ako ćemo imati još ovakvih utakmica bojim se da ću je opet izgubiti."<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/198925/ostali-sportovi/nhl-colorado-i-st-louis-korak-do-polufinala NHL: Colorado i St. Louis korak do polufinala]</ref> 19. studenog 2002. u utakmici između Montreal Canadiensa i [[Pittsburgh Penguins]]a (5:4), za Montreal je prva tri pogotka dao Koivu, i ujedno je bio i asistent za četvrti gol. To mu je bio prvi [[hat-trick]] tijekom 8 sezona provedenih u NHL-u. Koivu je nakon utakmice komentirao: "Nemogu vjerovati da sam konačno zabio hat-trick. Zadnji put kad sam ga zabio bilo je to još u finskoj ligi."<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/204401/zimski-sportovi/nhl-vecer-saku-koiva NHL: Večer Saku Koiva]</ref> Kada je prije početka sezone 2007./08. izjavio da ne vidi svoju momčad kao kandidata za naslov,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/350150/zimski-sportovi-hokej-na-ledu/tko-ce-uzeti-90-stanley-cup Tko će uzeti 90. Stanley Cup]</ref> Montreal je odigrao sjajnu sezonu i osvojio Istočnu konferenciju.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/365968/zimski-sportovi-nhl/pocinje-novo-nhl-ludilo Počinje novo NHL ludilo]</ref> Malo su razočarali ispadanjem u drugom krugu doigravanja, ali jedan od razloga ispadanja je ozljeda Koivua. Slomio je kost u lijevom stopalu samo desetak dana prije početka ''play-offa'', prilikom gostovanja Canadiensa u [[Buffalo Sabres|Buffalu]].<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/358000/zimski-sportovi-hokej-na-ledu/koivu-upitan-za-play-off Koivu upitan za play off]</ref> U novu sezonu ušao je potpuno spreman i 21. listopada 2008. postigao je svoj jubilarni 600. bod u NHL karijeri. Canadiensi su zahvaljujući njemu stigli pete uzastopne pobjede, na domaćem ledu protiv [[Florida Panthers|Floride]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.croportal.net/ostali-sportovi/Velika_noc_Sakua_Koivua-257854 |title=Velika noć Sakua Koivua |access-date=2. veljače 2010. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306213219/https://www.croportal.net/first-orgasm |url-status=dead }}</ref> Canadiensi su ožujku 2009. konačno su počeli igrati onako kako se od njih to i očekivalo,<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/373242/zimski-sportovi-nhl/je-li-se-ovo-zaista-dogodilo Je li se ovo zaista dogodilo?]</ref> te su bili pritajeni favoriti za [[Stanleyjev kup]]. Međutim, naglo "otriježnjenje" stiglo je već u prvom krugu ''play-offa'' gdje su lagano ispali od Bostona. Uprava kluba nezadovoljna prikazanim rezultatima u proteklih nekoliko godina u ljeto 2009. odlučila se na radikalne rezove u momčadi. Koviu je branio boje Canadiensa čak 14 godina, a u njih deset imao je čast biti i kapetan, i sve je upućivalo da će upravo u [[Quebec]]u okončati karijeru. Međutim, s obzirom na to da mu krajem lipnja istekao ugovor, a ponudu za novi, poput svog dugogodišnjeg suigrača i još jedne klupske legende, [[Aleksej Kovaljev|Alexa Kovaljeva]], nije dobio, Saku je bio prisiljen potražiti novu sredinu. Iako je njegova karijera krenula silaznom putanjom, zainteresiranih klubova je bilo, a Koivu se na kraju odlučio za [[Anaheim Ducks]]e, s kojima je dogovorio jednogodišnju suradnju. Za Canadiense je tijekom 13 sezona zabio 191 gol i ukupno imao 641 bod u 792 odigrane utakmice regularnog dijela sezone, dok je u 54 ''play-off'' utakmice ukupno imao 48 bodova.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/379441/zimski-sportovi-nhl/gaborik-u-rangersima-cetvorka-u-montrealu Gaborik u Rangersima, četvorka u Montrealu]</ref><ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/379810/zimski-sportovi-nhl/koivu-seli-na-zapad Koivu seli na Zapad]</ref> === Anaheim Ducks === Koivu je u Anaheimu zaigrao s velikim prijateljem i suigračem iz reprezentacije, [[Teemu Selänne|Teemu Selanneom]].<ref>[http://www.sportnet.hr/analize/384200/zimski-sportovi-nhl/ponovno-u-lov-na-stanley-cup Ponovno u lov na Stanley Cup]</ref> Uvršten je na popis [[Finska reprezentacija u hokeju na ledu|Finske]] za [[XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010.|ZOI 2010.]],<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/389070/ostali-sportovi-olimpijske-igre/stara-garda-predvodi-finsku Stara garda predvodi Finsku]</ref> i s njome osvojio brončanu medalju u susretu protiv Slovačke.<ref>[http://www.sportnet.hr/vijesti/392696/zimski-sportovi-zoi-2010/finci-pokazali-karakter Finci pokazali karakter]</ref> == Nagrade == === NHL === {| class="wikitable" width="50%" |- ! style="text-align:left; background:#C0C0C0; color:#000000" | Nagrada ! style="text-align:left; background:#C0C0C0; color:#000000" | Godina |- style="padding:5px;" | | NHL All-Star utakmica | 1997./98., 2002./03. |- style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | [[King Clancy Memorial Trophy]] | 2006./07. |- style="padding:5px;" | | [[Bill Masterton Memorial Trophy]] | 2001./02. |} == Statistika karijere == === Klupska statistika === {| class="wikitable" width="70%" ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Sezona ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Klub ! rowspan="2" style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Liga ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Regularna sezona ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! colspan="5" style="background:#A0A0A0; color: #000000;" | Doigravanje |- align="center" bgcolor="#C0C0C0" ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style="padding:5px;" | | 1992./93.|| [[TPS (hokej na ledu)|TPS]]||[[Finsko prvenstvo u hokeju na ledu|SM-L]]|| 46 || 3 || 7 || 10 || 28 || 11 || 3 || 2 || 5 || 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1993./94. || TPS || SM-L || 47 || 23 || 30 || 53 || 42 || 11 || 4 || 8 || 12 || 16 |- align="center" style="padding:5px;" | | 1994./95. || TPS || SM-L || 45 || 27 || 47 || 74 || 73 || 13 || 7 || 10 || 17 || 16 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1995./96. || [[Montreal Canadiens]] || [[National Hockey League|NHL]] || 82 || 20 || 25 || 45 || 40 || 6 || 3 || 1 || 4 || 8 |- align="center" style="padding:5px;" | | 1996./97. || Montreal Canadiens || NHL || 50 || 17 || 39 || 56 || 38 || 5 || 1 || 3 || 4 || 10 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1997./98. || Montreal Canadiens || NHL || 69 || 14 || 43 || 57 || 48 || 6 || 2 || 3 || 5 || 2 |- align="center" style="padding:5px;" | | 1998./99. || Montreal Canadiens || NHL || 65 || 14 || 30 || 44 || 38 || — || — || — || — || — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1999./00. || Montreal Canadiens || NHL || 24 || 3 || 18 || 21 || 14 || — || — || — || — || — |- align="center" style="padding:5px;" | | 2000./01. || Montreal Canadiens || NHL || 54 || 17 || 30 || 47 || 40 || — || — || — || — || — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2001./02. || Montreal Canadiens || NHL || 3 || 0 || 2 || 2 || 0 || 12 || 4 || 6 || 10 || 4 |- align="center" style="padding:5px;" | | 2002./03. || Montreal Canadiens || NHL || 82 || 21 || 50 || 71 || 72 || — || — || — || — || — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2003./04. || Montreal Canadiens || NHL || 68 || 14 || 41 || 55 || 52 || 11 || 3 || 8 || 11 || 10 |- align="center" style="padding:5px;" | | 2004./05. || TPS || SM-L || 20 || 8 || 8 || 16 || 28 || 6 || 3 || 2 || 5 || 30 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2005./06. || Montreal Canadiens || NHL || 72 || 17 || 45 || 62 || 70 || 3 || 0 || 2 || 2 || 2 |- align="center" style="padding:5px;" | | 2006./07. || Montreal Canadiens || NHL || 81 || 22 || 53 || 75 || 74 || — || — || — || — || — |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2007./08. || Montreal Canadiens || NHL || 77 || 16 || 40 || 56 || 93 || 7 || 3 || 6 || 9 || 4 |- align="center" style="padding:5px;" | | 2008./09. || Montreal Canadiens || NHL || 65 || 16 || 34 || 50 || 44 || 4 || 0 || 3 || 3 || 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#DCDCDC;" | Sveukupno - SM-liiga ! style="background:#DCDCDC;" | 158 ! style="background:#DCDCDC;" | 61 ! style="background:#DCDCDC;" | 92 ! style="background:#DCDCDC;" | 153 ! style="background:#DCDCDC;" | 171 ! style="background:#DCDCDC;" | 41 ! style="background:#DCDCDC;" | 17 ! style="background:#DCDCDC;" | 22 ! style="background:#DCDCDC;" | 39 ! style="background:#DCDCDC;" | 64 |- ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - NHL ! style="background:#D3D3D3;" | 791 ! style="background:#D3D3D3;" | 191 ! style="background:#D3D3D3;" | 450 ! style="background:#D3D3D3;" | 641 ! style="background:#D3D3D3;" | 623 ! style="background:#D3D3D3;" | 54 ! style="background:#D3D3D3;" | 16 ! style="background:#D3D3D3;" | 32 ! style="background:#D3D3D3;" | 48 ! style="background:#D3D3D3;" | 42 |} === Reprezentacija === {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | {{Z|FIN}} [[Finska reprezentacija u hokeju na ledu|Finska]]<br>[[Hokej na ledu]]}} {{medalje OI}} {{medalje bronca|[[XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994.|Lillehammer 1994.]] | }} {{medalje bronca|[[XVIII. Zimske olimpijske igre – Nagano 1998.|Nagano 1998.]] | }} {{medalje srebro|[[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.|Torino 2006.]] | }} {{medalje bronca|[[XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010.|Vancouver 2010.]] | }} {{medalje SP}} {{medalje srebro| Italija 1994. || }} {{medalje zlato| Švedska 1995. | }} {{medalje srebro| Norveška 1999. | }} {{medalje bronca| Kanada 2008. | }} {{medalje dno}} {| class="wikitable" width="50%" |- ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Godina ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Reprezentacija ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Natjecanje ! rowspan="99" style="background:#F4C2C2; color: #000000; width:0.5em;" | &nbsp; ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | OU ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | G ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | A ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | Bod ! style="background:#C0C0C0; color:#000000" | KM |- align="center" style="padding:5px;" | | 1993. || [[Finska reprezentacija u hokeju na ledu|Finska]] || [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|SP]] || 6 || 0 || 1 || 1 || 2 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | [[XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994.|1994.]] || Finska || [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|ZOI]] || 8 || 4 || 3 || 7 || 12 |- align="center" style="padding:5px;" | | 1994. || Finska || SP || 8 || 5 || 6 || 11 || 4 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1995. || Finska || SP || 8 || 5 || 5 || 10 || 18 |- align="center" style="padding:5px;" | | 1996. || Finska || [[Svjetski kup u hokeju na ledu|SK]] || 4 || 1 || 3 || 4 || 4 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1997. || Finska || SP || 6 || 2 || 2 || 4 || 2 |- align="center" style="padding:5px;" | | 1998. || Finska || ZOI || 6 || 2 || 8 || 10 || 4 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 1999. || Finska || SP || 10 || 4 || 12 || 16 || 4 |- align="center" style="padding:5px;" | | 2003. || Finska || SP || 7 || 1 || 10 || 11 || 4 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2004. || Finska || SK || 6 || 3 || 1 || 4 || 2 |- align="center" style="padding:5px;" | | 2006. || Finska || ZOI || 8 || 3 || 8 || 11 || 12 |- align="center" style="background-color:#eeeeee; padding:5px;" | | 2008. || Finska || SP || 6 || 0 || 3 || 3 || 4 |- align="center" style="padding:5px;" | ! colspan="3" style="background:#D3D3D3;" | Sveukupno - Seniori ! style="background:#D3D3D3;" | ! style="background:#D3D3D3;" | ! style="background:#D3D3D3;" | ! style="background:#D3D3D3;" | ! style="background:#D3D3D3;" | |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://ducks.nhl.com/club/player.htm?id=8459442 Profil] na NHL.com *[http://www.hockeydb.com/ihdb/stats/pdisplay.php?pid=2771 Profil] na The Internet Hockey Database *[http://sports.espn.go.com/nhl/players/profile?playerId=465 Profil] na ESPN.com {{GLAVNIRASPORED:Koivu, Saku}} [[Kategorija:Finski hokejaši na ledu]] 94fr43r5ohwwd48fgs6uy6g0s88fst3 Zoran Pribičević 0 253266 7573540 7429879 2026-08-10T13:15:17Z ~2026-44105-02 369185 7573540 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Zoran Pribičević |slika = Portrait of Zoran Pribičević, Croatian actor and director.png |veličina = |opis slike = Zoran Pribičević |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[6. travnja]] [[1983.]] |mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = |godine rada = |web = |supruga = [[Alenka Žganjer]] |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Zoran Pribičević''' ([[Zagreb]], [[6. travnja]] [[1983.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[kazalište|kazališni]], [[TV|televizijski]] i [[film]]ski [[glumac]]. == Životopis == U rujnu 2006. godine Zoran Pribičević upisuje Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu, smjer gluma, gdje je 2009. diplomirao BA program. Iste godine postaje član Hrvatskog društva dramskih umjetnika. 2011. godine magistrirao je glumu u klasi profesorice Ivice Boban. Od 2012. do 2019. bio je umjetnički je ravnatelj Kerekesh teatra, a od 2016. do 2019. član ansambla Gradskog kazališta Žar Ptica. Tijekom studiranja dobio je dvije Rektorove nagrade, i to za [[oratorij]] ‘Ivan Grozni’ nastao u suradnji tri umjetničke akademije, a u režiji Borne Baletića i pod dirigentskom palicom maestra Pavla Dešpalja te za ispitnu produkciju maski i karaktera ‘Kako sam se spotaknul’ u režiji Ivice Boban. Nekoliko godina aktivno sudjeluje u radionicama Chekhov metode pod vodstvom Cynthie Ashperger i Ulricha Meyer-Horscha. Svoju prvu profesionalnu kazališnu ulogu ostvaruje u predstavi ‘Glasi iz planina’ u režiji Renea Medvešeka, koja osvaja nagradu Orlando za najbolju predstavu na Dubrovačkim ljetnim igrama 2008. 2009. godine sudionik je trećeg Sarajevo Film Festival Talent Campusa. U Sarajevu upoznaje Nancy Bishop preko koje ostvaruje suradnju na BBC-jevom projektu ‘Walking with Dinosaurs’ kao voice over glavne uloge. 2012. odlazi u [[Antwerpen]] na masterclass Jana Fabrea kao jedan od 30 izabranih glumaca od preko 1000 prijavljenih iz cijele Europe. U međuvremenu radi na brojnim projektima, a za posljednji autorski projekt ‘Sutra (ni)je novi dan’ u režiji Ivice Boban i produkciji Teatra Exit dobiva nekoliko nagrada u regiji: Mostarsku lisku za glumačku bravuru ( žiri medija ) i za najboljeg glumca ( ocjena stručnog žirija ) te Nagradu mladom glumcu za ulogu karakterne komike ‘Sabrija Biser’ na Danima satire kazališta Kerempuh. 2015. na Naj naj naj festivalu dobiva nagradu ‘Zlatna žar ptica’ za najboljeg sporednog glumca u predstavi Grimmix Kerekesh teatra. Iste godine nominiran je za nagradu Hrvatskog glumišta u kategoriji najboljeg glumca u predstavi za djecu i mlade, i to za ulogu Edwarda Tudora u predstavi ‘Kraljević i prosjak’ kazališta Žar ptica. 2017. dobiva nagradu ‘Zlatna Žar ptica’ za najboljeg muškog glumca za ulogu Vuka u predstavi Bajka o Žar ptici. Iste godine nominiran je i za najboljeg stranog glumca na New Renaissance Film Festivalu u Londonu za glavnu ulogu u kratkom igranom filmu ‘Uteg’ (The Burden), za isti film 2018. nominiran je za najboljeg glumca i najboljeg redatelja na Amsterdam Interanational filmmaker festivalu. 2011. otvara vlastitu produkcijsku tvrtku, ZIA produkciju, u sklopu koje, između ostalog, režira i piše scenarije za glazbene spotove, radijske i TV reklame. U slobodno vrijeme piše i scenarije za TV formate, kratke i duge igrane forme. 2016. režira, producira i glumi glavnu ulogu u kratkom igranom filmu Uteg – dvadesetominutnom filmu o čovjeku čiji se život zbog nagomilanih problema, dugova i težine stvarnosti raspada. Film 'Uteg' (eng: The Burden) prikazuje se na festivalima u Indiji, Peruu i Londonu, gdje na New Renaissance Film Festivalu dobiva nagradu Honerable mention. == Filmografija == === Televizijske uloge === * "The Good Ship Murder" (Channel five) kao Vlad Kozlov ([[2022.]]) * "[[Strike Back|Strike Back"]] (sedma sezona) kao Domovoy ([[2019.]]) * "[[Larin izbor]]" kao Dorian Damjanović ([[2012.]]) * "[[Bitange i princeze]]" kao Ante Batinić ([[2009.]]) * "[[Zakon!]]" kao sotonist #1 ([[2009.]]) * "[[Mamutica (TV serija)|Mamutica]]" kao Tomica ([[2009.]]) * "[[Zabranjena ljubav]]" kao Danijel Lončar ([[2004.]] – [[2006.]]) *"Firma" ([[YouTube]] serijal) kao Šef ([[2021.]]) === Filmske uloge === * "[[Ufuraj se i pukni]] kao Krešo Prišt ([[2019.]]) * "[[Fuck off, I love you]] kao Viktor ([[2018.]]).) * "[[Zbog tebe (2016)|Zbog tebe]]" kao Viktor ([[2017.]]) * "[[Winnetou]] kao Rattlerov revolveraš ([[2016.]]) * "[[Kurvo (2011)|Kurvo]]" kao Igor ([[2011.]]) * "[[Smash! (2010)|Smash!]]" kao Mario ([[2010.]]) * "[[Snivaj zlato moje (2005)|Snivaj, zlato moje]]" ([[2005.]]) === Sinkronizacija === * "[[DC Liga Super-ljubimaca]]" kao Superman ([[2022.]]) * "[[Domaća ekipa]]" kao Troy Lambert ([[2022.]]) * "[[Space Jam: Nova legenda (2021.)|Space Jam: Nova legenda]]" kao Damian Lillard i Michael B. Jordan ([[2021.]]) * "[[Obitelj Mitchell protiv strojeva]]" kao Deborahbot 5000 ([[2021.]]) * "[[Spider-Man: Novi svijet]]" kao Spider-Man/Peter Parker ([[2018.]]) * "[[Coco i velika tajna]]" kao Papa ([[2017.]]) * "[[Kako je Gru postao dobar]]" kao Dru ([[2017.]]) * "[[Lego Ninjago Film]]" kao Lloyd ([[2017.]]) * "[[Lego Batman Film]]" kao Supermen i pilot ([[2017.]]) * "[[Superknjiga]]" kao Zaharija (dijete), Vlado, Pastir, Čovjek #1, Razbojnik, Kaleb, Papiga, Benjamin, Petar, Mladi sluga, Maltežanin, Marko, Učenik #2, Tobija, Radnici (S3EP1), Dječak, Egipćanin, Židov #2, Gabriel (S3) i Svećenik #1 ([[2016.]] – [[2020.]]) * "[[Prste(n) k sebi]]" kao Sam ([[2016.]]) * "[[Top Cat: Mačak za 5]]" kao Grof ([[2016.]]) * "[[Mune: Čuvar mjeseca]]" kao Mune ([[2015.]]) * "[[Violetta]]" kao Tomas Heredia ([[2015.]]) * "[[Jan i pirati iz Nigdjezemske]]" kao Petar Pan ([[2015.]] – [[2016.]]) * "[[Sofija Prva]]" kao Rex i Princ Hugo ([[2015.]]) * "[[Doktorica Pliško]]" ([[2015.]]) * "[[Svemoguća Kim]]" kao Wade ([[2015.]]) * "[[Ekipa za 6]]" kao Tadashi ([[2014.]]) * "[[Čuvari šume: Tajanstveni svijet]]" kao Nod ([[2013.]]) * "[[Niko 2: Mali brat, velika frka]]" kao Luka ([[2012.]]) * "[[Simsala Grimm]]" ([[2011.]]) * "[[Vesele trojke]]" ([[2011.]]) * "[[Vrlo zapetljana priča]]" kao Flin Fakin ([[2010.]]) * "[[Arthur (TV serija)|Arthur]]" kao Arthur ([[2009.]]) * "[[Zoboomafoo]]" kao Chris Kratt ([[2009.]]) * "[[Chuggington]]" kao Vili * "[[Pokémon]]" kao Clian == Kazališne uloge == * "Ništa bez reklame", Luda kuća, [[2023.]] , režija: [[Petra Dugandžić]] * "Zdjela Cabaret", [[Siniša Cmrk]] , 2023., režija: Mario Kovač * "Šetači pasa", U.O. Tragači, 2022., režija: [[Jelena Hadži-Manev]] * "Glasnogovornik", Teatar Gavran, 2022., režija: [[Mladena Gavran]] * "Imovina", Kerekesh teatar, 2020., režija: [[Jan Kerekeš]] * "Hamlet za svakoga", [[Teatar &TD]], 2019., režija: [[Lovro Krsnik]] * "[[Tonček i Točkica]]", Žar ptica, 2019., režija: [[Anja Maksić Japundžić]] * "Indijanska priča", Žar ptica, 2018., režija: [[Saša Broz]] * "[[Plava boja snijega]]", Žar ptica, 2017., režija: Leo Katunarić * "[[Durica]]", Žar ptica, 2016., režija: [[Renata Carola Gatica]] * "[[Zvižduk s Bukovca]]", Žar ptica, 2016., režija: [[Mario Kovač]] * "Očeš nečeš, doktor", Kerekesh teatar i HNK Varaždin, 2016., režija: [[Ljubomir Kerekeš]] * "Bajka o Žar ptici", Žar ptica, 2016., režija: [[Ivica Boban]] * "[[Pinokio]]", Žar ptica, 2015., režija: [[Želimir Mesarić]] * "[[Kraljević i prosjak]], Žar ptica, 2015., režija: Ivana Čoh Šverko * "Grimmix", Kerekesh teatar, [[Varaždin]] 2014., režija: Ljubomir Kerekeš * "Tonkica Palonkica Frrr", Žar Ptica, 2014., režija: [[Robert Raponja]] * "Luđakinja iz Challiota", [[HNK Zagreb]], 2014., režija: [[Krešimir Dolenčić]] * "Ja i moji osjećaji", Žar Ptica, 2013., režija: Ivica Boban * "Sutra (ni)je novi dan", [[Teatar Exit]], 2013., režija: Ivica Boban * "Ufuraj se i pukni", HNK Varaždin, 2012., režija: Ljubomir Kerekeš * "[[Opasne veze]]", [[Kazalište Komedija]], 2012., režija: [[Aida Bukvić]] * "Pokojnik", [[Teatar Ulysess]], 2012., režija: [[Lenka Udovički]] * "Arturo Ui", Teatar Ulysess, 2011., režija: Lenka Udovički * "Tri skockana praščića", Trešnja, 2011., režija: [[Larisa Lipovac]] i [[Tamara Curić]] * "[[Družba Pere Kvržice]]", Žar ptica, 2011., režija: [[Oliver Frljić]] * "Reces i ja", Teatar Exit, 2010., režija : [[Olja Lozica]] * "[[Dječaci Pavlove ulice]], [[Knap]], 2009., režija: Aida Bukvić * "Opera Medium", Opera bb, 2009., režija: [[Nenad Glavan]] == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=1778794|ime=Zoran Pribičević}} {{GLAVNIRASPORED:Pribičević, Zoran}} [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Sinkronizacija crtanih filmova]] ndta4q5278tv9fvd5g8tob6ijni2dlx Rupes Recta 0 256589 7573993 7568580 2026-08-11T07:51:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573993 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ancient_Thebit_(LRO).png|desno|mini|300px|Rupes Recta (u sredini), snimio: [[Lunar Reconnaissance Orbiter]].]] [[Datoteka:Rupes_Recta_Birt_crater_AS16-M-2486_ASU.jpg|lijevo|mini|300px|Kosi pogled na Rupes Rectu (lijevo), Birt (u sredini) i Rimu Birt (desno) iz Apolla 16]] [[Datoteka:Rupes_Recta.jpg|desno|mini|300px|Snimljeno Olympusovim digitalnim fotoaparatom s teleskopom od 4,5". Budući da je ovo reflektorski teleskop, slika je obrnuta.]] '''Rupes Recta''' je linearni rasjed na [[Mjesec]]u, u jugoistočnom dijelu [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{lat.|Mare Nubium}}). Naziv je latinski za ''ravnu liticu'', ali se u hrvatskom (a i engleskom) češće koristi naziv ''Ravni zid'' ({{eng.|Straight Wall}}).<ref name="North 2007"/><ref name="Grego 2005"/><ref name="lunar100"/> Popularna je meta amaterskih astronoma.<ref name="lunar100" /><ref name="Lunar Club Observing List"/> Kada Sunce obasja objekt pod malim kutom otprilike 8. dana mjesečevog ciklusa, Rupes Recta baca dugu sjenu koja mu daje izgled strme litice. Rasjed je dug 110&nbsp;km, tipične širine 2–3&nbsp;km i visinom od 240–300&nbsp;m. Dakle, iako se čini kao okomita litica na Mjesečevoj površini, u stvarnosti je nagib padine relativno plitak. Zapadno od ove strmine nalazi se krater [[Birt (krater)|Birt]], koji je visok oko 17&nbsp;km u promjeru. Također na zapadu nalazi se [[Rille|brazda]] [[Rima Birt]]. Sjeveroistočno od ove rime je krater [[Alpetragius (krater)|Alpetragius]], a istočno krater [[Thebit (krater)|Thebit]]. Na južnom kraju nalazi se skupina brda koja se često naziva "Planine Stag's-Horn", iako [[Međunarodna astronomska unija|IAU]] službeno ne priznaje taj naziv. Na sjeveroistoku je krater [[Alpetragius (krater)|Alpetragius]], a na istoku [[Thebit (krater)|Thebit]]. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="North 2007">{{Citiranje knjige |title=Observing the moon: the modern astronomer's guide |last=North |first=Gerald |year=2007 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-87407-6 |page=331}}</ref> <ref name="Grego 2005">{{Citiranje knjige |title=The moon and how to observe it |last=Grego |first=Peter |year=2005 |publisher=Birkhäuser |isbn=978-1-85233-748-3 |page=32 }}</ref> <ref name="lunar100">{{Citiranje weba |url=http://www.skyandtelescope.com/observing/objects/moon/3308811.html?page=2&c=y |title=The Lunar 100 |author=Wood, Charles A. |work=Sky & Telescope |publisher=Sky Publishing |page=2 |accessdate=2012-02-02}}</ref> <ref name="Lunar Club Observing List">{{Citiranje weba |url=https://www.astroleague.org/al/obsclubs/lunar/lunar2.html |title=Lunar Club Observing List |author=Nathan, Steve A. |publisher=Astronomical League |accessdate=2012-02-02}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline}} *{{citation | title=Rupes Recta | date=February 9, 2011 | work=Lunar Reconnaissance Orbiter | publisher=NASA | url=http://www.nasa.gov/mission_pages/LRO/multimedia/lroimages/lroc-20110209-rupes.html | accessdate=2012-03-27 | archive-date=2020-12-01 | archive-url=https://web.archive.org/web/20201201000115/https://www.nasa.gov/mission_pages/LRO/multimedia/lroimages/lroc-20110209-rupes.html | url-status=dead }} – mosaic image of Rupes Recta from the LROC WAC. * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = January 11, 2004 | url = https://www2.lpod.org/wiki/January_11,_2004 | title = Straight Wall | publisher = Lunar Photo of the Day }} * {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = February 22, 2004 | url = http://www.lpod.org/archive/archive/2004/02/LPOD-2004-02-22.htm | title = More Discoveries Near the Straight Wall | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 1. kolovoza 2026. | archive-date = 30. svibnja 2018. | archive-url = https://web.archive.org/web/20180530202012/http://www.lpod.org/archive/archive/2004/02/LPOD-2004-02-22.htm | url-status = dead }} * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = July 30, 2004 | url = https://www2.lpod.org/wiki/July_30,_2004 | title = Obliquely Viewed Fault | publisher = Lunar Photo of the Day }} * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = April 13, 2005 | url = https://www2.lpod.org/wiki/April_13,_2005| title = Righteous Recti | publisher = Lunar Photo of the Day }} * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = November 13, 2006 | url = http://www.lpod.org/?m=20061114 | title = Nokia Moon | publisher = Lunar Photo of the Day |url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110614233616/http://www.lpod.org/?m=20060225 |archivedate=June 14, 2011}} * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = February 13, 2007 | url = http://www.lpod.org/?m=20070213| title = New Observations of a Well-Known Area | publisher = Lunar Photo of the Day |url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110614233616/http://www.lpod.org/?m=20070213|archivedate=June 14, 2011}} * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = February 17, 2008 | url =https://www2.lpod.org/wiki/February_17,_2008| title = Cornucopia of Details | publisher = Lunar Photo of the Day }} * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = March 7, 2009 | url = https://www2.lpod.org/wiki/March_7,_2009| title = The Beetle | publisher = Lunar Photo of the Day }} * {{cite web| last = Wood | first = Chuck | date = August 20, 2009 | url = https://www2.lpod.org/wiki/August_20,_2009 | title = Succession | publisher = Lunar Photo of the Day }} {{Strmine na Mjesecu}} [[Kategorija:Strmine na Mjesecu|Recta]] 51hu5cjtjp9shrl1npcmghijc94o5ac Płock 0 256921 7573751 7570550 2026-08-10T18:45:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573751 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Płock | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = DJI 0842-Enhanced-NR-HDR-Edit.jpg | veličina_slike =260px | opis_slike = Katedrala blagoslovljene Djevice Marije iz 12. stoljeća. | slika_zastava =POL_Płock_flag.svg | slika_zastava_veličina =85px | slika_grb =POL Płock COA incorrect.svg | slika_grb_veličina =85px | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 52 | širina-minute = 33 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 42 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis_država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|POLJ}} | lokacija1_ime =[[Poljska vojvodstva|Vojvodstvo]] | lokacija1_info =[[Datoteka:POL województwo mazowieckie flag.svg|23px]] [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecko]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =[[9. stoljeće]] | utemeljenje1_ime =Glavni grad Poljske | utemeljenje1_datum =[[1079.]] – [[1138.]] | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti =Gradska skupština | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Andrzej Nowakowski | stranka_vođe = PO | površina_bilješke = | površina_ukupna =88,1 [[km²]]&nbsp;km<sup>2</sup> | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2014.]] | stanovništvo =122.572<ref>GUS, stanje iz 30.06.2014.[http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/Tables.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226014634/http://demografia.stat.gov.pl/bazademografia/ErrorH.aspx?aspxerrorpath=%2Fbazademografia%2FTables.aspx |date=26. prosinca 2018. }}</ref> | stanovništvo_gustoća = 1.391 stanovnika/km<sup>2</sup> | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =od 09-400 do 09-411, 09-419 do 09-421 | pozivni_broj =+48 024 | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | web_stranica = [http://www.plock.eu/pl/ www.plock.eu] | slika_lokacijska_karta_država = Poljska | slika_lokacijska_karta_opis = Płock na karti [[Poljska|Poljske]] }} '''Płock''' ([[jidiš]]: פלאצק) je grad u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]] na rijeci [[Visla]] ([[poljski jezik|polj.]] Wisła), najdužoj i najvažnijoj rijeci u Poljskoj. Prema podacima iz poljskog državnog zavoda za statistiku [[30. lipnja]] [[2009.]] Płock je imao 126.675 stanovnika. Grad se nalazi pripada [[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjeckom vojvodstvu]], najvećem od 16 [[poljska vojvodstva|poljskih vojvodstava]]. Tom vojvodstvu grad je priključen od [[1999.]] Prije toga Płock je bio glavni grad [[Płocko vojvodstvo|Płockog vojvodstva]] ([[1975.]] – [[1998.]]). Danas je Płock glavni grad pokrajine Powiat na zapadu Mazovjeckog vojvodstva. == Povijest == U gradu Płocku nalazi se prekrasna [[katedrala]] iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. To je mazovjecka katedrala blagoslovljene [[Djevica Marija|Djevice Marije]] te su u njoj pokopani poljski kraljevi [[Władysław I. Herman]] (umro [[1102.]]) i [[Bolesław III. Wrymouth]] (umro [[1138.]]). Płock je u vrijeme njihove vladavine bio glavni grad Poljske ([[1079.]] – [[1138.]]) a to prestaje biti smrću kralja Bolesława III. Wrymoutha. Također, grad je bio i sjedište ''mazovjeckih kneževa''. == Religije == ==== Židovi ==== Prisutnost [[židovi|židova]] u gradu datira već unatrag mnogo stoljeća, vjerojatno od [[1400.]] godine. [[1938.]] godine 25% stanovništva Płocka činili su židovi. Time je Płock bio jedan od poljskih gradova s velikom židovskom populacijom. Nažalost, židovska populacija masovno je uništena tokom [[holokaust]]a. ==== Maraviti ==== Płock je sjedište maravitskog biskupa. ''Maravitska Crkva'' neovisna je [[kršćanstvo|kršćanska]] Crkva koja je nastala iz poljske [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] na prijelazu u [[20. stoljeće]]. Većinom se prostire samo u [[Poljska|Poljskoj]]. Najvažnija maravitska crkva izgrađena je ovdje početkom 20. stoljeća. Ta crkva zove se - ''Hram milosrđa i ljubavi'' te se nalazi na vrhu brežuljka u povijesnom dijelu Płocka, u blizini rijeke Visle. == Gospodarstvo == Glavna gospodarska djelatnost u gradu vezana je uz [[nafta|naftu]] i preradu nafte. U Płocku se nalazi najveća državna [[rafinerija nafte]] koja je u vlasništvu naftnog koncerna [[PKN Orlen]]a. Riječ je o 31. najvećoj naftnoj kompaniji na svijetu prema istraživanju koje je proveo [[Fortune Global 500]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/industries/20/index.html |title=Fortune Global 500 |access-date=30. listopada 2012. |archive-date=30. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090930004208/http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2009/industries/20/index.html |url-status=dead }}</ref> te je prema konzultantsko-revizorskoj kući Deloitte, je vodeća tvrtka u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]] s prihodom od 26 milijardi [[Euro|eura]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1052067 Na ljestvici revizorske kuće: 12 hrvatskih tvrtki među 500 najvećih u Srednjoj Europi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Također, grad je zanimljiv stranih investitorima koji ulažu ovdje u vlastita postrojenja i tvornice. Neki od njih su Levi Strauss & Co., Hoppenstedt Bonnier Information, Bildau&Bussmann, Adler Polska, A. Schulman, Dr. Oetker Dekor i dr. Također u gradu se nalazi jedan od najvećih proizvodnih pogona polipropilena i polietilena u svijetu. == Obrazovanje == U Płocku se nalazi osam visoko obrazovnih institucija a to su: * Politechnika Warszawska * Państwowa Wyższa Szkoła Zawodowa w Płocku * Szkoła Wyższa im. Pawła Włodkowica * Uniwersytet Kardynała Stefana Wyszyńskiego – Punkt Konsultacyjny * Uniwersytet Warszawski – Wydział Zarządzania * Mazowieckie Samorządowe Centrum Doskonalenia Nauczycieli * Wyższe Seminarium Duchowne * Wyższa Szkoła Studiów Międzynarodowych w Łodzi. == Prijevoz == ==== Ceste ==== Płock je cestovno dosta povezan. Od važnijih cesta tu su dvije državne i četiri ceste vojvodstva. {| class="wikitable" |+ !colspan="3"|Najvažnije ceste u Płocku |- !Vrsta ceste!!Broj ceste!!Ruta |- |Državna cesta||60||Łęczyca - Płock - Ciechanów - Ostrów Mazowiecka |- |Državna cesta||62||Strzelno - Włocławek - Płock - Wyszków - Sokołów Podlaski - Siemiatycze |- |Vojvodska cesta||559||Płock - Lipno |- |Vojvodska cesta||562||Płock - Szpetal Górny |- |Vojvodska cesta||567||Płock - Góra |- |Vojvodska cesta||575||Płock - Kazuń Nowy |- |} ==== Autobusni prijevoz ==== U Płocku postoje dvije dvije tvrtke koje vrše usluge autobusnog prijevoza. Autobusi povezuju grad s četrdeset i jednom rutom. [[Datoteka:Legions_of_Marshal_Józef_Piłsudski_Bridge.jpg|mini|250px|[[Most legija maršala Józefa Piłsudskog]] je najduži osvjetljeni most u Europi.]] Autobusni prijevoznici u Płocku su: * ''KM Płock'' (Komunikacja Miejska Płock) i * ''PKS Płock'' (Przedsiębiorstwo Komunikacji Samochodowej w Płocku S.A.). ==== Tramvajski prijevoz ==== Gradsko poglavarstvo Płocka je u prosincu [[2007.]] odlučilo da će stručnom povjerenstvu dati da razvije studiju o izgradnji [[tramvaj]]ske linije u gradu. Nakon studije odlučeno je izgraditi potrebnu infrastrukturu koja bi bila puštena u rad [[2013.]]<ref>[http://www.rynek-kolejowy.pl/19724/Plock_bedzie_mial_tramwaje.htm Płock będzie miał tramwaje]</ref> Međutim, nakon gradskih izbora u studenom [[2010.]], novo vodstvo grada je odlučilo da će se povući iz projekta.<ref>[http://www.rynek-kolejowy.pl/20291/Nowy+prezydent+Plocka+Tramwaju+nie+bedzie.htm Nowy prezydent Płocka: Tramwaju nie będzie]</ref> ==== Mostovi ==== Rijeku [[Visla|Vislu]] moguće je proći preko [[Most legija maršala Józefa Piłsudskog|Mosta legija maršala Józefa Piłsudskog]] i [[Most solidarnosti|Mosta solidarnosti]]. Grad također namjerava izgraditi nekoliko manjih mostova. == Šport == [[Orlen Arena]] izgrađena 2010. mjesto je održavanja sportskih i glazbenih događaja. === Nogomet === *[[Wisła Płock]] ([[I._liga_(Poljska)|poljska druga liga]]), *Wisła II Płock (poljska peta liga) *Stoczniowiec Płock (okružna liga) === Rukomet === *[[Orlen Wisła Płock]] (muški i ženski rukometni klub, višestruki prvak Poljske) *AZS PWSZ Jutrzenka Płock === Ostali sportovi === *Masovia Płock (badminton) *Mustangs Płock (američki nogomet) *Medyk Płock, Mon-Pol Płock i MUKS 21 Płock (košarka) *MUKS Płock, MLKL Płock (atletika) *Alumn Płock (stolni tenis) *MZOS Płock (plivnanje) *Aeroklub Ziemi Mazowieckiej (avio klub) *Płock Rowing Association (est. 1882, the oldest sports club in the city) - rowing *Płockie Towarzystwo Wioślarskie (veslanje; najstariji sportski klub u gradu osnovan 1882.) *Klub Żeglarski Petrochemia Płock (jednjenje). == Politika == Odluke grada donosi gradski parlament ([[poljski jezik|polj.]] ''Sejm'') te su oni izabrani na izborima. {| class="wikitable" |+ !colspan="3"|Članovi gradskog parlamenta |- !Član gradskog parlamenta!!Stranačka pripadnost |- |Julia Pitera||PO |- |Mirosław Koźlakiewicz||PO |- |!colspan="3"|Andrzej Nowakowski||PO |- |Wojciech Jasiński||Pis |- |Marek Opioła||Pis |- |Robert Kołakowski||Pis |- |Dariusz Kaczanowski||Pis |- |Waldemar Pawlak||PSL |- |Adam Struzik||PSL |- |} == Gradovi prijatelji == Płock je grad prijatelj s devet [[Europa|europskih]] te po jednim [[SAD|američkim]] i [[Kina|kineskim]] gradom. To su: {| | valign="top" | * {{Z|SRB}} '''[[Loznica]]''', [[Srbija]] ''([[1972.]])'' * {{Z|NJE}} '''[[Darmstadt]]''', [[Njemačka]] ''([[1988.]])'' * {{Z|SAD}} '''[[Fort Wayne, Indiana|Fort Wayne]]''', [[Indiana]], [[SAD]] ''([[1990.]])'' * {{Z|LIT}} '''[[Mažeikiai]]''', [[Litva]] ''([[1994.]])'' * {{Z|BJE}} '''[[Navapolack]]''', [[Bjelorusija]] ''([[1996.]])'' * {{Z|ITA}} '''[[Forlì]]''', [[Italija]] ''([[1998.]])'' * {{Z|FRA}} '''[[Auxerre]]''', [[Francuska]] ''([[2000.]])'' * {{Z|MOL}} '''[[Bălţi]]''', [[Moldova]] ''([[2000.]])'' * {{Z|UK}} '''[[Thurrock]]''', [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ''([[2004.]])'' * {{Z|RUS}} '''[[Mitišči]]''', [[Rusija]] ''([[2006.]])'' * {{Z|KIN}} '''[[Huai'an]]''', [[Kina]] ''([[2010.]])'' |} == Galerija slika == <gallery perrow="4"> File:Plock Castle.JPG|Dvorac u Płocku File:Ratusz-plock.jpg|Gradska vijećnica File:Fara-Płock.JPG|Crkva [[Sveti Bartol|svetog Bartola]] File:Płock, ulica Tumska.jpg|Tumska ulica File:Wojciech Gerson-Widok Plocka.jpg|Slika Płocka iz [[1852.]] (naslikao poljski slikar Wojciech Gerson) File:POL Płock, Muzeum Mazowieckie.jpg|[[Mazovjecko vojvodstvo|Mazovjecki]] muzej File:Płock most Solidarności.jpg|Most solidarnosti File:2013 Small Synagogue in Płock - 02.jpg|"Mala [[sinagoga]]" u Ulici Kwiatka File:Amfiteatr-plock.jpg|[[Amfiteatar]] File:Papiezplock.jpg|Monument [[papa Ivan Pavao II.|papi Ivanu Pavlu II.]] file:Temple of Mercy and Charity.jpg|Stara fotografija na kojoj je prikazan "Hram milosrđa i ljubavi" </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ump.pl/en Službene web stranice grada] [[Kategorija: Gradovi u Poljskoj]] [[Kategorija:Płock| ]] ljafeiz5ll4auq0qb6ih4rhq52wyrz8 Renault R29 0 258926 7573919 6966088 2026-08-11T02:20:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573919 wikitext text/x-wiki {{Trkaći automobil | Ime automobila = Renault R29 | Slika =[[Datoteka:Romain Grosjean 2009 Japan 3rd Free Practice 2.jpg|270px]] | Kategorija =[[Formula 1]] | Konstruktor ={{Z|FRA}} [[Renault F1|Renault]] | Dizajner ={{Z|UK}} Bob Bell (tehnički direktor)<br />{{Z|UK}} [[James Allison]] (zamjenik teh. direktora)<br />{{Z|UK}} Pat Symonds (glavni inženjer)<br />{{Z|UK}} Tim Densham (glavni dizajner)<br />{{Z|UK}} Dirk de Beer (šef aerodinamike) <!-- Veličine automobila --> | Dužina =4800 mm | Širina =1800 mm | Visina =950 mm | Međuosovinski razmak = | Težina =605 kg (ukupno s vozačem, kamerom) <!-- Suspenzija --> | Prednji ovjes = | Stražnji ovjes = <!-- Tehnički podaci --> | Šasija =[[Monokok]] bolida izrađen je od [[karbonska vlakna|karbonskih vlakana]] i visokokvalitetne [[aluminij|aluminijeve]] [[legura|slitine]], RS27-2009 V8 motor u potpunosti je prilagođen novoj R29 šasiji | Ime motora =Renault F1 RS27 | Zapremnina motora =2400 cc | Konfiguracija motora =90° [[V8 motor|V8]], uz dodatak [[KERS|KERS-a]], maksimalno 18.000 o/min, | Smještaj motora =atmosferski središnji motor | Ime mjenjača = | Brzine mjenjača = Poluatomatski sedam-stupanjski mjenjač, | Tip mjenjača = "Quickshift" sistem | Diferencijal = | Gorivo = [[Total]] | Gume =[[Bridgestone]] {{Bridgestone}} <!-- Povijest natjecanja --> | Momčad =[[Renault F1|ING Renault F1 Team]] | Vozači =7. {{Z|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]<br /> 8. {{Z|BRA}} [[Nelsinho Piquet]]<br /> 8. {{Z|FRA}} [[Romain Grosjean]] | Prva utrka = [[Velika nagrada Australije 2009.|VN Australije 2009.]] | Utrka =17 | Pobjeda =0 | Prvo startno mjesto =1 | Najbrži krug =2 <!-- Prvenstva --> | Momčadsko prvenstvo = | Konstruktorsko prvenstvo = | Vozačko prvenstvo = }} '''Renault R29''', ili '''R30''' je bolid francuske momčadi [[Renault F1]] za [[Formula 1 – sezona 2009.|sezonu 2009]]. Renault je svoj bolid predstavio [[19. siječnja]] [[2009.]] u [[Portugal]]u, na novoj, zasad testnoj stazi Algarve.<ref>[http://www.velika-nagrada.hr/staro/formula-1/renault-potvrdio-datum-predstavljanja-r29.html Renault potvrdio datum predstavljanja R29 ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref>Renault F1 Team je ove sezone u konstruktorskom poretku zauzeo 8. mjesto s ukupno 26 bodova. U poretku vozača Romain Grosjean našao se na 23. mjestu s 0 bodova, dok je Fernando Alonso zauzeo 9. mjesto s ukupno 26 bodova. == Promjene u Renaultu == === Livreji === Renault R29 privukao je veliku pažnju zbog svojih novih boja. Iako i dalje dominira Renaultova žuta i ING-ova bijelo-narančasta kombinacija, dolaskom Totala, francuske naftne kompanije, na bolidu se našla i crvena boja.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.autoservis.ba/novosti/index/2607 |title=Renault predstavio R29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090125015755/http://www.autoservis.ba/novosti/index/2607 |archive-date=25. siječnja 2009. |access-date=1. travnja 2010.}}</ref> === Vozačke promjene === Na prezentaciji bolida je potvrđeno da će [[Fernando Alonso]] i [[Nelsinho Piquet]] biti startni vozači, dok će [[Romain Grosjean]] biti primarni test i rezervni vozač francuske momčadi, a objavljeno je i da su [[Davide Valsecchi]], vozač Formule Renault 3.5, i [[Marco Sorensen]], sezonu prije natjecatelj u Formuli Ford, postali članovi razvojnog programa za vozače za 2009.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.renault-klub.hr/?p=347 |title=ING Renault F1 Team predstavio R29 |access-date=1. travnja 2010. |archive-date=11. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090211052715/http://www.renault-klub.hr/?p=347 |url-status=dead }}</ref> Nakon [[Renault R29#Afera "Crashgate" - namještanje Velike nagrade Singapura 2008. godine|afere "Chrashgate"]] mjesto Piqueta u Renault F1 Team naslijedio je Grosjean. Grosjean je na vozačko mjesto umjesto Piqueta sjeo prvi put u utrci [[Velika nagrada Europe|Velike nagrade Europe]]. <ref>[http://www.automanija.com/superautomobili/3311.html Romain Grosjean umjesto Nelsona Piqueta u Renaultu F1]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Bolid == [[Datoteka:Fernando Alonso 2009 Turkey.jpg|mini|lijevo|270px|[[Fernando Alonso]] u R29 na [[Velika nagrada Turske|VN Turske]] 2009.]] {{glavni|Kinetic Energy Recovery System}} R29 prije službenog predstavljanja nije prošao FIA-in obavezni crash test, točnije nije prošao frontalni i bočni crash test - dva od ukupno tri obavezna testa. R29 konstruiran prema novom pravilniku u kojem momčadi imaju pravo koristiti sistem za obnovu kinetičke energije KERS. 19. ožujka Renault je postao prva momčad koja je potvrdila korištenje tog revolucionarnog sustava na premijernoj utrci za VN Australije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www2.autoportal.hr/200903195228/Formula-1/Pat-Symonds-prezadovoljan-sustavom-za-spremanje-kinetieke-energije-koji-je-spreman-za-Melbourne/menu-id-75.html |title=Pat Symonds prezadovoljan sustavom za spremanje kinetičke energije koji je spreman za Melbourne |archive-url=https://web.archive.org/web/20090323014614/http://www.autoportal.hr/200903195228/Formula-1/Pat-Symonds-prezadovoljan-sustavom-za-spremanje-kinetieke-energije-koji-je-spreman-za-Melbourne/menu-id-75.html |archive-date=23. ožujka 2009. |access-date=1. travnja 2010.}}</ref> Međutim, do kraja godine, Renault je uz BMW Sauber odustao u uvjerenju od milijunske investicije u kontroverzni sistem da ne donosi prednost performansama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1257:mclarenov-kers-postaje-sve-potentnije-oruje&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=McLarenov KERS postaje sve potentnije oružje |access-date=1. travnja 2010. |archive-date=16. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090816000252/http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1257:mclarenov-kers-postaje-sve-potentnije-oruje&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> {{glavni|Dvostruki difuzor}} Renaultova nadanja da se bori za naslov prvaka zapečaćena FIA-inom odlukom o definitivnoj legalizaciji dvostrukog difuzora. Većina momčadi uz McLaren i Ferrari u sezonu je krenula bez dvostrukog difuzora, a momčadi s njim poput Brawna, Toyote i Williamsa bile su veoma konkurentne i brze.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=890:alonso-bolidi-s-dvostrukim-difuzorima-jo-e-neko-vrijeme-biti-ispred&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 |title=Alonso: Bolidi s dvostrukim difuzorima još će neko vrijeme biti ispred |access-date=1. travnja 2010. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306130012/https://www.f1racing.com.hr/?option=com_content&view=article&id=890%3Aalonso-bolidi-s-dvostrukim-difuzorima-jo-e-neko-vrijeme-biti-ispred&catid=58%3Anajnovije-vijesti&Itemid=86 |url-status=dead }}</ref> 18. travnja Renault je postavio dvostruki difuzor na R29.<ref>[http://www.f1racing.com.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=865:alonso-renault-je-ponovno-u-igri&catid=58:najnovije-vijesti&Itemid=86 Alonso: Renault je ponovno u igri ]</ref> == Renault u F1 sezoni 2009.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.renault-klub.hr/?p=1094 |title=Burna sezona za Renault F1 Team |access-date=1. travnja 2010. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304120300/http://www.renault-klub.hr/?p=1094 |url-status=dead }}</ref>== === Kratki pregled === Renault F1 Team je početku pokazao konkurentnost u krugu bolida koji su poštivali nova pravila i imali standardne difuzore. Napornim radom, nadograđivanjem bolida i uvođenjem dvostrukog difuzora, po Alonsovoj izjavi, bili su u jednom trenutku sezone treći najbrži na gridu. No, unatoč do sada najvećem proračunu, većem od 350 milijuna dolara, vozači i momčad nisu postigli očekivani uspjeh. Neodgovarajuća konstrukcija bolida dodatno narušena težinom KERS-a te neprilagođenost dvostrukom difuzoru dovela je do odluke Renault F1 Teama da u sredini sezone zaustave razvoj R29 te da se posvete novom [[Renault R30|R30]] bolidu. Ta je odluka na kraju rezultirala time da je R29 bio među najsporijima u posljednjoj utrci sezone. === Problemi s proračunom === {{Dvostruka slika|right|Romain Grosjean 2009 Belgium.jpg|270|Piquet Jr. Spain 2009.jpg|220|Romain Grosjean je tijekom sezone 2009. zamijenio Nelsinha Piqueta u R29|Nelsinho Piquet tijekom godine u Renaultu nije dokazao svoj talent}} Ovu sezonu obilježila su nova proračunska pravila koja su natjerala Renault da se priključi [[Toyota Racing|Toyoti]], [[McLaren|McLaren-Mercedesu]], [[Red Bull Racing|Red Bullu]], [[Sauber|BMW-Sauberu,]] [[Brawn GP|Brawn GP-u]], [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rossu]] i [[Scuderia Ferrari|Ferrariju]], koji su zaprijetili napuštanjem Formule 1 na kraju 2009. godine ako se ne promijene pravila za 2010. i ne ukine ograničenje proračuna. Svjetsko vijeće [[Međunarodna automobilistička federacija|Međunarodne automobilske federacije]] (FIA) u travnju je donijelo odluku da se od 2010. godine proračuni momčadi ograniče na 45 milijuna eura, pri čemu bi momčadi koje to prihvate imale veću tehničku slobodu na područjima kao što su [[motor]]i i [[aerodinamika]], dok bi momčadima koje odluče trošiti više ta sloboda biti ograničena. Na kraju, do kompromisnog rješenja se ipak došlo na sastanku FIA-e i [[FOTA|FOTA-e]] u [[Pariz]]u, pri čemu je postignut dogovor oko načina na koji bi se mogli reducirati budući troškovi natjecanja. === Afera "Crashgate" - namještanje Velike nagrade Singapura 2008. godine === Renault F1 Team ove je sezone doživio veliko poniženje nakon što je otkriveno da je [[Velika nagrada Singapura]] 2008. namještena. Tadašnji se vozač francuske momčadi Nelsinho Piquet, u dogovoru s [[Flavio Briatore|Flavijom Briatoreom]] i glavnim direktorom inženjeringa [[Pat Symonds|Patom Symondsom]], namjerno zabio u ogradu kako bi izazvao izlazak sigurnosnog vozila na stazu. Time su omogućili pobjedu njegovom momčadskom kolegi Fernandu Alonsu. Renault je na kraju priznao krivnju, a vodstvo Renaulta objavilo je kako su rezultati njihove interne istrage pokazali da su urotu osmislili Biatore, Symonds i Piquet te da drugi članovi momčadi nisu o tome znali ništa što ih je spasilo od možda najveće kazne u povijesti Formule 1, a to je izbacivanje iz prvenstva. === Zabrane u F1 === [[Svjetsko motorsport vijeće]] (WMSC), koje djeluje pri Međunarodnoj automobilskoj federaciji (FIA), odlučilo je Flavija Biatorea, tadašnjeg šefa F1 momčadi Renaulta, kazniti doživotnom zabranom obnašanja svih funkcija u Formuli 1. Tadašnji glavni inženjer Pat Symonds dobio petogodišnju suspenziju, a Renault momčad dvogodišnju uvjetnu kaznu. Za novog, privremenog šefa momčadi imenovan je [[Bob Bell]], koji je do tada obnašao dužnost tehničkog direktora. == Potpuni popis rezultata u F1 == ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:95%" |- ! Godina ! Momčad ! Motor ! Gume ! Vozači ! 1 ! 2 ! 3 ! 4 ! 5 ! 6 ! 7 ! 8 ! 9 ! 10 ! 11 ! 12 ! 13 ! 14 ! 15 ! 16 ! 17 ! Bodova ! Poredak |- !rowspan=4| [[Formula 1 – sezona 2009.|2009.]] |rowspan=4| [[Renault F1|ING Renault F1 Team]] |rowspan=4| [[Renault F1|Renault]] ''RS27'' [[V8 motor|V8]] |rowspan=4| {{Bridgestone}} | | [[Velika nagrada Australije|AUS]] | [[Velika nagrada Malezije|MAL]] | [[Velika nagrada Kine|KIN]] | [[Velika nagrada Bahreina|BHR]] | [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]] | [[Velika nagrada Monaka|MON]] | [[Velika nagrada Turske|TUR]] | [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]] | [[Velika nagrada Njemačke|NJE]] | [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]] | [[Velika nagrada Europe|EUR]] | [[Velika nagrada Belgije|BEL]] | [[Velika nagrada Italije|ITA]] | [[Velika nagrada Singapura|SIN]] | [[Velika nagrada Japana|JAP]] | [[Velika nagrada Brazila|BRA]] | [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]] !rowspan=4| 26. !rowspan=4| 8. |- | [[Fernando Alonso|Alonso]] |bgcolor="#dfffdf"| 5 |bgcolor="#cfcfff"| 11 |bgcolor="#cfcfff"| 9 |bgcolor="#dfffdf"| 8 |bgcolor="#DFFFDF"| 5 |bgcolor="#DFFFDF"| 7 |bgcolor="#cfcfff"| 10 |bgcolor="#cfcfff"| 14 |bgcolor="#dfffdf"| ''7'' |bgcolor="#efcfff"| '''Ret''' |bgcolor="#dfffdf"| 6 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#DFFFDF"| 5 |bgcolor="#ffdf9f"| ''3'' |bgcolor="#cfcfff"| 10 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 14 |- | [[Nelsinho Piquet|Piquet]] |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 10 |bgcolor="#CFCFFF"| 12 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 12 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#CFCFFF"| 12 | | | | | | | |- | [[Romain Grosjean|Grosjean]] | | | | | | | | | | |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 15 |bgcolor="#efcfff"| Ret |bgcolor="#cfcfff"| 16 |bgcolor="#cfcfff"| 13 |bgcolor="#cfcfff"| 18 |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Renault R29}} *[http://www.renaultf1.com/ Službena stranica Renault F1 Team] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050526075029/http://www.renaultf1.com/ |date=26. svibnja 2005. }} {{Renault F1}} {{Bolidi F1 u sezoni 2009.}} {{GLAVNIRASPORED:R29}} [[Kategorija:Renaultovi bolidi Formule 1]] 752m5lgue4jtwzpp0c7xy9g9b6v8h18 Radfan 0 259043 7573841 7081911 2026-08-10T21:06:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573841 wikitext text/x-wiki {{Infookvir gorje | ime = Radfan | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|13.7|N|44.6|E}} | lokacija = | dio gorja = | dz = JEM | najbliži gradovi= | najviši vrh = [[Jebel Huriyah]] | visina vrha = 1867 | koordinate vrha = {{coord|13|26|6|N|44|59|30|E|display=i}} | ostali vrhovi = | starost = | zadnja erupcija = | prvi uspon = | najlakša staza = | planinarski domovi = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Jemen | pushpin_label = | pushpin_label_position = | pushpin_label_position_B = | bilješke = | zaštita = }} '''Radfan''' ([[Arapski jezik|arap.]] ردفان) je ime planinskog masiva u južnom [[Jemen]]u, u [[Ad-Dali (muhafaza)|muhafazi Ad-Dali]] jugozapadno od glavnog grada [[Sana (grad)|Sane]]. Najviši vrh masiva je Džabal-Hurija sa svojih 1867 nadmorske visine (''džabal'' na arapskom znači planina). [[Datoteka:FederationOfSouthArabiaMap.jpg|mini|lijevo|300px|Zemljovid Federacije Južne Arabije s prikazom Radfana unutar Dhale]] Do 1960-ih bilo je dijelom britanskog protektorata [[Dhala|Dhale]], člana [[Federacija Južne Arabije|Federacije Južne Arabije]]. Planinski masiv Radfan pročuo se [[1960-ih]] godina, zbog [[Gerilsko ratovanje|gerilskih]] borbi koje su u njemu rasplamsale između plemena [[Kutaibi]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskih]] postrojbi pomaganih regularnim [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federacije Arapskih Emirata Juga]]. Pleme Kutaibi, koje je nastanjivalo taj masiv, od pamtivijeka je naplaćivalo prolaz [[Karavana|karavanima]] koji bi išli iz [[Aden]]a za [[Meka|Meku]] preko Radfana (prolaz pored grada [[Ad-Dali'|Dala]]). Kad im je to onemogućeno [[1960-ih]] osnutkom nove britanske kolonijalne tvorevine [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federacije Arapskih Emirata Juga]] i carinske unije između bivših članica [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]] vrlo ratoborno pleme Kutaibi se žestoko usprotivilo tim novim mjerama, te ne samo što su robili karavane već su počeli napadati i britanske snage. Osobito su ojačali od [[1962.]] – [[1964.]] kad su se u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]] rasplamsali [[Gerilsko ratovanje|gerilski]] pokreti za nezavisnost. Preko njihova teritorija su se ubacivali gerilci NLS-a i FLOSYJA i oružje iz [[Sjeverni Jemen|Sjevernog Jemena]]. Izbila je [[Adenska kriza]], zvana i Radfanski ustanak. == Poveznice == * [[Šeikat Kutaibi]] * [[Emirat Dala]] == Vanjske poveznice == * [http://www.britains-smallwars.com/Radfan/index.html "Radfan" page at ''The History of British Military Conflicts since 1945''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403233949/http://www.britains-smallwars.com/Radfan/index.html |date=3. travnja 2015. }} {{eng oznaka}} * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0LIY/is_11_89/ai_90624108/ Tracking the `Red Wolves of Radfan': from 1964 through 1967, the British tried to tame the badlands of Aden, now Yemen, CBS Interactive Inc] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040813031620/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0LIY/is_11_89/ai_90624108 |date=13. kolovoza 2004. }} {{eng oznaka}} [[Kategorija:Planine u Jemenu]] [[Kategorija:Gorja u Aziji]] bmqj9xqqz5qwuz5uewfyf68st3qooc2 Sase (Srebrenica, BiH) 0 259143 7574127 7526025 2026-08-11T11:31:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574127 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Sase]]}} {{Naselje u BiH |ime = Sase |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = rs |regija = |regijaRS = |općina = [[Srebrenica]] |nadvisina = |lat = 44.1264 |long = 19.3619 |position = left |brojstan = 538 |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = }} '''Sase''' su naseljeno mjesto u sastavu općine [[Srebrenica]], [[Republika Srpska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. == Povijest == U antici i kasnoj antici ovdje je bio živ veliki [[Rimljani na tlu Bosne i Hercegovine|rimski]] [[municipij]] [[Domavia]] koji je bio središtem rudarske uprave za provincije Panoniju i Dalmaciju. U kraju oko Domavije još su u starom vijeku eksploatirali [[srebro]]. Ostatci municipija pronađeni su na lokaciji [[Gradina (Domavia)|Gradina]].<ref>(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=9&lang=1&action=view&id=1231 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181108065537/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=9&lang=1&action=view&id=1231 |date=8. studenoga 2018. }} Odluka o peticiji za proglašenje džamije u Dobraku nacionalnim spomenikom BiH'', 21. studenoga 2011. (pristupljeno 8.studenoga 2018.)</ref> Sase su bile u srednjem vijeku naselje [[Nijemci u Bosni i Hercegovini|Nijemaca]] [[Sasi|Sasa]], rudara koji su 14. st. u Bosnu u većem valu stigli iz Ugarske i Transilvanije, da bi pomogli razvoj rudarstva, odnosno jer su ih pozvali i poticali bosanski kraljevi Stjepan Kotromanić i Tvrtko. Naselili su se u većim gradovima po srednjoj Bosni i Podrinju. U blizini mjesta u koja su došli sagradili su svoja sela. U Srebrenici se spominje posebno [[sasko vijeće]] (Curia Teutonicorum), neka vrsta samouprave saskih građana mjesta gdje su živjeli. Ostavština saske nazočnosti je vjerovanje u jamskog duha, patuljka [[Perkmana]], koje je stoljećima ostalo rašireno oko poznatih bosanskih rudnika Srebrenice, pa tako i u rudniku u Sasama.<ref>[http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/nijemci-u-bih-od-sasa-do-kuferasa-2123 Prometej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181108105333/http://www.prometej.ba/clanak/drustvo-i-znanost/manjine-u-bih/nijemci-u-bih-od-sasa-do-kuferasa-2123 |date=8. studenoga 2018. }} Marijan Oršolić: ''Nijemci u BiH: od Sasa do kuferaša'', 5. kolovoza 2015. (pristupljeno 8. studenoga 2018.)</ref> U srednjem vijeku je u Sasama bila katolička crkva [[franjevci|franjevaca]].<ref name="Zirdum">[http://www.kczs.ba/srebrenica-povjest/ Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160806075353/http://www.kczs.ba/srebrenica-povjest/ |date=6. kolovoza 2016. }} Andrija Zirdum: ''Srebrenica povijest'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> U Sasama je bio rudnik srebra koji je veći značaj pored Srebrenice dobio u 16. stoljeću.<ref>(srp.) [https://pescanik.net/srebrenica-u-proslosti/ Peščanik] Olga Zirojević: ''Srebrenica u prošlosti'', 6. srpnja 2017. (pristupljeno 8. studenoga 2018.)</ref> U [[progon muslimana iz Srbije u Tursku|masovnom progonu muslimana]] iz Beogradskog pašaluka u 19. stoljeću, Sase su naselile izbjeglice iz [[Valjevo|Valjeva]].<ref>{{cite book |title=Srebrenica, a "safe" area: History and Reminders in East Bosnia |publisher=Netherlands Institute for War Documentation |language=eng. |page=15}}</ref> == Znamenitosti == *[[Gradina (Domavia)|Gradina]], ostatak municija Domavije, [[nacionalni spomenik BiH]] ==Stanovništvo== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Sase''' |- | '''godina popisa''' | '''[[1991.]]''' | '''[[1981.]]''' | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |442 (82,15%) |465 (74,28%) |496 (74,69%) |- |'''Srbi''' |82 (15,24%) |83 (13,25%) |137 (20,63%) |- |'''Hrvati''' |0 |6 (0,95%) |17 (2,56%) |- |'''Jugoslaveni''' |3 (0,55%) |10 (1,59%) |7 (1,05%) |- |'''ostali i nepoznato''' |11 (2,04%) |62 (9,90%) |7 (1,05%) |- |'''ukupno''' |'''538''' |'''626''' |'''664''' |} ==Izvor== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{izvori}} {{mrva-naselje BiH}} {{Srebrenica}} [[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]] j6h51hbar49uka7gs0zr8uvsdglk435 Sabirni logor Jadovno 0 269774 7574044 7484832 2026-08-11T09:08:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574044 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Шематски приказ концентрационог логора Јадовно.jpg|desno|mini|200px|Tlocrt logora]] [[Datoteka:Jadovno na Velebitu.jpg|desno|mini|200px|Spomenik žrtvama logora Jadovno, rad kipara Ratka Petrića iz 1988. godine. Srušen 1991., obnovljen 2011. godine.]] '''Logor Jadovno''' bio je [[sabirni logor]] i [[logor smrti]]{{Efn|'''Logor smrti''' definiran je kao vrsta [[sabirni logor|sabirnog logora]] namijenjena masovnom smaknuću zatočenika.<ref name="enciklopedija">{{Citiranje weba |title=Koncentracijski logori |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32708 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=29. rujna 2020.}}</ref>, a čak i najskromnije procjene za logor Jadovno daju podatak o 1794 ubijenih.<ref name="Geiger 2011">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/114002 |title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači”Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi) |last=Geiger |first=Vladimir |year=2011 |quote=Komisija za popis žrtava rata SIV-a SFR Jugoslavije iz 1964. poimenično je u logoru Jadovno utvrdila 1 794 žrtve.}}</ref>}} u dolini [[Velebit]]a, zapadno od [[Gospić]]a, koji je [[1941.]] vodila [[Ustaška obrana]] tijekom [[NDH]].<ref>[[#Funke & Rhotert|Funke & Rhotert 1999., str. 37]]</ref> Služio je kao mjesto za istrebljenje "nepoželjnih osoba".{{Nedostaje izvor}} Broj žrtava je nepoznat, a barata se brojevima od preko tisuću do nekoliko desetaka tisuća (vidi [[#Procjene broja žrtava|dolje]]), uglavnom [[Srbi|Srba]], [[Romi|Roma]], [[Židov]]a i [[Hrvat]]a. U njemu je ubijeno i mnogo [[komunizam|komunista]] iz [[Zagreb]]a: jedna od žrtava bio je i [[Milan Bakić Baja]], komunist srpskog podrijetla. Političar [[Vladimir Malančec]] također je bio u Jadovnom i jedva je preživio.{{Nedostaje izvor}} Logor je djelovao od [[11. travnja]] do [[25. kolovoza]] 1941. godine po nalogu [[Eugen Dido Kvaternik|Eugena Dide Kvaternika]]. Logorski sustav sačinjavali su 'Žuta kuća', odnosno tadašnji ,,geriht-zatvor" (,,sudski zatvor") u Gospiću, logor na Velebitu i logor Slano na otoku [[Pag]]u. U logoru, koji je izradilo nekoliko stotina mladih Židova iz Zagreba, završili su brojni konvoji koji su vlakovima stizali iz cijele Hrvatske i dalje pješice na Velebit. Samo su rijetki preživjeli dolazak u Gospić i na Velebit.<ref>[http://dalje.com/hr-hrvatska/posjet-nekadasnjem-ustaskom-logoru-jadovno/198105 ''Posjet nekadašnjem ustaškom logoru Jadovno''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150627211950/http://dalje.com/hr-hrvatska/posjet-nekadasnjem-ustaskom-logoru-jadovno/198105 |date=27. lipnja 2015. }}, Dalje.com, 30-10-2008.</ref> Cijela priča okončana je potkraj kolovoza 1941. godine kada su [[Italija|talijanske]] snage okupirale i tzv. Drugu zonu, dakle teritorij u [[dalmacija|dalmatinskom]] zaleđu i [[Lika|Lici]] u kojem je do tada NDH imala civilnu i vojnu vlast. Ustaške postrojbe morale su se povući sa svih lokacija na kojima je djelovao spomenuti logorski sustav.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/106593/Default.aspx ''Zaboravljeno Jadovno''], [[Slobodna Dalmacija]], 19-06-2010.</ref> Bio je to jedan od tragičnih događaja vladavine mržnje tijekom brutalne diktature ustaša na tim područjima. == Procjene broja žrtava == O žrtvama logora Jadovno odnosno skupine gospićkih logora (Gospić, Jadovno, Pag) prve je brojke iznio Milan Ljuština iz Donjeg Lapca, koji je od travnja do kolovoza 1941. bio zatočen u kaznionici Okružnog suda u Gospiću, i koji 1942. u izjavi Komesarijatu za izbeglice i preseljenike u Beogradu navodi da su, po njegovoj procjeni (koju temelji na svom, navodno, svakodnevnom praćenju uhićenika koji su dovođeni, a zatim i odvođeni), ustaše otpremili u logor Jadovno, njegove pomoćne logore i na stratišta 120.000 osoba, od čega 118.000 Srba, 1.800 Židova i 120 Hrvata. Komisija za popis žrtava rata Saveznog izvršnog vijeća (Vlade) SFR Jugoslavije iz 1964. poimenično je u logoru Jadovno utvrdila 1.794 žrtve. Nakon što su rezultati te (državne!) komisije stavljeni pod embargo, u narednim desetljećima su iznošene vrlo raznolike procjene – od 15 do 72 tisuće žrtava.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114002 "Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)"], Vladimir Geiger, Časopis za suvremenu povijest 3/2011, str. 699 - 749 (o Jadovnom v. na str. 730 - 734)</ref> Ekshumacije žrtava bačenih u jame nisu do danas provedene, makar je još 1962. godine izvršen speleološki pregled jama, te je u časopisu "Naše planine" bio iste godine objavljen izvještaj Tihomira Pajalića (uz grafički prikaz) prema kojem se u Šaranovoj Jami nalazi sloj ljudskih kostiju debljine 1,35 m, na dnu jame dimenzija približno 4 x 6 m – kako 2009. godine piše Srećko Božićević,<ref>[http://www.pobijeni.info/naslovnica/clanak/175 "Jadovno i Šaranova jama: O žrtvama bez pijeteta"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623000523/http://www.pobijeni.info/naslovnica/clanak/175 |date=23. lipnja 2015. }}, dr. Srećko Božićević, pobijeni.info (web - servis Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM), 23. srpnja 2009.</ref> inače geolog, speleolog i pisac knjige "Jame kao grobnice" iz 1991 god. Prema Božićeviću, broj žrtava kojima pripadaju kosti u sloju utvrđenom u Šaranovoj Jami 1962. godine je znatan, ali se sigurno ne broji u desecima tisuća.<ref>[http://speleologija.hr/arhiva/1219 "In memoriam dr.sc. Srećko Božićević"], M. Garašić za "Hrvatski speleološki poslužitelj", 26. ožujak 2015. </ref><ref>[http://www.speleolog.hr/files/jame_kao_grobnice.pdf "Jame kao grobnice"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623015138/http://www.speleolog.hr/files/jame_kao_grobnice.pdf |date=23. lipnja 2015. }} (dio knjige), dr. Srećko Božićević, Zagreb 1991.</ref> Izuzev procjena koje su utemeljene na nepouzdanim metodama poput procjena kapaciteta logora i množenje s brojem dana njegovog postojanja, postoje radovi koji sadrže točnije i pomnje provjerene podatke. Gojko Vezmar, tako, navodi u svojoj temeljitoj knjizi iz 2004. god. da je s područja Like u raznim jamama i bezdanima završilo ukupno 2.188 ljudi, od čega se na stradale iz logora Gospić-Jadovno odnosi 919 žrtava. Vezmar nije obradio pitanje žrtava, koje su u Jadovno dovođene iz drugih krajeva.<ref>"Ustaško-okupatorski zločini u Lici: 1941-1945.", Gojko Vezmar, Muzej žrtava genocida, 2004, (527 stranica)</ref> Igor Graovac, prema podacima jugoslavenskog poimeničnog popisa žrtava drugog svjetskog rata iz 1964. godine (rezultati temeljitog popisa koji nisu obuhvatili žrtve na strani "okupatora i njihovih slugu", a koji je zbog premalog broja utvrđenih žrtava bio stavljen pod embargo sve do raspada Jugoslavije), utvrđuje 94 žrtve s područja Dalmacije, koje su ubijene u logoru Jadovno – Gospić.<ref>"Ljudski gubici Dalmacije 1941.", Igor Graovac, "Časopis za suvremenu povijest" br. 2/1992'''.'''</ref> Poimenični popis žrtava sačinjenog od strane jugoslavenskih vlasti 1964. godine, u sustavu logora Gospić – Jadovno pobijeno je 1.794 ljudi. Prema nalazu talijanske vojske koja je 1941. godine zatvorila sustav logora Jadovno – Gospić kojega su vodile vlasti NDH, u njegovoj "filijali" na otoku Pagu pronađeno je 791 ubijenih. Razne procjene sačinjene pomoću nepouzdanih metoda iznose brojeve od približno 15.000 do preko 70.000 žrtava<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114002 "Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili 'okupatori i njihovi pomagači'. Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)"], Vladimir Geiger, Časopis za suvremen upovijest, Vol.43 No.3 Prosinac 2011. </ref> == Komemoracije == [[1991.]] dogodilo se rušenje spomenika u Čačića docu. Od tada se odvijaju komemoracije u znak sjećanja kako bi se odala počast stradalim ljudima. “Danom sjećanja” proglašen je 24. lipnja, jer se smatra da je tog dana 1941. godine “tvornica smrti” s obje strane mitske planine dobila svoje konačne dimenzije. [[16. lipnja]] [[2009.]], hrvatski predsjednik [[Stjepan Mesić]] sudjelovao je na komemoraciji žrtvama logora Jadovno s četiristotinjak uzvanika te ponovio da se na te žrtve ne smije zaboraviti. Predsjednica [[SAABRH]] [[Vesna Čulinović Konstantinović]] rekla je da Jadovno jedan od najstrašnijih ustaških logora u kojemu je, u samo nekoliko mjeseci, poubijano nekoliko desetaka tisuća nevinih ljudi.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/odrzana-komemoracija-zrtvama-logora-jadovno ''Održana komemoracija žrtvama logora Jadovno''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090617072034/http://www.ezadar.hr/clanak/odrzana-komemoracija-zrtvama-logora-jadovno |date=17. lipnja 2009. }}, ezadar, 14-06-2009.</ref> [[26. lipnja]] [[2010.]], novi [[Hrvatska|hrvatski]] predsjednik [[Ivo Josipović]] također je prisustvovao komemoraciji žrtvama. U komemoraciji su sudjelovali i [[Mirko Mećava]], [[Ognjen Kraus]] te [[Milorad Pupovac]].<ref name="pokretna vrpca smrti">[http://www.novilist.hr/2010/06/28/josipovic-3A-ustase-su-jadovno-p.aspx ''Josipović: Ustaše su Jadovno pretvorile u pokretnu vrpcu smrti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100630103812/http://www.novilist.hr/2010/06/28/josipovic-3A-ustase-su-jadovno-p.aspx |date=30. lipnja 2010. }}, [[Novi list]], 26-06-2010.</ref> Josipović je simbolično položio svijeću na mjesto nekadašnjeg logora te održao govor: "''U tim je logorima ubijeno između 30 i 40 tisuća ljudi, a hrvatski antifašizam i partizanska borba temelj su hrvatske državnosti. Suvremeni nastavak te borbe bio je pravedan i obrambeni [[Domovinski rat]] što je dovelo do uspostave samostalne i demokratske Hrvatske...Inzistiram da se zaboravljeni spomenici zločina obnove''."<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/josipovic-jadovnom-obnovit-cemo-sve-nase-spomenike-clanak-160011 ''Josipović u Jadovnom: Obnovit ćemo sve naše spomenike''], [[Večernji list]], 26-06-2010.</ref><ref>[http://www.jutarnji.hr/josipovic--inzistiram-da-se-zaboravljeni-spomenici-ustaskih-zlocina-obnove/842166/ ''Josipović: Inzistiram da se zaboravljeni spomenici ustaških zločina obnove''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100628175037/http://www.jutarnji.hr/josipovic--inzistiram-da-se-zaboravljeni-spomenici-ustaskih-zlocina-obnove/842166/ |date=28. lipnja 2010. }}, [[Jutarnji list]]</ref> Dana 21. lipnja 2015. god., na komemoraciji u Jadovnom je ministar u Vladi Republike Srbije [[Aleksandar Vulin]] govorio protiv navodnih pokušaja povijesnog revizionizma koje on prepoznaje na hrvatskoj strani. Uz očitu aluziju na postupanje Predsjednice Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] 2015. god, izjavio je: "Ne može ista ruka vijenac nositi i u Bleiburg i u Jasenovac, nemojte nam miriti mrtve". Također se zgražao nad najavljenim skorim proglašenjem blaženog [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] za sveca u Katoličkoj Crkvi, nazvavši ga – pred predstavnicima Vlade RH i Hrvatskog sabora – "ustaškim vikarom". Komentirao je da je dolazeći u Jadovno vidio "one koji vrište što jame nisu dovoljno pune" – referirajući se na predstavnike nekoliko udruga branitelja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] koji su demonstrirali uz plakat "Pijetet žrtvama – Da! Četničko-komunističkom antifašizmu – Ne!". Kao predstavnik tih udruga poručio je Mile Biondić, predsjednik riječkog [[UHDDR]]-a grada Rijeke kako iz udruga izražavaju žaljenje zbog žrtava ustaškog logora, ali i napominju kako su nakon Drugog svjetskog rata na ovom mjestu pobijeni u brojnim jamama i mnogi Hrvati s Bleiburga i križnih puteva, "pa bi valjalo utvrditi i njihovu sudbinu i broj". Dodao je Biondić: "Prošle je godine na komemoraciji biskup Mile Bogović uputio poziv da se istraže okolnosti stradanja, ali istraživanje istine do danas nije počelo, niti su činjenice znanstveno utvrđene. Stoga ponovno pozivamo i prozivamo institucije hrvatske države da osiguraju financijska sredstva i provedu znanstveno istraživanje da bi se utvrdio točan broj žrava", rekao je Biondić, dodajući također da se s brojem žrtava Jadovno manipulira. Dva dana kasnije je ministar Vulin u izjavi za Radio-televiziju Srbije branitelje okupljene oko Biondića okarakterizirao kao " više stotina povampirenih ustaša".<ref>[http://www.jutarnji.hr/sipus-u-jadovnom--na-ovom-mjestu-revizionizam-nije-moguc/1370352/ "SRPSKI MINISTAR U JADOVNOM 'Ne može ista ruka vijenac nositi i u Bleiburg i u Jasenovac, nemojte nam miriti mrtve'"], Jutarnji list prema HINA, 21. lipnja 2015.</ref> <ref>[http://direktno.hr/en/2014/domovina/17692 "Pupovca brine ekstremizam, Kraus proziva Kolindu, a šute na Vulina"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623015323/http://direktno.hr/en/2014/domovina/17692 |date=23. lipnja 2015. }}, Direktno.hr 21. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Vulin-odgovara-na-kritike-Nije-nekulturno-govoriti-istinu-to-je-ljekovito "Vulin odgovara na kritike: 'Nije nekulturno govoriti istinu, to je ljekovito'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150624180451/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Vulin-odgovara-na-kritike-Nije-nekulturno-govoriti-istinu-to-je-ljekovito |date=24. lipnja 2015. }} HINA (kod "Novi list"), 23. lipnja 2014.</ref><ref>[http://www.rtcg.me/vijesti/region/95326/dan-sjecanja-i-kontra---skup-u-jadovnu.html "Dan sjećanja i kontra - skup u Jadovnu"], Radio i Televizija Crne Gore, 21. lipnja 2015.</ref> == Poveznice== *[[Ustaški koncentracijski logori]] == Vanjske poveznice == * [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=281829 <nowiki>Jadovno i Šaranova jama: Kontroverze i manipulacije [The Jadovno Concentration Camp and the Šaran Pit: Controversies and Manipulations], (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2017)</nowiki>] sažetak knjige (engleski) == Bilješke == {{Notelist}} ==Izvori== {{izvori}} ==Literatura== *{{cite book |ref=Funke & Rhotert |last=Funke & Rhotert |first=Hajo & Alexander |title=Unter unseren Augen: ethnische Reinheit : die Politik des Regime Milosevic und die Rolle des Westens |url=http://books.google.hr/books/about/Unter_unseren_Augen.html?id=Md1Tozvt_fIC&redir_esc=y |year=1999 |publisher=Verlag Hans Schiller |isbn=9783860932193}} [[Kategorija:Logori u NDH]] hofm5jrvbh95z1anp69fyho38o1gqh3 Petar Grašo 0 272871 7573585 7563075 2026-08-10T14:07:08Z Sk53121 310591 /* Singlovi */ 7573585 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Petar Grašo | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[19. ožujka]] [[1976.]] | Mjesto rođenja = [[Split]] | Smrt = | Prebivalište = [[Split]] | Instrument = [[pjevanje|vokal]] {{·}} [[klavir]] | Žanr = [[pop]] {{·}} [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[kantautor]] {{·}} [[glazbenik]] {{·}} [[pjevanje|vokalni solist]] {{·}} [[tekstopisac]] | Djelatno_razdoblje = [[1995.]] – danas | Producentska_kuća = [[Campus|HRT Orfej]]<br>[[Croatia Records]] | Angažman = [[Tonči Huljić & Madre Badessa band]] | URL = [http://www.petargraso.com/ Petar Grašo, Web]<br>[https://www.facebook.com/petargrasoofficial/?fref=ts Petar Grašo, Facebook] | nagrade = [[Festival]]i:<br>[[Zadarfest]] 1996. (1. mjesto)<br>[[Melodije hrvatskog Jadrana]] 1997. (1. mjesto)<br>[[Dora]] 1997. (2. mjesto)<br>[[Dora]] 1999. (2. mjesto)<br>[[Melodije hrvatskog Jadrana]] 2000. (1. mjesto)<br>[[Dora]] 2001. (3. mjesto)<br>[[Splitski festival]] 2003. (1. mjesto)<br>[[Splitski festival]] 2015. (1. mjesto)'' | Značajni instrumenti = }}'''Petar Grašo''' ([[Split]], [[19. ožujka]] [[1976.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[pjevač]] i [[skladatelj]] [[Zabavna glazba|zabavne]] i [[pop]] [[Glazba|glazbe]]. == Životopis == Sin je nekadašnjeg košarkaša [[KK Split]]a [[Zoran Grašo|Zorana Graše]]. U braku je s [[Hana Huljić|Hanom Huljić]] s kojom ima dvoje djece. === Početci === Glazbom se bavi od djetinjstva, a sa 16 godina napisao je pjesmu "Boginja", s kojom je [[Oliver Dragojević]] nastupio na [[Dora|Dori]] [[1995.]] godine i osvojio 2. mjesto. Uz "Boginju", na Oliverovom albumu ''Vrime'' iz [[1995.]] našla se još jedna Grašina pjesma, "Vrime Božje". Za [[Doris Dragović]] napisao je pjesmu "Da si tu", a istodobno počinje samostalnu karijeru. S pjesmom "[[Trebam nekoga]]" kao debitant pobjeđuje na [[Zadarfest]]u [[1996.]] Na istom festivalu Oliver s njegovom pjesmom "Gore si ti" osvaja prvu nagradu stručnog žirija. S pjesmom "Trebam nekoga" bio je preko 12 tjedana na prvom mjestu nacionalne top–ljestvice.{{ni}} === 1997.–1999. === Novostečenu popularnost nastavlja hitom "[[Idi (pjesma)|Idi]]" s Dore [[1997.]] gdje osvaja 2. mjesto. Započinje suradnju s [[Tonči Huljić|Tončijem]] i [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslavom Huljić]] te s njihovom pjesmom "Ne boli me" pobjeđuje iste godine na [[Melodije Hrvatskog Jadrana|Melodijama hrvatskog Jadrana]].<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1997|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125100650/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=1997|archive-date=November 25, 2020|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 1997}}</ref> Na tom će festivalu uspješno nastupiti još nekoliko puta te 2000. godine odnijeti još jednu pobjedu s autorskom pjesmom "Sve nas manje ima tu".<ref>{{Cite web|url=http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126191957/http://www.skalinada.hr/melodije.php?p=2000|archive-date=January 26, 2001|title=Melodije Hrvatskog Jadrana 2000}}</ref> Njegov album prvijenac ''Mjesec iznad oblaka'', koji je izdan krajem 1997. godine, prodan je u preko 110.000 primjeraka.<ref>{{Cite web|url=https://bestsellingalbums.org/artist/10298|title=Petar Grašo Album Sales}}</ref> Grašina pjesma "Ljubav sve pozlati" pojavila se [[1997.]] u dugometražnom [[Crtani film|crtanom filmu]] ''[[Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997)|Čudnovate zgode šegrta Hlapića]]''. Na Dori [[1998.]] pobjeđuje [[Danijela Martinović]] s Grašinom pjesmom "Neka mi ne svane". Na [[Pjesma Eurovizije 1998.|Eurosongu 1998.]] pjesma je zauzela visoko 5. mjesto, a na izboru najbolje pjesme Eurovizije svih vremena koji je održan povodom 50. obljetnice Eurosonga pjesma "Neka mi ne svane" osvaja visoko 7. mjesto. Potkraj 1999. godine izlazi Grašin drugi album ''Utorak'' na kojem s hit singlovima "Utorak", "Ko nam brani", "Ljubav jedne žene" te "Nevista" ponovno osvaja top ljestvice te postiže platinastu nakladu u Hrvatskoj. Istim albumom postiže veliki uspjeh u susjednim državama, naročito Sloveniji gdje album ''Utorak'' dostiže dvostruku dijamantnu nakladu (preko 40.000 prodanih primjeraka) što je u Sloveniji do danas najveća tiraža jednog hrvatskog muškog izvođača.<ref>{{Cite web|url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000526/magazin.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20171111011359/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000526/magazin.htm| archive-date=11 November 2017|title=Dijamantni hrvatski pjevači}}</ref> === 2003. i dodatni uspjesi === Grašin treći album naziva ''Šporke riči'' izdan je 2003. godine i također je dostigao zlatne naklade u Hrvatskoj, kao i Sloveniji te Srbiji. Od pjesama na albumu posebno se ističu pjesme "Jedina", "Sad te se samo rijetko sjetim" (duet s [[Arsen Dedić|Arsenom Dedićem]]) te "Vera od suvog zlata" s kojom iste godine osvaja Grand Prix na Splitskom festivalu. === Povratak 2011. === Godine [[2011.]] gostuje kao pjevač uz producenta Gorana Bregovića i kompozitora Tončija Huljića u world music projektu naziva [[Tonči Huljić & Madre Badessa band]], s kojim je snimio album ''Ka hashish''' '. Nakon nekoliko godina medijskog povlačenja i izbivanja sa scene trijumfalno se vraća na Splitski festival s pjesmom "Uvik isti" na kojem osvaja 1. mjesto po glasovima žirija i 2. mjesto po glasovima publike. Pjesma u kratkom roku postaje ogroman hit te osvaja top ljestvice, a iduće godine dobiva nagradu za najemitiraniju pjesmu festivala. 2015. godine Petar Grašo nastupa na Splitskom festivalu s pjesmom "Moje zlato" te odnosi pobjedu. Pjesma postaje hit te ponovno u kratkom roku zasjeda na vrhove top ljestvica gdje se zadržava nekoliko mjeseci. Slijede hitovi "Ne znan za se" i "Srce za vodiča" . === Turneja 2015. === Krajem 2015. godine Petar Grašo započinje dvoransku turneju rasprodanim koncertom u splitskoj [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]] koja se nastavila koncertima u pulskoj areni, Varaždinu, Zadru te svim većim dvoranama u Hrvatskoj i regiji (Beograd, Maribor, Ljubljana, Osijek). Najveći koncert održava u rasprodanoj zagrebačkoj areni 25. studenoga 2017. g. gdje nastupa pred 18 tisuća ljudi. === 2017. – danas === Krajem 2017. godine Petar Grašo snima pjesmu "Ako te pitaju" koja se tjednima zadržava na vrhu top ljestvica regije te ga definitivno etablira kao jednog od najpopularnijih pop izvođača na ovim prostorima. Sredinom 2019. godine održava veliki koncert na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu ispred 40 000 ljudi. 2022. godine održao je dva uzastopna koncerta u zagrebačkoj areni te koncert u beogradskoj [[Štark arena|Štark areni]].<ref>{{Cite web|url=https://starkarena.co.rs/lat/petar-graso/|title=Petar Grašo Štark Arena|access-date=6. studenoga 2024.|archive-date=3. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203160933/https://starkarena.co.rs/lat/petar-graso/|url-status=dead}}</ref> 2023. izdaje duet s [[Nina Badrić|Ninom Badrić]] "Nemoj". == Nagrade i nominacije == ===Porin=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |1997. |Novi izvođač godine |Petar Grašo |{{nominiran}} |<ref name="porin1997">{{cite web|url=https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=23C08FD3-9E38-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1997. }}</ref> |- |rowspan="6"|1998. |Album godine |rowspan="3"|''[[Mjesec iznad oblaka]]'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998">{{cite web|url= https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=D19AC6E0-FFBF-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 1998. }}</ref> |- |Najbolji pop album | {{nominiran}} |<ref name="porin1998"/> |- |Najbolja muška vokalna izvedba | {{nominiran}} |<ref name="porin1998"/> |- |Najbolja originalna vokalna ili instrumentalna skladba za kazalište, film i/ili televiziju |''Ljubav sve pozlati'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998"/> |- |Hit godine |''Volim i postojim'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998"/> |- |rowspan="3"|Pjesma godine |''Idi'' | {{nominiran}} |<ref name="porin1998"/> |- |2016. |''Moje zlato'' | {{nominiran}} |<ref>{{cite web|url= https://hrti.hrt.hr/api/api/ott/socialshare?target=social&referenceId=7FEBE65D-2F25-4&channelReferenceId=NULL&mobile=true&serie=true&operatorReferenceId=hrt|title=Dodjela glazbene nagrade Porin 2016. }}</ref> |- |rowspan="2"|2019. |rowspan="2"|''Ako te pitaju'' | {{pobjeda}} |<ref name="porin2019">{{cite web|url=https://www.porin.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20251118182802/https://www.porin.org/?q=content/dobitnici-26-porina|archive-date=18 November 2025|title=Dobitnici 26. Porina }}</ref> |- |Najbolja muška vokalna izvedba | {{pobjeda}} |<ref name="porin2019"/> |- |2020. |rowspan="2"|Pjesma godine |''Voli me'' | {{nominiran}} |<ref name="porin2020">{{cite web|url=https://www.porin.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20251118193702/https://www.porin.org/?q=content/dobitnici-27-porina|archive-date=18 November 2025|title=Dobitnici 27. Porina }}</ref> |- |rowspan="2"|2022. |''Jel' ti reka 'ko'' | {{nominiran}} |<ref name="porin2022">{{cite web|url=https://www.porin.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20251107235520/http://porin.org/?q=content/dobitnici-29-porina|archive-date=7 November 2025|title=Dobitnici 29. Porina }}</ref> |- |rowspan="2"|Najbolja vokalna suradnja |''Inamorana'' s [[Tonči Huljić|Tončem]] i Madre Badessom | {{nominiran}} |<ref name="porin2022"/> |- |2025. |''Nemoj'' s [[Nina Badrić|Ninom Badrić]] |{{nominiran}} |<ref name="porin2025">{{cite web|url=https://www.porin.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20251108003253/https://porin.org/?q=content/dobitnici-31-porina|archive-date=18 November 2025|title=Dobitnici 31. Porina }}</ref> |- |} ===Cesarica=== {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Kategorija ! Izvođač / Djelo ! Rezultat ! class="unsortable" | {{Abbr|Ref.|Reference}} |- |rowspan="3"|2018. |Hit godine |rowspan="3"|''Ako te pitaju'' |{{pobjeda}} |<ref name="cesarica">{{cite web |url=https://cesarica.org/cesarica-dobitnici/|publisher=Cesarica.org|title=Cesarica dobitnici}}</ref> |- |Internet hit |{{pobjeda}} |<ref name="cesarica"/> |- |rowspan="2"|Radijski hit |{{pobjeda}} |<ref name="cesarica"/> |- |2019. |''Voli me'' |{{pobjeda}} |<ref name="cesarica"/> |- |2021. |Hit godine |''Jel' ti reka 'ko'' |{{pobjeda}} |<ref name="cesarica"/> |- |2022. |Cesarica Bestseller | |{{pobjeda}} |<ref name="cesarica"/> |- |} == Diskografija == === Studijski albumi === * 1997. – ''[[Mjesec iznad oblaka]]'' * 1999. – ''Utorak'' * 2003. – ''Šporke riči'' * 2011. – ''Ka hashish'' (s [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Tončijem Huljićem & bendom Madre Badessa]]) === Kompilacije === * 2005. – ''Best of Petar Grašo: Uvertira 1995. – 2005.'' * 2007. – ''The Platinum Collection'' * 2014. – ''The Best Of Collection'' ===Singlovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col" rowspan="2" style="width:16em;"| Naslov ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="1"| Najbolji plasman ! scope="col" rowspan="2"| Album |- ! scope="col" style="width:3em;font-size:85%;"| [[HR Top 40|HR]] <ref>Pozicije u Hrvatskoj: * Za "Idi","Ne boli me" i "Ljubav sve pozlati": {{Cite web|url=https://petargraso.com/povjest/|title=Petar Grašo povijest|website=petargraso.com|access-date=13. travnja 2025.}} * Za "Volim i postojim": {{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/003/top10.htm|title=HR TOP 20 19.12.1997..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610205010/http://www.posluh.hr/ezine/003/top10.htm|url-status=bot: unknown}} *Za "Brod ljubavi": {{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10a.html|title=HR TOP 20 30.3.1998..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610214853/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10a.html|url-status=bot: unknown}} * Za "Ljubav jedne žene":{{Cite web|url=https://m.youtube.com/watch?v=FLxiFrVNsNE&pp=iggCQAE%3D|title=Zlatni gong 1999.}} * Za "Lakše mi je s njom":{{Cite web|url=https://m.youtube.com/watch?si=ISyBnsy5iGspYibc&v=yVV7Hu_Tr6M&feature=youtu.be|title=Ljetni Zlatni gong u Tučepima 1999.}} * Za "'Ko nam brani":{{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top104.htm|title=HR TOP 20 21.12.1999..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=30. studenoga 2001.|archive-url=https://web.archive.org/web/20011130164225/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top104.htm|url-status=bot: unknown}} * Za "Nevista":{{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top114.htm|title=HR TOP 20 29.2.2000..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610225333/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top114.htm|url-status=bot: unknown}} * Za "Sve nas manje ima tu":{{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top139.htm|title=HR TOP 20 22.8.2000..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610230810/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top139.htm|url-status=bot: unknown}} * Za "Ni mrvu sriće":{{Cite web|url=http://www.hrt.hr/hr/top20/lista.html|title=HR TOP 20 14.4.2001..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=13. travnja 2001.|archive-url=https://web.archive.org/web/20010413072524/http://www.hrt.hr/hr/top20/lista.html|url-status=bot: unknown}} * Za "Najteža rič":{{Cite web|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top195.htm|title=HR TOP 20 18.9.2001..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=17. rujna 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070917020318/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top195.htm|url-status=bot: unknown}} * Za "Jedina":{{Cite web|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=110|title=HR TOP 20 13.1.2004..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428015033/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=110|url-status=bot: unknown}} * Za "Sad te se samo rijetko sjetim":{{Cite web|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=121|title=HR TOP 20 30.3.2004..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=5. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040405061527/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=121|url-status=bot: unknown}} * Za "Vera od suvog zlata":{{Cite web|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=93|title=HR TOP 20 16.9.2003..|access-date=5. svibnja 2024.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428012955/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=93|url-status=bot: unknown}} * Za "Fritula": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-01-tjedan-2019-24-12-2018-30-12-2018/|title=HR TOP 40 Week 01 2019|publisher=toplista|language=Croatian|access-date=5. svibnja 2024.|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190428165848/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-01-tjedan-2019-24-12-2018-30-12-2018/|archive-date=28. travnja 2019.}} * Za "Voli me": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-19-tjedan-2019-29-04-2019-05-05-2019/|title=HR TOP 40 Week 19 2019|publisher=toplista|language=Croatian|accessdate=5. svibnja 2024.|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20191130213113/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-19-tjedan-2019-29-04-2019-05-05-2019/|archive-date=30. studenoga 2019.}} * Za "Neće nas zauvik bit": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-42-tjedan-2020-12-10-2020-18-10-2020/|title=HR TOP 40 Week 42 2020|publisher=toplista|language=Croatian|access-date=5. svibnja 2024.|url-status=live|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201030203748/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-42-tjedan-2020-12-10-2020-18-10-2020/|archive-date=30. listopada 2020.}} * Za "Inamorana": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-17-tjedan-2021-19-04-2021-25-04-2021/|title=HR TOP 40 Week 17 2021|publisher=top-lista|language=hr|access-date=5. svibnja 2024.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210505084316/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-17-tjedan-2021-19-04-2021-25-04-2021/|archive-date=5. svibnja 2021.}} * Za "Jel' ti reka 'ko": {{Cite web|url=http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-02-tjedan-2022-03-01-2021-09-01-2022/|title=HR TOP 40 Week 2 2022|publisher=top-lista|language=hr|access-date=5. svibnja 2024.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220116151634/http://www.top-lista.hr/www/hrtop40-02-tjedan-2022-03-01-2021-09-01-2022/|archive-date=16. siječnja 2022.}} * Za "Nemoj": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2023-26-06-2023-02-07-2023/|title=HRtop40 27. tjedan 2023. (26.06.2023. – 02.07.2023.)|publisher=top-lista|language=hr|access-date=5. svibnja 2024.|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230712155436/https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-27-tjedan-2023-26-06-2023-02-07-2023/|archive-date=12. srpnja 2023.}} * Za "Šta bi ja bez tebe": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-47-tjedan-2024-11-11-2024-17-11-2024/|title=HRtop40 47. tjedan 2024. (10.11.2024. – 17.11.2024.)|publisher=top-lista|language=hr|access-date=24. studenoga 2024.|url-status=live}}</ref> |- ! scope="row"| "Otkada nije mi tu" | rowspan="3"| 1996. ! scope rowspan="2"|* | rowspan="9" | ''[[Mjesec iznad oblaka]]'' |- ! scope="row"| "Prosjak ljubavi" |- ! scope="row"| "Trebam nekoga" |1. |- ! scope="row"| "Idi" | rowspan="6" | 1997. |1. |- ! scope="row"| "Ne boli me" |1. |- ! scope="row"| "Ljubav sve pozlati" |1. |- ! scope="row"|"Volim i postojim" |1. |- ! scope="row"|"Brod ljubavi" |3. |- ! scope="row"|"Nisam više ja s njom" ! Scope rowspan="2"|* |- ! scope="row"| "Utorak" | rowspan="2" | 1998. | rowspan="6" | ''Utorak'' |- ! scope="row"| "Ko nam brani" |1. |- ! scope="row"| "Ljubav jedne žene" | rowspan="3" | 1999. |2. |- ! scope="row"|"Lakše mi je s njom" |2. |- ! scope="row"| "Nevista" ! scope rowspan="1"|* |- ! scope="row"| "Sve nas manje ima tu" | 2000. |5. |- ! scope="row"| "Ni mrvu sriće" | rowspan="2"|2001. |1. | rowspan="5" | ''[[Šporke riči]]'' |- ! scope="row"|Najteža rič |7. |- ! scope="row"| "Jedina" | 2002. |9. |- ! scope="row"| "Sad te se samo rijetko sjetim" | rowspan="2" | 2003. |2. |- ! scope="row"| "Vera od suvog zlata" |4. |- ! scope="row"| "Amerika"<br /><span style="font-size:85%;">(s [[Tonči Huljić]] & Madre Badessa)</span> | rowspan="2" | 2011. !scope rowspan="3"|* | rowspan="2" | ''[[Ka hashish]]'' |- ! scope="row"| "Anarkišta"<br /><span style="font-size:85%;">(s [[Tonči Huljić]] & Madre Badessa i [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]])</span> |- ! scope="row"| "Providenca"<br /><span style="font-size:85%;">(s [[Tonči Huljić]] & Madre Badessa)</span> | 2012. | ''[[Larin izbor]]'' |- ! scope="row"| "Uvik isti" | 2014. | 2. | ''[[The Best of Collection]]'' |- ! scope="row"| "Moje zlato" | 2015 | 1. | rowspan="5"|''Singl'' |- ! scope="row"| "Srce za vodiča"<br /><span style="font-size:85%;">(s [[Hana Huljić|Hanom Huljić]])</span> | rowspan="2" | 2016. | 3. |- ! scope="row"| "Ne znan za se" | 3. |- ! scope="row"| "Ako te pitaju" | 2017. | 1. |- ! scope="row"| "Fritula" | rowspan="3" | 2018. | 1. |- ! scope="row"| "Unaprijed gotovo"<br /><span style="font-size:85%;">(s [[Severina|Severinom]])</span> | 4. | ''[[Halo (Severinin album)|Halo]]'' |- ! scope="row"| "Voli me" | 1. | rowspan="6"|''Singl'' |- ! scope="row"| "Neće nas zauvik bit" | 2020. | 1. |- ! scope="row"| "Inamorana"<br /><span style="font-size:85%;">(s [[Tonči Huljić]] & Madre Badessa)</span> | rowspan="2"| 2021 | 2. |- ! scope="row"| "Jel' ti reka 'ko" | 1. |- ! scope="row"| "Nemoj"<br /><span style="font-size:85%;">(s [[Nina Badrić|Ninom Badrić]])</span> | rowspan="1"| 2023. | 1. |- ! scope="row"| "Šta bi ja bez tebe" | rowspan="1"| 2024. | 1. |- |colspan="20" style="text-align:center; font-size:85%;" |"–" označava singl koji nije ušao na ljestvicu |- |colspan="20" style="text-align:center; font-size:85%;" |"*" označava da tada nije postojala ljestvica ili podatci nisu dostupni |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.petargraso.com/ ''Web''] - Petar Grašo - službena mrežna stranica * [http://www.discogs.com/artist/793012-Petar-Gra%C5%A1o ''Discogs.com''] - Petar Grašo - diskografija * [https://www.facebook.com/petargrasoofficial/?fref=ts ''Facebook''] - Petar Grašo - facebook fan page * [http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101022&x=7&y=19 ''Croatia Records''] - Petar Grašo - Croatia Records {{GLAVNIRASPORED:Grašo, Petar}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pop pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski skladatelji]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]] [[Kategorija:Dobitnici Večernjakove ruže]] sxc06z8fxx81gxgj0vhbatvecrbet34 Prnjavor Čuntićki 0 275096 7573603 7150124 2026-08-10T14:46:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573603 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Prnjavor Čuntićki |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |općina = [[Petrinja]] |najbliži grad = |površina = 2,2 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 48 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44250 Petrinja |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = |bilješke = }} '''Prnjavor Čuntićki''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Petrinja]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. == Zemljopisni položaj == Selo je smješteno nedaleko [[Hrastovica|Hrastovice]] u dolini rijeke [[Petrinjčica|Petrinjčice]], dok se s istočne strane sela uzdiže strmo brdo [[Budim, brdo|Budim]]. Iz sela se pruža na ostatke [[Čuntić grad|Čuntić - kule]] i na crkvu i samostan sv. Antuna Padovanskog. == Stanovništvo == Popisom stanovništva iz 2011. godine, utvrđeno je da u naselju živi 79 osoba.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_3280.html Popis 2011., stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima], DZS RH</ref> Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 118 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 46 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Prnjavor Čuntićki |p1857=178 |p1869=195 |p1880=193 |p1890=256 |p1900=286 |p1910=255 |p1921=298 |p1931=345 |p1948=317 |p1953=313 |p1961=303 |p1971=289 |p1981=244 |p1991=224 |p2001=118 |p2011=79 |p2021=48 |napomena=Do 1900. iskazivano pod imenom Prnjavor. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Šport== U naselju je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Dinamo Prnjavor Čuntićki]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-dinamo-prnjavor-cunticki/321971/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=29. travnja 2015. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304215538/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-dinamo-prnjavor-cunticki/321971/subjekti.aspx |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Gradska naselja Petrinje}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Petrinje]] 8g2cv29nqv8xs1uurdot8qlnrdszwym Procter & Gamble 0 275428 7573606 7520807 2026-08-10T15:02:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573606 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa = Procter & Gamble Company | ime = Procter & Gamble | slika = [[Datoteka:Procter & Gamble logo.svg|150px|P&G Logo]] | vrsta = Javna (NYSE) | osnutak = {{Z|SAD}} (1837.) | osnivači = William Procter i James Gamble | sjedište = [[Cincinnati, Ohio]], SAD. | predsjednik = | ključne_osobe = '''Bob McDonald'''<br /><small>([[Predsjednik]]) & (CEO)</small> | industrija = | proizvodi = [[roba široke potrošnje]] | zaposleni = 129 000 <small>(2011.)</small> | holding = | slogan = "Touching Lives. Improving Life" | web = [http://www.pg.com/ pg.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = {{povećanje}} 82,55 milijarda <small>(2011.)</small> [[Američki dolar|USD]]<ref name="izvj2010">{{cite web | url = http://annualreport.pg.com/annualreport2010/financials/index.shtml | title = {{eng oznaka}} Izvještaj poslovanja za 2010. godinu | access-date = 8. rujna 2010. | archive-date = 3. studenoga 2010. | archive-url = https://web.archive.org/web/20101103004334/http://annualreport.pg.com/annualreport2010/financials/index.shtml | url-status = dead }}</ref> | operativni_prihod = {{gubitak}} 15,81 milijardu <small>(2011.)</small> [[Američki dolar|USD]]<ref name="izvj2010"/> | neto_dobit = {{gubitak}} 11,9 milijarda <small>(2011.)</small> [[Američki dolar|USD]]<ref name="izvj2010"/> | divizije = | podruž = Diljem svijeta | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} [[Datoteka:Cincinnati-procter-and-gamble-headquarters.jpg|thumb|right|260px|Sjedište P&G-a u [[Cincinnati, Ohio]], SAD ]] '''Procter & Gamble''' ili skraćeno '''P&G''' je tvrtka osnovana [[1837.]] godine, počela je kao mala, obiteljska proizvodnja sapuna i svijeća u Cincinnatiju, [[Ohio|Ohio, SAD]]. Danas tvrtka P&G proizvodi više od 250 robnih marki, za više od pet milijarda potrošača u 180 država svijeta.<!-- Tri milijarde puta na dan, P&G brandovi dotaknu živote ljudi diljem svijeta. Ova rečenica ne zvuči enciklopedijski, više izgleda kao dio teksta reklame.--><ref name="pghr">{{cite web |url=http://www.pg.com/privacy/croatian/privacy_statement.html |title=PG Hrvatska}}</ref><ref name="companyeng">{{cite web | url = http://www.pg.com/en_US/company/index.shtml |title={{eng oznaka}} Informacije o tvrtci}}</ref> == Osnivanje == William Procter proizvođač svijeća, emigrant iz Engleske i proizvođač sapuna James Gamble emigrant iz Irske, možda se nikada ne bi sreli da nisu oženili dvije sestre, Oliviu i Elizabeth Norris. Otac sestara uvjerio je svoje zetove da se udruže i postanu poslovni partneri. Na prijedlog Alexanera Norrisa, [[1837.]] rođeno je novo, smiono poduzeće: Procter & Gamble. James Norris Gamble, sin osnivača i kemičar, [[1879.]] je razvio cjenovno pristupačan bijeli sapun koji je svojom kvalitetom bio konkurentan visokokvalitetnim uvoznim sapunima. Ime "Ivory" (bjelokost) činilo se savršenim za bjelinu sapuna, blagost i dugotrajnost kvalitete. Harley Procter uvjerio je partnere da ulože 11&nbsp;000&nbsp;$ u oglašavane sapuna Ivory po prvi puta u nacionalnim tjednim novinama. Kao reakcija na lokalne i nacionalne radničke nemire, [[1887.]] P&G je uveo novi program dijeljenja dobiti radnicima. Ovim dobrovoljnim programom, u koji je bio uvjeren William Cooper Procter, unuk osnivača, djelatnicima je dan udio u vlasništvu kompanije. William Cooper Procter želio je ovim programom pokazati djelatnicima koliko je važna njihova uloga u uspjehu kompanije. Tvrtka izgrađena na inovacijama, do [[1890.]] P&G je prodavao više od 30 vrsta različitih sapuna. Poticana inovativnim reklamiranjem, uključujući oglase u boji u nacionalnim časopisima, potražnja za sapunima tvrtke P&G kontinuirano je rasla. Kako bi zadovoljila rastuću potražnju, tvrtka P&G počela je širiti svoje pogone izvan Cincinnatija. P&G je osnovao analitički laboratorij u Ivorydale-u kojem se proučavao i unapređivao proces proizvodnje sapuna. Bio je to jedan od prvih laboratorija za istraživanje proizvoda u američkoj industriji. Inovacije su poticane istraživanjem, razvojem i na dubokom razumijevanju potreba potrošača, prikupljenih putem inovativnog P&G pristupa istraživanju tržišta. Za marketinško oglašavanje također su se koristile inovativne tehnike, kao na primjer radio "sapunice", dijeljenje uzoraka i promotivne nagradne igre. == Povijest == Već [[1911.]] P&G je predstavio Crisco, prvu potpuno biljnu mast za prhko tijesto. Crisco je predstavljao zdraviju alternativu u kulinarstvu od masti životinjskog porijekla, a i cjenovno je bio prihvatljiviji od maslaca. William Cooper Procter [[1919.]] je nastavio u nastojanjima institucionaliziranja odnosa između tvrtke i njenih zaposlenika. Točke ugovora su revidirane kako bi se uključila direktiva u kojoj stoji: "interesi tvrtke i njenih zaposlenika su nerazdvojivi". Sezonska kupovina P&G proizvoda od strane veletrgovaca imala je za posljedicu neujednačenost potreba za proizvodnjom i privremena otpuštanja radnika u pogonima Ivorydale. Kao reakciju, P&G je najavio plan samostalne izravne prodaje maloprodajama i zaposlio 450 trgovačkih putnika. Ovim potezom stabilizirana je proizvodnja, reducirana su povremena otpuštanja radnika i u konačnici je izmijenjen način na koji su poslovale trgovine mješovitom robom. Krajem [[1939.]], samo pet mjeseci nakon što je uvedena [[televizija]] u SAD-u, tijekom prve televizijski prenošene prvoligaške baseball utakmice P&G je emitirao prvu TV reklamu (za sapun Ivory). Do [[1945.]] tvrtka P&G postala je vrijedna gotovo 350 milijuna dolara. Njeni proizvodi bili su popularni širom SAD-a i Kanade, i kompanija je poduzela prve korake ka proširenju poslovanja na prekooceanske zemlje, preuzimanjem Engleske tvrtke Tomas Hedley & Co. Nakon 108 godina poslovanja, tvrtka P&G bila je spremna za nagli rast. Nove zemlje i nagli rast potražnje proizvoda dovode do potrebe povećanja ponude. Tvrtka je [[1946.]] proizvela deterdžent Tide, najznačajniji novi proizvod nakon sapuna Ivory. Tide je bio zamjetljivo bolji od drugih proizvoda na tržištu. Ubrzo je njegova prodaja postala toliko uspješna da je omogućila financiranje brzog razvoja tvrtke: razvitak novih proizvodnih linija i ulazak na nova tržišta širom svijeta. U godinama koje su slijedile nakon uvođenja Tidea na tržište, P&G je razvio nekoliko novih poslovnih područja. Crest, prva pasta za zube s fluorom, osvojila je vodeću tržišnu poziciju podržana po prvi puta izdanom službenom preporukom Američkog udruženja zubara. Tehnologija proizvodnje pulpe potaknula je pokretanje proizvodnje toaletnog papira i maramica. Tvrtka P&G doslovno je stvorila kategoriju jednokratnih pelena uvođenjem Pampers pelena [[1961.]] No najvažniji je ipak tvrtkin rastući interes za međunarodno poslovanje. Uvjereni da uspjeh tvrtke na novim tržištima zahtijeva lokalnu prisutnost u tim zemljama, tvrtka P&G je započela osnivati poslovanje, prvo u Meksiku, zatim u Europi i Japanu. Od [[1980.]] tvrtka je učetverostručila broj potrošača koje opskrbljuje s 250 robnih marki – oko pet milijardi <!-- bilijun je jednak tisuću milijardi, nema toliko ljudi na Zemlji --> ljudi širom svijeta. Te robne marke uključuju Pampers, Tix, Ariel, Always, Pantene, Head&Shoulders, Lenor, Old Spice i Blend-a-med. P&G [[2005.]] kupuje [[Gillette]] kompaniju za 57 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]].<ref name="kupovina">{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/6878219/ |title=P&G kupuje Gillette |access-date=1. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100825013100/http://www.msnbc.msn.com/id/6878219/ |archivedate=25. kolovoza 2010.}}</ref> Tim potezom P&G ostvaruje veliku zaradu (Gillette Fusion doživljava najbrži porast prodaje te je to P&G brand koji je postigao milijardu dolara zarade u godišnjoj prodaji) s time je preuzeo i uspješne tvrtke u vlasništvu Gilletta, poput Duracella i Mach 3. U travnju 2011. P&G je prodao robnu marku čipsa [[Pringles]]<ref name="pringleshr">{{cite web |url=http://pringles.co.uk/en_GB/Pages/SummerCI-HR.aspx |title=Stranice Pringlesa P&G-a u Hrvatskoj |access-date=1. srpnja 2011. |archive-date=28. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110528183119/http://pringles.co.uk/en_GB/Pages/SummerCI-HR.aspx |url-status=dead }}</ref> američkoj prehrambenoj grupaciji Diamond Foods za 2,35 milijardi dolara. Sklopljeni sporazum temelji se sa strategijom P&G-a da se jače koncentrira na poslovanje u segmentu osobne njege i kućnih potrepština.<ref name="pringlesp">{{cite web |url=http://www.poslovni.hr/vijesti/pringles-dobiva-novog-vlasnika-176608.aspx |title=Poslovni.hr-Pringles dobiva novog vlasnika |access-date=1. srpnja 2011. |archive-date=9. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120309080418/http://www.poslovni.hr/vijesti/pringles-dobiva-novog-vlasnika-176608.aspx |url-status=dead }}</ref> == Procter & Gamble u Hrvatskoj == Tvrtka je započela s radom u srednjoj i istočnoj Europi [[1991.]] godine s početkom prodaje svojih proizvoda: Ariel, Pampers, Always, Pantene, Head & Shoulders i Old Spice, samo su neka od imena poznatih potrošačima širom svijeta. Od početka 2000. godine [[Hrvatska]], [[Slovenija]], [[Mađarska]], [[Češka]] i [[Slovačka]] su postale jedna strateška jedinica s glavnim uredom u [[Budimpešta|Budimpešti]]. U [[zagreb]]ačkom uredu Procter & Gamble zapošljava 48 osoba. Od studenog [[1998.]] distributer P&G proizvoda za Hrvatsku je tvrtka Orbico koja je 100% u hrvatskom vlasništvu. Orbico ima 407 zaposlenika u distributivnim centrima [[Zagreb]], [[Split]] i [[Rijeka]]. Godišnji prihod prodaje P&G proizvoda u Hrvatskoj je 526,6 milijuna kuna.<ref name="prihodhr">{{cite web |url=http://www.orbico.hr/hrv/page.php?id=onama&sub=povijest |title=Prihod P&G-a u Hrvatskoj |access-date=21. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070731053639/http://www.orbico.hr/hrv/page.php?id=onama&sub=povijest |archivedate=31. srpnja 2007.}}</ref> P&G godišnje u hrvatskim medijima za oglašavanje potroši više od 170 milijuna kuna. Što tvrtku stavlja na vrh najvećih oglašivača u Hrvatskoj.<ref name="oglašavanjehr">{{cite web |url=http://www.advans.hr/wp-content/uploads/2009/04/ag-bilo-09-rang.pdf |title=Izvještaj oglašavanja u hrv. medijima |url-status=dead }}</ref> Tvrtka je bila pod raznim napadima Udruga za zaštitu potrošača jer ju se optuživalo da u Hrvatskoj distribuira proizvode lošije kvalitete i svojstava. Najveći iskorak je bio u emisiji [[Latinica (TV emisija)‎|Latinica]] emitiranoj [[4. listopada]] [[2004.]] na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]]. Kada je cijela emisija bila posvećena lošijim proizvodima na hrvatskome tržištu. Predsjednik udruge Potrošača izjavio je kako Ariel u Hrvatskoj nije ni sličan istom proizvodu koji se prodaje u [[Italija|Italiji]] ili [[Njemačka|Njemačkoj]]. Također, udruga Potrošač je izjavila kako u tvornici P&G-a u [[Češka|Češkoj]] Ariel drži posebne jedinice koje idu samo na naše tržište. Odmah nakon što je priča puštena u javnost P&G sjedište u Zagrebu je optužilo "Potrošač" da govori neistinite tvrdnje, prijetilo tužbama i izjavilo kako tvrdnje navedene na proizvodu, kao i na reklamama točne te da je njihov proizvod u skladu s hrvatskim zakonima i pravnom regulativom.<ref name="optužbelažne">{{cite web |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/pg-potrosac-neutemeljeno-napada-ariel-i--zavarava-potrosace/227243.aspx |title=Odgovor P&G-a u Zagrebu}}</ref> == Produkcija == Procter & Gamble proizveo je i sponzorirao prvu radio sapunicu 1930-ih. (Procter & Gamble je u to vrijeme bio poznat po deterdžentima (sapunicama) te je vjerojatno zato došlo do riječi "sapunica" u [[Radio|radiju]] a kasnije i [[Televizija|televiziji]]). Kad je medij informiranja prešao na televiziju u 1950-ima i 1960-ima, većina novih serija su bila pod pokroviteljstvom i proizvedena od strane P&Ga. Serija ''Mladi i nemirni'' trenutno se emitira na [[CBS]]u i još uvijek je djelomično sponzorirana od tvrtke Procter & Gamble. Procter & Gamble je prva tvrtka koja je proizvela i sponzorirala emisiju u najgledanijem terminu 1965. Tvrtka je proizvodila i Dawson's Creek u suradnji sa Sony Picturesom koja se emitirala i na [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatskoj radioteleviziji]]. U 2008. P&G se proširio na glazbeno tržište te je u travnju 2010., PGP najavio i službeno da više neće producirati televizijske sapunice.<ref>[http://www.nytimes.com/2008/07/07/business/media/07music.html?_r=2&adxnnl=1&oref=slogin&ref=media&adxnnlx=1215442912-P1oe44maZMAEL5WOZFKoBw/ "It’s American Brandstands" New York Times] {{eng oznaka}}</ref><ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://blog.marketingdoctor.tv/2008/07/10/brand-advisory.aspx |title="P&G Must Proceed With Cautions” |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20120410104012/http://blog.marketingdoctor.tv/2008/07/10/brand-advisory.aspx |archive-date=10. travnja 2012. |access-date=19. rujna 2010. }}</ref> == P&G danas == Prema tržišnoj vrijednost i vrijednosti dionica Procter & Gamble ubraja se u 15 najuspješnijih svjetskih tvrtki. Godišnji promet iznosi 40 milijardi dolara. Prema anketi koju provode časopis Fortune i najveća svjetska revizorsko-savjetnička tvrtka PriceWaterhouseCoopers, P&G zauzima 15 mjesto među svjetski 50 najcjenjenijih kompanija te je vodeća kompanija u sektoru deterdženata i kozmetike. Spada među tri najcjenjenije svjetske kompanije u kategoriji društvene odgovornosti i globalnosti. Tvrtka P&G danas ima pogone u više od 70 zemalja, a proizvodi se prodaju u više od 180 zemalja čineći ju jednom od najvećih i najuspješnijih tvrtki široke potrošnje u svijetu. Tvrtka je snažan pokretač ekonomskog napretka i blagostanja širom svijeta. Zapošljava više od 120&nbsp;000 ljudi koji nastoje osigurati proizvode vrhunske kvalitete i vrijednosti. === Proizvodi === Oko 22 P&G robne marke imaju više od milijarde dolara neto godišnje prodaje, a drugih 18 robnih marki imaju godišnju prodaju između 500 milijuna dolara i 1 milijarde dolara. ==== Robne marke vrijedne nekoliko milijardi dolara i najpoznatiji proizvodi ==== * '''Always/Whisper'''<ref name="always">{{cite web |url=http://www.always.com.hr |title=Always Hrvatska |access-date=19. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171207060718/http://www.always.com.hr/ |archivedate=7. prosinca 2017.}}</ref> je robna marka ženskih proizvoda. * '''Ambi Pur''', robna marka mirisa za prostorije * '''Ariel'''<ref name="Ariel">{{cite web |url=http://www.ariel.com.hr/ |title=Ariel Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=6. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211206120930/http://ariel.com.hr/ |url-status=dead }}</ref> je marka deterdženta za pranje rublja dostupna u brojnim oblicima i mirisima. * '''[[Avril Lavigne#Ostale djelatnosti|Avril Lavigne]]''', dva parfema [[Black Star (parfem)|Black Star]] (2009.)<ref name="blackstarhr">{{cite web |url=http://blackstar.avril-lavigne-perfumes.com/web/index.php/hr_HR/ |title=Avril Lavigne Black Star Hrvatska |access-date=12. rujna 2010. |archive-date=7. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007050633/http://blackstar.avril-lavigne-perfumes.com/web/index.php/hr_HR/ |url-status=dead }}</ref> i [[Forbidden Rose]] (2010.) namijenjih [[Adolescencija|tinejdžerima]] * '''Bounty''' je robna marka papirnatih ručnika koji se prodaju u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]]. * '''Boss, Hugo Boss''' je linija parfema namijenjena muškarcima i ženama * '''[[Braun]]''' je robna marka za električne brijače, aparate za njegu kose i raznih malih aparata. * '''Bruno Banani'''<ref name="bruno">{{cite web |url=http://www.bruno-banani-message.com/hr |title=Bruno Banani Hrvatska |access-date=3. rujna 2010. |archive-date=28. studenoga 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20251128051438/http://www.bruno-banani-message.com/hr |url-status=dead }}</ref> je robna marka parfema namijenjenih muškarcima i ženama * '''[[Christina Aguilera#Proizvodi i reklame|Christina Aguilera]]'''<ref name="ca">{{cite web |url=http://www.christina-aguilera-perfumes.com/#/hr/ |title=Christina Aguilera Hrvatska}}</ref> su mirisi poznate pjevačice namijenjeni ženama * '''Covergirl''' je robna marka ženske kozmetike. * '''Crest''' je robna marka za pastu za zube i proizvoda izbjeljivanje zubi * '''Dawn''' je robna marka deterdženta za pranje suđa. * '''Dolce & Gabbana''' su proizvodi poput parfema i nakita * '''Downy/Lenor''' je omekšivač. * '''Dreft'''<ref name="dreft">{{cite web |url=http://www.dreft.com.hr/ |title=Dreft Hrvatska |access-date=19. kolovoza 2010. |archive-date=22. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130522020946/http://dreft.com.hr/ |url-status=dead }}</ref> je robna marka deterdženta i praška za rublje, sapuna, tekućeg deterdženta za suđe te vlažnih maramica za bebe. * '''[[Duracell]]'''<ref name="bat">{{cite web |url=http://www1.duracell.com/hr/default.aspx |title=Duracell Hrvatska |access-date=1. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110908043458/http://www1.duracell.com/hr/default.aspx |archivedate=8. rujna 2011.}}</ref> je robna marka baterija i svjetiljki, te u novije vrijeme punjača i sličnih proizvoda. * '''Eukanuba'''<ref name="euk">{{cite web |url=http://www.eukanuba.hr/ |title=Eukanuba Hrvatska |access-date=1. rujna 2010. |archive-date=15. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190115182626/http://eukanuba.hr/ |url-status=dead }}</ref> su proizvodi namijenjeni životinjama. Najpoznaziji proizvodi Eukanube su hrana za [[Psi|pse]] i [[mačke]]. * '''[[Gillette#Proizvodi|Fusion]]'''<ref name="fusion">{{cite web |url=http://www.gillette.com.hr/hr-HR/index.shtml#/products/Stealth/hr-HR/index.shtml/ |title=Gillette Fusion Hrvatska |access-date=1. rujna 2010. |archive-date=12. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100212204222/http://gillette.com.hr/hr-HR/index.shtml#/products/Stealth/hr-HR/index.shtml/ |url-status=dead }}</ref> je robna marka za muškarce koji zbog mokrog brijanja pomoću britvice doživljava najbrži porast prodaje te je to jedini P&G robna marka koji je postigao 1 milijardu dolara zarade u godišnjoj prodaji. * '''Gain''' je robna marka deterdženta za pranje rublja i omekšivača. * '''[[Gillette]]'''<ref name="Gillette">{{cite web |url=http://www.gillette.com.hr |title=Gillette Hrvatska |url-status=dead }}</ref> je robna marka brijača i proizvoda za muškarce. *'''Gucci''' je robna marka parfema namijenjenih muškarcima i ženama * '''[[Head & Shoulders]]'''<ref name="hd">{{cite web |url=http://www.headandshoulders.com.hr/ |title=Head and Shoulders Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=16. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190416081015/https://www.headandshoulders.com.hr/ |url-status=dead }}</ref> je robna marka šampona za kosu. * '''Herbal Essences'''<ref name="he">{{cite web |url=http://www.herbalessences.com.hr/ |title=Herbal Essences Hrvatska |access-date=19. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171001131554/http://herbalessences.com.hr/ |archivedate=1. listopada 2017.}}</ref> su proizvodi namijenjeni njezi kose žena. * '''Jar'''<ref name="jar">{{cite web |url=http://www.jar.com.hr/#/products |title=Jar Hrvatska |access-date=1. rujna 2010. |archive-date=19. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120419230509/http://www.jar.com.hr/#/products |url-status=dead }}</ref> je robna marka deterdženta za suđe. * '''Lacoste'''<ref name="Lacoste">{{cite web |url=http://www.lacoste-parfums.com/hr/ |title=Lacoste Hrvatska |access-date=9. listopada 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090714060639/http://www.lacoste-parfums.com/hr/ |archivedate=14. srpnja 2009.}}</ref> je robna marka parfema namijenjenih muškarcima i ženama i odjeće. * '''Max Factor'''<ref name="mf">{{cite web |url=http://www.maxfactor.com.hr/ |title=Max Factor Hrvatska |access-date=3. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170330021538/http://www.maxfactor.com.hr/ |archivedate=30. ožujka 2017.}}</ref> je robna marka kozmetičkih proizvoda za žene. * '''Mr. Clean''' ili '''Mr. Proper''' je linija sredstava za čišćenje * '''[[Naomi Campbell#Parfemi|Naomi Campbell]]'''<ref name="naomi">{{cite web |url=http://www.naomi-campbell-perfumes.com/nc11/cr/home |title=Naomi Campbell Hrvatska |access-date=12. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110314012357/http://www.naomi-campbell-perfumes.com/nc11/cr/home |archivedate=14. ožujka 2011.}}</ref> je robna marka parfema namijenjenih ženama * '''Naturella'''<ref name="nat">{{cite web |url=http://www.naturella.com.hr/products_naturella.php |title=Natuella Essences Hrvatska |url-status=dead }}</ref> najznačajniji proizvodi su higijenski ulošci. * '''Olay''' je robna marka ženskih proizvoda za njegu kože. * '''[[Old Spice]]'''<ref name="oldspice">{{cite web |url=http://www.oldspice.com.hr/ |title=Old Spice Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=18. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218041442/http://oldspice.com.hr/ |url-status=dead }}</ref> je marka proizvoda za muškarce. * '''[[Oral-B]]'''<ref name="oralb">{{cite web |url=http://www.oralb.com/hr |title=Oral B Hrvatska |access-date=19. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100811043405/http://www.oralb.com/hr/ |archivedate=11. kolovoza 2010.}}</ref> je robna marka četkica za zube, i Oral Care proizvoda. * '''[[Pampers]]'''<ref name="pamp">{{cite web |url=http://www.pampers.com.hr |title=Pampers Hrvatska}}</ref> je robna marka jednokratnih pelena i drugih proizvoda za njegu djece. * '''Pantene'''<ref name="pantene">{{cite web |url=http://www.pantene.com.hr/ |title=Pantene Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=9. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209143148/http://pantene.com.hr/ |url-status=dead }}</ref> je robna marka proizvoda za njegu kose. *'''[[Puma AG|Puma]]''',<ref name="puma">{{cite web |url=http://www.puma-fragrances.com/hr-hr/ |title=Puma Hrvatska |access-date=10. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141015114246/http://www.puma-fragrances.com/hr-hr/ |archivedate=15. listopada 2014.}}</ref> mirisi za muškarce i žene * '''Rejoice''' je marka proizvoda za njegu kose. * ''Tide'''<ref name="tide">{{cite web |url=http://www.tide.com.hr/ |title=Tide Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=6. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210306015522/https://us.pg.com/ |url-status=dead }}</ref> je robna marka deterdženta za pranje rublja. * '''[[Gillette#Proizvodi|Venus]]'''<ref name="gvenus">{{cite web |url=http://www.gillettevenus.com.hr |title=Gillette Venus Hrvatska |access-date=27. prosinca 2021. |archive-date=11. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090211175930/http://www.gillettevenus.com.hr/ |url-status=dead }}</ref> je robna marka proizvoda za brijanje, namijenjenih ženama. * '''Wella''' je ime proizvoda za njegu kose (šamponi, regeneratori i boje za kosu). <!-- Većina proizvoda ovih marki, uključujući [[Gillette]], Head & Shoulders i Tide su dostupni na nekoliko kontinenata. Procter & Gamble proizvodi dostupni su u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], [[Europa|Europi]], [[Bliski istok|Bliskom Istoku]], [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Australija (kontinent)|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Nekoliko puta je rečeno da se proizvodi prodaju po cijelom svijetu, pa mi se ovo nabrajanje kontinenata čini suvišno.--> == Kontroverze == S tvrtkom je povezano nekoliko većih kontroverzi. === Bivši logotip tvrtke === Prošli logo tvrtke koji je napravljen [[1851.]] Raniji logo sadržavao je 13 zvjezdica koje su predstavljale američke kolonije. Također se povezivao i sa sotonizmom o čemu je pisao i [[Glas Koncila]].<ref name="glaskoncila">{{cite web |url=http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=234&act=show |title=Glas Koncila o sotonizmu u P&G-u |access-date=6. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161222182841/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=6&conID=234&act=show |archivedate=22. prosinca 2016.}}</ref> Tvrtka je dobila neželjenu propagandu 80-ih godina 20. stoljeća kada su se proširile glasine da se logo povezuje sa [[Sotonizam|sotonizmom]]. Optužbe su se temeljine na tekstovima iz [[Biblija|Biblije]], [[Otkrivenje]] 12:1, "I znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda."<ref name="biblijaotkrivenje">{{cite web |url=http://biblija.adventisti.info/glava.php?prijevod=sve&knjiga=Otkrivenje&glava=12#1 |title=Biblija, Otkrivenje |url-status=dead |access-date=12. rujna 2010. |archive-date=20. listopada 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211020090812/https://biblija.adventisti.info/glava.php?prijevod=sve&knjiga=Otkrivenje&glava=12#1 }}</ref> Na logu je bio muškarac na Mjesecu, okružen s 13 zvijezda. Također, postojale su i glasine da ako se logo gleda pažljivije, zvijezde će pokazivati broj 666 kao i uvojci u kosi.<ref name="s666">{{cite web | url = http://nightmaregirls.net/procter-gamble-moon-not-satanic/03202007/ | title = {{eng oznaka}} Brojevi 666 u logu tvrtke | access-date = 12. rujna 2010. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120202190426/http://nightmaregirls.net/procter-gamble-moon-not-satanic/03202007/ | archivedate = 2. veljače 2012. }}</ref> Slale su se i [[spam]] poruke ([[hoax]]) preko e-pošte o čemu je pisao i [[CARNet]]<ref name="carnet">{{cite web |url=http://www.carnet.hr/hoax_recognizer/oblici/kompromitirajuci |title=Carnet o P&G e-mailovima |access-date=12. rujna 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100723125106/http://www.carnet.hr/hoax_recognizer/oblici/kompromitirajuci |archivedate=23. srpnja 2010.}}</ref> Ova tumačenja su demantirali u P&G-u i ne postoje dokazi da su ikada bili povezani s Crkvom Sotone. P&G je neuspješno tužio tvrtku Amway od 1995. do 2003. zbog glasina koje su se širile i njihovim glasovnim porukama 1995. === Smrti uzrokovane tamponima === Toksični šok sindrom (TSS) je bolest uzrokovana bakterijom [[Staphylococcus aureus]]. Većina ljudi ima ove [[bakterije]] u tijelu na mjestima kao što su [[nos]], [[koža]], intimni dijelovi, te su bakterije na tim mjestima bezopasne. Toksični šok sindrom može zahvatiti bilo koga, ali je često povezan s tamponima. Godine [[1980.]] pojavilo se 814 toksičnih šok sindroma vezanih uz menstruaciju, a 38 ljudi je umrlo od posljedica bolesti.<ref name="smrt">{{cite web | url = http://www.snopes.com/medical/toxins/tampax.asp |title= {{eng oznaka}} Smrt 38 ljudi koji su koristili P&G tampone}}</ref> Većinom su bile žene koje su koristile upijajuće sintetičke tampone napravljene od Rely-a, robne marke tvrtke P&G. Rely tampon je bio toliko izdržiljiv da je žena mogla držati jedan tampon cijeli [[Mjesečnica|menstrualni ciklus]]. Za razliku od drugih tampona baziranih na pamuku i svili, Rely je bio načinjen od karboksimetalne celuloze i komprimiranih zrna od poliestera za apsorpciju. Materijali koji su se koristili u Relyu su bili uzrok povećanja količine tekućina unutar vagine, što je rezultiralo povećanim otpuštanjem otrova [[Staphylococcus aureus]]e u organizam i na kraju dovelo do smrti. Slogan koji je koristio Procter & Gamble za proizvod je bio ''"Rely. Upija čak i brigu."'' Već za mjesec dana, u rujnu 1980. nakon što je Američki Centar za katastrofe potvrdio da su uzroci smrti bili tamponi, P&G je povukao Rely tampone s tržišta. Nakon što se stanje u javnosti smirilo, 1983. P&G je stavio novi proizvod na svjetsko tržište, tampone Always poznate i pod imenom Whisper u [[Japan]]u, [[Singapur]]u, [[Indija|Indji]], [[Kina|Kini]], [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]], [[Filipini]]ma, [[Pakistan]]u, [[Tajland]]u i [[Indonezija|Indoneziji]]. === Testiranje na životinjama === Prema riječima raznih organizacija za zaštitu životinja, Procter & Gamble i danas ''"proizvodi krvavo"'',<ref name="živ">{{cite web |url=http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=165 |title=Tesiranje na životinjama}}</ref> tj. radi testiranja proizvoda odgovoran je za okrutnu smrt tisuća životinja godišnje. Svake se godine u svibnju organizirano bojkotiraju proizvodi P&G i protiv njega se širom svijeta organiziraju razni posvjedi.<ref name="10t">{{cite web | url = http://www.uncaged.co.uk/news/2010/boycott.htm | title = {{eng oznaka}} Prosvjedi 2010. diljem svijeta | access-date = 5. rujna 2010. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160305041956/http://www.uncaged.co.uk/news/2010/boycott.htm | archivedate = 5. ožujka 2016. }}</ref> Bez obzira na prosvjede P&G nastavlja jeftino testiranje proizvoda na životinjama i ne ulaže novac u istraživanje alternativnih načina testiranja prozvoda. Dok, na primjer, štednje nema u oglašavanju gdje se troše milijuni dolara.<ref name="hrživprosvjedi">{{cite web |url=http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=1320 |title=Prosvjedi u Hrvatskoj}}</ref> [[Image:Procter & Gamble chemical works, West Thurrock, Essex - geograph.org.uk - 1113954.jpg|thumb|upright|P&G tvornica]] === Utjecaj na okoliš === Znanstveni istraživači iz Sveučilišta u [[Massachusetts]]u izjavili su da je Procter & Gamble 52. najveći proizvođač korporativnih [[Onečišćavanje zraka|onečišćenja zraka]] u SAD-u.<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://www.peri.umass.edu/Toxic-100-Table.265.0.html |title={{eng oznaka}} Najveći zagađivači |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20111001071549/http://www.peri.umass.edu/Toxic-100-Table.265.0.html |archive-date=1. listopada 2011. |access-date=17. rujna 2010. }} {{eng oznaka}} Najveći zagađivači]</ref> Oko 158 000 tona toksičnih kemikalija se godišnje pušta u zrak. Velika zagađivanje u toj studiji su spojevi mangana, [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]], epiklorhidrina, i broma.<ref>[http://www.rtknet.org/new/tox100/toxic100.php?company1=19440&chemfac=chem&advbasic=bas Izvještaj toksičnog djelovanja tvornica rtknet.org] {{eng oznaka}}</ref> U 2007. P&G je obećao smanjiti svoje emisije ugljičnog dioksida, uglavnom kroz smanjenje pakiranja i kroz korištenje manje energije za proizvodnju. Cilj obećanja smanjenja je bio da tvrtka smanji 10% do 2012.<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_m0UQX/is_11_71/ai_n24322403 "Business Network"-Obećanje smanjenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080926053321/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0UQX/is_11_71/ai_n24322403 |date=26. rujna 2008. }} {{eng oznaka}}</ref> ==== Zaštita okoliša u Hrvatskoj ==== Gospodarsko interesno udruženje za pakovanje i zaštitu okoliša u Republici Hrvatskoj ili skraćeno GIU PAK osnovano je s ciljem interesnog organiziranja hrvatske industrije za unapređivanje načela održivog razvoja u gospodarstvu i uspostavu sustava gospodarenja otpadom uključujući i ambalažni otpad, koji će pridonijeti zaštiti okoliša, te biti gospodarski i društveno prihvatljiv u Republici Hrvatskoj. Udruženje se zalaže za promicanje zaštite okoliša na načelima održivog razvoja u gospodarstvu, te promicanje načela podijeljene odgovornosti u društvu kao cjelini. Udruženje je otvorenog tipa, te mu mogu pristupiti sve pravne osobe iz RH i iz inozemstva koje se bave proizvodnjom i uvozom ambalaže, proizvodnjom, prodajom i uvozom proizvoda koji se pakiraju u ambalažu i stavljaju u promet, te osobe koje potrošaču prodaju proizvod u ambalaži. Strategija GIU PAK-a temelji se na općeprihvaćenim principima Europskog udruženja za obnavljanje i oporabu (European Recovery & Recycling Association - ERRA) koja čine: * Podjela odgovornosti između svih čimbenika u ambalažnom lancu, od potrošača do proizvođača. * Integrirani sustav gospodarenja otpadom koji podrazumijeva fleksibilnost prilikom odabira opcije gospodarenja otpadom koja donosi najveće prednosti za okoliš, a ujedno je i najekonomičnija na određenom užem području. * Primjena opcija koje donose prednosti za okoliš. * Ekonomska isplativost sustava. * Stimulacija razvoja tržišta sekundarnih materijala. Osim P&G-a i sljedeće tvrtke u Hrvatskoj su članice grupacije: Coca Cola Beverages Hrvatska, Badel, Tetra Pak, Unilever Croatia, AWT International i Lura.<ref>[http://www.croatiabiz.com/info_lnews-article.php?ID=25495 Okoliš u Hrv.]</ref> === Iritacije na koži === Novija verzija pelena za bebe Pampers prema tvrdnjama raznih roditelja i novina u SAD-u je uzrokovala iritacije na kožama beba. Bebe koje su nosile pelene navodno su dobile razne osipe, a prijavljene su i pojave vodenih čireva koji nalikuju opeklinama od kemikalija.<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://www.parentdish.com/2010/05/06/feds-investigate-pampers-complaints/ |title={{eng oznaka}} Članak o opeklinama u američkim novinama |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20100716203746/http://www.parentdish.com/2010/05/06/feds-investigate-pampers-complaints/ |archive-date=16. srpnja 2010. |access-date=17. rujna 2010. }} {{eng oznaka}} Članak o opeklinama u američkim novinama]</ref><ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/36972785/ns/health-kids_and_parenting/ Web portali o problemima] {{eng oznaka}}</ref> U ožujku [[2010.]] Procter & Gamble je predstavio nove modele svojih pelena pod imenom Swaddlers i Cruisers u SAD-u. Te pelene su 20% tanje i koriste Dry Max formulu. Grupe roditelja upravu tu formulu krive za nastale probleme. Procter & Gamble poriče da Dry Max uzrokuje opekline na koži nalik onima od kemikalija. Inspektori američke vlade nisu demantirali niti potvrdili optužbe roditelja. Izvještaj o istrazi nije objavljen u javnosti i pelene su nastavile prodaju u SAD-u. Razne tužbe su pokrenute protiv tvrtke P&G jer su trebali obavijestiti potrošače za moguće osipe vezane uz nove ''pampersice''.<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://www.wlwt.com/news/23541070/detail.html |title={{eng oznaka}} Pampers pod tužbama |journal= |access-date=17. rujna 2010. |archive-date=25. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120225075248/http://www.wlwt.com/news/23541070/detail.html |url-status=dead }} {{eng oznaka}} Pampers pod tužbama]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/nove-pampers-pelene-pod-istragom/11/5251/1/ |title="Pampers pod istragom" |archive-url=https://web.archive.org/web/20100701120927/http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/nove-pampers-pelene-pod-istragom/11/5251/1 |archive-date=1. srpnja 2010. |access-date=17. rujna 2010.}}</ref><ref>[http://madison.hr/proctorgamble-reakcija-na-prigovore-potrosaca-%E2%80%9Ekorisnici-pampers-pelena-lazu%E2%80%9C/hr/ Reakcija na prigovore potrošača : „Korisnici Pampers pelena lažu!“]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U Hrvatskoj nisu prijavljene ovakve iritacije. === Namještanje cijena === U travnju 2011. [[Europska komisija]] je kaznila [[Unilever]] i Procter & Gamble radi namještanja cijena svojih proizvoda u prodaji. Komisija je rekla da se namještanje cijena proizvoda Ariela i Persila događalo tijekom posljednje tri godine. Dogovor o namještanja cijena prema komisiji događao se u [[Belgija|Belgiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Portugal]]u, [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. P&G je pristao platiti kaznu od 211,2 milijuna [[Euro|Eura]].<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/business-13064928 Unilever and Procter & Gamble in price fixing fine] {{eng oznaka}}</ref><ref>[http://www.bloomberg.com/news/2011-04-13/unilever-p-g-fined-457-million-by-eu-after-washing-powder-cartel-probe.html Unilever, P&G Fined $457 Million by EU for Detergent Cartel] {{eng oznaka}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Procter & Gamble}} [http://www.pg.com/en_US/index.shtml P&G Sjedinjene Američke Države] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Procter & Gamble]] rkq4per5g8zboquh6lxmi94n0kx2rqt Pušina 0 275938 7573750 7408195 2026-08-10T18:43:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573750 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Pušina |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VPŽ}} |općina = [[Čačinci]] |najbliži grad = |površina = 29,2 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 8 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 33514 Čačinci |pozivni broj = +385 (0)33 |autooznaka = SL |web = |bilješke = }} '''Pušina''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Čačinci]], [[Virovitičko-podravska županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 57 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 22 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Pušina |p1857=617 |p1869=563 |p1880=537 |p1890=588 |p1900=697 |p1910=895 |p1921=872 |p1931=1177 |p1948=679 |p1953=740 |p1961=716 |p1971=600 |p1981=458 |p1991=391 |p2001=57 |p2011=33 |p2021=8 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju Humljani. U 1869. i 1880. te od 1900. do 1931. sadrži podatke za naselje Prekoračani, a do 1981. sadrži dio podataka za naselje Humljani. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Sport== U naselju je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Pušina]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-pusina-pusina/309098/subjekti.aspx |title=Arhivirana kopija |access-date=20. svibnja 2015. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305035008/http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-pusina-pusina/309098/subjekti.aspx |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Čačinci‎}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Čačinci]] nnfepflqz35y09o96ur39v45xl7vm7n Mehanička energija 0 276768 7573997 7487755 2026-08-11T08:17:52Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Klasična mehanika]]; +[[Kategorija:Mehaničke veličine]]; +[[Kategorija:Energija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573997 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Balanced Rock.jpg|mini|300px|[[Potencijalna energija]] je [[energija]] koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.]] [[Datoteka:Bullet coming from S&W.jpg|mini|300px|[[Kinetička energija]] je energija [[Tijelo (fizika)|tijela]] u [[gibanje|gibanju]].]] [[Datoteka:Gravity gravita grave.gif|mini|300px|Uobičajeno je da se [[slobodni pad]] uzima kao primjer [[Jednoliko ubrzano gibanje po pravcu|jednolikog ubrzanog gibanja]] (gibanja sa stalnim [[ubrzanje]]m). Pritom se pretpostavlja da nema otpora [[zrak]]a ili [[trenje|trenja]].]] [[Datoteka:PenduloTmg.gif|mini|300px|Prikaz [[njihalo|njihala]] koje se njiše zbog [[gravitacijska sila|gravitacijske sile]]. Prikazano je i [[naprezanje]] u niti ''T''.]] '''Mehanička energija''' je zbroj [[potencijalna energija|potencijalne]] i [[kinetička energija|kinetičke energije]] u [[mehanika|mehaničkom]] sustavu, to jest [[energija]] koja ovisi o položaju i gibanju tijela zbog djelovanja [[sila|sile]]. == Energija u konstantnom gravitacijskom polju == Kad dižemo [[kamen]], vršimo [[mehanički rad]]. Jednakom [[sila|silom]] moramo vući prema gore kakvom [[težina]] vuče kamen prema dolje. Što je kamen teži i što ga više podignemo, to vršimo veći rad. Rad je jednak umnošku sile i postignute [[visina|visine]]. Guramo li teški kamen na glatkom podu, moramo svladati silu [[trenje|trenja]] između kamena i poda. Izvršeni rad opet je to veći što dulje guramo kamen. Općenito vrijedi: :mehanički rad = sila x put Rad mjerimo u [[džul]]ima. Jedan džul je rad što ga izvršimo kad protiv sile od jednog [[njutn]]a pomaknemo tijelo za jedan [[metar]]. Svaki rad izaziva neku promjenu u prirodi. U čemu je sadržan rad što smo ga izvršili dignuvši tijelo uvis? Očito se samo tijelo nije promijenilo. Promjena se sastoji jedino u povišenom položaju prema Zemljinoj površini. Taj novi položaj osposobljuje tijelo da padajući na prvobitnu razinu vrši neki rad, na primjer vuče neki teret uvis. Ova sposobnost vršenja rada zbog povišenog položaja zove se [[potencijalna energija|potencijalnom energijom]] tijela. Što je tijelo više podignuto, to ima veću potencijalnu energiju. Potencijalna energija proizlazi iz različitih položaja tijela prema [[Zemlja|Zemlji]], pa se zato često i zove energija položaja. Nema samo potencijalna energija sposobnost da vrši rad. [[Zrak]] i [[voda]] u strujanju mogu pokretati teška [[mlin]]ska kola. Brza [[kugla]] može razbiti predmete ili ih baciti uvis. Ova sposobnost tijela u gibanju da vrše rad zove se [[kinetička energija]]. Tijela imaju veću kinetičku energiju, ako se brže kreću. Vršeći rad tijela gube brzinu pa dakle i kinetičku energiju. Okrećući mlinska kola, [[vjetar]] ili struja se usporuju. Potencijalna i kinetička energija međusobno su prisno povezane. Razjašnjenju te veze bitno je pridonijelo ispitivanja gibanja pod djelovanjem [[sila teže|sile teže]]. Kad tijelo pada ili se diže, stalno mu se mijenja kinetička i potencijalna energija. Zamislimo da kamen iz određene visine počinje padati prema zemlji. Na početku kamen miruje pa nema nikakve kinetičke energije. On ima potencijalnu energiju, koja je jednaka umnošku njegove težine i visine. Padajući u nizinu, kamen umanjuje svoju potencijalnu energiju, ali povećava brzinu i kinetičku energiju. Pri [[slobodni pad|slobodnom padu]] naraste tijelu u svakoj sekundi [[brzina]] za [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanje]] ''g'' sile teže. Poslije vremena ''t'' tijelo ima brzinu ''g∙t''. Kad bi tijelo padalo s konstantnom brzinom, prevalilo bi put jednak umnošku brzine i vremena. No, uistinu, u datom vremenu ''t'' naraste tijelu brzina od 0 do ''g∙t''. Prosječna brzina u tom vremenu jednaka je dakle 1/2∙''g∙t''. Prevaljeni put jednak je onom putu što bi ga tijelo prevalilo gibajući se s tom prosječnom brzinom. Brzina ''v'' i put ''s'' pri slobodnom padu dani su poznatim Galilejevim jednadžbama: :<math> v = g \cdot t </math> :<math> s =\frac{g}{2} \cdot t^2 </math> Visinu tijela nad tlom označit ćemo sa ''x''. Potencijalna energija tijela jednaka je ''m∙g∙h''. Uzmimo da se na početku tijelo nalazi na visini ''x<sub>0</sub>''. Poslije vremena ''t'' tijelo padne na visinu ''x''. Put je dakle jednak ''x<sub>0</sub>'' - ''x'', a to je po Galileijevim jednadžbama jednako 1/2∙''g∙t''. Pomnožimo jednadžbu: :<math> x_0 - x =\frac{g}{2} \cdot t^2 </math> lijevo i desno s ''m∙g'' i uvrstimo za vrijeme ''t = v/g'': :<math> m \cdot g \cdot x_0 - m \cdot g \cdot x = \frac{1}{2} \cdot m \cdot v^2 </math> :<math> m \cdot g \cdot x_0 = \frac{1}{2} \cdot m \cdot v^2 + m \cdot g \cdot x </math> Kako je u početku na visini ''x<sub>0</sub>'' sveukupna energija bila samo potencijalna energija: :<math> E = m \cdot g \cdot x_0 </math> Dakle iz zakona slobodnog pada proizlazi neposredno da je zbroj: :<math> E = \frac{1}{2} \cdot m \cdot v^2 + m \cdot g \cdot x </math> konstanta gibanja. Prvi član je kinetička energija. Ona je razmjerna kvadratu brzine. Pri padu se tijelu umanjuje potencijalna energija, ali se povećava kinetička energija. Gubitak potencijalne energije jednak je porastu kinetičke energije. Pri gibanju tijela nad tlom uvijek je zbroj kinetičke i potencijalne energije stalan. Kad [[top]] izbaci granatu uvis, ona ima veliku kinetičku energiju. Ta je osposobi da se digne visoko. Pri dizanju raste potencijalna energija. Porast potencijalne energije događa se na štetu kinetičke energije. Kad granata postigne najveću visinu, njena je kinetička energija jednaka nuli. Načelu energije primaknuo se prvi [[Galileo Galilei|G. Galilei]]. Ispitujući padanje tijela niz [[kosina|kosinu]], opazio je da brzina tijela ne ovisi o nagibu ravnine nego samo o visini s koje je palo. Brzina udara o tlo jednaka je bez obzira na to da li je kuglica s iste visine pala po manje ili više strmom putu. Danas bismo rekli da je u oba pada kuglica izgubila istu potencijalnu energiju, pa su i na kraju kinetičke energije jednake. Ispravnost tog načela Galilei je opazio i u [[titranje|titranju]] [[njihalo|njihala]]. Kad pomaknemo kuglicu s dna zaobljene zdjelice u povišeni položaj, tada zadobiva ona izvjesnu potencijalnu energiju. Iz povišenog položaja pada kuglica prema položaju ravnoteže. Kad stigne na dno, gubi zadobivenu potencijalnu energiju, ali stekne izvjesnu brzinu. Kinetička energija osposobljava je da se na suprotnu stranu ponovo uzdigne na mjesta više potencijalne energije. Galilei je primijetio da će se kuglica, ma kakav bio oblik zdjelice na drugoj strani, dići do iste visine za koju je pala. To Galileijevo opažanje sadrži već jezgru [[Zakon očuvanja energije|načela o održanju energije]]. Kvantitativno je načelo energije prvi objasnio [[Christiaan Huygens|C. Huygens]]. Slavni graditelj [[mehanički sat|mehaničkog sata]] mnogo je razmišljao o titranju njihala. U raspravi o satu na njihalo iznio je godine 1673. temeljnu spoznaju dugogodišnjeg ispitivanja. Bilo je to načelo o održanju energije. Huygens je našao da je pri padu kuglice njihala kvadrat brzine razmjeran visini pada. To je isti odnos koji je Galilei postavio za slobodni pad. Huygens je spoznao temeljno značenje veličine m∙v<sup>2</sup> i umnoška težine s visinom. Premda im nije dao današnja imena i općenitost, on je uveo i upotrebljavao kinetičku i potencijalnu energiju kako to odgovara načelu energije. S punim pravom treba, dakle, da Huygensa smatramo otkrivačem načela energije u mehanici. Opće izricanje načela energije bilo je tek tada moguće kad je [[Isaac Newton|I. Newton]] našao [[Newtonovi zakoni gibanja|zakon gibanja]]. Zacijelo, moralo je proći gotovo jedno stoljeće prije nego što se u okviru mehanike shvatio puni doseg novog načela. Načelo o održanju energije u općem i savršenom obliku izrekao je [[Daniel Bernoulli]] 1748.<ref> Ivan Supek: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mehaničke veličine|Energija]] [[Kategorija:Energija]] edbwozrnk453euiv3zkglvdxqwkccbv Pringles 0 279747 7573589 7255616 2026-08-10T14:12:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573589 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa =Procter & Gamble Company | ime =Pringles | slika = | vrsta = | osnutak = {{Z|SAD}} (1961.) | osnivači = | sjedište = | predsjednik = | ključne_osobe= | industrija = | proizvodi =Razne vrste čipsova | zaposleni = | holding = | slogan ="Sve je hrskavo s Pringlesom" | web =[http://www.pringles.com/ pringles.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = | vlasnik =[[Kellogg's]] | prestala_postojati = | dodatak = |}} [[Datoteka:Pringles_chips.JPG#file|thumb|right|250px|Pringles čips]] '''Pringles''' je robna marka čipsa u vlasništvu [[Kellogg's]]-a. Pringles se prodaje u više od 100 zemalja diljem svijeta a ima 1 milijardu godišnje zarade od prodaje. == Početak == Procter & Gamble je odabrao ime Pringles iz telefonskog imenika [[Cincinnati]]ja, inspirirao ih je Pringle Drive u Finneytown, [[Ohio]], zbog ugodnog izgovora te riječi.<ref>{{cite web |url=http://www.pg.com/en_CA/product_card/bf_pringles.jhtml |accessdate=2007-06-24 |year=2007 |title=Pringles |publisher=Procter & Gamble Everyday Solutions Canada}}</ref> Prve [[televizija|televizijske]] reklame Pringlesa proizveo Thomas Scott Cadden (smislio ideje za Mr. Proper reklame) 1968., dok je radio za marketinške agencije u [[Chicago|Chicagu]]. == Proizvodi == Čips se prodaje u posebno dizajniranim "konzervama" od sljedećih vrsta: obični, sol i ocat, kiselo vrhnje i luk, sir cheddar, s okusom roštilja i dr. === SAD === Sve trenutne verzije se mogu naći na( [http://www.pringles.com/pages/index.shtml Pringles USA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080116094956/http://www.pringles.com/pages/index.shtml |date=16. siječnja 2008. }}): '''Regular Pringles Saddle-shaped chips''' {{Div col|3}} *Original *Loaded Baked Potato *Sour Cream & Onion *Zesty Onion Dip *Jalapeño *Chili Cheese *Pizza (originally "Pizza-Licious") *Cheddar Cheese (originally "Cheezums") *Ranch *Barbecue *Salt & Vinegar *Hickory bacon *Bacon Ranch *Monterey Jack Cheese *Spicy Guacamole *Reduced Fat Original *Reduced Fat Sour Cream & Onion *Fat Free Original *Fat Free Sour Cream & Onion *Fat Free Jalapeño *Fat Free Barbecue *Honey Mustard *Spicy Cajun *Firey Hot *White Cheddar *Queso Cheese '''Extreme Pringles Saddle-shaped chips''' *Kickin' Cheddar *Screamin’ Dill Pickle *Blazin' Buffalo Wings '''Pringles Select Gourmet Chips''' *Sun Dried Tomato *Szechuan Barbecue *Cinnamon Sweet Potato *Parmesan Garlic *Honey Chipotle Barbecue {{Div col end}} === Kanada === Sve trenutne verzije se mogu naći na ( [http://www.pringles.ca Kanadskoj stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429092010/http://www.pringles.ca/ |date=29. travnja 2014. }}): {{Div col|3}} *Original *BBQ *Ketchup *Jalapeño *Labaat's Blue *Salt & Vinegar *Cheddar Cheese *Sour Cream & Onion *Original Prints *Reduced Fat Original *Reduced Fat BBQ *Reduced Fat Sour Cream & Onion *Pizza-Licious *Bacon Ranch *Four Cheese Pringles Select Gourmet Chips *Sun Dried Tomato *Szechuan Barbecue *Cinnamon Sweet Potato *Parmesan Garlic {{Div col end}} === Europa=== {{Div col|3}} *Original *Thai Sweet Chilli & Lemongrass Flavour *Paprika *Sour Cream & Onion *Salt & Vinegar *Cheese & Onion *Cheesy Cheese *Hot & Spicy *Texas Barbecue Sauce *Smokin' Bacon *Cheese *Tomato & Mozzarella *Light Original *Light Sour Cream & Onion *[[Oranjekaas]] (Orange Cheese) *The "Gourmet" range *The Rice Infusions range (uklonjen 2007) {{Div col end}} === Australija i Novi Zeland === Sve trenutne verzije se mogu naći na ([http://www.pringles.com.au/ ovoj stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706111450/http://www.pringles.com.au/ |date=6. srpnja 2011. }}): {{Div col|3}} * Original * Sour Cream & Onion * Salt & Vinegar * Texas Barbecue Sauce * Smokin' Bacon * Tomato & Mozzarella * Light Original * Light Sour Cream & Onion * Light aromas Greek Style Cheese with a touch of Avocado Oil * Light aromas Spicy Thai with a touch of Coconut Oil {{Div col end}} === Limited Edition === Nepotpuni popis limitirane edicije (pakiranje i ukus) još uvijek dobavljiv na tržištu ili povučen: {{Div col|3}} * "Alter Ego" Salsa (''[[Spider-Man 3]]'' film, 2007) * Cheddar and Sour Cream * Cheesy Quesadilla (2006 flavour) * Oniony Fries * Oniony Cheese Dip * Chilli Cheese * Chipotle Limón (2006 flavour) * Chipotle Ranch (2007 flavour) * Crispy Onion * Crunchy Dill (2005 flavour) * Crushed Pepper * Wild Strawberry (reklama Disneyjevog filma [[Tarzan]]) * Curry (UK) * Grand [[Taco]] (u Sjevernoj Americi i Meksiku) * Honey Mustard (2007) * Hickory BBQ * Italian Bruschetta * Jalapeño * Philly Cheesesteak (2008) * Salsa * Salsa Verde * Salt & Pepper * Smokey BBQ * Smokin' Bacon Flavour (UK) * Southwestern Salsa * Spicy Guacamole * Thai Sweet Chilli & Lemongrass Flavour * Tuscan Red Pepper s Hint of Olive Oil * Valentines Day (original s rozom bojom) * Winter Cheese Fondue (Japan) * Wisconsin White Cheddar * Zesty BBQ * Zesty Queso (2008 flavour) {{Div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-tvrtka}} [[Kategorija:Hrana]] [[Kategorija:Procter & Gamble]] j9ltkyo3rlyyl9ro1vg0y10he2310kv Rafo Bogišić 0 283361 7573860 7408119 2026-08-10T22:07:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573860 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Rafo Bogišić | slika = Rafo bogišić.gif | slika_širina = 220px | naslov = Fotografija Bogišića | datum_rođenja = [[2. ožujka]] [[1925.]] | mjesto_rođenja = [[Dubravka (Konavle)|Dubravka]], [[Konavle]] | datum_smrti = [[4. listopada]] [[2010.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Hrvat]] | etnicitet = | polje = [[filologija]] | radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]] | alma_mater = Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nagrada Ivan Goran Kovačić]] | web_stranica = | fusnote = }} '''Rafo (Rafael) Bogišić''' ([[Dubravka (Konavle)|Dubravka]], [[Konavle]], [[2. ožujka]] [[1925.]] - [[Zagreb]], [[4. listopada]] [[2010.]]), [[hrvatski]] [[akademik]], sveučilišni profesor, [[književni povjesničar]] i književnik. == Životopis == === Rani život i Drugi svjetski rat === Rafo Bogišić rođen je u Dubravci, u Konavlima kraj [[Dubrovnik]]a, 2. ožujka 1925. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu [[Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku|klasičnu]] je gimnaziju polazio u Dubrovniku. Kad su [[partizani]] ušli u Dubrovnik, njega i gimnazijalce iz [[Sjemenište|sjemeništa]] priključili su svojoj vojsci, a mnoge profesore odvezli su u [[Pokolj na otoku Daksi|smrt na Daksi]]. Mladi je vojnik prošao dug put, a ratno krštenje doživio je u [[Istra|Istri]], u [[Paz (Cerovlje)|Pazu]]. Prebacivši se desantom s [[Cres]]a na istočnu istarsku obalu, iznenadili su u rano jutro [[Nijemci|Nijemce]] koji su se spremali napustiti Istru i krenuti u povlačenje, prema [[Trst]]u. U teškom okršaju poginuli su mnogi Nijemci. Nakon toga predvečer su stigli u [[Labin]] i opet iznenadili njemačke postrojbe. Nakon toga – put prema Trstu, i zatim preko [[Slovenija|Slovenije]] u [[Slavonija|Slavoniju]]. === Školovanje, predavanje i znanstveni rad === Nakon položene mature upisao se na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet u Zagrebu]], studijsku grupu hrvatski jezik i [[Južni Slaveni|jugoslavenske]] književnosti i [[talijanski]] jezik i književnost. Nakon završenoga studija bio je srednjoškolski profesor u Dubrovniku, zatim asistent u [[HAZU|Akademijinu]] institutu, a nakon toga asistent na Katedri za stariju hrvatsku književnost. Doktorirao je radnjom ''Književno djelo Nikole Nalješkovića''. Od [[1966.]] je docent, izvanredni profesor od 1972., a od 1977. do umirovljena redovni profesor i voditelj Katedre za stariju hrvatsku književnost. Dvije godine bio je lektor [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] u [[Firenca|Firenci]]. Od 1977. je izvanredni, od 1991. redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost. Osim na Filozofskom fakultetu predavao je često na [[Zagrebačka slavistička škola|Zagrebačkoj slavističkoj školi]] u Dubrovniku, na poslijediplomskom studiju u Zagrebu i Dubrovniku. Jedan je od utemeljitelja i voditelja [[Dani Hvarskog kazališta|Dana hvarskoga kazališta]], na kojima je od 1973. redovito iznosio referate. Već kao mlad profesor u Dubrovniku surađivao je prilozima u novinama i časopisima te nema ozbiljnije hrvatske znanstvene publikacije u kojoj nije više puta surađivao prilozima (''Dubrovnik'', ''Forum'', ''Republika'', ''Zadarska revija'', ''Croatica'', ''Umjetnost riječi'', ''Radovi Zavoda za slavensku filologiju'', ''Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku'', u zbornicima Dana hvarskog kazališta, u ''Radu'' Akademije i drugdje). Stekavši doktorat znanosti, i napredujući u nastavničkoj karijeri i službi od asistenta do redovitoga profesora, a zatim i člana Akademije, Rafo Bogišić širio je i produbljivao svoje znanstvene interese od književnosti stvarane u [[Renesansa|renesansi]] u Dubrovniku na cjelokupno područje [[Starija hrvatska književnost|starije hrvatske književnosti]] i pisane kulture, od [[Srednji vijek|srednjega vijeka]] k našim danima. Gotovo da ne postoji važniji pisac starijega razdoblja, sa [[Štokavsko narječje|štokavskoga]], [[Čakavsko narječje|čakavskoga]] ili [[Kajkavsko narječje|kajkavskoga]] književnojezičnoga područja o kojemu Rafo Bogišić nije stručno i znanstveno pisao. Posebice se posvetio piscima koji su u našoj književnoj baštini značili cijeli program: [[Džore Držić|Džore]] i [[Marin Držić]], [[Nikola Nalješković]], [[Marko Marulić]], [[Ivan Gundulić]]. Posebice je istraživao pojavu, rast i dostignuća hrvatske pastorale, koju je objavio u posebnoj monografiji. Sintetički je obradio književnost hrvatskoga prosvjetiteljstva u poznatoj Liberovoj ''Povijesti hrvatske književnosti''. Za znamenitu antologijsku seriju ''Pet stoljeća hrvatske književnosti'' priredio je tri knjige zbornikâ [[stih]]ova i [[Proza|proze]]: od [[15. stoljeće|15.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]], i posebne knjige s djelima Nalješkovića, Benetovića i [[Junije Palmotić|Palmotića]]. I sam je svojim radom ušao u krug hrvatskih pisaca koji čine vrhunce hrvatske pisane kulture, zajedno s Miroslavom Šicelom, Franom Čalom, Stankom Lasićem i Radoslavom Katičićem. Priredio je nekoliko [[antologija]] hrvatske poezije starijega i novijega razdoblja, a njegova antologija ''Leut i trublja'' doživjela je nekoliko izdanja. Godine 1969. dobio je [[Nagrada "Ivan Goran Kovačić"|Nagradu Ivan Goran Kovačić]] za književnost, za knjigu u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], ''O hrvatskim starim pjesnicima''. Nakon toga uslijedile su i druge brojne knjige. Njegova suradnja s Maticom bila je trajna i postojana, i prije zabrane njezina rada, a napose kad se obnavljala za novi život, i kad je izabran za člana Glavnoga odbora. == Djela == * ''[[O hrvatskim starim pjesnicima]]'', Matica hrvatska, Zagreb 1968.; * ''Pastorala u hrvatskoj književnosti'' (1971.) * ''Leut i trublja'', Školska knjiga, Zagreb 1971.; * ''Nikola Nalješković'', Rad JAZU, br. 357., Zagreb 1971.; * ''Na izvorima'', Čakavski sabor, Split 1976.; * ''Književne rasprave i eseji'', Čakavski sabor, Split 1979.; * ''Riječ književna stoljećima'', Školska knjiga, Zagreb 1982.; * ''Akademija »Složnih« ("Dei concordi") u Dubrovniku 16. stoljeća'', Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1986.; * ''Marin Držić u književnim krugovima'', JAZU, Zagreb 1986.; * ''Mladi dani Marina Držića'', Mladost, Zagreb 1987.; * ''Tragovima starih'', Književni krug, Split 1987.; * ''Humanizam u sjevernoj Hrvatskoj'', JAZU, [[Varaždin]] 1988.; * ''Hrvatska pastorala'', Zagreb 1989.; * ''Tisuću života, jedan put'', Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1991.; * ''Dnevnik Vladike Deše'', Naprijed, Zagreb 1993.; * ''Marin Držić sam na putu'', HAZU, Zagreb 1996.; * ''Zrcalo duhovno: književne studije'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1997.; * ''Vila Hrvatica - antologija hrvatskoga pjesništva humanizma i renesanse'', Alfa, Zagreb 1998. == Izvori == {{Matica hrvatska}} *[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac434.nsf/AllWebDocs/Zivot_za_tisucu_zivota Josip Bratulić - U spomen Rafi Bogišiću (1925–2010), ''"Život za tisuću života"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101024132019/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac434.nsf/AllWebDocs/Zivot_za_tisucu_zivota |date=24. listopada 2010. }} *[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/RafoBogisic_a Rafo Bogišić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609100742/http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/RafoBogisic_a |date=9. lipnja 2007. }} ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2253 Bogišić, Rafo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210507214425/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2253 |date=7. svibnja 2021. }}, ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'' * [https://leksikon.muzej-marindrzic.eu/bogisic-rafo-rafael/ Bogišić, Rafo (Rafael)], ''[[Leksikon Marina Držića]]'' {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{GLAVNIRASPORED:Bogišić, Rafo}} [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski književni povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski kroatisti]] 78bh6n6ukd34peu9qsfj8rx9ep3r890 Prirodni rezervat 0 286351 7573593 5649087 2026-08-10T14:21:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573593 wikitext text/x-wiki [[Slika:Hutovo Blato.jpg|mini|desno|250px|Hutovo blato - ptičji rezervat]] '''Prirodni rezervat''' (ili '''rezervat prirode''') je područje koje je zaštićeno zbog svog značaja za [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]], te [[Geologija|geološkog]] ili nekog drugog posebnog interesa. Prema Upisniku zaštićenih područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode (stanje 07. siječnja 2013.) u Republici Hrvatskoj ukupno je 82 Prirodnih rezervata.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html |title=Zaštićena područja - Zaštićena područja u Hrvatskoj - Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije - Državni zavod za zaštitu prirode |access-date=9. siječnja 2013. |archive-date=30. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231941/http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html |url-status=dead }}</ref> == Podjela == Prirodni rezervati mogu biti: * strogi prirodni rezervati * posebni prirodni rezervati == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Nature reserves }} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Prirodni rezervati| ]] 2d2ymbj1qpjvinjdut4h7mdyats02ne Rimske ceste 0 290366 7573931 7458973 2026-08-11T04:02:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573931 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PompeiiStreet.jpg|thumb|right|250px|Rimska ulica u [[Pompeji]]ma]] [[Datoteka:Römische Straßen.jpg|thumb|right|250px|Zemljovid rimskih cesta]] '''Rimske ceste''' predstavljale su važan dio razvoja [[Stari Rim|rimske]] države, od oko 500. pr. Kr. do vremena ekspanzije pod [[Rimska Republika|Republikom]] i [[Rimsko Carstvo|Carstvom]].<ref>Forsythe, Gary. A Critical History of Early Rome: From Prehistory to the First Punic War. Berkeley: University of California Press, 2006. [http://books.google.com/books?id=aEfvR1Qcd0gC&pg=PA309 Page 309]</ref><ref>{{cite book |last=Forbes |first=Robert James |title=Studies in ancient technology, Volume 2 |year=1993 |publisher=Brill |isbn=978 90 04 00622 5 |url=http://books.google.co.uk/books?id=4Oi70BovgoQC&pg=PA146&dq=%22Via+Gabina%22+road+built&hl=en&ei=39XjTMPQKMqzhAfP0cnNDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10&ved=0CFgQ6AEwCQ#v=onepage&q=%22Via%20Gabina%22%20road%20built&f=false |page=146}}</ref> Rimske ceste omogućile su Rimljanima kretanje [[Rimska vojska|vojski]] i [[Rimska trgovina|trgovačkih]] dobara te prenošenje vijesti.<ref>Kaszynski, William. The American Highway: The History and Culture of Roads in the United States. Jefferson, N.C.: McFarland, 2000. [http://books.google.com/books?id=Dzv2oZM5_38C&pg=PA9 Page 9]</ref> Sustav rimskih cesta bio je dug više 400 000 km, od čega je preko 80 500 bilo popločano.<ref>Gabriel, Richard A. The Great Armies of Antiquity. Westport, Conn: Praeger, 2002. [http://books.google.com/books?id=y1ngxn_xTOIC&pg=PA9 Page 9].</ref><ref>Michael Grant, History of Rome (New York: Charles Scribner, 1978), 264.</ref> Kad je Rim bio na vrhuncu moći, iz njega je vodilo najmanje 29 velikih vojnih cesta.<ref name="LWPageArticleRoadsCanals" /> U jednom je trenutku Rimsko Carstvo bilo podijeljeno u 113 provincija kroz koje su se pružale 372 velike ceste.<ref name="LWPageArticleRoadsCanals">Bailey, L. H., and Wilhelm Miller. Cyclopedia of American Horticulture, Comprising Suggestions for Cultivation of Horticultural Plants, Descriptions of the Species of Fruits, Vegetables, Flowers, and Ornantal Plants Sold in the United States and Canada, Together with Geographical and Biographical Sketches. New York [etc.]: The Macmillan Co, 1900. [http://books.google.com/books?id=ERQoAAAAYAAJ&pg=PA320 Page 320].</ref> Samo u [[Rimska Galija|Galiji]] je izgrađeno ili popločano 21 000 km cesta, a u Britaniji najmanje 4 000 km.<ref name="LWPageArticleRoadsCanals" /> Rimljani su postali prilično vješti u izgradnji cesta,<ref>Aitken, Thomas. [http://books.google.com/books?id=gMYNAAAAYAAJ Road Making and Maintenance]: A Practical Treatise for Engineers, Surveyors, and Others. London: C. Griffin and Company, Limited, 1900. [http://books.google.com/books?id=gMYNAAAAYAAJ&pg=PA1 Page 1] - 5.</ref> za koje su koristili izraz ''viae''.<ref name="SmithDictionaryAntiquities">Smith (1890).</ref> Bile su namijenjene prijevozu materijala s jedne na drugu lokaciju. Na njima je bilo dozvoljeno hodati i goniti stoku, odnosno voziti različita vozila.<ref name="SmithDictionaryAntiquities" /> ''Viae'' su se obično razlikovale od manjih cesta, koji su obično bili zemljani.<ref name="SmithDictionaryAntiquities" /> Mreža rimskih cesta bila je važna za održavanje stabilnosti i širenje Carstva. [[Rimska legija|Legije]] su ih uspješno koristile, a neki od njih se koriste dan-danas, nekoliko tisućljeća kasnije. U kasnoj antici, su, međutim, te ceste doprinijele propasti Carstva jer su olakšavale prodor [[barbari]]ma u njegovu dubinu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.unrv.com/culture/roman-roads.php Roman Roads] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218225458/http://www.unrv.com/culture/roman-roads.php |date=18. veljače 2009. }} * [http://www.historylink102.com/Rome/roman-roads.htm Road Map] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060107122522/http://www.historylink102.com/Rome/roman-roads.htm |date=7. siječnja 2006. }} * [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/secondary/SMIGRA*/Viae.html Viae - Article by William Ramsay] * [http://traianus.rediris.es/ Traianus: Technical investigation of Roman public works] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528061612/http://traianus.rediris.es/ |date=28. svibnja 2008. }} * [http://www.viaeromanae.org Roman Roads in the Mediterranean] * [http://viasromanas.planetaclix.pt Vias Romanas em Portugal (in Portuguese)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212004353/http://viasromanas.planetaclix.pt/ |date=12. veljače 2021. }} *[http://ccat.sas.upenn.edu/jod/augustine/routes.html Augustine's Africa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051208013907/http://ccat.sas.upenn.edu/jod/augustine/routes.html |date=8. prosinca 2005. }} * [http://www.kaluwi.de/Roemerstrassen.html Pictures of Roman roads in the province of Raetia (German captions)] {{rimske ceste}} [[Kategorija:Stari Rim]] [[Kategorija:Rimske ceste| ]] n533514a023cx0cjjpt5obmwb5tpgpl Radoslav Rotković 0 297120 7573855 7096030 2026-08-10T21:57:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573855 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Radoslav Rotković<br> Радослав Ротковић | slika = Radoslav rotkovic.jpg | veličina = 220px | opis_slike = Radoslav Rotković | pseudonim = | rođenje = [[30. svibnja]] [[1928.]] | mjesto_rođenja = Mojdež kod [[Herceg Novi|Herceg Novog]], [[Crna Gora]] | smrt = [[8. rujna]] [[2013.]] | mjesto_smrti = [[Risan]], [[Crna Gora]] | nacionalnost = {{Z|CG}} [[Crnogorci|Crnogorac]] | poznat_po = [[crnogorska povijest|knjigama iz crnogorske povjesti]] | zanimanje = [[povjesničar]] }} '''Radoslav Rotković''' ([[crnogorski]]: Радослав Ротковић; Mojdež kod [[Herceg Novi|Herceg Novog]], [[30. svibnja]] [[1928.]] – [[Risan]], [[8. rujna]] [[2013.]], [[Herceg Novi]]), bio je [[Crnogorska povijest|crnogorski povjesničar]], [[filolog]], [[crnogorska književnost|povjesničar crnogorske književnosti]], [[akademik]] [[DANU]]. == Životopis == Radoslav Rotković rodio se je u Mojdežu kod Herceg Novoga, 1928. godine. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u rodnome mjestu. Nakon toga polazio je gimnaziju koju je završio u Kotoru.<ref name="vijece-crnogoraca-zagreb">[http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/novosti/2013/in-memoriam-radoslav-rotkovic/ In memoriam - Radoslav Rotković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180317102911/http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/novosti/2013/in-memoriam-radoslav-rotkovic/ |date=17. ožujka 2018. }}, vijece-crnogoraca-zagreb.hr, pristupljeno 17. ožujka 2018. {{cg oznaka}}</ref> Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] [[1953.]] godine, a također i na Fakultetu političkih znanosti [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilišta u Beogradu]] [[1974.]] godine.<ref name="montenegrina.net">[http://montenegrina.net/fokus/radoslav-rotkovic-njegos-i-mazuranic/ ''Radoslav Rotković – Njegoš i Mažuranić''], montenegrina.net, pristupljeno 17. ožujka 2018. {{cg oznaka}}</ref> Doktorirao je [[1979.]] godine na [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačkom sveučilištu]] s doktorskom disertacijom ''Bokokotorska crkvena prikazanja (XVII–XVIII stoljeće)''.<ref name="montenegrina.net"/> Bio je ravnateljem Odjela za društvene znanosti Leksikografskog zavoda Crne Gore, sve do njegova ukinuća [[1990.]] godine. U razdoblju od [[1992.]] do [[1998.]] godine bio je zastupnik [[LSCG]] [[Skupština Crne Gore|u crnogorskom parlamentu]]. Bio je članom [[Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti|DANU]]. Bio je članom uredništva i suradnikom [[časopis]]a ''[[Lingua Montenegrina]]''. Umro je u Risnu, 8. rujna 2013. godine.<ref name="montenegrina.net"/> Pokopan je 10. rujna 2013. godine na hercegnovskom groblju Topla. == Priznanja == * [[2010.]]: Dobitnik je ''Trinaestojulske nagrade'', najvećeg crnogorskog nacionalnog priznanja. === Djela === * ''Crnogorsko književno nasljeđe'', 1976. * ''Pregled crnogorske književnosti od najstarijih vremena do 1918. godine'', 1979. * ''Tragajući za Ljubišom'', 1982. * ''Sazdanje Cetinja, izvori i legende'', 1984. * ''Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori'', (prir. Radoslav Rotković i Sreten Perović), 1987. * ''[[Odakle su došli preci Crnogoraca]]'', 1995. * ''Kratka iliustrovana istorija crnogorskog naroda'', 1996. * ''Crna Gora i Dušanovo carstvo'', 1997. * ''Kraljevina Vojislavljevića, zbornik izvora i legendi'', 1999. * ''Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja'', 2000. * ''Bitka na Vučjem dolu'', 2000. * ''Velika zavjera protiv Crne Gore'', 2001. * ''Ilustrovana istorija crnogorskog naroda'' (prerađena izdanja, 2005. i 2006.) * ''Storia del Montenegro'', (na talijanskom jeziku) * ''Jezikoslovne studije'', 2010. * ''Teatar bez kuće'', 2011.<ref name="vijece-crnogoraca-zagreb"/> * ''Njegoš i Hrvati: povodom 200 godina rođenja Petra II Petrovića Njegoša'', 2011. (urednici: Radoslav Rotković i Jelena Đurović)<ref>[http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/media/2166/njegos-i-hrvati.pdf ''Njegoš i Hrvati: povodom 200 godina rođenja Petra II Petrovića Njegoša''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180317102526/http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/media/2166/njegos-i-hrvati.pdf |date=17. ožujka 2018. }}, (urednici: Radoslav Rotković i Jelena Đurović), Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, Matica Crnogorska - Podgorica, Skaner studio d.o.o., Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-7239-39-8}}, str. 253., vijece-crnogoraca-zagreb.hr, pristupljeno 17. ožujka 2018. {{cg oznaka}}</ref> * ''[[Istorija crnogorske književnosti|Istorija crnogorske književnosti, tom 2, Od početka pismenosti do 1852.]]'', 2012. * ''Tako je govorio Rotković'', 2013. (prir. Čedomir Bogićević) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * Čedomir Drašković, [https://archive.today/20130703031734/http://www.pobjeda.me/arhiva/?datum=2011-02-26&id=202243 ''Metodološki putokaz u sopstvenu budućnost''] (O Radoslavu Rotkoviću), ''[[Pobjeda (Podgorica)|Pobjeda]]'', 26. veljače 2011. (u međumrežnoj pismohrani archive.is 3. srpnja 2013.) {{cg oznaka}} * [http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/digitalna-biblioteka/teatar-bez-kuce/ ''Teatar bez kuće''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180317102442/http://www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr/digitalna-biblioteka/teatar-bez-kuce/ |date=17. ožujka 2018. }}, vijece-crnogoraca-zagreb.hr {{cg oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Rotković, Radoslav}} [[Kategorija:Crnogorski povjesničari]] [[Kategorija:Crnogorski političari od 1989.]] [[Kategorija:Crnogorski književni povjesničari]] [[Kategorija:Životopisi, Herceg Novi]] n492pgygn551skqlki3xqwkj2c36j4n Središte mase 0 299232 7574017 7219724 2026-08-11T08:37:54Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Geometrijska središta]]; +[[Kategorija:Moment (fizika)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574017 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Bird toy showing center of gravity.jpg|mini|desno|250px|Primjer držanja [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteže]]: igračka će ostati u ravnoteži samo ako se prst nalazi točno ispod središta mase.]] [[datoteka:Caisse plan incline basculement.svg|mini|desno|250px| Kod [[kosina|kosine]] ako reakcija podloge nije u istoj liniji s [[težište]]m (u ovom slučaju i središta mase) dolazi do prevrtanja.]] '''Središte mase''', '''centar masa''' ili '''centar mase''' je [[Materijalna točka|točka]] koja se nalazi na prosječnoj udaljenosti od svih [[čestica]] nekog sustava ili pojedinih čestica [[Tijelo (fizika)|tijela]], hvatište ukupne vanjske [[sila|sile]] koja djeluje na sustav čestica ili na tijelo. Ako se sustav čestica ili tijelo giba pod utjecajem vanjske sile, točka u kojoj se nalazi središte mase giba se kao da se u njoj nalazi sva [[masa]] sustava ili tijela. Ako tijelo nije jednolike [[gustoća|gustoće]], središte mase ne mora se nalaziti u [[geometrija|geometrijskom]] središtu tijela. Središte mase katkad se nalazi i izvan [[volumen]]a tijela (na primjer za tijela u obliku [[Prsten (matematika)|prstena]] ili potkove, za sustav [[zvijezda]]). Središte mase podudara se s [[težište]]m tijela ako je [[Ubrzanje zemljine sile teže|gravitacijsko ubrzanje]] konstantno i jednako u svim točkama tijela. Koristi se za izračune u [[mehanika|mehanici]] koji postaju jednostavniji kada se pretpostavi da se sva masa tijela nalazi koncentrirana u središtu mase.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/68938 |title=središte mase |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Središte mase nekoga tijela ili sustava čestica je točka u kojoj kao da je sadržana ukupna [[masa]] toga tijela ili sustava. Ovakav opis nije dovoljno jasan da bi se mogao smatrati formalnom definicijom, ali intuitivno upućuje na fizikalni smisao i neke primjene, na primjer: - [[količina gibanja]] tijela ili sustava jednaka je umnošku njegove mase i [[brzina|brzine]] njegovog središta masa; - ako na tijelo ili sustav ne djeluju vanjske [[sila|sile]], njegov centar masa miruje ili se [[gibanje|giba]] jednoliko pravocrtno, dok se pojedini dijelovi tijela ili sustava mogu gibati drugačije (primjena [[Newtonovi zakoni gibanja|Prvog Newtonovog zakona]]); - vanjska sila koja djeluje na tijelo ili sustav daje njegovom centru masa [[ubrzanje|akceleraciju]] koja je jednaka omjeru te sile i mase tijela ili sustava, dok pojedini dijelovi tijela ili sustava mogu imati drugačije akceleracije (primjena 2. Newtonovog aksioma za nerelativističke brzine); - u nekim primjenama [[klasična mehanika|klasične mehanike]] koristi se pojam ''materijalna točka'': to je matematička konstrukcija koja tijelo u cijelosti nadomješta s njegovim centrom masa, to jest prikazuje proizvoljno veliko tijelo kao točku u kojoj je doista sadržana njegova proizvoljno velika masa. U ovome članku pojam ''čestica'' označava neku vrlo malu masu koja stvarno zauzima tako mali volumen da se njezin položaj može dobro opisati (u promatranom kontekstu) samo jednom točkom, to jest njezinim [[vektor]]om položaja. Tijelo kojemu dimenzije nisu zanemarivo male smatramo sastavljenim od ogromnog broja međusobnim silama povezanih čestica (ili zamišljamo kontinuiranu razdiobu tijela na diferencijalne elemente). ''Sustav čestica'' označava neki skup čestica koje stvarnim ili zamišljenim razgraničenjem možemo razlučiti od okoline (i koje mogu ali i ne moraju djelovati jedna na drugu). Daljnja razmatranja temelje se na predodžbi da se pojedina čestica podudara sa svojim centrom masa (to jest volumen čestice je tako mali da je praktično sadržan u njezinom centru masa). ==Definicija== '''Centar masa sustava od N čestica''' je točka C određena vektorom položaja <math>\scriptstyle \vec{r}_{C}</math> prema formuli :::<math> \vec r_C = \frac{1}{m}\sum_{i=1}^N m_i \vec r_i </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(gdje je&nbsp;&nbsp; <math> m = \sum_{i=1}^N m_i </math> &nbsp;&nbsp;ukupna masa sustava). Pojedina čestica označena je simbolom "i" (i=1, 2, ... N), tj. njezina masa je <math>\scriptstyle m_i</math> a njezin vektor položaja je <math>\scriptstyle \vec{r}_{i}</math>. Ista jednadžba može se koristiti i za određivanje centra masa sustava sastavljenog od proizvoljno velikih dijelova, ako znamo koordinate centra masa svakoga dijela. Tada je <math>\scriptstyle m_i</math> masa pojedinog dijela, dok <math>\scriptstyle \vec{r}_{i}</math> označava vekor položaja centra masa toga dijela (primjer na skici dolje). '''Centar masa tijela''' može se opisati istom gornjom formulom ako se zamišlja da se tijelo sastoji od ''N'' čestica. U stvarnom izračunu, međutim, umjesto ogromnog broja diskretnih sastavnih čestica zamišlja se kontinuirana razdioba tijela na sve sitnije dijelove, koji se graničnim procesom prevode u diferencijalne elemente mase <math>\scriptstyle dm</math> odnosno volumena <math>\scriptstyle dV</math>. Tako se sume iz gornje jednadžbe prevode u [[integral]]e, što omogućuje korištenje poznatih metoda [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnog računa]]: :::<math> \vec r_C = \frac{1}{m}\int_{V} \vec r \,\mathrm{d}m </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(gdje je&nbsp;&nbsp; <math> m = \int_{V}\,\mathrm{d}m</math> &nbsp;&nbsp;ukupna masa tijela). Integriranje je samo simbolički naznačeno donjim indeksom uz [[integral]]: podrazumijeva se da su to trostruki određeni integrali po cijelom volumenu ("V") tijela, kojima se konkretne granice definiraju po vanjskoj konturi tijela. Usto se u stvarnom računu diferencijalni element mase obično opisuje pomoću [[gustoća|gustoće]] ρ (koja je funkcija položaja), tj. <math>\scriptstyle dm=\rho \,dV</math>, pa formula poprima oblik :::<math> \vec r_C = \frac{1}{m}\int_{V} \vec r \,\rho \,\mathrm{d}V </math> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(gdje je&nbsp;&nbsp; <math> m = \int_{V} \rho \,\mathrm{d}V</math> &nbsp;&nbsp;ukupna masa tijela). '''Centar masa homogenog tijela''' računa se samo pomoću njegovog volumena V. Budući da [[homogenost|homogeno tijelo]] ima posvuda jednaku gustoću, ona se u gornjem izrazu za položaj centra masa vadi ispred integrala i pokrati s gustoćom u izrazu za masu <math>\scriptstyle m=\rho V</math>, pa se dobiva: :::<math> \vec r_C = \frac{1}{V}\int_{V} \vec r \,\mathrm{d}V </math> . ==Obrazloženje definicije== Budući da se gibanje čestice opisuje samo jednim vektorom položaja, njezina [[brzina]] i [[ubrzanje]] mogu se jednoznačno odrediti kao prva odnosno druga [[derivacija]] toga vektora položaja po vremenu. Zato je definiranje veličina i formuliranje zakona klasične mehanike najjednostavnije i najjasnije u slučaju čestice. Primjerice, poznati i praktični oblik [[Newtonovi zakoni gibanja|2. Newtonovog aksioma]] (u nerelativističkoj aproksimaciji) "suma sila jednaka je umnošku mase i akceleracije" predstavlja posve jasnu tvrdnju za pojedinu česticu: radi se o sumi svih sila koje djeluju na česticu, o masi čestice, te o akceleraciji čestice koja je jasno definirana preko njezinog vektora položaja. No, postavlja se pitanje da li je moguće te zakone i veličine na sličan način formulirati i za sustav čestica, odnosno za tijelo kao cjelinu. Za spomenuti Newtonov aksiom, na primjer, nije unaprijed jasno da li je moguće i kako treba definirati pojam "akceleracija tijela", jer se tijelo sastoji od mnoštva čestica koje mogu imati različite akceleracije. Pokazuje se da rješenje problema omogućuje definicija centra masa. U tu svrhu, analiziramo tijelo kao sustav čestica: za svaku česticu napišemo jednadžbu <math>\scriptstyle \Sigma \vec F =m\vec a</math> ("suma sila jednaka je umnošku mase i akceleracije"), pa zbrojimo sve te jednadžbe. Ako za primjer uzmemo sustav od samo tri čestice s masama m<sub>1</sub>, m<sub>2</sub>, m<sub>3</sub> odnosno akceleracijama <math>\scriptstyle \vec {a}_{1}, \vec {a}_{2}, \vec {a}_{3}</math> (a poopćenje na više čestica, odnosno tijelo, je očigledno), nakon zbrajanja dobivamo :<math>\scriptstyle \vec {F}_{v} = m_1 \vec {a}_{1} + m_2 \vec {a}_{2} + m_3 \vec {a}_{3}</math> gdje je <math>\scriptstyle \vec {F}_{v} </math> skraćena oznaka za zbroj svih vanjskih sila koje djeluju na sve čestice (unutarnje sile, kojima čestice eventualno međusobno djeluju, ponište se prilikom zbrajanja zbog [[Newtonovi zakoni gibanja|zakona akcije i reakcije]]). Na desnoj strani dobivenog izraza pojavio se zbroj umnožaka masa i akceleracija, koji nema očiglednoga smisla, ali na prvi pogled podsjeća na zbroj umnožaka masa i vektora položaja u definiciji centra masa. Jasno je da tu definiciju samo treba dva puta derivirati po vremenu da bi se od vektora položaja dobile akceleracije: :<math> \scriptstyle m\, \vec {r}_{c} = m_1 \vec {r}_{1} + m_2 \vec {r}_{2} + m_3 \vec {r}_{3}</math> :<math> \scriptstyle m\, \vec {v}_{c} = m_1 \vec {v}_{1} + m_2 \vec {v}_{2} + m_3 \vec {v}_{3}</math> :<math> \scriptstyle m\, \vec {a}_{c} = m_1 \vec {a}_{1} + m_2 \vec {a}_{2} + m_3 \vec {a}_{3}</math> Prva od tri gornje jednadžbe je definicija centra masa za sustav od tri čestice (pomnožena s ukupnom masom, tako da na desnoj strani ostanu samo mase i vektori položaja pojedinih čestica). Njezinim deriviranjem po vremenu dobiva se druga jednadžba (vektori položaja prelaze u brzine). Svaki pribrojnik <math> \scriptstyle m_i \vec {v}_{i} </math> je količina gibanja <math> \scriptstyle \vec {p}_{i} </math> pojedine čestice, npr. za prvu česticu <math> \scriptstyle \vec {p}_{1} = m_1 \vec {v}_{1} </math>. Ukupna količna gibanja <math>\scriptstyle \vec p </math> sustava je, po definiciji, jednaka zbroju količina gibanja svih čestica. No, dobivena jednadžba pokazuje da se ona može dobiti i jednostavnije: kao umnožak ukupne mase sustava i brzine njegovog centra masa :::<math> \vec p = m\, \vec {v}_{C} </math> Posljednja u gornjoj skupini od tri analogne jednadžbe dobiva se daljnjim deriviranjem po vremenu, koje prevodi brzine u akceleracije. Ona pokazuje da je zbroj umnožaka <math> \scriptstyle m_i \vec {a}_{i} </math> na desnoj strani jednak umnošku ukupne mase sustava i akceleracije njegovog centra masa. To konačno omogućuje tumačenje prethodnog rezultata, koji se dobio primjenom 2. Newtonovog aksioma na pojedinačne čestice: :::<math> \vec {F}_{v} = m\, \vec {a}_{C} </math>. Dakle, zakon "suma sila jednaka je umnošku mase i akceleracije" jednako vrijedi i za cijeli sustav odnosno tijelo, samo što se tvrdnja dnosi na akceleraciju njegovog centra masa, a u sumi sila (ovdje skraćeno označenoj kao <math>\scriptstyle \vec {F}_{v} </math>) preostaju samo sile koje izvana djeluju na sustav odnosno na tijelo. Ako takvih sila nema (ili se zbrajanjem ponište), centar masa miruje ili se giba jednoliko pravocrtno (nema akceleracije), pa je ukupna količina gibanja konstantna. Pritom se pojedine čestice ili dijelovi sustava ili tijela mogu gibati na različite druge načine, odnosno mijenjati svoje količine gibanja i imati različite akceleracije. ==Primjer određivanja== [[Datoteka:Centar masa čekica.JPG|okvir|Centar masa čekića '''C''' određuje se pomoću centara masa njegovih dijelova]] Umjesto gornjih formula za centra masa, u kojima se koristi vektor položaja <math>\scriptstyle \vec{r}_{C}</math> kao oznaka za sve tri koordinate centra masa, u praktičnim se primjenama najčešće pojedina kooordinata zasebno računa. Tako npr. u Kartezijevom sustavu za x-koordinatu centra masa sustava od N čestica imamo (a i preostale dvije koordinate, ako je potrebno, računaju se iz analognih izraza): :::<math> x_C = \frac{1}{m}\sum_{i=1}^N m_i x_i </math>. Račun ilustriramo na jednostavnom primjeru: na skici desno prikazan je čekić kojemu se centar masa nalazi na osi x zbog simetričnog rasporeda masa. Na početnom dijelu osi naznačene su jedinice duljine (npr. centimetri): glava čekića mase m<sub>1</sub>=2&nbsp;kg ima centar masa u svojemu središtu, na koordinati x<sub>1</sub>=2&nbsp;cm, a drška mase m<sub>2</sub>=0,5&nbsp;kg na koordinati x<sub>2</sub>=6&nbsp;cm. Centar masa tijela s ovako opisanim dijelovima računa se (kako je već spomenuto) po formuli za centar masa sustava čestica, pa imamo :<math> \scriptstyle x_c = \frac{1}{m_1 + m_2 } \,(m_1 x_1 + m_2 x_2) = \frac{1}{2,5} \,(2\times 2 \,+ \,0,5\times 6) = 2,8\,cm </math>. ==Odnos središta mase i težišta tijela== Iako među njima ima dosta sličnosti u praktičnim primjenama, u usporedbi s centrom masa pojam [[težište|težišta]] nije tako jednoznačno definiran niti ima takav fundamentalni značaj u fizici. Već i njihove opisne definicije, "točka u kojoj kao da je sadržana sva masa tijela" (centar masa) i "točka u kojoj kao da je sadržana sva težina tijela" (težište), razotkrivaju glavne razlike i sličnosti. Za razliku od centra masa, težište ne ovisi samo o građi tijela nego i o gravitacijskom polju u kojemu se tijelo nalazi. No, u homogenom gravitacijskom polju težište tijela je ista točka kao i njegov centar masa. Gravitacijsko polje na Zemlji skoro je sasvim homogeno, pa u većini praktičnih primjena nema potrebe u računu razlikovati težište tijela od centra masa. Primjerice, tornjevi Petronas u Maleziji visoki su oko 450 metara, a njihovo težište nalazi se samo oko 2 centimetra ispod centra masa (zato što gravitacijsko polje malo opada s visinom, pa je donja polovica mase malo teža od gornje).<ref name="RPF1"/> Stoga je sasvim razumljivo da mnogi jednostavniji tekstovi i elementarni udžbenici ne upozoravju na razliku između centra masa i težišta tijela, a neki te nazive koriste kao sinonime. Ipak, težište tijela je konceptualno posve različit pojam od centra masa. U nehomogenom gravitacijskom polju njegov položaj nije jednoznačno povezan s tijelom: ako ga je uopće moguće definirati, položaj težišta ovisi o orijentaciji tijela u polju. Usto, čak i spomenuto malo odstupanje težišta od centra masa u približno homogenom Zemljinom polju može biti značajno kod preciznijih mjerenja. Zato su u poznatim standardnim udžbenicima iz fizike ta dva pojma jasno razdvojena.<ref name="RPF1">Young H. D., Freedman R. A., Sears and Zemansky University Physics, Addison-Wesley, San Francisco (2004)</ref><ref>Richard Feynman, The Feynman Lectures on Physics; Volume 1, Addison Wesley, U.S.A (1964)</ref> U različitim Wikipedijama, međutim, najčešće se pojavljuje samo jedan članak, naslovljen ili kao "Težište" ili kao "Centar masa". U nekima od tih članaka, razlika između centra masa i težišta tijela opisana je korektno, u nekima je barem spomenuta, a u nekima uopće nije. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Masa]] [[Kategorija:Geometrijska središta]] [[Kategorija:Moment (fizika)]] huzbbt7efay1z2hsz3c069383bv08z2 Popis botaničara prema autorskoj kratici 0 299834 7574039 6819415 2026-08-11T09:01:07Z Argo Navis 852 /* S */ 7574039 wikitext text/x-wiki Ovo je nepotpuni popis [[botanika|botaničara]] prema [[citiranje autora u botanici|kratici]] za ime i prezime autora. Kratice se napravilo radi citiranja [[botaničko ime|botaničkih imena]] i radova koje su objavili. Ovaj popis prati rad kojeg su napravili Brummitt & Powell (1992.).<ref>{{cite book |title=Authors of Plant Names: A List of Authors of Scientific Names of Plants, with Recommended Standard Forms of Their Names, Including Abbreviations |editor=R. K. Brummitt and C. E. Powell |publisher=Royal Botanic Gardens, Kew |year=1992 |isbn=0947643443}}</ref> Uporabu ovog popisa preporučuje [[Međunarodni kod botaničkog nazivlja]].<ref>[http://ibot.sav.sk/icbn/main.htm Botanický ústav Slovenskej akadémie vied.htm] International Code of Botanical Nomenclature (Bečki kod) Rec. 46A Note 1 </ref> Popis se ažurira internetski na [[Međunarodni indeks biljnih imena|Međunarodnom indeksu biljnih imena]]<ref>[http://www.ipni.org/ipni/authorsearch?request_type=search&output_format=query&ret_defaults=on Međunarodni indeks biljnih imena]</ref> i [[Index Fungorum|Indeksu gljiva]].<ref>[http://www.indexfungorum.org/names/AuthorsOfFungalNames.asp Index Fungorum]</ref> Valja primijetiti da u nekim slučajima se autorska kratica sastoji od cijelog prezimena, dok u nekim slučajima se kratica sastoji od jednog ili više inicijala. Bitno je reći da nema razmaka između inicijala i prezimena, niti njihovih kratica. {{CompactTOC2}} == A == * '''Aa''' - [[Hubertus Antonius van der Aa]] (1935.) * '''A.A.Eaton''' - [[Alvah Augustus Eaton]] (1865. – 1908.) * '''Aarons.''' - [[Aaron Aaronsohn]] (1876. – 1919.) * '''A.Bassi''' - [[Agostino Bassi]] (1772. – 1856.) * '''Abbayes''' - [[Henry Nicollon des Abbayes]] (1898. – 1974.) * '''Abbot''' - [[John Abbot (entomolog)|John Abbot]] (1751.– oko 1840.) * '''Abedin''' - [[Sultanul Abedin]] ([[floruit|fl.]] 1986.) * '''A.Berger''' - [[Alwin Berger]] (1871. – 1931.) * '''A.B.Jacks.''' - [[Albert Bruce Jackson]] (1876. – 1947.) * '''A.Bloxam''' – [[Andrew Bloxam]] (1801. – 1878.) * '''A.Br.''' - [[Addison Brown]] (1830. – 1913.) * '''A.Braun''' - [[Alexander Karl Heinrich Braun]] (1805. – 1877.) * '''A.Camus''' - [[Aimée Antoinette Camus]] (1879. – 1965.) * '''Acerbi''' - [[Giuseppe Acerbi]] (1773. – 1846.) * '''Ach.''' - [[Erik Acharius]] (1757. – 1819.) * '''A.Chev.''' - [[Auguste Jean Baptiste Chevalier]] (1873. – 1956.) * '''A.C.Sm.''' - [[Albert Charles Smith]] (1906. – 1999.) * '''Acuña''' - [[Julián Acuña Galé]] (1900. – 1973.) * '''A.Cunn.''' - [[Allan Cunningham (botaničar)|Allan Cunningham]] (1791. – 1839.) * '''Adams''' - [[Johann Friedrich Adam]] (1780. – 1838.) * '''Adans.''' - [[Michel Adanson]] (1727. – 1806.) * '''A.DC.''' - [[Alphonse Louis Pierre Pyrame de Candolle]] (1806. – 1893.) * '''A.Dietr.''' - [[Albert Gottfried Dietrich]] (1795. – 1856.) * '''Aellen''' - [[Paul Aellen]] (1896. – 1973.) * '''A.E.van Wyk''' - [[Abraham Erasmus Braam van Wyk]] (1952.) * '''A.Fern.''' - [[Abílio Fernandes]] (1906. – 1994.) * '''Afzel.''' - [[Adam Afzelius]] (1750. – 1837.) * '''Aggejenko''' - [[Vladimir Naumovič Aggejenko]] (1860. – 1907.) * '''A.G.Floyd''' - [[Alexander G. Floyd]] (1926.) * '''A.Gibson''' - [[Alexander Gibson (botaničar)|Alexander Gibson]] (1800. – 1867.) * '''A.G.Jones''' - [[Almut Gitter Jones]] (1923.) * '''A.G.Mill.''' - [[Anthony G. Miller]] (1951.) * '''A.Gray''' - [[Asa Gray]] (1810. – 1888.) * '''A.Ham.''' - [[Arthur Hamilton]] (fl. 1832.) * '''A.Hässl.''' - [[Arne Hässler]] (1904. – 1952.) * '''A.Heller''' - [[Amos Arthur Heller]] (1867. – 1944.) * '''A.H.Gentry''' - [[Alwyn Howard Gentry]] (1945. – 1993.) * '''A.H.Holmgren''' - [[Arthur Hermann Holmgren]] (1912.) * '''Ahmadjian''' - [[Vernon Ahmadjian]] (1930.) * '''Airy Shaw''' - [[Herbert Kenneth Airy Shaw]] (1902. – 1985.) * '''Aiton''' - [[William Aiton]] (1731. – 1793.) * '''A.J.Eames''' - [[Arthur Johnson Eames]] (1881. – 1969.) * '''A.J.Hill''' - [[Albert Joseph Hill]] (1940.) * '''A.Juss.''' - [[Adrien-Henri de Jussieu]] (1797. – 1853.) * '''Akhani''' - [[Hossein Akhani]] (1950.) * '''A.K.Skvortsov''' - [[Aleksej Konstantinovič Skvorcev|Aleksej Skvorcev]] (1920.) * '''Alb.''' - [[Johannes Baptista von Albertini]] (1769. – 1831.) * '''Al.Brongn.''' - [[Alexandre Brongniart]] (1770. – 1847.) * '''Alef.''' - [[Friedrich Georg Christoph Alefeld]] (1820. – 1872.) * '''Alexander''' - [[Edward Johnston Alexander]] (1901. – 1985.) * '''All.''' - [[Carlo Allioni]] (1728. – 1804.) * '''Allemão''' - [[Francisco Freire Allemão e Cysneiro]] (1797. – 1874.) * '''Allred''' - [[Kelly Allred]] (1949.) * '''Á.Löve''' - [[Áskell Löve]] (1916. – 1994.) * '''Alph.Wood''' - [[Alphonso Wood]] (1810. – 1881.) * '''Alpino''' - [[Prospero Alpino]] (1553. – 1617.) * '''Al-Shehbaz''' - [[Ihsan Ali Al-Shehbaz]] (1939.) * '''A.L.Sm. ''' - [[Annie Lorrain Smith]] (1854. – 1937.) * '''Albov''' - [[Nikolaj Mihajlovič Albov]] (1866. – 1897.) * '''Alston''' - [[Arthur Hugh Garfit Alston]] (1902. – 1958.) * '''Altam.''' - [[Fernando Altamirano]] (1848. – 1908.) * '''Altschul''' - [[Siri von Reis]] (1931.) * '''Ames''' - [[Oakes Ames (botaničar)|Oakes Ames]] (1874. – 1950.) * '''Amman''' - [[Johann Amman]] (1707. – 1741.) * '''A.M.Sm.''' - [[Annie Morrill Smith]] (1856. – 1946.) * '''Andersson''' - [[Nils Johan Andersson]] (1821. – 1880.) * '''Andrews''' - [[Henry Charles Andrews]] (1794. – 1830.) * '''Andronov''' - [[Nikolaj Matvejevič Andronov]] (fl. 1955.) * '''Andrz.''' - [[Antoni Lukianowicz Andrzejowski]] (1785. – 1868.) * '''A.Nelson''' - [[Aven Nelson]] (1859. – 1952.) * '''Ant.Juss.''' - [[Antoine de Jussieu]] (1686. – 1758.) * '''Ant.Molina''' - [[José Antonio Molina Rosito]] (1926.) * '''Antoine''' - [[Franz Antoine]] (1815. – 1886.) * '''Arcang.''' - [[Giovanni Arcangeli]] (1840. – 1921.) * '''A.R.Clapham''' - [[Arthur Roy Clapham]] (1904. – 1990.) * '''Ard.''' - [[Pietro Arduino]] (1728. – 1805.) * '''A.Rich.''' - [[Achille Richard]] (1794. – 1852.) * '''Aresch.''' - [[Johan Erhard Areschoug]] (1811. – 1887.) * '''Arn.''' - [[George Arnott Walker Arnott]] (1799. – 1868.) * '''A.Robyns''' - [[André Georges Marie Walter Albert Robyns]] (1935. – 2003.) * '''Arráb.''' - [[D. Francisco Antonio de Arrábida]] (1771. – 1850.) * '''Arruda''' - [[Manoel Arruda da Cámara]] (1752. – 1810.) * '''Arthur''' - [[Joseph Charles Arthur]] (1850. – 1942.) * '''Art.Mey.''' - [[Arthur Meyer (botaničar)|Arthur Meyer]] (1850. – 1922.) * '''Asch.''' - [[Paul Friedrich August Ascherson]] (1834. – 1913.) * '''A.S.George''' - [[Alex George]] (1939.) * '''Ashe''' - [[William Willard Ashe]] (1872. – 1932.) * '''A.Sinclair''' - [[Andrew Sinclair (botaničar)|Andrew Sinclair]] (1796. – 1861.) * '''A.Soriano''' - [[Alberto Soriano]] (1920. – 1998.) * '''A.Stahl''' - [[Agustín Stahl]] (1842. – 1917.) * '''A.St.-Hil.''' - [[Augustin Saint-Hilaire]] (1799. – 1853.) * '''A.Thouars''' - [[Abel Aubert Dupetit Thouars]] (1793. – 1864.) * '''Aubl.''' - [[Jean Baptiste Christophore Fusée Aublet]] (1720. – 1778.) * '''Aubriet''' - [[Claude Aubriet]] (1651. – 1742.) * '''Aucher''' - [[Pierre Martin Rémi Aucher-Éloy]] (1792. – 1838.) * '''Audib.''' - [[Urbain Audibert]] (1791. – 1846.) * '''Austin''' - [[Coe Finch Austin]] (1831. – 1880.) * '''Avé-Lall.''' - [[Julius Léopold Eduard Avé-Lallemant]] (1803. – 1867.) * '''A.W.Hill''' - [[Arthur William Hill (botaničar)|Arthur William Hill]] (1875. – 1941.) * '''A.W.Howitt''' - [[Alfred William Howitt]] (1830. – 1908.) * '''Axelrod''' - [[Daniel I. Axelrod]] (1910. – 1998.) == B == * '''Bab.''' - [[Cardale Babington|Charles Cardale Babington]] (1808. – 1895.) * '''Backeb.''' - [[Curt Backeberg]] (1894. – 1966.) * '''Bagn.''' - [[James Eustace Bagnall]] (1830. – 1918.) * '''Baill.''' - [[Henri Ernest Baillon]] (1827. – 1895.) * '''Baillon''' - [[Louis Antoine Francois Baillon]] (1778. – 1851.) * '''Baker''' - [[John Gilbert Baker]] (1834. – 1920.) * '''Baker f.''' - [[Edmund Gilbert Baker]] (1864. – 1949.) * '''Bakh.''' - [[Reinier Cornelis Bakhuizen van den Brink]] (1881. – 1945.) * '''Bakh.f.''' - [[Reinier Cornelis Bakhuizen van den Brink, Jr.]] (1911. – 1987.) * '''Balb.''' - [[Gioanni Battista Balbis]] (1765. – 1831.) * '''Baldwin''' - [[William Baldwin (botaničar)|William Baldwin]] (1779. – 1819.) * '''Balf.''' - [[John Hutton Balfour]] (1808. – 1884.) * '''Balf.f.''' - [[Isaac Bayley Balfour]] (1853. – 1922.) * '''Bals.-Criv.''' - [[Giuseppe Gabriel Balsamo-Crivelli]] (1800. – 1874.) * '''Banks''' - [[Joseph Banks]] (1743. – 1820.) * '''Barb.Rodr.''' - [[João Barbosa Rodrigues]] (1842. – 1909.) * '''Bard.-Vauc.''' - [[Martine Bardot-Vaucoulon]] (1948.) * '''Barkworth''' - [[Mary Barkworth]] (1941.) * '''Barneby''' - [[Rupert Charles Barneby]] (1911. – 2000.) * '''Barnhart''' - [[John Hendley Barnhart]] (1871. – 1949.) * '''Barr''' - [[Peter Barr]] (1826. – 1909.) * '''Barratt''' - [[Joseph Barratt]] (1796. – 1882.) * '''Barroso''' - [[Liberato Joaquim Barroso]] (1900. – 1949.) * '''Bartal.''' - [[Biagio Bartalini]] (1746. – 1822.) * '''Bartl.''' - [[Friedrich Gottlieb Bartling]] (1798. – 1875.) * '''Bartlett''' - [[Harley Harris Bartlett]] (1886. – 1960.) * '''Barton''' - [[Benjamin Smith Barton]] (1766. – 1815.) * '''Bartram''' - [[John Bartram]] (1699. – 1777.) * '''Bates''' - [[John Mallory Bates]] (1846. – 1930.) * '''Batsch''' - [[August Batsch|August Johann Georg Karl Batsch]] (1761. – 1802.) * '''Batt.''' - [[Jules Aimé Battandier]] (1848. – 1922.) * '''Baxter''' - [[William Baxter (voditelj botaničkog vrta)|William Baxter]] (1787. – 1871.) * '''Baumg.''' - [[Johann Christian Gottlob Baumgarten]] (1765. – 1843.) * '''B.Boivin''' - [[Joseph Robert Bernard Boivin]] (1916. – 1985.) * '''B.D.Jacks.''' - [[Benjamin Daydon Jackson]] (1846. – 1927.) * '''Beadle''' - [[Chauncey Delos Beadle]] (1856. – 1950.) * '''Beal''' - [[William James Beal]] (1833. – 1924.) * '''Bean''' - [[William Jackson Bean]] (1863. – 1947.) * '''Bebb''' - [[Michael Schuck Bebb]] (1833. – 1895.) * '''Becc.''' - [[Odoardo Beccari]] (1843. – 1920.) * '''Beck''' - [[Günther von Mannagetta und Lërchenau Beck]] (1856. – 1931.) * '''Becker''' - [[Johannes Becker]] (1769. – 1833.) * '''Bedd.''' - [[Richard Henry Beddome]] (1830. – 1911.) * '''Beentje''' - [[Henk Jaap Beentje]] (1951.) * '''Beetle''' - [[Alan Ackerman Beetle]] (1913.) * '''Bég.''' - [[Augusto Béguinot]] (1875. – 1940.) * '''Beissn.''' - [[Ludwig Beissner]] (1843. – 1927.) * '''Beitel''' - [[Joseph M. Beitel]] (1952. – 1991.) * '''Bellair''' - [[Georges Adolphe Bellair]] (1860. – 1939.) * '''Bellardi''' - [[Carlo Antonio Lodovico]] (1741. – 1826.) * '''Belosersky''' - [[Nikola Belosersky|R. N. Belosersky]] (floruit 1966.) * '''Benj.''' - [[Ludwig Benjamin]] (1825. – 1848.) * '''Benn.''' - [[John Joseph Bennett]] (1801. – 1876.) * '''Benth.''' - [[George Bentham]] (1800. – 1884.) * '''Bentley''' - [[Robert Bentley (botaničar)|Robert Bentley]] (1821. – 1893.) * '''Bercht.''' - [[Friedrich von Berchtold]] (1781. – 1876.) * '''Berg''' - [[Ernst von Berg]] (1782. – 1855.) * '''Berger''' - [[Ernst Friedrich Berger]] (1814. – 1853.) * '''Bergey''' - [[David Hendricks Bergey]] (1860. – 1937.) * '''Berggr.''' - [[Sven Berggren]] (1837. – 1917.) * '''Berk.''' - [[Miles Joseph Berkeley]] (1803. – 1889.) * '''Berkhout''' - [[Christine Marie Berkhout]] (1893. – 1932.) * '''Bernh.''' - [[Johann Jacob Bernhardi]] (1774. – 1850.) * '''Berthel.''' - [[Sabin Berthelot]] (1794. – 1880.) * '''Bertol.''' - [[Antonio Bertoloni]] (1775. – 1869.) * '''Besser''' - [[Wilibald Swibert Joseph Gottlieb von Besser]] (1784. – 1842.) * '''Bessey''' - [[Charles Edwin Bessey]] (1845. – 1915.) * '''Bews''' - [[John William Bews]] (1884. – 1938.) * '''Beyr.''' - [[Heinrich Karl Beyrich]] (1796. – 1834.) * '''B.F.Holmgren''' - [[Bjorn Frithiofsson Holmgren]] (1872. – 1946.) * '''B.G.Schub.''' - [[Bernice Giduz Schubert]] (1913. – 2000.) * '''B. Heyne''' - [[Benjamin Heyne]] (1770. – 1819.) * '''Biehler''' - [[Johann Friedrich Theodor Biehler]] (oko 1785., nadnevak smrti nije poznat) * '''Bierh.''' - [[David William Bierhorst]] (1924. – 1997.) * '''Bigelow''' - [[Jacob Bigelow]] (1787. – 1879.) * '''Binn.''' - [[Simon Binnendijk]] (1821. – 1883.) * '''Bisse''' - [[Johannes Bisse]] (1935. – 1984.) * '''Biv.''' - [[Antonius de Bivoni-Bernardi]] (1774. – 1837.) * '''B.Juss.''' - [[Bernard de Jussieu]] (1699. – 1777.) * '''Blake''' - [[Joseph Blake]] (1814. – 1888.) * '''Blakelock''' - [[Ralph Anthony Blakelock]] (1915. – 1963.) * '''Blanch.''' - [[William Henry Blanchard]] (1850. – 1922.) * '''Blanco''' - [[Francisco Manuel Blanco]] (1778. – 1845.) * '''Blasdell''' - [[Robert Ferris Blasdell]] (1929. – 1996.) * '''Blomq.''' - [[Hugo Leander Blomquist]] (1888. – 1964.) * '''B.L.Rob.''' - [[Benjamin Lincoln Robinson]] (1864. – 1935.) * '''B.L.Turner''' - [[Billie Lee Turner stariji]] (1925.) * '''Bluff''' - [[Mathias Joseph Bluff]] (1805. – 1837.) * '''Blume''' - [[Carl Ludwig Blume]] (1789. – 1862.) * '''B.Nord.''' - [[Bertil Nordenstam]] (1936.) * '''Böcher''' - [[Tyge W. Böcher]] (1909. – 1983.) * '''Boeck''' - [[Johann Otto Boeckeler]] (1803. – 1899.) * '''Boehm.''' - [[Georg Rudolf Boehmer]] (1723. – 1803.) * '''Boiss.''' - [[Pierre Edmond Boissier]] (1810. – 1885.) * '''Boiteau''' - [[Pierre L. Boiteau]] (1911. – 1980.) * '''Bolle''' - [[Carl Bolle]] (1821. – 1909.) * '''Bolus''' - [[Harry Bolus]] (1834. – 1911.) * '''Bong.''' - [[August Gustav Heinrich von Bongard]] (1786. – 1839.) * '''Bonpl.''' - [[Aimé Bonpland|Aimé Jacques Alexandre Bonpland]] (1773. – 1858.) * '''Boom''' - [[Boudewijn Karel Boom]] (1903. – 1980.) * '''Boott''' - [[Francis Boott]] (1792. – 1863.) * '''Borbás''' - [[Vinczé von Borbás]] (1844. – 1905.) * '''Boreau''' - [[Alexandre Boreau]] (1803. – 1875.) * '''Borhidi''' - [[Atilla Borhidi]] (1932.) * '''Boriss.''' - [[Antonina Georgievna Borissova]] (1903. – 1970.) * '''Borkh.''' - [[Moritz Balthasar Borkhausen]] (1760. – 1806.) * '''Börner''' - [[Carl Julius Bernhard Börner]] (1880. – 1953.) * '''Bornm.''' - [[Joseph Friedrich Nicolaus Bornmüller]] (1862. – 1948.) * '''Borrer''' - [[William Borrer]] (1781. – 1862.) * '''Borsch''' - [[Thomas Borsch]] (1969.) * '''Borss.Waalk.''' - [[Jan van Borssum Waalkes]] (1922. – 1985.) * '''Bory''' - [[Jean Baptiste Bory de Saint-Vincent]] (1780. – 1846.) * '''Borzí''' - [[Antonino Borzí]] (1852. – 1921.) * '''Bos''' - [[Jan Just Bos]] (1939. – 2003.) * '''Bosc''' - [[Louis Augustin Guillaume Bosc]] (1759. – 1828.) * '''Bosch''' - [[Roelof Benjamin van den Bosch]] (1810. – 1862.) * '''Boucher''' - [[Jules Armand Guillaume Boucher de Crèvecœur]] (1757. – 1844.) * '''Boud.''' - [[Jean Louis Émile Boudier]] (1828. – 1920.) * '''Boulger''' - [[George Edward Simmonds Boulger]] (1853. – 1922.) * '''Boulos''' - [[Loutfy Boulos]] (1932.) * '''Brack.''' - [[Willian Dunlop Brackenridge]] (1810. – 1893.) * '''Brainerd''' - [[Ezra Brainerd]] (1844. – 1924.) * '''Brandão''' - [[Mitzi Brandão]] * '''Brandbyge''' - [[John Brandbyge]] (1953.) * '''Brandegee''' - [[Townshend Stith Brandegee]] (1843. – 1925.) * '''Brandenburg''' - [[D. M. Brandenburg]] (floruit 1991.) * '''Brandis''' - [[Dietrich Brandis]] (1824. – 1907.) * '''Branner''' - [[John C. Branner]] (floruit 1888.) * '''Braun-Blanq.''' - [[Josias Braun-Blanquet]], (bio je Josias Braun do 1915. (1884.&ndash;1980.) * '''Bremek.''' - [[Cornelis Eliza Bertus Bremekamp]] (1888. – 1984.) * '''B.Bremer''' - [[Birgitta Bremer]] (1950.) * '''Brenan''' - [[John Patrick Micklethwait Brenan]] (1917. – 1985.) * '''Brenckle''' - [[Jacob Frederic Brenckle]] (1875. – 1958.) * '''Bridson''' - [[Diane Mary Bridson]] (1942.) * '''Bright''' - [[John Bright (botaničar)|John Bright]] (1872. – 1952.) * '''Briq.''' - [[John Isaac Briquet]] (1870. – 1931.) * '''Britten''' - [[James Britten]] (1846. – 1924.) * '''Britton''' - [[Nathaniel Lord Britton]] (1859. – 1934.) * '''Bromhead''' - [[Edward Ffrench Bromhead]] (1789. – 1855.) * '''Brongn.''' - [[Adolphe Theodore Brongniart]] (1801. – 1876.) * '''Brooker''' - [[Ian Brooker]] (1934.) * '''Brooks''' - [[Cecil Joslin Brooks]] (1875. – 1953.) * '''Brooks''' - [[Ralph Edward Brooks]] (1950.) * '''Broome''' - [[Christopher Edmund Broome]] (1812. – 1886.) * '''Brot.''' - [[Felix de Silva Avellar Brotero]] (1744. – 1828.) * '''Brouillet''' - [[Luc Brouillet]] (1954.) * '''Brouss.''' - [[Pierre Marie Auguste Broussonet]] (1761. – 1807.) * '''Browicz''' - [[Kasimierz Browicz]] (1925.) * '''Bruijn''' - [[Ary Johannes De Bruijn]] (1811. – 1896.) * '''Brummitt''' - [[Richard Kenneth Brummitt]] (1937.) * '''Brunet''' - [[Louis-Ovide Brunet]] (1826. – 1876.) * '''Bruyns''' - [[Peter Vincent Bruyns]] (1957.) * '''Bubani''' - [[Pietro Bubani]] (1806. – 1888.) * '''Buchenau''' - [[Franz Georg Philipp Buchenau]] (1831. – 1906.) * '''Buch.-Ham.''' - [[Francis Buchanan-Hamilton]] (1762. – 1829.) * '''Buckland''' - [[William Buckland]] (1784. – 1856.) * '''Buckley''' - [[Samuel Botsford Buckley]] (1809. – 1884.) * '''Buddle''' - [[Adam Buddle]] (1662. – 1715.) * '''Bullock''' - [[Arthur Allman Bullock]] (1906. – 1980.) * '''Bunge''' - [[Aleksandr Andrejevič fon Bunge]] (1803. – 1890.) * '''Burb.''' - [[Frederick William Burbidge]] (1847. – 1905.) * '''Burbank''' - [[Luther Burbank]] (1849. – 1926.) * '''Burch.''' - [[William John Burchell]] (1781. – 1863.) * '''Burdet''' - [[Hervé Maurice Burdet]] (1939.) * '''Bureau''' - [[Louis Édouard Bureau]] (1830. – 1918.) * '''Burgess''' - [[Henry W. Burgess]] (floruit 1827. – 1833.) * '''Burm.''' - [[Johannes Burman]] (1707. – 1779.) * '''Burm.f.''' - [[Nicolaas Laurens Burman]] (1734. – 1793.) * '''Burnat''' - [[Émile Burnat]] (1828. – 1920.) * '''Burret''' - [[Max Burret]] (1883. – 1964.) * '''Burrill''' - [[Thomas Jonathan Burrill]] (1839. – 1916.) * '''Bush''' - [[Benjamin Franklin Bush]] (1858. – 1937.) * '''Buxb.''' - [[Franz Buxbaum]] (1900. – 1979.) == C == * '''Cabrera''' - [[Angel Lulio Cabrera]] (1908. – 1999.) * '''C.Abel''' - [[Clarke Abel]] (1789. – 1826.) * '''C.A.Clark''' - [[Carolyn A. Clark]] (fl. 1979.) * '''C.Agardh''' - [[Carl Adolph Agardh]] (1785. – 1859.) * '''C.A.Gardner''' - [[Charles Austin Gardner]] (1896. – 1970.) * '''Cajander''' - [[Aimo Cajander]] (1879. – 1943.) * '''Calder''' - [[James Alexander Calder (botaničar)|James Alexander Calder]] (1915-–1990.) * '''Caley''' - [[George Caley]] (1770. – 1829.) * '''Calzada''' - [[Juan Ismael Calzada]] (fl. 1997.) * '''Cambage''' - [[Richard Hind Cambage]] (1859. – 1928.) * '''Cambess.''' - [[Jacques Cambessèdes]] (1799. – 1863.) * '''C.A.Mey.''' - [[Carl Anton von Meyer]] (1795. – 1855.) * '''Camp''' - [[Wendell Holmes Camp]] (1904. – 1963.) * '''Campb.''' - [[Douglas Houghton Campbell]] (1859. – 1953.) * '''Canby''' - [[William Marriott Canby]] (1831. – 1904.) * '''Capuron''' - [[René Paul Raymond Capuron]] (1921. – 1971.) * '''Card.''' - [[Jules Cardot]] (1860. – 1934.) * '''Carey''' - [[William Carey (misionar)|William Carey]] (1761. – 1834.) * '''Caro''' - [[José Aristide Caro]] (1919. – 1985.) * '''Carrière''' - [[Elie-Abel Carrière]] (1818. – 1896.) * '''Carruth.''' - [[William Carruthers (botaničar)|William Carruthers]] (1830. – 1922.) * '''Carver''' - [[George Washington Carver]] (1864. – 1943.) * '''Casar.''' - [[Giovanni Casaretto]] (1812. – 1879.) * '''C.A.Sm.''' - [[Christo Albertyn Smith]] (1898–1956.) * '''Casp.''' - [[Johann Xaver Robert]] (1818. – 1887.) * '''Cass.''' - [[Alexandre Henri Gabriel de Cassini]] (1781. – 1832.) * '''Cav.''' - [[Antonio José Cavanilles]] (1745. – 1804.) * '''Cavara''' - [[Fridiano Cavara]] (1857. – 1929.) * '''C.Bab.''' - [[Churchill Babington]] (1821. – 1889.) * '''C.Bauhin''' - [[Gaspard Bauhin]] (1560. – 1624.) * '''C.B.Clarke''' - [[Charles Baron Clarke]] (1832. – 1906.) * '''C.B.Rob.''' - [[Charles Budd Robinson]] (1871. – 1913.) * '''C.C.Berg''' - [[Cornelis Christiaan Berg]] (1934.) * '''C.C.Gmel.''' - [[Carl Christian Gmelin]] (1762. – 1837.) * '''C.Chr.''' - [[Carl Frederick Albert Christensen]] (1872. – 1942.) * '''C.Clark''' - [[Curtis Clark (botaničar)|James Curtis Clark]] (1951.) * '''C.DC.''' - [[Anne Casimir Pyrame de Candolle]] (1836. – 1918.) * '''C.E.Hubb.''' - [[Charles Edward Hubbard]] (1900. – 1980.) * '''Cervi''' - [[Armando Carlos Cervi]] (1944. – 2014.) * '''Čelak.''' - [[Ladislav Josef Čelakovský]] (1834. – 1902.) * '''Cerv.''' - [[Vicente de Cervantes]] (1755. – 1829.) * '''Ces.''' - [[Vincenzo de Cesati]] (1806. – 1883.) * '''Cesalpino''' - [[Andrea Cesalpino]] (1519. – 1603.) * '''C.F.Baker''' - [[Charles Fuller Baker]] (1872. – 1927.) * '''C.F.Reed''' - [[Clyde Franklin Reed]] (1918. – 1999.) * '''Chaix''' - [[Dominique Chaix]] (1730. – 1799.) * '''Cham.''' - [[Adelbert von Chamisso]] (1781. – 1838.) * '''Chapm.''' - [[Alvan Wentworth Chapman]] (1809. – 1899.) * '''Chase''' - [[Mary Agnes Chase]] (1869. – 1963.) * '''Châtel.''' - [[Jean Jacques Châtelain]] (1736. – 1822.) * '''Chaub.''' - [[Louis Athanase Chaubard]] (1785. – 1854.) * '''Chenault''' - [[Léon Chenault]] (1853. – 1930.) * '''Ching''' - [[Ren-Chang Ching]] (1898. – 1986.) * '''Chiov.''' - [[Emilio Chiovenda]] (1871. – 1941.) * '''Chodat''' - [[Robert Hippolyte Chodat]] (1865. – 1934.) * '''Choisy''' - [[Jacques Denys Choisy]] (1799. – 1859.) * '''Chopinet''' - [[R.G. Chopinet]] (1914.) * '''Christ''' - [[Konrad H. Christ]] (1833.&ndash;1933.) * '''Christian''' - [[Hugh Basil Christian]] (1871. – 1950.) * '''Christoph.''' - [[Erling Christophersen]] (1898.) * '''Chrtek'''- [[Jindřich Chrtek]] (1930.) * '''C.H.Wright''' - [[Charles Henry Wright]] (1864. – 1941.) * '''C.K.Schneid.''' - [[Camillo Karl Schneider]] (1876. – 1951.) * '''Clairv.''' - [[Joseph Philippe de Clairville]] (1742. – 1830.) * '''Clap.''' - [[Jean Louis René Antoine Éuard Claparède]] (1830. – 1871.) * '''Claus''' - [[Karl Ernst Claus]] (1796. – 1894.) * '''C.L.Hitchc.''' - [[Charles Leo Hitchcock]] (1902. – 1986.) * '''Clifford''' - [[Harold Trevor Clifford]] (1927.) * '''Clus.''' - [[Charles de l'Écluse]] (1526. – 1609.) * '''Clute''' - [[Willard Nelson Clute]] (1869. – 1950.) * '''C.L.Woodw.''' - [[Catherine L. Woodward]] (fl. 2007.) * '''C.Martin''' - [[Charles-Édouard Martin]] (1847. – 1937.) * '''C.Mohr''' - [[Charles Theodore Mohr]] (1824. – 1901.) * '''C.Morren''' - [[Charles François Antoine Morren]] (1807. – 1858.) * '''C.Nelson''' - [[Cirilo Nelson]] (drugo ime: Cyril Hardy Nelson Sutherland) (1938.) * '''C.N.Forbes''' - [[Charles Noyes Forbes]] (1883. – 1920.) * '''Cogn.''' - [[Alfred Cogniaux]] (1841. – 1916.) * '''Colebr.''' - [[Henry Thomas Colebrooke]] (1765. – 1837.) * '''Colla''' - [[Luigi Aloysius Colla]] (1766. – 1848.) * '''Collad.''' - [[Louis Théodore Frederic Colladon]] (1792. – 1862.) * '''Collett''' - [[Henry Collett]] (1836. – 1901.) * '''Collinson''' - [[Peter Collinson (botaničar)|Peter Collinson]] (1694. – 1768.) * '''Comm.''' - [[Philibert Commerçon]] (1727. – 1773.) * '''Conrad''' - [[Solomon White Conrad]] (1779. – 1831.) * '''Conran''' - [[John Godfrey Conran]] (1960.) * '''Constance''' - [[Lincoln Constance]] (1909. – 2001.) * '''Cooke''' - [[Mordecai Cubitt Cooke]] (1825. – 1914.) * '''Cookson''' - [[Isabel Clifton Cookson]] (1893. – 1973.) * '''Cooperr.''' - [[Tom Smith Cooperrider]] (1927.) * '''Corner''' - [[E. J. H. Corner|Edred John Henry Corner]] (1906. – 1996.) * '''Correll''' - [[Donovan Stewart Correll]] (1908. – 1983.) * '''Cortesi''' - [[Fabrizio Cortesi]] (1879. – 1949.) * '''Core''' - [[Earl Lemley Core]] (1902. – 1984.) * '''Cory''' - [[Victor Louis Cory]] (1880. – 1964.) * '''Coss.''' - [[Ernest Saint-Charles Cosson]] (1819. – 1889.) * '''Cotton''' - [[Arthur Disbrowe Cotton]] (1879. – 1962.) * '''Coult.''' - [[Thomas Coulter]] (1793. – 1843.) * '''Courtec.''' - [[Régis Courtecuisse]] (1956.) * '''Coville''' - [[Frederick Vernon Coville]] (1867. – 1937.) * '''C.Presl''' - [[Carl Borivoj Presl]] (1794. – 1852.) * '''C.P.Sm.''' - [[Charles Piper Smith]] (1877. – 1955.) * '''Cranfill''' - [[Raimond Cranfill]] (fl. 1981.) * '''Crantz''' - [[Heinrich Johann Nepomuk von Crantz]] (1722. – 1799.) * '''C.R.Ball''' - [[Carleton Roy Ball]] (1873. – 1958.) * '''Crép.''' - [[Francois Crépin]] (1830. – 1903.) * '''Crins''' - [[William J. Crins]] (1955.) * '''C.Rivière''' - [[Charles Marie Rivière]] (1845.-nadnevak smrti nepoznat) * '''Croat''' - [[Thomas Bernard Croat]] (1938.) * '''Croizat''' - [[Léon Camille Marius Croizat]] (1894. – 1982.) * '''Cronquist''' - [[Arthur John Cronquist]] (1919. – 1992.) * '''C.R.Parks''' - [[Clifford R. Parks]] (fl. 1963.) * '''Crundw.''' - [[Alan Crundwell]] (1923. – 2000.) * '''C.Tul.''' - [[Charles Tulasne]] (1816. – 1884.) * '''C.T.White''' - [[Cyril Tenison White]] (1890. – 1950.) * '''Cufod.''' - [[Georg Cufodontis]] (1896. – 1974.) * '''Curtis''' - [[William Curtis]] (1746. – 1799.) * '''C.V.Morton''' - [[Conrad Vernon Morton]] (1905. – 1972.) * '''C.Wright''' - [[Charles Wright (botaničar)|Charles Wright]] (1811. – 1885.) * '''C.Y.Wang''' - [[Chang Yong Wang]] (fl. 1984.) * '''Czern.''' - [[Vasilj Matvijovič Černjajev]] (1796. – 1871.) == D == * '''Dahl''' - [[Anders Dahl]] (1751. – 1789.) * '''Dahlst.''' - [[Gustav Adolf Hugo Dahlstedt]] (1856. – 1934.) * '''Dallim.''' - [[William Dallimore]] (1871. – 1959.) * '''Dalzell''' - [[Nicol Alexander Dalzell]] (1817. – 1877.) * '''Dalziel''' - [[John McEwan Dalziel]] (1872. – 1948.) * '''Dandy''' - [[James Edgar Dandy]] (1903. – 1976.) * '''Darl.''' - [[William Darlington]] (1782. – 1863.) * '''D.Arora''' - [[David Arora]] (1957.) * '''Darbysh.''' - [[S.J.Darbyshire]] (1953.) * '''Darwin''' - [[Charles Darwin]] (1809. – 1882.) * '''R.W.Darwin''' - [[Robert Waring Darwin of Elston]] (1724. – 1816.) * '''D.A.Sutton''' - [[David A. Sutton]] (1952.) * '''Daubs''' - [[Edwin Horace Daubs]] (fl. 1965.) * '''Daveau''' - [[Jules Alexandre Daveau]] (1852. – 1929.) * '''Davenp.''' - [[George Edward Davenport]] (1833. – 1907.) * '''Davey''' - [[Frederick Hamilton Davey]] (1868. – 1915.) * '''David''' - [[Armand David]] (1826. – 1900.) * '''DC.''' - [[Augustin Pyramus de Candolle]] (1778. – 184.) * '''D.C.Eaton''' - [[Daniel Cady Eaton]] (1834. – 1895.) * '''D.Dietr.''' - [[David Nathaniel Dietrich]] (1799. – 1888.) * '''D.D.Keck''' - [[David D. Keck]] (1903. – 1995.) * '''D.Don''' - [[David Don]] (1799. – 1841.) * '''de Bary''' - [[Anton de Bary]] (1831. – 1888.) * '''Decne.''' - [[Joseph Decaisne]] (1807. – 1882.) * '''Degen''' - [[Àrpàd von Degen]] (1866. – 1934.) * '''Delahouss.''' - [[A. James Delahoussaye]] (floruit 1967.) * '''Delavay''' - [[Pierre Jean Marie Delavay]] (1834. – 1895.) * '''D.Legrand''' - [[Carlos Maria Diego Enrique Legrand]] (1901. – 1986.) * '''Deless.''' - [[Jules Paul Benjamin Delessert]] (1773. – 1847.) * '''Delile''' - [[Alire Raffeneau Delile]] (1778. – 1850.) * '''Denis''' - [[Marcel Denis]] (1897. – 1929.) * '''De Puydt''' - [[Paul Émile de Puydt]] (1810. – 1891.) * '''Desf.''' - [[René Louiche Desfontaines]] (1750. – 1833.) * '''De Smet''' - [[Louis De Smet]] (1813. – 1887.) * '''Desr.''' - [[Louis Auguste Joseph Desrousseaux]] (1753. – 183.) * '''Desv.''' - [[Nicaise Auguste Desvaux]] (1784. – 1856.) * '''De Vis''' - [[Charles Walter De Vis]] (1829. – 1915.) * '''de Vos''' - [[Cornelis de Vos (botaničar)|Cornelis de Vos]] (1806. – 1895.) * '''de Vries''' - [[Hugo de Vries]] (1848. – 1935.) * '''de Vriese''' - [[Willem Hendrik de Vriese]] (1806. – 1862.) * '''de Wet''' - [[Johannes Martenis Jacob de Wet]] (1927.) * '''Dewey''' - [[Chester Dewey]] (1784. – 1867.) * '''De Wild.''' - [[Émile Auguste Joseph De Wildeman]] (1866. – 1947.) * '''de Wit''' - [[Hendrik de Wit]] * '''D.Fairchild''' - [[David Fairchild]] (1869. – 1954.) * '''D.H.Scott''' - [[Dukinfield Henry Scott]] (1854. – 1934.) * '''Didr.''' - [[Didrik Ferdinand Didrichsen]] (1814. – 1887.) * '''Dieck''' - [[Georg Dieck]] (1847. – 1925.) * '''Diels''' - [[Ludwig Diels|Friedrich Ludwig Emil Diels]] (1874. – 1945.) * '''Dill.''' - [[Johann Jacob Dillenius]] (1684. – 1747.) * '''Ding Hou''' - [[Ding Hou]] (1921. – 2008.) * '''Dinter''' - [[Moritz Kurt Dinter]] (1868. – 1945.) * '''Dippel''' - [[Leopold Dippel]] (1827. – 1914.) * '''D.L.Jones''' - [[David Lloyd Jones]] (1944.) * '''D.Löve''' - [[Doris Löve]] (1918. – 2000.) * '''Dod''' - [[Donald Dungan Dod]] (1912. – 2008.) * '''Dode''' - [[Louis-Albert Dode]] (1875. – 1943.) * '''Dodoens''' - [[Rembert Dodoens]] (1517. – 1585.) * '''Döll''' - [[Johann Christoph Döll]] (1808. – 1885.) * '''Domin''' - [[Karel Domin]] (1882. – 1953.) * '''Domke''' - [[Friedrich Walter Domke]] (1899. – 1988.) * '''Donn''' - [[James Donn]] (1758. – 1813.) * '''Donn.Sm.''' - [[John Donnell Smith]] (1829. – 1928.) * '''Door.''' - [[Simeon Gottfried Albert Doorenbos]] (1891. – 1980.) * '''Dorr''' - [[Laurence J. Dorr]] (1953.) * '''Dorsett''' - [[Palemon Howard Dorsett]] (1862. – 1943.) * '''Douglas''' - [[David Douglas]] (1798. – 1834.) * '''Doweld''' - [[Alexander Borissovitch Doweld]] (1973.) * '''Dowell''' - [[Philip Dowell]] (1864. – 1936.) * '''Drake''' - [[Emmanuel Drake del Castillo]] (1855. – 1904.) * '''Drège''' - [[Johann Franz Drège]] (1794. – 1881.) * '''Druce''' - [[George Claridge Druce]] (1850. – 1932.) * '''Drude''' - [[Carl Georg Oscar Drude]] (1852. – 1933.) * '''Dryand.''' - [[Jonas Carlsson Dryander]] (1748. – 1810.) * '''D.Thomas''' - [[David Thomas]] (1776. – 1859.) * '''Duby''' - [[Jean Étienne Duby]] (1798. – 1885.) * '''Duchesne''' - [[Antoine Nicolas Duchesne]] (1747. – 1827.) * '''Ducke''' - [[Adolpho Ducke]] (1876. – 1959.) * '''Dufr.''' - [[Pierre Dufresne]] (1786. – 1836.) * '''Duggar''' - [[Benjamin Minge Duggar]] (1872. – 1956.) * '''Dulac''' - [[Joseph Dulac]] (1827. – 1897.) * '''Dum.Cours.''' - [[Georges Louis Marie Dumont de Courset]] (1746. – 1824.) * '''Dümmer''' - [[Richard Arnold Dümmer]] (1887. – 1922.) * '''Dumort.''' - [[Barthélemy Charles Joseph Dumortier]] (1797. – 1878.) * '''Dunal''' - [[Michel Felix Dunal]] (1789. – 1856.) * '''Dunn''' - [[Stephen Troyte Dunn]] (1868. – 1938.) * '''Durand''' - [[Elias Durand|Elias (Elie) Magloire Durand]] (1794. – 1873.) * '''Durazz.''' - [[Antonio Durazz]] (fl. 1772) * '''Durieu''' - [[Michel Charles Durieu de Maisonneuve]] (1796. – 187.) * '''Du Roi''' - [[Johann Philipp du Roi]] (1741. – 1785.) * '''Duss''' - [[Antoine Duss]] (1840. – 1924.) * '''Dyal''' - [[Sarah Creecie Dyal]] (1907.) * '''Dyer''' - [[William Turner Thiselton (Thistleton) Dyer]] (1843. – 1928.) == E == * '''Eames''' - [[Edwin Hubert Eames]] (1865. – 1948.) * '''Earle''' - [[Franklin Sumner Earle]] (1856. – 1929.) * '''E.A.Durand''' - [[Ernest Armand Durand]] (1872. – 1910.) * '''E.A.Mennega''' - [[Erik Albert Mennega]] (1923. – 1998.) * '''E.A.Sánchez''' - [[Evangelina A. Sánchez]] (1934.) * '''Eaton''' - [[Amos Eaton]] (1776. – 1842.) * '''E.B.Alexeev''' - [[Jevgenij Borisovič Aleksejev|E. B. Aleksejev]] (1946. – 1976.) * '''Eb.Fisch.''' - [[Eberhard Fischer]] (1969.) * '''Ebinger''' - [[John Edwin Ebinger]] (1933.) * '''E.B.Knox''' - [[Eric B. Knox]] (fl. 1993.) * '''Eckl.''' - [[Christian Friedrich Ecklon]] (1795. – 1868.) * '''E.C.Nelson''' - [[Ernest Charles Nelson]] (1951.) * '''Eddy''' - [[Caspar Wistar Eddy]] (1790. – 1828.) * '''Edgew.''' - [[Michael Pakenham Edgeworth]] (1812. – 1881.) * '''E.Fourn.''' - [[Eugène Pierre Nicolas Fournier]] (1824. – 1884.) * '''E.G.Andrews''' - [[E. G. Andrews]] (floruit 1993.) * '''Eggl.''' - [[Willard Webster Eggleston]] (1863. – 1935.) * '''Egli''' - [[Bernhard Egli]] (fl. 1990.) * '''E.Hitchc.''' - [[Edward Hitchcock]] (1793. – 1864.) * '''E.H.L.Krause''' - [[Ernst Hans Ludwig Krause]] (* 1859. – 1942.) * '''Ehrenb.''' - [[Christian Gottfried Ehrenberg]] (1795. – 1876.) * '''Ehrend.''' - [[Friedrich Ehrendorfer]] (1927.) * '''Ehrh.''' - [[Jakob Friedrich Ehrhart]] (1742. – 1795.) * '''Eichler''' - [[August W. Eichler|August Wilhelm Eichler]] (1839. – 1887.) * '''Eichw.''' - [[Karl Eichwald]] (1795. – 1876.) * '''Eig''' - [[Alexander Eig]] (1894. – 1938.) * '''E.J.Butler''' - [[Edwin John Butler]] (1874. – 1943.) * '''E.J.Palmer''' - [[Ernest Jesse Palmer]] (1875. – 1962.) * '''E.L.Braun''' - [[Emma Lucy Braun]] (1889. – 1971.) * '''Elliott''' - [[Stephen Elliott (botaničar)|Stephen Elliott]] (1771. – 1830.) * '''Elwes''' - [[Henry John Elwes]] (1846. – 1922.) * '''E.Mey.''' - [[Ernst Heinrich Friedrich Meyer]] (1791. – 1858.) * '''E.M.McClint.''' - [[Elizabeth May McClintock]] (1912.) * '''E.Morren''' - [[Charles Jacques Édouard Morren]] (1833. – 1886.) * '''Emory''' - [[William Hemsley Emory]] (1811. – 1887.) * '''Endl.''' - [[Stephan Friedrich Ladislaus Endlicher]] (1804. – 1849.) * '''Engel''' - [[Franz Engel]] (floruit 1865.) * '''Engelm.''' - [[Georg Engelmann]] (1809–.1884.) * '''Engl.''' - [[Heinrich Gustav Adolf Engler]] (1844. – 1930.) * '''E.P.Bicknell''' - [[Eugene Pintard Bicknell]] (1859. – 1925.) * '''E.Peter''' - [[Elfriede Peter-Stibal]] (1905.-) * '''Epling''' - [[Carl Epling]] (1894. – 1968.) * '''E.P.Perrier''' - [[Eugène Pierre Perrier de la Bâthie]] (1825. – 1916.) * '''E.Pritz.''' - [[Ernst Georg Pritzel]] (1875. – 1948.) * '''Erdman''' - [[Kimball Stewart Erdman]] (1937.) * '''Ernst''' - [[Adolf Ernst]] (1832. – 1899.) * '''E.S.Anderson''' - [[Edgar Shannon Anderson]] (1897. – 1969.) * '''E.S.Burgess''' - [[Edward Sandford Burgess]] (1855. – 1928.) * '''E.Salisb.''' - [[Edward James Salisbury]] (1886. – 1978.) * '''Eschsch.''' - [[Johann Friedrich von Eschscholtz]] (1793. – 1831.) * '''E.Sheld.''' - [[Edmund Perry Sheldon]] (1869. – 1947.) * '''E.Small''' - [[Ernest Small (botaničar)|Ernest Small]] (1940.) * '''E.S.Steele''' - [[Edward Strieby Steele]] (1850. – 1942.) * '''Ettingsh.''' - [[Constantin von Ettingshausen]] (1826. – 1897.) * '''Etl.''' - [[Andreas Ernst Etlinger]] (floruit 1777.) * '''Ewart''' - [[Alfred James Ewart]] (1872. – 1937.) * '''E.W.Berry''' - [[Edward W. Berry]] (1875. – 1945.) == F == * '''Fabr.''' - [[Philipp Conrad Fabricius]] (1714. – 1774.) * '''Fahn''' - [[Abraham Fahn]] (1916.) * '''Falc.''' - [[Hugh Falconer]] (1808. – 1865.) * '''F.Allam.''' - [[Frédéric-Louis Allamand]] (1735. – 1803.) * '''Farrer''' - [[Reginald Farrer|Reginald John Farrer]] (1880. – 1920.) * '''Farw.''' - [[Oliver Atkins Farwell]] (1867. – 1944.) * '''Fassett''' - [[Norman Carter Fassett]] (1900. – 1954.) * '''Fawc.''' - [[William Fawcett (botaničar)|William Fawcett]] (1851. – 1926.) * '''Fée''' - [[Antoine Laurent Apollinaire Fée]] (1789. – 1874.) * '''F.E.Lloyd''' - [[Francis Ernst Lloyd]] (1868. – 194.) * '''Fenzl''' - [[Eduard Fenzl]] (1808. – 1879.) * '''Fernald''' - [[Merritt Lyndon Fernald]] (1873. – 1950.) * '''Fern.-Vill.''' - [[Celestino Fernández-Villar]] (1838. – 1907.) * '''Ferry''' - [[René Joseph Justin Ferry]] (1845. – 1924.) * '''Feuillet''' - [[Christian Patrice Georges-André Feuillet]] (1948.) * '''F.Heim''' - [[Frédéric Louis Heim]] (1869.- nadnevak smrti nepoznat) * '''F.H.Lewis''' - [[Frank Harlan Lewis]] (1919.) * '''F.H.Wigg.''' - [[Friedrich Heinrich Wiggers]] (1746. – 1811.) * '''Fieber''' - [[Franz Xaver Fieber]] (1807. – 1872.) * '''Fiori''' - [[Adriano Fiori]] (1865. – 1950.) * '''Fisch.''' - [[Friedrich Ernst Ludwig von Fischer]] (1782. – 1854.) * '''F.J.A.Morris''' - [[F. John A. Morris]] (1869.- nadnevak smrti nepoznat) * '''F.J.Herm.''' - [[Frederick Joseph Hermann]] (1906. – 1987.) * '''Flüggé''' - [[Johannes Flüggé]] (1775. – 1816.) * '''F.M.Bailey''' - [[Frederick Manson Bailey]] (1827. – 1915.) * '''F.Michx.''' - [[François Andre Michaux]] (1770. – 1855.) * '''F.M.Knuth''' - [[Frederik Marcus Knuth]] (1904. – 1970.) * '''F.Muell.''' - [[Ferdinand von Mueller]] (1825. – 1896.) * '''F.N.Meijer''' - [[Frans Nicholaas Meijer]] (Frank Meyer nakon 1908.) (1875. – 1918.) * '''Focke''' - [[Wilhelm Olbers Focke]] (1834. – 1922.) * '''Forbes''' - [[John Forbes (botaničar)|John Forbes]] (1799. – 1823.) * '''Forrest''' - [[George Forrest (botaničar)|George Forrest]] (1873. – 1932.) * '''Forssk.''' - [[Peter Forsskål]] (1732. – 1763.) * '''Forsstr.''' - [[Johan Erik Forsström]] (1775. – 1824.) * '''Fortune''' - [[Robert Fortune]] (1812. – 1880.) * '''Fosberg''' - [[Francis Raymond Fosberg]] (1908. – 1993.) * '''Foug.''' - [[Auguste Denis Fougeroux de Bandaroy]] (1732. – 1789.) * '''Fourc.''' - [[Henry Georges Fourcade]] (1865. – 1948.) * '''Fourn.''' - [[Eugene Pierre Nicolas Fournier]] (1834. – 1884.) * '''Fr.''' - [[Elias Magnus Fries]] (1794. – 1878.) * '''Franch.''' - [[Adrien René Franchet]] (1834. – 1900.) * '''Fraser''' - [[John Fraser (botaničar)|John Fraser]] (1750. – 1811.) * '''Freckmann''' - [[Robert W. Freckmann]] (1939.) * '''Freire-Fierro''' - [[Alina Freire-Fierro]] (1964.) * '''Frém.''' - [[John C. Frémont]] (1813. – 1890.) * '''Fresen.''' - [[Georg Fresenius|Johann Baptist Georg Wolfgang Fresenius]] (1808. – 1866.) * '''Frič''' - [[Alberto Vojtěch Frič]] (1882. – 1944.) * '''Fritsch''' - [[Karl Fritsch (botaničar)|Karl Fritsch]] (1864. – 1934.) * '''F.Ritter''' - [[Friedrich Ritter]] (1898. – 1989.) * '''Friis''' - [[Ib Friis]] (1945.-) * '''Friv.''' - [[Imre Frivaldszky]] (1799. – 1870.) * '''Froel.''' - [[Joseph Aloys von Froelich]] (1766. – 1841.) * '''F.Rose''' - [[Francis Rose]] (1921. – 2006.) * '''F.Schmidt''' - [[Friedrich Carl Fedor Bogdanovich Schmidt]] (1832. – 1908.) * '''F.T.Hubb.''' - [[Frederic Tracy Hubbard]] (1875. – 1962.) * '''Fukuy.''' - [[Noriaki Fukuyama]] (1912. – 1946.) * '''F.W.Schultz''' - [[Friedrich Wilhelm Schultz]] (1804. – 1876.) == G == * '''Gaertn.''' - [[Joseph Gaertner]] (1732. – 1791.) * '''Gagnep.''' - [[François Gagnepain]] (1866. – 1952.) * '''Gale''' - [[Shirley Gale]] (1915.) * '''Galeotti''' - [[Henri Guillaume Galeotti]] (1814. – 1858.) * '''Galushko''' - [[Anatol I. Galushko]] (1926.) * '''Gamble''' - [[James Sykes Gamble]] (1847. – 1925.) * '''Gand.''' - [[Michel Gandoger]] (1850. – 1926.) * '''Gandhi''' - [[Kancheepuram N. Gandhi]] (1948.) * '''Garcke''' - [[Christian August Friedrich Garcke]] (1819. – 1904.) * '''Garden''' - [[Alexander Garden (prirodoslovac)|Alexander Garden]] (1730. – 1792.) * '''Gardner''' - [[George Gardner (botaničar)|George Gardner]] (1812. – 1849.) * '''Gatt.''' - [[Augustin Gattinger]] (1825. – 1903.) * '''Gaudich.''' - [[Charles Gaudichaud-Beaupré]] (1789. – 1854.) * '''G.C.Tucker''' - [[Gordon C. Tucker]] (1957.) * '''G.Dahlgren''' - [[Gertrud Dahlgren]] (1931.) * '''G.Don''' - [[George Don]] (1798. – 1856.) * '''Geh.''' - [[Adalbert Geheeb]] (1842. – 1909.) * '''G.E.Haglund''' - [[Gustaf Emmanuel Haglund]] (1900. – 1955.) * '''Genev.''' - [[Léon Gaston Genevier]] (1830. – 1880.) * '''Gentry''' - [[Howard Scott Gentry]] (1903. – 1993.) * '''Gerstb.''' - [[Pedro Gerstberger]] (1951.) * '''Gesner''' - [[Conrad Gessner]] (1516. – 1565.) * '''Geyer''' - [[Karl Andreas Geyer]] (1809. – 1853.) * '''G.F.Atk.''' - [[George Francis Atkinson]] (1854. – 1918.) * '''G.Forst.''' - [[Georg Forster]] (1754. – 1794.) * '''G.Gaertn.''' - [[Gottfried Gaertner]] (1754. – 1825.) * '''Ghini''' - [[Luca Ghini]] (1490. – 1556.) * '''Gibbs''' - [[Lilian Gibbs]] (1870. – 1925.) * '''Gilg''' - [[Ernest Friedrich Gilg]] (1867. – 1933.) * '''Gilib.''' - [[Jean-Emmanuel Gilibert]] (1741. – 1814.) * '''Gillek.''' - [[Léopold Guillaume Gillekens]] (1833. – 1905.) * '''Gilli''' - [[Alexander Gilli]] (1904. – 2007.) * '''Gillies''' - [[John Gillies]] (1792. – 1834.) * '''Gillis''' - [[William Thomas Gillis]] (1933. – 1979.) * '''Gilly''' - [[Charles Louis Gilly]] (1911. – 1970.) * '''Giseke''' - [[Paul Dietrich Giseke]] (1741. – 1796.) * '''G.J.Lewis''' - [[Gwendoline Joyce Lewis]] (1909. – 1967.) * '''G.Kirchn.''' - [[Georg Kirchner]] (1837. – 1885.) * '''G.Koch''' - [[Georg Friedrich Koch]] (1809. – 1874.) * '''G.Lawson''' - [[George Lawson (botaničar)|George Lawson]] (1827. – 1895.) * '''G.L.Church''' - [[George Lyle Church]] (1903.) * '''Gleason''' - [[Henry Allan Gleason]] (1882. – 1975.) * '''G.L.Nesom''' - [[Guy L. Nesom]] (1945.) * '''G.Lodd.''' - [[George Loddiges]] (1784. – 1846.) * '''Gloxin''' - [[Benjamin Peter Gloxin]] (1765. – 1794.) * '''G.L.Webster''' - [[Grady Linder Webster]] (1927.) * '''G.M.Barroso''' - [[Graziela Maciel Barroso]] (1912. – 2003.) * '''G.Moore''' - [[George Thomas Moore]] (1871. – 1956.) * '''G.Nicholson''' - [[George Nicholson (botaničar)|George Nicholson]] (1847. – 1908.) * '''Godr.''' - [[Dominique Alexandre Godron]] (1807. – 1880.) * '''Goeschke''' - [[Franz Goeschke]] (1844. – 1912.) * '''Goldberg''' - [[Aaron Goldberg (botaničar)|Aaron Goldberg]] (1917.) * '''Goldie''' - [[John Goldie]] (1793. – 1886.) * '''Gontsch.''' - [[Nikolaj Fedorovič Gončarov]] (1900. – 1942.) * '''Gooden.''' - [[Samuel Goodenough]] (1743. – 1827.) * '''Goodyer''' - [[John Goodyer]] (1592. – 1664.) * '''Gopalan''' - [[Rangasamy Gopalan]] (1947.) * '''Göpp.''' - [[Johann Heinrich Robert Göppert]] (1800. – 1884.) * '''Gordon''' - [[George Gordon (botaničar)|George Gordon]] (1801. – 1893.) * '''Gould''' - [[Frank Walton Gould]] (1913. – 1981.) * '''G.Pearson''' - [[Gilbert Pearson]] * '''Graebn.''' - [[Karl Otto Robert Peter Paul Graebner]] (1871. – 1933.) * '''Graham''' - [[Robert Graham (botaničar)|Robert Graham]] (1786. – 1845.) * '''Grande''' - [[Loreto Grande]] (1878. – 1965.) * '''Gray''' - [[Samuel Frederick Gray]] (1766. – 1828.) * '''Greene''' - [[Edward Lee Greene]] (1843. – 1915.) * '''Greenm.''' - [[Jesse More Greenman]] (1867. – 1951.) * '''Greenway''' - [[Percy James Greenway]] (1897. – 1980.) * '''Gren.''' - [[Jean Charles Marie Grenier]] (1808. – 1875.) * '''Greuter''' - [[Werner Rodolfo Greuter]] (1938.) * '''Grev.''' - [[Robert Kaye Greville]] (1794. – 1866.) * '''Griff.''' - [[William Griffith (botaničar)|William Griffith]] (1810. – 1845.) * '''Grimm''' - [[Johann Friedrich Carl Grimm]] (1737. – 1821.) * '''Gris''' - [[Jean Antoine Arthur Gris]] (1829. – 1872.) * '''Griscom''' - [[Ludlow Griscom]] (1890. – 1959.) * '''Griseb.''' - [[Heinrich August Rudolf Grisebach]] (1814. – 1879.) * '''Grolle''' - [[Riclef Grolle]] (1934. – 2004.) * '''Grossh.''' - [[Aleksandr Alfonsovič Grossheim]] (1888. – 1948.) * '''Grubov''' - [[Valerij Ivanovič Grubov]] (1917. – 2009.) * '''Grudz.''' - [[Irina Aleksandrovna Grudzinskaja]] (1920.) * '''Grüning''' - [[G.R. Grüning]] (1862. – 1926.) * '''G.Shaw''' - [[George Shaw]] (1751. – 1813.) * '''G.Singh''' - [[Gurcharan Singh]] (1945.) * '''G.S.Mill.''' - [[Gerrit Smith Miller]] (1869. – 1956.) * '''G.S.Rawat''' - [[Gopal Singh Rawat]] (19xx.-) * '''G.S.West''' - [[George Stephen West]] (1876. – 1919.) * '''Gueldenst.''' - [[Johann Anton Güldenstädt]] (1745. – 1781.) * '''Guill.''' - [[Jean Baptiste Antoine Guillemin]] (1796. – 1842.) * '''Guillaumin''' - [[André Guillaumin]] (1885. – 1974.) * '''Gunckel''' - [[Hugo Gunckel Lűer]] (1901. – 1997.) * '''Gunnerus''' - [[Johann Ernst Gunnerus]] (1718. – 1773.) * '''Guss.''' - [[Giovanni Gussone]] (1787. – 1866.) == H == * '''Hack.''' - [[Eduard Hackel]] (1850. – 1926.) * '''Haeckel''' - [[Ernst Haeckel]] (1834. – 1919.) * '''Halácsy''' - [[Eugen von Halácsy]] (1842. – 1913.) * '''Ham.''' - [[William Hamilton (botaničar)|William Hamilton]] (1783. – 1856.) * '''Hance''' - [[Henry Fletcher Hance]] (1827. – 1886.) * '''Hand.-Mazz.''' - [[Heinrich R.E. Handel-Mazzetti]] (1882. – 1940.) * '''Hanst.''' - [[Johannes von Hanstein|Johannes Ludwig Emil Robert von Hanstein]] (1822. – 1880.) * '''Hara''' - [[Kanesuke Hara]] (1885. – 1962.) * '''Harb.''' - [[Thomas Grant Harbison]] (1862. – 1936.) * '''Hardin''' - [[James Walker Hardin]] (1929.) * '''Harkn.''' - [[H. W. Harkness]] (1821. – 1901.) * '''Harms''' - [[Hermann Harms]] (1870. – 1942.) * '''Hartm.''' - [[Carl Johan Hartman]] (1790. – 1849.) * '''Hartw.''' - [[Karl Theodor Hartweg]] (1812. – 1871.) * '''Hartwig''' - [[August Karl Julius Hartwig]] (1823. – 1913.) * '''Harv.''' - [[William Henry Harvey]] (1811. – 1866.) * '''Harvill''' - [[Alton McCaleb Harvill, Jr]] (1916.) * '''Hassk.''' - [[Justus Carl Hasskarl]] (1811. – 1894.) * '''Hatus.''' - [[Sumihiko Hatusima]] (1906. – 2008.) * '''Haufler''' - [[Christopher H. Haufler]] (1950.) * '''Hauke''' - [[Richard L. Hauke]] (1930.) * '''Hauman''' - [[Lucien Leon Hauman]] (1880. – 1965.) * '''Hauser''' - [[Margit Luise Hauser]] * '''Hausskn.''' - [[Heinrich Carl Haussknecht]] (1838. – 1903.) * '''Haw.''' - [[Adrian Hardy Haworth]] (1768. – 1833.) * '''Hayata''' - [[Bunzō Hayata]] (1874. – 1934.) * '''Hayek''' - [[August von Hayek]] (1871. – 1928.) * '''Hayne''' - [[Friedrich Gottlob Hayne]] (1763. – 1832.) * '''Hazsl.''' - [[Friedrich August Hazslinszky von Hazslin]] (1818. – 1896.) * '''H.Bock''' - [[Hieronymus Bock]] (1498. – 1554.) * '''H.Deane''' - [[Henry Deane (inženjer)|Henry Deane]] (1847. – 1924.) * '''H.D.Wilson''' - [[Hugh Wilson (botaničar)|Hugh Wilson]] (1945.) * '''H.E.Ahles''' - [[Harry E. Ahles]] (1924. – 1981.) * '''Hedberg''' - [[Karl Olov Hedberg]] (1923. – 2007.) * '''Hedrick''' - [[Ulysses Prentiss Hedrick]] (1870. – 1951.) * '''Hedw.''' - [[Johann Hedwig]] (1730. – 1799.) * '''Hegelm.''' - [[Christoph Friedrich Hegelmaier]] (1833. – 1906.) * '''Heim''' - [[Georg Christoph Heim]] (1743. – 1807.) * '''Heist.''' - [[Lorenz Heister]] (1683. – 1758.) * '''Heldr.''' - [[Theodor Heinrich Hermann von Heldreich]] (1822. – 1902.) * '''Hell.''' - [[Carl Niclas Hellenius]] (1745. – 1820.) * '''Hellq.''' - [[C. Barre Hellquist]] (1940.) * '''H.E.Moore''' - [[Harold Emery Moore]] (1917. – 1980.) * '''Hemsl.''' - [[William Hemsley (botaničar)|William Botting Hemsley]] (1843. – 1924.) * '''Henn.''' - [[Paul Christoph Hennings]] (1841. – 1908.) * '''Henrard''' - [[Johannes Theodoor Henrard]] (1881. – 1974.) * '''Hensl.''' - [[John Stevens Henslow]] (1796. – 1861.) * '''Hepper''' - [[Frank Nigel Hepper]] (1929.) * '''Herb.''' - [[William Herbert (botaničar)|William Herbert]] (1778. – 1847.) * '''Herder''' - [[Ferdinand Gottfried Theobald Herder]] (1828. – 1896.) * '''Heybroek''' - [[Hans M. Heybroek]] (1927.- ) * '''Heynh.''' - [[Gustav Heynhold]] (1800. – 1860.) * '''Heywood''' - [[Vernon Hilton Heywood]] (1927.) * '''H.G.Sm.''' - [[Henry George Smith]] (1852. – 1924.) * '''H.Hara''' - [[Hiroshi Hara (botaničar)|Hiroshi Hara]] (1911. – 1986.) * '''H.H.Eaton''' - [[Hezekiah Hulbert Eaton]] (1809. – 1832.) * '''Hiern''' - [[William Philip Hiern]] (1839. – 1925.) * '''Hieron.''' - [[Georg Hans Emmo Wolfgang Hieronymus]] (1846. – 1921.) * '''Hill''' - [[John Hill (botaničar)|John Hill]] (1716. – 1775.) * '''Hirn''' - [[Karl Engelbrecht Hirn]] (1872. – 1907.) * '''Hitchc.''' - [[Albert Spear Hitchcock]] (1865. – 1935.) * '''H.Jaeger''' - [[Hermann Jäger]] (1815. – 1890.) * '''H.Karst.''' - [[Gustav Karl Wilhelm Hermann Karsten]] (1817. – 1908.) * '''H.Lév.''' - [[Augustin Abel Hector Léveillé]] (1863. – 1918.) * '''H.Low''' - [[Hugh Low]] (1824. – 1905.) * '''H.L.Späth''' - [[Hellmut Ludwig Späth]] (1885. – 1945.) * '''H.L.Wendl.''' - [[Heinrich Wendland]] (1825. – 1903.) * '''H.Müll.''' - [[Heinrich Ludwig Hermann Müller]] (1829. – 188.) * '''Hnatiuk''' - [[Roger Hnatiuk|Roger James Hnatiuk]] (1946.) * '''Hochr.''' - [[Bénédict Pierre Georges Hochreutiner]] (1873. – 1959.) * '''Hochst.''' - [[Christian Ferdinand Friedrich Hochstetter]] (1787. – 1860.) * '''Hoehne''' - [[Frederico Carlos Hoehne]] (1882. – 1959.) * '''Hoeven''' - [[Jan van der Hoeven]] (1801. – 1868.) * '''Hoffm.''' - [[George Franz Hoffmann]] (1761. – 1826.) * '''Hoffmanns.''' - [[Johann Centurius von Hoffmannsegg]] (1766. – 1849.) * '''Hogg''' - [[Thomas Hogg]] (1777. – 1855.) * '''H.Ohashi''' - [[Hiroyoshi Ohashi]] (1936.- ) * '''Hohen.''' - [[Rudolph Friedrich Hohenacker]] (1798. – 1874.) * '''Hollick''' - [[Charles Arthur Hollick]] (1857. – 1933.) * '''Holm-Niels.''' - [[Lauritz Broder Holm-Nielsen]] (1946.)<ref>[http://www.ipni.org/ipni/idAuthorSearch.do?id=4059-1&back_page=%2Fipni%2FeditAdvAuthorSearch.do%3Ffind_abbreviation%3D%26find_surname%3DHolm*%26find_isoCountry%3D%26find_forename%3D%26output_format%3Dnormal Međunarodni indeks biljnih imena]</ref> * '''Holmgren''' - [[Hjalmar Josef Holmgren]] (1822. – 188.) * '''Holub''' - [[Josef Ludwig Holub]] (1930. – 1999.) * '''Hook.''' - [[William Jackson Hooker]] (1785. – 1865.) * '''Hook.f.''' - [[Joseph Dalton Hooker]] (1817. – 1911.) * '''Hopper''' - [[Stephen Hopper]] (1951.) * '''Horik.''' - [[Horikawa Yoshiwo]] (1902. – 1976.) * '''Hornem.''' - [[Jens Wilken Hornemann]] (1770. – 1841.) * '''Host''' - [[Nicolaus Thomas Host]] (1761. – 1834.) * '''House''' - [[Homer Doliver House]] (1878. – 1949.) * '''Houtt.''' - [[Martinus Houttuyn|Maarten Houttuyn]] (1720. – 1798.) * '''Houtz.''' - [[Gysbertus Houtzagers]] (1888. – 1957.) * '''Howe''' - [[Eliot Calvin Howe]] (1828. – 1899.) * '''Howell''' - [[Thomas J. Howell (botaničar)|Thomas Jefferson Howell]] (1842. – 1912.) * '''H.O.Yates''' - [[Harris Oliver Yates]] (1934.) * '''H.Perrier''' - [[Joseph Marie Henry Alfred Perrier de la Bâthie]] (1873. – 1958.) * '''H.P.Fuchs''' - [[Hans Peter Fuchs]] (1928. – 1999.) * '''H.Rob.''' - [[Harold E. Robinson]] (1932.) * '''H.Rock''' - [[Howard Francis Leonard Rock]] (1925. – 1964.) * '''H.Sharsm.''' - [[Helen Sharsmith|Helen Katherine Sharsmith]] (1905. – 1982.) * '''H.S.Irwin''' - [[Howard Samuel Irwin]] (1928.) * '''H.St.John''' - [[Harold St. John]] (1892. – 1991.) * '''Hu''' - [[Hsen Hsu Hu]] (1894. – 1968.) * '''Huds.''' - [[William Hudson (botaničar)|William Hudson]] (1730. – 1793.) * '''Hügel''' - [[Karl Alexander Anselm von Hügel]] (1794. – 1870.) * '''Hultén''' - [[Oskar Eric Gunnar Hultén]] (1894. – 1981.) * '''Humb.''' - [[Friedrich Wilhelm Heinrich Alexander von Humboldt]] (1769. – 1859.) * '''Hurus.''' - [[Isao Hurusawa]] (1916.) * '''Husn.''' - [[Pierre Tranquille Husnot]] (1840. – 1929.) * '''Hutch.''' - [[John Hutchinson (botaničar)|John Hutchinson]] (1884. – 1972.) * '''H.Vilm.''' - [[Charles Philippe Henry Lévêque de Vilmorin]] (1843. – 1899.) * '''H.Wendl.''' - [[Hermann Wendland]] (1825. – 1903.) == I == * '''I.G.Stone''' - [[Ilma Grace Stone]] (1913. – 2001.) * '''Imbach''' - [[Emil J. Imbach]] (1897. – 1970.) * '''I.M.Johnst.''' - [[Ivan Murray Johnston]] (1898. – 1960.) * '''Inoue''' - [[Inoue Hiroshi]] (1932. – 1989.) * '''Irwin''' - [[James Bruce Irwin]] (1921.) * '''Isaac''' - [[Frances Margaret Leighton]] (kasnije: Isaac) (1909.) * '''Ives''' - [[Joseph Christmas Ives]] (1828. – 1868.) == J == * '''Jackson ''' - [[Raymond Carl Jackson]] (1928. – 2008.) * '''Jacq.''' - [[Nikolaus Joseph von Jacquin]] (1727. – 1817.) * '''Jacques''' - [[Henri Antoine Jacques]] (1782. – 1866.) * '''J.Agardh''' - [[Jacob Georg Agardh]] (1813. – 1901.) * '''Jalal''' - [[Jeewan Singh Jalal]] (1979.–) * '''Jameson''' - [[William Jameson]] (1796. – 1873.) * '''Janch.''' - [[Erwin Emil Alfred Janchen]] (1882. – 1970.) * '''Jancz.''' - [[Edward Janczewski]] (1846. – 1918.) * '''Janse''' - [[Johannes Albertus Janse]] (1911. – 1977.) * '''J.A.Schmidt''' - [[Johan Anton Schmidt]] (1823.&ndash;1905.) * '''Játiva''' - [[Carlos D. Játiva]] (fl. 1963.) * '''J.Bauhin''' - [[Johann Bauhin]] (1541. – 1613.) * '''J.Buchholz''' - [[John Theodore Buchholz]] (1888. – 1951.) * '''J.B.Gillett''' - [[Jan Bevington Gillett]] (1911. – 1995.) * '''J.B.Nelson''' - [[John B. Nelson]] (1951.) * '''J.B.Rohr''' - [[Julius Bernard von Röhr]] (1686. – 1742.) * '''J.Carey''' - [[John Carey]] (1797. – 1880.) * '''J.C.Gomes''' - [[José Corrêa Gomes mlađi]] (1919. – 1965.) * '''J.C.Siqueira''' - [[Josafá Carlos de Siqueira]] (1953.) * '''J.C.Wendl.''' - [[Johann Christoph Wendland]] (1755. – 1828.) * '''J.D.Ray''' - [[James Davis Ray mlađi]] (1918.) * '''J.Drumm.''' - [[James Drummond (botaničar)|James Drummond]] (1784. – 1863.) * '''J.D.Sauer''' - [[Jonathan Deininger Sauer]] (1918.) * '''Jefferies''' - [[R.L.Jefferies]] (fl. 1987.) * '''J.E.Lange''' - [[Jakob Emanuel Lange]] (1864. – 1941.) * '''J.Ellis''' - [[John Ellis (prirodoslovac)|John Ellis]] (1710. – 1776.) * '''Jeps.''' - [[Willis Linn Jepson]] (1867. – 1946.) * '''Jess.''' - [[Karl Friedrich Wilhelm Jessen]] (1821. – 1889.) * '''J.F.Bailey''' - [[John Frederick Bailey]] (1866. – 1938.) * '''J.F.Gmel.''' - [[Johann Friedrich Gmelin]] (1748. – 1804.) * '''J.-F.Leroy''' - [[Jean-François Leroy (botaničar)|Jean-François Leroy]] (1915. – 1999.) * '''J.F.Macbr.''' - [[James Francis Macbride]] (1892. – 1976.) * '''J.Houz.''' - [[Jean Houzeau de Lehaie]] (1867. – 1959.) * '''J.Gay''' - [[Jacques Etienne Gay]] (1786. – 1864.) * '''J.Gerard''' - [[John Gerard]] (1545. – 1612.) * '''J.G.Gmel.''' - [[Johann Georg Gmelin]] (1709. – 1755.) * '''J.G.Sm.''' - [[Jared Gage Smith]] (1866. – 1925.) * '''J.H.Adam''' - [[J. H. Adam]] (1956.) * '''J.J.Sm.''' - [[Johannes Jacobus Smith]] (1867. – 1947.) * '''J.Koenig''' - [[Johann Gerhard Koenig]] (1728. – 1785.) * '''J.Lachm.''' - [[Johannes Lachmann]] (1832. – 1860.) * '''J.Léonard''' - [[Jean Joseph Gustave Léonard]] (1920.) * '''J.L.Gentry''' - [[Johnnie Lee Gentry]] (1939.) * '''J.MacGill.''' - [[John MacGillivray]] (1822. – 1867.) * '''J.Martyn''' - [[John Martyn (botaničar)|John Martyn]] (1699. – 1768.) * '''J.M.Black''' - [[John McConnell Black]] (1855. – 1951.) * '''J.M.Coult.''' - [[John Merle Coulter]] (1851. – 1928.) * '''J.M.C.Rich.''' - [[Jean Michel Claude Richard]] (1787. – 1868.) * '''J.M.MacDougal''' - [[John M. MacDougal]] (1954.) * '''J.M.Schopf''' - [[James Morton Schopf]] (1911. – 1978.) * '''J.M.Webber''' - [[John Milton Webber]] (1897., nadnevak smrti nepoznat) * '''Jongkind''' - [[Carel Christiaan Hugo Jongkind]] (1954.) * '''Jord.''' - [[Claude Thomas Alexis Jordan]] (1814. – 1897.) * '''J.Presl''' - [[Jan Svatopluk Presl]] (1791. – 1849.) * '''J.Rémy''' - [[Jules Rémy]] (Ezechiel Jules Rémy, 1826. – 1893.) * '''J.R.Forst.''' - [[Johann Reinhold Forster]] (1729. – 1798.) * '''J.St.-Hil.''' - [[Jean Henri Jaume Saint-Hilaire]] (1772. – 1845.) * '''Jum.''' - [[Henri Lucien Jumelle]] (1886. – 1935.) * '''Juss.''' - [[Antoine Laurent de Jussieu]] (1748. – 1836.) * '''J.W.Mast.''' - [[John William Masters]] (1792. – 1873.) * '''J.W.Robbins''' - [[James Watson Robbins]] (1801. – 1879.) * '''J.W.Weinm.''' - [[Johann Wilhelm Weinmann]] (1683. – 1741.) * '''J.Woods''' - [[Joseph Woods|Joseph Woods mlađi]] (1776. – 1864.) * '''J.Zahlbr.''' - [[Johann Baptist Zahlbruckner]] (1782. – 1851.) == K == * '''Kaempf.''' - [[Engelbert Kaempfer]] (1651. – 1716.) * '''Kalchbr.''' - [[Károly Kalchbrenner]] (1807. – 1886.) * '''Kalkman''' - [[Cornelis Kalkman]] (1928. – 1998.) * '''Kalm''' - [[Pehr Kalm]] (1716. – 1779.) * '''Kartesz''' - [[John T. Kartesz]] (fl. 1990.) * '''Kasper''' - [[Andrew Edward Kasper]] (1942.) * '''K.Bremer''' - [[Kåre Bremer]] (1948.) * '''Kearney''' - [[Thomas Henry Kearney]] (1874. – 1956.) * '''Keck''' - [[Karl Keck]] (1825. – 1894.) * '''Keener''' - [[Carl Samuel Keener]] (1931.) * '''R.Keller''' - [[Robert Keller]] (1854. – 1939.) * '''Kellerm.''' - [[William Ashbrook Kellerman]] (1. svibnja 1850. – 1908.) * '''Kellogg''' - [[Albert Kellogg]] (1813. – 1887.) * '''Kenrick''' - [[Paul Kenrick]] (fl. 1999.) * '''Ker Gawl.''' - [[John Bellenden Ker Gawler]] (1764. – 1842.) * '''Kerguélen''' - [[Michel François-Jacques Kerguélen]] (1928.) * '''K.Hoffm.''' - [[Käthe Hoffmann]] (1883. – 1931.) * '''Kidst.''' - [[Robert Kidston]] (1852. – 1924.) * '''Killip''' - [[Ellsworth Paine Killip]] (1890. – 1968.) * '''King''' - [[George King (botaničar)|George King]] (1840. – 1909.) * '''Kingdon-Ward''' - [[Frank Kingdon-Ward]] (1885. – 1958.) * '''Kirchn.''' - [[Emil Otto Oskar von Kirchner]] (1851. – 1925.) * '''Kirk''' - [[Thomas Kirk (botaničar)|Thomas Kirk]] (1828. – 1898.) * '''Kit.''' - [[Pál Kitaibel]] (1757. – 1817.) * '''Kitt.''' - [[Martin Baldwin Kittel]] (1798. – 1885.) * '''Kit Tan''' - [[Kit Tan]] (1953.) * '''Kjellm.''' - [[Frans Reinhold Kjellman]] (1846. – 1907.) * '''K.Koch''' - [[Karl Heinrich Emil Koch (botaničar)|Karl Heinrich Emil Koch]] (1809. – 1879.) * '''K.Krause''' - [[Kurt Krause]] (1883. – 1963.) * '''K.Larsen''' - [[Kai Larsen]] (1926.) * '''Klatt''' - [[Friedrich Wilhelm Klatt]] (1825. – 1897.) * '''Klotzsch''' - [[Johann Friedrich Klotzsch]] (1805. – 1860.) * '''K.Müll.bis''' - [[Kai Müller]] (1975.) * '''Kneuck.''' - [[Johann Andreas Kneucker]] (1862. – 1946.) * '''Koch''' - [[Johann Friedrich Wilhelm Koch]] (1759. – 1831.) * '''Koehne''' - [[Bernhard Adalbert Emil Koehne]] (1848. – 1918.) * '''Koeler''' - [[Georg Ludwig Koeler]] (1765. – 1807.) * '''Koelle''' - [[Johann Ludwig Christian Koelle]] (1763. – 1797.) * '''Koidz.''' - [[Gen-ichi Koidzumi]] (1883. – 1953.) * '''Kom.''' - [[Vladimir Leontjevič Komarov]] (1869. – 1945.) * '''Koopmann''' - [[Karl Koopmann]] (fl. 1879. – 1900.) * '''Korth.''' - [[Pieter Willem Korthals]] (1807. – 1892.) * '''Kosterm.''' - [[André Joseph Guillaume Henri Kostermans]] (1907. – 1994.) * '''Kotov''' - [[Mikhail Ivanovich Kotov]] (1896. – 1978.) * '''Kotschy''' - [[Theodor Kotschy|Carl Georg Theodor Kotschy]] (1813. – 1866.) * '''K.Pearce''' - fl. 1934. * '''Kraenzl.''' - [[Friedrich Wilhelm Ludwig Kraenzlin]] (1847. – 1934.) * '''Krajina''' - [[Vladimir Joseph Krajina]] (1905. – 1993.) * '''Kral''' - [[Robert Kral (botaničar)|Robert Kral]] (1926.) * '''Krapov.''' - [[Antonio Krapovickas]] (1921.) * '''Krause''' - [[Johann Wilhelm Krause]] (1764. – 1842.) * '''Kräusel''' - [[Richard Oswald Karl Kräusel]] (1890. – 1966.) * '''Krock.''' - [[Anton Johann Krocker]] (1744. – 1823.) * '''Krombh.''' - [[Julius Vincenz von Krombholz]] (1782. – 1843.) * '''Krosnick''' - [[Shawn E. Krosnick]] (1978.) * '''Krüssm.''' - [[Johann Gerd Krüssmann]] (1910. – 1980.) * '''K.Schum.''' - [[Karl Moritz Schumann]] (1851. – 1904.) * '''Kubitzki''' - [[Klaus Kubitzki]] (1933.) * '''Kudô''' - [[Yûshun Kudô]] (1887. – 1932.) * '''Kuhlm.''' - [[João Geraldo Kuhlmann]] (1882. – 1958.) * '''Kuhn''' - [[Friedrich Adalbert Maximilian Kuhn]] (1842. – 1894.) * '''Kük.''' - [[Georg Kükenthal]] (1864. – 1955.) * '''Kumar''' - [[Pankaj Kumar]] (1975. - ) * '''Kunth''' - [[Carl Sigismund Kunth]] (1788. – 1850.) * '''Kuntze''' - [[Carl Ernst Otto Kuntze]] (1843. – 1907.) * '''Kunze''' - [[Gustav Kunze]] (1793. – 1851.) * '''Kuprian.''' - [[Ljudmila Andrejevna Kuprijanova]] (1914. – 1987.) * '''Kurz''' - [[Wilhelm Sulpiz Kurz]] (1834. – 1878.) * '''Kze.''' - [[Gustav Kunze]] (1793. – 1851.) == L == * '''L.''' - [[Carolus Linnaeus]] (1707. – 1778.) * '''Labill.''' - [[Jacques Labillardière]] (1755. – 1834.) * '''La Duke''' - [[John C. La Duke]] (1950.) * '''La Llave''' - [[Pablo de La Llave]] (1773. – 1833.) * '''Laest.''' - [[Lars Levi Laestadius]] (1800. – 1861.) * '''Lag.''' - [[Mariano Lagasca y Segura]] (1776. – 1839.) * '''Lakela''' - [[Olga Korhoven Lakela]] (1890. – 1980.) * '''Lam.''' - [[Jean-Baptiste Lamarck]] (1744. – 1829.) * '''Lamb.''' - [[Aylmer Bourke Lambert]] (1761. – 1842.) * '''Lancaster''' - [[Roy Lancaster]] (1937.) * '''Landolt''' - [[Elias Landolt]] (1926.) * '''Landrum''' - [[Leslie R. Landrum]] (1946.) * '''Lange''' - [[Johan Martin Christian Lange]] (1818. – 1898.) * '''Latourr.''' - [[Marc Antoine Louis Claret de Latourrette]] (1729. – 1823.) * '''Lavallée''' - [[Pierre Alphonse Martin Lavallée]] (1836. – 1884.) * '''Lavrent.''' - [[Georgios Lavrentiades]] (1920.) * '''Lawson''' - [[George Lawson (botaničar)|George Lawson]] (1827. – 1895.) * '''Laxm.''' - [[Erich G. Laxmann]] (1737. – 1796.) * '''Layens''' - [[Georges de Layens]] (1834. – 1897.) * '''L.Borgen''' - [[Liv Borgen]] (1943.) * '''L.B.Sm.''' - [[Lyman Bradford Smith]] (1904. – 1997.) * '''L.C.Wheeler''' - [[Louis Cutter Wheeler]] (1910. – 1980.) * '''L.D.Pryor''' - [[Lindsay Pryor]] (1915. – 1998.) * '''Leandri''' - [[Jacques Désiré Leandri]] (1903. – 1982.) * '''Leavenw.''' - [[Melines Conklin Leavenworth]] (1796. – 1832.) * '''Lecomte''' - [[Paul Henri Lecomte]] (1856. – 1934.) * '''Leconte''' - [[John (Eatton) Leconte]] (1784. – 1860.) * '''Lecoq''' - [[Henri Lecoq]] (1802. – 1871.) * '''Ledeb.''' - [[Carl Friedrich von Ledebour]] (1785. – 1851.) * '''Leenh.''' - [[Pieter Willem Leenhouts]] (1926. – 2004.) * '''Lehm.''' - [[Johann Georg Christian Lehmann]] (1792. – 1860.) * '''Lej.''' - [[Alexandre Louis Simon Lejeune]] (1779. – 1858.) * '''Lellinger''' - [[David B. Lellinger]] (1937.) * '''Lelong''' - [[Michel G. Lelong]] (1932.) * '''Lem.''' - [[Charles Antoine Lemaire]] (1800. – 1871.) * '''Le Maout''' - [[Jean Emmanuel Maurice Le Maout]] (1799. – 1877.) * '''Lemoine''' - [[(Pierre Louis) Victor Lemoine]] (1823. – 1911.) * '''León''' - [[Frère León (Joseph Sylvestre Sauget)|Frère León]] (1871. – 1955.) * '''L.E.Navas''' - [[Luisa Eugenia Navas]] (1918.) * '''Leroy''' - [[Andre Leroy]] (1801. – 1875.) * '''Les''' - [[Donald H. Les]] (1954.) * '''Lesch.''' - [[Jean Baptiste Leschenault de la Tour]] (1773. – 1826.) * '''Less.''' - [[Christian Friedrich Lessing]] (1809. – 1862.) * '''Levyns''' - [[Margaret Levyns|Margaret Rutherford Bryan Levyns]] (1890. – 1975.) * '''Lewis''' - [[Meriwether Lewis]] (1774. – 1809.) * '''Leyss.''' - [[Friedrich Wilhelm von Leysser]] (1731. – 1815.) * '''L.f.''' - [[Carolus Linnaeus mlađi]] (1741. – 1783.) * '''L.Fuchs''' - [[Leonhart Fuchs]] (1501. – 1566.) * '''L.H.Bailey''' - [[Liberty Hyde Bailey]] (1858. – 1954.) * '''L.Henry''' - [[Louis Henry]] (1853. – 1903.) * '''L'Hér.''' - [[Charles Louis L'Héritier de Brutelle]] (1746. – 1800.) * '''L.H.Dewey''' - [[Lyster Hoxie Dewey]] (1865. – 1944.) * '''Liais''' - [[Emmanuel Liais]] (1826. – 1900.) * '''Liebl.''' - [[Franz Kaspar Lieblein]] (1744. – 1810.) * '''Liebm.''' - [[Frederik Michael Liebmann]] (1813. – 1856.) * '''Lightf.''' - [[John Lightfoot FRS]] (1735. – 1788.) * '''Lindau''' - [[Gustav Lindau]] (1866. – 1923.) * '''Lindl.''' - [[John Lindley]] (1799. – 1865.) * '''Linden''' - [[Jean Jules Linden]] (1817. – 1898.) * '''Lindm.''' - [[Carl Axel Magnus Lindman]] (1856. – 1928.) * '''Lindq.''' - [[Sven Bertil Gunvald Lindquist]] (1904. – 1963.) * '''Link''' - [[Johann Heinrich Friedrich Link]] (1767. – 1851.) * '''Lipsky''' - [[Volodimir Ipolitovič Lipski]] (1863. – 1937.) * '''Litv.''' - [[Dmitrij Ivanovič Litvinov]] (1854. – 1929.) * '''L.K.Fu''' - [[Li-kuo Fu]] (1934.) * '''L.M.Perry''' - [[Lily May Perry]] (1895. – 1992.) * '''Lodd.''' - [[Joachim Conrad Loddiges]] (1738. – 1826.) * '''Loefl.''' - [[Pehr Loefling]] (1729. – 1756.) * '''Loes.''' - [[Ludwig Eduard Theodor Loesener]] (1865. – 1941.) * '''Loisel.''' - [[Jean Louis August Loiseleur-Deslongchamps]] (1774. – 1849.) * '''Lombardi''' - [[Julio Antonio Lombardi]] (1961.) * '''Lönnrot''' - [[Elias Lönnrot]] (1802. – 1884.) * '''Lotsy''' - [[Johannes Paulus Lotsy]] (1867. – 1931.) * '''Lott''' - [[Henry J. Lott]] (fl. 1938.) * '''Loudon''' - [[John Claudius Loudon]] (1783. – 1843.) * '''Lounsb.''' - [[Alice Lounsberry]] (1872. – 1949.) * '''Lour.''' - [[João de Loureiro]] (1717. – 1791.) * '''L.Späth''' - [[Franz Ludwig Späth]] (1839. – 1913.) * '''L.T.Lu''' - [[Ling Ti Lu]] (1930.) * '''Luer''' - [[Carlyle A. Luer]] (1922.) * '''Lundell''' - [[Cyrus Longworth Lundell]] (1907. – 1994.) * '''Lunell''' - [[Joël Lunell]] (1851. – 1920.) * '''Lye''' - [[Kaare Arnstein Lye]] (1940.) * '''Lyons''' - [[Israel Lyons]] (1739. – 1775.) == M == * '''Ma''' - [[Yu Chuan Ma]] (1916.) * '''Maack''' - [[Richard Maack]] (1825. – 1886.) * '''Maas''' - [[Paulus Johannes Maria Maas]] (1939.) * '''Mabb.''' - [[David Mabberley]] (1948.) * '''Macfarl.''' - [[John Muirhead Macfarlane]] (1855. – 1943.) * '''Mack.''' - [[Kenneth Kent Mackenzie]] (1877. – 1934.) * '''M.A.Clem.''' - [[Mark Alwin Clements]] (1949.) * '''MacMill.''' - [[Conway MacMillan]] (1867. – 1929.) * '''Macoun''' - [[John Macoun]] (1831. – 1920.) * '''M.A.Curtis''' - [[Moses Ashley Curtis]] (1808. – 187.) * '''Mägd.''' - [[Karl Mägdefrau]] (1907. – 1999.) * '''Magnol''' - [[Pierre Magnol]] (1638. – 1715.) * '''Magnus''' - [[Paul Wilhelm Magnus]] (1844. – 1914.) * '''Maiden''' - [[Joseph Maiden]] (1859. – 1925.) * '''Makino''' - [[Tomitaro Makino]] (1862. – 1957.) * '''M.Allemão''' - [[Manoel Allemão]] (umro 1863.) * '''Malme''' - [[Gustaf Oskar Andersson Malme]] (1864. – 1937.) * '''Maranta''' - [[Bartolomeo Maranta]] (umro 1571.) * '''Marchal''' - [[Élie Marchal]] (1839. – 1923.) * '''Marchand''' - [[Nestor Léon Marchand]] (1833. – 1911.) * '''Marcks''' - [[Brian Marcks]] (fl. 1974.) * '''Marloth''' - [[Hermann Wilhelm Rudolf Marloth]] (1855. – 1931.) * '''Marshall''' - [[Humphry Marshall]] (1722. – 1801.) * '''Mart.''' - [[Carl Friedrich Philipp von Martius]] (1794. – 1868.) * '''Mart.-Laborde''' - [[Jaun B. Martinez-Laborde]] (fl. 1980.&ndash;1999.) * '''Martinov''' - [[Ivan Ivanovič Martynov]] (1771. – 1833.?) * '''Masam.''' - [[Genkei Masamune]] (1899. – 1993.) * '''Masson''' - [[Francis Masson]] (1741. – 1805.) * '''Mast.''' - [[Maxwell T. Masters]] (1833. – 1907.) * '''Mathias''' - [[Mildred Esther Mathias]] (1906. – 1995.) * '''Mathieu''' - [[Charles Marie Joseph Mathieu]] (1791. – 1873.) * '''Matsum.''' - [[Ninzo Matsumura|Jinzô Matsumura]] (1856. – 1928.) * '''Matt.''' - [[Heinrich Gottfried von Mattuschka]] (1734. – 1779.) * '''Mattf.''' - [[Johannes Mattfeld]] (1895. – 1951.) * '''Matthew''' - [[George Frederick Matthew]] (1837. – 1923.) * '''Mattox''' - [[Karl R. Mattox]] (1936.) * '''Maxim.''' - [[Carl Maximowicz]] (1827. – 1891.) * '''Maxon''' - [[William Ralph Maxon]] (1877. – 1948.) * '''Maxwell''' - [[T. C. Maxwell]] (1822. – 1908.) * '''M.B.Schwarz''' - [[Marie Beatrice Schol-Schwarz]] (1898. – 1969.) * '''M.Bieb.''' - [[Friedrich August Marschall von Bieberstein]] (1768. – 1826.) * '''M.Broun''' - [[Maurice Broun]] (1906.) * '''McCoy''' - [[Frederick McCoy]] (1817. – 1899.) * '''McGill.''' - [[Donald McGillivray]] (1935.) * '''McGregor''' - [[Ronald Leighton McGregor]] (1919.) * '''McIlv.''' - [[Charles McIlvaine (mikolog)|Charles McIlvaine]] (1840. – 1909.) * '''M.C.Johnst.''' - [[Marshall Conring Johnston]] (1930.) <!-- Conring not Corning! --> * '''McKinney''' - [[Harold Hall McKinney]] (1889.) * '''McVaugh''' - [[Rogers McVaugh]] (1909.) * '''Medik.''' - [[Friedrich Kasimir Medikus]] (1736. – 1808.) * '''Meerb.''' - [[Nicolaas Meerburgh]] (1734. – 1814.) * '''Meerow''' - [[Alan W. Meerow]] (1952.) * '''Meijer''' - [[Willem Meijer]] (1923. – 200.) * '''Meikle''' - [[Robert Desmond Meikle]] (1923.) * '''Meinecke''' - [[Johann Ludwig Georg Meinecke]] (1721. – 1823.) * '''Meisn.''' - [[Carl Meissner|Carl Daniel Friedrich Meissner]] (1800. – 1874.) * '''M.E.Jones''' - [[Marcus Eugene Jones]] (1852. – 1934.) * '''Melch.''' - [[Hans Melchior]] (1894. – 1984.) * '''Melville''' - [[Ronald Melville]] (1903. – 1985.) * '''Melvin''' - [[Norman C. Melvin, III]] (fl. 1975.) * '''Mendel''' - [[Gregor Mendel]] (1822. – 1884.) * '''Menezes''' - [[Carlos Azevedo de Menezes]] (1863. – 1928.) * '''Mennega''' - [[Alberta Maria Wilhelmina Mennega]] (1912.) * '''Menzies''' - [[Archibald Menzies]] (1754. – 1842.) * '''Mérat''' - [[François Victor Mérat de Vaumartoise]] (1780. – 1851.) * '''Mereschk.''' - [[Konstantin Mereshkovski]] (1855. – 1921.) * '''Merr.''' - [[Elmer Drew Merrill]] (1876. – 1956.) * '''Mert.''' - [[Franz Carl Mertens]] (1764. – 1831.) * '''Mett.''' - [[Georg Heinrich Mettenius]] (1823. – 1866.) * '''Meyen''' - [[Franz Meyen|Franz Julius Ferdinand Meyen]] (1804. – 1840.) * '''Mez''' - [[Carl Christian Mez]] (1866. – 1944.) * '''M.F.Fay''' - [[Michael Francis Fay]] (1960.) * '''M.Gómez''' - [[Manuel Gómez de la Maya y Jiménez]] (1867. – 1916.) * '''M.Hopkins''' - [[Milton Hopkins]] (1906.) * '''Micevski''' - [[Kiril Micevski]] or Mitzevski (1926. – 2002.) * '''Micheli''' - [[Marc Micheli]] (1844. – 1902.) * '''Michx.''' - [[André Michaux]] (1746. – 1803.) * '''Miers''' - [[John Miers (botaničar)|John Miers]] (1789. – 1879.) * '''Milde''' - [[Carl August Julius Milde]] (1824. – 1871.) * '''Mill.''' - [[Philip Miller]] (1691. – 1771.) * '''Millais''' - [[John Guille Millais]] (1865. – 1931.) * '''Millsp.''' - [[Charles Frederick Millspaugh]] (1854. – 1923.) * '''Milne-Redh.''' - [[Edgar Wolston Bertram Handsley Milne-Redhead]] (1906. – 1996.) * '''Miq.''' - [[Friedrich Anton Wilhelm Miquel]] (1811. – 1871.) * '''Mirb.''' - [[Charles-François Brisseau de Mirbel]] (1776. – 1854.) * '''Mitch.''' - [[John Mitchell (zemljopisac)|John Mitchell]] (1711. – 1768.) * '''M.Kato''' - [[Masahiro Kato]] (1946.) * '''M.Martens''' - [[Martin Martens]] (1797. – 1863.) * '''Moc.''' - [[José Mariano Mociño]] (1757. – 1820.) * '''Moench''' - [[Conrad Moench]] (1744. – 1805.) * '''Moestrup''' - [[Øjvind Moestrup]] (1941.) * '''Moggi''' - [[Guido Moggi]] * '''Mohl''' - [[Hugo von Mohl]] (1805. – 1872.) * '''Mohlenbr.''' - [[Robert H. Mohlenbrock]] (1931.) * '''Möhring''' - [[Paul Möhring|Paul Heinrich Gerhard Möhring]] (1710. – 1792.) * '''Moldenke''' - [[Harold Norman Moldenke]] (1909.) * '''Molina''' - [[Juan Ignacio Molina]] (1737–1829.) * '''Monnard''' - [[Jean Pierre Monnard]] (1791., nadnevak smrti nepoznat) * '''Mont.''' - [[Jean Pierre François Camille Montagne]] (1784. – 1866.) * '''Moore''' - [[David Moore (botaničar)|David Moore]] (1808. – 1879.) * '''Moq.''' - [[Christian Horace Bénédict Alfred Moquin-Tandon]] (1804. – 1863.) * '''Moretti''' - [[Giuseppi L. Moretti]] (1782. – 1853.) * '''Moris''' - [[Giuseppe Giacinto Moris]] (1796. – 1869.) * '''Morison''' - [[Robert Morison]] (1620. – 1683.) * '''Morong''' - [[Thomas Morong]] (1827. – 1894.) * '''Moss''' - [[Charles Edward Moss]] (1872. – 1930.) * '''Mottet''' - [[Seraphin Joseph Mottet]] (1861. – 1930.) * '''M.R.Davis''' - [[M. R. Davis]] (fl. 1969.) * '''M.Roem.''' - [[Max Joseph Roemer]] (1791. – 1849.) * '''M.S.Baker''' - [[Milo Samuel Baker]] (1868. – 1961.) * '''M.T.Strong''' - [[Mark Tuthill Strong]] (1954.) * '''Muhl.''' - [[Gotthilf Heinrich Ernst Muhlenberg]] (1753. – 1815.) * '''Müll.Arg.''' - [[Johannes Müller Argoviensis]] (1828. – 1896.) * '''Müll.-Thurg.''' - [[Hermann Müller (Thurgau)|Hermann Müller]] (1850. – 1927.) * '''Münchh.''' - [[Otto von Münchhausen]] (1716. – 1774.) * '''Munz''' - [[Philip Alexander Munz]] (1892. – 1974.) * '''Murb.''' - [[Svante Samuel Murbeck]] (1859. – 1946.) * '''Murdock''' - Andrew G. Murdock * '''Murray''' - [[Johan Andreas Murray]] (1740. – 1791.) * '''Mutis''' - [[José Celestino Bruno Mutis]] (1732. – 1808.) * '''M.W.Chase''' - [[Mark Wayne Chase]] (1951.) == N == * '''Naczi''' - [[Robert Francis Cox Naczi]] (1963.) * '''Nägeli''' - [[Karl Wilhelm von Nägeli]] (1817. – 1891.) * '''Nakai''' - [[Takenoshin Nakai]] (1882. – 1952.) * '''Nash''' - [[George Valentine Nash]] (1864. – 1921.) * '''Naudin''' - [[Charles Victor Naudin]] (1815. – 1899.) * '''N.E.Br.''' - [[Nicholas Edward Brown]] (1849. – 1934.) * '''Neck.''' - [[Noel Martin Joseph de Necker]] (1730. – 1793.) * '''Née''' - [[Luis Née]] (floruit 1734. – 1801.) * '''Nees''' - [[Christian Gottfried Daniel Nees von Esenbeck]] (1776. – 1858.) * '''Neger''' - [[Franz Wilhelm Neger]] (1868. – 1923.) * '''N.E.Gray''' - [[Netta Elizabeth Gray]] (1913. – 1970.) * '''Ness''' - [[Helge Ness]] (1861. – 1928.) * '''Neubert''' - [[Wilhelm Neubert]] (1808. – 1905.) * '''Nevski''' - [[Sergej Arsenjevič Nevski]] (1908. – 1938.) * '''Newman''' - [[Edward Newman (entomolog)|Edward Newman]] (1801. – 1876.) * '''N.H.F.Desp.''' - [[Narcisse Henri François Desportes]] (1776. – 1856.) * '''N.H.Holmgren''' - [[Noel Herman Holmgren]] (1937.) * '''Nichols''' - [[George Elwood Nichols]] (1882. – 1939.) * '''Nicolson''' - [[Dan Henry Nicolson]] (1933.) * '''Nied.''' - [[Franz Josef Niedenzu]] (1857. – 1937.) * '''Nieuwl.''' - [[Julius Aloysius Arthur Nieuwland]] (1878. – 1936.) * '''Nikitin''' - [[Sergej Nikolajevič Nikitin]] (1850.&ndash;1909.) * '''Nob.Tanaka''' - [[Nobuyuki Tanaka]] (floruit 2000.) * '''Nodder''' - [[Frederick Polydore Nodder]] (floruit 1770. – 1800.) * '''Noot.''' - [[Hans Peter Nooteboom]] (1934.) * '''Nordm.''' - [[Alexander von Nordmann]] (1803. – 1866.) * '''Noronha''' - [[Francisco Noronha]] (1748. – 1788.) * '''Norton''' - [[John Bitting Smith Norton]] (1872. – 1966.) * '''N.Robson''' - [[Norman Keith Bonner Robson]] (1928.) * '''N.T.Burb.''' - [[Nancy Tyson Burbidge]] (1912. – 1977.) * '''Nutt.''' - [[Thomas Nuttall]] (1786. – 1859.) * '''Nyár.''' - [[Erasmus Julius Nyárády]] (1881. – 1966.) == O == * '''Oakes''' - [[William Oakes]] (1799. – 1848.) * '''O.Berg''' - [[Otto Karl Berg]] (1815. – 1866.) * '''O.Deg.''' - [[Otto Degener]] (1899. – 1988.) * '''Oeder''' - [[Georg Christian Oeder]] (1728. – 1791.) * '''Oerst.''' - [[Anders Sandoe Oersted (botaničar)|Anders Sandoe Ørsted]] (1816. – 1872.) * '''O.E.Schulz''' - [[Otto Eugen Schulz]] (1874. – 1936.) * '''O.F.Cook''' - [[Orator F. Cook]] (1867. – 1949.) * '''O.F.Müll.''' - [[Otto Friedrich Müller]] (1730. – 1784.) * '''O.Hoffm.''' - [[Karl August Otto Hoffmann]] (1853. – 1909.) * '''Ohwi''' - [[Jisaburo Ohwi]] (1905. – 1977.) * '''Oldenl.''' - [[Henrik Bernard Oldenland]] (oko 1663. – 1699.) * '''Oliv.''' - [[Daniel Oliver]] (1830. – 1916.) * '''Olney''' - [[Stephen Thayer Olney]] (1812. – 1878.) * '''Opiz''' - [[Philipp Maximilian Opiz]] (1787. – 1858.) * '''Ortega''' - [[Casimiro Gómez Ortega]] (1740. – 1818.) * '''Ostenf.''' - [[Carl Hansen Ostenfeld]] (1873. – 1931.) * '''Otth''' - [[Carl Adolf Otth]] (1803. – 1839.) * '''Otto''' - [[Christoph Friedrich Otto]] (1783. – 1856.) * '''Oudejans''' - [[Robertus Cornelis Hilarius Maria Oudejans]] (1943.) == P == * '''Paine''' - [[John Alsop Paine]] (1840. – 1912.) * '''Pall.''' - [[Peter Simon von Pallas]] (1741. – 1811.) * '''Palla''' - [[Eduard Palla]] (1864. – 1922.) * '''Palmer''' - [[Edward Palmer (botaničar)|Edward Palmer]] (1829. – 1911.) * '''Pančić''' - [[Josip Pančić]] (1814. – 1888.) * '''Panero''' - [[José L. Panero]] (1959.) * '''Panz.''' - [[Georg Wolfgang Franz Panzer]] (1755. – 1829.) * '''Papan.''' - [[Konstantinos Papanicolaou]] (1947.) * '''Parl.''' - [[Filippo Parlatore]] (1816. – 1877.) * '''Parry''' - [[Charles Christopher Parry]] (1823. – 1890.) * '''Pascher''' - [[Adolf Pascher]] (1881. – 1945.) * '''Pat.''' - [[Narcisse Théophile Patouillard]] (1854. – 1926.) * '''Paterson''' - [[William Paterson (guverner)|William Paterson]] (1755. – 1810.) * '''Patrin''' - [[Eugène Louis Melchior Patrin]] (1742. – 1815.) * '''Pau''' - [[Carlos Pau]] (1857.&ndash;1937.) * '''Paulsen''' - [[Ove Paulsen]] (1874. – 1947.) * '''Paunero''' - [[Elena Paunero Ruiz]] (1906.) * '''Pav.''' - [[José Antonio Pavón Jiménez]] (1754. – 1844.) * '''Pavol.''' - [[Angiolo Ferdinando Pavolini]] * '''Pax''' - [[Ferdinand Albin Pax]] (1858. – 1942.) * '''Paxton''' - [[Joseph Paxton]] (1803. – 1865.) * '''P.B.Adams''' - [[P. B. Adams]] (fl. 1978.) * '''P.Beauv.''' - [[Ambroise Marie François Joseph Palisot de Beauvois]] (1752. – 1820.) * '''P.Browne''' - [[Patrick Browne]] (1720. – 1790.) * '''Peattie''' - [[Donald C. Peattie]] (1898. – 1964.) * '''P.E.Berry''' - [[Paul Edward Berry]] (1952.) * '''Pearce''' - v. K.Pearce - fl. 1934.<ref>{{cite web |url=http://www.tropicos.org/Person/51387 |title=Tropicos - Person - Pearce, K. |publisher=Botanički vrt Missouri |accessdate=1. studenoga 2016.}}</ref> * '''Peck''' - [[Charles Horton Peck]] (1833. – 1917.) * '''Pedersen''' - [[Troels Myndel Pedersen]] (1916. – 2000.) * '''Pedley''' - [[Leslie Pedley]] (1930.) * '''Pellegr.''' - [[François Pellegrin]] (1881. – 1965.) * '''Pelser''' - [[Pieter B. Pelser]] (fl. 2005.) * '''Penh.''' - [[Davis Pearce Penhallow]] (1854. – 1910.) * '''Penn.''' - [[Leigh Humboldt Pennington]] (1877. – 1929.) * '''Pennant''' - [[Thomas Pennant]] (1726. – 1798.) * '''Pennell''' - [[Francis Whittier Pennell]] (1886. – 1952.) * '''Pépin''' - [[Pierre Denis Pépin]] (oko 1802. – 1876.) * '''Perkins''' - [[Janet Russell Perkins]] (1853. – 1933.) * '''Perleb''' - [[Karl Julius Perleb]] (1794. – 1845.) * '''Perr.''' - [[George Samuel Perrottet]] (1793. – 1870.) * '''Perrine''' - [[Henry Perrine]] (1797. – 1840.) * '''Pers.''' - [[Christiaan Hendrik Persoon]] (1761. – 1836.) * '''Peter''' - [[(Gustav) Albert Peter]] (1853. – 1937.) * '''Petr.''' - [[Franz Petrak]] (1886. – 1973.) * '''Petrov''' - [[Vsevolod Aleksejevič Petrov]] (1896. – 1955.) * '''Petz.''' - [[Carl Edward Adolph Petzold]] (1815. – 1891.) * '''Peyr.''' - [[Johann Joseph Peyritsch]] (1835. – 1889.) * '''Pfeff.''' - [[Wilhelm Pfeffer]] (1845. – 1920.) * '''P.Gaertn.''' - [[Philipp Gottfried Gaertner]] (1754. – 1825.) * '''P.H.Allen''' - [[Paul H. Allen]] (1911. – 1963.) * '''Phil.''' - [[Rodolfo Amando Philippi]] (1808. – 1904.) * '''Philcox''' - [[David Philcox]] (1926.) * '''Phillippe''' - [[Loy R. Phillippe]] (fl. 1989.) * '''P.H.Raven''' - [[Peter Hamilton Raven]] (1936.) * '''Pichon''' - [[Marcel Pichon]] (1921. – 1954.) * '''Pickett''' - [[Fermen Layton Pickett]] (1881. – 1940.) * '''Pic.Serm.''' - [[Rodolfo Emilio Giuseppe Pichi Sermolli]] (1912. – 2005.) * '''Pilg.''' - [[Robert Knud Friedrich Pilger]] (1876. – 1953.) * '''Piper''' - [[Charles Vancouver Piper]] (1867. – 1926.) * '''Piré''' - [[Louis Alexandre Henri Joseph Piré]] (1827. – 1887.) * '''Pires''' - [[João Murça Pires]] (1916. – 1994.) * '''Pires-O'Brien''' - [[Maria Joaquina Pires-O'Brien]] (fl. 1992.) * '''Pirotta''' - [[Pietro Romualdo Pirotta]] (1853. – 1936.) * '''Pittier''' - [[Henri François Pittier]] (1857. – 1950.) * '''P.J.Bergius''' - [[Peter Jonias Bergius]] (1730. – 1790.) * '''P.Jørg.''' - [[Peter Møller Jørgensen]] (1958.) * '''P.J.Müll.''' - [[Philipp Jakob Müller]] (1832. – 1889.) * '''P.Karst.''' - [[Petter Adolf Karsten]] (1834. – 1917.) * '''P.K.Endress''' - [[Peter Karl Endress]] (1942.) * '''P.K.Holmgren''' - [[Patricia Kern Holmgren]] (1940.) * '''P.Kumm.''' - [[Paul Kummer]] (1834. – 1912.) * '''Planch.''' - [[Jules Émile Planchon]] (1823. – 1888.) * '''Plum.''' - [[Charles Plumier]] (1646. – 1704.) * '''Pocock''' - [[Mary Agard Pocock]] (1886. – 1977.) * '''Podp.''' - [[Josef Podpera]] (1878. – 1954.) * '''Poederlé''' - [[Eugene Josef Charles Gilain Hubert d'Olmen Poederlé]] (1742. – 1813.) * '''Poepp.''' - [[Eduard Friedrich Poeppig]] (1798. – 1868.) * '''Poggenb.''' - [[Justus Ferdinand Poggenburg I]] (1840. – 1893.) * '''Pohl''' - [[Johann Baptist Emanuel Pohl]] (1782. – 1834.) * '''Poir.''' - [[Jean Louis Marie Poiret]] (1755. – 1834.) * '''Poit.''' - [[Pierre Antoine Poiteau]] (1766. – 1854.) * '''Pojark.''' - [[Antonina Ivanovna Pojarkova]] (1897. – 1980.) * '''Polatschek''' - [[Adolf Polatschek]] (1932.) * '''Pollard''' - [[Charles Louis Pollard]] (1872. – 1945.) * '''Pollich''' - [[Johan Adam Pollich]] (1740. – 1780.) * '''Pollock''' - [[James Barklay Pollock]] (1863. – 1934.) * '''Porter''' - [[Thomas Conrad Porter]] (1822. – 1901.) * '''Posp.''' - [[Eduard Pospichal]] (1838. – 1905.) * '''Post''' - [[George Edward Post]] (1838. – 1909.) * '''Prantl''' - [[Karl Anton Eugen Prantl]] (1849. – 1893.) * '''Pringsh.''' - [[Nathanael Pringsheim]] (1823. – 1894.) * '''Pritz.''' - [[George August Pritzel]] (1815. – 1874.) * '''P.R.O.Bally''' - [[Peter René Oscar Bally]] (1895. – 1980.) * '''Profice''' - [[Sheila Regina Profice]] (1948.) * '''Prokh.''' - [[Jaroslav Ivanovič Prohanov]] (1902. – 1964.) * '''Prosk.''' - [[Johannes Max Proskauer]] (1923. – 1970.) * '''P.Royen''' - [[Pieter van Royen]] (1923. – 2002.) * '''Pryer''' - [[Kathleen M. Pryer]] (fl. 1989.) * '''P.S.Ashton''' - [[Peter Shaw Ashton]] (1934.) * '''P.Selby''' - [[Prideaux John Selby]] (1788. – 1867.) * '''P.S.Green''' - [[Peter Shaw Green]] (1920.) * '''P.S.Wyse Jacks.''' - [[Peter Wyse Jackson]] (1955.) * '''P.Taylor''' - [[Peter Taylor (botaničar)|Peter Taylor]] (1926.) * '''P.T.Li''' - [[Ping Tao Li]] (1936.) * '''Purdom''' - [[William Purdom]] (1880. – 1921.) * '''Pursh''' - [[Frederick Traugott Pursh]] (1774. – 1820.) * '''Putz.''' - [[Jules Putzeys]] (1809. – 1882.) * '''P.W.Ball''' - [[Peter William Ball]] (1932.) * '''Pynaert''' - [[Edouard-Christophe Pynaert]] (1835. – 1900.) == Q == * '''Quél.''' - [[Lucien Quélet]] (1832. – 1899.) == R == * '''Rach''' - [[Louis Theodor Rach]] (1821. – 1859.) * '''Radcl.-Sm.''' - [[Alan Radcliffe-Smith]] (1938. – 2007.) * '''Raddi''' - [[Giuseppe Raddi]] (1770. – 1829.) * '''Raderm.''' - [[Jacob Cornelis Matthieu Radermacher]] (1741. – 1783.) * '''Radford''' - [[Albert Ernest Radford]] (1918. – 2006.) * '''Radlk.''' - [[Ludwig Adolph Timotheus Radlkofer]] (1829. – 1927.) * '''R.A.Dyer''' - [[Robert Allen Dyer]] (1900. – 1987.) * '''Raeusch.''' - [[Ernst Adolf Raeuschel]] (fl. 1772. – 1797.) * '''Raf.''' - [[Constantine Samuel Rafinesque-Schmaltz]] (1783. – 184.) * '''Rafn''' - [[Carl Gottlob Rafn]] (1769. – 1808.) * '''R.A.Howard''' - [[Richard Alden Howard]] (1917. – 2003.) * '''Raim.''' - [[Rudolph Raimann]] (1863. – 1896.) * '''Raimondo''' - [[Francesco Maria Raimondo]] * '''Ralfs''' - [[John Ralfs]] (1807. – 1890.) * '''Ramond''' - [[Louis Ramond de Carbonnières]] (1755. – 1827.) * '''Raoul''' - [[Etienne Fiacre Louis Raoul]] (1815. – 1852.) * '''Rands''' - [[Robert Delafield Rands]] (1890. – 1970.) * '''Rattan''' - [[Volney Rattan]] (1840. – 1915.) * '''Rauh''' - [[Werner Rauh]] (1913. – 2000.) * '''Raunk.''' - [[Christen C. Raunkiær]] (1860. – 1938.) * '''Rauschert''' - [[Stephan Rauschert]] (1931. – 1986.) * '''Rauwolff''' - [[Leonhard Rauwolf]] (1535. – 1596.) * '''Raven''' - [[John Raven|John Earle Raven]] (1914. – 1980.) * '''Ravenna''' - [[Pierfelice Ravenna]] (1938.) * '''R.A.W.Herrm.''' - [[Rudolf Albert Wolfgang Herrmann]] (1885., nadnevak smrti nepoznat) * '''Ray''' - [[John Ray]] (1627. – 1705.) * '''Raymond''' - [[Louis-Florent-Marcel Raymond]] (1915. – 1972.) * '''Razaf.''' - [[A. Razafindratsira fl.]] (1987.) * '''R.Bernal''' - [[Rodrigo Bernal]] (1959.) * '''R.Br.''' - [[Robert Brown (botaničar)|Robert Brown]] (1773. – 1858.) * '''Rchb.''' - [[Heinrich Gottlieb Ludwig Reichenbach]] (1793. – 1879.) * '''Rchb.f.''' - [[Heinrich Gustav Reichenbach]] (1824. – 1889.) * '''R.C.Jacks.''' - [[Raymond Carl Jackson]] (1928.) * '''R.C.Moran''' - [[Robbin C. Moran]] (fl. 1986.) * '''R.Dahlgren''' - [[Rolf Martin Theodor Dahlgren]] (1932. – 1987.) * '''Rech.''' - [[Karl Rechinger]] (1867. – 1952.) * '''Rech.f.''' - [[Karl Heinz Rechinger]] (1906. – 1998.) * '''Redouté''' - [[Pierre-Joseph Redouté]] (1759. – 1840.) * '''R.E.Fr.''' - [[Robert Elias Fries]] (1876. – 1966.) * '''Regel''' - [[Eduard August von Regel]] (1815. – 1892.) * '''Rehder''' - [[Alfred Rehder]] (1863. – 1949.) * '''Reichard''' - [[Johann Jacob Reichard]] (1743. – 1782.) * '''Reinw.''' - [[Caspar Georg Carl Reinwardt]] (1773. – 1854.) * '''Reissek''' - [[Siegfried Reisseck]] (1819. – 1871.) * '''Rendle''' - [[Alfred Barton Rendle]] (1865. – 1938.) * '''Req.''' - [[Esprit Requien]] (1788. – 1851.) * '''Resv.-Holms.''' - [[Hanna Resvoll-Holmsen]] (1873. – 1943.) * '''Resvoll''' - [[Thekla Resvoll]] (1871. – 1948.) * '''Retz.''' - [[Anders Johan Retzius]] (1742. – 1821.) * '''Reut.''' - [[George François Reuter]] (1805. – 1872.) * '''Reveal''' - [[J.L. Reveal|James Lauritz Reveal]] (1941.) * '''R.Fern.''' - [[Rosette Mercedes Saraiva Batarda Fernandes]] (1916. – 2005.) * '''Rhode''' - [[Johann Gottlieb Rhode]] (1762. – 1827.) * '''Rich.''' - [[Louis Claude Richard|Louis Claude Marie Richard]] (1754. – 1821.) * '''Richardson''' - [[John Richardson (prirodoslovac)|John Richardson]] (1787. – 1865.) * '''Richens''' - [[Richard Hook Richens]] (1919. – 1984.) * '''Ricken''' - [[Adalbert Ricken]] (1851. – 1921.) * '''Ricker''' - [[Percy Leroy Ricker]] (1878.&ndash;1973.) * '''Riddell''' - [[John Leonard Riddell]] (1807. – 1865.) * '''Ridl.''' - [[Henry Nicholas Ridley]] (1855. – 1956.) * '''Ridsdale''' - [[Colin Ernest Ridsdale]] (1944.) * '''Rivière''' - [[Marie Auguste Rivière]] (1821. – 1877.) * '''Rizzini''' - [[Carlos Toledo Rizzini]] (1921.) * '''R.J.Bayer''' - [[Randall James Bayer]] (1955.) * '''R.Keller''' - [[Robert Keller]] (1854. – 1939.) * '''R.K.Godfrey''' - [[Robert Kenneth Godfrey]] (1911. – 2000.) * '''R.Knuth''' - [[Reinhard Gustav Paul Knuth]] (1874. – 1957.) * '''R.M.Harper''' - [[Roland McMillan Harper]] (1878. – 1966.) * '''R.M.King''' - [[Robert Merrill King]] (1930.) * '''R.Morales''' - [[Ramón Morales Valverde]] (1950.) * '''R.M.Patrick''' - [[Ruth Patrick]] (1907.) * '''R.M.Schust.''' - [[Rudolf M. Schuster]] (1921.) * '''Robbr.''' - [[Elmar Robbrecht]] (1946.) * '''H.Rob.''' - [[Harold Ernest Robinson]] (1932.) * '''Robyns''' - [[Frans Hubert Edouard Arthur Walter Robyns]] (1901. – 1986.) * '''Rock''' - [[Joseph Rock]] (1884. – 1962.) * '''Rodr.''' - [[José Demetrio Rodrígues]] (1780. – 1846.) * '''Roem.''' - [[Johann Jakob Roemer]] (1763. – 1819.) * '''Roezl''' - [[Benedikt Roezl]] (1823. – 1885.) * '''Rogow.''' - [[Afanasij Semenovič Rogovič]] (1812. – 1878.) * '''Röhl.''' - [[Johann Christoph Röhling]] (1757. – 1813.) * '''Rohr''' - [[Julius von Röhr|Julius Philip Benjamin von Röhr]] (1737. – 1793.) * '''Rohrb.''' - [[Paul Rohrbach (botaničar)|Paul Rohrbach]] (1846. – 1871.) * '''Rollins''' - [[Reed C. Rollins|Reed Clark Rollins]] (1911. – 1998.) * '''Romagn.''' - [[Henri Romagnesi]] (1912. – 1999.) * '''Romans''' - [[Bernard Romans]] (oko 1720. – 1784.) * '''Rose''' - [[Joseph Nelson Rose]] (1862. – 1928.) * '''Rostk.''' - [[Friedrich Wilhelm Gottlieb Theophil Rostkovius]] (1770. – 1848.) * '''Rota''' - [[Lorenzo Rota]] (1819. – 1855.) * '''Roth''' - [[Albrecht Wilhelm Roth]] (1757. – 1834.) * '''Rothm.''' - [[Werner Hugo Paul Rothmaler]] (1908. – 1962.) * '''Rottb.''' - [[Christen Friis Rottbøll]] (1727. – 1797.) * '''Roxb.''' - [[William Roxburgh]] (1751. – 1815.) * '''Roy L.Taylor''' - [[Roy L. Taylor]] (fl. 1965.) * '''Royen''' - [[Adriaan van Royen]] (1704. – 1779.) * '''Rozier''' - [[François Rozier]] (Jean-François) (1734. – 1793.) * '''Royle''' - [[John Forbes Royle]] (1798. – 1858.) * '''R.R.Haynes''' - [[Robert Ralph Haynes]] (1945.) * '''R.R.Scott''' - [[Robert Robinson Scott]] (1827. – 1877.) * '''R.S.Cowan''' - [[Richard Sumner Cowan]] (1921. – 1997.) * '''R.T.Clausen''' - [[Robert Theodore Clausen]] (1911. – 1981.) * '''Rudall''' - [[Paula J. Rudall]] (1954.) * '''Rudge''' - [[Edward Rudge]] (1763. – 1846.) * '''Ruiz''' - [[Hipólito Ruiz López]] (1754. – 1815.) * '''Rumph.''' - [[Georg Eberhard Rumphius]] (1628. – 1702.) * '''Rümpler''' - [[Karl Theodor Rümpler]] (1817. – 1891.) * '''Rupr.''' - [[Franz Josef Ruprecht]] (1814. – 1870.) * '''Rusby''' - [[Henry Hurd Rusby]] (1855. – 1940.) * '''Rustan''' - [[Ovind H. Rustan]] (1954.) * '''R.W.Darwin''' - [[Robert Waring Darwin of Elston]] (1724. – 1816.) * '''Rydb.''' - [[Per Axel Rydberg]] (1860. – 1931.) ==S== * '''Sabine''' - [[Joseph Sabine]] (1770. – 1837.) * '''Sacc.''' - [[Pier Andrea Saccardo]] (1845. – 1920.) * '''Sachs''' - [[Julius von Sachs]] (1832. – 1897.) * '''Saff.''' - [[William Edwin Safford]] (1859. – 1926.) * '''Salisb.''' - [[Richard Anthony Salisbury]] (1761. – 1829.) * '''Sandwith''' - [[Noel Yvri Sandwith]] (1901. – 1965.) * '''S.A.Nikitin''' - [[S. A. Nikitin]] (fl. 1937.) * '''Santin''' - [[Dionete Aparecida Santin]] (fl. 1991.) * '''Sarg.''' - [[Charles Sprague Sargent]] (1841. – 1927.) * '''Sart.''' - [[Giovanni Battista Sartorelli]] (1780. – 1853.) * '''Sartwell''' - [[Henry Parker Sartwell]] (1792. – 1867.) * '''Sauss.''' - [[Horace-Bénédict de Saussure]] (1740. – 1799.) * '''Savi''' - [[Gaetano Savi]] (1769. – 1844.) * '''Savigny''' - [[Marie Jules César Lélorgne de Savigny]] (1777. – 1851.) * '''S.Carter''' - [[Susan Carter Holmes]] (1933.) * '''Scharf''' - [[Uwe Scharf]] (1965.) * '''Schauer''' - [[Johannes Conrad Schauer]] (1813. – 1848.) * '''Sch.Bip.''' - [[Carl Heinrich 'Bipontinus' Schultz]] (1805. – 1867.) * '''Scheele''' - [[George Heinrich Adolf Scheele]] (1808. – 1864.) * '''Schelle''' - [[Ernst Schelle]] (1864. – 1945.) * '''Schenk''' - [[Joseph August Schenk]] (1815. – 1891.) * '''Scherb.''' - [[Johannes Scherbius]] (1769. – 1813.) * '''Schiede''' - [[Christian Julius Wilhelm Schiede]] (1798. – 1836.) * '''Schindl.''' - [[Anton Karl Schindler]] (1879. – 1964.) * '''Schinz''' - [[Hans Schinz]] (1858. – 1941.) * '''Schleid.''' - [[Matthias Jakob Schleiden]] (1804. – 1881.) * '''Schltdl.''' - [[Diederich Franz Leonhard von Schlechtendal]] (1794. – 1866.) * '''Schltr.''' - [[Rudolf Schlechter]] (1872. – 1925.) * '''Schmalh.''' - [[Johannes Theodor Schmalhausen]] (1849. – 1894.) * '''Schnizl.''' - [[Adalbert Carl Friedrich Hellwig Conrad Schnizlein]] (1814. – 1868.) * '''Schöpf''' - [[Johann David Schoepf]] (1752. – 1800.) * '''Schönl.''' - [[Johann Lucas Schönlein]] (1793. – 1864.) * '''Schott''' - [[Heinrich Wilhelm Schott]] (1794. – 1865.) * '''Schottky''' - [[Ernst Max Schottky]] (1888. – 1915.) * '''Schousb.''' - [[Peder Kofod Anker Schousboe]] (1766. – 1832.) * '''Schrad.''' - [[Heinrich Adolph Schrader]] (1767. – 1836.) * '''Schrank''' - [[Franz Paula von Schrank]] (1747. – 1810.) * '''Schreb.''' - [[Johann Christian Daniel von Schreber]] (1739. – 1810.) * '''Schub.''' - [[Gotthilf Heinrich von Schubert]] (1780. – 1860.) * '''Schübl.''' - [[Gustav Schübler]] (1787. – 1834.) * '''Schult.''' - [[Josef August Schultes]] (1773. – 1831.) * '''Schult.f.''' - [[Julius Hermann Schultes]] (1804. – 1840.) * '''Schultz Sch.''' - [[Carl Heinrich 'Schultzenstein' Schultz]] (1798. – 1871.) * '''Schumach.''' - [[Heinrich Christian Friedrich Schumacher]] (1757. – 1830.) * '''Schur''' - [[Philipp Johann Ferdinand Schur]] (1799. – 1878.) * '''Schwartz''' - [[Ernest Justus Schwartz]] (1869. – 1939.) * '''Schweick.''' - [[Herold Georg Wilhelm Johannes Schweickerdt]] (1903. – 1977.) * '''Schwein.''' - [[Lewis David von Schweinitz]] (1780. – 1834.) * '''Schweinf.''' - [[Georg August Schweinfurth]] (1836. – 1925.) * '''Schwer.''' - [[Fritz Kurt Alexander von Schwerin]] (1847. – 1925.) * '''Scop.''' - [[Giovanni Antonio Scopoli]] (1723. – 1788.) * '''Scribn.''' - [[Frank Lamson-Scribner]] (1851. – 1938.) * '''S.D.Jones''' - [[Stanley D. Jones]] (fl. 1992.) * '''Secr.''' - [[Louis Secretan]] (1758. – 1839.) * '''Seem.''' - [[Berthold Carl Seemann]] (1825. – 1871.) * '''Seigler''' - [[David Stanley Seigler]] (1940.) * '''Selander''' - [[Nils Sten Edvard Selander]] (1891. – 1957.) * '''Semple''' - [[John Cameron Semple]] (1947.) * '''Sendtn.''' - [[Otto Sendtner]] (1813. – 1859.) * '''Seneb.''' - [[Jean Senebier]] (1742. – 1809.) * '''Ser.''' - [[Nicolas Charles Seringe]] (1776. – 1858.) * '''Sessé''' - [[Martín Sessé y Lacasta]] (1751. – 1808.) * '''Seub.''' - [[Moritz August Seubert]] (1818. – 1878.) * '''Seward''' - [[Albert Charles Seward]] (1863. – 1941.) * '''S.F.Blake''' - [[Sidney Fay Blake]] (1892. – 1959.) * '''S.G.Gmel.''' - [[Samuel Gottlieb Gmelin]] (oko 1744. – 1774.) * '''S.G.Hao''' - [[Shu-Gang Hao]] (1942.) * '''Shafer''' - [[John Adolph Shafer]] (1863. – 1918.) * '''Sharsm.''' - [[Carl Sharsmith|Carl William Sharsmith]] (1903. – 1994.) * '''Shaver''' - [[Jesse Milton Shaver]] (1888. – 1961.) * '''Shear''' - [[Cornelius Lott Shear]] (1865. – 1956.) * '''Shinners''' - [[Lloyd Herbert Shinners]] (1918. – 1971.) * '''Shipunov''' - [[Aleksej B. Šipunov]] (1965.) * '''Shiras.''' - [[Yasuyoshi Shirasawa|Yasuyoshi (Miho ili Homi) Shirasawa]] (1868. – 1947.) * '''Short''' - [[Charles Wilkins Short]] (1794. – 1863.) * '''Shute''' - [[Cedric H. Shute]] (fl. 1989.) * '''Shuttlew.''' - [[Robert James Shuttleworth]] (1810. – 1874.) * '''Sibth.''' - [[John Sibthorp]] (1758. – 1796.) * '''Sieber''' - [[Franz Sieber]] (1789. – 1844.) * '''Siebold''' - [[Philipp Franz von Siebold]] (1796. – 1866.) * '''Sim''' - [[Thomas Robertson Sim]] (1856. – 1938.) * '''Simon-Louis''' - [[Leon L. Simon-Louis]] (1834. – 1913.) * '''Sims''' - [[John Sims (taksonom)|John Sims]] (1749. – 1831.) * '''Singer''' - [[Rolf Singer]] (1906. – 1994.) * '''Skeels''' - [[Homer Collar Skeels]] (1873. – 1934.) * '''Slavin''' - [[Berhard Henry Slavin]] (1873., nadnevak smrti nepoznat) * '''Sleumer''' - [[Hermann Otto Sleumer]] (1906. – 1993.) * '''Sm.''' - [[James Edward Smith (botaničar)|James Edward Smith]] (1759. – 1828.) * '''Small''' - [[John Kunkel Small]] (1869. – 1938.) * '''Smalley''' - [[Eugene Byron Smalley]] (1926. – 2002.) * '''S.Moore''' - [[Spencer Le Marchant Moore]] (1850. – 1931.) * '''Smyth''' - [[Bernard Bryan Smyth]] (1843. – 1913.) * '''Sobol.''' - [[Gregor Fedorovič Sobolevski]] (1741. – 1807.) * '''Soderstr.''' - [[Thomas Robert Soderstrom]] (1936. – 1987.) * '''Soegeng''' - [[Wertit Soegeng-Reksodihardjo]] (1935.) * '''Soják''' - [[Jirí Soják]] (1936.) * '''Sol.''' - [[Daniel Solander]] (1733. – 1782.) * '''Sole''' - [[William Sole]] (1741. – 1802.) * '''Soler.''' - [[Hans Solereder]] (1860. – 1920.) * '''Sond.''' - [[Otto Wilhelm Sonder]] (1812. – 1881.) * '''Sonn.''' - [[Pierre Sonnerat]] (1748. – 1814.) * '''Soó''' - [[Soó Rezső]] (1903. – 1980.) * '''Spach''' - [[Édouard Spach]] (1801. – 1879.) * '''Späth''' - [[Franz Ludwig Späth]] (1838. – 1913.) * '''Spellenb.''' - [[Richard Spellenberg]] (1940.) * '''S.Pierce''' - [[Simon Pierce]] (1974.) * '''Sprague''' - [[Thomas Archibald Sprague]] (1877. – 1958.) * '''Spreng.''' - [[Curt Polycarp Joachim Sprengel]] (1766. – 1833.) * '''Spring''' - [[Antoine Frédéric Spring]] (1814. – 1872.) * '''Spruce''' - [[Richard Spruce]] (1817. – 1893.) * '''S.S.Chang''' - [[Siu Shih Chang]] (1918.) * '''Stace''' - [[Clive A. Stace|Clive Anthony Stace]] (1938.) * '''Stackh.''' - [[John Stackhouse (botaničar)|John Stackhouse]] (1742. – 1819.) * '''Stafleu''' - [[Frans Antonie Stafleu]] (1921. – 1997.) * '''Standl.''' - [[Paul Carpenter Standley]] (1884. – 1963.) * '''Stapf''' - [[Otto Stapf]] (1857. – 1933.) * '''Staudt''' - [[Günther Staudt]] (1926.) * '''S.T.Blake''' - [[Stanley Thatcher Blake]] (1910. – 1973.) * '''Stearn''' - [[William Thomas Stearn]] (1911. – 2001.) * '''Stebbins''' - [[George Ledyard Stebbins]] (1906. – 2000.) * '''Steenis''' - [[Cornelis Gijsbert Gerrit Jan van Steenis]] (1901. – 1986.) * '''Stein''' - [[Berthold Stein]] (1847. – 1926.) * '''Steller''' - [[Georg Wilhelm Steller]] (1709. – 1746.) * '''Steph.''' - [[Franz Stephani]] (1842. – 1927.) * '''Stephan''' - [[Christian Friedrich Stephan]] (1757. – 1814.) * '''Sternb.''' - [[Kaspar Maria von Sternberg]] (1761. – 1838.) * '''Sterns''' - [[Emerson Ellick Sterns]] (1846. – 1926.) * '''Steud.''' - [[Ernst Gottlieb von Steudel]] (1783. – 1856.) * '''Steward''' - [[Albert Newton Steward]] (1897. – 1959.) * '''Steyerm.''' - [[Julian Alfred Steyermark]] (1909. – 1988.) * '''Stocks''' - [[John Ellerton Stocks]] (1822. – 1854.) * '''Stokes''' - [[Jonathan S. Stokes]] (1755. – 1831.) * '''Strasb.''' - [[Eduard Strasburger]] (1844. – 1912.) * '''Stritch''' - [[L.R.Stritch]] (fl. 1982.) * '''Stuchlík''' - [[Jaroslav Stuchlík]] (1890. – 1967.) * '''Stuntz''' - [[Stephen Conrad Stuntz]] (1875. – 1918.) * '''Stur''' - [[Dionys Rudolf Josef Stur]] (1827. – 1893.) * '''Sturm''' - [[Jacob W. Sturm]] (1771. – 1848.) * '''Sudw.''' - [[George Bishop Sudworth]] (1864. – 1927.) * '''Suess.''' - [[Karl Suessenguth]] (1893. – 1955.) * '''Suksd.''' - [[Wilhelm Nikolaus Suksdorf]] (1850. – 1932.) * '''Sull.''' - [[William Starling Sullivant]] (1803. – 1873.) * '''Suter''' - [[Johann Rudolf Suter]] (1766. – 1827.) * '''Svenson''' - [[Henry Knute Svenson]] (1897. – 1986.) * '''Svent.''' - [[Eric R. Svensson Sventenius]] (1910. – 1973.) * '''Sw.''' - [[Olof Peter Swartz]] (1760. – 1818.) * '''Swainson''' - [[William John Swainson]] (1789. – 1855.) * '''S.Watson''' - [[Sereno Watson]] (1812. – 1883.) * '''Sweet''' - [[Robert Sweet (botaničar)|Robert Sweet]] (1783. – 1835.) * '''Swezey''' - [[Goodwin Deloss Swezey]] (1851. – 1934.) * '''Swingle''' - [[Walter Tennyson Swingle]] (1871. – 1952.) * '''Syme''' - [[John Thomas Irvine Boswell Syme]] (1822. – 1888.) * '''Symons''' - [[Jelinger Symons]] (1778. – 1851.) * '''S.Y.Wang''' - [[Sui-Yi Wang]] (1934.) * '''Szyszył.''' - [[Ignaz von Szyszyłowicz]] (1857. – 1910.) == T == * '''T.A.Chr.''' - [[Tyge Ahrengot Christensen]] (1918. – 1996.) * '''Takht.''' - [[Armen Tahtadžjan]] (1910. – 2009.) * '''T.Anderson''' - [[Thomas Anderson (botaničar)|Thomas Anderson]] (1832. – 1870.) * '''Tansley''' - [[Arthur Tansley]] (1871. – 1955.) * '''Tat.''' - [[Aleksandr Aleksejevič Tatarinov]] (1817. – 1886.) * '''Taton''' - [[Auguste Taton]] (1914. – 1989.) * '''Taub.''' - [[Paul Hermann Wilhelm Taubert]] (1862. – 1897.) * '''Tausch''' - [[Ignaz Friedrich Tausch]] (1793. – 1848.) * '''T.Baskerv.''' - [[Thomas Baskerville]] (1812. – 1840.) * '''T.Bastard''' - [[Thomas Bastard (botaničar)|Thomas Bastard]] (u. 1815.) * '''T.C.E.Fr.''' - [[Thore Christian Elias Fries]] (1886. – 1930.) * '''T.Durand''' - [[Théophile Alexis Durand]] (1855. – 1912.) * '''Teijsm.''' - [[Johannes Elias Teijsmann]] (1808. – 1882.) * '''Ten.''' - [[Michele Tenore]] (1780. – 1861.) * '''T.E.Raven''' - [[Tamra Engelhorn Raven]] (1945.) * '''T.F.Forst.''' - [[Thomas Furley Forster]] (1761. – 1825.) * '''Thell.''' - [[Albert Thellung]] (1881. – 1928.) * '''Thieret''' - [[John William Thieret]] (1926.) * '''Thomson''' - [[Thomas Thomson (botaničar)|Thomas Thomson]] (1817. – 1878.) * '''Thonn.''' - [[Peter Thonning]] (1775. – 1848.) * '''Thorne''' - [[Robert Folger Thorne]] (1920.) * '''Thouars''' - [[Louis-Marie Aubert du Petit-Thouars]] (1758. – 1831.) * '''Thuill.''' - [[Jean Louis Thuillier]] (1757. – 1822.) * '''Thulin''' - [[Mats Thulin]] (1948.) * '''Thunb.''' - [[Carl Peter Thunberg]] (1743. – 1828.) * '''Thur.''' - [[Gustave Adolphe Thuret]] (1817. – 1875.) * '''Thwaites''' - [[George Henry Kendrik Thwaites]] (1811. – 1882.) * '''Tidestr.''' - [[Ivar Frederick Tidestrøm]] (1864. – 1956.) * '''Tiegh.''' - [[Phillippe Édouard Léon van Tieghem]] (1839. – 1914.) * '''Tiling''' - [[Heinrich Sylvester Theodor Tiling]] (1818. – 1871.) * '''Tineo''' - [[Vincenzo Tineo]] (1791. – 1856.) * '''T.Lestib.''' - [[Thémistocle Gaspard Lestiboudois]] (1797. – 1876.) * '''T.Moore''' - [[Thomas Moore (botaničar)|Thomas Moore]] (1821. – 1887.) * '''T.N.McCoy''' - [[Thomas Nevil McCoy]] (1905.) * '''Tod.''' - [[Agostino Todaro]] (1818. – 1892.) * '''Todzia''' - [[Carol Ann Todzia]] (fl. 1986.) * '''Tolm.''' - [[Aleksandr Innokentijevič Tolmačev]] (1903. – 1979.) * '''Torr.''' - [[John Torrey]] (1796. – 1873.) * '''Tourn.''' - [[Joseph Pitton de Tournefort]] (1656. – 1708.) * '''T.Q.Nguyen''' - [[To Quyen Nguyen]] (fl. 1965.) * '''Trad.''' - [[John Tradescant mlađi]] (1608. – 1662.) * '''Tratt.''' - [[Leopold Trattinnick]] (1764. – 1889.) * '''Trautv.''' - [[Ernst Rudolf von Trautvetter]] (1809. – 1889.) * '''Trel.''' - [[William Trelease]] (1857. – 1945.) * '''Trevis.''' - [[Vittore Benedetto Antonio Trevisan de Saint-Léon]] (1818. – 1897.) * '''Triana''' - [[José Jerónimo Triana]] (1834. – 1890.) * '''Trimen''' - [[Henry Trimen]] (1843. – 1896.) * '''Trin.''' - [[Carl Bernhard von Trinius]] (1778. – 1844.) * '''Trotter''' - [[Alessandro Trotter]] (1874. – 1967.) * '''Tswett''' - [[Mihail Cvet|Mihail Semenovič Cvet]] (1872. – 1919.) * '''T. Taylor''' - [[Thomas Taylor (botaničar)]] (u. 1848.) * '''Tuck.''' - [[Edward Tuckerman]] (1817. – 1886.) * '''Turcz.''' - [[Mikola Turčaninov]] (1796. – 1863.) * '''Turner''' - [[Dawson Turner]] (1775. – 1858.) * '''Turpin''' - [[Pierre Jean François Turpin]] (1775. – 1840.) * '''Tzvelev''' - [[Nikolaj Nikolajevič Cvelev]] (1925.) == U == * '''Ucria''' - [[Bernardino da Ucria]] (1739. – 1796.) * '''Ueki''' - [[Robert Ueki]] (fl. 1973.) * '''Ulbr.''' - [[Oskar Eberhard Ulbrich]] (1879. – 1952.) * '''Ule''' - [[Ernst Heinrich Georg Ule]] (1854. – 1915.) * '''Uline''' - [[Edwin Burton Uline]] (1867. – 1933.) * '''Ulmer''' - [[Torsten Ulmer]] (1970.) * '''Underw.''' - [[Lucien Marcus Underwood]] (1853. – 1907.) * '''Urb.''' - [[Ignatz Urban]] (1848. – 1931.) * '''Ursch''' - [[Eugène Ursch]] (1882. – 1962.) == V == * '''Vahl''' - [[Martin Vahl (botaničar)|Martin Vahl]] (1749. – 1804.) * '''Vail''' - [[Anna Murray Vail]] (1863. – 1955.) * '''Vaill.''' - [[Sébastien Vaillant]] (1669. – 1722.) * '''Valeton''' - [[Theodoric Valeton]] (1855. – 1929.) * '''Vand.''' - [[Domenico Vandelli]] (1735. – 1816.) * '''Van Houtte''' - [[Louis Benoit Van Houtte]] (1810. – 1876.) * '''V.A.Nikitin''' - [[Vladimir Aleksejevič Nikitin]] (1906.&ndash;1974.) * '''Vaniot''' - [[Eugene Vaniot]] (u. 1913.) * '''van Jaarsv.''' - [[Ernst van Jaarsveld]] (1953.-) * '''Vasey''' - [[George Vasey (botaničar)|George Vasey]] (1822. – 1893.) * '''Vassilcz.''' - [[I. T. Vasiljčenko]] (Иван Т. Васильченко) (1903.)<!-- I managed to find that his first name is Ivan (Иван) but if you Google that nothing comes up. So, you'll have to use the initials. He was alive as of 1993; see http://markmail.org/message/zd3z4rfbtx3s4zsu and http://www.ipni.org/ipni/idAuthorSearch.do?id=11079–1&back_page=%2Fipni%2FeditAdvAuthorSearch.do%3Ffind_abbreviation%3D%26find_surname%3DVassilczenko%26find_isoCountry%3D%26find_forename%3D%26output_format%3Dnormal--> * '''Vavilov''' - [[Nikolaj Ivanovič Vavilov]] (1887. – 1943.) * '''Veitch''' - [[John Gould Veitch]] (1839. – 1870.) * '''Veldk.''' - [[Jan Frederik Veldkamp]] (1941.-) * '''Vell.''' - [[José Mariano da Conceição Vellozo]] (1742. – 1811.) * '''Velloso''' - [[Joaquim Velloso de Miranda]] (1733. – 1815.) * '''Vent.''' - [[Étienne Pierre Ventenat]] (1757. – 1808.) * '''Verdc.''' - [[Bernard Verdcourt]] (1925. – 2011.) * '''V.Gibbs''' - [[Vicary Gibbs (botaničar)|Vicary Gibbs]] (1853. – 1932.) * '''Vickery''' - [[Joyce Winifred Vickery]] (1908. – 1979.) * '''Vict.''' - [[Marie-Victorin|Conrad Kirouac, brat Marie-Victorin]] (1885. – 1944.) * '''Vierh.''' - [[Friedrich Vierhapper]] * '''Vignolo''' - [[Ferdinando Vignolo-Lutati]] (1878. – 1965.) * '''Vill.''' - [[Dominique Villars]] (1745. – 1814.) * '''Vilm.''' - [[Pierre Louis François Lévêque de Vilmorin]] (1816. – 1860.) * '''Vitman''' - [[Fulgenzio Vitman]] (1728. – 1806.) * '''Vittad.''' - [[Carlo Vittadini]] (1800. – 1865.) * '''Viv.''' - [[Domenico Viviani]] (1772. – 1840.) * '''Vl.V.Nikitin''' - [[Vladimir V. Nikitin]] (fl. 1996.) * '''V.M.Bates''' - [[Vernon M. Bates]] (fl. 1984.) * '''Vogel''' - [[Julius Rudolph Theodor Vogel]] (1812. – 1841.) * '''Volkart''' - [[Albert Volkart]] (1873. – 1951.) * '''Vural''' - [[Mecit Vural]] (fl. 1983.) * '''V.V.Nikitin''' - [[Vasilij Vasiljevič Nikitin]] (1906.&ndash;1988.) == W == * '''Wahlenb.''' - [[Göran Wahlenberg]] (1780. – 1851.) * '''Waisb.''' - [[Anton Waisbecker]] (1835. – 1916.) * '''Wall.''' - [[Nathaniel Wallich]] (1786. – 1854.) * '''Wallr.''' - [[Karl Friedrich Wilhelm Wallroth]] (1792. – 1857.) * '''Walp.''' - [[Wilhelm Gerhard Walpers]] (1816. – 1853.) * '''Walter''' - [[Thomas Walter (botaničar)]] (1740. – 1789.) * '''Wangenh.''' - [[Friedrich Adam Julius von Wangenheim]] (1749. – 1800.) * '''Warb.''' - [[Otto Warburg (botaničar)|Otto Warburg]] (1859. – 1938.) * '''Ward''' - [[Lester Frank Ward]] (1841. – 1913.) * '''Warder''' - [[John Aston Warder]] (1812. – 1883.) * '''Warm.''' - [[Johannes Eugenius Bülow Warming]] (1841. – 1924.) * '''Warnock''' - [[Barton Holland Warnock]] (1911. – 1998.) * '''Warsz.''' - [[Jozef Warszewicz|Józef Warszewicz Ritter von Rawicz]] (1812. – 1866.) * '''Watson''' - [[William Watson (znanstvenik)|William Watson]] (1715. – 1787.) * '''Watt''' - [[David Allan Poe Watt]] (1830. – 1917.) * '''Wawra''' - [[Heinrich Wawra von Fernsee]] (1831. – 1887.) * '''W.Bartram''' - [[William Bartram]] (1739. – 1823.) * '''W.C.Cheng''' - [[Wan Chun Cheng]] (1904. – 1983.) * '''W.D.J.Koch''' - [[Wilhelm Daniel Joseph Koch]] (1771. – 1849.) * '''Weath.''' - [[Charles Alfred Weatherby]] (1875. – 1949.) * '''Webb''' - [[Philip Barker Webb]] (1793. – 1854.) * '''Weber''' - [[George Heinrich Weber]] (1752. – 1828.) * '''Wedd.''' - [[Hugh Algernon Weddell]] (1819. – 1877.) * '''Wedem.''' - [[Wedemeyer]] (fl. prije 1803.) * '''Wege''' - [[Juliet Wege]] (1971.) * '''Weigel''' - [[Christian Ehrenfried von Weigel]] (1748. – 1831.) * '''Weihe''' - [[Carl Ernst August Weihe]] (1779. – 1834.) * '''Weinm.''' - [[Johann Anton Weinmann]] (1782. – 1858.) * '''Wells''' - [[Bertram Whittier Wells]] (1884. – 1978.) * '''Welw.''' - [[Friedrich Martin Josef Welwitsch|Friedrich Welwitsch]] (1806. – 1872.) * '''Wender.''' - [[Georg Wilhelm Franz Wenderoth]] (1774. – 1861.) * '''Werderm.''' - [[Erich Werdermann]] (1892. – 1959.) * '''Wesm.''' - [[Alfred Wesmael]] (1832. – 1905.) * '''Wess.Boer''' - [[Jan Gerard Wessels Boer]] (1936.) * '''West''' - [[William West (botaničar)|William West]] (1848. – 1914.) * '''Weston''' - [[Richard Weston]] (oko 1733. – 1806.) * '''Wettst.''' - [[Richard Wettstein]] (1863. – 1931.) * '''Weyland''' - [[Hermann Gerhard Weyland]] (1888. – 1974.) * '''W.Fitzg.''' - [[William Vincent Fitzgerald]] (1867. – 1929.) * '''W.H.Brewer''' - [[William Henry Brewer]] (1828. – 1910.) * '''Wherry''' - [[Edgar Theodore Wherry]] (1885. – 1982.) * '''W.H.Lang''' - [[William Henry Lang]] (1874.) * '''W.Hook.''' - [[William Hooker (botanički umjetnik)|William Hooker]] (1779. – 1832.) * '''W.H.Wagner''' - [[Warren Herbert Wagner]] (1920. – 2000.) * '''Wibel''' - [[August Wilhelm Eberhard Christoph Wibel]] (1775. – 1814.) * '''Widder''' - [[Felix Joseph Widder]] (1892. – 1974.) * '''Wiegand''' - [[Karl McKay Wiegand]] (1873. – 1942.) * '''Wiersema''' - [[John H. Wiersema]] (born 1950.) * '''Wierzb.''' - [[Piotr Pawlus Wierzbicki|Piotr Pawlus (Peter, Petrus Paulus) Wierzbicki]], (1794. – 1847.) * '''Wight''' - [[Robert Wight]] (1796. – 1872.) * '''Willd.''' - [[Carl Ludwig von Willdenow]] (1765. – 1812.) * '''Wille''' - [[Johan Nordal Fischer Wille]] (1858. – 1924.) * '''Willk.''' - [[Heinrich Moritz Willkomm]] (1821. – 1895.) * '''Windham''' - [[Michael D. Windham]] (1954.) * '''Wipff''' - [[J.K.Wipff]] (1962.) * '''With.''' - [[William Withering]] (1741. – 1799.) * '''W.J.Zinger''' - [[Vasily Jakovlevich Zinger]] (1836. – 1907.) * '''W. J. de Wilde''' - [[Willem Jan Jacobus Oswald de Wilde]] * '''W.L.E.Schmidt''' - [[Wilhelm Ludwig Ewald Schmidt]] (1804. – 1843.) * '''W.Mast.''' - [[William Masters (botaničar)]] (1796. – 1874.) * '''W.M.Curtis''' - [[Winifred Mary Curtis]] (1905. – 2005.) * '''Wolley-Dod''' - [[Anthony Hurt Wolley-Dod]] (1861. – 1948.) * '''Wood''' - [[William Wood (botaničar)|William Wood]] (1745. – 1808.) * '''Woodson''' - [[Robert Everard Woodson mlađi]] (1904. – 1963.) * '''Woodv.''' - [[William Woodville]] (1752. – 1805.) * '''Woolls''' - [[William Woolls]] (1814. – 1893.) * '''Wooton''' - [[E. O. Wooton|Elmer Otis Wooton]] (1865. – 1945.) * '''Woronow''' - [[Jurij Nikolajevič Voronov]] (1874. – 1931.) * '''Woyn.''' - [[Heinrich Karl Woynar]] (1865. – 1917.) * '''W.Palmer''' - [[William Palmer (botaničar)|William Palmer]] (1856. – 1921.) * '''W.P.C.Barton''' - [[William Paul Crillon Barton]] (1786. – 1856.) * '''W.Petz.''' - [[Karl Wilhelm Petzold]] (1848. – 1897.) * '''W.Q.Zhu''' - [[Wei-Qing Zhu]] (fl. 1999.) * '''Wraber''' - [[Tone Wraber]] (1938. – 2010.) * '''W.R.Buck''' - [[William Russell Buck]] (1950.) * '''W.Remy''' - [[Winfried Remy]] (1924. – 1995.) * '''W.Rich''' - [[William Rich]] (1800. – 1864.) * '''W.Saunders''' - [[William Saunders (botaničar)|William Saunders]] (1822. – 1900.) * '''W.Stone''' - [[Witmer Stone]] (1866. – 1939.) * '''W.T.Aiton''' - [[William Townsend Aiton]] (1766. – 1849.) * '''Wullschl.''' - [[Heinrich Wullschlägel]] (1805. – 1864.) * '''W.Watson''' - [[William Watson (botaničar, 1858.)|William Watson]] (1858. – 1925.) * '''W.West''' - [[William West mlađi (botaničar)]] (1875. – 1901.) * '''W.Wight''' - [[William Franklin Wight]] (1874. – 1954.) * '''W.Wolf''' - [[Wolfgang Wolf (botaničar)|Wolfgang Wolf]] (1875. – 1950.) * '''W.W.Sm.''' - [[William Wright Smith]] (1875. – 1956.) * '''Wydler''' - [[Heinrich Wydler]] (1800. – 1883.) * '''W.Zimm.''' - [[Walter Max Zimmerman]] (1892. – 1980.) == Y == * '''Yakovlev''' - [[Gennadij Pavlovič Jakovljev]] (1934.) * '''Yeo''' - [[Peter Frederick Yeo]] (1929.) * '''Y.Schouten''' - [[Y. Schouten]] (fl. 1985.) * '''Yunck.''' - [[Truman George Yuncker]] (1891. – 1964.) == Z == * '''Zabel''' - [[Hermann Zabel]] (1832. – 1912.) * '''Zahlbr.''' - [[Alexander Zahlbruckner]] (1860. – 1938.) * '''Zämelis''' - [[Aleksander Zämelis]] (1897. – 1943.) * '''Zanted.''' - [[Giovanni Zantedeschi]] (1773. – 1846.) * '''Zapał.''' - [[Hugo Zapałowicz]] (1852. – 1917.) * '''Zaw.''' - [[Aleksander Zawadzki (prirodoslovac)|Aleksander Zawadzki]] (1798. – 1868.) * '''Zeyh.''' - [[Karl Ludwig Philipp Zeyher]] (1799. – 1858.) * '''Ziel.''' - [[Jerzy Zielinski]] (1943.–) * '''Zinn''' - [[Johann Gottfried Zinn]] (1727. – 1759.) * '''Ziz''' - [[Johann Baptist Ziz]] (1779. – 1829.) * '''Zizka''' - [[Georg Zizka]] (fl. 1987.) * '''Zohary''' - [[Michael Zohary]] (1898. – 1983.) * '''Zoll.''' - [[Heinrich Zollinger]] (1818. – 1859.) * '''Zucc.''' - [[Joseph Gerhard Zuccarini]] (1790. – 1848.) ==Vidi== * [[popis zoologa prema autorskoj kratici]] * [[popis ruskih botaničara]] * [[popis botaničara]] * [[popis južnoafričkih botaničara]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.ipni.org/ipni/query_author.html Author search page (IPNI)]<sup>&nbsp;</sup> * [http://asaweb.huh.harvard.edu:8080/databases/botanist_index.html Botanists database (Harvard University Herbaria)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610145019/http://asaweb.huh.harvard.edu:8080/databases/botanist_index.html |date=10. lipnja 2011. }}<sup>&nbsp;</sup> * [http://www.f-lohmueller.de/botany/Authors.htm List of botanical authors (f-lohmueller.de) (en, de, it, fr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513195645/http://www.f-lohmueller.de/botany/Authors.htm |date=13. svibnja 2012. }}<sup>&nbsp;</sup> * [http://www.floraiberica.es/v.2.0/miscelania/buscadores.php Botanical author search (Flora Iberica) (es)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100330094037/http://www.floraiberica.es/v.2.0/miscelania/buscadores.php |date=30. ožujka 2010. }}<sup>&nbsp;</sup> * [http://www.calflora.net/bloomingplants/authorattributions.html Author attributions (calflora)]<sup>&nbsp;</sup> * [http://www.mfaint.demon.co.uk/cactus/author.html List of cactus species authors (Mark Faint's Homepage)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306104348/http://www.mfaint.demon.co.uk/cactus/author.html |date=6. ožujka 2016. }}<sup>&nbsp;</sup> * [http://www.univers-orchidees.org/index.php?section=auteurs&act=Chercher&alpha=Tous&PHPSESSID=499331f0490419e8f3970d048d062c94 Author search (Orchid Universe) (fr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110128012730/http://www.univers-orchidees.org/index.php?section=auteurs&act=Chercher&alpha=Tous&PHPSESSID=499331f0490419e8f3970d048d062c94 |date=28. siječnja 2011. }}<sup>&nbsp;</sup> * [http://mazinger.sisib.uchile.cl/repositorio/lb/ciencias_quimicas_y_farmaceuticas/navasl02/01.html More botanical author abbreviations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613111312/http://mazinger.sisib.uchile.cl/repositorio/lb/ciencias_quimicas_y_farmaceuticas/navasl02/01.html |date=13. lipnja 2007. }} [[Kategorija:Botaničari|#]] [[Kategorija:Kratice|Botaničari]] [[Kategorija:Biološki popisi|Botaničari, kratice]] [[Kategorija:Jezikoslovni popisi|Kratice, botaničari]] [[Kategorija:Popisi osoba|Botaničari, kratice]] 7rxqrsneoijdv0vugljqm4o50uz61z1 Pappus-Guldinova pravila 0 300184 7574015 6158781 2026-08-11T08:35:04Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Matematika]]; + 7 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574015 wikitext text/x-wiki '''Pappus-Guldinova pravila''' poznata još kao '''Guldinova pravila''' i '''Pappusova pravila''', predstavljaju matematička pravila koja omogućuju jednostavno računanje nekih [[rotacija|rotacijskih]] površina (oplošja) i volumena (obujma) pomoću putanje težišta linija (likova) čijom su rotacijom nastali. Pravila se lako dokazuju integralnim računom, ali on nije potreban za njihovu primjenu.<ref>Jeff Suzuki, A history of mathematics, Prentice Hall, 2002</ref> [[Datoteka:Torus.png|desno|mini|250px|Primjer geometrijskog tijela torusa nastalog rotacijom kruga]] '''Prvo Pappus-Guldinovo pravilo:''' Oplošje plohe nastale rotacijom [[ravnina|ravninske]] linije oko [[os]]i koja leži u ravnini linije, a ne presijeca liniju, računa se kao umnožak duljine linije i opsega kružnice (ili duljine kružnog luka) po kojoj se giba [[težište]] linije pri toj rotaciji. Primjer izračuna oplošja torusa po formuli: : <math>A = (2\pi r)(2\pi R) = 4\pi^2 R r.\,</math> Tu je '''r''' polumjer male kružnice koja rotira (u "prozirnom" dijelu torusa iscrtano je nekoliko položaja te kružnice), dok '''R''' označava polumjer kružnice po kojoj rotira središte (težište) male kružnice. '''Drugo Pappus-Guldinovo pravilo:''' Obujam tijela nastalog rotacijom ravne plohe oko osi koja leži u istoj [[ravnina|ravnini]], a ne presijeca plohu, računa se kao umnožak površine [[ploha|plohe]] i opsega [[kružnica|kružnice]] (ili duljine kružnog [[luk]]a) po kojoj se giba težište plohe pri toj rotaciji. Primjer izračuna volumena torusa po formuli: : <math>V = (\pi r^2)(2\pi R) = 2\pi^2 R r^2.\,</math> == Izvori == {{Izvori}} == Poveznice == * [[Pap Aleksandrijski]] * [[Paul Guldin]] == Vanjske poveznice == *[http://mathworld.wolfram.com/PappussCentroidTheorem.html Pappus-Guldinova pravila] *[http://planetmath.org/encyclopedia/PappussTheoremForSurfacesOfRevolution.html Primjeri primjene Pappus-Guldinova pravila (eng)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110508201345/http://planetmath.org/encyclopedia/PappussTheoremForSurfacesOfRevolution.html |date=8. svibnja 2011. }} *[http://2000clicks.com/mathhelp/GeometrySolidOfRotationPappusCentroid.aspx Pappus-Guldinova pravila (eng)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120115162117/http://2000clicks.com/mathhelp/GeometrySolidOfRotationPappusCentroid.aspx |date=15. siječnja 2012. }} *[http://wn.com/Pappus's_centroid_theorem Različita tijela na koja su primjenjiva Pappus-Guldinova pravila] [[Kategorija:Geometrijska središta]] [[Kategorija:Infinitezimalni račun]] [[Kategorija:Matematički poučci]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Staroj Grčkoj]] [[Kategorija:Obujam]] [[Kategorija:Površina]] [[Kategorija:Geometrija]] r7vcxzqqnbsmh5o01r5zjb64vd8cfgk Puppy Linux 0 301014 7573736 7272015 2026-08-10T18:19:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573736 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infokutija OS | ime = Puppy Linux | logo = [[Datoteka:Banner logo Puppy.png|250px|alt=Logotip Puppy Linuxa s tekstom i ikonom]] | screenshot = [[Datoteka:BionicPup.png|250px|alt=Snimka radne površine Puppy Linuxa 8.0 sa zadanom pozadinskom slikom]] | naslov = Puppy Linux ''BionicPup'' 8.0 | website = [http://puppylinux.com/ puppylinux.com] | razvijatelj = Barry Kauler (izvorno)<br>Larry Short, Mick Amadio i zajednica (trenutno) | porodica = [[Operacijski sustav sličan Unixu|slični Unixu]] | model_izvornog_koda = otvoreni kôd | posljednja_izdana_verzija = 9.5 (FossaPup64) | datum_posljednjeg_izdanja = 21. rujna 2020. | posljednja_testna_verzija = | datum_posljednje_testne_verzije = | marketinski_cilj = | jezik = | tip_jezgre = [[Linux]] | ui = | licenca = [[GNU General Public License|GNU GPL]] i druge | radno_stanje = | podrzane_platforme = [[x86]], [[x86-64]], [[ARM arhitektura|ARM]] | model_azuriranja = | upravitelj_paketa = Puppy Package Manager | prethodnik = | nasljednik = }} '''Puppy Linux''' je malena distribucija [[Linux]]a fokusirana na jednostavnost korištenja i minimalno zauzimanje [[RAM|memorije]]. Cijeli sustav može se pokrenuti iz RAM-a, čime medij za pokretanje može biti uklonjen nakon podizanja sustava. [[Operacijski sustav]] sadrži aplikacije, kao što su [[AbiWord]] (besplatni [[program za obradu teksta]]), [[Gnumeric]] (proračuni, tablice), [[MPlayer]] (besplatni multimedijski reproduktor), kao i širok izbor [[web preglednik]]a koji mogu biti instalirani. Distribuciju je do 2013. godine razvijao australac Barry Kauler. Alat [[Woof (softver)|Woof]] može izgraditi distribuciju Puppy Linuxa iz binarnih paketa drugih [[Linux distribucija|distribucija Linuxa]]. ==Osobine== Puppy Linux je kompletan operativni sustav koji sadrži skup aplikacija za izvađanje općenitih zadataka. Može se koristiti kao disk za spašavanje, demonstracijski sustav koji ostavlja prethodnu instalaciju nepromijenjenom, kao sustav koji može raditi na računalu bez [[tvrdi disk|tvrdog diska]] ili za korištenje modernog softvera na starim računalima. Kompaktna veličina omogućuje pokretanje sustava s bilo kojeg medija koji računalo podržava. Može funkcionirati kao [[live USB]] za [[USB memorija|flash uređaje]] ili druge USB medije, [[live CD]], interni tvrdi disk, [[SD kartica|SD karticu]], [[Zip uređaj]] ili LS-120/240 [[SuperDisk]], itd. Preveden je i na ARM i može se koristiti na računalima kao što je [[Raspberry Pi]] (malo ''single-board'' računalo bez miša, tipkovnice, kućišta i zaslona, prvobitno razvijeno u Velikoj Britaniji za potrebe edukacije, te korištenje u nerazvijenim zemljama).<ref>{{Citiranje weba |last=Foundation |first=The Raspberry Pi |title=Buy a Raspberry Pi 4 Model B |url=https://www.raspberrypi.org/products/raspberry-pi-4-model-b/ |accessdate=2021-06-21 |website=Raspberry Pi |language=en-GB}}</ref> Puppy Linux ima ugrađene alate koji se mogu koristiti za stvaranje USB pogona za pokretanje sustava, stvaranje novih Puppy CD-ova ili stvaranje novog live CD-a s različitim paketima. Koristi i sofisticirani sustav za produljenja trajanja live USB pogona. ==Korisničko sučelje== Zadani upravitelj prozora u većini izdanja je JWM. Paketi radne površine IceWM, Fluxbox i Enlightenment također su dostupni putem Puppy-jevog sustava upravljanja paketom PetGet. Neke izvedbene distribucije, nazvane puplets, dolaze sa zadanim upraviteljima prozora koji nisu JWM. Kada se operativni sustav pokrene, sve se u paketu Puppy dekomprimira u RAM područje, "''ramdisk''". Računalo mora imati najmanje 128 MB RAM-a (s ne više od 8 MB dijeljene videomemorije) da bi se čitav OS mogao učitati na ramdisk. Međutim, sustav se može pokretati i na računalu koje nema više od 48 MB RAM-a jer se dio sustava može zapisati na tvrdom disku ili manje učinkovito, ostaviti na CD-u. Puppy je prilično cjelovit za sustav koji u potpunosti radi iz memorije, kad se pokrene kao Live sustav ili iz 'štedljive' instalacije. Međutim, Puppy također podržava "puni" način instalacije, koji omogućuje Puppyju pokretanje s particije tvrdog diska, umjesto iz radne memorije računala. Na sustavu su aplikacije koje su udovoljavale raznim ograničenjima, posebno veličini. Budući da je jedan od ciljeva distribucije biti izuzetno jednostavan za postavljanje, postoji mnogo čarobnjaka koji korisnika vode kroz širok spektar uobičajenih zadataka. ==Paketi i upravljanje distribucijama== Puppy Linux-ov upravitelj paketima (''packet manager''), Puppy Package Manager, zadano instalira pakete u PET (Puppy Enhanced tarball) formatu, ali podržava i pakete s drugih distribucija (kao što .deb, .rpm, .txz i .tgz paketi) te pakete alata trećih strana koji omogućuju pretvaranje paketa iz drugih distribucija u PET pakete. Puppy Package Manager također može smanjiti pretjerano gomilanje softvera kako bi smanjio korišteni prostor na disku. ==Samostalna gradnja distribucije== U ranijim izdanjima Puppy Linuxa, Puppy Unleashed korišten je za stvaranje Puppy ISO slika. Sastojao se od više od 500 paketa koji su se sastavljali prema potrebama korisnika. Međutim, na kasnijim verzijama počevši od Puppy Linuxa 5.0, zamijenio ga je Woof. To je napredni [[alat]] za stvaranje Puppy instalacijskih medija. Za korištenje je potrebna internetska veza i određeno znanje o Linuxu. Alat omogućava preuzimanje binarnih izvornih paketa druge Linux distribucije i njihovu preradu u Puppy Linux pakete samo definiranjem naziva Linux distribucije. Puppy također dolazi s alatom za remasteriranje koji sprema "snimak" trenutnog sustava i omogućuje korisniku da stvori iz njega instalacijski medij ili kopiju distribucije, te dodatni alat za remasteriranje koji može ukloniti već instalirane komponente. ==Dual boot s Windows 10== Ova je opcija moguća zahvaljujući ''Lick'' softverskom paketu, a instalira se direktno s ISO zapisa.<ref>{{Citiranje weba |title=LICK: Main Page |url=https://lorimer.dev/lick/doc/ |accessdate=2021-06-21 |website=lorimer.dev}}</ref> ==Varijante== Zbog relativne lakoće s kojom se alat Woof i alat za remaster mogu koristiti za izgradnju inačica Puppy Linuxa, dostupno je više varijanti. Varijante Puppy Linuxa poznate su kao pupleti. Nakon što je Barry Kauler smanjio svoje sudjelovanje u projektu Puppy, dizajnirao je dvije nove distribucije u istoj Puppy Linux obitelji, Quirky i Wary. '''Quirky''' - ugrađena, manje stabilna distribucija sustava koja sve datoteke iz ''initramfs''-a ima ugrađene u [[Jezgra (računarstvo)|jezgru]] (''kernel''). Ima jednostavno upravljanje učitavanjem modula, ali je uključeno manje pokretačkih programa. Koristi se u eksperimentalne svrhe. '''Racy''' - varijanta optimizirana za novija računala. '''Wary''' - varijanta usmjerena na korisnike sa starim hardverom. Koristi stariju jezgru Linuxa koja ima dugoročnu podršku i najnovije aplikacije. '''Easy''' - varijanta u kojoj je init skripta potpuno prepisana i koja koristi izvorno razvijene spremnike aplikacija umjesto uobičajenog upravljanja paketima. ==Prihvaćenost== DistroWatch recenzent RoberT Storey zaključuje o Puppy 5.2.5 u travnju 2011. godine. „Puno ljudi voli Puppy linux - on je na 10. mjestu DistroWatch ljestvice.I ja volim Puppy, i to je ono što koristim na svom netbooku. Možda jedina stvar koja nije u redu s Puppyjem je što očekivanja korisnika premašuju namjere programera. "<ref>Storey, Robert (April 2011). "Puppy Linux 5.2.5 - taking a bite out of bloat". DistroWatch. Retrieved 23 April 2011.</ref> U detaljnom pregledu Puppy Linuxa u svibnju 2011. Howard Fosdick iz OS News obratio se korijenskom pitanju korisnika: "U teoriji bi to moglo predstavljati problem - ali u praksi to ne predstavlja nikakvu lošu stranu. Nikad nisam čuo da je ijedan korisnik Puppyja patio zbog ovoga. " Fosdick je zaključio "Sviđa mi se Puppy jer je to najlakši Linux distro koji sam pronašao i koji je još uvijek prikladan za krajnje korisnike. Instalirajte ga na staro računalo saP-III ili P-IV i vaša obitelj ili prijatelji će ga koristiti za uobičajene zadatke jednako kao bilo koji novi skupi [[Strojevi|stroj]]. "<ref>Fosdick, Howard (May 2011). "Puppy Linux: Top Dog of the Lightweight Distros". OS News. Retrieved 17 May 2011.</ref> U prosincu 2011. Jesse Smith, pišući u DistroWatchu, recenzirao je Puppy 5.3.0 Slacko Puppy. Pohvalio je njegovu jednostavnost, fleksibilnost i jasna objašnjenja, istovremeno napominjući ograničenja rada kao root. Zaključio je "Želio bih također da se doda opcija tijekom postupka pokretanja koja bi korisniku dala mogućnost izvođenja u neprivilegiranom načinu rada, za razliku od pokretanja kao root. Uvijek biti administrator ima svoje prednosti zbog praktičnosti, ali to znači da korisnik je uvijek jednim neopreznim klikom udaljen od svojih [[datoteka]] i jedan iskorišten od kompromitiranog operativnog sustava. Kao živi CD/ USB stick teško je nadmašiti Puppy Linux i po performansama i po funkcionalnom softveru. Ima minimalne hardverske zahtjeve i vrlo je fleksibilan. sjajna distribucija sve dok je ne tjerate previše van njene niše. "<ref>Smith, Jesse (12 December 2011). "Review: Puppy Linux 5.3 "Slacko"". DistroWatch. Retrieved 12 December 2011.</ref> U prosincu 2011. Howard Fosdick pregledao je verzije Puppy Linuxa koje su tada bile dostupne. Zaključio je, "raznolikost i fleksibilnost čine ga izvrsnim sustavom vođenim od zajednice računalnih zaljubljenika i hobista. Oni također stvaraju pomalo neuređen svijet. Možda ćete morati malo pročitati kako biste shvatili koji je Puppy ili Puplet za vas. Interrnetska dokumentacija opsežna je, ali može zbuniti. Nije uvijek jasno koji se dokumenti odnose na koja izdanja. Većina korisnika se za podršku oslanja na aktivni, prijateljski forum. " Također je primijetio "Oni od nas koji uživaju u računalima ponekad zaborave da ih mnogi gledaju s prezirom. Što sad s tim? Zašto moram kupiti novi svake četiri godine? Zašto, pobogu, mijenjaju sučelje u svakom izdanju? Ne može li to jednostavno samo funkcionirati? Puppy je izvrsno rješenje za ove ljude. Suvremeno je, besplatno i jednostavno za upotrebu. A sada podržava besplatne programe iz Ubuntu, [[Slackware]] ili Puppy repozitorija. Sad je to zaista user friendly OS"<ref>Fosdick, Howard (17 December 2011). "Puppy Has A Litter". OS News. Retrieved 17 December 2011.</ref> U recenziji Bionic Pup 8.0 Igora Ljubunčića u travnju 2020. u Dedoimedo zaključeno je: "Puppy Linux dao je svoju sretnu poruku, pa čak i premašio moja očekivanja. Oduvijek sam bio fan i rijetko sam imao što lošeg za reći, tako da je pozitivan rezultat bio nekako opravdan. Ono što me zaista zaprepastilo nije bilo da je ovo vitka i brza mala distra - već činjenica je da uspijeva zadržati svoju važnost unatoč očitoj letargiji u Linux radnom prostoru. Možete reći, pa, zašto se mučiti - ali ako imate stariji [[Računalna sklopovska podrška|hardver]] ili puno putujete, Puppy vam daje vlastitu, cjelovitu radnu sesiju koja će se pokretati i izvoditi gotovo bilo gdje, s mnoštvom dodataka i izvrsnim alatima za konfiguraciju.<ref>Ljubuncic, Igor (13 April 2020). "Puppy Linux BionicPup 8.0 - Small and feisty". Dedoimedo. Archived from the original on 19 April 2020. Retrieved 27 April 2020.</ref> ==Povijest== [[Slika:Pup-430.png|mini|Puppy Linux 4.3.0]] [[Datoteka:PuppyLinux533.png|mini|Puppy Slacko 5.3.3]] [[Datoteka:Puppy Linux Tahrpup 6.0 CE.png|thumb|Puppy Linux 6.0 ''Tahrpup'']] [[Datoteka:Puppy Linux Xenialpup 7.5 CE.jpg|thumb|Puppy Linux Xenialpup 7.5 CE]] {| class="wikitable" |- ! Inačica ! Datum izdanja |- | Puppy 1 | 29. ožujka 2005. |- | Puppy 2 | 1. lipnja 2006. |- | Puppy 3 | 2. listopada 2007. |- | Puppy 4 | 5. svibnja 2008. |- | Puppy 5 | 15. svibnja 2010. |- | Puppy 6 | 26. listopada 2014. |- | Puppy 7 | 4. prosinca 2017. |- |Puppy 8 |24. ožujka 2019. |- |Puppy 9 |21. rujna 2020. |} '''Puppy 1''' se s lakoćom koristio na starom hardveru, kao što je računalo s Pentiumom i 32 MB RAM-a, a za novija računala bolja je bila inačica za USB memorije. Postojala je i mogućnost zajedničkog korištenja s Microsoftovim operacijskim sustavima [[Windows 95]], [[Windows 98|98]] i [[Windows ME|ME]]. '''Puppy 2''' koristio je [[Mozilla|Mozillin]] paket aplikacija [[SeaMonkey]] kao primarni web-preglednik i klijent za e-poštu. '''Puppy 3''' bio je kompatibilan sa Slackwareom 12, no nije distribucija temeljena na Slackwareu. '''Puppy 4''' izgrađen je pomoću [[T2 SDE]]-a i više nije kompatibilan sa Slackwareom. '''Puppy 5''' baziran je na projektu zvanom Woof, koji omogućuje izgradnju Puppy Linuxa iz bilo koje druge distribucije Linuxa. '''Puppy 6''' baziran na paketima [[Ubuntu]]a 14.04 Trusty Tahr. '''Puppy 7''' baziran na paketima Ubuntua 16.04 Xenial Xerus. '''Puppy 8''' baziran na paketima Ubuntua Bionic Beaver 18.04.2. '''Puppy 9''' baziran na paketima Ubuntua Focal Foss 20.04.(x64) ==Izvori== {{izvori}} ==Dodatna literatura== Wilson,G. The Puppy Linux Book,2009.[http://www.smokey01.com/software/help/The%20Puppy%20Linux%20Book.pdf (online)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306052359/http://www.smokey01.com/software/help/The%20Puppy%20Linux%20Book.pdf |date=6. ožujka 2021. }} ==Vanjske poveznice== * [http://www.puppylinux.com Službena stranica] * [http://www.puppylinux.org Stranica korisničke zajednice] * [http://www.puppylinuxfaq.org/ Često postavljana pitanja] o Puppy Linuxu * [https://wiki.open.hr/wiki/Puppy_Linux Puppy Linux hr open wiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306052402/https://wiki.open.hr/wiki/Puppy_Linux |date=6. ožujka 2021. }} [[Kategorija:Linux distribucije]] hj4shf04lmyq50tbwrflp6kk6e4k84r Prirodoslovna škola Vladimira Preloga 0 303525 7573594 7442904 2026-08-10T14:23:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573594 wikitext text/x-wiki {{Infookvir škola | ime = Prirodoslovna škola Vladimira Preloga | lat_ime = | nadimak =PŠVP | motto = | slika = Psvprelog_hr.JPG | veličina = 300px | opis slike = Ulaz u školu 2011. godine | ulica = Ulica grada Vukovara 269 | grad = [[Zagreb]] | županija = [[Grad Zagreb]] | država =[[Republika Hrvatska]] | osnivanje = [[1. rujna]] [[1946.]] | osnivac =Grad Zagreb | ravnatelj =[[Zlatko Stić]] | tajnik =Zvjezdana Sedlar | zaposlenici =132 | nastavnici =101 | adm_osoblje =26 | broj_učenika =1013 (2021./2022.) | broj_razreda =školska godina 2022./2023. Prirodoslovna gimnazija (klasičan program) - 12 razreda Prirodoslovna gimnazija (odjel za sportaše) - 4 razreda Prirodoslovna gimnazija (uz skupinu predmeta na stranom jeziku) - 4 razreda Kemijski tehničar - 6 razreda Kozmetičar - 8 razreda Ekološki tehničar - 3 razreda Geološki tehničar - 3 razreda | web_stranica = https://www.psvprelog.hr }} '''Prirodoslovna škola Vladimira Preloga''' u [[Zagreb]]u [[srednja škola|srednja je škola]] s naglaskom obrazovanja na [[Prirodne znanosti|prirodnim znanostima]]. == Povijest == [[Škola]] počinje s radom [[1. rujna]] [[1946.]] godine otvaranjem Kemijsko tehnološkog odjela srednje Tehničke (trogodišnje) škole. Četverogodišnji program uveden je [[1948.]] godine.<ref name=":0">{{Citation |title=Online predstavljanje Prirodoslovne škole Vladimira Preloga |url=https://www.youtube.com/watch?v=iYIi0HIvEAI |accessdate=2022-01-29 |language=hr-HR}}</ref> Kemijske tehničke škole osnovana je 13. [[Srpanj|srpnja]] [[1960.]] godine u [[Zagreb]]u, u Klaićevoj br. 7. Godine [[1961.]] osnovana je trogodišnja kemijska škola s praktičnom obukom (KIZ).<ref name=":0" /> KIZ i KTŠ [[1964.]] godine preseljeni su u novoizgrađenu zgradu u današnjoj [[Ulica grada Vukovara (Zagreb)|Ulici grada Vukovara]] 269.<ref name=":0" /> Spajanjem KIZ-a i KTŠ-a [[1969.]] godine nastaje Kemijski školski centar (KŠC).<ref name=":0" /> [[1974.]] KŠC postaje Kemijsko-tehnološko-prehrambeni školski centar (KTPŠC).<ref name=":0" /> U [[Siječanj|siječnju]] [[1978.]] postaje Kemijsko tehnološki obrazovni centar (KTOC). Geološko-rudarsko-naftni odjel otvoren je [[1982.]] godine. Godine [[1991.]] upisuju se dva razreda u prirodoslovno-matematičku [[Gimnazija|gimnaziju]] koja je prestala s radom [[1994.]] te [[1991.]] upisuju se dva razredna odjela kemijskog tehničara: kemijski tehničar opći i kemijski tehničar procesni. Škola [[1992.]] godine mijenja naziv i od tada je poznata kao Kemijska i geološka tehnička škola. [[1993.]] upisan je jedan razredni odjel kemijskog laboranta.<ref name=":0" /> Dva razreda [[kozmetičar]]a upisuju se [[1995.]] godine. Školske godine [[1999.]]/[[2000.]] počeo se provoditi program za zanimanje ekološki tehničar. Eksperimentalni program prirodoslovne gimnazije započinje od školske godine 2004./2005.<ref name=":0" /> Promjenom naziva škole 12. siječnja [[2005.]] godine u Prirodoslovnu školu [[Vladimir Prelog|Vladimira Preloga]] počinje novo razdoblje u životu škole. Od školske godine [[2009.]]/[[2010.]] upisuje jedan sportski razred prirodoslovne gimnazije. Školske godine [[2016.]]/[[2017.]], zahvaljujući projektu “''In english, please''”, upisan je prvi razredni odjel prirodoslovne gimnazije koji prirodoslovne predmete (kemiju, [[Matematika|matematiku]], [[Biologija|biologiju]], [[Fizika|fiziku]]) sluša na [[Engleski jezik|engleskom jeziku.]] == Smjerovi == === Gimnazijski programi === * '''Prirodoslovna gimnazija (klasični program)''' – programom se razlikuje od programa opće gimnazije zbog naglaska na prirodoslovnim predmetima. To se očituje dodatnom satnicom u sklopu izvođenja [[laboratorij]]ske nastave iz kemije, fizike i biologije. Za upis je potrebno zadovoljiti uvjete iz prijemnog ispita. *'''Prirodoslovna gimnazija (odjel za sportaše)''' – program je identičan prirodoslovnoj gimnaziji predodređen za [[učenik]]e koji se bave [[šport]]om u obliku izvanškolske aktivnosti. Iz tog se razloga nastava ovog smjera provodi stalno u jutarnjoj smjeni. Svake se školske godine upisuje jedan razred, a za upis je potrebno zadovoljiti uvjete iz prijemnog ispita te priložiti dokumentaciju o članstvu sportskog kluba ili neke druge institucije vezane uz sport koju učenik redovito posjećuje. *'''Prirodoslovna gimnazija (uz skupinu predmeta na stranom jeziku)''' – program je identičan programu prirodoslovne gimnazije predodređen za učenike koji nastavu [[Kemija|kemije]], [[Fizika|fizike]], [[Biologija|biologije]], [[Matematika|matematike]] i [[Informatika|informatike]] žele slušati na [[Engleski jezik|engleskome jeziku]]. Svake se školske godine upisuje jedan razred, a za upis je potrebno zadovoljiti uvjete iz prijemnog ispita i posebne provjere znanja engleskog jezika. === Strukovni programi === * '''Kemijski tehničar''' – četverogodišnji je strukovni smjer koji osposobljava učenike za organizaciju, vođenje i nadziranje proizvodnje u industrijskim pogonima te izvođenje složenih ispitivanja kvalitete i analize materijala u kemijskom [[laboratorij]]u. Svake se školske godine upisuju dva razreda ovog smjera. * '''Ekološki tehničar''' – četverogodišnji je strukovni smjer koji osposobljava učenike za samostalno izvođenje kemijskih, bioloških i mikrobioloških analiza najsuvremenijim metodama. Svake se školske godine upisuje jedan razreda ovog smjera. * '''[[Kozmetičar]]''' – četverogodišnji je strukovni smjer koji osposobljava učenike za njegu i uljepšavanje cijelog tijela. Svake se školske godine upisuju dva razreda ovog smjera. Do [[2020.]] godine upisivao se jedan razred geoloških tehničara (strukovni), no zbog slabog je interesa program ugašen i upisuju se umjesto jednog dva razreda kemijskih tehničara (strukovni). == Prostor škole == Škola sada sadrži 11 300 m<sup>2</sup> zatvorenog prostora i 10 000 m<sup>2</sup> otvorenog prostora.<ref name=":0" /> Glavni ulaz u školu nalazi se u zgradi D, točnije na mjestu gdje se ona spaja sa zgradom A. Desno od glavnog ulaza škole nalazi se zgrada A, glavna i najveća zgrada škole. Sagrađena je zajedno sa zgradom B [[1964.]] godine prema tada najvišim standardima. U prizemlju zgrade A nalaze se prostorije uprave i administracije, zbornica, učenička porta te kozmetološki laboratorij i dva kozmetička salona. Na prvom i drugom katu nalaze se učionice, a dvije učionice iz [[Informatika|informatike]] opremljene [[Računalo|računalima]] za svakog učenika nalaze se na drugom katu. Treći kat zgrade A izgrađen je 2005. godine. Namijenjen je izvanučioničnoj edukaciji, a na njemu se nalaze: * Regionalni obrazovni centar (ROC) - prostor za edukaciju nastavnika [[STEM]] područja uključenih u e-škole i izvođenje nastave informatike. * [[Knjižnica]] s čitaonicom za učenike i nastavnike opskrbljena računalima. * Višenamjenska konferencijska dvorana s 250 mjesta za stručna predavanja i seminare za učenike te provođenje pismenih provjera znanja, učeničkih natjecanja i [[Državna matura|državne mature]].<ref>{{Citiranje weba|title=Službeni dokumenti {{!}} PŠVPrelog|url=https://www.psvprelog.hr/skola/sluzbeni-dokumenti/|access-date=2022-01-29|language=hr}}</ref> Između A i B zgrade nalazi se troetažna zgrada "i". Karakterističan naziv zgrade potječe od povezanosti naziva "zgrade A i B". Izgrađena je 2020. godine zbog potrebe za većim prostorom u sklopu prelaska nastave iz dvije u jednu, jutarnju smjenu. Povezana je sa zgradom B na svim etažama, ali sa zgradom A samo u prizemlju. Uz zgradu D, jedina je zgrada s požarnim izlazom i jedina zgrada koja ima dizalo. Osim učionica, zgrada "i" centar je nastavničkih kabineta.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Službeni dokumenti {{!}} PŠVPrelog|url=https://www.psvprelog.hr/skola/sluzbeni-dokumenti/|access-date=2022-01-29|language=hr}}</ref> Zgrada B centar je praktične nastave iz prirodoslovnih predmeta. U prizemlju zgrade nalaze se odjel fizike u južnom i odjel biologije u sjeverom hodniku. Oba se odjela sastoje od specijalizirane učionice koja se nastavlja na laboratorij. Na prvom se katu nalaze laboratoriji za opću i [[Anorganska kemija|anorgansku]] te [[Organska kemija|organsku kemiju]], a na drugom katu laboratoriji za [[Fizikalna kemija|fizikalnu kemiju]] i [[Analitička kemija|analitičku kemiju]].<ref name=":2" /> Zgrada D (D - dvorana) izgrađena je [[1986.]] godine i arhitektonski je dodana postojećoj zgradi A kao zasebno, treće krilo. Ona je rekreacijski centar škole. U njoj se nalaze školska športska dvorana, dvorana za korektivnu [[Gimnastika|gimnastiku]] (tzv. mala sportska dvorana), 10 svlačionica, kabineti te skladišta sportske opreme i rekvizita. U zgradi se također nalazi teretana koja nije u sklopu škole, odnosno posebno se naplaćuje članarina za njezino korištenje. Iznad svlačionica nalazi se polivalentni prostor čija se jedna četvrtina koristi kao kantina gdje se nalazi kafić, prodaju forneti, razna pića i [[sendvič]]i, a pred kraj školske godine i [[sladoled]]. U prostoru iza kantine također se nalaze tri manje učionice.<ref name=":1" /> == Zanimljivosti o školi == Škola od [[1998.]] godine izdaje školski list ''Geokem'' koji godine [[2000.]] mijenja naziv u ''Labos''.<ref>[https://web.archive.org/web/20210111201555/https://www.psvprelog.hr/wp-content/uploads/2017/06/Labos-2017..pdf ''Labos - školski list Prirodoslovne škole Vladimira Preloga''], veljača 2017., ISSN 26236885 (Internet Archive)</ref> Nastava se odvija u klimatiziranim i tehnološki opremljenim učionicama, a eksperimentalni i praktični dio nastave odvija se u šest potpuno opremljenih znanstvenih laboratorija, dvama kozmetičkim salonima i dvama kozmetičkim [[laboratorij]]ima.<ref name="#1">{{Citiranje weba |title=Glazbu nam pušta DJ, a imamo i svoj ZOO vrt |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/glazbu-nam-pusta-dj-a-imamo-i-svoj-zoo-vrt-1383047 |access-date=2022-01-29 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Učenicima je na raspolaganju [[knjižnica]] gdje se mogu pripremati za nastavu ili provoditi slobodno vrijeme. Uz knjižnicu tu su i [[teretana]], športska dvorana te različiti školski klubovi i organizacije poput [[Dobrovoljni rad|volontera]], književnog kluba, [[Astronomija|astronomskog]] kluba, školskog [[bend]]a, [[Likovna umjetnost|likovne]] i [[ples]]ne radionice.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Škola {{!}} PŠVPrelog|url=https://www.psvprelog.hr/skola/|access-date=2022-01-29|language=hr}}</ref> Škola ima i školsko igralište na otvorenom i [[botanički vrt]]. Tijekom odmora postoji i školski [[Disk-džokej|DJ]] koji pušta [[Glazba|glazbu]]. Školske učionice imaju kapacitet za 28 učenika, ali je po pravilniku prilikom upisivanja dozvoljeno 26 učenika u jednom razrednom odjelu.<ref name="#1"/> Svake se godine organizira školski [[mjuzikl]] povodom dana škole. Svake se godine organizira putovanje cijele škole [[vlak]]om u neki grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Škola ima ormariće za učenike, te dva učenika dijele jedan ormarić. Izgradnjom zgrade ''i'' nastava u školi odvija se u jednoj smjeni s početkom od 13. siječnja [[2020.]] Međutim, zbog posljedica [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa 22. ožujka]] iste godine [[Prva ekonomska škola]] od sljedeće školske godine dijeli prostor škole s PŠVP-om u suprotnoj smjeni te je iz tog razloga nastava PŠVP-a u jednoj smjeni privremeno obustavljena.<ref name=":0" /> === Nagrade === * [[Nagrada Grada Zagreba]] 2017., za promicanje interesa učenika, doprinos ugledu odgojno-obrazovnog procesa i poboljšanje i osuvremenjivanje nastave<ref>[https://www.psvprelog.hr/nagrada-grada-zagreba/ Nagrada Grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201202031222/https://www.psvprelog.hr/nagrada-grada-zagreba/ |date=2. prosinca 2020. }}, www.psvprelog.hr, pristupljeno 21. siječnja 2021.</ref> == Izvori == {{izvori}} * [http://ss-prirodoslovna-vpreloga-zg.skole.hr/skola/povijest Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100407122951/http://www.ss-prirodoslovna-vpreloga-zg.skole.hr/skola/povijest |date=7. travnja 2010. }}, ss-prirodoslovna-vpreloga-zg.skole.hr * Jerko Mihaljević, [https://web.archive.org/web/20210111213343/https://www.telegram.hr/price/ovo-je-bila-skola-na-losem-glasu-onda-su-promijenili-program-izvukli-milijune-iz-eu-doveli-dj-a-i-danas-je-senzacija/ ''Ovo je bila škola na lošem glasu. Onda su izmijenili program, izvukli milijune iz EU, doveli DJ-a i danas je senzacija''], www.telegram.hr, objavljeno 17. travnja 2018., (Internet Archive), pristupljeno 11. siječnja 2021. *https://www.psvprelog.hr/wp-content/uploads/2021/07/Obrazac-za-natjecaj_2021_2022.pdf, Obrazac za natječaj za upis učenika u prvi razred srednje škole za školsku godinu 2021./2022. *https://www.psvprelog.hr/skola/aktivi/, Aktivi službenih stranica Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, šk. god. 2020./2021. == Vanjske poveznice == * [http://www.psvprelog.hr/ www.psvprelog.hr], službene stranice * [https://tehnicka-skola-kem-zagreb-4b.blogspot.com MONOGRAFIJA ''Tehnička škola - kemijsko tehnološki odjel IV. b razred (1950.-1954.) Zagreb''] {{Srednje škole Grada Zagreba}} [[Kategorija:Srednje škole u Zagrebu]] [[Kategorija:Trnje (Zagreb)]] p5h4omtp08sxhqrq4gyf002q0a8twxu RK Borac Banja Luka 0 304227 7573765 7374894 2026-08-10T19:10:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573765 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[RK Borac]]}} {{rukometni klub | ime kluba = Borac | slika = | puno ime = Rukometni klub Borac Banja Luka | nadimak = Velikan iz Gospodske | godina osnivanja = 1950. | dvorana = Borik | navijači = Lešinari | kapacitet dvorane = 4260 (3060 sjedenje) | trener = | liga = Premijer liga BiH | sezona = 2019./20. | plasman = 1. mjesto | trenutačna sezona = | pattern_la1 = | pattern_b1 = | pattern_ra1 = | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = | socks1 = | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = | socks2 = }} '''Rukometni klub Borac''' je [[rukomet]]ni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]]. Utemeljen je 1950. godine. Dijelom je športskog društva Borac iz Banje Luke. Najuspješniji su bosanskohercegovački klub u povijesti, a osvajali su i naslov prvaka europe. Danas se natječe u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine. Domaće susrete igra u dvorani Borik. Klupske su boje crvena i plava. == Povijest == Osnovan je [[1950.]] godine. U početku je nosio ime Željezničar. Nakon dvije godine je pristupio Sportskom društvu Borac, čime je promijenio i ime. Najuspješniji je rukometni klub iz BiH svih vremena. Klub je bio jednim od rijetkih rukometnih klubova koji nije nikad ispao iz 1. jugoslavenske lige kroz sve vrijeme njena postojanja, od 1957. do 1991. godine. Osim njega uspjelo je to samo Crvenoj zvezdi. Borčevi rukometaši su igrajući za Jugoslaviju osvojili 6 zlatnih olimpijskih odličja. U međunarodnim klupskim natjecanjima su ušli u vječnost osvajanjem kupa europskih prvaka 1975./76., pobijedivši u završnici danskog predstavnika Fredericiju. Godinu prije ih je u završnici pobijedio istočnonjemački ASK iz Frankfurta na Odri. Novi veliki uspjeh je bio u godini raspada bivše Jugoslavije, 1990./1991., kad su pobijedili ruskog predstavnika CSKA iz Moskve. Borac je 7 puta osvojio jugoslavensko prvenstvo, a kup su osvojili 11 puta, 10 puta jugoslavenski i jednom bosanskohercegovački. Od 1993. do 2001. je igrao u najvišem razredu natjecanja Republike Srpske. Svih osam godina je bio prvak. Borac je dao poznate rukometaše i trenere. [[Abas Arslanagić]] je bio uvršten i u reprezentaciju svijeta. == Uspjesi == *'''prvenstvo SFRJ:''' 7 **1959., 1960., 1973., 1974., 1975., 1976., 1981. *'''kup SFRJ:''' 10 **1957., 1958., 1961., 1969., 1972., 1973., 1974., 1975., 1979., 1992. *'''prvenstvo BiH:''' 6 **2013., 2014., 2015., 2017., 2020., 2022. *'''kup BiH :''' 7 **2007., 2011., 2013., 2014., 2015., 2018., 2019. *'''Kup europskih prvaka:''' 1 ** osvajač: 1975./76. ** finalist: 1974./75. *'''Kup EHF:''' 1 **1990./91. Klub je 8 puta osvojio naslov prvaka Republike Srpske (1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000. i 2001.) i 13 puta kup Republike Srpske (1993., 1994., 1995., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2009., 2010., 2012., 2013., 2018.). == Poznati igrači i treneri == * [[Rudolf Abramović]]<ref>[http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 Brod Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170425121648/http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 |date=25. travnja 2017. }} Krešimir Grčević: ''Rukometaš koji je izumio "cepelin"'', 26. ožujka 2013. (pristupljeno 24. travnja 2017.)</ref> * [[Abas Arslanagić]] * [[Zlatan Arnautović (rukometaš)|Zlatan Arnautović]] * [[Mladen Bojinović]] * [[Patrik Ćavar]] * [[Nebojša Golić]] * [[Božidar Jović]] * [[Milorad Karalić]] * [[Aleksandar Knežević]] * [[Velimir Petković]] * [[Nenad Popović]] * [[Iztok Puc]] * [[Zdravko Rađenović]] * [[Zlatko Saračević]] * [[Danijel Šarić (rukometaš)|Danijel Šarić]] * [[Dobrivoje Selec]] * [[Irfan Smajlagić]] * [[Goran Stupar]] * [[Dragan Marković]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rkborac.rs.ba Službene klupske stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090831102805/http://www.rkborac.rs.ba/ |date=31. kolovoza 2009. }} *[http://www.borac-sport.com// Portal športskog društva Borac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110507103150/http://www.borac-sport.com/ |date=7. svibnja 2011. }} [[Kategorija:Bosanskohercegovački rukometni klubovi|B]] [[Kategorija:Šport u Banjoj Luci]] [[Kategorija:Europski klupski prvaci u rukometu (muškarci)|Borac]] pfv4zsxxbddmkp7mud2icsmxp1nalqh Rick Ross 0 314252 7573928 7448422 2026-08-11T03:32:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573928 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Rick Ross | Img = Rick Ross in 2011.jpg | Img_capt = Rick Ross u ožujku 2011. godine. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = William Leonard Roberts II | Pseudonim = Ricky Rozay | Rođenje = [[28. siječnja]] [[1976.]] | Mjesto rođenja = [[Coahoma, okrug (Mississippi)|Coahoma]], [[Mississippi]], [[SAD]] | Smrt = | Prebivalište = [[Carol City, Florida|Carol City]], [[Florida]], [[SAD]] | Instrument = | Žanr = [[hip hop]], [[gangsta rap]] | Zanimanje = [[reper]], [[tekstopisac]] | Djelatno_razdoblje = [[2000.]] − danas | Producentska_kuća = [[Def Jam Recordings|Def Jam]], [[Maybach Music Group|Maybach Music]], [[Slip-n-Slide Records|Slip-n-Slide]], [[Poe Boy Entertainment|Poe Boy]], [[Suave House Records|Suave House]] | Angažman = [[DJ Khaled]], [[Diddy]], [[Jay Z]], [[Stalley]], [[Wale]], [[Meek Mill]], [[French Montana]], [[Drake]], [[Triple C's]], [[Omarion]], [[Nas]], [[Lil Wayne]], [[Ne-Yo]], [[Birdman]] | URL = [http://www.godforgivesidont.com/#maincover Službena stranica] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''William Leonard Roberts II''' ([[Coahoma, okrug (Mississippi)|Coahoma]], [[Mississippi]], [[SAD]], [[28. siječnja]] [[1976.]]), bolje poznat po svom umjetničkom imenu '''Rick Ross''' (ponekad stilizirano kao '''RICK RO$$''') je američki [[reper]] i [[tekstopisac]] iz [[Carol City, Florida|Carol Cityja]], [[Florida|Floride]]. Trenutno ima potpisan ugovor s diskografskom kućom [[Def Jam Recordings]], te ima vlastitu diskografsku kuću [[Maybach Music Group]]. Svoju glazbenu karijeru je započeo 2002. godine gostujući na nekoliko pjesama. Surađivao je s raznim izvođačima sve do 2006. godine kada je objavio debitantski studijski album ''[[Port of Miami (album)|Port of Miami]]''. Godine 2008. objavio je drugi studijski album ''[[Trilla]]''. Sljedeće dvije godine uslijedila su dva albuma ''[[Deeper Than Rap]]'' i ''[[Teflon Don (album)|Teflon Don]]''. Peti album ''[[God Forgives, I Don't]]'' objavljen je 2012. godine, te je njegov do sad najuspješniji album na top ljestvicama. == Raniji život == Rick Ross je rođen kao William Leonard Roberts II, 28. siječnja 1976. godine u okrugu [[Coahoma, okrug (Mississippi)|Coahomi]], [[Mississippi]]ju.<ref>[http://www.thesmokinggun.com/file/rick-rosss-jail-time?page=17 Rodni list repera Ricka Rossa] ''The Smoking Gun''. Preuzeto 12. kolovoza 2012.</ref> Kasnije se preselio u [[Carol City, Florida|Carol City]], [[Florida|Floridu]] pokraj [[Miami, Florida|Miamija]].<ref>[http://www.islanddefjam.com/artist/bio.aspx?artistID=7292 Biografija izvođača Def Jama: Rick Ross] Island Def Jam. Preuzeto 12. kolovoza 2012.</ref> Nakon što je završio srednju školu Miami Carol City Senior, pohađao je [[sveučilište Albany State]] sa stipendijom za američki nogomet.<ref>[http://www.allmusic.com/artist/rick-ross-mn0000853655 Biografija Ricka Rossa] Allmusic. Preuzeto 12. kolovoza 2012.</ref> Svoje umjetničko ime je uzeo od trgovca droga [[Ricky Donnell Ross|Rickyja Donnella Rossa]], s kojim on nema nikakve veze.<ref>[http://www.miaminewtimes.com/2008-01-10/music/rick-ross-spins-a-new-one/full Reper Rick Ross govori o svom životu i karijeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426172425/http://www.miaminewtimes.com/2008-01-10/music/rick-ross-spins-a-new-one/full |date=26. travnja 2012. }} ''Miami New Times''. Preuzeto 12. kolovoza 2012.</ref> == Karijera == === ''Port of Miami'' (2000. – 2006.) === Rick Ross je svoju glazbenu karijeru započeo 2000. godine suradnjama na mnogim pjesmama drugih izvođača. Prvi izvođači s kojima je počeo surađivati bili su [[Erick Sermon]], [[Trina]] i [[Trick Daddy]].<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/interviews/id.1847/title.erick-sermon-details-his-history-with-rick-ross-says-he-coulda-had-biggie-and-reveals-epmd-is-done-making-new-music Erick Sermon priča o Ricku Rossu i govori da je od njega mogao napraviti novog Biggija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120819011044/http://www.hiphopdx.com/index/interviews/id.1847/title.erick-sermon-details-his-history-with-rick-ross-says-he-coulda-had-biggie-and-reveals-epmd-is-done-making-new-music |date=19. kolovoza 2012. }} HipHopDX. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Snimio je pjesmu "Ain't Shit to Discuss" s Erickom Sermonom i "Told Y'all" s Trinom. Nakon toga, godine 2002. uslijedilo je gostovanje na tri pjesme s Trick Daddyjevog albuma ''[[Thug Holiday]]''.<ref>[http://www.thisis50.com/profiles/blogs/trick-daddy-speaks-on-rick-ross-questionable-past-disses-kobe Trick Daddy govori o prošlosti s Rickom Rossom, te pokazuje nepoštovanje prema Pliesu i Kobeu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120820084323/http://www.thisis50.com/profiles/blogs/trick-daddy-speaks-on-rick-ross-questionable-past-disses-kobe |date=20. kolovoza 2012. }} ThisIs50. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Tri godine kasnije gostovao je na Trininom albumu ''[[Glamorest Life]]'', te je potpisao ugovor s diskografskom kućom [[Suave House Records]].<ref>[http://www.sohh.com/2011/07/trina_locks_down_her_rick_ross_love_i_al.html Trina govori o dugom prijateljstvu s Rickom Rossom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120918054623/http://www.sohh.com/2011/07/trina_locks_down_her_rick_ross_love_i_al.html |date=18. rujna 2012. }} Sohh. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Godine 2006. konačno je potpisao ugovor s diskografskom kućom [[Slip-n-Slide Records]] koju je iste godine preuzeo [[Def Jam Recordings]].<ref>[http://www.xxlmag.com/news/latest-headlines/2007/08/suave-house-to-release-early-rick-ross-album/ Suave House će uskoro objaviti album za Ricka Rossa] ''XXL''. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Nakon ugovora otišao je na turneju s Trick Daddyjem, te je počeo surađivati s [[DJ Khaled]]om.<ref>[http://www.sohh.com/2009/01/rick_ross_cuts_ties_w_sli.html Rick Ross raskinuo ugovor s diskografskom kućom Slip-n-Slide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110919030538/http://www.sohh.com/2009/01/rick_ross_cuts_ties_w_sli.html |date=19. rujna 2011. }} Sohh. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Rick Ross je 8. kolovoza 2006. godine objavio svoj debitantski studijski album ''[[Port of Miami (album)|Port of Miami]]'' koji je na top ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] zauzeo najbolju poziciju.<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1538669/rick-ross-sails-1-with-port-miami.jhtml Rick Rossov prvijenac ''Port of Miami'' zauzima #1 na ''Billboardu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120625023734/http://www.mtv.com/news/articles/1538669/rick-ross-sails-1-with-port-miami.jhtml |date=25. lipnja 2012. }} MTV. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Album je u prvom tjednu prodan u 187.000 primjeraka.<ref>[http://www.allmusic.com/album/port-of-miami-mw0000410558 Rick Ross - ''Port of Miami'' (top ljestvice, nagrade i prodaja)] Allmusic. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Album je proizveo promotivni singl "[[Blow (Rick Ross)|Blow]]" i dva glavna singla "[[Hustlin']]", te "[[Push It (Rick Ross)|Push It]]".<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1537187/jay-z-akon-help-rick-ross-with-first-album.jhtml Jay Z i Akon pomažu novaku Ricku Rossu na albumu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131218204344/http://www.mtv.com/news/articles/1537187/jay-z-akon-help-rick-ross-with-first-album.jhtml |date=18. prosinca 2013. }} MTV. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Singl "Push It" sadrži uzorke glavne pjesme iz filma ''[[Lice s ožiljkom (1983.)|Lice s ožiljkom]]'', "[[Scarface (Push It to the Limit)]]".<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1536628/rick-ross-ready-blow-up-august.jhtml Rick Ross eksplodirao na top ljestvicama s novim albumom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120210022413/http://www.mtv.com/news/articles/1536628/rick-ross-ready-blow-up-august.jhtml |date=10. veljače 2012. }} MTV. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Singl "Hustlin'" bio je najuspješniji, te je zaradio platinastu certifikaciju. Tri mjeseca nakon objavlivanja, album je u Sjedinjenim Američkim Državama zaradio zlatnu certifikaciju.<ref>[http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH Zlatna i platinasta certifikacija: Rick Ross] Recording Industry Association of America. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> === ''Trilla'' (2007. – 2008.) === Godinu 2007. Rick Ross je započeo s mnogim suradnjama. Tada je Rick Ross gostovao na sedam [[DJ Khaled]]ovih pjesama s albuma ''[[We the Best]]'', uključujući i najuspješniju "[[I'm So Hood]]" na kojoj još gostuju [[T-Pain]], [[Trick Daddy]] i [[Plies]].<ref>[http://www.complex.com/music/2012/08/the-complete-history-of-rick-ross-guest-features-2/dj-khaled-im-so-hood Cjelokupna povijest Rick Rossovih suradnja, DJ Khaled - I'm So Hood] ''Complex''. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> U rujnu Ross je objavio kompilaciju ''[[Rise to Power (album)|Rise to Power]]''.<ref>[http://www.musicforamerica.org/node/114473 Recenzija Rick Rossovog albuma ''Rise to Power''] Music for America. Preuzeto 15. kolovoza 2012.</ref> Početkom sljedeće godine Rick Ross nastavlja suradnje, a ponajviše s DJ Khaledom, te se opet pojavljuje hit pjesma "[[Out Here Grindin]]" s mnogo gostiju. Osim s Khaledom, Ross gostuje i na pjesmama drugih izvođača kao što su [[Flo Rida]], [[Ace Hood]], [[Birdman]] i [[Nelly]].<ref>[http://www.complex.com/music/2012/08/the-complete-history-of-rick-ross-guest-features-2/dj-khaled-out-here-grindin Cjelokupna povijest Rick Rossovih suradnja, DJ Khaled - Out Here Grindin] ''Complex''. Preuzeto 14. kolovoza 2012.</ref> Svoj drugi studijski album ''[[Trilla]]'' objavio je 11. ožujka 2008. godine, te je isto kao i prošli album zauzeo najbolje mjesto na top ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]].<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1583694/rick-ross-trilla-tops-snoop-fat-joe.jhtml Rick Rossov album ''Trilla'' pobjeđuje Snoopa i Fat Joea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120621233922/http://www.mtv.com/news/articles/1583694/rick-ross-trilla-tops-snoop-fat-joe.jhtml |date=21. lipnja 2012. }} MTV. Preuzeto 15. kolovoza 2012.</ref> Album je u prvome tjednu imao prodaju od 198.000 primjeraka.<ref>[http://www.hiphopgalaxy.com/Rick-Ross-Debuts-First-On-Soundscan-With-Trilla-hip-hop-6579.html Rick Ross je debitirao na prvome mjestu s albumom ''Trilla''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308064713/http://www.hiphopgalaxy.com/Rick-Ross-Debuts-First-On-Soundscan-With-Trilla-hip-hop-6579.html |date=8. ožujka 2012. }} HipHopGalaxy. Preuzeto 15. kolovoza 2012.</ref> Album je proizveo tri singla "[[Speedin']]" na kojem gostuje [[R. Kelly]], "[[The Boss (Rick Ross)|The Boss]]" na kojem gostuje [[T-Pain]] i "[[Here I Am (Rick Ross)|Here I Am]]" na kojem gostuju [[Nelly]] i [[Avery Storm]].<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1587800/rick-ross-talks-about-tiger-attack-on-video-set.jhtml Rick Ross na setu snimanja videospota za pjesmu "Here I Am"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121105053249/http://www.mtv.com/news/articles/1587800/rick-ross-talks-about-tiger-attack-on-video-set.jhtml |date=5. studenoga 2012. }} MTV. Preuzeto 15. kolovoza 2012.</ref> Najuspješniji singl bio je "The Boss" koji je na top ljestvici [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] završio na poziciji broj 17, te je također zaradio platinastu certifikaciju.<ref>[http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH Zlatna i platinasta certifikacija: Rick Ross] Recording Industry Association of America. Preuzeto 15. kolovoza 2012.</ref> Nakon albuma objavio je ''soundtrack'' ''[[M.I. Yayo: The Movie]]'' za istoimeni film.<ref>[http://www.cduniverse.com/productinfo.asp?pid=7629577 Rick Ross - ''M.I. Yayo: The Movie'' (Soundtrack)] CD Universe. Preuzeto 15. kolovoza 2012.</ref> Iste godine [[MTV News]] je Ricka Rossa smjestio na četvrtu poziciju top liste "Hottest MCs In The Game" među deset repera.<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1587657/hottest-mcs-game-rick-ross-4.jhtml Hottest MCs In The Game - Rick Ross #4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121112021348/http://www.mtv.com/news/articles/1587657/hottest-mcs-game-rick-ross-4.jhtml |date=12. studenoga 2012. }} MTV. Preuzeto 15. kolovoza 2012.</ref> === ''Deeper Than Rap'' (2009.) === Rick Ross je godinu započeo gostovanjima na mnogim albumima drugih izvođača. Treći studijski album ''[[Deeper Than Rap]]'' objavio je 21. travnja 2009. godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20121006014456/http://www.billboard.biz/bbbiz/content_display/industry/news/e3i7def68b2d246e0d2d97baf8bc61d118f Rick Ross po treći put debitirao na broju jedan na ''Billboardu'' 200] ''Billboard''. Preuzeto 16. kolovoza 2012.</ref> Album je na top ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] opet uzeo najbolju poziciju, te je u prvome tjednu prodan u 158.000 primjeraka.<ref>[http://www.billboard.com/#/ Povijest Ricka Rossa na top ljestvicama] ''Billboard''. Preuzeto 18. kolovoza 2012.</ref> Album je do danas prodan u 439.000 primjeraka.<ref>[http://www.trendsettin.com/?p=2762#more-2762 Prodaja glazbenih albuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717100122/http://www.trendsettin.com/?p=2762#more-2762 |date=17. srpnja 2011. }} Trend Settin. Preuzeto 18. kolovoza 2012.</ref> To je prvi Rossov album koji nije zaradio certifikaciju. Na albumu se nalaze četiri singla "[[Mafia Music]]", "[[All I Really Want (Rick Ross)|All I Really Want]]" na kojem gostuje [[The-Dream]], "[[Magnificent (Rick Ross)|Magnificent]]" na kojem gostuje [[John Legend]] i "[[Maybach Music 2]]" na kojem gostuju [[Kanye West]], [[T-Pain]], te [[Lil Wayne]]. Najuspješniji singl bio je "Magnificent" s Johnom Legendom.<ref>[http://www.billboard.com/#/ Povijest singlova na top ljestvicama - Rick Ross] ''Billboard''. Preuzeto 18. kolovoza 2012.</ref> Krajem iste godine, kao član grupe [[Triple C's]] objavio je album ''[[Custom Cars & Cycles]]''.<ref>[http://www.allmusic.com/album/custom-cars-cycles-mw0001936506 Recenzija albuma ''Custom Cars & Cycles''] Allmusic. Preuzeto 18. kolovoza 2012.</ref> === ''Teflon Don'' (2010.) === Rick Ross je te godine bio gost na dva hit singla "[[All I Do Is Win]]", [[DJ Khaled]]a i "[[Monster (Kanye West)|Monster]]", [[Kanye West|Kanyea Westa]].<ref>[http://idolator.com/5609121/kanye-west-jay-z-nicki-minaj-monster Kanye West, Jay Z, Rick Ross, Bon Iver i Nicki Minaj na pjesmi "Monster"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210320081529/https://www.idolator.com/5609121/kanye-west-jay-z-nicki-minaj-monster |date=20. ožujka 2021. }} Idolator. Preuzeto 18. kolovoza 2012.</ref> Ross je četvrti studijski album ''[[Teflon Don (album)|Teflon Don]]'' objavio 20. srpnja 2010. godine. Album je na top ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] debitirao na poziciji broj dva, te je postao njegov prvi album koji nije dosegao broj jedan.<ref>[http://www.billboard.com/news#/news/eminem-still-no-1-rick-ross-bows-at-no-2-1004106417.story?tag=newstop1 Eminem još na #1, a Rick Ross skače na #2] ''Billboard''. Preuzeto 18. kolovoza 012.</ref> Album je u prvome tjednu prodan u 176.300 primjeraka, a do danas je prodan u 724.000 primjeraka, te je zaradio zlatnu certifikaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>[http://www.billboard.com/column/the-juice/rick-ross-has-clinical-direction-to-new-1006970352.story#/column/the-juice/rick-ross-has-clinical-direction-to-new-1006970352.story Rick Ross želi biti predsjednik Def Jama] ''Billboard''. Preuzeto 18. kolovoza 2012.</ref> Album je proizveo tri singla "[[Super High]]", "[[B.M.F. (Blowin' Money Fast)]]" i "[[Aston Martin Music]]", od kojih je "Aston Martin Music" na kojem gostuju [[Drake]] i [[Chrisette Michele]] bio najuspješniji.<ref>[http://www.billboard.com/#/artist/Rick+Ross/chart-history/690440?f=379&g=Singles Rick Rossov uspjeh na ''Billboardovim'' top ljestvicama] ''Billboard''. Preuzeto 18. kolovoza 2012.</ref> Krajem 2010. godine, reper [[Diddy]] je potvrdio da Rick Ross ima potpisan poslovni ugovor s njegovom diskografskom kućom [[Bad Boy Records|Ciroc Entertainment]].<ref>[http://www.sohh.com/2011/11/diddy_took_ciroc_from_nothin_to_somethin.html Diddy odveo Ciroc od ništa do svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120928110106/http://www.sohh.com/2011/11/diddy_took_ciroc_from_nothin_to_somethin.html |date=28. rujna 2012. }} Sohh. Preuzeto 18. kolovoza 2012.</ref> === ''God Forgives, I Don't'' (2011. - danas) === Rick Ross je 2011. godinu započeo s gostovanjem na vrlo uspješnom singlom "[[I'm On One]]", [[DJ Khaled]]a na kojem još gostuju [[Drake]] i [[Lil Wayne]]. Singl je na top ljestvici [[Billboard Hot 100|''Billboard'' Hot 100]] završio na poziciji broj deset.<ref>[http://www.billboard.com/#/artist/DJ+Khaled/chart-history/626664?f=379&g=Singles Povijest na top ljestvicama - DJ Khaled] ''Billboard''. Preuzeto 19. kolovoza 2012.</ref> U svibnju je objavio album ''[[Self Made Vol. 1]]'' zajedno s članovima diskografske kuće [[Maybach Music Group]]. U lipnju iste godine imao je nastup na dodjeli nagrada [[BET Awards 2011|BET]]. Također je zaradio nominaciju za najboljeg muškog hip hop izvođača (''Best Male Hip Hop Artist'').<ref>[http://www.bet.com/shows/bet-awards/2011/performers/rick-ross.html Rick Ross ima nastup na BET Awards 2011.] BET. Preuzeto 19. kolovoza 2012.</ref> Kasnije je objavio dvije promotivne pjesme "[[I Love My Bitches]]" i "[[You the Boss]]" na kojoj gostuje [[Nicki Minaj]].<ref>[http://celebpromoter.com/rick-ross-nicki-minaj-just-blaze/ Rick Ross objavljuje dvije nove pjesme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130819232914/http://celebpromoter.com/rick-ross-nicki-minaj-just-blaze/ |date=19. kolovoza 2013. }} CelebPromoter. Preuzeto 19. kolovoza 2012.</ref> Krajem godine časopis ''[[The Source (časopis)|The Source]]'' ga je proglasio čovjekom godine.<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1653228/rick-ross-named-sources-man-year.jhtml Rick Ross proglašen čovjekom godine od strane časopisa ''The Source''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110613015744/http://www.mtv.com/news/articles/1653228/rick-ross-named-sources-man-year.jhtml |date=13. lipnja 2011. }} MTV. Preuzeto 19. kolovoza 2012.</ref> U prosincu je najavio da će svoj peti studijski album objaviti 2012. godine.<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.17650/title.rick-ross-officially-delays-god-forgives-i-dont-to-2012 Rick Ross će objaviti ''God Forgives, I Don't'' tek 2012. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129184223/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.17650/title.rick-ross-officially-delays-god-forgives-i-dont-to-2012 |date=29. studenoga 2014. }} HipHopDX. Preuzeto 19. kolovoza 2012.</ref> Rick Ross je odmah u početku godine od strane [[MTV]]-ja okrunjen titulom "Hottest MC In The Game".<ref>[http://rapradar.com/2012/02/19/rick-ross-1-hottest-mc-in-the-game/ Rick Ross #1: Hottest MC In The Game] Rap Radar. Preuzeto 19. kolovoza 2012.</ref> U lipnju iste godine objavio je album ''[[Self Made Vol. 2]]'' zajedno s ostalim članovima diskografske kuće Maybach Music Group. Peti studijski album ''[[God Forgives, I Don't]]'' objavio je 31. srpnja 2012. godine.<ref>[http://www.godforgivesidont.com/store/ Album ''God Forgives, I Don't'' u prodaji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120811095732/http://www.godforgivesidont.com/store/ |date=11. kolovoza 2012. }} ''God Forgives, I Don't''. Preuzeto 25. kolovoza 2012.</ref> Album je na top ljestvici [[Billboard 200|''Billboard'' 200]] debitirao na poziciji broj jedan, kao i na kanadskoj top ljestvici [[Canadian Albums Chart]]. Album je u prvome tjednu prodan u 218.000 primjeraka.<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.20800/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-8-12-2012 Prodaja albuma na kraju tjedna (12. kolovoza 2012.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130923044659/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.20800/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-8-12-2012 |date=23. rujna 2013. }} HipHopDX. Preuzeto 25. kolovoza 2012.</ref> Glavni singl s albuma je "[[Touch'N You]]" na kojem gostuje [[Usher]]. Album je do danas prodan u 371.000 primjeraka.<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.21020/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-9-2-2012 Prodaja albuma na kraju tjedna (2. rujna 2012.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131030103901/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.21020/title.hip-hop-album-sales-the-week-ending-9-2-2012 |date=30. listopada 2013. }} HipHopDX. Preuzeto 7. rujna 2012.</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Ricka Rossa}} {{col-begin}} {{col-2}} === Studijski albumi === * ''[[Port of Miami (album)|Port of Miami]]'' (2006.) * ''[[Trilla]]'' (2008.) * ''[[Deeper Than Rap]]'' (2009.) * ''[[Teflon Don (album)|Teflon Don]]'' (2010.) * ''[[God Forgives, I Don't]]'' (2012.) === Zajednički albumi === * ''[[Self Made Vol. 1]]'' (2011.) * ''[[Self Made Vol. 2]]'' (2012.) === EP-ovi === * ''[[The Albert Anastasia EP]]'' (2010.) === Kompilacijski albumi === * ''[[Rise to Power]]'' (2007.) {{col-2}} === Miksani albumi === * ''[[90 Going North]]'' (2006.) * ''[[The Street Catalog]]'' (2006.) * ''[[The Rossfather 2]]'' (2008.) * ''[[Interstate Rick]]'' (2009.) * ''[[Ashes to Ashes (album)|Ashes to Ashes]]'' (2010.) * ''[[Rich Forever]]'' (2012.) {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Rick Ross}} *[http://www.godforgivesidont.com/#maincover Službena stranica] *[http://www.allmusic.com/artist/rick-ross-mn0000853655 Rick Ross] na [[Allmusic]]u *[http://www.discogs.com/artist/Rick+Ross Rick Ross] na [[Discogs]]u *[http://www.billboard.com/artist/rick-ross/690440 Rick Ross] na [[Billboard|''Billboardu'']] *[http://www.mtv.com/music/artist/ross__rick__rap_/artist.jhtml Rick Ross] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120629211814/http://www.mtv.com/music/artist/ross__rick__rap_/artist.jhtml |date=29. lipnja 2012. }} na [[MTV]] {{Rick Ross}} {{Singlovi Ricka Rossa}} {{GLAVNIRASPORED:Ross, Rick}} [[Kategorija:Američki hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] 2whq2s90hbld3th0z9u64cpnh5dirw8 Sane 0 319870 7574089 7439505 2026-08-11T10:36:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574089 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Sane | Img = | Img_capt = | Img_size = | alt = | caption = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1995.]] | Mjesto = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Prebivalište = | Žanr = [[rock]]<br />[[alternativni rock]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Croatia Records]] | Angažman = | URL = [http://www.listen2sane.com/ www.listen2sane.com] | Sadašnji članovi = [[Nikola Marjanović]]<br />[[Stjepan Krznarić]]<br />[[Sebastian Jurić]] | Bivši članovi = [[Tomas Balaž]]<br />[[Davorin Tomšić]]<br />[[Daniel Petljak]]<br />[[Velimir Ljubić]]<br />[[Goran Delač]]<br />[[Tin Ostreš]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Sane''' je rock sastav iz [[Zagreb]]a. Osnovan je [[1995.]], a u današnjoj postavi djeluje od 2010. godine. ==Povijest sastava== '''Sane''' je osnovan 1995. godine u selu Puttaparthi u Indiji, gdje je kanadski producent i lovac na talente Steven Harmer otkrio dva sedamnaestogodišnjaka kako sviraju svoje autorske pjesme. Omogućio im je suradnju s producentom Chris Lurch Rudykom s kojim su snimili svoj album prvijenac '''Antelupiulla'''. Uslijedio je niz godina u kojima je sastav putovao po Europi, živio u Londonu, mijenjao članove pa i nekoliko puta bio raspušten, da bi se 2008. godine okupio u sastavu Marjanović/Krznarić/Balaž, u kojem se natječe se za hrvatsku pjesmu Eurovizije na [[Dora|Dori]] [[2009.]] sa singlom '''Dečko''', nastupa na [[Porin (nagrada)|Porinu]] na večeri posvećenoj [[Dino Dvornik|Dinu Dvorniku]], potom na spektaklu na Bačvicama također posvećenom Dinu Dvorniku, te izdaje singl s obradom pjesme '''Ja bih preživio'''. Odlaskom Tomasa Balaža polovicom 2010. godine, Stjepan Krznarić prelazi na bubnjeve, a u sastav dolazi basist Sebastian Jurić. U toj postavi izdaju singlove '''Vila,''' '''Mi, Puj Pečatim '''i''' Koliko sam tvoj'''. te album obrada na engleskom jeziku '''Do not cover''', koji uspješno financiraju kampanjom [[skupno financiranje|skupnog financiranja]]<ref>[http://www.jutarnji.hr/video-zagrebacki-band-sane-prvi-su-hrvati-u-vodama--crowdfundinga-/1021590/ Jutarnji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131012043550/http://www.jutarnji.hr/video-zagrebacki-band-sane-prvi-su-hrvati-u-vodama--crowdfundinga-/1021590/ |date=12. listopada 2013. }} VIDEO 'Hrvatski Pearl Jam': Popularni zagrebački rock-band Sane prvi su Hrvati u vodama 'crowdfundinga', 13. travnja 2012.</ref> preko stranice [[RocketHub]].<ref>[http://www.rockethub.com/projects/6129-sane-is-making-an-album-of-covers RocketHub] Sane is making an album of covers</ref><ref>[http://blog.rockethub.com/croatian-band-sane-makes-crowdfunding-music#!/ Službeni blog stranice RocketHub] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130524094330/http://blog.rockethub.com/croatian-band-sane-makes-crowdfunding-music#!/ |date=24. svibnja 2013. }} (stranica nije dostupna)</ref> Osim stalnog angažmana u zagrebačkom klubu Sax!, rijetko sviraju jer privode kraju svoj drugi autorski album, 15 godina nakon prvog.<ref>[http://www.facebook.com/sebastian.juric/posts/10150401267776600 Facebook]</ref> ==Diskografija== *[http://www.discogs.com/Sane-Antelupiulla/release/1165972 Antelupiulla (1998)] *[http://listen2sane.com/cro/index.php/sane-do-not-cover-je-vani/ Do not cover (2012)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131012041707/http://listen2sane.com/cro/index.php/sane-do-not-cover-je-vani/ |date=12. listopada 2013. }} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.listen2sane.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111207035343/http://www.listen2sane.com/ |date=7. prosinca 2011. }} *[http://www.reverbnation.com/listen2sane Reverbnation] *[http://www.rockethub.com/profiles/33603-sane-zg RocketHub] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710072333/http://www.rockethub.com/profiles/33603-sane-zg |date=10. srpnja 2015. }} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] g0oo41mf5l9ipbd7u80ifco41wa4g7w Richtersveld 0 320245 7573927 7486446 2026-08-11T03:28:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573927 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Kulturni i botanički krajolik Richtersvelda |slika = Nama huts.JPG |godina = [[2007.]] <small>(31. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iv, v |ugroženost = ne |dossier = 1265 |država = {{Z+X|JAR}} |karta = Južna Afrika |karta-oznaka = Richtersveld |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|28|17|24|S|17|08|11|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Richtersvelda u JAR }} [[Datoteka:Map Richtersveld Municipality and Parks de.svg|mini|lijevo|<center>Karta općine Richtersveld s istaknutim zaštićenim područjima]] '''Richtersveld''' je planinski [[pustinja|pustinjski]] [[krajolik]] na samom zapadu [[Južna Afrika|Južnoafričke]] pokrajine [[Northern Cape]], koje rijekom [[Oranje]] graniči s [[Namibija|Namibijom]]. Područje i istoimena općina su dobili ime po velečasnom W. Richteru, nizozemskom misionaru koji je otvorio prvu misiju u mjestu Koeboes početkom 20. st.<ref>[http://www.salanguages.com/munnames.htm Imena južnoafričkih mjesta] na South African Languages {{eng oznaka}} Preuzeto 22. studenog 2011.</ref> Općina ima površinu od 9.608 km² i oko 14.613 stanovnika (2007.) koji su se uglavnom doselili nakon 1927. godine kada su otkriveni dijamanti na ušću rijeke Oranje kod današnjeg grada [[Alexander Bay]]. U ovom području se izmijenjuju ravne pješčane doline, grbavi klanci i visoke planine [[vulkan]]skih stijena od 60 metara nadmorske visine na krajnjem sjeveru, do 1.377 m visokog vrha Cornellberg, južno od središta Richtersvelda. Richtersveld pripada širem području [[Namaqualand]]a koje je poznato po [[Aridna klima|aridnoj klimi]] ekstremnih temperatura (preko 50°C) i [[rosa|rosnih]] (''malmokkies'') jutara, te jako rijetkih [[kiša]], u kojoj mogu preživjeti samo najotporniji oblici života. Na prvi pogled beživotan, ovaj krajolik je prepun jedinstvenih biljnih vrsta koje su se prilagodile strašnim uvjetima života. Richersveld je poznat kao jedino aridno središte [[bioraznolikost]]i na svijetu s nevjerojatnom raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta (većinom [[endem]]a). Od oko 650 vrsta biljaka, većina su [[sukulenti]] koji uspijevaju jedino u mega-[[ekosustav]]u [[karu]]a (jedinstven ekosustav jugozapadne Afrike). Mnoge su endemične i jako neobičnih oblika, zbog čega se Richterrsveld često naziva "[[mars]]ovskim krajolikom". Najčešće su ''[[Pachypodium namaquanum]]'' ("Debelo-stopalo poluosoba"), koje narod [[Nama]] drži za utjelovljenje njihovih predaka koji u obliku biljaka oplakuju njihovu drevnu Namibijsku domovinu. Sjeverni dio je proglašen [[nacionalni park|nacionalnim parkom]], površine 1.624,45 km², tek 1991. godine, nakon 18 godina pregovora s lokalnim narodom Nama koji i dalje napasa svoju stoku u parku. Južni dio je u rujnu 2007. godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "Društveni konzervat Richtersveld",<ref>{{cite web |url=http://www.richtersveld-conservancy.org/ |title=The Richtersveld Community Conservancy |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=2011-11-21 |archive-date=15. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170915131353/http://richtersveld-conservancy.org/ |url-status=dead }}</ref> koje je starije od područja NP i u kojemu nema rudarenja dijamanata. Naime, u ovom području narod Nama živi polunomadskim životom najmanje posljednjih 2.000 godina. Jedino tu grade svoje prenosive kuće (''haru om'') i štale koje slijede sezonsku seobu u njihove stoke u potrazi za ispašom; običaj koji je nekada postojao širom Afrike. Pastiri ovdje skupljaju ljekovito bilje i imaju stare običaje koji su povezani s različitim mjestima i odlikama krajolika. Lokalno stanovništvo danas polaže sva teritorijalna prava na Richtersveld i njima pripada uprava njegovim zaštićenim područjima. Zbog toga su zadržali tradicionalni način života, dok je u drugim područjima narod Nama (Namibija i druga područja Južnoafričke Republike) odustali od nomadskog načina života i gradnje tradicionalnih kuća. Neke od endemskih biljaka Richtersveldea: <gallery> Slika:Pachypodium namaquanum PICT2669.JPG|<center>''[[Pachypodium namaquanum]]'' Slika:Senecio haworthii-PICT2615.jpg|<center>''[[Senecio haworthii]]'' Slika:Conophytum wettsteinii-PICT2570.jpg|<center>''[[Conophytum wettsteinii]]'' Slika:Crassula macowaniana.jpg|<center>''[[Crassula macowaniana]]'' Slika:Euphorbia dregeana-028 P1010177.jpg|<center>''[[Euphorbia dregeana]]'' </gallery> ==Izvori== {{commonscat}} {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.southafrica365.com/discover/southafrica/richtersveld Nacionalni park Richtersveld i rijeka Orange] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312011002/http://www.southafrica365.com/discover/southafrica/richtersveld |date=12. ožujka 2007. }} {{eng oznaka}} *[http://www.sanparks.org/parks/richtersveld/ Prekogranični nacionalni park Ai-|Ais/Richtersveld] {{eng oznaka}} *[http://www.richtersveld.gov.za Stranice općine Richtersveld] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130306003405/http://www.richtersveld.gov.za/ |date=6. ožujka 2013. }} {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Južnoafričkoj Republici}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Pustinje u Africi]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Africi]] [[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Africi]] [[Kategorija:Kulturni krajolici]] 4hmj8s9g8ld1iw36evhnekjxz32mk4x René Matoušek 0 322166 7573921 7466880 2026-08-11T02:26:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573921 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|književnik}} '''René Matoušek''' ([[Vukovar]], [[7. veljače]] [[1958.]] – [[Vukovar]], [[20. studenoga]] [[1991.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Haiku|haiku-pjesnik]], [[pisac]], [[novinar]], [[glazbenik]], [[esperanto|esperantist]], [[Radioamaterizam|radio-amater]] i [[stomatologija|stomatolog]]. == Životopis == René Matoušek rodio se u Vukovaru [[7. veljače]] [[1958.]] godine. Gimnaziju je pohađao u Vukovaru.<ref name="VN">[http://www.vukovarske-novine.com/novine/269/02.pdf Vukovarske novine: Postavljanje bisti dvojici Vukovaraca: Renea Matoušeka i Siniše Glavaševića], 7. ožujka 2003., preuzeto 22. prosinca 2011.</ref> Jedan dio života proveo je i kod djeda i bake u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], gdje se preselio [[1977.]] godine po dolasku na studij stomatologije.<ref name="VN" /><ref name="vgdanas">Sonja Filipović, [https://archive.today/20130702060442/http://www.vgdanas.hr/rene-sretan-ti-rodendan-2186.aspx ''Rene, sretan ti rođendan''], vgdanas.hr, 7. veljače 2011., (u međumrežnoj pismohrani archive.today 2. srpnja 2013.), preuzeto 27. kolovoza 2021.</ref> Od [[1985.]] do [[1990.]] godine kao stomatolog radio je u [[Žegar]]u nedaleko [[Obrovac|Obrovca]],<ref name="magicus">[https://www.magicus.info/alternativci-i-korisnici/kalendar-dogadjanja/haiku-susreti-u-obrovcu-28-srpnja-2009 magicus.info: Haiku susreti u Obrovcu 28 srpnja 2009], preuzeto 22. prosinca 2011.</ref> a godine [[1990.]] vratio se u rodni Vukovar<ref name="vgdanas" /> gdje se uključuje u ponovno ustrojavanje Društva "Hrvatski dom" i biva imenovan tajnikom.<ref name="VN" /> Pisao je za ''[[Polet]]'', ''[[Studentski list]]'', ''[[Quorum]]'', ''[[Oko (časopis)|Oko]]'', ''[[Vukovarske novine]]'' i ''[[Osječki tjednik]]'' u kojem je imao stalnu rubriku, pod nazivom "Carski rez", gdje je na satiričan način opisivao svakodnevnu vukovarsku zbilju.<ref>[http://renematousek.wordpress.com/2011/12/29/9/ René Matoušek. Vukovarski pisac. Kratka biografija], preuzeto 31. prosinca 2011.</ref> Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] bio je član Stručnog operativnog štožera vukovarske bolnice a također njegov glas čuo se i s valova [[Hrvatski radio Vukovar|Hrvatskog radio Vukovara]] s kojeg je, uz pomoć još jednog radio-amatera, prenosio izvješće o stanju u Gradu.<ref name="Vukovarske novine">[http://www.vukovarske-novine.com/novine/262/09.pdf Vukovarske novine: In memoriam: Rene Matoušek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211118202134/http://www.vukovarske-novine.com/novine/262/09.pdf |date=18. studenoga 2021. }}, 22. studenoga 2002., Preuzeto 22. prosinca 2011.</ref> Nakon [[Bitka za Vukovar|pada grada]] bio je u koloni koja je odvedena na "[[Logor Velepromet|Velepromet]]" i trag mu se izgubio nakon izvođenja na saslušanje iz takozvane stolarije.<ref name="Vukovarske novine" /> Njegovi posmrtni ostatci [[Prekapanje grobova|ekshumirani]] su iz skupne grobnice na vukovarskom Novom groblju, a identificiran je [[14. studenoga]] [[2002.]] godine na Zavodu za sudsku medicinu u [[Zagreb]]u.<ref name="Vukovarske novine" /> Pokopan je u Aleji hrvatskih branitelja u Vukovaru, [[22. studenoga]] [[2002.]] godine.<ref>Denis Derk, [http://www.vecernji.hr/kultura/velika-gorica-ne-zaboravlja-pisca-vukovarca-renea-matouseka-clanak-348397 ''Velika Gorica ne zaboravlja pisca i Vukovarca Renea Matoušeka''], ''[[Večernji list]]'', 21. studenoga 2011., preuzeto 22. prosinca 2011.</ref> == Književno stvaralaštvo == Počeo je pisati haiku početkom [[1980-ih]] godina kada kao mladi stomatolog doseljava u Žegar, u [[Bukovica|Bukovicu]].<ref name="AA">[https://akademija-art.hr/2020/01/04/zelengrad-haiku-susreti-rene-matouek/ Akademija Art: Zelengrad - Haiku susreti „René Matoušek“], preuzeto 27. kolovoza 2021.</ref> Godine [[1995.]] uvršten je u antologiju srijemskih pisaca ''Hrvatska riječ u Srijemu: antologija srijemskih pisaca'' (priredio [[Dubravko Horvatić]]).<ref name="Vukovarske novine" /> == Djela == * ''Jaka veza'', Biblioteka Albatros, kolo 1, knj. 5, Narodno sveučilište "Juraj Kokot", Velike Gorica, 1980. * ''Prasci'', vlastita naklada, 1981. * ''Žegar'', Biblioteka Macuo Basho, Odžaci, 1987. === Posmrtno objavljeno === * ''DA za Renéa'', Biblioteka Albatros. Posebna izdanja, knj. 10, Narodno sveučilište Velika Gorica, Velika Gorica, 1997. * ''Ljubav'', zbirka priča, Pučko otvoreno učilište, Velika Gorica, 1997. == Spomen == * Na ulazu u [[Hrvatski dom u Vukovaru]] nalazi se brončano poprsje Renea Matoušeka, djelo akademskog kipara [[Mladen Mikulin|Mladena Mikulina]].<ref>Zlatko Karač, Đuro Šimičić, [https://hrcak.srce.hr/18528 ''Hrvatski dom u Vukovaru arhitekta Aleksandra Freudenreicha''], ''Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam'', br. 2(34), sv. 15, (2007.), str. 204.-223., podrubnica 10 na str. 207.</ref> * U spomen na René Matoušeka održavaju se međunarodni haiku susreti, [[Haiku susreti Rene Matoušek]], koje je pokrenuo [[Tomislav Marijan Bilosnić]] [[2008.]] godine.<ref name="magicus" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://renematousek.wordpress.com/ René na Wordpressu] * [http://www.ezadar.hr/clanak/medunarodni-haiku-susreti-rene-matousek-u-obrovcu Međunarodni haiku susreti “René Matoušek” u Obrovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101118102952/http://www.ezadar.hr/clanak/medunarodni-haiku-susreti-rene-matousek-u-obrovcu |date=18. studenoga 2010. }} * [http://www.057info.hr/kultura/2010-09-01/rene-matousek-u-zelengradu Međunarodni haiku susreti "Rene Matoušek" u Zelengradu] * [http://www.croatianhistory.net/etf/haiku.html Haiku poezija Rene Matoušek] * [http://www.akademija-art.hr/galerija/Vijesti/vijesti-2009/07-july/haiku-obrovac/rene-matousek Fotografije]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.knjiznica-vg.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=36&Itemid=67 Književna večer posvećena Renéu Matoušek] * [http://www.youtube.com/watch?v=kL4a043fq7A književna večer u Velikoj Gorici] {{GLAVNIRASPORED:Matoušek, René}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski esperantisti]] [[Kategorija:Stomatolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Vukovar]] 2ox5u9udhs1e7yjxqtfm5bq08g40p4m Sa vz. 58 0 336147 7574042 7525872 2026-08-11T09:06:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574042 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv =Sa vz. 58 |slika =[[Datoteka:Sa_58-JH01.jpg|300px]] |slika opis =Model vz. 58 P |vrsta =[[jurišna puška]] |porijeklo ={{Z+X|ČSSR}} <!---- Povijest uporabe ----> |služba =[[1959.]] - danas |korišten od =Vidi ''[[Sa vz. 58#Korisnici|korisnici]]'' |ratovi =Vidi ''[[Sa vz. 58#Povijest|povijest]]'' <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant =Jiří Čermák |projektirano datum =[[1956.]] - [[1959.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.czechpoint-usa.com/history-of-the-sa-vz-58/ |title=Czech Point-USA.com - History of the Sa vz. 58 design |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019004006/https://www.czechpoint-usa.com//history-of-the-sa-vz-58 |archive-date=19. listopada 2017. |access-date=23. svibnja 2012.}}</ref> |proizvođač =[[Česká zbrojovka Uherský Brod|Česká zbrojovka]] |proizvodnja razdoblje =[[1959.]] - [[1984.]] |proizvedeno komada =oko 920.000 |cijena komad = |inačice =Vidi ''[[Sa vz. 58#Inačice|inačice]]'' |streljačko oružje =DA |dužina =636 mm (sa sklopljenim kundakom)<br>845 mm (sa kundakom)<br>1.000 mm (sa postavljenom bajunetom) |masa =2,91 kg |širina = |visina =255 mm |dužina cijevi = 390 mm |promjer = |kalibar = |streljivo =7.62×39mm M43 |cijev = |broj žljebova = |brzina = |brzina gađanja =800 met./min. |učinkoviti domet =100 - 800 m<br>2.800 m (max. domet) |kapacitet spremnika =30 metaka |ciljnik =Čelični ciljnik |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |napomena = }} '''S vz.58''' je [[ČSSR|čehoslovačka]] [[jurišna puška]] kalibra 7,62&nbsp;mm koja je dizajnirana i uvedena u službu krajem [[1950-ih]]. Time je puška u čehoslovačkoj vojsci zamijenila automate [[Sa vz.23|vz. 24]] i [[Sa vz. 23|vz. 26]] te poluautomatsku pušku [[Sa vz. 52 (puška)|vz. 52]]. Iako vz. 58 vizualno sliči [[SSSR|sovjetskom]] [[AK-47]], čehoslovačka automatska puška se tehnički razlikuje od Kalašnjikova (pozajmnica plinova) te s njime ne dijeli iste dijelove.<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BQY/is_3_55/ai_n31326578/ |title=No AK this: the Czech Sa vz.58 |access-date=9. srpnja 2012. |archive-date=20. srpnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120720102926/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BQY/is_3_55/ai_n31326578/ |url-status=dead }}</ref> == Povijest == Razvoj oružja je započeo [[1956.]] a projekt je vodio glavni inženjer ''Jiří Čermák''. U to vrijeme [[Sovjetski Savez]] je počeo inzistirati da vojske članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] započnu sa zajedničkom standardizacijom kalibra streljiva. Tada je [[Čehoslovačka]] počela s razvojem vlastite automatske puške dok je prototip nazvan '''Koště''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] metla) dizajniran da koristi sovjetski kalibar streljiva 7.62×39mm M43 umjesto češkog 7.62×45mm vz. 52 kojeg su koristili starija poluautomatska puška [[Sa vz. 52 (puška)|vz. 52]] i puškomitraljez [[Sa vz.52 (puškomitraljez)|vz. 52]].<ref name="Century">{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BQY/is_8_55/ai_n32097770/ |title=Century's VZ.58V: and this one shoots! |access-date=23. svibnja 2012. |archive-date=24. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100624005000/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0BQY/is_8_55/ai_n32097770/ |url-status=dead }}</ref> Automatska puška se počela proizvoditi [[1959.]] te je tada uvedena kao novo standardno oružje čehoslovačkih oružanih snaga. U razdoblju od 25 godina (do [[1984.]]) proizvedeno je preko 920.000 pušaka te se izvozila u [[Srednja Amerika|srednju Ameriku]] te [[Azija|azijske]] i [[Afrika|afričke]] zemlje. To je i razlog zbog čega se vz. 58 koristio u brojnim ratovima diljem svijeta i to u: *[[Vijetnamski rat|vijetnamskom ratu]]<ref>[http://zpravy.ihned.cz/cesko/c1-55205450-vondra-si-ve-vietnamu-prohlizel-valecnou-korist-je-to-nejake-zrezivele-rekl-tise-general-picek Vondra si ve Vietnamu prohlizel valecnou korist je to nejake zrezivele rekl tise general Picek]</ref> *Nigerijskom građanskom ratu *južnoafričkom pograničnom ratu *eritrejskom ratu za nezavisnost *[[Rat u Afganistanu|ratu u Afganistanu]] *[[Rat u Libiji|libijskom građanskom ratu]]. Vz. 58 se proizvodio u tri glavne inačice: *standardni model '''vz. 58 P''' ([[Češki jezik|češ.]] pěchotní; hrv. pješaštvo) - model s fiksnim kundakom od sintetičkog materijala dok su starije inačice koristile drveni kundak. *'''vz. 58 V''' ([[Češki jezik|češ.]] výsadkový; [[Hrvatski jezik|hrv.]] padobranstvo) - model sa sklopivim metalnim kundakom. *'''vz. 58 Pi''' ([[Češki jezik|češ.]] Pěchotní s infračerveným zaměřovačem; [[Hrvatski jezik|hrv.]] pješaštvo s infracrvenom optikom) - model sličan s vz. 58 P s tehničkim nadogradnjama. Tijekom [[1990-ih]] je kao nasljednica vz. 58 predložena automatska puška [[ČZ 2000]] koja koristi streljivo kalibra 5.56×45mm NATO. Međutim, cijeli program je otkazan zbog manjka financijskih sredstava u češkim oružanim snagama. Kasnije su kao kandidati predloženi automatska puška [[ČZW-556]] i puškomitraljez [[ČZW-762]] koji imaju veću preciznost i bolje performanse. == Karakteristike == Vz. 58 koristi okvire kapaciteta 30 metaka koji su proizvedeni od lakih legura.<ref name="Century"/> Iako slični, okviri s čehoslovačke puške se nemogu koristiti kod [[AK-47]] i njegovih derivata (i obrnuto). Zanimljiva značajka vz. 58 je mogućnost brze promjene kundaka. Puška koristi fiksni drveni kundak i sklopivi metalni. Prednji i stražnji čelični ciljnici za nišanjenje su u potpunosti podesivi za udaljenosti od 100 do 800 metara (podesivi su za svakih 100 metara). Radijus ciljnika iznosi 38&nbsp;cm.<ref name="Century"/> Puška ima mogućnost montiranja bajunete. Dodatna oprema koja se isporučuje uz automatsku pušku uključuje: četiri okvira, torbicu za nošenje okvira, vz. 58 bajunetu i koricu za nju, pribor za čišćenje, bočicu ulja, remen, alat za podešavanje prednjeg ciljnika te nastavak za ispaljivanje ćoraka. == Inačice == [[Datoteka:Sa_58-JH02.jpg|desno|250px|thumb|Model vz. 58 P s drvenim kundakom.]] [[Datoteka:Sa_58-JH03.jpg|desno|250px|thumb|Model vz. 58 P s redizajniranim kundakom.]] [[Datoteka:Sa_58-JH04.jpg|desno|250px|thumb|Model vz. 58 V sa sklopivim metalnim kundakom.]] *'''vz. 58 P''' - standardni model s fiksnim kundakom. *'''vz. 58 V''' - model sa sklopivim metalnim kundakom namijenjen padobrancima i posadama vojnih vozila. *'''vz. 58 Pi''' - model s infracrvenom noćnom optikom NSP-2, fiksnim kundakom, sklopivim dvonošcem i skrivačem bljeska. **'''Automatická puška''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] automatska puška) AP-Z 67 - eksperimentalna inačica kalibra 7.62×51mm NATO, razvijena [[1966.]] godine **'''Útočná puška''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] jurišna puška) ÚP-Z 70 - eksperimentalna inačica kalibra 5.56×45mm NATO, razvijena [[1970.]] godine **'''Experimentální zbraň''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] eksperimentalno oružje) EZ-B - eksperimentalni prototip bullpup dizajna razvijen [[1976.]] **'''Ruční kulomet''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] puškomitraljez) KLEČ - eksperimentalna inačica s cijevi dužine 590&nbsp;mm (slična [[RPK|RPK-u]]) razvijena [[1976.]] **'''Lehká odstřelovačská puška''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] laka snajperska puška) vz. 58/97 - eksperimentalna marksman puška koju je razvio VTÚVM Slavičín. **'''Samopal''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] automat) vz. 58/98 "Bulldog - model kojeg je razvio VTÚVM Slavičín a koristi streljivo kalibra 9×19mm Parabellum. *'''CZH 2003 Sport''' - poluautomatski model namijenjena civilnom tržištu. Dostupna je sa standardnom (390&nbsp;mm) ili skraćenom (295&nbsp;mm) cijevi. Za kanadsko tržište je proizvedena limitirana količina s produženom cijevi dužine 490&nbsp;mm. *'''CZ 858 Tactical''' - poluautomatska inačica namijenjena [[Kanada|kanadskom]] civilnom tržištu. Nudi se sa standardnom (390&nbsp;mm) ili produženom (482&nbsp;mm) cijevi. Vanjski dijelovi su premazani novim slojem laka koji je identičan premazu koji se koristi kod vojnih inačica. *'''FSN Series''' - civilna poluautomatska inačica. Dostupna je sa standardnom (390&nbsp;mm) ili skraćenom (279&nbsp;mm) cijevi. *'''VZ-58 Sporter Series''' - karabini kalibra 5.56 NATO i 7.62×39mm koje proizvodi ''Czech Small Arms'' a ne [[Česká zbrojovka Uherský Brod|Česká zbrojovka]]. == Korisnici == [[Datoteka:Slovak_vz._58.jpg|desno|250px|thumb|Slovački vojnik s vz. 58 V ispred sjedišta međunarodne vojne divizije u iračkom Camp Echou.]] === Postojeći korisnici === *{{Z+X|AFG}}<ref name="AFG">Jones, Richard D.; Ness, Leland S., eds. (January 27, 2009). Jane's Infantry Weapons 2009/2010 (35th ed.). Coulsdon: Jane's Information Group. {{ISBN|9780710628695}}.</ref> *{{Z+X|ANG}}<ref name="ANG">{{Citiranje časopisa |url=http://www.czechpoint-usa.com/history-of-the-sa-vz-58 |title=Czechpoint - History of the Sa vz. 58 - History of the Sa vz. 58 rifle |journal= |access-date=23. svibnja 2012. |archive-date=19. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019004038/https://www.czechpoint-usa.com//history-of-the-sa-vz-58/ |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|CIP}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|ČEŠ}}: standardna puška u češkoj vojsci.<ref name="AFG"/><ref>[http://www.army.cz/scripts/detail.php?id=5080 Army.cz]</ref><ref>[http://www.army.cz/assets/files/9334/zbrane_definit.pdf Zbrane definit]</ref> Bit će zamijenjena automatskom puškom [[CZ-805 BREN]].<ref>[http://olomoucky.denik.cz/zpravy_region/armada-prevzala-ve-stepanove-nove-utocne-pusky-fot.html Armada prevzala ve stepanove nove utocne pusky fot]</ref> *{{Z+X|ERI}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|ETI}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|GUA}}<ref name="ANG"/> *{{Z+X|GVI}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|IND}}<ref name="ANG"/> *{{Z+X|IRK}}<ref name="ANG"/> *{{Z+X|KUB}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|LIBI}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|MOZ}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|SLK}}:<ref name="AFG"/> standardna puška u slovačkoj vojsci. *{{Z+X|SOM}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|TAN}}<ref name="AFG"/> *{{Z+X|UGA}} *{{Z+X|VIJ}}<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ceskapozice.cz/en/business/companies/czech-defense-minister-talks-high-tech-arms-sales-vietnam |title=Czech defense minister talks high arms sales Vietnam |archive-url=https://web.archive.org/web/20120709115337/http://www.ceskapozice.cz/en/business/companies/czech-defense-minister-talks-high-tech-arms-sales-vietnam |archive-date=9. srpnja 2012. |access-date=23. svibnja 2012.}}</ref> === Bivši korisnici === *{{Z|ČSSR}} [[Čehoslovačka]]: primarni korisnik. *[[Datoteka:Flag_of_Biafra.svg|25px]] [[Biafra]]<ref>Unwin, Charles C.; Vanessa U., Mike R., eds. (2002). 20th Century Military Uniforms (2nd ed.). Kent: Grange Books. {{ISBN|1840132763}}.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.czechpoint-usa.com/history-of-the-sa-vz-58/ Povijest vz. 58] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019004006/https://www.czechpoint-usa.com//history-of-the-sa-vz-58 |date=19. listopada 2017. }} *[http://world.guns.ru/assault/chex/sa-vz5-e.html Modern Firearms] [[Kategorija:Jurišne puške]] [[Kategorija:Čehoslovačko vatreno oružje]] b87thjn0qha4cd9pacnl5x03l1p8kl6 Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a 0 337354 7574094 7572041 2026-08-11T10:48:38Z Dudeidassa 279613 Dodan ratni put 7574094 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv=Osmi dalmatinski <br><small> udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a |slika=[[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|300px|Zastava SFRJ]] |opis slike=Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. |osnovana datum=[[7. listopada]] [[1943.]] |ukinuta datum= |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |pobunjenopodručje = |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=4 divizije<br>13.049 vojnika (1943.)<br>31.000 vojnika (1944.)<br>45.000 vojnika (1945.) |zapovjedna struktura=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]] |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Bitka za Split 1943.|Obrana Splita <small>(1943.)</small>]]<br />[[Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Korčulu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Desant na Šoltu|Napad na Šoltu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944.)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944.)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945.)</small>]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Vicko Krstulović]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a''' formiran je [[7. listopada]] [[1943.]] godine od [[IX. dalmatinska divizija|Devete]], [[XIX. dalmatinska divizija|Devetnaeste]], [[XX. dalmatinska divizija|Dvadesete]] i [[XXVI. dalmatinska divizija|Dvadeset šeste dalmatinske divizije]] i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog]], Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] od [[24. listopada]] 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i [[Mornarica NOVJ-a]]. Prvi zapovjednik korpusa bio je [[Vicko Krstulović]], od [[15. prosinca]] 1943. [[Pavle Ilić Veljko]], zatim [[Vlado Ćetković]], [[narodni heroj]], a poslije njegove pogibije, od [[31. listopada]] [[1944.]] godine, [[Petar Drapšin]], [[narodni heroj]]. [[Politički komesar]]i korpusa bili su [[Ivan Kukoč]], do [[25. siječnja]] 1944. i [[Boško Šiljegović]], [[narodni heroj]]. Za postignuti uspjeh prilikom [[Kninska operacija|oslobođenja Knina]], Vrhovni zapovjednik NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je [[10. prosinca]] 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske]] mu je, [[25. prosinca]], dodijelio naziv ''udarni''. Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] od [[1. ožujka]] 1945. godine korpus je uključen u [[Četvrta armija JA|Četvrtu armiju JA]]. Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]], bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.<ref>Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.</ref> == Ustroj 8. korpusa == * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** Sjeverna grupa 1. tenkovske brigade (2 bojne) ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]]) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa (M1A1 75mm brdska haubica) ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada]](1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ (5080 mornara)<ref>{{Citiranje weba|title=Mornarica NOVJ - Pomorski leksikon|url=https://pomorski.lzmk.hr/clanak/mornarica-novj|access-date=2026-08-07|website=pomorski.lzmk.hr}}</ref> ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 1. eskadrila NOVJ (352. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Supermarine Spitfire]]'') ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 2. eskadrila NOVJ (351. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Hawker Hurricane]]'') * <gallery widths="180" heights="180" caption="Galerija"> Datoteka:Desant NOVJ na Korčulu 1944.jpg|Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944. Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944. Datoteka:Baterije brdske artilerije v bojih pri Kninu.jpg|Bitnica brdske artiljerijske brigade 8. korpusa, tipa M, Knin 1944. </gallery> == Ratni put == === Oslobođenje Dalmacije === Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine i odvijale se u više faza tijekom naredna tri mjeseca. U bitci kod Vukovog Klanca, vođenoj od 15. do 23. listopada 1944. između Metkovića i Stona, snage 26. divizije teško su porazile dijelove 369. legionarske divizije koja se povlačila iz Dubrovnika. 18. listopada 2. dalmatinska brigada i britanski komandosi oslobodili su Dubrovnik. 26. i 20. divizija oslobodile su Split 26. listopada, dok je 19. divizija oslobodila Zadar a 31. listopada. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovanje prema Šibeniku i Drnišu te je, zajedno s drugim postrojbama, sudjelovala u borbama za Šibenik, koji je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. 4. studenog 9. dalmatinska divizija ušla je u Drniš nakon što je uništila 893. pukovniju 264. divizije. Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, završna faza oslobođenja Dalmacije, u kojoj je 8. korpus teško porazio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa; njemačka 264. divizija bila je potpuno uništena (uključujući i dinarske četnike), dok je 373. legionarska divizija pretrpjele velike gubitke (383. pukovnija je svedena na jačinu bojne). Kninskom operacijom konačno je probijena njemačka fronta na crti Knin-Mostar. === Mostarska operacija === 8. korpus bio je nositelj Mostarske operacije s tri divizije 9., 19. i 26., dok je 35. hercegovačka divizija stavljena pod zapovjedništvo korpusa za vrijeme trajanje operacija. 20. divizija bila je korpusna rezerva. U operaciji se 8. korpus borio protiv 369. divizije, 9. gorske divizije HOS-a, 359. pukovnije 181. lovačke divizije, te 1. legije (pukovnije) San Marco. Ojačana 1. tenkovskom brigadom, 26. divizija je 6. veljače započela napad sa zapada na njemačke položaje oko Širokoga Brijega. Nakon teških borbi 7. veljače slomila je neprijateljsku obranu i zauzela Široki Brijeg. 9. i 19. dalmatinska divizija napadale su na području Ljubuškoga i južno od Mostara. Zajedničkim djelovanjem oslobodile su Ljubuški i prodrle prema komunikaciji Mostar–Široki Brijeg. U završnim borbama za Mostar, 13. i 14. veljače, 9. divizija napadala je sa sjevera, 19. divizija s juga, a 26. divizija sa zapada, 29 hercegovačka napadala je s Istoka. 14. veljače jedinice 8. korpusa ulaze u grad te nakon kratkih uličnih borbi, sutradan 15. veljače osovinske snage napuštaju Mostar. 359. pukovnija, 181. lovačke divizije napala je snage 9. dalmatinske divizije sjeverno od grada kako bi osigurala proboj ostacima 369. legionarske divizije. Nakon borbi 9. groska divizija je izbrisana dok je 369. svedena na veličinu borbene grupe ''Kampfgruppe 369.'' == Ratni učinak korpusa == Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-18|website=znaci.org}}</ref> == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'', Beograd 1975. godina * ''Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945.,'' Split 2004. godina == Izvori == {{izvori}} {{Jedinice NOVJ}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Korpusi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] 4emr4rw5jxom06xk0qw47r4mho1pr59 7574102 7574094 2026-08-11T11:05:27Z Runolist 263374 /* Ratni put */ nedostaju izvori 7574102 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv=Osmi dalmatinski <br><small> udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a |slika=[[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|300px|Zastava SFRJ]] |opis slike=Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. |osnovana datum=[[7. listopada]] [[1943.]] |ukinuta datum= |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |pobunjenopodručje = |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=4 divizije<br>13.049 vojnika (1943.)<br>31.000 vojnika (1944.)<br>45.000 vojnika (1945.) |zapovjedna struktura=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]] |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Bitka za Split 1943.|Obrana Splita <small>(1943.)</small>]]<br />[[Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Korčulu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Desant na Šoltu|Napad na Šoltu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944.)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944.)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945.)</small>]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Vicko Krstulović]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a''' formiran je [[7. listopada]] [[1943.]] godine od [[IX. dalmatinska divizija|Devete]], [[XIX. dalmatinska divizija|Devetnaeste]], [[XX. dalmatinska divizija|Dvadesete]] i [[XXVI. dalmatinska divizija|Dvadeset šeste dalmatinske divizije]] i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog]], Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] od [[24. listopada]] 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i [[Mornarica NOVJ-a]]. Prvi zapovjednik korpusa bio je [[Vicko Krstulović]], od [[15. prosinca]] 1943. [[Pavle Ilić Veljko]], zatim [[Vlado Ćetković]], [[narodni heroj]], a poslije njegove pogibije, od [[31. listopada]] [[1944.]] godine, [[Petar Drapšin]], [[narodni heroj]]. [[Politički komesar]]i korpusa bili su [[Ivan Kukoč]], do [[25. siječnja]] 1944. i [[Boško Šiljegović]], [[narodni heroj]]. Za postignuti uspjeh prilikom [[Kninska operacija|oslobođenja Knina]], Vrhovni zapovjednik NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je [[10. prosinca]] 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske]] mu je, [[25. prosinca]], dodijelio naziv ''udarni''. Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] od [[1. ožujka]] 1945. godine korpus je uključen u [[Četvrta armija JA|Četvrtu armiju JA]]. Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]], bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.<ref>Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.</ref> == Ustroj 8. korpusa == * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** Sjeverna grupa 1. tenkovske brigade (2 bojne) ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]]) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa (M1A1 75mm brdska haubica) ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada]](1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ (5080 mornara)<ref>{{Citiranje weba|title=Mornarica NOVJ - Pomorski leksikon|url=https://pomorski.lzmk.hr/clanak/mornarica-novj|access-date=2026-08-07|website=pomorski.lzmk.hr}}</ref> ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 1. eskadrila NOVJ (352. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Supermarine Spitfire]]'') ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 2. eskadrila NOVJ (351. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Hawker Hurricane]]'') * <gallery widths="180" heights="180" caption="Galerija"> Datoteka:Desant NOVJ na Korčulu 1944.jpg|Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944. Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944. Datoteka:Baterije brdske artilerije v bojih pri Kninu.jpg|Bitnica brdske artiljerijske brigade 8. korpusa, tipa M, Knin 1944. </gallery> == Ratni put == {{izvor}} === Oslobođenje Dalmacije === Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine i odvijale se u više faza tijekom naredna tri mjeseca. U bitci kod Vukovog Klanca, vođenoj od 15. do 23. listopada 1944. između Metkovića i Stona, snage 26. divizije teško su porazile dijelove 369. legionarske divizije koja se povlačila iz Dubrovnika. 18. listopada 2. dalmatinska brigada i britanski komandosi oslobodili su Dubrovnik. 26. i 20. divizija oslobodile su Split 26. listopada, dok je 19. divizija oslobodila Zadar a 31. listopada. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovanje prema Šibeniku i Drnišu te je, zajedno s drugim postrojbama, sudjelovala u borbama za Šibenik, koji je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. 4. studenog 9. dalmatinska divizija ušla je u Drniš nakon što je uništila 893. pukovniju 264. divizije. Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, završna faza oslobođenja Dalmacije, u kojoj je 8. korpus teško porazio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa; njemačka 264. divizija bila je potpuno uništena (uključujući i dinarske četnike), dok je 373. legionarska divizija pretrpjele velike gubitke (383. pukovnija je svedena na jačinu bojne). Kninskom operacijom konačno je probijena njemačka fronta na crti Knin-Mostar. === Mostarska operacija === 8. korpus bio je nositelj Mostarske operacije s tri divizije 9., 19. i 26., dok je 35. hercegovačka divizija stavljena pod zapovjedništvo korpusa za vrijeme trajanje operacija. 20. divizija bila je korpusna rezerva. U operaciji se 8. korpus borio protiv 369. divizije, 9. gorske divizije HOS-a, 359. pukovnije 181. lovačke divizije, te 1. legije (pukovnije) San Marco. Ojačana 1. tenkovskom brigadom, 26. divizija je 6. veljače započela napad sa zapada na njemačke položaje oko Širokoga Brijega. Nakon teških borbi 7. veljače slomila je neprijateljsku obranu i zauzela Široki Brijeg. 9. i 19. dalmatinska divizija napadale su na području Ljubuškoga i južno od Mostara. Zajedničkim djelovanjem oslobodile su Ljubuški i prodrle prema komunikaciji Mostar–Široki Brijeg. U završnim borbama za Mostar, 13. i 14. veljače, 9. divizija napadala je sa sjevera, 19. divizija s juga, a 26. divizija sa zapada, 29 hercegovačka napadala je s Istoka. 14. veljače jedinice 8. korpusa ulaze u grad te nakon kratkih uličnih borbi, sutradan 15. veljače osovinske snage napuštaju Mostar. 359. pukovnija, 181. lovačke divizije napala je snage 9. dalmatinske divizije sjeverno od grada kako bi osigurala proboj ostacima 369. legionarske divizije. Nakon borbi 9. groska divizija je izbrisana dok je 369. svedena na veličinu borbene grupe ''Kampfgruppe 369.'' == Ratni učinak korpusa == Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-18|website=znaci.org}}</ref> == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'', Beograd 1975. godina * ''Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945.,'' Split 2004. godina == Izvori == {{izvori}} {{Jedinice NOVJ}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Korpusi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] 8efe4cm8sgpnla1za1l4vey51wm1val 7574120 7574102 2026-08-11T11:20:12Z Dudeidassa 279613 dodani izvori 7574120 wikitext text/x-wiki {{infookvir vojna postrojba |naziv=Osmi dalmatinski <br><small> udarni (hrvatski) korpus NOVJ-a |slika=[[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|300px|Zastava SFRJ]] |opis slike=Postrojbe 8. korpusa ulaze u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944. |osnovana datum=[[7. listopada]] [[1943.]] |ukinuta datum= |period= |država=[[Datoteka:Flag_of_Yugoslavia_(1943–1946).svg|25px]] [[Demokratska Federativna Jugoslavija| DF Jugoslavija]]<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|25px]] [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|FD Hrvatska]] |pobunjenopodručje = |odanost= |grana= |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina=4 divizije<br>13.049 vojnika (1943.)<br>31.000 vojnika (1944.)<br>45.000 vojnika (1945.) |zapovjedna struktura=[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]<br>[[Glavni štab Hrvatske]] |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Smrt fašizmu – sloboda narodu!]]'' |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke=[[Bitka za Split 1943.|Obrana Splita <small>(1943.)</small>]]<br />[[Desant NOVJ-a na Korčulu|Desant na Korčulu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Desant na Šoltu|Napad na Šoltu <small>(1944.)</small>]]<br />[[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Operacije oslobođenja Dalmacije<small> (1944.)</small>]]<br />[[Kninska operacija|Kninska operacija <small>(1944.)</small>]]<br />[[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Riječka operacija|Riječka operacija <small>(1945.)</small>]]<br />[[Tršćanska kriza|Tršćanska operacija <small>(1945.)</small>]] |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Vicko Krstulović]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Osmi dalmatinski udarni korpus (hrvatski) NOVJ-a''' formiran je [[7. listopada]] [[1943.]] godine od [[IX. dalmatinska divizija|Devete]], [[XIX. dalmatinska divizija|Devetnaeste]], [[XX. dalmatinska divizija|Dvadesete]] i [[XXVI. dalmatinska divizija|Dvadeset šeste dalmatinske divizije]] i partizanskih odreda: Srednjo-dalmatinskog, Kninskog, Dinarskog, Mosečko-svilajskog, Segetsko-marinskog, Imotskog, Makarskog, [[Mosorski partizanski odred|Mosorskog]], Neretvanskog, Grahovo-peuljskog, Glamočkog i Livanjskog. Pri formiranju imao je ukupno 13 049 boraca. Naredbom [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] od [[24. listopada]] 1943. godine Štabu Osmog korpusa je privremeno bila potčinjena i [[Mornarica NOVJ-a]]. Prvi zapovjednik korpusa bio je [[Vicko Krstulović]], od [[15. prosinca]] 1943. [[Pavle Ilić Veljko]], zatim [[Vlado Ćetković]], [[narodni heroj]], a poslije njegove pogibije, od [[31. listopada]] [[1944.]] godine, [[Petar Drapšin]], [[narodni heroj]]. [[Politički komesar]]i korpusa bili su [[Ivan Kukoč]], do [[25. siječnja]] 1944. i [[Boško Šiljegović]], [[narodni heroj]]. Za postignuti uspjeh prilikom [[Kninska operacija|oslobođenja Knina]], Vrhovni zapovjednik NOV i POJ [[Josip Broz Tito]] je [[10. prosinca]] 1944. godine pohvalio Osmi korpus, a [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske]] mu je, [[25. prosinca]], dodijelio naziv ''udarni''. Mobilizacijom novih boraca korpus je krajem prosinca 1944. imao oko 35 000 boraca, a u veljači 1945. godine 45 524 borca. Naredbom Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] od [[1. ožujka]] 1945. godine korpus je uključen u [[Četvrta armija JA|Četvrtu armiju JA]]. Šef kirurgije osmog partizanskog korpusa bio je prim. dr [[Ante Starčević (Hajduk)|Ante Starčević]], bivši ravnatelj Banovinske bolnice u Splitu i predsjednik HNK Hajduka iz Splita.<ref>Jurica Gizdić: Potomak Oca domovine vodio Hajduka, Naprid bili, lipanj 2015., str. 54.-55.</ref> == Ustroj 8. korpusa == * [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] 8. dalmatinski korpus ** Zapovjedništvo korpusa ** Sjeverna grupa 1. tenkovske brigade (2 bojne) ([[M3/M5 Stuart|M3 Stuart]]) ** Artiljerijska brigada 8. korpusa (M1A1 75mm brdska haubica) ** Inženjerijska brigada 8. korpusa ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. dalmatinska divizija]] *** [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada]] *** [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada]](1944. - 1945.) ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. dalmatinska divizija]] *** [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada]] *** [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada]] *** [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada]] ** [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|20x20px]] [[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. dalmatinska divizija]] *** [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada]] (1944. - 1945.) *** [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada]] *** [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada]] *** [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada]] (1943. - 1944.) *** [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] (1944. - 1945.) ** [[Datoteka:War_Ensign_of_DF_Yugoslavia_1942.svg|21x21px]] Mornarica NOVJ (5080 mornara)<ref>{{Citiranje weba|title=Mornarica NOVJ - Pomorski leksikon|url=https://pomorski.lzmk.hr/clanak/mornarica-novj|access-date=2026-08-07|website=pomorski.lzmk.hr}}</ref> ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 1. eskadrila NOVJ (352. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Supermarine Spitfire]]'') ** [[Datoteka:Roundel_of_DF_Yugoslavia_Air_Force_(1943–1946);_Type_2.svg|21x21px]] 2. eskadrila NOVJ (351. lovačka eskadrila RAF-a) (''[[Hawker Hurricane]]'') * <gallery widths="180" heights="180" caption="Galerija"> Datoteka:Desant NOVJ na Korčulu 1944.jpg|Desant 26. divizije 8. korpusa na Korčulu, 1944. Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Prva lovska eskadrilja na letališču Vis.jpg|Zrakoplovi tipa „[[Supermarine Spitfire|Spitfire]] V“ 1. eskadrile NOVJ, Vis, lipanj 1944. Datoteka:Baterije brdske artilerije v bojih pri Kninu.jpg|Bitnica brdske artiljerijske brigade 8. korpusa, tipa M, Knin 1944. </gallery> == Ratni put == === Oslobođenje Dalmacije === Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine i odvijale se u više faza tijekom naredna tri mjeseca.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> U bitci kod Vukovog Klanca, vođenoj od 15. do 23. listopada 1944. između Metkovića i Stona, snage 26. divizije teško su porazile dijelove 369. legionarske divizije koja se povlačila iz Dubrovnika<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>. 18. listopada 2. dalmatinska brigada i britanski komandosi oslobodili su Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2026-08-11|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> 26. i 20. divizija oslobodile su Split 26. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Split|url=https://www.youtube.com/watch?v=K_LF3_Zjzx8|date=2023-10-24|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>, dok je 19. divizija oslobodila Zadar a 31. listopada<ref>{{Citation|title=TV kalendar: Oslobođen Zadar|url=https://www.youtube.com/watch?v=yXfxqmdHX0o|date=2024-10-31|accessdate=2026-08-11|last=TV kalendar {{!}} HRT}}</ref>. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovanje prema Šibeniku i Drnišu te je, zajedno s drugim postrojbama, sudjelovala u borbama za Šibenik, koji je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. 4. studenog 9. dalmatinska divizija ušla je u Drniš nakon što je uništila 893. pukovniju<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> 264. divizije.<ref>{{Citiranje weba|title=Todor Radosevic: OFANZIVA ZA OSLOBOĐENJE DALMACIJE|url=https://znaci.org/00001/107.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, završna faza oslobođenja Dalmacije, u kojoj je 8. korpus teško porazio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa; njemačka 264. divizija bila je potpuno uništena<ref>{{Citiranje weba|title=Lexikon der Wehrmacht|url=https://www.lexikon-der-wehrmacht.de/Gliederungen/Infanteriedivisionen/264ID.htm|access-date=2026-08-11|website=www.lexikon-der-wehrmacht.de}}</ref> (uključujući i dinarske četnike), dok je 373. legionarska divizija pretrpjele velike gubitke (383. pukovnija je svedena na jačinu bojne). Kninskom operacijom konačno je probijena njemačka fronta na crti Knin-Mostar.<ref>{{Citiranje weba|last=VeDRA|title=Najveća bitka u povijesti Dalmacije|url=https://www.vedra.hr//teme/obljetnice/najveca-bitka-u-povijesti-dalmacije/67s|access-date=2026-08-11|website=VeDRA|language=hr}}</ref> === Mostarska operacija === 8. korpus bio je nositelj Mostarske operacije s tri divizije 9., 19. i 26<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref>., dok je 29. hercegovačka divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39_18.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> stavljena pod zapovjedništvo korpusa za vrijeme trajanje operacija. 20. divizija<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> bila je korpusna rezerva. U operaciji se 8. korpus borio protiv 369. divizije<ref name=":0" />, 9. gorske divizije HOS-a<ref>{{Citiranje weba|title=Franz Schraml: KRIEGSSCHAUPLATZ KROATIEN|url=https://www.znaci.org/00001/180.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref>, 359. pukovnije 181. lovačke divizije, te 1. legije (pukovnije) San Marco.<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref> Ojačana 1. tenkovskom brigadom, 26. divizija je 6. veljače započela napad sa zapada na njemačke položaje oko Širokoga Brijega. Nakon teških borbi 7. veljače slomila je neprijateljsku obranu i zauzela Široki Brijeg. 9. i 19. dalmatinska divizija napadale su na području Ljubuškoga i južno od Mostara. Zajedničkim djelovanjem oslobodile su Ljubuški i prodrle prema komunikaciji Mostar–Široki Brijeg.<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> U završnim borbama za Mostar, 13. i 14. veljače, 9. divizija napadala je sa sjevera, 19. divizija s juga, a 26. divizija sa zapada, 29 hercegovačka napadala je s Istoka.<ref>{{Citiranje weba|title=Danilo Komnenovic, Muharem Kreso: 29. HERCEGOVACKA DIVIZIJA|url=https://www.znaci.org/00001/39.htm|access-date=2026-08-11|website=www.znaci.org}}</ref> 14. veljače jedinice 8. korpusa ulaze u grad te nakon kratkih uličnih borbi, sutradan 15. veljače osovinske snage napuštaju Mostar. 359. pukovnija, 181. lovačke divizije napala je snage 9. dalmatinske divizije sjeverno od grada kako bi osigurala proboj ostacima 369. legionarske divizije. Nakon borbi 9. groska divizija je izbrisana dok je 369. svedena na veličinu borbene grupe ''Kampfgruppe 369.''<ref>{{Citiranje weba|title=Borbe za Mostar u veljači 1945. godine|url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/borbe-za-mostar-u-veljaci-1945-godine-1048756|access-date=2026-08-11|website=vojnapovijest.vecernji.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=369. legionarska divizija (vražja) (369. (Kroatische) Infanterie-Division Teufel)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?unit=685|access-date=2026-08-11|website=znaci.org}}</ref> == Ratni učinak korpusa == Tijekom razdoblja od 1943. do 1945. godine, jedinice Korpusa vodile su kraće i duže borbe protiv jedinica 3 njemačka korpusa, (XV. brdski korpus, V. SS brdski korpus i XCVII. korpus). U tim sukobima, Osmi korpus porazio je tri njemačke i jednu ustaško-domobransku diviziju, dok su njegove divizije kao jezgra Četvrte armije JA, sudjelovale u porazu još tri njemačke i dvije ustaško-domobranske divizije. Postrojbe 8. korpusa nanjele su neprijateljskim snagama ukupne gubitke od 71.000 vojnika, poginulih, nestalih i zarobljenih. Gubitci 8. korpusa procjenjuju se na preko 17.000 poginulih vojnika. <ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-18|website=znaci.org}}</ref> == Literatura == * ''Vojna enciklopedija'', Beograd 1975. godina * ''Povijest Osmog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske 1943-1945.,'' Split 2004. godina == Izvori == {{izvori}} {{Jedinice NOVJ}} [[kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Korpusi NOVJ-a]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] 37rsnhw07fkxs1z8604ecfp2n1frt81 Priobalna vjetroelektrana 0 339154 7573591 7520757 2026-08-10T14:14:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573591 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:DanishWindTurbines.jpg|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana u blizini [[Kopenhagen]]a.]] [[Datoteka:Turbiny wiatrowe w Szwecji, 2011 ubt.JPG|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana Lillgrund ([[Švedska]]).]] [[Datoteka:Windpark Nysted.jpg|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana Nysted ili Rødsand ([[Danska]]).]] [[Datoteka:TIV Resolution raised.jpg|mini|desno|300px|Brod ''TIV Resolution'' ugrađuje priobalni vjetroagregat (lipanj 2007.) na priobalnoj vjetroelektrani Lynn and Inner Dowsing.]] [[Datoteka:Kentish Flats 185488383 b48a2c2dcf o.jpg|mini|desno|300px|Priobalni vjetroagregat Vestas V90 na priobalnoj vjetroelektrani Kentish Flats.]] [[Datoteka:Pretty flamingos - geograph.org.uk - 578705.jpg|mini|desno|300px|Priobalna vjetroelektrana Burbo Bank.]] '''Priobalna vjetroelektrana''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Offshore wind park'') je vrsta [[vjetroelektrana|vjetroelektrane]] s čvrstim temeljima koja se gradi na [[more|moru]] (ima planova gradnje i na [[jezero|jezerima]]), uglavnom u [[Priobalje|priobalnom području]], gdje je dubina vode obično manja od 60 [[metar]]a (udaljenost od [[obala|obale]] do najviše 50 kilometara), za razliku od [[Plutajuća vjetroelektrana|plutajućih vjetroelektrana]], koje se grade na pučini. Činjenica da [[voda]] (a posebice duboka voda) ima manju površinsku "hrapavost" od kopna jako utječe na [[brzina|brzine]] [[vjetar|vjetra]], koje su mnogo veće na moru. Faktori [[snaga|snage]] su mnogo veći kod takvih instalacija. Kod lokacija s produženim plićinama (kao primjerice u [[Danska|Danskoj]]), vjetroelektrane je lako sagraditi. Općenito govoreći, morske instalacije [[vjetroagregat]]a su načelno skuplje od kopnenih. To je zbog toga što su im [[toranj|tornjevi]] viši kada se uračuna dio ispod vode i što je sama izgradnja skuplja. Proizvedena [[električna energija]] se do [[Kopno|kopna]] prenosi putem podmorskog [[kabel]]a. [[Održavanje]] je također skuplje, a mora se paziti i na zaštitu od [[korozija|korozije]], zbog čega se često dodaju dodatni [[Nalič|premazi]] i katodna zaštita. Takve [[turbina|turbine]] su najveće turbine u pogonu i predviđa se da će njihova veličina (i insalirana snaga) i dalje rasti (preko 6 [[vat|MW]]). Vjetroelektrane smještene na moru znaju imati i više od 100 vjetroagregata.<ref> [http://www.hrastovic-inzenjering.hr/primjena-energije/energetski-clanci/item/415-buducnost-morskih-vjetroelektrana.html] "Budućnost morskih vjetroelektrana", www.hrastovic-inzenjering.hr, 2013.</ref> Sama ideja je ponajviše nastala zbog manjka položaja za razvijanje velikih kopnenih vjetroelektrana u gusto naseljenim područjima [[Zapadna Europa|zapadne Europe]]. [[Tržište]] se prvo razvilo u Danskoj 1991., izgradnjom priobalne vjetroelektrane Vindeby. Pravi rast tržišta došao je ipak nekih 10 godina kasnije izgradnjom priobalnih vjetroelektrana Miidelgrunden i Horns Rev, koji je postao najveći pravi priobalni projekt sa snagom od 160 MW i udaljenošću od 14 do 20 kilometara od obale. Osim Danske, priobalne vjetroelektrane su izgradili [[Velika Britanija]], [[Irska]], [[Švedska]], [[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Njemačka]], [[Japan]] i [[Kina]], dok neke druge zemlje kao što su [[Francuska]], [[SAD]], [[Kanada]], [[Grčka]] i druge Europske zemlje planiraju korištenje priobalnih vjetroelektrana. Velika Britanija je razvoj počela 2003., te je uskoro preuzela vodstvo u tom području tržišta od Danske. Sve je počelo Crown Estate Round 1 projektima koji su blizu obale (manje od 10 km), u plitkim vodama (manje od 15 metara) i sa srednjom snagom od 60 do 90 MW. Najveći vjetroagregati dostupni u to doba su imali 3,6 MW.<ref>[http://www.vjetroelektrane.com/svijet/927-nadgledanje-priobalnih-vjetroelektrana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140725171725/http://www.vjetroelektrane.com/svijet/927-nadgledanje-priobalnih-vjetroelektrana |date=25. srpnja 2014. }} "Nadgledanje priobalnih vjetroelektrana", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref> 2005. Round 2 [[projekt]]ima (Velika Britanija) je dodijeljeno 15 mjesta i 7 [[vat|GW]] vjetroelektrana koje se trenutačno grade. Ta mjesta imaju prosječno 150 do 500 MW i nalaze se na dubinama do 30 metara. Najveći dostupni vjetroagregat danas je pjedinačne snage čak 6 MW, dok je najveća udaljenost od obale čak 30 kilometara. Istovremeno i Njemačka razvija velike priobalne projekte, te se očekuje da će zajedno s Velikom Britanijom predvoditi priobalno tržište u ovom desetljeću. Round 3 projekti u Velikoj Britaniji uključuju 9 mjesta s ukupnom snagom od čak 25 GW, a njihova gradnja bi trebala početi 2015. Snaga tih projekata će biti između 0,5 i 1 GW, te će se nalaziti na dubinama od 30 do 60 metara, s udaljenošću od obale koja bi mogla preći i 50 kilometara. Projekti slične snage se planiraju i u [[Škotska|Škotskoj]], a očekuje se pojava vjetroagregata snage i do 10 MW. Velika Britanija trenutačno drži otprilike 50% tržišta [[Europska unija|Europske unije]] za vjetroelektrane, s oko 1,5 GW instalirane snage, te procjenom da će se proširiti na preko 5 GW do 2015. i na otprilike 25 GW do 2020. [[Kvaliteta]] izmjerenih i predviđenih podataka (uključujući [[vjetar]], [[val]]ove, [[Morske mijene|plime i oseke]]) su ključ za dobro razumijevanje pravih uvjeta na mjestu priobalnih vjetroelektrana. Kada se proučavaju ti podaci, koriste se konzervativne metode planiranja u odnosu na mogućnosti [[brod]]ova i planiranje projekata, te se uvijek rade rezervni planovi za slučajeve lošeg vremena i sličnih problema. Mogućnost rada brodova u različitim vremenskim uvjetima također mora biti uzeta u obzir. Još jedan bitan rizik za izgradnju je zaštita kabela, koji su, iako čine samo 7% troškova vjetroelektrane, najbitniji čimbenik kod osiguranja izgradnje i rokova, pošto ih treba zakopati dovoljno duboko i u dogovorenom roku, što je iznimno zahtjevan posao. ==Najveće priobalne vjetroelektrane u svijetu== {|class="wikitable sortable" |- ! Priobalna vjetroelektrana !! Instalirana snaga <br>([[vat|MW]]) !! Država !! Kordinate !! Vjetroagregati i modeli !! Puštena u rad !! Opis |- | [[Vjetroelektrana Walney|Walney]] || 367,2 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|54|02|38|N|3|31|19|W |type:landmark_region:GB |name=Walney Wind Farm}} || 102 × [[Siemens AG|Siemens]]<br>SWT-3.6-107 || 2011. (korak 1) <br> 2012. (korak 2) ||<ref> [http://www.lorc.dk/Knowledge/Offshore-renewables-map/Offshore-site-datasheet/Walney-1-Offshore-Wind-Farm/000050 Datasheet for site: Walney 1 Offshore wind farm]. LORC Knowledge, 2011.</ref><ref> "UK: Walney Offshore Wind Farm Fully Operational", [http://www.offshorewind.biz/2012/06/14/uk-walney-offshore-wind-farm-fully-operational/], 2012.</ref> |- | [[Vjetroelektrana Thanet|Thanet]] || 300 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|51|26|N|01|38|E |type:landmark_region:GB |name=Thanet Offshore Wind Project}} || 100 × Vestas<br>V90-3MW || 2010. ||<ref>"Thanet", publisher= The Engineer Online, 2008., [http://www.theengineer.co.uk/Articles/308825/Wind+farm+project.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121042644/http://www.theengineer.co.uk/Articles/308825/Wind%20farm%20project.htm |date=21. studenoga 2008. }}</ref><ref> "Thanet offshore wind farm starts electricity production", [http://www.bbc.co.uk/news/technology-11395824], 2010., work=BBC News </ref> |- | Horns Rev 2 || 209 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|55|36|00|N|7|35|24|E |type:landmark_region:DK |name=Horns Rev 2}} || 91 × Siemens<br>2.3-93 || 2009. ||<ref> [http://www.dongenergy.com/hornsrev2/en/about_horns_rev_2/about_the_project/pages/turbines.aspx Horns] "Rev II turbines"</ref> |- | Nysted (Rødsand II) || 207 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|54|33|0|N|11|42|36|E |type:landmark_region:DK |name=Nysted Wind Farm}} || 90 × Siemens<br>2.3-93 || 2010 ||<ref> [http://www.businessweek.com/news/2010-07-14/e-on-finishes-danish-offshore-wind-park-installation.html] "E.ON finishes Rødsand II", Business Week, 2010.</ref><ref> [http://www.lorc.dk/Knowledge/Offshore-renewables-map/Offshore-site-datasheet/Roedsand-2-Offshore-Wind-Farm/000046] "Datasheet for site: Roedsand 2 offshore wind farm", LORC Knowledge, 2011.</ref> |- | Lynn<br>and Inner Dowsing || 194 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|07|39|N|00|26|10|E |type:landmark_region:GB |name=Lynn and Inner Dowsing}} || 54 × Siemens<br>3.6-107 || 2008. ||<ref>[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Map_Lynn Interactive Map for Marine Estate"</ref><ref>[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Map_Inner_Dowsing Interactive Map for Marine Estate"</ref><ref> [http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/england/lincolnshire/7388949.stm] "Wind farm's first turbines active"</ref> |- | Robin Rigg || 180 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|54|45|N|3|43|W |type:landmark_region:GB |name=Robin Rigg Wind Farm}} || 60 × Vestas<br>V90-3MW || 2010. ||<ref>[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Map_Robin_Rigg Interactive Map for Marine Estate"</ref> |- | Gunfleet Sands || 172 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|51|43|16|N|1|17|31|E |type:landmark_region:GB |name=Gunfleet Sands Offshore Wind Farm}} || 48 × Siemens<br>3.6-107 || 2010. ||<ref>[http://www.bwea.com/ukwed/operational.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102132011/http://www.bwea.com/ukwed/operational.asp |date=2. studenoga 2012. }} "UK Wind Energy Database"</ref><ref>[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Map_Gunfleet_Sands Interactive Map for Marine Estate"</ref> |- | Nysted (Rødsand I) || 166 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|54|33|0|N|11|42|36|E |type:landmark_region:DK |name=Nysted Wind Farm}} || 72 × Siemens<br>2.3 || 2003. ||<ref> [http://www.ewea.org/fileadmin/ewea_documents/documents/statistics/OperationalOffshoreFarms2009.pdf] "Operational offshore wind farms in Europe, end 2009", EWEA, 2010.</ref><ref>Christensen, Allan S. & Madsen, Morten: [http://www.offshore-power.net/Files/Filer/danish_supply_chain_study.pdf] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160515045800/http://www.offshore-power.net/Files/Filer/danish_supply_chain_study.pdf |date=15. svibnja 2016. }} "Supply Chain study on the Danish offshore wind industry", Offshore Center Denmark, 2005.</ref><ref> [http://www.dongenergy.com/Nysted/EN/About_the_park/Introduction/Pages/Introduction.aspx] "Introduction to the (Nysted offshore) park", 2010.</ref> |- | Belwind (Bligh Bank) || 165 || [[Datoteka:Flag of Belgium.svg|border|25px]] [[Belgija]] || {{coord|51|39|36|N|2|48|0|E |type:landmark_region:BE |name=Bligh Bank Offshore Wind Farm}} || 55 × Vestas<br>V90-3MW || 2010. ||<ref>"Belwind" [http://www.belwind.eu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090901203853/http://www.belwind.eu/ |date=1. rujna 2009. }} 2009.</ref> |- | Horns Rev I || 160 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|55|31|47|N|7|54|22|E |type:landmark_region:DK |name=Horns Rev}} || 80 × Vestas<br>V80-2MW || 2002. ||<ref>[http://www.modernpowersystems.com/story.asp?storyCode=2017033] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714110540/http://www.modernpowersystems.com/story.asp?storyCode=2017033 |date=14. srpnja 2011. }} "Horns Revolution", Modern Power Systems, 2002.</ref> |- | Ormonde || 150 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|54|6|N|3|24|W |type:landmark_region:GB |name=Ormonde Wind Farm}} || 30 × REpower 5M || 2012. ||<ref>[http://www.vattenfall.co.uk/en/ormonde.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121001040516/http://www.vattenfall.co.uk/en/ormonde.htm |date=1. listopada 2012. }} "Vattenfall Ormonde"</ref><ref> [http://www.offshorewind.biz/2012/02/22/vattenfall-completes-ormonde-offshore-wind-farm-uk/] www.offshorewind.biz </ref> |- | Longyuan Rudong Intertidal || 131,3 || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|25px]] [[Kina]] || {{coord|32|30|N|121|15|E |type:landmark_region:CN |name=Longyuan Rudong}} || 21 × Siemens 2.3-93;<br/>2 × 3MW<br/>2 × 2.5MW<br/>6 × 2MW<br/>6 × 1.5MW Sinovel || 2012. ||<ref> [http://www.windpowermonthly.com/news/1110710/Chinas-largest-offshore-project-online/] "China's largest offshore project now online"</ref><ref> [http://news.xinhuanet.com/english/china/2012-01/03/c_131340379.htm] Xinhuanet: "Pilot project paves way for China's offshore wind power boom"</ref><ref> [http://www.4coffshore.com/windfarms/longyuan-rudong-intertidal-trial-wind-farm-china-cn07.html] "Longyuan Rudong Intertidal (China) offshore wind farm", 4C, 2012.</ref> |- | Princess Amalia || 120 || [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25px]] [[Nizozemska]] || {{coord|52|35|24|N|4|13|12|E |type:landmark_region:NL |name=Princess Amalia Wind Farm}} || 60 × Vestas<br>V80-2MW || 2008. ||<ref>[http://www.q7wind.nl/en/windpark.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120311171227/http://www.q7wind.nl/en/windpark.asp |date=11. ožujka 2012. }} "Prinses Amaliawindpark Project Details", 2010.</ref> |- | Lillgrund || 110 || [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|25px]] [[Švedska]] || {{coord|55|31|N|12|47|E |type:landmark_region:SE |name=Lillgrund Wind Farm}} || 48 × Siemens<br>2.3-93 || 2007. ||<ref>[http://www.power-technology.com/projects/100mwlillgrund/] "Offshore Windfarm Lillgrund, Sweden", 2010.</ref> |- | Egmond aan Zee || 108 || [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25px]] [[Nizozemska]] || || 36 × Vestas<br>V90-3MW || 2006. || <ref> [http://www.power-technology.com/projects/egmond/] "Egmond aan Zee Offshore Wind Farm, Netherlands", 2010.</ref> |- | Donghai Bridge || 102 || [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|border|25px]] [[Kina]] || {{coord|30|46|12|N|121|59|38|E |type:landmark_region:CN |name=Donghai Bridge Wind Farm}} || 34 × Sinovel<br>SL3000/90 || 2010. ||<ref> [http://www.4coffshore.com/windfarms/donghai-bridge-100mw-offshore-wind-power-demonstration-project-china-cn01.html] "Donghai Bridge at 4cOffshore"</ref><ref> [http://news.xinhuanet.com/english2010/2010-07/07/c_13387557.htm] "Xinhuanet news"</ref> |- | Kentish Flats || 90 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|51|27|36|N|1|5|24|E |type:landmark_region:GB |name=Kentish Flats Offshore Wind Farm}} || 30 × Vestas<br>V90-3MW || 2005. ||<ref>[http://www.kentishflats.co.uk/page.dsp?area=1392] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120420172944/http://www.kentishflats.co.uk/page.dsp?area=1392 |date=20. travnja 2012. }} www.kentishflats.co.uk</ref> |- | Barrow || 90 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|59|N|3|17|W |type:landmark_region:GB |name=Barrow Offshore Wind}} || 30 × Vestas<br>V90-3MW || 2006. ||<ref>[http://www.bowind.co.uk/keyfacts.shtml] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120223140809/http://www.bowind.co.uk/keyfacts.shtml |date=23. veljače 2012. }} www.bowind.co.uk</ref> |- | Burbo Bank || 90 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|29|N|03|10|W |type:landmark_region:GB |name=Burbo Bank Offshore Wind Farm}} || 25 × Siemens<br>3.6-107 || 2007. ||<ref> [http://www.dongenergy.com/Burbo/Project/Technology/Pages/Technology.aspx] www.dongenergy.com </ref> |- | Rhyl Flats || 90 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|22|N|03|39|W |type:landmark_region:GB |name=Rhyl Flats}} || 25 × Siemens<br>3.6-107 || 2009 ||<ref>[ http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}] "Map_Rhyl_Flats Interactive Map for Marine Estate"</ref><ref>[http://www.rwe.com/web/cms/mediablob/en/354764/data/250908/57591/rwe-npower-renewables/Rhly-Flats-inauguration-press-release.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091221150408/http://www.rwe.com/web/cms/mediablob/en/354764/data/250908/57591/rwe-npower-renewables/Rhly-Flats-inauguration-press-release.pdf |date=21. prosinca 2009. }} "Rhyl Flats inauguration press release"</ref><ref>[http://www.bwea.com/ukwed/offshore.asp BWEA Offshore wind farms] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110319125548/http://www.bwea.com/ukwed/offshore.asp |date=19. ožujka 2011. }} www.bwea.com</ref> |- | North Hoyle || 60 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|53|26|N|3|24|W |type:landmark_region:GB |name=North Hoyle}} || 30 × Vestas<br>V80-2MW || 2003. ||<ref>[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Map_North_Hoyle Interactive Map for Marine Estate"</ref> |- | Scroby Sands || 60 || [[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|border|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] || {{coord|52|38|56|N|1|47|25|E |type:landmark_region:GB |name=Scroby Sands wind farm}} || 30 × Vestas<br>V80-2MW || 2004. ||<ref>[http://www.thecrownestate.co.uk/70_interactive_maps_marine.htm?txt]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} "Map_Scroby_Sands Interactive Map for Marine Estate"</ref> |- | Alpha Ventus || 60 || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|25px]] [[Njemačka]] || {{coord|54|1|N|6|36|E |type:landmark_region:DE |name=Alpha Ventus Offshore Wind Farm}} || 6 × REpower 5M,<br>6 × AREVA<br>Wind M5000-5M || 2009. ||<ref>"E.ON Energy Projects: Borkum Offshore Wind Farm Power Plants on Order", publisher = E.ON | [http://www.eon-energie.com/pages/eea_en/Knowledge_about_energy/E.ON_Energies_projects/Alpha_ventus]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, 2008.</ref><ref> "Press release", publisher = alpha-ventus, 2008., language = German, [http://www.alpha-ventus.de/index.php?id=17] </ref> |- | Baltic 1 || 48 || [[Datoteka:Flag of Germany.svg|border|25px]] [[Njemačka]] || {{coord|54|36|36|N|12|39|0|E |type:landmark_region:DE |name=Baltic 1 Offshore Wind Farm}} || 21 × Siemens<br>2.3-93 || 2011 ||<ref> [http://www.upi.com/Energy_Resources/2009/04/21/Siemens-wins-offshore-wind-contract/UPI-69161240320865/] "Siemens wins offshore wind contract"</ref><ref> [http://www.4coffshore.com/windfarms/enbw-baltic-1-germany-de78.html] "EnBW Baltic 1 | publisher= 4C Offshore", 2011.</ref> |- | Middelgrunden || 40 || [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|border|25px]] [[Danska]] || {{coord|55|41|27|N|12|40|13|E |type:landmark_region:DK |name=Middelgrunden}} || 20 × Bonus<br> Siemens 2MW || 2001 ||<ref>[http://www.middelgrunden.dk/middelgrunden/sites/default/files/public/file/Location.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160706024956/http://www.middelgrunden.dk/middelgrunden/sites/default/files/public/file/Location.pdf |date=6. srpnja 2016. }} "Middelgrunden Location", 2010.</ref> |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Poveznice == {{commonscat|Offshore wind farms|Priobalne vjetroelektrane}} [[Kategorija:Vjetroelektrane]] [[Kategorija:Energetika]] [[Kategorija:Elektroenergetika]] d7a7x7wa2ldxfzr2ydcd42ghi5ac4r0 Remist 0 339514 7573918 7024879 2026-08-11T02:06:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573918 wikitext text/x-wiki '''Remist''' (latinski ''Remistus'') († [[Ravenna]], [[17. rujna]] [[456.]]) bio je glavni zapovjednik vojske, ''[[magister militum]]'' [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. Bio je general Zapadnog Rimskog Carstva, glavni zapovjednik vojske cara [[Avit]]a. == Životopis == Iz njegovog germanskog imena vidljivo je da je bio [[Vizigot]]. [[456.]] je godine dosegao visoki vojni položaj na ljestvici za vrijeme cara [[Avit]]a. Vjerojatno ga je on postavio za ''[[magister militum|magistera milituma]]''. Remist je dobio status ''[[patricius]]a'': bio je prvi ''magister militum'' od smrti [[Flavije Aecije|Flavija Aecija]] 454. i prvi [[barbar]] koji je bio ''magister militum''. Novimenovani general se smjestio u glavnom gradu Zapadnog Rimskog Carstva (od 402. godine) Ravenni sa skupinom Gota. Te je iste godine Avit kojem se suprotstavljao rimski Senat odlučio napustiti Italiju te otići u rodnu Galiju radi prikupljanja pojačanja. Remist je ostao da bi kontrolirao Italiju. Srazio se sa senatskom vojskom koju je predvodio talijanski ''magister militum'' [[Ricimer]] te je bio prisiljen vratiti se u Ravenu. Nakon opsade, zarobljen je te smaknut u palači ''in Classis'' koja se nalazila odmah izvan grada. Sljedećeg je mjeseca car Avit svrgnut i smaknut. == Literatura == * ''[[Fasti vindobonenses]] priores'', 579; ''Auctuarium Prosperi'', 1. * [[Theophanes the Confessor]], AM 5948 * [[Arnold Hugh Martin Jones|Jones, Arnold Hugh Martin]], John Robert Martindale, [[John Morris (historian)|John Morris]], "Remistus", ''[[The Prosopography of the Later Roman Empire]]'', volume 2, Cambridge University Press, str.&nbsp;939. * Mathisen, Ralph W., [http://www.roman-emperors.org/avitus.htm "Avitus (9/10 July 455 - 17/18 October 456)"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000826215211/http://www.roman-emperors.org/avitus.htm |date=26. kolovoza 2000. }}, ''De Imperatoribus Romanis'' {{izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Flavije Aecije]] ([[454.]]) |gl_članak_funkcija=[[magister militum|Glavni zapovjednik]] vojske [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] |nasljednik= [[Ricimer]] ([[457.]]) }} [[Kategorija:Rimski vojskovođe]] [[Kategorija:Rimski političari]] [[Kategorija:Povijest Italije]] 30qvtd8uv583ecgq0sf4ud35qyzvve9 Samomržnja 0 339921 7574078 7369531 2026-08-11T09:57:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574078 wikitext text/x-wiki '''Samomržnja''' (nekada se zove i samogađenje) odnosi se na krajnju nesklonost ili mržnju samog sebe, ili biti ljut ili čak nanositi štetu samom sebi. Ovaj pojam se također koristi za objašnjavanje mržnje ili nesklonosti prema: skupini, obitelji, socijalnoj klasi, mentalnoj bolesti, nacionalnosti, vjeri, ili stereotipu kojemu neka osoba pripada. Na primjer, etnička ili narodna samomržnja je krajnja nenaklonost prema svojoj etničkoj skupini ili kulturi. Samomržnja je povezana s gledištima [[aurofobije]]. Pojam "samomržnja" ne koristi se često u radu psihologa i psihijatara, gdje se obično koristi pojam "osobe s niskim samopoštovanjem".<ref>{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20131019093810/http://www.mayland.edu/aca111/SelfEsteem.pdf Developing Self Esteem and a Positive Attitude], str 2.: {{citat2|Self esteem is a state of mind. It is the way you think and feel about yourself. Having high self esteem means having feelings of confidence, worthiness and positive regard for yourself. People with high self esteem feel good about themselves. They feel a sense of belonging and security. They respect themselves and appreciate others. They tend to be successful in life because they feel confident in taking on challenges and risking failure to achieve what they want}}, SOAR Program 2003</ref> Samomržnja i [[sramota]] važni su čimbenici u nekim ili mnogim mentalnim poremećajima, posebno kod poremećaja koji uključuju nečiju samopredožbu. (npr. tjelesne dismorfije). Samomržnja je također i [[simptom]] mnogih poremećaja osobnosti, koje uključuju granični poremećaj osobnosti,<ref>{{cite web |url=http://www.webmd.com/mental-health/tc/borderline-personality-disorder-symptoms |title=Borderline Personality Disorder - Symptoms |publisher=WebMD |language=engleski |accessdate=17. lipnja 2012.}}</ref> te [[depresija|depresije]].<ref>{{cite web |url=http://helpsomeonewithdepression.com/am-i-depressed |title=Am I Depressed? |publisher=Help Someone With Depression |language=engleski |accessdate=17. lipnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130121024338/http://helpsomeonewithdepression.com/am-i-depressed |archivedate=21. siječnja 2013.}}</ref> Samomržnja je također povezana uz osjećaj krivnje za neka svoja vlastita djela ili odluke koje netko drugi gleda ili smatra kako su bili pogrešni, npr. [[krivica preživjele osobe]]. == Vrste == === Osobna samomržnja=== Samomržnja ili samogađenje može proizlaziti iz kompleksa niže vrijednosti. Neki teoretičari sociologije kao Jerry Mander, smatraju da televizijske emisije namjerno uključuju samomržnju, [[negativna tjelesna predodžba|negativnu tjelesnu predodžbu]], i depresiju, tako što koriste promidžbeni program koji predlaže lijek za spomenute boljke. Neke pojave samomržnje povezane su s kajanjem osobe za djelo koje nisu ili jesu počinili. Osobna samomržnja nekada nastaje kao posljedica dugog, učestalog: maltretiranja, ugnjetavanja, ili šikaniranja neke osobe. === Samouništavanje kao oblik samomržnje=== [[Samouništavanje]] je [[psihološki poremećaj]], koja također može uključivati i samomržnju, gdje osoba se osjeća primoranim da se tjelesno ozljeđuju ili da sebi stvaraju materijalnu ili socijalnu štetu kao izlaz za svoju [[depresija|depresiju]], [[tjeskoba|tjeskobu]], i/ili [[ljutnja|ljutnju]]. U nekim slučajevima samouništavanje kada je izraženo u samoozljeđivanju može dovesti do [[nehotična smrt|nehotične smrti]] ili [[samoubojstvo|samoubojstva]]. === Socijalna samomržnja === Socijalna samomržnja === Nacionalna samomržnja === Samomržnja kod osoba proizlazi iz pripadnosti nekoj socijalnoj ili etničkoj skupini, i ona je usko povezana s [[nacionalni kompleks niže vrijednosti|nacionalnim kompleksom niže vrijednosti]], odnosno niskim vrjednovanjem svoje nacije u odnosu na drugu. Ovaj kompleks je jako raširen kod naroda koji su dugo živjeli ili još žive u podređenom položaju prema nekom drugom narodu ([[kolonijalizam]]), ili su na nižem ekonomskom, kulturnom ili tehnološkom razvojnom stupnju nego što bi željeli biti. Na primjer kod [[Židovi|Židova]] rabi se pojam [[samomrzeći]] Židov koji namjerno ili nehotično u sebi čuvaju i ispoljavaju antisemitske osjećaje i radnje. Isto tako u nedavno vrijeme postoji izvještaji, eseji, novinski članci i knjige u kojima se navodi kako i Hrvati u sebi čuvaju i ispoljavaju mržnju prema svojoj pripadnosti koja se ispoljava kroz prekomjerno negativne, derogativne, i narušavajuće kritike prema svojim sugrađanima, sunarodnjacima i državi. Te kritike su toliko destruktivne da se Hrvati i Hrvatska uspoređuju s najzaostalijim i najnerazvijenijim zemljama i kao takvi osuđeni na propast. To [[antihrvatstvo]] i [[antihrvatski sentiment]] koji neki Hrvati ispoljavaju izvlači korijene iz [[nacionalni kompleks niže vrijednosti|nacionalnog kompleksa niže vrijednosti]], i može ali ne mora reflektirati osjećaje niže vrijednosti u samoj osobi ili osjećaje [[samomržnj]]e, dapače samomrzeći Hrvat može držati osjećaje osobne superiornosti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://sites.google.com/site/slavennovic/fun/hrvati |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=5. studenoga 2013. |archive-date=12. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131212230943/https://sites.google.com/site/slavennovic/fun/hrvati |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ljportal.com/arhiva/124-pokretaka-snaga-domoljublja-zato-hrvati-sebe-ne-vole-kao-to-se-vole-neke-druge-nacije |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104231731/http://www.ljportal.com/arhiva/124-pokretaka-snaga-domoljublja-zato-hrvati-sebe-ne-vole-kao-to-se-vole-neke-druge-nacije |archive-date=4. studenoga 2013. |access-date=5. studenoga 2013.}}</ref><ref>http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/16618-21-godina-neovisnosti-ili-zato-hrvati-ne-vole-sebe-v15-16618</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hrhb.info/content.php?r=2468-Kolumna-M.Holjevca-21-godina-neovisnosti-ili-za%C2%9Ato-Hrvati-ne-vole-sebe |title=Arhivirana kopija |access-date=5. studenoga 2013. |archive-date=5. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131105091444/http://www.hrhb.info/content.php?r=2468-Kolumna-M.Holjevca-21-godina-neovisnosti-ili-za%C2%9Ato-Hrvati-ne-vole-sebe |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://dovla.net/2012/05/boris-dezulovic-ne-volis-bas-nikoga-e-onda-si-pravi-hrvat/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104232130/http://dovla.net/2012/05/boris-dezulovic-ne-volis-bas-nikoga-e-onda-si-pravi-hrvat/ |archive-date=4. studenoga 2013. |access-date=5. studenoga 2013.}}</ref><ref>http://lipstick.forumotion.net/t656-ne-damo-varsavsku-ali-damo-sebe-eh-hrvati</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://blog.vecernji.hr/don-kacunko/2011/04/26/zasto-hrvati-ne-silaze-s-kriznog-puta/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104231205/http://blog.vecernji.hr/don-kacunko/2011/04/26/zasto-hrvati-ne-silaze-s-kriznog-puta/ |archive-date=4. studenoga 2013. |access-date=5. studenoga 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatska-rijec.com/2011/10/tuga-je-da-ovu-zemlju-tako-lijepu-i-bogatu-mnogi-njezini-gradani-ne-vole/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20131104231048/http://www.hrvatska-rijec.com/2011/10/tuga-je-da-ovu-zemlju-tako-lijepu-i-bogatu-mnogi-njezini-gradani-ne-vole/ |archive-date=4. studenoga 2013. |access-date=5. studenoga 2013.}}</ref> Ova samomržnja nije jedinstvena kod Hrvata, oblik nacionalne samomržnje uočen je na primjer kod Iraca<ref>http://www.independent.ie/opinion/columnists/kevin-myers/kevin-myers-selfloathing-and-selfregard-have-made-us-what-we-are-26702473.html</ref> i Filipinaca.<ref>http://books.google.com.au/books?id=7jK0RrwCHqQC&pg=PA41&lpg=PA41&dq=filipino+self-hate&source=bl&ots=MhrHXN5jXQ&sig=uJZ1Pk0RIGQtjbxJSoq6d2pQFfI&hl=en&sa=X&ei=YFt5UtOwIYP-iAfWloDwBg&ved=0CI0BEOgBMA44Cg#v=onepage&q=filipino%20self-hate&f=false</ref> Kod svih nacionalnosti gdje je pristuna nacionalna samomržnja, uzroci te samomržnje većinom su pripisani višestoljetnom nevladanju svojim vlastitim teritorijem i ovisnosti o stranim gospodarima oko donošenja velikih i teških odluka u društvu i ekonomiji. Ovu pojavu u Hrvata obradio je [[Slaven Letica]], i nazvao ju domomrzjem, prema obliku oikofobija. Za domomrzje ili oikofobiju rekao je da ga možemo definirati kao "''strah, fobiju, ali i prijezir i mržnju prema vlastitom domu, domovini i državi. Taj se strah, dakako, katkad pretvara u ravnodušje i depresiju, a katkad u samouništavajući prijezir, pa i gorljivu mržnju. Britanski konzervativni mislitelj i „propovjednik” tradicionalnog konzervativizma Scruton dokazuje da je domomrzje (oikofobija) bolest od koje je oboljela cijela politički „superkorektna” liberalna akademska, politička i medijska elita, koja je svu svoju umnu energija uložila u vojevanje za prava manjina i „drugih”. Istodobno zanemarujući i ismijavajući prava i slobode većine, ali i raskoš i skriveni moralni i razvojni potencijal koji skriva – tradicionalna i konzervativna misao i kultura.''" Istakao je da iako toga nismo svjesni, sebe same i svoje bližnje (društveno, ne obiteljski) često mrzimo i preziremo (na stranu tradicionalni [[hrvatski jal]]) više i strastvenije nego tuđe, drugo i drukčije. Ta mržnja i [[prijezir]] žive svoje mračne, intimne i podzemne živote, nagrizajući ono što neki sociolozi nazivaju „nacionalnim karakterom”, drugi „običajima (nacionalnog) srca”, a treći duševnim zdravljem nacije.<ref>Slaven Letica: [https://www.vecernji.hr/vijesti/slaven-letica-zasto-mi-hrvati-mrzimo-vlastitu-drzavu-domovinu-pa-i-sebe-1231079 '' Zašto mi Hrvati mrzimo vlastitu državu, domovinu, pa i sebe''], Večernji list. 8. ožujka 2018. Pristupljeno 22. lipnja 2019.</ref> == Povezani članci == * [[Samouništavanje]] * [[Samomrzeći Židov]] * [[Samomrzeći Slaven]] * [[Samomrzeći Hrvat]] == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Psihologija]] [[Kategorija:Mržnja]] 0tzr3bdia95bsayoccpalmr8pvylpgh Reboot 0 344608 7573901 5891118 2026-08-11T00:44:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573901 wikitext text/x-wiki {{Časopis | naziv = Reboot | slogan = | slika = | opis-slike = Naslovnica Reboota, broj 1 | glavni urednik = Dario Zrno | kategorija = [[časopis]] za [[Videoigra|videoigre]] i ''[[gaming]]'' kulturu | izlazi = mjesečno | izdavač = Digitalna Avantura d.o.o. | cijena = 25 kn | broj stranica = varira | prvi broj = [[4. kolovoza]] [[2012.]] | raniji nazivi = | web = [http://www.reboot.hr/ reboot.hr] }} '''Reboot''' je [[Hrvatska|hrvatski]] mjesečni [[časopis]]. Teme koje najčešće obrađuje uključuju [[Videoigre|igre]] za sve [[igraća konzola|konzole]], kućna računala i prijenosne uređaje te [[Gaming|sve aspekte gamerskog života uopće]]. Reboot je nastao kao nasljednik časopisa Next Level. Osnovali su ga novinari koji su do gašenja kreirali časopis Next Level. Gotovo nepromijenjeni novinarski tim ranije je radio na časopisima [[Hacker (časopis)|Hacker]], [[PSX (časopis)|PSX]] i [[GamePlay (časopis)|GamePlay]]. == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Mrva-rač}} [[Kategorija:Hrvatski mjesečnici]] [[Kategorija:Računarstvo u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski računalni časopisi]] 2poajf47f7c11gr7pfw6fvujdjan212 Rodnovjerje 0 461099 7573945 7522963 2026-08-11T05:13:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7573945 wikitext text/x-wiki {{prijevod|sr}} [[Slika:Kolovrat (Коловрат) Swastika (Свастика) - Rodnovery.svg|mini|Svarica (ili Kolovrat), jedan od simbola rodnovjerja]] [[Slika:RozetaSolarSymbol.svg|mini|Perunica, simbol hrvatskih rodnovjeraca]] Slavensko '''rodnovjerje''' ili '''rodna vjera''' definira oblik življenja stare [[slaveni|slavenske]] vjere, s punom sviješću za ovdje i sada, za moderno doba (za razliku od [[Starovjerje|starovjerja]]); odnosno, to je stalno razvijajući, evoluirajući oblik [[Vjerovanje|vjerovanja]] i [[Duhovnost|duhovno]]-[[magija|magijskih]] praksi koji se mogu mijenjati i prilagođavati potrebama modernog čovjeka, a koji se "nakon dugog vremena prisilne otuđenosti od prirode i indoktriniranog straha pred njom, vraća na svoje izvore", sa svjesnim odabirom i osobnim razlozima za takvu praksu, kao duhovno-magijskom konceptu koji crpi svoje izvore iz pretkršćanskih oblika vjerovanja slavenskoga duhovnog svijeta, no nije tek [[folklor]]ni pokušaj rekonstrukcije ondašnjih vjerovanja i praksi, već oblik življenja koji slijedi prilagođene temelje [[Starovjerje|stare slavenske vjere]], s punom sviješću za moderno doba.<ref name="ihjj.hr">Vukelić, Deniver: "Slavensko rodnovjerje u regionalnom kontekstu južnoslavenskih naroda u prva dva desetljeća 21. stoljeća" [http://ihjj.hr/uploads/content/vilinska%20vrata%20program.pdf Znanstveni skup VILINSKA VRATA, Starigrad Paklenica, 5. i 6. listopada 2012.]</ref> Sustav vjerovanja i duhovno-magijskih praksi, predodžbi i obrazaca usmjeren je na štovanje [[kult]]a predaka i izvornih slavenskih božanstava koja personificiraju i antropomorfiziraju stvaralačke i uništavalačke energije prirode prema slavenskim kulturnim tradicijama. Rodnovjerne skupine to čine svjesnim odabirom i u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] šire i učvršćuju svoja djelovanja na različitim poljima, od čistih duhovno-magijskih praksi, pa sve do [[Glazba|glazbe]], [[književnost]]i, [[Primijenjena umjetnost|primijenjene umjetnosti]] i drugih oblika društvenog stvaranja i prezentiranja.<ref name="ihjj.hr"/> === Pojam === '''Rodnovjerje''' kao pojam dolazi iz sintagme rodna vjera koja je otprilike jednaka u čitavom slavenskom svijetu, a sam pojam dolaze iz [[Ruski jezik|ruskog]] – ''pодноверие''. Također je sličan izraz i u drugim [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] – ''родноверје'' u [[Srpski jezik|srpskom jeziku]], ''pідновірство'' u [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom]], ''pоднавераваннe'' u [[Bjeloruski jezik|bjeloruskom]], ''rodzimowierstwo'' u [[Poljski jezik|poljskom]], ''rodnověří'' u [[Češki jezik|češkom]] i ''rodnoverie'' u [[Slovački jezik|slovačkom jeziku]]. Naziv rodna vjera može se naći već početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], primjerice u nazivu [[Ukrajina|ukrajinske]] rodnovjerne organizacije "Rodna vjera" (ukr. ''Рідна віра'') osnovane [[1934.]] godine, dok naziv rodnovjerje nastaje krajem osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Rodnovjerje je ustvari naziv za '''etničku religiju''' općenito. U [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] pojmu rodnoverje odgovara izraz ''etnikos'' (grč. ἐθνικός), a u [[Ruski jezik|ruskom jeziku]] koristi se i pojam ''язычество'', koji potječe od [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskog]] pojma ''ıảzы́kъ'' (narod, pleme, rod) i u djelima kršćanskih autora označava vjeru mnogobožačkih religija. U [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] pojmu rodnovjerje odgovaraju izrazi ''ethnic religion'' i ''native faith'', što je i izravni prijevod pojma rodnovjerje. Organizacije etničkih religija iz više [[Europa|europskih]] zemalja su [[1998.]] godine osnovale međunarodno tijelo – '''Europski kongres etničkih religija''' (engl ''European Congress of Ethnic Religions'').<ref name="ihjj.hr" /> === Pravci u okviru slavenskog rodnovjerja === U nedostatku preciznih definicija i sporazuma oko nazivlja u teoriji vjere, kako u stručnoj zajednici, tako i među slavenskim rodnovjernim župama, teško je napraviti jasnu i definitivnu podjelu u okviru slavenskog rodnovjerja. Jedan od glavnih uzroka nepostojanja ustanovljene i opće prihvaćene terminologije su nedostatak antropoloških istraživanja zajednice slavenskog rodnovjerja''<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Aitamurto|first=Kaarina|url=https://researchportal.helsinki.fi/en/publications/russian-rodnoverie-negotiating-individual-traditionalism-2/|title=Russian Rodnoverie: Negotiating Individual Traditionalism|date=2016|publisher=University of Helsinki|isbn=978-951-51-1932-2|editor-last=Hämäläinen|editor-first=Riku|series=Uskontotiede|location=Helsinki|pages=220–235|editor-last2=Pesonen|editor-first2=Heikki|editor-last3=Utriainen|editor-first3=Terhi}}</ref>'' i nedostatak objektivnosti i nepristranosti u dijelu znanstvene zajednice''.<ref name="„Analiz sovremennogo mifotvorčestva v noveйših issledovaniяh po яzыčestvu“">{{Citiranje weba|title=Учётная запись пользователя {{!}} Либрусек|url=http://lib.rus.ec/b/274905/read|access-date=2026-01-06|website=lib.rus.ec}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=SVEVLAD - Milan Petrovic: Slovenska vera - nasledje koje dolazi!|url=http://www.svevlad.org.rs/rodoved_files/petrovic_intervju.html|access-date=2026-01-06|website=www.svevlad.org.rs}}</ref>'' Prema A. B. Gurku u slavenskom rodnovjerju postoje dvije osnovne grane: tradicionalno rodnovjerje i [[Neopoganstvo|neopoganske]], [[Eklekticizam|eklektičke]] vjeroispovijesti slavenskog rodnovjerja. Ove dvije grane u gruboj aproksimaciji predstavljaju rodnovjerje ruralne populacije (koja je zadržala slavenske obrede, običaje i praznike sa sela)<ref>Odэrborn P., ''„Praўdzіvы і gruntoўnы apoved pra veru rusaў“'', [[1582.]], reprint:Belaruskі gіstarыčnы aglяd. [[2005.]], tom 12., Sšыtkі 1—2 (22—23), str. 178.</ref> i rodnovjerje u urbanim sredinama (koje se u pojedinim slučajevima pored narodne predaje oslanja i na novije autorske tekstove).<ref name="„Neoяzыčestvo v Belarusi“">Gurko A., ''„Neoяzыčestvo v Belarusi“'', Belaruskaя dumka. 1999. № 10. str. 123—131</ref><ref name="Neoяzыčestvo i nacionalizm.">Šnirelьman, V. A., ''„Neoяzыčestvo i nacionalizm. Vostočnoevropeйskiй areal“'', Issledovaniя po prikladnoй i neotložnoй эtnologii. № 114. IЭA RAN, [[1998.]]</ref><ref name="Neoяzыčestvo na prostorah Evrazii.">Šnirelьman, V. A., ''„Neoяzыčestvo na prostorah Evrazii.“'', Bibleйsko-bogoslovskiй institut sv. apostola Andreя, [[Moskva]], [[2001.]]</ref> * tradicionalno slavensko rodnovjerje – najveći broj župa, udruga i organizacija slavenskog rodnovjerja spada upravo u tu grupu ** ''pravoslavno rodnovjerje'' – pojedini slavenski rodnovjerni sebe nazivaju ''pravoslavnima''. Ovaj naziv potječe iz tumačenja smatrajući da je [[Pravoslavlje|pravoslavno kršćanstvo]] nastalo iz dvovjerja, razdoblja kada su rodnovjerje i kršćanstvo paralelno djelovali u slavenskim zemljama. Sam izraz je nastao na osnovu mita o tri svijeta (Javu, Pravu i Navu). Drugo objašnjenje je da se ''pravoslavlje'' odnosi na slavljenje pravde u drevnoj Rusiji.<ref name=":0" /> Dvije najveće organizacije rodnovjernih koji sebe nazivaju pravoslavnima su Slavenska rodnovjerna župa Vladivostoka „Štit Simargla“ u Rusiji i „Rodovo ognjište Rodne pravoslavne vjere“ u Ukrajini. * [[Neopoganstvo|neopoganski]] pravci i organizacije rodnovjernih – pravci zasnovani na kombiniranju predaje slavenskih naroda s autorskim tekstovima novijeg datuma ** ''slavenski vedizam'' – neopravac u slavenskom rodnovjerju, koji u rodnovjerje unosi elemente modernog hinduizma i vedizma.<ref>{{Citiranje weba|last=Kakaševski|first=Vesna|title=www.starisloveni.com :: Krishnji, Stari Sloveni, Staroslovenska mitologija, religija i istorija|url=https://www.starisloveni.com/English/Krisnji.html|url-status=live|access-date=2026-01-06|website=www.starisloveni.com}}</ref> Ovaj pravac se uglavnom zasniva na djelima Aleksandra Asova.<ref>{{Citiranje weba|last=Asov|first=Aleksandar|date=2003|title=Slovenski bogovi (ćirilica)|url=https://www.scribd.com/document/444245262/Aleksandar-Asov-Slovenski-bogovi-pdf|url-status=live|access-date=2026-01-06|website=www.scribd.com}}</ref><ref>Aleksandar Asov, „[http://balbu.eu/catalog/alternativna-ucenja-ezoterija-astrologija-parapsihologija/aleksandar-asov,slovenska-vedska-astrologija-i-kalendar Slovenska-vedska astrologija i kalendar]“, Pešić i sinovi, Beograd, 2003., {{ISBN|86-7540-025-X}}</ref> ** ukrajinske, neopoganske verzije slavenskog rodnovjerja: ''RUNvira'' (ukrajinska, monoteistička, neopoganska verzija slavenskog rodnovjerja zasnovana na radovima Lava Silenka), ''Ladovera'', ''Jagnovera'' ** ''novodrevno vedomstvo'' – slovačka, neopoganska verzija slavenskog rodnovjerja ** ''Rodna crkva Poljske'' – poljska, neopoganska verzija slavenskog rodnovjerja === Vjerovanja, obredi i praznici slavenskog rodnovjerja === Vjerovanja (tradicionalnih) slavenskih rodnovjeraca zasnivaju se na štovanju prirodnih sila, ponekad antropomorfiziranih u likovima patronskih božanstava, kao i na kultovima predaka.<ref name = "Яzыčestvo drevnih slavяn"/><ref name="„Božestva drevnih slavяn.“">Famincыn A. S., ''„Božestva drevnih slavяn.“'', Sankt-Petersburg, 1884.</ref> Podjela Slavena na četiri velike skupine: ''polapske'', ''istočne'', ''zapadne'' i ''južne'', uvjetovala je postojanje određenih razlika u panteonima, običajima, kao i nazivima božanstava. Značajan udio u slavenskom rodnovjerju čini kult predaka i kult vegetacije, kao i kultovi mitoloških bića vezanih za određena mjesta ili pojave. U ''svete životinje'' koje uživaju posebno poštovanje spadaju orao i sokol,<ref>Živan J. Grujičić, [http://www.svevlad.org.rs/predanje_files/orao.html ''„Prokletsvo je ubiti orla“''], Folklor magazin, br. 9, str. 63, Beograd, [[2007.]], ISSN 1451-0545</ref> vuk i zmija. Tijekom obreda je česta upotreba ''„žive vatre“'' (vatra je dobivena trenjem dvaju komada drveta ili uz pomoć kremena), rituala vezanih za kult vatre (kao što je preskakanje plamena) i upotreba vode (bacanje vijenaca cvijeća u vodu, ritualno kupanje i sl.). Vatra i voda se koriste u cilju obrednog pročišćenja. O svetkovinama kao što su Jurjevo, rade se vijenci od bilja, posebno ljekovitog, pri čemu svaka biljka u vijencu ima svoju simboliku. U obredima sudjeluje čitava zajednica. Svetkovine se održavaju u [[Kapište|kapištima]] ili češće na otvorenom, oko [[kumir]]a slavenskih božanstava. Glavni blagdani slavenskog rodnovjerja vezani su za prividno kretanje Sunca tijekom godine (zimska kratkodnevica, ljetna dugodnevica, proljetna i jesenja ravnodnevica). === Rasprostranjenost slavenskog rodnovjerja i novija povijest === Grupe rodnovjernih postoje u svim slavenskim zemljama, kao i u zemljama s brojnim slavenskim iseljeništvom ili značajnijim postotkom slavenskog stanovništva kao što su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Kazahstan]], [[Estonija]], [[Litva]]. U većini ovih zemalja postoje registrirane udruge, organizacije i župe slavenskog rodnovjerja, a u pojedinim zemljama (Rusija, Ukrajina, Poljska) slavensko rodnovjerje je državno priznata religija. Ni u jednoj od zemalja u kojoj postoje slavenske rodnovjerne župe, udruge ili organizacije broj slavenskih rodnovjernih ne prelazi 1‰ populacije. ==== Rusija ==== [[Slika:Trubc Boyan.JPG|mini|180px|Spomenik Bojanu, mitskom unuku boga [[Veles (mitologija)|Velesa]] i ruskom bardu u gradu [[Trubčevsk]]u, [[Brjanska oblast]]]] [[Slika:Добрыня Никитич.jpg|lijevo|mini|180px|Dobrinja Nikitič, ilustracija za knjigu "Русские былинные богатыри", rad Andreja Rjabuškina, [[1895.]]]] Iako je rusko plemstvo prihvatilo kršćanstvo još krajem [[10. stoljeće|10. stoljeća]], obredi slavenske vjere su se nastavili prakticirati među Rusima, a pojedini sakralni objekti slavenske vjere su ostali u funkciji s originalnom namjenom sve do početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref><ref name="[https://azbyka.ru/otechnik/religiovedenie/jazycheskie-svjatilishha-drevnih-slavjan/ Яzыčeskie svяtiliщa drevnih slavяn]">{{Cite book|author=Rusanova I. P., Timoщuk B. A|title=Языческие святилища древних славян|publisher=Ladoga-100|year=2007|isbn=978-5-94494-051-3|location=[[Moskva]]}}</ref> U ruskoj narodnoj predaji su ostali sačuvani mitovi i obredi slavenske vjere.<ref>Sinяvskiй A. D. , ''„Ivan-durak: očerk russkoй narodnoй verы“'', Agraf, Moskva, [[2001.]], {{ISBN|5-7784-0160-4}}</ref><ref>G. P. Fedotov, [http://philologos.narod.ru/fedotov/earth.htm ''„Matь-Zemlя“''] v ''„Stihi duhovnыe (Russkaя narodnaя vera po duhovnыm stiham)“''/ Vstup. st. N.I. Tolstogo; Poslesl. S.E. Nikitinoй; Podgotovka teksta i komment. A.L. Toporkova, Progress, Gnozis, Moskva, [[1991.]], {{ISBN|5-01-003633-9}}</ref> [[Slavenska mitologija]] nadahnjuje [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandra Puškina]] da [[1820.]] godine objavi poemu „Ruslan i Ludmila“. Puškin je ovu poemu napisao na osnovu ruskih narodnih bajki koje mu je u djetinjstvu pričala baka. Poema je zanimljiva i s lingvističke strane jer je Puškin upotrebljavao arhaične verzije za imena, koja su bila odomaćena u narodu, ali ne i u ruskom jeziku građanstva na prijelazu iz [[18. stoljeće|18.]] u [[19. stoljeće]]. Romantizam u Rusiji doprinosi težnji za nacionalnim preporodom u krugovima inteligencije, što brojne umjetnike i znanstvenike navodi da u narodnoj predaji i kulturi ruskog naroda potraže ideje za svoje radove. U prvom dijelu [[19. stoljeće|19. stoljeća]], ozbiljniji pristup ruskoj redakciji slavenske vjere nalazimo u radovima I. P. Saharova.<ref>Saharov, Ivan Petrovič, ''„Skazaniя Russkogo Naroda.“'', Tom 1., Sankt-Peterburg, [[1836.]]; Saharov, Ivan Petrovič, ''„Skazaniя Russkogo Naroda.“'', Tom 2., „Narodnый dnevnik. Prazdniki i obыčai“, Sankt-Peterburg, [[1849.]]</ref> Polovinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], ponajviše zahvaljujući radovima A. N. Afanasjeva,<ref>Afanasьev, Aleksandr Nikolaevič, ''„Zoomorfičeskie božestva u slavяn“'', „Otečestvennыe zapiski“, № 1 — 3, [[1852.]]; Afanasьev, Aleksandr Nikolaevič, ''„Яzыčeskie predaniя o ostrove Buяne“'', „Vremennike obщestva istorii i drevnosteй rossiйskih“, № 9, [[1858.]]; Afanasьev, Aleksandr Nikolaevič, ''„Poэtičeskie vozzreniя slavяn na prirodu“'', tom 1—3., Moskva, [[1865.]] – [[1869.]]</ref><ref>Aleksandar Afanasjev je poznat i po tome što je sakupio najveću zbirku narodnih priča i bajki (preko 600), koja po obujmu prelazi bilo koje djelo slične vrste u povijesti.</ref> dolazi do popularizacije [[Slavenska mitologija|slavenske mitologije]] u Rusiji. Pod utjecajem radova Afanasjeva, istaknuti ruski pisci i kompozitori kao što su [[Nikolaj Rimski-Korsakov]] i [[Igor Stravinski]] stvaraju neka od svojih najpoznatijih djela. Među ruskim stvarateljima nadahnutih motivima slavenske mitologije se nalaze i [[Petar Iljič Čajkovski|Petar Čajkovski]], [[Nikolaj Gogolj]], Sergej Aksakov, Nikolaj Rerih i mnogi drugi.<ref>Riordan, James. ''„[http://books.google.rs/books?id=mJhOzLLVT24C&pg=PA217&lpg=PA217&dq=%22Russian+Fairy+Tales+and+Their+Collectors%22&source=bl&ots=9YQ1IJL-zl&sig=1fFBz7olPaGpdhwbqdCeTktVU6Y&hl=en&sa=X&ei=lkJGT_jmO-7R4QT0wvmsDg&redir_esc=y#v=onepage&q=%22Russian%20Fairy%20Tales%20and%20Their%20Collectors%22&f=false Russian Fairy Tales and Their Collectors]. A Companion to the Fairy Tale.“'', Hilda Ellis Davidson and Anna Chaudhri. Cambridge: D.S. Brewer, [[2003.]], p 219., {{ISBN|9780859917841}} {en}</ref> Paralelno s Afanasjevim, i drugi istaknuti članovi ruske intelektualne elite objavljuju radove o slavenskoj vjeri, ilustrirane djelima poznatih ruskih slikara kao što su Andrej Rjabuškin i [[Viktor Vasnecov]].<ref name="„Božestva drevnih slavяn.“" /><ref>Sreznevskiй, Izmail Ivanovič, ''„Roženicы u slavяn i drugih яzыčeskih narodov.“'', Tip. Aleksandra Semena, [[Moskva]], [[1855.]]</ref><ref>Kotlяrevskiй, Aleksandr Aleksandrovič, ''„O pogrebalьnыh obыčaяh яzыčeskih slavяn. Issledovanie“'', [[Moskva]], [[1868.]]</ref><ref>''„Russkie bыlinnыe bogatыri“'', Knigoizdatelьstvo German Goppe, Sankt-Petersburg, risunki A. P. Rяbuškin, [[1895.]]</ref> I početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] izlazi više radova koji se bave slavenskom vjerom i njenim utjecajem na rusku povijest i kulturu.<ref>Korinfskiй, Apollon Apollonovič, ''„Narodnaя Rusь. Kruglый godъ skazanій, povѣriй, obыčaevъ i poslovicъ russkago naroda“'', Moskva, [[1901.]]</ref><ref>Aničkov, Evgeniй Vasilьevič, ''„Vesennяя obrяdovaя pesnя na Zapade i u slavяn.“'', Tipografiя Imperatorskoй Akademii Nauk, Sankt-Peterburg, [[1903.]], častь 1. „Ot obrяda k pesne.“, reprint: {{ISBN|9785998984310}} — častь 2. „Ot pesni k poэzii“, [[1905.]]</ref><ref>N.M.Galьkovskiй, ''„Borьba hristianstva s ostatkami яzыčestva v Drevneй Rusi“'', tom pervый - [[1916.]], tom vtoroй - [[1913.]], reprint: Moskva: Indrik, [[2000.]], {{ISBN|5-85759-108-2}}</ref><ref>Aničkov, Evgeniй Vasilьevič, ''„Яzыčestvo i drevnяя Rusь.“'', Sankt-Peterburg, [[1914.]], reprint: Moskva: Indrik, [[2003.]], {{ISBN|8-85759-187-2}}</ref><ref>Zelenin, Dmitriй Konstantinovič, ''„Očerki russkoй mifologii.“'', V. 1. Petrograd, [[1916.]], reprint: Zelenin, D. K.,''„Izbrannыe trudы. Očerki russkoй mifologii: Umeršie neestestvennoю smertью i rusalki“'', Indrik, Moskva, [[1995.]], {{ISBN|5-85759-018-3}}</ref> O utjecaju koji je slavenska vjera imala na rusko stvaralaštvo na početku XX stoljeća, „srebrno doba“ ruske književnosti, najbolje svjedoče riječi Vjačeslava Ivanova iz [[1908.]] godine: ''„Oživljeni interes za mit je jedna od najznačajnih crta naše nove poezije.“''.<ref>''Kritičeskoe Obozrenie'', 1907, II (recenziя o 'Яri' S. Gorodeckogo) - navedeno u: Vяčeslav I. Ivanov. ''„Sobranie sočineniй“'', tom 2, Foyer Oriental Chrétien, Brюsselь, 1974., str. 566</ref> Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[1917.]] godine, društveno-politička situacija prekida dotadašnji rad na popularizaciji slavenske vjere, onemogućavajući ozbiljan znanstveni rad i registraciju rodnovjernih udruga. Prema riječima Apolona Korinfiskog u pismu Spiridonu Drožinu,''... ne pišem ništa, potpuno sam slomljen i rastgrnut na komade, proklinjem sav život u suvremenom arhinasilničkom režimu'' (1921.). Korinfiski će biti uhićen [[1928.]] godine i zajedno s ostalim članovima književnog kruga u kojem se kretao osuđen za antisovjetsku djelatnost. Od početka [[1930-ih|tridesetih]] do kraja [[1950-ih|pedesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] podržava se upotreba simbola slavenske etničke religije u umjetničkim djelima širom [[SSSR]]-a, kao način suprotstavljanja propagandi koja je bila usmjerena protiv ustrojstva SSSR-a i kulture ruskog naroda.<ref name="„O sovremennыh tendenciяh vozroždeniя tradicionnыh politeističeskih verovaniй“">Nagovicыn A.E., Gavrilov D.A., ''„O sovremennыh tendenciяh vozroždeniя tradicionnыh politeističeskih verovaniй“'', Sbornik naučnыh stateй filosofskogo fakulьteta MGU, pod red. I.N. Яblokova, P.N. Kostыleva, sost. A.V. Vorobьev, P.N. Kostыleva, Izdatelьstvo „Socialьno-političeskaя mыslь“, Moskva, [[2004.]], str. 179-186</ref> Razdoblje od kraja Drugog svjetskog rata do [[1990-ih|devedesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u području znanstvenih radova o slavenskoj vjeri obilježila su djela Borisa Ribakova,<ref name = "Яzыčestvo drevnih slavяn">{{Cite book|last=Аничков |first=Евгений Васильевич |title=Язычество и Древняя Русь |url=http://books.google.com/books?id=MeYynQEACAAJ |year=2003 |origyear=1914 |location=Moskva |publisher=Индрик}}</ref><ref>Rыbakov B.A., ''„Drevnяя Rusь. Skazaniя. Bыlinы. Letopisi“'', Akademiя nauk SSSR, Moskva, [[1963.]]</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Bohemia|first=Digital library|title=Борис Рыбаков: Язычество Древней Руси / Paganism of Ancient Rus / Pohanství na starodávné Rusi|url=https://www.academia.edu/31064861/%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%81_%D0%A0%D1%8B%D0%B1%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%B2_%D0%AF%D0%B7%D1%8B%D1%87%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE_%D0%94%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%B5%D0%B9_%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%B8_Paganism_of_Ancient_Rus_Pohanstv%C3%AD_na_starod%C3%A1vn%C3%A9_Rusi}}</ref><ref>L. S. Kleйn, [http://www.nordic-land.com/topic/1352 ''„Voskrešenie Peruna. K rekonstrukcii vostočnoslavяnskogo яzыčestva.“''], Sankt-Peterburg: Evraziя, [[2004.]], {{ISBN|5-8071-0153-7}}.</ref> koja su zajedno s djelima autora kao što su Apolon Kuzmin,<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.livre-rare-book.com/book/30016025/albeb44fb407148ee47|title=Kuzmin A. The Fall of Perun. In Russian /Kuzmin A. Padenie Peruna.|language=en}}</ref> Oleg Trubačev,<ref>{{Citiranje knjige|last=Трубачев|first=Олег Николаевич|url=https://books.google.hr/books/about/%D0%AD%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D0%B7_%D0%B8_%D0%BA%D1%83%D0%BB%D1%8C%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0.html?id=JmoXAQAAIAAJ&redir_esc=y|title=Этногенез и культура древнейших славян: лингвистические исследования|date=1991|publisher=Наука|isbn=978-5-02-011081-6|language=ru}}</ref> V.V. Sedov,<ref>Sedov V.V., ''„Яzыčeskie svяtiliщa smolenskih krivičeй“'', Kratkie soobщeniя Instituta arheologii AN SSSR, vыpusk 87, str. 57-65., [[1962.]]</ref><ref>Sedov V.V. ''„Drevnerusskaя narodnostь“'', Institut arheologii RAN, Moskva, [[1999.]], {{ISBN|5-9551-0005-9}}; Sedov V.V., ''„Slavяne v rannem srednevekovьe“'', Institut Arheologii RAN, Moskva, [[1995.]], {{ISBN|5-87059-021-3}}</ref> i N.I. Tolstoj,<ref>Tolstoй N. I., ''„Očerki slavяnskogo яzыčestva“'', Indrik, Moskva, [[2003.]], {{ISBN|5-85759-236-4}}</ref> dovela do popularizacije slavenske vjere u Rusiji. Ugled koji navedeni autori uživaju među slavenskim rodnovjernim udrugama u Rusiji ilustriraju slučajevi održavanja ''trizni'' u Moskvi u čast Ribakova i Kuzmina.<ref name="„O sovremennыh tendenciяh vozroždeniя tradicionnыh politeističeskih verovaniй“" /> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prve vjerske rodnovjerne župe na području [[RSFSR]] se javljaju krajem osamdesetih godina. U tadašnjem [[Lenjingrad]]u, [[1986.]] godine se formira „Društvo volhva“, koje u proljeće [[1990.]] godine postaje „Savez Veneda“.<ref>[http://sso-kaluga.narod.ru/vn6-8.htm ''Vestnik Soюza Slavяnskih Obщin''] № 6 (8) [[1998.]], {ru}</ref> Prva rodnovjerna udruga nastaje [[1988.]] godine, u selu Popovka u [[Moskovska oblast|Moskovskoj oblasti]]. Početkom [[1990-ih|devedesetih]] nastaje komuna u [[Kirovska oblast|Kirovskoj oblasti]] RSFSR.<ref>[http://articles.latimes.com/1992-11-28/news/mn-1011_1_russian-pagan ''„Russian Pagans Find Roots in the Forest : Religion: Marxism, Leninism left spiritual emptiness, which leader of loose, growing sect wants to fill with gods of nature.“''], Carey Goldberg, Los Angeles Times, 28. novembar [[1992.]], {en}</ref> Od tada, do danas širom Rusije se osnivaju rodnovjerne župe.<ref name="„Яzыčestvo šagaet po Rossii“">[http://www.pravda.ru/video/society/622.html ''„Яzыčestvo šagaet po Rossii“''], [http://www.pravda.ru/ Pravda.Ru], [[1. kolovoza]] [[2011.]] {ru}</ref> Iz interesa za slavensku vjeru i kulturu nastaju društva koja oživljavaju stare slavenske obrede i običaje – obredno-etnografski ansambl „Lado“ se osniva [[1988.]] godine.<ref>Sergeй Alekseev, [http://www.xpomo.com/ruskolan/liter/lado.htm ''„Ostrov slavяnskoй Tradicii“''] {ru}</ref> Kao datum prvog službenog priznavanja slavenskog rodnovjerja na području Rusije, nakon kraja [[10. stoljeće|10.stoljeća]], uzima se [[14. veljače]] [[1994.]] godine, kada je registrirana moskovska slavenska rodnovjerna župa<ref>Registracionnый nomer 443, [http://www.paganism.ru/comm-msp.htm ''Moskovskaя Slavяnskaя Яzыčeskaя Obщina''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729012704/http://www.paganism.ru/comm-msp.htm |date=29. srpnja 2017. }} {ru}</ref> koja je neslužbeno postojala još od sredine [[1980-ih|osamdesetih]]. Prva javna proslava praznika Kupala u Rusiji nakon više stoljeća je održano [[25. srpnja]] [[1994.]] godine na rijeci Vorji.<ref name="sso-kaluga.narod.ru">[http://sso-kaluga.narod.ru/vn6-8.htm ''„Slavяnskoe mirovozzrenie v Rossii v 90-h godah XX veka.“''] (Doklad na Vsemirnoй Яzыčeskoй Konferencii), „Vяtič“, Vestnik Soюza Slavяnskih Obщin № 6 (8) 1998. {ru}</ref> Tijekom [[1990-ih|devedesetih]] i prvih godina [[21. stoljeće|21. stoljeća]] dolazi do udruživanja slavenskih rodnovjernih župi i organizacija u krovni savez. Krovna organizacija koja pokriva najveći dio područja [[Rusija|Rusije]] je „Savez slavenskih župa slavenske rodne vjere“, koji je osnovan 1997. godine udruživanjem slavenskih rodnovjernih župa iz [[Moskva|Moskve]], Kaluge i [[Obninsk]]a.<ref>Gomenюk G., Tereщenko S., [http://ansobor.ru/articles.php?id=136 „Russkoe i ukrainskoe neoяzыčestvo“], Centr Apologetičeskih Issledovaniй, Russkaя Pravoslavnaя Cerkovь. Novosibirskaя eparhiя, [[2003.]], {ru}</ref> Za vođu saveza je [[19. srpnja]] iste godine izabran Vadim Stanislavovič Kazakov, vođa slavenske rodnovjerne župe Kaluge, koji na toj funkciji ostaje do 2011. godine, kada je preuzima Maksim Belojar Ionov.<ref name="Dorošenko" /> U okviru „Saveza slavenskih župa slavenske rodne vjere“ djeluju sljedeće slavenske rodnovjerne župe:<ref>[http://rodnovery.ru/ru.php?id=156 ''„Obщinы SSO SRV“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208070350/http://rodnovery.ru/ru.php?id=156 |date=8. veljače 2012. }}, Soюz Slavяnskih Obщin Slavяnskoй Rodnoй Verы, 6.2.2012. {ru}</ref> * [[Anapa|anapska]] slavenska župa * [[balašov]]ska slavenska župa * [[brjansk]]a slavenska župa „Svijet Svaroga“ * kaluška slavenska župa * klajpedska slavenska župa „Savez Ljutića“ * [[krasnodar]]ska gradska rodnovjerna župa „Slovenski iskon“ * kubinska slavenska župa * [[kurgan]]ska slavenska župa „Lada“ * [[magnitogorsk]]a slavenska župa * [[Moskva|moskovska]] župa rodnovjernih * moskovska slavenska župa „Krug Vjatića“ * [[novokuznjeck]]a slavenska župa * [[novorosijsk]]a slavenska župa * [[Čeljabinska oblast|čeljabinska]] slavenska župa * [[orel]]ska slavenska župa * [[rostov]]ska slavenska župa * slavenska župa „Sventovid“ (Slavjansk na Kubanu) * [[smolensk]]a slavenska župa „Jutro Svaroga“ * stavropoljska slavenska župa „Slavensko nasljeđe“ * [[tambov]]ska slavenska župa „Živa“ * [[čerepovec]]ka slavenska župa „Gromnica“ „Velesov krug“ je savez koji je nastao [[1999.]] godine udruživanjem više slavenskih rodnovjernih župa. Rodnovjerne župe koje trenutno čine „Velesov krug“ su:<ref>[http://www.velesovkrug.ru/sobyitiya/obschinyi-velesov-krug.html Obщinы Velesova Kruga] {ru}</ref> * [[obninsk]]a slavenska rodnovjerna župa „Triglav“, osnovana [[1993.]] godine<ref>[http://velesovkrug.nm.ru/obs1/obs003.htm Istoriя obninskoй obщinы «Triglav»] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090130000640/http://velesovkrug.nm.ru/obs1/obs003.htm |date=30. siječnja 2009. }}, Velesov krug</ref> * ruskoslavenska rodnovjerna župa „Rodoljublje”, osnovana u Moskvi [[24. veljače]] [[1998.]] godine * [[Kostromska oblast|kostromska]] rodnovjerna župa „Kolo”, osnovana [[1999.]] godine * [[Rjazanjska oblast|rjazanjska]] rodnovjerna župa „Trojesvet”, osnovana [[2000.]] godine * slavenska župa permske pokrajine „Svarožići”, osnovana [[2001.]] godine * slavenska župa Donbasa i Priazovlja „Divlje polje”,(Divlje polje je područje oko [[Crno more|Crnog mora]] i rijeke [[Azov]], koje se naziva i Nova Rusija, Slobodna Ukrajina, a najpoznatije je kao Zaporožje – domovina zaporoških kozaka) osnovana [[21. rujna]] [[2008.]] godine * [[minsk]]a župa rodnovjernih „Kolo Svaroga”, osnovana [[2009.]] godine * [[Samara|samarska]] rodoslavna vedska župa „Bojarga”, osnovana [[2009.]] godine * župa „Rodovići” grada [[Komsomolsk na Amuru|Komsomolska na Amuru]] „Krug rodnovjerne tradicije“ je savez nastao [[2000.]] godine, kada je više rodnovjernih udruga potpisalo prvi službeni dokument ovog saveza ''Kolomenski sporazum'', kojim se uređuju odnosi unutar i izvan saveza i postavljaju osnove vijeća saveza. Za datum službenog nastanka saveza se uzima [[17. ožujka]] [[2002.]] godine, kada su u Moskvi, u [[Kapište|kapištu]] u čertanovskom parku lideri petnaest rodnovjernih udruga i župa potpisali ''Bitcevski sporazum'' o osnivanju „Ujedinjenog žrečko-volhskog savjeta Kruga rodnovjerne tradicije“.<ref name="Bitcevskoe Obraщenie" /> „Krugu rodnovjerne tradicije“ kasnije pristupaju i rodnovjerne udruge iz drugih zemalja (Ukrajina, Norveška, Danska), koja slijede etničke vjere ne samo slavenskih, već i drugih naroda.<ref name="Dorošenko">Dorošenko M., [http://www.iriney.ru/sects/heathen/news009.htm ''„Slavяnskoe neoяzыčestvo“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815131915/http://www.iriney.ru/sects/heathen/news009.htm |date=15. kolovoza 2012. }}, Doklad na sekcii «Totalitarnыe sektы i metodы protivodeйstviя im» XI Roždestvenskih obrazovatelьnыh čteniй, Centr religiovedčeskih issledovaniй svящennomučenika Irineя Lionskogo, 30.1.2003., {ru}</ref> Djelatnost „Kruga rodnovjerne tradicije“ je zasnovana na „Manifestu rodnovjerne tradicije“.<ref>Gavrilov D. A., Brutalьskiй N. P., Avdonina D. D., Speranskiй N. N., [http://proza.ru/2007/04/16-178 ''„Manifest яzыčeskoй Tradicii“''], Ladoga-100, Moskva, [[2007.]], {{ISBN|978-5-94494-047-6}} {ru}</ref> Članice „Kruga rodnovjerne tradicije“ su sljedeće udruge: * rodnovjerna župa „Koledo Vjatića“, koja djeluje u Moskvi i Troicku, * rodnovjerni „Krug Bera“, koji djeluje u Moskvi, Rjeutovu i Odincovu, * podoljska rodnovjerna župa „Četiri jabuke“, * dolgoprudnjenska slavenska rodnovjerna župa „Vjatići“, * kaljiningradska rodnovjerna župa „Oćtina Skolota“, osnovana [[3. prosinca]] [[2002.]] godine * slavenska rodnovjerna župa „Unuci Dažboga“, koja djeluje u Vladimiru, * ruska rodnovjerna župa „Jarilo“, koja djeluje u Habarovsku i Birobidžanu, * [[obninsk]]a rodnovjerna župa „Velesova staza“, * serpuhovska rodnovjerna župa „Finist“, * ženska rodnovjerna župa „Zvečka“, koja djeluje u Moskvi, * župa „Dom Svaroga“, koja djeluje u Moskvi, Petrogradu i Rostoku, * tradicionalna župa „Klan vuka“, koja djeluje u Kislovodsku * nastavno-stvaralački centar „Volhovarn“ iz Odese u Ukrajini. Članice „Kruga rodnovjerne tradicije“ su i udruge neslavenskih etničkih religija: * „Gardakoven“ – grupa koja okuplja rodnovjerne različitih etničkih religija (nordijske, keltske, slavenske i dr.) i djeluje u Moskvi i Koroljevu, * liga „Oslobođenje razuma“ – religiozna grupa helenizmosa, koja djeluje u [[Volgograd]]u. Osim navedenih krovnih organizacija, rodnovjerni su grupirani i u Savez slavenskih župa „Sjeverni savez“, Sveruski religiozni savez „Ruska narodna vjera“, „Očuvanje Slavena“, „Moskovsku slavensku rodnovjernu župu“,<ref>[http://www.rodnovery.com/index.php?name=news&op=view&id=32 Rešenie № 1 Učrediteleй „Soюza Slavяnskih Obщin Slavяnskoй Rodnoй Verы“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130605084931/http://www.rodnovery.com/index.php?name=news&op=view&id=32 |date=5. lipnja 2013. }} {ru}</ref> slavensku rodnovjernu župu Vladivostoka „Štit Simargla“, župu grada [[Balašov]]a „Nasljeđe predaka“, [[Jekaterinburg|jekaterinburšku]] župu starovjeraca „Svarožić“, [[kursk]]o-sjeversku slavensku župu, udruženje prirodne vjere „Slavija“, kemerovsku slavensku rodnovjernu župu i dr. U gradu Tomsku [[4. listopada]] [[2007.]] godine otvoren je prvi Muzej slavenske mitologije.<ref>[http://slavput.ru/museum-of-slavic-mythology/about/ O muzee slavяnskoй mifologii] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415042803/http://slavput.ru/museum-of-slavic-mythology/about/ |date=15. travnja 2012. }}, Slavяnskiй Putь {ru}</ref> Širom Rusije je, od osamdesetih godina dvadesetog stoljeća do danas, podignuto više [[kapište|kapišta]] u kojima su postavljeni [[kumir]]i slavenskih božanstava.<ref name="„Яzыčestvo šagaet po Rossii“" /> Prema podacima Federalne registracijske službe od prosinca [[2006.]] godine, na području Ruske Federacije je službeno registrirano osam rodnovjernih vjerskih zajednica.<ref>[http://www.religare.ru/2_36302.html ''Svedeniя o religioznыh organizaciяh, zaregistrirovannыh v Rossiйskoй Federacii''], Po dannыm Federalьnoй registracionnoй službы, Pravoslavnый pravozaщitnый centr „Territoriя Cerkvi“, 19. dekabrь 2006., {ru}</ref> ==== Bjelorusija ==== Zbog specifičnih povijesnih prilika u oblasti Polesju (Polesje je tijekom srednjeg vijeka i renesanse bilo u sastavu Velike kneževine Litve, na čijem je području isticanje rodnovjerja, kao i drugih vjeroispovijesti, bilo dozvoljeno tijekom Srednjeg vijeka i kasnije.<ref>''„Gedimino laiškai“'' - parengė S.C. Rowell, Vilnius, [[2003.]], p. 184., {{ISBN|5-415-01700-3}}</ref> Ova oblast je bila pošteđena i mongolske najezde tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]]) na području [[Bjelorusija|Republike Bjelorusije]] slavensko se je rodnovjerje nastavilo prakticirati među narodom i nakon pokrštavanja drugih područja koja čine teritorij današnje Bjelorusije.<ref name="„Neoяzыčestvo v Belarusi“" /><ref>Toporov V.N., ''„Značenie belorusskogo areala v эtnogenetičeskih issledovaniяh.“'', Slavяne: adzіnstva і mnagastaйnascь: Mіžnarodnaя kanferэncыя (Mіnsk, 24 – 27 maя 1990 g.): Tэzіsы dakladaў i pavedamlennяў. Sekcыя 2. Эtnagenez slavяn., Mіnsk, [[1990.]], str. 89.</ref><ref name="„Tradicionnaя эtničeskaя religiя v Belarusi“">Alekseй Dzermant, [http://cytadel.org/articles/tradicionnaja-etnicheskaja-religija-v-belarusi ''„Tradicionnaя эtničeskaя religiя v Belarusi“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120123105037/http://cytadel.org/articles/tradicionnaja-etnicheskaja-religija-v-belarusi |date=23. siječnja 2012. }}, Proekt „Citadelь“ {ru}</ref><ref>Kacar M., ''„Paganskae kapіšča ў Mensku ў XIX – XX st.“'', Druvis - Alьmanah Cэntra Эtnakasmalogіі „Kryŭja“, [[2005.]] № 1., str. 129-133.</ref> U ovoj oblasti se nalaze i značajna arheološka nalazišta, na kojima su otkrivena [[Kapište|kapišta]] slavenske vjere, ispitivani krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]<ref>F. V. Pokrovskiй, ''„Arheologičeskaя karta Grodnenskoй gubernii“'', Trudы IX Arheologičeskogo sъezda v Vilьne v 1893 g., Moskva [[1895.]], tom 1, Priloženie, str. 45</ref> i tijekom druge polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]],<ref>Kuza A.V., Solovьeva G.F., ''„Яzыčeskoe svяtiliщe v zemle radimičeй“'', Sovetskaя arheologiя №1, str. 147-155, Nauka, Moskva, [[1972.]]</ref><ref>Э. Zaйkoўskі, [http://kamunikat.fontel.net/www/czasopisy/bzh/09/09kom_zajkouski.htm ''„Яzыčnіctva na sumežžы Panяmonnя і Padlяšša ў sяrэdnяveččы“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140226194359/http://kamunikat.fontel.net/www/czasopisy/bzh/09/09kom_zajkouski.htm |date=26. veljače 2014. }}, Belaruskі Gіstarыčnы Zbornіk - Białoruskie Zeszyty Historyczne № 9, str. 120–123, Białystok, [[1998.]]</ref><ref>Lыsenko P.F., ''„Яzыčeskoe svяtiliщe drevnego Turova“'', Slavяne i ih sosedi: Arheologiя, numizmatika, эtnologiя, Pod red. A.A.Egoreйčenko, str. 51-57, Vedы, Minsk, [[1998.]], {{ISBN|985-450-011-X}}</ref> koji su uvršteni u kulturno-povijesne spomenike Bjelorusije,<ref>[http://www.levonevski.net/pravo/razdelb/text6/page34.html Postanovlenie Ministerstva kulьturы Respubliki Belarusь ot 10 aprelя 2003 g. №11 "Ob utverždenii Gosudarstvennogo spiska istoriko-kulьturnыh cennosteй Respubliki Belarusь"], str. 34 {be}</ref> a u ruralnim krajevima se još uvijek obilježavaju svetkovine posvećene slavenskim božanstvima. Nakon raspada [[SSSR]]-a, tijekom [[1990-ih|devedesetih]] godina [[20. stoljeće|20 stoljeća]] nastaju vojni, vojno-povijesni i kulturno-povijesni klubovi koji promiču povratak slavenskoj kulturi, tradiciji i vjeri (klubovi „Bjaloveški barjak“, „Radegast“, „Ojra“ iz [[Minsk]]a, „Braslava“ iz Gomelja). Iz njih nastaju organizacije i slavenske rodnovjerne župe. Za razliku od ostalih slavenskih država, u Bjelorusiji postoji više vladinih i socijalnih programa koji rade u korist ponovnog rađanja i vraćanja u društvo tradicionalnih narodnih vrijednosti. Narodni praznici (Kupala, Maslenica, Dožinke) slave se na razini države. Na izučavanju predkršćanske povijesti i tradicije radi veliki broj povjesničara, arheologa, filologa i etnologa pri znanstvenim ustanovama kao što su Katedra za povijest i teoriju kulture Bjeloruskog državnog pedagoškog sveučilišta, Institut etnografije i folklora, Znanstveno-istraživački centar folklora Bjeloruskog državnog sveučilišta i dr., što rezultira velikim brojem objavljenih stručnih radova i izdanja koja obrađuju slavensku vjeru.<ref>[http://www.velesovkrug.ru/obnovleniya-na-sayte/rodnoverie-v-belorussii.html''„Rodnoverie v Belorusii“''], Velesov Krug, [[2006.]]</ref> U [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] rodnovjerne u Kobrinu okuplja slavenska vedska župa „Put Peruna“, čiji je osnivač i vođa Vladimir Sacevič. Vladimir Sacevič je istovremeno i član Rodnovjernog slavenskog vijeća.<ref>[http://rodovid.name/uhvala_7_ru.html ''Rešenie sedьmogo rodobogo slavяnskogo veča''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029185717/http://rodovid.name/uhvala_7_ru.html |date=29. listopada 2013. }}, Mіžnarodniй Slov'яnsьkiй Portal „Rodovіd“ {ru}</ref>} „Put Peruna“ ne surađuje samo s drugim rodnovjernim župama, već i s organizacijama drugih vjeroispovesti.<ref>[http://www.liveinternet.ru/journalshowcomments.php?jpostid=125231832&journalid=1894196&go=next&categ=4 Pervый Meždunarodnый Duhovnый Festivalь „Solnečnaя dolina“] {ru}</ref> Na području Bjelorusije djeluje i rodnovjerna župa [[Minsk]]a „Kolo Svaroga”, koja je član udruge slavenskih rodnovjernih župa „Velesov krug“. U Minsku djeluje i ispostava organizacije „Očuvanje Slavena“. ==== Ukrajina ==== [[Slika:Časopis DAŽBOG štampan 1935 u Lavovu 2.jpg|lijevo|mini|Naslovnica časopisa „[[Dažbog]]“, tiskanog u [[Lavov]]u, [[1935.]] godine., [[Ukrajina]]]] [[Slika:Donetsk step 04 kudlaenko.jpg|lijevo|mini|Kip boga [[Jarilo|Jarila]] u [[Donjeck]]u, [[Ukrajina]]]] [[Slika:RunviraRKP.png|mini|150px|Simbol organizacije RUNvira]] Kao i kod drugih europskih naroda, s pojavom [[Romantizam|romantizma]] krajem [[18. stoljeće|18.]] i početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] dolazi do povećanog interesa intelektualne elite za narodnu predaju. Usprkos represivnom režimu carističke Rusije u okviru koje se nalazio veći dio moderne Ukrajine, ukrajinski pisci, folkloristi i intelektualci su pristupili ideji nacionalnog preporoda s entuzijazmom. Vodeći pisci kroz svoja djela promiču narodne običaje i narodnu predaju. Najpoznatija djela takve vrste su „''Šumska pjesma''“ Lesje Ukrajinke, „''Sjenke zaboravljenih predaka''“ Mihaila Kocjubinskog i slavenskom mitologijom nadahnute priče [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaja Gogolja]]. Međutim, ukrajinski jezik je bio zabranjen u višim slojevima društva, a „ukrajinofilski“ pisci i kulturni aktivisti su bili proganjani tijekom većeg dijela [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref name="The Revival of Ukrainian Native Faith" /> Prva registrirana rodnovjerna udruga u [[Ukrajina|Ukrajini]] je organizacija „Rodna vjera“, koju je [[1934.]] godine osnovao prof. Vladimir Šajan. Tijekom Drugog svjetskog rata dolazi do okupacije Ukrajine od strane nacističke Njemačke, te 5. studenog [[1943.]] godine, prof. Vladimir Šajan sudjeluje u osnivanju rodnovjerne paravojne organizacije „Red vitezova boga Sunca“, koja je imala za cilj duhovno i fizičko oslobođenje Ukrajine od [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i [[Staljinizam|staljinističkog]] [[SSSR]]-a. Organizacija je ubrzo pripojena Organizaciji ukrajinskih nacionalista, u okviru koje djeluje kao jedinica pod nazivom „Perun“.<ref>[http://svaroh.al.ru/svarohs/sv-boh/mur2.html ''„Licar ordenu Boga Soncя“'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Larisa Murovič, Svarog {uk}</ref> Ukrajinski rodnovjerci su sudjelovali u borbama tijekom Drugog svjetskog rata i u drugim vojskama. Lav Silenko se borio protiv nacista kao vojnik [[Crvena armija|Crvene armije]]; pada u njemačko zarobljeništvo [[1941.]] godine. Krajem Drugog svjetskog rata, zbog represije staljinističkog režima, veliki broj rodnovjernih Ukrajinaca emigrira na Zapad u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadu]]. Jedan od učenika Vladimira Šajana je bio i Lav Silenko, koji nakon razlaza sa Šajanom, početkom [[1960-ih|šezdesetih godina]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]], osniva neopogansku vjersku zajednicu RUNvira [[1964.]] godine u [[SAD]]. Prva vjerska zajednica RUNvire je registrirana [[3. prosinca]] [[1966.]] godine u [[Chicago|Chicagu]], a potom [[15. listopada]] [[1971.]] godine u [[Atlantic City, New Jersey|Atlantic City]]u. Ubrzo slijede registracije u drugim gradovima SAD.<ref>[http://alatyr.org.ua/doslid/religio/rvinukr.htm ''„Rіdna Vіra v Ukraїnі“''. Іstoriko-svіtoglяdniй analіz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125001235/http://alatyr.org.ua/doslid/religio/rvinukr.htm |date=25. studenoga 2011. }}, Rodove Vogniщe Rіdnoї Pravoslavnoї Vіri {uk}</ref> Prvi hram u Ukrajini RUNvira osniva tek nakon raspada [[SSSR]]-a [[1991.]] godine. RUNvira je u Ukrajini registrirana kao vjerska zajednica [[1. svibnja]] [[1992.]] godine pod rednim brojem 237. Trenutno sjedište RUNvire je u gradu Spring Glen u [[New York (savezna država)|državi New York]]. Za razliku od većine drugih rodnovjernih zajednica, RUNvira je zasnovana na [[Monoteizam|monoteističkoj]] reformi [[Starovjerje|stare vjere]] u kojoj je uloga vrhovnog boga dodijeljena [[Dažbog]]u, a sadrži elemente [[Budizam|budizma]], [[Zoroastrizam|zoroastrizma]] i drugih religija i oslanja se na kontroverzne radove pojedinih povjesničara iz SAD i [[Izrael]]a.<ref>Silenko L., ''„Maga Vіra: Rіdna Ukraїnsьka Nacіonalьna Vіra (RUNVіra)“'', Spіvvіdnošennя vіri, nauki, fіlosofії, іstorії - Ob'єdnannя Sinіv і Dočok Ukraїni Rіdnoї Ukr. Nac. Vіri, New York, [[1979.]]; Silenko L., ''„Maga Vіra: Svяte pisьmo: Velike svіtlo volі“'' - spіvvіdnošennя vіri, nauki, fіlosofії, іstorії, Oberegi, Kiїv, [[1998.]], {{ISBN|966-513-110-9}}</ref> Nakon Drugog svjetskog rata ima vrlo malo publikacija koje se bave slavenskom vjerom.<ref>Ogієnko Іvan, Mitropolit Іlarіon, ''„Dohristiяnsьkі vіruvannя ukraїnsьkogo narodu. Іstoriko-relіgійna monografія“'', [[1965.]], reprint:Oberegi, Kiїv, [[1991.]], {{ISBN|5-8104-0005-1}}</ref> U Kijevu su [[1975.]] godine nađeni ostaci [[Kapište|kapišta]] s polovine [[10. stoljeće|10. stoljeća]] o kojem govori ''[[Povijest minulih godina]]'', kao i neki od artefakata koji se spominju u toj i drugim slavenskim kronikama.<ref>Toločko P., Borovsьkiй Я. ''„Яzičnicьke kapiщe v gorodі Volodimira“'', Arheologія Kiєva, str. 3-10, Kiїv, [[1979.]]</ref> Krajem [[1980-ih|osamdesetih]] i početkom [[1990-ih|devedestih]] godina nastaju udruge zasnovane na tradicionalnom rodnovjerju, kao što je „Veliki oganj“, osnovano u Žitomiru 17. kolovoza [[1990.]] godine. Ubrzo se osnivaju župe ove udruge u Kijevu [[1992.]] godine, u Rivnu i Donjecku [[1993.]] godine. „Veliki oganj“ ima podružnice i u [[Sofija|Sofiji]] i [[Moskva|Moskvi]]. [[Kijev]]ska slavaeska rodnovjerna župa „Pravoslavlje“ osniva se [[1993.]] godine (i registrirana je [[18. lipnja]] [[1997.]]). Ova će župa postati predak trenutno najveće udruge slavenskih rodnovjernih u Ukrajini – „Ujedinjenje rodnovjernih Ukrajine“ – udruge registrirane [[2001.]] godine, koje je nastalo spajanjem više rodnovjernih župa i udruga. Župa „Rodna ukrajinska vjera“ osnovana je [[1994.]] godine u [[Vinička oblast|viničkoj oblasti]]. Župa je ciljano osnovana baš u Viničkoj oblasti iz povijesnih razloga. Vinička oblast je središte Podoljskog područja u kojem su zbog posebnih povijesnih prilika bolohivski kneževi uspjeli omogućiti slobodno ispovijedanje slavenske vjere sve do [[1620.]] godine. Iz Ternopoljske oblasti Podoljskog područja potječe i nalaz glasovitog zbručkog idola iz [[1848.]] godine. Ukrajinska duhovna akademija rodnovjernih registrirana je [[25. rujna]] [[2002.]] godine. Paralelno s osnivanjem općina tradicionalnog slavenskog rodnovjerja osnovaju se i općine RUNvire u Ukrajini. Rodnovjerne organizacije i udruge u Ukrajini<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://alatyr.org.ua/doslid/religio/rvinukr2_rus.htm |title=''„Stanovlenie i razvitie rodnoveriя rusinov (ukraincev) v noveйšee vremя“'', Mežimir Mыkolaiv, Rodovoe ogniщe Rodnoй Pravoslavnoй Verы {ru} |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20090827145325/http://alatyr.org.ua/doslid/religio/rvinukr2_rus.htm |archive-date=27. kolovoza 2009. |access-date=17. listopada 2012. }}</ref> su podjeljene u dvije grupe:<ref>[http://mokosha.at.ua/index/ridnoviri_ukrajini/0-11 ''Tablica „Rodnoverie na Ukraine 2010“''], sostavlena V. Kuznecovыm {ru}</ref><ref>R.D. Mыkolaev,[http://rugevit.ru/vera/stat/rnu.htm ''„Rodnoverie na Ukraine. Struktura i ideologiя ukrainskih яzыčeskih tečeniй“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218230006/http://rugevit.ru/vera/stat/rnu.htm |date=18. veljače 2009. }} {ru}</ref> 1) tradicionalne rodnovjerne : * '''„Veliki oganj“''' — vodi Genadij Nikolajevič Bocenjuk (Knez Ogin); udruga registrirana [[7. ožujka]] [[1992.]] godine i ima 10 župa; * '''„Ujedinjenje rodnovjernih Ukrajine“''' — vodi Galina Lozko; savez više slavenskih rodnovjernih župa i udruga, registriran [[24. svibnja]] [[2001.]] godine. Ima 26 župa i više udruga:<ref>[http://oru.org.ua/index.php/kontakti.html Ob`єdnannя Rіdnovіrіv Ukraїni-kontakti] {uk}</ref> ** [[kijev]]ske župe „Pravoslavlje“, „Drvo života“ i „Vojska Perunova“ ** klavidijevska župa „Velesiči“ ** [[Poltava|poltavska]] župa „Pravoslavlje“ ** župa „Glas predaka“ (Kamenjec-Podolski) ** [[lavov]]ska župa „Galičani“ ** [[Černivci|černivcka]] župa „Sjaj“ ** [[černigov]]ska župa „Izvori“ ** [[mikolajiv]]ska župa „Poklonici Sunca“ ** [[Ternopilj|ternopoljska]] župa „Svarga“ ** župa „Severjani“ ** borispolska župa „Poljani“ ** lubnička župa „Orijani“ ** berdjanska župa „Svarog“ ** mirgorodska župa „Perun“ ** [[Ivano-Frankivsk|ivano-frankivska]] župa „Ujedinjeni u Svargi“ ** [[odesa]]nska župa „Mokoš“ ** [[harkov]]ske župe „Božiči“, „Svjatoslavoviči“ i „Slobodni krug“ ** nikopoljska opština „Pravoslavlje“ ** [[Vinica (Ukrajina)|vinička]] župa „Vijenac božji“ ** [[Zaporožje|zaporoška]] župa „Rusalka“ ** tivrovska župa „Zora Svaroga“ ** smelanska župa „Rusiči“ ** slavenska rodnovjerna udruženja u Bijeloj crkvi (Terezin), [[Donjeck]]u, Alčevsku i Slavjansku * '''„Rodovo ognjište Rodne pravoslavne vjere“''' — vode Vrhovni volh Vladimir Kurovski i njegova žena Lada; udruga registrirana [[15. srpnja]] [[2003.]] godine i ima 32 župe; * '''„Sabor rodne ukrajinske vjere“''' — vodi Orij (Oleg) Bezverhij; udruga registrirana [[29. listopada]] [[2000.]] godine i ima 12 župa; * '''„Ruski pravoslavni krug“''' — vrhovni volh Svjatovit Pašnik; udruga registrirana [[6. listopada]] [[2007.]] godine i ima 8 župa i 7 grupa. 2) [[Neopoganstvo|neopoganske]] organizacije zasnovane na rodnovjerju i [[Slavenska mitologija|slavenskoj mitologiji]]: * najveća organizacija je '''„Rodna ukrajinska nacionalna vjera“''' (registrirana u [[SAD]] [[3. prosinca]] [[1966.]] godine, a u Ukrajini [[28. svibnja]] [[1992.]] godine), skraćeno „RUNvira“,<ref name="kar">Olena Karpenko, [http://www.karpenko.net/Dip_Neoyaz.html ''„Rozdіl VI. Neoяzičnictvo Neorelіgії ta mіsce neoяzičnictva sered nih - ukraїnsьke neoяzičnictvo - "mi ne naležimo do neorelіgійnih konfesій" - zasadi rіdnovіrsьkogo včennя - obrяdovіstь - яzičnicьko-hristiяnsьkі vzaєmovplivi“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100418062642/http://www.karpenko.net/Dip_Neoyaz.html |date=18. travnja 2010. }} {uk}</ref> koja u Ukrajini ima 49 župa, ali jedan dio njih ne radi. RUNvira je dominantna među rodnovjernim Ukrajincima u dijaspori u [[SAD]] i [[Kanada|Kanadi]]. * '''Ladovera''' – osnivači su O. Šokalo i J. Šilov; vrhovni bog im je Orije – svejedini duh svjetlosti, ne postoje aktivne župe. * '''Jagnovera''' – zasniva se na knjizi „Bereža“, V. Rubana iz [[1999.]] godine. Organizacija je neaktivna. ==== Poljska ==== [[Slika:Wolin Triglav.JPG|mini|150px|[[Kumir]] boga [[Triglav]]a u [[Volin]]u, [[Poljska]]]] [[Slika:Polish_Rodnover_celebrations_(0).PNG|mini|Rodnovjerni obred u [[Poljska|Poljskoj]]]] [[Slika:Replika Swiatowida ze Zbrucza.jpg|lijevo|mini|150px|Replika Zbručkog [[Kumir]]a u [[Krakov]]u, [[Poljska]]]] [[Slika:Symbol Rodzimej Wiary.png|mini|150px|Simbol poljske zajednice rodnovjernih „Rodna vjera“]] Za prethodnika modernih rodnovjernih organizacija se smatra Adam Czarnocki, koji u svom djelu iz [[1818.]] godine „O predkršćanskom slavjanstvu“ (djelo je objavio pod pseudonimom Zorian Dołęga-Chodakowski) predlaže nacionalni preporod kroz povratak narodnoj kulturi predkršćanskog razdoblja.<ref>[http://www.sbc.org.pl/dlibra/docmetadata?id=10649&from=&dirids=1&ver_id=569111&lp=1&QI=23A3761B4D00A119961A0427442572E7-22 ''„O Sławiańszczyźnie przed chrześcijaństwem“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140426235114/http://www.sbc.org.pl/dlibra/docmetadata?id=10649&from=&dirids=1&ver_id=569111&lp=1&QI=23A3761B4D00A119961A0427442572E7-22 |date=26. travnja 2014. }}, Zorian Dołega Chodakowski (pseud.), Kraków, [[1818.]] {pl}</ref> Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], s pojavom [[Poljska|poljskog]] [[Romantizam|romantizma]], kroz istraživanje i popularizaciju narodne predaje, dolazi do književnih i filozofskih pokušaja povratka narodnoj kulturi. Karakterističan primjer su romantične tragedije Juliusza Słowackog,<ref name="„Balladyna“">[http://balladyna.klp.pl/ ''„Balladyna“''], Juliusz Słowacki, Paryż, [[1839.]]</ref><ref name="„Lilla Weneda“">''„Lilla Weneda“'', Juliusz Słowacki, Paryż, [[1840.]]</ref> Ryszarda Wincenty Berwińskog<ref name="„Bogunka na Gople“">''„Bogunka Na Gople“'', Ryszard Wincenty Berwiński, [[1840.]]</ref> i rana djela Adama Mickiewicza,<ref name="„Ballady i Romanse“">''„Ballady i Romanse“'', Adam Mickiewicz, Wilno, [[1822.]]</ref><ref name="„Dziady“">''„Dziady“'', Adam Mickiewicz, Wilno, [[1823.]] - Drezno, [[1832.]]</ref> u kojima narodna vjerovanja, običaji i obredi postaju glavna književna tema. I drugi poljski književnici se okreću [[Starovjerje|staroj vjeri]]. Rastuće zanimanje za slavensku vjeru u poljskoj javnosti izazvala su i otkrića Zbručkog idola, kamenog [[kumir]]a, koji je nađen [[1848.]] godine u rijeci Zbruč u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]]<ref>Joachim Lelewel, [http://biblioteka.wejherowo.pl/dlibra/dlibra/docmetadata?id=4275 ''„Polska wieków średnich czyli Joachima Lelewela w dziejach narodowych polskich postrzeżenia.“'', T. 1.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326144249/http://biblioteka.wejherowo.pl/dlibra/dlibra/docmetadata?id=4275 |date=26. ožujka 2012. }}, nakł. J.K. Żupański, [[1855.]]</ref> i kaleža ukrašenog svastikama iz doba pševorske kulture, nađenog [[1936.]] godine u blizini Lođa.<ref>Łukasz Antosik, ''„Popielnica ze starą swastyką. Rodowód wojennych symboli Litzmannstadt“''</ref> Kaležu se gubi trag nakon nacističke okupacije nad Poljskom. Tijekom Drugog svjetskog rata, nacisti su izdavali keramičke medaljone sa slikom ovog kaleža (№22 u seriji ''„Vječni Njemački Istok“'' (Ewiger Deutscher Osten), koja je izdavana u zimu [[1942.]]/[[1943|43.]] godine).<ref>Archaeologia Polona, Volume 42, [[2004.]] pp. 302-303.</ref> [[Jozef Kraševski]] [[1876.]] godine izdaje svoje najpopularnije djelo, pseudopovijesni roman „Stara basn“ (Stara bajka).<ref>Józef Bachórz, [http://literat.ug.edu.pl/autors/kraszew.htm ''Józef Ignacy Kraszewski''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120304054901/http://literat.ug.edu.pl/autors/kraszew.htm |date=4. ožujka 2012. }}, Wirtualna biblioteka literatury Polskiej {pl} {en}</ref> Po ovom djelu je [[2003.]] godine, poljski reditelj Jerzy Hoffman snimio film „Stara basn- Kiedy slonce bylo bogiem“ (Stara bajka – Kada je sunce bilo bog).} [[Slika:Medallion Urnenfund bei Litzmannstadt.png|lijevo|mini|150px|Keramički medaljon koji prikazuje kalež ukrašen svastikama nađen [[1936.]] godine kod Lođa]] U razdoblju između dva svjetska rata u Poljskoj djeluje više rodnovjernih udruga. Najveći utjecaj među rodnovjernima je imao Jan Stachniuk osnivač udruge „Zadruga“ i istoimenog časopisa, koji izlazi od [[1937.]] godine.<ref>[http://toporzel.republika.pl/listasta.html ''Jan Stachniuk - życie i dzieło''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926162517/http://toporzel.republika.pl/listasta.html |date=26. rujna 2012. }}, Wydawnictwa Toporzeł, Wrocław {pl}</ref> Nastavljač njegovog rada i vođa „Zadruge“ od [[1956.]] godine je Antoni Wacyk (koji je ujedno i autor gesla „Zadruge“ – ''„Odkatoliczyć, unarodowić, dowartościować Polaka!“'' „Odkatoličiti, ponaroditi, poštovati Poljaka!“). Osim „Zadruge“, djeluju i druge rodnovjerne udruge kao što su „Leški krug štovatelja Svetovida“ (Lechickie Koło Czcicieli Światowida), osnovano [[1921.]] godine i grupe okupljene oko časopisa „Demiurg“, koji izlazi od [[1934.]] godine<ref>[http://barnimregalica.pl/oboz.html Obóz Federacji Bałto Słowian – ośrodek refleksji geopolitycznej w czasach stalinizmu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120519064137/http://barnimregalica.pl/oboz.html |date=19. svibnja 2012. }} {pl}</ref> i tjednika „Światowid“. Tjednik je nastavio izlaziti i nakon Drugog svjetskog rata pod različitim imenima, ali je prenamijenjen u časopis koji se bavi turizmom i putovanjima. Kao posljedica djelovanja ovih udruga u Poljskoj pred [[Drugi svjetski rat]] dolazi do povećanog zanimanja za nacionalnu kulturu, tradiciju i [[Starovjerje|staru vjeru]]. Tako za vrijeme Međunarodnog summita izviđača u Birkenheadu, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] [[1929.]] godine, poljski izviđači umjesto stijega postavljaju [[kumir]] boga [[Svetovid]]a.<ref>[http://audiovis.nac.gov.pl/obraz/181648/2240c08630e4cb8d61fa390eec1dd448/ Międzynarodowy zlot harcerzy w Birkenhead, Narodowe Archiwum Cyfrowe, sygn. 1-M-468-7 {pl}]</ref> [[Kumir]] boga [[Svetovid]]a je postavljen i prilikom proslave dana mora u [[Krakov]]u [[1934.]] godine. Tradicija proslave mora potiče s kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Kao državni praznik se slavi od [[1932.]] godine. Na proslavama sudjeluju ribarske i druge barke i Ratna mornarica Poljske.<ref>[http://audiovis.nac.gov.pl/obraz/131225/8b1ab430fbd2e3ce22938fde4d488a7f/ Obchody Święta Morza w Krakowie, Narodowe Archiwum Cyfrowe, sygn. 1-P-3577-20 {pl}]</ref> Poljski slikari Marian Wawrzeniecki,<ref>Wawrzeniecki, M., ''„Tabu u ludu naszego“'', „Wisła“, 20., [[1916.]]/[[1917.]], s. 249-257.</ref><ref>[http://bialczynski.wordpress.com/co-to-za-strony/klan/straznicy-wiary-slowianskiej-wiary-przyrodzoney/szczep-rogate-serce-i-swiete-kolo-czcicieli-swiatowida/marian-wawrzeniecki-1863-1943-dabrowid-szczepu/ Marian Wawrzeniecki (1863 – 1943) – dąbrowid Szczepu] {pl}</ref> Zofia Stryjeńska<ref>[http://www.slowianskawiara.hekko.pl/index.php?option=com_content&task=view&id=185&Itemid=37 Nie tylko o Zofii Stryjeńskiej- Bogi słowiańskie, Poranek i Łowy Bogów]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {pl}</ref> i drugi, stvaraju djela na temu slavenske vjere. Poznati kipar Stanisław Szukalski [[1929.]] godine osniva umjetničku grupu „Pleme Rogato srce“ (Szczep Rogate Serce) čiji su članovi neki od najpoznatijih poljskih slikara i kipara.<ref name="„Neopaganism in Central-Eastern Europe“">Piotr Wiench, ''„Neopaganism in Central-Eastern Europe“'', Spoleczenstwo otwarte 4/[[1995.]]; 5th World Congress of Central and Eastern European Studies in Warsaw, [[1995.]]; New Religious Phenomena in Central and Eastern Europe after the Fall of Communism, Cracow [[1995.]], Institute of Philosophy and Sociology, Polish Academy of Sciences, Warsaw, 09.02.[[2007.]]</ref><ref>Marek Rau, [http://www.taraka.pl/index.php?id=rupo_24.htm ''„Szczep Rogate Serce“'']. Współczesny ruch neopogański w Europie, Uniwersytet Warszawski - Instytut Stosowanych Nauk Społecznych, Warszawa, [[1999.]] {pl}</ref><ref>Lechosław Lameński, ''„Stach z Warty. Szukalski i Szczep Rogate Serce”'', Wydawnictwo KUL, Lublin, [[2007.]]</ref><ref>Czesław Białczyński, [http://bialczynski.wordpress.com/co-to-za-strony/klan/straznicy-wiary-slowianskiej-wiary-przyrodzoney/szczep-rogate-serce-i-swiete-kolo-czcicieli-swiatowida/ ''Szczep Rogate Serce oraz o Świętym Kole Czcicieli Światowida (ŚKCŚ); ich korzeniach i następcach z SSŚŚŚ''] {pl}</ref> Drugi svjetski rat privremeno prekida rad rodnovjernih udruga u Poljskoj, a njihovi pripadnici se uključuju u borbu za oslobođenje Poljske od nacističke okupacije, uglavnom preko ''narodnooslobodilačke'' organizacije „Narodni seljački ustanak“ (Stronnictwo Zrywu Narodowego).<ref>Sylwester Fertacz, ''„Polska myśl słowiańska w okresie drugiej wojny światowej“'', Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, Katowice, [[2000.]], {{ISBN|83-226-0965-5}}</ref> Jan Stahnjuk je tijekom rata bio član „Narodnog seljačkog ustanka“ i bio je borac Poljske domovinske armije (Armia Krajowa) tijekom [[Ustanak u varšavskom getu|Varšavskog ustanka]]. Tri puta je ranjavan i za izvršene zapovijedi odlikovan je Križem za hrabrost (Krzyż Walecznych). Nakon Drugog svjetskog rata komunističke vlasti onemogućuju rad rodnovjernih udruga, tako da je udruga „Sveti krug obožavatelja Svetovida“ zabranjena [[1947.]] godine. Njeni članovi neuspešno pokušavaju ponovo registrirati udrugu [[1960.]] i [[1970.]] godine.<ref>''„Czciciele Polski pogańskiej“'', Michał Łapiński, Tomasz Szczepański, kwartalnik historyczny Karta 19, Warszawa, [[1996.]], s. 104 - 117.</ref> Jan Stahnjuk je uhićen [[1949.]] godine i osuđen na dugogodišnji zatvor. Tiskanje časopisa „Zadruga“ nije bilo dozvoljeno nakon kraja rata. U postkomunističkom razdoblju nastaju rodnovjerne udruge koja nastavljaju tradiciju „Zadruge“ i „Svetog kruga obožavatelja Svetovida“. Andrzej Wylotek osniva u Varšavi [[1991.]] godine časopis „Element“ (Żywioł), koji povremeno izlazi do [[1997.]] godine.<ref>T. Szczepański, ''„Rozmowa z Andrzejem Wylotkiem, koordynatorem Narodowego Zespołu Koncepcyjno-Studyjnego, wydawcą pisma neopogańskiego „Żywioł”'', „Trygław“, №1, [[1997.]]</ref><ref>[http://bialczynski.wordpress.com/tag/zywiol/ Strażnik Wiary Słowian – Andrzej Wylotek (Anidrżej z Parczewa: 1959 – 2001?) – Zadruga, Niklot, Rodzimy Kościół Polski, Szczep Rogate Serce] {pl}</ref> Prva registracija rodnovjerja (kao službeno priznate vjere u Poljskoj) u postkomunističkom razdoblju je izvršena [[24. ožujka]] [[1995.]] godine, kada je registrirana [[Neopoganstvo|neopoganska]] vjerska zajednica ''Rodna crkva Poljske'' (Rodzimy Kościół Polski). Rodna crkva Poljske, kao i ''Poljska slavenska crkva'' (Polski Kościół Słowiański)registrirana kao vjerska zajednica u Ciechocineku [[1. lipnja]] [[1995.]] godine, nastavljaju tradiciju „Svetog kruga obožavatelja Svetovida“. Slavensko rodnovjerje je kao jedna od ravnopravnih, državnih vjeroispovijesti, priznata od [[4. ožujka]] [[1996.]] godine,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.msw.gov.pl/portal/pl/92/9108/Koscioly_i_zwiazki_wyznaniowe_wpisane_do_rejestru_kosciolow_i_innych_zwiazkow_wy.html |title=Spisak registriranih vjerskih zajednica pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Poljske {pl} |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20121219040619/http://www.msw.gov.pl/portal/pl/92/9108/Koscioly_i_zwiazki_wyznaniowe_wpisane_do_rejestru_kosciolow_i_innych_zwiazkow_wy.html |archive-date=19. prosinca 2012. |access-date=17. listopada 2012. }}</ref> preko vjerske zajednice rodnovjernih „Rodzima Wiara“, koja nastavlja tradiciju „Zadruge“. Također je aktivna i ''zapadno-slavenska vjerska udruga „Słowiańska Wiara“ koja je nastala [[2006.]] godine udruživanjem više rodnovjernih organizacija. Udruga „Słowiańska Wiara“(Slavenska vjera) službeno je priznata kao ravnopravna vjerska zajednica [[9. listopada]] [[2009.]] godine. Od [[1995.]] godine djeluje i ''zadruga rodne vjere'' „Aristos“. Djela Jana Stahnjuka su inspirirala i nastanak časopisa „Triglav“, koji povremeno izlazi od [[1997.]] godine. Oko časopisa „Triglav“ nastaje Udruga za tradiciju i kulturu „Niklot“, po knezu Niklotu ([[1090.]] – [[1160.]]), zadnjem neovisnom i rodnovjernom vladaru Bodrića i rodonačelniku kuće Meklenburga, koji je poginuo u križarskim ratovima koji su vođeni protiv Slavena, a registrirana je u Varšavi [[11. rujna]] [[1998.]] godine. Od 2009. godine registrirana je i udruga „KolomirKołomir“, a udruga „Żertwa” je osnovano [[2010.]] godine i registriraao [[9. rujna]] [[2011.]] godine u Bidgošču.<ref>[http://www.krs-online.com.pl/stowarzyszenie-zertwa-krs-705746.html Stowarzyszenie „Żertwa” - KRS: 0000395303], Krajowy Rejestr Sądowy {pl}</ref> Slavenske rodnovjerne u [[Wrocław]]u ukuplja udruga šleskih rodnovjernih „Watra“, a u [[Varšava|Varšavi]] djeluje i grupa „WiD“. Preživjeli članovi „Zadruge“ su u [[Wrocław]]u osnovali izdavačku kuću „Wydawnictwa Toporzeł“ koja izdaje knjige o rodnovjerju i drugim mnogobožačkim religijama i čiji je glavni i odgovorni urednik Zdzisław Słowiński član Rodnovjernog slavenskog vijeća. Jedan od članova te grupe je i Antoni Wacik. Svake godine u gradu [[Volin]]u se održava festival Slavena i Vikinga(Festiwal Słowian i Wikingów), na kojem se može vidjeti rekonstrukcija života i običaja Slavena i Vikinga iz razdoblja prije kršćanstva. ==== Češka ==== [[Slika:Socha Radegasta.jpg|mini|[[Kumir]] boga [[Radgost]]a na istoimenoj planini, [[Češka]], rad češkog kipara Albina Polášeka, [[1929.]]]] Nakon Prvog sveslavenskog kongresa u [[Prag]]u, [[1848.]] godine, među [[Česi]]ma jača težnja za nacionalnim preporodom, po ugledu na druge slavenske narode, te se pojavljuje interes za slavensku kulturu i vjeru.<ref>Máchal, Jan Hanuš, ''„Nákres slovanského bajeslovi“'', nakl. F. Šimáček, Praha, [[1891.]], reprint: {{ISBN|978-1271655427}}</ref><ref>Růžička, Josef, ''„Slovanské bajeslovi (mythologie).“'', Praha, [[1906.]]</ref> Izlazi više djela koja se bave, kako narodnom predajom i slavenskom vjerom,<ref>Krolmus J., ''„Staročeské pověsti, zpěvy, slavnosti, hry, obyčeje, a nápěvy ohledem na bájesloví Českoslovanské jež sebral W. S. Sumlork (Krolmus)“'', Praha, [[1851.]]</ref><ref>Erben K. J., ''„Báje slovanské o stvoření světa“'', Praha, [[1866.]]</ref><ref name="Rostlinstvo">{{Cite book|last=Sobotka |first=Primus |title=Rostlinstvo a jeho význam v národních písních, pověstech, bájích obřadech a pověrách slovanských“ |year=1879 |publisher=Nákladem Matice c̆eské |location=Praha}}</ref><ref>Horák J., ''„Národopis československý – přehledný nástin.“'', s.342-403, in: Československá vlastivěda II. Praha [[1933.]]</ref> tako i sakralnim arheološkim nalazima.<ref>Krolmus J., ''„Poslední božiště Černoboha s runami na Skalsku, v kraji Boleslavském, v Čechách“'', Praha, [[1857.]]</ref> Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nastaju svjetski poznata djela nadahnuta slavenskom vjerom od kojih su najpoznatija „Slavenska epopeja“ Alfonsa Muhe (rađena od [[1910.]] do [[1928.]] godine) i [[kumir]] boga [[Radgost]]a, rad češkog kipara Albína Polášeka, koji je postavljen na vrhu planine Radgost [[1931.]] godine (Na mjesto originalnog rada, koji je [[1998.]] godine premješten u gradsku vijećnicu Frenštata pod Radgostom, postavljena je replika). Replike kumira boga Radgosta se nalaze širom Češke, npr. u zoološkom vrtu u Pragu.<ref name="Socha Radegasta v Zoologické zahradě">[http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Radegast.jpg Socha Radegasta v Zoologické zahradě Praha] {cz}</ref>} S usponom [[Fašizam|fašizma]] i [[Nacizam|nacizma]] u zapadnoeuropskim državama, djela Alfonsa Muhe i drugih slavenskih umjetnika nadahnutih slavenskom kulturom, kao i radovi koji se bave slavenskom vjerom i tradicijom proglašavaju se nepoželjnim. Ubrzo dolazi do sklapanja [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]], okupacije i komadanja Čehoslovačke od strane nacističke Njemačke. Alfons Muha je jedna od prvih osoba koje je uhitio [[Gestapo]] po ulasku njemačkih trupa u Prag u proljeće [[1939.]] godine. Od posljedica ispitivanja od strane Gestapo-a, Alfons Muha ubrzo umire.<ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F50713FE3954107A93CAA8178CD85F4D8385F9&scp=14&sq=Mucha+died&st=p ''„Mucha, Noted Artist, Dropped First Name; Death Due To Shock Caused By Germans' Seizure Of Prague.“''], New York Times. 18 July [[1939.]], {en}</ref>} U [[Češka|Češkoj Republici]] su aktivna udruženje rodnovjernih zajednica „Společenství Rodná víra“<ref>[http://www.ceskatelevize.cz/ivysilani/208562215500009-cesty-viry/ Dokument ČT o Rodné víře z cyklu Cesty víry], 31. 8. [[2008.]] {cs}</ref><ref>[http://is.muni.cz/th/74206/ff_m/?lang=cs ''„Slovanské pohanství dnes - Vlivy novopohanství na společnost i jednotlivce“''], Jiří Atweri, magisterská diplomová práce, Masaryk University, Brno, [[2007.]] {cs}</ref> i udruga „Velesův lid“ (Velesov narod). ==== Slovačka ==== [[Slika:Sveti gaj rodne vere simbol.jpg|lijevo|mini|100px|Simbol župe „Sveti gaj rodne vjere“]] [[Slika:Dažbogovi unuci simbol.jpg|mini|100px|Simbol župe „Dažbogovi unuci“]] U [[Slovačka|Slovačkoj Republici]] je registrirano više rodnovjernih župa i udruženja: *istočnoslavenska rodnovjerna župa „Svätoháj Rodnej Viery“ (Sveti gaj rodne vjere) *njitranska rodnovjerna župa „Dažbogovi vnuci“ (osnovana [[21. prosinca]] [[2006.]] godine u Njitri *udruga „Slovanská jednota“, koja okuplja Čehe i Slovake *udruga „Rodolesie“ iz Velikog Krtiša *udruga „Bratstvo Perunove sjekire“ (osnovano [[2000.]] godine) *slavenska rodnovjerna župa „Paromova Dúbrava“ (Perunova Dubrava) *udruga „Karpatský Pecúch“ (Karpatski domaćini) *udruga „Rarach“ ''(Rarah je u slavenskoj mitologiji mitološko biće koje pravi nevolje ljudima, ali može biti i dobri uslužni duh. Poznat je pod različitim nazivima: cikavac (Hercegovina), škrljatelc (Slovenija), šetek (Češka), macić (Dalmacija), mamniče (Bugarska) itd.)''.<ref>LJ. Radenković, ''„Macić“'', Slovenska mitologija - Enciklopedijski rečnik, redaktori: Svetlana M. Tolstoj, Ljubinko Radenković, str. 348-349, Zepter World Book, [[Beograd]], [[2001.]], {{ISBN|86-7494-025-0}}</ref> } *Najveća udruga je „Perunov Kruh“ (Perunov Krug) ''(osnovana u [[prosinac|prosincu]] [[1997.]] godine)'', a ima podružnice u svim većim gradovima Slovačke *Jedan od važnijih autora za slovačko rodnovjerstvo, a koji je prepoznat i od slovačke etnološke akademije, jest '''Miroslav Švický''', znan i kao ''ŽiariSlav'', a koji je objavio knjigu ''Návrat Slovenov''. Oko sebe je okupio grupu ljudi zvanu ''Rodný kruh'' i slijedi neuobičajeni pristup neopoganizmu pod slovačkim imenom '''vedomectvo''' ''(od vedomec - znalac)''. Njihov je fokus na razumijevanju i proučavanju preživjelih duhovno-magijskih ostataka u Slovačkoj danas, radije nego reprodukciji rituala opisanih u povijesnoj i etnološkoj literaturi koja je često fragmentarna ili su je pisali stranci. Njihov je cilj obnova sklada s prirodom čuvanjem starih obreda, umijeća, obrta, glazbe kao i kreiranje novih u istome duhu, pod nazivom ''novodrevo'', ''novodrevná hudba''. Švický je ujedno i pjevač glazbenog sastava ''Bytosti'', koja svira glazbu te vrste.<ref name="ihjj.hr"/> ==== Bugarska ==== U [[Bugarska|Bugarskoj]] djeluju rodnovjerne udruge „Dulo“, „Rodna vjera“, „Slavenska krv“ u Gabrovu i „Slaveni“ u Šumenu. Pri Rodnovjernom slavenskom vijeću udruga „Slaveni“ predstavlja inž.Stefan Serafimov.<ref>[http://ateney.ru/bol/bg017.htm ''„Otnovo na Dunavskiя brяg“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130327025822/http://ateney.ru/bol/bg017.htm |date=27. ožujka 2013. }}, Russkiй Meždunarodnый Žurnal „Ateneй“ {bg}</ref> ==== Slovenija ==== ''Dvovjerje'' je u Sloveniji postojalo sve do kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]],<ref name="„Slovenske mitološke starine“">Dr Josip Mal, ''„Slovenske mitološke starine“'', Glasnik muzejskega društva za Slovenijo. Letnik, XXI, Ljubljana 1940., str. 2</ref> o čemu svjedoči i usmena tradicija,<ref>Medvešček P., Podobnik R., ''„Skrivnost in svetost kamna: zgodbe o čarnih predmetih in svetih znamenjih na Primorskem“'', Založništvo tržaškega tiska, Trst, [[1992.]], {{ISBN|978-8871740454}}</ref><ref>Medvešček P., Šaver B., Podobnik R., Čar J., ''„Let v lunino senco: pripovedi o starih verovanjih“'',Taura, Nova Gorica, [[2006.]], {{ISBN|9789612386207}}, {{ISBN|961-238-620-X}}</ref> a dio obreda se je nastavio prakticirati među [[Slovenci]]ma do danas.<ref>[http://tvprofil.net/show/1720368/osvatina-poganski-ogenj-dokumentarno-igrani-film Osvatina, poganski ogenj], dokumentarno-igrani film {sl};Medvešček P., [http://www.cobiss.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=48560640 ''„Osvatina – poganski ogenj“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140225162616/http://www.cobiss.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=48560640 |date=25. veljače 2014. }}. Etnolog 2: Glasnik Slovenskega etnografskega muzeja, št. 1, [[1992.]], str. 151-156., Ljubljana, [[1992.]] {sl}</ref> U području oko [[Bohinjsko jezero|Bohinjskog jezera]] zabilježeno je da su obredi slavenske vjere vršeni i u prvoj polovini [[20. stoljeće|dvadesetog stoljeća]].<ref>Joža Čop, ''„O Črnem biku ali Čarnem juncu“'', Studia Mythologica Slavica 9, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, [[2006.]], str. 345-355</ref> U planinskim krajevima zapadne Slovenije se slavenska vjera, u ''značajno smanjenom obliku'' i u tajnosti, nastavila kontinuirano prakticirati i u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].<ref>[http://tvslo.si/predvajaj/jelenk-sveta-gora-starovercev/ava2.120714411/ ''„Jelenk - sveta gora starovercev“''], igrano-dokumentarni film, RTV Slovenija, Ljubljana, [[2009.]], 1:45-3:20;19:40-20:25;22:40-23:50;24:10-24:50;{sl}</ref> U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] izlazi časopis „Ljubljanski zvon“ u kojem se objavljuju djela s motivima slavenskog nasljeđa slovenskih pisaca kao što su Josip Jurčič<ref>Josip Jurčič, ''„Slovenski svetev in učitelj“'', Ljubljanski zvon, Ljubljana, [[1886.]]; reprint: Josip Jurčič, ''„Slovenski svetev in učitelj“'', V: Zbrano delo, Državna založba Slovenije, Ljubljana, [[1957.]]</ref> i dr. Na samom početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]], u nekoliko uzastopnih brojeva godišnjaka „Dom in svet“ (Dom i svijet), više autora objavljuje radove koje obrađuju temu slavenske vjere.<ref>Gruden, Josip V.: ''„Na vojvodskem prestolu: povest iz slovenske starodavnosti“'', Dom in svet, letnik 14, št. 1, [[1901.]]</ref> Izdaju se naslovi koji se sa stručne i s umjetničke strane bave slavenskom vjerom.<ref>Ivan Vuk, ''„Zorislava : povest iz davnih dni“'', Družba sv. Mohorja, [[1913.]]</ref><ref>Josip Ogrinec, ''„Vojnimir ali poganstvo in krst : povest iz časov pokrščevanja Slovencev“'', Katoliška bukvarna, [[1913.]]</ref><ref>Peter Bohinjec, ''„Svetobor : povest iz konca 11. stoletja“'', Katoliška bukvarna, [[1917.]]</ref><ref>Ilka Vašte, ''„Mejaši : povest iz davnih dni“'', Učiteljska tiskarna, [[1923.]]</ref><ref>Joža Lovrenčič, ''„Cesta in njen vozel : (povest iz XIV. stoletja)“'', Jugoslovanska knjigarna, [[1931.]]</ref><ref>Ivan Matičič, ''„Živi izviri“'', Samozaložba, [[1937.]]</ref> Franc Saleški Finžgar izdaje [[1907.]] godine svoj najpoznatiji povijesni roman ''„Pod svobodnim soncem. Povest davnih dedov“'' (Pod slobodnim Suncem – povest davnih predaka).<ref name="„Fran Saleški Finžgar“">[http://nl.ijs.si:8080/fedora/get/sbl:0480/VIEW/ ''„Frančišek Saleški Finžgar“''] V: Slovenski biografski leksikon 1925–1991. Elektronska izdaja SAZU, Ljubljana, [[2009.]], {sl}</ref><ref>Fran Saleški Finžgar, ''„Pod svobodnim soncem - povest davnih dedov“'', Katoliška Bukvarna, [[1912.]]</ref> I drugi slovenski pisci, kao što su Mimi Malenšek, Oskar Hudales, Matija Prelesnik,<ref>Prelesnik, Matija: ''„Naš stari greh : polabska povest“'', Dom in svet, letnik 16, št. 1, [[1903.]]; Prelesnik, Matija: ''„V smrtni senci : baltiška povest“'', Dom in svet, letnik 17, št. 1, [[1904.]]; Prelesnik, Matija: ''„Vineta : baltiška povest“'', Dom in svet, letnik 18, št. 1, [[1905.]]</ref> Janko Moder, Franc Bevk,<ref>France Bevk, ''„Umirajoči bog Triglav“'', Goriška matica, [[1930.]]</ref> Ivan Sivec i drugi, koriste motive slavenske vjere u svojim djelima.<ref>Nejc Petrič, [http://staroverci.si/leposl.html#1 ''„Rodna vera v slovenskem leposlovju“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105085507/http://www.staroverci.si/leposl.html#1 |date=5. studenoga 2013. }} {sl}</ref> Nakon Drugog svjetskog rata zanimanje za slavensku vjeru je ograničeno na krugove slovenskih umjetnika. U tom razdoblju utjecaj slavenske vjere se ogleda u djelima Janka Modera (povijesni roman ''„Sveta zemlja - kronika slovenskog roda“''),<ref>Janko Moder, ''„Sveta zemlja : kronika slovenskega rodu - Neznano ljudstvo se budi“'', tom 1, Mladinska knjiga, Ljubljana, [[1952.]];''„Sveta zemlja: kronika slovenskega rodu - Vladar Samo“'', tom 2, Mohorjeva družba, Celje, [[2004.]], {{ISBN|9789612185114}}</ref> Oskara Hudalesa (povijesni romani ''„Između dva svijeta“'' i ''„Požar krvi“''). Krajem [[1980-ih|osamdesetih godina]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zahvaljujući utjecaju radova slovenskih znanstvenika koji su istraživali podrijetlo [[Slovenci|Slovenaca]], u Sloveniji dolazi povećanog zanimanja za slavensku vjeru i kulturu općenito.<ref>Marko Osolnik, Andreja Paljevec, ''„Obred je pogovor s naravo“'', Misteriji, listopad, 2010.</ref><ref>Tina Zgonik , ''„Vsi smo po malem pogani“'', Nedelo, 28. marca 2010.</ref><ref>Anja Avdič Batista, ''„Daritev pozabljenim bogovom“'', Primorske novice, 14. prosinca 2011.</ref> Popularizaciji slavenske vjere doprinose novija arheološka otkrića,<ref>Jana Puhar, Andrej Pleterski, [http://sms.zrc-sazu.si/En/SMS8/Andrej_8.html ''„The Stone of Krkavče in Oral Tradition and in the Context of Ritual Landscape Structure“''], Studia Mythologica Slavica 8, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, [[2005.]] {sl}</ref><ref>Celin, Mateja, [http://www.delo.si/druzba/panorama/slovenj-gradec-v-trikotniku-poganskih-kultnih-tock.html ''„Slovenj Gradec v trikotniku poganskih kultnih točk“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111001951/http://www.delo.si/druzba/panorama/slovenj-gradec-v-trikotniku-poganskih-kultnih-tock.html |date=11. siječnja 2012. }}, [http://www.delo.si/ Delo], 18.08.2011. {sl}</ref><ref>Andrej Pleterski, [http://www.dedi.si/dediscina/433-kacarsko-izrocilo-o-trocanu ''„Kačarsko izročilo o tročanu“''], Digitalna enciklopedija naravne in kulturne dediščine na Slovenskem {sl}</ref> znanstveno-dokumentarni<ref>Kastelic H., Sterle J., [http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=9475988 ''„Med hribi kačjih glav (Videoposnetek)“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150708001420/http://cobiss.izum.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=COBIB&RID=9475988 |date=8. srpnja 2015. }}, RTV Slovenija, Ljubljana, [[2004.]], {sl}</ref> i igrano-dokumentarni filmovi.<ref>Sterle J., ''„Iskanje slovanskih bogov“'', Dokumentarni TV film, TV Slovenija, Ljubljana</ref><ref>Sterle J., Meško P., [http://tvslo.si/predvajaj/sveta-voda-urocka-dokumentarni-film/ava2.121984888 ''„Sveta voda Uročka“''], dokumentarni film, TV Slovenija, Ljubljana, [[2011.]], {sl}</ref> [[Slika:Staroverci simbol.jpg|mini|150px|Perunica, Znak boga [[Perun]]a, znak udruge „Staroverci“]] U [[Slovenija|Republici Sloveniji]] od [[2005.]] godine djeluje rodnovjerna udruga „'''Staroverci'''“, koje je ustanovilo tri starovjerne župe: *Župa „[[Svetovid]]“, na području [[Kranjska|Kranjske]], *Župa „Nikrmana“, na području [[Primorska|Primorske]], *Župa „[[Perun]]“, na području [[Štajerska (Slovenija)|Štajerske]]. Na području Republike Slovenije trenutno su uspostavljena četiri rodnovjerna hrama: * Danin u Strugi * [[Svetovid]]ov pod Limbarskom gorom u [[Općina Moravče|općini Moravče]] * [[Perun]]ov u Šentjuru kod [[Celje|Celja]] * [[Svarožić]]ev u okolini [[Kopar|Kopra]] Kipar [[Slavko Batista]] je u Rižanskoj dolini podigao čitav niz kamenih [[kumir]]a slavenskih božanstava.<ref name="Svetišče staroslovanskih bogov v dolini Rižane">Vid Avdič Batista, [http://staroverci.si/simbol.html ''„Simbol sončnega boga v slovanski mitologiji.Svetišče staroslovanskih bogov v dolini Rižane“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105084945/http://www.staroverci.si/simbol.html |date=5. studenoga 2013. }} {sl}</ref> U aktivnosti udruge „Staroverci“ spadaju i organizirane proslave praznika, izdavačka djelatnost, stalna muzejska postavka slavenske mitologije u Strugi na Dolenjskem,<ref>[http://www.staroverci.si/olshansky.html ''„Otvoritev muzejske staroverske sobe slovanske in slovenske mitologije na gradu Struga“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120630164707/http://www.staroverci.si/olshansky.html |date=30. lipnja 2012. }}, 7. mali traven [[2010.]], {sl}</ref> brojni kulturno-umjetnički događaji motivirani slavenskom vjerom. Kao udruga, Staroverci zainteresirani su za istraživanje, proučavanje i primarno oživljavanje stare slavenske vjere i duhovnosti. Jedna od glavnih zadaća jest dokazivanje da je pogrešan stav modernog društva koji smatra da je mitologija, za koju se kaže da je krv naroda, stvar prošlosti. Kroz tradiciju (mitove, legende i folklor), povijest i lingvistiku Staroverci traže novo svjetlo koje će osvijetliti narodna vjerovanja na razumljiv način prihvatljiv modernom čovjeku. Osnivač prve rodnovjerne, "staroverske" župe u Sloveniji, Staroverske župe ''Svetovid'' i aktualni vođa rodnovjernih strujanja u Sloveniji je povjesničar '''Matjaž Anžur''' koji je smjestio sjedište svoje župe u staroj kuriji u slovenskom starom gradu Strugi. U Strugi je održana i 6. međunarodna konferencija i zasjedanje Vijeća rodne vjere 8. i 9. kolovoza 2009., a na kojoj je bilo prisutno 11 predstavnika šest slavenskih naroda.<ref name="ihjj.hr"/> ==== Hrvatska ==== [[Slika:Saint George slays the dragon, Croatia, 8th century.jpg|lijevo|mini|Prikaz ''božanskog boja'' boga [[Perun]]a i boga [[Veles (mitologija)|Velesa]] (u teriomorfnoj formi), Žrnovnica, [[Hrvatska]], [[8. stoljeće]].]] [[Slika:Perunova svetinja - simbol.jpg|mini|Znak udruge „Perunova Svetinja“]] Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] dolazi do povećanog interesa za sakupljanje i očuvanje narodne predaje.<ref>Sremac S., ''„Pleszopiszen Maksimilijana Vrhovca ili kako je kolo postalo simbolom zajedništva“'', Narodna umjetnost - hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, 39/2, str. 141-158, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, [[2002.]]</ref> Godine [[1877.]] Matica hrvatska uputila je „Poziv za sabiranje hrvatskih narodnih pjesama“, a već 1896. godine raspolaže s više desetina tisuća narodnih pjesama i drugih stavki narodne književnosti.<ref>''„Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike“'', sastavio Krešimir Mlač, Matica Hrvatska, Zagreb, [[1972.]], str. 11</ref> Kroz narodnu predaju, obredi i običaji predkršćanske slavenske vjere su opstali u hrvatskom narodu do današnjih dana.<ref name="Pretkršćanski prežici u hrvatskim narodnim tradicijama"/><ref>Katičić, R., [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=112599 ''„Hoditi-roditi. Tragom tekstova jednog praslavenskog obreda plodnosti“''], Studia Ethnologica Croatica, Vol. 1, str. 45-63, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, [[1989.]]</ref><ref>Dragić M., ''„Poetika i povijest hrvatske usmene književnosti“'', str. 24-72, Filozofski fakultet, Sveučilišta u Splitu, Split, [[2007.]], {{ISBN|978-953-7395-16-2}}</ref> Jedna od najznačajnih osoba u Hrvatskoj u drugoj polovici [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je [[Natko Nodilo]], koji svojim radovima<ref>''„Religija Srba i Hrvata, na glavnoj osnovi pjesama, priča i govora narodnoga“'', Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički. [[1885.]] – [[1890.]]</ref> i sudjelovanjem u političkom životu (Natko Nodilo je bio jedan od osnivača narodnog pokreta u Splitu i jedna od vođa Narodne stranke u Hrvatskoj. Zalagao se za ujedinjenje južnih Slavena) promiče slavensku vjeru u hrvatskom narodu. Pod utjecajem njegovih radova, narodne predaje hrvatskog naroda i arheoloških nalaza,<ref>Marun, Fr. L, [http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=0162dc90-5fb1-424e-b643-968e0d22a414 ''„Arkeologički prilozi o religiji poganskih Hrvata“''], Starohrvatska prosvjeta, Godište 3, broj 2, str. 78-83, Hrvatsko starinarsko družtvo u Kninu, Knin, [[1897.]]</ref> stvaraju hrvatski umjetnici kao što su [[Ivana Brlić-Mažuranić]],<ref name="„Priče iz davnine“">[http://dzs.ffzg.unizg.hr/html/Brli2.htm ''„Priče iz davnine“''], [http://www.matica.hr/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110704130027/http://www.matica.hr/ |date=4. srpnja 2011. }}, [[Zagreb]], [[1916.]]</ref><ref name="„Književni svetovi sa etnološkom, ekološkom i animalističkom nišom“">Marjanić S., ''„Književni svetovi sa etnološkom, ekološkom i animalističkom nišom“'', Institut za etnologiju i folkloristiku - Zagreb, Narodna umjetnost, 43/2, [[2006.]], str. 163-186</ref> [[Vladimir Nazor]],<ref name="Vladimir Nazor">''„Slavenske legende“'', Vladimir Nazor, [[Zadar]], [[1900.]]; ''„Živana“'', mitički epos u 9 pjesama, Vladimir Nazor, Zadar, [[1902.]]; ''„Utva zlatokrila“'', romantički ep u 5 pjevanja, Vladimir Nazor, [[Zagreb]], [[1916.]]; ''„Arkun“'', Vladimir Nazor, Zagreb, [[1920.]]</ref><ref name="„Slavistička istraživanja“" /> [[Jakov Gotovac]]. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata zanimanje za slavensku vjeru je minimalno, najznačajnija su izdanja Franje Ledića.<ref>Franjo Ledić, ''„Narodna filozofija u poslovicama o vuku“'', Tiskano u vlastitoj nakladi, Zagreb, [[1960.]]; Franjo Ledić, [http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/ledic_mitslavena.html ''„Mitologija Slavena - Tragom kultova i vjerovanja starih Slavena“'', knjiga 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130902051224/http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/ledic_mitslavena.html |date=2. rujna 2013. }}, Tiskano u vlastitoj nakladi - Tiskara Epoha, Zagreb, [[1969.]]; Franjo Ledić, [http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/ledic_mitslavdva.html ''„Mitologija Slavena - Tragom kultova i vjerovanja starih Slavena“'', knjiga 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127072828/http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/ledic_mitslavdva.html |date=27. siječnja 2013. }}, Vjesnik , Zagreb, [[1970.]]; Franjo Ledić, ''„Divovske legende - Divovski svijet prahistorije. Tragom postanka divovskog mita“'', knjiga 1, Tiskano u vlastitoj nakladi Zagreb, [[1973.]]; Franjo Ledić, ''„Divovske legende - Legende o divovima Slavena“'', knjiga 2, Tiskano u vlastitoj nakladi Zagreb, [[1973.]]</ref> Nakon raspada [[SFRJ]] u hrvatskoj stručnoj javnosti dolazi do povećanog zanimanja za predkršćanski period što dovodi do značajnih arheoloških otkrića,<ref>Ante Milošević, ''„Divine Battle pictured: Visual and iconographic view of the horseman relief from Žrnovnica in Dalmatia“''. Perunovo koplje, Studia Mythologica Slavica, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Ljubljana, [[2011.]], {{ISBN|978-961-254-292-4}}</ref> znanstvenih radova<ref name="Pretkršćanski prežici u hrvatskim narodnim tradicijama">[https://www.bib.irb.hr/937207 Pretkršćanski prežici u hrvatskim narodnim tradicijama]</ref><ref name="Hod kroz godinu">{{Cite book|last=Belaj |first=Vitomir |title=Hod kroz godinu |year=2007 |publisher=Golden marketing, Tehnička knjiga |location=[[Zagreb]] |isbn=978-953-212-334-0}}</ref> i zanimanja hrvatskih umjetnika za slavensku vjeru,<ref name="„Književni svetovi sa etnološkom, ekološkom i animalističkom nišom“" /> na primjer [[Lidija Bajuk|Lidije Bajuk]] (zbirke priča ''„Kneja“'' i ''„Kneja - vilinska šuma“'')<ref>Lidija Bajuk, ''„Kneja - bajkovite priče“'', Mozaik Knjiga d.o.o., [[1999.]], {{ISBN|978-9531963237}};Lidija Bajuk, ''„Kneja - Vilinska šuma“'', [[2002.]]</ref> i Mojmira Novakovića.<ref name="„Književni svetovi sa etnološkom, ekološkom i animalističkom nišom“" /> [[Slika:Savez_Hrvatskih_Rodnovjeraca_-_logo.png|mini|300px|Zastava sa znakom SHR-a (Savez Hrvatskih Rodnovjeraca).]]U [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] je [[2003.]] osnovana neformalna zajednica '''Rodnovjerna Župa Perunica''', a nakon što su njezini brojni članovi i prijatelji, inače aktivni na brojnim kulturno-umjetničkim područjima u 2011. godini pokrenuli i neprofitnu udrugu „Perunova svetinja“<ref name="Razgovor sa Damirom Markotićem iz grupe Svarica">''Razgovor sa Damirom Markotićem iz grupe „Svarica“'', [http://starisloveni.com/CasopisVeles.html Veles], broj 4, mart [[2012.]], str.16-21</ref>(registrirana [[24. travnja]] [[2011.]] godine u [[Lovran]]u pri [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]]) rodnovjerje u Hrvata doživljava značajne transformacije. [[Slika:Perun-Ucka.jpg.jpg|lijevo|mini|Kip boga [[Perun]]a, na planinskom vrhu Perun u parku prirode Učka, [[Hrvatska]].]]Na Vijeću starješina, održanom uoči [[jesen]]jeg krijesa, ''Plodova'', [[21. rujna]] [[2012.]] župi Perunica je dodan [[narod]]ni predznak imenu te je tako nastala ''Hrvatska rodnovjerna župa Perunica''. Također, Vijeće starješina dijeli Perunicu na dvije župe, te tako nastaju '''Hrvatska rodnovjerna župa Perunica, [[Zagreb]]''' i '''Hrvatska rodnovjerna župa Perun, [[Učka]]'''. Na taj način izvršena je podjela hrvatske rodnovjerne zajednice na [[sjever]]nu i [[Jug|južnu]] skupinu radi lakše koordinacije. ''Hrvatskoj rodnovjernoj župi Perunica'' sjedište je u [[Zagreb]]u, a sveti gaj na [[Žumberak|Žumberku]]. ''Hrvatskoj rodnovjernoj župi Perun'' sjedište je u [[Lovran]]u, a sveti gaj na [[Učka|Učki]]. Na istome Vijeću, po transformaciji župa, potpisan je između predstavnika obiju župa ''"Žumberački sporazum"'' te je njime stvoren '''Savez hrvatskih rodnovjeraca''', čime su udareni temelji organiziranijoj koordinaciji svih hrvatskih rodnovjeraca i njihovih župa, ali i temelji jednostavnije [[Komunikacija|komunikacije]] s prijateljskim skupinama izvan Hrvatske, kao što je Vijeće rodne vjere, koje je u ljeto [[2012.]] godine poslalo posebne pozdrave hrvatskim rodnovjercima, te ih ujedno i pozvalo da sudjeluju u budućem radu Vijeća već od [[2013.]] godine u [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref name="ihjj.hr"/> Jedan od najvažnijih [[Umjetnost|umjetničkih]] [[Mediji|medija]] hrvatskog rodnovjerja je i glazbeni sastav '''Svarica''' koji broj devet članova. Svarica je pokrenuta kao mali dvočlani glazbeni projekt pod utjecajem [[Slaveni|slavenske]] i [[Europa|europske]] [[Tradicionalna glazba|folklorne glazbe]] [[2008.]] godine. Prva demosnimka od 5 pjesama pod nazivom ''"Livade Svetovida”'' snimljena je iste godine. Dvije godine kasnije, [[2010.]], Svarica raste na šest članova i prvi put svira kao predgrupa [[Rusi|ruskom]] [[Glazbeni sastavi|glazbenom sastavu]] [[Arkona (sastav)|Arkona]]. Sljedeće, [[2011.]] godine izlazi puni [[Glazbeni album|album]] s 11 autorskih pjesama, pod imenom "U ime sunca". U međuvremenu, broj članova raste na devet i Svarica svira sve više javnih koncerata diljem [[Hrvatska|Hrvatske]]. Također u živoj izvedbi sviraju i na svim hrvatskim rodnovjernim slavljima. Zadnji snimani album, "U krilu Moraninom", koji je objavljen 10. ožujka [[2013.]] godine otvorio je sastavu vrata izvan granica države.<ref name="ihjj.hr"/> 30. lipnja [[2013.]] godine udruga Perunova Svetinja dovršava prvi veći uspješni projekt, u suradnji s javnom ustanovom [[Park prirode Učka|Parkom Prirode "Učka"]], te na vrhu brda Perun postavljaju prvi kip boga Peruna nakon više od tisuću godina.<ref>"Svečano postavljen kip starohrvatskog boga Peruna, Službena Web-stranica PP Učka" [http://www.pp-ucka.hr/svecano-predstavljanje-kipa-starohrvatskog-boga-peruna/]</ref> ==== Srbija ==== Vjerovanja, obredi i običaji slavenske vjere opstali su među srpskim narodom i nakon prihvaćanja kršćanstva.<ref name="„Slovenske mitološke starine“" /><ref name="Srpska knjiga mrtvih">{{Cite book|last=Jovanović |first=B. |title=Duh paganskog nasleđa — u srpskoj tradicionalnoj kulturi |year=2002 |publisher=Svetovi |location=Novi Sad |isbn=978-86-7047-367-6}}</ref><ref name="„Mit i religija u Srba“">Čajkanović, Veselin, ''„Mit i religija u Srba“'', [http://www.srpskaknjizevnazadruga.com Srpska književna zadruga], kolo LXIV knjiga 443, priredio Vojislav Đurić, [[Beograd]], [[1973.]]</ref>(''„Jesi li činila s babama (vračarama) bogomrski blud, jesi li se molila vilama ili Rodu i Rožanicama, a Perunu i Horsu i Mokoši u čast pila i jela: (treba) da držiš post u poklonjenju tri godine!“'', Nomokanon svetoga Save, prijevod na srpski prof. [[Sreten Petrović]] u ''„Kršćanstvo i drevna slavenska religija“'',<ref name="„Hrišćanstvo i drevna slovenska religija (Prilog dijalektici Svetog u likovima paganske i hrišćanske religije)“">Petrović, Sreten, [http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/petrovic_paganstvohristjanstvo.html ''„Hrišćanstvo i drevna slovenska religija (Prilog dijalektici Svetog u likovima paganske i hrišćanske religije)“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100708224649/http://www.svevlad.org.rs/knjige_files/petrovic_paganstvohristjanstvo.html |date=8. srpnja 2010. }}, Junir, [[Niš]], [[2001.]]</ref> navedeno u ''„Slavenske mitološke starine“''.<ref name="„Slovenske mitološke starine“" />)<ref>[http://www.etno-institut.co.rs/GEI/GEI_LVI_1/todorovic_56_1.pdf Ivica Todorović, ''Rezultati suvremenih istraživanja narodne religije Srba – opći presjek''], [http://www.doiserbia.nb.rs/journal.aspx?issn=0350-0861&AspxAutoDetectCookieSupport=1 Glasnik Etnografskog instituta SANU] (sveska 56, br. 1, str.53-70), [http://www.etno-institut.co.rs/ Etnografski institut SANU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204225532/http://www.etno-institut.co.rs/ |date=4. veljače 2015. }}, Beograd, [[2008.]]</ref><ref>[http://www.svevlad.org.rs/rodoved_files/lozko_eneja.html Rіdna Vіra v Serbії] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402135425/http://www.svevlad.org.rs/rodoved_files/lozko_eneja.html|date=2. travnja 2015.}}, [[Galina Lozko|Lozko G. S.]], ''Probudžena Eneя. Єvropeйsьkiй etnorelіgійniй renesans'', : Div, [[Harkov|Harkіv]], [[2006.]], str. 192-198, {{ISBN|966-8504-20-8}} {uk}</ref> Istovremeno s borbom za neovisnost i pojavom romantizma u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], u Srbiji dolazi do povećanog interesa za narodnu kulturu i običaje. Izuzetan rad na prikupljanju narodne predaje [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]],<ref name="„Život i običaji naroda srpskoga“" /><ref>''„Sabrana djela Vuka Karadžića“'', Prosveta - Nolit, [[Beograd]], [[1987.]], {{ISBN|86-07-00117-5}}, {{ISBN|86-07-00120-5}}</ref> ali i drugih entuzijasta kao što su [[Miloš S. Milojević]]<ref>M. S. Milojević, ''„Pesme i običaji ukupnog naroda srpskog“'', [[Beograd]], tom 1. [[1869.]], tom 2. [[1870.]]</ref> i [[Jaša Prodanović]],<ref>Jaša Prodanović, ''„Naša narodna književnost“'', Grafički institut "Narodna misao", Beograd, [[1932.]]</ref> omogućio je da značajan dio kulture Srba bude očuvan, usprkos turbulentnim događajima tijekom [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Na osnovu sakupljene narodne predaje i uspoređivanja istog s predajom drugih slavenskih<ref>M. S. Milojević, ''„Običaji velikorusa“'', prijevod s ruskog, [[Beograd]], [[1869.]]</ref> i ne samo slavenskih naroda, nastaju i prve rekonstrukcije slavenske vjere različite kvalitete.<ref name="„Mit i religija u Srba“" /><ref>Vasiljev, Spasoje, [http://www.rastko.rs/antropologija/svasiljev-mitologija_c.html ''„Slovenska mitologija“''], [[Srbobran]], [[1928.]]</ref> Tijekom [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], pojedini političari kao što je [[Jaša Tomić]]<ref>Jaša Tomić, ''Kritika Stanojevićeve „Istorije srpskog naroda“.'', reprint: Jaša Tomić, ''Filozofsko-kritički spisi. Kritika Stanojevićeve „Istorije srpskog naroda“.'', Prometej, Novi Sad, [[2007.]], {{ISBN|978-86-515-0076-6}}</ref> nalaze ideološku inspiraciju u slavenskoj vjeri. U drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] pojedine javne ličnosti u svojim tekstovima spominju slavensku vjeru, kao na primer [[Dragoš Kalajić]],<ref>Dragoš Kalajić, ''„Ustajte na desnu nogu“'', Pogledi, broj 268, rujan [[2005.]]</ref> Istovremeno srpski pisci, pjesnici i slikari u svojim djelima koriste motive slavenskog rodnovjerja. Među njima su i [[Desanka Maksimović]] (zbirka pjesama ''„Ljetopis Perunovih potomaka“''), [[Vasko Popa]] (zbirka pjesama ''„Vuća so“''), [[Ljubivoje Jovanović]] i drugi. Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] objavljeno je više djela koja se bave slavenskom vjerom,<ref>Rastko Kostić, ''„Pad Arkone ili sumrak slovenskog paganizma“'', Atos, Beograd, [[2009.]], str. 179-203, {{ISBN|978-86-904569-3-2}}</ref><ref>''„Sunce- starešina slovenskog naroda“, zbornik radova „Konferencije o slovenskom nasleđu“'', EEKC „Sfera“, Novi Sad, [[2007.]], str. 98 -103, {{ISBN|978-86-85539-05-3}}</ref><ref>Milenko Bodirogić, ''„Srpska mitologija“ - [http://www.orfelin.info/Untitled_1.htm „Vile i zmajevi“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110915072029/http://www.orfelin.info/Untitled_1.htm |date=15. rujna 2011. }}'', Orfelin izdavaštvo, [[Novi Sad]], [[2009.]], {{ISBN|978-86-6039-003-7}}, [http://www.orfelin.info/pb_1.htm ''„Prognana bića“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130312135555/http://www.orfelin.info/pb_1.htm |date=12. ožujka 2013. }}, Orfelin izdavaštvo, [[Novi Sad]], [[2010.]], {{ISBN|978-86-6039-004-4}}, ''„Buntovnici“'', Orfelin izdavaštvo, [[Novi Sad]], [[2012.]], {{ISBN|978-86-6039-005-1}}</ref><ref>Nenad Gajić, ''„Slovenska mitologija“'', Laguna, Beograd, [[2011.]], {{ISBN|978-86-521-0529-8}}</ref> a nekoliko izdavačkih kuća redovno izdaje naslove vezane za tematiku slavenskog rodnovjerja. Na inicijativu književnika [[Dragan Jovanović|Dragana Jovanovića]], jednog od pobornika povratka slavenskoj vjeri u Srbiji,<ref>[[Dragan Jovanović (pisac)|Dragan Jovanović]], [http://issuu.com/ekomedija/docs/dragan_jovanovic ''„Vraćam se u staroverce“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202150246/http://issuu.com/ekomedija/docs/dragan_jovanovic|date=2. veljače 2014.}}, intervju, [[Budimpešta]], [[16. srpnja]] [[2009.]]</ref> prvi put od doba Nemanjića, u selu ''Mokra'' kod ''Bele Palanke'', na mjestu ''Ravnište'', za koje se veže bezbroj lokalnih legendi, [[25. srpanj|25. srpnja]] [[2011.]] godine, podignut je [[kumir]] boga [[Svetovid]]a.<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/57/Srbija+danas/913946/Kumir+na+Ravni%C5%A1tu+.html ''Kumir na Ravništu''], RTS, [[25. lipnja]] [[2011.]]</ref> U pojedinim ruralnim krajevima Srbije dolazi do rekonstrukcije i ponovnog prakticiranja pojedinih obreda slavenske vjere.<ref>dr Mirjana Zakić, ''„Rekonstrukcija lazaričkog ophoda u Srbiji“'', Sunce — starešina slovenskog naroda, zbornik radova „Konferencije o slovenskom nasleđu“, EEKC „Sfera“, [[Novi Sad]], [[2007.]], str. 98 -103, {{ISBN|978-86-85539-05-3}}</ref><ref>Sanja Radinović, Mirjana Zakić, ''„Cosmological Ideas of Circle and Spiral in Female Initiation Rites - Lazarice and Kraljice - of Southeastern Serbia“'', 39. ICTM World Conference, Vienna, 4-11 July 2007.</ref><ref>Snežana Lazić, [http://www.rtv5.rs/drustvo/drustvo/3377/dodole-u-nisu-donele-kisu-video.html ''Dodole u Nišu donele kišu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120827222152/http://www.rtv5.rs/drustvo/drustvo/3377/dodole-u-nisu-donele-kisu-video.html |date=27. kolovoza 2012. }}, RTV5, [[13. srpnja]] [[2012.]], [[Niš]]</ref> U Srbiji trenutno postoji jedna registrirana udruga rodnovjernih pod imenom "Staroslavci" koja okuplja četrdesetak članova, djeluju u Beogradu, a tvrde da su im ciljevi izučavanje i popularizacija slavenske mitologije te rekonstrukcija i oživljavanje starih narodnih običaja. ==== Bosna i Hercegovina ==== Rodnovjerne u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] od kraja [[2011.]] godine okuplja udruga '''„Svaroži krug“''' kao dio panslavenskog pokreta ''Praskozorje'', a djeluje u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Mostar]]u.<ref>[http://www.depo.ba/vijest/67651 ''„Zapalili Babu Jagu da otjeraju zimu i sve loše iz prethodne godine“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306162036/https://depo.ba/clanak/67651/zapalili-babu-jagu-da-otjeraju-zimu-i-sve-lose-iz-prethodne-godine |date=6. ožujka 2021. }}, Depo portal, 21.03.2012</ref><ref>[http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/paljenjem-babe-jage-svarozi-krug-obiljezio-prvi-dan-proljeca/120321107 ''„Paljenjem Babe Jage Svaroži krug obilježio prvi dan proljeća“''], Sarajevo-x, 21.03.2012.</ref> Za sebe kažu da im cilj nije samo širenje [[duhovnost]]i, već i znanstveni pristup, istraživanje, proučavanje, očuvanje i oživljavanje slavenske tradicije u Bosni i Hercegovini. Okupljaju desetak zainteresiranih, većinom mlađe populacije.<ref name="ihjj.hr"/> ==== Litva ==== Na području [[Litva|Litve]] djeluje klajpedska slavenska općina „Savez Ljutića“, članica „Saveza slavenskih župa slavenske rodne vjere“. ==== SAD ==== Na području [[SAD]]-a među ukrajinskim iseljeništvom djeluje RUNvira, koju je osnovao Lav Silenko [[1964.]] godine. Prva vjerska zajednica RUNvire je registrirana [[3. prosinca]] [[1966.]] godine u [[Chicago|Chicagu]], a potom [[15. listopada]] [[1971.]] godine u [[Atlantic City]]-u. Ubrzo slijede registracije u drugim gradovima [[SAD]]. Trenutno sjedište RUNvire je u gradu [[Spring Glen]] u državi [[New York (savezna država)|New York]]. U [[SAD]] djeluje i ''slavenska rodnovjerna župa „Slovenstvo“''. == Izvori == {{izvori|30em}} {{Slavenska mitologija i religija}} [[Kategorija:Slavenska kultura]] [[Kategorija:Neopoganstvo]] dsul9k26n3whclwxlcqcmki22qgizpz Tomislav Torjanac 0 461498 7573623 7562181 2026-08-10T16:03:39Z ~2026-43956-88 369201 Ažuriranje podataka u skladu sa službenim stranicama. 7573623 wikitext text/x-wiki '''Tomislav Torjanac''' ([[Našice]], [[1972.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je ilustrator.<ref>https://www.torjanac.com/Biography.html</ref> Rodio se u Našicama 1972. godine. Djetinjstvo i mladost proveo je u Orahovici<ref>https://pluartis.com/july-2026-artist-of-the-month-tomislav-torjanac/</ref>. Diplomirao je na [[Grafički fakultet u Zagrebu|Grafičkom fakultetu u Zagrebu]], smjer [[grafički dizajn]]. Izrađuje naslovnice [[knjiga]] i [[ilustracija|ilustracije]] za [[časopis]]e te ilustrira i dizajnira slikovnice.<ref>http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193913/http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 |date=4. ožujka 2016. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Najčešće slika uljenim bojama u kombinaciji s digitalnom tehnikom. Njegov stvaralački proces odlikuju bogat kolorit i izražajni nanosi [[boja|boje]].<ref>http://www.ipazin.net/?p=5333 Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustrirao je knjigu "Pijev život" [[Yann Martel|Yanna Martela]] te [[slikovnica|slikovnice]]: "Mačak i vrag" [[James Joyce|Jamesa Joycea]], "Djevojčica i div" [[Neli Kodrič Filipić]], "Kako živi Antuntun" [[Grigor Vitez|Grigora Viteza]], "Grga Čvarak" [[Ratko Zvrko|Ratka Zvrka]] te ovitke knjiga: zbirke kratkih priča "Iznenada netko pokuca" [[Etgar Keret|Etgara Kereta]] i romana "Beatrice i Vergilije" Yanna Martela.<ref>http://www.torjanac.com/Content/Covers/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717074840/http://www.torjanac.com/Content/Covers/ |date=17. srpnja 2011. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Dobitnik je nagrade "Gaia" za likovno ostvarenje 1998./'99. u kategoriji naslovnica [[SF]] knjiga.<ref>http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090929013245/http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html |date=29. rujna 2009. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine [[2006.]] pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje posebnog izdanja romana "Pijev život" ([[engleski|eng]]. "Life of Pi") Yanna Martela, dobitnika knjižne nagrade "[[Nagrada Booker|Man Booker]]" za [[2002.]] godinu. Ilustrirano izdanje s 40 Torjančevih ilustracija do sad je objavljeno u 10 zemalja.<ref>http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518100004/http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustracija za priču "Mačak i vrag" Jamesa Joycea uvrštena je u najprestižniji američki ilustratorski godišnjak Spectrum [[2006.]] godine.<ref>http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518070916/http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je nagrađen s 2 [[Nagrada Kiklop|nagrade "Kiklop"]], 2 nagrade "Lice knjige" (za slikovnice "Djevojčica i div" i "Kako živi Antuntun") te 2 [[Nagrada "Grigor Vitez"|nagrade "Grigor Vitez"]] (za slikovnice "Kako živi Antuntun" i "Grga Čvarak"). Godine 2007. predložen je za [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]].<ref>http://www.gskos.unios.hr/?upit=vijest&id=515 Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Dobitnik je 1. nagrade (Grand Prix) na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u [[Zagreb]]u [[2012.]] godine.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010637/http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac |date=5. ožujka 2016. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine 2015. dodijeljena mu je [[Porin (nagrada)|nagrada Porin]] za najbolje likovno oblikovanje albuma ("Mamut" [[Damir Urban|Urbana & 4]]).<ref>http://porin.org/content/dobitnici-22porina Preuzeto 8. svibnja 2015.</ref> Izlagao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je [[ULUPUH]]-a i [[HZSU]]-a. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.torjanac.com Službena stranica] {{GLAVNIRASPORED:Torjanac, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski ilustratori‎]] [[Kategorija:Životopisi, Orahovica]] fi3gwdp0k3hkli1qlsne7e17r0sydzk 7573626 7573623 2026-08-10T16:06:43Z ~2026-43956-88 369201 7573626 wikitext text/x-wiki '''Tomislav Torjanac''' ([[Našice]], [[1972.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je ilustrator.<ref>https://www.torjanac.com/Biography.html</ref> Rodio se u Našicama 1972. godine. Djetinjstvo i mladost proveo je u Orahovici.<ref>https://pluartis.com/july-2026-artist-of-the-month-tomislav-torjanac/</ref> Diplomirao je na [[Grafički fakultet u Zagrebu|Grafičkom fakultetu u Zagrebu]], smjer [[grafički dizajn]]. Izrađuje naslovnice [[knjiga]] i [[ilustracija|ilustracije]] za [[časopis]]e te ilustrira i dizajnira slikovnice.<ref>http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193913/http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 |date=4. ožujka 2016. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Najčešće slika uljenim bojama u kombinaciji s digitalnom tehnikom. Njegov stvaralački proces odlikuju bogat kolorit i izražajni nanosi [[boja|boje]].<ref>http://www.ipazin.net/?p=5333 Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustrirao je knjigu "Pijev život" [[Yann Martel|Yanna Martela]] te [[slikovnica|slikovnice]]: "Mačak i vrag" [[James Joyce|Jamesa Joycea]], "Djevojčica i div" [[Neli Kodrič Filipić]], "Kako živi Antuntun" [[Grigor Vitez|Grigora Viteza]], "Grga Čvarak" [[Ratko Zvrko|Ratka Zvrka]] te ovitke knjiga: zbirke kratkih priča "Iznenada netko pokuca" [[Etgar Keret|Etgara Kereta]] i romana "Beatrice i Vergilije" Yanna Martela.<ref>http://www.torjanac.com/Content/Covers/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717074840/http://www.torjanac.com/Content/Covers/ |date=17. srpnja 2011. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Dobitnik je nagrade "Gaia" za likovno ostvarenje 1998./'99. u kategoriji naslovnica [[SF]] knjiga.<ref>http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090929013245/http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html |date=29. rujna 2009. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine [[2006.]] pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje posebnog izdanja romana "Pijev život" ([[engleski|eng]]. "Life of Pi") Yanna Martela, dobitnika knjižne nagrade "[[Nagrada Booker|Man Booker]]" za [[2002.]] godinu. Ilustrirano izdanje s 40 Torjančevih ilustracija do sad je objavljeno u 10 zemalja.<ref>http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518100004/http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustracija za priču "Mačak i vrag" Jamesa Joycea uvrštena je u najprestižniji američki ilustratorski godišnjak Spectrum [[2006.]] godine.<ref>http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518070916/http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je nagrađen s 2 [[Nagrada Kiklop|nagrade "Kiklop"]], 2 nagrade "Lice knjige" (za slikovnice "Djevojčica i div" i "Kako živi Antuntun") te 2 [[Nagrada "Grigor Vitez"|nagrade "Grigor Vitez"]] (za slikovnice "Kako živi Antuntun" i "Grga Čvarak"). Godine 2007. predložen je za [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]].<ref>http://www.gskos.unios.hr/?upit=vijest&id=515 Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Dobitnik je 1. nagrade (Grand Prix) na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u [[Zagreb]]u [[2012.]] godine.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010637/http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac |date=5. ožujka 2016. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine 2015. dodijeljena mu je [[Porin (nagrada)|nagrada Porin]] za najbolje likovno oblikovanje albuma ("Mamut" [[Damir Urban|Urbana & 4]]).<ref>http://porin.org/content/dobitnici-22porina Preuzeto 8. svibnja 2015.</ref> Izlagao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je [[ULUPUH]]-a i [[HZSU]]-a. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.torjanac.com Službena stranica] {{GLAVNIRASPORED:Torjanac, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski ilustratori‎]] [[Kategorija:Životopisi, Orahovica]] o59b2a5zlxtleyl8h2qzv3k7qkj2xsg 7573627 7573626 2026-08-10T16:11:24Z ~2026-43956-88 369201 7573627 wikitext text/x-wiki '''Tomislav Torjanac''' ([[Našice]], [[1972.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je ilustrator.<ref>https://www.torjanac.com/Biography.html</ref> Rodio se u Našicama 1972. godine. Djetinjstvo i mladost proveo je u [[Orahovica|Orahovici]].<ref>https://pluartis.com/july-2026-artist-of-the-month-tomislav-torjanac/</ref> Diplomirao je na [[Grafički fakultet u Zagrebu|Grafičkom fakultetu u Zagrebu]], smjer [[grafički dizajn]]. Izrađuje naslovnice [[knjiga]] i [[ilustracija|ilustracije]] za [[časopis]]e te ilustrira i dizajnira slikovnice.<ref>http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193913/http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 |date=4. ožujka 2016. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Najčešće slika uljenim bojama u kombinaciji s digitalnom tehnikom. Njegov stvaralački proces odlikuju bogat kolorit i izražajni nanosi [[boja|boje]].<ref>http://www.ipazin.net/?p=5333 Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustrirao je knjigu "Pijev život" [[Yann Martel|Yanna Martela]] te [[slikovnica|slikovnice]]: "Mačak i vrag" [[James Joyce|Jamesa Joycea]], "Djevojčica i div" [[Neli Kodrič Filipić]], "Kako živi Antuntun" [[Grigor Vitez|Grigora Viteza]], "Grga Čvarak" [[Ratko Zvrko|Ratka Zvrka]] te ovitke knjiga: zbirke kratkih priča "Iznenada netko pokuca" [[Etgar Keret|Etgara Kereta]] i romana "Beatrice i Vergilije" Yanna Martela.<ref>http://www.torjanac.com/Content/Covers/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717074840/http://www.torjanac.com/Content/Covers/ |date=17. srpnja 2011. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Dobitnik je nagrade "Gaia" za likovno ostvarenje 1998./'99. u kategoriji naslovnica [[SF]] knjiga.<ref>http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090929013245/http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html |date=29. rujna 2009. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine [[2006.]] pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje posebnog izdanja romana "Pijev život" ([[engleski|eng]]. "Life of Pi") Yanna Martela, dobitnika knjižne nagrade "[[Nagrada Booker|Man Booker]]" za [[2002.]] godinu. Ilustrirano izdanje s 40 Torjančevih ilustracija do sad je objavljeno u 10 zemalja.<ref>http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518100004/http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustracija za priču "Mačak i vrag" Jamesa Joycea uvrštena je u najprestižniji američki ilustratorski godišnjak Spectrum [[2006.]] godine.<ref>http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518070916/http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je nagrađen s 2 [[Nagrada Kiklop|nagrade "Kiklop"]], 2 nagrade "Lice knjige" (za slikovnice "Djevojčica i div" i "Kako živi Antuntun") te 2 [[Nagrada "Grigor Vitez"|nagrade "Grigor Vitez"]] (za slikovnice "Kako živi Antuntun" i "Grga Čvarak"). Godine 2007. predložen je za [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]].<ref>http://www.gskos.unios.hr/?upit=vijest&id=515 Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Dobitnik je 1. nagrade (Grand Prix) na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u [[Zagreb]]u [[2012.]] godine.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010637/http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac |date=5. ožujka 2016. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine 2015. dodijeljena mu je [[Porin (nagrada)|nagrada Porin]] za najbolje likovno oblikovanje albuma ("Mamut" [[Damir Urban|Urbana & 4]]).<ref>http://porin.org/content/dobitnici-22porina Preuzeto 8. svibnja 2015.</ref> Izlagao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je [[ULUPUH]]-a i [[HZSU]]-a. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.torjanac.com Službena stranica] {{GLAVNIRASPORED:Torjanac, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski ilustratori‎]] [[Kategorija:Životopisi, Orahovica]] nljrdrw8erc6gqyga8un81ldg4lmakz 7573810 7573627 2026-08-10T20:08:32Z ~2026-44087-99 369231 7573810 wikitext text/x-wiki '''Tomislav Torjanac''' ([[Našice]], [[1972.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je ilustrator.<ref>https://www.torjanac.com/Biography.html</ref> Rodio se u Našicama 1972. godine. Djetinjstvo i mladost proveo je u [[Orahovica|Orahovici]].<ref>https://pluartis.com/july-2026-artist-of-the-month-tomislav-torjanac/</ref> Diplomirao je na [[Grafički fakultet u Zagrebu|Grafičkom fakultetu u Zagrebu]], smjer [[grafički dizajn]]. Izrađuje naslovnice [[knjiga]] i [[ilustracija|ilustracije]] za [[časopis]]e te ilustrira i dizajnira slikovnice.<ref>http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193913/http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 |date=4. ožujka 2016. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Najčešće slika uljenim bojama u kombinaciji s digitalnom tehnikom. Njegov stvaralački proces odlikuju bogat kolorit i izražajni nanosi [[boja|boje]].<ref>http://www.ipazin.net/?p=5333 Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustrirao je knjigu "Pijev život" [[Yann Martel|Yanna Martela]] te [[slikovnica|slikovnice]]: "Mačak i vrag" [[James Joyce|Jamesa Joycea]], "Djevojčica i div" [[Neli Kodrič Filipić]], "Kako živi Antuntun" [[Grigor Vitez|Grigora Viteza]], "Grga Čvarak" [[Ratko Zvrko|Ratka Zvrka]] te ovitke knjiga: zbirke kratkih priča "Iznenada netko pokuca" [[Etgar Keret|Etgara Kereta]] i romana "Beatrice i Vergilije" Yanna Martela.<ref>http://www.torjanac.com/Content/Covers/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717074840/http://www.torjanac.com/Content/Covers/ |date=17. srpnja 2011. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Dobitnik je nagrade "Gaia" za likovno ostvarenje 1998./'99. u kategoriji naslovnica [[SF]] knjiga.<ref>http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090929013245/http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html |date=29. rujna 2009. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine [[2006.]] pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje posebnog izdanja romana "Pijev život" ([[engleski|eng]]. "Life of Pi") Yanna Martela, dobitnika knjižne nagrade "[[Nagrada Booker|Man Booker]]" za [[2002.]] godinu. Ilustrirano izdanje s 40 Torjančevih ilustracija do sad je objavljeno u 10 zemalja.<ref>https://ulupuh.hr/clanovi/torjanac-tomislav/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518100004/http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustracija za priču "Mačak i vrag" Jamesa Joycea uvrštena je u najprestižniji američki ilustratorski godišnjak Spectrum [[2006.]] godine.<ref>http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518070916/http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je nagrađen s 2 [[Nagrada Kiklop|nagrade "Kiklop"]], 2 nagrade "Lice knjige" (za slikovnice "Djevojčica i div" i "Kako živi Antuntun") te 2 [[Nagrada "Grigor Vitez"|nagrade "Grigor Vitez"]] (za slikovnice "Kako živi Antuntun" i "Grga Čvarak"). Godine 2007. predložen je za [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]].<ref>http://www.gskos.unios.hr/?upit=vijest&id=515 Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Dobitnik je 1. nagrade (Grand Prix) na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u [[Zagreb]]u [[2012.]] godine.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010637/http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac |date=5. ožujka 2016. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine 2015. dodijeljena mu je [[Porin (nagrada)|nagrada Porin]] za najbolje likovno oblikovanje albuma ("Mamut" [[Damir Urban|Urbana & 4]]).<ref>http://porin.org/content/dobitnici-22porina Preuzeto 8. svibnja 2015.</ref> Izlagao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je [[ULUPUH]]-a i [[HZSU]]-a. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.torjanac.com Službena stranica] {{GLAVNIRASPORED:Torjanac, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski ilustratori‎]] [[Kategorija:Životopisi, Orahovica]] 4558y59wzusnijosz202rx13gy58mmm 7573813 7573810 2026-08-10T20:12:20Z ~2026-44087-99 369231 7573813 wikitext text/x-wiki '''Tomislav Torjanac''' ([[Našice]], [[1972.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je ilustrator.<ref>https://www.torjanac.com/Biography.html</ref> Rodio se u Našicama 1972. godine. Djetinjstvo i mladost proveo je u [[Orahovica|Orahovici]].<ref>https://pluartis.com/july-2026-artist-of-the-month-tomislav-torjanac/</ref> Diplomirao je na [[Grafički fakultet u Zagrebu|Grafičkom fakultetu u Zagrebu]], smjer [[grafički dizajn]]. Izrađuje naslovnice [[knjiga]] i [[ilustracija|ilustracije]] za [[časopis]]e te ilustrira i dizajnira slikovnice.<ref>http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193913/http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 |date=4. ožujka 2016. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Najčešće slika uljenim bojama u kombinaciji s digitalnom tehnikom. Njegov stvaralački proces odlikuju bogat kolorit i izražajni nanosi [[boja|boje]].<ref>http://www.ipazin.net/?p=5333 Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustrirao je knjigu "Pijev život" [[Yann Martel|Yanna Martela]] te [[slikovnica|slikovnice]]: "Mačak i vrag" [[James Joyce|Jamesa Joycea]], "Djevojčica i div" [[Neli Kodrič Filipić]], "Kako živi Antuntun" [[Grigor Vitez|Grigora Viteza]], "Grga Čvarak" [[Ratko Zvrko|Ratka Zvrka]] te ovitke knjiga: zbirke kratkih priča "Iznenada netko pokuca" [[Etgar Keret|Etgara Kereta]] i romana "Beatrice i Vergilije" Yanna Martela.<ref>https://www.torjanac.com/Books.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717074840/http://www.torjanac.com/Content/Covers/ |date=17. srpnja 2011. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref><ref>https://www.torjanac.com/BookCovers.html</ref> Dobitnik je nagrade "Gaia" za likovno ostvarenje 1998./'99. u kategoriji naslovnica [[SF]] knjiga.<ref>http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090929013245/http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html |date=29. rujna 2009. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine [[2006.]] pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje posebnog izdanja romana "Pijev život" ([[engleski|eng]]. "Life of Pi") Yanna Martela, dobitnika knjižne nagrade "[[Nagrada Booker|Man Booker]]" za [[2002.]] godinu. Ilustrirano izdanje s 40 Torjančevih ilustracija do sad je objavljeno u 10 zemalja.<ref>https://ulupuh.hr/clanovi/torjanac-tomislav/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518100004/http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustracija za priču "Mačak i vrag" Jamesa Joycea uvrštena je u najprestižniji američki ilustratorski godišnjak Spectrum [[2006.]] godine.<ref>http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518070916/http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je nagrađen s 2 [[Nagrada Kiklop|nagrade "Kiklop"]], 2 nagrade "Lice knjige" (za slikovnice "Djevojčica i div" i "Kako živi Antuntun") te 2 [[Nagrada "Grigor Vitez"|nagrade "Grigor Vitez"]] (za slikovnice "Kako živi Antuntun" i "Grga Čvarak"). Godine 2007. predložen je za [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]].<ref>http://www.gskos.unios.hr/?upit=vijest&id=515 Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Dobitnik je 1. nagrade (Grand Prix) na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u [[Zagreb]]u [[2012.]] godine.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010637/http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac |date=5. ožujka 2016. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine 2015. dodijeljena mu je [[Porin (nagrada)|nagrada Porin]] za najbolje likovno oblikovanje albuma ("Mamut" [[Damir Urban|Urbana & 4]]).<ref>http://porin.org/content/dobitnici-22porina Preuzeto 8. svibnja 2015.</ref> Izlagao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je [[ULUPUH]]-a i [[HZSU]]-a. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.torjanac.com Službena stranica] {{GLAVNIRASPORED:Torjanac, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski ilustratori‎]] [[Kategorija:Životopisi, Orahovica]] dfcatk24llg6gxu8n4c6dn1kegcfeh2 7573817 7573813 2026-08-10T20:17:30Z ~2026-44087-99 369231 Ažuriranje u skladu s podacima sa službenih stranica. 7573817 wikitext text/x-wiki '''Tomislav Torjanac''' ([[Našice]], [[1972.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je ilustrator.<ref>https://www.torjanac.com/Biography.html</ref> Rodio se u Našicama 1972. godine. Djetinjstvo i mladost proveo je u [[Orahovica|Orahovici]].<ref>https://pluartis.com/july-2026-artist-of-the-month-tomislav-torjanac/</ref> Diplomirao je na [[Grafički fakultet u Zagrebu|Grafičkom fakultetu u Zagrebu]], smjer [[grafički dizajn]]. Izrađuje naslovnice [[knjiga]] i [[ilustracija|ilustracije]] za [[časopis]]e te ilustrira i dizajnira slikovnice.<ref>http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193913/http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=9193 |date=4. ožujka 2016. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Najčešće slika uljenim bojama u kombinaciji s digitalnom tehnikom. Njegov stvaralački proces odlikuju bogat kolorit i izražajni nanosi [[boja|boje]].<ref>http://www.ipazin.net/?p=5333 Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustrirao je knjigu "Pijev život" [[Yann Martel|Yanna Martela]] te [[slikovnica|slikovnice]]: "Mačak i vrag" [[James Joyce|Jamesa Joycea]], "Djevojčica i div" [[Neli Kodrič Filipić]], "Kako živi Antuntun" [[Grigor Vitez|Grigora Viteza]], "Grga Čvarak" [[Ratko Zvrko|Ratka Zvrka]] te ovitke knjiga: zbirke kratkih priča "Iznenada netko pokuca" [[Etgar Keret|Etgara Kereta]] i romana "Beatrice i Vergilije" Yanna Martela.<ref>https://www.torjanac.com/Books.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717074840/http://www.torjanac.com/Content/Covers/ |date=17. srpnja 2011. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref><ref>https://www.torjanac.com/BookCovers.html</ref> Dobitnik je nagrade "Gaia" za likovno ostvarenje 1998./'99. u kategoriji naslovnica [[SF]] knjiga.<ref>http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090929013245/http://www.hum-naklada.hr/ilustratori.html |date=29. rujna 2009. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine [[2006.]] pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju za ilustriranje posebnog izdanja romana "Pijev život" ([[engleski|eng]]. "Life of Pi") Yanna Martela, dobitnika knjižne nagrade "[[Nagrada Booker|Man Booker]]" za [[2002.]] godinu. Ilustrirano izdanje s 40 Torjančevih ilustracija do sad je objavljeno u 11 zemalja. Istom izdanju dodijeljena je prva nagrada na “British Book Design and Production Awards 2008”.<ref>https://ulupuh.hr/clanovi/torjanac-tomislav/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518100004/http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=16&idclana=736 |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> Ilustracija za priču "Mačak i vrag" Jamesa Joycea uvrštena je u najprestižniji američki ilustratorski godišnjak Spectrum [[2006.]] godine.<ref>http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518070916/http://www.jutarnji.hr/tomislav-torjanac-u-spectrumu-/162305/ |date=18. svibnja 2015. }} Preuzeto 20. listopada 2012.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je nagrađen s 2 [[Nagrada Kiklop|nagrade "Kiklop"]], 2 nagrade "Lice knjige" (za slikovnice "Djevojčica i div" i "Kako živi Antuntun") te 2 [[Nagrada "Grigor Vitez"|nagrade "Grigor Vitez"]] (za slikovnice "Kako živi Antuntun" i "Grga Čvarak"). Godine 2007. predložen je za [[Nagrada Vladimir Nazor|nagradu Vladimir Nazor]].<ref>http://www.gskos.unios.hr/?upit=vijest&id=515 Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Dobitnik je 1. nagrade (Grand Prix) na Četvrtom hrvatskom biennalu ilustracije u [[Zagreb]]u [[2012.]] godine.<ref>http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305010637/http://www.glas-slavonije.hr/169070/5/Prvonagradjen-Tomislav-Torjanac |date=5. ožujka 2016. }} Preuzeto 21. listopada 2012.</ref> Godine 2015. dodijeljena mu je [[Porin (nagrada)|nagrada Porin]] za najbolje likovno oblikovanje albuma ("Mamut" [[Damir Urban|Urbana & 4]]).<ref>http://porin.org/content/dobitnici-22porina Preuzeto 8. svibnja 2015.</ref> Izlagao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je [[ULUPUH]]-a i [[HZSU]]-a. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.torjanac.com Službena stranica] {{GLAVNIRASPORED:Torjanac, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski ilustratori‎]] [[Kategorija:Životopisi, Orahovica]] 2vg8byep2xk31qvx4d367254enj6dba Romanizirani Briti 0 465160 7573960 6170738 2026-08-11T06:05:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573960 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Roman.Britain.Romanisation.jpg|mini|desno|250px|Odnosni stupanj romanizacije na osnovni arheoloških podataka. Romanizacija je bila najveća na jugoistoku. Stupanj je opadao kako se širila prema zapadu i sjeveru. Rimska [[akulturacija]] bila je najmanja moguća ili je uopće nije bilo zapadno od crte od [[Humber]]a ka Severnu, uključujući Cornwall i Devon.]] '''Romanizirani Briti''' je pojam kojim označujemo zajednicu odnosno kulturu koja je nastala spajanjem domorodačkih [[Briti|britskih]] elemenata (naroda [[Kelti|keltskog]] jezika i običaja) s [[rimska kultura|rimskom kulturom]]. == Povijest == Ta je kultura nastala na otoku Britaniji na područjima pod rimskom vlašću i utjecajem. Pojavila se nakon što su [[rimsko osvajanje Britanije|Rimljani osvojili Britaniju]] [[43.]] i stvaranjem rimske provincije [[Britanija (rimska provincija)|Britanije]]. Preživjela je [[kraj rimske vlasti u Britaniji|rimski odlazak]]. Trag kulturne romanizacije jest jedan [[romanski jezik]], [[britanski vulgarni latinski jezik|britanski]] [[vulgarni latinski jezik]]. Znanstvenici kao [[Christopher Snyder]] vjeruju da je tijekom 5. i 6. stoljeća južna Britanija sačuvala poslijerimsko društvo koje je preživjelo [[Anglosasi|anglosaske]] [[anglosasko naseljavanje Britanije|upade]] te se čak služila [[vernakular]]nim latinskim za aktivnu kulturu.<ref>[http://www.the-orb.net/encyclop/early/origins/rom_celt/romessay.html Poslijerimska kultura]</ref> To je od od približno 410. odnosno kad su se povukle rimske legije do [[597.]] godine, kad je u te krajeve stigao [[sv. Augustin Canterburyjski]]. == Rimsko građanstvo == Oblik širenja rimskog utjecaja u britskom životu bio je davanje [[rimsko građansko pravo|rimskog državljanstva]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.romanempire.net/romepage/Citizenship/Roman_Citizenship.htm |title=Rimsko građanstvo |access-date=29. studenoga 2012. |archive-date=7. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220207075112/http://www.romanempire.net/romepage/Citizenship/Roman_Citizenship.htm |url-status=dead }}</ref> U početku ga se davalo selektivno: vijećnicima određenih klasa gradova, koje je rimska praksa napravila građanima, zatim veterane, bilo to bili [[rimska legija|legionari]] ili vojnici pomoćnih postrojbi te mnoštvu domorodaca čiji su patroni im mogli to priuštiti. Neki od mjesnih britskih kraljeva kao što je to bio [[Tiberije Klaudije Kogidubno]] dobili su na ovakav način državljanstvo. [[Datoteka:All Roman coins 1997 - 2010 (2).jpg|mini|desno|150px|Nalazi rimskih kovanica najbolje pokazuju gdje je bio najveći stupanj "kulturne romanizacije" i nazočnosti u rimskoj Britaniji. Povijesni je zemljovid na engleskom jeziku.]] == Kraj rimske vlasti == [[410.]] je godina koju se uzima za [[kraj rimske vlasti u Britaniji]]. Preferira ju većina povjesničara. Te je godine rimski car [[Honorije]] odgovorio na zahtjev za pomoć [[reskript]]om (Honorijev reskript) u kojem je [[romanizacija|romaniziranim]] [[Briti]]ma napisao neka se sami snađu za vlasitu obranu. Neki povjesničari preferiraju [[409.]] godinu, kad su romanizirani Briti izgnali rimske [[magistrat]]e iz svojih gradova. == Poslije rimske vlasti == [[Poslijerimska Britanija|Poslije rimske vlasti]] dio romaniziranih Brita odselio je na [[Bretanja|Bretanju]], [[Galicija, Španjolska|Galiciju]]<ref>[http://pilgrim.peterrobins.co.uk/santiago/British_Galicia.html Early British Settlements in Galicia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140313223639/http://pilgrim.peterrobins.co.uk/santiago/British_Galicia.html |date=13. ožujka 2014. }} Rane rimske naseobine u Galiciji</ref> a moguće i na [[Irska|Irsku]]. [[Datoteka:Britonia6hcentury.png|mini|desno|200px|Britske naseobine u zapadnoj Europi 6. stoljeća. Povijesni je zemljovid na engleskom jeziku.]] == Vidi == *[[britanski vulgarni latinski jezik]] *[[romanizirani Gali]] *[[romanizirani Iliri]] *[[romanizirani Kelti]] *[[romanizirani Dačani]] *[[romanizirani Tračani]] *[[rimska nalazišta u Ujedinjenom Kraljevstvu]] == Bilješke == {{izvori}} ==Bibliografija== * Jones, Michael (1996.) ''The End of Roman Britain''. Ithaca: Cornell University Press * Myres, John (1960.) ''Pelagius and the End of Roman Rule in Britain''. In: Journal of Roman Studies, 50, 21-36. * Pryor, Francis (2004.) ''Britain AD: a Quest for Arthur, England and the Anglo-Saxons''. London: Harper Collins {{ISBN|0-00-718186-8}} * [[Ralegh Radford|Radford, C. A. Ralegh]] (1939.) ''Tintagel Castle''. London: H.M.S.O. (Reprinted by English Heritage 1985) * Thomas, Charles (1993.) ''Tintagel: Arthur and Archaeology''. London: English Heritage == Vanjske poveznice == * [http://blogs.bmj.com/bmj/2007/04/10/the-plague-that-made-england/ Kuga koja je stvorila Englesku (The Plague that made England)] * [http://books.google.it/books?id=5noBAAAAQAAJ&pg=PA37&lpg=PA37&dq=aurelianus+ambrosianus&source=bl&ots=HZTR458Lkz&sig=NzCeQI9h0Ktn7rdWXMHxjSXEq9Q&hl=it&ei=G3tJSqzELqCY8wTmpOWTDQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1 Google Knjiga: ''The making of England'' Richarda Greena (1881.)] * [http://www.facesofarthur.org.uk/fabio/book7.4.htm Etničke i kulturneposljedice rata Sasa i romaniziranih Brita] [[Kategorija:Povijest Engleske]] [[Kategorija:Povijest Walesa]] [[Kategorija:Stari Rim]] mv3z8k17tqzn8bloysvsgph0p4hi1zi Narin (rijeka) 0 465700 7573580 7074421 2026-08-10T14:03:02Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Rijeke u Uzbekistanu|Rijeke u Uzbekistanu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573580 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Narin | izvorno ime = | slika = Naryn.River.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Syrdaryamap.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke Sir-Darje, Narin je desno | dz = KIRG,UZB | naselja = [[Narin (grad)|Narin]], [[Karaköl]], [[Tashkömür]] | duljina = 807 | površina porječja = 59100 | najmanji istjek = | prosječni istjek = 429 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[Tanšan]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|41.818161|78.0445|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = [[Uzbekistan]] | tip ušća = sutok s [[Kara-Darja|Kara-Darjom]] | ušće_koordinate = {{coord|40.900791|71.75814|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = [[Sir-Darja]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Kirgistan | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Narin ''' ([[kirgiski]]: Нарын, [[ruski]]: Нарынje) rijeka u [[Kirgistan]]u i [[Uzbekistan]]u. Rijeka izvire u planinama [[Tanšan]] u Kirgistanu u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]], teče prema zapadu kroz [[Ferganska dolina|Ferganu dolinu]] u Uzbekistan. Ovdje se spaja s [[Kara-Darja|Kara-Darjom]] te tvori [[Sir-Darja|Sir-Darju]]. Narin je duga 807 km (zajedno s [[Chong-Narin]] rijekom) i ima godišnji protok 13,7 kubičnih kilometara. Najveći pritoci rijeke Narin su: Kičhi-Narin, At-Baši, On Arča, Kadjirti, Čičkan, Alabuga, Kökömeren i drugi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.welcome.kg/ru/kyrgyzstan/nature/wot/168.html |title=Characteristics of the Rivers of Naryn River Basin (in Russian) |access-date=4. prosinca 2012. |archive-date=18. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418064527/http://www.welcome.kg/ru/kyrgyzstan/nature/wot/168.html |url-status=dead }}</ref> Rijeka sadrži mnoge rezervoare koji su važni za [[Hidroelektrana|hidroelektrane]]. Najveća hidroelektrana je [[Toktogul]] sadrži 19,9 kubičnih kilometara vode. Brane nizvodno od Toktogula u Kirgistanu su Kurpsai, Taš-Kumir, Šamaldisai i Uč-Kurgansk. Uzvodno od Toktogula su brane Kambarata-2 i Na-Baši dok su brane Kambarata-1 i Kambarata-3 u toku planiranja.<ref>{{cite web |title=List of major hydroelectric facilities Kyrgyzskoy Republic |url=http://www.cawater-info.net/analysis/register/pdf/hps_kg_r.pdf |publisher=CA Water |accessdate=24. veljače 2012. |language=Russian}}</ref> ==Izvor== {{izvori}} [[Kategorija:Rijeke u Kirgistanu]] [[Kategorija:Porječje Sir-Darje]] [[Kategorija:Rijeke u Uzbekistanu]] 92fifroxirc0qjb5ojwd7drsck9j9fk Proizvodnja energije od otpada 0 466931 7573607 7520818 2026-08-10T15:11:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573607 wikitext text/x-wiki {{nepotrebni anglizmi}} {{uklopi u|Dobivanje energije iz komunalnog otpada}} [[Image:District heating plant spittelau ssw crop1.png|thumb|right|300px|Spalionica otpada u Spittelau jedna je od nekoliko spalionica otpada koja osigurava [[gradsko grijanje|područno grijanje]] u [[Beč]]u.]] '''Upotreba otpada u proizvodnji energije''' ili '''energija od otpada''' postupak je dobivanja [[Električna struja|električne energije]] ili [[Toplina|topline]] spaljivanjem [[otpad]]a. Energija od otpada je [[Obnovljivi izvori energije|obnovljiv oblik energije]]. Većina postupaka dobivanja struje energijom od otpada sastoji se od izravnog spaljivanja ili od dobivanja zapaljivog gorivog proizvoda poput [[metan|metana]], [[metanol|metanola]], [[etanol|etanola]] ili [[Goriva|sintetičkih goriva]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://nwbiorenew.com/Technologies.htm |title=NW BIORENEW |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213353/http://nwbiorenew.com/Technologies.htm |archive-date=14. srpnja 2011. |access-date=15. prosinca 2012.}}</ref> ==Spaljivanje== Spaljivanje organskog materijala kao što je otpad s mogućnošću obnavljanja energije najčešći je i najrašireniji oblik dobivanja energije od otpada. Sva nova postrojenja za energiju od otpada u [[OECD|Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj]] moraju zadovoljiti određene emisijske standarde, uključujući one za [[Dušikovi oksidi|dušikove okside]] (NOx), [[Sumporov dioksid|sumporov dioksid]] (SO<sub>2</sub>), [[Kovine|teške metale]] i [[Dioksini|dioksine]].<ref>{{cite web |title=Waste incineration |publisher=Europa |date=Listopad 2011. |url=http://europa.eu/legislation_summaries/environment/waste_management/l28072_en.htm}}</ref><ref>{{cite web |title=DIRECTIVE 2000/76/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 4 December 2000 on the incineration of waste |publisher=European Union |date=4. prosinca 2000. |url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2000:332:0091:0111:EN:PDF}}</ref> Stoga, moderni tipovi spalionica za energiju od otpada neusporedivo se razlikuju od starih tipova spalionica, od kojih neke niti su koristile obnovu energije niti obnovu materijala. Moderne spalionice smanjuju volumen originalnog otpada za 95-96 %, ovisno o sastavu i stupnju, mjeri obnavljanja materijala kao što je upotreba pepela u recikliranju.<ref name="WtE_DK">[http://www.zmag.dk/showmag.php?mid=wsdps Waste to Energy in Denmark] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311071733/http://zmag.dk/showmag.php?mid=wsdps |date=11. ožujka 2016. }} by [[Ramboll]] Consult</ref> Zabrinutost u vezi s radom [[Spalionica smeća|spalionica]] odnosi se na emisije finih čestica, teških metala, dioksina (u tragovima) i emisija kiselih plinova, makar su te emisije relativno niske<ref name="dmu2006">[http://www2.dmu.dk/1_viden/2_Publikationer/3_fagrapporter/rapporter/FR442.pdf Emissionsfaktorer og emissionsopgørelse for decentral kraftvarme], Kortlægning af emissioner fra decentrale kraftvarmeværker, [[Ministry of the Environment of Denmark]] 2006 (in Danish)</ref> kod modernih spalionica. Također postoji zabrinutost koja uključuju zbrinjavanje otrovnog [[Pepeo|pepela]] koji odlazi u zrak i [[spaljenog pepela]] koji ostaje na dnu kao šljaka nakon spaljivanja.<ref name="bredl.org">{{Citiranje weba |url=http://www.bredl.org/pdf/wastegasification.pdf |title=Waste Gasification: Impacts on the Environment and Public Health |access-date=15. prosinca 2012. |archive-date=15. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190115194601/http://www.bredl.org/pdf/wastegasification.pdf |url-status=dead }}</ref> Rasprave o etici otpadnih resursa uključuju mišljenje da spalionice uništavaju vrijedne resurse, kao i strah da one mogu smanjiti poticaje i aktivnosti u recikliranju otpada.<ref name="bredl.org"/> Spalionice imaju električne učinkovitosti reda veličine 14-28 %.<ref name="bredl.org"/> Ostatak energije može biti iskorišten za npr. [[gradsko grijanje|područno grijanje]] iz toplane, ili ostati neiskorišten u obliku otpadne topline. Metoda korištenja spalionica za pretvorbu [[Dobivanje energije iz komunalnog otpada|komunalnog otpada]] u energiju je relativno stara metoda proizvodnje energije od otpada. Spaljivanjem se općenito podrazumijeva izgaranje goriva dobivenog od otpada, koji služi za proizvodnju pregrijane pare koja napaja generatore na paru koji onda proizvode električnu energiju za kućanstva i poslovne objekte. Jedan problem povezan s pretvorbom spaljenog komunalnog otpada u električnu energiju je veliki potencijal da zagađeni dimni plinovi pušteni iz kotla uđu u atmosferu. Navedeni zagađeni dimni plinovi mogu biti kiselog djelovanja i 1980-ih uzrokovali su ekološku katastrofu pretvarajući običnu kišu u kiselu kišu. Od toga događaja, industrija je riješila taj problem upotrebom vapnenih četki i elektrostatskih taložnika u dimnjacima. Mineral vapnenca korišten u ovim četkama ima pH vrijednost reda veličine 8 što znači da je lužnat. Prolaskom dima kroz vapnene četke, sve kiseline koje mogu biti sadržane u dimu će biti neutralizirane (kiselina + lužina = sol + voda). Na taj način vapnene četke sprječavaju emisiju kiselina u atmosferu, a time i mogućnost ekološke katastrofe (kisele kiše). Prema pisanju časopisa New York Times-a, moderne spalionice su toliko čiste, imaju tako male emisije štetnih plinova u atmosferu da daleko veću opasnost od emitiranja dioksina u atmosferu predstavljaju ispusti iz kamina u domaćinstvu ili s dvorišnih roštilja nego iz spalionice."<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/04/13/science/earth/13trash.html?scp=1&sq=trash&st=cse |work=The New York Times |first=Elisabeth |last=Rosenthal |title=Europe Finds Clean Energy in Trash, but U.S. Lags |date=12. travnja 2010.}}</ref> == Ostali načini dobivanja otpadne energije == Postoji niz drugih novih tehnologija koje omogućavaju proizvodnju energije od otpada i drugih goriva bez izravnog spaljivanja. Mnoge od ovih tehnologija imaju veliki potencijal za proizvodnju većeg udjela električne energije od iste količine sirovine nego što bi se proizvelo izravnim spaljivanjem. To je uglavnom zbog odvajanja korozivnih komponenti (pepela) od pretvorenog goriva, čime se omogućava viša temperatura sagorijevanja u npr. [[Kotao|kotlovima]], [[Plinska turbina|plinskim turbinama]], [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorima s unutarnjim izgaranjem]], [[Goriva ćelija|gorivim ćelijama]]. Neke su u mogućnosti učinkovito pretvoriti energiju u [[Goriva|tekuća]] ili plinovita goriva: [[Termičke metode|Termičke tehnologije]]: *[[Uplinjavanje]] (omogućava proizvodnju gorućeg plina, [[vodik]]a, [[Goriva|sintetičkih goriva]]) *[[Termička depolimerizacija]] (proizvodnja sintetičkih grubih goriva, koja nadalje mogu biti poboljšana) *[[Piroliza]] (proizvodnja gorućeg [[katran]]a/[[Bioulje|bioulja]] i [[ugljen]]a) *[[Plazma-lučno uplinjavanje]] ili proces plazma uplinjavanja (PGP) (proizvodi bogati [[Sintetski plin|sintetski plin]] uključujući [[Vodik|vodik]] i [[Ugljikov(II) oksid|ugljični monoksid]] upotrebljiv kod gorivih ćelija ili za generiranje električne energije za pogon plazma luka, iskoristivih keramičkih silikata i metalnih ingota, sol i sumpor) Netermičke metode: *[[Anaerobna razgradnja]] ([[Bioplin]] bogat [[metan]]om) *[[Fermentacija]] proizvodnja vrenja (primjeri su etanol, mliječna kiselina, vodik) *[[Mehanički biološki tretman]] (MBT) **MBT + [[anaerobna razgradnja]] **MBT za [[gorivo od predobrađenog otpada]] == Opći razvoj otpadne energije == Tijekom razdoblja 2001. – 2007. godine, godišnji kapacitet otpadne energije povećan je za otprilike četiri milijuna metričkih tona. [[Japan]] i [[Kina]] izgradili su nekoliko postrojenja čiji je princip rada baziran na izravnom taljenju ili na [[izgaranju u fluidiziranom sloju]] krutog otpada. U [[Kina|Kini]] postoji oko 50 takvih postrojenja. Japan je najveći korisnik termičke obrade komunalnog otpada u svijetu s udjelom od 40 milijuna tona. Neka od najnovijih postrojenja koriste ložačku tehnologiju, dok neka koriste naprednu tehnologiju obogaćivanja kisikom. Tu je i preko sto toplinskih postrojenja za pročišćavanje koje koriste relativno nove procese kao što je izravno taljenje, proces Ebara fluidizacije i termo-JFE proces uplinjavanja i taljenja.<ref>[http://www.engineering.columbia.edu/announcements/2008/Wtert_mtg10-31-08/index.html columbia university ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U Pantrasu, Grčkoj, grčka kompanija upravo je završila testiranje sustava koji pokazuje potencijal, stvarajući 25 kW električne energije i 25 kW topline iz otpadne vode.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://cleantech.com/news/3874/swedens-morphic-sells-waste-energy-system |title=clean-tech-Greece |archive-url=https://web.archive.org/web/20081229013129/http://cleantech.com/news/3874/swedens-morphic-sells-waste-energy-system |archive-date=29. prosinca 2008. |access-date=15. prosinca 2012.}}</ref> Indija je prvi bio-znanstveni centar razvila s ciljem kako bi smanjila udjel stakleničkih plinova u zemlji i vlastitu ovisnost o fosilnim gorivima.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://cleantech.com/news/4536/mumbai-institute-opens-india |title=clean-tech- India |archive-url=https://web.archive.org/web/20090607011224/http://www.cleantech.com/news/4536/mumbai-institute-opens-india |archive-date=7. lipnja 2009. |access-date=15. prosinca 2012.}}</ref> Biofuel Energy Corporation of Denver, CO, je otvorila dva nova postrojenja biogoriva u Wood Riveru, NE, i Fairmont, MN, u srpnju 2008. godine. Ova postrojenja koriste destilaciju za dobivanje etanola koji se koristi za uporabu u motornim vozilima i drugim motorima. Oba postrojenja su trenutno na glasu da rade na više od 90% kapaciteta. Fulcrum BioEnergy inc. s bazom u Pleasantonu, CA, trenutno gradi postrojenje za otpadnu energiju u blizini Rena, NV. Postrojenje je planirano za otvaranje početkom 2010. pod imenom Sierra BioFuels postrojenje. BioEnergy inc. predviđa da će postrojenje proizvoditi otprilike 10,5 milijuna litara etanola godišnje od trenutno otprilike 90,000 tona po godini komunalnog otpada.(Biofuels News) Tehnologije otpadne energije uključuju fermentaciju, što može koristiti biomasu i stvoriti etanol, koristeći otpad celuloznog ili organskog materijala. U procesu fermentacije, šećer u otpadu pretvoren je u ugljični dioksid i alkohol, na isti način kao što se to događa u procesu pravljenja vina. Općenito, fermentacija se odvija bez prisutstva zraka. Esterifikacija se također može postići tehnologijom otpadne energije, a kao rezultat dobije se biodizel. Isplativost esterifikacije ovisit će o sirovini koja se koristi, i svim ostalim relevantnim faktorima kao što su udaljenost transporta, količina ulja prisutna u sirovini, i ostalim stvarima.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bionomicfuel.com/cost-effective-waste-to-energy-technologies/ |title=bionomic fuel |access-date=15. prosinca 2012. |archive-date=2. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402153115/http://www.bionomicfuel.com/cost-effective-waste-to-energy-technologies/ |url-status=dead }}</ref> Plinifikacija i piroliza sada mogu postići bruto učinkovitost toplinske pretvorbe u vrijedosti od 75%, međutim potpuno izgaranje je postignuto u uvjetima učinkovite pretvorbe goriva.<ref>[http://www.surrey.gov.uk/sccwebsite/sccwspublications.nsf/591f7dda55aad72a80256c670041a50d/30b0dd34174a837b8025714d0040095b/$FILE/9%20The%20Viability%20of%20Advanced%20Thermal%20Treatment%20of%20MSW%20in%20the%20UK%20-%20Fichtner.pdf ''The Viability of Advanced Thermal Treatment of MSW in the UK''], 49 by Fichtner Consulting Engineers Ltd</ref> Neki procesi pirolize trebaju vanjski izvor topline koji može isporuiti proces plinifikacije, što omogućava da kombinirani proces bude samoodrživ. == Emisije ugljičnog dioksida == U termalnim tehnologijama otpadne energije, gotovo sav sadržaj [[ugljik]]a iz otpada se emitira kao [[Ugljikov(IV) oksid|ugljični dioksid]] CO2 u atmosferu (kada uključimo i završno izgaranje proizvoda iz pirolize i uplinjavanja; osim pri proizvodnji bio-ugljena za gnjojivo). [[Komunalni kruti otpad]] sadrži otprilike isti maseni udio ugljika kao sami CO2 (27%), stoga obradom 1 metričke tone komunalnog otpada proizvede se otprilike 1 metrička tona plina CO2. U trenutku kad je otpad odložen na [[odlagalište otpada]], 1 metrička tona komunalnog otpada će proizvesti otprilike 62 m³ [[metan]]a putem anaerobne razgradnje [[Biorazgradnja|biorazgradivog]] dijela otpada. Ovaj iznos metana ima dvostruko viši potencijal za izazivanje [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] nego što to ima 1 metrička tona plina CO2, koji bi bio proizveden izgaranjem. U nekim zemljama, velike količine [[Deponijski plin|odloženog otpadnog plina]] su prikupljene, potencijal izazivanja globalnog zatopljenja odloženog deponijskog plina u npr. SAD-u 1999. godine je bio otprilike 32% veći nego što bi bila količina CO2 koja bi bila emitirana izgaranjem.<ref name="autogenerated3">Themelis, Nickolas J. [http://www.seas.columbia.edu/earth/papers/global_waste_to_energy.html An overview of the global waste-to-energy industry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140206200123/http://www.seas.columbia.edu/earth/papers/global_waste_to_energy.html |date=6. veljače 2014. }}, Waste Management World 2003</ref> Osim toga, gotovo sav biorazgradivi otpad je [[Biomasa|biomasa]]. Što, znači da je biološkog podrijetla. Ovaj materijal stvaraju postrojenja koja koriste atmosferski plin CO<sub>2</sub> obično u roku od posljednje vegetacije. Ako se ove ove biljke ponovo presade CO<sub>2</sub> koji se oslobađa njihovim izgaranjem bit će uzet iz atmosfere još jednom. Takve okolnosti su glavni razlog zašto više zemalja upravlja otpadnom energijom biomase kao [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivog izvora energije]].<ref>[http://www.r-e-a.net/power/biomass-bioenergy/energy-from-waste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090326073442/http://www.r-e-a.net/power/biomass-bioenergy/energy-from-waste |date=26. ožujka 2009. }}, from the homepage of the UK Renewable Energy Association</ref> Ostatak - uglavnom plastike i ostala ulja i plinski izvedeni proizvodi - većinom se tretiraju kao [[Neobnovljivi izvori|Ne-obnovljivi izvori energije]]. === Određivanje biomase === Nekoliko metoda je razvila europska radna skupinA CEN 343 kako bi se utvrdila biomasa otpadnog goriva, kao što su [[Gorivo od predobrađenog otpada|gorivo dobiveno od otpada]]/kruta obnovljena goriva. Početne dvije razvijene metode (CEN / TS 15440) bile su '''metoda ručnog sortiranja''' i '''selektivna metoda otapanja'''. Detaljna sustavna usporedba tih dviju metoda je nedavno objavljena.<ref>[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&_udi=B6VFR-4YBMT6V-4&_user=217827&_coverDate=07%2F31%2F2010&_alid=1412152242&_rdoc=1&_fmt=high&_orig=search&_cdi=6017&_docanchor=&view=c&_ct=2&_acct=C000011279&_version=1&_urlVersion=0&_userid=217827&md5=565ba44df8165c6b99c6722f5fbe30c5 ''The biogenic content of process streams from mechanical–biological treatment plants producing solid recovered fuel. Do the manual sorting and selective dissolution determination methods correlate?'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} by Mélanie Séverin, Costas A. Velis, Phil J. Longhurst and Simon J.T. Pollard., 2010. In: ''Waste Management'' 30(7): 1171-1182</ref> Budući da je svaka metoda patila od ograničenja u ispravno opisivanje biomase, razvijene su dvije alternativne metode. Prva metoda koristi principe [[Datiranje ugljikom-14|datiranja radioaktivnim ugljikom]]. Tehnički pregled (CEN / TR 15591:2007) ocrtava [[Ugljik-14|ugljik 14]] metodu objavljenu 2007. godine. Tehnička norma metode ugljičnog dating (CEN / TS 15747:2008) objavit će se u 2008. U Sjedinjenim Američkim Državama, već postoji ekvivalent ugljik 14 metode pod standardnom metodom ASTM D6866. Druga metoda (tzv. '''balans metoda''') zapošljava postojeće podatke o sastavima materijala i radnim uvjetima u postrojenjima za spaljivanje otpad i izračunava najvjerojatniji rezultat temeljen na matematičko-statističkom modelu.<ref>''A New Method to Determine the Ratio of Electricity Production from Fossil and Biogenic Sources in Waste-to-Energy Plants.'' by Fellner, J., Cencic, O. and Rechberger, H., 2007. In: ''Environmental Science & Technology,'' 41(7): 2579-2586. </ref> Trenutna ravnotežna metoda je instalirana na tri austrijske spalionice. Usporedba između obje metode provodena je na tri sveobuhvatne spalionice u Švicarskoj i pokazalo se da obje metode dolaze do istih rezultata.<ref>''Determination of biogenic and fossil CO<sub>2</sub> emitted by waste incineration based on <sup>14</sup>CO<sub>2</sub> and mass balances.'' by Mohn, J., Szidat, S., Fellner, J., Rechberger, H., Quartier, R., Buchmann, B. and Emmenegger, L., 2008. In: ''Bioresource Technology,'' 99: 6471-6479. </ref> C-14 datiranje može odrediti s preciznošću otpadnu biomasu, a također i odrediti kaloričnu vrijednost biomase. Određivanje kalorične vrijednosti je važno za zelene programske certifikate poput Obnovljivog Obveznog Certifikat programa u Velikoj Britaniji. Ovi programi dodjele certifikata temelje se na proizvedenoj energiji od biomase. Nekoliko istraživačkih radova, uključujući i onaj kojeg je naručila [[Renewable Energy Association|Udruga za obnovljive izvore energije]] u Velikoj Britaniji, objavio je da su pokazali kako se rezultati ugljika 14 mogu koristiti za izračunavanje kalorične vrijednosti biomase. Tržišna tijelo, uprava za plin i struju Velike Britanije, Ofgem, objavio je izjavu u 2011 prihvaćajući korištenje Ugljika 14 kao načina da se odredi sadržaj energije otpadne sirovine biomase pod njihovom upravom iz Obveza obnovljivih izvora.<ref>http://www.ofgem.gov.uk/Sustainability/Environment/RenewablObl/FuelledStations/Documents1/14C%20publicity.pdf</ref> Njihova upitnik za Mjerenje i Uzorkovanje goriva opisuje informacije koje traže prilikom razmatranja takvih prijedloga.<ref>http://www.ofgem.gov.uk/Pages/MoreInformation.aspx?docid=363&refer=Sustainability/Environment/RenewablObl/FuelledStations</ref> ==Primjeri postrojenja za dobivanje energije od otpada== Prema Međunardnoj udruzi za kruti otpad ISWA postoji 431 spalionica otpada u Europi (2005) i 89 u Sjedinjenim Državama (2004).<ref>[http://www.iswa.org/index.php?eID=tx_iswaknowledgebase_download&documentUid=1649 Energy from Waste] State-of-the-Art Report, Statistics 5th Edition August 2006. International Solid Waste Association ([[ISWA]])</ref> Evo nekoliko primjera takvih postrojenja. ; Postrojenja za dobivanje energije spaljivanjem otpada * Montgomery County Resource Recovery Facility u Dickersonu, Maryland, USA (1995) * Spittelau (1971), i Flötzersteig (1963), Beč, Austrija ([http://www.wienenergie.at/ Wien Energie]) * SYSAV u Malmö (2003 i 2008), Švedska ([http://www.sysav.se/upload/flash/sysav.swf Flash presentation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120306035528/http://www.sysav.se/upload/flash/sysav.swf |date=6. ožujka 2012. }}) * Algonquin Power, Brampton, Ontario, Canada<ref>[http://www.algonquinpower.com/business/facility/alternative_peel.asp Algonquin Power Energy from Waste Facility] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301190023/http://www.algonquinpower.com/business/facility/alternative_peel.asp |date=1. ožujka 2012. }} from the homepage of Algonquin Power</ref> * Teesside EfW postrojenje blizu [[Middlesbrough]], Sjeveroistočna Engleska (1998) * Spalionica Edmonton u [[London]]u, [[Engleska]] (1974) * Burnaby Waste-to-Energy postrojenje, Metro [[Vancouver]], [[Kanada]] (1988). ; Postrojenja za proizvodnju tekućeg goriva (planirano ili u izgradnji) * Edmonton postrojenje za proizvodnju etanola od otpada, Enerkem-proces, potaknut gorivom dobivenim od otpada, predviđen završetak za 2012, Edmonton, Alberta, Kanada.<ref>[http://www.edmonton.ca/for_residents/garbage_recycling/biofuels-facility.aspx Waste-to-Biofuel Facility] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130502123507/http://www.edmonton.ca/for_residents/garbage_recycling/biofuels-facility.aspx |date=2. svibnja 2013. }} from the website of City of Edmonton, Alberta.</ref> * Mississippi postrojenje za proizvodnju etanola iz otpada, Enerkem-proces, predviđen za završetak 2013, Pontotoc [[Mississippi]], USA.<ref>Enerkem. [http://www.enerkem.com/en/our-locations/plants/pontotoc-mississippi.html Pontotoc MSW-to-Biofuels plant] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110817051933/http://www.enerkem.com/en/our-locations/plants/pontotoc-mississippi.html |date=17. kolovoza 2011. }}.</ref> ;Plazma Plinofikacija postrojenja na energiju iz otpada * Američko ratno zrakoplovstvo posjeduje postrojenje za dobivanje energije iz prenosivog plazma otpada koje korisiti PyroGenesis tehnologiju i smješteno je u Hurlburt polju, na Floridi.<ref>{{cite web |url=http://www.afsoc.af.mil/news/story.asp?id=123253735 |title=AFSOC makes 'green' history while investing in future |publisher=US Air Force Special Operations Command |accessdate=2011-04-28 |archive-date=9. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110509083529/http://www.afsoc.af.mil/news/story.asp?id=123253735 |url-status=dead }}</ref> Osim velikih postrojenja, domaće spalionice za otpadnu energiju također postoje. Na primjer, Refuge de Sarenne ima domaća postrojenja za energiju dobivenu od otpada. To je postignuto kombiniranjem plinskog kotla na drvo sa [[Stirlingov motor|Stirlingovim motorom]].<ref>[http://www.connaissancedesenergies.org/un-refuge-de-montagne-au-sommet-de-l-autonomie-energetique-120705 Refuge de Sarenne waste incinerator hooked up to Stirling motor]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ca-en.franceguide.com/Environmentally-conscious-accommodations-in-the-Alps.html?NodeID=1&EditoID=200054 |title=Refuge de Sarenne using wood-fired gasification boiler |archive-url=https://archive.is/20130123142400/http://ca-en.franceguide.com/Environmentally-conscious-accommodations-in-the-Alps.html?NodeID=1&EditoID=200054 |archive-date=23. siječnja 2013. |access-date=15. prosinca 2012.}}</ref> ==Vidi također== *[[Biomasa]] *[[Kogeneracija]] *[[Gorivo od predobrađenog otpada]] *[[Otpadna toplina]] *[[Gospodarenje otpadom]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Daljnje čitanje == *Field, Christopher B. "Emissions pathways, climate change, and impacts." PNAS 101.34 (2004): 12422–12427. *Sudarsan, K. G., and Mary P. Anupama. "The Relevance of Biofuels." Current Science 90.6 (2006): 748. 18 Oct. 2009 <http://www.iisc.ernet.in/currsci/mar252006/748a.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924033731/http://www.iisc.ernet.in/currsci/mar252006/748a.pdf |date=24. rujna 2015. }}>. *Tilman, David. "Environmental, economic, and energetic costs." PNAS 103.30 (2006): 11206–11210. * "Biofuels News". Chemical Engineering Progress. FindArticles.com. 18 Oct. 2009. <{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}> * “Waste to Ethanol." Centurymarc. 2007. 10 [[Kategorija:Obnovljiva energija]] [[Kategorija:Gospodarenje otpadom]] q4zebvgfa321hpkub8sgz9b5y3gxd5i Modrino Selo 0 467476 7574047 7573477 2026-08-11T09:14:13Z ~2026-43937-85 369270 /* Povijest */ 7574047 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Modrino Selo |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |općina = [[Kistanje]] |najbliži grad = |površina = 12,3 |visina = 271 |z. širina = 44.044057643759 |z. dužina = 15.879141169413332 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 23 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 22305 Kistanje |pozivni broj = +385 (0)22 |autooznaka = ŠI |web = |bilješke = }} '''Modrino Selo''' je [[naselje]] [[Kistanje|Općine Kistanje]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. == Zemljopis == Nalazi se oko 10 kilometara sjeverozapadno od Kistanja. == Povijest == == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2011.]] naselje je imalo 47 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_1848.html Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Modrino Selo |p1857=318 |p1869=356 |p1880=363 |p1890=466 |p1900=520 |p1910=496 |p1921=666 |p1931=512 |p1948=499 |p1953=524 |p1961=503 |p1971=455 |p1981=393 |p1991=337 |p2001=28 |p2011=47 |p2021=23 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Kistanje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kistanje]] qijv4xqfc7to2uyubepjmrlaxln5jdh 7574104 7574047 2026-08-11T11:07:12Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43937-85|~2026-43937-85]] ([[User talk:~2026-43937-85|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]] 7573107 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Modrino Selo |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |općina = [[Kistanje]] |najbliži grad = |površina = 12,3 |visina = 271 |z. širina = 44.044057643759 |z. dužina = 15.879141169413332 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 23 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 22305 Kistanje |pozivni broj = +385 (0)22 |autooznaka = ŠI |web = |bilješke = }} '''Modrino Selo''' je [[naselje]] [[Kistanje|Općine Kistanje]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. == Zemljopis == Nalazi se oko 10 kilometara sjeverozapadno od Kistanja. == Povijest == Modrino Selo se od [[1991.]] do [[1995.]] godine nalazilo pod srpskom okupacijom. == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2011.]] naselje je imalo 47 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_1848.html Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Modrino Selo |p1857=318 |p1869=356 |p1880=363 |p1890=466 |p1900=520 |p1910=496 |p1921=666 |p1931=512 |p1948=499 |p1953=524 |p1961=503 |p1971=455 |p1981=393 |p1991=337 |p2001=28 |p2011=47 |p2021=23 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Kistanje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kistanje]] 1r2hipgizfpz9f5of4o66ynti46xyop 7574105 7574104 2026-08-11T11:07:35Z Runolist 263374 Runolist zaštićuje "[[Modrino Selo]]": učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 11. rujna 2026. u 11:07 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 11. rujna 2026. u 11:07 (UTC))) 7573107 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Modrino Selo |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|ŠKŽ}} |općina = [[Kistanje]] |najbliži grad = |površina = 12,3 |visina = 271 |z. širina = 44.044057643759 |z. dužina = 15.879141169413332 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 23 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 22305 Kistanje |pozivni broj = +385 (0)22 |autooznaka = ŠI |web = |bilješke = }} '''Modrino Selo''' je [[naselje]] [[Kistanje|Općine Kistanje]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]]. == Zemljopis == Nalazi se oko 10 kilometara sjeverozapadno od Kistanja. == Povijest == Modrino Selo se od [[1991.]] do [[1995.]] godine nalazilo pod srpskom okupacijom. == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2011.]] naselje je imalo 47 stanovnika.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_1848.html Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Modrino Selo |p1857=318 |p1869=356 |p1880=363 |p1890=466 |p1900=520 |p1910=496 |p1921=666 |p1931=512 |p1948=499 |p1953=524 |p1961=503 |p1971=455 |p1981=393 |p1991=337 |p2001=28 |p2011=47 |p2021=23 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Kistanje}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Kistanje]] 1r2hipgizfpz9f5of4o66ynti46xyop Dodatak:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu 102 477525 7573583 7570420 2026-08-10T14:06:17Z Divna Jaksic 974 7573583 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor}} '''Dobitnici [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za glazbu: '''<ref>[https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/slike/fotogalerija/2026godina/Dodjela%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025/Monografija%20Nagrade%20Vladimir%20Nazor%20za%202025..pdf?vel=503143422 Monografija Ministarstva Kulture 2025 (pristupljeno 05.08.2026.)]</ref> {| class="wikitable sortable" width=70% ! Godina ! Nagrada za životno djelo ! Godišnja nagrada |- | align=center| 1960. | ŽD | [[Svetislav Stančić]] | GN | n.d. |- | align=center| 1961. | ŽD | n.d. | GN | [[Milan Horvat]] |- | align=center| 1962. | ŽD | n.d. | GN | [[Milan Sachs]], [[Boris Papandopulo]], KUD “Joža Vlahović”, Zagreb |- | align=center| 1963. | ŽD | [[Josip Križaj]] | GN | [[Vladimir Ruždjak]] |- | align=center| 1964. | ŽD | [[Jakov Gotovac]] | GN | n.d. |- | align=center| 1965. | ŽD | [[Antonija Geiger-Eichhorn]], [[Ančica Mitrović]] | GN | [[Zagrebački kvartet]] |- | align=center| 1966. | ŽD | n.d. | GN | n.d. |- | align=center| 1967. | ŽD | n.d. | GN | [[Pavica Gvozdić]] |- | align=center| 1968. | ŽD | [[Boris Papandopulo]] | GN | [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Opera HNK “Ivan pl. Zajc”, Rijeka]] |- | align=center| 1969. | ŽD | [[Vilma Nožinić]] | GN | [[Branimir Sakač]], [[Tomislav Neralić]], [[Jurica Murai]], [[Mirka Klarić]] |- | align=center| 1970. | ŽD | [[Ivo Tijardović]] | GN | [[Dubravko Detoni]] |- | align=center| 1971. | ŽD | [[Nada Tomčić]] | GN | [[Stanko Horvat]] |- | align=center| 1972. | ŽD | [[Marijana Radev]] | GN | [[Milo Cipra]] |- | align=center| 1973. | ŽD | [[Stjepan Šulek]] | GN | [[Ruben Radica]], [[Zagrebački solisti]] |- | align=center| 1974. | ŽD | [[Ivan Brkanović]] | GN | [[Vladimir Krpan]] |- | align=center| 1975. | ŽD | [[Bruno Bjelinski]] | GN | [[Ruža Pospiš-Baldani]] |- | align=center| 1976. | ŽD | [[Milo Cipra]] | GN | [[Marijan Jerbić]] |- | align=center| 1977. | ŽD | [[Ivo Maček]] | GN | [[Hrvatski glazbeni zavod]] |- | align=center| 1978. | ŽD | [[Branimir Sakač]] | GN | [[Natko Devčić]] |- | align=center| 1979. | ŽD | [[Slavko Zlatić]] | GN | [[Zagrebački kvartet]] |- | align=center| 1980. | ŽD | [[Dora Gušić]] | GN | [[Stanko Horvat]], [[Ljiljana Molnar-Talajić]] |- | align=center| 1981. | ŽD | [[Rudolf Matz]] | GN | [[Josip Klima]] |- | align=center| 1982. | ŽD | [[Natko Devčić]] | GN | Akademski zbor SKUD-a “I. G. Kovačić”, Zagreb; [[Nikša Bareza]] |- | align=center| 1983. | ŽD | [[Milko Kelemen]] | GN | [[Lovro Matačić]], [[Dunja Vejzović]] |- | align=center| 1984. | ŽD | [[Jeronim Noni Žunec]] | GN | [[Franjo Petrušanec]], [[Opera HNK Zagreb]], [[Balet HNK Zagreb]] |- | align=center| 1985. | ŽD | [[Emil Cossetto]] | GN | [[Davorin Kempf]], [[Ivo Pogorelić]], [[Muzički biennale Zagreb]] |- | align=center| 1986. | ŽD | [[Milan Horvat]] | GN | [[Marko Ruždjak]], [[Krunoslav Cigoj]], [[Opera HNK Osijek]], [[Opera HNK Split]] |- | align=center| 1987. | ŽD | [[Rudolf Klepač]] | GN | [[Igor Kuljerić]] |- | align=center| 1988. | ŽD | [[Miljenko Prohaska]] | GN | [[Višnja Mažuran]] |- | align=center| 1989. | ŽD | [[Dragutin Bernardić]] | GN | [[Anđelko Klobučar]] |- | align=center| 1990. | ŽD | [[Tomislav Neralić]] | GN | [[Zoran Juranić]] |- | align=center| 1991. | ŽD | [[Adalbert Marković]] | GN | [[Pavle Dešpalj]] |- | align=center| 1992. | ŽD | [[Nada Puttar-Gold]] | GN | [[Tonko Ninić]] |- | align=center| 1993. | ŽD | [[Jurica Murai]] | GN | [[Valter Dešpalj]] |- | align=center| 1994. | ŽD | [[Stjepan Radić]] | GN | [[Radovan Vlatković]] |- | align=center| 1995. | ŽD | [[Anđelko Klobučar]] | GN | [[Vladimir Kranjčević]] |- | align=center| 1996. | ŽD | [[Ruža Pospiš-Baldani]] | GN | [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Opera HNK “Ivan pl. Zajc”, Rijeka]] - ansambl opere “Amelia” |- | align=center| 1997. | ŽD | [[Mladen Bašić]] | GN | [[Miro Belamarić]] |- | align=center| 1998. | ŽD | [[Igor Gjadrov]] | GN | [[Petar Bergamo]] |- | align=center| 1999. | ŽD | [[Ljiljana Molnar-Talajić]] | GN | [[Branko Sepčić]] |- | align=center| 2000. | ŽD | [[Josip Klima]] | GN | [[Frano Parać]] |- | align=center| 2001. | ŽD | [[Stanko Horvat]] | GN | [[Mirella Toić]] |- | align=center| 2002. | ŽD | [[Božena Ruk-Fočić]] | GN | [[Željko Brkanović]] |- | align=center| 2003. | ŽD | [[Tonko Ninić]] | GN | [[Silvio Foretić]] |- | align=center| 2004. | ŽD | [[Pavle Dešpalj]] | GN | [[Zagrebački gitarski trio]] |- | align=center| 2005. | ŽD | [[Vladimir Krpan]] | GN | [[Neven Belamarić]] |- | align=center| 2006. | ŽD | [[Branka Stilinović]] | GN | [[Goran Končar]] |- | align=center| 2007. | ŽD | [[Damir Novak]] | GN | [[Martina Filjak]] |- | align=center| 2008. | ŽD | [[Zagrebački kvartet]] | GN | [[Tomislav Mužek]] |- | align=center| 2009. | ŽD | [[Nikša Bareza]] | GN | [[Berislav Šipuš]], [[Staša Zurovac]] |- | align=center| 2010. | ŽD | [[Ruben Radica]] | GN | [[Ljerka Očić]] |- | align=center| 2011. | ŽD | [[Mirka Klarić]] | GN | [[Davorin Kempf]] |- | align=center| 2012. | ŽD | n.d. | GN | [[Monika Leskovar]] |- | align=center| 2013. | ŽD | [[Pavica Gvozdić]] | GN | [[Olja Jelaska]] |- | align=center| 2014. | ŽD | [[Prerad Detiček]] | GN | [[Martina Gojčeta Silić]] |- | align=center| 2015. | ŽD | [[Alfi Kabiljo]] | GN | [[Aljoša Jurinić]] |- | align=center| 2016. | ŽD | [[Vladimir Kranjčević]] | GN | [[Ruben Dalibaltayan]] |- | align=center| 2017. | ŽD | [[Branko Detoni]] | GN | [[Ivan Krpan]] |- | align=center| 2018. | ŽD | [[Dunja Vejzović]] | GN | [[Dalibor Bukvić]] |- | align=center| 2019. | ŽD | [[Valter Dešpalj]] | GN | [[Ivan Repušić]] |- | align=center| 2020. | ŽD | [[Sretna Meštrović]] | GN | [[Valentina Fijačko Kobić]] |- | align=center| 2021. | ŽD | [[Višnja Mažuran]] | GN | [[Dubravka Šeparović Mušović]] |- | align=center| 2022. | ŽD | [[Frano Parać]] | GN | [[Berislav Šipuš]] |- | align=center| 2023. | ŽD | [[Zoran Juranić]] | GN | [[Ljubomir Puškarić]] |- | align=center| 2024. | ŽD | [[Darko Petrinjak]] | GN | [[Ivan Josip Skender]] |- | align=center| 2025. | ŽD | [[Ivo Pogorelić]] | GN | [[Srećko Bradić]] |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Nagrada Vladimir Nazor|Glazba]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu| ]] a1k8bjg07dwra4m2kwl6wc1m71l9toq Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj 0 486741 7573550 7366287 2026-08-10T13:34:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573550 wikitext text/x-wiki '''Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj''' dogodila se nakon [[raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]]. Dogodio se prijelaz iz [[Plansko gospodarstvo|planskoga gospodarstva]] u [[tržišno gospodarstvo]], tj. iz [[Socijalizam|socijalizma]] u [[parlamentarna demokracija|parlamentarnu demokraciju]] za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Odigrala se [[tranzicija]] iz centralnoplanskoga socijalističkoga gospodarstva na tržišno, stavljanje socijalističkih poduzeća na ravnopravni teren s novim [[Tržište|tržišnim]] konkurentima te pokušaj, da se uz pomoć znanja i modernizacije premosti civilizacijski jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja u relativnom kratkom vremenskom roku od jednog do nekoliko desetljeća. Obilježja pretvorbe i privatizacije bila su: drastičan [[deindustrijalizacija|pad industrijske proizvodnje]], gubitak tržišta, sporo osvajanje novih tržišta i uključivanje u svjetske tokove robe i [[usluga]], nagli porast [[nezaposlenost]]i i osiromašenje većine [[stanovništvo|stanovništva]], prespora afirmacija policentričnoga prostornoga razvoja i dr. == Gospodarstvo prije raspada Jugoslavije == [[Jugoslavija]] je tijekom 1960 - ih i 1970 - ih ostvarivala značajan gospodarski rast, kao i rast ugleda u regiji i svijetu. Oko [[1960.]] godine, godišnji bruto domaći proizvod ([[BDP]]) u prosjeku je rastao oko 6 posto, [[zdravstvo]] je bilo besplatno, [[pismenost]] je iznosila 91 posto, a [[životni vijek]] bio je 72 godine.<ref>World Bank, World Development Report 1991, Statistical Annex, Tables 1 and 2, 1991.</ref> Zapadne trgovinske barijere dramatično smanjuju [[gospodarski rast]] Jugoslavije. Zbog toga je Jugoslavija sklopila brojne nepovoljne aranžmane s [[MMF|Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)]] i dobila [[kredit]]e, koje nije mogla vraćati pa je upala u velike [[dug]]ove. Kao uvjet za dobivanje kredita, MMF je zahtijevao "liberalizaciju tržišta" Jugoslavije. Do [[1981.]], Jugoslavija je imala 19,9 milijardi dolara [[vanjski dug|vanjskog duga]]. Međutim, pravi problem Jugoslavije bila je [[nezaposlenost]], koja je iznosila milijun nezaposlenih do 1980. Realna [[plaća]] u Jugoslaviji pala je za 25% u razdoblju 1979. – 1985.<ref>Richard C. Frucht. Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture. ABC-CLIO, 2005. (pg. 574)</ref> Postepeno su se uveli novi propisi, kako bi se stanje popravilo, ali Vlada se uglavnom pokušavala boriti protiv krize tiskanjem [[Novac|novca]], što je samo dodatno potaknulo inflaciju. U nekim velikim industrijskim tvrtkama došlo je do velikih [[stečaj]]eva, što je samo pojačalo percepciju javnosti, da je gospodarstvo u dubokoj krizi. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja u borbi protiv inflacije s raznim programima, Vlada [[Branko Mikulić|Branka Mikulića]] zamijenjena je novom vladom u ožujku 1989., na čelu s Antom Markovićem, pragmatičnim reformatorom. On je godinu dana uvodio nove poslovne zakone, kojima je tiho rušio udruženi rad i uvodio privatno vlasništvo nad tvrtkama. Godine 1989., prije pada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], jugoslavenski savezni premijer [[Ante Marković]] otišao je u [[Washington]] sastati se s američkim predsjednikom [[George H. W. Bush|Georgeom Bushem Starijim]], kako bi dogovorili novi financijski paket pomoći. U zamjenu za pomoć, Jugoslavija je pristala provesti još ekonomskih reformi, što je uključivalo novu devalviranu valutu, zamrzavanje plaća, oštre rezove u [[državna potrošnja|državnoj potrošnji]] i [[privatizacija|privatizaciju]] društvenoga vlasništva, radničkih samoupravnih poduzeća.<ref>Sean Gervasi, 'Germany, the US, and the Yugorlav Crisis,' Covert Action, n. 43, Winter 1992-93, p 42</ref> To je dijelom utišalo spektakularno pražnjenje bankarskog sustava, uzrokovano rastućom inflacijom, pri čemu su milijunima ljudi oprošteni dugovi. Otplata duga za [[stan]]ove u privatnom vlasništvu, koji su masovno sagrađeni tijekom prosperitetnih 1970.-ih, postala je smiješno mala i kao rezultat toga, [[banke]] su pretrpjele ogromne gubitke. U 1990.-im, [[MMF]] je kontrolirao jugoslavensku središnju banku. MMF-ova politika dodatno je onesposobila zemlju, da financira svoje ekonomske i socijalne programe. Državni prihodi, koji su inače išli republikama i pokrajinama sada su zbog vanjskog duga išli prema [[Pariški klub|Pariškom]] i [[Londonski klub|Londonskom klubu]] (organizacije pod nadzorom MMF-a). Republike bivše Jugoslavije bile su prepuštene same sebi. Od 1989. do rujna 1990., više od tisuću tvrtki otišlo je u stečaj. Do 1990. godišnja stopa rasta [[BDP]]-a pala je na -7,5 posto. Godine [[1991.]], BDP se smanjio za dodatnih -15 posto, dok se [[industrija|industrijska]] proizvodnja smanjila za 21 posto.<ref>Judit Kiss, 3Debt Management in Eastern Europe, Eastern European Economics, May June 1894, p 59</ref> Reforme, koje je zahtijevao MMF išle su protiv društvenoga vlasništva i [[Radničko samoupravljanje|radničkoga samoupravljanja]]. Cilj reforme bio je privatizirati jugoslavensku ekonomiju i demontirati javni sektor. Jugoslavija je grcala u dugovima i nije odbijala njihove zahtjeve. U dvije godine, više od polovice banaka u zemlji je nestalo, a zamijenile su ih novonastale nezavisne profitno orijentirane institucije. MMF-ov paket ubrzao je pad većeg dijela dobro razvijene [[teška industrija|teške industrije]]. Više od pola milijuna radnika nisu dobili redovne plaće krajem [[1990.]] Oko 600,000 radnika izgubili su svoja radna mjesta do rujna 1990., ali to je bio samo početak. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], još 2435 industrijskih poduzeća, uključujući i neka od najvećih u zemlji, bila su predviđena za likvidaciju. Njihovih 1,3 milijuna radnika, što je polovina od preostale industrijske radne snage, smatrani su "suvišnim". Dolaskom [[1991.]], plaće su bile u slobodnom padu, socijalni su programi propali, a stopa nezaposlenosti dramatično je porasla. [[London]]ski magazin [[Financial Times]] napisao je o tome: "Demontaža industrijske ekonomije oduzimala je dah u svojoj veličini i brutalnosti. Njezin društveni i politički utjecaj nije lako kvantificirati, a bio je ogroman."<ref>Jurek Martin, 'The road to be trodden to Kosovo," Financial Times, Mar 13, 1991.</ref> Daljnje produbljivanje ekonomske krize i rast socijalnih tenzija imali su ključan utjecaj na pogoršanje sigurnosno-političke situacije. Ekonomski kolaps dodatno je potaknuo osamostaljenje republika bivše Jugoslavije, što je produbilo gospodarsku krizu. Suradnja među republikama gotovo je prestala, prestalo je postojati jugoslavensko [[tržište]] te su sukobi prerasli u [[Domovinski rat]] i u [[Rat u BiH]] te na drugim bojištima na području bivše Jugoslavije. Ratovi su djelomično prikrili uzroke ekonomske katastrofe. Gospodarstvo se raspadalo i prije rata, a rat je to dodatno produbio.<ref>Dimitrue Boarov, 3A Brief Review of Anti-Inflation Programs: the Curse of the Dead Programs, Vreme News Digest Agency, Apr. 13, 1992.</ref> == Početak pretvorbe i privatizacije == Do [[1990.]] godine, gotovo sve tvrtke u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] bile su u društvenom vlasništvu, a kao glavni ciljevi poslovanja nisu bili proklamirani [[profit]] i bogaćenje, već poboljšanje standarda zaposlenih. Proces pretvorbe i privatizacije počeo je u Jugoslaviji osamdesetih godina 20. stoljeća Zakonom o privatizaciji banaka.<ref>http://www.zarez.hr/clanci/privatizacija-u-hrvatskoj-jucer-danas-sutra {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314065424/http://zarez.hr/clanci/privatizacija-u-hrvatskoj-jucer-danas-sutra |date=14. ožujka 2016. }} Preuzeto 13. svibnja 2013.</ref> Raspadom Jugoslavije došlo je do privatizacije dijela društvene imovine. Dio društvene imovine postala je državna [[imovina]], jer se smatrala posebno bitnom i uspostavljena su hrvatska državna poduzeća ([[Hrvatska pošta]], [[Hrvatske šume]], [[Hrvatska elektroprivreda]], [[Hrvatske željeznice]] i dr.) Ostali dio društvene imovine postepeno je privatiziran. Proglašen je Hrvatski fond za razvoj, kojeg je naslijedio Hrvatski fond za privatizaciju, koji je postojao do [[2011.]], kada je osnovana Agencija za upravljanje državnom imovinom. Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju donio je Zastupnički dom [[Hrvatski sabor|Sabora Republike Hrvatske]] na sjednici [[27. studenoga]] [[1992.]] Fond je obavljao: pretvorbu društvenih poduzeća u državna, [[privatizacija|privatizaciju]] - prodaju [[dionica]], udjela, stvari i prava i prijenos dionica bez naplate kada je to određeno [[zakon]]om; upravljanje pravnim osobama u kojima državne institucije imaju dionice i udjele, te druge poslove utvrđene zakonom i Statutom Fonda, upravljanje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske kad je to određeno zakonom ili odlukom Vlade upravljanje pravnim osobama u kojima Fond ima dionice i udjele, te druge poslove utvrđene zakonom i Statutom Fonda.<ref>http://www.poslovniforum.hr/about/fond_za_privatizaciju.asp Preuzeto 13. svibnja 2013.</ref> [[Ivan Penić (ministar)|Ivan Penić]] bio je na čelu Fonda za privatizaciju od [[1. travnja]] [[1993.]] godine i ostao do [[7. lipnja]] [[1995.]], kada ga je naslijedio [[Milan Kovač]]. Ivan Penić je bio prvi ministar privatizacije i upravljanja imovinom od [[27. siječnja]] [[1995.]] do [[16. prosinca]] [[1996.]] Naslijedio ga je Milan Kovač od [[16. prosinca]] [[1996.]] do [[1. travnja]] [[1999.]] Nakon toga više nije postojalo Ministarstvo privatizacije i upravljanja imovinom. == Preostalo državno vlasništvo == U hrvatskom državnom vlasništvu su prema podacima iz [[2011.]]: 2.031,465 [[hektar]]a [[šuma]] i šumskog zemljišta, 550,466 hektara poljoprivrednog zemljišta, 42.265,808 četvornih metara građevinskog zemljišta i 10.458,709 četvornih metara [[građevina]] s pripadajućim zemljištem. U [[nekretnine]] spada i 56 trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, 30 poduzeća u kojima [[Hrvatska]] ima od 25 do 50 posto [[vlasništvo|vlasništva]] te 346 tvrtki u kojima ima do 25 posto vlasništva. Tu je i [[imovina]] 15 javnih poduzeća od strateške važnosti.<ref>http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatski-fond-za-privatizaciju-otisao-u-povijest-dobili-smo-audio/545191.aspx Preuzeto 13. svibnja 2013.</ref> == Literatura == * Ivica Radoš: Hrvatske kontroverze, Zagreb, 2014., str. 11-78 == Pogledaj također == *[[Gospodarstvo Hrvatske]] *[[Miroslav Kutle]] *[[Ivan Penić (ministar)|Ivan Penić]] *[[Domovinski rat]] == Izvori == {{izvori|30em}} {{Hrvatska}} [[Kategorija:Gospodarstvo Hrvatske]] [[Kategorija:Politika Hrvatske]] lsw9ctg5xllcaxqrmimsfi51avk1g85 Pravoslavlje u Hrvata 0 491137 7573528 7351168 2026-08-10T12:35:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573528 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Logo of the Association of Croatian Orthodox Believers.svg|mini|250px|Grb Udruge hrvatskih pravoslavnih vjernika.]] Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u Hrvatskoj živi 16.647 [[Hrvati|Hrvata]] [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Kršćani|kršćana]].<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_12/H01_01_12.html www.dzs.hr], "4. Stanovništvo prema narodnostii vjeri, Popis 2011.", pristupljeno 13. srpnja 2013.</ref> Danas ne postoji autokefalna hrvatska pravoslavna crkvena organizacija, ali je [[Hrvatska pravoslavna Crkva|postojala]] u razdoblju od [[1942.]] do [[1945.]] godine, u doba [[NDH]]. Dne [[10. rujna]] [[2010.]] godine osnovana je [[Udruga hrvatskih pravoslavnih vjernika]] čiji je cilj osnivanje autokefalne hrvatske pravoslavne crkvene institucije i slobodno izjašnjavanje pravoslavnih kršćana pripadnicima hrvatskog naroda. Na popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini [[2013.]] godine 1 172 osobe su se izjasnile kao Hrvati pravoslavni kršćani.<ref>[http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 www.popis.gov.ba], "Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti i spolu", pristupljeno 6. studenog 2018.</ref> Popis stanovništva u Crnoj Gori [[2003.]] zabilježio je 107, a [[2011.]] 90 Hrvata pravoslavnih kršćana. == Povijest == Kod formiranja suvremenih naroda u jugoistočnoj Europi vrlo važnu ulogu imala je [[religija]]. Tako je [[katoličanstvo]] smatrano glavnim indikatorom hrvatstva, pravoslavlje glavnim indikatorom srpstva, a [[islam]] glavnim indikatorom bošnjaštva. Srpstvo je često potpuno poistovjećivano s pravoslavnim kršćanstvom. Dok je Katolička crkva univerzalna, pravoslavne crkve imaju nacionalni predznak. To dokazuju izrazi ''srpska crkva'', ''srpski pop'', ''srpski Badnjak'', ''srpski Božić'', ''srpska Nova godina'', ''srpski sveci'', čak i ''srpska vjera''. [[Srpska pravoslavna crkva]] koja je pod tim imenom osnovana tek [[1920.]] godine izjednačava vjersko s nacionalnim, te je kanonizirala sve vladare iz obitelji [[Nemanjići|Nemanjića]] osim [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušana Silnog]] i [[Stefan Uroš V.|Uroša Nejakog]]. Kako nema druge autokefalne pravoslavne crkvene organizacije na hrvatskom etničkom prostoru osim [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]], teško netko tko je njen član i tko slavi srpske vladare kao svece može biti bilo što drugo osim [[Srbi]]n po nacionalnosti. Međutim, postoje dokazi kako su se neki pravoslavni kršćani smatrali Hrvatima. Sve do 1920. godine pravoslavni kršćani zapadno od [[Drina|Drine]] nisu imali skoro nikakvu crkvenu poveznicu sa srpskim i crnogorskim vjernicima. Srbi su bili pod jurisdikcijom srpske (raške) mitropolije, Crnogorci crnogorske, a oni u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[BiH]] karlovačke, dalmatinsko-bukovinske i sarajevske. Crnogorska pravoslavna crkva bila je autokefalna i nije pripadala Pravoslavnoj crkvi u Srbiji sve do [[Podgorička skupština|ujedinjenja Crne Gore i Srbije]] 1918. godine, kada joj je pripojena,<ref>[http://www.njegos.org/past/rstanje.htm Odluka o ujedinjenju Srpsko-pravoslavne crkve u Crnoj Gori sa Pravoslavnom crkvom u Srbiji i ostalim srpskim episkopskim stolicama], pristupljeno 7. lipnja 2016. godine</ref> kako danas neki crnogorski analitičari tvrde, silom s ciljem [[Srbizacija|srbizacije]] Crnogoraca.<ref>[http://montenegrina.net/pages/pages1/religija/dokazi_autokefalnosti_cg_crkve_n_adzic.htm Novak Adžić: Pregršt dokaza da je Crnogorska pravoslavna crkva bila autokefalna]</ref> === Vlasi === Pravoslavni kršćani [[Vojna krajina|Vojne krajine]] stoljećima su se najčešće nazivali Vlasima ili Morlacima.<ref>[http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=37:bosanski-i-hrvatski-srbi-istorijski-su-vlasi&catid=1:vijesti&Itemid=7 www.hrvatskipravoslavci.com], "Bosanski i Hrvatski Srbi, istorijski su Vlasi", objavljeno 23. prosinca 2009., pristupljeno 13. srpnja 2013.</ref> Srpski povjesničari često su vlaško ime jednostavno zamjenjivali srpskim, iznoseći tvrdnje "da su oni vlasi po staležu (stočari), a ne narodnosti (romanski narod)".<ref name="pribicevic">[http://www.mo-vrebac-pavlovac.hr/attachments/article/137/AP_Naseljavanje%20Srba%20po%20Hrvatskoj%20i%20Dalmaciji-3%20dio.pdf Adam Pribićević: Naseljavanje Srba po Hrvatskoj i Dalmaciji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160811124817/http://www.mo-vrebac-pavlovac.hr/attachments/article/137/AP_Naseljavanje%20Srba%20po%20Hrvatskoj%20i%20Dalmaciji-3%20dio.pdf |date=11. kolovoza 2016. }}, pristupljeno 7. lipnja 2016. godine</ref> Godine [[1596.]] "Pounska krajina vlaški sinovi..." obraćaju se Ferdinandu III. kao "svih slovinskih i hrvatskih i primorskih krajina, štajerskih, karantanskih i svih zapadnih zemalja..." pa izražavaju radost zbog vijesti "da hoćeš napridovati na ovu krainu pounsku..." (pozivaju ga doći i kažu kako će ga čekati) "nego li služiti poganim Turkom i viri prokletoga Muhameda otpadnika, ki nas popirau, i našu viru kršćenu i terau, da mi kršćenu krv prolivamo, a mi volimo nih krv prolivati nego li svoe vire kršćene." Dakle, vlaški vojvoda Đurđe [[1642.]] godine odgovara zagrebačkom biskupu na jedan njegov zahtjev. Srpski povjesničari kažu za njega i za krajiške pravoslavne kršćane da su Srbi, međutim sam vojvoda Đurđe ne spominje to ime već odgovara zagrebačkom biskupu: "da bi Laških sinov ne bilo, puste bi Kraine bile, nego se s nimi Kraine brane i podpiraju i oni su kakti jedan čit. I to dobro znate vaše gospodstvo, da smo jedna bratia, da oni ne mogu prez nas živi biti, kako ti ni mi prez nih. Tako nemoite nas bantuvati ni burkati Kraine med sobom." Dalje Vojvoda kaže: "Ja ne možem kraine deržati ar se ona hoće zadovoljiti i fantiti." U 17. stoljeću spominju se Vlaška zajednica (''COMMUNITAS VALACHORUM'') i [[Vlaški statuti]]. Pravoslavni kršćani u Hrvatskoj i BiH i danas se jezično ne razlikuju od svojih sudržavljana katoličke i islamske vjeroispovijesti, već govore (i)jekavicom ili čak ikavicom. Zagrebački biskup Franjo Ergelski je 1635. tvrdio da je među pravoslavnim Vlasima bila gotovo polovica katolika – dijelom su to bili Slavonci, a dijelom Predavci. Isti biskup se ujedno žalio kako su mnogi kmetovi koji su pobjegli među Vlahe napuštali katoličku vjeru i prelazili na pravoslavlje. U ovom trenutku je nemoguće utvrditi brojčane podatke doseljavanja, ali kako je Sabor pitanju ‘‘odbjeglih kmetova” pridavao veliko značenje moguće je pretpostaviti kao je migracija bila opsežna.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127153 Hrvoje Petrić, O preseljavanju ‘‘odbjeglih kmetova” u Varaždinski generalat.// Vol. 1 No. 1, 2011. str. 59-60 </ref> Prilikom formiranja suvremenih naroda u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] mnogi pravoslavni kršćani prihvatili su hrvatski nacionalni identitet. D. Teleki von Szék 1795. za dio naroda u Otočačkom, Ličkom, Slunjskom i Ogulinskom okrugu kaže da pripada ime Vlah, no da u jeziku uopće nema sličnosti s Vlasima, već da je riječ o Hrvatima.<ref name="#1">https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68920 #str.=27</ref>Vodeći slavist na početku 19. stoljeća J. Grimm kaže 1824.godine da se pučani na širokim štokavskim prostorima ne žele zvati Srbima, (»ni turski, ni ilirski, ni hrvatski Srbin ne želi zvati Srbinom «. Slično je mislio i utemeljitelj slavistike J. Dobrovský: Nijedan Bosanac se neće nazvati Srbinom, što vrijedi i za Dalmatince. Mišljenje J. Dobrovskoga o proširenju srpskog imena u Bosni u podudarnosti je sa zapažanjima I. F. Jukića iz 1842. koji istražuje po Bosni dvije godine i zaključuje da nikad nije čuo za srpski narod ili srpski jezik.<ref>https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68920 #str.=31</ref> === Hrvati === U literaturi s kraja 18. i početka 19. stoljeća ima zapisa koji upućuju na postojanje pravoslavnih Hrvata. D. Teleki von Szék 1795. godine tvrdi da su Hrvati većim dijelom katolici, a da manjim dijelom, i to graničari, pripadaju grčkoj crkvi. U jednom vrelu iz 18. stoljeća nakon opisa borbi u kojima su sudjelovale hrvatske jedinice, samorazumljivo se nadodaje da su »u Hrvata bila tri grčka svećenika, a u ugarskih naroda dva katolička. Austrijski knjizevnik Carl Christian Viktor u svom djelu "Chronicon viennense" (Knjiga 1, 1790.) piše o Hrvatima Austrije i Turske: opisuje kako su »turski Hrvati« pod zaštitom »paša i sandžaka« upadali na carevu zemlju i ondje pljačkali sela, a »carevi Hrvati« zauzvrat progonili te razbojnike i pljačkali sela »turskih Hrvata«, treba pretpostaviti da »carevi Hrvati« nisu bili samo katolici, već i pravoslavci. Prema caru Josipu II. (1785. godine) pored katoličkih Hrvata postojali i Hrvati »nepounijaćene grčke religije«.<ref name="#1"/> === Narodnosna samoidentifikacija pravoslavnih iseljenika u Sjedinjene Američke Države na otoku Ellis === Osobno izjašnjavanje stanovnika Hrvatske i Bosne i Hercegovine pri ulasku u Sjedinjene Američke Države tijekom 19. i 20. stoljeća.<ref>https://www.libertyellisfoundation.org/passenger</ref> S prezimenom »Paspalj« u bazi je upisano četvero ljudi. Trojica su upisana kao Hrvati po narodnosti.Ispred i iza njih upisane su osobe židovske narodnosti iz Rusije i Ugarske. U bazi je upisano 16 osoba s prezimenom »Mrkalj«. Traženjem potvrda toga prezimena s kriterijem da su mu nositelji u bazi upisani kao Hrvati ili Srbi, dobiva se podatak da Srba s tim prezimenom nema a da je Hrvata petero. Otvore li se kartice s osobnim podatcima ljudi koji se prezivaju Mrkalj, vidi se da Hrvata s tim prezimenom ima čak 11 (»Jovo«, dva puta »Lazo«, »Miladin«, »Mile«, »Gjuro«, »Ivan«, »Pavao«, »Petar«, »Pavao«, »Nikola«). Npr., »Jovo Mrkalj« i njemu slijedeći »Stevo Crevar« upisani su kao Hrvati po narodnosti između Rumunja i Madžara. S prezimenom »Tesla« upisano je u bazi 89 osoba, od toga 29 Hrvata i 5 Srba. Oni koji su u bazi evidentirani kao Hrvati, zovu se »Vasilj«, »Vasily«, »Stevan«, »Simo«, »Sava«, »Rade«, »Petar«, »Marko«, »Mile«, a dolaze iz mjestâ kao npr. »Medak«, »Vojnic«, »Vrbovsko«, »Mitrovica« Pod prezimenom »Gjukic« u bazi je upisano 67 osoba, od toga 42 Hrvata i 4 Srbina; prezime »Mihajlovic« ima 75 nositelja, od toga 27 Hrvata, 8 Srba; prezime »Mihailovic« ima 41 nositelj, od toga 26 Hrvata, 1 Srbin; prezime »Dubaic« ima 12 nositelja, od toga 7 Hrvata, 2 Srbina; prezime »Raskovic« ima 41 nositelj, od toga 15 Hrvata, 4 Srbina; prezime »Lazarevic« imaju 32 nositelja, od toga 7 Hrvata, 4 Srbina; prezime »Milosevic« imaju 273 nositelja, od toga 116 Hrvata, 16 Srba (»Milosevich« 32, 9 Srba, nema Hrvata); prezime »Ciganovic« ima 45 nositelja, od toga 27 Hrvata, 7 Srba; prezime »Gutesa« ima 12 nositelja, od toga 6 Hrvata, nema Srba; prezime »Jerosimic« ima 5 nositelja, od toga 4 Hrvata, nema Srba; prezime »Trkulja« ima 98 nositelja, od toga 60 Hrvata, 4 Srba; prezime »Rakic« ima 159 nositelja, od toga 70 Hrvata, 29 Srba, prezime »Uzelac« ima 211 nositelja, od toga 121 Hrvat, 16 Srba, prezime »Vukasavljevic« ima jednu potvrdu, Hrvat; prezime »Strbac« ima 58 nositelja, od toga 23 Hrvata, 11 Srba; prezime »Pupovac« ima 36 nositelja, od toga 9 Hrvata, 3 Srbina; prezime »Dimitrovic« ima 35 nositelja, od toga 13 Hrvata, 8 Srba,itd.Mihael Raskovic« stiže 27.X.1913. iz mjesta Benkovac koje je u zemlji Dalmaciji, ima ugarsko državljanstvo, a Hrvat je po narodnosti.29.III.1912. upisani su iza skupine Bugara »Milan Rasković«, »D? Milovojević« (u bazi »Dsuitar«) i »Miloš Kolemdjija«. Dolaze iz mjesta Karin, iz zemlje Dalmacije, austrijskoga su državljanstva, a Hrvati po narodnosti. »Cedomir Raskovic« posljednji je na svojem popisu od 15.X.1912. Ima ugarsko državljanstvo i dolazi iz mjesta »Budjanovci«. Po narodnosti je Hrvat. 30.III.1910. stiže »Nikola Ciganovic« iz (zapadnobosanskoga) sela Mrkalji i kaže da je austrijskoga državljanstva, a hrvatske narodnosti. Nikola se na popisu nalazi iza skupine Rumunja. Hrvatima se 29.V.1912. izjašnjava četvero daljnjih pravoslavnih useljenika iz Mrkalja: Nikola i Jovan Ciganović, Jovo i Pavle Davidović. S njima je i neki Mihajlo iz obližnjega naselja Slatina. Tu skupinu bosanskih Hrvata na popisu predvodi »Stanko Skrbic«. Ako bi se za njih pretpostavilo da se izjašnjavaju Hrvatima zato što dolaze iz područja u Bosni koje se nekoć zvalo Turskom Hrvatskom, treba uzeti u obzir i doseljenike poput onih s imenima »Vokan [Vukan] Micic«, »Vide Bubica« i »Pero Bukvic« koji stižu iz Sarajeva 1.V.1904. Za njih je zapisano da su ugarskoga državljanstva i hrvatske narodnosti. Upisani su iza skupine Nijemaca. »Jovo Karanovic« upisan je pak 22.VI.1913. iza jedne Židovke iz Rusije. Kaže da dolazi iz mjesta »Petrovic« u zemlji koja je u bazi zapisana kao »Boznia«, te da je Hrvat po narodnosti. 26.IV.1912. stiže iz sela »Vlahovic« u Hercegovini (tj. Vlahovići kod Ljubinja u istočnoj Hercegovini) »Mahmutovic Hadzo« i izjašnjava se Hrvatom. Prije njega je upisan jedan Srbin iz Hercegovine. Na istom se popisu nalazi i »Lubolic Mihajlo« iz Hercegovine, koji je upisan kao Hrvat.<ref>https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68920 #str.=24-28</ref> === 20. stoljeće === "U srpskoj crkvi zatekosmo tada mnogo sveštenika, koji ne znadoše ni ko bješe sv. Sava a kamo li da su htjeli biti Savinijem apostolima, da njegove amanete: pravoslavnu vjeru i narodnost srpsku čuvaju i u njima pastvu svoju krijepe! Ta među njima zatekosmo čak neke da su 'pravoslavni Hrvati' koji sa amvona srpskog prosvjetitelja Save hrvatsku misao propovijedahu, a latinica im bješe milija od ćirilice." - ''[[Srbobran (novine)|Srbobran]]'', 4(16)10.1894., br. 113. "Zabilježena je zgoda iz [[1908.]] godine kad je hrvatski hajduk Andrijica Šimić nakon višedesetljetnog tamnovanja obilazio Zagoru. U jednoj su ga gostioni između Ciste i Lovreća zapitali kakav mu je pouzdanik u hajdučkoj družini bio Srbin Jovo Kadijević, na što im je Šimić odbrusio da Jovo Kadijević nije nikakav Srbin, nego Rvat rišćanske vire." Prigodom popisivanja iseljenika iz [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] na Ellis Islandu u SAD-u [[10. kolovoza]] [[1913.]] godine upisivala se etnička pripadnost po samoizjašnjavaju. Brojni su se pravoslavni kršćani izjasnili Hrvatima.<ref>[[Mario Grčević]], [http://bib.irb.hr/datoteka/264345.Filologija_53_2009_001_053_Grcevic.pdf Jernej Kopitar kao strateg Karadžićeve književnojezične reforme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812204714/http://bib.irb.hr/datoteka/264345.Filologija_53_2009_001_053_Grcevic.pdf |date=12. kolovoza 2014. }}</ref> Nositelji mnogih poznatih prezimena za koja bi danas većina ljudi bez oklijevanja kazala da su srpska (Tesla, Paspalj, Mrkalj, Desnica, Lazarević, Ciganović, Milošević, Vukosavljević, Štrbac, Vukodinović, Dimitrović, Rašković) upisali su se kao Hrvati. Nakon proglašenja Srpske pravoslavne crkve [[1920.]] godine broj pravoslavnih kršćana koji se smatraju Hrvatima sveden je na par tisuća, ali je u posljednje vrijeme opet u porastu. Deset generala NDH (7.63% od ukupnog broja) bili su pravoslavni kršćani.<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/84052-do-katolicke-drzave-sa-zidovima-pravoslavcima-i-muslimanima.html www.dnevno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130414062001/http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/84052-do-katolicke-drzave-sa-zidovima-pravoslavcima-i-muslimanima.html |date=14. travnja 2013. }}, "Do 'katoličke države' sa Židovima, pravoslavcima i muslimanima", objavljeno 11. travnja 2013., pristupljeno 21. studenoga 2013.</ref> Na popisu stanovništva u Hrvatskoj [[2001.]] godine 11.400 pravoslavnih kršćana izjasnilo se Hrvatima, a na popisu 2011. godine par tisuća više (16.647).<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/rh-ce-postujuci-zakon-priznati-hrvatsku-pravoslavnu-crkvu-clanak-110667 www.vecernji.hr], "RH će, poštujući zakon, priznati Hrvatsku pravoslavnu crkvu", objavljeno 14. ožujka 2010., pristupljeno 13. srpnja 2013.</ref> == Poznate osobe == * [[Mojsije Baltić]] ([[Gora]] ([[Petrinja]]), [[19. veljače]] [[1804.]] − [[Zagreb]], [[31. listopada]] [[1879.]]), hrvatski saborski zastupnik, lokalni dužnosnik i gospodarski stručnjak. * [[Delko Bogdanić]] ([[Ličko Lešće]], [[27. kolovoza]] [[1910.]] - [[Kosinjski Bakovac]], [[30. studenoga]] [[1945.]]) je bio hrvatska vojna osoba. Pripadao je ustaškom pokretu. * [[Svetozar Borojević]] ([[Umetić]], kod [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnice]], [[13. prosinca]] [[1856.]] – [[Klagenfurt]], [[23. svibnja]] [[1920.]]) [[feldmaršal]] Oružanih snaga Austro-Ugarske. * [[Dimitrija Demeter]] ([[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[1811.]] - [[Zagreb]], [[24. lipnja]] [[1872.]]), bio je [[pjesnik]], dramatičar, prevoditelj, publicist i hrvatski književni i kazališni djelatnik * [[Špiro Dmitrović]] ([[Benkovac]], [[1803.]] – [[Zagreb]], [[6. veljače]] [[1868.]]) hrvatski časnik i politički borac u doba ilirizma. * [[Đuro Dragičević]] (njem.: Georg Dragičević) ([[Kalesija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[7. studenoga]] [[1890.]] - [[Beč]], [[Austrija]], [[28. srpnja]] [[1980.]]), hauptmann (satnik) Austro-Ugarske vojske, te kasnije pripadnik Kraljevske jugoslavenske vojske i Hrvatskih oružanih snaga. * [[Fedor Dragojlov]] ([[Pančevo]], [[21. kolovoza]] [[1881.]] – [[Buenos Aires]], [[8. prosinca]], [[1961.]]), hrvatski vojnik, general Domobranstva NDH. * [[Đuro Gruić]] ([[Srijemska Mitrovica]], [[6. prosinca]] [[1887.]] - [[Beograd]], [[24. rujna]] [[1945.]]), general za vrijeme [[NDH]]. * [[August Harambašić]] ([[Donji Miholjac]], [[14. srpnja]] [[1861.]] – [[Zagreb]], [[16. srpnja]] [[1911.]]), hrvatski [[pisac]], pjesnik, publicist, [[političar]] i prevoditelj iz 19. stoljeća. * [[Nikola Kokotović]] ([[Gornji Kosinj]], [[7. rujna]] [[1859.]] - [[Zagreb]], [[6. siječnja]] [[1917.]]), hrvatski [[novinar]] i član [[Čista stranka prava|Čiste stranke prava]]. * [[Dušan Kotur]] ([[Sisak]], [[14. veljače]] [[1853.]] − [[Zagreb]], [[12. travnja]] [[1878.]]) je bio hrvatski pisac, hrvatski rodoljub, prevoditelj i mecena. * [[Petar Lazić]] ([[Barlete]] pokraj [[Lički Osik|Ličkog Osika]], [[1892.]], - [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), bio je predsjednikom pravoslavne crkvene općine u Zagrebu za vrijeme NDH. * [[Spiridon Mifka]] ([[Samobor]], [[9. travnja]] [[1902.]] – [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[1945.]]), sarajevski [[episkop]]. * [[Stjepan Miletić]] ([[Zagreb]], [[24. ožujka]] [[1868.]] - [[München]], [[8. rujna]] [[1908.]]), hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik. * [[Milan Ogrizović]] ([[Senj]], [[11. veljače]] [[1877.]] - [[Zagreb]], [[25. kolovoza]] [[1923.]]), hrvatski književnik i političar ([[Čista stranka prava]]) * [[Dušan Plavšić stariji|Dušan Plavšić]] ([[Vinkovci]], [[22. travnja]] [[1875.]] - [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1965.]]) bio je hrvatski financijski dužnosnik i glavni financijer hrvatske moderne. * [[Petar Preradović]] ([[Grabrovnica]] kraj [[Pitomača|Pitomače]], [[19. ožujka]] [[1818.]] - Fahrafeld kraj [[Beč]]a, [[18. kolovoza]] [[1872.]]), bio je [[vojnik]], hrvatski [[pjesnik]] i [[prevoditelj]]. * [[Gabrijel Rodić|Gabrijel barun Rodić]] (njem.: Gabriel Joseph Freiherr von Rodich) (*[[1812.]] - †[[1890.]]), hrvatski [[plemić]], [[vojskovođa]] i visoki državni dužnosnik u Habsburškoj Monarhiji. * [[Josip Runjanin]] ([[Vinkovci]], [[8. prosinca]] [[1821.]] - [[Novi Sad]], [[2. veljače]] [[1878.]]), bio je hrvatski [[skladatelj]] i [[časnik]] u austrougarskoj vojsci. * [[Milan Emil Uzelac]] ([[Komoran]] ([[Mađarska]]), [[26. kolovoza]] [[1888.]] - [[Zagreb]], [[7. siječnja]] [[1953.]]) hrvatski vojnik i vojni zapovjednik koji je bio vodeća ličnost u [[zrakoplovstvo|zrakoplovstvu]] Austro-Ugarske, [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] (Jugoslavije) i [[NDH]]. * [[Gedeon Zastavniković]] ([[Široka Kula]], [[1825.]] - [[Beč]], [[6. siječnja]] [[1869.]]), bio je [[časnik]] u habsburškoj vojsci. == Vanjske poveznice == * [http://www.hrvatskipravoslavci.com/ Službene stranice Udruge hrvatskih pravoslavnih vjernika] * [[Savić Marković Štedimlija|S.M. Štedimlija]], [http://croative.net/?p=35369 Povijest pravoslavaca u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160708203346/http://croative.net/?p=35369 |date=8. srpnja 2016. }} == Izvori == {{izvori|30em}} {{vjeroispovijedi u Hrvata}} [[Kategorija:Pravoslavlje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvati]] [[Kategorija:Pravoslavlje]] 1729ks264t7euhp4i9vt4ipexmvxx40 Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu 0 494205 7573599 7460579 2026-08-10T14:30:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573599 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|25. tjedan 2022.}}[[File:Uskut.jpg|thumb|300px|Prazno [[Tatari|tatarsko]] selo Üsküt u blizini [[Alušta|Alušte]] na [[Krim]]u netom nakon potpune deportacije krimskih Tatara 1945. godine.]] '''Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu''' ili '''Sovjetske deportacije''' ([[Ruski jezik|rus.:]] Депортации народов в СССР, [[Ukrajinski jezik|ukr.:]] Депортація народів у СРСР, [[Bjeloruski jezik|bje.:]] Дэпартацыі ў СССР tj. ''Deportacije naroda u SSSR-u''; [[Poljski jezik|polj.]] ''Zesłania w ZSRR'', tj. ''Progon u SSSR-u''; [[Litavski jezik|lit.:]] ''Sovietiniai trėmimai''; [[latvijski|lat.:]] ''Padomju deportācijas'', tj. ''Sovjetske deportacije'') odnosi se na razdoblje tijekom vladavine [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], od [[1930-ih]] do [[1952.]], kada je [[Sovjetski Savez]] provodio prisilna raseljavanja i razmjene stanovništva. Mogu se razvrstati u sljedeće kategorije: [[deportacija|deportacije]] ''protusovjetskih'' skupina, tzv. ''neprijatelja radnika''; [[Etničko čišćenje|etničko čišćenje cijelih naroda i narodnosti]] kako ne bi činili homogenu cjelinu u svojoj republici, a tako ni prijetnju stabilnosti SSSR-a, selidbe radne snage te organizirane migracije, povremeno čak i kolonizacije, u suprotne smjerove, kako bi se ''izmiješale'' razne republike i time pojačao njihov „[[sovjetizacija|sovjetski]] karakter”. [[NKVD]]-ovi postupci prilikom deportacija uglavnom su slijedili sljedeći obrazac: naoružani agenti opkolili bi rano ujutro ili usred noći neko selo, dali obitelji 15 – 20 minuta za pakiranje, ukrcali ih na kamione odakle bi ih se odvezlo do obližnje željezničke postaje gdje bi ih se ukrcalo u vagone za stoku i odande poslalo u [[Srednja Azija|središnju Aziju]] ili [[Sibir]], ovisno o pojedinačnim skupinama. U većini slučajeva njihova odredišta bila su udaljena, nenastanjena područja ili [[gulag|gulazi]]. To uključuje i deportacije nesovjetskih građana iz inozemstva i raseljavanja iz teritorija pod sovjetskom [[Okupacija|okupacijom]]. Preko 20 većih skupina zahvaćeno je deportacijama. Od njih je osam naroda potpuno uklonjeno iz svojih domova i iskorijenjeno. Od tih osam, jedan je narod bio katoličke vjeroispovijesti ([[Nijemci]] na Volgi), jedan budističke ([[Kalmici]]), a ostalih šest bili su muslimani ([[Čečeni]], [[Inguši]], [[Karačajevci]], [[Balkarci]], [[Krimski Tatari]] i [[Mešketski Turci]]).<ref name="UNHCR1996">{{cite web |title=UNHCR publication for CIS Conference (Displacement in the CIS) - Punished peoples: the mass deportations of the 1940s |url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/search?page=search&docid=3b5555124&query=crimean%20tatars |publisher=Refugees Magazine |date=1. svibnja 1996.}}</ref> U tim posebnim naseljima deportirani su stavljeni pod strogi nadzor vlasti i bilo im je zabranjeno napustiti ta područja.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} Uvjeti u žurno sklopljenim nastambama za deportirane uglavnom su bili nepovoljni pa je prvih godina u radnim kolonijama značajno povećana smrtnost od hladnoće, [[Glad (osjet)|gladi]] ili [[Umor|iscrpljenosti]]. Prema nekim su procjenama sovjetske prisilne migracije raselile oko 6 milijuna ljudi.{{sfn|Polian|loc=str. 4}} [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|Broj poginulih zbog posljedica deportacija]] predmet je procjena zbog toga što su same sovjetske vlasti vodile tek krnje evidencije o smrtnosti među deportiranim skupinama: brojevi ukupno sežu od najmanje {{broj|800 000}},{{sfn|Dowling|loc=str. 930}} preko milijun, do visoke procjene od {{broj|1 500 000}} umrlih.{{Sfn|Geyer|Fitzpatrick|2009|loc=str. 176}} Deportirani ljudi dobili su dozvolu za povratak nakon što je 1956. [[Nikita Hruščov]] održao tajni govor u kojemu je osudio Staljinove zločine, ali mnogi nisu preživjeli te godine [[Progonstvo|prognanstva]] u Sibiru.{{sfn|Hiden&Salmon|loc=str. 129}} [[Povolški Nijemci]] i krimski Tatari dobili su dozvolu za povratak tek od 1989. u doba [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], a [[Raspad SSSR-a|raspadom SSSR-a]] neovisna [[Gruzija]] 1990.-ih odbila je dati dozvolu Mešketskim Turcima za masovni povratak u njezina područja čime je taj narod osuđen na trajno izgnanstvo u [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u. Posljedice ovih deportacija osjećaju se i danas te doprinose međuetničkim napetostima i uzrokuju teritorijalne sporove. Suvremeni povjesničari smatraju da su ove operacije etničkog čišćenja bile oblik [[Asimilacija (sociologija)|asimilacije]] i [[etnocid]]a prema raznim manjim narodima u bivšem SSSR-u. u [[Latvija|Latviji]] i [[Estonija|Estoniji]] 1990.-ih i 2000.-ih nekoliko je bivših agenata [[NKVD]]-a zbog ovih deportacija osuđeno za [[zločin protiv čovječnosti]]. [[Rusija|Ruska Federacija]], nasljednica SSSR-a, nikada nije priznala deportacije kao zločin protiv čovječnosti niti je ijednoj obitelji žrtava isplatila odštetu. Države [[Istočna Europa|Istočne Europe]] i bivšeg tzv. [[Sovjetski blok|sovjetskog bloka]], osobito u [[Poljska|Poljskoj]], [[Baltičke države|baltičkim državam]]a i [[Moldavija|Moldaviji]], redovito obilježavaju sjećanje na žrtve deportacija te im odaju počast u raznim komemoracijama. == Raseljavanje društvenih slojeva == {{glavni|Dekulakizacija}} [[Datoteka:Karte Entkulakisierung.png|right|thumb|245px|Smjer raseljavanja kulaka po SSSR-u 1930-ih.]] [[Kulak|Kulaci]], bogati seljaci različitih narodnosti, su bili najbrojnija društvena skupina koju su sovjetske vlasti prisilno raselile. U 1930-ima, skoro milijun kulaka raseljeno je diljem SSSR-a, uglavnom u radne kolonije i logore.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 190}} Državne pismohrane [[Rusija|Ruske Federacije]] navode da je 631 000 seljaka deportirano 1930. Taj se broj kasnije još i povećao.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 190}} Gotovo 40 % ukupnog broja deportiranih bili su djeca mlađa od 16 godina, koja su morala naučiti snositi odgovornost za vlastiti opstanak.{{sfn|Kaznelson|2008|loc=str. 1163–1177}} [[Jagoda, Genrih|Genrih Jagoda]] informirao je [[Josif Staljin|Josifa Staljina]] da je 32 905 osoba naseljeno u [[Sankt-Peterburg|Lenjingradu]] i [[Murmanska oblast|Murmanskoj oblasti]] do kraja 1931.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 190}} Prema tajnoj direktivi SSSR-a iz 20. travnja 1933., kulaci su deportirani u radne logore. 973 693 kulaka deportirano je do siječnja 1935. Među njima je bilo Rusa, Nijemaca, Bjelorusa, Ukrajinaca i drugih naroda. Između 1932. i 1937. čak 632 860 kulaka u izgnanstvu pobjeglo je iz lokacija u kojima su naseljeni, dok ih je 36 700 ponovo vraćeno natrag.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 190}} Uvjeti opstanka kulaka u izgnanstvu bili su teški, a 25 % njihovih nadnica oduzeto im je pokrivanje troškova za njihove usluge. Lišeni su ljudskih prava, premda su im 25. siječnja 1935. njihova prava vraćena.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 190}} U pismu datiranom 23. travnja 1930., sekretar [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KPSS]]-a I. A. Serkin pisao je svom nadređenom S. A. Bergavinovu sljedeće: "Na početku, kada se prvi put spomenulo pitanje preseljenja, mnogi od nas nisu to razradili do kraja i nisu ni mogli zamisliti koliko će to biti složeno." Dodao je da, iako je zamišljeno da glavno zanimanje doseljenih kulaka u nova područja bude poljoprivreda, nitko nije proveo studije o sastavu tla, niti jesu li neke površine na zemljovidu nenastanjive u praksi, potpuno nedostupne ili se nalazile usred močvare. Uz to, obrada zemlje u tim zabačenim područjima zahtijevala je ogroman trud kako bi pripremili čak i osnovne uvjete za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Stoga je upozorio da u prvoj godini dobar dio doseljenika neće moći uzgojiti dovoljno hrane niti za vlastito preživljavanje.{{sfn|Viola|loc=str. 730-750}} Najgori primjer takvog nemarnog planiranja bio je slučaj iz 1933., kada je oko 6000 osoba iz europskog dijela SSSR-a deportirano i ostavljeno na riječnom otoku gdje se spajaju rijeke [[Ob]] i [[Nazino]] u zapadnom [[Sibir]]u, gdje su jednostavno ostavljeni da se sami snalaze. Budući da nisu sa sobom imali dovoljno hrane, niti uvjeta, ni alata za vlastito preživljavanje, oko 2000 ih je preminulo, velik dio njih pobjegao je u sibirske [[Tajga|tajge]], a javili su se i slučajevi [[Kanibalizam|kanibalizma]] i nekrofagije zbog pojave masovne gladi na otoku (→[[Afera Nazino]]).{{sfn|Werth|Gross|Rendall|2010|loc=str. 770–772}}{{sfn|Barenberg|2008}} Posebne odredbe za kulake iz zapadne [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjelorusije]] i dalje su izdavane sve do proljeća 1952. Tako je do 22. travnja 1952. određeno da se 6000 ljudi premjesti u [[Irkutska oblast|Irkutsku oblast]] i [[Kazahstan]]. To je vjerojatno bila posljednja Staljinova deportacija.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 103}} Dana 23. prosinca 1938. djeca kulaka dobila su putovnice, te pravo da se presele gdje god žele. dana 13. kolovoza 1954., novo sovjetsko vodstvo usvojilo je zakon kojim se ukidaju posebna restrikcija deportiranih kulaka.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 190}} == Raseljavanje etničkih skupina == === Uvod === Kao posljedica osvajanja velikih prostranstva u [[Azija|Aziji]], [[Sovjetski Savez|SSSR]] je bio etnički izrazito mješovita i neujednačena država. Prema popisu stanovništva iz 1926., [[Rusi]] su činili tek 54 % stanovništva te države. U 1930-ima i 1940-ima, uslijedilo je razdoblje izrazite [[Rusifikacija|rusifikacije]] u školama.{{sfn|Glazer i Moynihan|loc=str. 460}} Tijekom i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], razni narodi su kolektivno optuživani za suradnju s nacistima i nevjernost prema sovjetskom sustavu. [[Deportacija|Deportacije]] su bile glavni instrument Staljinova suzbijanja pobune stanovništva osvojenih teritorija.{{sfn|Statiev|loc=str. 977-103}} Ironično, svojedobno je i sam Staljin — između 1902. i 1917. — sedam puta osuđen od carskog režima zbog političkih razloga te deportiran u udaljeni [[Sibir]].{{sfn|Schwartz|loc=str. 522}} [[File:Rumsiskes jurta.jpg|thumb|Tipičan izgled "posebnih nastambi" u kojima su živjeli deportirani stanovnici u Sibiru; rekonstrukcija u muzeju [[Rumšiškės]] u Litvi.]] Deportirane skupine smještene su u tzv. "[[posebne nastambe (SSSR)|posebne nastambe]]" (''spetsposelki'') u udaljenim i nedostupnim regijama kao oblik represivnih mjera protiv "problematičnih skupina" koje su se protivile sovjetskoj politici. Ova je praksa započela još 1920-ih, ali je masovnost doživjela tek od 1930-ih, te trajala sve do 1950-ih.{{sfn|Klimkova|2007|loc=str. 105–139}} Stanovnici tih posebnih nastambi trpjeli su značajna ograničenja njihovih građanskih prava, poput ograničenja slobode kretanja jer su bili pod stalnim nadzorom [[NKVD]]-a. Za njih je također bio predviđen [[prisilni rad]] najtežih fizičkih poslova kao i odsutnost bilo kakvog jasnog vremenskog roka u odsluživanju ovog izgnanstva. Do listopada 1940., registrirano je 1645 posebnih nastambi u kojima je živjelo 959 472 osoba, a taj je broj do 1953. porastao na 2 753 356 osoba.{{sfn|Klimkova|2007|loc=str. 105–139}} [[Kazaška SSR]] postala je glavni pokusni teren na kojem su sovjetske vlasti masovno odlagale razne narode. To je išlo toliko daleko da su sami [[Kazasi]] postali manjina u vlastitoj republici, te se u 1980-ima tamo nalazilo čak 50-ak različitih etničkih skupina.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}} Djelomično uklanjanje "problematičnih" i "nevjernih" naroda bila je česta Staljinova tehnika: njegov je cilj bio usitniti jedan narod tako da ga se izmiješa s drugim narodima i to na više udaljenih lokacija, čime jedna nacija više ne bi mogla biti jedinstvena i snažna zbog svoje raspršenosti. Bio je to oblik [[Asimilacija (sociologija)|asimiliranja]] u kojoj su deportirani neruski narodi tretirani kao građani nižeg reda bez perspektive za društveno napredovanje.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}} Glavni su ciljevi bili [[Poljaci]] (1939. – 1941., te opet 1944. – 1945.), [[Rumunji]] (1944. – 1953.), [[Nijemci]] na Volgi (prognani su uglavnom tijekom i nakon Drugog svjetskog rata), [[Finci]] (1929. – 1931. te 1935. – 1939.), [[Krimski Tatari]], Krimski Grci, [[Balkarci]], [[Čečeni]], [[Inguši]] i drugi. Sveukupno je preko dvadesetak naroda bilo obuhvaćeno ovim planom,<ref name="UNHCR1996" /> što je uvelike promijenilo etničku strukturu države. Od toga, čak je osam naroda potpuno uklonjeno deportacijama iz njihovih vjekovnih ognjišta.{{sfn|Kreindlera|1986|loc=str. 387–405}} Razlozi deportacija u udaljene krajeve središnje Azije i Sibira ležali su u tome što je SSSR htio imati na raspolaganju osobe za [[prisilni rad]] u zabačenim područjima u koje nitko nije htio dobrovoljno otići. Drugi je razlog i Staljinov strah od opasnosti od "[[peta kolona|petokolonaša]]" uz granična područja. Međutim, u nekim slučajevima deportacije manjih naroda nisu slijedile nikakvu logiku. Pretpostavlja se da su jednostavno bili žrtve Staljinovih stalnih [[Paranoja|paranoidnih]] razmišljanja.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} === Poljaci === {{glavni|Sovjetska invazija na Poljsku|Poljska operacija NKVD-a (1937. – 1938.)}} Već je u sklopu Staljinove kampanje protiv kulaka između 1930. i 1933. 10 000 [[Poljaci|Poljaka]] deportirano iz [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]] prema unutrašnjosti SSSR-a, a godine 1935. u strahu za zapadne sovjetske granice, deportirano je prema istoku dodatnih 40 000 sovjetskih Poljaka. Godine 1936. pokrenut je dodatni val izgnanstva Poljaka s tog područja, čime je u sedam godina sveukupno raseljeno 120 000 Poljaka.<ref name="Piotrowski2"/> Od 1937. do 1938. deportirano je novih 20 000 Poljaka iz [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruske SSR]]. U istom razdoblju je 143 810 Poljaka optuženo za različite "antisovjetske aktivnosti", te ih stoga neki smatraju prvim primjerom jedne nacionalne skupine koja je proganjana u SSSR-u samo na temelju svoje etničke pripadnosti. Poljaci su činili desetinu svih žrtava '[[Velika čistka|velike čistke]]'.<ref name="Piotrowski2"/> [[Datoteka:Sybiracy (deportacje 1940-1941).jpg|right|thumb|225px|Deportirane poljske obitelji ukrcavaju se na vlakove za [[Sibir]].]] Nakon što su u rujnu 1939. [[Treći Reich]] i Sovjetski Savez međusobno podijelili [[Poljska|Poljsku]], Staljin je izdao naredbu kojom je iz sovjetskog dijela bivše Poljske velik broj ljudi mora deportirati u radne logore, od čega su 63,1 % bili etnički [[Poljaci]] a 7,4 % Židovi.<ref>[[#Piotrowski|Piotrowski (2007.)]], str 14</ref> Obitelji političkih i ratnih zarobljenika kažnjeni su deportiranjem u Kazahstan na 10 godina, a izbjeglice u sjeverne predjele u posebne nastambe gdje su morali prisilno raditi na sjeći drva. Drugi val deportacija započeo je 13. travnja 1940., a u njemu su bile obitelji poljskih časnika koji su smaknuti, te policajaca, vlasnika tvornica, kao i članova antisovjetskih pobunjeničkih organizacija, zatim profesora, ali i obični seljaka.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 79}} Ova je operacija provedena noću, između 2:00 i 6:00 ujutro, premda je to bilo teško sakriti jer je na ulicama obično prethodno bilo pripremljeno na tisuće vozila, zaprežnih kola i vagona. Prema izvještajima, dva ili tri kola poslana su u svaku kuću uz nekoliko vojnika koji su pokucali na vrata nečijeg doma, pregledali pasoše, te potom odveli osobe koje su označene da moraju otići u izgnanstvo. Pojedini vojnici pomagali su ljudima da utovare svoje stvari. Osobama je dozvoljeno uzeti 100 kg po osobi, odnosno 300 kg po obitelji.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 79}} Deportacija poljskih izbjeglica koji su pobjegli na istok od ''[[Wehrmacht]]a'' odigrala se 29. srpnja 1940. Velika većina njih, oko 85 %, bili su Židovi. Ironično, ova je deportacija zapravo spasila živote tih Židova jer su [[Operacija Barbarossa|nacisti izvršili invaziju na ostatak Poljske]] 1941. godine.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 80}} Sovjetske deportacije nastavljene su tijekom cijele 1941., prekinula ih je tek nacistička invazija na SSSR, koja je dovela do evakuacije ili bijega između 8,5 i 9,5 milijuna osoba prema istoku.{{sfn|Schwartz|loc=str. 522}} Nakon toga, SSSR je uspostavio službene odnose s poljskom vladom u izgnanstvu u [[London]]u, te su mnogi Poljaci amnestirani 12. kolovoza 1941., pušteni iz radnih kolonija, te dobili pravo naseliti se gdje god žele, izuzev zabranjenih zona i zatvorenih gradova.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 81}} Prigodom 70. obljetnice sovjetske invazije, poljski [[Institut za nacionalno sjećanje]] objavio je da je broj deportiranih poljskih građana u SSSR ipak bio niži od prethodnih procjena, te da je iznosio oko 320 000<ref name="expatica">{{cite web |title=Polish experts lower nation's WWII death toll |date=30. kolovoza 2009. |url=http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html |publisher=Expatica.com |access-date=7. svibnja 2022. |archive-date=6. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120406115752/http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html |url-status=bot: unknown}}</ref> među njima je 139 000 poslano u [[Sibir]], 66 000 u suhe stepe [[Kazahstan]]a a 78 000 na daleki istok i sjeverne regije.{{sfn|Lebedeva|2007|loc=str. 28–45}} Prema popisu stanovništva iz 1989., Poljaci su bili deseta najbrojnija narodna skupina u Kazahstanu. Nakon [[raspad SSSR-a|pada SSSR-a]], značajan broj Kazahstanaca poljskog podrijetla je 1990-ih u nekoliko valova emigrirao u Poljsku.{{sfn|Iglicka|1998|loc=str. 995–1014}} Poljska i Sovjetski Savez su razmijenili stanovništvo: Poljaci istočno od sovjetsko-poljske granice otišli su u Poljsku, dok su Ukrajinci zapadno od granice otišli u Ukrajinsku SSR. Sukladno time, pomicanjem poljske granice prema zapadu nakon 1945., velik broj Poljaka na istoku silom prilika trajno se našao izvan svoje domovine. Između 1944. i 1946. došlo je do velikog preseljenja od 1 517 982 Poljaka iz SSSR-a u poslijeratnu, zapadniju Poljsku.{{sfn|Ther|1996|loc=str. 779–805}} === Daleki istok: Korejci, Japanci === [[Datoteka:Karafuto_map.png|right|thumb|150px|Zemljovid južnog Sahalina]] {{glavni|Deportacija Korejaca u Sovjetskom Savezu|Invazija na južni Sahalin}} Korejci su se, osim na [[Korejski poluotok|korejskom poluotoku]], u 19. stoljeću naselili i na području ruskog Dalekog istoka. Prilikom rusko-japanskih napetosti zbog [[Mandžurija|Mandžurije]] 1937., sovjetske su vlasti raselile oko 170 000 Korejaca u Kazahstan zbog bojazni da bi Korejci mogli postati "japanski špijuni". Danas u Kazahstanu živi oko 100 000 Korejaca, većinom oko naselja [[Uzun Agach]], koji su se stopili s kazahstanskom kulturom, ali i dalje održavaju veze s [[Južna Koreja|Južnom Korejom]].<ref>{{cite web |publisher=UNHCR |url=http://www.unhcr.org/refworld/topic,463af2212,488edfb96e38,49749cfbc,0,,,KAZ.html |title=World Directory of Minorities and Indigenous Peoples – Kazakhstan : Koreans |accessdate=22. studenoga 2012. |year=2008}}{{Dead link|date=22. studenoga 2021. |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U tim posebnim nastambama Korejcima je bilo zabranjeno kretati se, služiti u vojsci ili postići visoko obrazovanje. Nisu bili niti među narodima spomenutima u [[Nikita Hruščov|Hruščovljevu]] govoru 1956.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 26}} Nakon što je Crvena armija osvojila južni [[Sahalin]] 1945., u idućih nekoliko godina je sveukupno oko 400 000 Japanaca raseljeno, protjerano ili se dobrovoljno odselilo s tog otoka, kako bi se osigurao njegov "sovjetski" predznak.{{sfn|McColl i Robbers|loc=str. 803}} Sovjetski Savez je anektirao i [[Kurilski otoci|Kurilske otoke]], gdje su također raseljeni domorodci. Već je 86 700 Japanaca evakuirano sa Sahalina na obližnji [[Hokkaido (prefektura)|Hokaido]] uoči sovjetske objave rata [[Japan]]u. Nakon rata, sve do kraja tog procesa srpnja 1949., SSSR je deportirao najmanje 278 000 Japanaca sa Sahalina. Ipak, nešto Japanaca i oko 43 000 Korejaca i dalje je ostalo živjeti na tom otoku. Premda su svi ti građani oduvijek naseljavali te otoke, sovjetske su vlasti to nazvale "repatrijacijom" Japanaca u Japan.<ref name="Itoh"/> ===Finci=== {{glavni|Zimski rat|Deportacija ingrijskih Finaca}} Sovjetski Savez je 1939. izvršio invaziju na [[Finska|Finsku]]. [[Zimski rat]] je završio primirjem i sporazumom kojim Finska zadržava svoju neovisnost, ali mora predati dio svog istočnog i južnog teritorija SSSR-u. Do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], iz SSSR-a je protjerano ukupno 420 000 [[Finci|Finaca]]<ref name="Vijeće Europe"/> iz osvojenih finskih teritorija, poglavito [[Ingrija|Ingrije]], ali i iz drugih dijelova SSSR-a uz novu finsku granicu. Sovjetski dio [[Karelija|Karelije]] bila je meta staljinističkog terora iz nekoliko razloga, primarno zato što se nalazila uz Finsku koja je stekla neovisnost od Ruskog Carstva 1917., te zato što se tamo nalazio značajan broj Finaca i [[Karelijanci|Karelijanaca]]. Ljudski gubitci u Kareliji bili su jedni od najtežih u cijeloj državi ako se kao kriterij uzme odnos broja stanovnika te narodnosti na određenom području. {{sfn|Kostiainen|1996|loc=str. 331–342}} Prije [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]] 1917., oko 130 000 osoba finskog porijekla živjelo je na ruskom teritoriju uz obalu [[finski zaljev|Finskog zaljeva]], od rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]] na zapadu pa sve do rijeke [[Neva|Neve]] na istoku, te u regiji sjeverno od [[Sankt-Peterburg|St. Petersburga]]. Ta je brojka ostala stabilna u 1920-ima i 1930-ima, ali je tijekom i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] evidentiran ogroman pad finskog stanovništva u toj regiji, gdje ih je tijekom sovjetskog popisa stanovništva iz 1970-ih zabilježeno svega 24 000. Uzrok tome su deportacije Finaca 1930-ih i 1940-ih.{{sfn|Matley|1979|loc=str. str. 1–16}} === Baltik: Latvijci, Estonci, Litvanci === {{glavni|Sovjetska aneksija baltičkih država|Sovjetske deportacije iz Estonije|Sovjetske deportacije iz Litve|Lipanjska deportacija}} [[Datoteka:Kardo rinktine 02.jpg|left|thumb|200px|Litavski partizani, tzv. [[Šumska braća]], još su godinama nakon 1945. pružali otpor sovjetskim snagama.]] Sovjetski Savez je 16. lipnja 1940. predao ultimatum [[Litva|Litvi]], a 16. lipnja i [[Latvija|Latviji]] i [[Estonija|Estoniji]] te potom okupirao te baltičke države 1940.,{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 83}} ali ih je 1941. zauzeo [[Treći Reich]], te potom ponovno SSSR 1944. [[Josif Staljin|Staljin]] je tijekom tog razdoblja pokrenuo ''[[sovjetizacija|sovjetizaciju]]'' Baltika putem masovne [[industrializacija|industrijalizacije]] kojom se doseljavalo rusko stanovništvo u to područje.{{sfn|Hiden&Salmon|loc=str. 126}} Započete su masovne deportacije kako bi se uklonio bilo kakav otpor [[kolektivizacija|kolektivizaciji]] ili potpora [[antisovjetizam|antisovjetskim]] partizanima koji su se i dalje borili protiv Sovjeta.{{sfn|Hiden&Salmon|loc=str. 129}} Baltički partizani, tzv. [[Šumska braća]], godinama pružali otpor protiv Sovjeta.<ref>[[#Petersen|Petersen (2001)]], str. 206</ref> Prvi val deportacija započeo je 1941. a glavna meta su bili zemljoposjednici, vlasnici tvornica, trgovci i drugi. Odvedeni su zajedno s obiteljima. Do srpnja 1941. tako je deportirano 25 586 osoba s područja Baltika (12 682 iz Litve, 9 236 iz Latvije te 3 668 iz Estonije).{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 165}} Deportacije od 1944. do 1952. bile su još masovnije od onih 1941.{{sfn|Hiden&Salmon|loc=str. 129}} "Proširene" su kako bi obuhvatile nove skupine stanovništva: one koji su surađivali s nacistima; tko god je (makar i prisilno) otišao raditi u Njemačku tijekom rata; svi članovi tajnih protunacističkih organizacija; baltički vojnici koji su se borili u nacionalističkim postrojbama u savezništvu s nacistima. Dio baltičkih državljana dao je potporu nacističkim antisemitskim ideologijama.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 36}} Jedan dio razloga nacističke kolaboracije ležao je u tome što je [[Treći Reich]] tvrdio da će štititi građane od Sovjeta. Samo u ožujku 1949., deportirano je 90 000 baltičkih državljana.<ref name="heinrihs">[[#Strods|Strods (2002)]], str. 1–36</ref> Najdrastičniji primjer bila je Litva koja je deportacijama izgubila 37 000 državljana poslanih u Sibir u samo 48 sati.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 37}} Oko 42 000 ljudi je te iste godine prisilno raseljeno iz Latvije, uglavnom zemljoradnika koji su se pobunili protiv kolektivizacije. Cijele obitelji raseljene su doživotno u [[Amur]], [[Irkutsk]], [[Omsk]], [[Tomsk]] i [[Novosibirsk]].<ref name="Vijeće Europe"/> Neki su odvedeni i do 9 000 km daleko od svoje domovine. To je činilo 2 % ukupnog stanovništva te republike, od čega 10 990 djece mlađe od 16 godina. Žene i djeca činili su 73 % deportiranih.<ref name="Vijeće Europe">[[#Vijeće Europe|Vijeće Europe (2006)]], str. 157–158</ref> [[Datoteka:Iš Lietuvos į Dalstrojų.png|desno|mini|250px|Litvanci su predstavljali jedan od naroda koji su bili najdalje deportirani od svoje domovine u radne logore: i do 9 000 km od zapada prema krajnjem istoku Sovjetskog Saveza.]] Iste je godine 29 923 osobe iz Litve i 22 326 osoba iz Estonije prisilno raseljeno u Sibir, što je predstavljalo oko 2,5 % stanovništva te republike. Prema službenim podacima, najmanje 120 000 ljudi deportirano je iz Litve.<ref name="Vijeće Europe"/> Dana 5. rujna 1951., odredba [[Vijeće ministara SSSR-a|Vijeća ministara SSSR-a]] N 3309-1568 odredila je deportaciju [[kulak]]a i njihovih obitelji iz Litve zbog "neprijateljskih činova protiv kolhoza". Dana 1. siječnja 1952. bilo je 16 833 registriranih seljaka u posebnim nastambama koji su raseljeni iz Litve, a do srpnja broj je porastao na 18 027 osoba.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 166}} Sveukupno je od 1940. do 1953. iz baltičkih država prisilno raseljeno 203 590 osoba: 118 599 iz Litve, 52 541 iz Latvije te 32 540 iz Estonije. Oko 84 % [[Litvanci|Litvanaca]] naseljeno je u regiji [[Irkutska oblast|Irkutska]] i [[Krasnojarski kraj|Krasnojarska]], 87 % [[Latvijci|Latvijaca]] u regijama [[Omska oblast|Omska]] i [[Tomska oblast|Tomska]], a 80 % Estonaca u regijama [[Novosibirska oblast|Novosibirska]] i Krasnojarska.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 100}} Između 1945. i 1948. zabilježeno je 1 722 bijega doseljenika deportiranih iz Litve. Do 1. siječnja 1949., uhićeno je njih 1 070 — nekima se sudilo, drugi su vraćeni u posebne nastambe.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 170}} Latvija je do kraja rata izgubila trećinu stanovništva: oko 110 000 ljudi poslano je u sovjetske logore ili ubijeno. Oko 130 000 je pobjeglo na Zapad. [[Josif Staljin|Staljin]] je također provodio izmjenu etničkog stanovništva kako bi suspregnuo nacionalizam u državama: 1940. Latvijci su činili 75 % stanovništva Latvije, no zbog kolonizacije Rusa, Latvijci su 1989. činili jedva 52 % udjela.<ref> [[#OESS|OESS (2001)]], str. 31</ref> Nove stambene zgrade bile su slabe kvalitete a ruski doseljenici dobivali su povlastice prilikom doseljavanja.{{sfn|Hiden&Salmon|loc=str. 132}} Estonci su prije rata činili 88 % stanovništva svoje domovine, ali su već 1970. spali na samo 60 %. Ipak, broj Litvanaca spao je za samo 4 %.{{sfn|Hiden&Salmon|loc=str. 132}} Rusi doseljenici su uglavnom preuzeli političke, administrativne i rukovodeće položaje na tom području.{{sfn|Hiden&Salmon|loc=str. 139}} ===Besarabija i Sjeverna Bukovina: Rumunji, Moldavci, Jehovini svjedoci=== [[Datoteka:Soviet_occupation_of_Bessarabia_and_Northern_Bukovina_11.jpg|right|thumb|225px|Rumunjske [[Izbjeglica|izbjeglice]] nakon sovjetske okupacije Besarabije i Bukovine.]] [[Datoteka:Soviet occupation of Bessarabia and Northern Bukovina 12.jpg|right|thumb|225px|Rumunjska obitelj izbjeglica iz Besarabije.]] {{glavni|Sovjetske deportacije iz Besarabije i Sjeverne Bukovine|Operacija Sjever}} [[Rumunji]] i drugi narodi sustavno su raseljavani iz [[Besarabija|Besarabije]], koja je također [[Sovjetska aneksija Besarabije i Sjeverne Bukovine|pala pod sovjetsku vlast 1940.]] U travnju 1941. registrirano je 5 515 obitelji (12 275 osoba) iz baltičkih država i [[Moldavija|Moldavije]] naseljenih u 14 naselja po [[Novosibirska oblast|Novosibirskoj oblasti]], što dokazuje prvi val deportacija iz [[Moldavija|Moldavije]]. Bili su to ljudi osumnjičeni za otpor sovjetsko vlasti ili iskazivanje "proturevolucionarnih stavova".{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 151}} Do rujna 1941., registrirano je 22 643 osoba deportiranih iz Moldavije u [[Kazahstan]] i [[Sibir]].{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 153}} Godine 1944., u Moldaviji je 811 osoba odbilo vojnu službu u [[Crvena armija|Crvenoj armiji]], dok je broj dezertera porastao na 4 398.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 154}} U prosincu 1944. izvršena je operacija obavezne [[repatrijacija|repatrijacije]] 60 000 tzv. "besarabijskih izbjeglica", osoba koji su pobjegli iz svojih domova u Besarabiji u Rumunjsku prije napredovanja Crvene armije. Pošto je SSSR sada smatrao Besarabiju i [[Sjeverna Bukovina|Sjevernu Bukovinu]] sastavnim dijelom svojeg teritorija, ovo se smatralo činom repatrijacije.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 89}} U ožujku 1945. izvršeno je premještanje raznih naroda iz Moldavije, među njima [[Rumunji|Rumunja]], [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]]. V. V. Černjišov je izjavio da je 17 054 rumunjskih građana i 12 852 Židova sa sovjetskom i rumunjskom putovnicom živjelo u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Svi su oni preseljeni. 1946., a dodatnih 12 435 osoba raseljeno je iz Moldavije. Prema odredbi Vijeća ministara SSSR-a iz 29. siječnja 1949., biti će raseljeni "članovi obitelji bandita i nacionalista".{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 156}} Godine 1949., oko 36 000 osoba iz Moldavije deportirano je u Sibir zbog optužbi za navodnu suradnju s nacističkim snagama u Drugom svjetskom ratu,<ref name="UNHCR1996"/> a godine 1951. izvršena je i deportacija [[Jehovini svjedoci|Jehovinih svjedoka]] iz Moldavije. Do sredine 1952., 3 325 osoba deportirano je iz Moldavije u [[Kazahstan]].{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 160}} ===Povolški Nijemci=== {{glavni|Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | Tko smo mi ruski Nijemci? Jesmi li vječni lutalice? Ne znam ni za jednu porodicu ruskih Nijemaca čiji su otac i sin rođeni u istom mjestu. Uzmite moj slučaj: moj pra-pradjed je rođen u istočnoj [[Pruska|Pruskoj]], moj pradjed u okolici Varšave, moj otac u Žitomiru [Ukrajina] a ja sam rođen u Kazahstanu. Moja su djeca rođena u Uzbekistanu a ja sad živim u Moskvi. Gdje će se roditi moja unučad? Ima li mjesta na kugli zemaljskoj gdje će ovo vječno traganje ruskih Nijemaca napokon prestati?{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}} |- | style="text-align: left;" | — anonimni ruski Nijemac, Moskva, srpnja 1991. |} Autohtoni [[Povolški Nijemci]], naseljeni oko regije sjevernog [[Kavkaz]]a i [[Volga|Volge]] od 18. stoljeća{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}} na poziv [[Katarina II. Velika|Katarine Velike]] koja je i sama bila njemačkog podrijetla,{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 12}} također su raseljeni na Daleki istok počevši od kolovoza 1941., kako ne bi bili u mogućnosti surađivati s [[Nacionalsocijalizam|nacistima]] tijekom njihove [[Operacija Barbarossa|invazije na Sovjetski Savez]].{{sfn|Gelb|1995|loc=str. 389–412}} Po nekim autorima, ovo je bio najveći val deportacija koji je zasjenio čak i sve ostale deportacije. Naredba za raseljavanje autohtonih Nijemaca na [[Volga|Volgi]] izdana je 26. kolovoza 1941. te je pozvala na "preseljenje svih Nijemaca iz [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nemaca|Autonomne Republike Povolških Nijemaca]] i iz [[Saratovska oblast|Saratova]] i [[Staljingrad]]a koji broje 479 841 pojedinca... Bez izuzetaka, i žitelja gradova i sela".{{sfn|Mukhina|loc=str. 42}} Pojavile su se komplikacije oko osoba koje su bile u miješanom braku. Naredba je navodila da se sve obitelji u kojima je glava kuće (suprug) Nijemac moraju ukloniti, uključujući sve članove obitelji.{{sfn|Mukhina|loc=str. 42}} To je pak dovelo do raznih molbi nenjemačkih žena da ih vlasti "oslobode stigme da su prokleti Nijemci". Razni njemački muškarci pokrenuli su i zahtjeve da im vlasti promijene narodnost na temelju braka s ruskom ženom, što je u rijetkim slučajevima odobreno.{{sfn|Mukhina|loc=str. 43}} [[Datoteka:Volga German.png|225px|right|thumb|[[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nemaca|Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nijemaca]].]] Za razliku od toga, njemačke su žene s ruskim muževima bile pošteđene deportacija. Mnoge ruske žene udate za Nijemce kasnije su se žalile kako je to bilo nepravedno jer su one morale otići živjeti u izgnanstvo.{{sfn|Mukhina|loc=str. 43}} Oko 1094 njemačkih žena i djece dobilo je dozvolu ostati u svojim domovima jer su im muževi i očevi bili Rusi, dok je 116 917 njemačkih žena i 178 694 njemačke djece deportirano iz regije oko rijeke [[Volga|Volge]].{{sfn|Mukhina|loc=str. 43}} Kao i kod većine sovjetskih uredbi i službene regulacije za deportacije zvučale su puno humanije "na papiru" nego u stvarnosti: osobe koje će biti deportirane trebale su dobiti dozvolu da skupe svoje stvari (do 200 kg po osobi) i predaju svoj novac rodbini prije odlaska. Odmah su dobili obavijest od službenika da uzmu dovoljno hrane za mjesec dana jer neće biti dovoljno namirnica u prvom mjesecu deportacije. Službenik koji je pratio deportirane očekivao je da dobije šest rublja dnevno za svaku osobu koju nahrani na putu do odredišta.{{sfn|Mukhina|loc=str. 43}} U vlaku je tijekom puta trebalo biti po sedam do osam vagona s osobnim stvarima deportiranih, te barem jedan liječnički vagon. Stvarnost je međutim često bilo potpuno drugačija od odredbi: većina deportiranih imalo je tek par minuta da skupi svoje stvari, službenici im nisu dozvolili da nose više imovine od onoga što mogu nositi u rukama te je mnogim [[Nijemci]]ma naređeno da ostave ostatak stvari na željezničkoj postaji. Isto tako, s obzirom na to da im nije dano dovoljno vremena za organiziranje odlaska, razni Nijemci nisu mogli brzo nabaviti dovoljno hrane za mjesec dana, te im je tako brzo ponestalo zaliha usred putovanja u vagonima. Isto tako, obitelji su razdvojene jer su žene poslane u drugim smjerovima od svojih muževa.{{sfn|Mukhina|loc=str. 44}} Usprkos ovome, između 33 516 i 64 600 njemačkih muškaraca služilo je vojni rok u Crvenoj armiji tijekom rata.{{sfn|Mukhina|loc=str. 48}} Neki su sovjetski Nijemci deportirani i nakon završetka ratnih sukoba, poput onih koji su se našli zarobljeni tijekom [[Opsada Lenjingrada|opsade Lenjingrada]], samo da bi bili deportirani nakon završetka opsade u siječnju 1944.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 11}} [[Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika Povolških Nijemaca]] je ukinuta. Sveukupan broj deportiranih Povolških Nijemaca je negdje između 749 614<ref name="pohl5"/> i 843 000<ref name="UNHCR1996"/> Kada bi se dodali i ostali sovjetski Nijemci žrtve prisilnih preseljenja, dobila bi se brojka od 1,2 milijuna izgnanih.{{sfn|Mukhina|loc=str. 54}} Nakon rata, pojedini Nijemci koji su već ranije pobjegli iz SSSR-a prevareni su da se vrate u tu državu "kako bi se ponovno ujedinili sa svojom obitelji". Međutim, oni koji su poslušali često su poslani u radne logore gdje su ostali slijedećih dvadeset do dvadeset i pet godina.{{sfn|Mukhina|loc=str. 49}} Dana 29. kolovoza 1964. izdana je uredba koja je poništila prethodne sovjetske odredbe prema sovjetskim Nijemcima, te je određeno da su optužbe protiv njih bile "manjkave". Ipak, nije bio predviđen njihov povratak u svoje domove te je uredba objavljena jedino u službenom biltenu Vrhovnog sovjeta, bez ikakvog šireg publiciteta.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 14}} Tek su se nakon 1980-ih Nijemci mogli vratiti natrag u svoje krajeve, ali je većina tada već napustila državu i odselila se u Njemačku. Do 1995., oko 1 370 000 ruskih Nijemaca odselilo se u [[Njemačka|Njemačku]].<ref name="UNHCR1996"/> Također, nakon što je Crvena armija osvojila [[Kalinjingrad]], Rusi su tamo sustavno [[Rusifikacija|doseljavani]] kako bi se osigurala čvrsta i stabilna sovjetska vlast. ===Kalmici=== {{glavni|Deportacija Kalmika 1943.}} [[Datoteka:Kalmykia03.png|right|thumb|225px|Zemljovid [[Kalmikija|Kalmikije]].]] [[Kalmici]] su jedina autohtona [[Mongoli|mongolska]] nacija i pripadnici [[tibetanski budizam|tibetanskog budizma]] u Europi. Početkom 17. stoljeća, emigrirali su iz zapadne [[Mongolija|Mongolije]] prema obalama [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]].<ref>[[#Richardson|Richardson (2010)]], str. 441</ref> Dana 28. prosinca 1943., u 6:00 ujutro, po tri časnika [[NKVD|NKVD-a]] istovremeno su ulazila u svaku kuću Kalmika i pročitali izjavu Vrhovnog Sovjeta, prema kojoj se svi Kalmici moraju premjestiti u Sibir jer su "izdajnici", dok se [[Kalmička Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]] ukida. Ovu operaciju je izvršio general [[Ivan Serov]], zamjenik [[Berija, Lavrentij|Lavrentija Berije]].{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 57}} Kalmici su optuženi da su se pridružili nacističkim jedinicama kako bi se borili protiv [[Crvena armija|Crvene armije]] i predavali stoku iz [[kolhoz]]a njemačkoj strani. Ideju o deportaciji cjelokupne nacije Kalmika iznio je Berija, koji je nekoliko puta Staljinu govorio o "nepouzdanosti" te nacije. Kada su se tog jutra probudili, Kalmici su vidjeli da su im domovi okruženi vojnicima sa strojnicama, te da imaju 12 sati da pokupe sve svoje stvari.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 58-59}} Svaki stanovnik je smatran uhićenim, te je ukrcan u kamione bez obzira radilo se o novorođenčadi, ženama ili starcima. Kamioni su ih potom odveli do obližnje željezničke postaje, gdje su ukrcani u vagone i odvezeni na tisuću kilometara dugačak put prema istoku ([[Altaj]], [[Krasnojarski kraj]], [[Omsk]], [[Novosibirsk]]).{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 58-59}} Upute za raseljavanje bile su sljedeće: #kalmičke žene, udane s osobe druge nacionalnosti, izuzete su od deportacije #ruske žene, udane za Kalmike, su podložne deportaciji #odsutni članovi obitelji (poslovno putovanje, izlet, itd.) moraju se registrirati te su podložni deportaciji kada budu pronađeni.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 60-61}} Određeno je da jedan operativac [[NKVD|NKVD-a]] i dva vojnika NKVD-a moraju istodobno premjestiti tri obitelji. Prema uputama, svakoj je obitelji bilo dozvoljeno ponijeti nešto hrane i poljoprivrednog alata, do 100 kg po članu obitelji, ali ne više od 500 kg po jednoj obitelji. Imovina 3-4 obitelji išla je jednim kamionom, kao i žene s djecom. Svaka kolona morala je prevoziti najmanje 2000 osoba.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 60-61}} Sveukupno je 10 000 vojnika poslano u Kalmikiju s ciljem deportiranja oko 93 000 Kalmika.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 63}} Prema podacima jedne od četiri regije gdje su Kalmici premješteni, [[Altajski kraj|Altajskog kraja]], 290 do 478 osoba preminulo je tijekom putovanja od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]], upale i distrofije.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 64}} Prema procjenama, i do jedne trećine cjelokupne narodnosti Kalmika preminulo je te zime tijekom prisilnog raseljavanja.<ref>[[#Chetyrova|Chetyrova (2011)]], str. 17</ref> === Krimski Tatari, Grci, Armenci, Bugari=== {{glavni|Protjerivanje Krimskih Tatara|Grčka operacija NKVD-a}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | U 3:00 ujutro, dok su djeca još spavala, pojavili su se vojnici i zahtijevali da se okupimo i otiđemo od doma za pet minuta. Nije nam dozvoljeno ponijeti nikakvu hranu sa sobom. Tako su neugodno postupali s nama da smo mislili da će nas strijeljati vani. Nakon što smo udaljeni iz sela, držali su nas 24 sata bez hrane. Bili smo gladni ali nam nije dozvoljeno da odemo negdje nešto pojesti. Djeca su stalno plakala. Moj se suprug borio na fronti, a ja sam imala troje djece.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 33}} |- | style="text-align: left;" | — anonimna krimskotatarska žena, deportirana 1944. |} [[Krimski Tatari]] imali su svoju državu [[Krimski Kanat]], sve dok Krim nije anektiralo [[Rusko Carstvo]] 1783. Tatari su bili izrazito neskloni carskom vladavinom, te su svojom voljom napuštali Krim u nekoliko valova iseljavanja. Kao posljedica toga, Tatari su postali manjina te je njihov udio u stanovništvu tog poluotoka smanjen na samo 34,1 % do 1897. Istodobno, Moskva je to područje naseljavala Rusima, Ukrajincima i drugim slavenskim narodima. Ova su naseljavanja nastavljena i tijekom sovjetske vladavine.<ref>[[#Vardys|Vardys (1971)]], str. 101</ref> Tijekom nacističke okupacije Krima, dio Tatara je to vidio kao priliku da nakon 160 godina opet stekne neovisnost od ruske vladavine. Oko 10 % Krimskih Tatara služilo je u nacističkim postrojbama. Tatarsko vijeće čak je organiziralo masovne pokolje Rusa u Krimu, u kojem je na desetke tisuća pripadnika tog naroda ubijeno. Iz tog je razloga nakon rata Tatarima nametnuta kolektivna krivnja te su masovno deportirani u [[Uzbekistan]].<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/news/magazine-19815852 |author=Robin Banerji |title=Crimea's Tatars: A fragile revival |publisher=BBC World Service}}</ref> Usprkos tome, zanemareno je da se 25 033 Krimskih Tatara borilo zajedno s Crvenom armijom.{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 209}} Procjenjuje se da je najmanje 183 155 Krimskih Tatara deportirano iz Krima.<ref name="pohl5"/> Dana 4. srpnja 1944. NKVD je objavio da je raseljavanje dovršeno.<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 115</ref> Međutim, nakon toga je NKVD saznao da je jedna jedinica zaboravila deportirati stanovništvo uz [[plićak Arabat]] te da je nekoliko Krimskih Tatara i dalje tamo ostalo živjeti. Budući da je [[Josif Staljin|Staljin]] već obaviješten da je svaki Krimski Tatar već deportiran s Krima, NKVD je žurno otišao u Arabat i pokupio seljake. Međutim, umjesto da organizira dodatni prijevoz vlakom, NKVD ih je žurno ukrcao u teretni čamac, koji je isplovio u [[Azovsko more]] i 20. srpnja namjerno potopljen zajedno sa stotinama krimskotatarskih civila u njemu.{{sfn|Forczyk|2014|loc=str. 114}} Od tog dana na Krimu službeno nema više nijednog Krimskog Tatara. Deportacije su obuhvatile svaku osobu krimskotatarskog podrijetla, bez obzira bili oni djeca, žene, starci, pa čak i pripadnici komunističke partije ili Crvene armije. Tog ljeta, s Krima je deportirano i 9620 Krimskih [[Armenci|Armenaca]], 12 420 [[Bugari|Bugara]] i 15 040 [[Pontski Grci|Grka]]. Svi su kolektivno proglašeni izdajicama i desetljećima bili "građani drugog reda" u SSSR-u.{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} U međuratnom razdoblju, pontski Grci doživjeli su mali kulturni preporod i čak tražili autonomiju unutar SSSR-a. Međutim, od [[1930-ih]] postali su žrtve [[Staljinizam|staljinizma]] i [[Rusifikacija|rusifikacije]], te je i do 50 000 pripadnika tog naroda preminulo. Grci su također deportirani u Središnju Aziju. Kasnije, samo ih se dio vratio do obala Crnog mora.<ref>[[#Agtzidis|Agtzidis (1991)]], str. 372–381</ref> [[Sovjetska propaganda]] pokušavala je zataškati ovo raseljavanje, te tvrdila da su se Krimski Tatari "odlučili odseliti dobrovoljno u središnju Aziju".<ref>[[#Williams|Williams (2001)]], str. 401</ref> Smrtnost Krimskih Tatara u tim godinama izgnanstva predmet je rasprava: procjene navode da je mortalitet unutar te etničke skupine bio između 20 % i 40 %. Počevši od 1989., oko 260 000 Tatara vratilo se u Krim, gdje su 2004. činili 12 % stanovništva.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3724881.stm |author=BBC News |title=Crimean Tatars recall mass exile |publisher=bbc.co.uk |date=18. svibnja 2004.}}</ref> Ovaj događaj neki karakteriziraju kao "[[etnocid]]", odnosno namjerno brisanje identiteta i kulture neke nacije.<ref>[[#Williams2002|Williams (2002)]], str. 357-373</ref> Tatari ovaj događaj zovu '''Sürgünlik'''. Dana 12. studenoga 2015. parlament [[Ukrajina|Ukrajine]] usvojio je rezoluciju kojom je ovaj događaj priznao kao genocid te 18. srpnja proglasio "danom sjećanja na žrtve genocida Krimskih Tatara".<ref>{{cite web |title=Ukraine's Parliament Recognizes 1944 'Genocide' Of Crimean Tatars |date=21. siječnja 2016. |url=http://www.rferl.org/content/ukraine-tatar-deportation-parliament-genocide/27360343.html |publisher=[[Radio Slobodna Europa]]}}</ref> ===Kavkaz: Čečeni, Inguši, Balkarci, Mešketski Turci, Karačajevci=== {{glavni|Operacija Čečevica}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | Sve su nas skupili i ugurali u obližnju kolektivnu farmu, i tamo smo proveli noć. Nisu nam dopustili provesti našu zadnju noć u našem domu. A naše krave su nas zvale. Natjerali su nas da ih ostavimo. Bilo je kao da su plakale, kao da je to bio njihov način kako su govorili zbogom.<ref name="deportation">{{cite web |title=Remembering Stalin's deporations |author=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3509933.stm |publisher=bbc.co.uk |date=23. veljače 2004.}}</ref> |- | style="text-align: left;" | — Žulpa, koja je s 10 godina deportirana iz [[Šatoj]]a, [[Čečenija|Čečenije]] 1944. |} [[Čečeni]] su dugo vremena bili poznati po svojoj buntovnosti protiv vladavine ruskog cara, a kasnije i sovjetskog režima, što je 1940. kulminiralo [[Ustanak Hasana Israilova|ustankom Hasana Israilova]]. Premda se 17 037 Čečena borilo s Crvenom armijom protiv [[Sile Osovine|Sila Osovine]],{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 209}} cjelokupna je nacija optužena za suradnju s nacistima te [[Operacija Čečevica|raseljeni iz svoje domovine veljače 1944.]] [[Čečeno-Ingušetija|Čečensko-inguška autonomna republika]] je ukinuta.<ref name="Brauer">[[#Brauer|Brauer (2002)]], str. 387</ref> Vojska je cijele obitelji ukrcavala u kamione. Potom su putovali 19 ili 20 dana po zimi, u krcatom vlaku, bez grijanja, a samo bi povremeno dobivali hranu.<ref name="Brauer"/> U većini slučajeva, ljudi nisu niti znali da će biti raseljeni, niti gdje će biti točno odvedeni, te nisu stoga ni imali vremena pripremiti ili prilagoditi se novoj sredini.<ref name="deportation"/> NKVD-ovi postupci bili su standardni: naoružani agenti opkolili bi selo, dali obiteljima 15-20 minuta da se pakira, ukrcali ih na kamione odakle bi bili odvezeni do obližnje željezničke postaje gdje su ukrcani u vagone za stoku odakle su odvezeni u središnju Aziju. Sveukupno je između listopada 1943. i ožujka 1944. tako deložirano oko 700 000 osoba s [[Kavkaz]]a.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 30}} Ipak, pojedini su sovjetski zapovjednici poštivali čečenske vojnike te su čak slali lažne izvještaje vlastima kako bi ih spasili od deportacija.<ref name="deportation"/> Postoje navodi da je jedan vod NKVD-a zaključio da je preteško doći kamionima do jednog zabačenog čečenskog sela na planini kako bi ih deportirali, te je stoga naredio da se 700 seljaka jednostavno živo zapali u štali. Ruski izvori žestoko osporavaju ovaj događaj (→[[Masakr u Hajbahu]]).<ref name="deportation"/><ref>{{cite web |title=Russia bans ‘historically false’ WWII movie |date=28. svibnja 2014. |url=http://www.chinadailyasia.com/news/2014-05/28/content_15137352.html |publisher=China Daily Asia |access-date=7. svibnja 2022. |archive-date=16. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116051540/https://www.chinadailyasia.com/news/2014-05/28/content_15137352.html |url-status=dead}}</ref> Deportacija Čečena i [[Inguši|Inguša]] završena je za samo par dana. Započela je 23. veljače 1944., a Berija je već 29. veljače poslao Staljinu brzojav u kojem ga obavještava da je već 478 489 osoba deložirano i ukrcano u 180 vlaka, uključujući 91 250 Ignuša.{{sfn|Tishkov|loc=str. 25}} [[Datoteka:Operation_Lentil_(Caucasus).svg|right|thumb|225px|Zemljovid pravaca raseljavanja naroda sa sjevernog Kavkaza po SSSR-u.]] Čečeni su odvezeni u [[Akmolinska oblast|Akmolinsku oblast]], gdje su činili jednu od najvećih deportiranih skupina. Godine 1946., ljudi u izgnanstvu činili su gotovo četvrtinu cjelokupnog mjesnog stanovništva: 136 625 od 508 000. Većinom su poslani u poljoprivredne radne logore.<ref>[[#Pohl2002|Pohl (2002)]], str. 401</ref> Prilikom dolaska do destinacija, osobe su raspoređene na rad po kolektivnim i državnim farmama. NKVD-ovi zapovjednici imali su izravnu kontrolu nad stotinama tisuća ljudi koji nisu imali nikakva prava. Svi radno sposobni morali su raditi za kupone za hranu, te im je bilo zabranjeno hodati više od tri kilometara od njihovog prebivališta. Tko god bi prekršio pravila, bio bi osuđen na 20 godina robije. Glad i epidemije bolesti doveli su do velikih patnji za Čečene.{{sfn|Tishkov|loc=str. 27}} Odredba Moskve iz 26. studenoga 1948. osudila je Čečene i druge narode Kavkaza na trajno izgnanstvo.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}} Doseljenici nisu imali ni osnovni stambeni smještaj, niti po zimi niti po ljeti. Mnogi su se Čečeni pobunili protiv vlasti, te je tako samo u [[Krasnojarski kraj|Krasnojarsku]] njih 4000 poslano u kažnjeničke logore. U listopadu 1954. izbila je pobuna u mjestu 521, te su neki uspjeli pobjeći iz tog logora.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}} Čečenski gerilci, koji su se skrivali po kavkaskim planinama, ovom su deportacijom odsiječeni od svoje etničke baze koja ih je snabdijevala, te su tako lako svladani od sovjetskih vlasti.<ref>[[#Burds|Burds (2007)]], str. 267–314</ref> Broj ukupno raseljenih Čečena procjenjuje se na 387 229.<ref name="pohl5"/> Ukupno je 11 711 obitelji Karačajevaca i 89 901 obitelj Čečena i Inguša stiglo u Kazahstan, od čega je 14 460 obitelji razdvojeno usred deportacija.{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 208}} Živjeli su u izgnanstvu 13 godina, sve do procesa "[[destaljinizacija|destaljinizacije]]" i obnove čečensko-inguške autonomne republike 9.siječnja 1957.<ref name="Brauer"/> Većina Čečena odlučila se vratiti svojoj domovini na sjevernom Kavkazu, ali je dio ostao u Kazahstanu, gdje ih je 2000. bilo oko 100 000.<ref name="Brauer"/> Čak i oni Čečeni koji su se vratili u Kavkaz, pronašli su druge narode u svojim domovima, zbog čega su morali dijeliti svoje kuće s došljacima. Dok je trajao [[prvi čečenski rat]], čečensko je izaslanstvo tijekom pregovora u [[Vladikavkaz]]u 1994. stalno podsjećalo onu rusku o masovnim deportacijama Čečena.{{sfn|Tishkov|loc=str. 26}} Sa sjevernog Kavkaza raseljeni su 1944. i drugi narodi: [[Mešketski Turci]], [[Balkarci]]{{sfn|Pohl|1997|loc=str. 81–85}} i [[Karačajevci]].{{sfn|Grannesa|1991|loc=str. 55–68}} Za razliku od ostalih deportiranih naroda Inguši su se istaknuli po tome što su na proljeće 1945. pokrenuli pobunu u mjestu [[Borovoe]] u Kazahstanu, koju su krvavo ugušile sovjetske vlasti.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 47}} Čak i nakon rehabilitacije, Inguši su 16. siječnja 1973. pokrenuli prosvjede u [[Grozni|Groznom]], jer njihova zemlja koja je pripojena [[Sjeverna Osetija-Alanija|Sjevernoj Osetiji]] nije vraćena njihovoj republici.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 48}} Oko 115 000 Mešketskih Turaka deportirano je 15. studenoga 1944. iz [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruzijske SSR]] zbog sumnji da imaju veze s "agentima Turske".{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 51}} Bili su zadnji narod koji je deportiran tijekom Drugog svjetskog rata od sovjetskih vlasti, iako nisu nikada ni optuženi za kolaboraciju s nacistima.{{sfn|Wimbush|Wixman|1975|loc=str. 320–340}} Mešketski Turci podrijetlom su [[Gruzija|gruzijski]]<nowiki/>muslimani koji su 1829. odbili preseliti se u [[Osmansko Carstvo]] nakon što je [[Sporazum u Jedrenama]] taj teritorij dodijelio Ruskom Carstvu. No ti su muslimani možda sami Gruzijci koji su prešli na islam nakon dva stoljeća osmanske vladavine tim područjem. Sovjetske su ih vlasti klasificirale kao "Turke", pa od 1930-ih kao "[[Azeri|Azerbajdžance]]" samo da bi opet postali "Turci" tijekom deportacije, jer se Staljin bojao da bi mogli postati "[[peta kolona]]" uz sovjetsku granicu.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 52–53}} NKVD-u je alocirano 34 milijuna [[Rublja|rublja]] za izvršenje ove operacije protiv Mešketskih Turaka.<ref>[[#Marie|Marie (1995)]], str. 111</ref> Uz njih, raseljeno je i 8694 [[Kurdi|Kurda]].{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 86}} ===Azerbajdžanci=== Sovjetska vlada duže je vrijeme negativno gledala na islamske [[Azeri|Azere]] koji su živjeli u [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenskoj SSR]]. Zbog blizine granice s Turskom, [[Josif Staljin|Staljin]] ih je smatrao potencijalnim "[[Peta kolona|petokolonašima]]". Već je u siječnju 1944. izgnano 608 kurdskih i azerbajdžanskih obitelji koji su živjeli u [[Tbilisi]]ju, Staljinovoj rodnoj državi [[Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika|Gruziji]], a raseljeni su unutar iste SSR u regije [[Tsalka]], [[Borčalu]] i [[Kazajaz]] (sveukupno 3240 osoba){{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 85}} Dana 10. ožujka 1948. [[Vijeće ministara SSSR-a]] usvojilo je puno dalekosežniju rezoluciju imena "''Planirane mjere za preseljenje radnika kolektivnih farmi i drugih Azerbajdžanaca iz Armenske SSR u Kursko-araksinsku niziju.''" Prema ovom planu, "dobrovoljno" je raseljeno 100 000 Azera iz Armenske SSR u [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžansku SSR]], dok su njihovu zemlju i domove dobili Armenski doseljenici. Ova prisilna emigracija odigrala se u tri faze: 10 000 raseljenih 1948., novih 40 000 osoba 1949. te konačno 50 000 do 1950.<ref name="Saparov">[[#Saparov|Saparov (2003)]], str. 179–198</ref> ===Basmači=== Manje deportacije nastavljene su i u 1950-ima. Tako je u ožujku 1951. deportirano 2795 [[Basmači|Basmača]] zajedno s njihovim obiteljima iz Tadžikistana u [[Kokšetau]] u Kazahstan.{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 102}} == Kraj raseljavanja, rehabilitacija i povratak nekih naroda == {{Dvostruka slika|desno|Bundesarchiv_Bild_183-B0628-0015-035,_Nikita_S._Chruschtschow.jpg|150|RIAN_archive_359290_Mikhail_Gorbachev.jpg|135|Novi sovjetski vođe [[Nikita Hruščov]] (lijevo) i [[Mihail Gorbačov]] (desno) su u 1950-ima i 1980-ima preokrenuli većinu sovjetskih deportacija.}} {| class="toccolours" style="float: left; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | ...Nijedan čovjek zdravog razuma ne može shvatiti kako je moguće smatrati cijele narode odgovorne za neprijateljske aktivnosti pojedinaca, uključujući žene, djecu, starije, komuniste i [[komsomol]]iste, i koristiti takvu masovnu represiju protiv njih.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 23}} |- | style="text-align: left;" | — Nikita Hruščov, 25. 2. 1956. |} Nakon Staljinove smrti, novi sovjetski predsjednik [[Nikita Hruščov]] je 1956. održao tajni govor kojim je osudio razne Staljinove zločine, uključujući i masovna raseljavanja cijelih naroda s njihovih ognjišta kao vrstu kršenja [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinovih]] načela, čak šaljivo dodavši da su Ukrajinci izbjegli takvu sudbinu "samo zato što ih je bilo previše, pa nije bilo dovoljno mjesta gdje bi ih se moglo deportirati".{{sfn|Čubarov|loc=str. 136}} Osporio je stari izgovor prema kojem su ti narodi deportirani iz straha od suradnje s nacistima jer se većina deportacija odigrala nakon što je SSSR već ionako počela pobjeđivati u Drugom svjetskom ratu.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 65}} Njegova je vlada preokrenula većinu deportacija, te su se razni narodi počeli vraćati svojim domovima. Međutim, povratnici su naišli na razne prepreke jer sovjetske vlasti nisu organizirale ili regulirale povratničke migracije. Tako je od 1956. slijedeće četiri godine zabilježeno masovno doseljavanje oko 500 000 Čečena u okrugu Grozni, čime se tamošnje stanovništvo udvostručilo. Budući da su se već drugi narodi tamo doselili, zabilježeni su neredi protiv čečenskih povratnika koji su čak uključivali parole protiv Hruščova.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 24}} Ipak, tri su naroda (Krimski Tatari, sovjetski Nijemci, Mešketski Turci) i dalje imali izričitu zabranu vratiti se svojim domovima. To je dovelo do političkog pritiska kojeg su sovjetske vlasti suzbijale: godine 1967. je tako krimskotatarskog disidenta Femija Alieva ubila sovjetska policija u Kirgistanu, što je potaknulo prosvjede pripadnika njegovog naroda.{{sfn|De Boer|Driessen|Verhaar|1982|loc=str. 14}} Tek nakon 1989., kada je novi sovjetski poglavar [[Mihail Gorbačov]] pokrenuo dalekosežne društvene promjene SSSR-a, i Krimski Tatari i sovjetski Nijemci dobili su dozvolu masovno se vratiti svojim ognjištima. Godine 1987. krimskotatarski aktivisti organizirali su prosvjed u središtu Moskve u blizini Kremlja,{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 37}} što je nagnalo Gorbačova da osnuje komisiju o stanju Krimskih Tatara. Iako je prvi zaključak komisije, koju je vodio tvrdolinijaš [[Andrej Gromyko|Andrej Gromiko]], bio da "nema temelja za obnovu autonomije i povratka Krimskih Tatara na Krim", Gorbačov je naredio drugu komisiju koja je preporučila obnovu autonomije tog naroda.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 38}} Mešketski Turci, pak, nisu dobili dozvolu vratiti se nakon 1956. Pokušali su svojevoljno vratiti se u Gruzijsku SSR iz Uzbečke SSR, samo da bi ih vlasti ponovno deportirale. Vrhovni sovjet izdao je odredbu 1968. kojom je Mešketske Turke nazvao "građanima SSSR-a koji su nekada živjeli u Gruzijskoj SSR...", što je shvaćeno kao trajno izgnanstvo.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 53}} Izmijenjena etnička struktura sa značajnim brojem doseljenih Rusa postala je problem nakon [[Raspad SSSR|raspada SSSR-a]], pogotovo u Gruziji, baltičkim državama i [[Čečenija|Čečeniji]]. Neovisna Gruzija je, primjerice, u 1990-ima odbila dati dozvolu Mešketskim Turcima na masovni povratak u regiju uz Tursku. Time su ovi osuđeni na trajno izgnanstvo u [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u.{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 54}} [[Datoteka:Freedom square illuminated in memory of March deportations (Tallinn, Estonia) (18108703995).jpg|left|thumb|225px|Svijeće u [[Tallinn]]u u Estoniji povodom sjećanja na obljetnicu žrtava deportacija.]] Litva je u 1990-ima izglasala ''Zakon o odšteti'' s posebnim člankom 3 koji se trebao brinuti o žrtvama sovjetskih deportacija i njihovih potomaka. Predviđao je "pomoć osobama koje su deportirane iz okupiranih baltičkih država i njihovim potomcima u povratku u svoje zemlje u skladu s posebnim programima repatrijacije i odštete". Članak je predviđao stvaranje fonda za povratak deportiranih osoba, te pozvao Rusku Federaciju da alocira sredstva u fond radi tog cilja. Fond je osnovan 8. studenoga 2000. Latvija je procijenila da je šteta nastala od sovjetske okupacije oko 800 milijardi $. Ruska Federacija nije htjela sudjelovati u ovom zakonu.{{sfn|Ziemele|2003|loc=str. 160, 162}} Deklaracija br. 193. [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] iz siječnja 1996. postala je prvi i zasad jedini dokument u kojem se Ruska Federacija obvezala na barem nekakav oblik odštete deportiranim osobama. Ipak, ova je deklaracija ostala mrtvo slovo na papiru i Moskva do danas nije pokrenula nikakve mehanizme pomoći deportiranim osobama.{{sfn|Pettai|Pettai|2014|loc=str. 290}} Iako je 21. travnja 2014. Ruska Federacija objavila odredbu "O mjerama rehabilitacije Armenaca, Bugara, Krimskih Tatara i Nijemaca i državne potpore za njihovu obnovu i razvoj", u praksi je od 2014. ta država postupala s Krimskim Tatarima s puno manje brige, te ju je 2016. [[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] upozorio na "zastrašivanje, zlostavljanje i uhićenja" krimskotatarskih aktivista, često pod sumnjivim optužbama.<ref>{{cite web |title=Press briefing notes on Crimean Tatars |url=http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=19970&LangID=E |author=Rupert Colville |date=17. svibnja 2016.}}</ref> Posljedice ovih deportacija osjećaju se i danas, te doprinose međuetničkim napetostima i uzrokuju teritorijalne sporove.{{sfn|Tolz|1993|loc=str. 161–179}} Estonija svakog 25. ožujka organizira komemoracije povodom obljetnice sovjetskih deportacija iz te države ožujka 1949., kako bi odala počast žrtvama.<ref>{{cite web |title=Estonia to mark 66th anniversary of largest Soviet deportation |date=24. ožujka 2015. |url=http://news.postimees.ee/3133171/estonia-to-mark-66th-anniversary-of-largest-soviet-deportation |publisher=postimees.ee}}</ref> Litva također obilježava godišnjicu deložacije svojih građana 14. lipnja.<ref>{{cite web |title=Lithuania marks Mourning and Hope Day commemorating Soviet mass deportations |url=http://www.15min.lt/en/article/in-lithuania/lithuania-marks-mourning-and-hope-day-commemorating-soviet-mass-deportations-525-226278 |date=14. lipnja 2012. |publisher=15min.lt}}</ref> Moldova je 2013. podigla "spomenik žrtvama staljinističke represije" u [[Kišinjev]]u. Isto tako je osnovala "Udrugu bivših deportiranih i političkih zarobljenika" (''Asociaţia foştilor deportaţi şi deţinuţi politici''). Godine 2014. preko 9000 članova udruge dobilo je po 700 [[Moldavski lej|leja]] kao oblik odštete povodom 65. godišnjice deportacija koje se se zbile 6. srpnja 1949.<ref>{{cite web |title=Deportees and political detainees to get by 700 lei |url=http://trm.md/en/social/700-de-lei-pentru-deportati-si-detinuti-politici/ |publisher=Teleradio Moldova |date=26. lipnja 2014. |access-date=7. svibnja 2022. |archive-date=10. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220810044020/https://trm.md/en/social/700-de-lei-pentru-deportati-si-detinuti-politici/ |url-status=dead }}</ref> U srpnju 2012., 1800 pripadnika Kalmika zatražilo je odštetu od vlade u [[Kremlj]]u jer su njihove obitelji prije 60 godina bile žrtve deportacije.<ref>{{cite web |author=Jennifer Rankin |url=http://www.themoscowtimes.com/news/article/kalmyk-victims-of-stalins-deportations-seek-compensation/462525.html |title=Kalmyk Victims of Stalin's Deportations Seek Compensation |date=24. srpnja 2012. |publisher=Moscow Times |accessdate=23. studenoga 2012.}}</ref> ==Suđenja== Nekoliko je osoba osuđeno zbog deportacija tijekom sovjetskog razdoblja u [[Latvija|Latviji]] i Estoniji. U Latviji, najznačajnije je bilo suđenje 87-godišnjem [[Alfons Noviks|Alfonsu Noviksu]], šefu NVKD-ovog latvijskog odjela od 1940. do 1953., zbog optužbe za [[genocid]] jer je deportirao oko 60 000 osoba. Premda je tvrdio da je "samo slijedio naredbe", 1995. osuđen je na [[doživotni zatvor]].{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236. – 237.}} 84-godišnji Mihail Farbtukh, bivši NKVD-ov agent koji je skupljao "informacije o potencijalnim neprijateljima države" koji će biti deportirani, osuđen je na 7 godina zatvora.{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236. – 237.}} Godine 2001., 80-godišnji [[Nikolaj Tes]] osuđen je za [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]] zbog potpisivanja naredbe za deportaciju 138 osoba u dobi od 5 mjeseci do 80 godina. Budući da je imao rusko državljanstvo, [[Ruska Federacija]] kritizirala je Latviju zbog pokretanja sudskog postupka protiv "bespomoćnog ratnog veterana" koji se "ne može držati odgovornim za djela koja se nisu smatrala ilegalnima pod sovjetskim zakonom".{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236–237}} U Estoniji, prva presuda za sovjetske deportacije odigrala se 1999. kada su dva oficira NKVD-a, 78-godišnji Johannes Klaassepp i 80-godišnji Vasilij Beskov, osuđeni na po 8 godina zatvora svaki zbog deportacija iz 1949. godine, najprije 23, a zatim još 210 osoba. I 79-godišnji NKVD-ov agent Mihail Neverovski osuđen je 1999. na četiri godine, a 81-godišnji Jurij Karpov na osam godina.{{sfn|Stan|2009|loc=str. 236–237}} Optužen je i [[Arnold Meri]], i to za genocid, jer je naredio deportaciju 251 estonskog civila u sibirske logore.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7410644.stm |publisher=BBC News |title=Estonia tries Soviet war figure |date=20. svibnja 2008.}}</ref> Ipak, preminuo je 2009. u 89. godini prije presude.<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7978111.stm |publisher=BBC News |title=Estonian war figure laid to rest |date=2. travnja 2009.}}</ref> ==Filmovi== Nekoliko filmova bavilo se temom sovjetskih deportacija. Prvi snimljeni film o deportacijama Estonaca iz 1949. bio je [[art film]] ''[[Äratus]]'' kojeg je 1989. režirao [[Jüri Sillart]]. Litavski redatelj [[Audrius Juzėnas]] režirao je film ''[[The Excursionist]]'' iz 2013.<ref>{{cite web |title=Lithuanian film about Soviet deportations wins prestigious Russian award |date=2. travnja 2014. |url=http://www.lithuaniatribune.com/66165/lithuanian-film-about-soviet-deportations-wins-prestigious-russian-award-201466165/ |publisher=lithuaniatribune.com |access-date=23. veljače 2016. |archivedate=30. srpnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160730044624/http://lithuaniatribune.com/66165/lithuanian-film-about-soviet-deportations-wins-prestigious-russian-award-201466165/ |deadurl=yes}}</ref> Estonski redatelj [[Martti Helde]] režirao je 2014. film ''[[Risttuules]]''.<ref>{{cite web |title=In the Crosswind: a frozen portrait of Soviet horror |author=Laurence Boyce |date=3. listopada 2014. |url=http://cineuropa.org/nw.aspx?t=newsdetail&l=en&did=264237 |publisher=cineeuropa.org}}</ref> Poljski autor Jagna Wright režirao je 2000. dokumentarac ''A Forgotten Odyssey - The Untold Story of 1,700,000 Poles Deported to Siberia in 1940''. Poljski redatelj [[Janusz Zaorski]] režirao je 2013. cjelovečernji film ''[[Syberiada Polska]]'' o deportiranim Poljacima u Sibiru.<ref>{{cite web |title=Poland's first feature film on families deported to Siberia |publisher=The Siberian Times |date=2. ožujka 2013. |url=http://siberiantimes.com/home/sent-to-siberia/polands-first-feature-film-on-families-deported-to-siberia/ |url-status=dead |access-date=7. svibnja 2022. |archive-date=8. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220808074321/https://siberiantimes.com/home/sent-to-siberia/polands-first-feature-film-on-families-deported-to-siberia/ }}</ref> Latvijski autor [[Viestur Kairiss]] režirao je 2015. film ''[[The Chronicles of Melanie]]''.<ref>{{cite web |title=Remembering 1941: how the Baltic states are confronting their deportation trauma on film |date=27. srpnja 2015. |url=http://calvertjournal.com/articles/show/4159/deportation-films-soviet-baltic-states |publisher=The Calvert Journal}}</ref> Hussein Erkenov, [[Karačajevci|karačajevski]] autor, režirao je 2013. film ''[[Prikazano Zabyt]]'' o deportacijama Čečena 1944.<ref>{{cite web |title=Controversy Emerges Insides Russia Over Chechen Film Depicting 1944 Deportations |url=http://www.jamestown.org/single/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=42531&no_cache=1#.VsxuaX3NzIU |date=20. lipnja 2014. |publisher=jamestown.org |author=Mairbek Vatchagaev}}</ref> == Broj deportiranih i umrlih == [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_101I-146-1542-10A,_Russland-Mitte,_Zivilisten_vor_G%C3%BCterwagen.jpg|right|thumb|225px|Ukrcavanje civila u sovjetske vagone 1942.]] Slijedi najmanji broj prisilno raseljenih i razmještenih ljudi po Sovjetskom Savezu od 1930-ih do 1953., kada nakon Staljinove smrti takva praksa postaje prošlost. J. Otto Pohl procjenjuje da je Staljinov režim od 1941. do 1948. deportirao 3 266 340 ljudi iz njihovih domova u posebna naselja širom SSSR-a, a da je između 1941. i 1950. preminulo više od 377 554 ljudi u izgnanstvu.<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 2</ref> Elena Dundovich, Francesca Gori i Emanuela Guercetti navode da je sveukupno u SSSR-u ne manje od '''6 015 000 osoba''' deportirano ili prisilno raseljeno od 1920. do 1952. Najviše je bilo u razdoblju od 1930. – 1931. (2,05 milijuna žrtava deportacije) i 1941. – 1942. (1,2 milijuna žrtava deportacije).{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 76}} Cjelokupni je [[mortalitet]] predmetom rasprava. Već je i sam prijevoz u zapečaćenim vagonima za stoku doveo do prekomjernih smrti među deportiranim narodima: tako je u prijevozu umrlo najmanje 7889 Krimskih Tatara (5 % tog naroda), 3494 Balkira (8 % tog naroda) i 1220 Kalmika (1,3 % tog naroda).{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7–8}} Slijedećih godina, preminulo je na stotine tisuća osoba zbog toga što u tim zabačenim krajevima nije bilo moguće proizvesti dovoljno hrane za tako velik priljev ljudi, dok su hladnoća, manjak medicinske njege i surovi pustinjski ili zimski uvjeti središnje Azije i Sibira odnijeli dodatan broj života. Djelomična dokumentacija iz NKVD-ovih arhiva ukazuje na razmjere smrtnosti. Dana 1. srpnja 1948., NKVD je tako zabilježio da je broj preminulih Karačajevaca, Čečena, Inguša i Balkaraca 144 704, ili 23,7 % njihove populacije.{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 207}} Do 1949., među Krimskim Tatarima, Grcima, [[Armenci]]ma i [[Bugari]]ma, zabilježeno je 44 887 smrti, ili 19,6 % ukupne populacije; 16 594 Kalmika, ili 17,4 % ukupne populacije; 14 895 smrti među Kurdima i Mešketskim Turcima ili 14,6 % ukupne populacije.{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 207}} Procjenjuje se da je oko 40 000 Korejaca umrlo zbog deportacija 1937.{{sfn|Travis|2010|loc=str. 334}} Prema NKVD-ovoj arhivi, zabilježeno je uz to i 10 557 mrtvih od 140 000 deportiranih osoba iz istočne Poljske 1940. ili tijekom napornog puta ili odmah tokom dolaska na odredište, odnosno preko 7 % u toj skupini.<ref>[[#Ther|Ther (2014)]], str. 117</ref> Povjesničar [[Timothy Snyder]] u svojoj statistici navodi da je stopa smrtnosti deportiranih Poljaka u SSSR-u od 1939. do 1941. bila 3 % prilikom fizičkog prijevoza, te 6 % u prvoj godini egzila.<ref>[[#Snyder|Snyder (2007)]], str. 177</ref> Kenneth Christie i Robert Cribb procjenjuju da je 55 000 ljudi umrlo zbog deportacija iz [[Baltičke države|baltičkih država]].{{sfn|Christie|Cribb|2003}} Demograf D.M. Ediev procijenio je da je bilo 228 800 prekomjernih smrti među povolškim Nijemcima od 1942. do 1952., odnosno 19,2 % ukupnog broja doseljenika.{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 207}} Hannibal Travis smatra da je i do 300 000 povolških Nijemaca preminulo.{{sfn|Travis|2010|loc=str. 334}} Tome treba pridodati i nepoznat broj preminulih deportiranih kulaka. Smrtnost među deportiranim baltičkim doseljenicima posebnih nastambi bio je pet puta veći od broja rođenih 1945. — 1950. Tako je primjerice 1951. rođeno 918 osoba u toj skupini, dok je 3871 umrlo.{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 168}} Sveukupno, prema Edievinim procjenama, od 2 303 760 raseljenih osoba, umrlo je 450 000, odnosno jedan od petero. Ovo je velika stopa smrtnosti. 1945., NKVD je zabilježio 89 659 smrti od 2 230 500 deportiranih iste godine, odnosno 4 % ukupne populacije. Usporedbe radi, čak niti na vrhuncu Drugog svjetskog rata, smrtnost u SSSR-u nije prešla brojku od 2,4 % godišnje.{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 207}} Ukupan broj poginulih zbog posljedica deportacija je stoga i dalje predmetom procjena: brojke sveukupno sežu od najmanje '''800 000''',{{sfn|Dowling|loc=str. 930}} preko 1 000 000, dok visoke procjene idu i do '''1 500 000 poginulih'''.{{Sfn|Geyer|Fitzpatrick|2009|loc=str. 176}} {| class="wikitable" |- bgcolor="#cccccc" ! Nacionalnost /<br />skupina ! Godina ! Broj prisilno<br /> raseljenih ! Odredište raseljenih ! Povratak domovima |- | [[Kulaci]] || [[1930.]] – 1952. || 973 693{{sfn|Bugai (1996)|loc=str. 190}} || [[Ural (regija)|Ural]], sjeverna [[Rusija]], sjeverni Kavkaz || 1954. |- | [[Poljaci]] || 1930. – [[1936.]] || 120 000<ref name="Piotrowski2">[[#Piotrowski|Piotrowski (2004.)]], str. 2.</ref> || [[Ural (regija)|Ural]], sjeverna [[Rusija]], Sibir || nepoznato |- | [[Korejci]] || 21. kolovoza – 25. listopada [[1937.]] || 171 781<ref name="pohl5"/> || [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]] || 1954. |- | [[Azerbajdžanci]], [[Perzijanci]], [[Kurdi]], [[Asirijci]] ||19. siječnja 1938.|| 6000{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 77}} || južni Kazahstan || 1954. |- | [[Poljaci]], [[Židovi]] || 1940. – [[1941.]] || 320 000<ref name="expatica"/> – 380 000<ref name="UNHCR1996"/> || sjeverni Sibir|| 1946. |- | [[Finci]] || [[1940.]] – 1945. || 420 000<ref name="Vijeće Europe"/> || Finska, Kazahstan || nikada |- | [[Estonci]], [[Letonci]], [[Litvanci]] || 1941. i 1944. — 1949. || 203 590{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 100}} – 209 000<ref name="Vijeće Europe"/> || Kazahstan, Sibir || 1956. |- | [[Povolški Nijemci]], [[sovjetski Nijemci]] || 3. rujna – 15. listopada 1941., 1945. || 846 340{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 204}} – 1 209 430<ref>[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 42.</ref> || Kazahstan, [[Sibir]] || 1980-ih |- | [[Karačajevci]] || 6. studenoga [[1943.]] || 69.267<ref name="pohl5"/> || Kazahstan, [[Kirgistan]] || 1956. |- | [[Kalmici]] || 28. prosinca – 29. prosinca 1943. || 93 139<ref name="pohl5"/> || Sibir, Kazahstan || 1956. |- | [[Poljaci]] || siječanj 1944. || 50 000<ref name="Piotrowski2"/> || Sjeverna [[Rusija]], Sibir || nepoznato |- | [[Čečeni]] || 23. veljače – 29. veljače 1944. || 387 229{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 204}} || Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | [[Inguši]] || 23. veljače – 29. veljače 1944. || 91 250{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 204}} – 134 000<ref name="UNHCR1996"/> || Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | [[Balkarci]] || 8. ožujka – 9. ožujka [[1944.]] || 37.713{{sfn|Buckley et al.|loc=str. 204}} – 40 900{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 7. – 8.}} || Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | [[Azeri]], [[Kurdi]] || ožujak 1944.|| 3240{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 85}} || [[Gruzija]] || 1954. |- | [[Krimski Tatari]] || 18. svibnja – 20. svibnja 1944. || 183 155<ref name="pohl5"/> – 191 044{{sfn|Garrard|Healicon|1993|loc=str. 167.}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1989. |- | Krimski [[Grci]] || 27. lipnja 6. – 28. lipnja 1944. || 15 040{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94.}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | Krimski [[Armenci]] || 27. lipnja 6. – 28. lipnja 1944. || 9620{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94.}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | Krimski [[Bugari]] || 27. lipnja 6. – 28. lipnja 1944. || 12 420{{sfn|Sandole|Byrne|Sandole-Staroste|Senehi|2008|loc=str. 94}} || Uzbekistan, Kazahstan, Kirgistan || 1956. |- | [[Mešketski Turci]], [[Kurdi]] i [[Hemšili]] || 15. studenoga – 26. studenoga 1944. || 94 955<ref name="pohl5">[[#Pohl|Pohl (1999)]], str. 5</ref> – 115 000{{sfn|Human Rights Watch|1991|loc=str. 51.}} || [[Uzbekistan]], Kazahstan, Kirgistan || nikada |- | Poljaci || 1944. – 1946. || 1 517 982{{sfn|Ther|1996|loc=str. 779. – 805.}}|| [[Poljska]]|| – |- | [[Japanci]] na [[Sahalin]]u || 1947. – 1949. || 278 000<ref name="Itoh">[[#Itoh|Itoh (2010)]], str. 43.</ref> || [[Japan]] || nikada |- | [[Azeri]] || 1948. – 1951. || 100 000<ref name="Saparov"/> || [[Azerbajdžan]] || 1954. |- | [[Moldavci]] || 1949. || 36 000<ref name="UNHCR1996"/> || Istočni Sibir || 1956. |- | Crnomorski [[Grci]] || 1949. || 36 000<ref name="UNHCR1996"/> || Kazahstan || 1956. |- | Basmači [[Tadžikistan]]a || 1951. || 2795{{sfn|Dundovich et al.|loc=str. 102}} || Kazahstan || 1956. |- | '''Ukupno''' || '''1930. – 1952.''' || '''6 079 209 – 6 581 580'''|| || |- |} ==Vidi još== *[[Čerkesko muhadžirstvo]] *[[Ubihi]] == Izvori == {{izvori|30em}} ==Bibliografija== === Knjige === {{Refbegin|2}} * {{cite book |ref=Buckley et al. |title=Migration, Homeland, and Belonging in Eurasia |first1=Cynthia J. |last1=Buckley |first2=Blair A. |last2=Ruble |first3=Erin Trouth |last3=Hofmann |publisher=Woodrow Wilson Center Press |year=2008 |oclc=474260740 |isbn=9780801890758}} * {{cite book |last=Bugai |first=Nikolaj Feodorovič |title=The Deportation of Peoples in: The Soviet Union |year=1996 |publisher=Nova Publishers |location=Commack, New York |isbn=9781560723714 |oclc=493654789 |ref=Bugai (1996)}} * {{cite book |last1=Christie |last2=Cribb |title=Historical Injustice and Democratic Transition in Eastern Asia and Northern Europe: Ghosts at the Table of Democracy |first1=Kenneth |first2=Robert |publisher=Routledge |year=2003 |isbn=9781135789688 |url=https://books.google.hr/books?id=gghukpfrRdAC&printsec=frontcover&dq=Historical+Injustice+and+Democratic+Transition+in+Eastern+Asia+and+Northern&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiEg572rLnNAhVHiRoKHYDLAHUQ6AEIHjAA#v=onepage&q=55%2C000&f=false}} * {{cite book |ref=Čubarov |last=Čubarov |first=Aleksandar |title=Russia's Bitter Path to Modernity: A History of the Soviet and Post-Soviet Eras |year=2001 |isbn=9780826413505 |publisher=Continuum International Publishing Group}} * {{cite book |last1=De Boer |title=Biographical Dictionary of Dissidents in the Soviet Union: 1956 - 1975 |first1=S. P. |first2=Evert J. |last2=Driessen |first3=Hendrik L. |last3=Verhaar |publisher=BRILL |year=1982 |isbn=9024725380 |url=https://books.google.hr/books?id=1IQzecjGQX0C&pg=PA14&dq=femi+aliev&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjc6IucqsjNAhWD1xoKHQjqBsAQ6AEIGTAA#v=onepage&q=femi%20aliev&f=false}} * {{cite book |ref=Dowling |title=Russia at War: From the Mongol Conquest to Afghanistan, Chechnya, and Beyond |first=Timothy C. |last=Dowling |publisher=ABC-CLIO |year=2014 |isbn=9781598849486 |oclc=897907100}} * {{cite book |url=https://books.google.hr/books?id=X2FGqiDKFysC&pg=PA100&dq=estonia+lithuania+letonia+000+deported&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiasMqpzLPJAhVE1iwKHU2_AvgQ6AEIXDAJ#v=onepage&q=estonia%20lithuania%20letonia%20000%20deported&f=false |ref=Dundovich et al. |title=Reflections on the Gulag: With a Documentary Index on the Italian Victims of Repression in the USSR, Opseg 37 |first1=Elena |last1=Dundovich |first2=Francesca |last2=Gori |first3=Emanuela |last3=Guercetti |publisher=Feltrinelli Editore |year=2003 |oclc=849009068 |isbn=9788807990588}} *{{cite book |last=Forczyk |year=2014 |url=https://books.google.hr/books?id=0M7vCwAAQBAJ&pg=PT313&dq=crimean+tatars+arabat&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=crimean%20tatars%20arabat&f=false |title=Where the Iron Crosses Grow: The Crimea 1941–44 |first=Robert |publisher=Bloomsbury Publishing |isbn=9781782009764 |oclc=937640692}} * {{cite book |last1=Garrard |last2=Healicon |year=1993 |title=World War 2 and the Soviet People: Selected Papers from the Fourth World Congress for Soviet and East European Studies |first1=John |first2=Alison |publisher=Springer |isbn=9781349227969 |url=https://books.google.hr/books?id=6kivCwAAQBAJ&pg=PA167&dq=crimea+228,392&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi888nohfDMAhWFA5oKHQk6BlUQ6AEIIzAA#v=onepage&q=crimea%20228%2C392&f=false |oclc=30408834}} * {{cite book |title=Beyond Totalitarianism: Stalinism and Nazism Compared |first1=Michael |last1=Geyer |first2=Sheila |last2=Fitzpatrick |publisher=Cambridge University Press |year=2009 |isbn=9780521897969}} * {{cite book |ref=Glazer i Moynihan |title=Ethnicity: Theory and Experience, Izd. 109 |first1=Nathan |last1=Glazer |first2=Daniel Patrick |last2=Moynihan |publisher=Harvard University Press |year=1975}} * {{cite book |last1=Hiden |first1=Johan |last2=Salmon |first2=Patrick |title=The Baltic Nations and Europe |edition=Revidirano |year=1994 |origyear=1991 |publisher=Longman |location=Harlow, Engleska |isbn=0-582-25650-X |oclc=894611646 |ref=Hiden&Salmon}} * {{cite book |ref=Itoh |last=Itoh |url=https://books.google.hr/books?id=hbjHAAAAQBAJ&pg=PA43&dq=soviet+japanese+repatriate+sakhalin&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi13rr7vsrNAhWCnRoKHV01ABAQ6AEIVjAH#v=onepage&q=soviet%20japanese%20repatriate%20sakhalin&f=false |title=Japanese War Orphans in Manchuria: Forgotten Victims of World War II |first=M. |publisher=Springer |year=2010 |isbn=9780230106369}} * {{cite book |ref=Marie |last=Marie |url=https://books.google.hr/books?id=9TuW0Le6mGEC&pg=PA111&dq=d%C3%A9portation+sovi%C3%A9tique+000&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiE-4nA38PNAhWDcBoKHVDJA0gQ6AEIGTAA#v=onepage&q=d%C3%A9portation%20sovi%C3%A9tique%20000&f=false |title=Les peuples déportés d'Union soviétique - Opseg 81 |first=Jean-Jacques |publisher=Editions Complexe |year=1995 |isbn=9782870275986 |oclc=797102205 |language=fr}} * {{cite book |ref=McColl i Robbers |last1=McColl |last2=Robbers |first1=R.W. |first2=Gerhard |year=2005 |title=Encyclopedia of World Geography, Opseg 1 - Facts on File library of world geography |publisher=Infobase Publishing |isbn=9780816072293 |oclc=58431770}} * {{cite book |ref=Mukhina |title=The Germans of the Soviet Union |first=Irina |last=Mukhina |publisher=Routledge |year=2007 |isbn=9781134134021 |oclc=942154307}} * {{cite book |ref=Petersen |title=Resistance and rebellion: lessons from Eastern Europe |last=Petersen |first=Roger Dale |year=2001 |publisher=[[Cambridge University Press]] |location=Cambridge |isbn=0-521-77000-9 |oclc=56340371}} * {{cite book |last1=Pettai |last2=Pettai |url=https://books.google.hr/books?id=WD-iBQAAQBAJ&pg=PA290&dq=soviet+deportation+russia+compensation&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwjHzLXItsXNAhWC6xoKHVd0DdcQ6AEIMTAC#v=onepage&q=soviet%20deportation%20russia%20compensation&f=false |title=Transitional and Retrospective Justice in the Baltic States |first1=Eva-Clarita |first2=Vello |publisher=Cambridge University Press |year=2014 |isbn=9781107049499 |oclc=897881698}} * {{cite book |last=Piotrowski |first=Tadeusz |ref=Piotrowski |title=The Polish Deportees of World War II: Recollections of Removal to the Soviet Union and Dispersal Throughout the World |year=2004 |publisher=McFarland |location=Sjeverna Karolina |isbn=9780786432585 |oclc=54542904}} * {{cite book |last=Piotrowski |first=Tadeusz |ref=Piotrowski |title=Poland's Holocaust: Ethnic Strife, Collaboration With Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918-1947 |year=2007 |publisher=McFarland |location=Sjeverna Karolina |isbn=9780786429134 |oclc=37195289}} * {{cite book |last=Pohl |first=J. Otto |title=Ethnic Cleansing in the Ussr, 1937-1949 |year=1999 |publisher=Greenwood Publishing Group |location=Westport |isbn=9780313309212 |oclc=185706053 |url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=b9VoAAAAMAAJ&dq=otto+pohl+Ethnic+Cleansing+in+the+Ussr+387%2C229&focus=searchwithinvolume&q=91%2C250+germans |ref=Pohl}} * {{cite book |last=Polian |first=Pavel |ref=Polian |title=Against Their Will: The History and Geography of Forced Migrations in the USSR |location=Budimpešta |year=2004 |publisher=Central European University Press |isbn=9789639241688}} * {{cite book |last1=Sandole |last2=Byrne |last3=Sandole-Staroste |last4=Senehi |title=Handbook of Conflict Analysis and Resolution |first1=Dennis J.D. |first2=Sean |first3=Ingrid |first4=Jessica |publisher=Routledge |year=2008 |oclc=907001072 |isbn=9781134079636 |url=https://books.google.hr/books?id=sWAEmN5u9U4C&pg=PA94&dq=crimea+228,392&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi888nohfDMAhWFA5oKHQk6BlUQ6AEIODAD#v=onepage&q=crimea%20228%2C392&f=false |oclc=191758389}} * {{cite book |ref=Schwartz |url=https://books.google.hr/books?id=EcvpBQAAQBAJ&pg=PA522&dq=sowjetische+deportationen+000+tote&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwi6g8G_p8PNAhVCMBoKHaOQCdIQ6AEIGTAA#v=onepage&q=sowjetische%20deportationen%20000%20tote&f=false |title=Ethnische "Säuberungen" in der Moderne: Globale Wechselwirkungen nationalistischer und rassistischer Gewaltpolitik im 19. und 20. Jahrhundert |first=Michael |last=Schwartz |publisher=Walter de Gruyter |year=2013 |isbn=9783486721423 |oclc=837499520 |language=de}} * {{cite book |ref=Snyder |last=Snyder |url=https://books.google.hr/books?id=ibioxgONKIIC&pg=PA177&dq=timothy+snyder+poles+6+percent+soviet+deportation&hl=hr&sa=X&ved=0ahUKEwiXoZ_-6MPNAhVMVxoKHSG6CG8Q6AEIGTAA#v=onepage&q=timothy%20snyder%20poles%206%20percent%20soviet%20deportation&f=false |title=Sketches from a Secret War: A Polish Artist's Mission to Liberate Soviet Ukraine |first=Timothy |publisher=Yale University Press |year=2007 |isbn=9780300125993 |oclc=154689054}} * {{cite book |last=Stan |title=Transitional Justice in Eastern Europe and the Former Soviet Union: Reckoning with the Communist Past |first=Lavinia |publisher=Routledge |year=2009 |isbn=9781135970994}} *{{cite book |last=Ther |ref=Ther |title=The Dark Side of Nation-States: Ethnic Cleansing in Modern Europe - Opseg 19 |first=Philipp |publisher=Berghahn Books |year=2014 |isbn=9781782383031 |oclc=855043014}} *{{cite book |last=Tishkov |ref=Tishkov |title=Chechnya: Life in a War-Torn Society - Opseg 6 |first=Valery |publisher=[[University of California Press]] |year=2004 |isbn=9780520930209}} * {{cite book |last=Travis |year=2010 |url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=kd8lAQAAMAAJ&dq=crimean+tatars+estimates+dead&focus=searchwithinvolume&q=40-80%2C000 |title=Genocide in the Middle East: The Ottoman Empire, Iraq, and Sudan |first=Hannibal |publisher=Carolina Academic Press |isbn=9781594604362 |oclc=897959409}} *{{cite book |title=The Crimean Tatars: The Diaspora Experience and the Forging of a Nation - Opseg 2 |first=Brian Glyn |ref=Williams |last=Williams |publisher=BRILL |year=2001 |oclc=46835306 |isbn=9789004121225}} * {{cite book |last=Ziemele |year=2003 |title=Baltic Yearbook of International Law |first=Ineta |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn=9789004137462 |oclc=614462004}} {{refend}} ===Znanstveni radovi i časopisi=== {{refbegin}} * {{cite journal |ref=Agtzidis |last=Agtzidis |first=Vlasis |title=The Persecution of Pontic Greeks in the Soviet Union |journal=Journal of Refugee Studies |year=1991 |volume=4 |issue=4 |doi=10.1093/jrs/4.4.372}} *{{cite journal |journal=[[Journal of Genocide Research]] |volume=4 |issue=3 |year=2002 |title=Chechens and the survival of their cultural identity in exile |doi=10.1080/14623520220151970 |first=Birgit |last=Brauer}} *{{cite journal |ref=Burds |title=The Soviet War against `Fifth Columnists': The Case of Chechnya, 1942—4 |first=Jeffrey |last=Burd |doi=10.1177/0022009407075545 |volume=42 |issue=2 |year=2007 |journal=Journal of Contemporary History |jstor=30036445}} *{{cite journal |ref=Chetyrova |title=The Idea of Labor Among Deported Kalmyks: Kalmyk Resilience Through Celebration in the Gulag |first=Lyubov B. |last=Chetyrova |journal=Mongolian Studies |volume=33 |issue=1 |year=2011 |jstor=43194557}} *{{cite journal |last=Gelb |year=1995 |first=Michael |journal=[[The Russian Review]] |volume=54 |issue=3 |title=An Early Soviet Ethnic Deportation: The Far-Eastern Koreans |jstor=131438 |doi=10.2307/131438}} *{{cite journal |last=Grannesa |journal=Institute of Muslim Minority Affairs |volume=12 |issue=1 |year=1991 |title=The Soviet deportation in 1943 of the Karachays: a Turkic Muslim people of North Caucasus |doi=10.1080/02666959108716187 |first=Alf}} * {{cite journal |last=Iglicka |first=Krystyna |title=Are They Fellow Countrymen or Not? The Migration of Ethnic Poles from Kazakhstan to Poland |journal=International Migration Review |volume=32 |number=4 |year=1998 |pages=995–1014 |jstor=2547669}} * {{cite journal |last=Kaznelson |year=2008 |journal=[[Europe-Asia Studies]] |volume=59 |issue=7 |title=Remembering the Soviet State: Kulak children and dekulakisation |doi=10.1080/09668130701607136 |first=Michael |jstor=20451433}} *{{cite journal |last=Klimkova |first=Oxana |title=Special Settlements in Soviet Russia in the 1930s-50s |journal=Kritika: Explorations in Russian and Eurasian History |volume=8 |issue=1 |year=2007 |doi=10.1353/kri.2007.0009}} *{{cite journal |last=Kostiainen |first=Auvo |year=1996 |title=Genocide in soviet Karelia: Stalin's terror and the Finns of soviet Karelia |journal=Scandinavian Journal of History |volume=21 |issue=4 |doi=10.1080/03468759608579334 |ref=harv}} *{{cite journal |last=Kreindlera |journal=[[Soviet Studies]] |volume=38 |issue=3 |year=1986 |title=The soviet deported nationalities: A summary and an update |doi=10.1080/09668138608411648 |first=Isabelle |jstor=151700}} *{{cite journal |last=Lebedeva |year=2007 |first=N.S. |doi=10.1080/13523270008415428 |title=The deportation of the polish population to the USSR, 1939–41 |publisher=Journal of Communist Studies and Transition Politics |volume=16 |issue=1, 2 |ref=harv}} *{{cite journal |last=Matley |title=The Dispersal of the Ingrian Finns |first=Ian M. |journal=[[Slavic Review]] |year=1979 |volume=38 |issue=1 |doi=10.2307/2497223 |jstor=2497223}} *{{cite journal |last=Pohl |first=Otto J. |title=Uprooted from the Caucasus |journal=Quadrant |volume=41 |issue=7-8 |year=1997 |url=https://search.informit.com.au/documentSummary;dn=042864076098870;res=IELLCC |issn=0033-5002}} *{{cite journal |ref=Pohl2002 |journal=Journal of Genocide Research |volume=4 |issue=3 |year=2002 |title="It cannot be that our graves will be here": The survival of Chechen and Ingush deportees in Kazakhstan, 1944-1957 |doi=10.1080/14623520220151989 |first=Michaela |last=Pohl}} *{{cite journal |ref=Richardson |journal=Journal of Genocide Research |volume=4 |issue=3 |year=2010 |title=Stalinist terror and the Kalmyks' national revival: A cultural and historical perspective |doi=10.1080/14623520220152005 |author=Richardson, Curtis}} * {{cite journal |ref=Statiev |journal=[[Journal of Strategic Studies]] |volume=28 |issue=6 |year=2005 |title=Motivations and Goals of Soviet Deportations in the Western Borderlands |doi=10.1080/01402390500441123 |first=Alexander |last=Statiev}} * {{cite journal |ref=Strods |author=Strods, Heinrihs |year=2002 |title=The File on Operation 'Priboi': A Re-Assessment of the Mass Deportations of 1949 |journal=[[Journal of Baltic Studies]] |volume=33 |issue=1 |doi=10.1080/01629770100000191 |jstor=43212456}} * {{cite journal |last=Ther |year=1996 |first=Philipp |title=The Integration of Expellees in Germany and Poland after World War II: A Historical Reassessment |journal=[[Slavic Review]] |volume=55 |doi=10.2307/2501238 |jstor=2501238 |ref=harv}} * {{cite journal |last=Tolz |year=1993 |first=Vera |title=New Information about the Deportation of Ethnic Groups in the USSR during World War 2 |doi=10.1007/978-1-349-22796-9_9 |publisher=Palgrave Macmillan}} * {{cite journal |last=Vardys |title=The Case of the Crimean Tartars |first=V. Stanley |ref=Vardys |journal=[[The Russian Review]] |volume=30 |issue=2 |year=1971 |doi=10.2307/127890 |jstor=127890}} * {{cite journal |ref=Viola |last=Viola |title=The Other Archipelago: Kulak Deportations to the North in 1930 |first=Lynne |journal=[[Slavic Review]] |volume=60 |issue=4 |year=2001 |doi=10.2307/2697493 |jstor=2697493}} * {{cite journal |title=Cannibal Island: Death in a Siberian Gulag. Human Rights and Crimes Against Humanity |first1=Nicolas |last1=Werth |first2=Jan T. |authorlink2=Jan T. Gross |last2=Gross |first3=Steven |last3=Rendall |journal=[[The Slavonic and East European Review]] |volume=88 |issue=4 |year=2010 |jstor=41061936}} * {{cite journal |last=Williams |ref=Williams2002 |first=Brian Glyn |journal=Journal of Genocide Research |volume=4 |issue=3 |year=2002 |title=Hidden ethnocide in the Soviet Muslim borderlands: The ethnic cleansing of the Crimean Tatars |doi=10.1080/14623520220151952}} * {{cite journal |last1=Wimbush |last2=Wixman |first1=S. Enders |first2=Ronald |title=The Meskhetian Turks: A New Voice in Soviet Central Asia |journal=Canadian Slavonic Papers / Revue Canadienne des Slavistes |volume=17 |issue=2/3 |year=1975 |publisher=Taylor & Francis |jstor=40866873}} {{refend}} === Ostali izvori === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Barenberg |first=Alan |year=2008 |url=https://www.questia.com/library/journal/1P3-1638264931/cannibal-island-death-in-a-siberian-gulag |title=Cannibal Island: Death in a Siberian Gulag |journal=Canadian Slavonic Papers |volume=50 |access-date=7. svibnja 2022. |archive-date=11. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211010017/https://www.gale.com/subject-matter |url-status=dead}} * {{cite book |ref=Saparov |title=The alteration of place names and construction of national identity in Soviet Armenia |first=Arseny |last=Saparov |url=http://www.cairn.info/article.php?ID_REVUE=CMR&ID_NUMPUBLIE=CMR_441&ID_ARTICLE=CMR_441_0179 |year=2003 |volume=44 |publisher=Cahiers du monde russe |issn=1252-6576}} * {{cite web |last=Human Rights Watch |year=1991 |url=https://www.hrw.org/reports/pdfs/u/ussr/ussr.919/usssr919full.pdf |title=''"Punished Peoples" of the Soviet Union: The Continuing Legacy of Stalin's Deportation''s}} *[[Vijeće Europe]] (2006) {{cite book |ref=Vijeće Europe |location=Strasbourg |url=http://books.google.hr/books?id=sE67dG7WJWUC&pg=PA157&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&sa=X&ei=Y7ufUPiDI5CZhQe8n4DQCA&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q&f=false |title=Parliamentary Assembly, Working Papers: Ordinary Session |isbn=9789287160270}} *[[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj]] (2001) {{cite book |ref=OESS |url=http://books.google.hr/books?id=I7mRqtLWcsAC&dq=soviet+deported+000+baltic&hl=hr&source=gbs_navlinks_s |title=Reviews of National Policies for Education Reviews of National Policies for Education: Latvia 2001 |location=Pariz |isbn=9789264192478}} * {{cite web |last=Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a |date=26. kolovoza 2014. |title=Report of the Special Rapporteur on minority issues, Rita Izsák - Addendum - Mission to Ukraine |url=http://www.ohchr.org/Documents/Issues/IEMinorities/A.HRC.28_MissionUkraine.pdf}} {{Refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Deportations to Siberia}} {{Refbegin|2}} * Silvija i Peters Vecrumba (2006) [http://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-00-OurFamilies.ssi Deportacije Latvijaca u Sovjetskom Savezu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180915093400/https://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-00-OurFamilies.ssi |date=15. rujna 2018. }} * Silvija i Peters Vecrumba {{cite web |url=http://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-08-Appendix-1.ssi |title=Instrukcije za deportaciju baltičkih državljana |year=2006 |url-status=dead |archivedate=6. ožujka 2020. |access-date=7. svibnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200306095701/https://latvians.com/index.php?en/CFBH/TheseNamesAccuse/AThNA-08-Appendix-1.ssi }} * Rein Taagepera (1980) {{cite journal |title=Soviet collectivization of Estonian agriculture: The deportation phase |page=379-397 |journal=Soviet Studies |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09668138008411308?journalCode=ceas19 |doi=10.1080/09668138008411308 |volume=32 |issue=3 }} * [[Kongresna knjižnica]] (22. srpnja 2010.) [http://www.loc.gov/exhibits/archives/depo.html Saznanja iz ruskih arhiva] * Tadeusz Romer (2010.) [http://tadeuszromer.com Poljske žrtve deportacije] (poljski) *Asya Pereltsvaig (2013.) [http://www.languagesoftheworld.info/russia-ukraine-and-the-caucasus/stalins-ethnic-deportations-gerrymandered-ethnic-map.html Staljinove etničke deportacije] {{refend}} [[Kategorija:Povijest Sovjetskoga Saveza]] [[Kategorija:Povijest Poljske]] [[Kategorija:Estonska Sovjetska Socijalistička Republika]] [[Kategorija:Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] [[Kategorija:Prisilne migracije Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Genocidi]] [[Kategorija:Sovjetski zločini u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Prisilne migracije nakon Drugog svjetskog rata]] jypeqkqjtbug8c8918s0mmve06wsfbl Relevantnost za sustav 0 497975 7573915 6169248 2026-08-11T01:57:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573915 wikitext text/x-wiki '''Relevantnost za sustav''' ili [[anglicizam]] '''too big to fail''' ("preveliko na propast") [[teorija]] je koja tvrdi da su određene financijske institucije tako velike međusobno toliko povezane da bi njihov [[stečaj]] ili propast bila pogubna za [[gospodarstvo]], te ih se stoga mora podržavati od strane vlasti, kada se nalaze gospodarskim poteškoćama. Izraz se odnosi na [[banka|banke]], [[koncern]]e, [[masovni mediji|masovne medije]] i slične organizacije koje stabiliziratju [[sustav]] da i čija bi propast bila kobna za prevladavajući [[hegemonija|hegemoniju]]. Zbog toga vlast spašava takve rleventne čimbenike intervencijom države intervencije kao bi spriječila širu prijetnju sustavu. To je osobito vrijedi za bankarski sektor i velike industrijske tvrtke. Na popisu banaka za koje se navodi da su "too big to fail" nalazi se 17 s glavnim sjedištem u [[Europa|Europi]], 8 u [[SAD]]u i 4 i [[Azija|Aziji]]<ref>{{cite web |title=Policy Measures to Address Systemically Important Financial Institutions |publisher=Financial Stability Board |url=http://www.financialstabilityboard.org/publications/r_111104bb.pdf |accessdate=2011-11-04 |date=2011-11-04}}</ref> {|style="margin: 1em auto 1em auto;" |- valign="top" | * [[Bank of America]] * [[Bank of China]] * [[Bank of New York Mellon]] * [[Groupe Banque Populaire|Banque Populaire CdE]] * [[Barclays]] * [[BNP Paribas]] * [[Citigroup]] * [[Commerzbank]] * [[Credit Suisse]] * [[Deutsche Bank]] | * [[Goldman Sachs]] * [[Crédit Agricole|Group Crédit Agricole]] * [[HSBC]] * [[ING Bank]] * [[JPMorgan Chase]] * [[Lloyds Banking Group]] * [[Mitsubishi UFJ Financial Group|Mitsubishi UFJ FG]] * [[Mizuho Financial Group|Mizuho FG]] * [[Morgan Stanley]] | * [[Nordea]] * [[Royal Bank of Scotland]] * [[Santander Group|Santander]] * [[Société Générale]] * [[State Street Corporation|State Street]] * [[Sumitomo Mitsui Financial Group|Sumitomo Mitsui FG]] * [[UBS]] * [[Unicredit Group]] * [[Wells Fargo]] |} == Vanjske poveznice == *[http://www.dw.de/razbijanjem-banaka-protiv-financijske-krize/a-16278671 DW online: Razbijanjem banaka protiv financijske krize?] *[http://www.dw.de/airbag-za-banke/a-5999338-1 DW online:Airbag z abanke?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121017222732/http://www.dw.de/airbag-za-banke/a-5999338-1 |date=17. listopada 2012. }} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-ekon}} t0tbqkp39xshxacys8xegzxemejjs9h Rodni studiji 0 498621 7573944 7262767 2026-08-11T05:10:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573944 wikitext text/x-wiki '''Rodni studiji''' (eng. ''Gender studies'') naziv je za područje [[interdisciplinarnost|interdisciplinarnog]] proučavanja [[rod (sociologija)|roda]], [[rodni identitet|rodnog identiteta]] i pojava vezanih uz njih.<ref>{{Citiranje www |naslov=Message from the Interim Chair |url=http://www.genderstudies.ucla.edu/message-from-the-chair |prezime=Norberg |ime=Kathryn |izdavač=[[Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles]] |jezik=engleski |web_stranica=[[UCLA]] Gender Studies |preuzeto=2018-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180219095003/http://www.genderstudies.ucla.edu/message-from-the-chair |archivedate=19. veljače 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Gender Studies at CEU |url=https://gender.ceu.edu/gender-studies-ceu |jezik=engleski |web_stranica=Central European University |preuzeto=2018-02-19 |archive-date=19. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180219095012/https://gender.ceu.edu/gender-studies-ceu |url-status=dead }}</ref> Rodni studiji većinom su u sastavu [[Sveučilište|sveučilišnih]] ustanova, a uključuju područja [[ženski studiji|ženskih studija]], [[muški studiji|muških studija]] i [[LGBT studiji|LGBT studija]].<ref>{{Citiranje www |naslov=Gender Studies |url=http://www.whitman.edu/content/genderstudies |jezik=engleski |web_stranica=Whitman College |preuzeto=2018-02-19 |archiveurl=https://archive.is/20121212181127/http://www.whitman.edu/content/genderstudies |archivedate=12. prosinca 2012.}}</ref> Rodni studiji proučavaju i kako [[rasa]], [[etnicitet]], [[nacionalnost]], geografski položaj, [[društvena klasa]] i [[invalidnost]] međusobno djeluju na rodna i seksualna iskustva.<ref>{{Citiranje knjige|last=Healey|first=Joseph F.|title=Race, Ethnicity, Gender, and Class: The Sociology of Group Conflict and Change|publisher=SAGE Publications|year=2018|isbn=9781506399751}}</ref> ==Povijest== Prve institucije toga tipa su se razvile iz tzv. ženskih studija, sveučilišnih projekata proizašlih iz inicijative [[Feminizam|feminističkih]] krugova krajem 1960-ih godina u SAD-u. Prve su bile osnovane 1970. godine na [[Državno sveučilište New York|Državnom sveučilištu New York]] (SUNY) i [[Državno sveučilište u San Diegu|Državnom sveučilištu u San Diegu]]; potom je taj primjer slijedio veći broj sveučilišta u raznim zemljama.<ref>[http://www.atgender.eu/ ATGENDER: The European Association for Gender Research, Education and Documentation], pristupljeno 22.1.2014.</ref> Na raznim sveučilištima rodni studiji djeluju pod nazivima „studije roda, feminizma i seksualnosti”, „feminističke i rodne studije”, „ženske studije” i slično.<ref>[http://humanexperience.stanford.edu/subj-feminismandgenderstudies web stranica Studija roda i feminizma na Stanford University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140101041443/http://humanexperience.stanford.edu/subj-feminismandgenderstudies |date=1. siječnja 2014. }}, pristupljeno 4.9.2014.</ref><ref>[http://new.oberlin.edu/arts-and-sciences/departments/gender/ web stranica Studija roda, seksualnosti i feminizma na Oberlin College, Ohio], pristupljeno 4.9.2014.</ref> Od samih su početaka snažno povezani s pitanjima LGBT-a zbog nezanemarivog doprinosa lezbijskih feministica njihovom radu.<ref>[http://sitemaker.umich.edu/lesbian.history/lesbian_feminism „Lesbian feminism“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150811160614/http://sitemaker.umich.edu/lesbian.history/lesbian_feminism |date=11. kolovoza 2015. }}, tekst autorice Yamissette Westerband o lezbijskoj historiji, na službenim stranicama Sveučilišta u Michiganu, pristupljeno 4.9.2014.</ref> Teorijske postavke rodnih studija postale su s vremenom prijeporno kulturalno pitanje; njihovi kritičari koriste za njih naziv „[[Rodna ideologija|rodna ideologija”]]. Osobito snažni izvor kritike su krugovi vezani uz Katoličku crkvu.<ref>[http://www.bitno.net/vijesti/pismo-poljskih-biskupa-vjernicima-gender-ideologija-je-destruktivna-borite-se-protiv-nje/ "Pismo poljskih biskupa vjernicima: Gender ideologija je destruktivna – borite se protiv nje!]", prijevod "Bitno.net" 30.12.2013.</ref><ref>[http://www.vatican.va/roman_curia/secretariat_state/2010/documents/rc_seg-st_20100308_status-women_en.html Izjava stalnog promatrača Svete Stolice pri UN nadbiskupa C. Migliorea od 8.10.2010.], pristupljeno 4.9.2014.</ref><ref>[http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/feministicka-teologija „Feministička teologija“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140101094504/http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/feministicka-teologija|date=1. siječnja 2014.}}, tekst Branka Sekulića na portalu H-ALTER od 12.12.2012., pristupljeno 8.6.2013.</ref> === Hrvatska === U Hrvatskoj još nijedno sveučilište nije organiziralo program ženskih studija, ali u Zagrebu od 1995. godine djeluje ambiciozno postavljen „Centar za ženske studije”, koji je povezan s nizom srodnih udruga i sveučilišnih programa u okolnim zemljama i šire u svijetu.<ref>[http://zenstud.hr/o-nama/ "Ženski i Rodni studiji u regiji i Europi" CESi, pristupljeno 12.6.2019.]</ref> ==== Sveučilište u Zagrebu ==== {{Glavni|Filozofski fakultet u Zagrebu#Rodni studiji}} Najava osnivanja [[Diplomsko obrazovanje|diplomskog]] programa rodnih studija pri [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] izazvala je u Hrvatskoj 2024. godine političke prijepore.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/s-partnerima-je-dogovoreno-da-se-nece-podrzati-implementacija-programa-koji-promoviraju-rodnu-ideologiju-1782818 'S partnerima je dogovoreno da se neće podržati implementacija programa koji promoviraju rodnu ideologiju'], Nataša Vlašić Smrekar, "Večerni list", 6. srpnja 2024. Pristupljeno 20. srpnja 2024.</ref> Proces uvođenja studija obustavljen je zbog promjene Zakona o osiguravanju kvalitete netom prije akreditacije programa.<ref name=":03">{{Citiranje weba|last=Kršul|first=Dora|date=13. srpnja 2024.|title=Baš prigodno zvuči da je politika ideološki otkantala Rodne studije, ali ovoga puta priča je puno banalnija. Donosimo sve ključne činjenice|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/jako-prigodno-zvuci-teza-da-je-politika-ideoloski-otkantala-rodne-studije-ali-ovoga-puta-prica-je-puno-banalnija-donosimo-sve-kljucne-cinjenice/|url-status=live|access-date=20. srpnja 2024.|website=Telegram}}</ref> Odluka o prekidu uvođenja programa uzrokovala je optužbe da [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske|Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih]] djeluje politički te krši autonomiju sveučilišta, što su neki saborski zastupnici podržali na temelju odluke [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] o [[Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji|Istanbulskoj konvenciji]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-07-12|title=Program Rodnih studija vraćen na dodatno usklađivanje|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/program-rodnih-studija-vracen-na-dodatno-uskladivanje-11657121|access-date=2024-07-20|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> == Znanstveni i društveni rad == Rodni studiji djeluju sa svrhom istraživanja o društvenom položaju žena i LGBT-a, objavljivanja raznih publikacija o tim tematikama i obrazovanja mladih stručnjaka za rad u problematici žena i LGBT-a. Također se nastoji međusobno povezati stručnjake koji u svijetu rade na rodnim studijima. Centar za ženske studije Zagreb ističe da djeluje „na podizanju svijesti žena”, nastoji „osnažiti žene u političkim i civilnim inicijativama”, te poticati na „samoosnaživanje kroz preuzimanje odgovornosti za društvene promjene”.<ref>{{Citiranje weba |url=http://zenstud.hr/o-nama/misija/ |title=Centar za ženske studije Zagreb: Misija |accessdate=2019-06-12}}</ref> Kod Centra za rodne studije u [[Novi Sad|Novom Sadu]] ističu da su „studije roda u svijetu i našoj sredini doprinijele preispitivanju ustaljenih načina mišljenja, ponašanja i kulturnih obrazaca u čijoj su se osnovi nalazili patrijarhalni principi.”<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.uns.ac.rs/index.php/rs/u-fakulteti/centri/acimsi/centar-za-rodne-studije |title=CENTAR ZA RODNE STUDIJE |publisher=Univerzitet u Novom Sadu |accessdate=2019-06-12}}</ref> == Kritike == U redovima znanstvene zajednice postoje stanovite kritike na prikladnost pristupa koje znanstvenici okupljeni oko rodnih studija imaju u pristupu svojim predmetima istraživanja, a koji je u velikoj mjeri obojen [[Postmoderna|postmodernim]] tzv. „[[Feminizam|feminizmom]] trećeg vala”. Švedska autorica [[Helen Lindberg]] 2009. godine piše da su feminističke teorije visoko ideologizirane i da je ideološki obojeni „feministički pristup” adekvatan samo za postavljanje pitanja za znanstveno istraživanje, a ne i za davanje znanstvenih odgovora, koji predmnijevaju znanstvenu nepristranost. Ta autorica ukazuje na sličnosti povijesnog [[Marksizam|marksizma]] i suvremenih pokušaja stvaranja feminističke socijalne teorije, za koju smatra da se očituje u načinu razvoja ovih znanstveno-ideoloških projekata i njihovom načinu političkog djelovanja usmjerenom ka općoj ideji „oslobađanja”.<ref>[http://oru.diva-portal.org/smash/record.jsf?searchId=1&pid=diva2:208582 Helen Lindberg "Only Women Bleed?: A Critical Reassessment of Comprehensive Feminist Social Theory"], "Örebro Studies in Political Science", Vol. 24., 2009.</ref> Daphne Patai i Noretta Koertge u svojoj knjizi ''Professing Feminism: Education and Indoctrination in Women's Studies'' (»Ispovijedanje feminizma: odgoj i indoktrinacija na ženskim studijima«) iz 2013. godine ocjenjuju da je nastojanje da se ženske (tj. rodne) studije na sveučilištima upotrijebe za ostvarivanje političkih ciljeva dovelo do vrlo problematičnih rezultata: upitne znanstvenosti, pedagoških praksi koje nalikuju indoktrinaciji više nego odgoju, te čak i do odbijanja mnoštva potencijalnih pobornika feminizma.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.daphnepatai.com/portfolio/professing-feminism-education-and-indoctrination-in-womens-studies/ |title=Professing Feminism: Education and Indoctrination in Women’s Studies |author=Daphne Patai, prezentacija knjige na osobnim web-stranicama autorice |language=engleski |accessdate=2019-06-05 |archive-date=5. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605130140/http://www.daphnepatai.com/portfolio/professing-feminism-education-and-indoctrination-in-womens-studies/ |url-status=dead }}</ref> == Stajališta državnih tijela == Državna tijela u zapadnim zemljama u pravilu imaju pozitivan stav prema djelatnosti rodnih studija, s obzirom na to da ona predstavljaju dio sveučilišnog svijeta, te se u znanstvenoj zajednici djelovanje njihovih suradnika prihvaća kao znanstveni rad. Godine 2011. [[Nordijsko vijeće]] odlučilo je ukinuti Nordijski rodni insitut [[Norveški jezik|(]]''Nordisk institutt for kunnskap om kjønn''), koji je od 1996. godine bio djelovao pri Sveučilištu u Oslu, kao zajednička [[Nordijska regija|nordijska]] institucija. Iz redova rodnih studija je ta odluka prihvaćena sa zabrinutošću i negodovanjem, te uz ocjenu da će se raspuštanjem osoblja i infrastrukture Instituta smanjiti kvaliteta znanja o rodnoj problematici u nordijskim zemljama, te da bi posljedično mogla opasti razina istraživanja rodne tematike u čitavoj Europi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://atgender.eu/nikk/ |title=Concerns about the dismantling of the Nordic Gender Institute (NIKK) |author=Mia Liinason |date=2011-12-11 |publisher=ATGENDER |accessdate=2019-06-12}}</ref> Norveška mreža za rodne studije je u svojem godišnjem izvješću za 2010. godine ukazala na vezu između tada već najavljenog ukidanja Norveškog rodnog instituta i javne debate o (ne)znanstvenom karakteru rada na rodnim studijima koja je u to vrijeme u nordijskim zemljama trajala nakon objavljivanja serije ''[[Hjernevask]]''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.uis.no/getfile.php/1339245/genderresearch/%C3%A5rsrapport%20NFK%202010%201.pdf |title=Nettverk for kjønnsforskning Årsrapport 2010 |year=2011 |language=Norveški |publisher=Nettverk for kjønnsforskning |accessdate=2019-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180226081556/http://www.uis.no/getfile.php/1339245/genderresearch/%C3%A5rsrapport%20NFK%202010%201.pdf |archivedate=26. veljače 2018.}}</ref> Godine 2017. u Australiji su vlasti [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]] zabranile da se školarce podučava o nekim teorijskim konceptima razvijenim na rodnim studijima, zbog njihove dubiozne utemeljenosti: tako se ne smije podučavati da bi [[Rodna ideologija|rod]] bio „socijalni konstrukt”, da je [[seksualnost]] „[[Nebinarnost|nebinarna]]” i „neprestano mijenjajuća”.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/education/gender-theory-banned-in-nsw-classrooms/news-story/eeb40f3264394798ebe67260fa2f5782 |title=Gender theory banned in NSW classrooms |author=Rebecca Urban |date=2017-02-09 |language=engleski |publisher=The Australian |accessdate=2019-06-05 |archive-date=9. veljače 2017. |archive-url=https://archive.today/20170209051530/http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/education/gender-theory-banned-in-nsw-classrooms/news-story/eeb40f3264394798ebe67260fa2f5782 |url-status=bot: unknown }}</ref> Iste godine je slična zabrana uvedena i za škole u [[Paragvaj|Paragvaju]].<ref>[https://www.nbcnews.com/feature/nbc-out/paraguay-bans-material-gender-ideology-public-schools-n810596 "Paraguay Bans Material on 'Gender Ideology' in Public Schools"], Teo Armus, NBC News 17. listopada 2017.</ref> Godine 2018. [[Riksdag|Švedski je parlament]] donio odluku o ukidanju švedske Agencije za jednakost rodova (''Jämställdhetsmyndigheten''). Kritičari odluke odluke parlamenta s demokršćanskom većinom ukazuju da desne političke snage u čitavoj Europi i svijetu nastoje iz ideoloških razloga razbiti institucije koje su zasnovane na teoretskih pristupima razvijenima na rodnim studijima; te govore o „globalnom napadu na rodne studije”.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.opendemocracy.net/en/can-europe-make-it/swedish-model-dismantled-premature-closure-of-gender-equality/ |title=The Swedish model dismantled: premature closure of the Gender Equality Agency |author=Cristian Norocel |date=2018-12-18 |language=engleski |publisher=openDemocracy |accessdate=2019-06-12}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.insidehighered.com/news/2018/12/05/gender-studies-scholars-say-field-coming-under-attack-many-countries-around-globe |title=Global Attack on Gender Studies |author=Elizabeth Redden |date=2018-12-05 |language=engleski |publisher=Inside Higher Ed |accessdate=2019-06-12}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{feminizam}} {{LGBT |selected=akademija}} [[Kategorija:Rodni studiji| ]] 97sb2gwvyu6kkbjo6wsvzhehz6gv8b1 Buenos Aires (pokrajina) 0 503601 7573727 7465087 2026-08-10T18:08:43Z Silverije 23459 7573727 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Provincia de Buenos Aires (Argentina).svg|thumb|275px|right|{{PAGENAME}}]] '''Pokrajina Buenos Aires''' (šp. ''Provincia de Buenos Aires'') je najveća i najnaseljenija [[Argentina|argentinska]] [[Argentinske pokrajine|pokrajina]]. Na sjeveru graniči s pokrajinama [[Entre Ríos (argentinska pokrajina)|Entre Ríos]] i [[Santa Fe (argentinska pokrajina)|Santa Fe]], a na zapadu s pokrajinama [[Córdoba (argentinska pokrajina)|Córdoba]], [[La Pampa (argentinska pokrajina)|La Pampa]] i [[Río Negro (argentinska pokrajina)|Río Negro]]. Prema jugu i istoku pokrajina ima direktan pristup [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]]. Glavni grad pokrajine je grad [[La Plata (grad u Argentini)|La Plata]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Buenos Aires Province}} * [http://www.gba.gov.ar/ {{PAGENAME}}], službene stranice {{es}} {{mrva}} {{Argentinske pokrajine}} [[Kategorija:Buenos Aires (pokrajina)]] iey90h2odrjsshek9qaw8v2h0yyd1px RuPaul's Drag Race 0 505632 7573975 7524675 2026-08-11T06:56:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573975 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV emisija | bg_color = #c11c1c | slika = RuPaul's Drag Race Logo.svg | format = [[reality show|reality natjecanje]] | žanr = [[talent show]] | smislio = [[RuPaul]] | razvio = World of Wonder | režiser = Nick Murray | voditelj = RuPaul | žiri = {{ubl|RuPaul|[[Michelle Visage]]|Ross Mathews|Carson Kressley|Ts Madison|Law Roach}} | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | sezone = 18 | emisije = 239 | popis_epizoda = | izvršni_producent = {{ubl|Fenton Bailey|Randy Barbato|Tom Campbell|RuPaul|Steven Corfe|Mandy Salangsang|Chris McKim}} | producent = {{ubl|Michelle Visage|John Polly}} | urednik = | trajanje_emisije = 45–60 minuta | produkcijska_kuća = World of Wonder | tv_kuća = {{hlist|[[Logo TV]]|[[VH1]]|[[MTV]]}} | prva_emisija = {{premijera|2|2|2009|l}} | posljednja_emisija = | u_hrv = {{ubl|[[WOW Presents Plus]]|[[Netflix]]}} | povezano = {{ubl|[[RuPaul's Drag Race All Stars]]|[[RuPaul's Drag Race Global All Stars]]|[[RuPaul's Secret Celebrity Drag Race]]}} | web_stranica = https://www.mtv.com/fan-hub/drag-race | imdb_id = 1353056 }}'''''RuPaul's Drag Race''''' [[SAD|američki]] je [[reality show]] kojeg je osmislio [[RuPaul]]. Emisija prati RuPaulovu potragu za "sljedećom američkom ''drag'' superzvijezdom;" svaka sezona emisije se sastoji od desetak [[drag kraljica|drag kraljica]] ([[engleski|eng]]. ''Drag Queens'') koje se iz epizode u epizodu natječu u raznim izazovima kako bi osvojile titulu pobjednice te novčane i razne druge nagrade.<ref name="RPDRnextdragsuperstar">{{Citiranje weba|date=13. prosinca 2022.|title= ‘RuPaul’s Drag Race’ Season 15: MTV Reveals The 16 Queens Vying To Be “America’s Next Drag Superstar”|url= https://deadline.com/2022/12/rupauls-drag-race-season-15-cast-mtv-queens-competing-1235197505/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language= engleski|website=deadline.com}}</ref> [[RuPaul]] ima ulogu [[voditelj]]a, mentora i glavnog člana žirija. Emisija se prikazuje od od [[2. veljače]] [[2009.]] godine te trenutno broji osamnaest sezona. Emisija se prikazivala na [[Logo TV]]-u od prve do osme sezone, na [[VH1]] od devete do četrnaeste sezone, te na [[MTV]]-u od petnaeste sezone nadalje.<ref name="RPDRonLogo">{{Citiranje weba|date=2023.|title= ‘RuPaul’s Drag Race’ Moves to VH1 From Logo|url= https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/rupauls-drag-race-moves-vh1-logo-981945/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language= engleski|website=ew.com}}</ref><ref name="RPDRonVH1">{{Citiranje weba|date=1. ožujka 2017.|title= RuPaul's Drag Race moves to VH1, season 9 premiere date announced|url= https://ew.com/tv/2017/03/01/rupaul-drag-race-season-9-premiere-date-vh1/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language= engleski|website=ew.com}}</ref><ref name="RPDRonMTV">{{Citiranje weba|date=2023.|title= RuPaul's Drag race – TV Series|url= https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231216145617/https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race|archive-date=16. prosinca 2023.|access-date=16. prosinca 2023.|language= engleski|website=mtv.com}}</ref> ''RuPaul's Drag Race'' je iznjedrio vlastiti [[Drag Race (TV serijal)|televizijski serijal]] prikazavši brojne nastavke emisije kao što su ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]'', ''RuPaul's Secret Celebrity Drag Race'' i preko deset međunarodnih inačica emisije uključujući [[RuPaul's Drag Race UK|britansku]], [[Canada's Drag Race|kanadsku]], [[Drag Race Italia|talijansku]] i [[Drag Race Germany|njemačku]] verziju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-spinoff-spain-new-zealand-australia/ |title=RuPaul’s Drag Race: Two New Spin-Offs Confirmed |date=2021-01-19 |work=ScreenRant |language=en-US |accessdate=2021-05-09}}</ref><ref name="DRGermanyAug2022">{{Citiranje weba|date=9. kolovoza 2022.|title=Drag Race Producers Announce Brazil, Mexico & Germany Editions|url=https://www.out.com/television/2022/8/09/drag-race-producers-announce-brazil-mexico-germany-editions|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=16. prosinca 2023.|language=engleski |website=out.com}}</ref> Emisija je osvojila nagradu [[Nagrada Emmy|Emmy]] za najbolju natjecateljsku ''reality'' emisiju četiri godine za redom ([[2018.]], [[2019.]], [[2020.]] i [[2021.]] godine)<ref name="RPDR2018emmy">{{Citiranje weba|date=17. rujna 2018.|title= RuPaul Makes History With Win for Outstanding Reality-Competition Program|url= https://variety.com/2018/tv/news/rupaul-2018-emmy-winner-reality-competition-1202946328/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language= engleski|website=variety.com}}</ref><ref name="RPDR2019emmy">{{Citiranje weba|date=22. rujna 2019.|title= ‘RuPaul’s Drag Race’ Just Won an Emmy for Outstanding Reality Show and Ru’s Speech Had an Important Message|url= https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a29114241/rupauls-drag-race-emmy-awards-2019-reality-competition-program/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language= engleski|website=cosmopolitan.com}}</ref> i jedina je emisija koja je u istoj godini osvojila Emmy i u toj kategoriji i u kategoriji najboljeg [[voditelj]]a ''reality'' emisije (RuPaul).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.them.us/story/rupauls-drag-race-wins-2020-emmys |title=RuPaul Dedicates Historic Emmy Win to Chi Chi DeVayne |last=Kim |first=Michelle |work=them.us|language=en-US|accessdate=2021-05-09}}</ref> S 19 osvojenih Emmyja najnagrađivanija je natjecateljska emisija u povijesti [[SAD|američke]] televizije, prestigavši [[2020.]] godine emisiju ''Dancing With the Stars'', koja je osvojila 17 Emmyja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ew.com/awards/emmys/rupauls-drag-race-emmys-most-awarded-reality-competition/ |title='RuPaul's Drag Race' is now the Emmys' most awarded competition show in history |work=EW.com |language=en |accessdate=2021-05-09}}</ref> Emisija je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] dostupna na platformama [[WOW Presents Plus]] i [[Netflix]].<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=14. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref><ref name="DRAGRACENETFLIX">{{Citiranje weba|date=2023.|title=Je li serija RuPaul's Drag race dostupna na Netflix u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/rupauls_drag_race|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231216152301/https://hrflix.eu/detalji/rupauls_drag_race| archive-date=16. prosinca 2023.|access-date=16. prosinca 2023.|language=|website=hrflix.eu}}</ref> == Format == [[Drag kraljica|Drag kraljice]] koje žele sudjelovati u emisiji šalju svoje audicijske [[Video|snimke]] produkcijskoj kući World of Wonder.<ref name="RPDRaudicija">{{Citiranje weba|date=18. srpnja 2022.|title=How to Get Cast on ‘RuPaul’s Drag Race’|url=https://www.backstage.com/magazine/article/how-to-get-cast-on-rupauls-drag-race-71719/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=backstage.com}}</ref> RuPaul i ostali producenti na temelju audicija odabiru desetak „kraljica” koje će se natjecati u svakoj sezoni. Odabrani natjecatelji obično su predstavljeni na [[društvene mreže|društvenim mrežama]] oko mjesec dana prije prikazivanja serije<ref name="RPDRnextdragsuperstar"/><ref name="RPDRMTQ16">{{Citiranje weba|date=6. prosinca 2023.|title=Meet the Queens of RuPaul's Drag Race Season 16|url= https://www.them.us/story/meet-the-queens-of-rupauls-drag-race-season-16|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language= engleski|website=them.us}}</ref>, a u prvoj epizodi dolaze na set emisije i međusobno se upoznaju. [[RuPaul]] se u emisiji pojavljuje izvan [[Drag kraljica|''draga'']] na početku epizode i za vrijeme razgovora s natjecateljima u radnoj sobi ([[engleski|eng]]. ''werkroom''), a u ''dragu'' kao glavni član žirija koja ima zadnju riječ. Uobičajena epizoda sastoji se od tzv. „mini” izazova i glavnog „maxi” izazova te modne revije nakon kojih slijede kritike žirija.<ref name="RPDRmaxichallenge">{{Citiranje weba|date=29. travnja 2022.|title=Queens Who Won 'Drag Race' With Only 1 Maxi Challenge Win|url=https://www.out.com/television/2022/4/29/queens-who-won-rupauls-drag-race-with-only-one-maxi-challenge-win-willow-pill#rebelltitem3|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=out.com}}</ref> Nakon toga slijedi ''lipsync'' dvoboj ([[engleski|eng]]. ''Lipsync for Your Life'') dvoje natjecatelja koji su prema odluci žirija bili najlošiji.<ref name="RPDRlipsync">{{Citiranje weba|date=1. lipnja 2023.|title=“Free Willy!” The 12 best lip-syncs in Drag Race herstory|url=https://www.gaytimes.co.uk/originals/shantay-you-slay-here-are-the-best-lip-syncs-in-drag-race-herstory/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240225000838/https://www.gaytimes.co.uk/originals/shantay-you-slay-here-are-the-best-lip-syncs-in-drag-race-herstory/|archive-date=25. veljače 2024.|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=gaytimes.co.uk}}</ref> RuPaul na kraju bira pobjednika sezone među natjecateljima koji stu došli do finala.<ref name="RPDRfinale">{{Citiranje weba|date=31. ožujka 2023.|title=Every Finalist Queen on 'RuPaul's Drag Race' & Their Track Records|url=https://www.out.com/gay-tv-shows/rupauls-drag-race-all-finalists|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=out.com}}</ref> === Mini izazov === U ovom segmentu od svakog natjecatelja se zahtjeva da izvrši poseban zadatak koji može i ne mora imati vremensko ograničenje. Određeni izazovi ponavljaju se iz sezone u sezonu (npr. fotografiranje u neobičnim uvjetima, tj. ''photoshoot'').<ref name="RPDRphootshoot">{{Citiranje weba|date=11. lipnja 2021.|title=Top 10 Wildest RuPaul's Drag Race Challenges|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-challenges-craziest-challenges/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> Jedan od mini izazova koji se pojavljuju svaku sezonu je i tzv. "čitanje" ([[engleski|eng.]] ''reading''), pojam koji dolazi iz ''ballroom'' kulture, a odnosi se na uvredljiva, ali duhovita opažanja o drugim natjecateljima.<ref name="RPDRreading">{{Citiranje weba|date=29. siječnja 2023.|title=Every Reading Challenge Winner on 'RuPaul's Drag Race'|url=https://www.out.com/television/2023/1/27/every-reading-challenge-winner-rupauls-drag-race|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=out.com}}</ref> Pobjednik mini izazova često dobije nagradu ili ima ključnu ulogu u izvedbi glavnog izazova. === Glavni izazov === {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 250 | header = | image1 = 2019 California Hall of Fame Ceremony 01 (cropped2).jpg | image2 = Michelle Visage (cropped).jpg | image3 = Ross Mathews.jpg | image4 = Carson Kressley (cropped).jpg | image5 = Ts Madison at RuPaul's Dragcon 2017 by dvsross.jpg | image6 = Law Roach - 2024 (cropped).jpg | footer = Trenutni članovi žirija emisije: [[RuPaul]], [[Michelle Visage]], [[Ross Mathews]], [[Carson Kressley]], [[Ts Madison]] i [[Law Roach]] }} Glavni izazovi obično su individualni, no natjecatelj ih mogu izvoditi i u grupama ili parovima. Cilj izazova je testirati razne sposobnosti natjecatelja, poput [[gluma|glume]], [[ples]]a, modnog dizajniranja, improvizacije i sl. U nastavku je popis izazova koji se najčešće pojavljuju kroz svaku sezonu emisije: *'''Gluma''': natjecatelji [[glumac|glume]], najčešće u [[parodija|parodiji]] određene [[Televizijska serija|televizijske serije]] ili [[film]]a.<ref name="gluma1">{{Citiranje weba|date=26. lipnja 2022.|title=RuPaul's Drag Race: 10 Best Acting Maxi Challenges|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-best-acting-maxi-challenges-ranked/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> *'''Komedijska improvizacija''': slično kao i glumački izazov, no natjecatelji glume bez danog teksta, odnosno improviziraju svoje uloge. *'''''Makeover''''': natjecatelji moraju prerušiti razne goste emisije u [[Drag kraljica|drag kraljice]].<ref name="makeover1">{{Citiranje weba|date=1. studenoga 2022.|title=10 Best RuPaul's Drag Race Makeover Challenge Transformations|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-best-makeover-challenge-transformations/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> *'''Mjuzikl''': natjecatelji glume, pjevaju i plešu u mjuziklu koji najčešće prikazuje neku fiktivnu priču vezanu za ''drag'' ili tematizira neku poznatu osobu. Do sada su se izveli mjuziklu o, primjerice, [[Cher]], [[Madonna|Madonni]], obitelji Kardashian, [[Donald Trump|Donaldu Trumpu]] i mnogim drugima.<ref name="mjuzikl1">{{Citiranje weba|date=21. travnja 2017.|title=Drag Race riffs on Hamilton with “Kardashian: The Musical”|url=https://www.avclub.com/drag-race-riffs-on-hamilton-with-kardashian-the-music-1798191091|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=avclub.com}}</ref><ref name="mjuzikl2">{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2019.|title='RuPaul's Drag Race' Season 11: Trump the Rusical|url=https://www.chron.com/culture/tv/article/RuPaul-s-Drag-Race-Season-11-Trump-the-Rusical-13707059.php|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=chron.com}}</ref><ref name="mjuzikl3">{{Citiranje weba|date=6. srpnja 2020.|title=Watch rare Drag Race footage of queens slaying Madonna musical in record time|url=https://ew.com/tv/madonna-rusical-rupauls-drag-race/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=ew.com}}</ref> *'''Modni dizajn''': natjecatelji moraju dizajnirati i sašiti vlastitu [[moda|modnu]] kombinaciju na određenu temu koristeći raznovrsne materijale. Postoji i posebna vrsta dizajnerskog izazova pod nazivom '''bal''', u kojem natjecatelji, uz vlastito izrađene modne kombinacije, moraju prezentirati još nekoliko dodatnih modnih kombinacija koje su sve tematski povezane.<ref name="design1">{{Citiranje weba|date=14. travnja 2020.|title=Boots The House Down: 10 Best Design Challenge Outfits On Drag Race|url=https://screenrant.com/drag-race-best-design-challenge-looks/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref><ref name="bal1">{{Citiranje weba|date=1. veljače 2021.|title=RuPaul's Drag Race: Every Ball Challenge Winner Over The Years|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-ball-challenge-winners-list-trivia/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250129230111/https://screenrant.com/rupauls-drag-race-ball-challenge-winners-list-trivia/|archive-date=29. siječnja 2025.|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> *'''''Snatch Game''''': parodija [[SAD|američke]] ''game show'' emisije ''Match Game'' u kojoj natjecatelji moraju impresionirati odabranu poznatu ličnost i dati smiješne odgovore na [[RuPaul]]ova pitanja.<ref name="SG1">{{Citiranje weba|date=5. ožujka 2023.|title=The 10 best Snatch Game performances on RuPaul’s Drag Race, from Judy Garland to Joan Rivers|url=https://www.thepinknews.com/2023/03/05/rupauls-drag-race-best-snatch-game-performances/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=thepinknews.com}}</ref><ref name="SG2">{{Citiranje weba|date=11. studenoga 2023.|title=RuPaul's Drag Race: 25 Best Snatch Game Performances In Herstory|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/entry/rupauls-drag-race-25-best-snatch-game-performances-in-herstory_uk_6543b513e4b00f9ca31ec92a|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=huffingtonpost.co.uk}}</ref> *'''''Stand-up ''''': natjecatelji na pozornici izvode klasičnu [[Stand-up komedija|komedijsku]] rutinu. Postoji i posebna vrsta ovog izazova pod nazivom '''''roast''''' u kojemu natjecatelji moraju ispričati šale o određenoj osobi, najčešće o drugim natjecateljima ili o sucima emisije.<ref name="roast1">{{Citiranje weba|date=18. rujna 2022.|title=RuPaul's Drag Race: 10 Most Shocking Comedy Roast Performances|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-most-shocking-comedy-roast-performances/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> *'''''Talent show''''': natjecatelji na pozornici prezentiraju odabrani [[talent]].<ref name="talent1">{{Citiranje weba|date=13. siječnja 2023.|title=The best ‘RuPaul’s Drag Race’ talent show performances, ranked|url=https://wegotthiscovered.com/tv/the-best-rupauls-drag-race-talent-show-performances-ranked/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=wegotthiscovered.com}}</ref> === Modna revija === Nakon glavnog izazova, natjecatelji u pravilu hodaju po modnoj pisti, tj. glavnoj [[pozornica|pozornici]], gdje prezentiraju svoje modne kombinacije. Ako se u epizodi radi o dizajnerkom izazovu, natjecatelji prezentiraju kombinaciju koju su izradili u radnoj sobi, a inače nose kombinacije koje su pripremili prije emisije.<ref name="RPDRprepare">{{Citiranje weba|date=18. lipnja 2023.|title=All the Rules ‘RuPaul’s Drag Race’ Contestants Have to Follow|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/g44222486/rupauls-drag-race-rules/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=cosmopolitan.com}}</ref> Svaka modna revija ima određenu temu koja je inspirirana raznim motivima i modnim izričajima<ref name="RPDRrunwaycategories">{{Citiranje weba|date=28. lipnja 2021.|title=RuPaul's Drag Race: 10 Best Runway Categories Ranked|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-best-runway-categories-ranked/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref>, a kroz emisiju su se održale i modne revije nadahnute poznatim ličnostima poput [[Beyoncé]] i [[Madonna|Madonne]].<ref name="RPDRrunwaymadonna">{{Citiranje weba|date=14. lipnja 2023.|title=Bob the Drag Queen finally told Madonna about RuPaul's Drag Race Kimonogate: 'She laughed'|url=https://ew.com/tv/bob-the-drag-queen-told-madonna-rupauls-drag-race-kimonogate/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=ew.com}}</ref><ref name="RPDRrunwaybeyonce">{{Citiranje weba|date=5. ožujka 2023.|title=Every Look From the 'Night of 1000 Beyoncés' Runway Ranked (By a Stan)|url=https://www.out.com/gay-tv-shows/drag-race-beyonce-runway|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> Nakon glavnog izazova i modne revije, žiri daje svoje kritike o izvedbi natjecatelja. RuPaul zatim odabire jednog natjecatelja koji je bio najbolji te ga proglašava tjednim pobjednikom. RuPaul može iznimno odabrati i više od jednog pobjednika, naročito ako su izazovi bili izvedeni grupno ili u parovima. Pobjednici izazova osvajaju novčane i razne druge nagrade te povećavaju svoje šanse za dolazak do finala. === ''Lipsync'' dvoboj === Na temelju izvedbe u glavnom izazovu i [[moda|modnoj]] kombinaciji koju su natjecatelji predstavili na [[pozornica|pozornici]], RuPaul bira dva najlošija natjecatelja. Oni se zatim na pozornici suočavaju u ''lipsync'' dvoboju ([[engleski|eng]]. ''Lipsync for Your Life'') na temelju kojeg RuPaul eliminira jednog natjecatelja.<ref name="RPDRlipsync"/> U emisiji često postoje i iznimne situacije u kojima su oba natjecatelja spašena ili eliminirana.<ref name="RPDRlipsyncdouble">{{Citiranje weba|date=23. veljače 2021.|title=RuPaul's Drag Race: Every Double Shantay In The History Of The Show|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-every-double-shantay-ever-list/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> ''Lipsync'' dvoboj može iznimno biti i između dva najbolja natjecatelja ([[engleski|eng]]. ''Lipsync for the Win'') u slučaju da RuPaul odluči da neće eliminirati nikoga. === Finale === U finalnoj epizode svake sezone, RuPaul među finalistima bira pobjednicu. Finalisti se obično suočavaju u posljednjem ''lipsync'' dvoboju za pobjedu ([[engleski|eng]]. ''Lipsync for the Crown''). [[Novac|Novčana]] nagrada koju osvaja pobjednica varira od sezone do sezone: u petnaestoj sezoni pobjednica Sasha Colby osvojila je 200 tisuća [[Američki dolar|američkih dolara]].<ref name="RPDRsasha">{{Citiranje weba|date=16. travnja 2023.|title=Sasha Colby Wins RuPaul's Drag Race Season 15, Takes Home Crown, Sceptre and $200,000 Cash Prize (Watch Video)|url=https://www.latestly.com/socially/entertainment/tv/sasha-colby-wins-rupuals-drag-race-season-15-takes-home-crown-sceptre-and-200000-cash-prize-watch-video-5062061.html|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=latestly.com}}</ref> Osim pobjednice, u svakoj sezoni se proglašava i ''Miss Congeniality'', kraljica koja se tokom sezone istaknula po dobrim međuljudskim odnosima s ostalim natjecateljima.<ref name="RPDRmisscon">{{Citiranje weba|date=9. svibnja 2022.|title=Losing Is The New Winning: Every Miss Congeniality Of RuPaul’s Drag Race Ranked|url=https://collider.com/losing-is-the-new-winning-every-miss-congeniality-of-rupauls-drag-race-ranked/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=collider.com}}</ref> == Žiri == Žiri, kojim presjeda RuPaul, načelno čine još tri suca. Trenutni stalni članovi žirija emisije su [[Michelle Visage]], koja je od treće sezone zamijenila dotadašnju Merle Ginsberg, te Ross Matthews i Carson Kressley, koji su se sudačkom panelu pridružili u sedmoj sezoni zamijenivši dotadašnjeg Santina Ricea. Od 15. sezone ekipi stalnih sudaca se pridružuje i TS Madison. Od 17. sezone ekipi stalnih sudaca se pridružuje i Law Roach. Gotovo svaka emisija ima i barem jednog gostujućeg suca, najčešće slavnu osobu. Do sada su u emisiji gostovale brojne poznate osobe iz svijeta [[gluma|glume]], [[glazba|glazbe]], [[moda|mode]], komedije i sl. uključujući [[Lady Gaga|Lady Gagu]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://abcnews.go.com/Entertainment/rupaul-explains-lady-gaga-asked-drag-race/story?id=46351637 |title=RuPaul explains how Lady Gaga asked to appear on 'Drag Race' |last=News |first=A. B. C. |work=ABC News |language=en |accessdate=2021-05-09}}</ref> [[Nicki Minaj]],<ref>{{Citiranje weba |url=https://ew.com/tv/2020/02/25/nicki-minaj-rupauls-drag-race-clip/ |title=Nicki Minaj comes for RuPaul's throne in exclusive 'Drag Race' premiere clip |work=EW.com |language=en |accessdate=2021-05-09}}</ref> [[Ariana Grande|Arianu Grande]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.billboard.com/articles/columns/pop-shop/6524237/ariana-grande-rupauls-drag-race-exclusive |title=Exclusive First Look: Watch Ariana Grande on 'RuPaul's Drag Race' |work=Billboard |language=en |accessdate=2021-05-09}}</ref> i mnoge druge. == Pregled emisije == {{Pregled serije | infoA = Broj<br>natjecatelja | infoB = Pobjednica | infoC = Pratilja | infoD = ''Miss Congeniality'' | boja1 = #FF6256 | poveznica1 = | epizode1 = 9 | premijera1 = {{nowrap|[[2. veljače]] [[2009.]]}} | finale1 = {{nowrap|[[23. ožujka]] [[2009.]]}} | infoA1 = 9 | infoB1 = {{nowrap|BeBe Zahara Benet}} | infoC1 = {{nowrap|Nina Flowers}} | infoD1 = {{nowrap|Nina Flowers}} | mreža1 = [[Logo TV]] | boja2 = #242124 | poveznica2 = | epizode2 = 12 | premijera2 = [[1. veljače]] [[2010.]] | finale2 = [[25. travnja]] [[2010.]] | infoA2 = 12 | infoB2 = Tyra Sanchez | infoC2 = Raven | infoD2 = Pandora Boxx | boja3 = #C0C0C0 | poveznica3 = | epizode3 = 16 | premijera3 = [[24. siječnja]] [[2011.]] | finale3 = [[2. svibnja]] [[2011.]] | infoA3 = 13 | infoB3 = Raja | infoC3 = Manila Luzon | infoD3 = Yara Sofia | boja4 = #A683EE | poveznica4 = | epizode4 = 14 | premijera4 = [[30. siječnja]] [[2012.]] | finale4 = {{nowrap|[[30. travnja]] [[2012.]]}} | infoA4 = 13 | infoB4 = Sharon Needles | infoC4 = Chad Michaels<br>Phi Phi O'Hara | infoD4 = Latrice Royale | boja5 = #F0E68C | poveznica5 = | epizode5 = 14 | premijera5 = {{nowrap|[[28. siječnja]] [[2013.]]}} | finale5 = [[6. svibnja]] [[2013.]] | infoA5 = 14 | infoB5 = Jinkx Monsoon | infoC5 = Alaska<br>{{nowrap|Roxxxy Andrews}} | infoD5 = Ivy Winters | boja6 = #8B008B | poveznica6 = | epizode6 = 14 | premijera6 = [[24. veljače]] [[2014.]] | finale6 = [[19. svibnja]] [[2014.]] | infoA6 = 14 | infoB6 = Bianca Del Rio | infoC6 = Adore Delano<br>Courtney Act | infoD6 = BenDeLaCreme | boja7 = #DCDCDC | poveznica7 = | epizode7 = 14 | premijera7 = [[2. ožujka]] [[2015.]] | finale7 = [[1. lipnja]] [[2015.]] | infoA7 = 14 | infoB7 = Violet Chachki | infoC7 = Pearl<br>Ginger Minj | infoD7 = Katya | boja8 = #7FFFD4 | poveznica8 = | epizode8 = 10 | premijera8 = [[7. ožujka]] [[2016.]] | finale8 = [[17. svibnja]] [[2016.]] | infoA8 = 12 | infoB8 = [[Bob the Drag Queen]] | infoC8 = Kim Chi<br>Naomi Small | infoD8 = {{nowrap|Cynthia Lee Fontaine}} | boja9 = #DA70D6 | poveznica9 = | epizode9 = 14 | premijera9 = [[24. ožujka]] [[2017.]] | finale9 = [[23. lipnja]] [[2017.]] | infoA9 = 14 | infoB9 = Sasha Velour | infoC9 = Peppermint | infoD9 = Valentina |mreža9 = [[VH1]] | boja10 = #7C3F8C | poveznica10 = | epizode10 = 14 | premijera10 = [[22. ožujka]] [[2018.]] | finale10 = [[28. lipnja]] [[2018.]] | infoA10 = 14 | infoB10 = Aquaria | infoC10 = Eureka O'Hara<br>{{nowrap|Kameron Michaels}} | infoD10 = Monét X Change | boja11 = #FF68CA | poveznica11 = | epizode11 = 14 | premijera11 = [[28. veljače]] [[2019.]] | finale11 = {{nowrap|[[30. svibnja]] [[2019.]]}} | infoA11 = 15 | infoB11 = Yvie Oddly | infoC11 = {{nowrap|[[Brooke Lynn Hytes]]}} | infoD11 = Nina West | boja12 = #274EC3 | poveznica12 = | epizode12 = 14 | premijera12 = [[28. veljače]] [[2020.]] | finale12 = [[29. svibnja]] [[2020.]] | infoA12 = 13 | infoB12 = Jaida Essence Hall | infoC12 = Gigi Goode<br>Crystal Methyd | infoD12 = Heidi N Closet | boja13 = #93D1D1 | poveznica13 = | epizode13 = 14 | premijera13 = [[1. siječnja]] [[2021.]] | finale13 = [[23. travnja ]] [[2021.]] | infoA13 = 13 | infoB13 = Symone | infoC13 = Kandy Muse | infoD13 = Lala Ri | boja14 = #DD845E | poveznica14 = | epizode14 = 16 | premijera14 = [[7. siječnja]] [[2022.]] | finale14 = {{nowrap|[[22. travnja]] [[2022.]]}} | infoA14 = 14 | infoB14 = Willow Pill | infoC14 = Lady Camden | infoD14 = {{nowrap|Kornbread "The Snack" Jeté}} | boja15 = #FF0097 | poveznica15 = | epizode15 = 16 | premijera15 = [[6. siječnja]] [[2023.]] | finale15 = [[14. travnja]] [[2023.]] | infoA15 = 16 | infoB15 = Sasha Colby | infoC15 = Anetra | infoD15 = Malaysia Babydoll Foxx | mreža15 = [[MTV]] | boja16 = #F6EF15 | poveznica16 = RuPaul's Drag Race (16. sezona) | epizode16 = 16 | premijera16 = [[5. siječnja]] [[2024.]] | finale16 = [[19. travnja]] [[2024.]] | infoA16 = 14 | infoB16 = Nymphia Wind | infoC16 = Sapphira Cristál | infoD16 = Xunami Muse<br>Sapphira Cristál | boja17 = #0040FF | poveznica17 = | epizode17 = 16 | premijera17 = [[3. siječnja]] [[2025.]] | finale17 = [[18. travnja]] [[2025.]] | infoA17 = 14 | infoB17 = Onya Nurve | infoC17 = Jewels Sparkles | infoD17 = Crystal Envy | boja18 = #8B4513 | poveznica18 = | epizode18 = 16 | premijera18 = [[2. siječnja]] [[2026.]] | finale18 = [[17. travnja]] [[2026.]] | infoA18 = 14 | infoB18 = Myki Meeks | infoC18 = Nini Coco | infoD18 = Jane Don't }} <center><gallery> File:Bebe Zahara Benet at NUBIA 2020 (cropped).jpg|Bebe Zahara Benet File:RuPaul DragCon 2022 (52073264823).jpg|Raja File:DSC04205 (33279955410).jpg|Sharon Needles Jinkx Monsoon 006 - DC Capital Pride street festival - 2013-06-09 (9001924615) (cropped).jpg|Jinkx Monsoon File:Bianca del Rio 2018 (cropped).jpg|Bianca Del Rio File:Violet Chachki at DragCon, April 2017.png|Violet Chachki File:Bob The Drag Queen at Rupaul's Dragcon 2017 by dvsross.jpg[[Bob the Drag Queen]] File:Sasha Velour (cropped) 2.jpg|Sasha Velour Aquaria at Dragcon by dvsross (cropped).jpg|Aquaria DragCon2024 @DVSROSS (183) (cropped).jpg|Yvie Oddly DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -112 (cropped).jpg|Jaida Essence Hall RuPaul DragCon 2022 (52073264228).jpg|Willow Pill Nymphia Wind at Taiwan Presidential Office Building 20240515 (cropped).jpg|Nymphia Wind </gallery></center> == Glazba == Većinu glazbe koja svira u pozadini i za vrijeme hoda po pisti izvodi RuPaul.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fastcompany.com/90555268/why-rupauls-music-is-the-fuel-that-keeps-drag-race-running |title=Why RuPaul’s music is the fuel that keeps ‘Drag Race’ running |last=Berkowitz |first=Joe |date=2020-09-25 |work=Fast Company |language=en-US |accessdate=2021-05-09}}</ref> == Povezani mediji i događanja == === ''Untucked!'' === Prva sezona ''Drag Racea'' bila je popraćena sa sedam epizoda popratne emisije ''Under the Hood'', objavljivanih na internetu nakon svake prikazane epizode.<ref>{{Citiranje weba |url=https://worldofwonder.net/under-the-hood-of-rupauls-drag-race/ |title=Under The Hood of RuPaul’s Drag Race |date=2009-02-09 |work=The WOW Report |language=en-US |accessdate=2021-05-09}}</ref> U ovom popratnom serijalu prikazuju se razgovori natjecatelja iza kamera te snimke koje nisu dospjele u glavnu emisiju. Od druge je sezone ''Under the Hood'' preimenovan i prebačen na televiziju pod imenom ''RuPaul's'' ''Drag Race: Untucked!''<ref>{{Citation |title=RuPaul's Drag Race: Untucked! (TV Series 2010– ) - IMDb |url=http://www.imdb.com/title/tt1588754/releaseinfo |accessdate=2021-05-09}}</ref> koji nastavlja pratiti natjecatelje iza kulisa emisije. === ''All Stars'' i ''Global All Star''s=== {{glavni|RuPaul's Drag Race All Stars|RuPaul's Drag Race Global All Stars}} Od [[2012.]] godine do danas izašlo je deset sezona nastavka emisije pod imenom ''[[RuPaul's Drag Race All Stars]]'' koja prikazuje povratak natjecatelja iz izvorne emisije. Natjecatelji povratnici dobivaju još jednu šansu za pobjedom, a koncept emisije je gotov identičan izvorniku, samo što ''All Stars'' sadrži neke preinake u formatu koje variraju od sezone do sezone.<ref name="RPDRallstars7">{{Citiranje weba|date=24. svibnja 2022.|title=RuPaul's Drag Race All Stars Season 7 Rules and Format Explained|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-all-stars-season-7-format/|url-status=dead|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> ''[[RuPaul's Drag Race Global All Stars]]'' prikazuje se od [[16. kolovoza]] [[2024.]] te prikazuje povratak prethodnih natjecatelja iz raznih internacionalnih inačica emisije.<ref name="globalsezona1">{{Citiranje weba|last=Tangcay|first=Jazz|date=15. srpnja 2024.|title=‘RuPaul’s Drag Race Global All Stars’ to Feature Queens From 12 Countries|url=https://variety.com/2024/tv/news/rupauls-drag-race-global-all-stars-meet-the-queens-1236068993/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240715172245/https://variety.com/2024/tv/news/rupauls-drag-race-global-all-stars-meet-the-queens-1236068993/|archive-date=15. srpnja 2024.|access-date=15. srpnja 2024.|language=engleski|website=variety.com|publisher=[[Variety]]}}</ref> === Serijal ''Drag Race'' === {{glavni|Drag Race (TV serijal)}} Emisija je prerasla u međunarodni serijal.<ref name="dragglobal1">{{Citiranje weba|date=31. srpnja 2022.|title=How RuPaul’s Drag Race Became a Global Phenomenon|url=https://movieweb.com/how-rupauls-drag-race-became-a-global-phenomenon/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=movieweb.com}}</ref><ref name="dragglobal2">{{Citiranje weba|date=28. srpnja 2022.|title=The rise of RuPaul's Drag Race and the international superstar at the helm of a global media empire|url=https://www.abc.net.au/news/2022-07-29/how-rupauls-drag-race-became-a-global-media-empire/101270732|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=abc.net.au}}</ref> Godine [[2018.]] [[Tajland]] postaje prva zemlja koja je adaptirala RuPaulovu emisiju, a [[2019.]] godine ''Drag Race'' je dobio i [[Ujedinjeno kraljevstvo|britansku]] verziju pod nazivom ''[[RuPaul's Drag Race UK]]'' u kojoj, kao i originalu, RuPaul igra ulogu izvršnog producenta te voditelja emisije.<ref name="RPDRUK">{{Citiranje weba|date=26. rujna 2019.|title=Yes, You’ll Be Able to Watch RuPaul’s Drag Race UK in the U.S., Henny|url=https://www.vulture.com/2019/09/rupauls-drag-race-uk-premiere-date-logo.html|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=14. kolovoza 2023.|language=engleski|website=vulture.com}}</ref> Serijal je od [[2020.]] godine do danas dobio brojne inačice diljem svijeta te se tako proširio i u zapadnoj [[Europa|Europi]] u kojoj su se do sada emitirale nizozemska, španjolska, [[Drag Race Italia|talijanska]], [[Drag Race France|francuska]], švedska, belgijska i [[Drag Race Germany|njemačka]] inačica.<ref name="RPDRbelgijaprvasezona">{{Citiranje weba|date=25. siječnja 2023.|title=‘Drag Race Belgique’ Cast, Premiere Date Revealed|url=https://decider.com/2023/01/25/drag-race-belgique-belgium-cast-reveal-premiere-date/#/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=14. kolovoza 2023.|website=decider.com}}</ref><ref name="RPDRfrancuskaprvasezona">{{Citiranje weba|date=2. lipnja 2023.|title=Bonjour, ladies! Meet the queens of RuPaul's Drag Race France|url=https://ew.com/tv/drag-race-france-season-1-cast-revealed-meet-the-queens/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=14. kolovoza 2023.|website=ew.com}}</ref><ref name="italijaprvasezona">{{Citiranje weba|date=18. rujna 2023.|title=Say Ciao Bella To The Queens Of Drag Race Italia Season 3|url=https://www.pride.com/drag-queens/drag-race-italia-season-3|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=11. studenoga 2023.|website=pride.com}}</ref> Osim američke, britanske i australijske emisije koje vodi RuPaul, voditeljice svjetskih inačica su obično poznate drag kraljice iz pripadajuće zemlje.<ref name="RPDRgermanyPrvaSezona">{{Citiranje weba|date=10. kolovoza 2023.|title=Meet Barbie Breakout! The hostess of DRAG RACE GERMANY|url=https://www.kaltblut-magazine.com/meet-barbie-breakout-the-hostess-of-drag-race-germany/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=15. studenoga 2023.|language=engleski| website=kaltblut-magazine.com}}</ref> Emisije iz serijala prate isti format kao i izvornik. === ''Secret Celebrity'' === Od [[2020.]] godine na kanalu [[VH1]] se prikazuje i nastavak pod nazivom ''RuPaul's Secret Celebrity Drag Race'' u kojemu se razne poznate ličnosti natječu prerušene u [[Drag kraljica|''drag'' kraljice]].<ref name="RPDRsecret celebrity">{{Citiranje weba|date=27. rujna 2022.|title=See every star's makeover reveal on RuPaul's Secret Celebrity Drag Race season 2|url=https://ew.com/tv/rupauls-secret-celebrity-drag-race-season-2-celebs-revealed/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> Prva se sezona prikazivala od [[24. travnja]] do [[15. svibnja]] [[2020.]] godine. Druga sezona se prikazivala od [[12. kolovoza]] do [[30. rujna]] [[2022.]] godine, a predstavio se novi format u kojemu su se poznate ličnosti natjecale anonimno, tj. njihov pravi identitet nije bio otkriven sve do njihove eliminacije. Pobjednik druge sezone bio je američki pjevač, glumac i plesač AJ McLean pod drag imenom Poppy Love. === Ostali nastavci === U prosincu [[2018.]] godine prikazalo se posebno [[božić|božićno]] izdanje emisije pod nazivom ''RuPaul’s Drag Race Holi-Slay Spectacular.''<ref name="RPDRallbozic">{{Citiranje weba|date=1. studenoga 2018.|title=Kim Chi, Shangela, Trixie Mattel & More to Compete in ‘RuPaul’s Drag Race Holi-Slay Spectacular’|url=https://www.billboard.com/culture/pride/rupauls-drag-race-christmas-special-8482663/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski| website=billboard.com}}</ref> Od travnja [[2023.]] godine prikazuje se i emisija pod imenom ''RuPaul's Drag Race Live Untucked!'', koja prikazuje ''drag'' kraljice koje sudio glumačke postave RuPaulovog showa u [[Las Vegas]]u. === ''DragCon'' === Fan konvencija za ljubitelje emisije i ''draga'' općenito pod nazivom ''DragCon'' održava se od [[2017.]] godine u [[New York City, New York|New York]]u, [[Los Angeles]]u i [[Ujedinjeno kraljevstvo|Ujedinjenom kraljevstvu]]. Fanovi na konvenciji mogu upoznati natjecatelje iz emisije i druge ''drag'' umjetnike. Također služi kao prostor za održavanje ''drag showova'' i raznovrsnih javnih rasprava o relevantnim temama.<ref name="RPDRdragcon1">{{Citiranje weba|date=16. siječnja 2023.|title=RuPaul’s DragCon: Where Drag Queens and Fans Come to Slay|url=https://www.vice.com/en/article/dy7b37/inside-rupauls-dragcon|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski| website=vice.com}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231216145617/https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race |date=16. prosinca 2023. }} na mtv.com * [https://www.instagram.com/rupaulsdragrace/?hl=hr RuPaul's Drag Race] na [[Instagram|Instagramu]] * [https://www.facebook.com/rupaulsdragrace/ RuPaul's Drag Race] na [[Facebook|Facebooku]] * {{imdb naslov|id=1353056|naslov=RuPaul's Drag Race}} {{DragRace}} [[Kategorija:Drag Race]] [[Kategorija:Američke televizijske emisije]] [[Kategorija:Televizijski program na MTV-u]] s3hfsploc18650qgnelqi4lc6d3kf5s Rudolf Kehrer 0 508198 7573987 7419907 2026-08-11T07:24:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573987 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Rudolf Kehrer <br> <small> Рудольф Керер </small> | Img = Rudolf_Kehrer.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = instrumentalist | Rodno_ime = Рудольф Рихардович Керер | Pseudonim = | Rođenje = [[10. srpnja]] [[1923.]] | Mjesto rođenja = [[Tbilisi]], [[SSSR]] | Smrt = [[29. listopada]] [[2013.]] | Mjesto smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]]<ref>Markus Schirmer: [https://www.tamino-klassikforum.at/index.php?thread/13242-rudolph-kehrer/&postID=488543#post488543 ''Rudolph Kehrer.''] In: Tamino-Klassikforum.at, 1. November 2013.</ref> | Prebivalište = | Instrument = [[glasovir]] | Žanr = [[ozbiljna glazba]] | Zanimanje = [[pijanist]], [[glasovir]]ski [[pedagog]] | Djelatno_razdoblje = 1938. – 2007. | Producentska_kuća = [[Melodija (diskografska kuća)|Melodija]] (rus. ''Мелодия'') | Angažman = | URL = | nagrade = <center> Nagrada »Robert Schumann« <br> Zaslužni umjetnik SSSR-a <br> [[Narodni umjetnik SSSR-a]] <br> [[Orden]] ''Meritul Cultural'' <br> ''Russlanddeutschen Kulturpreis für Musik'' </center> | Značajni instrumenti = }} '''Rudolf Kehrer''' ([[ruski]]: Рудольф Рихардович Керер; [[Tbilisi]], [[10. srpnja]] [[1923.]] – [[Berlin]], [[29. listopada]] [[2013.]]) bio je [[SSSR|ruski]] [[pijanist]] i [[glasovir]]ski [[pedagog]] [[Nijemci|njemačkoga]] podrijetla. Zbog političkih mu je razloga godinama bila uskraćivana mogućnost slobodnoga kretanja i putovanja, pa je dugo bio poznat samo u [[država]]ma tzv. [[Istočni blok|Istočnoga bloka]]. Bio je osobito cijenjen zbog svojih upečatljivih interpretacija glasovirskih koncerata [[Brahms|Johannesa Brahmsa]], [[Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]], [[Sergej Rahmanjinov|Sergeja Rahmanjinova]] i [[Dmitrij Šostakovič|Dmitrija Šostakoviča]], te glasovirskih [[sonata]] i [[skladba]] [[Beethoven|Ludwiga van Beethovena]], [[Chopin|Frédérica Chopina]] i [[Sergej Prokofjev|Sergeja Prokofjeva]]. == Životopis == Rudolf Kehrer rođen je 1923. u Tbilisiju (tadašnjem Tiflisu) u obitelji [[Švapska|švapskih]] doseljenika. Otac mu i djed bijahu graditelji glasovira, pa stoga ne čudi da je i Rudolf – kao glazbeno nadareni šestgodišnjak – bio takoreći predodređen da postane pijanist. Do svoje 14. godine znao je svirati gotovo sve [[Chopin]]ove glasovirske [[Etida|etide]], a kao petnaestgodišnjak je prvi puta javno nastupio kao solist izvodeći popularni ''Prvi koncert za glasovir i orkestar'' u b-molu [[Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]]. Sve je to ukazivalo na moguću briljantnu karijeru koncertnog pijanista,<ref>[http://www.chopin-gesellschaft.de/meisterkurse/13.meisterkurs/kursleitung/ Chopin-Gesellschaft Darmstadt: Prof. Rudolf Kehrer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407093708/http://www.chopin-gesellschaft.de/meisterkurse/13.meisterkurs/kursleitung/ |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 4. travnja 2014.</ref><ref name="HAUS">[http://www.haus-marteau.de/files/03_Programm/Dozenten/singleview_dozenten.php?id=9&nav=9&subnav=57 Internationale Musikbegegnungsstäte Haus Marteau: Prof. Rudolf Kehrer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407080015/http://www.haus-marteau.de/files/03_Programm/Dozenten/singleview_dozenten.php?id=9&nav=9&subnav=57 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 4. travnja 2014.</ref> ali su povijesna zbivanja – točnije, početak [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] i osobito [[Operacija Barbarossa|njemački napad na SSSR]] [[1941.]] sasvim preokrenuli i zagorčali život obitelji Kehrer i ostalim njemačkim doseljenicima. Kehrerovi su iz [[Gruzija|Gruzije]] [[Deportacija|deportirani]] u [[Kazahstan]], gdje je i Rudolf bio prisiljen naporno raditi na jednoj [[Plantaža|plantaži]] [[pamuk]]a. Sljedećih 13 godina nije uopće mogao ni svirati, ni slušati [[Glazba|glazbu]]: na drvenoj si je dasci nacrtao glasovirske tipke, pa je tako „u gluho“ vježbao i održavao sviračku tehniku.<ref name="KLASSIK">[http://magazin.klassik.com/news/teaser.cfm?ID=10450&nachricht=Pianist%20Rudolf%20Kehrer%20im%20Alter%20von%2090%20Jahren%20verstorben magazin.klassik.com – Pianist Rudolf Kehrer im Alter von 90 Jahren verstorben], pristupljeno 4. travnja 2014.</ref> Budući da su takve okolnosti naprasno prekinule njegovo bavljenje glazbom, Kehrer je završio izvanredni studij [[Matematika|matematike]] i [[Fizika|fizike]], da bi te predmete mogao predavati nižim razredima jedne [[Škola|škole]] i tako prehranjivati vlastitu [[obitelj]]. Tek su se poslije [[Staljin]]ove smrti životne prilike i politički položaj ruskih Nijemaca polako počeli poboljšavati: iako je Kehrer u to vrijeme već bio tridesetjednogodišnjak, ipak je još uvijek želio biti koncertni pijanist.<ref name="NMZ">[http://www.nmz.de/artikel/verbannt-fuer-dreizehn-entscheidende-jahre www.nmz.de – Verbannt für dreizehn entscheidende Jahre : Die ungewöhnliche Laufbahn des Pianisten Rudolf Kehrer], pristupljeno 4. travnja 2014.</ref> Zato je 1954. nastavio studij glasovira na [[Konzervatorij]]u u [[Taškent]]u, gdje je tri godine poslije s velikim uspjehom diplomirao te istodobno bio pozvan preuzeti vlastitu klasu [[Student|studenata]]. U Taškentu bi zasigurno zauvijek i ostao da mu [[1961.]] nisu – uz posebnu dozvolu zbog prekoračene dobne granice – omogućili nastup na 2. Sovjetskom državnom natjecanju glazbenika u [[Moskva|Moskvi]].<ref name="KLASSIK"/> Postignuti uspjeh bio je veći od očekivanoga: na tom je natjecanju Kehrer svojim izvedbama nadmoćno pobijedio svoje konkurente osvojivši najveći mogući broj bodova. U odluci o proglašenju pobjednika, članovi žirija su o Kehreru zapisali: »On je istinski [[fenomen]] u glazbenom životu Sovjetskoga saveza, veliki [[talent]] zrele [[Individuacija|osobnosti]] opremljen najkvalitetnijim pijanističkim umijećem...«<ref name="ThSAND">[http://www.rudolf-kehrer.info/musik/kehrer/leben_und_weg/ www.rudolf-kehrer.info – Thomas Sandvoß: »Schwere Schicksalsjahre bis zum Erfolg … Skizzen aus dem Leben des Pianisten Rudolf Kehrer«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407124938/http://www.rudolf-kehrer.info/musik/kehrer/leben_und_weg/ |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 4. travnja 2014.</ref> Taj mu je uspjeh omogućio da prihvati ponuđeno mjesto profesora na [[Moskovski konzervatorij Petra Iljiča Čajkovskog|Moskovskom konzervatoriju]], ali i da istodobno postane stalnim solistom [[Akademski simfonijski orkestar Moskovske filharmonije|Moskovske filharmonije]].<ref name="KLASSIK"/> Potkraj 1980-ih Kehreru je napokon ukinuta zabrana putovanja u inozemstvo pa je, poslije 29 godina uspješne pedagoške djelatnosti u Moskvi, [[1990.]] prihvatio poziv i mjesto gostujućeg profesora glasovira na Visokoj školi za glazbu i scensku umjetnost (njem. ''Hochschule für Musik und darstellende Kunst'') u [[Beč]]u, gdje je podučavao do [[1998.]]<ref name="ThSAND"/> Tijekom bogate koncertne i dugogodišnje pedagoške karijere Rudolf Kehrer je održao više od 2000 solističkih koncerata u Sovjetskom savezu, [[država]]ma tzv. [[Istočni blok|Istočnoga bloka]] i [[Japan]]u. Također je često sudjelovao u radu žirija mnogih uglednih međunarodnih pijanističkih natjecanja i redovito održavao majstorske tečajeve za mlade pijaniste.<ref name="HAUS"/> Dva takva tečaja održao je i u [[Zadar|Zadru]]: 1989. i 1990. godine. == Nagrade i priznanja == Rudolf Kehrer je za svoja umjetnička postignuća primio mnogobrojne ugledne nagrade i priznanja,<ref name="HAUS"/> među kojima se osobito ističu: * 1977. – [[Zwickau]]: nagrada »Robert Schumann« (njem. ''Robert-Schumann-Preis'') * 1978. – Zaslužni umjetnik SSSR-a (rus. Заслуженный деятель искусств РСФСР) * 1983. – [[Narodni umjetnik SSSR-a]] (rus. Народный артист РСФСР) * [[Rumunjska|rumunjski]] [[orden]] ''Meritul Cultural'' za osobite zasluge u [[Kultura|kulturi]] * orden za osobite zasluge u kulturi [[Poljska|Republike Poljske]] * 2004. – nagrada za umjetnička postignuća u glazbi (njem. ''Russlanddeutschen Kulturpreis für Musik'') njemačke savezne pokrajine [[Baden-Württemberg]]<ref>[http://www.niemannlab.de/musik/informationen/kulturpreis/ www.niemannlab.de – Land Baden-Württemberg verleiht den Russlanddeutschen Kulturpreis 2004 für Musik an Prof. Rudolf Kehrer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407083054/http://www.niemannlab.de/musik/informationen/kulturpreis/ |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 4. travnja 2014.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://allpianists.ru/kerer.html allpianists.ru – КЕРЕР Рудольф Рихардович] (životopis) {{rus oznaka}} *[http://www.rudolf-kehrer.info/musik/kehrer/leben_und_weg/ www.rudolf-kehrer.info – Thomas Sandvoß: »Schwere Schicksalsjahre bis zum Erfolg … Skizzen aus dem Leben des Pianisten Rudolf Kehrer«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407124938/http://www.rudolf-kehrer.info/musik/kehrer/leben_und_weg/ |date=7. travnja 2014. }} (životopis) {{deu oznaka}} *[http://www.chopin-gesellschaft.de/meisterkurse/13.meisterkurs/kursleitung/ Chopin-Gesellschaft Darmstadt: Prof. Rudolf Kehrer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407093708/http://www.chopin-gesellschaft.de/meisterkurse/13.meisterkurs/kursleitung/ |date=7. travnja 2014. }} (životopis) {{deu oznaka}} *[http://www.goethe.de/ins/ge/prj/dig/mus/kehr/deindex.htm Goethe Institut Tbilissi – Rudolf Kehrer] (životopis) {{deu oznaka}} *[http://www.br.de/radio/br-klassik/sendungen/leporello/rudolf-kehrer-tot-100.html BR Klassik – Der Pianist Rudolf Kehrer ist tot] {{deu oznaka}} *[http://www.discogs.com/artist/2059948-Rudolf-Kerer Discogs.com – Rudolf Kerer] (diskografija) {{engl}} *[http://www.rudolf-kehrer.info/musik/kehrer/rudolf_kehrer_archiv/ Rudolf Kehrer Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209105825/http://www.rudolf-kehrer.info/musik/kehrer/rudolf_kehrer_archiv/ |date=9. veljače 2014. }} (diskografija) {{deu oznaka}} {{engl}} *[http://www.imdb.com/title/tt0977731/ IMDb: Das Ende einer Odyssee – Der Pianist Rudolf Kehrer] (kratki dokumentarni film o životu Rudolfa Kehrera) {{GLAVNIRASPORED:Kehrer, Rudolf}} [[Kategorija:Ruski pijanisti]] [[Kategorija:Ruski glazbeni pedagozi]] [[Kategorija:Životopisi, SSSR]] 3b692w3mimqcjlilh2cu07lkeq3dwja Rajko Suhodolčan 0 508864 7573862 7423090 2026-08-10T22:19:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573862 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Rajko Suhodolčan | Img = Rajko Suhodolčan 01.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[26. veljače]] [[1964.]] | Mjesto rođenja=[[Krapina]], [[Hrvatska]] | Mjesto rođenja = [[Krapina]], [[Hrvatska]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Prebivalište = Krapina | Instrument = | Žanr = [[Narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[glazbeni producent]] | Djelatno_razdoblje = [[1980-ih]] do danas | Producentska_kuća = [[SBS Music]], Menart, [[Croatia Records]], [[Aquarius Records]], [[Hit Records]] | Angažman = solist, [[Kvartet Gubec]] | URL = [http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] | nagrade = <center> zlatna plaketa ''Status'' HGU <br> ''Zlatna ploča'' [[HDU]] <br> glazbena nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]] </center> | Značajni instrumenti = }} '''Rajko Suhodolčan''' ([[Krapina]]) [[hrvat]]ski je [[glazbenik]]: [[pjevač]], [[skladatelj]], [[tekstopisac]] i [[glazbeni producent]] [[Narodna glazba|narodne]] i [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Jedan je od utemeljitelja i član popularnog [[Kvartet Gubec|Kvarteta Gubec]], te osnivač i vlasnik [[Glazbeno izdavaštvo|produkcijske etikete]] [[SBS Music]]. == Životopis == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan 8.jpg|mini|lijevo|250px|[[Barbara Suhodolčan|Barbara]] i Rajko Suhodolčan 2020.]] [[Datoteka:Rajko Suhodolčan.jpg|mini|Rajko Suhodolčan 2014.]] Rajko Suhodolčan je vrlo rano pokazao svoju [[Glazba|glazbenu]] [[Talent|nadarenost]]. Osnovnu i srednju školu [[odgoj]]no-[[Obrazovanje|obrazovnog]] smjera završio je u Krapini, gdje se kao [[mladi]]ć uključio u rad [[KUD|Kulturno-umjetničkoga društva]] »Ilirci«. Početkom [[1980-ih]] počeo je nastupati kao vokalni solist s raznim [[rock]]-[[Glazbena skupina|sastavima]]. Godine 1985. s grupom »Stella« iz Krapine, ostvaruje prve [[Snimanje zvuka|studijske snimke]], s kojima pobjeđuje na tada vrlo popularnom natjecanju mladih rock-sastava »Demo X«. Tijekom [[1990-ih]] Suhodolčan se, kao autor i izvođač, sve više posvećuje narodnoj i zabavnoj glazbi.<ref name="SBS">[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Piše [[Pjesma|pjesme]] na [[Hrvatski standardni jezik|hrvatskom (standardnom) jeziku]] i [[Kajkavski|kajkavskome narječju]], koje uglazbljuje i/ili objavljuje u [[časopis]]ima, te [[festival]]skim i [[Književnost|književnim]] zbornicima.<ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081710/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085443&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9539987121}}</ref><ref>[http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 katalog.hazu.hr – Hrvatskozagorski književni zbornik 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407081707/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=085446&Baza=1 |date=7. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014. {{ISBN|9789539987181}}</ref> Kao [[skladatelj]] i [[tekstopisac]] surađuje s mnogim poznatim [[Hrvatska|hrvatskim]] [[Estrada|estradnim]] izvođačima, primjerice s [[Đani Stipaničev|Đanijem Stipaničevim]], [[Tomislav Bralić|Tomislavom Bralićem]] i [[klapa Intrade|klapom Intrade]], Mirkom Švendom Žigom, Davorom Radolfijem, Alenom Nižetićem, Renatom Sabljak, Prvom ligom i Igorom Delačem, [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]] i tamburaškim sastavom [[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|''Slavonske Lole'']], [[Zdravko Škender|Zdravkom Škenderom]], [[Jasna Zlokić|Jasnom Zlokić]], ''Dečkima z bregov'', ''Lepim cajtima'', [[Kavaliri (Bednja)|''Kavalirima'']] iz [[Bednja|Bednje]], [[Podvinčani|''Podvinčanima'']], ''Podravskim mužikašima'' iz [[Pitomača|Pitomače]] i mnogim drugima. Autor je više od dvjestotinjak [[Skladba|skladbi]] na vlastite i [[stih]]ove drugih pjesnika,<ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153777203 HDS ZAMP: Rajko Suhodolčan] (popis djela), pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> koje se redovito mogu čuti u glazbenim emisijama [[HRT]], Nove TV ili RTL TV, te glazbenim programima mnogih lokalnih radijskih i televizijskih postaja (primjerice [[Z1]], OTV, [[VTV|Varaždinska TV]], CMC, [[DMC televizija]], [[Narodna TV]] itd.).<ref>[http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ sbs-music.hr – Video spotovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140410182024/http://www.sbs-music.hr/video-spotovi/ |date=10. travnja 2014. }}, pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> Kao autor i/ili izvođač, Rajko Suhodolčan redovito sudjeluje na mnogim glazbenim festivalima: Krapinskom festivalu, Splitskom festivalu, [[Zagrebfest]]u, [[Zagorska krijesnica|Zagorskoj krijesnici]] u Krapini, Hrvatskom radijskom festivalu, [[Večeri dalmatinske šansone|Šibenskoj šansoni]], [[Chansonfest]]u, [[Pjesme Podravine i Podravlja|Pjesmama Podravine i Podravlja]] u [[Pitomača|Pitomači]], [[Zlatne žice Slavonije|Zlatnim žicama Slavonije]] u [[Požega|Požegi]], [[FDK Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u, Igrajte nam mužikaši u Bedekovčini i mnogim drugima.<ref name="SBS"/> Rajko Suhodolčan redovni je član Hrvatsko-zagorskoga književnoga društva, HDS-a,<ref>[http://hr.hzsu.hr/Struktura-WEB-a/Navigacija-umjetnika/Umjetnici/Glazbeno-stvaralastvo hr.hzsu.hr – Umjetnici / Glazbeno stvaralaštvo: Skladatelji], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> HZSU-a i HGU-a. Za svoja je umjetnička postignuća do danas primio mnoge nagrade i priznanja, među kojima se osobito ističe 16 nominacija i šest glazbenih nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]].<ref name="SBS"/><ref>{{Citiranje weba|last=Bašak|first=Mirjana|date=2022-02-26|title=Suhodolčan s Kvartetom Gubec donio prvi Porin u Zagorje, ove godine u nominaciji dva zagorska glazbenika|url=https://radio-stubica.hr/suhodolcan-s-kvartetom-gubec-donio-prvi-porin-u-zagorje-ove-godine-u-nominaciji-dva-zagorska-glazbenika/|access-date=2024-02-11|website=Radio Stubica|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Nominacije 23. Porin {{!}} Porin|url=https://porin.org/content/nominacije-23-porin|access-date=2024-02-11|website=porin.org|archive-date=5. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231205125531/http://porin.org/content/nominacije-23-porin|url-status=dead}}</ref> == Diskografija (albumi) == Rajko Suhodolčan do danas je objavio trinaest samostalnih [[album]]a, od kojih dvanaest s vlastitim autorskim [[skladba]]ma, a u njegovu se diskografiju svakako može ubrojiti i pet albuma snimljenih s [[Kvartet Gubec#Diskografija|Kvartetom Gubec]]. == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:Rajko Suhodolčan Porin 2012.jpg|mini|200px|<center>Rajko Suhodolčan, Porin 2012.</center>]] * 1999. – ''zlatna plaketa Status'' Hrvatske glazbene unije za najslušaniju skladbu u Hrvatskom zagorju ("Dobro jutro", izvedba: VIS ''Lepi cajti'') * 2007 . – glazbena nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (''Ak’ sem ti srčeko ranil'', Kvartet Gubec)<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2007-118 www.porin.info – Dobitnici Porina 2007.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2007. – 1. nagrada slušatelja i urednika 118 radio postaja za najslušaniju pjesmu zabavno-narodne glazbe na [[HRF|Hrvatskom radijskom festivalu]] u [[Hvar (grad)|Hvaru]] ("Srce mi puno radosti", izvedba: ''[[Slavonske Lole (tamburaški sastav)|Slavonske Lole]]'') *2007. – 1. nagrada publike na [[Festival kajkavskih popevki Krapina|Festivalu kajkavskih popevki]] u Krapini za skladbu "Puca je bela" (s Kvartetom Gubec) *2008. – ''Srebrna ploča'' [[HDU]] za srebrnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na [[teritorij]]u [[RH|Republike Hrvatske]] (s Kvartetom Gubec) *2009. – 1. nagrada publike i plaketa Hrvatskog društva skladatelja na [[Zagrebfest]]u za skladbu ''Zagrebačka puca'' ( s Kvartetom Gubec) *2009. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Pod brajde'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Oktetom Kaj iz Huma na Sutli) *2009. – ''Zlatna ploča'' HDU za zlatnu nakladu albuma ''Ak’ sem ti srčeko ranil'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) * 2010. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Oko jene hiže'' – Kvartet Gubec<ref>[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2010-121 www.porin.info – Dobitnici Porina 2010.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2011. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Oko jene hiže'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2011. – 3. nagrada publike za pjesmu "Probudi se" na [[Večeri dalmatinske šansone|Večerima dalmatinske šansone]] u [[Šibenik]]u (izvedba: [[Đani Stipaničev]]) *2012. – 2. nagrada publike za pjesmu "Klapska cajka z Podravine" na festivalu ''Pjesme Podravine i Podravlja'' u [[Pitomača|Pitomači]] (Kvartet Gubec i [[Mladen Medak|Mladen Medak Gaga]]) * 2012. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najbolje folklorne pjesme (za pjesmu "Pod brajde" s albuma ''Gupci vu Lisinskom'')<ref>[http://arhiva.porin.info/index.php?opt=news&act=mlist&id=273&lang=hr www.porin.info – Dobitnici Porina 2012.], pristupljeno 2. travnja 2014.</ref> *2012. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Gupci vu Lisinskom'' na teritoriju Republike Hrvatske (s Kvartetom Gubec) *2013. – ''Srebrna ploča'' HDU za srebrnu nakladu albuma ''Zagorje vu srcu'' na teritoriju Republike Hrvatske (s klapom Bistrica) *2014. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe (producent albuma ''Šuoštor'' – Kavaliri iz Bednje)<ref>[http://arhiva.porin.info/21-porin/dodjela-porina-u-hypo-event-centru-586 www.porin.info – Proglašeni dobitnici 21. Porina], pristupljeno 22. rujna 2014.</ref> *2016. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma tamburaške glazbe&nbsp;za album Pozdrav Zagorju – Kvartet Gubec i TO HRT *2017. – posebno priznanje Hrvatske diskografske udruge za 30. godišnjicu uspješne karijere i doprinos kajkavskom glazbenom izričaju *2017. – povelja Grada Krapine&nbsp;– priznanje Gradskoga vijeća i gradonačelnika za osobita umjetničko-glazbena postignuća, unaprjeđenje kulturnog života i promicanje imena grada Krapine * 2018. – plaketa [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]] –&nbsp;priznanje Županijske skupštine i župana za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu *2018. – glazbena nagrada ''Porin''&nbsp;– nominacija u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Popevka i ti'' – Rajko Suhodolčan i klapa Bistrica *2022. – glazbena nagrada ''Porin'' – nominacija u kategoriji najboljeg albuma folklorne glazbe za album ''Da se ne pozabi'' – Rajko Suhodolčan i Faringaši *2023. – glazbena nagrada ''Porin'' u kategoriji najboljeg albuma pop-folklorne glazbe za album ''Za pajdaše'' – Kvartet Gubec == Izvori == {{izvori|30em}} *[http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=628769 Croatia Records: Rajko Suhodolčan] (životopis) *[http://www.zagorje.com/vijest/vijesti/rajko-suhodolcan-ovaj-porin-puno-znaci-za-zagorski-kraj-i-kajkavsku-rijec zagorje.com – Maja Šimunić: »Rajko Suhodolčan: Ovaj Porin puno znači za zagorski kraj i kajkavsku riječ«] *[http://www.zagorje.com/vijest/dogadanja/rajko-suhodolcan-starogradske-po-zagorski-i-zagrebacki zagorje.com – Sebastijan Fuštin: »Rajko Suhodolčan: Starogradske po zagorski i zagrebački«] *[http://www.discogs.com/artist/934393-Rajko-Suhodolčan Discogs: Rajko Suhodolčan] (diskografija) *[http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ SBS Music: Rajko Suhodolčan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140401160036/http://www.sbs-music.hr/sbs-music-rajko-suhodolcan/ |date=1. travnja 2014. }} (životopis) {{SBS Music}} == Vanjske poveznice == *[https://narodnaglazba.hr/ Mrežno sjedište Narodna glazba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020055113/https://narodnaglazba.hr/ |date=20. listopada 2020. }} *[https://www.facebook.com/rsuhodolcan/ Rajko Suhodolčan na Facebooku] {{Dobitnici Porina po godinama}} {{GLAVNIRASPORED:Suhodolčan, Rajko}} [[Kategorija:Hrvatski glazbenici]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Životopisi, Krapina]] [[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]] [[Kategorija:Hrvatski kantautori]] b78rkcudlvi6wo8mnsttm9h5v8s9zab XSLT 0 509732 7574106 6390697 2026-08-11T11:09:44Z VaQyrelon 369282 7574106 wikitext text/x-wiki '''XSLT''' (engleski akronim za "E'''x'''tensible '''S'''tylesheet '''L'''anguage '''T'''ransformations") je jezik za preoblikovanje [[XML]] dokumenata u druge XML dokumente.<ref name="w3c-xslt10">{{Citiranje weba|title=XSL Transformations (XSLT) Version 1.0|url=https://www.w3.org/TR/1999/REC-xslt-19991116|website=www.w3.org|publisher=World Wide Web Consortium|date=1999-11-16|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref> XSLT pretvara XML u XHTML (ili u drugačiji XML dokument, obični tekstualni format, i još XSL-FO). XSLT dio je XSL tehnologije, kao i [[XSL-FO]] format i [[XPath]] podjezik za upite.<ref name="w3c-xsl-obitelj">{{Citiranje weba|title=The Extensible Stylesheet Language Family (XSL)|url=https://www.w3.org/Style/XSL/|website=www.w3.org|publisher=World Wide Web Consortium|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref><ref name="w3c-xpath10">{{Citiranje weba|title=XML Path Language (XPath) Version 1.0|url=https://www.w3.org/TR/1999/REC-xpath-19991116/|website=www.w3.org|publisher=World Wide Web Consortium|date=1999-11-16|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref> Prema XSL transformacijama<ref>[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/OR_2013_14_Predavanje_07_Vizualizacije_Transformacije_Filtriranja.pdf Otvoreno računarstvo 2013./2014.,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140415114218/http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/OR_2013_14_Predavanje_07_Vizualizacije_Transformacije_Filtriranja.pdf |date=15. travnja 2014. }} ({{pdf}}; 1,1MB) Mario Žagar: ''XML, transformacije, vizualizacije i filtriranje podataka'', 26. ožujka 2013. (pristupljeno 1. travnja 2014.)</ref> se odnosimo kao prema programskom jeziku, jer je riječ o jeziku koji je potpun po Turingu, odnosno izražajnom snagom ravnopravan [[Turingov stroj|Turingovom stroju]].<ref name="onder2006">{{Citiranje časopisa|last1=Onder|first1=Ruhsan|last2=Bayram|first2=Zeki|title=XSLT Version 2.0 Is Turing-Complete: A Purely Transformation Based Proof|journal=Lecture Notes in Computer Science|volume=4094|pages=275–276|publisher=Springer|date=2006|doi=10.1007/11812128_26|language=en}}</ref> Kroz ovaj jezik mogu se složiti u prikaz i datoteke drugih formata, kao što su baze podataka i topografski podaci, uz uvjet da imaju uređeni sustav oznaka. U studenome 1999. godine [[W3C]] organizacija, koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na mreži, izdala je preporuku za korištenje XSLT.<ref name="w3c-xslt10" /><ref>[http://www.w3.org/TR/xslt XSL Transformations,] {{engl}} James Clark: ''W3C Recommendation'', 16. studenoga 1999. (pristupljeno 1. travnja 2014.)</ref> Posljednja inačica XSLT 3.0 preporukom je postala 2017. godine, no nije došlo do šire primjene u pregledniku, pa većina standardnih internetskih preglednika ne podržava dalje od inačice 1.0.<ref name="w3c-xslt30">{{Citiranje weba|title=XSL Transformations (XSLT) Version 3.0|url=https://www.w3.org/TR/xslt-30/|website=www.w3.org|publisher=World Wide Web Consortium|date=2017-06-08|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref><ref name="chrome-ukidanje">{{Citiranje weba|title=Removing XSLT for a more secure browser|url=https://developer.chrome.com/docs/web-platform/deprecating-xslt|website=Chrome for Developers|publisher=Google|date=2025|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref> == Povijest i inačice == XSLT 1.0 postao je preporukom W3C-a 16. studenoga 1999. godine, istoga dana kada i XPath 1.0, koji je nastao kao zajednička osnova za XSLT i XPointer.<ref name="w3c-xslt10" /><ref name="w3c-xpath10" /> XSLT 2.0 objavljen je 23. siječnja 2007. godine pod uredništvom Michaela Kaya. Vezan je uz XPath 2.0, s kojim dijeli model podataka i knjižnicu funkcija, a uvodi i podjelu na osnovni procesor i procesor svjestan sheme, pri čemu osnovni ne podržava mogućnosti koje traže pristup podatcima iz XML sheme.<ref name="w3c-xslt20">{{Citiranje weba|title=XSL Transformations (XSLT) Version 2.0|url=https://www.w3.org/TR/2007/REC-xslt20-20070123/|website=www.w3.org|publisher=World Wide Web Consortium|date=2007-01-23|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref> XSLT 3.0 preporukom je postao 8. lipnja 2017. godine.<ref name="w3c-xslt30">{{Citiranje weba|title=XSL Transformations (XSLT) Version 3.0|url=https://www.w3.org/TR/xslt-30/|website=www.w3.org|publisher=World Wide Web Consortium|date=2017-06-08|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref><ref name="xmlcom-2017">{{Citiranje weba|last=Kay|first=Michael|title=XSLT 3.0 becomes a W3C Recommendation|url=https://www.xml.com/news/xslt-30-recommendation/|website=XML.com|date=2017-06-11|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref> Najvažnija je novost potočna obrada, kod koje se ni ulazni ni izlazni dokument ne drže u cijelosti u radnoj memoriji. Dodani su i paketi za modularnost velikih predložaka, mape i polja preuzeti iz XPatha 3.1, funkcije za pretvorbu između [[JSON]]-a i XML-a te funkcije višega reda.<ref name="w3c-xslt30" /> Prijedlozi za XSLT 4.0 razvijaju se u zajedničkoj skupini QT4 Community Group, koja prema pravilima W3C-a ne može objaviti preporuku, nego samo izvještaj, pa nacrti nemaju status standarda.<ref name="qt4cg">{{Citiranje weba|title=XSL Transformations (XSLT) Version 4.0|url=https://qt4cg.org/specifications/xslt-40/Overview.html|website=qt4cg.org|publisher=QT4 Community Group|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref> == Sigurnost == Glavni razlog koji proizvođači preglednika navode za uklanjanje jest sigurnost. Knjižnice za XSLT pisane su u starijim jezicima C i C++ te su podložne propustima u radu s memorijom, što može dovesti do izvođenja proizvoljnoga koda.<ref name="chrome-ukidanje" /> Nick Wellnhofer, koji je održavao libxslt, tu je ulogu napustio u lipnju 2025. godine,<ref name="lwn">{{Citiranje weba|last=Brockmeier|first=Joe|title=The tangled web of XSLT browser support|url=https://lwn.net/Articles/1034560/|website=LWN.net|date=2025-08-27|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref> a sigurnosna obavijest projekta FreeBSD od 12. srpnja 2025. navodi da knjižnica nema aktivnoga održavatelja i da su protiv nje prijavljeni neispravljeni propusti, među kojima CVE-2025-7424, CVE-2025-7425, CVE-2025-9714 i CVE-2025-11731.<ref name="vuxml">{{Citiranje weba|title=libxslt -- unmaintained, with multiple unfixed vulnerabilities|url=https://vuxml.freebsd.org/freebsd/b0a3466f-5efc-11f0-ae84-99047d0a6bcc.html|website=VuXML|publisher=FreeBSD Project|date=2025-07-12|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref> == Primjena == Izvan preglednika XSLT ostaje u uporabi ondje gdje se iz jednoga izvora u XML-u proizvodi više izlaznih oblika, osobito u modularnim izdavačkim postupcima utemeljenima na rječnicima DITA, DocBook i JATS.<ref name="chakkera">{{Citiranje weba|last=Chakkera|first=Vasu|title=XSLT: A Precision Tool for the Future of Structured Transformation|url=https://www.xml.com/articles/2025/07/19/xslt-precision-tool-future-structured-transformation/|website=XML.com|date=2025-07-19|access-date=2026-08-11|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Holman|first=G. Ken|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK591971/|title=Fidelity and flexibility for clients and their products leveraging XSLT and XSL-FO|date=2023|publisher=National Center for Biotechnology Information (US)|language=en}}</ref> Česta je i pretvorba knjižničnih metapodataka između shema, pa je u knjižnicama Sveučilišta Penn State prilagođena pretvorba iz Dublin Corea u MARCXML izvedena XSLT-om skratila katalogizaciju elektroničkih disertacija sa 100 do 160 sati po semestru na manje od osam sati.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Robinson|first=Ken|last2=Edmunds|first2=Jeff|last3=Mattes|first3=Stephen C.|date=2016-07-28|title=Leveraging Author-Supplied Metadata, OAI-PMH, and XSLT to Catalog ETDs: A Case Study at a Large Research Library|url=https://journals.ala.org/index.php/lrts/article/view/6040/7739|journal=Library Resources & Technical Services|language=en|volume=60|issue=3|issn=2159-9610}}</ref> U Hrvatskoj je primjenu XSL-a u [[Digitalna knjižnica|digitalnoj knjižnici]] hrvatske tiskane baštine Edicija obradio Josip Brčina u diplomskom radu na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2014. godine.<ref name="brcina">{{Citiranje knjige|last=Brčina|first=Josip|title=Primjena XSL-a u digitalnoj knjižnici hrvatske tiskane baštine Edicija|publisher=Filozofski fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|date=2014|url=https://repozitorij.ffos.hr/object/ffos:1497/FILE0|format=[https://pdfguru.com/hr PDF]}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:World Wide Web]] [[Kategorija:Tipizacija datoteka po nastavcima]] [[Kategorija:XML]] 0v4p4dw2vutqiaos6wwg6lz9v3z13pf Gaussov zakon 0 510502 7573710 7516358 2026-08-10T17:52:53Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Fizikalni zakoni|Fizikalni zakoni]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573710 wikitext text/x-wiki {{Elektromagnetizam|cTopic=[[Elektrostatika]]}} [[datoteka:VFPt charges plus minus thumb.svg|290px|mini|desno|Prikaz [[električno polje|električnog polja]] koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) [[električni naboj]].]] [[datoteka:EfieldTwoOppositePointCharges.svg|mini|290px|desno|Prikaz [[električno polje|električnog polja]] između dva točkasta [[električni naboj|električna naboja]].]] [[datoteka:Flux_sphere.png|mini|290px|desno|[[Sfera|Sferna]] ljuska predstavlja jednu od "valjanih" Gaussovih ploha.]] [[datoteka:Dielektrik 01.png|mini|desno|290px|Polarizirani [[Dielektrik|dielektrični materijal]].]] [[datoteka:Elektrisches-feld-positive-punktladung.svg|mini|desno|290px|Radijalno (poprečno) [[električno polje]] pozitivne kugle.]] [[datoteka:Electric_Flux_in_a_Cylinder.svg|mini|desno|290px|[[Električni tok]] kroz cilindričnu površinu.]] [[datoteka:Gauss_Sphere_Charge_Inside.svg|mini|desno|290px|[[Električni tok]] točkastog naboja unutar kugle.]] [[datoteka:GaussSphere.svg|mini|desno|290px|Na rubu kugle, gdje je ''r'' jednako ''R'', podudara se električno polje s Coulombovim poljem, što bi ga proizveo točkasti naboj ''e'' u centru kugle. Polje u unutrašnjosti kugle neprekidno se nadovezuje na polje izvan kugle.]] '''Gaussov zakon''' ili '''Gaussov zakon električnoga polja''' (po [[Carl Friedrich Gauss|Carlu Friedrichu Gaussu]]) je [[fizika]]lni zakon prema kojemu su [[silnice]] [[Električno polje|električnoga polja]] otvorene krivulje što izlaze iz pozitivnih [[električni naboj|električnih naboja]], a završavaju u negativnim električnim nabojima, odnosno tok električnoga polja kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je zbroju svih električnih naboja koji se nalaze unutar te plohe podijeljenome s [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnom permitivnošću vakuuma]]. U integralnom obliku zakon glasi: :<math>\Phi _{E} = \frac{Q}{\varepsilon _{0}}</math> gdje je: ''Φ<sub>E</sub>'' - tok električnog polja, ''Q'' - [[električni naboj]], ''ε<sub>0</sub>'' - [[dielektrična konstanta vakuuma]]. Tok se nadalje može povezati s električnim poljem: :<math>\Phi _{E} = \int _{s} E\cdot dA</math> gdje je: ''E'' - [[vektor]] električnog polja, a ''dA'' - element površine plohe ''S'' po kojoj se [[integral|integrira]]. Tok električnoga polja kroz proizvoljnu zatvorenu plohu koja ne sadrži električni naboj jednak je nuli, to jest [[električni naboj]] izvor je električnoga polja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69651 |title=Gaussov zakon električnoga polja |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Zakon smatramo jednim od četiri [[Maxwellove jednadžbe]]. == Iskaz Gaussovog zakona == Gaussov zakon glasi: '''"Ukupni [[električni tok]] kroz zatvorenu plohu je proporcionalan ukupnom naboju sadržanom unutar te plohe."''' Možemo ga koristiti u integralnom i diferencijalnom obliku. === Integralni oblik Gaussovog zakona === U [[integral]]nom obliku zakon glasi: :<math>\Phi _{E} = \frac{Q}{\varepsilon _{0}}</math> gdje je: ''Φ<sub>E</sub>'' - [[Električni tok|tok električnog polja]], ''Q'' - [[električni naboj]], ''ε<sub>0</sub>'' - [[dielektrična konstanta vakuuma]]. Tok se nadalje može povezati s električnim poljem: :<math>\Phi _{E} = \int _{s} E\cdot dA</math> gdje je: ''E'' - [[vektor]] električnog polja, a d''A'' - element [[površina|površine]] plohe ''S'' po kojoj se integrira. === Diferencijalni oblik Gaussovog zakona === U [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnom obliku]] zakon glasi: :<math>\nabla\cdot E =\frac{\rho }{\varepsilon _{0}}</math> gdje je: ''<math>\nabla</math>'' - [[Hamiltonov operator]] nabla, ''ρ'' - volumna raspodjela naboja, ''ε<sub>0</sub>'' - dielektrična konstanta vakuuma. Oba iskaza zakona su ekvivalentna (jednakovrijedna) jer se temelje na [[divergencija|teoremu o divergenciji]] koji se još naziva Gaussov teorem. Primjenjujući ove oblike zakona mogu se računati polja pravilnih raspodjela naboja (primjerice žice, kugle i slično) ako je dana raspodjela naboja, ili izračunavati raspodjela naboja iz zadanog polja. == Objašnjenje == [[Jakost električnoga polja]] opada obrnuto proporcionalno kvadratu udaljenosti od električnog naboja. Na taj isti matematički zakon dolazimo ako usporedimo električna polja sa strujanjem vode. Uzmimo da voda ima izvore tamo gdje se nalaze pozitivni električni naboji, a uvire tamo gdje stoje negativni naboji. Uzmimo dalje da iz svakog izvora istječe u sekundi konstantna količina vode. Kakva će biti brzina vode oko jednog izvora? [[Voda]] izlazi iz izvora i struji jednoliko na sve strane u prostor. Zamislimo koncentrične kugle oko tog izvora. Voda prolazi kroz površine tih kugala, a njena brzina ima smjer [[radijvektor]]a. Očito je da kroz površinu svake kugle prođe ista količina vode. Voda se znatno ne može niti stisnuti niti rastegnuti, pa sve što iziđe iz izvora, proteče kroz sve kugle. Količina tekućine koja prođe kroz površinu jedne kugle može se lako proračunati. Kroz svaki [[Četvorni metar|m<sup>2</sup>]] kugline površine prođe u sekundi stupac vode koji ima bazu 1 m<sup>2</sup>, a visinu jednaku [[brzina|brzini]] ''v'' vode. Ukupna količina vode koja protječe [[kugla|kuglinom]] površinom jednaka je dakle umnošku površine i brzine. A to je za nestlačivu [[tekućine|tekućinu]] konstantno: :<math> 4 \cdot r^2 \cdot \pi \cdot v = \mbox{konstantno} </math> Odatle se vidi da brzina [[strujanje|strujanja]] opada kao 1/''r''<sup>2</sup>. Taj isti matematički zakon vrijedi i za [[električno polje]]. Time što ćemo zamišljena električna polja usporediti sa zornim mehaničkim modelima, lakše ćemo naći mnoge zakone. Zamislimo također kuglu oko električnog naboja. Tada možemo opet jakost polja na toj kugli pomnožiti površinom kugle. Dobivamo: :<math> E \cdot 4 \cdot \pi \cdot r^2 = \frac{e}{r^2} \cdot 4 \cdot \pi \cdot r^2 = 4 \cdot \pi \cdot e </math> Ukupan tok polja kroz kuglinu površinu, dakle, ne ovisi o [[polumjer]]u kugle. Kroz sve koncentrične kugle oko naboja prolazi isti tok polja. Ovaj teorem možemo odmah poopćiti. Ako sagradimo plohu od samih dijelova koncentričnih kugli i [[zrak]]a koje izlazi iz naboja, tad je tok polja kroz tu plohu opet 4∙''π∙e''. Dio kružnice možemo zamijeniti linijskim dijelom, koji stoji koso na zraku i spaja dijelove dviju koncentričnih kružnica. Općenito se vidi da je [[Infinitezimalni račun|infinitezima]]lni dio kugline plohe jednak kosom plošnom elementu, pomnoženom [[kosinus]]om [[kut]]a između zrake i normale na kosi plošni dio. Mjesto da množimo plošni dio kosinusom, množit ćemo [[električno polje]] ''E''. Tad dobivamo ''E<sub>n</sub>'', komponentu polja u smjeru normale (okomice) na plošni dio. Odatle vidimo da je tok polja kroz bilo kakvu plohu koja zatvara naboj konstantan i jednak toku polja kroz koncentrične kugle: :<math> \int \int E_n \cdot \mbox{d}f = 4 \cdot \pi \cdot e </math> Usporedimo li polje s brzinom vode, tad nam ''E<sub>n</sub>''∙d''f'' predočuje količinu vode koja u sekundi proteče kroz površinu d''f''. Važna je samo komponenta brzine, koja stoji okomito na površinski dio d''f''. Samo zbog te komponente protječe voda kroz površinski dio. Gornju jednadžbu možemo čitati tako, da je ukupni tok polja kroz zatvorenu plohu dan jakošću izvora. Sasvim u duhu [[Michael Faraday|Faradaya]] shvaćamo pri tom električne naboje kao izvore i ponore "toka polja". Integralna jednadžba vrijedi i onda ako ploha zatvara više električnih naboja, ali tada u jednadžbu treba uvrstiti ukupni električni naboj. Ako u plohi nema električnog naboja, tada ukupni tok polja kroz zatvorenu plohu iščezava. Dosadašnji izvodi vrijede bez obzira na to kako zamišljamo električne naboje. Oni mogu biti pojedine točke ili neprekinute raspodjele. Jasno je da su [[elektron]]i i [[proton]]i koncentrirani u mala prostorna područja. No o tome da li su to prave "točke" ili "oblačci", nismo dosad mogli ništa reći. Sada ćemo promatrati neprekinuto (kontinuirano) raspodijeljene električne naboje. Tu sliku nećemo toliko primijeniti na sam elektron, koliko na mnoštvo elektrona i [[ion]]a. Ovdje dakle zaboravljamo na [[atom]]sku strukturu [[elektricitet]]a. Iz teorema o toku polja kroz zatvorenu plohu izračunat ćemo najprije električno polje oko jedne beskrajne ploče, koja je jednoliko nabijena električnim nabojem. Iz same simetrije problema proizlazi da električne [[silnice]] moraju biti [[Zraka|zrake]] koje, ako je naboj pozitivan, okomito izlaze iz ploče, ili, ako je naboj negativan, okomito ulaze u ploču. Zatvorimo [[kvadratni metar]] ploče kockom tako da električno polje izlazi na obje strane okomito na [[kocka|kocku]]. Ukupan tok polja kroz plohu kocke jednak je 4∙''π∙ω'', ako je ''ω'' električni naboj po 1 m<sup>2</sup> ([[gustoća električnoga naboja]]). Kroz jednu i drugu stranu kocke prolazi jednaki tok polja jednak ''E''∙1 m<sup>2</sup>. Dakle ukupan tok polja je 2∙''E''∙1 m<sup>2</sup>, a to mora dalje biti jednako 4∙''π∙ω''. Dobivamo da u okolini beskrajne homogeno nabijene ploče električno polje ima konstantan iznos: :<math> E = 2 \cdot \pi \cdot \omega </math> Ako usporedo postavimo dvije suprotno nabijene ploče, tada se električno polje između ploča zbraja, a izvan njih poništava. Uzmemo li konačne ploče, dobivamo [[električni kondenzator]]. Poznato je da je kod kondenzatora električno polje znatno samo između ploča. Električno polje u kondenzatoru mogli bismo opet iznova proračunati ako promatramo tok polja kroz plohu koja zatvara jednu ploču kondenzatora. Zatvoreni naboj ploče neka je jednak ''e''. Električno polje je od nule različito samo između ploča. Dakle je ukupni tok polja kroz tu plohu jednak ''E∙f'', gdje je ''f'' [[površina]] kondenzatora. To dalje mora biti jednako 4∙''π∙e'': :<math> E \cdot f = 4 \cdot \pi \cdot e </math> Omjer ''e/f'' jednak je [[Gustoća električnoga naboja|plošnoj gustoći naboja]], pa za električno polje dobivamo: :<math> E = 4 \cdot \pi \cdot \omega </math> Električno polje kondenzatora je sukladno (proporcionalno) naboju po 1 m<sup>2</sup>. Taj vrlo jednostavan i važan odnos može se primijeniti i na druga nabijena metalna tijela. Iz površine metalnog tijela izlazi električno polje koje je jednako površinskoj gustoći naboja pomnoženoj s 4∙''π''. Na osnovu zakonu o toku polja izračunat ćemo električno polje još u jednom važnom slučaju, koji je često poslužio kao model elektrona. Uzet ćemo, da električni naboj jednoliko ispunjava jednu kuglu. Polje izvan kugle slaže se s [[Coulombov zakon|Coulombovim poljem]] točkastog naboja, koji bi se nalazio u središtu kugle, a bio bi jednak cjelokupnom naboju kugle. Pitanje je, koliko je polje u samoj kugli, ispunjenoj električnim nabojem. Gustoću naboja u kugli označit ćemo s ''ρ''. Očito je, da električno polje ima smjer [[radijvektor]]a. Zamislimo jednu kuglu, koja koncentrično leži u uzetoj kugli. Naboj u toj zamišljenoj manjoj kugli jednak je umnošku [[obujam|obujma]] i električne gustoće. Ukupni tok polja kroz svaku koncentričnu kuglu jednak je okruženom naboju, pomnoženom s 4∙''π'': :<math> E \cdot 4 \cdot \pi \cdot r^2 = 4 \cdot \pi \cdot \frac{4 \cdot \pi}{3} \cdot r^3 \cdot \rho </math> Za električno polje dobivamo odatle vrijednost: :<math> E = \frac{4 \cdot \pi}{3} \cdot r \cdot \rho </math> Električno polje raste od središta nabijene kugle s udaljenošću ''r''. U središtu kugle polje iščezava. Polumjer kugle označit ćemo s ''R''. Gustoća je jednaka omjeru između ukupnog naboja ''e'' i obujma kugle (4/3∙π)∙''R''<sup>3.</sup> Uvrstimo to u gornju jednadžbu i pišemo je vektorski: :<math> E = \frac{4 \cdot \pi}{3} \cdot r \cdot \rho = \frac{e}{R^3} \cdot r </math> Na rubu kugle, gdje je ''r'' jednako ''R'', podudara se električno polje s Coulombovim poljem, što bi ga proizveo točkasti naboj ''e'' u centru kugle. Polje u unutrašnjosti kugle neprekidno se nadovezuje na polje izvan kugle. Zamislimo jednu koncentričnu kuglinu plohu oko kugle naboja. Tok polja kroz tu plohu očito ne zavisi od toga da li je naboj unutra raspodijeljen u većoj ili manjoj kugli, ili čak stisnut u jednu točku. Odatle se jasno vidi da se polje izvan nabijene kugle podudara s poljem točkastog naboja. Pokusima je dobro ispitano samo električno polje u priličnoj udaljenosti od elektrona. Na osnovu toga ne možemo zaključiti, da li je elektron "točka", obdarena masom i nabojem, ili je oblak elektriciteta. Iz našeg izvoda vidimo da je električno polje u nekoj točki u kugli prouzrokovano samo onim električnim nabojem koji leži bliže središtu nego ta točka. Odatle možemo zaključiti da električno polje u unutrašnjosti nabijene kugline plohe iščezava. To je poznata iskustvena činjenica. Ona služi kao vrlo točan dokaz Coulombova zakona. Pretpostavka da je električni naboj neprekinuto (kontinuirano) raspodijeljen vodi do toga da električno polje ne postaje beskonačno. U središtu kontinuirano shvaćenog elektrona polje iščezava. Ovdje vidimo drugo značenje gustoće naboja. Kontinuirana raspodjela naboja uklanja [[singularitet]]e električnog polja (beskonačno velike gustoće).<ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Elektromagnetizam]] [[Kategorija:Elektrostatika]] [[Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] [[Kategorija:Vektorska analiza]] a529nh6umvxjyra0jcwjcf7wplxh6gy SELAF – sezona 2007. 0 516937 7574027 6864326 2026-08-11T08:47:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574027 wikitext text/x-wiki '''[[Central European Football League|Southeastern European League of American Football]]''' je svoje drugo izdanje imala 2007. godine. <br> Sudjelovalo je šest klubova iz [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Srbija|Srbije]], a prvakom je postala momčad ''Belgrade Vukovi''. == Sudionici == * {{Z|AUT}} ''Gussing CNC Gladiators'' - Stegersbach * {{Z|MAĐ}} ''Budapest Wolves'' - [[Budimpešta]] * {{Z|SLO}} ''Ljubljana Silverhawks'' - [[Ljubljana]] * {{Z|SRB}} ''Kragujevac Wild Boars'' - [[Kragujevac]] * {{Z|SRB}} ''Belgrade Vukovi'' - [[Beograd]] * {{Z|SRB}} ''Novi Sad Dukes'' - [[Novi Sad]] == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj !klub !ut !pob !por !poen+ !poen- |- bgcolor="palegreen" |1. ||{{Z|SRB}} Belgrade Vukovi ||7 ||6 ||1 ||197 ||65 |- bgcolor="palegreen" |2. ||{{Z|MAĐ}} Budapest Wolves ||7 ||6 ||1 ||256 ||132 |- bgcolor="palegreen" |3. ||{{Z|SRB}} Novi Sad Dukes ||7 ||5 ||2 ||172 ||111 |- bgcolor="palegreen" |4. ||{{Z|AUT}} Gussing CNC Gladiators ||7 ||3 ||4 ||184 ||151 |- |5. ||{{Z|SLO}} Ljubljana Silverhawks ||7 ||1 ||6 ||48 ||257 |- |6. ||{{Z|SRB}} Kragujevac Wild Boars ||7 ||0 ||7 ||72 ||213 |} == Doigravanje == {| class="wikitable" !mjesto !klub1 !rezultat !klub2 |- !colspan="4"|poluzavršnica |- |{{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]] ||{{Z|MAĐ}} '''Budapest Wolves''' ||21:14 ||{{Z|SRB}} Novi Sad Dukes |- |{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||{{Z|SRB}} '''Belgrade Vukovi''' ||28:3 ||{{Z|AUT}} Gussing CNC Gladiators |- !colspan="4"|SELAF Bowl |- |{{Z|SRB}} [[Beograd]] ||{{Z|SRB}} '''Belgrade Vukovi''' ||28:27 ||{{Z|MAĐ}} Budapest Wolves |} == Poveznice i izvori == * [[Central European Football League|CEFL]] * [http://www.european-league.com/scores/2007/ european-league.com, SELAF 2007, rezultati] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140731205942/http://www.european-league.com/scores/2007 |date=31. srpnja 2014. }} * [https://web.archive.org/web/20130527233548/http://www.european-league.com/standings/2007/ european-league.com, SELAF 2007, ljestvica] * [http://www.warriorsbologna.it/public/Enciclopedia/PDF/2007_cefl_eur.pdf warriorsbologna.it, SELAF 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306195540/http://www.warriorsbologna.it/public/Enciclopedia/PDF/2007_cefl_eur.pdf |date=6. ožujka 2021. }} {{CEFL}} [[Kategorija:Central European Football League|2007]] 8vk7tsfvyfzog06mohlxq9wpwfkpe29 Luhanj 0 517018 7573839 7468738 2026-08-10T21:02:44Z SrpskiAnonimac 173070 7573839 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Luhanj | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Mist over a river in Luhansk.jpg | slika_opis = Lugan pokraj mjesta [[Kamyany Brid]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = UKR | naselja = [[Horlivka]], [[Prvomajsk]], [[Holubivka]], [[Lugansk]] | duljina = 198 | površina porječja = 3,740 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Horlivka]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = | ušće = istočno od Luganska | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Crnomorski | ulijeva se u = [[Severski Donec]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Ukrajina | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Luhanj''' ili '''Luganj''' ([[Ukrajinski jezik|ukr.]] i {{rus.|Лугань}}), [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] je u [[Ukrajina|Ukrajini]] i pritoka [[Sjeverni Donjec|Sjevernog Donjeca]], u porječju [[Don]]a. Izvire u gradu [[Horlivka|Horlivci]]. == Izvori == * Географічна енциклопедія України: в 3-х томах / Редколегія: О. М. Маринич (відпов. ред.) та ін. — К.: «Українська радянська енциклопедія» імені М. П. Бажана, 1989. {{Rijeke u Ukrajini}} [[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]] [[Kategorija:Porječje Dona]] [[Kategorija:Luhansk]] rv08yrckmx8hvc8v2uiuxm0dv3aygfu 7574130 7573839 2026-08-11T11:36:30Z Runolist 263374 /* */ 7574130 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Luhanj | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Mist over a river in Luhansk.jpg | slika_opis = Lugan pokraj mjesta [[Kamyany Brid]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = UKR | naselja = [[Horlivka]], [[Prvomajsk]], [[Holubivka]], [[Lugansk]] | duljina = 198 | površina porječja = 3,740 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Horlivka]] | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = | ušće = istočno od Luganska | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Crnomorski | ulijeva se u = [[Severski Donec]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Ukrajina | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Luhanj''' ili '''Luganj''' ([[Ukrajinski jezik|ukr.]] i {{rus.|Лугань}}) je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Ukrajina|Ukrajini]] i pritoka [[Sjeverni Donjec|Sjevernog Donjeca]], u porječju [[Don]]a. Izvire u gradu [[Horlivka|Horlivci]]. == Izvori == * Географічна енциклопедія України: в 3-х томах / Редколегія: О. М. Маринич (відпов. ред.) та ін. — К.: «Українська радянська енциклопедія» імені М. П. Бажана, 1989. {{Rijeke u Ukrajini}} [[Kategorija:Rijeke u Ukrajini]] [[Kategorija:Porječje Dona]] [[Kategorija:Luhansk]] 9g8je9dnve83t5a9n2vgjxi6ggahlv8 Znanost u Hrvatskoj 0 517546 7573989 7356849 2026-08-11T07:31:09Z ~2026-43908-31 369263 7573989 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|mini|250px|desno|Sjedište [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u.]] [[Datoteka:Bosco-image-1-14.jpg|thumb|right|200px|Stranica iz knjige [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]] ''Teorija prirodne filozofije'' s crtežima [[krivulja]], koje se danas nazivaju [[Boškovićeve krivulje sile]].]] '''Znanost u Hrvatskoj''' preko istraživačkih i razvojnih napora čini sastavni dio [[Gospodarstvo Hrvatske|hrvatskoga gospodarstva]]. Postoji kontinuirano od srednjega vijeka do danas, uključujući najrazličitije znanstvene discipline.<ref>Horvatić, Dubravko. 1991. ''To je Hrvatska'', Ministarstvo informiranja, Zagreb, str. 103</ref> Znanstvena istraživanja u zemlji podržavaju [[:Kategorija:Hrvatska sveučilišta|hrvatska sveučilišta]], znanstvene ustanove i zavodi kao što su [[HAZU]], [[Institut Ruđer Bošković]], [[Energetski institut Hrvoje Požar]], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], [[Institut za hrvatski jezik]] i brojni drugi. ==Znanstvenici== {{glavni|:Kategorija:Hrvatski znanstvenici}} [[Hrvatska]] je domovina istaknutih [[znanstvenik]]a u raznim znanstvenim područjima. Dva hrvatska znanstvenika osvojila su [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] u [[znanost]]i. [[Lavoslav Ružička]] dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] 1939. godine, a [[Vladimir Prelog]] također je dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|iste nagrade]] 1975. godine. Među najznačajnije izumitelje ubrajaju se: [[Nikola Tesla]], [[Slavoljub Penkala]], [[Faust Vrančić]], [[Ruđer Bošković]], [[Ivan Vučetić]], [[Ante Maglica]], [[Ivan Lupis]], [[Benedikt Kotruljević]] i dr. U novije vrijeme među hrvatskim znanstvenicima svjetskog glasa su: [[Marin Soljačić]], [[Mladen Petravić]], [[Miroslav Radman]], [[Davor Pavuna]], [[Krešimir Pavelić (znanstvenik)|Krešimir Pavelić]], [[Tomislav Domazet-Lošo]] i dr. ==Izumi== {{glavni|Popis hrvatskih izuma}} Među [[Popis hrvatskih izuma|hrvatskim izumima]] izdvajaju se: [[dvostavno knjigovodstvo]] ([[Benedikt Kotruljević]]), [[kravata]], [[padobran]] ([[Faust Vrančić]]), korištenje otiska prsta u [[daktiloskopija|daktiloskopiji]] ([[Ivan Vučetić]]), [[sumamed]] ([[PLIVA]]), [[apaurin]], [[Vegeta]] ([[Zlata Bartl]]), [[Puratićevo vitlo]] ([[Mario Puratić]]), [[torpedo]] ([[Ivan Lupis]]) i dr. ==Umreženost== Razvoj [[internet u Hrvatskoj|interneta u Hrvatskoj]] vezan je uz znanstvenu i visokoškolsku zajednicu. Informatizaciju u hrvatskoj znanosti i školstvu provodi [[CARNet]], koji upravlja i hrvatskom vršnom domenom [[.hr]]. Od 2002. u Hrvatskoj radi i [[superračunalo]] ''[[Isabella (superračunalo)|Isabella]]''.<ref>[https://narod.hr/zanimljivosti/najpoznatije-hrvatsko-superracunalo-isabella-obiljezilo-15-godina-rada Najpoznatije hrvatsko superračunalo Isabella obilježilo 15 godina rada] Narod.hr, 8. lipnja 2017. (pristupljeno 15. lipnja 2017.)</ref> == Vidi i: == * [[Izvorno hrvatsko]] == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska}} [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj| ]] lkuebs3ic0adbjiitst7p3y7jncbarg Michelson-Morleyjev pokus 0 517616 7574020 7169326 2026-08-11T08:39:49Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Klasična mehanika|Klasična mehanika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574020 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 300 | image1 = Michelson-Morleyev pokus 1.png | alt1 = Graphical presentation of the expected differential phase shifts in the Michelson–Morley apparatus | image2 = MichelsonMorleyAnimationDE.gif | alt2 = Animated presentation of the expected differential phase shifts | caption2 = Očekivana razlika u fazi između zraka svjetlosti kod Michelson-Morleyjevog pokusa. }} [[datoteka:Michelson-Morleyev pokus 2.png|mini|300px|desno|Put zrake [[svjetlost]]i kroz Michelsonov [[interferometar]].]] [[datoteka:Michelson-Morleyev pokus 3.png|mini|300px|desno|Stvaranje [[Interferencija valova|interferencijskih]] pruga.]] [[datoteka:Michelson Interferometer.jpg|mini|300px|desno|Osnova Michelsonovog [[interferometar|interferometra]].]] [[datoteka:aetherWind.svg|mini|300px|desno|Nekada se pretpostavljalo se da se [[Zemlja]] kreće kroz [[medij]], nazvan [[eter]], koji služi širenje [[svjetlost]]i i drugih [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] (slično kao [[Brzina zvuka|širenje zvuka]] u [[zrak]]u).]] [[datoteka:Michelson morley experiment 1887.jpg|mini|300px|desno|Postava Michelson-Morleyjevog [[interferometar|interferometra]] postavljena na [[kamen]]u ploču koja lebdi u prstenastom koritu [[živa|žive]].]] [[datoteka:MichelsonCoinAirLumiereBlanche.JPG|mini|300px|desno|Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna.]] '''Michelson-Morleyjev pokus''' je najznačajniji i najutjecajniji [[pokus]] s takozvanim nultim rezultatom u [[Povijest fizike|povijesti znanosti]], izveden 1887. u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] u suradnji [[Albert Abraham Michelson|A. A. Michelsona]] i [[Edward Williams Morley|E. W. Morleyja]]. Pokus je bio namijenjen utvrđivanju relativne [[brzina|brzine]] [[gibanje|gibanja]] [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[eter]], [[Hipoteza|hipotetičko]] sredstvo kojim se, kako se vjerovalo, šire [[val]]ovi [[svjetlost]]i. Tijekom pokusa osjetljivi Michelsonov [[interferometar]] indirektno je uspoređivao duljine putova svjetlosti, koja se gibala u dva međusobno okomita smjera: u smjeru [[Zemljina putanja|gibanja Zemlje oko Sunca]] i okomito na taj smjer. Ideja pokusa bila je jednostavna: ako je [[brzina svjetlosti]] stalna s obzirom na pretpostavljeni eter kroz koji se [[Zemlja]] giba, onda bi se njezino gibanje moglo utvrditi uspoređivanjem brzine svjetlosti u smjeru gibanja Zemlje, gdje bi trebalo doći do zbrajanja brzine svjetlosti i brzine gibanja Zemlje, s brzinom svjetlosti pod pravim kutom prema smjeru gibanja Zemlje. Međutim, razlike nije bilo, otuda naziv nulti rezultat. Izostanak tog učinka obesnažio je stoljetnu teoriju o postojanju etera i pridonio spoznaji kako je brzina svjetlosti univerzalna [[konstanta]]. Premda nije pouzdano potvrđeno da je [[Albert Einstein]] u oblikovanju [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] 1905. pošao baš od toga rezultata, pokus je omogućio prihvaćanje nove [[fizika|fizike]] i novih pojmova [[prostor]]a i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u usporedbi s [[Klasična fizika|klasičnom Newtonovom fizikom]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/40559 |title=Michelson-Morleyjev pokus |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Objašnjenje == Životnim dijelom [[Augustin Jean Fresnel|A. J. Fresnela]] bila je [[svjetlost]] spoznata kao [[Valna teorija|valno kretanje]]. S valnom teorijom svjetlosti započele su bezbrojne spekulacije o svojstvima [[medij]]a kojim se širi svjetlost. Iz svojstva svjetlosti nadali su se [[fizičar]]i konstruirati fizikalnu prirodu [[eter]]a. Približnu sliku etera daju [[tekućine]] i [[Krutine|kruta tijela]] sa svojim [[deformacija]]ma i [[titranje|titrajima]]. Idealna tekućina, to jest bez [[trenje|trenja]], ne daje [[gibanje|gibanju]] [[Tijelo (fizika)|mehaničkih tijela]] nikakav otpor, pa se u njoj tijela kreću s jednolikom [[brzina|brzinom]]. To svojstvo tekućine mora imati i eter jer se u njemu kreću [[planet]]i, [[zvijezde]], makroskopski predmeti, [[atom]], bez prestanka, po načelu [[tromost]]i (inercije). S druge strane, svjetlost je [[Transverzalni val|transverzalno]] valno širenje - vrsta valnog gibanja koje je moguće samo u krutim tijelima. Eter bi morao imati izvanredno malu [[gustoća|gustoću]], a uz to [[elastičnost]] krutoga tijela. Jedno s drugim bilo je teško spojiti. Teorija elastičnog etera, koju su s tolikim naporima razvijali najveći matematičari i fizičari ([[Siméon Denis Poisson|S. D. Poisson]], [[Augustin Jean Fresnel|A. J. Fresnel]], [[Augustin Louis Cauchy|A. L. Cauchy]], [[George Green|G. Green]], [[John von Neumann|J. von Neumann]]), nailazila je na nepremostive poteškoće. I [[Michael Faraday|M. Faraday]] i [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]] pokušali su [[Elektromagnetizam|elektromagnetizmu]] staviti kao osnovu deformacije mehaničkog etera. Tim samim gubio je eter sve više mehanička svojstva. Svojstva etera postojala su sve apstraktnija. Protivno instinktivnom osjećaju čovjeka, dalji razvoj kretao se u pravcu potpunog sloma mehaničkih objašnjenja [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih pojava]]. Eteru možemo pripisivati mehanička svojstva kakva god hoćemo, no jedno mora uvijek imati - to je određeno stanje gibanja. Uopće možemo smatrati, da eter miruje, pa tako možemo sva gibanja mehaničkih tijela odnositi prema tome mirnom sustavu. Svjetlost je širenje eternih deformacija, kao što je na primjer zvuk širenje [[akustika|akustičkih]] titraja [[zrak]]a. Svjetlost ima u eteru konstantnu brzinu. Prema tome, motritelji, koji se kreću prema eteru moraju nužno mjeriti različite [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Brzina nekog gibanja ovisi o vlastitoj motritelja koji tu brzinu mjeri. [[Zrakoplov]] ima za mene drukčiju brzinu, ako jurim za njim u autu, nego kad stojim na zemlji. Zamislimo jureći brzi vlak s 3 putnika, od kojih se prvi nalazi na početku vlaka, drugi u sredini, a treći na kraju. Neka sada srednji putnik dade pištaljkom zvučni signal. Zvuk ima konstantnu [[Brzina zvuka|brzinu u zraku]], 330 [[Metar u sekundi|m/s]]. Uzmimo da [[vlak]] juri juri brzinom od 30 m/s. Kada je srednji putnik dao zvučni signal, zvuk se počeo jednoliko širiti zrakom i dopro je do ostala dva putnika. Brzine zvuka, koje će ta dva putnika mjeriti, neće biti iste. Prvi putnik sprijeda udaljuje se vlakom od zvuka, dok putnik na kraju vlaka juri ususret zvučnim valovima. Prednji će mjeriti brzinu zvuka od 300 m/s, a stražnji od 360 m/s. Vlastite njihove brzine odbijaju se, odnosno zbrajaju brzini zvuka. Isto bi to trebalo da vrijedi i za svjetlost, ako je valno gibanje mehaničkog etera. Mjereći različite brzine svjetlosti, motritelji bi izravno mogli utvrditi svoje relativne brzine prema eteru. Gibanje Zemlje kroz mirni eter bila bi vjerna slika gibanja vlaka kroz zrak. Godine 1887. izveo je Michelson svestrane pokuse, da utvrdi gibanje [[Zemlja|Zemlje]] prema eteru. Rezultati mjerenja bili su negativni i začudili su fizičare. Svjetlost je kod svih pokusa imala jednaku brzinu. Ne može biti govora o nekom relativnom gibanju prema eteru. Mi se možemo kretati kojim god brzinama hoćemo, mjerena brzina svjetlosti uvijek je ista. Jasno je da je taj rezultat u suprotnosti sa svakim shvaćanjem mehaničkog etera. Michelsonovi pokusi potresli su temelje [[Klasična fizika|klasične fizike]]. Neovisnost jedne brzine o vlastitim brzinama motritelja ruši sve klasične prestave o zbrajanju [[brzina]], o [[prostor]]u i [[Vrijeme (fizika)|vremenu]]. Najvažnije [[pokus]]e izveo je Michelson [[Interferometar|interferometrom]] koji je sam konstruirao. Predstava njegovog pokusa je vrlo jednostavna. Iz izvora izlazi svjetlost i pada na polupropusnu ploču, gdje se jedan dio odbija ([[Refleksija|reflektira]]) okomito, a drugi prolazi u prvobitnom smjeru. Obje zrake odbijaju se na [[zrcalo|zrcalima]] i vraćaju se do polupropusne ploče. Duljine okomitih krakova između ploče i zrcala su jednake. Sjedinjene zrake ulaze u [[dalekozor]], gdje se motri [[Interferencija valova|interferencija]]. Zamislimo da je Michelsonov interferometar tako postavljen da [[os]] [[aparat]]a - pravac od izvora do ploče - leži u smjeru gibanja [[Zemlja|Zemlje]] kroz eter. Ako ispustimo zajednički put svjetlosti, tad jedna [[zraka]] ide od propusne ploče do zrcala u smjeru gibanja Zemlje, a od zrcala do propusne ploče u suprotnom smjeru. Izračunajmo vrijeme što ga svjetlost treba za taj put. Svjetlost se u eteru širi s konstantnom brzinom ''c''. Brzinu Zemlje označimo s ''v''. Svjetlost ne prevali, dakle, put ''d'', koliko je dug krak interferometra, nego još put ''v∙t'', za koliko odmakne zrcalo interferometra: :<math> c \cdot t = d + v \cdot t </math> Iz te jednadžbe proizlazi vrijeme koje treba signal da u smjeru gibanja Zemlje prevali put ''d'': :<math> t = \frac{d}{c - v}\ </math> To možemo objasniti i zakonom o slaganju brzina ([[paralelogram vektora]]). U sustavu interferometra ima svjetlost prema zrcalu relativnu brzinu ''c - v'', pa joj je za prolaz duljine ''d'' potrebno upravo to vrijeme. Kad se svjetlost vraća od zrcala, tada joj ploča dolazi u susret, pa signal prevali manji put od duljine ''d'': :<math> c \cdot t' = d - v \cdot t' </math> Odatle izlazi za vrijeme što ga signal treba da se vrati od zrcala do ploče: :<math> t' = \frac{d}{c + v}\ </math> Cjelokupno je vrijeme što ga signal potroši da prođe tamo i natrag paralelno s gibanjem Zemlje: :<math> t_{par} = \frac{d}{c - v} + \frac{d}{c + v} = \frac{2 \cdot d}{c} \cdot \frac{1}{1 - \frac{v^2}{c^2}} </math> Približno je to jednako: :<math> t_{par} \approx \frac{2 \cdot d}{c} \cdot (1 + (\frac{v}{c})^2) </math> Razmotrimo sad svjetlosni signal koji se kreće uzduž kraka, okomito na smjer gibanja Zemlje. Dok je svjetlosni signal došao do ploče zrcala, zrcalo se pomaklo okomito na krak za ''v∙t"'': :<math> (c \cdot t'')^2 = d^2 + (v \cdot t'')^2 </math> Odatle izlazi vrijeme za put svjetlosnog signala po kraku, okomitom na smjer gibanja: :<math> t'' = \frac{d}{\sqrt{c^2 - v^2}} </math> Cjelokupno vrijeme koje svjetlost treba da prođe put od ploče do zrcala i natrag iznosi: :<math> t_{oko} = 2 \cdot \frac{d}{\sqrt{c^2 - v^2}} = \frac{2 \cdot d}{c} \cdot \frac{1}{1 - \sqrt{\frac{v^2}{c^2}}} </math> Približno je to jednako: :<math> t_{oko} \approx \frac{2 \cdot d}{c} \cdot (1 + \frac{1}{2} \cdot (\frac{v}{c})^2) </math> Sjedinjene zrake svjetlosti ulaze, dakle, u dalekozor s vremenskom razlikom: :<math> t_{par} - t_{oko} = \frac{d}{c} \cdot (\frac{v}{c})^2 </math> Razlika u [[faza]]ma [[titranje|titranja]] oba vala morala bi nužno izazvati interferencije. Međutim, Michelsonovi pokusi su pokazali da nema ni traga ikakvoj interferenciji. Kako god orijentirali krakove interferometra, zrake svjetlosti dolaze do dalekozora s istom fazom titranja. Gibanje Zemlje kroz eter ne utječe nikako na brzinu svjetlosti. Negativan ishod Michelsonovih pokusa bio je četvrt stoljeća jedna od najvećih zagonetki fizike. Neobičnu hipotezu [[Kontrakcija dužine|skraćivanja (kontrakcije) duljine u smjeru gibanja]] iznio je [[George Francis FitzGerald|G. F. FitzGerald]] 1892. Razlike nestaje, ako pretpostavimo da se duljine u smjeru gibanja skraćuju za faktor: :<math> \sqrt{1 - \frac{v^2}{c^2}} </math> dok duljine okomite na smjer gibanja ostaju nepromijenjene. Očito je da je ta hipoteza protivna svim mehaničkim predodžbama, jer su promjene oblika vezane s djelovanjem sila, a ne stanjem gibanja. Hipotezu kontrakcije ptihvatio je odmah [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentz]], a potpuno je tek razjasnila [[teorija relativnosti]].<ref> [[Ivan Supek]]: "Nova fizika", Školska knjiga Zagreb, 1966.</ref> == Interferometar == {{Glavni|Interferometar}} '''Interferometar''' je [[mjerni instrument]] koji [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske]] ili [[Mehanički valovi|mehaničke valove]] izvora prima s pomoću dvaju ili više [[objektiv]]a ([[detektor]]a) pa se s pomoću pruga [[Interferencija valova|interferencije valova]] provode precizna [[mjerenje|mjerenja]]. Prvi interferometar primijenio je [[Thomas Young]] u [[pokus]]u (1805.) kojim je istraživao prirodu [[svjetlost]]i. Značajan doprinos razvoju interferometara dao je [[Albert Abraham Michelson]]: on je s pomoću interferometra (1877.) pokušao izmjeriti [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]], s [[Edward Williams Morley|Edwardom Williamsom Morleyjem]] je (1887.) dokazao nepostojanje [[eter]]a. Unaprijedio je i optičke [[Astronomski instrumenti|astronomske interforometre]] kojima je mjerio promjere [[zvijezda]]. Polovicom 20. stoljeća, po načelima optičke interferometrije, konstruirani su radiointerferometri sastavljeni od dvaju i više [[radio teleskop]]a kojima je izbjegnuta gradnja velikih [[antena]] i znatno povećano kutno razlučivanje ([[dugobazična interferometrija]]). Danas se optički interferometri široko koriste za brojne namjene u [[spektroskopija|spektroskopiji]], [[astronomija|astronomiji]], [[fizika|fizici]], [[geodezija|geodeziji]] i drugim [[znanost]]ima, industriji i drugo. Ultrazvučni interferometri omogućavaju precizno određivanje brzina [[ultrazvuk]]a u [[tekućina]]ma.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/27623 |title=interferometar |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Michelson-Morley experiment}} [[Kategorija:Relativnost]] [[Kategorija:Pokusi iz fizike]] a8d6qlvj1mh8pj86nqbe448h3s9dyak Horlivka 0 519080 7573835 7320412 2026-08-10T20:55:49Z SrpskiAnonimac 173070 7573835 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Horlivka | ime_genitiv = | izvorno_ime = <small>Горлівка</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = Rodina (Gorlovka).jpg | veličina_slike = 260px | opis_slike = Hotel Rodina u Horlivki | slika_zastava = Flag of Horlivka.svg | slika_zastava_veličina = 100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms of Horlivka, Donetsk region.svg | slika_grb_veličina = 80px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Ukrajina | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =48 | širina-minute =18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =38 | dužina-minute = 03 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z|UKR}} [[Ukrajina]] | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info = [[Donjecka oblast]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = 1690. | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =422 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 169 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2014. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =254.416 | stanovništvo_gustoća =603 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EEST | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =[[UTC+2]] | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj = 84600—84690 | pozivni_broj =+380-6242 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://gorlovka.dn.ua ] | bilješke = }} [[Datoteka:Пам'тник Т. Г. Шевченку.jpg|mini|desno|250px|Spomenik [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] ]] '''Horlivka''' ili '''Gorlovka''' ({{ukr.|Горлівка}}, {{rus.|Горловка}}) je [[Ukrajina|ukrajinski]] grad na istoku zemlje, u [[Donjecka oblast|Donjeckoj oblasti]]. Prema podacima iz 2014., u gradu je živjelo 254.416 stanovnika. ==Povijest== Grad je osnovao i nazvao po sebi [[Rusi|ruski]] rudarski inženjer i [[istraživač]] [[Pјotr Gorlov]] 1867. godine. Grad je osnovan za pružanje osnovnih životnih usluga i organizaciju niza rudarskih kampova. Tijekom [[Ruska revolucija|ruske revolucije]] 1905. bio je poprište oružanog ustanka. Nakon toga je pod [[SSSR|sovjetskom]] kontrolom, za vrijeme koje je 1930-ih znatno proširio i postao glavni centar za rudarske operacije u [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskom SSR]]-u. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nacisti su spalili grad tokom povlačenja. Ipak broj stanovnika narastao je na 400.000 do kraja rata. U posljednjih nekoliko godina mnogi su [[Rudnik|rudnici]] zatvoreni. Broj stanovnika se smanjio za više od deset posto tijekom 1990-ih. Horlivka je jedan od uporišta proruskih pobunjenika u [[Rat u istočnoj Ukrajini|ratu u istočnoj Ukrajini]] 2014. godine. ==Demografija== Kretanje broja stanovnika kroz povijest. {| class="standard" ! god.||stanovnika |- | 1923.||11.476 |- | 1926.||23.149 |- | 1939.||181.448 |- | 1959.||292.616 |- | 1970.||335.064 |- | 1979.||336.487 |- | 1989.||338.106 |- | 2001.||292.250 |- | 2005.||279.061 |- | 2010.||263.647 |- | 2014.||254.416 |} Nacionalni sastav prema popisu stanovništva iz 2001.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://donetskstat.gov.ua/census/census.php?ncp=11 |title=Національний склад та рідна мова населення Донецької області. Розподіл постійного населення за найбільш численними національностями та рідною мовою по міськрадах та районах. |journal= |access-date=27. studenoga 2012. |archive-date=27. studenoga 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/6CURge2tu?url=http://donetskstat.gov.ua/census/census.php?ncp=11 |url-status=live }}</ref> {| class="standard" | align="center" style="background:#f0f0f0;"| | align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''broj''' | align="center" style="background:#f0f0f0;"|'''postotak %''' |- | [[Ukrajinci]] ||160.397||51,4 |- | [[Rusi]] ||139.980||44,8 |- | [[Bjelorusi]] ||4.079||1,3 |- | [[Tatari]] ||876||0,3 |- | [[Armenci]] ||784||0,3 |- | [[Moldavci]] ||720||0,2 |- | [[Azerbajdžanci]] ||647||0,2 |} Materinji jezik prema popisu stanovništva 2001. godine:<ref>[http://www.ukrcensus.gov.ua]</ref> *[[ruski]] 85,1% *[[ukrajinski]] 13,9% *[[bjeloruski]] 0,1% *[[armenski]] 0,1% ==Vanjske poveznice== {{commons|Horlivka}} * {{ru icon}}/{{Ukr oznaka}}/{{Eng oznaka}} [http://www.gorlovka.dn.ua / Službena stranica] ==Izvor== {{izvori}} {{Mrva-grad-ukrajina}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] d8q24fwe0k0ewhcnhapalk87bj5tfzr Ratovi zvijezda: Sila se budi 0 523956 7573887 7522213 2026-08-10T23:50:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573887 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Ratovi zvijezda: Sila se budi | naslov originala = Star Wars: The Force Awakens | slika = Ratovi zvijezda Sila se budi (hrv plakat).jpg | opis slike = Službeni logo filma ''Ratovi zvijezda: Sila se budi'' | veličina slike = 300px | režija = [[J. J. Abrams]] | producenti = Kathleen Kennedy<br>J. J. Abrams<br>Bryan Burk | scenarij = [[Lawrence Kasdan]]<br>J. J. Abrams<br>'''Priča:'''<br>[[George Lucas]]<ref>{{citiranje www |url=http://collider.com/star-wars-episode-7/207393/ |naslov=George Lucas and Kathleen Kennedy Talk STAR WARS: EPISODE VII |rad=Collider |dan=2013-11-20 |preuzeto=2014-01-04}}</ref> | pripovjedač = | glavne uloge = [[John Boyega]]<br>[[Daisy Ridley]]<br>[[Adam Driver]]<br>[[Oscar Isaac]]<br>[[Andy Serkis]]<br>[[Domhnall Gleeson]]<br>[[Max von Sydow]]<br>[[Harrison Ford]]<br>[[Carrie Fisher]]<br>[[Mark Hamill]]<br>[[Anthony Daniels]]<br>[[Peter Mayhew]]<br>[[Kenny Baker]] | glazba = [[John Williams]] | snimatelj = Daniel Mindel | montaža = Maryann Brandon<br>Mary Jo Markey | distributer = [[Walt Disney Pictures]]<br>Bad Robot Productions<br>[[LucasFilm Ltd.|LucasFilm]] | godina = [[2015.]] | trajanje = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $306 000 000<ref>{{citiranje www |url=http://www.digitalspy.com/movies/news/a538457/star-wars-episode-7-script-still-not-finalized.html |naslov=Star Wars Episode 7 script still not finalized |prezime=Armitage |ime=Hugh |rad=Digital Spy |dan=2013-12-16 |preuzeto=2014-01-02}}</ref> | zarada = $2 068 178 225<ref>{{citiranje www |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=starwars7.htm |naslov=Star Wars: The Force Awakens (2015) |rad=[[Box Office Mojo]] |preuzeto=2016-06-06}}</ref> | žanr = [[znanstvena fantastika]] | prethodni = [[Ratovi zvijezda III: Osveta Sitha]] | sljedeći = [[Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi]] | web stranica = | imdb_id = 2488496 }} '''''Ratovi zvijezda: Sila se budi''''' (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] preveden i kao '''Ratovi zvijezda: Epizoda VII – Sila se budi'''; [[engleski jezik|eng.]] ''Star Wars: Episode VII – The Force Awakens'') je [[SAD|američki]] [[ep]]ski [[Znanstvena fantastika|znanstveno-fantastični]] [[film]] iz [[2015.]] godine čiji je scenarist, producent i redatelj [[J. J. Abrams]]. Kao direktan nastavak filma [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratak Jedija]] iz [[1983.]] godine, ''Sila se budi'' je prvi dio nove trilogije [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]]. Glavne uloge u filmu su ostvarili [[Harrison Ford]], [[Mark Hamill]], [[Carrie Fisher]], [[Adam Driver]], [[Daisy Ridley]], [[John Boyega]], [[Oscar Isaac]], [[Lupita Nyong'o]], [[Andy Serkis]], [[Domhnall Gleeson]], [[Anthony Daniels]], [[Peter Mayhew]] i [[Max von Sydow]]. U produkciji kompanija [[LucasFilm Ltd.]] i Abramsove [[Bad Robot Productions]] te uz svjetsku distribuciju studija [[Walt Disney Pictures|Walt Disney]], ''Sila se budi'' je prvi film kojeg nije producirao originalni kreator sage ''Ratova zvijezda'' [[George Lucas]]. Radnjom smješten trideset godina nakon događaja iz filma ''Povratak Jedija'', film ''Sila se budi'' prati Rey, Finna i Poea Damerona u njihovoj potrazi za [[Luke Skywalker|Lukeom Skywalkerom]] i bitci uz Pokret otpora kojeg predvode veterani starog Pobunjeničkog saveza protiv Kylo Rena i Prvog reda, nasljednika Galaktičkog carstva. Nakon što je u [[listopad]]u [[2012.]] godine kompanija Walt Disney otkupila prava od LucasFilma, najavljen je početak produkcije filma ''Sila se budi''. Film su producirali Abrams, njegov dugogodišnji suradnik [[Bryan Burk]] te predsjednica Lucasfilma [[Kathleen Kennedy]]. Abrams i [[Lawrence Kasdan]], jedan od scenarista filmova iz originalne trilogije – [[Zvjezdani ratovi V: Carstvo uzvraća udarac|Carstvo uzvraća udarac]] i ''Povratak Jedija'' – prepravili su originalni scenarij autora [[Michael Arndt|Michaela Arndta]]. [[John Williams]], autor [[glazba|glazbe]] svih prethodnih šest nastavaka sage, vratio se kako bi napisao glazbu i za sedmu epizodu. Lucas je tijekom rane faze produkcije filma služio kao njegov kreativni savjetnik. Snimanje filma započelo je u [[travanj|travnju]] [[2014.]] godine u [[Abu Dhabi]]ju i na [[Island]]u, a snimalo se sve do [[studeni|studenog]] iste godine u [[Irska|Irskoj]] te u studijima Pinewood u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Film ''Ratovi zvijezda: Sila se budi'' godinama je bio jedan od najiščekivanijih filmova uopće, a kompanija Disney ga je podupirala snažnom [[marketing|marketinškom kampanjom]]. Svoju je premijeru film imao [[14. prosinca]] [[2015.]] godine u [[Los Angeles]]u, četiri dana prije početka službene kino distribucije. Dobio je hvalospjeve filmske struke, pogotovo za glumačku postavu, režiju, glazbu, specijalne efekte i akcijske sekvence, premda je najviše bio kritiziran zbog toga što se izdvaja od originalne trilogije. Nakon početka kino distribucije, ''Sila se budi'' oborila je razne box-office rekorde i postala najgledanijim filmom kompletne franšize, najgledanijim filmom općenito u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i trećim najgledanijim filmom svih vremena u svijetu sa zaradom od preko 2 milijarde [[američki dolar|dolara]] (bez prilagodbe [[inflacija|inflacije]]). Film je dobio pet nominacija za prestižnu nagradu [[Oscar]] i četiri nominacije za britansku nagradu [[BAFTA]] (osvojio je BAFTA-u za najbolje specijalne efekte). Dva filmska nastavka, [[Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi|Posljednji Jedi]] i ''Epizoda IX'' predviđena su za kino distribuciju [[2017.]] i [[2019.]] godine. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} Trideset godina nakon Galaktičkog građanskog rata, [[Prvi odred]] izdignuo se iz pepela [[Galaktički Imperij|Galaktičkog imperija]] s namjerom uništenja Nove Republike. Pokret otpora kojeg podupire sama Republika, a vodi generalica [[Leia Organa]], pruža im otpor dok Leia istovremeno traga za svojim nestalim bratom, [[Luke Skywalker|Lukeom Skywalkerom]]. Pilot pokreta otpora [[Poe Dameron]] sastaje se s ostarjelim seljakom Lor San Tekkom na planetu Jakku kako bi od njega primio mapu s Lukeovom lokacijom. Vojnici Prvog reda kojima zapovijeda [[Kylo Ren]] uništavaju selo i hvataju Poea, a Kylo osobno [[ubojstvo|ubija]] Tekku. Poeov droid, [[BB-8]], uspijeva pobjeći s mapom te se susreće s [[Rey]], skupljačicom otpada. Kylo muči Poea koristeći [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Silu]] te saznaje za droida BB-8. U međuvremenu jedan od vojnika Prvog reda, [[Finn (Ratovi zvijezda)|FN-2187]], oslobađa Poea te njih dvojica zajedno bježe u borbenoj letjelici TIE, a tijekom njihovog bijega Poe mu nadjene ime "Finn". Ipak, njihova letjelica u pokušaju bijega biva oštećena i oni se ruše na planet Jakku; Finn preživljava, ali se čini da je Poe poginuo u nesreći. Ubrzo potom Finn susreće Rey i droida BB-8, ali ih Prvi odred nalazi i započne zračni napad. Finn, Rey i droid BB-8 bježe s planeta koristeći brod [[Millennium Falcon]] kojeg su ukrali iz mjesta na kojem je Rey do tog trenutka živjela. Uskoro Falcon zauzme veća letjelica čiji su piloti [[Han Solo]] i [[Chewbacca]], a koji se nalaze u potrazi za svojim starim brodom. Dvije protivničke bande koje žele utjerati Hanov dug, upadaju na brod, ali Han i njegovi novi saveznici bježe u Falconu. Bande obavještavaju Prvi red o njihovom susretu. Na planetu gdje se nalazi Prvi red – ujedno i planet koji je u potpunosti pretvoren u super-moćno oružje koje svoju snagu crpi iz energije obližnjih zvijezda – Vrhovni vođa [[Snoke (Ratovi zvijezda)|Snoke]] dopušta [[General Hux|generalu Huxu]] da po prvi puta upotrijebi oružje. Snoke ispituje Kylovu sposobnost nošenja s emocijama povezanim s njegovim ocem, Han Solom; Kylo mu odgovara da mu Han ne znači ništa. Ekipa u Falconu pregleda mapu koju nosi droid BB-8 i otkriva da je nepotpuna. Han objašnjava da je Luke pokušao ponovno na noge postaviti red [[Jedi vitez]]ova, ali je odustao nakon što se jedan učenik okrenuo protiv njega, prešao na Tamnu stranu, uništio Jedi hram i pobio sve druge učenike. Svi skupa stižu na planet Takodanu i upoznaju Maz Kanatu koja nudi svoju pomoć da droida BB-8 odvedu do Pokreta otpora. Rey snažno privuče trezor koji se nalazi u podrumu u kojem otkriva [[svjetlosni mač]] koji je nekada pripadao Lukeu i njegovom ocu, [[Anakin Skywalker|Anakinu Skywalkeru]]. Ona doživljava neugodne vizije i bježi u šumu. Maz daje Finnu svjetlosni mač na čuvanje. U međuvremenu, planet sa super-moćnim oružjem uništava glavni zvjezdani sistem Republike te dio njezine flote. Prvi red nakon toga vrši napad na planet Takodanu u potrazi za droidom BB-8. Han, Chewbacca i Finn bivaju spašeni od strane borbenih letjelica X-Wing Pokreta otpora koje predvodi Poe za kojeg se ispostavlja da je preživio raniju nesreću. U tom trenutku Leia stiže na planet Takodana s [[C-3PO|C-3PO-om]] te se susreće s Hanom i Chewbaccom. U međuvremenu, Kylo zarobljava Rey i odvodi je u bazu Prvog reda. Međutimm, kada od nje pokuša saznati stvari u vezi mape, ona mu se uspije oduprijeti. Otkrivši da i ona može koristiti Silu, Rey bježi koristeći umne trikove na obližnjem čuvaru. U bazi Pokreta otpora D'Qar, droid BB-8 pronalazi droida R2-D2-a koji se ne nalazi u funkciji još od Lukeovog nestanka. Dok se Prvi red priprema zapucati iz svoje baze na D'Qar, Pokret otpora smišlja plan uništenja super-moćnog oružja vlastitim protunapadom. Leia moli Hana da njihovog sina vrati živog. Koristeći brod Falcon, Han, Chewbacca i Finn dolaze u postrojenje gdje pronađu Rey i postave [[eksploziv]]. Han se suoči s Kylom, zovnuvši ga njegovim pravim imenom (Ben) te ga posljednji put moli da napusti Tamnu stranu. Kylo odbija i ubija Hana čime razljuti Chewbaccu koji na njega zapuca i rani ga, a što za posljedicu ima aktiviranje postavljenog eksploziva te omogućavanje Pokretu otpora da uništi bazu i super-moćno oružje Prvog reda. Ozlijeđeni Kylo nalazi se u potjeri za Finnom i Rey. Kylo porazi Finna u borbi svjetlosnim mačevima te ga teško rani. Rey nakon toga uzima svjetlosni mač i koristi Silu kako bi porazila Kyla prije nego što ih razdvoji rascijep u zemlji nastao zbog demoliranja planeta. Snoke naređuje Huxu evakuaciju te da mu dovede Kyla kako bi završio obuku. Rey i Chewbacca s onesviještenim Finnom bježe u Falconu. Na D'Qaru, Pokret otpora slavi pobjedu dok Leia, Chewbacca i Rey žale za Hanom. U tom trenutku R2-D2 ponovno postaje aktivan te otkriva ostatak mape koja Rey odvodi do oceanskog planeta Ahch-To. Ona tamo pronalazi Lukea kojem pruža svjetlosni mač. == Glumačka postava == {{multiple image | direction = vertical | width = 200 | footer = Film ''Ratovi zvijezda: Sila se budi'' svoje gledatelje upoznaje s novim likovima (od vrha): [[Adam Driver]] kao mračni ratnik [[Kylo Ren]], [[Daisy Ridley]] kao skupljačica otpada [[Rey]], [[John Boyega]] kao reformirani vojnik [[Finn]] i [[Oscar Isaac]] kao pilot borbene letjelice X-Wing [[Poe Dameron]]. | image1 = Adam Driver by Gage Skidmore.jpg | alt1 = | caption1 = | image2 = Daisy Ridley by Gage Skidmore.jpg | alt2 = | caption2 = | image3 = John Boyega by Gage Skidmore.jpg | alt3 = | caption3 = | image4 = Oscar Isaac by Gage Skidmore.jpg | alt4 = | caption4 = }} *[[Harrison Ford]] kao [[Han Solo]]: :Odmetnik i krijumčar, nekad ključna figura Pobunjeničkog saveza. Ford je izjavio: "Han nema želju uzdignuti se do pozicije [[Obi-Wan Kenobi|Obi-Wana]] niti želi biti nekakva ''New Age'' verzija [[Alec Guinness|Alexa Guinnessa]]. Njegov razvoj konzistentan je s likom, a također postoje i određeni emotivni elementi koji su ga unaprijedili... Međutim u njemu još uvijek postoji stari odmetnik Solo. Neke stvari nikad se ne mijenjaju..."<ref name="CastFord1">{{cite news |last1=Breznican |first1=Anthony |title=Harrison Ford IS Han Solo |url=http://www.ew.com/article/2015/11/11/harrison-ford-is-han-solo/2 |accessdate=2015-11-13 |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-11-11}}</ref> *[[Mark Hamill]] kao [[Luke Skywalker]]: :Posljednji preživjeli [[Jedi vitez|Jedi]] koji se skriva. Što se tiče Lukea, Hana i Leie, redatelj [[J. J. Abrams|Abrams]] je izjavio: "Njih troje tijekom vremena postali su praktički mitske figure, poput onih o [[Kralj Arthur|Kralju Arthuru]]. To su ljudi o kojima su novi likovi možda čuli, a možda i nisu. To su likovi koji su možda nekada davno postojali ili postoje samo u bajkama...".<ref name="CastHamill1">{{cite news |last1=Breznican |first1=Anthony |title=Where is Luke Skywalker? J.J. Abrams and Mark Hamill grapple with the question |url=http://www.ew.com/article/2015/11/12/where-is-luke-skywalker-star-wars |accessdate=2015-11-13 |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-11-12}}</ref> Glumac Hamill u početku je bio skeptičan u vezi otkrivanja njegovog lika na kraju filma, ali kasnije je promijenio mišljenje u vezi svog ograničenog nastupa u [[film]]u i istaknuo da se radi o "velikom iznenađenju".<ref name="CastHamill2">{{cite news |last1=Freer |first1=Ian |title=Star Wars: Mark Hamill on Being Luke Skywalker, 'Episode VIII' |url=https://variety.com/2016/film/news/star-wars-mark-hamill-luke-skywalker-london-episode-viii-1201815149/ |accessdate=2016-07-15 |work=Variety |date=2016-07-15}}</ref> Abrams je nadodao da je kraj filma trebao biti "poput dugačkog udaranja [[bubnjevi|bubnjeva]] prije nego što uistinu vidimo njegov lik na ekranu".<ref name="CastHamill2"/> *[[Carrie Fisher]] kao [[Leia Organa]]: :Bivša princeza uništenog planeta Alderaan, a sada generalica Pokreta otpora i Lukeova sestra blizanka.<ref name="CastFisher1">{{cite news |last1=Child |first1=Ben |title=Entertainment Weekly's new Star Wars: The Force Awakens issue – 10 things we learned |url=https://www.theguardian.com/film/2015/nov/12/entertainment-weeklys-new-star-wars-the-force-awakens-issue-10-things-we-learned |accessdate=2015-11-13 |work=The Guardian |location=UK |date=2015-11-11}}</ref> Nakon događaja iz filma [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratak Jedija]], njezin lik opisan je kao "pomalo umoran, pomalo slomljenog srca".<ref name="CastFisher2">{{cite news |last1=Breznican |first1=Anthony |title=Leia's Return |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-force-awakens-exclusive-photos/2374843_all-crops-gallery-star-wars-force-awakens-2015-carrie-fischer |accessdate=2015-11-13 |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-11-11 |archive-date=14. studenoga 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151114030909/http://www.ew.com/gallery/star-wars-force-awakens-exclusive-photos/2374843_all-crops-gallery-star-wars-force-awakens-2015-carrie-fischer |url-status=dead }}</ref> Glumica Fisher opisala je Leiu kao "usamljenicu koja se nalazi pod velikim pritiskom. Privržena je svom cilju više nego ikada, ali osjeća se pomalo poraženom, umornom i ljutom". Redatelj Abrams je nadodao: "Za nju su ulozi u ovoj priči poprilično veliki pa zbog toga nema puno zezancije i [[humor]]a u scenama u kojima se Leia pojavljuje".<ref name="CastFisher3">{{cite news |last1=Breznican |first1=Anthony |title=She's not called 'Princess' Leia anymore … |url=http://www.ew.com/article/2015/11/11/star-wars-force-awakens-carrie-fisher-leia |accessdate=2015-11-13 |work=Entertainment Weekly |date=2015-11-11 |archive-date=13. studenoga 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151113032400/http://www.ew.com/article/2015/11/11/star-wars-force-awakens-carrie-fisher-leia |url-status=dead }}</ref> *[[Adam Driver]] kao [[Kylo Ren]]: :Mračni ratnik u kojem je [[Sila (Zvjezdani ratovi)|Sila]] jaka, originalno član Vitezova Rena, a sada visoko-pozicionirani član Prvog reda. On je sin Hana i Leie.<ref name="CastDriver1">{{cite web |last=Breznican |first=Anthony |title=Star Wars: The Force Awakens: Kylo Ren's shroud is pulled back at last, but… |url=http://www.ew.com/article/2015/08/12/star-wars-force-awakens-kylo-ren/2 |work=Entertainment Weekly |accessdate=2015-08-12 |date=2015-08-12}}</ref><ref name="CastDriver2">{{cite web |url=http://www.starwars.com/databank/kylo-ren |title=Databank: Kylo Ren |publisher=StarWars.com |accessdate=2015-09-06}}</ref> Glumac Driver izjavio je da je ekipa filma "pokušavala ne gledati na njega kao na negativca ili kao na ultimativno zlo. Više smo gledali na njega kao na trodimenzionalnog lika. On je opasan i nepredviljiv i samome sebi moralno opravdava svoje postupke".<ref name="CastDriver3">{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2015/12/06/live-blog-star-wars-force-awakens-press-conference?1212 |title=Everything that happened during the Star Wars: The Force Awakens press conference |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-06 |accessdate=2015-12-06}}</ref> *[[Daisy Ridley]] kao [[Rey]]: :Skupljačica otpada vrlo osjetiljiva na Silu koja je još kao dijete ostavljena na pustinjskom planetu Jakku na kojem još uvijek čeka povratak svoje obitelji.<ref name="EW10Things">{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2015/04/16/star-wars-force-awakens-panel-10-things-we-learned |title=10 things we learned from the Star Wars: The Force Awakens panel |last=Abrams |first=Natalie |work=Entertainment Weekly |date=2015-04-16 |accessdate=2015-05-23 |archive-date=9. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150509052341/http://www.ew.com/article/2015/04/16/star-wars-force-awakens-panel-10-things-we-learned |url-status=dead }}</ref> Glumica Ridley je izjavila: "Ona je samoj sebi dovoljna, izrazito samostalna, ali samo do trenutka dok ne upozna Finna kada njezina prava životna avantura počinje".<ref name="EW10Things"/> Cailey Fleming u filmu glumi mladu Rey.<ref>{{cite web |last=Favre |first=Cassandra |url=http://www.picayuneitem.com/2015/12/dreams-of-stardom-picayune-native-appears-in-blockbuster-film |title=Dreams of Stardom: Picayune native appears in blockbuster film |work=Picayune Item |date=2015-12-23 |accessdate=2016-01-18}}</ref> *[[John Boyega]] kao [[Finn]]: :Reformirani vojnik Prvog reda.<ref name="EW10Things"/><ref name="CastBoyega1">{{cite web |url=http://www.starwars.com/databank/finn |title=Databank: Finn |publisher=StarWars.com |accessdate=2015-09-06}}</ref> Glumac Boyega u jednom je intervjuu izjavio da je za ulogu saznao "tijekom doručka u Mayfairu" kada mu je Abrams rekao: "John, ti si nova zvijezda [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]]".<ref name="CastBoyega2">{{cite news |last1=Gardner |first1=Chris |title='Star Wars' Star John Boyega: I'm Being Mentored by Robert Downey Jr. |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-star-john-boyega-830333 |accessdate=2015-11-13 |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-10-07}}</ref> Za svoj lik je rekao: "Kada upoznamo Finna, on se nalazi u velikoj opasnosti. A način na koji reagira na tu opasnost u potpunosti mu promijeni život i na jedinstven ga način katapultira u univerzum ''Ratova zvijezda''".<ref name="EW10Things"/> U drugom intervjuu je nadodao: "On zna za Lukea, zna za njegovu povijest. Za njega sve to je kao da se pridružuje vojsci i tek nakon toga saznaje za jednog od najvećeg neprijatelja svoje zemlje".<ref name="CastHamill1"/> *[[Oscar Isaac]] kao [[Poe Dameron]]: :Pilot borbene letjelice X-Wing Pokreta otpora.<ref name="EW10Things"/><ref name="CastNyongo">{{cite web |last=Robinson |first=Joanna |title=Adam Driver and Lupita Nyong'o's Characters Revealed in Exclusive ''Star Wars: The Force Awakens'' Photos |url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2015/05/star-wars-force-awakens-photos |accessdate=2015-05-04 |work=Vanity Fair |date=2015-05-04}}</ref> Glumac Isaac je izjavio: "On je najbolji pilot u galaksiji... Određena princeza poslala ga je na misiju tijekom koje on upoznaje Finna i tada se njihove sudbine isprepletu... Zauvijek.".<ref name="EW10Things"/> *[[Lupita Nyong'o]] kao [[Maz Kanata]]: :Mudra i pomalo mistična vlasnica kantine na mirnom šumskom planetu Takodana.<ref name="CastNyongo"/> Redatelj J. J. Abrams je za Kanatu izjavio da je "živjela preko tisuću godina. Vlasnica je rupe za alkoholičare... I to je jedno od mnogih mjesta koje se mogu pronaći u kutovima univerzuma ''Ratova zvijezda''.".<ref name="CastNyongo2">{{cite news |last1=Breznican |first1=Anthony |title=Star Wars: The Force Awakens: J.J. Abrams reveals backstory of alien Maz Kanata |url=http://www.ew.com/article/2015/11/12/star-wars-force-awakens-lupita-nyongo-maz-kanata |accessdate=2015-11-13 |work=Entertainment Weekly |date=2015-11-13 |archive-date=7. studenoga 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107093157/https://ew.com/article/2015/11/12/star-wars-force-awakens-lupita-nyongo-maz-kanata/ |url-status=dead }}</ref> Prema izjavama Abramsa, lik je temeljen na njegovoj bivšoj učiteljici [[engleski jezik|engleskog jezika]] iz [[srednja škola|srednje škole]], Rose Gilbert, koja je predavala u srednjoj školi Palisades Charter u razdoblju od [[1961.]] do [[2013.]] godine. Nadodao je: "Zbilja sam želio da se priča čini autentičnom, bez obzira na to što se radi o fantaziji. Na jednom od prvih sastanaka u vezi priče spomenuo sam Rose kao mudru figuru koju sam uistinu poznavao u stvarnom životu".<ref name="CastNyongo3">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/jj-abrams-based-a-star-851128 |title=J.J. Abrams Based a 'Star Wars' Character on His High School Teacher |first=Natalie |last=Stone |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-24 |accessdate=2015-12-25}}</ref> *[[Andy Serkis]] kao vrhovni vođa [[Snoke]]: :Politički vođa Prvog reda. On je gospodar Kylo Renu, a Tamna strana Sile u njemu je iznimno jaka.<ref name="CastSerkis1">{{cite web |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=45203 |title=Kylo Ren Is Not A Sith |work=Empire |last=Dyer |first=James |date=2015-08-25 |accessdate=2015-08-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151018205158/http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=45203 |archivedate=18. listopada 2015.}}</ref> Glumac Serkis je lik Snokea opisao kao "iznimno enigmatičan i čudnjikavo ranjiv, a u isto vrijeme strahovito moćan... On je velik. U filmu se doima vrlo visokim. A što se dizajna lica tiče – to se ne može postići prostetikom... Bez da otkrijem previše o liku, on ima vrlo osebujno lice.".<ref name="CastSerkis2">{{cite news |last1=Breznican |first1=Anthony |title=Supreme Leader Snoke: Andy Serkis on the 'damaged' villain of Star Wars: The Force Awakens |url=http://www.ew.com/article/2015/11/12/star-wars-andy-serkis-supreme-leader-snoke?iid=sr-link1 |accessdate=2015-11-13 |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-11-12}}</ref> *[[Domhnall Gleeson]] kao [[General Hux]]: :Zapovjednik Zvjezdoubilačke baze Prvog reda.<ref name="GleesonAndPegg">{{cite web |last=Davis |first=Edward |title='Star Wars: The Force Awakens': Domhnall Gleeson Revealed To Be On The Dark Side As General Hux |url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/star-wars-the-force-awakens-domhnall-gleeson-revealed-to-be-on-the-dark-side-as-general-hux-20150710 |publisher=The Playlist (Indiewire) |accessdate=2015-07-10 |date=2015-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150713205049/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/star-wars-the-force-awakens-domhnall-gleeson-revealed-to-be-on-the-dark-side-as-general-hux-20150710 |archivedate=13. srpnja 2015.}}</ref> Glumac Gleeson svoj je lik opisao "iznimno nemilosrdnim. Kada bih rekao da snažno vjeruje u disciplinu ne bih ga dovoljno dobro opisao... On je sušta suprotnost Kylo Renu. Njih dvojica imaju vlastiti odnos, individualan i neobičan. Jedan od njih dvojice je snažan na način na koji drugi nije i obrnuto. Obojica žude za moći.".<ref name="CastGleeson1">{{cite news |last1=Breznican |first1=Anthony |title=Starkiller Base and General Hux: New details on the dark side of The Force Awakens |url=http://www.ew.com/article/2015/11/13/star-wars-starkiller-base-general-hux |accessdate=2015-11-13 |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-11-13 |archive-date=16. studenoga 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151116012849/http://www.ew.com/article/2015/11/13/star-wars-starkiller-base-general-hux |url-status=dead }}</ref> *[[Anthony Daniels]] kao [[C-3PO]]: :Humanoidni protokolarni droid koji se nalazi u službi Organe. Glumac Daniels je rekao da je glumcima dozvoljeno eksperimentirati s vlastitim performansama te da je Abrams "stvorio igralište na kojem je bilo vremena da razmisliš i daš eventualne prijedloge.".<ref name="CastDaniels1">{{cite news |last1=Breznican |first1=Anthony |title=Artoo and Threepio, Chilling |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-force-awakens-exclusive-photos/2374868_gallery-ew-cover-1390-1391-star-wars-force-awakens-2015-r2-d2-and-c-3po |accessdate=2015-11-13 |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-11-11}}</ref> *[[Peter Mayhew]] kao [[Chewbacca]]: :Wookiee i dugogodišnji partner i prijatelj Hana Soloa. Mayhewova glumačka zamjena bio je Joonas Suotamo u nekoliko akcijskih sekvenci, a Ian Whyte obavljao je fizičke aspekte snimanja zahtjevnih scena budući je 71-godišnji Mayhew patio od problema s koljenom.<ref name="CastMayhew">{{cite web |last1=Parfitt |first1=Orlando |title=Meet The New Chewbacca Actor in Star Wars: The Force Awakens |url=https://news.yahoo.com/meet-the-new-chewbacca-in-star-wars-the-force-183503009.html |publisher=Yahoo! |accessdate=2015-12-20 |date=2015-12-18}}</ref><ref>{{cite web |url=http://aminoapps.com/page/star-wars/6271242/ian-whyte-aka-crusher-roodown-bollie-chewie |title=Ian Whyte aka Crusher Roodown/Bollie/Chewie |date=2016-06-25 |accessdate=2016-07-20 |archive-date=9. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161009061911/http://aminoapps.com/page/star-wars/6271242/ian-whyte-aka-crusher-roodown-bollie-chewie |url-status=dead }}</ref> *[[Max von Sydow]] kao Lor San Tekka: :Umirovljeni avanturist na planetu Jakku koji pomaže Pokretu otpora da pronađe Skywalkera.<ref name="CastSydow">{{cite web |first=Chris |last=Burns |title=Star Wars: The Force Awakens – who is Lor San Tekka? |url=http://www.slashgear.com/star-wars-the-force-awakens-who-is-lor-san-tekka-22419360/ |date=2015-12-22 |accessdate=2015-12-25 |publisher=SlashGear |archiveurl=https://www.webcitation.org/6e2QzOV5e?url=http://www.slashgear.com/star-wars-the-force-awakens-who-is-lor-san-tekka-22419360/ |archivedate=2015-12-25 |deadurl=no}}</ref> [[Tim Rose]] i [[Mike Quinn]] repriziraju svoje uloge admirala Ackbara i Niena Nunba, obojica iz filma ''Povratak Jedija''.<ref>{{cite news |url=http://www.theaustralian.com.au/news/latest-news/tim-rose-frustrated-at-star-wars-secrecy/story-fn3dxiwe-1227544372809 |title=Tim Rose frustrated at Star Wars secrecy |first=Danielle |last=McGrane |date=2015-09-25 |agency=Australian Associated Press |work=The Australian |accessdate=2015-09-05}}</ref><ref>{{cite web |title='Star Wars' legend Mike Quinn returns as Nien Nunb in 'Star Wars: The Force Awakens |url=http://makingstarwars.net/2015/10/star-wars-legend-mike-quinn-returns-as-nien-nunb-in-star-wars-the-force-awakens |publisher=makingstarwars.net |accessdate=2015-12-04 |archive-date=19. ožujka 2016. |archive-url=https://archive.is/20160319183902/http://makingstarwars.net/2015/10/star-wars-legend-mike-quinn-returns-as-nien-nunb-in-star-wars-the-force-awakens |url-status=dead }}</ref> [[Kipsang Rotich]] vraća se kao glas Niena Nunba,<ref>{{cite web |title=We have found Bill Kipping Rotich of Hollywood 'Star Wars' movie |url=http://www.sde.co.ke/thenairobian/article/2000182537/we-have-found-bill-kipsang-rotich-of-hollywood-star-wars-movie |first=Kevin |last=Tunoi |date=2014-11-14 |work=SDE |access-date=22. siječnja 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160222234835/http://www.sde.co.ke/thenairobian/article/2000182537/we-have-found-bill-kipsang-rotich-of-hollywood-star-wars-movie |archivedate=22. veljače 2016.}}</ref> a [[Erik Bauersfield]] se također vraća kao glas Ackbara. Ovo je ujedno i posljednja filmska uloga Bauersfielda prije njegove [[smrt]]i u [[travanj|travnju]] [[2016.]] godine.<ref>{{cite web |title=Every Original Character Returning For 'Star Wars: The Force Awakens' |url=http://www.bustle.com/articles/128216-every-original-character-returning-for-star-wars-the-force-awakens-the-few-that-rsvped-maybe |first=Zainab |last=Akande |date=2015-12-08 |work=Bustle}}</ref> Premda je prvotno najavljen kao dio glumačke postave, [[Kenny Baker]] je u filmu potpisan kao "savjetnik" za lik R2-D2-a<ref name="OfficialCast" /><ref>{{cite web |url=http://www.newsarama.com/25529-j-j-abrams-drops-new-star-wars-the-force-awakens-character-details.html |title=J.J. Abrams: Rey and Finn's Last Names in Star Wars: The Force Awakens Are Purposely Secret |last=Marston |first=George |work=Newsarama |date=2015-08-12 |accessdate=2015-09-06 |archive-date=15. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150815222854/http://www.newsarama.com/25529-j-j-abrams-drops-new-star-wars-the-force-awakens-character-details.html |url-status=dead }}</ref> dok je Jimmy Vee zapravo radio s likom.<ref name="VeeR2D2">{{cite web |url=https://variety.com/2017/film/news/star-wars-last-jedi-r2-d2-jimmy-vee-kenny-baker-1201987961/ |title='Star Wars': R2-D2 Role to Be Filled by Jimmy Vee in 'The Last Jedi' |last=McNary |first=Dave |work=Variety |date=2017-02-14 |accessdate=2017-02-15}}</ref> [[Ewan McGregor]] ima nepotpisanu glasovnu ''cameo'' ulogu kao Obi-Wan Kenobi u dijelu filma u kojem Rey ima vizije, a za istu su sekvencu upotrebljene i arhivske audio snimke glumaca [[Frank Oz|Franka Oza]] i Aleca Guinnessa kao [[Yoda|Yode]] i Kenobija; glumac Oz je snimio originalni dijalog za film, ali ga je u konačnoj verziji filma ipak zamijenio već postojeći iz filma [[Zvjezdani ratovi V: Carstvo uzvraća udarac|Carstvo uzvraća udarac]].<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2015/12/20/jj-abrams-reveals-obi-wan-and-yoda-are-star-wars-force-awakens |last=Breznican |first=Anthony |title=Obi-Wan and Yoda are secretly in Star Wars: The Force Awakens |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-12-20 |accessdate=2015-12-20 |archive-date=22. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222063954/http://www.ew.com/article/2015/12/20/jj-abrams-reveals-obi-wan-and-yoda-are-star-wars-force-awakens |url-status=dead }}</ref> [[Gwendoline Christie]] tumači ulogu kapetanice [[Phasma|Phasme]], zapovjednice legije vojnika Prvog reda.<ref>{{cite web |last=Petty |first=Jared |url=http://www.ign.com/articles/2015/05/04/star-wars-gwendoline-christie-revealed-as-captain-phasma |title=Game of Thrones' Gwendoline Christie Revealed as Star Wars' Chrome Trooper Captain Phasma |publisher=IGN |date=2015-05-04 |accessdate=2016-12-19}}</ref> Dave Chapman i Brian Herring upravljaju droidom [[BB-8]],<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/news/droid-dreams-how-neal-scanlan-and-the-star-wars-the-force-awakens-team-brought-bb-8-to-life |title=Droid Dreams: How Neal Scanlan and the ''Star Wars: The Force Awakens'' Team Brought BB-8 to Life |first=Dan |last=Brooks |publisher=StarWars.com |date=2015-08-26 |accessdate=2015-12-18}}</ref> a Bill Hader i Ben Schwartz potpisani su kao "glasovni savjetnici".<ref>{{cite web |url=http://www.hitfix.com/motion-captured/wait-a-minute-who-played-the-voice-of-bb-8-in-star-wars-the-force-awakens |title=Wait a minute… who played the voice of BB-8 in Star Wars: The Force Awakens? |date=2015-12-15 |work=HitFix |access-date=22. siječnja 2018. |archive-date=3. prosinca 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161203032903/http://hitfix.com/motion-captured/wait-a-minute-who-played-the-voice-of-bb-8-in-star-wars-the-force-awakens/ |url-status=dead }}</ref> [[Ken Leung]] tumači lika Staturu, admirala Pokreta otpora.<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418163_gallery-501347348-greg-grunberg-125664119-ken-leung |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: ''Lost'' Meets ''Star Wars'' |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> [[Simon Pegg]] pojavljuje se kao Unkar Plutt, glavni diler na planetu Jakku.<ref name="GleesonAndPegg"/><ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418183_gallery-star-wars-force-awakens-2015-simon-pegg |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: Simon Pegg |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> [[Greg Grunberg]] glumi Temmina "Snapa" Wexleyja, pilota borbene letjelice X-Wing.<ref>{{cite web |title=Databank: Snap Wexley |url=http://www.starwars.com/databank/snap-wexley |accessdate=2015-12-26 |publisher=StarWars.com}}</ref><ref>{{cite news |last1=Anderson |first1=Tre'vell |title=J.J. Abrams' good luck charm Greg Grunberg reveals his 'Force Awakens' character Snap Wexley |url=http://www.latimes.com/entertainment/herocomplex/la-et-hc-greg-grunberg-snap-wexley-star-wars-force-awakens-20151215-story.html |accessdate=2015-12-16 |work=Los Angeles Times |date=2015-12-16}}</ref> [[Kiran Shah]] tumači Teeda, skupljača otpada na planetu Jakku koji vozi polumehanički Luggabeast.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/databank/teedo |title=Databank: Teedo |publisher=StarWars.com |accessdate=2015-09-06}}</ref> [[Jessica Henwick]] pojavljuje se kao Jess "Testor" Pava ili samo Jess Testor kao još jedan pilot borbene letjelice X-Wing.<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/databank/jess-pava |title=JESS PAVA |publisher=starwars.com |date=2014-11-26 |accessdate=2016-05-29}}</ref><ref>{{cite web |url=http://comicbook.com/2014/11/26/star-wars-the-force-awakens-adds-jessica-henwick-to-cast/ |title=Star Wars: The Force Awakens Adds Jessica Henwick To Cast |publisher=Comicbook.com |last=Lovett |first=Jamie |date=2014-11-26 |accessdate=2014-12-18}}</ref><ref>{{cite web |title=13 'Star Wars: The Force Awakens' Cameos You Might Have Missed |url=http://www.mtv.com/news/2690893/star-wars-the-force-awakens-cameos |publisher=MTV |date=2015-12-18 |access-date=22. siječnja 2018. |archive-date=8. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201108115228/http://www.mtv.com/news/2690893/star-wars-the-force-awakens-cameos/ |url-status=dead }}</ref> [[Brian Vernel]] tumači Balu-tika, vođu Guavianske bande smrti.<ref>{{cite web |last1=Trumbore |first1=Dave |title='Star Wars: The Force Awakens': All the Cameos You Might Have Missed |url=http://collider.com/star-wars-the-force-awakens-cameos |work=Collider.com |accessdate=2016-01-01 |date=2015-12-17}}</ref><ref name="drecord">{{cite news |first=Paul |last=English |title=Star Wars: Scots who won coveted roles in the epic blockbuster and a look back at their predecessors |url=http://www.dailyrecord.co.uk/news/scottish-news/star-wars-scots-who-won-7118459 |work=Daily Record |location=Scotland |date=2016-01-05 |accessdate=2016-02-07}}</ref> [[Yayan Ruhian]], [[Iko Uwais]] i [[Cecep Arif Rahman]] pojavljuju se kao Tasu Leech, Razoo Qin-Fee i Crokind Shand, članovi kriminalne organizacije Kanjiklub.<ref>{{cite web |url=http://cinemags.id/misteri-karakter-iko-uwais-dan-yayan-ruhian-di-film-star-wars-the-force-awakens-akhirnya-terungkap |title='Misteri Karakter Iko Uwais dan Yayan Ruhian di Film Star Wars: The ForceAwakens Akhirnya Terungkap' |last=Husada |first=T.R. |publisher=Cinemags.id |date=2015-12-12 |accessdate=2015-12-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151218121404/http://cinemags.id/misteri-karakter-iko-uwais-dan-yayan-ruhian-di-film-star-wars-the-force-awakens-akhirnya-terungkap/ |archivedate=18. prosinca 2015.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://cinemags.id/cecep-arif-rahman-melengkapi-trio-the-raid-di-star-wars-the-force-awakens |title=Cecep Arif Rahman Melengkapi Trio The Raid di Star Wars: The Force Awakens |publisher=Cinemags.id |date=2015-12-12 |accessdate=2015-12-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151217005656/http://cinemags.id/cecep-arif-rahman-melengkapi-trio-the-raid-di-star-wars-the-force-awakens/ |archivedate=17. prosinca 2015.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://twitchfilm.com/2015/01/the-raid-trio-to-appear-in-star-wars-episode-7---the-force-awakens.html |deadurl=yes |archive-url=https://web.archive.org/web/20160610154411/http://www.twitchfilm.com/2015/01/the-raid-trio-to-appear-in-star-wars-episode-7---the-force-awakens.html |archive-date=2016-06-10 |title='The Raid' Trio To Appear In 'Star Wars: Episode 7 – The Force Awakens' |last=Brown |first=Todd |publisher=Twitch Film |date=2015-01-05 |accessdate=2015-01-05}}</ref> [[Warwick Davis]] tumači Wollivana, zaposlenika u taverni u dvorcu Maz Kanate.<ref>{{cite web |url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/warwick-davis-aka-wicket-returns-for-star-wars-episode-7-20141016 |title=Warwick Davis aka Wicket Returns For 'Star Wars: Episode 7' |last=Jagernauth |first=Kevin |publisher=The Playlist (Indiewire) |date=2014-10-16 |accessdate=2014-10-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141019220545/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/warwick-davis-aka-wicket-returns-for-star-wars-episode-7-20141016 |archivedate=19. listopada 2014.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/740447_warwick-davisjpg |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: Ewok No More |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> [[Anna Brewster]] glumi Bazine Netal, špijuna Prvog reda (također u dvorcu Maz Kanate).<ref>{{cite web |url=http://www.fandango.com/starwars:theforceawakens_169229/castandcrew |title=Star Wars: The Force Awakens Cast + Crew |publisher=Fandango |accessdate=2015-12-21}}</ref> [[Thomas Brodie-Sangster]]<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418173_gallery-thomas-brodie-sangster-frame-fromeither-maze-runner |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: Newt Joins The Dark Side |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> i [[Kate Fleetwood]]<ref>{{cite web |url=http://dorksideoftheforce.com/2015/10/12/new-mysterious-cast-member-for-the-force-awakens-has-surfaced |title=New mysterious cast member for The Force Awakens has surfaced |last=Harrid |first=David |publisher=Dork Side of the Force |date=2015-10-12 |access-date=22. siječnja 2018. |archive-date=31. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160131041735/http://dorksideoftheforce.com/2015/10/12/new-mysterious-cast-member-for-the-force-awakens-has-surfaced/ |url-status=dead }}</ref> pojavljuju se u ulogama Thanissona i Unama, oficira Prvog reda. [[Billie Lourd]], kćerka glumice Carrie Fisher, u filmu tumači ulogu Connix, poručnice Pokreta otpora.<ref name="Lourd">{{cite web |url=http://vegasseven.com/2014/11/11/debbie-reynolds-one-last-song-in-the-rain |title=Debbie Reynolds Gives a Family-Filled Curtain Call, Vegas Style |last=Rodgers |first=Lisa |work=Vegas Seven |date=2014-11-11 |accessdate=2014-11-15 |archive-date=15. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141115035440/http://vegasseven.com/2014/11/11/debbie-reynolds-one-last-song-in-the-rain/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/even-more-cameos-and-secrets-star-wars-force-awakens/2418123_all-crops-gallery-star-wars-vii-force-awakens-2015-billie-lourde |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: Friend of the General |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18 |archive-date=2. siječnja 2017. |archive-url=https://archive.is/20170102232806/http://ew.com/gallery/even-more-cameos-and-secrets-star-wars-force-awakens/9/ |url-status=dead }}</ref> Ostali članovi Pokreta otpora uključuju glumce [[Emun Elliott|Emuna Elliotta]] (kao Brancea)<ref>{{cite web |url=http://www.gamesradar.com/well-known-actors-bit-parts-star-wars-force-awakens |title=The famous actors you probably missed in Star Wars: The Force Awakens |first=Rosie |last=Fletcher |work=GamesRadar |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-22}}</ref> i [[Maisie Richardson-Sellers]] (kao Korr Sellu)<ref>{{cite web |title=Maisie Richardson-Sellers confirms Star Wars The Force Awakens role |url=http://www.telegraph.co.uk/culture/star-wars/11301933/Maisie-Richardson-Sellers-confirms-Star-Wars-The-Force-Awakens-role.html |last=Vincent |first=Alice |date=2014-12-18 |accessdate=2014-12-18 |work=[[The Daily Telegraph]] |location=UK}}</ref> dok se [[Harriet Walter]] pojavljuje u ulozi Kalonije, doktorice koja skrbi za Chewbaccu.<ref>{{cite web |first=Jason |last=Ward |url=http://makingstarwars.net/2015/12/christopher-lees-niece-dame-harriet-mary-walter-cast-in-star-wars-the-force-awakens |title=Harriet Walter cast in Star Wars: The Force Awakens? |work=Making Star Wars |date=2015-12-06 |access-date=22. siječnja 2018. |archive-date=19. ožujka 2016. |archive-url=https://archive.is/20160319183905/http://makingstarwars.net/2015/12/christopher-lees-niece-dame-harriet-mary-walter-cast-in-star-wars-the-force-awakens |url-status=dead }}</ref><ref name="DailyBeastCast"/> [[Mark Stanley]] pojavljuje se kao jedan od Ren vitezova.<ref name="DailyBeastCast"/> [[Sebastian Armesto]] tumači ulogu poručnika Mitake, a [[Pip Torrens]] pojavljuje se u ulozi pukovnika Caplana, obojica pripadnika Prvog reda.<ref>{{cite web |url=https://www.forbes.com/sites/olliebarder/2015/12/20/star-wars-the-force-awakens-is-the-movie-the-series-so-badly-needed/#2715e4857a0b22672b9467b9 |title=Star Wars: The Force Awakens' Is The Movie The Series So Badly Needed |first=Ollie |last=Barder |work=Forbes |date=2015-12-20}}</ref> [[Daniel Craig]], [[Michael Giacchino]] i [[Nigel Godrich]] pojavljuju se u ''cameo'' ulogama kao vojnici Prvog reda.<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2015/12/17/daniel-craig-makes-cameo-star-wars-force-awakens |title=Daniel Craig's Star Wars: The Force Awakens cameo revealed |first=Chris |last=Lee |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-12-17 |accessdate=2015-12-18}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418178_gallery-501401198-michael-giacchino-493362428-nigel-godrich |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: Musical Troopers |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> Abramsov asistent, Morgan Dameron, tumači jednog od oficira Pokreta otpora,<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418138_gallery-star-wars-force-awakens-poe-dameron-actor-oscar-isaac-jj-abrams-assistant-morgan |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: The Real Dameron |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> dok njegov otac – Gerald W. Abrams – tumači kapetana Cypressa.<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418143_gallery-ap885496303379-gerald-w-abrams-and-jj-abrams-seen-13th-annual-ves-awards-held-beverly |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: Join Me, Father… |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> Stručnjak za dijalekte u filmu, Andrew Jack, pojavljuje se kao Ematt, major Pokreta otpora.<ref>{{cite web |first=Denny |last=Watkins |url=http://www.blastr.com/2015-12-22/what-do-all-celeb-cameos-force-awakens-have-common |title=What do all the celeb cameos in The Force Awakens have in common? |publisher=Blastr |date=2015-12-22 |access-date=22. siječnja 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160119204224/http://www.blastr.com/2015-12-22/what-do-all-celeb-cameos-force-awakens-have-common |archivedate=19. siječnja 2016.}}</ref> Uz sve njih Crystal Clarke, Pip Andersen,<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/news/star-wars-episode-vii-production-update |title=Star Wars Episode VII Production Update |publisher=StarWars.com |date=2014-07-06 |accessdate=2014-07-06}}</ref> Christina Chong,<ref>{{cite web |url=https://variety.com/2014/film/news/star-wars-episode-vii-casts-newcomer-christina-chong-1201264204/ |title='Star Wars Episode VII' Casts Newcomer Christna Chong |last=Kroll |first=Justin |work=Variety |date=2014-07-17 |accessdate=2014-07-17 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140719064034/http://variety.com/2014/film/news/star-wars-episode-vii-casts-newcomer-christina-chong-1201264204/ |archivedate=2014-07-19 |df=mdy-all}}</ref> Miltos Yerolemou,<ref>{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-29019238 |title=Game of Thrones swordsman joins Star Wars film |last=Mzimba |first=Lizo |publisher=BBC News |date=2014-09-01 |accessdate=2014-09-01}}</ref> Amybeth Hargreaves,<ref>{{cite web |url=http://comicbook.com/2015/01/18/star-wars-the-force-awakens-to-introduce-female-stormtrooper/ |title=Star Wars The Force Awakens To Introduce Female Stormtrooper |last=Upkins |first=Dennis |publisher=ComicBook.com |date=2015-01-18 |accessdate=2015-01-18}}</ref> Leanne Best,<ref>{{cite web |url=https://uk.yahoo.com/movies/star-wars-7-news-woman-in-black-2s-leanne-best-108645128366.html |title=Star Wars 7 News: Woman In Black 2's Leanne Best Outed As Castmember |publisher=Yahoo! UK |last=Butler |first=Tom |date=2015-01-20 |accessdate=2015-01-28}}</ref> Judah Friedlander<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418153_gallery-483415833-judah-friedlander-star-wars-force-awakens-2015 |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: Galactic Barstools |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> i [[Kevin Smith]]<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418148_gallery-150657865-kevin-smith-attends-star-wars-celebration-v-orange-county-convention-center |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: <!-- {{em |The}} -->Kevin Smith |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> su dobili manje uloge u filmu. Redatelj Abrams u filmu ima glasovnu ''cameo'' ulogu<ref>{{cite news |url=http://www.newsday.com/entertainment/movies/j-j-abrams-talks-star-wars-the-force-awakens-i-nearly-turned-it-down-1.11210764 |title=J.J. Abrams talks 'Star Wars: The Force Awakens': I nearly turned it down |date=2015-12-09 |accessdate=2015-12-16 |first=Frank |last=Lovece |work=Newsday |location=New York |archivedate=2015-12-16 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6dpS5snxX?url=http://www.newsday.com/entertainment/movies/j-j-abrams-talks-star-wars-the-force-awakens-i-nearly-turned-it-down-1.11210764 |deadurl=no |quote=Well, my voice is somewhere in the movie.}}</ref> dok skupa s Lin-Manuel Mirandom pjeva dvije pjesme – "Jabba Flow" i "Dobra Doompa" u izvedbi grupe Shag Kave koja se sastoji od Abramsa, Mirande i ostalih glazbenika.<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/gallery/star-wars-easter-eggs-gallery/2418783_clone-all-crops-hamilton-and-han-solo-and-all-those-flags-hanging-trailer |title='Star Wars: The Force Awakens': A collection of cameos and Easter eggs: Musical Troopers |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-19}}</ref><ref>{{cite web |url=https://twitter.com/Lin_Manuel/status/678004060088324096 |publisher=Lin-Manuel Miranda verified [[Twitter]] page |title=It's me and JJ on vocals, yes. … |date=2015-12-18 |accessdate=2016-04-10 |archivedate=2016-04-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160410164619/https://twitter.com/Lin_Manuel/status/678004060088324096 |deadurl=no}}</ref> Glumci iz animiranih [[televizijska serija|televizijskih serija]] [[Ratovi zvijezda: Ratovi klonova]] i [[Ratovi zvijezda: Pobunjenici]] Dee Bradley Baker, Matt Lanter, Tom Kane, Catherine Taber, Matthew Wood, Sam Witwer, Meredith Salenger, James Arnold Taylor, Dave Filoni, Michael Donovan, Devon Libran, Elle Newlands, Terri Douglas, Robert Stambler, Verona Blue, TJ Falls, Michelle Rejwan, Eugene Byrd, Fred Tatasciore, David Collins, Amanda Foreman, Christopher Scarabosio, Patrick Correll, Karen Huie, Orly Schuchmacher, Emily Towers, Jonathan Dixon, Kat Sheridan, Salacious Crumb, Mark Dodson, Gavyn Sykes i Christian Simpson posuđuju dodatne glasove u filmu.<ref name="DailyBeastCast">{{cite web |url=http://www.thedailybeast.com/articles/2015/12/19/how-to-spot-all-the-star-wars-the-force-awakens-cameos-from-daniel-craig-to-radiohead.html |title=How to Spot All the 'Star Wars: The Force Awakens' Cameos, From Daniel Craig to Yoda |work=Daily Beast |date=2015-12-19 |accessdate=2015-12-21}}</ref><ref>{{cite web |url=https://twitter.com/JATactor/status/677964176338235392 |title=Familiar voices are in that new movie! @MattLanter @cattaber @matthewood @MeredthSalenger @SamWitwer @DavidWCollins |publisher=Twitter |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-21}}</ref> Jednog od vojnika Prvog reda, FN-2199, koji Finna naziva izdajicom tijekom bitke na Takodani tumači Liang Yang u fizičkom obliku, a glas mu je posudio montažer zvuka David Acord.<ref name="FN-2199">{{cite web |url=http://www.starwars.com/news/meet-fn-2199-a-k-a-tr-8r-the-stormtrooper-behind-the-meme/ |title=Meet FN-2199, a.k.a. TR-8R: The Stormtrooper Behind the Meme |publisher=StarWars.com |date=2016-01-07 |accessdate=2016-01-20}}</ref> == Produkcija == === Razvoj projekta === Nakon završetka originalne trilogije, kreator [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]] [[George Lucas]] u nekoliko je navrata razmišljao o nastavcima koji bi također sačinjavali trilogiju, ali je opovrgnuo bilo kakvu ideju o tome da bi ih on samostalno režirao.<ref name="LATimes2008">{{cite web |url=http://www.latimes.com/entertainment/la-et-lucas7-2008may07,0,7983947.story |title=George Lucas: 'Star Wars' won't go beyond Darth Vader |last=Boucher |first=Geoff |date=2008-05-07 |work=Los Angeles Times |accessdate=2012-09-09}}</ref> U [[listopad]]u [[2012.]] godine skupa s franšizom ''Ratova zvijezda'' prodao je svoju produkcijsku tvrtku [[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]] kompaniji [[Walt Disney Pictures|Walt Disney]].<ref name="BloombergMar2013"/> Uz novu predsjednicu Lucasfilma, [[Kathleen Kennedy]], Lucas je tom prilikom izjavio: "Oduvijek sam govorio da ne namjeravam raditi više filmova i to je istina, ali to ne znači da franšizu nisam spreman dati u ruke Kathy koja ju može razvijati dalje".<ref>{{cite web |last1=Nakashima |first1=Ryan |title=Disney to make new 'Star Wars' films, buy Lucas co |url=https://finance.yahoo.com/news/disney-star-wars-films-buy-210830937.html |publisher=Yahoo! Finance |accessdate=2015-12-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121030233227/https://finance.yahoo.com/news/disney-star-wars-films-buy-210830937.html |archivedate=2012-10-30 |deadurl=no |location=Los Angeles, California |date=2012-10-30}}</ref> Kao kreativni savjetnik na filmu ''Sila se budi'', Lucas je dolazio na sastanke u ranoj fazi dok se još razglabalo o priči te govorio o detaljima vezanima za svijet ''Ratova zvijezda''.<ref name="BloombergMar2013"/> Među materijalima koje je predao produkcijskom timu bili su i njegovi vrlo grubi nacrti priče za sedmu, osmu i devetu epizodu, a za koje je Lucas zahtijevao da ih pročitaju Kennedy, Bob Iger, Alan Horn i Kevin Mayer.<ref>{{cite news |last1=Leonard |first1=Devin |title=How Disney Bought Lucasfilm—and Its Plans for 'Star Wars' |url=https://www.bloomberg.com/bw/articles/2013-03-07/how-disney-bought-lucasfilm-and-its-plans-for-star-wars#p4 |accessdate=2016-02-20 |work=Bloomberg Businessweek |date=2016-02-20 |pages=4 of 5}}</ref> Lucas je kasnije izjavio da je Disney odbacio njegove ideje za priču<ref>{{cite news |last=Chitwood |first=Adam |title=George Lucas Says His Treatments for the New 'Star Wars' Films Were Discarded |date=2015-01-21 |url=http://collider.com/george-lucas-new-star-wars-movies-treatments |publisher=Collider |accessdate=2015-01-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150127051200/http://collider.com/george-lucas-new-star-wars-movies-treatments/ |archivedate=2015-01-27 |deadurl=no}}</ref><ref name="Lucas_treatment_unused">{{cite web |url=http://www.cinemablend.com/new/How-George-Lucas-Star-Wars-7-Ideas-Were-Used-By-Disney-69271.html |title=How George Lucas' Star Wars 7 Ideas Were Used By Disney |accessdate=2015-01-20 |work=Cinema Blend |year=2015 |first=Nick |last=Romano |format=Written coverage/Video interview}}</ref> te da se on od tog trenutka povukao iz [[film]]a.<ref>{{cite web |title=Star Wars Creator George Lucas Doesn't Know Force Awakens Story |url=http://www.slashfilm.com/star-wars-creator |publisher=slashfilm.com |accessdate=2016-02-07}}</ref> Lucasov sin Jett za [[The Guardian]] je izjavio da je njegov otac bio "vrlo rastresen" u vezi prodaje prava na franšizu, unatoč tome što je on osobno izabrao [[J. J. Abrams|Abramsa]] za redatelja nove epizode te da je zadaća njegovog oca da "bude vođa" iako je "želio ostaviti sve to iza sebe i pustiti da franšiza postane vlasništvom nove generacije".<ref>{{cite web |url=https://www.theguardian.com/film/2013/oct/09/star-wars-george-lucas-jj-abrams |title=Star Wars sequels: George Lucas 'constantly talking' to JJ Abrams |last=Child |first=Ben |date=2013-10-09 |accessdate=2015-01-23 |work=The Guardian |location=UK}}</ref> Prvu verziju [[scenarij]]a za film ''Sila se budi'' napisao je [[Michael Arndt]].<ref>{{cite web |last=Brodesser-Akner |first=Claude |title=Update: Toy Story 3's Michael Arndt Confirmed As Star Wars: Episode VII Writer |url=http://www.vulture.com/2012/11/star-wars-episode-vii-may-have-found-its-writer.html |accessdate=2014-05-23 |work=Vulture |date=2012-11-08}}</ref><ref>{{cite web |last=Kit |first=Borys |title=New 'Star Wars' Movie Has Treatment by 'Toy Story 3' Writer |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/new-star-wars-movie-has-387784 |accessdate=2014-05-23 |work=The Hollywood Reporter |date=2012-11-08}}</ref><ref>{{cite web |last=Kit |first=Borys |title=Lucasfilm Confirms Michael Arndt to Write 'Star Wars: Episode VII' |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/new-star-wars-movie-michael-388424 |accessdate=2013-10-24 |work=The Hollywood Reporter |date=2012-11-09}}</ref><ref name="Hiatt">{{cite web |last=Hiatt |first=Brian |title='Star Wars' Strikes Back: Behind the Scenes of the Biggest Movie of the Year |url=https://www.rollingstone.com/movies/features/star-wars-strikes-back-behind-the-scenes-of-the-biggest-movie-of-the-year-20151202 |accessdate=2015-12-22 |work=Rolling Stone |date=2015-12-02 |archive-date=13. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160213015239/http://www.rollingstone.com/movies/features/star-wars-strikes-back-behind-the-scenes-of-the-biggest-movie-of-the-year-20151202 |url-status=dead }}</ref> U prvih nekoliko početnih verzija scenarija, lik [[Luke Skywalker|Lukea]] pojavio se sredinom filma, ali je Arndt shvatio da "svaki puta kada se Luke pojavi i postane dijelom filma, on ga jednostavno prezume. Odjednom više ne marite za ostale glavne likove".<ref name="EWDec2015">{{cite web |first=Anthony |last=Breznican |url=http://www.ew.com/article/2015/12/20/jj-abrams-answers-burning-question-about-r2-d2-star-wars-force-awakens |title=J.J. Abrams explains R2-D2's closing scene in Star Wars: The Force Awakens |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-12-20 |accessdate=2015-12-30}}</ref> Umjesto toga, odlučeno je da lik Lukea postane tzv. ''MacGuffin'' (zaplet u radnji kojeg glavni protagonosti priče žele riješiti, a koji ima iznimno malo ili gotovo nikakvog narativnog objašnjenja; neki od primjera ''MacGuffina'' u filmovima uključuju Rosebud iz [[Građanin Kane|Građanina Kanea]], ogrlicu "Srce oceana" iz [[Titanic (1997.)|Titanica]] ili "Zečevu šapu" iz [[Nemoguća misija III|Nemoguće misije III]]) pa se on kao lik ne pojavljuje sve do posljednje scene filma.<ref name="EWDec2015"/> Premda je nekoliko različitih redatelja razmatrano za režiju filma ''Sila se budi'' među kojima su bili [[David Fincher]],<ref>{{cite news |author=Staff |url=http://www.totalfilm.com/news/david-fincher-discusses-meeting-disney-about-star-wars-episode-vii |title=David Fincher discusses meeting Disney about Star Wars: Episode VII |work=Total Film |date=2014-09-29 |accessdate=2014-09-29}}</ref> [[Brad Bird]],<ref>{{cite web |title=Brad Bird on 'Incredibles' Sequel: 'I Would Probably Wanna Do That' (Q&A) |last=Bernardin |first=Marc |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/brad-bird-incredibles-sequel-i-523427 |work=The Hollywood Reporter |date=2013-05-16 |accessdate=2014-06-12}}</ref> [[Ben Affleck]] i [[Guillermo del Toro]],<ref>{{cite news |first=Kevin |last=Jagernauth |url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/guillermo-del-toro-says-he-was-approached-for-star-wars-episode-7-would-have-loved-to-see-brad-bird-direct-the-sequel-20130107 |title=Guillermo Del Toro Says He Was Approached For 'Star Wars: Episode 7,' Would Have Loved To See Brad Bird Direct The Sequel |work=Indiewire |date=2013-07-01 |access-date=2. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141017050618/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/guillermo-del-toro-says-he-was-approached-for-star-wars-episode-7-would-have-loved-to-see-brad-bird-direct-the-sequel-20130107 |archive-date=17. listopada 2014.}}</ref> nakon prijedloga [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]],<ref>{{cite news |last1=de Moraes |first1=Lisa |title=Steven Spielberg Recommended J.J. Abrams For 'Star Wars' Says '60 Minutes' |url=http://deadline.com/2015/12/star-wars-jj-abrams-steven-spielberg-recommended-1201664881/ |accessdate=2016-01-16 |publisher=Deadline.com |date=2015-12-10}}</ref> u [[siječanj|siječnju]] [[2013.]] godine J. J. Abrams je imenovan za redatelja, a [[Lawrence Kasdan]] i [[Simon Kinberg]] postali su savjetnici na projektu.<ref name="StarWarsComJan2013">{{cite web |url=http://starwars.com/news/star-wars-is-being-kick-started-with-dynamite-jj-abrams-to-direct-star-wars-episode-vii.html |title=Star Wars Is Being Kick-Started with Dynamite |publisher=StarWars.com |date=2013-01-25 |accessdate=2014-01-04 |archivedate=2016-01-10 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6eR55nsV3?url=http://www.starwars.com/news/star-wars-is-being-kick-started-with-dynamite |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |url=http://video.cnbc.com/gallery/?play=1&video=3000146094 |title=Disney Plans Stand-Alone 'Star Wars' Films |publisher=CNBC |date=2013-02-05 |accessdate=2013-05-26}}</ref> Punih osam mjeseci Arndt je radio na scenariju, ali kada je zatražio dodatnih osamnaest, kompanija Disney to nije mogla prihvatiti.<ref name="Hiatt" /> Dana [[24. listopada]] 2013. godine službeno je objavljeno da je Arndt izašao iz projekta te da su Kasdan i Abrams preuzeli posao dorade scenarija.<ref>{{cite news |last=Kit |first=Borys |title=Writer Michael Arndt Exits 'Star Wars: Episode VII' |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/writer-michael-arndt-exits-star-650671 |accessdate=2013-10-24 |newspaper=The Hollywood Reporter |date=2013-10-24}}</ref> U jednom od intervjua Abrams je izjavio da je osjetio olakšanje kada se službeni datum početka [[kino|kino distribucije]] filma pomaknuo s [[ljeto|ljeta]] na [[prosinac]] [[2015.]] godine.<ref>{{cite web |last=Sullivan |first=Kevin |title=J.J. Abrams Tells Us What Will Make 'Star Wars' 'Infinitely Better' |url=http://www.mtv.com/news/1718092/jj-abrams-star-wars-episode-vii-infinitely-better |accessdate=2014-05-23 |publisher=MTV |date=2013-11-25 |archive-date=23. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140523214948/http://www.mtv.com/news/1718092/jj-abrams-star-wars-episode-vii-infinitely-better/ |url-status=dead }}</ref> On i Kasdan radili su na priči dok su se nalazili u [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monici]], [[New York]]u, [[Pariz]]u i [[London]]u. U šest tjedana napisali su prvu verziju scenarija.<ref>{{cite web |title=Star Wars screenwriter Lawrence Kasdan on the past, present and future of 'Star Wars' |url=http://www.latimes.com/entertainment/herocomplex/la-ca-hc-star-wars-lawrence-kasdan-20151206-story.html |first=Josh |last=Rottenberg |website=Los Angeles Times |date=2015-12-03 |accessdate=2015-12-11}}</ref> Abrams je izjavio da je ključ filma bio vratiti se korijenima originalne trilogije te da će kompletna radnja biti više temeljena na emocijama, a ne na narativnom objašnjavanju.<ref name="Parismatch">{{cite web |url=http://www.parismatch.com/Culture/Livres/J-J-Abrams-un-livre-et-des-etoiles-549747 |title=J.J. Abrams un livre et des étoiles |last=Micke |first=Sébastien |work=Paris Match |date=2014-02-22 |accessdate=2014-05-23}}</ref> U siječnju [[2014.]] godine, Abrams je potvrdio da je scenarij dovršen.<ref name="WrapScript">{{cite web |url=http://www.thewrap.com/j-j-abrams-says-star-wars-episode-vii-script-done-confirms-jesse-plemons-talks |last=Molloy |first=Tim |title=J.J. Abrams Says 'Star Wars Episode VII' Script Done, Confirms Jesse Plemons Talks |work=The Wrap |date=2014-01-19 |accessdate=2014-01-19}}</ref> U [[travanj|travnju]] iste godine kompanija Lucasfilm potvrdila je da nova trilogija neće sadržavati priče iz proširenog univerzuma ''Ratova zvijezda'', premda će možda sadržavati određene elemente na isti način kako je učinjeno na [[televizijska serija|televizijskoj seriji]] [[Ratovi zvijezda: Pobunjenici]].<ref name="EUApril2014">{{cite web |url=http://www.ign.com/articles/2014/04/25/lucasfilm-clarifies-star-wars-expanded-universe |title=Lucasfilm Clarifies Star Wars Expanded Universe |last=Nicholson |first=Matt |date=2014-04-25 |work=IGN |accessdate=2014-05-01}}</ref> Abrams je u jednom od intervjua izjavio da je u scenariju filma ''Sila se budi'' namjerno izostavio određene elemente, poput [[Finn (Ratovi zvijezda)|Finnovog]] i [[Rey]]inog prezimena i prošlosti njihovih likova. Kennedy je također priznala: "Nismo u potpunosti razradili svaki detalj nove trilogije", ali je naznačila da Abrams surađuje s redateljem [[Rian Johnson|Rianom Johnsonom]] na filmu [[Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi|Posljednji Jedi]] te da će Johnson isto tako surađivati s tada izabranim redateljem [[Colin Trevorrow|Colinom Trevorrowom]] na devetoj epizodi serijala, a sve kako bi se osigurala glatka tranzicija te da svi "imaju osjećaj da doprinose razvoju priče".<ref name="Variety7Dec2015">{{cite web |url=https://variety.com/2015/film/news/star-wars-finn-rey-solo-episode-8-9-backstory-force-awakens-spoilers-1201655284/ |title=Star Wars Actor John Boyega on Finn's Past: 'I've Got Some Conspiracy Theories' |last=Prudom |first=Laura |work=Variety |date=2015-12-07 |accessdate=2015-12-31}}</ref> Zvijezda [[YouTube]]a Sara Forsberg, autorica serijala "What Languages Sound Like To Foreigners" (u slobodnom prijevodu "Kako jezici zvuče strancima") razvila je posebni izmišljeni jezik za potrebe filma; Forsberg je razvila jezik proučavajući [[Hindi]] i Gujarati.<ref name="forsberg">{{cite web |url=https://variety.com/2015/film/news/star-wars-sara-maria-forsberg-language-1201663521 |title='Star Wars': YouTube Star Creates New Language For Aliens |last=Rizzo |first=Carita |date=2015-12-16 |work=[[Variety]] |accessdate=2016-01-10}}</ref> U [[studeni|studenom]] 2015. godine Lucas je snimio jednosatni intervju s novinarom Charliejem Roseom za CBS News u kojem je izjavio da kompanija Disney nije bila "oduševljena" njegovom uključenošću u projekt te priznao: "Ako se uključim, samo ću izazvati probleme zbog toga što oni neće napraviti ono što bih ja želio, a ionako više nemam nikakvu kontrolu nad projektom pa bi sve to moglo dovesti do ozbiljne zbrke".<ref>{{cite web |url=http://collider.com/george-lucas-star-wars-7-new-trilogy-consulting-split |title=Star Wars: George Lucas and Disney Disagreed on New Films |last=Goldberg |first=Matt |date=2015-11-20 |publisher=Collider.com |accessdate=2015-11-21}}</ref> Također je nadodao: "Željeli su napraviti retro film. To mi se nije svidjelo. Svaki sljedeći film koji sam radio u toj franšizi trudio sam se napraviti drugačijim od prethodnog – s drugačijim planetama i drugačijim svemirskim letjelicama".<ref name="NYT-20151231">{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2015/12/31/movies/george-lucas-criticizes-latest-star-wars-installment.html |title=George Lucas Criticizes Latest 'Star Wars' Installment |last=Stack |first=Liam |date=2015-12-31 |work=[[The New York Times]] |accessdate=2015-12-31}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/george-lucas-quips-he-sold-851545 |title=George Lucas Quips He Sold 'Star Wars' to 'White Slavers'; Criticizes 'Retro' Tone of New Film |last=Parker |first=Ryan |date=2015-12-30 |website=The Hollywood Reporter |accessdate=2015-12-31}}</ref> Početkom prosinca iste godine, Kathleen Kennedy je za [[The Hollywood Reporter]] izjavila da je Lucas pogledao film ''Sila se budi'' i da mu se "svidio".<ref name="THR-20151204">{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/george-lucas-attend-star-wars-845948 |title=George Lucas to Attend 'Star Wars: The Force Awakens' Premiere: 'He Really Liked It' (Exclusive) |last=Masters |first=Kim |date=2015-12-31 |work=[[The Hollywood Reporter]] |accessdate=2016-09-15}}</ref> Lucas se na tu izjavu nadovezao nedugo potom: "Mislim da će se svidjeti obožavateljima. To je film kakav su dugo vremena očekivali".<ref>{{cite web |url=http://www.vulture.com/2015/12/george-lucas-delivers-a-verdict-on-force-awakens.html# |title=George Lucas Delivered His Verdict on The Force Awakens |last=Chaney |first=Jen |date=2015-12-07 |work=[ Vulture.com |accessdate=2016-09-15}}</ref> Abrams je smatrao da je, budući se radi o prvom filmu nove trilogije, isti "trebao napraviti nekoliko koraka unazad kako bi se našao na poznatom terenu" te koristiti elemente radnje iz prethodnih filmova sage.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/race/awards-chatter-podcast-jj-abrams-853171 |title='Awards Chatter' Podcast – J.J. Abrams ('Star Wars: The Force Awakens') |last=Feinberg |first=Scott |date=2016-01-08 |work=[[The Hollywood Reporter]] |accessdate=2016-02-07}}</ref> === Pretprodukcija === U [[svibanj|svibnju]] [[2013.]] godine potvrđeno je da će se produkcija ''Epizode VII'' snimati u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="StarWarsComUKMay2013">{{citiranje www |url=http://starwars.com/news/star_wars_feature_film_production_returns_to_the_uk.html |naslov=Star Wars Feature Film Production Returns to the U.K. |rad=starwars.com |dan=2013-05-10 |preuzeto=2013-05-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130607134431/http://starwars.com/news/star_wars_feature_film_production_returns_to_the_uk.html |archivedate=7. lipnja 2013.}}</ref> Predstavnici tvrtke [[LucasFilm]] sastali su se s Georgeom Osborneom kako bi se dogovorili u vezi produkcije u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref name="StarWarsComUKMay2013" /> Početkom [[rujan|rujna]] iste godine produkcija je na neko vrijeme prebačena u studio Bad Robot kako bi se manji dio filma snimalo i u [[SAD|SAD-u]].<ref>{{cite news |last=Abramian |first=Alexandria |title=Source: J. J. Abrams Building 'Star Wars' Postproduction Facility in L.A. (Exclusive) |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-j-j-abrams-625516 |accessdate=2014-03-19 |newspaper=The Hollywood Reporter |date=2013-09-11}}</ref> Kostimograf Michael Kaplan koji je s [[J. J. Abrams|Abramsom]] radio na oba njegova filma u franšizi ''Zvjezdanih staza'' (Zvjezdane staze i Zvjezdane staze: U tami) radio je i na ''Epizodi VII''.<ref>{{citiranje www |url=http://www.ign.com/articles/2013/05/19/star-trek-costume-designer-joins-star-wars-vii-crew |naslov=Star Trek Costume Designer Joins Star Wars VII Crew |prezime=Butler |ime=Tom |dan=2013-05-19 |preuzeto=2013-05-19}}</ref> Montažeri Maryann Brandon i Mary Jo Markey – također dugogodišnji Abramsovi suradnici – potpisali su ugovore za rad na ''Epizodi VII''.<ref>[http://www.studiodaily.com/2013/05/maryann-brandon-and-mary-jo-markey-on-cutting-star-trek-into-darkness/ "Maryann Brandon and Mary Jo Markey on Cutting Star Trek Into Darkness"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122224038/http://www.studiodaily.com/2013/05/maryann-brandon-and-mary-jo-markey-on-cutting-star-trek-into-darkness/ |date=22. siječnja 2016. }}, ''Studio Daily'', 22. svibnja 2013. Pristupljeno 26. svibnja 2013.</ref> U [[kolovoz]]u 2013. godine službeno je objavljeno da će fotograf Daniel Mindel snimati film na 35 milimetarskom filmu.<ref>{{citiranje www |url=http://www.thewrap.com/movies/column-post/jj-abrams-hires-familiar-cinematographer-shoot-star-wars-episode-vii-35mm-film-112771 |naslov=J.J. Abrams Hires 'Star Trek' Cinematographer to Shoot 'Star Wars: Episode VII' on 35MM Film |autor=Jeff Sneider |izdavač=The Wrap |dan=2013-08-22 |preuzeto=2013-08-23}}</ref> U [[listopad]]u iste godine potvrđeni su i drugi članovi filmske ekipe uključujući montažera zvuka Bena Burtta, glavnog snimatelja Daniela Mindela, scenografe Ricka Cartera i Darrena Gilforda, kostimografa Michaela Kaplana, supervizora za specijalne efekte Chrisa Corboulda, montažera zvuka Garyja Rydstroma, nadzornika za miksanje zvuka Matthewa Wooda, supervizora za specijalne efekte Rogera Guyetta te izvršne producente Tommyja Harpera i Jasona McGatlina.<ref>{{cite news |last=Olsen |first=Mark |title='Star Wars: Episode VII': Lawrence Kasdan's big move |url=http://www.latimes.com/entertainment/movies/moviesnow/la-et-mn-lawrence-kasdan-jj-abrams-star-wars-episode-vii-20131024,0,7723323.story#axzz2jEHOv6Gr |accessdate=2013-10-30 |newspaper=The Los Angeles Times |date=2013-10-24}}</ref><ref>{{citiranje www |url=http://starwars.com/news/master-filmmaking-team-announced-for-star-wars.html |naslov=Master Filmmaking Team Announced for Star Wars: Episode VII |izdavač=StarWars.com |dan=2013-10-24 |preuzeto=2014-05-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140429014706/http://starwars.com/news/master-filmmaking-team-announced-for-star-wars.html |archivedate=29. travnja 2014.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://herocomplex.latimes.com/movies/star-wars-episode-vii-j-j-abrams-lawrence-kasdan-to-pen-script |title='Star Wars: Episode VII': J.J. Abrams, Lawrence Kasdan to pen script |last=McIntyre |first=Gina |work=Los Angeles Times |date=2013-10-24 |accessdate=2013-10-24}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2013/10/25/business/media/abrams-and-kasdan-take-over-writing-of-new-star-wars-movie.html |title=Abrams and Kasdan Take Over Writing of New 'Star Wars' Movie |last=Barnes |first=Brooks |work=New York Times |date=2013-10-24 |accessdate=2013-10-24}}</ref> === Dodjela uloga === Audicije za dodjelu uloga započele su u [[kolovoz]]u [[2013.]] godine tijekom kojih se [[J. J. Abrams|Abrams]] sastao s nekoliko potencijalnih glumaca koji su čitali [[scenarij]] i obavljali testove pred kamerama. Tijekom [[studeni|studenog]] iste godine otvorene audicije za uloge Rachel i Thomasa održavane su u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], [[Irska|Irskoj]] i [[SAD|SAD-u]].<ref>{{cite web |title=Star Wars open auditions venue and dates change |url=http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-24909892 |publisher=BBC News |date=2013-11-12 |accessdate=2014-05-23}}</ref><ref>{{cite web |last=Smith |first=Jeanie |title=Disney holds St. Louis casting call for upcoming movie |url=http://www.ksdk.com/story/homepage/2013/11/09/disney-holds-casting-call-in-st-louis-for-upcoming-star-wars-film/3485605 |archive-url=https://archive.is/20161107161755/http://www.ksdk.com/story/homepage/2013/11/09/disney-holds-casting-call-in-st-louis-for-upcoming-star-wars-film/3485605 |dead-url=yes |archive-date=2016-11-07 |publisher=KSDK-TV |date=2013-11-09 |accessdate=2014-05-23}}</ref><ref>{{cite web |title=Worldwide Search For Two Major Roles in Star Wars |url=http://www.opencastingcall2013.com |accessdate=2014-05-23 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151219071307/http://www.opencastingcall2013.com/ |archivedate=2014-12-19 |df=mdy-all}}</ref> Međutim, prave audicije započele su tek u [[siječanj|siječnju]] [[2014.]] godine zbog scenarističkih promjena [[Lawrence Kasdan|Kasdana]] i Abramsa.<ref>{{cite news |title=Star Wars Episode VII A New Hope (Really) |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2014-05-16}}</ref> Testovi pred kamerama s glumcima trajali su minimalno tri tjedna prije nego što je kompletna glumačka postava objavljena [[29. travnja]] 2014. godine. Svi glumci morali su potpisati stroge ugovore o povjerljivosti, a koji sprečavaju njih, njihove agente ili publiciste od komentara u vezi njihove potencijalne uključenosti u projekt.<ref name="secret"/> Premda je još u [[ožujak|ožujku]] 2013. godine Lucas nagovijestio da će se raniji članovi glumačke postave – [[Carrie Fisher]], [[Harrison Ford]] i [[Mark Hamill]] – vratiti u novom filmu,<ref name="BloombergMar2013">{{cite web |url=http://www.businessweek.com/articles/2013-03-07/how-disney-bought-lucasfilm-and-its-plans-for-star-wars |title=How Disney Bought Lucasfilm—and Its Plans for 'Star Wars' |last=Leonard |first=Devin |work=Bloomberg Businessweek |date=2013-03-07 |accessdate=2013-05-26}}</ref> njihovo uključenje u film službeno je potvrđeno tek godinu dana kasnije.<ref name="OfficialCast"/> Na audicijama za nove likove pojavili su se [[Saoirse Ronan]],<ref>{{cite news |title=Saoirse Ronan Confirms She Did Audition For 'Star Wars: Episode VII' Role, But 'So Did Everyone' |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/10/01/saoirse-ronan-star-wars_n_4023967.html |date=2013-10-01 |work=The Huffington Post |accessdate=2013-10-01 |first=Matthew |last=Jacobs}}</ref> [[Michael B. Jordan]]<ref>{{cite web |title=Michael B. Jordan Confirms 'Star Wars' Rumor |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/10/10/michael-b-jordan-star-wars_n_4078714.html |first=Ryan |last=Pearson |date=2013-10-10 |work=The Huffington Post |accessdate=2013-11-03}}</ref> i [[Lupita Nyong'o]],<ref>{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/lupita-nyongo-meets-jj-abrams-688787 |title=Lupita Nyong'o Meets With J.J. Abrams for 'Star Wars: Episode VII' |last=Kit |first=Borys |work=The Hollywood Reporter |date=2014-03-14 |accessdate=2014-03-17}}</ref> a određeni mediji spominjali su i da se za ulogu sina [[Luke Skywalker|Lukea Skywalkera]] razmatra [[Jesse Plemmons]],<ref>{{cite news |url=http://www.thewrap.com/star-wars-episode-vii-jesse-plemons-breaking-bad |title='Breaking Bad's' Jesse Plemons Eyed for Lead in 'Star Wars: Episode VII' (Exclusive) |last=Sneider |first=Jeff |work=The Wrap |date=2014-01-10 |accessdate=2014-05-23 |archive-date=24. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140524004103/http://www.thewrap.com/star-wars-episode-vii-jesse-plemons-breaking-bad/ |url-status=dead }}</ref> [[Adam Driver]] za ulogu neimenovanog negativca<ref>{{cite news |url=https://variety.com/2014/film/news/star-wars-villain-adam-driver-girls-1201121646 |title='Star Wars': Adam Driver Near Deal to Play the Villain (EXCLUSIVE) |last=Kroll |first=Justin |work=Variety |date=2014-02-26 |accessdate=2014-02-27}}</ref> te [[Maisie Richardson-Sellers]] za ulogu još uvijek nepoznatog lika.<ref>{{cite news |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-wars-episode-vii-speculation-693268 |title='Star Wars: Episode VII' Speculation Centers on Unknown Oxford Actress |last=Kit |first=Borys |work=The Hollywood Reporter |date=2014-04-09 |accessdate=2014-04-09}}</ref> U ožujku 2014. godine glumac [[Dominic Monaghan]] izjavio je da redatelj Abrams traži troje relativno nepoznatih glumaca za glavne uloge u ''Sila se budi'' te da su glasine o poznatim glumcima bile netočne.<ref>{{cite web |url=http://www.express.co.uk/news/showbiz/467708/Star-Wars-Episode-VII-JJ-Abrams-looking-at-cast-of-unknown-actors-like-original-trilogy |title=JJ Abrams looking at 'unknown actors' for Star Wars Episode VII like original trilogy cast |last=Dassanayake |first=Dion |work=Express |date=2014-03-30 |accessdate=2014-03-30}}</ref> U [[veljača|veljači]] [[2014.]] godine [[Daisy Ridley]] izabrana je za glavnu ulogu, a do kraja tog mjeseca sve je također dogovoreno i s Driverom koji je uspio organizirati svoj radni raspored oko serije ''Girls'' u kojoj je tada nastupao. Do sljedećeg mjeseca započeli su razgovori s [[Andy Serkis|Andyjem Serkisom]] i [[Oscar Isaac|Oscarom Isaacom]] te se nastavili sve do travnja. U travnju glumac [[John Boyega]] započeo je pregovarati u vezi uloge nakon što je otpao iz biografskog filma o [[Jesse Owens|Jesseju Owensu]].<ref name="secret">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-vii-cast-how-699964 |title=How 'Star Wars' Director J.J. Abrams Kept the Cast Secret |last=Kit |first=Borys |work=The Hollywood Reporter |date=2014-04-30 |accessdate=2014-04-30}}</ref> Denis Lawson koji je u originalnoj trilogiji tumačio lik Wedgea Antillesa odbio je reprizirati ulogu uz izjavu da bi se "samo dosađivao".<ref>{{cite web |url=http://www.thecourier.co.uk/news/local/perth-kinross/new-star-wars-films-would-have-bored-me-says-scots-actor-denis-lawson-1.353349 |title=New Star Wars films 'would have bored me', says Scots actor Denis Lawson |last=Topping |first=Kirsty |work=The Courier |date=2014-05-05 |accessdate=2014-05-11 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512215343/http://www.thecourier.co.uk/news/local/perth-kinross/new-star-wars-films-would-have-bored-me-says-scots-actor-denis-lawson-1.353349 |archivedate=2014-05-12 |df=mdy-all}}</ref> Dana 29. travnja 2014. godine službeno je objavljena glumačka postava uz fotografiju s prvog čitanja scenarija iz studija Pinewood u [[London]]u,<ref name="OfficialCast">{{cite web |url=http://starwars.com/news/star-wars-episode-7-cast-announced.html |title=Star Wars: Episode VII cast announced |publisher=StarWars.com |date=2014-04-29 |accessdate=2014-04-29 |archive-date=29. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429172655/http://starwars.com/news/star-wars-episode-7-cast-announced.html |url-status=dead }}</ref> a na kojoj su se nalazili redatelj Abrams, glumci Ford, Ridley, Fisher, [[Peter Mayhew]], producent Bryan Burk, predsjednica Lucasfilma i producentica filma ''Sila se budi'' [[Kathleen Kennedy]], glumci Domhnall Gleeson, [[Anthony Daniels]], Hamill, Serkis, Oscar Isaac, Boyega, Driver te scenarist Lawrence Kasdan. Premda je u početku planirano da službena najava ide [[4. svibnja]] (na Dan [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]]), odlučeno je da se sve skupa pomakne ranije zbog straha od curenja informacija u medije. U [[lipanj|lipnju]] 2014. godine objavljeno je da su se Lupita Nyong'o i [[Gwendoline Christie]] pridružile glumačkoj postavi filma.<ref name="OfficialCast2">{{cite web |url=http://www.starwars.com/news/star-wars-episode-vii-adds-academy-award-winner-lupita-nyongo-and-game-of-thrones-gwendoline-christie |title=Academy Award Winner Lupita Nyoung'o Joins the Cast of Star Wars: Episode VII |publisher=StarWars.com |date=2014-06-02 |accessdate=2014-06-02}}</ref> Kako bi se što bolje pripremio za svoju ulogu, na zahtjev producenata filma koji su željeli da glumac što je više moguće sliči starijem Lukeu, Hamillu su dodijeljeni osobni trener i [[nutricionizam|nutricionist]].<ref name="DigitalSpy">{{cite web |url=http://www.digitalspy.com/movies/news/a493251/star-wars-7-actors-mark-hamill-carrie-fisher-told-to-lose-weight.html |title='Star Wars 7' actors Mark Hamill, Carrie Fisher 'told to lose weight' |last=Earnes |first=Tom |date=2013-06-26 |work=DigitalSpy |accessdate=2014-05-01}}</ref> Fisher je također dobila osobnog trenera i nutricionista.<ref name="DigitalSpy"/> Abrams je u početku razmišljao da koristi samo glas glumca Danielsa u njegovom portretu [[C-3PO|C-3PO-a]],<ref name="C3POdemand">{{cite web |last1=Eisenberg |first1=Eric |title=Star Wars' C-3PO Demanded These 2 Things From J.J. Abrams Before Signing His Contract |url=http://www.cinemablend.com/new/Star-Wars-C-3PO-Demanded-2-Things-From-J-J-Abrams-Signing-His-Contract-67244.html |website=Cinemablend |accessdate=2015-12-14}}</ref> ali je Daniels želio i fizički reprizirati ulogu nakon čega je produkcijski tim izradio novo C-3PO odijelo kako bi mu bolje pristajalo.<ref>{{cite web |url=http://insidetv.ew.com/2014/09/16/star-wars-anthony-daniels-interview/2 |title=Anthony Daniels' deep-dive 'Star Wars' interview: C-3PO's past, present and future |last=Hibberd |first=James |work=Entertainment Weekly |date=2014-09-16 |accessdate=2014-09-19 |archive-date=19. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140919011209/http://insidetv.ew.com/2014/09/16/star-wars-anthony-daniels-interview/2/ |url-status=dead }}</ref> U [[svibanj|svibnju]] je redatelj Abrams sa seta filma u [[Abu Dhabi]]ju najavio natjecanje u donaciji za [[UNICEF]]; pobjedniku natjecanja omogućen je posjet setu, upoznavanje članova glumačke postave te mali nastup u filmu.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-wars-episode-vii-jj-706179 |title='Star Wars: Episode VII': J.J. Abrams Offers Fans a Chance to Be in Movie |last=THR Staff |date=2014-05-21 |work=The Hollywood Reporter |accessdate=2014-05-23}}</ref> U [[listopad]]u 2014. godine Warwick Davis koji je u [[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Fantomskoj prijetnji]] tumačio likove Walda i Weazlea te Wicketa u filmu [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratak Jedija]] objavio je da će se pojaviti i u filmu ''Sila se budi'', ali nije otkrio ulogu.<ref>{{cite web |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=124098 |title=Warwick Davis Will Return for Star Wars: Episode VII, Plus Darth Vader's Star Wars Rebels Appearance Revealed |publisher=ComingSoon.net |date=2014-10-16 |accessdate=2014-11-14 |archive-date=13. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141113104918/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=124098 |url-status=dead }}</ref> U studenom iste godine, [[Debbie Reynolds]] potvrdila je da će se njezina unuka (kćerka glumice Fisher), Billie Lourd, pojaviti u filmu.<ref name="Lourd"/> Isaacov ujak i obožavatelj ''Ratova zvijezda'' na poziv redatelja Abramsa dobio je ulogu statista.<ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=UKFktbl2SjQ |title=Oscar Isaac's Uncle Scored a Role in Star Wars VII Using T-Shirts |date=2015-03-31 |publisher=[[YouTube]] |accessdate=2015-04-17}}</ref> U [[prosinac|prosincu]] 2015. godine, The Mail je objavio da je Ford za ulogu dobio 25 milijuna [[Američki dolar|dolara]] uz 0,5% udjela prihoda filma. Ridley i Boyega dobili su po 460 tisuća dolara svaki, plus udio prihoda filma, ako isti na kino blagajnama utrži preko jedne milijarde dolara. Fisher je dobila 1,5 milijuna dolara; Abrams je za režiju dobio 5,1 milijun dolara te 2% udjela prihoda filma. Usporedbe radi, za [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|prvi film]] iz [[1977.]] godine glumac Ford plaćen je 10 tisuća dolara (što je današnji ekvivalent 40 tisuća dolara).<ref>{{cite news |work=The Mail |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-3367360/Harrison-Ford-nets-23m-Star-Wars-s-76-times-newcomer-Daisy-Ridley.html |title=In another galaxy! Harrison Ford nets £23m from Star Wars (that's 76 times more than newcomer Daisy Ridley) |date=2015-12-19 |first1=Peter |last1=Sheridan |first2=Mark |last2=Wood |accessdate=2015-12-20}}</ref> == Distribucija == === Kino distribucija === Film ''Ratovi zvijezda: Sila se budi'' svoju je premijeru imao [[14. prosinca]] [[2015.]] godine u [[Los Angeles]]u u [[kino|kinima]] ''TCL Chinese Theatre'', ''El Capitan Theatre'' i ''Dolby Theatre''.<ref name="premiere">{{cite web |url=https://variety.com/2015/film/news/star-wars-premiere-preparation-1201659677/ |title='Star Wars' Premiere: Fans, Security to Bring the Force |last1=Rainey |first1=James |last2=Sage |first2=Alyssa |work=[[Variety]] |date=2015-12-11 |accessdate=2015-12-12}}</ref> Duž cijelog bulevara Hollywood postavljen je veliki bijeli šator (od ulice Orange Drive do avenije Highland) koji je pokrio "masovnu" premijeru koja je ugostila više od pet tisuća posjetitelja.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-wars-force-awakens-party-848517 |title=Inside the ''Star Wars: The Force Awakens'' World Premiere and Party |last1=Ford |first1=Rebecca |last2=Kit |first2=Borys |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-15 |accessdate=2015-12-15}}</ref> Dana [[16. prosinca]] (u [[srijeda|srijedu]]) film je krenuo u službenu kino distribuciju u 12 zemalja, uključujući nekoliko [[Europa|europskih]] (poput [[Italija|Italije]] i [[Francuska|Francuske]]), te [[Filipini|Filipina]] i [[Tajland]]a; dan kasnije ([[17. prosinca]]) film se započeo prikazivati u još 32 zemlje uključujući [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Meksiko]] te dodatne zemlje u [[Azija|Aziji]], [[Afrika|Africi]], [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Oceanija|Oceaniji]] i Europi (uključujući i [[Hrvatska|Hrvatsku]]); dana [[18. prosinca]] film je krenuo s prikazivanjem u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], [[Japan]]u, [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Venezuela|Venezueli]]<ref name="THRReleases">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-force-awakens-worldwide-846428 |title='Star Wars: The Force Awakens': When the Film Opens Around the World |last=McClintock |first=Pamela |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-07 |accessdate=2015-12-08}}</ref> uključujući formate 3D i IMAX 3D.<ref>{{cite web |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=116262 |title=Disney to Release Avengers: Age of Ultron, Star Wars: Episode VII in IMAX |publisher=ComingSoon.net |date=2014-03-20 |accessdate=2014-03-20 |archive-date=21. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140321005525/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=116262 |url-status=dead }}</ref> U [[Indija|Indiji]] je kino distribucija filma započela [[25. prosinca]],<ref>{{cite web |url=https://www.wsj.com/articles/BL-IRTB-31044 |title=Why 'Star Wars' Arrives a Week Late in India |first=Sean |last=McLan |work=The Wall Street Journal |date=2015-12-11 |accessdate=2015-12-13 |url-status=dead }}</ref> a u [[Kina|Kini]] [[9. siječnja]] [[2016.]] godine.<ref name="THRReleases" /> U Sjevernoj Americi film je imao najšire kino otvaranje u mjesecu [[prosinac|prosincu]]; naime, započeo se istovremeno prikazivati u 4134 kina od kojih je njih 3300 bilo u 3D formatu. Film se također započeo prikazivati i na rekordnih 392 IMAX ekrana (od kojih je njih 13 bilo u formatu 70mm), 451 velikom premium formatu te na 146 D-Box lokacija.<ref name="theforce1">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/box-office-preview-star-wars-848331 |title=Box-Office Preview: 'Star Wars: Force Awakens' Gets Widest December Release of All Time |last=McClintock |first=Pamela |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-14 |accessdate=2015-12-15}}</ref><ref name="theforce2">{{cite web |url=http://deadline.com/2015/12/star-wars-the-force-awakens-all-time-record-box-office-opening-1201666595/ |title=Planet Earth Braces For 'Star Wars: The Force Awakens' To Make Intergalactic B.O. History |last1=D'Alessandro |first1=Anthony |last2=Tartaglione |first2=Nancy |publisher=Deadline.com |date=2015-12-14 |accessdate=2015-12-15}}</ref> U ostatku svijeta, film je simultano krenuo s prikazivanjem u 940 IMAX kina čime je postavljen novi rekord.<ref name="theforce2"/> Dana [[18. prosinca]] 2015. godine ''Sila se budi'' se započela prikazivati na svakom IMAX ekranu u Sjevernoj Americi i na njima se zadržala sljedeća četiri tjedna, sve do [[14. siječnja]] 2016. godine. Time je postao prvim filmom nakon [[Warner Bros.|Warnerove]] trilogije Hobbit koji se prikazivao na tolikom broju ekrana.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-force-awakens-set-817709 |title='Star Wars: The Force Awakens' Set to Take Over Imax for a Month |first=Gregg |last=Kilday |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-08-26 |accessdate=2015-08-26}}</ref> Tek s početkom prikazivanja filmova [[Povratnik (2015.)|Povratnik]] i [[Trenuci hrabrosti (2016.)|Trenuci hrabrosti]] sredinom [[siječanj|siječnja]] 2016. godine film ''Ratovi zvijezda: Sila se budi'' skinut je s programa nekih [[IMAX]] ekrana.<ref>{{cite web |url=https://www.forbes.com/sites/scottmendelson/2016/01/30/box-office-revenant-and-star-wars-the-force-awakens-top-holdovers-on-friday/#274c807a4ed0 |title=Box Office: 'Star Wars: The Force Awakens' Crosses $885M, 'The Revenant' Tops Holdovers On Friday |first=Scott |last=Mendelson |work=[[Forbes]] |date=2016-01-30 |accessdate=2016-01-31}}</ref> Dana [[6. studenog]] [[2014.]] godine službeno je objavljen naslov filma – ''Ratovi zvijezda: Sila se budi''.<ref name="title">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-episode-vii-title-747060 |title='Star Wars: Episode VII' Title Revealed |last=Hayden |first=Erik |work=The Hollywood Reporter |date=2014-11-06 |accessdate=2014-11-06}}</ref> Slično kao što je to bio slučaj i s filmovima [[Zvjezdani ratovi V: Carstvo uzvraća udarac|Carstvo uzvraća udarac]] i [[Zvjezdani ratovi VI: Povratak Jedija|Povratak Jedija]], podnaslov "Epizoda VII" bila je uključena tijekom uvodne sekvence filma, ali ne i kao dio službenog naslova filma.<ref name="geller">{{cite web |url=http://www.theforce.net/story/front/Star_Wars_Episode_VII_Will_Be_Called_The_Force_Awakens_160763.asp |title=Star Wars: Episode VII Will Be Called The Force Awakens |last=Geller |first=Eric |publisher=TheForce.net |date=2014-11-06 |accessdate=2014-11-07 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150916074352/http://www.theforce.net/story/front/Star_Wars_Episode_VII_Will_Be_Called_The_Force_Awakens_160763.asp |archivedate=2015-09-16 |df=mdy-all}}</ref><ref name="crawl">{{cite web |url=https://screencrush.com/star-wars-the-force-awakens-opening-crawl/ |title=Read the Full 'Star Wars: The Force Awakens' Opening Crawl |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |publisher=Screen Crush |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-18}}</ref> U prosincu 2015. godine, kreativni izvršni direktor kompanije Lucasfilm Story Group Pablo Hidalgo otkrio je da je "dugo vremena" radni naslov filma bio ''Shadow fo the Empire'' (u slobodnom prijevodu "Sjena carstva").<ref>{{cite web |url=http://www.gameinformer.com/b/news/archive/2015/12/27/the-original-title-for-the-force-awakens-revealed.aspx |title=The Original Title for The Force Awakens Revealed |last=Gwaltney |first=Javy |work=Game Informer |publisher=GameStop |date=2015-12-27 |accessdate=2015-12-27 |archive-date=29. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151229170057/http://www.gameinformer.com/b/news/archive/2015/12/27/the-original-title-for-the-force-awakens-revealed.aspx |url-status=dead }}</ref> Pretprodaja kinoulaznica za film krenula je [[19. listopada]] 2015. godine,<ref>{{cite news |url=http://www.cnn.com/2015/10/19/entertainment/star-wars-tickets-sale-thr-feat/index.html |title='Star Wars' tickets go on sale after trailer debut on Monday Night Football |publisher=CNN |date=2015-10-19 |accessdate=2015-10-19}}</ref> a potražnja je bila toliko velika da je nekoliko [[internet]]skih stranica koje se bave pretprodajom ulaznica palo.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-force-awakens-presales-833144 |title='Star Wars: The Force Awakens' Presales Crash Movie Ticket Sites |first1=Ryan |last1=Gajewski |first2=Pamela |last2=McClintock |work=The Hollywood Reporter |date=2015-10-19 |accessdate=2015-10-19}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-advance-ticket-demand-832977 |title='Star Wars' Advance Ticket Demand Crashes U.K. Theater Websites |last=Ritman |first=Alex |work=The Hollywood Reporter |date=2015-10-19 |accessdate=2015-10-19}}</ref> Treći najveći lanac kino prikazivača u Velikoj Britaniji, Vue Cinemas, u dvadeset i četiri sata prodao je 45 tisuća kinoulaznica od čega njih deset tisuća samo u prvih 90 minuta čime je postignut rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-advance-sales-uk-833212 |title='Star Wars' Advance Ticket Sales Set Record for U.K. Exhibitor |first=Alex |last=Ritman |work=The Hollywood Reporter |date=2015-10-20 |accessdate=2015-10-20}}</ref> U [[SAD|SAD-u]] je zarada od pretprodaje kinoulaznica za IMAX kina u samo jednom danu iznosila 6,5 milijuna [[Američki dolar|dolara]] čime je također postignut rekord.<ref name="IMAXsales">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-wars-force-awakens-scores-833360 |title='Star Wars: The Force Awakens' Scores $6.5M in IMAX Ticket Sales |first=Rebecca |last=Ford |work=The Hollywood Reporter |date=2015-10-20 |accessdate=2015-10-20}}</ref> Prikazivač IMAX nikada ranije nije registrirao zaradu veću od jednog milijuna dolara vrijednih kinoulaznica prodanih u pretprodaji u razdoblju od jednog dana. U konačnici zarada od pretprodaje kinoulaznica za IMAX kina iznosila je rekordnih 50 milijuna dolara.<ref name="THG">{{cite web |url=http://www.latimes.com/entertainment/envelope/cotown/la-et-ct-star-wars-advance-ticketing-20151210-story.html#nt=outfit |title='Star Wars' is latest film to show why Hollywood wants you to buy tickets in advance |first=Ryan |last=Faughnder |work=Los Angeles Times |date=2015-12-10 |accessdate=2015-12-13}}</ref><ref name="THRproj"/> Ova brojka popela se na stotinu milijuna dolara zarade ako se uključi prodaja u vrijednosti od 50-60 milijuna dolara samo na dan [[14. prosinca]] 2015. godine.<ref name="THRproj">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-force-awakens-advance-849156 |title='Star Wars: The Force Awakens' Advance Ticket Sales Cross Historic $100M |first=Pamela |last=McClintock |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-15 |accessdate=2015-12-16}}</ref><ref name="Deadproj">{{cite web |url=http://deadline.com/2015/12/star-wars-the-force-awakens-all-time-record-box-office-opening-1201666595/ |title=Planet Earth Braces For 'Star Wars: The Force Awakens' To Make Intergalactic B.O. History |first1=Anthony |last1=D'Alessandro |first2=Nancy |last2=Tartaglione |publisher=Deadline.com |date=2015-12-14 |accessdate=2015-12-15}}</ref> Međutim, važno je napomenuti da nisu sve kinoulaznice koje su kupljene u pretprodaji bile kupljene za prvi vikend prikazivanja filma, a predsjednik Fandanga Paul Yanover je izjavio: "Ljudi kupuju karte za prikazivanje filma u siječnju, nekoliko tjedana nakon prvog vikenda prikazivanja... Imamo ljude koji kupuju karte za ''Sila se budi'' za 2016. godinu. Ne radi se samo o fenomenu pretprodaje kinoulaznica za prvi vikend prikazivanja".<ref name="THG" /> Slično tome, oboren je rekord u pretprodaji kino ulaznica u Ujedinjenom Kraljevstvu,<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-uk-presales-record-848921 |title='Star Wars: The Force Awakens' Sets U.K. Pre-Sales Record With 'Way Beyond 1 Million' Tickets |first=Alex |last=Ritman |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-15 |accessdate=2015-12-15}}</ref> [[Kanada|Kanadi]]<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-sales-canada-sees-848926 |title='Star Wars' Sales in Canada Sees Premium Seats Go First |first=Etan |last=Vlessing |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-15 |accessdate=2015-12-15}}</ref> i [[Njemačka|Njemačkoj]].<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/star-wars-force-awakens-german-848924 |title=Box-Office Preview: 'Star Wars: The Force Awakens' Breaks German Pre-Sales Record But Police Warn of Security Concerns |first=Scott |last=Roxborough |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-15 |accessdate=2015-12-15}}</ref> Ovo je prvi film kojeg u kinima nije distribuirala [[Hollywood|holivudska]] kompanija [[20th Century Fox]]. Zbog toga na početku filma nema više prepoznatljivog loga kompanije s glazbom koju je skladao [[Alfred Newman]].<ref>{{cite news |last1=Molloy |first1=Tim |title='Star Wars VII' Will Have Major Change to Opening: No Fox Fanfare |url=http://www.thewrap.com/next-star-wars-will-major-change-opening-fox-fanfare |accessdate=2016-01-03 |work=TheWrap |date=2013-11-08}}</ref> ''Sila se budi'' postao je prvi film u serijalu [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]] kojeg je distribuirala kompanija [[Walt Disney Pictures|Walt Disney Studios]]. Nedugo nakon što je Disney otkupio prava od [[LucasFilm Ltd.|Lucasfilma]], kompanija je službeno objavila da će se prvi film iz nove trilogije tada još uvijek nepoznatog naslova distribuirati pod brendom "Disney/Lucasfilm",<ref>{{cite web |url=https://www.usatoday.com/story/life/movies/2013/01/26/jj-abrams-star-wars-episode-vii-george-lucas-movie/1865913/ |title=Abrams officially tapped as 'Star Wars' director |first=Brian |last=Truitt |work=USA Today |date=2013-01-26 |accessdate=2016-01-02}}</ref> slično kako je to rađeno na [[televizijska serija|televizijskoj seriji]] [[Ratovi zvijezda: Pobunjenici]] te kako se to radi kada su u pitanju produkcijski uraci kompanije [[Pixar]].<ref>{{cite news |last=Acuna |first=Kirsten |title=Here's What Disney CEO Bob Iger Says He Wants To Do With 'Star Wars' |url=http://www.businessinsider.com/disney-lucasfilm-branding-2012-11 |accessdate=2012-11-22 |newspaper=Business Insider |date=2012-11-09}}</ref> U konačnici Disneyjev logo bio je poprilično odsutan iz [[Marketing|marketinške kampanje]] filma, premda se uredno postavljao na promo materijale, a u samom filmu prije početka uvodne špice pojavljuje se logo Lucasfilma;<ref>{{cite news |last1=Fritz |first1=Ben |title=Inside the World Premiere of 'Star Wars: The Force Awakens' |url=https://blogs.wsj.com/speakeasy/2015/12/15/inside-the-world-premiere-of-star-wars-the-force-awakens/ |accessdate=2016-01-03 |work=The Wall Street Journal |date=2015-12-15 |quote=…the Lucasfilm logo preceding the movie (there was no Disney logo)…}}</ref> Disneyjev izvršni direktor Bob Iger napomenuo je da se radi "o promjeni za obožavatelje serijala".<ref name="screencrush-iger">{{cite web |url=http://screencrush.com/no-disney-logo-star-wars-the-force-awakens/ |title=There Will Be No Disney Logo Before 'Star Wars: The Force Awakens' |first=Mike |last=Sampson |work=ScreenCrush |date=2015-10-15 |accessdate=2016-01-02}}</ref> === Izdanja za kućno kino === Kompanija Walt Disney Studios Home Entertainment izdala je film ''Ratovi zvijezda: Sila se budi'' putem download i ''Disney Movies Anywhere'' servisa dana [[1. travnja]] [[2016.]], a od [[5. travnja]] u dućanima su postala dostupna [[Blu-ray]] i [[DVD]] izdanja filma.<ref>{{cite news |last=Breznican |first=Anthony |title=''Star Wars: The Force Awakens'' Blu-ray release date and bonus features revealed |url=http://www.ew.com/article/2016/03/03/star-wars-force-awakens-bonus-features |accessdate=2016-03-03 |work=Entertainment Weekly |date=2016-03-03}}</ref> Izdanja za kućno kino sadržavala su dodatne scene iz [[film]]a.<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2016/01/09/force-awakens-dvd |title=''Star Wars: The Force Awakens'' DVD will have deleted scenes, but no extended cut |last=Hibberd |first=James |work=Entertainment Weekly |date=2016-01-09 |accessdate=2016-01-09}}</ref> Kao i s prethodnim izdanjima svih epizoda iz sage [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]], i ''Sila se budi'' podijeljena je na 50 poglavlja.<ref>{{cite web |title=''Star Wars: Episode VII – The Force Awakens'' Blu-Ray chapter list |url=http://www.chapterdb.org/browse/187609 |publisher=ChaptersDb |accessdate=2017-07-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170829220003/http://www.chapterdb.org/browse/187609 |archivedate=29. kolovoza 2017.}}</ref> Dana [[23. ožujka]] 2016. godine, prije službenog Blu-ray izdanja, film je procurio na [[internet]], a u prvih 12 sati skinut je preko dva milijuna puta.<ref>{{cite web |url=https://variety.com/2016/digital/news/star-wars-force-awakens-pirated-blu-ray-quality-1201737273/ |title='Star Wars: The Force Awakens' Pirated Blu-ray Copies Leak Online |last=Spangler |first=Todd |work=[[Variety]] |date=2016-03-23 |accessdate=2016-03-24}}</ref> U [[siječanj|siječnju]] 2016. godine potvrđeno je da je televizijska mreža Starz otkupila televizijska prava na prikazivanje filma u [[SAD|SAD-u]].<ref>{{cite web |url=https://variety.com/2016/tv/news/star-wars-the-force-awakens-starz-rights-1201672965/ |title=Starz Nabs Rights to 'Star Wars: The Force Awakens' |last=Stedman |first=Alex |work=Variety |date=2016-01-06 |accessdate=2016-01-09}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.thewrap.com/disney-inks-output-deals-showtime-starz-updated-15162/ |title=Disney Inks Output Deals with Showtime, Starz |last=Adalian |first=Josef |work=The Wrap |date=2010-03-11 |accessdate=2016-01-20}}</ref> Film ''Sila se budi'' započeo se prikazivati na kanalima Starz od [[10. rujna]] iste godine.<ref>{{cite web |url=http://deadline.com/2016/07/star-wars-force-awakens-run-starz-beginning-september-10-1201787183/ |title='Star Wars' To Run on Starz Channels Beginning September 10 |last=Lieberman |first=David |work=Deadline Hollywood |date=2016-07-15 |accessdate=2016-07-15}}</ref> U [[Kanada|Kanadi]] prava na televizijsko prikazivanje drži [[Netflix]].<ref>{{cite news |url=http://www.cbc.ca/news/trending/netflix-to-stream-star-wars-the-force-awakens-exclusively-in-canada-1.3288104 |title=Netflix to stream Star Wars: The Force Awakens in Canada — and nowhere else |first=Lauren |last=O'Neil |publisher=CBC News |date=2015-10-25 |accessdate=2016-01-20}}</ref> Dana [[15. studenog]] 2016. godine u prodaju je pušteno posebno "kolekcionarsko izdanje" filma na Blu-rayu u 3D verziji, a koje uključuje sve posebne dodatke iz originalnih izdanja kao i nekoliko novih bonus materijala uključujući nove izbačene scene i audio komentar redatelja [[J. J. Abrams|Abramsa]]. Ovo izdanje uključuje 3D Blu-ray, 2D Blu-ray, DVD i digitalnu kopiju filma kao i dodatni Blu-ray disk s posebnim dodacima.<ref name="polygon 3d release">{{cite news |url=http://www.polygon.com/2016/8/10/12431304/star-wars-the-force-awakens-3d-blu-ray-collectors-edition |title=Star Wars: The Force Awakens coming to 3D Blu-ray — with exclusive bonus features |work=Polygon |date=2016-08-10 |agency=Vox Media |accessdate=2016-08-12 |author=Sarkar, Samit}}</ref> === Literatura i promo materijal === Kompanije Disney Publishing Worldwide i [[LucasFilm Ltd.|Lucasfilm]] najavile su seriju od najmanje 20 [[knjiga]] i [[strip]]ova naziva ''Journey to Star Wars: The Forse Awakens'' čija bi izdanja počela u drugoj polovici [[2015.]] godine, netom prije premijere filma. Serija uključuje knjige Del Reya i ostalih izdavača Disney-Lucasfilma te stripove [[Marvel Comics]]a. Svi naslovi u seriji radnjom su striktno smješteni u univerzum [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]].<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2015/03/09/star-wars-release-20-books-journey-force-awakens |title=''Star Wars'' to release 20 books in journey to ''The Force Awakens'' |first=Anthony |last=Breznican |work=Entertainment Weekly |date=2015-03-10 |accessdate=2015-03-10 |archive-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119233250/https://ew.com/article/2015/03/09/star-wars-release-20-books-journey-force-awakens |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite press release |publisher=StarWars.com |title='Journey To Star Wars: The Force Awakens' Publishing Program Coming Fall 2015 |url=http://www.starwars.com/news/journey-to-star-wars-the-force-awakens-publishing-program-coming-fall-2015 |date=2015-03-10 |accessdate=2015-03-12}}</ref><ref>{{cite press release |publisher=StarWars.com |title=What Happened After Endor? Find Out in Star Wars: Aftermath |url=http://www.starwars.com/news/what-happened-after-endor-find-out-in-star-wars-aftermath |date=2015-03-17 |accessdate=2015-03-24}}</ref> Alan Dean Foster autor je novele ''Sila se budi'', a koja je službeno objavljena kao e-knjiga dana [[18. prosinca]].<ref name="jtrac">{{cite news |last1=Trachtenberg |first1=Jeffrey |title=''Star Wars'' Cloak of Secrecy Extends to Tie-In Book |url=https://www.wsj.com/articles/star-wars-cloak-of-secrecy-extends-to-tie-in-book-1446427301 |accessdate=2015-12-25 |newspaper=The Wall Street Journal |date=2015-11-02}}</ref> Kako se ne bi otkrili detalji radnje prije premijere filma, tiskano izdanje knjige odgođeno je do [[siječanj|siječnja]] [[2016.]] godine.<ref name="jtrac"/> Kompanija Marvel Comics izdala je strip adaptaciju ''Sila se budi'' u šest nastavaka u razdoblju od [[lipanj|lipnja]] do [[studeni|studenog]] 2016. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.comicbookresources.com/article/exclusive-marvel-publish-star-wars-force-awakens-comic-adaptation |title=Exclusive: Marvel Announces 'Star Wars: The Force Awakens' Adaptation |last=White |first=Brett |work=Comic Book Resources |date=2016-02-19 |accessdate=2016-02-19 |archive-date=20. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160220094838/http://www.comicbookresources.com/article/exclusive-marvel-publish-star-wars-force-awakens-comic-adaptation |url-status=dead }}</ref> Kompanije Disney Consumer Products i Lucasfilm objavile su da će [[4. rujna]] 2015. godine biti označen kao ''Force Friday'' (u slobodnom prijevodu: "Petak dan za Silu") tijekom kojeg će u prodaju biti pušten službeni promo materijal vezan za film ''Sila se budi''. Počevši od jedne minute iza ponoći, obožavatelji serijala moći će kupiti igračke, knjige, odjeću i razne druge proizvode u Disneyjevim dućanima te ostalim trgovinama diljem svijeta.<ref>{{cite web |url=http://www.comingsoon.net/movies/news/436401-star-wars-the-force-awakens-products-coming-on-september-4#/slide/1 |title=Star Wars: The Force Awakens Products Coming on September 4 |publisher=ComingSoon.net |date=2015-05-03 |accessdate=2015-05-03}}</ref> Od [[3. rujna]] 2015. godine kompanije Disney i Maker Studios kreirale su 18-satnu prezentaciju uživo na [[YouTube]]u tijekom koje su predstavljali razni promo materijal iz filma. Među tim proizvodima bila je i igračka na daljinsko upravljanje droida BB-8 koju je izradila tvrtka Sphero.<ref>{{cite news |last1=McNary |first1=Dave |title=Disney Sets Massive 'Star Wars' Toy Promotion |url=https://variety.com/2015/film/news/star-wars-the-force-awakens-toy-launch-1201577729 |accessdate=2015-08-27 |work=Variety |date=2015-08-26}}</ref><ref>{{cite news |last1=McMillan |first1=Graeme |title='Star Wars: The Force Awakens' Toys to Be Unveiled During 18-Hour YouTube Marathon |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-wars-force-awakens-toys-817851 |accessdate=2015-08-27 |work=The Hollywood Reporter |date=2015-08-26}}</ref> Zaposlenici te tvrtke u [[srpanj|srpnju]] [[2014.]] godine bili su pozvani na privatni sastanak s izvršnim direktorom kompanije Disney, Bobom Igerom, na kojem su im pokazane fotografije sa snimanja i nacrti droida BB-8 prije nego što su isti pušteni u javnost.<ref name="wired-bb8">{{cite news |title=The Story (And Tech) Behind That Awesome Star Wars BB-8 Toy |url=https://www.wired.com/2015/09/bb8-the-inside-story/ |accessdate=2015-09-05 |work=Wired}}</ref><ref name="thenational-bb8">{{cite web |title=Disney's support for start-ups led to one new company winning a dream Star Wars contract |url=http://www.thenational.ae/arts-lifestyle/film/disneys-support-for-start-ups-led-to-one-new-company-winning-a-dream-star-wars-contract |first=Ryan |last=Nakashima |date=2015-08-15 |work=The National |location=Abu Dhabi |accessdate=2015-09-05}}</ref> Mnoge trgovine koje su željele sudjelovati u kreiranju proizvoda vezanih za film to nisu mogle zbog toga što nisu zadovoljavale standarde.<ref>{{cite web |url=http://io9.com/force-friday-was-a-disaster-for-many-star-wars-fans-1728765957 |title=Force Friday Was A Disaster For Many Star Wars Fans |last=Lussier |first=Germain |publisher=io9 |date=2015-09-04 |accessdate=2015-09-06 |archive-date=5. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905173602/http://io9.com/force-friday-was-a-disaster-for-many-star-wars-fans-1728765957 |url-status=dead }}</ref> == Priznanja == === Zarada na kino blagajnama === Film ''Ratovi zvijezda: Sila se budi'' u [[SAD|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]] utržio je 936,7 milijuna [[Američki dolar|dolara]], a u ostatku svijeta dodatnih 1,1 milijardu dolara čime sveukupna kino zarada tog filma do danas iznosi 2,068 milijardi dolara.<ref name="BOM">{{cite web |url=https://boxofficemojo.com/movies/?id=starwars7.htm |title=Star Wars: The Force Awakens (2015) |publisher=[[Box Office Mojo]] |accessdate=2016-06-06}}</ref> [[Internet]]ska stranica [[Box Office Mojo]] koja se bavi komercijalnim analizama filmova u kino distribuciji procijenila je da je na području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] prodano blizu 110 milijuna kinoulaznica za film<ref>{{cite web |accessdate=2016-07-12 |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=starwars7.htm&adjust_yr=1&p=.htm |title=Star Wars: The Force Awakens (2015) |publisher=Box Office Mojo}}</ref> što je ''Epizodu VII'' smjestilo na drugo mjesto najvećeg broja prodanih ulaznica nakon filma [[Titanic (1997.)|Titanic]] iz [[1997.]] godine.<ref>{{cite web |accessdate=2016-07-12 |url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/adjusted.htm?adjust_yr=1&p=.htm |title=Domestic Grosses Adjusted for Ticket Price Inflation |publisher=Box Office Mojo}}</ref> Od sveukupne zarade svih filmova puštenih u kino distribuciju tijekom [[2015.]] godine, na film ''Sila se budi'' otpada 8,6% zarade što ga smješta na drugo mjesto u povijesti, odmah iza ''Titanica'' koji je imao 8,8% udjela u ukupnoj kino zaradi 1997. godine.<ref>{{cite web |url=https://www.forbes.com/sites/scottmendelson/2016/03/11/hollywood-is-doomed-because-star-wars-made-too-much-money/#2f75a51851e1 |title=Hollywood Is Doomed Because 'Star Wars: The Force Awakens' Made Too Much Money? |last=Mendelson |first=Scott |work=[[Forbes]] |date=2016-03-11 |accessdate=2016-03-11}}</ref> Radi se o najgledanijem filmu 2015. godine, najgledanijem filmu u franšizi [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]] (zaradio je više i od [[Zvjezdani ratovi I: Fantomska prijetnja|Fantomske prijetnje]]), najgledanijem filmu u povijesti kompanije [[Walt Disney Pictures|Walt Disney Studio]],<ref>{{cite news |last=Lang |first=Brent |title='Star Wars: The Force Awakens' Passes 'The Avengers' at Domestic Box Office |url=https://variety.com/2015/film/box-office/star-wars-force-awakens-box-office-avengers-1201670337/ |accessdate=2016-01-01 |work=Variety |date=2015-12-31}}</ref> najgledanijem film na teritoriju Sjeverne Amerike (zaradio je više od dotadašnjeg rekordera, filma [[Avatar (2009.)|Avatar]]) i trećem najgledanijem filmu svih vremena na svjetskim kino blagajnama. To je bio dvadeset i četvrti po redu film u povijesti [[kinematografija|kinematografije]] koji je na kino blagajnama zaradio preko jedne milijarde dolara, a ujedno je postao i film koji je to uspio ostvariti u najkraćem vremenskom razdoblju (12 dana).<ref name="fastest-to-1b1">{{cite news |last=Lang |first=Brent |title=Box Office: 'Star Wars' Crosses $1 Billion Globally at Record Pace |url=https://variety.com/2015/film/box-office/star-wars-box-office-christmas-daddys-home-point-break-1201668001/ |accessdate=2015-12-27 |work=Variety |date=2015-12-27}}</ref><ref name="fastest-to-1b2">{{cite web |title='Force Awakens' becomes fastest movie to $1&nbsp;billion |url=http://bigstory.ap.org/article/937e730fac6f463f96ff46e4f1079c26/force-awakens-becomes-fastest-movie-1-billion |publisher=The Big Story |last=Cohen |first=Sandy |date=2015-12-27 |accessdate=2015-12-28 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151230043857/http://bigstory.ap.org/article/937e730fac6f463f96ff46e4f1079c26/force-awakens-becomes-fastest-movie-1-billion |archivedate=2015-12-30}}</ref> To je treći film u povijesti koji je prešao brojku od dvije milijarde dolara zarade na box-officeu za što su mu bila potrebna pedeset i tri dana.<ref>{{cite news |last=D'Alessandro |first=Anthony |title='Star Wars: The Force Awakens' Reaches Unprecedented Height At Domestic B.O. With $900M, $2B Worldwide |url=http://deadline.com/2016/02/star-wars-the-force-awakens-box-office-900m-1201696190/ |accessdate=2016-02-07 |publisher=Deadline.com |date=2016-02-05}}</ref> Internetska stranica deadline.com procijenila je da neto profit filma iznosi 780,1 milijun dolara nakon što se oduzmu svi troškovi i rashodi filma čime je postao najprofitabilnijim filmom 2015. godine te najprofitabilnijim filmom u posljednjih sedam godina.<ref>{{cite web |url=http://deadline.com/2016/03/star-wars-the-force-awakens-movie-profit-2015-lucasfilm-disney-1201726142/ |title=No. 1 'Star Wars: The Force Awakens' – 2015 Most Valuable Movie Blockbuster Tournament |author=Mike Fleming Jr |publisher=Deadline.com |date=2016-03-28 |accessdate=2016-03-29}}</ref><ref>{{cite web |url=http://deadline.com/2016/03/universal-pictures-disney-most-profitable-movies-2015-star-wars-minions-jurassic-world-data-1201727739/ |title=How Disney & Universal Dominated Most Valuable Movie Blockbusters of 2015 – The Data Behind The Dollars |author=Mike Fleming Jr |publisher=Deadline.com |date=2016-03-29 |accessdate=2016-03-29}}</ref> === Kritike === Film ''Ratovi zvijezda: Sila se budi'' dobio je hvalospjeve filmske kritike diljem svijeta.<ref>{{cite web |url=http://www.mysanantonio.com/entertainment/movies-tv/article/Here-s-what-reviewers-are-saying-about-Star-6702382.php |title=Critics' reviews of 'Star Wars: The Force Awakens' overwhelmingly positive |last=Fechter |first=Joshua |work=mySA |date=2015-12-16 |accessdate=2015-12-28}}{{cite web |url=http://qz.com/575399/star-wars-the-force-awakens-reviews-are-in-and-theyre-overwhelmingly-positive/ |title='Star Wars: The Force Awakens' reviews are in, and they're overwhelmingly positive |last=Epstein |first=Adam |work=Quartz |date=2015-12-16 |accessdate=2015-12-28}}{{cite news |url=http://www.cbc.ca/news/arts/star-wars-premiere-reviews-fans-1.3365723 |title=Star Wars: The Force Awakens earns positive early reviews |last=Wong |first=Jessica |publisher=CBC News |date=2015-12-15 |accessdate=2016-02-07}}{{cite web |url=http://www.bbc.com/news/entertainment-arts-35109900 |title=Star Wars: The Force Awakens gets rave reviews |publisher=BBC News |date=2015-12-16 |accessdate=2015-12-28}}</ref> Na popularnoj [[internet]]skoj stranici [[Rotten Tomatoes]] film ima 93% pozitivnih ocjena temeljenih na 376 zaprimljenih tekstova uz prosječnu ocjenu 8.2/10. Zajedničko mišljenje kritičara te stranice glasi: "Ispunjen akcijom te nekim poznatim, a nekim potpuno novim licima, ''Sila se budi'' uspješno vraća staru slavu ovog filmskog serijala istovremeno joj ubrizgujući novu energiju".<ref>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/star_wars_episode_vii_the_force_awakens |title=Star Wars: The Force Awakens (2015) |publisher=[[Rotten Tomatoes]] |accessdate=2017-10-26}}</ref> Na drugoj internetskoj stranici koja se također bavi prikupljanjem filmskih kritika, [[Metacritic]], film ima ocjenu 81/100 temeljenu na 54 zaprimljena teksta.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/movie/star-wars-episode-vii---the-force-awakens |title=Star Wars: The Force Awakens (2015) |publisher=Metacritic |accessdate=2017-09-06}}</ref> Prema anketama CinemaScorea, publika je film ocijenila s peticom na ljestvici od +5 do 1; žene u dobi ispod 25 godina starosti i publika u dobi ispod 18 godina starosti u prosjeku su davali filmu ocjenu +5, dok je 98% publike filmu dalo ili četvorku ili peticu.<ref name="CinemaScore">{{cite web |url=http://deadline.com/2015/12/star-wars-force-awakens-box-office-thursday-night-previews-1201669166/ |title='Star Wars' Stomps on Dinos & Witch-Slaps 'Potter' As 'Force Awakens' Flies Toward $251M-$255M Opening Record – Late Night Update |first1=Anthony |last1=D'Alessandro |first2=Anita |last2=Busch |work=Deadline.com |date=2015-12-18 |accessdate=2015-12-19}}</ref> Robbie Collin iz [[The Daily Telegraph]]a dao je filmu ''Sila se budi'' pet od pet zvjezdica uz opasku: "Film definitivno budi iz drijemeža kompletan serijal te se uspješno spaja s originalnom trilogijom. A činjenica što to radi u prvih nekoliko minuta filma i na iznimno zabavan način jedno je od najvećih filmskih olakšanja ove godine".<ref>{{cite web |title=Star Wars: The Force Awakens review: 'the magic is back' |url=http://www.telegraph.co.uk/film/star-wars-the-force-awakens/episode-7-review |work=[[The Daily Telegraph]] |location=UK |accessdate=2015-12-16 |date=2016-02-06 |first=Robbie |last=Collin}}</ref> Peter Bradshaw iz [[The Guardian]]a također je dao filmu pet zvjezdica i napisao da je "u odnosu na prethodna tri filma ovaj imao narativnu progresiju kao i lukavost u uvođenju novih likova; sve je to naravno ridikulozno, melodramatski i sentimentalno, ali također i uzbuđujuće i ispunjeno energijom vlastite vrste".<ref>{{cite web |title=Star Wars: The Force Awakens review – a spectacular homecoming |url=https://www.theguardian.com/film/2015/dec/16/star-wars-the-force-awakens-review-a-spectacular-homecoming |work=[[The Guardian]] |location=UK |accessdate=2015-12-16 |first=Peter |last=Bradshaw |date=2015-12-16}}</ref> Justin Chang iz [[Variety]]ja napisao je da film ima "dovoljno stila, momentuma, ljubavi i nježnosti kako bi se pokazao neodoljivim za sve one koji se smatraju obožavateljima serijala".<ref name="Justin Chang">{{cite news |last=Chang |first=Justin |url=https://variety.com/2015/film/reviews/star-wars-review-the-force-awakens-1201661978 |title=Film Review: 'Star Wars: The Force Awakens' |work=[[Variety]] |date=2015-12-15 |accessdate=2016-02-07}}</ref> Richard Roeper iz [[Chicago Sun-Times]]a dao je filmu četiri od četiri zvjezdice uz opis: "To je prekrasna, uzbuđujuća, zabavna, iznenađujuća i napeta avantura".<ref name="Chicago Sun-TimesR">{{cite web |title=Star Wars: The Force Awakens: The thrills are strong with this one |url=http://entertainment.suntimes.com/movies/star-wars-force-awakens-review-thrills-strong-one/ |first=Richard |last=Roeper |work=[[Chicago Sun-Times]] |date=2015-12-15 |accessdate=2016-02-07 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151218234650/http://entertainment.suntimes.com/movies/star-wars-force-awakens-review-thrills-strong-one/ |archivedate=2015-12-18 |df=mdy-all}}</ref> Tom Long iz Detroit Newsa napisao je da premda će neki reći da je previše sličan s filmom [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada|Nova nada]], ''Sila se budi'' "uspješno iza sebe ostavlja nezgrapnu i nepotrebno nespretnu drugu trilogiju serijala; energija, humor i jednostavnost režije ovdje su ponovno uskrsnuli".<ref>{{cite web |url=http://www.detroitnews.com/story/entertainment/movies/2015/12/16/tom-long-star-wars-review-force-awakens/77395392 |title=Movie review: The Force is back, baby |work=The Detroit News |date=2015-12-16 |accessdate=2016-02-07 |last=Long |first=Tom}}</ref> [[Associated Press]] film je nazvao "praktički istim" kao i ''Nova nada'', ali nadodao: "Nije li to zapravo ono što smo svi i željeli?".<ref>{{cite news |last=Bahr |first=Lindsey |url=http://www.tribstar.com/features/review-star-wars-the-force-awakens-is-fun-fan-service/article_27d46ccd-5474-5718-aa79-77b966cd9387.html |title=Review: ''Star Wars: The Force Awakens'' Is Fun Fan Service |agency=[[Associated Press]] |work=Tribune-Star |date=2015-12-16 |accessdate=2016-02-07}}</ref> Ann Hornaday je u svom tekstu za [[Washington Post]] istaknula da film "ima dovoljno noviteta za stvaranje nove generacije vjernih obožavatelja; ''Sila se budi'' udara sve prave note, emotivne i narativne i to na način da gledatelj ima istovremeni osjećaj da gleda nešto poznato, ali i potpuno novo".<ref name="W. Post: Hornaday">{{cite news |last=Hornaday |first=Ann |title='Star Wars: The Force Awakens' gets the nostalgia-novelty mix just right |url=https://www.washingtonpost.com/lifestyle/star-wars-the-force-awakens-gets-the-nostalgia-novelty-mix-just-right/2015/12/15/c2e8a38e-a365-11e5-b53d-972e2751f433_story.html |newspaper=[[The Washington Post]] |date=2015-12-16 |page=T29 |accessdate=2016-02-06}}</ref> Christopher Orr iz The Atlantica nazvao je film "remek-djelom; pomalo neoriginalan, ali svejedno sjajan".<ref>{{cite news |title=Star Wars: The Force Awakens Is a Mashup Masterpiece |url=https://www.theatlantic.com/entertainment/archive/2015/12/star-wars-the-force-awakens-is-a-mashup-masterpiece/420684 |last=Orr |first=Christopher |work=The Atlantic |date=2015-12-15 |accessdate=2016-02-07}}</ref> Lawrence Toppman iz Charlotte Observera istaknula je da je [[J. J. Abrams|Abrams]] "uspio uspostaviti delikatan balans te odati počast prethodnim nastavcima".<ref>{{cite news |title=The force is strong with new 'Star Wars' installment, 'The Force Awakens' |url=http://www.charlotteobserver.com/entertainment/ent-columns-blogs/lawrence-toppman/article49909095.html |last=Toppman |first=Lawrence |work=The Charlotte Observer |date=2015-12-16 |page=5C}}</ref> Mick LaSalle iz [[San Francisco Chronicle]]a dao je filmu svoju najveću ocjenu te ga prozvao "najboljim nastavkom [[Zvjezdani ratovi|Ratova zvijezda]] do sada te jednim od najboljih filmova [[2015.]] godine".<ref>{{cite news |last=LaSalle |first=Mick |author-link=Mick LaSalle |url=http://www.sfchronicle.com/movies/article/Star-Wars-The-Force-Awakens-is-the-best-6700735.php |title=''Star Wars: The Force Awakens'' is the best sequel yet |work=San Francisco Chronicle |date=2015-12-16 |accessdate=2015-12-15}}</ref> Frank Pallotta je u svom tekstu za CNN Money istaknuo da se radi o najboljem nastavku serijala ''Ratova zvijezda'' nakon originalne trilogije te da je to "film kojeg će se dugo sjećati obožavatelji serijala, ali i oni koji to nisu".<ref name="CNNreview">{{cite web |title='Star Wars: The Force Awakens' is best film since original trilogy |url=http://money.cnn.com/2015/12/16/media/star-wars-the-force-awakens-review/ |first=Frank |last=Pallotta |publisher=CNN Money |date=2015-12-15 |accessdate=2015-12-16 |archive-date=17. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151217034811/http://money.cnn.com/2015/12/16/media/star-wars-the-force-awakens-review |url-status=dead }}</ref> Jack Bottomley je za Starburst dao filmu ocjenu 10/10: "Od starih radosti do svježih preokreta, ovo je jedinstveno blockbustersko iskustvo koje slavi franšizu istovremeno je proširujući".<ref>{{cite web |last=Bottomley |first=Jack |url=http://www.starburstmagazine.com/reviews/latest-reviews-of-movies/13963-movie-review-star-wars-the-force-awakens |title=Star Wars: The Force Awakens |work=Starburst |date=2016-02-02 |accessdate=2016-02-22 |archive-date=23. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160323080857/http://www.starburstmagazine.com/reviews/latest-reviews-of-movies/13963-movie-review-star-wars-the-force-awakens |url-status=dead }}</ref> Neki su kritičari, međutim, smatrali da je ''Sila se budi'' previše izvedena iz originalne trilogije odnosno da se radi praktički o ''remakeu'' filma ''Nova nada''.<ref>[https://www.rogerebert.com/far-flung-correspondents/plagiarizing-star-wars-the-problems-with-the-force-awakens Plagiarizing Star Wars the problems with The Force Awakens]. RogerEbert.com. 5. siječnja 2017. Preuzeto 24. studenog 2017.</ref><ref>[https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/films/news/jj-abrams-criticism-star-wars-the-force-awakens-a-new-hope-rip-off-a6804546.html Star Wars The Force Awakens: JJ Abrams responds to criticism about the film being A New Hope 'rip off]. ''[[The Independent]]''. 10. siječnja 2016. Preuzeto 24. studenog 2017.</ref> Andrew O'Hehir je za Salon napisao da je ovdje riječ o "talentiranom oponašanju odnosno trbuhozborcu koji jedva može sakriti činjenicu da zapravo nema ništa novog za reći".<ref>{{cite web |title='Star Wars: The Force Awakens': You know all the spoilers in J.J. Abrams' obsessive reboot — because you've seen this movie before |url=http://www.salon.com/2015/12/16/star_wars_the_force_awakens_you_know_all_the_spoilers_in_j_j_abrams_obsessive_reboot_because_youve_seen_this_movie_before/ |work=Salon |first=Andrew |last=O'Hehir |date=2015-12-16 |accessdate=2015-12-16}}</ref> Stephanie Zacharek je za časopis [[Time (časopis)|Time]] napisala da nam je Abrams isporučio "sve ono što smo očekivali za razliku od onih maglovitih čuda za koje nismo niti znali da ih želimo".<ref>{{cite news |last=Zacharek |first=Stephanie |author-link=Stephanie Zacharek |url=http://time.com/4150168/review-star-wars-the-force-awakens/ |title=Review: ''The Force Awakens'' Is Everything You Could Hope for in a Star Wars Movie—and Less |work=[[Time (časopis) |TIME]] |date=2015-12-15 |accessdate=2015-12-16 |archive-date=27. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160227141119/http://time.com/4150168/review-star-wars-the-force-awakens/ |url-status=dead }}</ref> Pišući za [[Forbes]], Scott Mendelson je naglasio "fantastičnu produkcijsku vrijednost filma te jak osjećaj za grandioznost", ali je također istaknuo da se "radi o vježbi udovoljavanja obožavateljima, a film uspijeva isključivo zahvaljujući karizmi i talentu novih glumaca i neospornoj vještini vizualnog pripovijedanja J. J. Abramsa".<ref>{{cite news |last=Mendelson |first=Scott |url=https://www.forbes.com/sites/scottmendelson/2015/12/16/star-wars-the-force-awakens-review-the-empire-strikes-out |title=''Star Wars: The Force Awakens'' Review: The Empire Strikes Out |work=[[Forbes]] |date=2015-12-15 |accessdate=2015-12-16}}</ref> Brian Merchant iz Motherboarda napisao je: "[[Znanstvena fantastika]] bi trebala biti istraživanje neistraženog, a ne prežvakavanje već viđenog... Jedan od najkreativnijih filmskih serijala [[20. stoljeće|20. stoljeća]] poljuljan je zahvaljujući zabavnom, ali i zaboravljivom hollywoodskom ''rebootu''".<ref>{{cite web |title='The Force Awakens' Is the Least Interesting Star Wars Yet |url=https://motherboard.vice.com/read/the-force-awakens-is-the-least-interesting-star-wars-yet |website=Motherboard |first=Brian |last=Merchant |date=2015-12-21 |accessdate=2016-02-07 |archive-date=6. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160206184935/http://motherboard.vice.com/read/the-force-awakens-is-the-least-interesting-star-wars-yet |url-status=dead }}</ref> === Nagrade === Određene nagrade svoje nominacije su objavile prije početka kino distribucije filma ''Sila se budi'' u mjesecu [[prosinac|prosincu]] pa se tako film nije mogao naći u konkurenciji za [[Zlatni globus]] kao i za neke druge nagrade.<ref name="lateawards">{{cite news |title=Critics' Choice Awards add 'The Force Awakens' as an 11th best picture nominee |url=https://www.usnews.com/news/entertainment/articles/2015-12-22/critics-choice-add-force-awakens-as-best-picture-nominee |archive-url=https://archive.is/20160107031605/http://www.usnews.com/news/entertainment/articles/2015-12-22/critics-choice-add-force-awakens-as-best-picture-nominee |dead-url=yes |archive-date=2016-01-07 |accessdate=2015-12-25 |work=U.S. News & World Report |agency=Associated Press |date=2015-12-22}}</ref> Međutim, u posljednji čas Udruženje kritičara stavilo je film u konkurenciju za najbolji film i to posebnim glasovanjem članova uprave,<ref name="cca15">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/race/critics-choice-awards-star-wars-850711 |title=Critics' Choice Awards: 'Star Wars' Added as 11th Best Pic Nominee |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2015-12-22 |accessdate=2016-02-07 |last=Feinberg |first=Scott}}</ref> a objava najboljih filmova [[2015.]] godine [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]] također je bila odgođena do poslije početka kino distribucije filma<ref name="lateawards"/> (u konačnici je ''Sila se budi'' proglašen jednim od deset najboljih filmova 2015. godine).<ref name="AFI">{{cite web |url=http://blog.afi.com/here-are-the-afi-awards-2015-official-selections/ |title=Here Are the AFI AWARDS 2015 Official Selections |publisher=American Film Institute |date=2015-12-16 |accessdate=2015-12-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151218195131/http://blog.afi.com/here-are-the-afi-awards-2015-official-selections/ |archivedate=18. prosinca 2015.}}</ref> Film ''Sila se budi'' dobio je pet nominacija za prestižnu nagradu [[Oscar]] uključujući one u kategorijama [[Oscar za najbolju originalnu glazbu|najbolje originalne glazbe]], [[Oscar za najbolji zvuk|najboljeg zvuka]], [[Oscar za najbolju montažu zvuka|najboljih zvučnih efekata]], [[Oscar za najbolju montažu|najbolje montaže]] i [[Oscar za najbolje vizualne efekte|najboljih specijalnih efekata]].<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/lists/oscar-nominations-complete-list-855398/item/best-picture-oscar-nominations-2016-855400 |author=The Hollywood Reporter Staff |title=Oscar Nominations: The Complete List |work=[[The Hollywood Reporter]] |accessdate=2016-01-14 |date=2016-01-14}}</ref> Film je također dobio četiri nominacije za prestižnu britansku nagradu [[BAFTA]] uključujući one za najbolju originalnu glazbu, najbolji zvuk, najbolju scenografiju te osvojivši one u kategorijama najboljih specijalnih efekata i najbolje glumačke zvijezde u usponu ([[John Boyega]]).<ref>{{cite news |title=Bafta nominations 2016: Carol and Bridge of Spies lead the pack |url=https://www.theguardian.com/film/2016/jan/08/bafta-nominations-2016-carol-and-bridge-of-spies-lead-the-pack |first=Catherine |last=Shoard |accessdate=2016-01-08 |work=The Guardian |date=2016-01-08}}</ref> Udruženje kritičara ga je nominiralo za najbolji film [[2016.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/race/critics-choice-awards-star-wars-850711 |last=Feinberg |first=Scott |title=Critics' Choice Awards: 'Star Wars' Added as 11th Best Pic Nominee |work=The Hollywood Reporter |accessdate=2015-12-22 |date=2015-12-22}}</ref> Udruženje za specijalne efekte dalo je filmu sedam nominacija te u konačnici četiri nagrade uključujući i onu za najbolje specijalne efekte u filmu koji se većinom na njih oslanja.<ref>{{cite web |url=https://www.visualeffectssociety.com/14th-annual-ves-awards-nominees |title=14th Annual VES Awards Nominees |publisher=Visual Effects Society |date=2016-01-12 |access-date=22. siječnja 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170607181849/https://www.visualeffectssociety.com/14th-annual-ves-awards-nominees |archivedate=7. lipnja 2017.}}</ref> ''Sila se budi'' dobio je najviše nominacija za nagradu Empire, uključujući one u kategorijama najboljeg filma, najboljeg znanstveno-fantastičnog/fantastičnog filma, najboljeg redatelja ([[J. J. Abrams]]), najbolju mušku glumačku nadu (Boyega) i najbolju žensku glumačku nadu ([[Daisy Ridley]]).<ref>{{cite web |url=http://www.empireonline.com/movies/news/star-wars-mad-max-empire-awards-2016-nominations-2/ |author=John Nugent |title=Jameson Empire Awards 2016: Star Wars and Mad Max lead the nominations |publisher=Empire Awards |accessdate=2016-02-18 |date=2016-03-11}}</ref> Također je oborio i rekord u broju dobivenih nominacija za [[Nagrada Saturn|nagradu Saturn]] (13) gdje je pobijedio u čak osam kategorija uključujući one za [[Nagrada Saturn za najbolji znanstveno fantastični film|najbolji znanstveno-fantastični film]], [[Nagrada Saturn za najbolji scenarij|najbolji scenarij]], [[Nagrada Saturn za najboljeg glumca (film)|najboljeg glumca]] ([[Harrison Ford]]), [[Nagrada Saturn za najboljeg sporednog glumca (film)|najboljeg sporednog glumca]] ([[Adam Driver]]), najbolju glazbu, najbolje specijalne efekte, najbolju montažu i najbolju šminku.<ref>{{cite web |url=http://www.saturnawards.org/ |title=Saturn Award nominations |publisher=Saturn Awards |date=2016-02-24}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=I49YbmV2Jxc |title=Saturn Award nominations on YouTube |publisher=Saturn Awards |date=2016-02-24}}</ref> Glumci Daisy Ridley i John Boyega primili su nekoliko nominacija i priznanja za svoje performanse u filmu. Oboje su nominirani u svojim kategorijama za najbolje glumačke nagrade od strane nekoliko udruženja kritičara, uključujući i Udruženje filmskih novinarki<ref>{{cite web |url=http://awfj.org/eda-awards-2/2015-eda-award-nominees/ |author=Alliance of Women Film Journalists Staff |title=2015 EDA Award Nominees |work=Alliance of Women Film Journalists |accessdate=2016-03-11 |date=2016-01-14}}</ref> te Udruženja kritičara iz [[Florida|Floride]].<ref>{{cite web |url=http://www.floridafilmcritics.com/2015/12/23/mad-max-fury-road-dominates-2015-florida-film-critics-awards/ |author=Florida Film Critics Circle Editors |title='Mad Max: Fury Road' Dominates 2015 Florida Film Critics Awards |publisher=Florida Film Critics Circle |accessdate=2016-01-04 |date=2016-01-04}}</ref> Film ''Sila se budi'' dobio je jedanaest nominacija za [[MTV]] filmsku nagradu (najviše od ostalih konkurenata) uključujući one za film godine, najbolju žensku ulogu (Ridley), najbolju glumačku nadu (Boyega) i najbolje virtualne uloge (Lupita Nyong'o i Andy Serkis).<ref>{{cite web |first=Jamie |last=Lovett |url=http://comicbook.com/2016/03/08/deadpool-avengers-and-star-wars-nominated-for-mtv-movie-awards/ |title=Deadpool, Avengers, And Star Wars Nominated For MTV Movie Awards |publisher=Comicbook.com |date=2016-03-08 |accessdate=2016-03-08}}</ref> === Razne liste najboljih filmova godine === Uz nagrade i nominacije, film ''Sila se budi'' pojavio se i na listama najboljih 10 filmova [[2015.]] godine raznih kritičara.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/feature/film-critics-list-the-top-10-movies-of-2015 |title=Best of 2015: Film Critic Top Ten Lists |publisher=Metacritic |accessdate=2015-12-15 |archive-date=10. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210190401/http://www.metacritic.com/feature/film-critics-list-the-top-10-movies-of-2015 |url-status=dead }}</ref> {{div col}} * 1.&nbsp;– Peter Howell, ''The Toronto Star'' * 2.&nbsp;– Bob Thompson, ''The Vancouver Sun'' * 3.&nbsp;– ''Total Film'' * 4.&nbsp;– ''Digital Spy'' * 4.&nbsp;– Rod Pocowatchit, ''The Wichita Eagle'' * 4.&nbsp;– Troy L. Smith, ''The Plain Dealer'' * 5.&nbsp;– ''Empire'' * 5.&nbsp;– ''Wired'' * 5.&nbsp;– Collin Souter, RogerEbert.com * 6.&nbsp;– Michael Smith, ''Tulsa World'' * 6.&nbsp;– ''Twitch Film'' * 7.&nbsp;– Matthew Jacobs, ''[[The Huffington Post]]'' * 7.&nbsp;– Peter Debruge, ''[[Variety]]'' * 8.&nbsp;– Matt Fagerholm, RogerEbert.com * 9.&nbsp;– Sean P. Means, ''The Salt Lake Tribune'' * 9.&nbsp;– Christopher Orr, ''The Atlantic'' * 9.&nbsp;– Richard Roeper, ''[[Chicago Sun-Times]]'' * 9.&nbsp;– Peter Travers, ''[[Rolling Stone]]'' * 10.&nbsp;– Robbie Collin, ''[[The Daily Telegraph]]'' * 10.&nbsp;– Mick LaSalle, ''San Francisco Chronicle'' * Top 10 (po abecednom redu)&nbsp;– [[Američki filmski institut]] * Top 10 (po abecednom redu)&nbsp;– Peter Bradshaw, ''[[The Guardian]]'' * Top 10 (po abecednom redu)&nbsp;– Joe Leydon, ''[[Variety]]'' * Top 10 (po abecednom redu)&nbsp;– Nell Minow, RogerEbert.com * Top 10 (po abecednom redu)&nbsp;– Joe Morgenstern, ''The Wall Street Journal'' * Top 10 (po abecednom redu)&nbsp;– Katherine Tulich, RogerEbert.com * Top 10 (po abecednom redu)&nbsp;– Calvin Wilson, ''St. Louis Post-Dispatch'' * Top 10 (po abecednom redu)&nbsp;– Brian Truitt, ''[[USA Today]]'' {{div col end}} == Nastavci == === Posljednji Jedi=== {{Glavni|Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi}} U [[kolovoz]]u [[2014.]] godine [[Rian Johnson]] potvrdio je da će režirati Epizodu VIII<ref name="THRJohnson">{{cite web |url=https://hollywoodreporter.com/heat-vision/rian-johnson-says-next-star-726036 |title=Rian Johnson Says Next 'Star Wars' Will Have Less CGI, More Practical Effects |last=McMillan |first=Graeme |work=The Hollywood Reporter |date=2014-08-18 |accessdate=2014-08-18}}</ref> koja je kasnije nazvana [[Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi|Posljednji Jedi]].<ref>{{cite web |title=The Official Title for ''Star Wars: Episode VIII'' Revealed |url=http://www.starwars.com/news/the-official-title-for-star-wars-episode-viii-revealed |publisher=StarWars.com |accessdate=2017-01-23 |date=2017-01-23}}</ref> Film je u [[kino|kino distribuciju]] krenuo [[15. prosinca]] [[2017.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-wars-episode-viii-gets-857601 |title='Star Wars: Episode VIII' Gets New Release |first=Pamela |last=McClintock |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2016-01-20 |accessdate=2016-01-20}}</ref> Premda su se određene sekvence filma snimile još u [[rujan|rujnu]] [[2015.]] godine u [[Irska|Irskoj]],<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2015/09/09/star-wars-force-awakens-will-undergo-reshoots-ireland |title=Updated: Star Wars: Episode VIII will shoot in Ireland this month |last=Breznican |first=Anthony |work=[[Entertainment Weekly]] |date=2015-09-09 |accessdate=2015-09-09 |archive-date=15. studenoga 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151115092110/http://www.ew.com/article/2015/09/09/star-wars-force-awakens-will-undergo-reshoots-ireland |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.independent.ie/life/travel/ireland/skellig-michael-is-6thcentury-rock-star-selling-out-to-a-galaxy-far-far-away-31500131.html |title=Skellig Michael: Is 6th-century rock star selling out to a galaxy far, far away? |last=Clifford |first=Graham |work=Irish Independent |date=2015-09-06 |accessdate=2015-09-09}}</ref> glavnina filma snimljena je u studijima Pinewood od [[veljača|veljače]] [[2016.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/article/2016/02/10/star-wars-episode-viii-production |title=''Star Wars: Episode VIII'' has started filming |last=Breznican |first=Anthony |work=Entertainment Weekly |date=2016-02-10 |accessdate=2016-02-10}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.ign.com/articles/2014/10/16/ilm-london-launch-updates-on-star-wars-episode-vii-avengers-age-of-ultron |title=ILM London Launch: Updates on Star Wars Episode VII & Avengers: Age of Ultron |last=Ashurst |first=Sam |work=IGN |date=2014-10-16 |accessdate=2014-10-16 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6TNJhbus5?url=http://www.ign.com/articles/2014/10/16/ilm-london-launch-updates-on-star-wars-episode-vii-avengers-age-of-ultron |archivedate=2014-10-16 |deadurl=no}}</ref><ref name="THR2">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/star-wars-episode-viii-uk-793033 |title='Star Wars: Episode VIII' to Shoot at U.K.'s Pinewood |last=Rahman |first=Abid |work=The Hollywood Reporter |date=2015-05-04 |accessdate=2015-05-04}}</ref> [[Mark Hamill|Hamill]], [[Carrie Fisher|Fisher]], [[Adam Driver|Driver]], [[Daisy Ridley|Ridley]], [[John Boyega|Boyega]], [[Oscar Isaac|Isaac]], [[Andy Serkis|Serkis]], [[Lupita Nyong'o|Nyong'o]], [[Domhnall Gleeson|Gleeson]], [[Anthony Daniels|Daniels]], Christie, Vee i Suotamo repriziraju svoje uloge u filmu, a od novih članova glumačke postave pridružuju im se [[Kelly Marie Tran]], [[Laura Dern]] i [[Benicio del Toro]].<ref>{{cite web |url=http://www.starwars.com/news/star-wars-episode-viii-now-filming |title=STAR WARS: EPISODE VIII NOW FILMING |publisher=Star Wars.com |date=2016-02-15 |accessdate=2016-02-15}}</ref><ref name="VeeR2D2" /><ref name="VeeR2D2"/> === Uspon Skywalkera === ''Epizoda IX: Uspon Skywalkera'' je predviđena za kino distribuciju [[20. prosinca]] [[2019.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/heat-vision/jj-abrams-replace-colin-trevorrow-as-star-wars-episode-ix-writer-director-1037933? |title=J.J. Abrams to Replace Colin Trevorrow as 'Star Wars: Episode IX' Writer and Director |last=Parker |first=Ryan |work=[[The Hollywood Reporter]] |date=2017-09-12 |accessdate=2017-09-12}}</ref> Film će režirati [[J. J. Abrams]], a u pisanju scenarija će mu se pridružiti [[Chris Terrio]].<ref>{{cite web |url=https://variety.com/2017/film/news/j-j-abrams-star-wars-episode-ix-director-colin-trevorrow-1202548094/ |title=J.J. Abrams to Replace Colin Trevorrow as Director of 'Star Wars: Episode IX' |last=Kroll |first=Justin |work=[[Variety]] |date=2017-09-12 |accessdate=2017-09-12}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb naslov|id=2488496|naslov=Ratovi zvijezda: Sila se budi}} [[Kategorija:Akcijski znanstvenofantastični filmovi]] [[Kategorija:Fantastični pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi 2010-ih]] [[Kategorija:Zvjezdani ratovi]] {{Ratovi zvijezda}} 8u1q9anoupoexo7zcbm2dh3nqhjilkc Ryan Reaves 0 526986 7574010 6864256 2026-08-11T08:29:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574010 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hokejaš |slika = Ryan Reaves 1 2014-03-23.JPG |slika_širina = |slika_opis = |država = {{Z+X|KAN}} |nadimak = |datum_rođenja = [[20. siječnja]] [[1987.]] |mjesto_rođenja = [[Winnipeg]], [[Manitoba]], [[Kanada]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |visina = 1,85 |težina = 102 |pozicija = [[krilo (hokej na ledu)|desno krilo]] |hvata/puca = D |draft = |karijera = 2007. - |liga = [[NHL]] |klub = [[St. Louis Blues]] |broj = |bivši_klubovi = |web stranica = }} '''Ryan Reaves''' ([[Winnipeg]], [[20. siječnja]] [[1987.]]) [[Kanada|kanadski]] je igrač [[Hokej na ledu|hokeja na ledu]]. Trenutno igra na poziciji desnog krila za [[SAD|američki]] klub [[St. Louis Blues]]. == Karijera == Reaves je u [[NHL]]-u debitirao [[11. listopada]] [[2010.]], odigrao je 15 minuta u pobijedi St. Louisa protiv [[Anaheim Ducks]]a (5-1).<ref>{{cite web |url=http://blues.nhl.com/club/news.htm?id=540184 |title=Blues recall Reaves from Peoria |publisher=[[St. Louis Blues]] |date=10. listopada 2010. |accessdate=11. listopada 2010. |archive-date=14. listopada 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101014214225/http://blues.nhl.com/club/news.htm?id=540184 |url-status=dead }}</ref> Prvi gol u NHL ligi je zabio [[12. siječnja]] [[2011.]] također protiv Anaheim Ducksa. Ryan je sin Willarda Reavesa, bivšeg profesionalnog [[NFL]] i CFL igrača.<ref>{{cite web |url=http://communities.canada.com/windsorstar/blogs/duffersdabbles/archive/2010/10/12/beleskey-a-windsorite-in-birth-certificate-only.aspx |title=Beleskey a Windsorite in birth certificate only |publisher=Windsor Star |date=12. listopada 2010. |accessdate=12. listopada 2010. |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Reaves, Ryan}} [[Kategorija:Kanadski hokejaši na ledu]] nb6j91hpd5wphvi5rg2joh90swa20ei Rudolf Gerhart Bunk 0 527152 7573986 7334596 2026-08-11T07:19:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573986 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Rudolf Gerhart Bunk |slika = |veličina = 250px |opis = Rudolf Bunk ispred portreta doktora Janovića (u Splitu 1942.) | rođenje = [[19. rujna]] [[1908.]] | mjesto rođenja = [[Berlin]], [[Njemačko Carstvo]] | smrt = [[8. srpnja]] [[1974.]] | mjesto smrti = [[Hamburg]], [[Zapadna Njemačka|Savezna Republika Njemačka]] |nacionalnost = [[Nijemac]] |period = [[Moderna]] [[Ekspresionizam]] |vrsta = [[slikarstvo]] - [[grafika]] - [[scenografija]] |praksa = [[Berlin]], [[Frankfurt]], [[Dubrovnik]], [[Split]], [[Hamburg]] |utjecao = |utjecali =Karl Hofer, Max Beckmann, Isaac Grünewald |djela =''Čovjek pred zidom''<br>''Djevojka s crvenom maramom'' <br>''Ribarske kuće' |nagrade = |potpis =BunkRGB.JPG }} '''Rudolf Gerhart Bunk''' ([[Berlin|Berlin-Treptow]], [[19. rujna]] [[1908.]] – [[Hamburg]], [[8. srpnja]] [[1974.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[slikar]] i [[scenograf]] koji je godinama djelovao u Splitu. Pripadao je drugom naraštaju [[Ekspresionizam|ekspresionista]]. Njegov je sin grafičar i crtač stripa [[Tom Bunk]]. == Životopis == ===Školovanje=== Rudolf G. Bunk započeo je[[1925.]] studij germanistike i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u [[Berlin]]u,<ref name="Roje">http://www.mdc.hr/UserFiles/File/Bunk%20web.pdf Lida Roje Depolo. ''Rudolf Gerhart Bunk – Akvareli''</ref> a [[1926.]] studij na berlinskoj Visokoj školi primijenjenih umjetnosti (''Kunstgewerbeschule Berlin-Charlottenburg''): [[slikarstvo]] u klasi Karla Hofera a [[scenografija|scenografiju]] u klasi Haralda Bengena.<ref name="Lebensweg">http://bunk.ch/lebensweg.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150205142741/http://bunk.ch/lebensweg.php |date=5. veljače 2015. }} ''Rudolf G. Bunk'', ur. Bojana Denegri</ref> Hoferovo slikarstvo, po riječima L. Roje Depolo, „zanimljiva sinteza Cézannea, njemačkog ekspresionizma i Picassove rane faze, presudno je utjecalo na mladog umjetnika. Bunk i sam u svojim djelima sintetizira karakteristike njemačkog ekspresionizma, francuskoga kubizma, Picassove rane faze, te slikarstva objektivne stvarnosti, kao i njemačke srednjovjekovne tradicije.“<ref name="Roje"/> Po završetku studija usavršavao je slikarstvo kod vodećega njemačkog ekspresionista Maxa Beckmanna<ref name="Blogspot">http://rudolfbunk.blogspot.co.uk ''Rudolf G. Bunk'', ur. Toni Bunk</ref> u Državnoj visokoj školi likovnih umjetnosti (''Städelschule'') u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], u kojoj je [[1932.]] otvorio atelje. Beckmannov „stil i metoda komponiranja slike vuku korijene iz imaginarija srednjovjekovnih vitraja. Beckmann slika geometrizirane plohe oštrih rubova koje uokviruje crnim linijama. I Bunk je usvojio sličan grafizam slike postignut naglašenim crnim obrubima.“<ref name="Roje"/> ===Slikarski utjecaji=== Bunk nije robovao shemama ni jednoga od stilova koji su utjecali na njegov umjetnički razvitak. „Nemam šablona. Najprije studiram model, a onda tražim formu koja najbolje odgovara onoj ideji koju mi model inspirira, jer se teško mogu potpuno udaljiti od prirode. Za mene je kubizam sredstvo da u nekim slučajevima samom sebi objasnim položaj planova u prostoru, da ih mogu rasporediti na plohi moje slike. To nije nikakvo pitanje utjecaja, mode ili manire, nego proces koji odgovara mojoj unutarnjoj potrebi. Ono što sam pokazao u ovih nekoliko slika nije kubizam, nego način koji smatram ne samo adekvatnim nego meni neophodno potrebnim za koncepciju prostora“ – objasnio je u intervjuu ''[[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]]''<ref>Madeleine Denegri. „Razgovor s Rudolfom Bunkom“. ''Slobodna Dalmacija'', Split, 19. veljače 1955.</ref> ===Pod nacističkim pritiskom=== Sudjelovao je na izložbi [[Darmstadt]]ske [[Secesija|secesije]] (''Darmstädter Sezession'')<ref name="Lebensweg"/> [[1934.]] u frankfurtskom Umjetničkom zavodu, koju je [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacistička]] vlast proglasila dekadentnom, izopačenom i boljševičkom te ju je zatvorila.<ref name="Culturenet">http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=49056 Rudolf Gerhart Bunk 1908.-1974. / Akvareli</ref> [[File:Rudolf G. Bunk - Man in front of a wall.jpg|minijatura|lijevo|Rudolf Bunk: ''Čovjek pred zidom'' (1935/36), Zbirka ''Gerhard Schneider'']] [[Kunstmuseum Solingen]] Bilo mu je zabranjeno i izlaganje i prodavanje slika,<ref name="Lebensweg"/> a atelje je morao ustupiti nacističkom kolegi.<ref name="Lebensweg"/> Bezuspješno je pokušao emigrirati u Švicarsku, u Bern.<ref name="Lebensweg"/> Tu je situaciju iste godine izrazio veoma ekspresivnom slikom s elementima autoportreta ''Čovjek pred zidom'', ukliješten u bezizlaznosti. Vrativši se u Berlin, radio je od [[1935.]] u ateljeu u Potsdamskoj ulici.<ref name="Lebensweg"/> Sljedeće godine se oženio Mariannom Horl.<ref name="Lebensweg"/> Uzalud je [[1937.]] pokušao ishoditi pravo na stalan boravak u Švedskoj,<ref name="Lebensweg"/> ali se u [[Stockholm]]u uspio usavršavati na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji (''Kungliga Akademien för de fria konsterna'') u švedskog ekspresionista i [[Henri Matisse|Matisseova]] učenika Isaaca Grünewalda, koji je ne samo ostao najbolje prodavan švedski moderni slikar,<ref>Tako je objavila ''Dagens Industri'' (2006)</ref> nego je bio i renomiran scenograf Kraljevske švedske opere<ref>Eva Sundler. ''Isaac Grünewalds scenografi 1920-1930'' (1975)</ref> i drugih kazališta. U Stockholmu je dobio i sina Stefana.<ref name="Lebensweg"/> ===Dolazak u Hrvatsku=== Bunk je s obitelji otišao [[1938.]] u Austriju, ali je, suočen s njemačkim [[Anschluss]]om te države, proslijedio u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]], na [[Koločep]].<ref name="Lebensweg"/> Tako je, gotovo slučajno, dospio u Hrvatsku gdje je proveo 20 najplodnijih godina života. Naime, industrijalac Karl Albin Bohaczek, kolekcionar slika, naručio je od Bunka seriju portreta poznatih njemačkih filozofa i književnika, što je Bunk izrađivao od 1933. do 1938. Među njima je bio i filozof Rudolf Pannwitz, koji je povučeno živio na Koločepu, i to je bio razlog Bunkova dolaska na taj Elafitski otok (ali Pannwitz je odbio Bunka i tako je prekinuta serija portreta).<ref name="Roje"/> U [[Split]] se obitelj Bunk doselila [[1939.]]<ref name="Culturenet"/> U Splitu (u Salonu ''Galić'')<ref name="Roje"/> i u [[Zagreb]]u je [[1940.]] priredio samostalnu izložbu<ref>B. Kovačević: „Moderna umjetnost i njen unutrašnji zakon“. ''Hrvatski glasnik'', 3(1940) 122, str. 9.</ref> s četrdesetak slika.<ref name="Blogspot"/> Obitelj Bunk je [[1941.]] bila internirana u logor u [[Lipik]]u<ref name="Lebensweg"/> po zahtjevu njemačkog Poslanstva.<ref name="Culturenet"/> Iz logora su utekli i pješke, kroz [[Bosna|Bosnu]], prispjeli u [[Dubrovnik]].<ref name="Lebensweg"/> Sin Stefan je poginuo<ref name="Lebensweg"/> nesretnim slučajem na kupanju. Nakon napada Njemačke na Jugoslaviju Bunkovi su se nastanili u [[Trogir]]u,<ref name="Lebensweg"/> koji je [[Nezavisna Država Hrvatska|Hrvatska]] prepustila [[Kraljevina Italija|Italiji]]. Tu mu se rodila kći Bojana.<ref name="Culturenet"/> Njemačka im je [[1943.]] oduzela državljanstvo. Bunk se pridružio skupini likovnih umjetnika partizana te je [[1943.]] bio sudionik njihove osnivačke skupštine. Poslije njemačke okupacije [[Dalmacija|Dalmacije]] Bunkovi se pridružuju zbjegu oko 30.000 civila na [[Vis (otok)|Vis]] pa u [[El Shatt]].<ref name="Culturenet"/> Vratio se u Split [[1945.]], gdje mu se rodio sin Tomas Maria „Tom“ Bunk, sada crtač stripova, slikar i ilustrator u [[SAD]]. Po povratku iz zbjega 1945. prihvaća poziv intendanta [[Tomislav Tanhofer|Tomislava Tanhofera]] da uđe u stalni angažman [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Narodnog kazališta u Splitu]] kao [[redatelj]] i scenograf. Ondje je u sljedećih 13 godina kreirao scenografiju za više od 120 dramskih predstava, opera i baleta,<ref name="Blogspot"/> te plakate za Kazalište i [[Splitsko ljeto|Splitske ljetne priredbe]]. U splitskom Teatru je i režirao neke dramske i operne predstave. U međuvremenu je [[Zapadna Njemačka|SR Njemačka (Zapadna Njemačka)]] vratila [[1953.]] Bunku i njegovoj obitelji njemačko državljanstvo. ===Povratak u Njemačku=== [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] je [[1958.]] priznala [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačku DR (Istočnu Njemačku)]], pa je SR Njemačka, u skladu sa svojom ''[[Hallsteinova doktrina|Hallsteinovom doktrinom]]'' prekinula diplomatske odnose s Jugoslavijom.<ref name="Lebensweg"/> Bunk i obitelj našli su se u procjepu: ili ponovo izgubiti njemačko državljanstvo, ili se vratiti u Njemačku. Stoga se Bunk tada odselio u [[Hamburg]], gdje je stupio u stalnu suradnju s radiotelevizijskom kućom NDR, ali nije prekinuo suradnju sa splitskim Narodnim kazalištem, za koje je do [[1972.]] realizirao još desetak scenografija.<ref name="Culturenet"/> ===Bolest i smrt=== Rudolf Bunk se godinama borio s [[astma|astmom]],<ref name="Lebensweg"/> zbog koje mu je zdravlje slabilo od [[1966.]]<ref name="Blogspot"/> Astma je izazvala kljenut srca, te je umro u svojem atelijeru u Hamburgu, radeći na pripremi izložbe kolaža u tom gradu.<ref name="Culturenet"/> == Ostavština i priznanja == *Bunkova kći Bojana Denegri uložila je velik napor da bi popisala i dijelom prikupila ostavštinu Rudolfa G. Bunka, rasutu u selidbama, emigracijama i ratnom pustošenju,<ref name="Roje"/> što je opisala u knjizi ''Potraga za slikama. Tragom mog oca Rudolfa G. Bunka''. *Djela Rudolfa G. Bunka nalaze se u fundusu: Galerije umjetnina Split, Muzeja grada Splita, MMSU Rijeka, Galerije umjetnina Zadar, Atelijera Ivana Meštrovića Zagreb, Hrvatskoga povijesnog muzeja i Gliptoteke HAZU u Zagrebu. Najviše slika je u privatnom vlasništvu brojnih splitskih građanskih obitelji.<ref name="Roje"/> *Bunk je izradio i više [[mural]]a u tvornicama, na putničkim brodovima, te u uredu predsjednika [[Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske|Izvršnog vijeća Sabora]].<ref name="Blogspot"/> *[[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu]] ustanovilo je [[Nagrada Rudolf Bunk|Nagradu ''Rudolf Bunk'']] za scenografiju.<ref name="Culturenet"/> == Izložbe == *1934. Skupna izložba ''Darmstädter Sezession'' *1940. Samostalne izložbe u Splitu i Zagrebu *1945. Skupne izložbe slikarâ partizanâ u Kairu i Aleksandriji *1954. Sudjeluje na Salonu 54 u Rijeci – na prvoj selektivnoj i problemskoj izložbi u poslijeratnom razdoblju. *1955. Samostalna izložba u Splitu (izložio 63 slike, crteža, odnosno gvaševa). *1960–61. imao dvije samostalne izložbe u Hamburgu, izlaže uglavnom vedute Hamburga. *1969. samostalna izložba u Galeriji umjetnina u Splitu s temom 'Sjećanje na Dalmaciju' (izložio 26 tempera na papiru). *1972. Samostalna izložba u Muzeju grada Splita: 26 tempera gradskih veduta *2001: Samostalna izložba, Grundbuchhalle, Hamburg *2006: Samostalna izložba u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu *2007-2008: Pojedini radovi izloženi u sklopu retrospektivne izložbe ''El Shatt'' u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu *2008: Retrospektivna izložba o 100-godišnjici rođenja u Muzeju Kneževine Lüneburg *2012: Retrospektivna izložba djela od 1938 do 1942, Gliptoteka HAZU u Zagrebu == Literatura == *B. Kovačević: „Moderna umjetnost i njen unutrašnji zakon“. ''Hrvatski glasnik'', 3(1940) 122, str. 9. * — „Susret s jednim umjetnikom. Rudolf Bunk i njegova umjetnost“. ''Novosti'', 34(1940) 8. X, str. 14. *D. Kečkemet: „Izložba Rudolfa Bunka“. ''Čovjek i prostor'', 2(1955) 28, str. 7. *M. Denegri: „Razgovor s Rudolfom Bunkom“. ''Slobodna dalmacija'', Split, 19. veljače 1955. *K. Prijatelj i N. Bezić: ''Ivan Galić i njegov salon''. Split 1961, 9, 30, 31. *V. Rismondo: „Slikarstvo Rudolfa Bunka“. ''Mogućnosti'', 16(1969) 7, str. 839–840. *D. Kečkemet: „Umjetnik istaknutoga kvaliteta“. ''Slobodna Dalmacija'', 32(1974) 13. VII, str. 6. *K. Prijatelj: „Sjećanje na Rudolfa Bunka“. ''Mogućnosti'', 21(1974) 8, str. 949–952. *D. Kečkemet: „Bunk, Rudolf“. ''Hrvatski biografski leksikon'' 2, Zagreb 1989, str. 509-510. *K. Prijatelj i T. Maroević: ''Rudolf G. Bunk'' (katalog izložbe), Hamburg 1997. *J. Denegri: „Rudolf Bunk – slikar između dva udaljena mora“, ''Peristil'' br. 41, Zagreb, 1998. *B. Denegri: ''Bildersuche. Auf den Spuren meines Vaters Rudolf Bunk'', Sabine Grönewold Verlag, Hamburg 2006. <center> <gallery> |''Gradska luka u Splitu'' (1942.) |''Djevojka s crvenom maramom'' (1947.) |Autoportret (1956.) </gallery> </center> <center> <gallery> |''Ribarske kuće'' (1973.) |Betti: ''Zločin na kozjem otoku'', skica za scenografiju (Split 1950.) |Shakespeare: ''Kako vam drago'', skica za scenografiju (Split 1950.) </gallery> </center> <center> <gallery> |Plakat za Splitske ljetne priredbe (1956.) |Plakat za Splitske ljetne priredbe (1957.) |Verdi: ''Aida'', izvedba na Splitskim ljetnim priredbama (1958.), scenografija Rudolfa G. Bunka </gallery> </center> == Literatura == * Rudolf G. Bunk: ''1908–1974''. Fliehkraft, Hamburg 1997, {{ISBN|3-9805175-2-7}}. * Kay Rump (ur.): ''Der neue Rump. Lexikon der bildenden Künstler Hamburgs, Altonas und der näheren Umgebung''. Begründet von Ernst Rump. Wachholtz, Neumünster 2005, {{ISBN|3-529-02792-8}}. * Bojana Denegri: ''Bildersuche. Auf den Spuren meines Vaters Rudolf Bunk''. Grönewold, Hamburg 2006, {{ISBN|3-939624-01-2}}. == Poveznice == * [[Ekspresionizam]] * [[Scenografija]] == Vanjske poveznice == {{commonscat|Rudolf G. Bunk}} *[http://bunk.ch Rudolf G. Bunk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217030003/http://bunk.ch/ |date=17. prosinca 2014. }} *[http://rudolfbunk.blogspot.co.uk Blogspot Rudolfa G.Bunka] *[http://www.hnk-split.hr Hrvatsko narodno kazalište u Splitu] *[http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=49056 Rudolf Gerhart Bunk 1908.-1974. / Akvareli] == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Bunk, Rudolf Gerhart}} [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Njemački slikari]] [[Kategorija:Hrvatsko kazalište]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] fspvppqmmepf5255213ni869v5l1jo7 Promotor (genetika) 0 528104 7573612 7561165 2026-08-10T15:23:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573612 wikitext text/x-wiki [[File:Lac_Operon.svg|mini|Promotor (3) u sklopu [[Operon|lac-operona]] ]] '''Promotor''' ili '''promotorsko mjesto''' je lokacija u [[gen]]u na koji se veže [[enzim]] [[Polimeraza ribonukleinske kiseline|polimeraza RNA]] koji obavlja [[transkripcija (biologija)|transkripciju]].<ref name="PMF-Pojmovnik">{{cite web |title=Pojmovnik |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=8. veljače 2015. |archive-date=1. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150301130733/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html |url-status=dead }}</ref> Transkripcija počinje to prije što je gen bliži promotoru te produkta toga gena ima više.<ref name="PMF">{{cite web |title=Regulacije ekspresije gena u prokariota |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl16.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=8. veljače 2015. |archive-date=8. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208212637/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl16.html |url-status=dead }}</ref> [[Represor (genetika)|Represorska]] bjelančevina može kočiti transkripciju jer se nalazi na [[operator (genetika)|operatoru]] čime onemogućuje polimerazi pristupiti promotoru.<ref name="PMF" /> Više susjednih gena pod zajedničkom transkripcijskom kontrolom istog promotora i operatora čini [[operon]].<ref name="PMF"/> Promotori se nalaze blizu mjesta prepisivanja gena, istom lancu DNA, [[uzvodno i nizvodno (DNK)|uzvodno]], odnosno prema 5'–kraju kodirajućeg lanca. Duljina im je 100 – 1000 [[bazni par|baznih parova]].<ref>{{cite web |title=Analysis of Biological Networks: Transcriptional Networks - Promoter Sequence Analysis |url=http://www.cs.tau.ac.il/~roded/courses/bnet-a06/lec11.pdf |publisher=Tel Aviv University |accessdate=30. prosinca 2012. |archive-date=21. veljače 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070221091951/http://www.cs.tau.ac.il/~roded/courses/bnet-a06/lec11.pdf |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Genetika]] j9otc8omr2wdp6xxfm5zswuv236vx0g Romano Mrkić 0 529134 7573961 7524450 2026-08-11T06:06:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573961 wikitext text/x-wiki '''Romano Mrkić''' ([[Bokanjac]], [[19. veljače]] [[1935.]] – [[Bokanjac]], [[27. siječnja]] [[2013.]]), hrvatski domovinski i iseljenički romanopisac i pisac pripovjedaka<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca"/> == Životopis == Rođen je [[19. veljače]] [[1935.]] u [[Bokanjac|Bokanjcu]]. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, a nižu gimnaziju u [[Zadar|Zadru]]. Godine [[1953.]] pokušava pobjeći preko granice, no biva uhićen i kažnjen sa šest mjeseci zatvora. Kažnjen je s deset mjeseci zatvora, koje je izdržao u Lepoglavi.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crowc.org/hkid---baza/738-mrki-romano |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=27. veljače 2015. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305112723/http://www.crowc.org/hkid---baza/738-mrki-romano |url-status=dead }}</ref> Nakon odsluženja vojnog roka uspijeva pobjeći preko granice 1959. i otada živi u inozemstvu. Najprije je proveo godinu dana u izbjegličkim logorima u Italiji, a onda tri godine u Austriji te već dvadeset godina radi kao taksist u Münchenu. U književnosti se javlja djelom "Taksist do Műnchena" (1980.), romanom s životopisnim elementima. Objavio je još djela "Anine noći" (1984.), "Iš, još pitaš" (1986.), "Hrvatska komedija" (1989.) i "Kada zvona utihnu" (2004.). Objavio je još niz pripovjedaka u raznim časopisima i novinama. Uz pisanje uspješno se bavio i slikanjem, posebice portretiranjem. Bio je član Društva hrvatskih književnika. Preminuo je [[2013.]] godine u Zadru.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zadarskilist.hr/sekcije/nadanasnjidan/1902 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=27. veljače 2015. |archive-date=25. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130325125850/http://www.zadarskilist.hr/sekcije/nadanasnjidan/1902 |url-status=dead }}</ref> Priloge je objavio u Zadarskoj reviji, Narodnom listu, Nedjeljnoj Dalmaciji, Vikendu.<ref name="60 hrv. emigrantskih pisaca">Šimun Šito Ćorić: [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti ''60 hrv. emigrantskih pisaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170729132950/http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti |date=29. srpnja 2017. }}, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Mrkić, Romano}} [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] rxd8muc4j47n7ll50m6hdd3490d6hop Marko Bombelles ml. 0 537381 7573774 7360704 2026-08-10T19:24:56Z ~2026-44212-28 369225 /* */ 7573774 wikitext text/x-wiki [[Slika:Marko bombelles ml.jpg|minijatura|desno|250px|Marko Bombelles mlađi.]] Grof '''Marko Bombelles ml.''' ([[1858.]] {{--}} [[Opeka (dvorac)|Opeka]], rujna [[1912.]]), znameniti i zaslužni Viničanac, iz [[hrvatsko plemstvo|hrvatske]] [[plemstvo|plemićke]] obitelji [[Bombelles]]a. Zaslužnik kulturnog i gospodarskog razvitka svog kraja. Sin je grofa [[Marko Bombelles|Marka]] i grofice Ferdinande [[Drašković]], sinovac [[Charles-Albert Bombelles|Charlesa-Alberta]], brat Klotilde i Sofije Bombelles.<ref name="OŠVinica">Miro Hantak, Igor Kapljić, Rosano Leskovar, Filip Majcen, Domagoj Pajtak, Nikola Šincek, mentor: Marija Županić: [http://os-vinica.skole.hr/upload/os-vinica/images/newsimg/343/File/Plemicka_obitelj_Bombelles.pdf Plemićka obitelj Bombelles], OŠ Vinica</ref> Ženio se je dvaput. Prvi brak bio je s groficom Marijom Salm-Reiferscheid–Reitz iz kojeg ima sina [[Josip Bombelles|Josipa]], a iz drugog braka s groficom Marijom Mitrovsky dobio je kći Ferdinandinu.<ref name="OŠVinica"/> Ferdinanda se udala za grofa D'Ansembourga, a do smrti se skrbila za obiteljsku kapelicu u Zelendvoru.<ref name="OŠVinica"/> Inicijator je osnivanja čitavog niza društava u [[Vinica|Vinici]]. Veliki dobrotvor, prijatelj seljaka i hrvatski patriot. Svojim djelovanjem, Marko Bombelles ostavio je u povijesti Vinice sjajne tragove u cjelokupnom kulturnom i javnom životu, kako u prosvjeti, kulturi tako i u gospodarstvu i bankarstvu. Jedan od osnivača [[dobrovoljno vatrogasno društvo|Dobrovoljnog vatrogasnog društva]], inicijator i osnivač društva "Desnica" za pomoć siromašnoj školskoj djeci, zatim [[Hrvatska čitaonica|Hrvatske čitaonice]] i knjižnice, te Viničke štedionice d.d., vlasnik prvog automobila u Hrvatskoj (marke [[Benz]]), zaslužan za razvoj stočarstva i [[lovstvo|lovstva]] viničkog kraja<ref>[http://www.vinica.hr/hr/10/znameniti-vinicanci/ Znameniti Viničanci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721103702/http://www.vinica.hr/hr/10/znameniti-vinicanci/ |date=21. srpnja 2011. }} Pristupljeno 2. rujna 2013.</ref> i šumarstva. Na imanju u [[Zelendvor]]u pokrenuo je pogon za proizvodnju alkohola, poslije proširen i rafinerijom.<ref>{{Citiranje weba |title=Bombelles |url=https://enciklopedija.hr/clanak/8599 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Uz rafineriju je dao izgraditi tovilište stoke. Proizvodio je i prvi pjenušac, a bavio se i veleprodajom vina. U podrumu u Zelendvoru imao je spremnike vina obložene staklom, a vrlo kvalitetan bijeli pinot izvozio je diljem ondašnjih europskih metropola. U planu je bilo i otvaranje tvornice cementa koja bi se kao sirovinom snabdijevala poznatim vinički kamenom vinicitom, ali su ekonomska kriza i Markova smrt prekinule ovaj projekt.<ref name="Cerpinko">[https://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_298/25 Ivan Čerpinko: Dva važna Marka viničke obitelji Bombelles] Regionalni tjednik (objavljeno 2. veljače 2010., pristupljeno 19. rujna 2020.)</ref> Važan u razvitku Hrvatskog autokluba.<ref>[http://www.vinica.hr/index.php/hr/povijest/osobe Znameniti Viničanci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402100139/http://www.vinica.hr/index.php/hr/povijest/osobe |date=2. travnja 2015. }}, općina Vinica, pristupljeno 27. ožujka 2015.</ref> U šumarstvu je poznat kao višegodišnji predsjednik [[Hrvatsko šumarsko društvo|Hrvatskog šumarskog društva]]. [[Šumarski dom u Zagrebu|Šumarski dom]] u Zagrebu otvoren 1898., koji je poslije postao sjedištem hrvatskih šumarskih institucija, uvelike svoje postojanje duguje Marku Bombellesu.<ref name="OŠVinica"/> Član i osnivač [[Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo|Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva]] i [[Prva hrvatska štedionica|Prve hrvatske štedionice]], čiji je bio prvi dioničar.<ref name="HL">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 123</ref><ref name="OŠVinica"/> Zemaljska vlada u Zagrebu ga je zbog njegova zalaganja na zaštiti spomeniĉke baštine imenovala ĉlano ''Povjerenstva za ĉuvanje umjetniĉkih i historiĉkih spomenika''.<ref name="OŠVinica"/> Bio je član [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog sabora]] kao [[virilist]]. Nije javno bio aktivan u politici. Usprkos tome bila je poznata njegova proaustrijska orijentacija i protivljenje dualizmu,<ref name="HL"/><ref name="OŠVinica"/> zbog čega je stekao povjerenje carske obitelji, pa je bio povjerenik austrijskog nadvojvode [[Franjo Ferdinand|Franje Ferdinanda]]. Zadaća mu je bila izvješćivati carski dvor o hrvatskom pitanju.<ref name="OŠVinica"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.geni.com/people/Marko-mla%C4%91i-Bombelles/6000000014832588133 Marko Bombelles mlađi], Geni.com {{GLAVNIRASPORED:Bombelles ml., Marko}} [[Kategorija:Bombelles]] [[Kategorija:Hrvatski grofovi]] [[Kategorija:Lovstvo u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Šumarstvo]] a2o2gm97pm8a367gnyh4xzvrw37sopp Radoslav Bekavac 0 540607 7573851 6205654 2026-08-10T21:46:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573851 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} '''Radoslav Bekavac''' ([[3. studenoga]] [[1947.]] {{--}} [[1. veljače]] [[2015.]]),<ref name="necrologium">{{Citiranje časopisa |url=http://www.necrologium.com/Partadetail.aspx?ind=dflt&id=61735&pageIndex=9 |title=Radoslav Bekavac - osmrtnica |journal= |access-date=20. svibnja 2015. |archive-date=20. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150520102926/http://www.necrologium.com/Partadetail.aspx?ind=dflt&id=61735&pageIndex=9 |url-status=dead }}</ref> doajen hrvatskog [[lovstvo|lovstva]], legendarni lovački pisac i strastveni zaljubljenik planinskih antilopa.<ref name="lovac">[[Davor Martić]]: [http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-vijesti/4075-preminuo-doajen-hrvatskog-lovstva-legendarni-lovacki-pisac-i-strastveni-zaljubljenik-planinskih-antiolopa-radoslav-bekavac.html Preminuo doajen hrvatskog lovstva, legendarni lovački pisac, lovački ilustrator i strastveni zaljubljenik planinskih antiolopa Radoslav Bekavac], LOVAC.info portal/Dobra kob, 1. veljače 2015.</ref><ref>Davor Martić: [http://katalog.gkmm.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Marti%C4%87%2c+Davor&xm0=1&selectedId=557000584 Naš zec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150521121602/http://katalog.gkmm.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Marti%C4%87%2c+Davor&xm0=1&selectedId=557000584 |date=21. svibnja 2015. }}, [ilustracije Radoslav Bekavac], Split : Lovačka udruga Split za gajenje i lov divljači : Pučko otvoreno učilište Hubert, 2006., {{ISBN|953-95339-0-2}}</ref> Rodio se je 1947. godine. Bio je doajen hrvatskog lovstva, legendarni lovački pisac i strastveni zaljubljenik planinskih antiolopa. Bio je iznimno plodan lovni pisac. Napisao je stotinjke vrijednih članaka o lovu i lovstvu, lovačkim običajima i etici, balistici. Po zaslugama za hrvatsko lovstvo kao stručnjak ostat će upisan zlatnim slovima u analima hrvatskog lovstva.<ref name="lovac"/> Omiljeno lovište bila mu je planina [[Mosor]].<ref name="lovac"/> Važio je kao ustrajni pobornik zaštite krupnih zvijeri. Vrlo su dobro bili poznati njegovi stavovi i polemike o vučjoj populaciji. U tim je pitanjima važio kao "sudac" kad je bilo pitanje konflikta vuka i čovjeka u carskoj prirodi.<ref name="lovac"/> Bekavac je od osnutka drugog hrvatskog nacionalnog lovačkog magazina "[[Dobra kob]]" bio stalni stručni suradnik.<ref name="lovac"/> Bio je ocjenjivač trofeja i predsjednik Povjerenstva Lovačkog saveza Splitskodalmatinske županije.<ref name="lovac"/> Umro je na Mosoru, dok je vodio skupio skupinu lovaca. Pokopan je na groblju Vrisovcima u Omišu.<ref name="necrologium"/> == Nagrade i priznanja == Odlikovan je nizom lovačkih odličja. == Citati == {{citat| Broj vukova u Hrvatskoj prosipa se iz rukava. Nikada nije utvrđen znanstveno. Nikada nije definirana njihova brojnost u odnosu na njihov prirodni plijen. Vukovima se u nas upravlja stihijski. Pa se proglase zaštićenima na cijelom državnom terotoriju kao nigdje drugdje. Ne može vuk biti nedodirljiv u lovištima.|<ref name="Paštar">Razgovarao Toni Paštar: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/221837/Default.aspx Lovac Radoslav Bekavac: Odstrijelio sam 11 vukova, ali trebalo bi mnogo više...], Slobodna Dalmacija, 17. rujna 2013.</ref>}} {{citat|Ali nisam za njihovo iskorjenjivanje ni u Dalmaciji, niti igdje drugdje jer je uloga vukova kao sanitaraca u lovištima potrebna i poželjna|<ref name="Paštar"/>}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.slobodnadalmacija.net/dobrakob/kob161.asp Dobra kob ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150520205445/http://www.slobodnadalmacija.net/dobrakob/kob161.asp |date=20. svibnja 2015. }} Sadržaj broja 161, u spomen: Radoslav Bekavac, Lovački pisac raskošnog pera {{GLAVNIRASPORED:Bekavac, Radoslav}} [[Kategorija:Lovstvo u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Omiš]] mrr508694d2srxg5npcgvv42aan6jph Ratni zločini tijekom bošnjačko-hrvatskoga sukoba 0 541595 7573886 7470130 2026-08-10T23:48:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 3) #IABot (v2.0.9.5 7573886 wikitext text/x-wiki '''Ratni zločini u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u Bosni i Hercegovini''' bili su zločini počinjeni nad hrvatskim i bošnjačkim civilima, ratnim zarobljenicima i drugim zatočenicima tijekom [[hrvatsko-bošnjački sukob|hrvatsko-bošnjačkoga sukoba]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1994. godine. Sukob je u pojedinim krajevima središnje Bosne započeo već u jesen 1992., a u rat širih razmjera prerastao je u proljeće 1993.<ref>{{Citiranje weba|date=14. siječnja 2000.|title=Prosecutor v. Kupreškić et al. – Judgement|url=https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/tjug/en/kup-tj000114e.pdf|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=ICTY}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1. rujna 1993.|title=Abuses by Bosnian Croat and Muslim Forces in Central and Southwestern Bosnia-Hercegovina|url=https://www.hrw.org/report/1993/09/01/abuses-bosnian-croat-and-muslim-forces-central-and-southwestern-bosnia-hercegovina|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Human Rights Watch}}</ref> U članku su navedeni neki od poznatijih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima i Bošnjacima tijekom sukoba. Za dio događaja postoje sudske presude, optužnice ili višestruki medijski izvori.<ref name="Detektor-Travnik">{{Citiranje weba|title=Travnik – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/travnik/69|access-date=28. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref name="Detektor-Kakanj">{{Citiranje weba|title=Kakanj – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/kakanj/23|access-date=28. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref name="Detektor-Bugojno">{{Citiranje weba|title=Bugojno – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/bugojno/91|access-date=28. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref> ICTY je prvi otvoreni sukob HVO-a i ARBiH u srednjoj Bosni vezao uz dešavanja u [[Uskoplje|Uskoplju]] [[11. siječnja]] [[1993.]], ali u presudi nije dao jednostavno i nedvojbeno utvrđenje o tome koja je strana ispalila prvi hitac. Naveo je da su borbe izbile nakon bombe postavljene u hotel koji je služio kao bošnjački stožer, nakon čega je uslijedilo opće izbijanje borbi i teško granatiranje grada.<ref>{{Citiranje weba|title=Kordic and Cerkez - Judgement - Part three: IV|url=https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e-5.htm|accessdate=26. travnja 2026.|publisher=MKSJ}}</ref> == Ratni zločini Armije RBiH nad Hrvatima == === Siječanj 1993. === [[12. siječnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Lužanima|Lužani]] ([[Uskoplje]]) – u napadu na selo ubijeni su hrvatski civili i pripadnici HVO-a.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-01-12|title=Godišnjica ratnog zločina i pokolja nad Hrvatima u Lužanima kod Uskoplja|url=https://bild.ba/godisnjica-ratnog-zlocina-i-pokolja-nad-hrvatima-u-luzanima-kod-uskoplja|access-date=2026-03-27|website=Bild.ba|language=hr}}</ref> [[19. siječnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Gustom Grabu|Gusti Grab]] ([[Busovača]]) – u selu je ubijeno pet hrvatskih civila, većinom starije dobi.<ref>{{Citiranje weba|date=20. siječnja 2025.|title=Sjećanje na 19. siječnja 1993. godine: ratni zločin nad Hrvatima u selu Gusti Grab u Busovači|url=https://grad-busovaca.com/sjecanje-na-19-sijecnja-1993-godine-ratni-zlocin-nad-hrvatima-u-selu-gusti-grab-u-busovaci/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Grad Busovača}}</ref> [[26. siječnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Dusini|Dusina]] – tijekom napada Armije RBiH na selo ubijeni su hrvatski civili i pripadnici HVO-a, a za dio zločina vođeni su i sudski postupci.<ref>{{Citiranje weba|date=26. siječnja 2026.|title=U Dusini obilježena 33. obljetnica pokolja nad Hrvatima|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-dusini-obiljezena-33-obljetnica-pokolja-nad-hrvatima-12540488|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=6. studenoga 2014.|title=Vehid Subotić: Ubistva u Dusini|url=https://detektor.ba/2014/11/06/vehid-subotic-ubistva-u-dusini/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=27. prosinca 2024.|title=Patković: Počelo suđenje za ubistvo ratnog zarobljenika u Dusini|url=https://detektor.ba/2024/12/27/patkovic-pocelo-sudjenje-za-ubistvo-ratnog-zarobljenika-u-dusini/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref> === Ožujak 1993. === [[23. ožujka]] [[1993.]] * [[Pokolj u Orlištu 23. ožujka 1993.|Orlište]] ([[Konjic]]) – u selu su ubijena četiri hrvatska civila.<ref>{{Citiranje weba|date=25. ožujka 2026.|title=Krvava Blagovijest 1993.: Zločin bošnjačke Armije BiH nad starcima u Orlištu uvod u progon 10.000 konjičkih Hrvata|url=https://rtv-hb.com/vijesti-bosna-i-hercegovina/krvava-blagovijest-1993-zlocin-bosnjacke-armije-bih-nad-starcima-u|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=RTV Herceg-Bosne}}</ref> === Travanj 1993. === [[5. travnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Sušnju|Šušanj]] ([[Zenica]]) – u selu je od 5. do 8. lipnja 1993. ubijeno 17 Hrvata, među njima civili i zarobljeni pripadnici HVO-a.<ref>{{Citiranje weba|date=8. lipnja 2025.|title=Obljetnica zločina u zeničkom selu Šušanj|url=https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/obljetnica-zlocina-u-zenickom-selu-susanj/33313|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Nedjelja}}</ref> [[16. travnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Trusini|Trusina]] ([[Konjic]]) – u napadu Armije RBiH na selo ubijene su 22 osobe hrvatske nacionalnosti.<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2014.|title=Edin Džeko osuđen na 12 godina zatvora|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/19267-edin-dzeko-osudjen-na-12-godina-zatvora|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Sud Bosne i Hercegovine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22. travnja 2012.|title=Zločin u Trusini: Godine prolaze, tuga ostaje|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/zlcin_u_trusini_godine_prolaze_tuga_ostaje/24555577.html|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Radio Slobodna Europa}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=16. travnja 2018.|title=25. obljetnica stradanja Hrvata u Trusini|url=https://ika.hkm.hr/novosti/25-obljetnica-stradanja-hrvata-u-trusini/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=IKA}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=16. travnja 2023.|title=Na obljetnici masakra u Trusini u BiH poziv da se sve žrtve tretiraju jednako|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/na-obiljetnici-masakra-u-trusini-u-bih-poziv-da-se-sve-zrtve-tretiraju-jednako-10718946|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref> [[17. travnja|17.]]/[[18. travnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Bilivodama|Bilivode]] ([[Zenica]]) – u selu su ubijena četiri hrvatska civila.<ref>{{Citiranje weba|title=Bilivode – selo uspomena i neizvjesne budućnosti|url=https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/bilivode-selo-uspomena-i-neizvjesne-buducnosti/6283|access-date=2026-03-27|publisher=Nedjelja|language=hr}}</ref> [[18. travnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Grmu|Grm]] ([[Zenica]]) – u selu je ubijeno šest hrvatskih civila.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-04-19|title=Zločini Armije BiH u općini Zenica (1992. – 1995.)|url=https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/zlocini-armije-bih-u-opcini-zenica-1992-1995/|access-date=2026-03-27|publisher=Hrvatski spomenar|language=hr}}</ref> [[24. travnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Miletićima 24. travnja 1993.|Miletići]] ([[Travnik]]) – u selu je ubijeno pet Hrvata, među njima četiri civila i jedan pripadnik HVO-a.<ref>{{Citiranje weba|date=24. travnja 2025.|title=Zaboravljeni zločin nad Hrvatima u Miletićima|url=https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/zaboravljeni-zlocin-nad-hrvatima-u-mileticima/32888|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Nedjelja}}</ref> === Svibanj – lipanj 1993. === [[18. svibnja]] – [[19. svibnja]] [[1993.]]; [[18. lipnja]] – [[21. lipnja]] [[1993.]] * [[Motel "Sretno" u Kaknju|Motel „Sretno”]] ([[Kakanj]]) – na području Kaknja 16 Hrvata i Srba, civila i pripadnika HVO-a, bilo je uhapšeno i zatočeno u motelu „Sretno”, gdje su bili podvrgnuti teškom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, uključujući premlaćivanja šakama, nogama, drvenim motkama, pendrecima i kundacima, a prisiljavani su i da se međusobno tuku.<ref name="Detektor-Kakanj" /> === Lipanj 1993. === [[6. lipnja]] – [[4. srpnja]] [[1993.]] * [[Mehurići (Travnik, BiH)|Mehurići]] ([[Travnik]]) – u osnovnoj školi u Mehurićima bilo je zatočeno oko 250 hrvatskih civila, dok je u objektu zvanom Kovačnica bilo zatvoreno 20 do 30 hrvatskih civila i pripadnika HVO-a; prema dijelu zatočenika u Kovačnici pripadnici Armije BiH postupali su okrutno tijekom ispitivanja i radnih zadataka.<ref name="Detektor-Travnik" /> [[8. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Čuklama|Čukle]] ([[Travnik]]) – 8. lipnja 1993., tijekom ofenzive Armije BiH na potezu Vrselje – Crni vrh – Ušice – Čukle – Brajkovići, napadnuto je selo Čukle, a taj se događaj navodi među težim zločinima nad Hrvatima travničkoga kraja.<ref name="Detektor-Travnik" /><ref>{{Citiranje weba|date=8. lipnja 2019.|title=Nijedan zločin nad travničkim Hrvatima nije završio na sudu|url=https://www.vecernji.ba/vijesti/nijedan-zlocin-nad-travnickim-hrvatima-nije-zavrsio-na-sudu-1324619|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Večernji list BiH}}</ref> [[8. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Krpeljićima|Krpeljići]] ([[Travnik]]) – u selu je ubijeno sedam hrvatskih civila. {{nedostaje izvor}} [[8. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Maljinama 8. lipnja 1993.|Maljine/Bikoši]] ([[Travnik]]) – nakon ulaska snaga Armije BiH u selo [[Maljine]] domaći i strani mudžahedini presreli su skupine Hrvata civila i pripadnika HVO-a, odvojili vojnosposobne muškarce i odveli ih prema Bikošima, gdje su 8. lipnja 1993. ubili najmanje 24 osobe; najmanje pet osoba koje nisu sudjelovale u neprijateljstvima teško je ranjeno.<ref name="Detektor-Travnik" /><ref>{{Citiranje weba|title=Međunarodni sud osudio Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu {{!}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|url=https://www.icty.org/bcs/sid/8786|access-date=2026-03-30|website=www.icty.org}}</ref> [[10. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Vitezu|Vitez]] – u eksploziji granate na dječjem igralištu u [[Vitez (BiH)|Vitezu]] poginulo je osmero djece, a više ih je ranjeno; za taj je zločin 2026. potvrđena optužnica protiv dvojice bivših pripadnika Armije BiH.<ref>{{Citiranje weba|date=11. lipnja 2024.|title=Nadbiskup Vukšić slavio misu na 31. godišnjicu pogibije osmero djece u Vitezu|url=https://ika.hkm.hr/novosti/nadbiskup-vuksic-slavio-misu-na-31-godisnjicu-pogibije-osmero-djece-u-vitezu/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=IKA}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=5. veljače 2026.|title=Potvrđena optužnica za ratne zločine na području Viteza|url=https://www.sudbih.gov.ba/Post/Read/Potvr%C4%91ena%20optu%C5%BEnica%20za%20ratne%20zlo%C4%8Dine%20na%20podru%C4%8Dju%20Viteza|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Sud Bosne i Hercegovine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=5. veljače 2026.|title=Potvrđena optužnica za osmero u ratu ubijene hrvatske djece u Vitezu|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/potvrdena-optuznica-za-osmero-u-ratu-ubijene-hrvatske-djece-u-vitezu-12557293|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=5. veljače 2026.|title=Sud BiH potvrdio optužnicu protiv bivših pripadnika Armije BiH zbog pogibije djece u Vitezu|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vitez-rat-djeca-granatiranje-kelestura--smrt/33670581.html|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Radio Slobodna Europa}}</ref> [[13. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Kraljevoj Sutjesci|Kraljeva Sutjeska]] ([[Kakanj]]) – tijekom napada na hrvatska sela kakanjskoga kraja ubijena su četiri člana obitelji Jurić u župi Kraljeva Sutjeska.<ref name="Nedjelja-Kakanj2021">{{Citiranje weba|date=13. lipnja 2021.|title=Obljetnica egzodusa Hrvata iz kakanjskog kraja|url=https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/razmisljanje/obljetnica-egzodusa-hrvata-iz-kakanjskog-kraja/21003|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Nedjelja}}</ref> [[13. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Drenoviku|Drenovnik]] ([[Kakanj]]) – u selu je ubijeno više hrvatskih civila, među njima žene, djeca i starije osobe.<ref>{{Citiranje weba|date=13. lipnja 2025.|title=Domovinski rat - kultura sjećanja, 13. lipnja|url=https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/domovinski-rat-kultura-sjecanja-13-lipnja/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Hrvatski spomenar}}</ref><ref name="Nedjelja-Kakanj2021" /> [[13. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Slapnici|Slapnica]] ([[Kakanj]]) – u selu je ubijeno devet hrvatskih civila ili zarobljenika.<ref name="Nedjelja-Kakanj2021" /> [[16. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Busovačkim stajama|Busovačke Staje]] ([[Busovača]]) – ubijeni su civili i pripadnici HVO-a koji su pratili humanitarni konvoj.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-16|title=16. lipnja 1993. Zločin Armije BiH: Napadnut konvoj i ubijeno 22 Hrvata|url=https://narod.hr/vjera-i-kultura/kultura/16-lipnja-1993-zlocin-armije-bih-napadnut-konvoj-i-ubijeno-22-hrvata-2|access-date=2026-03-27|publisher=Narod.hr|language=hr}}</ref> [[18. lipnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Ljubuncima|Ljubunci]] – ubijene su tri osobe hrvatske nacionalnosti. {{nedostaje izvor}} === Srpanj 1993. === [[24. srpnja]] [[1993.]] * [[Bugojno]] – ispred hotela „Kalin” pripadnici Armije BiH zarobili su 100 vojnika HVO-a i 150 civila, koji su potom raspoređeni na razna mjesta zatočenja u općini Bugojno.<ref name="Detektor-Bugojno" /> [[24. srpnja]] – [[23. kolovoza]] [[1993.]] * [[Salon namještaja Slavonija|Salon namještaja „Slavonija”]] ([[Bugojno]]) – u podrumu salona bilo je zatvoreno od 50 do 200 osoba, većinom vojnika HVO-a koje je zarobila Armija BiH, ali i civila bosanskih Hrvata i Srba; zatočenici su fizički zlostavljani, a jedan ratni zarobljenik umro je nakon premlaćivanja.<ref name="Detektor-Bugojno" /> [[18. srpnja]] – [[8. listopada]] [[1993.]] * [[Gimnazija "Mahmut Bušatlija"|Gimnazija „Mahmut Bušatlija”]] ([[Bugojno]]) – u tri podrumske ćelije bilo je zatvoreno više od stotinu zatočenika, među njima pripadnika HVO-a i civila bosanskih Hrvata, uključujući najmanje dvije žene; zatočenici su bili izloženi teškom fizičkom nasilju, premlaćivanju kundacima, palicama i kablovima.<ref name="Detektor-Bugojno" /> [[28. srpnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Doljanima 28. srpnja 1993.|Doljani]] ([[Jablanica]]) – u napadu na Doljane i na lokalitetu Stipića livada ubijeno je 39 Hrvata, od čega 18 civila, a više mještana odvedeno je u zatočenje.<ref>{{Citiranje weba|date=12. kolovoza 2012.|title=Sjećanje na ubijene u Jablanici|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sjeanje-na-ubijene-u-jablanici/24673627.html|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Radio Slobodna Europa}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28. srpnja 2024.|title=31. obljetnica zločina u Doljanima kod Jablanice|url=https://ika.hkm.hr/novosti/31-obljetnica-zlocina-u-doljanima-kod-jablanice/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=IKA|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28. srpnja 2024.|title=Obilježena 31. obljetnica stradanja Hrvata u Doljanima|url=https://www.fena.ba/article/1610878/obiljezena-31-obljetnica-stradanja-hrvata-u-doljanima|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=FENA}}</ref> === Kolovoz 1993. === srpanj / kolovoz 1993. (točan datum nepoznat) * [[Etničko čišćenje Hrvata u Bugojnu|Bugojno]] – tijekom sukoba u Bugojnu hrvatski su civili i zarobljenici bili zatočeni u više objekata, među kojima se osobito spominje logor Stadion; dio logoraša razmijenjen je 19. ožujka 1994., a potraga za nestalima nastavljena je i poslije rata.<ref>{{Citiranje weba|date=19. ožujka 2021.|title=U Bugojnu 27. godišnjica razmjene logoraša i pokop četvorice|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-bugojnu-27-godisnjica-razmjene-logorasa-i-pokop-cetvorice-1148103|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=19. ožujka 2026.|title=U Bugojnu obilježena 32. godišnjica razmjene logoraša|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-bugojnu-obiljezena-32-godisnjica-razmjene-logorasa-12627688|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Obilježena 31. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna|url=https://www.bhrt.ba/obilje%C5%BEena-31-godi%C5%A1njica-stradanja-i-progona-hrvata-bugojna|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=BHRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=17. srpnja 2022.|title=Porodice nestalih Bugojanaca i dalje tragaju za posmrtnim ostacima|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/bugojno-zlocin-logorasi-nestali/31947269.html|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Radio Slobodna Europa|url-status=dead}}</ref> [[16. kolovoza]] [[1993.]] * [[Pokolj u Kiseljaku 16. kolovoza 1993.|Kiseljak]] ([[Žepče]]) – pri upadu u selo ubijeni su hrvatski civili, a dio mještana bio je zarobljen.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-15|title=DOMOVINSKI RAT - KULTURA SJEĆANJA, 16. kolovoza|url=https://hrvatskispomenar.com/domovinski-rat/domovinski-rat-kultura-sjecanja-16-kolovoza/|access-date=2026-03-27|publisher=Hrvatski spomenar|language=hr}}</ref> === Rujan 1993. === [[5. rujna]] [[1993.]] * [[Pokolj u Zabilju|Zabilje]] ([[Vitez (BiH)|Vitez]]) – u Zabilju je ubijeno 14 hrvatskih zarobljenika, među njima pripadnici HVO-a i Civilne zaštite.<ref>{{Citiranje weba|date=5. rujna 2025.|title=Obljetnica zločina u Zabilju: Svirepo ubojstvo 14 hrvatskih zarobljenika od strane odreda El-mudžahid|url=https://rtv-hb.com/vijesti-bosna-i-hercegovina/obljetnica-zlocina-u-zabilju-svirepo-ubojstvo-14-hrvatskih-zarobljenika|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=RTV Herceg-Bosne}}</ref> [[8. rujna|8.]]/[[9. rujna]] [[1993.]] * [[Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993.|Grabovica]] – u selu Grabovica ubijena su 33 hrvatska civila; u javnim se izvorima redovito navodi da se za dijelom žrtava još traga.<ref>{{Citiranje weba|date=9. rujna 2022.|title=Obilježena 29. godišnjica stradanja hrvatskih civila u Grabovici|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/grabovica-zlocin-godisnjica/32025903.html|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Radio Slobodna Europa}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=9. rujna 2023.|title=U Grabovici 30. godišnjica ubojstva 33 civila hrvatske nacionalnosti|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-grabovici-30-godisnjica-ubojstva-33-civila-hrvatske-nacionalnosti-11025758|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=9. rujna 2024.|title=Obilježena 31. godišnjica ubojstva 33 hrvatska civila u selu Grabovica|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/obiljezena-31-godisnjica-ubojstva-33-hrvatska-civila-u-selu-grabovica-11747821|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=9. rujna 2022.|title=U Grabovici obilježena 29. obljetnica od zločina nad 33 ubijenih hrvatskih civila|url=https://ika.hkm.hr/novosti/u-grabovici-obiljezena-29-obljetnica-od-zlocina-nad-33-ubijenih-hrvatskih-civila/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=IKA}}</ref> [[10. rujna]] [[1993.]] * [[Pokolj u Vrbici|Vrbica]] kod [[Zavidovići|Zavidovića]] – u snažnom topničkom napadu na selo poginulo je šest hrvatskih civila, a više ih je ranjeno.<ref>{{Citiranje weba|date=10. rujna 2018.|title=10. rujna 1993. Zavidovići – nepoznati zločini Armije BiH nad Hrvatima|url=https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/10-rujna-1993-zavidovici-nepoznati-zlocini-armije-bih-nad-hrvatima-152396/152396/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Hercegovina.info}}</ref> [[14. rujna]] [[1993.]] * [[Pokolj u Uzdolu|Uzdol]] ([[Prozor-Rama]]) – u napadu na selo ubijena je 41 osoba, među njima 29 civila i 12 pripadnika HVO-a.<ref>{{Citiranje weba|date=14. rujna 2022.|title=Godišnjica masakra Armije BiH nad 41 Hrvatom u hercegovačkom selu Uzdolu|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/godisnjica-masakra-armije-bih-nad-41-hrvatom-u-hercegovackom-selu-uzdolu-9571868|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=14. rujna 2025.|title=Obilježena 32. godišnjica masakra u Uzdolu|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/obiljezena-32-godisnjica-masakra-u-uzdolu-12333780|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=HRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=14. rujna 2024.|title=Obilježena 31. obljetnica stradanja 41 Hrvata u Uzdolu|url=https://ika.hkm.hr/novosti/obiljezena-31-obljetnica-stradanja-41-hrvata-u-uzdolu/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=IKA|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Obilježena 32. godišnjica zločina u Uzdolu|url=https://www.bhrt.ba/obiljezena-32-godisnjica-zlocina-u-uzdolu/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=BHRT}}</ref> [[16. rujna]] [[1993.]] * [[Pokolj u Hudutskom|Hudutsko]] ([[Prozor-Rama]]) – toga su dana pripadnici Armije RBiH zarobili 25 vojnika HVO-a i dva civila; od zarobljenih vojnika 22 su strijeljana, a trojica su preživjela i odvedena u logor „Muzej” u Jablanici.<ref>{{Citiranje weba|date=16. rujna 2020.|title=Obilježena 27. obljetnica stradavanja Hrvata u Hudutskom|url=https://prozor-rama.org/press-centar/obavijesti/obiljezena-27-obljetnica-stradavanja-hrvata-u-hudutskom/699|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Općina Prozor-Rama}}</ref> === Listopad 1993. === [[18. listopada]] [[1993.]] * [[Pokolj u Kopijarima|Kopijari]] – u napadu Armije BiH na selo Kopijari ubijeni su hrvatski civili i ratni zarobljenici.<ref>{{Citiranje weba|date=18. listopada 2024.|title=Prešućeni zločin u Kopijarima kod Vareša|url=https://www.vecernji.ba/vijesti/presuceni-zlocin-u-kopijarima-kod-varesa-ubijeno-57-hrvata-medu-njima-i-jedno-dijete-1808948|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Večernji list BiH}}</ref> [[30. listopada]] [[1993.]] * [[Pokolj u Varešu|Vareš]] – nakon ulaska Armije RBiH u grad ubijeni su hrvatski civili, a dio hrvatskoga stanovništva napustio je područje. {{nedostaje izvor}} === Studeni 1993. === [[13. studenoga]] [[1993.]] * [[Ubojstvo fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića|Fojnica]] – u franjevačkom samostanu Duha Svetoga ubijeni su fra [[Nikica Miličević]] i fra [[Leon Migić]]. Za neposredno izvršenje zločina osuđen je Miralem Čengić.<ref>{{Citiranje weba|date=13. studenoga 2019.|title=Obilježena obljetnica strijeljanja fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića|url=https://ika.hkm.hr/novosti/obiljezena-obljetnica-strijeljanja-fra-nikice-milicevica-i-fra-leona-migica/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=IKA}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23. studenoga 2015.|title=Nalogodavci ubistva fojničkih fratara nikad nisu pronađeni|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/plp-nalogodavci-ubistva-fojnickih-fratara-nikad-nisu-pronadjeni/27382292.html|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Radio Slobodna Europa}}</ref> === Prosinac 1993. === [[22. prosinca]] [[1993.]] * [[Pokolj u Križančevu Selu|Križančevo Selo]] ([[Vitez (BiH)|Vitez]]) – među javno komemoriranim podacima navodi se da su u napadu na Križančevo Selo stradali hrvatski civili i pripadnici HVO-a. U predmetu ''Purić i drugi'' optužnica je obuhvatila ubojstva najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se predali te dviju hrvatskih civilki na području Križančeva Sela, Šafradina i Dubravica.<ref>{{Citiranje weba|date=22. prosinca 2025.|title=Obilježena 32. godišnjica zločina nad Hrvatima Križančeva sela|url=https://www.bhrt.ba/obilje%C5%BEena-32-godi%C5%A1njica-zlo%C4%8Dina-nad-hrvatima-kri%C5%BEan%C4%8Devog-sela|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=BHRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23. prosinca 2005.|title=Obilježena obljetnica ubojstva 64 Hrvata u Križančevom selu|url=https://ika.hkm.hr/novosti/obiljezena-obljetnica-ubojstva-64-hrvata-u-krizancevom-selu/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=IKA}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=30. svibnja 2023.|title=Purić i drugi: Za Tužilaštvo dokazano ko je naredio strijeljanje zarobljenika|url=https://detektor.ba/2023/05/30/puric-i-drugi-za-tuzilastvo-dokazano-ko-je-naredio-strijeljanje-zarobljenika/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Bivši pripadnik Armije Republike BiH osuđen na 20 godina zatvora|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ratni-zlocin-vitez-sarajlic-almir-presuda/32599310.html|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Radio Slobodna Europa}}</ref> == Ratni zločini HVO-a nad Bošnjacima == Zločini HVO-a nad Bošnjacima tijekom hrvatsko-bošnjačkoga sukoba osobito su dokumentirani za područje [[Uskoplje|Uskoplja]], Busovače, Lašvanske doline, Kiseljaka, Jablanice, Mostara, Stoca, Čapljine i Vareša.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/|title=Prosecutor v. Kordić and Čerkez – Trial Judgement|publisher=ICTY|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Vitez">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/vitez/67|title=Vitez – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Uskoplje">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/gornji-vakuf/92|title=Uskoplje – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Busovaca">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/busovaca/66|title=Busovača – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Kiseljak">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/kiseljak/64|title=Kiseljak – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Stolac">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/stolac/95|title=Stolac – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Mostar">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/mostar/61|title=Mostar – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Capljina">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/capljina/63|title=Čapljina – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Ljubuski">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/ljubuski/41|title=Ljubuški – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-NoviTravnik">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/novi-travnik/68|title=Novi Travnik – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=28. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Jablanica">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/jablanica/60|title=Jablanica – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref name="Detektor-Prozor">{{Citiranje weba|url=https://ratnizlocin.detektor.ba/lokacija/prozor/62|title=Prozor – sudski utvrđene činjenice iz rata u BiH|publisher=Detektor|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> U nastavku su navedeni neki od poznatijih zločina HVO-a nad bošnjačkim civilima i zatočenicima. === Siječanj 1993. === [[18. siječnja]] [[1993.]] * [[Uskoplje]] – Bošnjački dio grada bio je mjestimice teško razoren topništvom, tenkovima, raketama i pokretnim protuavionskim topovima.<ref name="Detektor-Uskoplje" /> [[18. siječnja]] [[1993.]] * [[Duša (Uskoplje)|Duša]] – HVO i Hrvatska vojska napali su i granatirali selo Duša iz pravca Mačkovca.<ref name="Detektor-Uskoplje" /> [[25. siječnja]] [[1993.]] * [[Busovača]] – nakon ultimatuma od 20. siječnja HVO je napao općinu Busovača; u napadu su sudjelovali topništvo i pješaštvo, a napad je imao za posljedicu smrt više osoba te uništavanje i pljačku bošnjačkih radnji i restorana.<ref name="Detektor-Busovaca" /> === Travanj 1993. === travanj – listopad [[1993.]] * [[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|Lašvanska dolina]] – u haškim presudama i optužnicama zločini HVO-a na području Viteza, Busovače, Novoga Travnika i Kiseljaka opisani su kao dio zajedničkoga plana progona bošnjačkoga stanovništva, uz ubojstva, zatvaranja, prisilna premještanja, razaranja kuća i vjerskih objekata.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/bcs/cis_kordic_cerkez_bcs.pdf|title=Kordić i Čerkez – pregled predmeta|publisher=ICTY|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=13. studenoga 1995.|url=https://www.icty.org/bcs/press/potpredsjednik-herceg-bosne-i-pet-drugih-istaknutih-bosanskih-hrvata-optu%C5%BEeni-za-etni%C4%8Dko|title=Potpredsjednik Herceg-Bosne i pet drugih istaknutih bosanskih Hrvata optuženi za etničko čišćenje područja Lašvanske doline|publisher=ICTY|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.icty.org/x/cases/blaskic/tjug/en/bla-tj000303e-3.htm|title=Blaškić – presuda, Lašvanska dolina|publisher=ICTY|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> travanj [[1993.]] – siječanj [[1994.]] * [[Rotilj]] ([[Kiseljak]]) – Bošnjaci općine Kiseljak bili su zatočeni u selu Rotilj u vrlo teškim životnim uvjetima; ondje je bilo ubojstava, fizičkoga nasilja i silovanja, a zatočenici su bili prisiljeni kopati rovove, pri čemu su neki ubijeni ili ranjeni u razmjeni vatre.<ref name="Detektor-Kiseljak" /> [[16. travnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Ahmićima|Ahmići]] ([[Vitez (BiH)|Vitez]]) – u napadu HVO-a na selo ubijeno je 116 bošnjačkih civila, među njima žene, djeca i starije osobe; selo je spaljeno, a uništene su kuće i vjerski objekti.<ref>{{Citiranje weba|date=16. travnja 2013.|title=Remembrance for 116 People Killed in Ahmici|url=https://detektor.ba/2013/04/16/remembrance-for-116-people-killed-in-ahmici/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=14. travnja 2023.|title=Ista sudbina i neodgovorena pitanja za mještane Ahmića i Trusine 30 godina od zločina|url=https://detektor.ba/2023/04/14/ista-sudbina-i-neodgovorena-pitanja-za-mjestane-ahmica-i-trusine-30-godina-od-zlocina/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=16. travnja 2025.|title=Obilježena 32. godišnjica zločina nad Bošnjacima u Ahmićima|url=https://www.bhrt.ba/obilje%C5%BEena-32-godi%C5%A1njica-zlo%C4%8Dina-nad-bo%C5%A1njacima-u-ahmi%C4%87ima|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=BHRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=16. travnja 2025.|title=The 32nd anniversary of the Ahmići massacre marked|url=https://fena.ba/article/1623382/the-32nd-anniversary-of-the-ahmici-massacre-marked|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=FENA}}</ref> [[16. travnja]] [[1993.]] * [[Nadioci]], [[Šantići]] i [[Pirići (Vitez, BiH)|Pirići]] ([[Vitez (BiH)|Vitez]]) – sela su napadnuta istodobno s Ahmićima; u sudskim je izvorima utvrđeno da su napadi bili usmjereni protiv bošnjačkoga civilnog stanovništva te praćeni ubojstvima, razaranjem i pljačkom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/ind/en/lju-ii011030e.htm|title=Pasko Ljubičić – Initial Indictment|publisher=ICTY|access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> [[16. travnja]] [[1993.]] * [[Nadioci]] ([[Vitez (BiH)|Vitez]]) – u ranim jutarnjim satima prilikom upada u kuću ubijena je tročlana bošnjačka obitelj.<ref name="Detektor-Vitez" /> [[16. travnja]] [[1993.]] * [[Donja Večeriska]] ([[Vitez (BiH)|Vitez]]) – selo je razoreno u napadu HVO-a.<ref name="Detektor-Vitez" /> [[17. travnja]] [[1993.]] * [[Kratine (Vitez, BiH)|Kratine]] (Vitez) – na području sela Kratine ubijena je skupina bošnjačkih civila iz okolnih mjesta; 2022. identificirano je 13 žrtava, među njima šestero djece.<ref>{{Citiranje weba|date=1. travnja 2022.|title=Identifikovano 13 žrtava s područja Viteza, među kojima je i šestero djece|url=https://detektor.ba/2022/04/01/identifikovano-13-zrtava-s-podrucja-viteza-medju-kojima-je-i-sestero-djece/|access-date=30. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref> [[17. travnja|17.]] – [[20. travnja]] [[1993.]] * [[Sovići (Jablanica, BiH)|Sovići]] i [[Doljani (Jablanica, BiH)|Doljani]] ([[Jablanica]]) – tijekom napada HVO-a na Soviće i Doljane zatočeni su bošnjački civili i pripadnici ABiH; zatočenici su zlostavljani i premlaćivani, najmanje 450 bošnjačkih civila bilo je zatvoreno u školi u Sovićima i obližnjim kućama, a u blizini škole ubijena su četiri zatočena pripadnika ABiH; srušene su i džamije u Sovićima i Doljanima.<ref name="Detektor-Jablanica" /> [[18. travnja]] [[1993.]] * [[Kiseljak]] – HVO je napao bošnjačka sela u općini Kiseljak, među njima Gomionicu, Grahovce, Han Ploču i Tulicu; prema sudski utvrđenim činjenicama napadnuto je najmanje deset sela, ubijene su desetine civila, spaljeno 250 kuća, a više džamija oštećeno je ili razoreno.<ref name="Detektor-Kiseljak" /> [[18. travnja]] [[1993.]] * [[Stari Vitez]] – u blizini džamije eksplodirao je kamion-cisterna natovaren eksplozivom; u eksploziji je poginulo najmanje šest, a ranjeno više od 50 osoba.<ref name="Detektor-Vitez" /><ref>{{Citiranje weba|date=17. travnja 2015.|title=Terrorist Act in Vitez Gone Unpunished for 22 Years|url=https://detektor.ba/2015/04/17/terrorist-act-in-vitez-gone-unpunished-for-22-years/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref> [[19. travnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Zenici|Zenica]] – ubijeno je 15 i ranjeno više od 50 civila.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-04-19|title=Tri decenije od masakra u Zenici za koji niko nije odgovarao|url=https://detektor.ba/2023/04/19/tri-decenije-od-masakra-u-zenici-za-koji-niko-nije-odgovarao/|access-date=2026-03-27|publisher=Detektor}}</ref> [[19. travnja]] [[1993.]] * [[Tošćanica]] ([[Prozor-Rama]]) – HVO je zapalio stambene objekte Bošnjaka u selu, a tijekom napada hicima iz vatrenoga oružja ubijeni su jedan naoružani muškarac u civilnoj odjeći i dvije starije osobe.<ref name="Detektor-Prozor" /> [[20. travnja]] [[1993.]] * [[Gaćice]] ([[Vitez (BiH)|Vitez]]) – u napadu HVO-a ubijeno je više Bošnjaka, spaljene su bošnjačke kuće i uništen islamski vjerski objekt; nakon zauzimanja sela 247 bošnjačkih civila odvedeno je na prisilni marš prema Vitezu i korišteno kao živi štit ispred hotela Vitez.<ref name="Detektor-Vitez" /> sredina [[travnja]] [[1993.]] * [[Lončari (Busovača, BiH)|Lončari]], [[Jelinak]] i [[Putiš]] ([[Busovača]]) – vojnici HVO-a prodrli su u Lončare, uhapsili 25 osoba i odveli ih u logor Kaonik, dok su u Lončarima, Jelinaku i Putišu zapaljeni stambeni objekti, staje i stoka; oko 200 osoba, među njima žene, djeca i starci, okupljeno je u mektebu džamije, više ih je pretučeno, a brojni civili natjerani su da napuste selo.<ref name="Detektor-Busovaca" /> travanj [[1993.]] * [[Očehnići]] ([[Busovača]]) – pripadnici Vojne policije prodrli su u mjesto, gdje je ubijeno najmanje pet civila, među njima i žena, više osoba je ranjeno, pobijena je stoka, a stambeni objekti Bošnjaka su zapaljeni.<ref name="Detektor-Busovaca" /> === Svibanj – srpanj 1993. === svibanj – listopad [[1993.]] * [[Logor Vojno|Vojno]] ([[Mostar]]) – u logoru Vojno HVO je zatočio bošnjačke muškarce, žene i djecu; zatočenici su bili izloženi svakodnevnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, ubojstvima, prisilnom radu na crti bojišta te seksualnom nasilju nad ženama i djevojčicama.<ref>{{Citiranje weba|date=2. ožujka 2004.|title=Prlić et al. – Initial Indictment|url=https://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/prl-ii040302e.htm|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=ICTY}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=7. travnja 2004.|title=View from The Hague: They Allegedly Carried Out the Ethnic Cleansing Plan|url=https://www.icty.org/x/file/Outreach/view_from_hague/jit_vfh_prlic_en.pdf|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=ICTY Outreach Programme}}</ref> travanj – srpanj [[1993.]] * [[Dubravica (Vitez)|Dubravica]] i [[Vitez (BiH)|Vitez]] – u osnovnoj školi u Dubravici bilo je zatočeno oko 200 bošnjačkih muškaraca, žena i djece u lošim uvjetima; žene su silovali pripadnici HVO-a i vojne policije, a drugi zatočenici tjerani su na kopanje rovova. U Domu kulture u Vitezu bilo je zatočeno 300 do 500 bošnjačkih civila, a u kino-dvorani nakon 16. travnja 1993. još 200 do 300 bošnjačkih muškaraca.<ref name="Detektor-Vitez" /> svibanj – srpanj [[1993.]] * [[Nadioci]] i područje [[Bungalov (Vitez)|Bungalova]] – jedna je Bošnjakinja protiv svoje volje držana u Bungalovu i kući na području Nadioka, gdje je bila podvrgavana nečovječnim postupcima i opetovano silovana; drugi su zatočenici nakon ispitivanja premlaćivani, a dio bošnjačkih zatočenika bio je prisiljen kopati rovove i korišten kao živi štit.<ref name="Detektor-Vitez" /> [[10. svibnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Vranici|Vranica]] ([[Mostar]]) – nakon napada HVO-a na stambeni kompleks Vranica i predaje branitelja, nestalo je 13 pripadnika Armije BiH; njihovi su posmrtni ostatci poslije pronađeni u masovnoj grobnici u Gorancima.<ref>{{Citiranje weba|date=10. svibnja 2021.|title=Porodice vojnika Armije BiH iz “Vranice” 28 godina čekaju pravdu i traže nestale|url=https://detektor.ba/2021/05/10/porodice-vojnika-armije-bih-iz-vranice-28-godina-cekaju-pravdu-i-traze-nestale/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. svibnja 2021.|title=28 Years On, Families Still Searching for Missing Bosnian Soldiers|url=https://detektor.ba/2021/05/10/28-years-on-families-still-searching-for-missing-bosnian-soldiers/?lang=en|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref> [[4. lipnja]] [[1993.]] * [[Tuzlanski konvoj spasa|Tuzlanski konvoj]] ([[Rankovići]] kod [[Novi Travnik|Novog Travnika]]) – konvoj s humanitarnom pomoći zaustavljen je na barikadi u Rankovićima, pri čemu je iz vatrenoga oružja ubijeno osam vozača; kamioni su opljačkani, a dio vozila odvezen u škole i na druge lokacije pod nadzorom HVO-a.<ref name="Detektor-NoviTravnik" /> [[12. lipnja]] [[1993.]] * [[Tulica]] ([[Kiseljak]]) – snage HVO-a napale su selo, ubile 12 osoba, od kojih su tri bile žene, a preostale žene, djecu i starije osobe zatvorile u privatnu kuću; većina stambenih objekata opljačkana je i zapaljena, a vojno sposobni muškarci odvedeni su u kasarnu u Kiseljaku, gdje su premlaćivani i slani na kopanje rovova.<ref name="Detektor-Kiseljak" /> [[12. srpnja|12.]] – [[14. srpnja]] [[1993.]] * [[Lokve (Čapljina, BiH)|Lokve]] ([[Čapljina]]) – snage HVO-a napale su selo, srušile džamiju te nakon napada srušile ili zapalile kuće bošnjačkih stanovnika.<ref name="Detektor-Capljina" /> [[13. srpnja]] [[1993.]] i početak kolovoza 1993. * [[Počitelj (Čapljina, BiH)|Počitelj]] – žene, djeca i starije osobe bošnjačke nacionalnosti protjerani su iz Počitelja i raseljeni u Bunu, a zatim u Blagaj.<ref name="Detektor-Capljina" /> [[13. srpnja]] [[1993.]] * [[Domanovići]] ([[Čapljina]]) – pripadnici HVO-a snajperskim su hicima ubili dvije mlade Bošnjakinje na glavnoj cesti kroz selo, a sredinom srpnja iz sela su deložirani i premješteni žene, djeca i starije osobe, dijelom u objekt „Silos”.<ref name="Detektor-Capljina" /> [[13. srpnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Orašlju|Orašlje]] ([[Stolac]]) – u zaseoku Orašlje kod Stoca ubijeno je 15 bošnjačkih civila.<ref>{{Citiranje weba|date=14. srpnja 2015.|title=Jedno selo, dva zločina u pet decenija|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ponavljanje-zlocina/27127436.html|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Radio Slobodna Europa}}</ref> [[16. srpnja]] [[1993.]] oko * [[Bivolje Brdo]] ([[Čapljina]]) – uhićeno je 12 muškaraca Bošnjaka iz sela Bivolje Brdo; njihova su tijela 1998. ekshumirana u blizini napuštenoga rudnika boksita u općini Široki Brijeg.<ref name="Detektor-Capljina" /> [[17. srpnja|17.]] – [[28. srpnja]] [[1993.]] * [[Pokolj u Vrbanji|Vrbanja]] – u Vrbanji je od 17. do 28. srpnja 1993. ubijeno 45 bošnjačkih civila, a odgovornost se pripisuje pripadnicima HVO-a.<ref>{{Citiranje weba|date=2011-08-02|title=Obilježena godišnjica stradanja Bošnjaka u Bugojnu|url=https://detektor.ba/2011/08/02/obiljezena-godisnjica-stradanja-bosnjaka-u-bugojnu/|access-date=2026-03-27|publisher=Detektor}}</ref> [[18. srpnja]] [[1993.]] * [[Stari Vitez]] – na bošnjački dio Staroga Viteza ispaljena je velika količina improviziranoga oružja, tzv. ''beba''; u napadu su poginuli brojni Bošnjaci, a naselje je bilo izloženo i višecijevnim raketnim bacačima i minobacačima.<ref name="Detektor-Vitez" /> === Kolovoz – listopad 1993. === srpanj – listopad [[1993.]] * [[Mostar]] – muškarci Bošnjaci iz Mostara i drugih općina, među njima iz Stoca, Čapljine i Ljubuškoga, odvođeni su na [[Logor Heliodrom|Heliodrom]], gdje je u jesen 1993. bilo više od 2000 zatočenika; maltretiranje, istjerivanje iz stanova i zatvaranje Bošnjaka od 9. svibnja 1993. nadalje postali su raširena pojava.<ref name="Detektor-Mostar" /> noć [[9. kolovoza|9.]]/[[10. kolovoza]] [[1993.]] * [[Pokolj u Mokronogama|Mokronoge]] ([[Tomislavgrad]]) – pripadnici HVO-a ubili su devet bošnjačkih civila iz obitelji Bešlaga, Tiro i Đuliman.<ref>{{Citiranje weba|date=14. kolovoza 2016.|title=Zločin osudili i fratri: Obilježena 23. godišnjica zločina u Mokronogama|url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/drustvo/teme/item/4752-zlocin-osudili-i-fratri-obiljezena-23-godisnjica-zlocina-u-mokoronogama|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Preporod}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=9. travnja 2020.|title=Poglavniku potvrđeno 15 godina zatvora za ubojstvo devet članova jedne obitelji|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/poglavniku-potvrdeno-15-godina-zatvora-za-ubojstvo-devet-clanova-jedne-obitelji-1393157|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Večernji list}}</ref> [[14. kolovoza]] [[1993.]] * [[Ljubuški]] – muškarci Bošnjaci na području općine obaviješteni su da se moraju javiti u zatvor u Ljubuškom; istoga dana gotovo 300 zatočenika premješteno je na Heliodrom, a HVO je puštanje dijela zatočenih uvjetovao napuštanjem općine u roku od 24 sata zajedno s obiteljima.<ref name="Detektor-Ljubuski" /> kolovoz [[1993.]] * [[Mostar]] – prema optužnici i svjedočenjima u predmetu protiv Mile Puljića, zatočenici logora Heliodrom odvođeni su na prisilni rad i korišteni kao živi štit na području Mostara, uključujući Šantićevu ulicu; u optužnici se navodi da je u tim radnjama poginulo 11 osoba, 73 su ranjene, a 15 fizički zlostavljano.<ref>{{Citiranje weba|date=13. siječnja 2016.|title=Šantićeva – ulica smrti|url=https://detektor.ba/2016/01/13/santiceva-ulica-smrti-2/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=9. rujna 2015.|title=Witnesses Describe Death and Injury of Prisoners Working on Santiceva Street|url=https://detektor.ba/2015/09/09/witnesses-describe-death-and-injury-of-prisoners-working-on-santiceva-street/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref> [[24. kolovoza]] [[1993.]] * [[Raštani (Mostar, BiH)|Raštani]] ([[Mostar]]) – nedaleko od jedne kuće u selu Raštani vojnici HVO-a otvorili su vatru i ubili četvoricu muškaraca Bošnjaka koji su se prethodno predali.<ref name="Detektor-Mostar" /> svibanj – listopad [[1993.]] * [[Stolac (BiH)|Stolac]] – Bošnjaci koje je HVO uhapsio u općini Stolac bili su zatočeni u „Koštanoj bolnici”, gdje su bili izloženi premlaćivanju i drugim oblicima zlostavljanja; dio zatočenika kasnije je premješten u Dretelj i Gabelu, a prema Detektorovoj bazi neki su zatočenici ondje i umrli.<ref name="Detektor-Stolac" /><ref>{{Citiranje weba|date=3. kolovoza 2020.|title=Koštana bolnica: Ni nakon 27 godina nema zaborava|url=https://detektor.ba/2020/08/03/kostana-bolnica-ni-nakon-27-godina-nema-zaborava/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=4. kolovoza 2023.|title=Obilježeno 30 godina stradanja i progona Bošnjaka Stoca te sjećanje na žrtve Koštane bolnice|url=https://www.bhrt.ba/obilje%C5%BEeno-30-godina-stradanja-i-progona-bo%C5%A1njaka-stoca-te-sje%C4%87anje-na-%C5%BErtve-ko%C5%A1tane-bolnice|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=BHRT}}</ref> [[5. listopada]] [[1993.]] * [[Novi Travnik]] – trojica pripadnika Armije BiH, koji su bili zatvorenici HVO-a, natjerani su da hodaju prema liniji bojišta s minama pričvršćenima na tijelo; mine su potom aktivirane u blizini položaja Armije BiH.<ref name="Detektor-NoviTravnik" /> === Rujan 1993. === [[7. rujna]] [[1993.]] * [[Grbavica (Vitez)|Grbavica]] ([[Vitez (BiH)|Vitez]]) – selo je napao HVO, nakon čega su bošnjačke kuće opljačkane i zapaljene.<ref name="Detektor-Vitez" /> === Listopad 1993. === [[23. listopada]] [[1993.]] * [[Pokolj u Stupnom Dolu|Stupni Do]] ([[Vareš]]) – pripadnici jedinica „Apostoli” i „Maturice” HVO-a ubili su 38 bošnjačkih civila, među njima petero djece, a selo su spalili i razorili; za taj je zločin pred ICTY-em osuđen [[Ivica Rajić]].<ref>{{Citiranje weba|date=16. listopada 2025.|title=Sljedeće sedmice obilježavanje 32. godišnjice zločina u Stupnom Dolu|url=https://detektor.ba/2025/10/16/sljedece-sedmice-obiljezavanje-32-godisnjice-zlocina-u-stupnom-dolu/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23. listopada 2024.|title=Stupni Do: godišnjica stradanja Bošnjaka|url=https://www.bhrt.ba/stupni-do-godi%C5%A1njica-stradanja-bo%C5%A1njaka|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=BHRT}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Stupni Do Crimes|url=https://www.irmct.org/en/mip/features/stupni-do|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=IRMCT}}</ref> === Siječanj 1994. === [[24. siječnja]] [[1994.]] * [[Here]] ([[Prozor-Rama]]) – HVO i Hrvatska vojska napali su bošnjačko selo Here kod Prozora; u napadu su ubijeni bošnjački civili, selo je spaljeno, a preživjelo stanovništvo protjerano.<ref>{{Citiranje weba|date=29. studenoga 2020.|title=Haška presuda nije dovela do optužnica za strijeljanja i silovanja u Prozoru|url=https://detektor.ba/2020/11/29/haska-presuda-nije-dovela-do-optuznica-za-strijeljanja-i-silovanja-u-prozoru/|access-date=27. ožujka 2026.|publisher=Detektor}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://ratnizlocin.detektor.ba/ Detektor – baza ratnih zločina u BiH] * [https://www.icty.org/ Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju] * [https://www.sudbih.gov.ba/ Sud Bosne i Hercegovine] {{Bošnjačko-hrvatski sukob}} 4t8dn3yy5vuhx476ue2nkj13ec442le Samoborsko gorje 0 543450 7574077 7192489 2026-08-11T09:55:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574077 wikitext text/x-wiki {{planina | ime = Samoborsko gorje | slika = | Opis slike = | Visina = | Država / Pokrajina = {{DZ+X|HRV}}<br />{{DZ+X|ZGŽ}} | Dio gorja = miješana obilježja [[Dinaridi|Dinarida]] i [[Alpe|Alpa]] | Koordinate = {{Coord|45.74907305|15.30917984|region:HR_type:mountain_scale:100000_source:CGN|display=inline,title|format=dms}} | pushpin_map = Hrvatska | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = Žitnica, Šoićeva kuća, Dr. Maks Plotnikov, Oštrc, Ivica Sudnik,Sveti Bernard | Najbliži gradovi = [[Samobor]] | Vrsta = | Zadnja erupcija = | Geološka starost = | Ostali vrhovi = [[Japetić]] (879 m) <br> [[Plešivica]] (779 m) <br> [[Oštrc (Samoborsko gorje)|Oštrc]] (752 m)<ref> [http://www.idemvan.hr/mjesto/ostrc-u-bijelom/2519/ Samoborsko gorje - Oštrc], Idemvan.hr, pristupljeno 1.rujna 2015. </ref> <br> Rancerje (748 m) | slika2 = | Opis slike2 = | Top. karta = }} '''Samoborsko gorje ''' je sjeverni masiv [[Žumberačko gorje|Žumberačkog gorja]]. Najviši vrh je [[Japetić]]<ref>Ljubomir Škrinjar i [[Damir Borovčak]]: [http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/20731-mons-dr-j-batelja-od-croatia-street-u-torontu-do-doma-u-svetojanskoj-gorici.html Hrvatska svjetla i tame. Mons. dr. J. Batelja - Od Croatia Street u Torontu do Doma u Svetojanskoj Gorici ], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. srpnja 2015.</ref> koji je na 879 metara nadmorske visine. Na istočnim obroncima Samoborskog gorja, na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu smjestio se gradić [[Samobor]]. == Zaštita prirode == Zbog svoje [[Flora (biljke)|flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta, Žumberačka je gora zaštićeni [[park prirode]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html |title=Državni zavod za zaštitu prirode: Zaštićena područja u Hrvatskoj - nacionalne kategorije |access-date=12. srpnja 2015. |archive-date=30. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131230231941/http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html |url-status=dead }}</ref><ref name="Culmen">[http://www.culmen.info/hrvatska/138-zumberacka-gora Culmen.info: Hrvatska – Žumberačka gora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122131635/http://www.culmen.info/hrvatska/138-zumberacka-gora |date=22. siječnja 2015. }}, pristupljeno 22. lipnja 2014.</ref> Samoborsko gorje je uglavnom građeno od vapnenaca [[trijas]]ke i [[Kreda|kredne starosti]].<ref name="HE"> [https://enciklopedija.hr/clanak/54305 Samoborsko gorje] Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 1. rujna 2015. </ref> === Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje === Žumberačka gora zajedno sa Samoborskim gorjem od [[1999.]] čine [[Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje]], koji obuhvaća oko 350 km<sup>2</sup>.<ref name="Culmen"/> === Podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore === [[Datoteka:Podjela_zumberacke_gore.jpg|500px|ništa|Približna podjela hrvatskog dijela Žumberačke gore.]] == Planinarsko i izletničko odredište == Na Samoborskom gorju nalaze se mnogobrojni planinarski domovi (Žitnica, »Dr. Maks Plotnikov«, Oštrc, »Ivica Sudnik« na Velikom dolu, Sveti Bernard i dr.) i skloništa. Od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] gorje je poznato izletište [[Samobor]]čana, [[Jastrebarsko|Jaskanaca]] i [[Zagreb|Zagrepčana]], a prvi organizirani i zapisani planinarski izlet datira iz [[1875.]] godine.<ref name="HE"/> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Gorja u Hrvatskoj]] fyvk0h418j5673bwisfvd4k45ok02u1 Rječnik stranih riječi (Anić i Goldstein) 0 546105 7573933 7484132 2026-08-11T04:25:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573933 wikitext text/x-wiki {{slično|'''Rječniku stranih riječi''' Vladimira Anića i Ive Goldsteina|slična izdanja|Rječnik stranih riječi}} {{Infookvir knjiga | naziv = Rječnik stranih riječi | naziv_izvornika = | prijevod = | slika = [[Datoteka:RSR Anic Goldstein 1999.JPG|200px]] | opis_slike = Naslovnica prvog izdanja | autor = [[Vladimir Anić]] i [[Ivo Goldstein]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Hrvatska]] | jezik = | serijal = | žanr = | vrsta_djela = | izdavač = Novi Liber | datum_izdanja = [[1999.]] <small>(prvo izdanje)</small> | vrijeme_i_mjesto_nastanka = | vrsta_korica = | broj_stranica = 1471 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | teme = | isbn = 953-6045-14-1 | prethodna = | sljedeća = }} '''Rječnik stranih riječi''' veliki je suvremeni [[rječnik]] čije drugo izdanje sadržava više od 84 000 natuknica. Rječnik stranih riječi jedan je od najvećih hrvatskih rječnika te vrste. Sadržava 49 000 stranih riječi i 35 frazeoloških izraza stranog porijekla koji se upotrebljavaju u hrvatskom govornom, stručnom i književnom jeziku. Rječnik ima 1471 dvostupačnu stranicu velikog rječničkog formata, a sadržava pojmove iz [[Informatika|informatike]], moderne [[Glazba|glazbe]], [[Medicina|medicine]], [[šport]]a, [[Politika|politike]] i mnogih drugih područja te vlastita imena iz [[Biblija|Biblije]], [[mitologija|mitologije]] i opće [[povijest]]i. ''Rječnik stranih riječi'' objavio je Novi Liber.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Ani%C4%87%2C+Vladimir&xm0=1&selectedId=5001194 Knjižnice grada Zagreba: Rječnik stranih riječi / Vladimir Anić, Ivo Goldstein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306153140/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Ani%C4%87%2C+Vladimir&xm0=1&selectedId=5001194 |date=6. ožujka 2021. }}, pristupljeno 29. kolovoza 2015.</ref> ==Opis== Prvo izdanje, tiskano 1999. godine imalo je 10 000 primjeraka. Drugo izdanje rječnika tiskano je 2000. godine u Zagrebu te je zbog velike potražnje 2004. godine dotiskano 1500 novih primjeraka. Rječnik ima dijagonalu od 25 centimetara i tvrde korice. Na koricama rječnika prevladavaju plava i bijela boja te crvene crte. Naziv rječnika napisan je bijelom bojom na plavoj pozadini te je odvojen dvjema tankim crvenim crtama odozgo i odozdo. Iznad naslova rječnika napisani su autori knjige manjim bijelim slovima. Rječnik je iznimno kvalitetne izrade. Prije samoga rječnika nalazi se 25 stranica koje čine naslov knjige iznutra, predgovor, uvod te ostale komponente koje svaki rječnik treba imati. [[Enciklopedijska natuknica|Natuknice]] su podebljane kako bi se lakše uočile od ostatka teksta. [[Prefiks]]i i [[sufiks]]i su sa svoje gornje i donje strane odvojeni kratkim vodoravnim crtama kako bi se lakše uočile u velikom tekstu. Rječnik sadrži riječi iz preko 130 jezika iz svih područja [[svijet]]a. Ispod većine natuknica nalaze se [[Etimologija|etimološka objašnjena]] što olakšava razumijevanje velikog broja riječi. Na kraju rječnika nalazi se Dodatak s osobnim imenima, [[simboli]]ma i [[Mjerne jedinice|mjernim jedinicama]]. ==Rad na rječniku== Autori ovoga rječnika su [[Vladimir Anić]] i [[Ivo Goldstein]]. Urednik rječnika je [[Slavko Goldstein]] a recenzenti [[Damir Kalogjera]] i [[Ivo Pranjković]]. U uređivačkom odboru bilo je sedam članova, te brojni drugi članovi i suradnici, konzultanti, redaktori, stručni suradnici i pomoćni suradnici. Na opremi i grafičkoj suradnji radila je Jelena Musić. Grafičku pripremu teksta i prijelom napravila je DENONA d.o.o. - Zagreb. ==Vidi još== * [[Rječnik]] * [[Posuđenice]] ==Literatura== * Vladimir Anić, Ivo Goldstein: ''Rječnik stranih riječi'', Zagreb, 2004; {{ISBN|953-6045-14-1}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://hjp.znanje.hr/?show=baza Hrvatski jezični portal – Rječnička baza] [[Kategorija:Hrvatski rječnici]] h8b98fuvp922l2vfk60aq2w1gpd0k1a Rui Bragança 0 548687 7573991 6829903 2026-08-11T07:39:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573991 wikitext text/x-wiki {{Medalje vrh}} {{Medalje sport| [[Taekwondo]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u taekwondou 2011.|Gyeongju 2011.]]| do 58 kg}} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u taekwondou 2014.|Baku 2014.]]| do 58 kg}} {{Odličja| [[Europske igre]]}} {{Medalje zlato| [[I. Europske igre – Baku 2015.|Baku 2015.]]| do 68 kg}} {{Medalje dno}} '''Rui Bragança''' ([[Guimarães]], [[26. prosinca]] [[1991.]] - ) je [[portugal]]ski [[taekwondo]]aš, koji se natječe u kategoriji do 58 kg.<ref>[http://www.ruibraganca.com/apresentacao-4/ Rui Bragança - osobni i športski podatci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151005140508/http://www.ruibraganca.com/apresentacao-4/ |date=5. listopada 2015. }}, ruibraganca.com, pristupljeno 1. listopada 2015.</ref> Osvajač je svjetskog srebra iz [[Svjetsko prvenstvo u taekwondou 2011.|Gyeongju]]a [[2011.|2011. godine]] i europskog zlata iz [[Europsko prvenstvo u taekwondou 2014.|Baku]]a [[2014.]],<ref>[http://www.dn.pt/desporto/outrasmodalidades/interior.aspx?content_id=3841636 Rui Bragança é campeão da Europa de taekwondo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306181920/https://www.dn.pt/desporto/outras-modalidades/rui-braganca-e-campeao-da-europa-de-taekwondo-3841636.html?id=3841636 |date=6. ožujka 2021. }}, DnDesporto, 2. svibnja 2014.</ref> te zlata na [[I. Europske igre – Baku 2015.|I. Europskim igrama]] u Bakuu [[2015.]]<ref>Hugo Alegre, [http://www.sol.pt/noticia/402786/rui-bragan%C3%A7a--%E2%80%98quando-for-m%C3%A9dico,-vai-ser-imposs%C3%ADvel-conciliar-com-o-taekwondo%E2%80%99 Rui Bragança: ‘Quando for médico, vai ser impossível conciliar com o taekwondo’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151005025338/http://www.sol.pt/noticia/402786/rui-bragan%C3%A7a--%E2%80%98quando-for-m%C3%A9dico,-vai-ser-imposs%C3%ADvel-conciliar-com-o-taekwondo%E2%80%99 |date=5. listopada 2015. }}, sol.pt, 16. srpnja 2015.</ref> Tijekom 2014. Braganca je na samom svjetskom vrhu u svojoj kategoriji.<ref>{{cite web|title=Rui Bragança|url=http://comiteolimpicoportugal.pt/atletas/rui-pedro-rebelo-braganca/|publisher=Portugalski olimpijski odbor|accessdate=16. lipnja 2015.|language=pt|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150703040918/http://comiteolimpicoportugal.pt/atletas/rui-pedro-rebelo-braganca/|archivedate=3. srpnja 2015.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.taekwondodata.com/rui-pedro-braganca.aczg.html Braganca, Rui Pedro] na ''Taekwondo Data'' {{GLAVNIRASPORED:Bragança, Rui}} [[Kategorija:Portugalski športaši]] [[Kategorija:Tekvandoke]] 5xcgsv7lp7bcfo1ux18o5l1qhbef4h1 Mehanizam 0 556030 7574001 7169284 2026-08-11T08:20:58Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Klasična mehanika]]; + 4 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574001 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Landing gear schematic.svg|mini|desno|250px|Mehanizam glavnog [[Podvozje zrakoplova|podvozja zrakoplova]].]] [[datoteka:Kinematics of Machinery - Figure 21.jpg|mini|desno|250px|Jedan od najjednostavnijih mehanizama je zglobni četverokut.<ref> http://en.wikisource.org/wiki/The_Kinematics_of_Machinery Kinematics of Machinery, 1876. </ref>]] [[datoteka:NAMA Machine d'Anticythère 1.jpg|mini|desno|250px|[[Mehanizam iz Antikitere]] (glavni dio).]] [[datoteka:Antikythera mechanism.svg|mini|desno|250px|Crtež koji pokazuje način rada [[Mehanizam iz Antikitere|mehanizma iz Antikitere]].]] [[datoteka:Watts linkage.gif|mini|desno|250px|Prikaz jednog od [[James Watt|Wattovih]] mehanizama.]] [[datoteka:Sun and planet gears.gif|mini|desno|250px|Prikaz [[James Watt|Wattovog]] planetarnog prijenosnika.]] [[datoteka:Rack and pinion animation.gif|mini|desno|250px|[[Mehanizam sa zupčastom letvom]].]] '''Mehanizam''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''mechanism'', prema [[Grčki jezik|grč]]. μηχανή: stroj) je [[mehanika|mehanička]] [[naprava]] ili njezin dio koji se sastoji od pokretnih dijelova, međusobno tako povezanih da se pokretanjem jednoga uzrokuje [[gibanje]] ostalih; služi za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu vrstu gibanja. U mehanici, mehanizmi se proučavaju kao sustavi međusobno povezanih pokretnih tijela – članova mehanizama, od kojih je jedan nepomičan, a prijenos gibanja, odnosno [[sila|silâ]] ili [[Moment sile|momenata]] odvija se s pogonskoga člana na izvršni (radni) član. Članovi su međusobno povezani vezama kojima se ujedno omogućuje određeno relativno gibanje jednoga člana u odnosu na drugi; dva međusobno povezana člana nazivaju se [[kinematika|kinematičkim]] parom. [[Kinematički par]]ovi razlikuju se već prema vrsti veze, odnosno prema tomu koliko im ona dopušta stupnjeva slobode gibanja (nevezano, to jest slobodno tijelo u prostoru ima ukupno 6 stupnjeva slobode gibanja: tri komponente [[translacija|translacije]] i tri [[rotacija|rotacije]]). Najmanji broj stupnjeva slobode imaju rotacijski, translacijski i [[vijak|vijčani]] kinematički parovi (jedan), a najveći ih broj (pet) ima kinematički par što ga čine dva člana u slobodnom dodiru u prostoru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39896 |title=mehanizam |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> == Podjela mehanizama == Mehanizmi se prema namjeni i [[konstrukcija|konstrukcijskim]] svojstvima dijele na: zglobno-polužne mehanizme, krivuljne mehanizme, mehanizme za prijenos rotacijskoga gibanja i mehanizme sa savitljivim ili tekućim članovima. === Zglobno-polužni mehanizmi === '''Zglobno-polužni mehanizmi''' imaju za članove [[poluga|poluge]], međusobno povezane zglobovima. Jedan je od najjednostavnijih takvih mehanizama zglobni četverokut, koji se sastoji od četiriju članova međusobno povezanih rotacijskim zglobovima. Promjenom [[duljina]] pojedinih članova i zamjenom nepomičnoga člana (inverzijom) mogu se kod toga jednostavnog mehanizma ostvariti različita gibanja pogonskog i radnog člana. === Krivuljni mehanizmi === '''Krivuljni mehanizmi''' nalaze vrlo široku primjenu kod različitih [[tehnologija|tehnoloških procesa]]. Prijenos gibanja ostvaruje se dodirom pogonskog i radnoga člana, a odabirom oblika pogonskoga člana (grebena) mogu se ostvariti gotovo sve vrste gibanja koje se pojavljuju u [[tehnika|tehničkoj]] primjeni. === Mehanizmi za prijenos rotacijskoga gibanja === '''Mehanizmi za prijenos rotacijskoga gibanja''' vrlo često imaju za članove [[zupčanik]]e, [[Remenski prijenos|remenice]], [[Tarni prijenos|tarenice]]. Kod običnih zupčaničkih mehanizama zupčanici rotiraju oko nepomičnih [[os]]i, dok kod planetarnih mehanizama planetarni zupčanici rotiraju oko osi koja također rotira oko druge osi te tako izvode takozvano [[epicikloida|epicikličko]] gibanje. Primjenom planetarnih prijenosnika mogu se ostvariti vrlo veliki [[prijenosni omjer]]i uz pomoć malog broja zupčanika. Epiciklički prijenosnici s više stupnjeva prijenosa nazivaju se [[diferencijal]]ima. == Povijest == Jednostavni mehanizmi potječu još iz [[Stari vijek|staroga vijeka]], kada su izumljene prve [[poluga|poluge]], [[kolotur]]i i [[zupčanik|zupčanici]]. Poznati matematičari i fizičari iz 3. stoljeća pr. Kr. konstruirali su i analizirali takve jednostavne naprave, pa je tako, na primjer, [[Arhimed]] bio autor prvih rasprava o poluzi i koloturu, a još se i danas primjenjuju njegove konstrukcije koloturnika i vijčane cijevi za crpljenje vode ([[Arhimedov vijak]]). Tijekom vremena razvijani su i usavršavani različiti mehanizmi, a njihov je razvoj doživio uzlet početkom industrijalizacije u 19. stoljeća, kada su se počeli i sustavno znanstveno obrađivati u sklopu teorije mehanizama, zasebne discipline mehanike. === Mehanizam iz Antikitere === {{glavni|Mehanizam iz Antikitere}} '''Mehanizam iz Antikitere''' je složen [[mehanika|mehanički]] uređaj sa [[zupčanik|zupčanicima]] i brojčanicima, a služio je za predviđanje položaja [[planet]]a, [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a. Pretpostavlja se da potječe od 150. do 100. pr. Kr. Smatra se prvim [[Analogno računalo|analognim računalom]]. Pronađen je od 1900. do 1901., iz jedne [[Antički Rim|starorimske]] [[brod]]ske olupine pokraj [[Grčka|grčkog]] [[otok]]a [[Antikitera|Antikitere]], po čemu je i dobio ime. Dio teksta na [[strojevi|stroju]] ima preko 1000 znakova. Mehanizam iz Antikitere se čuva se u [[Atena (grad)|atenskom]] Nacionalnom arheološkom muzeju. Mehanizam ima više od 30 [[Bronca|brončanih]] prstena i brojčanika, a prekriven je [[Astronomija|astronomskim]] zapisima. Njegova jedinstvenost je i dovela do toga da ne može napustiti [[muzej]]. Zato je u privatno financiranom projektu tjelesni skener od osam [[tona]] morao biti sklopljen na licu mjesta. Skener je pomoću trodimenzionalne [[Računalna tomografija|tomografije]] otkrio golom oku nevidljivi tekst.<ref>[http://www.antikviteti.net/antikviteti-net/?p=632] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170822012028/http://www.antikviteti.net/antikviteti-net/?p=632 |date=22. kolovoza 2017. }} "Mehanizam iz Antikitere", www.antikviteti.net, 2011.</ref> == Teorija mehanizama == '''Teorija mehanizama''' razvijala se s razvojem [[industrija|industrije]], a posebno [[strojarstvo|strojarstva]]. Zbog toga se o osnovama znanosti o mehanizmima može govoriti tek u 18. stoljeću, kad počinju sustavna istraživanja na području [[kinematika|kinematike]] ravninskog i prostornog gibanja tijela, a posebno na području kinematike prinudnog gibanja. Najvažniji radovi tog doba jesu radovi švicarskih matematičara [[Johann Bernoulli|J. Bernoullija]] i [[Leonhard Euler|L. Eulera]]. Bernoullija je postavio teorem o trenutnom polu ravninskog gibanja sila i prostorno gibanje tijela. U to vrijeme radovi [[Thomas Newcomen|T. Newcomena]] i [[James Watt|J. Watta]] su omogućili gradnju prvog [[parni stroj|parnog stroja]]. Watt je konstruirao i svoj poznati paralelogram (balansir), a ostvaren je i niz drugih mehanizama za tehničku primjenu. Najviše dostignuća na kojima se temelji znanost o mehanizmima utvrđeno je tokom 19. stoljeća. Teorija mehanizama, pod nazivom ''Mehanika primijenjena na strojeve'', pojavila se i kao poseban nastavni predmet, pa ju je još 1838. poznati francuski matematičar [[Jean-Victor Poncelet|J. Poncelet]] predavao na [[Sorbonne|Sorboni]], a zatim i na Politehničkoj školi u [[Pariz]]u. Poncelet je autor radova o konstrukciji spregnutih profila koji se dodiruju po [[Evolventa|evolventnim]] i [[cikloida|cikloidnim]] [[krivulja]]ma. Takvim radovima, koji su postali osnova teorije [[zupčanik|ozubljenja]], bavili su se u to vrijeme i ostali prestavnici francuske škole teorije mehanizama. Među njima su: [[André-Marie Ampère|A. Ampère]], koji je neko vrijeme predavao mehaniku na Politehničkoj školi u Parizu, [[Félix Savary|F. Savary]] koji se bavio teorijom zakrivljenosti spregnutih profila i odgovarajućih poloida i [[putanja]] i [[Étienne Bobillier|E. Bobillier]], koji je pored ostaloga, dao grafičko rješenje za određivanje središta [[zakrivljenost]]i spregnutih profila. Najpoznatija imena njemačke škole 19. stoljeća su: [[Franz Reuleaux|F. Reuleaux]], [[Ludwig Burmester|L. Burmester]] i [[Martin Fürchtegott Grübler|M. Grübler]]. Reuleaux je svojim radovima obradio tehničku primjenu kinematike prinudnog gibanja, a bavio se i strukturom mehanizama, posebno analizom kinematičkih parova. Burmester je tvorac geometrijske metode sinteze mehanizama, a razradio je i geometrijske metode za analizu mehanizama. Grübler se bavio strukturom i analizom pokretljivosti mehanizama; njegov kriterij za pokretljivost nekih jednostavnih vrsta mehanizama primjenjuje se i danas. U 19. stoljeću najznačajniji prestavnik engleske škole bio je [[Robert Willis|R. Willis]]. Poznato je njegovo djelo ''Principles of Mechanisms'' (1841.), a važni su mu radovi o odnosu među [[kutna brzina|kutnim brzinama]] pojedinih dijelova mehanizma, posebno za planetarne i diferencijalne zupčaste mehanizme. Iz tog doba poznata su još imena [[Thomas Young|T. Younga]], [[Henry Moseley|H. Moseleya]], [[William John Macquorn Rankine|W. J. M. Rankinea]] i drugih. Osnivač ruske škole i tvorac analitičke metode sinteze mehanizama je ruski akademik [[Pafnutij Ljvovič Čebišov|P. L. Čebišev]]. Poznati su njegovi radovi na području strukture mehanizama, posebno strukturna jednadžba za određivanje pokretljivosti ravnih mehanizama. Posebno su važni njegovi radovi na analitičkoj sintezi zglobno polužnih mehanizama i njegova numerička metoda najboljeg približenja zadanoj funkciji pomoću takozvanih Čebiševljevih polinoma. Čebiševljeve radove na analitičkoj sintezi mehanizama znatno su proširili Z. Š. Bloh i N. I. Levitskij, a radove na strukturnoj analizi i sintezi P. I. Somov i L. V. Assur. Od novijih ruskih znanstvenika najpoznatije mjesto zauzima I. I. Artobolevski. Njegovi radovi obuhvaćaju sva područja teorije mehanizama. Nagli razvoj tehnologije u 20. stoljeću, posebno razvoj mehanizacije i automatizacije, omogućio je i potaknuo snažan razvoj teorije mehanizama, tako da je ona postala zasebno znanstveno područje.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Mehanizmi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} == Vanjske poveznice == * {{HTE|teorija-mehanizama|Teorija mehanizama}} [[Kategorija:Strojevi]] [[Kategorija:Kinematika]] [[Kategorija:Inženjerski koncepti]] [[Kategorija:Strojarstvo]] [[Kategorija:Mehanizmi| ]] 71k7r6z5dc6g9yzi7vl1tacqtpcoyyy Referendum o ustavnoj definiciji braka u Sloveniji 2015. 0 556907 7573908 7272088 2026-08-11T01:04:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573908 wikitext text/x-wiki {{NPOV/provjeriti|autor=Expoundingmachine}}[[Datoteka:Slovenian same-sex marriage referendum 2015.png|mini|280px|desno|Referendumski rezultati 2015. godine. Udio glasova protiv izjednačenja prava istospolnih parova i heteroseksualnih veza muškarca i žene, uključujući pravo na vjenčanje pred matičarem, pravo nasljeđivanja i pravo na usvajanje djece.]] '''Referendum o ustavnoj definiciji braka''' (slo. ''Referendum o Zakonu o spremembah in dopolnitvah Zakona o zakonski zvezi in družinskih razmerjih'') održan je u [[Slovenija|Sloveniji]] [[20. prosinca]] [[2015.]] godine.<ref name="narod18012016">[http://narod.hr/eu/slovenci-uspjeli-odbacili-izmjenu-zakona-o-braku Narod.hr] am: Slovenci uspjeli: referendumom odbacili izjednačavanje istospolne veze i braka!, 20. prosinca 2015. (pristupljeno 18. siječnja 2016.)</ref> [[Referendum]] je bio o zakonskom izjednačenju prava istospolnih parova i heteroseksualnih veza muškarca i žene, uključujući pravo na [[vjenčanje]] pred matičarem, pravo nasljeđivanja, pa i pravo na [[usvajanje djece]].<ref name="narod18012016"/> == Povijest == {{Jednostrano}} Na proljeće 2015. [[Slovenski parlament|slovenski je parlament]] prihvatio je velikom većinom glasova zakon za izjednačavanje istospolne veze i braka, i posvajanje djece. U parlamentu je većinu imala liberalno-lijeva koalicija. Protivile su mu se konzervativne stranke i udruge bliske Katoličkoj Crkvi, koje su pokrenule referendum. Ovaj zakon o bračnoj zajednici i obiteljskim odnosima donesen je protiv volje naroda, kako je pokazao [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Sloveniji 2012.|prethodni referendum 2012.]] godine. Tim su zakonom bile proširene ovlasti homoseksualne populacije, a slovenski su ga birači odbili tijesnom većinom na referendumu 2012. godine.<ref name="neizvjestan">[http://narod.hr/eu/slovenci-uskoro-na-referendumu-o-pravima-istospolnih-zajednica-rezultat-neizvjestan Narod.hr], am: Slovenci uskoro na referendumu o pravima istospolnih zajednica, rezultat neizvjestan, 30. studenoga 2015., (pristupljeno 2. prosinca 2015.)</ref> Zagovornici braka kao zajednice muškarca i žene okupili su se u koaliciju “[[Za otroke gre]]” (Radi se o djeci). Organizirali su prikupljanje potpisa radi održavanje referenduma. Da bi otežala referendumsko izjašnjavanje, slovenske vlasti uvele su zakonsku odredbu prema kojoj je referendum valjan tek ako na njega izađe više od 20 % birača. Ipak, 80.000 potrebnih potpisa uskoro je prikupljeno.<ref name="narod18012016"/> Predizborne ankete prikazivale su netočno stanje. S obzirom na veliko neslaganje anketnih rezultata s rezultatima iz stvarnog života, realna je pretpostavka da je prezentiranim podacima favorizirana jedna opciju a radi utjecaja na biračko tkivo. Predizborne ankete najavljivale su neizvjesni ishod referenduma,<ref name="neizvjestan"/> ankete glavnih medijskih kuća nekoliko dana uoči referenduma davale su malu prednost opciji "za" (v. tablicu). Rezultati su opovrgnuli sve ankete. {| class="wikitable" style="text-align:center;font-size:85%;" |- ! colspan=5 | '''Tablica predizbornih anketa''' |- ! rowspan=2 | '''Objavljeno''' ! rowspan=2 | '''Organizacija''' ! ZA ! PROTIV ! rowspan="2" style="background:gray; color:white;"| Neodlučni |- | style="background: green" | | style="background: red" | |- |18. prosinca || Ninamedia<ref>[http://www.rtvslo.si/slovenija/referendum/kaj-je-pokazala-anketa-pred-referendumom/381443 Predvolilna anketa Ninamedia] (slovenski)</ref>|| 38,3 % || style="background: red" | '''49,5 %''' || 12,2 % |- |16. prosinca || Episcenter<ref>[http://www.siol.net/novice/slovenija/2015/12/referendum_raziskava_javnega_mnenja.aspx Predvolilna anketa Eipscenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151219062658/http://www.siol.net/novice/slovenija/2015/12/referendum_raziskava_javnega_mnenja.aspx |date=19. prosinca 2015. }} (slovenski)</ref>|| 48,5 % || style="background: red" | '''51,5 %''' || 0 % |- |16. prosinca || Delo<ref>[http://www.delo.si/novice/slovenija/anketa-dela-zaradi-pravic-istospolnih-razdeljeni-na-dve-sloveniji.html Predvolilna anketa Delo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222173332/http://www.delo.si/novice/slovenija/anketa-dela-zaradi-pravic-istospolnih-razdeljeni-na-dve-sloveniji.html |date=22. prosinca 2015. }} (slovenski)</ref>|| style="background: lightgreen" |'''43 %''' || 40 % || 17 % |- |30. studenoga || Večer<ref>[http://www.vecer.com/clanek/201511306162504 Predvolilna anketa Večer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208080929/http://www.vecer.com/clanek/201511306162504 |date=8. prosinca 2015. }} (slovenski)</ref>|| style="background: lightgreen" |'''48 %''' || 45,7 % || 6.3 % |- |30. studenoga || Delo<ref>[http://www.delo.si/novice/slovenija/anketa-dela.html Predvolilna anketa Delo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208073130/http://www.delo.si/novice/slovenija/anketa-dela.html |date=8. prosinca 2015. }} (slovenski)</ref> || style="background: lightgreen" |'''42 %''' || 41 % || 17 % |- |22. studenoga || Episcenter<ref>[http://www.siol.net/novice/slovenija/2015/11/referendum_zzzdr_episcenter.aspx Predvolilna anketa Episcenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151225055923/http://www.siol.net/novice/slovenija/2015/11/referendum_zzzdr_episcenter.aspx |date=25. prosinca 2015. }} (slovenski)</ref>|| 46 % || style="background: red" | '''54 %''' || 0 % |- |14. ožujka || Ninamedia<ref>[https://www.sta.si/2113965/izenacitev-pravic-raznospolnih-in-istospolnih-parov-po-anketi-podpira-42-odstotkov-vprasanih-54-jih-temu-nasprotuje?q=izena%C4%8Dit Predvolilna anketa Ninamedia] (slovenski)</ref> || 42 % || style="background: red" |'''54 %''' || 4 % |- |16. veljače || Delo<ref>[http://www.delo.si/novice/politika/anketa-dela-vecinska-podpora-istospolnim-porokam.html Predvolilna anketa Delo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208075913/http://www.delo.si/novice/politika/anketa-dela-vecinska-podpora-istospolnim-porokam.html |date=8. prosinca 2015. }} (slovenski)</ref> || style="background: lightgreen" |'''51 %''' || 42 % || 7 % |} Slovenski su birači na referendumu 20. prosinca 2015. odbacili odluku parlamenta koji nije slušao glas naroda.<ref name="narod18012016"/> {| class="wikitable" style="text-align:center;font-size:85%;" |- ! '''Izbor''' ! '''Glasova''' ! '''Postotak''' |- | PROTIV | 394.482 | 63,51 |- | ZA |226.651 |36,49 |- | nevažećih |2.356 |0,38 |- | '''Ukupno''' |623.489 |100,00 |- | Registriranih birača i izlaznost | 1.715.518 | 36,38 |- | colspan=3|Izvor: Republika Slovenija - Državna volilna komisija<ref>[http://www.volitve.gov.si/referendum/rez_ve.html Republika Slovenija - Državna volilna komisija] Izidi glasovanja po volilnih enotah (pristupljeno 3. veljače 2016.)</ref> |} == Referendumsko pitanje == Referendumsko pitanje 2015. glasilo je: ''Ali ste za to, da se uveljavi zakona o zakonski zvezi in družinskih razmerjih, ki ga je sprejel državni zbor na na seji 3. marca 2015?'' == Rezultati == Da bi rezultati referenduma bili obvezujući, moralo je izaći 342.810 od 1.633.952 birača sa stalnim prebivalištem u Sloveniji i 80.098 birača bez stalnog prebivališta u Sloveniji. Mogućnoast [[glasovanje unaprijed|glasovanja unaprijed]] koje je počelo 15. prosinca i trajalo je dva dana iskoristilo je 24.480 birača, a 52,34 % bili su za, a 47,66 % protiv.<ref name="RTVSLO">[http://www.rtvslo.si/slovenija/referendum/pobudnikom-referenduma-uspelo-sprememba-zakona-o-zakonski-zvezi-zavrnjena/381559 Pobudnikom referenduma uspelo, sprememba zakona o zakonski zvezi zavrnjena], Ljubljana - MMC RTV SLO/Radio Slovenija/STA, 20. prosinca 2015. u 19:00, zadnje uređivanje 21. prosinca 2015. u 00:01 (slovenski)</ref> Nakon izbrojanih svih glasova, utvrđeno je da je izašlo 623.489 birača, 394.482 odnosno 63,51 % bilo je protiv, a 226.651 birača odnosno 36,49 % bilo je za te 2.356 nevažećih listića odnosno 0,38 %. Po izbornim jedinicama rezultati su bili sljedeći: * izborna jedinica Kranj: protiv 64,10 %, za 35,90 % * izborna jedinica Postojna: protiv 62,48 %, za 37,52 % * izborna jedinica Ljubljana centar: protiv 51,28 %, za 48,72 % * izborna jedinica Ljubljana Bežigrad: protiv 59,36 %, za 40,64 % * izborna jedinica Celje: protiv 68,39 %, za 31,61 % * izborna jedinica Novo Mesto: protiv 70,67 %, za 29,33 % * izborna jedinica Maribor: protiv 64,46 %, za 35,54 % * izborna jedinica Ptuj: protiv 73,93 %, za 26,07 %<ref>[http://www.volitve.gov.si/referendum/rez_ve.html Republika Slovenija - Državna volina komisija] Izidi glasovanja po volilnih enotah (pristupljeno 4. veljače 2016.) (slovenski)</ref> Na referendum je izašlo 36 posto birača. Protiv je glasovalo 392.000 birača, a 225.000 za izjednačavanje istospolne veze i braka te su slovenski birači time odbacili odluku parlamenta koji nije slušao glas naroda.<ref name="narod18012016"/> Najviši postotak glasova protiv bio je u kranjskoj izbornoj jedinici u izbornim okruzima [[Kranj]] III (72,82 %), [[Škofja Loka]] II (77,13 %), u postojnskoj izbornoj jedinici u izbornim okruzima Tolmin I (71,42 %), Ilirskoj Bistrici (72,29 %), [[Nova Gorica|Novoj Gorici]] I (70,25 %) i [[Ajdovščina|Ajdovščini]] (78,36 %), u izbornoj jedinici Ljubljana [[Bežigrad]] u izbornom okrugu [[Ribnica|Ribnici]] (82,06 %), [[Grosuplje|Grosuplju]] (74,52 %), u celjskoj izbornoj jedinici u izbornom okrugu [[Šentjur]]u (79,84 %), [[Celje|Celju]] I (70,58 %), [[Mozirje|Mozirju]] (77,79 %), [[Velenje|Velenju]] II (71,87 %), [[Dravograd]]u-[[Radlje|Radlju]] (73,78 %), u izbornoj jedinici [[Novo Mesto]] u izbornim okruzima [[Črnomelj]]u-[[Metlika|Metlici]] 75,39 %, Novom Mestu I 80,90 %, [[Trebnje|Trebnju]] 75,01 %, [[Krško]]m 73,67 %, [[Sevnica|Sevnici]] 75,11 %, [[Laško]]m 73,92 %, u mariborskoj izbornoj jedinici u izbornom okrugu [[Šmarje pri Jelšah|Šmarju pri Jelšah]] 78,60 %, [[Slovenska Bistrica|Slovenskoj Bistrici]] 72,86 %, [[Slovenske Konjice|Slovenskim Konjicama]] 76,31 % te u ptujskoj izbornoj jedinici u izbornom okrugu [[Lendava|Lendavi]] 79,55 %, [[Ormož]]u 77,52 %, [[Ljutomer]]u 72,68 %, [[Murska Sobota|Murskoj Soboti]] I 73,96 %, [[Gornja Radgona|Gornjoj Radgoni]] 72,13 %, [[Lenart]]u 78,41 %, [[Pesnica|Pesnici]] 72,52 %, [[Ptuj]]u I 79,21 % i Ptuju III 82,37 %.<ref>[http://www.volitve.gov.si/referendum/rez_vo.html Republika Slovenija - Državna volilna komisija] Udeležba v Sloveniji in volilnih okrajih (rezultati po izbornim okruzima) (pristupljeno 4. veljače 2016.) (slovenski)</ref> == Reakcije == * [[Papa Franjo]]: ''"Me alegro, me alegro!"'' – izjava kad mu je kardinal [[Franc Rode]] na predbožićnom prijamu kardinala 21. prosinca 2015. priopćio rezultate.<ref>[http://druzina.si/ICD/spletnastran.nsf/clanek/papez-francisek-se-veseli-izida-referenduma Papež Frančišek se veseli izida referenduma], Druzina.si, pristupljeno 29. prosinca 2015.</ref> == Vidi == * [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj]] * [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Slovačkoj]] * [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Sloveniji 2012.]] * [[Referendum o ustavnoj definiciji braka u Švicarskoj]] * [https://sl.wikiquote.org/wiki/Referendum_o_Zakonu_o_spremembah_in_dopolnitvah_Zakona_o_zakonski_zvezi_in_dru%C5%BEinskih_razmerjih Referendum o Zakonu o spremembah in dopolnitvah Zakona o zakonski zvezi in družinskih razmerjih], Slovenski Wikicitat * [https://en.wikinews.org/wiki/Slovenians_reject_referendum_to_recognize_same-sex_marriage Slovenians reject referendum to recognize same-sex marriage], Slovenske Wikivijesti == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.dvk-rs.si/index.php/si/arhiv-referendumi/ZZZDR-D-2015 Referendum o ZZZDR-D – 2015] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151223020148/http://www.dvk-rs.si/index.php/si/arhiv-referendumi/ZZZDR-D-2015 |date=23. prosinca 2015. }}, Dvk-rs.si (slovenski) * [http://24kul.si/koalicija-za-otroke-gre Koalicija za otroke gre (predlagatelj referenduma)], 24kul.si (slovenski) * [http://24kul.si/media/datoteke/Predlog.pdf Predlog Zakona o spremembah, poslan Državnemu zboru], 24kul.si (slovenski) * [https://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/izbranZakonAkt?uid=1FD49C46F2158BEDC1257DFE002F9651&db=pre_zak&mandat=VII&tip=doc Predlog Zakona o spremembah, poslan Državnemu svetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160121161319/http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/izbranZakonAkt?uid=1FD49C46F2158BEDC1257DFE002F9651&db=pre_zak&mandat=VII&tip=doc |date=21. siječnja 2016. }}, Dz-rs.si (slovenski) * [http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ODLO1845 Odlok Državnega zbora o razpisu referenduma], Pisrs.si (slovenski) * [http://www.pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=ZAKO40 Zakon o zakonski zvezi in družinskih razmerjih (ZZZDR)], Pisrs.si (slovenski) * [http://odlocitve.us-rs.si/sl/odlocitev/US30753 Odločitev Ustavnega sodišča o referendumu] odlocitve.us-rs.si (slovenski) * [http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/izbranZakonAkt?uid=65C7C7C8CCF02C05C1257DAF00389589&db=pre_zak&mandat=VII Sadržaj zakona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150213101039/http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/izbranZakonAkt?uid=65C7C7C8CCF02C05C1257DAF00389589&db=pre_zak&mandat=VII |date=13. veljače 2015. }} (slovenski) [[Kategorija:Referendumi o ustavnoj definiciji braka|Slovenija 2015]] [[Kategorija:Politika Slovenije]] cgwjqb7ho4l7cpfwfsu7pc0vhtu6rwt Metacentar 0 557099 7574004 7169297 2026-08-11T08:26:28Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Klasična mehanika]]; −[[Kategorija:Pomorstvo]]; +[[Kategorija:Geometrijska središta]]; +[[Kategorija:Brodogradnja]]; +[[Kategorija:Uzgon]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574004 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Stabilitet broda 1.png|mini|desno|300px|[[Brod]] je u [[Stabilnost|stabilnoj]] [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteži]] ako se metacentar nalazi iznad [[težište|težišta]] broda (lijevo). Nalazi li se metacentar ispod težišta, brod je u labilnoj ravnoteži i on će se pri malom nagibu prevrnuti.]] '''Metacentar''' (oznaka ''M'') je [[materijalna točka]] [[Simetrija|simetričnoga]] [[Tijelo (fizika)|tijela]] što [[Plivanje|pliva]] u [[voda|vodi]], u kojoj [[pravac]] nosilac sile [[uzgon]]a (oznaka ''B'') siječe [[Ravnina|ravninu]] simetrije pri pomaku iz položaja [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteže]] (oznaka ''G''). Tijelo stabilno pliva ako mu se metacentar nalazi iznad [[težište|težišta]]. Određivanje položaja metacentra važno je u [[brodogradnja|brodogradnji]] i pri utvrđivanju takozvanih triju uvjeta plovnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/40337 |title=metacentar |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Stabilnost broda == {{Glavni|Stabilitet broda}} '''Stabilnost broda''' ili '''stabilitet broda''' svojstvo je [[brod]]a da održava uspravan položaj u svim okolnostima plovidbe. Zbog različitih uzroka brod se u plovidbi ili na vezu nagiba oko neke osi. Najosjetljivije je nagibanje broda oko uzdužne osi, jer brod najviše izlaže pogibelji od prevrtanja. [[Moment]] statičke stabilnosti suprotstavlja se nagibanju, a čine ga [[spreg sila]]: [[uzgon]], [[sila]] koja se zbog oblika [[Trup broda|trupa]] pomiče i uspravlja brod, i [[težina]], sila koja naginje brod. Početna statička stabilnost za manje nagibe veća je što je veća takozvana metacentarska visina, a [[težište]] broda niže. Metacentarska visina ovisi o obliku trupa broda i čini točku u kojoj smjer sile uzgona presijeca uzdužnu simetralnu ravninu brodskoga trupa. Dinamička je stabilnost broda rad momenta statičke stabilnosti do nagiba broda, do kojega dolazi kada se izjednači rad momenta statičke stabilnosti i momenta nagibanja broda pod dinamičkim djelovanjem vanjskih sila. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Geometrijska središta]] [[Kategorija:Brodogradnja]] [[Kategorija:Uzgon]] 290z4uhncb016z0vlq4yn4hrwgnp21h Ležeći policajac 0 561420 7573861 7187741 2026-08-10T22:10:26Z ~2026-44132-81 369241 Uspornik uopće nije Hrvatska riječ i nitko je ne upotrebljava, molim Vas da promijenite ime naslova u Ležeći policajac. 7573861 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Quebra molas.jpg|thumb|250px|desno|'''Ležeći policajac''' na ulici u [[Brazil]]u]] [[Datoteka:Horní Počernice zpomalovací pruh.JPG|thumb|]] '''Ležeći policajac je''' naziv za napravu ili prepreku koja se postavlja preko uličnog [[kolnik]]a ili preko [[put|ceste]] da bi se na tom mjestu primoralo vozače usporiti vožnju. Ako vozač ne smanji brzinu, na [[automobil]]u ili drugom [[vozilo|vozilu]] mogu nastati oštećenja gume ili, primjerice, deformacije [[naplatak|naplatka]]. == Mjesta postavljanja == '''Ležeći policajci''' se obično postavljaju u blizini [[škola]], predškolskih ustanova ili drugih objekata u kojima borave djeca i gdje ih je potrebno zaštititi od nesavjesnih vozača. Mogu se postavljati i na drugim mjestima gdje je potrebno usporiti cestovni promet, npr. u ulicama ili na cestama na kojima se obično kreću brojni pješaci, tj. u ulicama koje se povremeno pretvaraju u gradska [[korzo|korza]] ili turističke [[šetnica|šetnice]]. Mogu se postavljati i na mjestima gdje se sporedne ceste ili ulice spajaju s cestama ili ulicama koje imaju pravo prednosti prolaska da bi se spriječilo izlijetanje vozila na takve ceste. == Način izrade == '''Ležeći policajci''' se rade od tvrdih materijala, obično od [[beton]]a, ali se zbog održavanja, brzine postavljanja ili popravka se rabe i elastični materijali, kao što je [[guma]]. '''Ležeće policajce''' mogu zamijeniti [[foto-radar]]i i za svaku veću brzinu od dopuštene, vozači bi mogli dobiti novčanu kaznu. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Vertical deflection devices}} [[Kategorija:Cestovni promet]] kvdrc0gk9htgzhstpwyoryaj7byadhr 7574121 7573861 2026-08-11T11:21:53Z Runolist 263374 Restored revision 7187741 by [[Special:Contributions/Runolist|Runolist]] ([[User talk:Runolist|talk]]): Lakše doraditi iz staroga (TwinkleGlobal) 7574121 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Quebra molas.jpg|thumb|250px|desno|Uspornik na ulici u [[Brazil]]u]] [[Datoteka:Horní Počernice zpomalovací pruh.JPG|thumb|]] [[Datoteka:Bizkaibus resalto Leioa.jpg|thumb|Uspornik na ulici u Španjolskoj]] '''Uspornik''' ili '''uspornik prometa''' (razgovorno ponekad i ''ležeći policajac'') naziv je za napravu ili prepreku koja se postavlja preko uličnog [[kolnik]]a ili preko [[put|ceste]] da bi se na tom mjestu primoralo vozače usporiti vožnju. Ako vozač ne smanji brzinu, na [[automobil]]u ili drugom [[vozilo|vozilu]] mogu nastati oštećenja gume ili, primjerice, deformacije [[naplatak|naplatka]]. == Mjesta postavljanja == Uspornici se obično postavljaju u blizini [[škola]], predškolskih ustanova ili drugih objekata u kojima borave djeca i gdje ih je potrebno zaštititi od nesavjesnih vozača. Mogu se postavljati i na drugim mjestima gdje je potrebno usporiti cestovni promet, npr. u ulicama ili na cestama na kojima se obično kreću brojni pješaci, tj. u ulicama koje se povremeno pretvaraju u gradska [[korzo|korza]] ili turističke [[šetnica|šetnice]]. Mogu se postavljati i na mjestima gdje se sporedne ceste ili ulice spajaju s cestama ili ulicama koje imaju pravo prednosti prolaska da bi se spriječilo izlijetanje vozila na takve ceste. == Način izrade == Uspornici se rade od tvrdih materijala, obično od [[beton]]a, ali se zbog održavanja, brzine postavljanja ili popravka se rabe i elastični materijali, kao što je [[guma]]. Uspornike mogu zamijeniti [[foto-radar]]i i za svaku veću brzinu od dopuštene, vozači bi mogli dobiti novčanu kaznu. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Vertical deflection devices}} [[Kategorija:Cestovni promet]] 8jc1gq7kk1g6l7xbyaanmm0o96hxolb 7574123 7574121 2026-08-11T11:22:15Z Runolist 263374 Runolist premješta stranicu [[Uspornik]] na [[Ležeći policajac]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]) 7574121 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Quebra molas.jpg|thumb|250px|desno|Uspornik na ulici u [[Brazil]]u]] [[Datoteka:Horní Počernice zpomalovací pruh.JPG|thumb|]] [[Datoteka:Bizkaibus resalto Leioa.jpg|thumb|Uspornik na ulici u Španjolskoj]] '''Uspornik''' ili '''uspornik prometa''' (razgovorno ponekad i ''ležeći policajac'') naziv je za napravu ili prepreku koja se postavlja preko uličnog [[kolnik]]a ili preko [[put|ceste]] da bi se na tom mjestu primoralo vozače usporiti vožnju. Ako vozač ne smanji brzinu, na [[automobil]]u ili drugom [[vozilo|vozilu]] mogu nastati oštećenja gume ili, primjerice, deformacije [[naplatak|naplatka]]. == Mjesta postavljanja == Uspornici se obično postavljaju u blizini [[škola]], predškolskih ustanova ili drugih objekata u kojima borave djeca i gdje ih je potrebno zaštititi od nesavjesnih vozača. Mogu se postavljati i na drugim mjestima gdje je potrebno usporiti cestovni promet, npr. u ulicama ili na cestama na kojima se obično kreću brojni pješaci, tj. u ulicama koje se povremeno pretvaraju u gradska [[korzo|korza]] ili turističke [[šetnica|šetnice]]. Mogu se postavljati i na mjestima gdje se sporedne ceste ili ulice spajaju s cestama ili ulicama koje imaju pravo prednosti prolaska da bi se spriječilo izlijetanje vozila na takve ceste. == Način izrade == Uspornici se rade od tvrdih materijala, obično od [[beton]]a, ali se zbog održavanja, brzine postavljanja ili popravka se rabe i elastični materijali, kao što je [[guma]]. Uspornike mogu zamijeniti [[foto-radar]]i i za svaku veću brzinu od dopuštene, vozači bi mogli dobiti novčanu kaznu. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Vertical deflection devices}} [[Kategorija:Cestovni promet]] 8jc1gq7kk1g6l7xbyaanmm0o96hxolb 7574126 7574123 2026-08-11T11:29:05Z Runolist 263374 dorada 7574126 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Quebra molas.jpg|thumb|250px|desno|Ležeći policajac u Brazilu]] [[Datoteka:Horní Počernice zpomalovací pruh.JPG|thumb|Ležeći policajac u Češkoj]] [[Datoteka:Bizkaibus resalto Leioa.jpg|thumb|Ležeći policajac u Španjolskoj]] '''Ležeći policajac''' ili '''uspornik''' je naprava ili prepreka koja se postavlja preko uličnog [[kolnik]]a ili preko [[cesta|ceste]] da bi na tom mjestu vozači bili primorani usporiti vožnju. Ako vozač ne smanji brzinu, na [[automobil]]u ili drugom [[vozilo|vozilu]] mogu nastati oštećenja gume ili, primjerice, deformacije [[naplatak|naplatka]]. == Mjesta postavljanja == Ležeći policajci se obično postavljaju u blizini [[škola]], predškolskih ustanova ili drugih objekata u kojima borave djeca i gdje ih je potrebno zaštititi od nesavjesnih vozača. Mogu se postavljati i na drugim mjestima gdje je potrebno usporiti cestovni promet, npr. u ulicama ili na cestama na kojima se obično kreću brojni pješaci, tj. u ulicama koje se povremeno pretvaraju u gradska [[korzo|korza]] ili turističke [[šetnica|šetnice]]. Mogu se postavljati i na mjestima gdje se sporedne ceste ili ulice spajaju s cestama ili ulicama koje imaju pravo prednosti prolaska da bi se spriječilo izlijetanje vozila na takve ceste. == Način izrade == Ležeći se policajci izrađuju od tvrdih materijala, obično od [[beton]]a, ali se zbog održavanja, brzine postavljanja ili popravka se rabe i elastični materijali, kao što je [[guma]]. Mogu ih zamijeniti [[foto-radar]]i, koji slikovno zabilježuju vozila koja putuju većom brzinom od dopuštene te služe za izdavanje novčane kazne vozačima. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Vertical deflection devices}} [[Kategorija:Cestovni promet]] 5g5aheq0p7i6bhnqim1z1t5otlnduhg Praznina Volar 0 562141 7573530 5934209 2026-08-10T12:38:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573530 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Boovoid.png|desno|mini|350px|Prikaz praznine Volara]] '''Praznina Volar''' ili '''Velika praznina'''<ref>Science News [http://findarticles.com/p/articles/mi_m1200/is_7_158/ai_65301545 Galaxy map reveals the limits of cosmic structure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041108032818/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1200/is_7_158/ai_65301545/print |date=8. studenoga 2004. }} ''Ron Cowen'' 12. kolovoza 2000.</ref> jest [[Praznina (astronomija)|praznina]] u [[svemir]]u. Ogromna je i približno okrugla oblika prostor [[međuzvjezdana tvar|svemira]]. U njemu se nalazi vrlo malo [[prazninska galaktika|galaktika]]. Smješten je u blizini zviježđa [[Volar (zviježđe)|Volara]] po kojem se i zove. Središte je približno [[rektascenzija|rektascenzije]] 14<sup>h</sup> 50<sup>m</sup> i [[deklinacija (astronomija)|deklinacije]] 46° 0' 0".<!-- distance: r=15500km/s; diameter=3100km/s; --><ref name="PeculiarHercules">{{cite journal |url=http://cdsads.u-strasbg.fr/cgi-bin/nph-iarticle_query?1987ApJ...314..493K&amp;data_type=PDF_HIGH&amp;whole_paper=YES&amp;type=PRINTER&amp;filetype=.pdf |title=A survey of the Bootes void |author=[[Kirshner, Robert P.]]; Oemler, Augustus, Jr.; [[Schechter, Paul L.]]; Shectman, Stephen A. |journal=[[Astrophysical Journal]], Part 1 |date=1987-03-01 |volume=314 |pages=493-506 |doi=10.1086/165080 |issn=0004-637X |bibcode=1987ApJ...314..493K}}</ref> == Opis == Promjera je približno 250 milijuna svjetlosnih godina.<ref name="diameter">{{cite web |url=http://genesismission.jpl.nasa.gov/educate/scimodule/Cosmogony/CosmogonyPDF/SpongyUniverseST.pdf |title=A Spongy Universe |accessdate=2011-05-04}}</ref> Približno 0,27 postotaka promjera [[vidljivi svemir|promotrivog svemira]] i obujma od približno 236.000 [[parsek|Mpc]]<sup>3</sup>, što ga čini jednom od najvećih praznina u [[svemir]]u zbog čega je nazivaju '''superprazninom'''. O otkriću su izvijestili u [[Robert Kirshner]] i drugi (1981.), kao dio pregleda galaktičkih [[crveni pomak|crvenih pomaka]]. Središte praznine Volara približno je 700 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.<ref>(eng.) http://www.acceleratingfuture.com/michael/blog/2006/04/the-bootes-void/</ref> U međuvremenu je pronađeno još superpraznina kao [[praznina Eridan|Eridan]] ([[Reliktna hladna mrlja]]), [[praznina Lovački psi|Lovački psi]] (također zvana Velika praznina), [[Sjeverna mjesna superpraznina]], [[Južna mjesna superpraznina]]. == Izvori == {{izvori}} ==Referentni članci == * {{Cite journal |last1=Kirshner |first1=R. P. |author1link=Robert Kirshner |last2=Oemler |first2=A. J. |last3=Schechter |first3=P. L. |author3link=Paul L. Schechter |last4=Shectman |first4=S. A. |title=A million cubic megaparsec void in Bootes |doi=10.1086/183623 |journal=[[The Astrophysical Journal]] |volume=248 |pages=L57-60 |year=1981 |bibcode=1981ApJ...248L..57K}} * {{Cite journal |last1=Kirshner |first1=R. P. |last2=Oemler |first2=A. J. |last3=Schechter |first3=P. L. |last4=Shectman |first4=S. A. |title=A survey of the Bootes void |doi=10.1086/165080 |journal=The Astrophysical Journal |volume=314 |pages=493 |year=1987 |bibcode=1987ApJ...314..493K}} {{GLAVNIRASPORED:Volar, praznina}} [[Kategorija:Praznine (astronomija)]] k2cwyre22l8chf92klgarl1sg8vlsjl Sabor Socijalističke Republike Hrvatske 0 563575 7574045 7198101 2026-08-11T09:09:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574045 wikitext text/x-wiki '''Sabor Socijalističke Republike Hrvatske''' bio je središnje državno zakonodavno tijelo u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]]. Neprekidno je djelovao od 1945. do 1990. godine. Osnove ovog tijela postavljene su u radu [[ZAVNOH]]-a, koje se na [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|3. zasjedanju]] [[9. svibnja]] 1945. konstituiralo kao vrhovno [[zakonodavstvo|zakonodavno]] i [[izvršna vlast|izvršno]] narodno-predstavničko tijelo [[Hrvatska|Hrvatske]]. Naziv je mijenjao nekoliko puta, kako sam Sabor tako i njegova tijela (predsjedništvo, [[Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske|izvršno vijeće]]), a nekoliko puta se mijenjala i struktura te je funkcionirao kao jednodoman (1945. – 1953.), dvodoman (1953. – 1963.), peterodoman (1963. – 1974.) i trodoman (1974. – 1992.).<ref name="arhinet8">[http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103 Sabor Socijalističke Republike Hrvatske 1945. - 1982.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306203022/http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103 |date=6. ožujka 2021. }}, [[ARHiNET]], str. 8., Pristupljeno 17. svibnja 2016.</ref> Djelovao je od 25. srpnja 1945. i [[Četvrto zasjedanje ZAVNOH-a|Četvrtog zasjedanja ZAVNOH-a]].<ref name="arhinet7" /> Bilo je ukupno 15 saziva.<ref name="arhinet19">[http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103 Sabor Socijalističke Republike Hrvatske 1945. - 1982.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306203022/http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103 |date=6. ožujka 2021. }}, [[ARHiNET]], str. 19., Pristupljeno 17. svibnja 2016.</ref> == Imena == Sabor SR Hrvatske kroz povijest nosio je ova imena:<ref name="arhinet7">[http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103 Sabor Socijalističke Republike Hrvatske 1945. - 1982.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306203022/http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103 |date=6. ožujka 2021. }}, [[ARHiNET]], str. 7., Pristupljeno 17. svibnja 2016.</ref><ref name="arhinet8"/> *'''Narodni sabor Hrvatske''' (25. srpnja 1945. – 26. veljače 1946.)<ref name="arhinet8"/> *'''Sabor NR Hrvatske''' (26. kolovoza 1946.) (kao 5. zasjedanje Sabora, po brojanju nastavlja kontinuitet sa ZAVNOH-om)<ref name="arhinet8"/> *'''Ustavotvorni sabor NR Hrvatske''' (26. kolovoza 1946. – 18. siječnja 1947.)<ref name="arhinet8"/> *'''Sabor NR Hrvatske''' (18. siječnja 1947. – 9. travnja 1963.)<ref name="arhinet8"/> *'''Sabor SR Hrvatske''' (9. travnja 1963. – 25. srpnja 1990.)<ref name="arhinet8"/><ref name="arhinet9">[http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103 Sabor Socijalističke Republike Hrvatske 1945. - 1982.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306203022/http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=3103 |date=6. ožujka 2021. }}, [[ARHiNET]], str. 9., Pristupljeno 17. svibnja 2016.</ref> == Sazivi == {| class="wikitable" |- | colspan=6 bgcolor=#E6E6FA | <center> '''Sabori Hrvatske 1943. – 1947.''' </center> |- | <center>'''saziv'''</center> || <center>'''p. mandata'''</center> || <center>'''k. mandata'''</center> || <center>'''predsjednik'''</center> || <center>'''potpredsjednik/ci'''</center> || <center>'''sekretar/i'''</center> |- style="background-color:#FFDEAD;" | '''[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]]''' || 14. lipnja 1943. || 25. srpnja 1945. || [[Vladimir Nazor]] || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | '''Narodni sabor Hrvatske''' || 25. srpnja 1945. || 20. studenog 1946. || [[Vladimir Nazor]] || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | '''Ustavotvorni sabor Hrvatske''' || 28. studenog 1946. || 18. siječnja 1947. || [[Zlatan Sremec]] || || |- | colspan=6 bgcolor=#E6E6FA | <center> '''Sazivi Narodnog sabora Narodne Republike Hrvatske 1947. – 1963.''' </center> |- | <center>'''saziv'''</center> || <center>'''p. mandata'''</center> || <center>'''k. mandata'''</center> || <center>'''predsjednik'''</center> || <center>'''potpredsjednik/ci'''</center> || <center>'''sekretar/i'''</center> |- style="background-color:#FFDEAD;" | '''Narodni sabor NR Hrvatske''' (prvi saziv) || 18. siječnja 1947. || 2. prosinca 1950. || [[Zlatan Sremec]] || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | '''Narodni sabor NR Hrvatske''' (drugi saziv) || 6. prosinca 1950. || 16. prosinca 1953. || [[Zlatan Sremec]] || Petar Dozet || |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=3 | '''Narodni sabor NR Hrvatske''' (treći saziv) || 18. prosinca 1953. || 10. ožujka 1958. || [[Vladimir Bakarić]] || [[Nikola Sekulić]] i [[Karlo Mrazović]] || [[Stjepan Debeljak Bil]] |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Republičko vijeće''' || [[Zlatan Sremec]] || [[Nikola Rački]] || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće proizvođača''' || [[Josip Cazi]] || [[Josip Čutalj]] || |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=3 | '''Narodni sabor NR Hrvatske''' (četvrti saziv) || 10. ožujka 1958. || 1963. || [[Vladimir Bakarić]] || [[Nikola Sekulić]] i [[Karlo Mrazović]] || [[Stjepan Debeljak Bil]] |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Republičko vijeće''' || [[Zlatan Sremec]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće proizvođača''' || [[Josip Cazi]] || || |- | colspan=6 bgcolor=#E6E6FA | <center> '''Sazivi Sabora Socijalističke Republike Hrvatske 1963. – 1974.''' </center> |- | <center>'''saziv'''</center> || <center>'''p. mandata'''</center> || <center>'''k. mandata'''</center> || <center>'''predsjednik'''</center> || <center>'''potpredsjednik/ci'''</center> || <center>'''sekretar/i'''</center> |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=6 | '''Sabor SR Hrvatske''' (peti saziv) || 1963. || 1967. || [[Ivan Krajačić]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Republičko vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Privredno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Prosvjetno-kulturno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Socijalno-zdravstveno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Organizacijsko-političko vijeće''' || || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=6 | '''Sabor SR Hrvatske''' (šesti saziv) || 1967. || 1969. || [[Jakov Blažević]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Republičko vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Privredno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Prosvjetno-kulturno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Socijalno-zdravstveno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Organizacijsko-političko vijeće''' || || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=6 | '''Sabor SR Hrvatske''' (sedmi saziv) || 1969. || 1974. || [[Jakov Blažević]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Republičko vijeće''' || [[Milka Planinc]] (do 1971.) || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Privredno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Prosvjetno-kulturno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Socijalno-zdravstveno vijeće''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Organizacijsko-političko vijeće''' || || || |- | colspan=6 bgcolor=#E6E6FA | <center> '''Sazivi Sabora Socijalističke Republike Hrvatske 1974. – 1990.''' </center> |- | <center>'''saziv'''</center> || <center>'''p. mandata'''</center> || <center>'''k. mandata'''</center> || <center>'''predsjednik'''</center> || <center>'''potpredsjednik/ci'''</center> || <center>'''generalni sekretar'''</center> |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=4 | '''Sabor SR Hrvatske''' (osmi saziv) || 1974. || 1978. || [[Ivo Perišin]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće udruženog rada''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće općina''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Društveno-političko vijeće''' || || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=4 | '''Sabor SR Hrvatske''' (deveti saziv) || 1978. || 1982. || [[Jure Bilić]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće udruženog rada''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće općina''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Društveno-političko vijeće''' || || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=4 | '''Sabor SR Hrvatske''' (deseti saziv) || 1982. || 1986. || [[Jovo Ugrčić]] (do 1984.) / [[Ivo Latin]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće udruženog rada''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće općina''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Društveno-političko vijeće''' || || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=4 | '''Sabor SR Hrvatske''' (jedanaesti saziv) || 1986. || 30. svibnja 1990. || [[Anđelko Runjić]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće udruženog rada''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće općina''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Društveno-političko vijeće''' || || || |- style="background-color:#FFDEAD;" | rowspan=4 | '''Sabor SR Hrvatske''' (dvanaesti saziv) || 30. svibnja 1990. || 25. srpnja 1990.{{Efn|Izmjenom Ustava SR Hrvatske 25. srpnja 1990. godine Sabor SR Hrvatske je preimenovan u Sabor Republike Hrvatske}} || [[Žarko Domljan]] || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće udruženog rada''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Vijeće općina''' || || || |- style="background-color:#F5F5DC;" | colspan=2 | '''Društveno-političko vijeće''' || || || |} == Vidi == *[[Ustav NR Hrvatske 1947.]] *[[Ustav SR Hrvatske 1963.]] *[[Ustav SR Hrvatske 1974.]] == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija: Hrvatski sabor| ]] [[Kategorija:Parlamenti]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Hrvatska]] qur1xxvsnuhtijedunqaae65j7nn0jt Rat za hrvatsko-ugarsku krunu 1440. 0 564270 7573882 7393782 2026-08-10T23:24:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573882 wikitext text/x-wiki '''Rat za hrvatsko-ugarsku krunu 1440.''' bio je [[građanski rat]] u [[Hrvatsko-Ugarska|Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu]]. == Okolnosti == Mladi poljski kralj [[Vladislav I. Jagelović]] od prvih je dana krunidbe nailazio na opstrukcije, kako sa strane dijela plemstva, tako i od crkvenih struktura. [[1440.]] godine Vladislavu je ponuđena hrvatsko-ugarska kruna. Prihvatiti tu krunu značilo je brojne probleme povezane s [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] opasnošću. S druge strane, udovica posljednjega hrvatsko-ugarskog kralja, [[Albert II. Habsburgovac|Alberta II. Habsburgovca]], [[Elizabeta Češka|Elizabeta]], nastojala je zadržati krunu za svoje još nerođeno dijete ([[Ladislav V. Posmrtni]]).<ref>Mladen Švab (1989): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3472 Celjski, Ulrik II (Ulrich, Ulrih)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140721234646/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3472 |date=21. srpnja 2014. }}, Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 31. svibnja 2016.</ref> Vladislav I. je prihvatio hrvatsko-ugarsku krunu. Početna diplomatska neslaganja izrodila su se u oružani sukob koji je potrajao dvije godine. Među pristaše Vladislava I. bio je [[papa]] [[Eugen IV.]] koji mu je dao snažnu potporu, u zamjenu za pomoć oko organiziranja [[križarski ratovi|križarskoga]] pohoda protiv Turaka. Hrvatski ban [[Matko Talovac]] doveo je Vladislava I. u hrvatske krajeve. Gotovo jedini moćnici koji su ostali na Elizabetinoj strani bili su [[Ulrik II. Celjski]] i [[Ivan Giskra]]. Kraljica Elizabeta imenovala je za mačvanskog bana [[Ladislav IV. Gorjanski|Ladislava Garu]], koji je skupio vojsku za rat. U sukobu s [[Ivan Hunjadi|Ivanom Hunjadijem]] ta je vojska bila razbijena.<ref name="Seljan">Dragutin Seljan: [https://books.google.hr/books?id=tXFcAAAAcAAJ&pg=PA167&lpg=PA167&dq=Ivan+Giskra Google Knjige] ''Zemljopis pokrajinah ilirskih iliti Ogledalo zemlje, na kojoj pribiva narod ilirsko-slavjanski sa opisanjem berdah, potokah, gradovah i znatnih městah polag sadanjeg stališa, s kratkim dogodopisnim dodatkom i priloženim krajobrazom iliti mapom, Dio I. (pokrajine austriansko-ilirske)'', str. 167.</ref> == Posljedice == Već 1441. Turci su upadali u krajeve između Save i Drave.<ref name="Seljan"/> Nakon stabiliziranja situacije u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu, kralj Vladislav se je upustio u [[Veliki turski rat|dvogodišnji rat]] protiv Osmanskoga Carstva 1443. i 1444. godine, prekinuvši dogovoreno desetogodišnje primirje. U [[Bitka kod Varne|bitki kod Varne]] [[10. studenog]] [[1444.]] Vladislav I. je poginuo. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Građanski ratovi]] [[Kategorija:Hrvatski ratovi]] [[Kategorija:Mađarska vojna povijest]] [[Kategorija:Poljski ratovi]] [[Kategorija:Ratovi 15. stoljeća|H]] c867sa1cgzt6wzl0q5jt37ihzjf712t Ricardo Pérez Manrique 0 564836 7573925 6145520 2026-08-11T03:13:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573925 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Perezmanrique.jpg|mini|desno|Ricardo Pérez Manrique.]] '''Ricardo Pérez Manrique''' ([[17. svibnja]] [[1947.]]) [[urugvaj]]ski je [[pravnik]], [[novinar]] i [[političar]]. Diplomirao je na Pravnom fakultetu na [[Republičko sveučilište u Urugvaju|Republičkom sveučilištu u Montevideu]] [[1973.]] godine. Godinu poslije usavršavao se polaganjem dodatnih ispita na Sveučilištu u Buenos Airesu.<ref name="poder">{{cite web |url=http://www.poderjudicial.gub.uy/autor/9-uncategorised/245-curriculum-dr-perez-manrique.html |title=CV of Dr Pérez Manrique |accessdate=7. ožujka 2013. |publisher=Uurgvajsko pravosuđe |archive-date=27. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130327141331/http://poderjudicial.gub.uy/autor/9-uncategorised/245-curriculum-dr-perez-manrique.html |url-status=dead }} {{es icon}}</ref> Titulu doktora pravnih znanosti obranio je znanstvenim radom i disertacijom [[1989.]] godine.<ref name="poder"/> Od [[2012.]] član je peteročlanog vijeća sudaca [[Vrhovni sud Urugvaja|Vrhovnog sudaca Urugvaja]].<ref name="poder"/> Osim politikom i pravom bavi se i [[novinarstvo]]m te izdavaštvom. Do sada je objavio dvije knjige:<ref name="poder"/> * ''Código de la Infancia y la Adolescencia, comentado y anotado'' (koautor: Jacinta Balbela) * ''Reflexiones sobre la Ley de Seguridad Ciudadana'' (koautor: Milton Cairoli) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Pérez Manrique, Ricardo}} [[Kategorija:Urugvajski političari]] [[Kategorija:Urugvajski pravnici]] [[Kategorija:Urugvajski novinari]] bipu4b50p601gxeeidm8zya9w1qd58w Radoslav Dodig 0 565292 7573852 7435275 2026-08-10T21:48:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573852 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|166.000}} {{Infookvir znanstvenik | ime = Radoslav Dodig | slika = Radoslav dodig.jpg | slika_širina = 150px | naslov = | datum_rođenja = 6. travnja 1954. | mjesto_rođenja = Prolog | datum_smrti = 17. lipnja 2016. | mjesto_smrti = Ljubuški | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = Hrvat | etnicitet = | polje = | radna_institucija = | alma_mater = Filozofski fakultet u Zagrebu | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} '''Radoslav Dodig''' ([[Prolog (Ljubuški, BiH)|Prolog]], [[6. travnja]] [[1954.]] – [[Ljubuški]], [[17. lipnja]] [[2016.]]), [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] [[arheolog]], [[filolog]] i [[novinar]].<ref name="metkovic.hr">[http://www.arhiva.metkovic.hr/vijest2.asp?vijest=9356 Umro je Radoslav Dodig], metkovic.hr, objavljeno 17. lipnja 2016., pristupljeno 17. lipnja 2016.</ref> Široj javnosti poznat je kao dvostruki pobjednik [[Kviskoteka|Kviskoteke]]. Veliku je ljubav gajio prema povijesti i arheologiji, bavio se politikom, a radio je kao novinar i kolumnist u BiH.<ref name="HRT"/> == Životopis == [[Slika:Dodig kviskoteka.jpg|minijatura|desno|270px|Dodig kao pobjednik Kviskoteke sredinom 1980-ih]] Dodig je rođen u Prologu pored Ljubuškoga. Osnovnu je školu pohađao u [[Veliki Prolog|Velikome Prologu]], a Sjemenišnu klasičnu gimnaziju u Splitu. Uređivao je skupa s kolegama mjesečnik [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu|Nadbiskupijskog sjemeništa]] ''Navještenje''.<ref name="ljportal">Ljportal: [http://www.ljportal.com/drustvo/4855-preminuo-poznati-ljubusak-radoslav-dodig Preminuo poznati Ljubušak Radoslav Dodig ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160620203212/http://www.ljportal.com/drustvo/4855-preminuo-poznati-ljubusak-radoslav-dodig |date=20. lipnja 2016. }}, Ljubuški portal, 17. lipnja 2016. Pristupljeno 18. lipnja 2016.</ref> Budući da se u [[SFRJ]] nakon sjemenišne gimnazije moglo studirati jedino na [[Filozofski fakultet u Skoplju|Filozofskom fakultetu u Skoplju]], Dodig u [[Skopje|Skopju]] nastavlja studij klasične filologije.<ref name="metkovic.hr"/> Od 1986. do 1988. na [[Interuniverzitetski centar Dubrovnik|Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku]] pohađao je poslijediplomski studij "Kulturna povijest istočne obale Jadrana". Magistrirao je radom ''Ljubuški kraj u antičko doba'' na Odjelu za arheologiju [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]] pod mentorstvom akademika [[Nenad Cambi|Nenada Cambija]]. Gotovu doktorsku disertaciju ''Uspon i pad Ardijejaca'' pod mentorstvom prof. Slobodana Čače trebao je obraniti na [[Sveučilište u Zadru|Sveučilištu u Zadru]], ali je zbog bolesti nije uspio obraniti.<ref name="arheoportal">[https://arheohercegovina.com/2016/06/18/in-memoriam-r-dodig/ In memoriam R. Dodig], Hercegovački arheološki portal, objavljeno 18. lipnja 2016., pristupljeno 18. lipnja 2016.</ref> Široj javnosti poznat je kao dvostruki pobjednik [[Kviskoteka|Kviskoteke]].<ref name="HRT">[http://vijesti.hrt.hr/339813/preminuo-radoslav-dodig-apsolutni-pobjednik-kviskoteke Preminuo Radoslav Dodig, apsolutni pobjednik Kviskoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160618153524/http://vijesti.hrt.hr/339813/preminuo-radoslav-dodig-apsolutni-pobjednik-kviskoteke |date=18. lipnja 2016. }}, hrt.hr, objavljeno 17. lipnja 2016., pristupljeno 17. lipnja 2016.</ref> U velikome superfinalu pobijedio je 1986. U tom istom superfinalu sudjelovale su hrvatske kvizaške legende [[Robert Pauletić]] (drugo mjesto) i [[Mirko Miočić]] (treće mjesto).<ref name="HRT"/><ref name="večernji"/> Ostvario je sedam pojedinačnih pobjeda i jednu pobjedu u superfinalu Kviskoteke.<ref name="večernji"/> U prvoj polovici osamdesetih bio je nezaposlen, tek je kratko predavao u [[teslić]]koj gimnaziji, a po povratku u rodni Ljubuški nije se mogao zaposliti jer je bio politički nepodoban.<ref>Dnevni list | Zorica Volarević: [http://www.ljportal.com/index.php/drustvo/625-radoslav-dodig-kada-bih-zbrojio-sve-pobjede-u-kviskoteci-ne-bih-mogao-kupiti-ni-tada-rabljenoga-stojadina Radoslav Dodig: Kada bih zbrojio sve pobjede u Kviskoteci, ne bih mogao kupiti ni tada rabljenoga ‘stojadina’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313102702/http://ljportal.com/index.php/drustvo/625-radoslav-dodig-kada-bih-zbrojio-sve-pobjede-u-kviskoteci-ne-bih-mogao-kupiti-ni-tada-rabljenoga-stojadina |date=13. ožujka 2016. }} <small>Ljubuški portal (objavljeno 8. travnja 2014., pristupljeno 17. lipnja 2016.)</small></ref> U drugoj polovici osamdesetih honorarno je predavao [[grčki]] i [[latinski]] u Centru za usmjereno obrazovanje "Petar Levantin" u [[Metković]]u, čiji je stalni zaposlenik postao 1991. Godine 1992. prelazi u Gimnaziju Metković, u kojoj je do 2008. predavao latinski jezik. Godinama je bio aktivan suradnik ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Metkoviću,<ref name="metkovic.hr"/> a od 2007. predsjednik Matice hrvatske u Ljubuškom.<ref name="RLJ">[http://www.radioljubuski.ba/raspored-emitiranja/24461-preminuo-radoslav-dodig.html#.V2Vh2ruLTcc Preminuo Radoslav Dodig] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812094321/http://www.radioljubuski.ba/raspored-emitiranja/24461-preminuo-radoslav-dodig.html#.V2Vh2ruLTcc |date=12. kolovoza 2016. }}, Radio Ljubuški, objavljeno 17. lipnja 2016., pristupljeno 18. lipnja 2016.</ref> Bio je članom [[Hrvatsko arheološko društvo|Hrvatskog arheološkog društva]], [[Hrvatsko filološko društvo|Hrvatskog filološkog društva]] te urednik u biblioteci "Stećak" nakladničke kuće [[ZIRAL]]-a u [[Mostar]]u.<ref name="večernji">vecernji.ba: [http://www.vecernji.ba/preminuo-novinar-i-arheolog-radoslav-dodig-1092968 Preminuo novinar i arheolog Radoslav Dodig], vecernji.ba, objavljeno 17. lipnja 2016., pristupljeno 17. lipnja 2016.</ref> Stručne radove objavljivao je u znanstvenoj periodici te zbornicima znanstvenih skupova. Za [[Slobodna Dalmacija|Slobodnu Dalmaciju]] i [[Večernji list]] pisao je kao dopisnik, i to najčešće o temama iz kulture, lingvistike i kulturno-povijesne baštine.<ref name="arheoportal"/> Doprinos arheologiji dao je i za vrijeme izgradnje autocesta, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je na dionici [[Autocesta A1|autoceste A1]] [[Dugopolje]] – [[Ravča]] bio zamjenik voditelja arheoloških radova, a na dionici [[Autocesta A1 (BiH)|autoceste A1]] kroz BiH Bijača – [[Zvirovići]], zamjenik i voditelj arheoloških zaštitnih radova.<ref name="RLJ"/> U slobodno je vrijeme istraživao kulturno-povijesnu baštinu posebice Hercegovine i Ljubuškog, na čijoj je zaštiti radio. Znanstveni opus čini mu više od 100 znanstvenih, stručnih i preglednih radova te osvrta iz povijesti, arheologije i filologije koje je objavio u zbornicima i publikacijama te veliki broj članaka, feljtona, komentara, kolumna u tiskanim i elektroničkim medijima.<ref name="ljportal"/> Zahvaljujući djelovanju Matice hrvatske u Ljubuškom, pokrenuto je više projekata zaštite spomenika ([[Rimski vojni logor u Humcu|Rimski kompleks Gračine]], [[Stari grad Ljubuški]], [[Nekropola Bijača|nekropola Bijača]] i [[Nekropola Studenci (Ljubuški)|nekropola u Studencima]] koji su proglašeni nacionalnim spomenicima BiH).<ref name="RLJ"/> Očišćena i konzervirana nekropola na Bijači (lokalitet Dilić) uvrštena je na popis 28 [[UNESCO]]-ovih zaštićenih lokaliteta grobalja sa [[Stećak|stećcima]] u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1504/ Stećci Medieval Tombstones Graveyards] Službene stranice UNESCO-a (pristupljeno 11. lipnja 2017.)</ref> Bio je aktivan u politici od 1990. godine, obnašao je nekoliko dužnosti u vlasti BiH.<ref name="ljportal"/> Osnivač je, pokretač i prvi meštar Ljubuškog Karnevala.<ref>[http://ljubuski-karneval.com/odavanje-pocasti-radoslavu-dodigu-i-povratak-starim-obicajima-ljubuskog-karnevala/ Odavanje počasti Radoslavu Dodigu i povratak starim običajima Ljubuškog Karnevala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200206171221/http://ljubuski-karneval.com/odavanje-pocasti-radoslavu-dodigu-i-povratak-starim-obicajima-ljubuskog-karnevala/ |date=6. veljače 2020. }} ljubuski-karneval.com (objavljeno 13. prosinca 2017. pristupljeno 6. veljače 2020.)</ref> == Nagrade i priznanja == *Nagrada za životno djelo općine Ljubuški<ref name="ljportal"/> *prigodom prve obljetnice smrti Hrvatska pošta Mostar tiskala je u njegovu čast prigodnu poštansku markicu<ref name="HP">[https://www.post.ba/filatelija/detalji/?id=5612 Prva obljetnica smrti Radoslava Dodiga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180624151806/https://www.post.ba/filatelija/detalji/?id=5612 |date=24. lipnja 2018. }}, Hrvatska pošta Mostar, objavljeno 17. lipnja 2017., pristupljeno 24. lipnja 2018.</ref> == Izbor iz objavljenih radova == *Greda - srednjovjekovna nekropola u Crvenom Grmu. ''Hercegovina: časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe'', 4., 73-80. (1985.) * Mlade kod Veljaka - kontinuitet od antike. ''Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe'', 3(11), 17-22. (1997.) * Sekulan, naziv dijela rimske ceste na području Ljubuškoga. ''Hercegovina: časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe'', 4-5 (12-13), 39-45. (1998.) * Miljokaz cara Licinija. ''Hercegovina: časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe'', 6-7 (14-15), 41-47. (2000.) * A. A. Barret, Livia: First lady of Imperial Rome, Yale University Press, 2002. ''Obavijesti: [[Hrvatsko arheološko društvo]]'', XXXXV (3), 154-156. (2003.) * Spomenik Kvinta Valerija iz Hardomilja kod Ljubuškoga. ''[[Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku]]'', 95, 363-373. (2003.) * Rimski spomenici iz Tomislavgrada. ''Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe'', 19., 21-30. (2005.) * Rimski nadgrobni spomenik iz Tomislavgrada. ''Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku'', 97, 339-351. (2005.) * Nalaz rimskih spomenika u Mostarskim Vratima kod Ljubuškoga. ''Hercegovina: godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe'', 20, 7-12. (2006.) * Akti crkvenih sabora održanih 530. i 533. u Saloni. ''Povijesni prilozi / Historical contributions'', 35, 9-23. (2008.) (R. Dodig, A. Škegro) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://arheohercegovina.com/2016/06/18/in-memoriam-r-dodig/ In memoriam: Radoslav Dodig] <small>(arheohercegovina.com, objavljeno 18. lipnja 2016., pristupljeno 19. lipnja 2016.)</small> {{GLAVNIRASPORED:Dodig, Radoslav}} [[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]] [[Kategorija:Hrvatski arheolozi]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hrvatski novinari iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Hrvatski kvizaši]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] 1zfkozqfhdjx6twn6nkw4vmlhd0yivp Raphaël Guerreiro 0 567958 7573873 7445663 2026-08-10T22:58:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573873 wikitext text/x-wiki {{nogometni transfer}} {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Raphaël Guerreiro | slika = [[Datoteka:Russia-Portugal CC2017 (9) (cropped).jpg|250px]] | opis slike = Guerreiro u dresu Portugala u [[2017.]] godini. | država = {{Z+X|POR}} | puno ime = Raphaël Adelino José Guerreiro | nadimak = | datum rođenja = [[22. prosinca]] [[1993.]] | datum smrti = | visina = 170 cm | trenutačni klub = [[FC Bayern München|Bayern München]] | broj u klubu = 22 | pozicija = [[Branič (nogomet)|lijevi bek]] | ugovor = | mlade godine = 1999. – 2005. <br /> 2005. – 2008. <br /> 2008. – 2012. | juniorski klubovi = Blanc-Mesnil <br /> Clairefontaine <br /> [[SM Caen|Caen]] | godina = 2010. – 2012. <br /> 2012. – 2013. <br /> 2013. – 2016. <br /> 2016. – 2023. <br> 2023. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[SM Caen|Caen]] <br /> Caen B <br /> [[FC Lorient|Lorient]] <br /> [[Borussia Dortmund]] <br> [[FC Bayern München|Bayern München]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}{{0}}(4) <br /> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}102 {{0}}{{0}}(10) <br /> {{0}}162 {{0}}{{0}}(30) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2013. – 2015. <br /> 2014. – ''danas'' | reprezentacija = {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija do 21 godine|Portugal do 21]] <br /> {{NogRep|POR}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}64 {{0}}{{0}}{{0}}(4) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 1. srpnja 2023. }} '''Raphaël Adelino José Guerreiro''' (Le Blanc-Mesnil, [[Pariz]], [[22. prosinca]] [[1993.]]) [[portugal]]ski je [[nogomet]]aš koji trenutačno igra za [[Njemačka|njemački]] nogometni klub [[FC Bayern München|Bayern München]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalsku nogometnu reprezentaciju]]. Guerreiro je započeo svoju karijeru u [[SM Caen|Caen]]u. Iz Caena je prešao u [[FC Lorient]] gdje je profesionalno debitirao u [[Ligue 1]]. Kasnije je prešao u dortmundsku Borussiju. U [[2014.]] godini je debitirao za portugalsku nogometnu reprezentaciju i našao je se na popisu portugalskog izbornika za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo u rodnoj zemlji]]. == Klupska karijera == === Caen === Guerreiro je rođen u [[Pariz|pariškom]] predgrađu Le Blanc-Mesnil kao dijete portugalskog oca i majke iz [[Francuska|Francuske]]. Pridružio je se nogometnoj školi [[SM Caen]]a s 14 godina u [[2008.]] godini.<ref>{{fra oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.caen.maville.com/sport/detail_-Pour-Raphael-Guerreiro-c-est-l-annee-d-apres_fil-2274375_actu.Htm |naslov=Pour Raphaël Guerreiro, c'est l'année d'aprèss |rad=caen.maville.com |dan=2013-01-11 |preuzeto=2016-08-04 |archive-date=23. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160723212126/http://www.caen.maville.com/sport/detail_-Pour-Raphael-Guerreiro-c-est-l-annee-d-apres_fil-2274375_actu.Htm |url-status=dead }}</ref> Guerreiro je profesionalno debitirao za Caen u sezoni 2012./13. u [[Ligue 2]]. Igrao je svakoj utakmici te sezone.<ref>{{por oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.record.xl.pt/futebol/futebol-nacional/2--liga/detalhe/feirense-benfica-2-2-golo-de-fonseca-trama-aguias-908114.html |naslov=Feirense-Benfica, 2-2: Golo de Fonseca trama águias |rad=record.xl.pt |dan=2014-10-05 |preuzeto=2016-07-02 |archive-date=8. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210908133143/https://www.record.pt/futebol/futebol-nacional/2--liga/detalhe/feirense-benfica-2-2-golo-de-fonseca-trama-aguias-908114 |url-status=dead }}</ref> === Lorient === U lipnju [[2013.]] godine je Guerreiro potpisao za [[Ligue 1|prvogligaša]] [[FC Lorient]]. S Lorientom je lijevi bek potpisao četverogodišnji ugovor.<ref>{{fra oznaka}} {{citiranje www |url=https://www.fclweb.fr/fr/info/article/raphael-guerreiro-et-vincent-aboubakar-au-fc-lorient |naslov=Raphaël Guerreiro et Vincent Aboubakar au FC Lorient |rad=fclweb.fr |dan=2013-06-27 |preuzeto=2016-08-04 |archive-date=17. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160317044116/https://www.fclweb.fr/fr/info/article/raphael-guerreiro-et-vincent-aboubakar-au-fc-lorient |url-status=dead }}</ref> Za Lorient je Guerreiro debitirao u kolovozu te godine u porazu protiv [[Lille O.S.C.|Lillea]]. U tom susretu je branič igrao 90 minuta. U studenom [[2014.]] godine je Guerreiro zabio svoj prvi pogodak za Lorient protiv [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germaina]], gdje je Lorient na kraju izgubio s 1:2.<ref>{{por oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.ojogo.pt/internacional/portugueses/noticias/interior/raphael-guerreiro-marcou-mas-o-psg-ganhou-4214555.html?id=4214555 |naslov=Raphael Guerreiro marcou, mas o PSG ganhou |rad=ojogo.pt |dan=2014-11-01 |preuzeto=2016-08-04 |archive-date=14. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161014061034/http://www.ojogo.pt/internacional/portugueses/noticias/interior/raphael-guerreiro-marcou-mas-o-psg-ganhou-4214555.html?id=4214555 |url-status=dead }}</ref> U 2014./15. seozni je Guerreiro postigao sedam golova.<ref>{{fra oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.lequipe.fr/Football/match/316453 |naslov=Lorient - Caen : Ayew offre une victoire capitale à Lorient (2-1) |rad=lequipe.fr |dan=2015-03-14 |preuzeto=2016-08-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151119140554/http://www.lequipe.fr/Football/match/316453 |archivedate=19. studenoga 2015.}}</ref> U listopadu [[2015.]] godine je Guerreiro zabio prvi pogodak u derbiju protiv [[Stade Rennais FC|Stade Rennaisa]].<ref>{{fra oznaka}} {{citiranje www |url=https://fr.sports.yahoo.com/news/ligue-1-rennes-tenu-%C3%A9chec-%C3%A0-lorient-navance-171827547--sow.html |naslov=Ligue 1: Rennes, tenu en échec à Lorient, n'avance plus |rad=fr.sports.yahoo.com |dan=2015-10-24 |preuzeto=2016-08-04 |archive-date=29. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160529044900/https://fr.sports.yahoo.com/news/ligue-1-rennes-tenu-%C3%A9chec-%C3%A0-lorient-navance-171827547--sow.html |url-status=dead }}</ref> U zadnjoj sezoni je odigrao 34 od 38 utakmica. === Borussia Dortmund === Portugalski reprezentativac potpisao je s [[Njemačka|njemačkim]] [[Njemačka nogometna Bundesliga|prvoligašem]] [[Borussia Dortmund]]om četverogodišnji ugovor u lipnju [[2016.]] godine. Ugovor s Dortmundom Portugalca veže do [[30. lipnja]] [[2020.]]<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.espnfc.com/story/2894744/borussia-dortmund-sign-portugal-defender-raphael-guerreiro-from-lorient |naslov=Borussia Dortmund sign Portugal's Raphael Guerreiro from Lorient |rad=espnfc.com |dan=2016-06-16 |preuzeto=2016-08-04}} </ref> Protiv [[SV Darmstadt 98|SV Darmstadta 98]] je Guerreiro debitirao u [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesligi]] u rujnu.<ref>{{deu oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bvb.de/Spiele/Spielberichte/2016/Bundesliga/03-Borussia-Dortmund-SV-Darmstadt-98/Spielbericht/Teams-Tore |naslov=Teams & Tore |rad=bvb.de |dan=2016-09-20 |preuzeto=2016-11-10 |archive-date=20. rujna 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160920125019/http://www.bvb.de/Spiele/Spielberichte/2016/Bundesliga/03-Borussia-Dortmund-SV-Darmstadt-98/Spielbericht/Teams-Tore |url-status=dead }}</ref> Portugalski nogometaš izjavio je u studenom [[2016.]] kako je odbio ponude [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]] i [[FC Barcelona|FC Barcelone]], u želji za u nekim drugim klubom, gdje je manja konkurencija.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-3914108/Borussia-Dortmund-star-Raphael-Guerreiro-claims-turned-offers-Barcelona-PSG.html |naslov=Borussia Dortmund star Raphael Guerreiro claims he turned down offers from Barcelona and PSG |rad=dailymail.co.uk |dan=2016-11-07 |preuzeto=2016-11-10}} </ref> == Reprezentativna karijera == Izbornik [[Fernando Santos]] je u studenom [[2014.]] godine pozvao Guerreira za [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2016.#Skupina I|kvalifikacijsku utakmicu]] protiv [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenije]] i prijateljsku utakmicu protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2825638/Jose-Bosingwa-recalled-Portugal-squad-four-years-former-Chelsea-defender-international-appearance.html |naslov=Jose Bosingwa recalled to Portugal squad four years after former Chelsea defender made his last international appearance |rad=dailymail.co.uk |dan=2014-11-07 |preuzeto=2016-08-04}} </ref> Za portugalsku nogometnu reprezentaciju je debitirao u pobjedi protiv Armenije,<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.skysports.com/football/portugal-vs-armenia/308987 |naslov=European Qualifying: Cristiano Ronaldo sets new record as Portugal beat Armenia 1-0 |rad=skysports.com |dan=2014-11-15 |preuzeto=2016-08-04}} </ref> a četiri dana kasnije je zabio svoj prvi gol Argentincima na [[Old Trafford]]u.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.dailymail.co.uk/sport/football/article-2839904/Argentina-0-1-Portugal-Raphael-Guerreiro-scores-injury-time-winner-Cristiano-Ronaldo-Lionel-Messi-withdrawn-half-time-heavyweight-showdown-Old-Trafford.html |naslov=Argentina 0-1 Portugal: Raphael Guerreiro scores injury-time winner as Cristiano Ronaldo and Lionel Messi are withdrawn at half-time in heavyweight showdown at Old Trafford |rad=dailymail.co.uk |dan=2014-11-18 |preuzeto=2016-08-04}} </ref> === Europsko prvenstvo 2016. === Portugalski nogometni izbornik objavio je u svibnju [[2016.]] popis za nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europsko prvenstvo u Francuskoj]], na kojem se nalazio Guerreiro.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36417368 |naslov=Euro 2016: Full squads for every country |rad=bbc.com |dan=2016-06-08 |preuzeto=2016-08-04}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Skupina F|prvoj utakmici Portugala na Europskom prvenstvu]] je odigrao cijeli susret protiv [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bavarianfootballworks.com/2016/6/14/11937838/renato-sanches-debut-portugal-iceland-euro-2016 |naslov=Renato Sanches impressed in his Euro 2016 debut for Portugal |rad=bavarianfootballworks.com |dan=2016-06-14 |preuzeto=2016-07-02}} </ref> U [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Finale|finalu]] su nogometaši Portugala pobijedili [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] na [[Stade de France]]u i došli do svog prvog naslova prvaka Europe. Portugal je došao do naslova prvaka Europe iako je na cijelom turniru upisao jednu pobjedu u 90 minuta, protiv [[Velška nogometna reprezentacija|Walesa]] u [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.#Polufinale|polufinalu]]. ''A Selecção'' je gotovo 100 minuta igrala bez svojeg kapetana [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]], a pobjedu im je donio igrač s klupe [[Éder (portugalski nogometaš)|Éder]] u 109. minuti utakmice.<ref>{{citiranje www |url=http://sport.hrt.hr/342704/euro-2016-portugal-francuska |naslov=Euro 2016.: Portugal je prvak Europe |rad=hrt.hr |dan=2016-07-10 |preuzeto=2016-07-11 |archive-date=13. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160713050906/http://sport.hrt.hr/342704/euro-2016-portugal-francuska |url-status=dead }}</ref> U momčadi Europskog prvenstva je se našao i Guerreiro zajedno s trojicom suigrača.<ref>{{citiranje www |url=http://net.hr/sport/nogomet/uefa-objavila-momcad-eura-prvi-put-u-povijesti-najbolji-igrac-ne-dolazi-iz-pobjednicke-reprezentacije/ |naslov=UEFA OBJAVILA MOMČAD EURA: Prvi put u povijesti najbolji igrač ne dolazi iz pobjedničke reprezentacije |rad=net.hr |dan=2016-07-11 |preuzeto=2016-08-04 |url-status=dead }}</ref> === Reprezentativni golovi === {| class="wikitable sortable" |- bgcolor=#9799F3 !Broj !Datum !Stadion !Protivnik !Pogodak !Rezultat !Natjecanje |- |align=center|'''1.''' | 18. studenog 2014. | [[Old Trafford]], [[Manchester]], [[Engleska]] | {{NogRep|ARG}} |align=center| '''1''':0 |align=center| 1:0 |align=center| Prijateljska |- |align=center|'''2.''' | 29. svibnja 2016. | [[Estádio do Dragão]], [[Porto]], [[Portugal]] | {{NogRep|NOR}} |align=center| '''2''':0 |align=center| 3:0 |align=center| Prijateljska |- | colspan="7"|<small>''* Golovi u reprezentaciji zadnji su put ažurirani 1. rujna 2017.''</small> |} == Izvori == {{commons}} {{izvori|30em}} {{Sastav - Bayern München}} {{Sastav Portugal 2016. EP}} {{Sastav Portugal 2020. EP}} {{Sastav Portugal 2022 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Guerreiro, Raphaël}} [[Kategorija:Portugalski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FC Bayern Münchena]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Nogometaši FC Lorienta]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] 2as7ipe9lpstiywxvts8fs1j81xcmeg Galaktičko središte 0 569083 7574008 7255279 2026-08-11T08:28:56Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Geometrijska središta]]; +[[Kategorija:Strijelac (zviježđe)]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574008 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Galactic Cntr full cropped.jpg|mini|desno|300px|Galaktičko središte (lijevo gore) u infracrvenom spektru, pokriveno oblacima prašine (snimak: [[2MASS]]).]] '''Galaktičko središte''' je [[središte mase]] [[Kumova slama|Kumove slame]]. Nalazi se u zviježđu [[Strijelac (zviježđe)|Strijelcu]], gdje je najgušći vidljivi pojas Kumove slame. Galaktičko središte sadrži najbližu nam poznatu [[supermasivna crna rupa|supermasivnu crnu jamu]] i pokazuje neuobičajene astronomske fenomene. [[Galaktički koordinatni sustav]] ovdje ima početnu točku za računanje galaktičke dužine (α = 17h 42,4min i δ = −28,92°). Položaj je odredio ''Međunarodni astronomski savez'' (IAU) 1958. [[Rektascenzija]] i [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] galaktičkoga središta za [[Epoha (astronomija)|epohu J2000,0]] su α = 17 h 45,6 min, δ = –28°56,3′ (u [[Strijelac (zviježđe)|zviježđu Strijelcu]]). Postoje nepoklapanja zbog povijesnih razloga. Promjer središta je oko 1000 parseka. Svojstva mu se oštro razlikuju od osobina drugih djelova galaktike. Slikovito govoreći, galaktičko je središte svemirski "laboratorij", u kojem se sad zbivaju [[zvjezdotvorno područje|zvjezdotvorni]] procesi u kojem se nalazi jezgra, u kojem je nekad davno počela kondenziranje našeg zvjezdanog sustava. Sa Zemlje gledano prema galaktičkom središtu, u zviježđu [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijašu]] nalazi se regija [[galaktički disk|galaktičkog diska]] s najmanjom za promatrati zvjezdanom gustoćom - [[galaktičko protusredište]].<ref>[http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html The Internet Encyclopedia of Science: ''galactic anticenter''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206014325/http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html |date=6. veljače 2011. }} (preuzeto 16. listopada 2010.)</ref><ref>[http://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html Views of the Galactic Anticenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218045646/https://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html |date=18. veljače 2021. }} fermi.gsfc.nasa.gov (preuzeto 6. listopada 2010.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Sascha Trippe: Ten thousand stars and one black hole. A study of the galactic center in the near infrared. Harland Media, Lichtenberg 2008, {{ISBN|978-3-938363-22-5}}. (Zugleich: Univ, Diss, München 2008). * Fulvio Melia: The black hole at the center of our galaxy. Princeton University Press, Princeton NJ u. a. 2003, {{ISBN|0-691-09505-1}}. * Fulvio Melia: The galactic supermassive black hole. Princeton University Press, Princeton NJ u. a. 2007, {{ISBN|978-0-691-09535-6}}. * Roland Gredel: The Galactic Center. 4th ESO/CTIO workshop. La Serena, Chile, 10–15 March 1996. Astronomical Society of the Pacific, San Francisco CA 1996, {{ISBN|1-886733-22-8}}. (Astronomical Society of the Pacific Conference Series 102) * Физическая энциклопедия / под ред. А. М. Прохорова, ст. «Галактический центр» * Агекян Т. А. Звезды, галактики, метагалактика. * Каплан С. А., Пикельнер С. Б. Физика межзвездной среды. — М. — 1979 * Кардашев Н. С. Феноменологическая модель ядра Галактики // в кн. Итоги науки и техники. Серия Астрономия, т. 24. — М. — 1983. * Eckart A., Schödel R., Straubmeier C. The Black Hole at the Center of the Milky Way. — London: Imperial College Press. — 2005 (англ. ) == Vanjske poveznice == {{commonscat|Galactic Center}} * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1162715 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] Путешествие в центр Галактики * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1208859 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] В центре Млечного Пути * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1166650 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] Звездный пейзаж в центре Галактики [[Kategorija:Mliječni put]] [[Kategorija:Geometrijska središta]] [[Kategorija:Strijelac (zviježđe)]] p5nhwjmsvhkby6kpr6ldwrguz8esq4y 7574009 7574008 2026-08-11T08:29:01Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Geometrijska središta|Geometrijska središta]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574009 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Galactic Cntr full cropped.jpg|mini|desno|300px|Galaktičko središte (lijevo gore) u infracrvenom spektru, pokriveno oblacima prašine (snimak: [[2MASS]]).]] '''Galaktičko središte''' je [[središte mase]] [[Kumova slama|Kumove slame]]. Nalazi se u zviježđu [[Strijelac (zviježđe)|Strijelcu]], gdje je najgušći vidljivi pojas Kumove slame. Galaktičko središte sadrži najbližu nam poznatu [[supermasivna crna rupa|supermasivnu crnu jamu]] i pokazuje neuobičajene astronomske fenomene. [[Galaktički koordinatni sustav]] ovdje ima početnu točku za računanje galaktičke dužine (α = 17h 42,4min i δ = −28,92°). Položaj je odredio ''Međunarodni astronomski savez'' (IAU) 1958. [[Rektascenzija]] i [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] galaktičkoga središta za [[Epoha (astronomija)|epohu J2000,0]] su α = 17 h 45,6 min, δ = –28°56,3′ (u [[Strijelac (zviježđe)|zviježđu Strijelcu]]). Postoje nepoklapanja zbog povijesnih razloga. Promjer središta je oko 1000 parseka. Svojstva mu se oštro razlikuju od osobina drugih djelova galaktike. Slikovito govoreći, galaktičko je središte svemirski "laboratorij", u kojem se sad zbivaju [[zvjezdotvorno područje|zvjezdotvorni]] procesi u kojem se nalazi jezgra, u kojem je nekad davno počela kondenziranje našeg zvjezdanog sustava. Sa Zemlje gledano prema galaktičkom središtu, u zviježđu [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijašu]] nalazi se regija [[galaktički disk|galaktičkog diska]] s najmanjom za promatrati zvjezdanom gustoćom - [[galaktičko protusredište]].<ref>[http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html The Internet Encyclopedia of Science: ''galactic anticenter''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206014325/http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html |date=6. veljače 2011. }} (preuzeto 16. listopada 2010.)</ref><ref>[http://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html Views of the Galactic Anticenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218045646/https://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html |date=18. veljače 2021. }} fermi.gsfc.nasa.gov (preuzeto 6. listopada 2010.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Sascha Trippe: Ten thousand stars and one black hole. A study of the galactic center in the near infrared. Harland Media, Lichtenberg 2008, {{ISBN|978-3-938363-22-5}}. (Zugleich: Univ, Diss, München 2008). * Fulvio Melia: The black hole at the center of our galaxy. Princeton University Press, Princeton NJ u. a. 2003, {{ISBN|0-691-09505-1}}. * Fulvio Melia: The galactic supermassive black hole. Princeton University Press, Princeton NJ u. a. 2007, {{ISBN|978-0-691-09535-6}}. * Roland Gredel: The Galactic Center. 4th ESO/CTIO workshop. La Serena, Chile, 10–15 March 1996. Astronomical Society of the Pacific, San Francisco CA 1996, {{ISBN|1-886733-22-8}}. (Astronomical Society of the Pacific Conference Series 102) * Физическая энциклопедия / под ред. А. М. Прохорова, ст. «Галактический центр» * Агекян Т. А. Звезды, галактики, метагалактика. * Каплан С. А., Пикельнер С. Б. Физика межзвездной среды. — М. — 1979 * Кардашев Н. С. Феноменологическая модель ядра Галактики // в кн. Итоги науки и техники. Серия Астрономия, т. 24. — М. — 1983. * Eckart A., Schödel R., Straubmeier C. The Black Hole at the Center of the Milky Way. — London: Imperial College Press. — 2005 (англ. ) == Vanjske poveznice == {{commonscat|Galactic Center}} * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1162715 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] Путешествие в центр Галактики * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1208859 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] В центре Млечного Пути * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1166650 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] Звездный пейзаж в центре Галактики [[Kategorija:Mliječni put]] [[Kategorija:Strijelac (zviježđe)]] 7ieetc3cts2gm0fhjhdvqhfzf5xc306 7574011 7574009 2026-08-11T08:29:26Z Argo Navis 852 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7574009|7574009]] suradnika [[Special:Contributions/Argo Navis|Argo Navis]] ([[User talk:Argo Navis|razgovor]]) 7574011 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Galactic Cntr full cropped.jpg|mini|desno|300px|Galaktičko središte (lijevo gore) u infracrvenom spektru, pokriveno oblacima prašine (snimak: [[2MASS]]).]] '''Galaktičko središte''' je [[središte mase]] [[Kumova slama|Kumove slame]]. Nalazi se u zviježđu [[Strijelac (zviježđe)|Strijelcu]], gdje je najgušći vidljivi pojas Kumove slame. Galaktičko središte sadrži najbližu nam poznatu [[supermasivna crna rupa|supermasivnu crnu jamu]] i pokazuje neuobičajene astronomske fenomene. [[Galaktički koordinatni sustav]] ovdje ima početnu točku za računanje galaktičke dužine (α = 17h 42,4min i δ = −28,92°). Položaj je odredio ''Međunarodni astronomski savez'' (IAU) 1958. [[Rektascenzija]] i [[Deklinacija (astronomija)|deklinacija]] galaktičkoga središta za [[Epoha (astronomija)|epohu J2000,0]] su α = 17 h 45,6 min, δ = –28°56,3′ (u [[Strijelac (zviježđe)|zviježđu Strijelcu]]). Postoje nepoklapanja zbog povijesnih razloga. Promjer središta je oko 1000 parseka. Svojstva mu se oštro razlikuju od osobina drugih djelova galaktike. Slikovito govoreći, galaktičko je središte svemirski "laboratorij", u kojem se sad zbivaju [[zvjezdotvorno područje|zvjezdotvorni]] procesi u kojem se nalazi jezgra, u kojem je nekad davno počela kondenziranje našeg zvjezdanog sustava. Sa Zemlje gledano prema galaktičkom središtu, u zviježđu [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijašu]] nalazi se regija [[galaktički disk|galaktičkog diska]] s najmanjom za promatrati zvjezdanom gustoćom - [[galaktičko protusredište]].<ref>[http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html The Internet Encyclopedia of Science: ''galactic anticenter''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206014325/http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html |date=6. veljače 2011. }} (preuzeto 16. listopada 2010.)</ref><ref>[http://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html Views of the Galactic Anticenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218045646/https://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html |date=18. veljače 2021. }} fermi.gsfc.nasa.gov (preuzeto 6. listopada 2010.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * Sascha Trippe: Ten thousand stars and one black hole. A study of the galactic center in the near infrared. Harland Media, Lichtenberg 2008, {{ISBN|978-3-938363-22-5}}. (Zugleich: Univ, Diss, München 2008). * Fulvio Melia: The black hole at the center of our galaxy. Princeton University Press, Princeton NJ u. a. 2003, {{ISBN|0-691-09505-1}}. * Fulvio Melia: The galactic supermassive black hole. Princeton University Press, Princeton NJ u. a. 2007, {{ISBN|978-0-691-09535-6}}. * Roland Gredel: The Galactic Center. 4th ESO/CTIO workshop. La Serena, Chile, 10–15 March 1996. Astronomical Society of the Pacific, San Francisco CA 1996, {{ISBN|1-886733-22-8}}. (Astronomical Society of the Pacific Conference Series 102) * Физическая энциклопедия / под ред. А. М. Прохорова, ст. «Галактический центр» * Агекян Т. А. Звезды, галактики, метагалактика. * Каплан С. А., Пикельнер С. Б. Физика межзвездной среды. — М. — 1979 * Кардашев Н. С. Феноменологическая модель ядра Галактики // в кн. Итоги науки и техники. Серия Астрономия, т. 24. — М. — 1983. * Eckart A., Schödel R., Straubmeier C. The Black Hole at the Center of the Milky Way. — London: Imperial College Press. — 2005 (англ. ) == Vanjske poveznice == {{commonscat|Galactic Center}} * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1162715 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] Путешествие в центр Галактики * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1208859 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] В центре Млечного Пути * (rus.) [http://www.astronet.ru/db/msg/1166650 Mrežni žurnal Астрономическая Картинка Дня] Звездный пейзаж в центре Галактики [[Kategorija:Mliječni put]] [[Kategorija:Geometrijska središta]] [[Kategorija:Strijelac (zviježđe)]] p5nhwjmsvhkby6kpr6ldwrguz8esq4y Preustroj JNA 0 571981 7573552 7485141 2026-08-10T13:37:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573552 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Preustroj JNA 1987.png|mini|400px|Preustroj [[JNA]] po [[Velika Srbija|velikosrpskim]] granicama]] '''Preustroj [[JNA]]''' je naziv za reorganizaciju [[JNA]] pod kodnim imenom "Jedinstvo" iz razdoblja [[1987.]] – 1990., pod vođenjem admirala [[Branko Mamula|Branka Mamule]].<ref>Davor Marijan, Polemos, "JEDINSTVO” – POSLJEDNJI USTROJ JNA", br. 6, 2003., str. 11</ref> ==Uvod== Obrambeni sustav [[SFRJ]] od usvajanja Koncepcije općenarodne obrane 1968. godine čine JNA i [[Teritorijalna obrana|TO]],<ref>Marijan, 2008., str. 31</ref> a ova koncepcija ONO i DSZ osnažena je [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|Ustavom iz 1974. godine]] koji je decentralizirao Jugoslaviju, odnosno republike i pokrajine su dobile prevlast nad saveznom državom.<ref name="Marijan, 2008., str. 84">Marijan, 2008., str. 84</ref> Skoro dvadeset godina (1968. – 1987.) JNA je imala ustroj i teritorijalnu organizaciju, koja se doduše povremeno mijenjala u manjim aspektima, ali je ipak zadržala ustroj koji se u literaturi redovno naziva republičkim ustrojem vojske.<ref>Marijan, 2003., str. 12</ref> Decentralizirane republike poslije [[Josip Broz Tito|Titove]] smrti 1980. godine oslobođene Titovog diktatorskog nadzora<ref name="Marijan, 2008., str. 84"/> [[1980-ih]] nastojale su se demokratizirati, počele su sporu transformaciju prema demokratskim društvima. Vojni vrh ''JNA'' je u Sloveniji i Hrvatskoj vidio najveću opasnost, protiveći se, nakon kraja [[hladni rat|hladnoga rata]] neminovnim promjenama u [[SFRJ]] i većoj samostalnosti republika. Općenito, na riječima, zauzimali su se za "ravnopravnost naroda i narodnosti". ==Preustroj== U realnosti, JNA se osamostalila i postala samostalan čimbenik.<ref>Marijan, 2008., str. 84-85</ref> Samostalna JNA odnosno njeni čelnici ([[Branko Mamula|Mamula]] i [[Veljko Kadijević|Kadijević]]) željeli su potpuni nadzor nad oružanom silom, te im je [[Teritorijalna obrana]] smetala jer se u biti radilo u slabijoj, ali republički nadziranoj postrojbi, iako su njeni zapovjednici formalno bili podložni lokalnim zapovjednicima JNA.<ref>Marijan, 2008., str. 108</ref> Stoga je 1986. predložena, a u veljači prihvaćena inicijativa o preustroju JNA pod kodnim imenom vojišne organizacije ''Jedinstvo''.<ref>Marijan, 2008., str. 108-109</ref> Preustroj JNA stvorio je četiri vojne oblasti:<ref>Marijan, 2008., str. 111-113</ref> * Vojnopomorsku oblast sa sjedištem u Splitu – koju su ugrubo činili dio Istre, Primorje, Dalmacija i otoci, te crnogorsko primorje * 5. VO sa sjedištem u [[Zagreb]]u, koja su činile Slovenija i manji dio Hrvatske, tj. Hrvatska zapadno od crte [[Virovitica]]-[[Karlovac]]-[[Karlobag]]<ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/priprema-jna-i-kos-a-za-konacni-obracun-87043 Priprema JNA i KOS-a za konačni obračun], [[Bože Vukušić]], ''"Granice nove Jugoslavije bile su već definirane prije spomenutim preustrojom JNA kojim se Prva vojna oblast na zapadu prostirala do veliko-srpske crte Virovitica-Karlovac-Karlobag."'', objavljeno 18. svibanj 2013., pristupljeno 13. listopada 2016.</ref> bez onoga uključenog u Vojnopomorsku oblast * 1. VO sa sjedištem u Beogradu koju je činio ostatak Hrvatske (istočno od crte Virovitica-Karlovac-Karlobag), BiH, Vojvodina i dio Srbije * 3. VO sa sjedištem u Skoplju koju je činio ostatatak Srbije, Crna Gora, Kosovo i Makedonija Bit ovakvog preustroja je ([[Veljko Kadijević|Kadijević]] tumači) da se umjesto šest armija kopnene vojske formiraju tri vojišta čija je područna podjela potpuno zanemarila "administrativne" granice republika i pokrajina, kao da republike ne postoje. Sam pojam "administrativnih granica", koji rabi general Veljko Kadijević, ukazuju da je JNA prihvatila velikosrpsku političku platformu, da granice republika nisu granice država. Na taj način posredno se ne priznaje ni federativno uređenje Jugoslavije, dakle, niti sama Jugoslavija kao država.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000919/podlistak.htm JNA je planski pretvorena u vojnu silu srpskog imperija!], [[Davor Domazet Lošo]], feljton Slobodne Dalmacije Kako je pripremana agresija na Hrvatsku, objavljeno 19. rujna 2000., pristupljeno 13. listopada 2016.</ref> ==Cilj, potčinjavanje JNA Srbiji i Miloševiću, se bliži== Paralelno kako se JNA preustrojavala i spremala za rat,<ref>Marijan, 2008., str. 121, ''"razvoj samohodnog višecijevnog lansera raketa Orkan"''</ref> u Srbiji početkom rujna [[1987.]], nakon 8. sjednice ''Centralnog komiteta SK Srbije'' Milošević preuzima potpunu vlast u Srbiji, generali JNA su bili sumnjičavi prema Miloševiću i njegovoj politici.<ref>Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., str. 391, {{ISBN|953-6045-22-2}}</ref> No, već sredinom [[1988.]] godine, po svjedočenju generala [[Veljko Kadijević|Veljka Kadijevića]], armijski je vrh nudio ''Miloševiću'' da, uz podršku ''JNA'', postane novi premijer [[SFRJ]].<ref>Veljko Kadijević, ''"Moje viđenje raspada:Vojska bez države",'' ''Politika'', Beograd, 1993.g.</ref> Potkraj [[1980-ih]] pojačava se politička srbizacija ''JNA'' te ona početkom [[1990-ih]] postaje oruđe [[Velika Srbija|velikosrpsk]]e politike srbijanskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i sudjeluje u [[Rat u Sloveniji|agresiji na Sloveniju]], [[Domovinski rat|agresiji na Hrvatsku]] i [[Rat u BiH|agresiji na Bosnu i Hercegovinu]]. U knjizi "Slučaj Jugoslavija", objavljenoj [[2000.]] godine u [[Podgorica|Podgorici]], [[Branko Mamula]] potvrđuje kako je armijski vrh [[SFRJ]] planirao i izvodio aktivnosti koje su za cilj imale uspostavu vojne diktature (državnog udara) u ''Jugoslaviji'' i to znatno prije negoli su sjeverozapadne republike pale u ruke "nacionalistima", pa i prije nego što je u ''Srbiji'' kormilo preuzeo Milošević: ''"Poznato je da je JNA, barem njezin značajan dio, do posljednjeg trenutka ostao čvrsto na pozicijama komunizma i čvrste jugoslavenske federacije. No, kako se opcija čvrste federacije u svojoj biti poklapala s najvažnijim ciljevima miloševićevskog velikosrpstva ("svi Srbi u jednoj državi") sasvim je razumljivo da je JNA ubrzo postala i njegovom snažnom braniteljicom".''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrz.hr/aktiv/zivic.htm |title=Dr.sc. Dražen Živić, Idejno-politički, vojni, međunarodno-pravni i demografski aspekti srbijanske agresije na Republiku Hrvatsku |archive-url=https://web.archive.org/web/20080920104150/http://www.hrz.hr/aktiv/zivic.htm |archive-date=20. rujna 2008. |access-date=14. listopada 2016.}}</ref> ==Priprema za rat== Dan nakon [[Razoružanje TO u Hrvatskoj|naredbe o razoružanju TO]] od 14. svibnja 1990., 15. svibnja načelnik Generalštaba oružanih snaga potpisao je naredbu za preustroj i prekvalifikaciju snaga u Hrvatskoj i BiH. Naredbom ukinuta je Komanda obrane grada Zagreba, a umjesto nje osnovan je Zagrebački (10.) korpus. Korpus je osnovan od snaga na području Zagreba koje su do tada bile u sastavu Varaždinskog i Riječkog korpusa, Komande obrane grada Zagreba, 6. proleterske pješačke divizije iz Karlovca i postrojbi izravno podređenih Komandi 5. vojne oblasti.<ref name="hcz">[http://hcz-zu.hr/1986-1991-brojno-stanje-formacija-naoruzanje-i-oprema-jna-prije-pocetka-domovinskog-rata/ 1986. – 1991. – Brojno stanje, formacija, naoružanje i oprema JNA prije početka Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161015215849/http://hcz-zu.hr/1986-1991-brojno-stanje-formacija-naoruzanje-i-oprema-jna-prije-pocetka-domovinskog-rata/ |date=15. listopada 2016. }}, objavljeno 30. travanj 2014., pristupljeno 14. listopada 2016.</ref> [[Borisav Jović|Jović]] je zapisao u svom dnevniku da su te promjene imale ulogu da se stvore korpusi koji "će biti sposobni da budu u funkciji kao na Kosovu", dakle da se JNA ojača i spremi za razračunavanje s "unutarnjim neprijateljem", odnosno s eventualnim demokratskim snagama koje bi na višestranačkim izborima pobijedile.<ref name="hcz" /> Preustrojem [[JNA]] po [[Velika Srbija|velikosrpskim]] granicama, razoružavanjem teritorijalne obrane Hrvatske te ustrojavanjem oklopnih jedinica po uzoru na one na [[Kosovo|Kosovu]], dojučerašnja narodna vojska pretvorila se u srpsku vojsku spremnu za [[Domovinski rat|rat]], koji je počeo samo nekoliko mjeseci kasnije. [[Balvan-revolucija]] u kolovozu 1990., [[Bitka za Pakrac]] u ožujku 1991. godine. ==Literatura== * [[Davor Marijan]], Polemos, "JEDINSTVO” – POSLJEDNJI USTROJ JNA", br. 6, 2003. * Davor Marijan, "Slom Titove armije", Golden marketing-Tehnička knjiga – Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2008., {{ISBN|978-953-212-339-5}} * Martin Špegelj, Sjećanja vojnika, Znanje, Zagreb 2001. * Veljko Kadijević, Moje viđenje raspada, Politika, Beograd 1993. ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/rat_uhrv.html HercegBosna.org - Rat u Hrvatskoj] Davor Domazet-Lošo: Hrvatska i veliko ratište, Udruga Sv.Jurja, Zagreb 2002. #Primjena strategije u agresiji na Hrvatsku #Odgovor Hrvatske na primijenjenu strategiju #Simulirani rat #OSLOBODILAČKE OPERACIJE HRVATSKE VOJSKE – UVJERLJIVOST VOJNE MOĆI I(ILI) PROMJENA STRATEGIJSKOG ODNOSA Davor Marijan: Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo 2002. #JNA U AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU 1990. – 1992. GODINE #SLAVONIJA U RATNOJ 1991. GODINI #Oklopništvo prema planu "Jedinstvo" #ZAKLJUČAK [[Kategorija:JNA]] [[Kategorija:Domovinski rat]] 2tikmdghq8p6kwn5e3bfu4oj96i3zwb Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu 0 572837 7573538 7366261 2026-08-10T13:08:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573538 wikitext text/x-wiki {{provjeriti}} {{wikipedizirati}} {{Infookvir unizg | ime = Prehrambeno-biotehnološki fakultet | latinski = | grb = | osnovan = | osnivači = | dekan =Verica Dragović-Uzelac | zaposlenika =264 | studenata =oko 1000 | preddiplomski =Prehrambena tehnologija, Biotehnologija, Nutricionizam | diplomski =Prehrambeno inženjerstvo, Upravljanje sigurnošću hrane, Bioprocesno inženjerstvo, Molekularna biotehnologija, Nutricionizam | integrirani = | web_stranica = http://www.pbf.unizg.hr/ | napomena = }} '''Prehrambeno-biotehnološki fakultet (PBF)''' sastavnica je '''[[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. PBF''' je vodeća znanstveno-istraživačka i nastavna institucija u Republici Hrvatskoj u području [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Prehrambena tehnologija|prehrambene tehnologije]] i [[Nutricionizam|nutricionizma]]. Dugogodišnja djelatnost [[fakultet]]a u obrazovanju visokokvalitetnog stručnog kadra te izvođenje znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata u suradnji s gospodarstvom bila je i ostala glavni pokretač razvoja hrvatskog gospodarstva u navedenom području djelovanja. ==Povijest<ref>[http://www.pbf.unizg.hr/o_fakultetu/povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180128102747/http://www.pbf.unizg.hr/o_fakultetu/povijest |date=28. siječnja 2018. }} Povijest PBF-a (pristupljeno 23. siječnja 2018.)</ref>== Studij Prehrambene tehnologije i Biotehnologije na Sveučilištu u Zagrebu ustrojen je odlukom Sabora SRH od 1956. godine, kada je dotadašnji odsjek Tehničkog fakulteta izdvojen u zaseban fakultet, Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet s tri odsjeka. Studij na Prehrambeno-tehnološkom odsjeku novog Fakulteta imao je tri smjera: Prehrambenotehnološki, Biotehnološki i Tehnološko-analitički. U prvoj akademskoj godini 1956./1957. na Prehrambeno-tehnološkom odsjeku bilo je upisano 432 studenta s područja cijele bivše države. 1960. godine Prehrambeno-tehnološki odsjek prerastao je u Biotehnološki odjel Tehnološkog Fakulteta, koji je i dalje imao tri studijska smjera. Godine 1979. reorganizacijom Tehnološkog fakulteta, Biotehnološki odjel prerasta u današnji Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Prema tadašnjem nastavnom programu studij se odvijao kroz dva smjera: Prehrambeno inženjerstvo i Biokemijsko inženjerstvo, a završetkom studija stjecalo se zvanje „diplomirani inženjer prehrambene tehnologije“. Od 1984. godine uveden je i smjer Nutricionizam. Te godine Fakultet uvodi i stručni studij (tzv. VI stupanj). 1996. godine ustrojena su dva studija: studij Prehrambene tehnologije sa smjerovima Prehrambeno inženjerstvo i Nutricionizam te studij Biotehnologije sa smjerovima Biokemijsko-mikrobiološki i Biokemijsko inženjerstvo. Od akademske godine 2005./2006. provode se tri preddiplomska studija u trajanju od 3 godine: Prehrambena tehnologija, Biotehnologija i Nutricionizam, a od akademske godine 2008./2009. provodi se i pet dvogodišnjih diplomskih studija: Prehrambeno inženjerstvo, Upravljanje sigurnošću hrane, Bioprocesno inženjerstvo, Molekularna biotehnologija i Nutricionizam. Uz diplomske studije, Fakultet ima dugu tradiciju u provođenju poslijediplomskih studija te je prvi poslijediplomski studij Kemija i tehnologija antibiotika organiziran još 1960. godine u suradnji s tvornicom „Pliva“. Godine 1965. započeta je poslijediplomska nastava na područjima prehrambene tehnologije, biotehnologije i analitike namirnica, u okviru više poslijediplomskih studija. Implementacijom bolonjskog procesa ustrojena su tri poslijediplomska sveučilišna (doktorska) studija na Fakultetu: Prehrambena tehnologija, Biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo i Nutricionizam (danas: jedinstveni studij), te dva poslijediplomska specijalistička studija: Upravljanje hranom te Kvaliteta i sigurnost hrane. Uz stalna unaprjeđivanja i osuvremenjivanje nastavnog procesa, razvoj Fakulteta od njegovog osnutka do danas obuhvaća i sve ostale aktivnosti jedne visokoškolske institucije, u prvom redu znanstveno-istraživački rad. Od prvih dana Fakultet je bio usko povezan s tadašnjim Prehrambeno-tehnološkim institutom te reorganizacijom Fakulteta 1979. godine navedeni institut ulazi u sastav Fakulteta kao Centar za kontrolu namirnica. Bitan oslonac za razvoj znanstvenih istraživanja bio je i uzajamni razvoj Fakulteta i vlastitog časopisa, koji je od stručnog časopisa „Informacije Prehrambeno-tehnološkog instituta“ prerastao u znanstveni časopis „Food Technology and Biotechnology“, danas prepoznat od međunarodne znanstvene zajednice. Obrazovanjem vlastitog nastavničkog kadra te usavršavanjem nastavnika boravcima na inozemnim institucijama, Fakultet je već sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća postao vodeća znanstveno-nastavna institucija unutar biotehničkog područja, ne samo na Sveučilištu u Zagrebu i Hrvatskoj već i unutar bivše države. Kvaliteta znanstvenoistraživačkog rada na Fakultetu kontinuirano je rasla, tako da su do danas postignuti rezultati, kako primijenjenih, tako i temeljnih istraživanja, doveli Fakultet do međunarodne prepoznatljivosti, a neke istraživačke grupe su kroz dugogodišnju suradnju s istraživačima eminentnih europskih i svjetskih sveučilišta i instituta dosegle razinu znanstvene izvrsnosti. Tijekom vrlo dinamičkog razvoja, nastavnici Fakulteta su dali i značajan doprinos razvoju cjelokupne akademske zajednice i društva sudjelujući u upravljačkim tijelima Sveučilišta kao prorektori ili predsjednici Odbora Sveučilišta i studentskih udruga pri Sveučilištu. Također, imali su vodeće uloge u osnivanju i u upravljačkim tijelima većeg broja stručnih društava u Hrvatskoj kao i na razini bivše države. ==Organizacija PBF-a<ref>[http://www.pbf.unizg.hr/o_fakultetu/ustroj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180128102812/http://www.pbf.unizg.hr/o_fakultetu/ustroj |date=28. siječnja 2018. }} Ustroj PBF-a (pristupljeno 23. siječnja 2018.)</ref>== Na Fakultetu postoje ustrojbene jedinice: * Zavodi ** Zavod za kemiju i biokemiju ** Zavod za procesno inženjerstvo ** Zavod za poznavanje i kontrolu sirovina i prehrambenih proizvoda ** Zavod za biokemijsko inženjerstvo ** Zavod za prehrambeno-biotehnološko inženjerstvo ** Zavod za opće programe * Centar za kontrolu namirnica * Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju, Zadar * Jedinica za opće poslove == Studiji na PBF-u<ref>[http://www.pbf.unizg.hr/studiji] Studiji PBF-a (pristupljeno 23. siječnja 2018.)</ref>== '''Preddiplomski sveučilišni studiji (tri godine, 180 ECTS bodova):''' * Prehrambena tehnologija * Biotehnologija * Nutricionizam '''Diplomski sveučilišni studiji (dvije godine, 120 ECTS bodova):''' * Prehrambeno inženjerstvo * Upravljanje sigurnošću hrane * Nutricionizam * Molekularna biotehnologija * Bioprocesno inženjerstvo '''Poslijediplomski specijalistički studiji (tri semestra, 90 ECTS bodova):''' * Kvaliteta i sigurnost hrane * Upravljanje hranom '''Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij''' '''(tri godine, 180 ECTS bodova):''' * Biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo, prehrambena tehnologija i nutricionizam. == Znanstveni i stručni rad == === Istraživačke teme<ref>[http://www.pbf.unizg.hr/znanstveni_i_strucni_rad/istrazivacke_teme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180118223846/http://www.pbf.unizg.hr/znanstveni_i_strucni_rad/istrazivacke_teme|date=18. siječnja 2018.}} Istraživačke teme PBF-a (pristupljeno 23. siječnja 2018.)</ref>=== Osnovne su istraživačke teme: # '''Razvoj novih tehnoloških postupaka u proizvodnji hrane''' # '''Razvoj analitičkih metoda u kontroli kvalitete i sigurnosti hrane''' # '''Nutricionizam i nutrigenomika''' # '''Razvoj i selekcija/konstrukcija biotehnološki značajnih sojeva mikroorganizama''' # '''Proizvodnja biogoriva i biokemikalija iz obnovljivih sirovina''' # '''Biotehnologija u zaštiti okoliša, vodenih resursa i mora''' === Projekti === PBF se uključuje u brojne nacionalne i međunarodne projekte čiji se popis može pronaći na [http://www.pbf.unizg.hr/znanstveni_i_strucni_rad mrežnim stranicama PBF-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170126002706/http://www.pbf.unizg.hr/znanstveni_i_strucni_rad |date=26. siječnja 2017. }}. == Popis dekana == === Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet === * Miroslav Karšulin (ak. god. 1956./1957.) === Tehnološki fakultet === * Luka Marić (1957./1958.) * Viktor Hahn (1958./1959.) * Franjo Ožegović (1959./1960.) * Milenko Sevdić (1960./1961.) * Marijan Laćan (1961./1962.) * Ivan Lovreček (1962. – 1964.) * Mirko Filajdić (1964. – 1966.) * Ivan Filipović (1966. – 1968.) * Marijan Rac (1968. – 1971.) * Egon Bauman (1971. – 1974.) * Pavao Mildner (1974. – 1977.) * Krešimir Jakopčić (1977. – 1979.) * Mladen Bravar (1979./1980.)  === Prehrambeno-biotehnološki fakultet === * Tomislav Lovrić (1980. – 1984.) * Vladimir Marić (1984. – 1988.) * Egon Bauman (1988. – 1990.) * Slobodan Grba (1990. – 1996.) * Damir Karlović (1995. – 1999.) * Branko Tripalo (1999. – 2003.) * Vladimir Mrša (2003. – 2007.) * Damir Ježek (2007. – 2011.) * Mirjana Hruškar (2011. – 2015.) * Damir Ježek (2015. – 2019.) * Jadranka Frece (2019. – 2023.)<ref>{{Citiranje novina|last=Silvija Novak, Mirela Lilek|date=2023-05-08|title=Dekanica PBF-a Jadranka Frece dala neopozivu ostavku|language=hr|work=[[Jutarnji list]]|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dekanica-pbf-a-jadranka-frece-dala-neopozivu-ostavku-15333613|access-date=2025-06-03}}</ref> * Verica Dragović-Uzelac (od 2023.) == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.pbf.hr/ Službene stranice] *[https://www.linkedin.com/company/faculty-of-food-technology-and-biotechnology LinkedIn]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.hdb.hr/ Hrvatsko društvo za biotehnologiju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170222110605/http://www.hdb.hr/ |date=22. veljače 2017. }} {{mrva-obraz}} {{Sveučilište u Zagrebu}} [[Kategorija:Fakulteti u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Sveučilište u Zagrebu]] [[Kategorija:Biotehničke znanosti]] 5hrq69cm8mb9voxnxedrt7ijp1tgupq Reddit 0 572933 7573907 7083979 2026-08-11T00:57:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573907 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Reddit | slika = | logo = [[Datoteka:Reddit logo 2017.png|200px]] | url = [https://www.reddit.com/ Službena stranica] | slogan = | vrsta = [[društvena mreža]] | komercijalna = da | registracija = nije obavezna | jezik = [[Višejezičnost|višejezičan]] | vlasnik = [[Advance Publications]] | autor = [[Steve Huffman]]<br>[[Aaron Swartz]]<br>[[Alexis Ohanian]] | datum objave = 23. lipnja 2005. | prihod = | status = aktivan | alexa = {{pad}} 19<ref name="Alexa rank">[https://www.alexa.com/siteinfo/reddit.com ''Alexa Rank: Reddit'']. ''Alexa'', pristupljeno 28. ožujka 2021.</ref> (2021.) }} '''Reddit''' je [[SAD|američka]] [[internet]]ska stranica odnosno internetski servis koji funkcionira kao križanac [[Internetski forum|foruma]] i [[Usenet]]a. Prema podacima iz ožujka 2021., Reddit je devetnaesta najposjećenija stranica na svijetu (7. u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], 3. u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenome Kraljevstvu]]).<ref name="Alexa rank"/> == Značajke Reddita == === Općenito === Reddit je ime dobio prema frazi "read it" (pročitati).<ref>[https://www.rewindandcapture.com/why-is-reddit-called-reddit/ ''Why is Reddit called Reddit?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306051305/https://www.rewindandcapture.com/why-is-reddit-called-reddit/ |date=6. ožujka 2021. }}. ''Rewind & Capture'', 8. svibnja 2015. (pristupljeno 28. ožujka 2021.)</ref> Na Redditu korisnici raspravljaju o raznim temama organiziranim prema podforumima ([[engleski|eng.]] ''subreddit''). Korisnici mogu glasati sviđa li im se određena objava, komentirati te objavljivati svoje fotografije, videozapise i druge zanimljive stvari. Godine 2019. Reddit je zabilježio oko 430 milijuna aktivnih korisnika ([[engleski|eng.]] ''redditors'').<ref>[https://www.theverge.com/2020/12/1/21754984/reddit-dau-daily-users-revealed ''Reddit reveals daily active user count for the first time: 52 million'']. ''The Verge'', 1. prosinca 2020. (pristupljeno 28. ožujka 2021.)</ref> U razdoblju od srpnja do prosinca 2020. Reddit je u prosjeku zabilježio 1,633 milijardi posjeta.<ref>[https://www.statista.com/statistics/443332/reddit-monthly-visitors/ ''Combined desktop and mobile visits to Reddit.com from July to December 2020'']. ''Statista'', pristupljeno 28. ožujka 2021.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.reddit.com/ Službena stranica] * [https://www.reddit.com/r/croatia r/croatia, subreddit o Hrvatskoj] {{mrva}} [[Kategorija:Društvene mreže]] kttue1838yh81wiklq8152tpmsnjzxd Galaktički anticentar 0 573622 7574013 7255278 2026-08-11T08:30:10Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Kočijaš (zviježđe)]]; +[[Kategorija:Galaktička astronomija]]; +[[Kategorija:Geometrijska središta]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574013 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|prosinac 2016.}} [[Image:Auriga.png|thumb|225px|Prikaz zviježđa [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijaša]]. Galaktičko protusredište nalazi se u zviježđu [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijašu]], u regiji [[Galaktički disk|galaktičkog diska]] s najmanjom za promatrati zvjezdanom gustoćom.]] '''Galaktički anticentar''' ili '''galaktičko protusredište''' teorijska je [[točka]] na [[nebo|nebu]] smještena izravno nasuprot [[galaktičko središte|središta]] galaktike [[Kumova slama|Kumove slame]]. Budući da je točka odnosna, varirat će ovisno o promatračevom položaju. Ona zapravo nije čvrsta točka u prostoru. Većinu vremena ovaj se pojam odnosi na protusredišnu točku gledano s točke gledišta promatrača na planetu [[Zemlja|Zemlji]].<ref name="eisenhaueretal2005">{{cite journal |title=SINFONI in the Galactic Center: Young Stars and Infrared Flares in the Central Light-Month |author=Eisenhauer, F. |journal=The Astrophysical Journal |volume=628 |issue=1 |language=eng. |pages=246–259 |year=2005 |bibcode=2005ApJ...628..246E |doi=10.1086/430667 |arxiv=astro-ph/0502129}}</ref><ref name = majaess2009>{{eng oznaka}} Majaess D. J., Turner D. G., Lane D. J. (2009). [http://adsabs.harvard.edu/abs/2009arXiv0903.4206M ''Characteristics of the Galaxy according to Cepheids''], MNRAS</ref><ref>{{cite journal |language=eng. |title=SINFONI in the Galactic Center: young stars and IR flares in the central light month |arxiv=astro-ph/0502129 |bibcode=2005ApJ...628..246E |doi=10.1086/430667}}</ref> Štoviše, točke na nebu nisu ograničene na konačno područje. Drugim riječima, dva objekta u različitim galaktikama mogu oba biti u galaktičkoj protusredišnoj točki dokle god su u pravcu nasuprot pravca galaktičkog središta, umnogome onako kako zvijezde u [[zviježđe|zviježđu]] mogu u potpunosti ne biti ni u kakvom odnosu unatoč što su vizualno blizu jedna drugoj. Sa Zemlje gledano prema [[galaktičko središte|galaktičkom središtu]], galaktičko protusredište nalazi se u zviježđu [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijašu]], u regiji [[galaktički disk|galaktičkog diska]] s najmanjom za promatrati zvjezdanom gustoćom.<ref>[http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html The Internet Encyclopedia of Science: ''galactic anticenter''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206014325/http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html |date=6. veljače 2011. }} (preuzeto 16. listopada 2010.)</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html Views of the Galactic Anticenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218045646/https://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html |date=18. veljače 2021. }} fermi.gsfc.nasa.gov (preuzeto 6. listopada 2010.)</ref> Najbliža svijetla zvijezda ovoj točki jest [[Alnath]] ([[Beta Tauri]]). Iskazano u [[galaktički koordinatni sustav|galaktičkom koordinatnom sustavu]], galaktičko središte u zviježđu [[Strijelac (zviježđe)|Strijelca]] odgovara dužini od 0°, a protusredište (anticentar) je točno na 180°.<ref>{{cite web |url=http://www.thinkastronomy.com/M13/Manual/common/galactic_coords.html |language=eng. |title=Galactic Coordinates |publisher=Thinkastronomy.com |accessdate=17. kolovoza 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160923135229/http://www.thinkastronomy.com/M13/Manual/common/galactic_coords.html |archivedate=23. rujna 2016.}}</ref> Iskazano u [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorskom koordinatnom sustavu]], protusredište (anticentar) je otprilike na RA 05h 46m, Dec. +28° 56'.<ref>{{cite web |url=http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html |language=eng. |title=Galactic Anticenter on the Internet Encyclopedia of Science |accessdate=30. listopada 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110206014325/http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html |archivedate=6. veljače 2011.}}</ref> Regija blizu protusredišta koja isijava [[vodikova crta od 21 cm|crtu neutralnog vodika]] od 21&nbsp;cm zove se [[supermjehur anticentra|supermjehur]] ili ljuska anticentra.<ref name = "Simonson">{{cite journal |last=Simonson |first=S. Christian, III. |language=eng. |title=A New Milky Way Satellite Found in 21-Centimeter Line Observations |journal=[[Astrophysical Journal Letters]] |volume=201 |pages=L103–L108 |year=1975 |bibcode=1975ApJ...201L.103S |doi=10.1086/181952}}</ref> == Vidi == *[[supermjehur anticentra|supermjehur (ljuska) anticentra]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mliječni put]] [[Kategorija:Kočijaš (zviježđe)]] [[Kategorija:Galaktička astronomija]] [[Kategorija:Geometrijska središta]] 5fypi3m0krwf0muk0j22n49j049ujf4 Pridvorci (Uskoplje, BiH) 0 575390 7573566 7188508 2026-08-10T13:48:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573566 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Pridvorci |slika = Pridvorci.jpg |slika_širina = 250px |slika_opis = Pridvorci s Menjika |entitet = fbih |regija = [[središnja Bosna]] |županija = [[županija Središnja Bosna]] |općina = [[Uskoplje]] |nadvisina = |lat = 43.8495598 |long = 17.6822307 |position = right |brojstan2013 = 297 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = 030 }} '''Pridvorci''' su naseljeno mjesto u općini [[Uskoplje|Gornji Vakuf-Uskoplje]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 9. svibnja 2020.</ref> == Zemljopis == Nalazi se u južnom dijelu općine koji se naziva [[Privor (kraj)|Privor]]. Kod Pridvoraca se nalazi prirodno [[Kalemovo jezero]].<ref name="Odluka">[http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/dokumenti/OV/19%20sjednica/H/12.Odluka%20o%20izmjeni%20i%20dopuni%20prostornog%20plana%20nova%20verzija%20za%20vijece-H.pdf Odluka o izmjeni i dopuni Prostornog plana općine Gornji Vakuf - Uskoplje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220030804/http://www.gornjivakuf-uskoplje.ba/dokumenti/OV/19%20sjednica/H/12.Odluka%20o%20izmjeni%20i%20dopuni%20prostornog%20plana%20nova%20verzija%20za%20vijece-H.pdf |date=20. prosinca 2016. }}, gornjivakuf-uskoplje.ba, pristupljeno 3. prosinca 2016.</ref> U blizini izvire rijeka [[Tuščica]], lijeva pritoka [[Vrbas]]a. == Povijest == U srednjem vijeku Pridvorci su bili gusto naseljeni. Ispod Kika u Paraću nalazila su se 83 [[stećak|stećka]]. Zbog njihovog broja se pretpostavlja da se u blizini nalazio neki sakralni objekt. Stećci su smješteni uz tursko i suvremeno muslimansko groblje što govori o tome da je stanovništvo Pridvoraca [[islamizacija|islamizirano]] početkom [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmanske vlasti]].<ref>[[Ante Škegro]]: Uskoplje; [[Hrvatska uzdanica Uskoplje]]; Uskoplje, 1996.</ref> == Stanovništvo == === 1991. === Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>V ukupno: 410 * Muslimani - 408 * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2 === 2013. === Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>: ukupno: 297 * Bošnjaci - 296 * ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 == Izvori == {{izvori}} {{Uskoplje}} [[Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna]] [[Kategorija:Uskoplje]] 7dvjadiyzbx4oduq408xj1swgfa5s6u Religija u Ujedinjenom Kraljevstvu 0 577205 7573917 6657109 2026-08-11T01:58:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573917 wikitext text/x-wiki '''Religija u Ujedinjenom Kraljevstvu''' zastupljena je s nekoliko vjerskih zajednica. == Povijest== U starom vijeku ovdje su se štovali plemenski kultovi. U starorimskoj državi štovala su se [[rimska mitologija|rimska]] božanstva. U toj su religiji bili utjecaji [[Grčka mitologija|starogrčke]] i [[Etruščani|etruščanske]] religije. Pojava kršćanstva uskoro je došla na otok Britaniju. Kršćanstvo se brže širilo uz zapadnu polovicu Britanije i otok Irsku, nego uz istočnu polovicu. Cornwall, Wales, zapadna Engleska i zapadna Škotska i sjeverna Irska primili su kršćanstvo od 2. do 5. stoljeća, a istočna polovica otoka Britanije primila je kršćanstvo od 5. do 9. stoljeća. Na sjevernoj granici Rimskog Carstva, uz Hadrijanov zid, raširio se kult [[mitraizam|Mitre]], koji je bio i na području današnjeg Walesa i Londona, zatim kultovi [[Jupiter Dolichenski|Jupitera Dolichenskog]]. Na jugu su postojale stare zajednice židovskih vjernika. Seoba naroda donijela je valove poganih Germana. Normanska osvajanja pridonijela su dolasku skandinavske religije. Skandinavski element pokršten je do 12. stoljeća. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] je od pokrštenja tradicijski kršćanska zemlja zapadne Crkve, t.j. rimokatoličanstva, sve do pojave anglikanizma. [[Velika šizma]] zaobišla je ove zemlje. [[Zapadni raskol]] odrazio se da su rimokatolici u Engleskoj i Sjevernoj Irsrkoj bili uz rimskog papu, a u Škotskoj uz protupapu iz Avignona. Protestantizam se postupno proširio, ali smjenu katoličanstva kao dominantne vjere donio je anglikanizam. Anglikanci su u početku najjača uporišta imali na jugu Engleske. Sjeverna Irska, Wales, jugozapadna Škotska i središnja Engleska imali su oko 1560. važan udio anglikanaca, kalvinisti i cvinglijanci bili su važni udio stanovnika u Škotskoj i središnjoj i sjevernoj Engleskoj. Rimokatolici su se održali kao važni udio stanovnika u Sjevernoj Irskoj, Walesu, središnjoj i sjevernoj Engleskoj te Škotskoj. Ostali protestanti činili su manji udio stanovnika. U Ujedinjenom Kraljevstvu su od uspostave anglikanizma rimokatolici bili smatrani kao čimbenikom nestabilnosti. Kralj Henrik VIII. prekinuo je sveze s Katoličkom crkvom iz straha da bi katolici mogli ugroziti sigurnost kraljevine. Pokušaji prevrata, neuspjela [[Barutna urota]] iz 1605. i slično išli su na štetu. Bili su 1688. i 1700. godin doneseni zakoni kojim se britanskim prijestolonasljednicima zabranjuje sklapanje braka s osobama rimokatoličke vjere, ali ne i sa Židovima, muslimanima, hinduistima ili pak s ateistima. Zakoni su doneseni da bi se osigurali da na vlast može doći samo protestantski nasljednik i da se nikako ne bi moglo dogoditi da bi za kralja mogao doći rimokatolik. Zakonskim se mjerama spriječilo vjenčanje potencijalnog nasljednika s pripadnicom Rimokatoličke Crkve. Jedina mogućnost takva braka bila je da se rimokatolički partner odreče rimokatoličke vjere i prijeđe na protestantsku.<ref>Antonio Mandir: [http://www.vecernji.hr/svijet/princevi-i-princeze-moci-ce-sklapati-brak-i-s-katolicima-335971 ''Prinčevi i princeze moći će sklapati brak i s katolicima ''], Večernji list, 14. listopada 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> Točnije, zakon iz 1701. brani nasljeđivanje prijestolja pripadniku kraljevske obitelji, ako on "održava zajedništvo sa sjedištem Rimske Crkve, prikloni se papinskoj religiji ili se vjenča s papistom".<ref>kta/ika: [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=30775 ''Cameron: Britanskim monarsima treba biti dozvoljeno vjenčanje s katolicima''], KTABKBIH, 14. listopada 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> Automatski se člana kraljevske obitelji briše s popisa mogućih nasljednika prijeđe li na katoličanstvo ili prekrši ostale stavke tog zakona.<ref>Dario Sušanj: [http://www.velikabritanija.net/2011/04/22/kraljevska-linija-nasljedjivanja/ ''Kraljevska linija nasljeđivanja''], Velikabritanija.net, 22. travnja 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> Sveti [[Tomas Morus]], ondašnji britanski premijer, platio je životom jer nije htio dopustiti da kralj uzme tuđu ženu.<ref>(): [http://www.frama-posusje.com/1308-za-kakvoga-politicara-katolik-ne-smije-glasovati ''Za kakvoga političara katolik ne smije glasovati?'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Frama Posušje, Objavio: Glas Koncila, 5. rujna 2012. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> U Britaniji su poslije protestantske reformacije gotovo pa tretirani na status "odmetnika", pa su djelovali skoro kao podzemni pokret sve do najmanje ranog 18. stoljeća. Zakoni protiv rekuzancije - odbijanja nazočenju anglikanskim bogoslužjima bili su na snazi od Elizabete I. do Đure III., makar se mora reći da nisu uvijek jednako strogo bili sprovađani.<ref>Roland Flamini: [http://www.worldaffairsjournal.org/article/still-here-case-british-catholics ''Still Here: The Case of British Catholics''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170902052243/http://www.worldaffairsjournal.org/article/still-here-case-british-catholics |date=2. rujna 2017. }}, World Affairs, ožujak/travanj 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017.(eng.)</ref> Britanski premijer zakonskih je ograičenja koja ga u stvari ograničavaju biti katolikom.<ref>Darko Pavičić: [http://www.vecernji.hr/premium/tonyju-blairu-pomogao-sam-da-postane-katolik-1122089 ''Fra Mario Knezović: Tonyju Blairu pomogao sam da postane katolik''], Večernji list, 19. listopada 2016. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref><ref>Stephen Bates: [https://www.theguardian.com/politics/2007/jun/22/uk.religion1 ''After 30 years as a closet Catholic, Blair finally puts faith before politics ''], The Guardian, 22. lipnja 2007. Pristupljeno 12. siječnja 2017. (eng.)</ref> Izričite zakonske prepreke za izbor neanglikanca za premijera nema. Ipak, dolazi se u sraz s ustavnom ulogom premijera zbog njegove uloge u postavljanju visokih dužnosnika Engleske Crkve. Premda završnu riječ ima britanski vladar u izboru, on ipak djeluje prema premijerovom savjetu. Zakoni iz 1829. (Roman Catholic Relief Act, odjeljak 17) i 1858. (Jews' Relief Act, odjeljak 4) ne dopuštaju rimokatoliku ni židovskom vjerniku savjetovati vladara u crkvenim stvarima.<ref>James Hough: [http://www.answers.com/Q/Can_you_have_a_Roman_Catholic_Prime_Minister_of_Great_Britain ''Can you have a Roman Catholic Prime Minister of Great Britain?''], Answers.com. Pristupljeno 12. siječnja 2017. (eng.)</ref> Posljedica takve potiskivačke politike je da rimokatoličanstvo u Britaniji trpi, a Britanija nikad nije imala rimokatolika za premijera.<ref name="Pascoe">T. A. Pascoe: [http://www.catholicherald.co.uk/issues/june-3rd-2016/how-catholics-can-reclaim-britain/ ''How Catholics can reclaim Britain''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170113131908/http://www.catholicherald.co.uk/issues/june-3rd-2016/how-catholics-can-reclaim-britain/ |date=13. siječnja 2017. }}, Catholic Herald, 2. lipnja 2016. Pristupljeno 12. siječnja 2017.(eng.)</ref> Vremenom su u Ujedinjeno Kraljevstvo doselili muslimani, sikih i budisti iz bivših engleskih kolonija, a broj im je narastao zbog visoka priraštaja. Izmjenama zakona dopušteno je britanskom monarhu vjenčati se s katolikom odnosno katolkinjom, ali i dalje ne smije biti katolik.<ref>David Kerr: [http://www.catholicnewsagency.com/news/british-monarch-can-now-marry-a-catholic-but-cannot-be-one/ ''British monarch can now marry a Catholic but cannot be one''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161228180806/http://www.catholicnewsagency.com/news/british-monarch-can-now-marry-a-catholic-but-cannot-be-one/ |date=28. prosinca 2016. }}, Catholic News Agency, 28. listopada 2011. Pristupljeno 12. siječnja 2017. (eng.)</ref> Broj katolika u Ujedinjenom Kraljevstvu narastao je doseljavanjem radne snage iz novih zemalja EU s područja središnje i istočne Europe, zatim Azije (Indija, iz sav. države Kerale), Latinske Amerike i Afrike. Zbog tih doseljenika procvale su rimokatoličke crkve u području Londona, Readinga, Southamptona te sjevernije u starim katoličkim sredinama kao Lancashireu i Liverpoolu. Zbog tih doseljenika crkvene se vlasti trude prilagoditi novim jezicima. Sjedište engleske katoličke hijerarhije je Westminsterska katedrala.<ref>(): [http://www.economist.com/node/16943865 ''Catholics in Britain. The fruits of adversity''], 2. rujna 2010. Pristupljeno 12. siječnja 2017. (eng.)</ref> == Vjerska struktura == Procjene koje navodi CIA govore o sljedećem vjerskom sastavu za 2011.:<ref name="CIA">(eng.) [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html CIA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181220203407/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2122.html |date=20. prosinca 2018. }} ''The World Factbook — Central Intelligence Agency - Field listing: Religions''. Pristupljeno 12. siječnja 2017.</ref> * kršćani 59,5% ([[anglikanci]], [[rimokatolici]], [[prezbiterijanci]], [[metodisti]]) * [[muslimani]] 4,4% * [[hinduisti]] 1,3% * ostali 2% * neodređeno 7,2% * bez vjere 25,7% Rimokatolika je 5 milijuna. Muslimana je 3 milijuna.<ref name="Pascoe"/> == Galerija == <gallery> |Religije u Europi u rimsko doba. Datoteka:Expansion of christianity.jpg|Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju. Datoteka:Great Schism 1054 with former borders-.png|Europa u doba velike podjele 1054. godine. Datoteka:Modern history; Europe (1904) (14785615523).jpg|Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100. Datoteka:Europe religions 1560.jpg|Religije u Europi 1560. </gallery> ==Izvori== {{izvori|30em}} {{commonscat|Religion in the United Kingdom}} {{Religija u Europi}} {{GLAVNIRASPORED:Ujedinjeno Kraljevstvo, Religija}} [[Kategorija:Religija u Ujedinjenom Kraljevstvu| ]] hi0dws717w5mcfnlj9777hrk4x35dlg Robin Harris 0 578511 7573939 7562614 2026-08-11T04:55:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573939 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Robin Harris | slika = Robin Harris (1).JPG | veličina = 220px | opis_slike = Robin Harris na predavanju na Dunavskome institutu u Budimpešti, 2016. godine | pseudonim = | rođenje = [[12. lipnja]] [[1952.]] | mjesto_rođenja = Falmouth, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | smrt = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]], [[Hrvatska|hrvatsko]] | poznat_po = | zanimanje = [[povjesničar]], [[novinar]], [[pisac]] i [[publicist]] }} '''Robin Harris''' (Falmouth, [[Cornwall (grofovija)|Cornwall]], [[22. lipnja]] [[1952.]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] je [[povjesničar]], [[novinar]], [[pisac]] i [[publicist]]. == Životopis == Robin Harris rođen je u Falmouthu 1952. godine. Studirao je na [[Sveučilište u Oxfordu|Oxfordskome sveučilištu]], na kojemu je i doktorirao modernu povijest. Od ožujka [[1978.]] godine do studenoga [[1990.]] godine radio je za Konzervativnu stranku i Britansku Vladu kao posebni savjetnik u Ministarstvu financija, posebni savjetnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ravnatelj odjela za konzervativna istraživanja, u uredu britanske predsjednice vlade [[Margaret Thatcher]], a nakon [[1990.]] godine nastavio je kao njezin savjetnik i pisac govora.<ref name="zse">{{eng oznaka}} [http://zse.hr/UserDocsImages/konf/CV%20-%20Robin%20Harris.pdf 19th Annual Zagreb Stock Exchange Conference October 15th – 18th 2009, Hotel Le Meridian Lav, Split. Dr. Robin Harris] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213000608/http://zse.hr/UserDocsImages/konf/CV%20-%20Robin%20Harris.pdf |date=13. veljače 2017. }}, zse.hr, pristupljeno 12. veljače 2017.</ref> [[Hrvatsko državljanstvo|Hrvatski je državljanin]] od [[2006.]] godine, govori [[hrvatski jezik]] i predavač je na Odjelu za povijest [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta]].<ref>[http://www.unicath.hr/34962 Predstavljena knjiga dr. sc. Robina Harrisa “Stepinac – His Life and Times”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212164802/http://www.unicath.hr/34962 |date=12. veljače 2017. }}, unicath.hr, 21. listopada 2016., pristupljeno 12. veljače 2017.</ref><ref>Viktor Matić, [http://www.dulist.hr/povjesnicar-robin-harris-politicka-elita-u-hrvatskoj-nije-ni-inteligentna-ni-postena/373892/ Povjesničar Robin Harris: Politička elita u Hrvatskoj nije ni inteligentna ni poštena], dulist.hr, 19. prosinca 2016., pristupljeno 12. veljače 2017.</ref> Članom je uprave Centra za obnovu kulture u Zagrebu.<ref name="cok">[http://www.cok.hr/robin-harris/dr-robin-harris-clan-uprave-cok-a-primio-odlikovanje-reda-danice/ Dr. Robin Harris, član uprave COK-a, primio odlikovanje reda Danice], cok.hr, 9. srpnja 2009., pristupljeno 12. veljače 2017.</ref><ref>[http://kulturologija.unios.hr/znanost/popularizacija-znanosti/europa-i-britanija-nakon-brexita-predavanje-dr-robina-harrisa/ Europa i Britanija nakon Brexita-predavanje dr. Robina Harrisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170212164604/http://kulturologija.unios.hr/znanost/popularizacija-znanosti/europa-i-britanija-nakon-brexita-predavanje-dr-robina-harrisa/ |date=12. veljače 2017. }}, kulturologija.unios.hr, pristupljeno 12. veljače 2017.</ref><ref>[http://www.cok.hr/cok-onama/ O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170401144023/http://www.cok.hr/cok-onama/ |date=1. travnja 2017. }}, cok.hr, pristupljeno 31. ožujka 2017.</ref> == Djela == * ''Konzervativna zajednica : korijeni i budućnost tačerizma'' (''The Conservative Community: The Roots of Thatcherism - and its Future'', 1989.)<ref>Centre for Policy Studies, 1989.</ref> * ''[[Dinastija Valois|Valoaška]] Guyenne : studija politike, uprave i društva [[Kasni srednji vijek|kasnosrednjovjekovne]] Francuske'' (''Valois Guyenne: A Study of Politics, Government and Society in Late Medieval France'', 1994.)<ref>Royal Historical Society, 1994.</ref> * ''Priča o dva Čileanca - [[Augusto Pinochet|Pinochet]] i [[Salvador Allende|Allende]]'' (''A Tale of Two Chileans - Pinochet and Allende'', 1999.)<ref>Chilean Supporters Abroad, 1999.</ref> * ''Povijest Dubrovnika'' (''Dubrovnik: A History'', 2003., hrvatsko izdanje 2006.)<ref>Saqi, London, 2003.</ref><ref>Robin Harris, ''Povijest Dubrovnika'' (prevela Mirjana Valent), Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. (487 str.), ISBN 9532122575; [http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=dubrovnik-povijest&xm0=1&selectedId=13004207 katalog.kgz.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213000847/http://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=dubrovnik-povijest&xm0=1&selectedId=13004207 |date=13. veljače 2017. }}, pristupljeno 12. veljače 2017.; II.izdanje: Školska knjiga, 2022. (504 str.), ISBN 9789530622760</ref> * ''Više od prijateljstva : budućnost anglo-američkih odnosa'' (''Beyond Friendship: The Future of Anglo-American Relations'', 2006.)<ref>Heritage Foundation, 2006.</ref> * ''Talleyrand : izdajnik i spasitelj Francuske'' (''Talleyrand: Betrayer And Saviour Of France'', 2007.)<ref>John Murray, London, 2007.</ref> * ''Povijest [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]]'' (''The Conservatives - A History'', 2011.)<ref>Bantam Press, 2011.</ref> * ''»Not for Turning« : život Margaret Thacher'' (''Not for Turning: The Life of Margaret Thatcher'', 2013.)<ref>Bantam, 2013.</ref> * ''Stepinac : njegov život i vrijeme'' (''Stepinac: His Life and Times'', 2016.)<ref>Robin Harris, ''Stepinac : his life and times'', Gracewing Publishing, 2016, ISBN 9780852448649</ref><ref>Robin Harris, ''Stepinac : njegov život i vrijeme'' (preveo Vedran Pavlić), [[Školska knjiga]], Zagreb, 2016., ISBN 9789530609914; II. izdanje 2017.; Poglavlja u knjizi: ''Laž'', ''Težak poziv'', ''Zagrebačka nadbiskupija'', ''Prva Jugoslavija'', ''NDH: vladari'', ''NDH: žrtve'', ''Promjena režima'', ''Komunistički teror'', ''Montirano suđenje'', ''Utamničenje: Lepoglava'', ''Internacija: Krašić'' i ''Naslijeđe''.</ref><ref>Petar Macut, [https://hrcak.srce.hr/clanak/265722 ''Robin Harris, Stepinac, njegov život i vrijeme''], Školska knjiga, Zagreb, 2016., 418 stranica'', ''[[Služba Božja (časopis)|Služba Božja]]'' 1/2017.</ref> == Nagrade == * Gibbs Prize in History<ref name="zse"/> * [[Red Britanskog Carstva]] (CBE)<ref name="zse"/> * [[2007.]]: Nagrada Grada Dubrovnika<ref name="zse"/> * [[2009.]]: [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića<ref name="zse"/><ref name="cok"/> * [[2017.]]: [[Dani kršćanske kulture#Nagrade|Nagrada Andrija Buvina]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * {{eng oznaka}} Robin Harris, [http://thomasmoreinstitute.org.uk/papers/croatia-since-communism-values-structures-prospects/ Croatia since Communism: Values, Structures, Prospects], thomasmoreinstitute.org.uk, 25. svibnja 2010. {{GLAVNIRASPORED:Harris, Robin}} [[Kategorija:Britanski povjesničari]] [[Kategorija:Britanski novinari]] [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Britanski publicisti]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Andrija Buvina]] [[Kategorija:Red Britanskog Carstva]] m3mk8poke7dhclsfg4k39otu281t91x Ampèreov zakon 0 579427 7573711 7167495 2026-08-10T17:53:49Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Fizikalni zakoni|Fizikalni zakoni]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573711 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Electromagnetism.svg|mini|desno|250px|Ampèreov zakon je fizikalni zakon koji izražava činjenicu da [[magnetsko polje]] nastaje kao posljedica [[gibanje|gibanja]] [[Električni naboj|električnih naboja]].]] '''Ampèreov zakon''' je [[fizika]]lni zakon koji izražava činjenicu da [[magnetsko polje]] nastaje kao posljedica [[gibanje|gibanja]] [[Električni naboj|električnih naboja]], povezujući [[Električna struja|električne]] i [[magnet]]ske pojave: {{citat|Linijski integral magnetskog polja po proizvoljnoj zatvorenoj krivulji razmjeran je ukupnoj električnoj struji koju obuhvaća ta krivulja.}} Nazvan je po [[André-Marie Ampère|A. M. Ampèreu]], koji je utemeljio [[elektromagnetizam]]. Izražen jezikom [[integral|integro]]-[[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnog računa]] glasi: : <math>\oint_{\mathcal S} \vec{B}\cdot\mathrm{d}\vec{s} = \mu_0 \cdot I</math> gdje je: : <math>\vec{B}</math> - [[magnetska indukcija]], : <math>\mathrm{d}\vec{s}</math> - element [[Duljina|puta]] uzduž [[krivulja|krivulje]] [[integral|integracije]], : <math>I\!</math> - [[jakost električne struje]] koju obuhvaća krivulja, : <math>\mu_0\!</math> - [[magnetska permeabilnost]] [[vakuum]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/2354 |title=Ampèreov zakon |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} [[Kategorija:Elektrostatika]] [[Kategorija:Magnetostatika]] [[Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] [[Kategorija:Elektromagnetizam]] 3ub1daaqhizxtel1chn6w1wr35p5roo RK Ivančica Ivanec 0 580398 7573783 6390142 2026-08-10T19:40:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573783 wikitext text/x-wiki {{rukometni klub | ime kluba = RK Ivančica | slika = | puno ime = Rukometni klub Ivančica Ivanec | nadimak = | godina osnivanja =1971. | dvorana =Dvorana Srednje škole Ivanec | navijači = | kapacitet dvorane =1600 | predsjednik =Josip Šimunek | trener = | liga = 2. HRL Sjever | sezona = 2019./2020. | plasman = 6. | trenutačna sezona = 2. HRL– Sjever 2021./22. | colour1 = | colour2 = | pattern_la1 = | pattern_b1 = | pattern_ra1 = | pattern_sh1 = | leftarm1 =FF6600 | body1 =696969 | rightarm1 =696969 | shorts1 =696969 | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = | leftarm2 =4B0082 | body2 =FFFF00 | rightarm2 =FFFF00 | shorts2 =FFFF00 }} '''RK Ivančica''' je hrvatski [[rukomet]]ni klub iz [[Ivanec|Ivanca]]. Dao je hrvatske mlade reprezentativce, vratar [[Alen Grd|Alena Grda]],<ref name="Darabuš">[http://www.ivanec.hr/download/9 Ivanečke novine] ''Dragutin Darabuš novi trener RK Ivančica'' (nn), str. 17, 30. kolovoza 2009. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref> [[Matija Kušen|Matiju Kušena]], [[Marko Težak|Marka Težaka]], [[Jurica Vidačak|Juricu Vidačka]].<ref>[https://www.hr-rukomet.hr/novost.php?novost_id=1199&n=IVANDIJA%20OKUPLJA%20KADETE Hrvatski rukometni portal] ''Ivandija okuplja kadete'', 27. listopada 2009. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref> Ivančica je dala trojicu igrača koji su otišli u [[RK Varteks Varaždin|Varteks]], Alena Grda, Marka Gotala i Vedrana Huđa.<ref>[http://www.ivanec.hr/download/9 Ivanečke novine] ''Alen Grd u Varteks di Capriu'' (nn), str. 17, 30. kolovoza 2009. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref> == Priznanja == 2008./09. pobijedili su u 2. HRL Sjever i izborili plasman u [[1. hrvatska rukometna liga|1. Dukat hrvatskoj rukometnoj ligi]] sezone 2009./2010.<ref name="Darabuš"/> Na svjetskom prvenstvu 2009. Ivančica je dala trojicu igrača u hrvatskoj reprezentaciji koja je postala svjetski prvak: srednjeg vanjskog [[Vedran Huđ|Vedrana Huđa]] koji je izabran u najbolju sedmoricu SP-a, vratara Alena Grda koji je u poluzavršnici i završnici dao veliki udio u osvajanju zlata te izbornika [[Vladimir Canjuga|Vladimira Canjugu]].<ref>[http://www.ivanec.hr/download/9 Ivanečke novine] Razgovor: Prof. Vladimir Canjuga, izbornik mlađe juniorske rukometne reprezentacije, koja je osvojila zlato na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Tunisu ''Ivanec ima tri svjetska prvaka'' (nn), str. 17, 30. kolovoza 2009. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref> Za 2010. godinu za najboljeg športaša Grada Ivanca izabran je vratar RK Ivančica Ivanec Aleksandar Mateša, seniori RK Ivančica Ivanec najboljom muškom ekipom, Denis Čibarić i Mario Hrg diplome kao mladi perspektivni športaši, zlatnu plaketu dobio je Stjepan Lančić, godišnju nagradu Dragutin Darabuš. U rangiranju športskih ustanova, RK Ivančica je rangirana u prvu kvalitetnu skupinu u Ivancu.<ref>[http://evarazdin.hr/nasim-krajem/matesa-i-hrgarek-najbolji-sportasi-ivanca-ekipno-rukometasi-i-rukometasice-32927/ E-Varaždin] ''Aleksandar Mateša i Melanija Hrgarek najbolji sportaši Ivanca'', 2011. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref> 2016. je godina bila uspješna za RK Ivančicu. Rukometni klub Ivančica, koji je 2015./2016. izborio plasman u Prvu hrvatsku rukometnu ligu,<ref>[http://www.dsr-salinovec.hr/2017/03/01/sportasi-i-ekipe-grada-ivanca-2016/ Društvo za športsku rekreaciju Salinovec] ''SPORTAŠI I EKIPE GRADA IVANCA 2016.'', 1. ožujka 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref> proglašen je za tu godinu u Ivancu za najbolju mušku ekipu, igrač RK Ivančice Zoran Vidoni za najboljeg mladog športaša, posebnu nagradu dobio je Luka Lančić, godišnju nagradu dobio je Matija Harjač, diplome Nenad Huđ, mladim perspektivnim športašem proglašen je igrač Miha Krtanjek.<ref>[http://www.varazdinske-vijesti.hr/sport/petra-brlecic-nikola-gecek-zok-ivanec-i-rk-ivancica-najbolji-u-sportu-ivanca-2016-13671/ Varaždinske vijesti] Dražen Novosel: ''Petra Brlečić, Nikola Geček, ŽOK Ivanec i RK Ivančica najbolji u sportu Ivanca 2016. '', 3. veljače 2017. (pristupljeno 21. ožujka 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.facebook.com/rk.ivancica.ivanec.hr/ Facebook] *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Varaždinskoj županiji|Ivančica]] 7n1elyk90y2mlxrf6pkzoy8tyelw8pc Primorsko-krajiška oblast 0 581345 7573588 7351372 2026-08-10T14:08:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573588 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Primorje-Krajina Oblast.png|mini|Primorsko-krajiška oblast]] [[Datoteka:Podjela Kraljevine SHS na 33 oblasti.jpg|mini|260px|Primorsko-krajiška oblast – svijetlozelena.]] '''Primorsko-krajiška oblast''' je bila [[oblasti u Kraljevini SHS|oblast]] u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. Sjedište je bilo u [[Karlovac|Karlovcu]]. Osnovana je Uredbom o podjeli zemlje na oblasti od [[26. lipnja]] [[1922.]] godine kojim je preustrojena Kraljevina SHS. Ukinuta je Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja od [[3. listopada]] [[1929.]] godine.<ref name="Boban">Ljubo Boban: ''Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine'', Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.</ref><ref>(srp.) [http://papata1962.blog.bg/photos/55898/original/KraljevinaSHS1922.jpg Administrativna podela zemlje na oblasti 26.04.1922. god.] (pristupljeno 9. travnja 2017.)</ref> == Povijest == Uredbom o podjeli zemlje na upravne oblasti od 26. travnja 1922., te istodobno donesenim ''Zakonom o sreskoj i oblasnoj samoupravi'' (SN br. 92/1922), na osnovi čl. 95 [[vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]], [[Kraljevina SHS]] podijeljena je na [[Oblasti u Kraljevini SHS|33 oblasti]]. Jedna od oblasti bila je i Primorsko-krajiška oblast, koja je teritorijalno obuhvaćala dio dotadašnje [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke]], [[Modruško-riječka županija|Modruško-riječke]] i [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavske županije]]. Na čelu oblasti, kao predstavnik državne vlasti, bio je veliki župan, Andrija Zdravković, koji je imao je vlastiti, predsjednički ured, te mu je bilo podređeno 6 odjeljenja. Oblasna samouprava koja je djelovala putem Oblasne skupštine i Oblasnog odbora, uspostavljena je tek 1927. godine. Usvajanjem ''Zakona o izmjeni Zakona o općinama i oblasnim samoupravama'' 1929. oblasne su skupštine i oblasni odbori raspušteni, a veliki su župani bili dužni postaviti komesare. Komesar je imenovan 16. siječnja 1929. godine. Vlast velikog župana prestala je 10. studenoga 1929., kad je prešla na bana [[savska banovina|Savske banovine]], a 15. studenoga prestalo je i poslovanje oblasne samouprave (komesara). Tada je započela likvidacija Primorsko-krajiške oblasti i oblasne samouprave, a završena je 3. prosinca 1929., preuzimanjem vlasti po banovinskoj upravi (Banska vlast Savske banovine).<ref name="ARHINET">{{Citiranje weba |url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1240 |title=ARHINET - Primorsko-krajiška oblast |access-date=1. rujna 2017. |archive-date=2. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902005003/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1240 |url-status=dead }}</ref> == Zemljopis == Bila je djelatna na području koje je obuhvaćalo gradove [[Bakar (grad)|Bakar]], Karlovac, Petrinju, Senj i Sušak, te kotareve (srezove): [[Brinje]], [[Crikvenica]], [[Čabar]], [[Delnice]], [[Donji Lapac]], [[Dvor (općina)|Dvor]], [[Glina (grad)|Glina]], [[Gospić]], [[Gračac]], [[Karlovac]], [[Korenica]], [[Kostajnica]], Novi, [[Ogulin]], [[Otočac]], [[Perušić]], [[Petrinja]], [[Senj]], [[Slunj]], [[Sušak]], [[Udbina]], [[Vojnić]], [[Vrbovsko]], [[vrginmost|Vrgin Most]].<ref name="ARHINET"/> == Politika == {{glavni|Oblasni izbori u Kraljevini SHS 1927.}} [[Trojednica|Banska Hrvatska]] (Pokrajina Hrvatska i Slavonija) kao posebna pokrajina u sklopu [[kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] postojala do potkraj veljače 1924. Ukidanje svih povijesnih pokrajina i zemalja bilo je predviđeno još godine 1921. [[vidovdanski ustav|Vidovdanskim ustavom]], kojim je država definirana kao jedinstvena i centralizirana država. Bilo je predviđeno da nova upravna podjela zemlje bude provedena osnivanjem [[oblast]]i, koje su trebale imati i neka obilježja samoupravnih tijela. Pokrajina Hrvatska i Slavonija naposljetku je ukinuta odlukom vlade od 15. veljače 1924., da bi s prvim ožujkom iste godine godine na njezinom području počele djelovati četiri oblasti: [[Zagrebačka oblast|Zagrebačka]], Primorsko-krajiška, [[osječka oblast|Osječka]] i [[srijemska oblast|Srijemska]]. One su u početku bile bile tek jedinice državne uprave, da bi oblasne skupštine, oblasni odbori i ostala samoupravna tijela bili uspostavljeni nakon oblasnih izbora početkom 1927. Tada i oblasti s hrvatskom većinom ustrojavaju svoja samoupravna tijela.<ref name="Jareb">Jareb, Mario. ''Hrvatski nacionalni simboli'', 1. izd., Alfa, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2010., 192 str., {{ISBN|978-953-297-230-6}}, {{NSK-zapis|id=000731505}}</ref> [[Datoteka:Oblasni_izbori_1927.jpg|mini|lijevo|Rezultati [[Oblasni izbori u Kraljevini SHS 1927.|izbora po oblastima]]: žuto [[Slovenska ljudska stranka|SLJS]], tamno zeleno [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], svijetlo plavo [[Samostalna demokratska stranka|SDS]]+[[Narodna radikalna stranka|NRS]], svijetlo zeleno [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]]+HSS+[[Zemljoradnička stranka|ZS]]+[[Demokratska stranka (Jugoslavija)|DS]], tamno plavo NRS]] <br> {| |- !colspan=2 style="background-color:#E9E9E9" align=left|Stranke i koalicije !style="background-color:#E9E9E9" align=center|Ukupno zastupnika !style="background-color:#E9E9E9" align=center|Udjel u skupštini |- |align=left colspan=2|Koalicija SDS-NRS: |align="center" |32 |align="center" |52,5% |- |align=left colspan=2|– [[Samostalna demokratska stranka]] |align="center" |30 |align="center" |49,2% |- |align=left colspan=2|– [[Narodna radikalna stranka]] |align="center" |2 |align="center" |3,3% |- |align=left colspan=2|[[Hrvatska seljačka stranka]] |align="center" |28 |align="center" |45,9% |- |align=left colspan=2|[[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] |align="center" |1 |align="center" |1,6% |- |align=left colspan=2 style="background-color:#E9E9E9"|'''Ukupno'''<ref>[[Mira Kolar-Dimitrijević|Kolar, Mira]]. [http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/lika/lika_1_mail_r_503.pdf ''Lika u vrijeme dominacije Seljačko-demokratske koalicije u skupštini Primorsko-krajiške oblasti 1927. i 1928. godine''], [https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=543669 u: ''Identitet Like: korijeni i razvitak''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170902012642/https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=543669 |date=2. rujna 2017. }} / [[Željko Holjevac|Holjevac, Željko]] (ur.). - Gospić : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Gospić, 2009., pristupljeno 31. prosinca 2015.</ref> |width="75" align="center" style="background-color:#E9E9E9"|'''61''' |width="75" align="center" style="background-color:#E9E9E9"|'''100,0%''' |- |} == Uprava == Rad Oblasti odvijao se kroz tijela oblasne samouprave, a rješavala je pitanja oblasnog zakonodavstva, izglasavanja proračuna, oblasnih javnih radova, upravljanje unaprjeđenjem oblasnih privrednih interesa, oblasni javni radovi, briga o narodnom zdravlju, prosvjetni poslovi oblasti, oblasne prometne ustanove i dr, kao što je pomaganje razvoja obrta, industrije, prikupljanje statističkih podataka za potrebe oblasne samouprave, davanje mišljenja vladi o pitanjima zakonskih prijedloga koji se odnose na oblasti itd.<ref name="ARHINET"/> * Iz područja financija to su bili poslovi sastavljanja oblasnih proračuna, raspolaganje porezima za oblasne rashode. * Narodno gospodarstvo uključuje: brigu za oblasnu privredu općenito, poljoprivrednu industriju, seljačka gospodarstva, poljoprivredne zaklade, agrarno-političke mjere, razvoj pojedinih poljoprivrednih grana, brigu oko gospodarskih proizvoda, poslove razvoja stočarstva i veterinarstva, komasacije, izradu gospodarskih osnova, brigu nad oblasnim imanjima, seljačke zadruge i dr. * Iz područja narodne prosvjete to su poslovi vezani uz unaprjeđenje prosvjete i školstva, školski programi, oržavanje tehničkih uvjeta školovanja i sl. Poslovi građevinarstva i prometa odnosili su se na izdavanje građevnih i vodograđevnih propisa, brigu za oblasne ceste, javne gradnje, mostove, željeznice, opskrbu vodom, navodnjavanje, osiguranje građevnog materijala, eksproprijacije, nadzor nad obavljanjem građevinskih poslova. * Narodno zdravlje i socijalna politika obuhvaćali su poslove brige i nadzora nad provođenjem mjera iz zdravstvenih propisa, osnivanje zdravstvenih stanica, nadzor lječilišta, osnivanje sanatorija, nadzor nad javnim lokalima, tržištima, zaštitno-tehničke mjere, brigu za siročad i nezbrinute, pomoć kod elementarnih nepogoda, zaštita invalida i dr; osim toga u nadležnosti su mu i poslovi šumarstva (ukupna briga nad oblasnim šumama, pošumljavanje) te poslovi iz područja obrta, trgovine, industrije i statistike (unaprijeđenje obrta i kućnih radinosti, stručno obrazovanje i sajmovi i dr.). === Tijela === U nadležnosti '''velikog župana''' bilo je 6 odjeljenja: upravno, prosvjetno (koje se sastojalo od Odsjeka za srednju i Odsjeka za osnovnu nastavu, te su pri njemu djelovali oblasni školski nadzornici), poljoprivredno, veterinarsko, šumarsko i sanitetsko, te računovodstvo i dva odsjeka: putovnički i zadružni. Oblasna skupština predstavljala je zakonodavnu i nadzornu vlast. Saziv oblasne skupštine pripadao je velikom županu u kraljevo ime.<ref name="ARHINET"/> '''Oblasna skupština''' je izglasavala oblasni proračun i oblasne uredbe, koje su imale karakter oblasnog zakon i mogle su se odnositi: na unutarnje poslovanje oblasnih samoupravnih vlasti, na ustrojstvo i poslovanje rasnih oblasnih samouprava i zavoda, reguliranje plaća i mirovina oblasnih činovnika, propisivanje načina uporabe oblasnih sredstava, razrađivanje zakonskih odredaba u cilju primjenjivanja u oblasti ako nisu iz područja javnog mira i reda, sigurnosti i morala.<ref name="ARHINET"/> Samoupravni poslovi '''Oblasnog odbora''' bili su podijeljeni na 6 "grana" (odjeljenja), na čelu kojih su bili odbornici. Poslovne grane obuhvaćale su općinsku samoupravu; financije; poljoprivredu; trgovinu, obrt i industriju, promet i turizam; oblasne građevine; prosvjetu, zdravstvo i socijalnu pomoć.<ref name="ARHINET"/> Nakon postavljenja, '''komesar''' je bio na čelu Predsjedništva oblasne samouprave, dok su ostali poslovi bili podijeljeni na 6 odjeljenja, kao u vrijeme djelovanja Odbora. Na čelu odjeljenja sad su se nalazili stručni referenti.<ref name="ARHINET"/> == Izvori == {{izvori|30em}} {{HDA}} {{oblasti u Kraljevini SHS}} [[Kategorija:Oblasti u Kraljevini SHS]] [[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Lika]] [[Kategorija:Povijest Karlovca]] 61ddo1ubvayn5znqykl44998ac3t3hm Radio postaja Žepče 0 583605 7573843 7445317 2026-08-10T21:19:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573843 wikitext text/x-wiki {{Infookvir radijska postaja | ime = Radio postaja Žepče | logo = Radio postaja Žepče logo.png | razina = regionalna | frekvencija = 95,9 [[Megaherc|MHz]] | erp = | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak = [[18. prosinca]] [[2007.]] | prestanak = | prijašnja imena = | vlasnik = K-Projekt d.o.o., Žepče | sjedište = [[Žepče]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | adresa = Luke b.b., Žepče <br> Zagrebačka bb, Žepče (kontakt) | slogan = | stream = [http://s8.iqstreaming.com:8042/listen.pls Uživo stream] | web = [http://www.postaja.ba/ www.postaja.ba/] }} '''Radio postaja Žepče''' regionalna je [[radiopostaja]] sa sjedištem u [[Žepče|Žepču]]. Emitira na hrvatskome jeziku 24 sata dnevno. Regulatorna agencija za komunikacije BiH odobrila joj je 2. srpnja 2007. frekvenciju 95,9 MHz. Program emitira od 18. prosinca 2007. Od 22. ožujka 2008. emitira i na Internetu. Signalom pokriva područje Općine Žepče, kao i mjesta Zavidovići i Maglaj, a dopire i do Doboja i Zenice. Glavni i odgovorni urednik Radiopostaje Žepče je Anto Jukić. Vlasnik Radiopostaje Žepče je poduzeće K-Projekt d.o.o. iz Žepča. Programsku shemu čine aktualne informacije, zanimljivi sadržaji, obilje domaće glazbe i važan dio programa čini i izvorna glazba bosanskih Hrvata, oko pet posto glazbenog programa.<ref name="o nama">[http://www.postaja.ba/index.php/o-nama Portal Radio postaje Žepče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170425070742/http://www.postaja.ba/index.php/o-nama |date=25. travnja 2017. }} ''O nama'' (pristupljeno 12. svibnja 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.postaja.ba/ Portal Radio postaje Žepče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100130175259/http://www.postaja.ba/ |date=30. siječnja 2010. }} {{GLAVNIRASPORED:Žepče, Radio postaja}} [[Kategorija:Radijske postaje na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini]] 2u226ba3mn42hseo1mbdwulkghiduq5 Radio Posušje 0 584131 7573842 7353108 2026-08-10T21:16:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573842 wikitext text/x-wiki {{Infookvir radijska postaja | ime = Radio Posušje | logo = Radio-Posusje.jpg | razina = regionalna | frekvencija = 102,9 MHz | erp =3,5kw | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | početak = [[1984.]] | prestanak = | prijašnja imena = | vlasnik = JP Radio Posušje d.o.o.<ref name="radioteka">[https://www.radioteka.org/radio-posusje Radioteka] ''Radio Posušje'' (pristupljeno 20. svibnja 2017.)</ref> | sjedište = [[Posušje]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | adresa = Kraljice Jelene 2, Posušje<ref>[https://hr-hr.facebook.com/Radio-Posu%C5%A1je-169156026475034/about/?ref=page_internal Facebook] ''Radio Posušje - Info'' (pristupljeno 20. svibnja 2017.)</ref> | slogan = | stream = [http://88.198.53.74:9994 Uživo]<ref>[http://www.radioposusje.ba/ Radio Posušje] (pristupljeno 20. svibnja 2017.)</ref> | web = [https://www.radioposusje.ba/ www.radioposusje.ba] }} '''Radio Posušje''' je lokalna [[radio|radijska]] postaja čije je sjedište u [[Posušje|Posušju]]. Emitira na hrvatskom jeziku na 102,9 MHz.,<ref name="Radio Posušje">[http://www.radioposusje.ba/onama Radio Posušje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170325142452/http://www.radioposusje.ba/onama |date=25. ožujka 2017. }} ''O nama'' (pristupljeno 20. svibnja 2017.)</ref> s odašiljača na koti Radovanj, 1200 m nadmorske visine, snage 3,5kW Erp-a. Uz općinu Posušje s temeljnog odašiljača pokriva se područje Tomislavgrada, Ljubuškog, Imotske krajine, dalmatinsko zaleđe, dio općina: Metković, Vrgorac, Čapljina, Grude, Široki Brijeg, Livno i Kupres<ref name="radioteka"/> Godine 2012. širenjem mreže pokriven je grad Mostar, a od 2016. pušteni su u rad objekti u Rakitnu i u PP Blidinje, čime se čujnost proširila na područje općina Jablanica, Konjic i Rama. Program se emitira i putem interneta te HomeTv pružatelja usluge. == Povijest == Osnovana je [[1984.]] godine. Prva je [[Hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini|hrvatska]] lokalna radijska postaja u Zapadnoj Hercegovini.<ref name="Radio Posušje"/> Osamostaljenje BiH dočekala je kao jedna od pet hrvatskih postaja u BiH.<ref name="novosti 7">(boš.) [http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva/pdf/1998/mnbr07bh.pdf Novosti o medijima broj 7, serija I] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170429092615/http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva/pdf/1998/mnbr07bh.pdf |date=29. travnja 2017. }} Centar za analitiku i dokumentaciju Media plana: ''Medijska slika BiH - Hrvatski mediji u Federaciji'', str. 7, Sarajevo, 1. lipnja 1998. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Prve vijesti s Radio Posušja odaslane su [[19. srpnja]] [[1984.]] godine.<ref name="ŠB">[http://sirokibrijeg.info/radio-posusje-postavilo-nove-odasiljace-rakitnu-masnoj-luci-uskoro-grudama/ SirokiBrijeg.info] Pero Crnogorac/[http://www.vecernji.ba/novi-odasiljaci-u-rakitnu-i-masnoj-luci-uskoro-i-grudama-1100497 Večernji list]: ''Radio Posušje postavilo nove odašiljače u Rakitnu i Masnoj Luci, uskoro i Grudama'', 20. srpnja 2016. (pristupljeno 20. svibnja 2017.)</ref> Dala je vrlo jak doprinos dolasku demokracije.<ref name="radioteka"/> Posebno je dalo doprinos u Domovinskom ratu, probijajući informativnu blokadu u Hercegovini i Dalmaciji.<ref name="ŠB"/> Radio Posušje pomoglo je stručnom pomoći uspostavi [[Radio Rama|Hrvatskog radija - Radio Rame]] koje je proradilo 8. lipnja 1993. godine, te tehničkom pomoći uspostavi Radio Kiseljaka.<ref name="o nama">[https://web.archive.org/web/20111126144224/http://www.radio-rama.com/?action=show_page&id=27 Radio Rama] ''O nama'' (pristupljeno 16. svibnja 2017.)</ref><ref name="JP Radio Rama"/><ref name="JP Radio Rama">[https://prozor-rama.org/javna-poduzeca-i-ustanove/jp-radio-rama-doo Općina Rama] ''JP "Radio Rama" d.o.o.'' (pristupljeno 16. svibnja 2017.)</ref> Programsku shemu čini informativni, športski program, kulturni program, Posuška svakodnevnica, Županijska panorama, ankete, odgovori na pitanja slušatelja, marketing, najave zbivanja, vjerski program (uređuje [[Franjevačka mladež]]), svadbene želje i čestitke i dr. Emitira svoje vijesti i reemitira vijesti [[Radio Herceg-Bosne|Radija Herceg-Bosne]].<ref name="program">[http://www.radioposusje.ba/program Radio Posušje] ''Program'' (pristupljeno 20. svibnja 2017.)</ref> Sadržajima se najviše bave stvarima koje se odnose na općinu i Zapadnohercegovačku županiju. U kulturi prate [[Posuško lito]]. Od 2015. redovni su i prijenosi svih važnijih događanja u općini Posušje i šire. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.radioposusje.ba/ Službene stranice] * [https://hr-hr.facebook.com/Radio-Posu%C5%A1je-169156026475034/ Facebook] {{GLAVNIRASPORED:Posušje, Radio}} [[Kategorija:Radijske postaje na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Posušje]] j1ihajr0bzvb8emebsoz56xpaj68mow Blandfordija 0 586029 7574037 7254279 2026-08-11T08:59:58Z Argo Navis 852 7574037 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Blandfordija | slika = Blandfordia grandiflora.jpg | slika_opis = ''B. grandiflora'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = [[Blandfordiaceae]] | familia_autorstvo = R. Dahlgren & Clifford | genus = '''''Blandfordia''''' | genus_autorstvo = [[James Edward Smith (botaničar)|Sm.]] }} '''Blandfordija''' ({{lat.|Blandfordia}}), biljni rod koji čini samostalnu porodicu ''Blandfordiaceae'', unutar reda ''[[Asparagales]]''. Rodu pripadaju četiri vrste<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4412f3c9bc275f831acafe10e97785da |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=16. lipnja 2017. |archive-date=10. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200810053128/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4412f3c9bc275f831acafe10e97785da |url-status=dead }}</ref> trajnica kojima je domovina istočna [[Australija]] ([[Queensland]], [[Novi Južni Wales]] i [[Tasmanija]]), a imenovao ga je engleski botaničar [[James Edward Smith (botaničar)|James Edward Smith]] u čast izvjesnog markiza od Blanforda. Rod je u lokanom nazivu poznat kao božično zvonce (engl. ''Christmas bells''), po njegovim zvonastim cvjetovima == Vrste == # ''[[Blandfordia cunninghamii]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Blandfordia grandiflora]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Blandfordia nobilis]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Blandfordia punicea]]'' <small>(Labill.) Sweet</small> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> File:Blandfordia cunninghamii flower.jpg|Blandfordia cunninghamii File:Blandfordia grandiflora Garigal11426428975 e73f7b0aa9 o.jpg|Blandfordia grandiflora File:Blandfordia nobilis (50698703901).jpg|Blandfordia nobilis File:Blandfordia punicea 3.JPG|Blandfordia punicea </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi šparogolikih]] 1ape2ppmmb60uhujhfxukf0yq45mqxt 7574038 7574037 2026-08-11T09:00:21Z Argo Navis 852 7574038 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Blandfordija | slika = Blandfordia grandiflora.jpg | slika_opis = ''B. grandiflora'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = [[Blandfordiaceae]] | familia_autorstvo = R. Dahlgren & Clifford | genus = '''''Blandfordia''''' | genus_autorstvo = [[James Edward Smith (botaničar)|Sm.]] }} '''Blandfordija''' ({{lat.|Blandfordia}}), biljni rod koji čini samostalnu porodicu ''Blandfordiaceae'', unutar reda ''[[Asparagales]]''. Rodu pripadaju četiri vrste<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4412f3c9bc275f831acafe10e97785da |title=Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist |access-date=16. lipnja 2017. |archive-date=10. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200810053128/http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/4412f3c9bc275f831acafe10e97785da |url-status=dead }}</ref> trajnica kojima je domovina istočna [[Australija]] ([[Queensland]], [[Novi Južni Wales]] i [[Tasmanija]]), a imenovao ga je engleski botaničar [[James Edward Smith (botaničar)|James Edward Smith]] u čast izvjesnog markiza od Blanforda. Rod je u lokanom nazivu poznat kao božično zvonce ({{eng.|Christmas bells}}), po njegovim zvonastim cvjetovima. == Vrste == # ''[[Blandfordia cunninghamii]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Blandfordia grandiflora]]'' <small>R.Br.</small> # ''[[Blandfordia nobilis]]'' <small>Sm.</small> # ''[[Blandfordia punicea]]'' <small>(Labill.) Sweet</small> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> File:Blandfordia cunninghamii flower.jpg|Blandfordia cunninghamii File:Blandfordia grandiflora Garigal11426428975 e73f7b0aa9 o.jpg|Blandfordia grandiflora File:Blandfordia nobilis (50698703901).jpg|Blandfordia nobilis File:Blandfordia punicea 3.JPG|Blandfordia punicea </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi šparogolikih]] qbclgtmuofjoydq6koo7oth10n87z7u Quatre communes 0 590213 7573759 6166615 2026-08-10T18:57:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573759 wikitext text/x-wiki <gallery> Slika:Map of Goree.svg|Gorée Slika:Colonial Saint Louis.jpg|Kolonijalni Saint-Louis oko 1900. Libanonska ulica. Slika:Dakar-1888.jpg|Dakar 1888. godine Slika:Rufisque-1912.jpg|Rufisque « Selo zemnog oraha » (1912.) </gallery> '''Quatre Communes''' ili '''Quatre Vieilles'''<ref>[[Mamadou Diouf]], « L'idée municipale. Une idée neuve en Afrique », [[Politique africaine]] (en), vol. 1999/2, no 74 « Espaces publics municipaux »,‎ juin 1999, p. 13-23 ([[DOI]] [http://dx.doi.org/10.3917%2Fpolaf.074.0013 10.3917/polaf.074.0013], [https://www.cairn.info/resume.php?ID_ARTICLE=POLAF_074_0013 sažetak] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fwww.cairn.info%2Fresume.php%3FID_ARTICLE%3DPOLAF_074_0013 arhiv]), [https://www.cairn.info/revue-politique-africaine-1999-2-page-13.htm preko interneta] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fwww.cairn.info%2Frevue-politique-africaine-1999-2-page-13.htm arhiv] [html] i [http://politique-africaine.com/numeros/pdf/074013.pdf preko interneta] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Fpolitique-africaine.com%2Fnumeros%2Fpdf%2F074013.pdf arhiv] [PDF], konzultirano 11. listopada 11. listopada 2015.)</ref><ref>Jean-Paul Labourdette et al., Sénégal, Paris, Nouvelles éditions de l'Université, coll. « [[Petit futé]] / Country guide », 2014 [izd. 2015], 408 str., 21 cm ({{ISBN|978-2-7469-7835-5}}, [[OCLC]] [http://worldcat.org/oclc/894416091&lang=fr 894416091] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306061718/https://www.worldcat.org/title/senegal/oclc/894416091?lang=fr |date=6. ožujka 2021. }}, notice [[Nacionalna knjižnica Francuske|BnF]] n° [http://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb439125057/PUBLIC FRBNF43912505]), ex. : str. 333 ([https://books.google.fr/books?id=rs-MBAAAQBAJ&pg=PA333#v=onepage&q&f=false preko interneta] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fbooks.google.fr%2Fbooks%3Fid%3Drs-MBAAAQBAJ%26pg%3DPA333%23v%3Donepage%26q%26f%3Dfalse arhiv], konzultirano 11. listopada 2015.)</ref><ref>(en) Galen Last (suautor Ralf Duurt Futselaar, preveo Marjolijn de Jager), Black Shame: African Soldiers in Europe, 1914-1922, Londres, New Delhi, New York et Sydney, Bloomsbury, 26 février 2015 [1re éd.], XII-273 p., 24 cm ({{ISBN|978-1-4725-3103-2}}, OCLC [http://worldcat.org/oclc/884299219&lang=fr 884299219] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306061717/https://www.worldcat.org/title/black-shame-african-soldiers-in-europe-1914-1922/oclc/884299219?lang=fr |date=6. ožujka 2021. }}, notice [[Nacionalna knjižnica Francuske|BnF]] n° [http://catalogue.bnf.fr/ark:/12148/cb44337687d/PUBLIC FRBNF44337687], prezentacija [http://www.bloomsbury.com/uk/black-shame-9781472525918/ preko interneta]), ex. : str. 22 ([https://books.google.fr/books?id=tylmBgAAQBAJ&pg=PA22#v=onepage&q&f=false preko interneta] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fbooks.google.fr%2Fbooks%3Fid%3DtylmBgAAQBAJ%26pg%3DPA22%23v%3Donepage%26q%26f%3Dfalse arhiv], konzultirano 11. listopada 2015.)</ref><ref>(en) [[Frederick Cooper]], ''Citizenship between Empire and Nation: Remaking France and French Africa, 1945-1960'', Princeton et Oxford, [[Princeton University Press]], 2014 [1.izd.], XVI-493 str., 24 cm ({{ISBN|978-0-691-16131-0}}, [[OCLC]] [http://worldcat.org/oclc/861542608&lang=fr 861542608] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306061718/https://www.worldcat.org/title/citizenship-between-empire-and-nation-remaking-france-and-french-africa-1945-1960/oclc/861542608?lang=fr |date=6. ožujka 2021. }}, prezentacija [http://press.princeton.edu/titles/10256.html preko interneta]), ex. : str. 6 ([https://books.google.fr/books?id=3TQGAwAAQBAJ&pg=PA6#v=onepage&q&f=false preko interneta] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fbooks.google.fr%2Fbooks%3Fid%3D3TQGAwAAQBAJ%26pg%3DPA6%23v%3Donepage%26q%26f%3Dfalse arhiv], konzultirano 11. listopada 2014.)</ref> su [[Saint-Louis (Senegal)|Saint-Louis]], [[Gorée]], [[Rufisque]] i [[Dakar]]. Radi se o [[Commune de plein exercice|četirima]] [[Prekomorska Francuska|prekomorskim francuskim]] [[Općine u Francuskoj|općinama]] "de pleine exercice" koje je osnovala Francuska u prekomorskom posjedu Senegalu. Saint-Louis i Gorée, koji su imali gradonačelnike i zamjenike koncem [[Ancien Régime]]a,<ref name="Légier 1968">Henri Jacques Légier, « Institutions municipales et politique coloniale : les Communes du Sénégal », [[Revue française d'histoire d'outre-mer|Outre-mers]], t. 55, no 201,‎ 4e trimestre 1968, str. 414-464 ([[DOI]] [http://dx.doi.org/10.3406%2Foutre.1968.1473 10.3406/outre.1968.1473], [www.persee.fr/doc/outre_0300-9513_1968_num_55_201_1473 lire en ligne])</ref> izdignuti su na razinu općina [[dekret u Francuskoj|dekretom]] od 10. kolovoza 1872. godine.<ref>[http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k210062f/f414.image Décret du 10 août 1872] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Fgallica.bnf.fr%2Fark%3A%2F12148%2Fbpt6k210062f%2Ff414.image arhiv] portant organisation d'institutions municipales au Sénégal et dépendance, dans [[Bulletin des lois]] de la République française. 2e série, t. 5, Paris, [[Imprimerie nationale]], 1873, bulletin no 110, texte no 1461, str. 396-412 (konzultirano 11. listopada 2015.)</ref> Rufisque je izdignut dekretom od 12. lipnja 1880. te Dakar dekretom od 17. lipnja 1887.<ref>(fra) [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k214122g/f509 Décret du 17 juin 1887] koji je izdigao dva dijela Goréea i Dakara u različite općine; u: (fra) [[Bulletin des lois]] de la [[Treća Francuska Republika|République française]]. 2e série, tome 35, Paris, Imprimerie nationale, 1888., bulletin no 1114, texte no 18300, str. 525-526 (konzultirano 11. listopada 2015.)</ref> Ostale općine koje je Francuska poslije izdignula u Senegalu u općine su -, kao i [[Thiès]], [[Tivaouane]] i [[Louga]] aktom od 31. prosinca 1904.<ref name="Légier 1968"/> ali njihov je broj dugo vremena ostao mali - četrnaest 1939.<ref name="Légier 1968" /> i, sve do 1955.,<ref>(fra). [http://www.legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000000313008&categorieLien=id Loi no 55-1489 du 18 novembre 1955] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Fwww.legifrance.gouv.fr%2FaffichTexte.do%3FcidTexte%3DJORFTEXT000000313008%26categorieLien%3Did arhiv] relative à la réorganisation municipale en Afrique occidentale française, en Afrique équatoriale française, au Togo, au Cameroun et à Madagascar, ''[[Journal officiel de la République française]]'', 19. studenoga 1955., str. 11274-11279 ([http://www.legifrance.gouv.fr/jopdf/common/jo_pdf.jsp?numJO=0&dateJO=19551119&pageDebut=11274&pageFin=&pageCourante=11279 faksimil] [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http%3A%2F%2Fwww.legifrance.gouv.fr%2Fjopdf%2Fcommon%2Fjo_pdf.jsp%3FnumJO%3D0%26dateJO%3D19551119%26pageDebut%3D11274%26pageFin%3D%26pageCourante%3D11279 arhiv], konzultirano 13. listopada 2015.</ref> to nisu bile ništa drugo doli [[mješovita općina (Prekomorska Francuska)|mješovite općine]] (communes mixtes).<ref name="Légier 1968" /> U [[Alžir]]u su "commune de pleine exercise" u regiji Bône bile su Ain Mokra, Barral, Bugeaud, Duvivier, Duzerville, Herbillon, La Calle, Mondovi, Morris, Nechmaya, Penthièvre i Randon.<ref>(eng.) [https://books.google.hr/books?id=aB2FdDy8xjEC&pg=PA141&lpg=PA141& Google Knjige] David Prochaska: Making Algeria French: Colonialism in Bône, 1870-1920, Cambridge University Press, 11. ožujka 2004. str. 141</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Senegal]] i3wk9wknzxyf6mftlxfe2jrb35a8ggl Raúl Astor 0 592712 7573897 7457699 2026-08-11T00:25:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573897 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|filmski umjetnik}} '''Raúl Astor''' ([[Buenos Aires]], 10. siječnja 1925. – Buenos Aires, 22. lipnja 1995.)<ref>[http://escritores.cinemexicano.unam.mx/biografias/A/ASTOR_raul/biografia.html ASTOR, Raúl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303235301/http://escritores.cinemexicano.unam.mx/biografias/A/ASTOR_raul/biografia.html |date=3. ožujka 2016. }}. "''Nació en Buenos Aires, Argentina, el 10 de enero de 1919. Murió en la misma ciudad el 22 de junio de 1995''."</ref><ref>Luis Reyes de la Maza (1999). ''Crónica de la telenovela: México sentimental''. Clío.</ref> – rođen kao '''Raúl Ignacio Spangenberg Parera''' – bio je argentinsko-meksički redatelj, glumac, scenarist i producent<ref>[http://www.imdb.com/name/nm0040101/ Raúl Astor] (1925–1995) (IMDb)</ref> te muž glumice [[Chela Castro|Chele Castro]].<ref>''Contenido''. Editorial Contenido, S.A., 1977. Str. 64.</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" |- ! colspan="5" | Producent, glumac, redatelj i scenarist |- ! Godina !! Naziv!! Uloga!! Bilješka |- |1954. ||''[[El calavera]]'' || || |- |rowspan=8|1960.|| ''[[Donde comienza la tristeza]]''|| ||Producent |- |rowspan=2|''Pecado mortal'' || ||Producent |- | ||Redatelj |- | ''[[Pensión de mujeres]]'' || ||Scenarist |- |rowspan=2|''María Guadalupe'' || ||Scenarist |- | ||Redatelj |- |''[[El hombre de oro]]''|| ||Scenarist |- |''[[La ambiciosa (telenovela)|La ambiciosa]]'' || ||Redatelj |- | 1965.||''Perdóname mi vida'' ||Perales||Telenovela |- |1966. ||''Amor a ritmo de go go'' ||''Don'' Guillermo||Telenovela |- |rowspan=2|1967. ||''Mujeres, mujeres, mujeres'' || ||U epizodi ''El trikini colorado'' |- |''Cómo pescar marido''||Duarte||Telenovela |- | 1968.|| ''Simplemente vivir'' || ||Redatelj |- |rowspan=4|1969.|| rowspan=2|''[[De turno con la angustia]]''|| ||Producent |- | ||Scenarist |- | ''Concierto de almas''|| ||Producent |- |''Las fieras''||''Don'' Lorenzo del Valle||Telenovela |- |rowspan=2|1970. ||''Simplemente vivir''|| ||Scenarist |- |''La cosquilla'' || ||Telenovela |- |1972. ||''Me llaman Martina Sola'' || ||Producent |- |1974. ||''Fe, esperanza y caridad'' ||''Don'' Sandro ||Telenovela |- |1978. ||''Sábado loco, loco'' || ||Telenovela |- |1982. ||''No empujen'' || ||Telenovela |- |1994.||''El día que me quieras'' || ||Scenarist |} == Izvori i bilješke== {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Astor, Raúl}} [[Kategorija:Meksički televizijski glumci]] [[Kategorija:Meksički filmski producenti]] [[Kategorija:Životopisi, Buenos Aires]] 33t29vg4f86c82aapmdpz0tyle5vj9k Rikard Kraus 0 593824 7573930 6169945 2026-08-11T03:51:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573930 wikitext text/x-wiki '''Rikard Kraus''' (Rikardo) ([[Zagreb]], [[19. studenoga]] [[1885.]] — Zagreb, [[2. prosinca]] [[1952.]]), hrvatski [[prirodoslovac]]<ref name="Šikić">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10922 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171018190418/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10922 |date=18. listopada 2017. }} Jasna Šikić: ''Kraus, Rikard (Rikardo)'' (pristupljeno 18. listopada 2017.)</ref> == Životopis == Rođen u Zagrebu, gdje je završio [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] 1904. godine<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 923., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> i počeo studirati [[zoologija|zoologiju]] i [[mineralogija|mineralogiju]] na [[Mudroslovni fakultet|Mudroslovnom fakultetu]]. Nakon tri godine nastavio je studirati u Beču. Tijekom studija bio je u geološko-paleontološkom odjelu [[Narodni muzej u Zagrebu|Narodnoga muzeja]] u Zagrebu. Godine 1911. promaknut je u doktora filozofije. Doktorirao na [[cefalopodi]]ma [[ljušturni vapnenac|ljušturnoga vapnenca]] [[Volujak|Volujka]] kraj [[Gacko|Gacka]]. Namjesni učitelj u gimnaziji u [[Srijemska Mitrovica|Mitrovici]] od 1912., sljedeće godine u Sarajevu privremeni pristav [[Zemalski geološki zavod u Sarajevu|Zemaljskoga geološkoga zavoda]], a nakon godine dana u Senju [[namjesni učitelj]]. Profesorski ispit položio je 1914. godine. Od 1915. pravi [[učitelj]] u Senju.<ref name="Šikić"/> Od 1918. profesor u realnoj gimnaziji u Senju. God. 1920. je u Križevcima predavač u gimnaziji i [[Srednja gospodarska škola u Križevcima|srednjoj gospodarskoj školi]]. Od 1924. je u Zagrebu gdje je bio profesor u realnoj gimnaziji, klasičnoj gimnaziji, u [[Nadbiskupska klasična gimnazija|Nadbiskupskoj velikoj gimnaziji]]. Godine 1930. sastavio je priručnik o [[Ljekovite biljke|ljekovitim biljkama]] s opisom i uputama kako ih skupiti, osušiti, spremiti i uzgajati. Bio je upravitelj [[Posebnička klasična gimnazija franjevaca konventualaca|Posebničke klasične gimnazije]] franjevaca [[konventualci|konventualaca]] 1944. godine. U mirovini od 1946. godine.<ref name="Šikić"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kraus, Rikard}} [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Životopisi, Senj]] [[Kategorija:Životopisi, Križevci]] beqmluj6rix1qvvhg5nunnmofwwlv2a Robert Bosch 0 596877 7573935 7196957 2026-08-11T04:31:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573935 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Robert Bosch | slika = Robert Bosch mit Hut 1888 - 10031.jpg | slika_širina = 200px | naslov = Robert Bosch 1888. | datum_rođenja = 23. IX. 1861. | mjesto_rođenja = Albeck, Kraljevina [[Württemberg]], Njemačka konfederacija | datum_smrti = 12. III. 1942. (80 god.) | mjesto_smrti = [[Stuttgart]], [[Njemačka]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[automobilska industrija|autoindustrija]] | radna_institucija = | alma_mater = Realschule u Ulm-u (precizni mehaničar) | doktorski_mentor = | poznat_po = Osnivač mega-tvrtke ''Robert Bosch GmbH''<br /> -visokonaponski magnetski upaljač<br /> -svjećica za paljenje<br /> -pumpa za ubrizgavanje goriva u [[Dieselov motor|Diesel-motor]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Robert August Bosch''' (Albeck kod [[Ulm]]a, [[23. rujna]] [[1861.]] – [[Stuttgart]], [[12. ožujka]] [[1942.]]), njemački tehničar, [[izumitelj]] i industrijalac. Svojim izumima visokonaponskog magnetnog upaljača, pumpe za uštrcavanje goriva u [[Dieselov motor]] i dr. bitno pridonio razvoju automobilskih [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora]] i probio se od malog obrtnika do tvorničara. Utemeljitelj je industrijskog koncerna [[Robert Bosch GmbH]].<ref> [https://enciklopedija.hr/clanak/8900 Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedija] natuknica: Robert Bosch, struke: strojarstvo, www.enciklopedija.hr (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Školovao se u [[SAD]]-u, gdje je radio s [[Thomas Alva Edison|Thomasom Alvom Edisonom]]. Njegovi izumi omogućili su široku primjenu [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]]. Za svoje vrijeme imao je vrlo napredna društvena gledišta kojima je poboljšao uvjete radnika.<ref> [http://www.zeit.de/2009/47/Vorbilder-Bosch Mrežno izdanje Die Zeit-a - Zeit online] Dietmar H Lamparter. ''Robert Bosch'', www.zeit.de, 12. studenog 2009. (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Tako je [[1906.]] uveo [[osmosatno radno vrijeme|osmosatni radni dan]] i zagovarao industrijsku arbitražu.<ref> [https://proleksis.lzmk.hr/13156/ Mrežno izdanje Proleksis enciklopedije] natuknica: Bosch, Robert August, struke: gopodarske znanosti, ličnosti, proleksis.lzmk.hr, 4. travnja 2014. (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> U [[Stuttgart]]u je o 75. rođendanu i 50. obljetnici rada tvrtke [[1936.]] godine osnovao Bolnicu Roberta Boscha te ju poklonio gradu.<ref> [https://www.rbk.de/ueber-uns/geschichte.html Službene stranice Bolnice Roberta Boscha] odijeljak: O nama, ''Povijest Bolnice Roberta Boscha', www.rbk.de (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Zbog društvene zauzetosti, humanitarnog i karitativnog rada te mirotvorstva bio je na meti [[Treći Reich|nacističkog režima]] u posljednjim godinama svoga života. Iako je bio borac protiv [[nacizam|nacizma]], pokopan je sa svim počastima na državnom groblju [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].<ref> [https://www.youtube.com/watch?time_continue=9&v=rJijc6OrYmc Medijski servis Youtube] ''Die Deutsche Wochenschau - 1942-03-25 - Nr. 603 - Robert Bosch Bestattung'', www.youtube.com, 8. kolovoza 2015. (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> Godine [[1984.]] uvršten je u Dvoranu slavnih automotorne industrije. Bio je oženjen i imao je dvoje djece: sina Roberta Boscha ml. i kći Evu Madelung.<ref>[https://www.handelsblatt.com/archiv/robert-bosch-der-juengere-gestorben/2372906.html Handelsblatt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203153912/https://www.handelsblatt.com/archiv/robert-bosch-der-juengere-gestorben/2372906.html |date=3. prosinca 2017. }} dpa/pismohrana. ''Robert Bosch der Jüngere gestorben'' (Umro Robert Bosch mlađi), www.handelsblatt.com, 29. srpnja 2004. (pristupljeno 2. prosinca 2017.)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bosch, Robert}} [[Kategorija:Njemački izumitelji]] lasnbvgbsgju6nck0s28vbr3abvf5dn Modeliranje strujanja nestlačivog fluida 0 597418 7574022 7189117 2026-08-11T08:41:44Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Klasična mehanika|Klasična mehanika]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Dinamika fluida|Dinamika fluida]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574022 wikitext text/x-wiki Problem opisa i analize strujanja sveprisutan je u tehničkoj praksi, od cjevovoda i ventilacijskih sustava do utjecaja vjetra na građevine i strujanja u mlaznom motoru. S napretkom tehologije rastu i zahtjevi za točnost analiza strujanja fluida. Kako su eksperimentalna mjerenja skupa i dugotrajna poželjno je da se proces optimiranja u što većem dijelu obavi prije samih ispitivanja. Uzimajući u obzir da su danas računala velike procesorske moći lako dostupna, metodama računalne dinamike fluida provode se analize strujanja unutar cijelih gradova, a zahtjevi za veće i detaljnije simulacije neprestano rastu. U nastavku je dan pregled osnovnih matematičkih i fizikalnih modela korištenih za simulaciju strujanja nestlačivog fluida s osvrtom na generalni pristup rješavanju problema strujanja i korištenih numeričkih metoda. == Osnovne jednadžbe za opis strujanja fluida == Strujanje fluida opisano je s pet osnovnih zakona fizike: * zakon očuvanja mase * zakon očuvanja [[Količina gibanja|količine gibanja]] * zakon očuvanja [[Kutna količina gibanja|momenta količine gibanja]] * zakon očuvanja energije * II. zakon termodinamike (zakon o produkciji [[Entropija|entropije]]) U općem slučaju moguće je koristiti svih pet zakona za opisivanje strujanja, no to generalno nije potrebno. Ako se pretpostavi da na materijalni volumen ne djeluju površinski i volumenski momenti to uvjetuje da je [[:en:Tensor|tenzor]] naprezanja simetričan pa je zakon očuvanja momenta količine gibanja implicitno zadovoljen i nije potreban za opisivanje strujanja. Ova pretpostavka je često dovoljno točna pa se ovaj zakon koristi samo u slučajima kada je prisutna rotacija fluida oko neke osi, kao na primjer kod strujanja u [[turbostroj]]evima. Drugi zakon termodinamike uvodi jednu novu nepoznanicu u sustav jednadžbi, entropiju, koja se ne pojavljuje u drugim jednadžbama pa se ova jednadžba moze rješavati samostalno nakon što su dobivena polja ostalih fizikalnih veličina i govori o fizikalnosti procesa strujanja. Iz opće integralne formulacije za promjenu nekog fizikalnog svojstva unutar kontrolnog volumena: <math> \int_{V_{KV}} \frac{\partial \rho\phi}{\partial t}dV + \int_{S_{KV}} \left(\rho v_j \phi - \Gamma\frac{\partial \phi}{\partial x_j} \right) n_j dS = \int_{V_{KV}}S_\phi dV </math> * <math> \rho </math> - gustoća fluida * <math> \phi </math> - proizvoljno specifično fizikalno svojstvo * <math> v_j </math> - brzina strujanja fluida * <math> \Gamma </math> - faktor difuzije * <math> S_{KV} </math> - kontrolna površina * <math> V_{KV} </math> - kontrolni volumen prvi član s lijeve strane jednadžbe predstavlja lokalnu promjenu fizikalnog svojstva u vremenu, a drugi član predstavlja konvektivni i difuzni protok fizikalnog svojstva kroz kontrolnu površinu dok desna strana jednadžbe predstavlja volumenski izvor ili ponor fizikalnog svojstva. Uz dodatak dopunskih jednadžbi specifičnih za fluid i režim strujanja: * [[:en:Newtonian_fluid|Newtonov zakon viskoznosti]] <math> \Sigma_{ij} = \mu\left(\frac{\partial v_j}{\partial x_i}+\frac{\partial v_i}{\partial x_j} \right)-\frac{2}{3}\mu\frac{\partial v_k}{\partial x_k}\delta_{ij} </math> * <math> \Sigma_{ij} </math> - tenzor viskoznog naprezanja * <math> \mu </math> - dinamička viskoznost * <math> \delta_{ij} </math> - [[:en:Kronecker_delta|Kroneckerov delta]] * Fourierov zakon o provodenju topline <math> q_i = - \lambda \frac{\partial T}{\partial x_i} </math> * <math> q_i </math> - gustoća toplinskog toka * <math> \lambda </math> - koeficijent toplinske provodnosti * <math> T </math> - temperatura te supstituciju proizvoljnog specifičnog fizikalnog svojstva mogu se dobiti integralni oblici zakona očuvanja mase, količine gibanja i energije: * zakon očuvanja mase <math> \frac{\partial \rho}{\partial t} = - \frac{\partial \left( \rho v_j \right)}{\partial x_j} </math> * zakon očuvanja količine gibanja <math> \frac{\partial \left( \rho v_i \right)}{\partial t} = - \frac{\partial \left( \rho v_j v_i \right)}{\partial x_j} + \rho f_i\it - \frac{\partial p}{\partial x_i} + \frac{\partial \Sigma_{ji}}{\partial x_j} </math> * zakon očuvanja energije <math> \frac{\partial }{\partial t} \left[ \rho \left( \frac{v^{2}}{2} + c_v T \right) \right] = \frac{\partial }{\partial x_j} \left[ \rho v_j \left( \frac{v^{2}}{2} + c_v T \right) \right] + \rho f_i\it v_i - \frac{\partial \left( p v_i \right)}{\partial x_i} + \frac{\partial \left( \Sigma_{ji} v_i \right)}{\partial x_j} + \frac{\partial }{\partial x_j} \left( \lambda \frac{\partial T}{\partial x_i} \right) </math> Za [[Izotermni proces|izotermno]] strujanje nestlačivog fluida jednadžba očuvanja energije svodi se na jednadžbu očuvanja kinetičke energije odnosno jednadbu očuvanja količine gibanja skalarno pomnoženu s brzinom strujanja te kao takva ne pridonosi rješavanju problema strujanja (u slučaju da postoji izmjena topline služi za određivanje temperaturnog polja) pa se kao takva može odbaciti. Jednadžbe očuvanja mase i količine gibanja mogu se dodatno pojednostaviti za nestlačivi fluid, te se grupno nazivaju [[Navier-Stokesove jednadžbe]]: <math> \frac{\partial v_j}{\partial x_j} = 0 </math> <math> \frac{\partial \left( \rho v_i \right)}{\partial t} = - \frac{\partial \left( \rho v_j v_i \right)}{\partial x_j} + \rho f_i\it - \frac{\partial p}{\partial x_i} + \mu \frac{\partial^{2} v_i}{\partial x_j \partial x_j} </math> == Jednadžba tlaka == Specifičan problem kod nestlačivog strujanja vidljiv je iz gore danih jednadžbi: ne postoji zasebna jednadžba za polje tlaka! Iz jednadžbe očuvanja količine gibanja moguće je iterativnim metodama izračunati polje brzina no potrebno je poznavati polje tlaka, odnosno [[:en:Gradient|gradijent]] tlaka koji generalno nije poznat. Jedan način rješavanja ovog problema je konstruirati takvo polje tlaka koje će osigurati očuvanje mase. Uzimanjem [[Divergencija|divergencije]] gore dane jednadžbe očuvanja količine gibanja te uvrštenjem jednadžbe očuvanja mase dobiva se: <math> \frac{\partial }{\partial x_i} \left( \frac{\partial p}{\partial x_i} \right) = - \frac{\partial }{\partial x_i} \left[ \frac{\partial }{\partial x_j} \left( \rho u_i u_j - \Sigma_{ij} \right) \right] + \frac{\partial \left( \rho f_i\it \right)}{\partial x_i} </math> Za slučaj konstantne viskoznosti i uniformnog polja masenih sila ova jednadžba dodatno se pojednostavljuje: <math> \frac{\partial }{\partial x_i} \left( \frac{\partial p}{\partial x_i} \right) = - \frac{\partial }{\partial x_i} \left[ \frac{\partial \left( \rho u_i u_j \right)}{\partial x_j} \right] </math> Iz ove jednadžbe moguće je izračunati polje tlaka nekom od numeričkih metoda. Bitno je naglasiti da operator gradijenta potiče iz jednadbe očuvanja količine gibanja dok operator divergensa potiče iz jednadžbe očuvanja mase te je nužno očuvati konzistentnost ovih operatora kod diskretizacije ove jednadžbe. Dakle da bi se osiguralo očuvanje mase potrebno je diskretizirati gradijente isto kao i u jednadžbama od kuda su potekli pa se često jednadžba tlaka izvodi iz već prethodno diskretizirane jednadžbe očuvanja količine gibanja. == Vremenska i prostorna diskretizacija == Vidljivo je da su dane jednadžbe nelinearne parcijalne diferencijalne jednadžbe (doduše u integralnom obliku, iako je prevođenje u pravi diferencijalni oblik relativno jednostavno) i u općem slučaju nemaju analitičko rješenje očito je da je potrebno nekim numeričkim postupcima i aproksimacijama doći do zadovoljavajuce točnog rezultata. Ovdje su dane 3 osnovne metode vremenske [[:en:Discretization|diskretizacije]] primjenom čijih se principa mogu konstruirati i složenije metode višeg reda točnosti. ==== Eksplicitna Eulerova metoda ==== Ovo je najjednostavnija metoda prvog reda točnosti pa kao takva ima usko područje primjene. <math> \phi ^{n+1} = \phi ^n + f\it \left( t_n, \phi ^n \right) \Delta t </math> Pozitivno svojstvo ove metode je to što je eksplicitna to jest moguće je izračunati vrijednost veličine <math> \phi^{n+1} </math> u novom vremenskom trenutku direktno iz već poznatih vrijednosti <math> \phi^n </math> iz prošlog vremenskog trenutka pa tako ovo zahtijeva manje računalne moći jer nije potrebno rješavati sustav jednadžbi kako bi se izračunao <math> \phi^{n+1} </math> u novom trenutku. Problem kod ove metode, kao i kod ostalih eksplicitnih metoda je nužno uzimanje relativno malog vremenskog koraka (ovisno o konkretnom problemu koji se rješava) kako bi se osigurala stabilnost metode to jest konvergencija prema nekom konkretnom rješenju. Drugi problem je naravno to što je prvog reda točnosti te se za dva puta manji korak od originalnog, greška smanjuje samo za dva puta. Ovo je naravno nepovoljno jer je potrebno veće rafiniranje već i ovako malog koraka kako bi se dobilo rješenje zadovoljavajuće točnosti. ==== Implicitna Eulerova metoda ==== Ova metoda je poboljšanje prošle i rješava problem ograničenja koraka integracije no i ona je prvog reda točnosti. <math> \phi ^{n+1} = \phi ^n + f\it \left( t_{n+1}, \phi ^{n+1} \right) \Delta t </math> Kako je stabilnost više nije problem moguće je uzimanje proizvoljno velikog vremenskog koraka, ovo je vrlo povoljno posebno za stacionarne probleme gdje je cilj što prije doći do stacionarnog stanja uz korištenje što manje računalne moći. Mana ove metode osim sto je prvog reda točnosti je to što je veličina <math> \phi^{n+1} </math> u novom vremenskom trenutku definirana preko vrijednosti <math> \phi^n </math> iz sadašnjeg trenutka i nepoznate (nju se zeli izračunati) vrijednosti <math> \phi^{n+1} </math> u novom vremenskom trenutku. Dakle da bi se izračunala vrijednost <math> \phi^{n+1} </math> u novom trenutku potrebno je rješiti sustav jednadžbi što zahtjeva više računalne moći nego direktno računanje iz već poznatih vrijednosti. Usprkos ovim manama ova metoda je vrlo dobra i često se koristi kod računanja stacionarnih problema upravo zbog njene jednostavnosti i stabilnosti. ==== Crank-Nicholson metoda ==== Ova metoda moze se gledati kao jednaka mješavina implicitne i eksplicitne Eulerove metode te je drugog reda točnosti. <math> \phi ^{n+1} = \phi ^n + \frac{1}{2} \left[ f\it \left( t_n , \phi ^n \right) + f\it \left( t_{n+1} , \phi ^{n+1} \right) \right] \Delta t </math> Kao i implicitna Eulerova metoda i Crank-Nicholson metoda je stabilna za proizvoljni vremenski korak te ima dodatnu pogodnost, a to je da je drugog reda točnosti to jest za vremenski korak dva puta manji od originalnog greška se smanjuje četiri puta. Uzimajući u obzir da je metoda drugog reda točnosti, stabilna za proizvoljni vremenski korak te zahtijeva marginalno više računalne moći od implicitne Eulerove metode i relativno jednostavne implementacije očito je da je vrlo povoljna te se upravo zato vrlo često koristi kako za stacionarne tako i za nestacionarne probleme. Osim danih, postoji vrlo širok spektar metoda vremenske diskretizacije (npr. skupina prediktor-korektor metoda) od kojih svaka ima neke prednosti i nedostatke pa je prilikom odabira metode potrebno odabrati onu koja zadovoljava zahtjeve određene konkretnim problemom. Kao i kod vremenske diskretizacije postoje razni načini provođenja prostorne diskretizacije. Često koristen pristup kod formiranja shema prostorne diskretizacije je Taylorov razvoj u red i razne interpolacijske sheme. Ovdje su dani primjeri uzstrujne i centralne sheme diferencije koje su među najjednostavnijima no ostvaruju dobar kompromis između točnosti i jednostavnosti uporabe. ==== Upwind difference scheme (UDS) ==== Uzstrujna shema diferencije ili upwind difference scheme - [[:en:Upwind_scheme|UDS]] je shema prvog reda točnosti i ima nedostatke tipične za sve sheme prvog reda točnosti to jest potrebna je relativno fina mreža kako bi se dobili zadovoljavajuće točni rezultati i producira numeričku difuziju odnosno u rješenjima se javlja difuzija čak i kad fizikalno difuzija ne postoji. <math> \left( \frac{\partial \phi}{\partial x} \right)_i = \frac{\phi_i - \phi_{i-1}}{x_i - x_{i-1}} </math> Iako se na prvi pogled shema prvog reda točnosti čini odbojnom, ova shema je u širokoj uporabi u većini komercijalnih i istrazivačkih software-a. Razlog ovome je njena vrlo jednostavna implementacija i još bitnije, konvergira na svim mrežama odnosno nikada ne daje oscilatorna rješenja. Ovo je najrelevantnija karakteristika ove sheme i jak argument za njeno korištenje. ==== Shema centralne diferencije (CDS) ==== Shema centralne diferencije ili "central difference scheme" - [[:en:Central_differencing_scheme|CDS]] je uvjetno (samo na nekim mrežama) shema drugog reda točnosti. <math> \left( \frac{\partial \phi}{\partial x} \right)_i = \frac{\phi_{i+1} - \phi_{i-1}}{x_{i+1} - x_{i-1}} </math> Razlozi za njeno korištenje su očiti, implementacija je relativno jednostavna i drugog je reda pa je moguće dobiti točnija rješenja na grubljim mrežama u odnosu na sheme prvog reda. Nedostatak je što je uvjetno stabilna odnosno za neke neke probleme moguće je dobiti oscilatorna rješenja, no usprkos tome i ova shema je široko korištena. == Metoda konačnih volumena == Kao što je prije spomenuto u općem slučaju nije moguće analitički rješiti problem strujanja fluida u proizvoljnoj domeni, a razlog ovome je inherentna kompleksnost relevantnih jednadžbi. Iako kompleksne, jednadžbe nisu nerješive, a jedna od metoda rješavanja upravo je [[:en:Finite_volume_method|metoda konačnih volumena]]. Metoda se zasniva na na rješavanju integralnih oblika zakona očuvanja mase, količine gibanja i energije tako da se domena strujanja podjeli na velik broj malih konačnih volumena te se jednadžbe postavljaju i rješavaju za svaki od njih. Relevantne veličine računaju se u težištima konačnih volumena te se interpoliraju kako bi se dobile vrijednosti na stranicama konačnog volumena. Volumenski i površinski integrali aproksimiraju se nekom od metoda za diskretizaciju integrala, najjednostavniji pristup je pretpostavljanje da je unutar volumena ili na nekoj od stranica relevantna veličina konstantna i aproksimira se nekom srednjom vrijednosti te se množi s obujmom ili povrčinom stranice konačnog volumena: * aproksimacija površinskog integrala <math> F_e = \int_{S_e} f\it dS \approx f\it_e \Delta S_e </math> * aproksimacija volumenskog integrala <math> Q_P = \int_V q dV \approx q_P \Delta V </math> Kvaliteta aproksimacije ovisi o finoći mreže, odnosno veličini i broju konačnih volumena i o korištenima shemama diskretizacije relevantnih fizikalnih veličina. Rezultat ove diskretizacije je prevođenje skupa diferencijalnih jednadžbi u velik broj jednostavnih algebarskih jednadžbi s usko povezanim parametrima. Ovakav set algebarskih jednadžbi rješava se nekom od metoda za rješavanje skupa algebarskih jednadžbi, no kako su parametri u jednadbama usko povezani, nelinearni i sheme diferencije generalno implicitne, direktno rješavanje ovakvog skupa jednadžbi bilo bi nepraktično, pa se obično rješavaju nekom iterativnom metodom dok se nepostigne zadovoljavajuće točan rezultat. Razlozi zbog koji je metoda konačnih volumena generalno najprivlačniji i najprihvaćeniji pristup rješavanju problema analize strujanja jest njeno relativno jednostavno prevođenje u računalni kod, inherentno osigurano očuvanje mase (dok god su površinski integrali isti na zajedničkim stranicama susjednih konacnih volumena) i dobra iskoristivost kod kompleksnih geometrija. Ove pozitivne karakteristike su naravno uvjetne i mogu biti narušene za odredene izvedbe metode npr. aproksimacije višeg reda od drugog postaju vrlo komplicirane za korištenje i prevođenje u računalni kod. Postoje razni pristupi rješavanju jednadbi za opis strujanja i metoda konačnih volumena je samo jedna od njih (iako najčešće korištena), no razne verzije [[:en:Finite_element_method|metoda konačnih elemenata]] i [[:en:Finite_difference_method|metoda konačnih razlika]] su također u uporabi. == Rješavanje modela strujanja == Prvi korak u rješavanju modela strujanja fluida je izbor i generacija mreže konačnih volumena. Ovaj korak je među najvažnijima jer nepravilan izbor mreže direktno utječe na kvalitetu dobivenih rezultata. Vrsta i načina generiranja mreža postoji na pretek i nerijetko se koristi zasebni softverski paket za rješavanje ovog problema. Neki primjeri softvera za generaciju mreža jesu: [http://www.salome-platform.org/ Salome], [https://mdx.plm.automation.siemens.com/star-cd STAR-CD], [https://www.plm.automation.siemens.com/en/products/nx/ideas/ I-DEAS] itd. Nakon izbora mreže odabiru se sheme diskretizacije za jednadžbu očuvanja količine gibanja i jednadžbu tlaka te se nakon diskretizacije formiraju matrice koeficijenata te se sustav iterativno rješava. Razvijeni su razni algoritmi za rješavanje ovog sustava jednadbi, jedan od najkorištenijih je “Semi-Implicit Method for Pressure Linked Equations” - [[:en:SIMPLE_algorithm|SIMPLE]]. Ovdje je dan pregled algoritma: # Pretpostavi vrijednosti polja brzine i tlaka # Rješi diskretizirane jednadžbe količine gibanja i izračunaj polja brzine # Rješi diskretiziranu jednadžbu tlaka i izračunaj korekciju tlaka # Izračunaj korekcije polja brzine # Korigiraj polja brzine s korekcijama brzine # Korigiraj polje tlaka s podrelaksiranom (smanjenom) korekcijom tlaka # Ponavljaj 2-6 dok odstupanje ne zadovolji toleranciju # Pomakni se u novi vremenski trenutak i kreni od 1 Postoje razne varijacije ovog algoritma (SIMPLER, SIMPLEC) koji se uglavnom razlikuju kod tretiranja korekcije tlaka. == Turbulencija == [[:en:Turbulence|Turbulentno strujanje]] fluida je najčešći oblik strujanja fluida u prirodi (dakle i u tehničkoj praksi) i pojavljuje se pri visokim vrijednostima [[:en:Reynolds_number|Reynoldsovog broja]]. Ovdje su dane glavne karakteristike turbulentnog toka: * nestacionarnost; oscilacije tlaka i brzine glavna su karakteristika turbulentnog toka * [[:en:Diffusion|difuzivnost]]; zbog kaotičnog gubanja čestica proces mješanja je uvelike intenziviran, ovo se zove jos i turbulentna difuzija * [[:en:Dissipation|disipativnost]]; zbog velikih oscilacija lokalno se pojavljuju veliki gradijenti brzine i tlaka te je disipacija energije također intenzivirana Kako je turbulentno strujanje zbog po svojoj prirodi kompleksno zbog velikih lokalnih oscilacija fizikalnih veličina, proces opisivanja takvog strujanja nije ni malo jednostavan. Za razliku od modela laminarnog strujanja koji se pretežito razlikuju po načinu diskretizacije osnovnih jednadžbi, modeli turbulencije razlikuju se i po samim jednadžbama koristenim za opis strujanja. Uzimajući u obzir opseg teme turbulentnog strujanja ovdje se neće ulaziti u detaljnije analize fizikalnih i numeričkih modela turbulencije, no spomenut će se tri glavna pristupa: * direct numerical simulation - [[:en:Direct_numerical_simulation|DNS]]; direktno se rješavaju Navier-Stokes jednadžbe bez dodatnih simplifikacija * large eddy simulation - [[:en:Large_eddy_simulation|LES]]; direktno se rješavaju Navier-Stokes jednadžbe za najveće vrtloge dok se manji vrtlozi aproksimiraju * Reynolds averaged Navier-Stokes - [[:en:Reynolds-averaged_Navier–Stokes_equations|RANS]]; rješavaju se osrednjene Navier-Stokes jednadžbe uz dodatno modeliranje oscilatornih komponenti == Literatura i resursi == * Ferziger, J.H; Peric, M; ''Computational Methods for Fluid Dynamics'' * Patankar, S.V; ''Numerical Heat Transfer and Flow'' * Virag, Z; Džijan, I; ''Računalna Mehanika Fluida - Predavanja'' * Virag, Z; Šavar, M; Džijan, I; ''Mehanika Fluida II - Predavanja'' * Wikipedia OpenFOAM software-a: https://openfoamwiki.net/index.php/Main_Page * CFD Online community: https://www.cfd-online.com/ * Primjer Fortran računalnog koda za provedbu SIMPLE algoritma: https://www.cfd-online.com/Wiki/Sample_code_for_solving_Lid-Driven_cavity_test_(Re%3D1000)_-_Fortran_90 * Primjer uporabe SIMPLE algoritma unutar paketa OpenFOAM: http://openfoamwiki.net/index.php/The_SIMPLE_algorithm_in_OpenFOAM * Primjer uporabe PISO algoritma unutar paketa OpenFOAM: http://openfoamwiki.net/index.php/OpenFOAM_guide/The_PISO_algorithm_in_OpenFOAM [[Kategorija:Dinamika fluida]] b8ejivxypbnfra9s5fpvz5zmghfklb8 Radnička straža (Chicago) 0 598406 7573845 6711326 2026-08-10T21:34:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573845 wikitext text/x-wiki '''Radnička straža''' su bile prve hrvatske radničke novine. Izlazile su u SAD, u [[Chicago|Chicagu]] od [[1907.]] godine. Pokrenuo ih je hrvatski socijalistički prvak [[Tomo Bešenić]] uz pomoć grafičkog radnika [[Milan Glumac Jurišić|Milana Glumca Jurišića]], kojega je Bešenić pozvao iz u Pittsburgh.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1866 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222104851/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1866 |date=22. prosinca 2017. }} Anđelka Stipčević-Despotović (1983): ''Bešenić, Tomo'', LZMK, Zagreb (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref> Glumac Jurišić ih je uređivao. Uredništvo lista bio je domom njegove obitelji. List je vodio do 1910.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6969 Hrvatski biografski leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222052446/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6969 |date=22. prosinca 2017. }} Anđelka Stipčević-Despotović (1998): ''Glumac Jurišić, Milan'', LZMK, Zagreb (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref> /1911. godine. Razbolio se od tuberkuloze te je list tek povremeno uređivao. Otišao je na oporavak u Missouri i poslije u Kaliforniju. Poslije smrti Glumca Jurišića 1913./<ref name="Radnik">(eng.) [http://flps.newberry.org/article/5420779_2_0415 Foreign Language Press Survey] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171222051925/http://flps.newberry.org/article/5420779_2_0415 |date=22. prosinca 2017. }} ''An Old Comrade: Milan Glumac Jurisic, the First Jugoslav Revolutionary in America'', Radnik -- 3. siječnja 1925. (pristupljeno 19. prosinca 2017.)</ref> 1914.<ref name="hbl"/> Radnička straža nikad nije dosegla kvalitetu kakvu je imala za njegova uređivanja.<ref name="Radnik"/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tiskani mediji na hrvatskom jeziku u SAD-u]] [[Kategorija:Radnički pokret]] [[Kategorija:Chicago]] dz0ef4glmuv0z1m52c6d5zjrvwprwny Leiosporoceros 0 598983 7573740 6988777 2026-08-10T18:23:52Z EncycloPetey 14576 7573740 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Leiosporoceros | slika = Leiosporoceros dussii - Derek - 264719276.jpeg | slika_opis = Leiosporoceros dussii | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Anthocerotophyta]] | classis = Leiosporocerotopsida |classis_autorstvo= Stotler & Crand.-Stotl. | ordo = Leiosporocerotales | ordo_autorstvo= Hässel | familia = Leiosporocerotaceae | familia_autorstvo= Hässel ex Ochyra | genus = '''''Leiosporoceros''''' | genus_autorstvo = Hässel | species = ''L. dussii'' | dvoimeno = ''Leiosporoceros dussii'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Steph.) Hässel</small> }} '''Leiosporoceros''' je biljni rod [[Antocerote|Antocerota]] (''[[Anthocerotophyta]]'') koji s jednom jedinom vrstom, ''L. dussii'', čini samostalnu porodicu, red i razred.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/62dca1dafbc754f4d3e3dd8de0311af1 |title=Catalogue of Life: 20th December 2017 |journal= |access-date=25. prosinca 2017. |archive-date=26. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171226021015/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/62dca1dafbc754f4d3e3dd8de0311af1 |url-status=dead }}</ref> Vrsta je raširena u [[Meksiko|Meksiku]], [[Panama|Panami]], [[Jamajka|Jamajki]], [[Zavjetrinski otoci (Antili)|Zavjetrinskim]] i [[Privjetrinski otoci (Antili)|Privjetrinskim otocima]], [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Ekvador]]u. == Vanjske poveznioce == *[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0200491 Genome-wide organellar analyses from the hornwort Leiosporoceros dussii show low frequency of RNA editing] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi antocerota‎]] [[Kategorija:Flora Meksika]] [[Kategorija:Flora Kostarike]] [[Kategorija:Flora Paname]] [[Kategorija:Flora Jamajke]] [[Kategorija:Flora Kolumbije]] [[Kategorija:Flora Ekvadora]] [[Kategorija:Flora Zavjetrinskih otoka (Antili)]] [[Kategorija:Flora Privjetrinskih otoka (Antili)]] 21v1seo1xf9z1fwpavkfw4tfh1njnbv 7573741 7573740 2026-08-10T18:24:12Z EncycloPetey 14576 7573741 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Leiosporoceros | slika = Leiosporoceros dussii - Derek - 264719276.jpeg | slika_opis = ''Leiosporoceros dussii'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Anthocerotophyta]] | classis = Leiosporocerotopsida |classis_autorstvo= Stotler & Crand.-Stotl. | ordo = Leiosporocerotales | ordo_autorstvo= Hässel | familia = Leiosporocerotaceae | familia_autorstvo= Hässel ex Ochyra | genus = '''''Leiosporoceros''''' | genus_autorstvo = Hässel | species = ''L. dussii'' | dvoimeno = ''Leiosporoceros dussii'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Steph.) Hässel</small> }} '''Leiosporoceros''' je biljni rod [[Antocerote|Antocerota]] (''[[Anthocerotophyta]]'') koji s jednom jedinom vrstom, ''L. dussii'', čini samostalnu porodicu, red i razred.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/62dca1dafbc754f4d3e3dd8de0311af1 |title=Catalogue of Life: 20th December 2017 |journal= |access-date=25. prosinca 2017. |archive-date=26. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171226021015/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/62dca1dafbc754f4d3e3dd8de0311af1 |url-status=dead }}</ref> Vrsta je raširena u [[Meksiko|Meksiku]], [[Panama|Panami]], [[Jamajka|Jamajki]], [[Zavjetrinski otoci (Antili)|Zavjetrinskim]] i [[Privjetrinski otoci (Antili)|Privjetrinskim otocima]], [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Ekvador]]u. == Vanjske poveznioce == *[https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0200491 Genome-wide organellar analyses from the hornwort Leiosporoceros dussii show low frequency of RNA editing] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi antocerota‎]] [[Kategorija:Flora Meksika]] [[Kategorija:Flora Kostarike]] [[Kategorija:Flora Paname]] [[Kategorija:Flora Jamajke]] [[Kategorija:Flora Kolumbije]] [[Kategorija:Flora Ekvadora]] [[Kategorija:Flora Zavjetrinskih otoka (Antili)]] [[Kategorija:Flora Privjetrinskih otoka (Antili)]] 1lyq248fznh6jfibqs07jdrozud0noc Dodatak:Sastavi pobjedničkih momčadi Divlje lige 102 599772 7573892 7280602 2026-08-11T00:04:52Z August Dominus 3851 /* */ 7573892 wikitext text/x-wiki Pregled sastava pobjedničkih momčadi [[Divlja liga|Divlje lige]]: * Piplić 1959.: Pasko Šoletić, Ivica Koprivec, Ivica Bilić, Nikola Šoletić, Antun Giron, Miljenko Špero, Davor Pavlović, Valentin Koprivec, Jozo Dell'Olio, Tomislav Kovačić, Rastko Čorović, Željko Dužević, Tomislav Šoletić, Elaković, Lerner, Jerko Bilić, Vlatko Vokić, Ivo Amić, Pendo, Nikola Mihajlović, Senko Čorović itd. * Bellevue '73 1983.: Dragan Korda, Branko John, Draško Mijatović, Nikša Lale, Milo Valjalo, Nikša Garvan, Stijepo Bokarica, Zoran Milina, Maro Bokun, Dubravko Asić, Davor Pejar, Andrija Lasica i Vedran Smokvina; trener Tomo Udovičić. * Danče 1984.: Marko Margaritoni, Igor Legaz, Maro Martinović, Vlaho Zec, Zrinko Kamber, Jugo Bašica, Miro Filipović, Đorđe Benussi, Bato Jovanović, Maro Radonić, Ivo Breanović i Ivica Čular; trener Niko Matušić, pomoćni trener Emil Česko. * Danče 1985.: Ljubiša Glavan, Bato Jovanović, Marko Margaritoni, Rino Lujak, Ivica Čular, Đorđe Benussi, Maro Radonić, Ivo Breanović, Miro Filipović, Tonko Obuljen, Jug Bašica, Nikša Iveta i Nikša Šimunović. * Čingrija 1986.: Pero Dupčić, Dubravko Asić, Mladen Miš, Joško Dender, Ivo Slangenberg, Branko John, Zlatko Jovanović, Davor Pejar, Tonči Dadić, Ljubo Milković, Stijepo Bokarica i Dubravko Gamulin. * Student 1987.: Luka Janković, Želimir Vukašin, Matko Čupić, Dubo Bilić, Nino Puhiera, Tonći Popković, Goran Broketa, Srđan Gavranić, Ante Kačić, Branko Bazdan i Đuro Lonza. * Copacabana 1988.: Željko Mioč, Teo Andrić, Nikša Andrić, Mladen Car, Žarko Klisura, Zdenko Stanković, Luči Dović, Ivica Sentić, Željko Milić, Neno Klekar i Ljubiša Anđelić. * Roxy 1989.: Dubo Bilić, Marko Lujo, Marko Šilje, Antun Kalini, Nikša Đuho, Marko Matić, Orsat Munitić, Vlaho Radičević, Luko Vuletić, Jozo Skaramuca, Ante Kačić, Ivica Mirović, Boris Žličar, Frano Brnin, Teo Radović, Mladen Rak, Baldo Kraljević, Branko Čučić, Robert Žanetić i Nikola Curić. * Gjivovići Dolphins 1990.: Maro Radović, Davor Dragojević, Davor Raguž, Nikša Mojaš, Marko Domjan, Mato Kulaš, Patrik Stupin, Ivan Matković, Zoran Stošić, Hrvoje Čupić, Krešimir Miljanić, Berko Muratović i Ratko Vranješ. * Copacabana 1991.: Željko Mioč, Teo Andrić, Nikša Andrić, Ivica Sentić, Pero Lozica, Boško Lozica, Damir Baričević, Zdenko Stanković, Željko Milić, Pero Garvan, Luko Vuletić, Željko Ugrina, Antun Paskojević, Niko Matušić, Nikola Curić, Milo Valjalo i Marin Tomaš. * Roxy 1994.: Mladen Rak, Ante Kačić, Igor Muhoberac, Saša Borojević, Pero Klaić, Boris Agatić, Nikša Bukvić, Andro Čolović, Bruno Di Ceglie, Branko Čučić, Maro Matić, Maro Šušić, Nino Puhiera i Ivan Dragojević. * KIKS 04 1996.: Mladen Rak, Nikša Bukvić, Mark Radović, Toni Radović, Andro Čolović, Goran Turajlić, Igor Muhoberac, Maro Marčinko, Nenad Čučić, Branko Čučić, Nikola Đurasović, Maro Šušić, Robert Urlić, Mario Lujo; trener Edo Bajramović. * KIKS 04 1997.: Mladen Rak, Davor Dragojević, Andro Čolović, Robert Urlić, Zoran Turajlić, Stijepo Ivušić, Igor Muhoberac, Branko Čučić, Saša Borojević, Vlaho Radičević, Nikola Đurasović, Maroje Šušić i Mario Lujo; trener Dubravko Bilić. * Copacabana 1998.: Olaf John, Nikša Andrić, Marin Tomaš, Mark Radović, Pero Garvan, Orsat John, Loren Putica, Toni Radović, Anđelko Skvrce, Teo Andrić, Lukša Pavličević i Tomislav Njavro. * Bellevue '90 1999.: Đuro Šturica, Mladen Vuličević, Božidar Vuličević, Lovro Vidosavljević, Hrvoje Vukić, Joško Matić, Toni Miloslavić, Saša Borojević, Željko Margaretić, Dino Terza, Aljoša Lončarić, Ernest Bilić, Mario Bilić, Goran Vasković i Ivica Goga; trener Nino Klekar. * KIKS 04 2000.: Mladen Rak, Mario Lujo, Davor Brkić, Mario Runje, Dado Dragojević, Igor Muhoberac, Andro Čolović, Goran Turajlić, Branko Čučić, Maro Šušić, Loren Putica, Ivo Bobić, Ivica Plečaš, Nikola Đurasović, Stijepo Ivušić, Marko Kortizija i Joško Turk; trener Edo Bajramović. * KIKS 04 2001.: Mladen Rak, Davor Dragojević, Igor Muhoberac, Andro Čolović, Marko Kortizija, Ivica Plečaš, Loren Putica, Mario Runje, Robert Bender, Branko Čučić, Ivo Bobić, Goran Turajlić, Mario Šušić, Mario Lujo i Alen Putica; trener Goran Volarević, pomoćni treneri Goran Turajlić i Cvijeto Antunović. * Špilja '94 Danče 2002.: Željan Radulović, Ivo Hrdalo, Hrvoje Sambrailo, Andrija Martić, Ivan Gjurašić, Maro Kristić, Goran Milić, Jovica Radulović, Srđan Pavlović, Višeslav Franić, Ivica Bačić, Tonči Popadić, Marin Kovačić i Nikola Biličić; trener Maro Marušić. * Montovjerna 2003.: Đuro Šturica, Andro Čolović, Igor Muhoberac, Saša Selmanović, Goran Turajlić, Ivo Bobić, Toni Miloslavić, Saša Borojević, Željko Margaretić, Branko Čučić, Roko Tolić, Nikola Đurasović, Maro Sušić, Ante Penović; treneri Božidar Vuličević i Goran Volarević. * Copacabana 2004.: Hrvoje Vukić, Nikša Andrić, Toni Radović, Mark Radović, Pero Garvan, Mladen Car, Antonio Milat, Đuro Musladin, Ronald Hezonja, Nikša Prkačin, Teo Andrić, Lukša Pavličević, Marin Tomaš, Robert Njavro, Tin Sentić i Tomislav Andrić; trener Tomislav Njavro. * Montovjerna 2005.: Đuro Šturica, Igor Muhoberac, Božidar Vuličević, Ivica Ruščić, Mirko Ivandić, Ivo Bobić, Toni Miloslavić, Saša Borojević, Željko Margaretić, Branko Čučić, Roko Tolić, Nikola Matana, Maro Sušić i Ante Penović; trener Goran Turajlić. * Palace 2006.: Tomo Sjekavica, Jasmin Jaganjac, Ivan Hrnić, Jadran Bijelić, Jakša Obradović, Tomislav Vuksanović, Đino Radić, Hrvoje Puh, Haris Zelentrović, Ognjen Dabelić, Željan Tevšić, Ivo Dadić, Danijel Vukadin i Edi Brković. * Porporela 2007.: Gorazd Surla, Darko Surla, Marko Garvan, Davor Rakiđija, Toni Đanić, Miran Bilić, Damir Marković, Maro Bušlje, Ivan Boban, Josip Zlošilo, Željko Milić, Robert Bender, Nikša Labaš i Leo Bakarić; treneri [[Andro Bušlje]] i Željko Mage. * Solitudo 2008.: Antonio Ivanović, Niksa Karač, Bruno Pavleković, Vlaho Primorac, Piter Radić, Ivo Besjedica, Davor Kristić, Orsat Pavlović, Josip Šandić, Jerko Šandić, Marko Klečak, Toni Lulić, Dubravko Pavlović, Baldo Miloglav i Ivan Lovrić; treneri [[Nikša Dobud]], Bruno Vranješ i [[Pavo Marković]]. * Solitudo 2009.: Antonio Ivanović, Nikša Karač, Orsat Pavlović, Vlaho Primorac, Piter Radić, Ivo Besjedica, Ivan Lovrić, Bruno Pavleković, Josip Šandić, Jerko Šandić, Baldo Miloglav, Toni Lulić, Dubravko Pavlović i Miro Ovčina; trener Pavo Marković. * Penatur 2010.: Bartul Vukojević, Vice Radulj, Darko Surla, Davor Rilović, Milo Leoni, Ivan Boban, Leo Bakarić, Milan Ratković, Dinko Rizzi, Mijo Klečak, Igor Ivanković, Vjeko Čižek, Gorazd Surla i [[Mihovil Španja]]. * Špilja '94 Danče 2011.: Željan Radulović, Ivo Hrdalo, Nardi Mladinić, Željko Bjelobaba, Ivan Gjurašić, Maro Bjelokosić, Goran Milić, Jovica Radulović, Pero Gvozdenica, Davor Rakigjija, Josip Zlošilo, Tonči Popadić, Marin Kovačić, Ivica Zlošilo, Maro Kristić, Roko Šipić Gvozdenica; treneri Andrija Martić, Maro Marušić i Višeslav Franić. * Montovjerna 2012.: Đuro Šturica, Mladen Vuličević, Krešimir Vuletić, Ivica Ruščić, Tomislav Bačić, Miho Bobić, Antonio Milat, Robert Bender, Željko Margaretić, Branko Čučić, Roko Tolić, Pero Jovica, Igor Muhoberac, Matej Vuličević i Ante Penović; treneri Maro Sušić i Goran Turajlić. * Kamen mali Cavtat 2013.: Lukša Lasić, Andi Drobac, Mihael Voinić, Nikša Vragolov, Denis Džanković, Dinko Guljelmović, Mihajlo Vragolov, Ivan Šutalo, Vlaho Rajčević, Andrej Drobac, Goran Jerković, Josip Vezjak, Josip Deranja, Nikola Maškarić; trener Mijo Vragolov. * FUN H20 Mlini 2014.: Ivo Žeravica, Maro Martić, Drago Bego, Robert Palunčić, Nikola Crnčević, Maro Dabelić, Tomo Bulum, Lino Glavočić, Nikola Matičević, Jakov Blašković, Vedran Kuzman. * Kamen mali Cavtat 2015.: Nikola Maškarić, Andi Drobac, Mijo Vojnić, Vlaho Rajčević, Nikša Vragolov, Dinko Guljelmović, Viki Rožić, Vani Bobić, Mihajlo Vragolov, Andrej Drobac, Goran Jerlović, Pero Banac; trener Vlaho Lise. * Elita 2016.: Miro Boroje, Božo Lujo, Maro Šimunović, Tomislav Rudinica, Jakša Matušić, Miho Klaić, Ante Režić, Marko Kortizija, Mirko Ivandić, Ivica Plečaš, Ivica Nikolić, Nikola Matana, Boris Agatić, Pero Memed, Maro Roko, Mato Krile, Maro Krile, Maro Šutalo, Joško Matić; tehniko Ante Bešlić, voditelj u finalu Maroje Šušić. * FUN H2O Mlini 2017.: Ivo Žeravica, Maro Martić, Drago Bego, Nikola Grbić, Antonijo Sentić, Danijel Zonić, Žarko Matičević, Maro Dabelić, Ivan Buić, Mato Miloslavić, Lino Glavočić, Nikola Matičević, Đivo Zec, Vedran Kuzman, Stjepan Desin, Jakov Blašković, Tomislav Bulum, Ivan Bušić; trener Nikola Masar * Elita 2018.: Miro Boroje, Božo Lujo, Boris Agatić, Tomislav Rudinica, Jakša Matušić, Miho Klaić, Ante Režić, Ivica Nikolić, Ivica Plečaš, Goran Milić, Mirko Ivandić, Maroje Šušić, Dragan Prizmić, Maro Roko, Marko Kortizija, Pero Memed, Bartul Bosnić; trener Goran Turajlić * Kamen mali Cavtat 2019.: Lukša Lasić, Andi Drobac, Mihael Vojnić, Vlaho Rajčević, Boris Maškarić, Mihajlo Vragolov, Dinko Guljelmović, Nikša Vragolov, Pero Banac, Andrej Drobac, Goran Jerković, Pero Nikšić, Teo Đurković, Nikola Maškarić; trener [[Paulo Obradović]], pomoćni trener Nikša Guljelmović * Kokoti 2022.: Mladen Miloslavić, Luka Kolić, Maro Gigović, Nikša Matušić, Cvijeto Radović, Ivica Duždević, Jure Čučka, Ivan Srijemsi, Vicko Kisić, Paulo Čulić, Toni Monković, Ivo Brailo, Pavo Čučka, Vlaho Krkić, Bruno Čulić, Toni Pavlović, Toni Penović, Leo Kusturica; voditelji Ivo Žeravica i Josip Miljak * Porporela 2023.: Ivan Ljuban, Dinko Rizzi, Gorazd Surla, Leo Bakarić, Mavro Farčić, Miran Bilić, Milo Leoni, Nikola Čižek, Željko Margaretić, Ivan Boban, Ivo Ucović, Dino Baralić, Šime Šimunović, Ilar Savinović, Darko Surla, Robert Fiorenini; trener Ante Đapić, pomoćnik Bruno Pavleković, pomoćnik Nikša Labaš, predsjednik Đivo Knego * FUN H2O Mlini 2024.: Nikola Burđelez, Mato Miloslavić, Amer Čamo, Toni Paskojević, Mihael Crnčević, Maro Dabelić, Đino Vlašić, Luka Spetić, Nikola Grbić, Ivo Borovina, Lino Glavočić, Lukša Franković, Vedran Kuzman, Baldo Tomaš; trener Jakov Blašković, pomoćni trener Mario Vlasić, ''duhovni vođa'' Romeo Kelez * FUN H2O Mlini 2025.: Lukša Franković, Mato Miloslavić (kapetan), Toni Paskojević, Marko Ivanković, Stjepan Desin, Nikola Grbić, Baldo Tomaš, Maro Martić, Mihael Crnčević, Lino Glavočić, Ivo Vlašić, Đino Vlašić, Petar Krkić, Luka Špetić, Luka Jovanović, Ivo Borovina, Maroje Vidosaljević Vučić, Ivo Begović; trener Jakov Blašković, pomoćnici Mario Vlašić i Vedran Kuzman * FUN H2O Mlini 2026.: Petar Krkić, Mato Miloslavić, Đino Vlašić, Toni Paskojević, Luka Jovanović, Baldo Tomaš, Marko Ivanković, Stjepan Desin, Mihael Crnčević, Ivo Begović, Lino Glavočić, Nikola Crnčević, Lukša Franković, Maroje Vidosavljević Vučić, Lovro Grljević, Ivo Vlašić; trener Jakov Blašković, pomoćnici Mario Vlašić i Vedran Kuzman == Izvori i poveznice == * [http://www.divljaliga.com/ divljaliga.com] Službene stranice Divlje lige ** [http://www.divljaliga.com/?page=povijest divljaliga.com] Povijest natjecanja i popis pobjednika * [http://www.dubrovacki.hr/rezultati-pretrazivanja?q=Divlja%20liga dubrovacki.hr] Dubrovački vjesnik, rezultati pretraživanja: Divlja liga * [http://divljaliga.webs.com/ divljaliga.webs.com] Službena stranica udruge Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu * [http://www.dance.hr/povijest-divlje-lige/488-razvoj-vaterpola-u-dubrovniku-i-poceci-divlje-lige.html dance.hr] Dobroslav Zanini: ''Razvoj vaterpola u Dubrovniku i počeci Divlje lige'', 15. srpnja 2009. {{GLAVNIRASPORED:Divlja liga}} [[Kategorija:Športski popisi]] [[Kategorija:Vaterpolo u Dubrovniku]] [[Kategorija:Hrvatska vaterpolska natjecanja|divlja liga popis]] 82p0lpej37zf0v03460p4gh0nzzagyl Sanguisuga 0 600904 7574091 7212210 2026-08-11T10:41:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574091 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sanguisuga'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Malvales]] | familia = [[Cytinaceae]] | genus = '''''[[Sanguisuga]]''''' | genus_autorstvo= [[José Luis Fernández Alonso|Fern.Alonso]] & [[Hermes Cuadros Villalobos|H.Cuadros]] | species = S. caesarea | dvoimeno = ''Sanguisuga caesarea'' | dvoimeno_autorstvo = [[José Luis Fernández Alonso|Fern.Alonso]] & [[Hermes Cuadros Villalobos|H.Cuadros]] }} '''''Sanguisuga''''' je parazitska biljka iz porodice [[Cytinaceae]]. Otkrivena je [[2012.]] i uključena u vlastiti rod ''Sanguisuga'' <small>Fern.Alonso & H.Cuadros</small>, da bi 2018 bila ukjljučena u rod ''[[Bdallophytum]]''.<ref>[http://www.phytoimages.siu.edu/imgs/paraman1/r/Cytinaceae_Bdallophytum_caesareum_137398.html Cytinaceae : Bdallophytum caesareum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200715112148/http://www.phytoimages.siu.edu/imgs/paraman1/r/Cytinaceae_Bdallophytum_caesareum_137398.html |date=15. srpnja 2020. }} Pristupljeno 12. srpnja 2020.</ref> Kolumbijski endem u podnožju planina [[Sierra Nevada de Santa Marta]]. == Sinonimi == * Bdallophytum caesareum (Fern.Alonso & H.Cuadros) Byng & Christenh. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi ozorinovki]] [[Kategorija:Flora Kolumbije]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 9dvasm83mn635s6mvv77migiwqugi2h Rogozovke 0 601941 7573948 6984497 2026-08-11T05:28:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573948 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Rogozovke | slika = 20150722Typha latifolia2.jpg | slika_opis = [[širokolisni rogoz]], ''[[Typha latifolia|T. latifolia]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Liliopsida]] | ordo = [[Poales]] | familia = '''''Typhaceae''''' | familia_autorstvo = [[Juss.]] | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Rogozovke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Typhaceae''), biljna porodica iz reda travolike. Sastoji se od dva roda, [[Ježinac (biljni rod)|ježinca]] (''[[Sparganium]]'') i [[rogoz]]a (''[[Typha]]''), s ukupno šezdesetak vrsta<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30003824-2 Kew], pristupljeno 28. lipnja 2024.</ref> listopadnih ili poluzimzelenih vodenih trajnica. Porodica rogozovki rasprostranjena je po svim kontinentima. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste nekoliko vrsti rogozi, među njima [[uskolisni rogoz]] (''[[Typha angustifolia|T. angustifolia]]'') i [[širokolisni rogoz]] (''[[Typha latifolia|T. latifolia]]''), [[laxmannov rogoz]] (''[[Typha laxmannii|T. laxmannii]]''), [[patuljasti rogoz]] (''[[Typha minima|T. minima]]'') i još neki. == Opis == Pripadnici porodice se mogu prepoznati kao velike [[Močvara|močvarne]] biljke s naizmjenično raspoređenim listovima i smećkastim kompaktnim klasom jednospolnih cvjetova. Biljke imaju puzave rizome. <ref name="Flora ">[http://floranorthamerica.org/Typhaceae Flora of North America, Typhaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240629155055/http://floranorthamerica.org/Typhaceae |date=29. lipnja 2024. }}, pristupljeno 29. lipnja 2024.</ref> [[Cvjetovi]] jednospolni, muški i ženski na istim biljkama, brojni, gusto zbijeni u jednospolne klasove, sitni, oprašuju se [[Vjetar|vjetrom]].<ref name="Flora "/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://floranorthamerica.org/Typhaceae Flora of North America, Typhaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240629155055/http://floranorthamerica.org/Typhaceae |date=29. lipnja 2024. }} [[Kategorija:Rogozovke| ]] [[Kategorija:Porodice travolikih]] mj9uex3qfhf2e9koupprg9odyu5ps8y Samostan sv. Makarija Velikog 0 609051 7574080 7525947 2026-08-11T10:05:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574080 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Deir Abu Makar | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Macarius Kloster BW 1.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Crkveni toranj samostana sv. Makarija Velikog | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = ''Scetis'' (ili Skete, Σκήτις, Σκέτη u starom grčkom) | lokacija = Wadi El Natrun (arap.: وادي النطرون ''"Natronska Dolina"'', kopt.: Šihet ''"Mjerilo ljubavi"'', grč.: Σκῆτις ili Σκήτη) | dz = EGI | koordinate = | koordinate_ref = | pushpin_map = Egipat | pushpin_label = | arhitekt = | godine izgradnje = 360. AD (76. A.M.<ref>Od 30. kolovoza po [[Julijanski kalendar|julijanskom]] / 12. rujna 2017. godine po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom]] kalendaru, teče 1734. A.M., koptska godina.<br>Koptske godine se broje od 284. AD, godine kada je [[Dioklecijan]] postao rimski car. Njegova vladavina je obilježena mučenjima i masovnim pogubljenjima kršćana, naročito u Egiptu. Zato je koptska godina označena skraćenicom A. M. (lat.: ''Anno Martyrum'' - "U (godini) Mučenika"). Židovske godine se isto označavaju s A.M., samo što u njihovom kalendaru to znači ''Anno Mundi'' - "U (godini) svijeta". Da bi se dobio broj koptske godine, od julijanske godine se oduzima 283 između koptske i julijanske nove godine, odnosno 284, poslije julijanske nove godine.</ref>) | godina završetka = | renoviran = u XI., XVI. i XX. st. (1969. god.) | srušen = | religija = [[Koptska crkva|Koptska pravoslavna crkva]] | patron = [[Makarije Veliki|sv. Makarije Veliki]] | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Samostan sv. Makarija''' (arapski: دير الأنبا مقار‎)) je [[Koptska crkva|koptski pravoslavni]] samostan smješten u [[Wadi El Natrun]]u, u [[Egipatski guvernati|egipatskom guvernatu]] [[Beheira]],<ref name="A26">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Al-Buhayrah |title=Provincija Beheira |work=britannica.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Guvernat Al Beheira}}</ref> oko 92 km sjeverozapadno od [[Kairo|Kaira]], na autocesti između Kaira i [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. ==Drevna povijest== [[Samostan]] je utemeljio oko 360. AD [[Makarije Veliki|sv. Makarije]]<ref name="A1">{{cite web |url=https://orthodoxwiki.org/Macarius_the_Great |title=Makarije Veliki |work=orthodoxwiki.org |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Makarije Veliki}}</ref> iz Egipta, koji je bio duhovni otac za više od četiri tisuće redovnika različitih nacionalnosti. Od svog osnutka u 4. stoljeću sve do danas, samostan su bezprekidno naseljavali [[Redovnik|redovnici]]. Nekoliko [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[svetac]]a i [[Crkveni oci|očeva]] iz rane Crkve su bili redovnici u samostanu sv. Makarija, kao što su [[Makarije Aleksandrijski|sv. Makarije Aleksandrijski]], [[Ivan Patuljasti|sv Ivan Patuljasti]],<ref name="A2">{{cite web |url=http://www.johnsanidopoulos.com/2010/11/saint-john-dwarf-kolovos.html |title=Ivan Patuljasti |work=johnsanidopoulos.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Ivan Patuljasti}}</ref> [[Pafnutije Asketa|sv. Pafnutije Asketa]],<ref name="A3">{{cite web |url=https://www.revolvy.com/main/index.php?s=Paphnutius%20the%20Ascetic |title=Pafnutije Asketa |work=revolvy.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Pafnutije Asketa}}</ref> [[Arsenije Veliki|sv. Arsenije Veliki]],<ref name="A4">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Arsenius-the-Great |title=Arsenije Veliki |work=britannica.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Arsenije Veliki}}</ref> [[Crni Mojsije]],<ref name="A5">{{cite web |url=https://orthodoxwiki.org/Moses_the_Black |title=Crni Mojsije |work=orthodoxwiki.org |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Crni Mojsije}}</ref> [[Pinim Veliki|sv. Pinim]],<ref name="A6">{{cite web |url=http://www.johnsanidopoulos.com/2016/08/the-life-and-sayings-of-holy-abba_27.html |title=Pinim Veliki |work=johnsanidopoulos.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Pinim Veliki}}</ref> [[Serapion Skolastik|sv. Serapion Skolastik]]<ref name="A7">{{cite web |url=http://www.johnsanidopoulos.com/2015/03/saint-serapion-scholastic-bishop-of.html |title=Serapion Skolastik |work=johnsanidopoulos.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Serapion Skolastik}}</ref> i mnogi drugi. ==Suvremena povijest== Godine 1969. samostan je ušao u razdoblje obnove, duhovno i arhitektonski, s dolaskom dvanaest redovnika pod duhovno vodstvo oca [[Mata El Meskin|Mate El Meskina]].<ref name="A8">{{cite web |url=https://orthodoxwiki.org/Matta_El-Meskeen |title=Mata El Meskin |work=orthodoxwiki.org |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Mata El Meskin}}</ref> Ti su redovnici proteklih deset godina živjeli zajedno, potpuno izolirani od svijeta, u pustinjskim špiljama [[Wadi El Rayan]],<ref name="A9">{{cite web |url=https://www.ask-aladdin.com/Egypt-protectorates/wadi-el-rayan.html |title=Wadi El Rayan |work=ask- aladdin.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Wadi El Rayan}}</ref><ref>''Wadi El Natrun'' (arap.: وادي النطرون ''Natronska dolina'', kopt: Šihēt ''Mjerilo ljubavi'', grčki: Σκῆτις ili Σκήτη) je dolina smještena u provinciji ''Beheira'', [[Egipat]], koja uključujuje i istoimeni grad. Ime se odnosi na osam različitih jezera u regiji koje proizvode prirodnu sodu. U kršćanskoj je književnosti obično poznat kao ''Scetis'' (ili Skete, Σκήτις, Σκέτη u starom grčkom) i jedan je od tri ranokršćanska samostanska središta smještena u pustinji sjeverozapadne delte Nila. Druga dva monaška središta su ''Nitria'' i ''Kellia''. Ova tri središta često izazivaju dvojbu i ponekad se nazivaju kao jedno mjesto (kao što je "Nitria" ili "Nitrijska pustinja"), no, iako geografski bliski i međusobno povezani, lokaliteti su različiti. ''Scetis'', danas zvani ''Wadi El Natrun'', danas je najpoznatiji, jer njegovi su njegovi drevni samostani ostali u upotrebi, za razliku od ''Nitrije'' i ''Kellia'' čijoj slavnoj prošlosti svjedoče samo arheološki ostaci.</ref><ref name="A11">{{cite web |url=https://www.ask-aladdin.com/Egypt-Sites/Coptic-Monuments/wadi_el_natron.htm |title=Natronska pustinja |work=ask-aladdin.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Natronska pustinja |archive-date=7. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170707160106/https://www.ask-aladdin.com/Egypt-Sites/Coptic-Monuments/wadi_el_natron.htm |url-status=dead }}</ref> oko 50 kilometara jugžno od [[protektorat]]a [[Faiyum]]a.<ref name="A12">{{cite web |url=https://www.ancient.eu/Fayum/ |title=Protektorat Faiyum |work=ancient.eu |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Protektorat Faiyum}}</ref> Papa [[Ćiril VI. Akesandrijski|Ćiril VI.]] naredio je ovoj skupini redovnika da napuste ''Wadi El Rayan'' i odu u samostan sv. Makarija Velikog da bi ga restaurirali. U to vrijeme je u samostanu živjelo samo šest vremešnih redovnika, dok su povijesne građevine bile su na rubu urušavanja. Nove redovnike je primio opat samostana, biskup Michael, nadbiskup [[Asjut]]a.<ref>Asjut, Asyut [arapski: أسيوط Asyūṭ izgovara [ʔɑsjuːtˤ], koptski: Siowt) je glavni grad suvremene asjutske provincije u Egiptu, koja je pod upravom guvernera i koja ima jednu od najvećih [[Koptska katolička Crkva|koptskih katoličkih]] [[biskup]]skih crkava u zemlji; drevni grad istoga imena se nalazi neposrednoj blizini. Moderni grad se nalazi na 27 ° 11'00 "S, 31 ° 10'00" I, dok je drevni grad smješten na 27 ° 10'00 "S, 31 ° 08'00" I.</ref> Pod rukovođenjem pape [[Šenouda III.|Šenoude III.]],<ref name="A15">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Shenouda-III |title=Papa Šenouda III. |work=britannica.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Papa Šenouda III.}}</ref> koji je osobno bio angažiran u obnovi samostana [[sv. Pishoja]]<ref name="A16">{{cite web |url=http://www.touregypt.net/featurestories/bishoy.htm |title=Samostan sv. Pishoja |work=touregypt.net |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Samostan sv. Pishoja}}</ref> i samostana [[Paromeos]],<ref name="A17">{{cite web |url=http://www.johnsanidopoulos.com/2010/08/relics-of-saint-moses-ethiopian-in.html |title=Samostan Parameos |work=johnsanidopoulos.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Samostan Parameos}}</ref> a nakon četrnaestogodišnje konstantne aktivnosti u rekonstrukciji i duhovnoj obnovi, samostanska zajednica u samostanu Sv. Makarija je imala oko stotinu redovnika. Samostan sv. Makarija održava duhovne, akademske i bratske veze s nekoliko samostana u inozemstvu, uključujući samostan [[Samostan Chevetogne|Chevetogne]]<ref name="A18">{{cite web |url=http://www.johnsanidopoulos.com/2010/08/relics-of-saint-moses-ethiopian-in.html |title=Samostan Chevetogne |work=monasteredechevetogne.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Samostan Chevetogne}}</ref> u [[Belgija|Belgiji]], opatiju [[Opatija Solemes|Solesmes]],<ref name="A19">{{cite web |url=http://www.johnsanidopoulos.com/2010/08/relics-of-saint-moses-ethiopian-in.html |title=Opatija Solesmes |work=solesmes.com |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Opatija Solesmes}}</ref> samostan [[Samostan Preobraženja|Preobraženja]]<ref name="A20">{{cite web |url=http://www.monastere-transfiguration.fr/EN/athos_in_france.html |title=Samostan Preobraženja |work=monastere-transfiguration.fr |accessdate=26. ožujka 2018. |language=francuski |trans-title=Samostan Preobraženja}}</ref> u [[Francuska|Francuskoj]], samostan [[Samostan di Bose|di Bose]]<ref name="A21">{{cite web |url=http://www.monasterodibose.it/en/community/presentation |title=Samostan di Bose |work=monasterodibose.it |accessdate=26. ožujka 2018. |language=talijanski |trans-title=Samostan di Bose}}</ref> samostansku zajednicu u [[Italija|Italiji]], [[Deir El Harf]]<ref name="A22">{{cite web |url=http://www.ortmtlb.org.lb/index.php/archdiocese/monastery-directory/93-monasteries/103-deir-el-harf-st-george-monastery |title=Samostan Deir El Harf |work=ortmtlb.org.lb |accessdate=26. ožujka 2018. |language=arapski |trans-title=Samostan Deir El Harf}}</ref> u [[Libanon]]u i samostan [[Samostan Utjelovljenja|Utjelovljenja]]<ref name="A23">{{cite web |url=https://www.slg.org.uk/ |title=Samostan Utjelovljenja |work=ortmtlb.org.lb |accessdate=26. ožujka 2018. |language=engleski |trans-title=Samostan Utjelovljenja |archive-date=27. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180327023559/https://www.slg.org.uk/ |url-status=dead }}</ref> u [[Engleska|Engleskoj]]. Samostan sv. Makarija Velikog sadrži [[Relikvija|relikvije]] mnogih svetaca, kao što je ''četrdeset devet starijih mučenika od Sketisa''. ==Otkrivanje relikvija== [[Datoteka:St John the Baptists relics.JPG|mini|120px|right|relikvije sv. Ivana Krstitelja]] Tijekom obnove velike crkve sv. Makarija, otkrivena je kripta [[Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]] i [[Prorok Elizej|Proroka Elizeja]]<ref name="A24">{{cite web |url=http://sveci.net/index.php/2-uncategorised/516-sveti-elizej-prorok/ |title=Sveti Elizej Prorok |work=sveci.net |accessdate=26. ožujka 2018. |language=hrvatski |trans-title=Sveti Elizej Prorok |archive-date=27. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180327023845/http://sveci.net/index.php/2-uncategorised/516-sveti-elizej-prorok/ |url-status=dead }}</ref> ispod sjevernog zida crkve, prema mjestu spomenutom u rukopisima iz XI. I XVI. stoljeća pronađenih u knjižnici samostana. Ovo isto potvrđuje i crkvena tradicija koptske pravoslavne crkve. Relikviji su bili skupljeni u posebnom relikvijaru i postavljeni ispred Svetišta sv. Ivana Krstitelja u crkvi Svetog Makarija. Detaljni prikaz ovog otkrića i procjenu autentičnosti relikvija je objavio samostan. ==Prihodi== Do danas je zajednica utrošila oko 5 milijuna [[Egipatska funta|egipatskih funti]] na obnovu i izgradnju. Samostan nema redoviti izvor prihoda i nema bankovnog računa: :''"Ne prikupljamo donacije, ne objavljujemo financijske potrebe samostana i ne primamo financijsku podršku od bilo koje organizacije. Pa ipak, kada se potrebe samostana stavljaju pred Boga u našim zajedničkim molitvama, svakodnevno primamo donacije, koje čudesno podmiruju naše potrebe. Redovnici, stoga, nemaju sumnje da Bog preuzima odgovornost za ovaj ogroman rad, ne samo u duhovnom, nego i u materijalnom području."'' ==Poljoprivreda i stvaranje zaliha== Redovnici, sve od 1975. godine [[Melioracija|melioriraju]] i obrađivaju pustinjsku zemlju oko samostana. Prvo su posadili [[Obična smokva|smokve]] i [[Maslina|masline]] te neke sorte ''krmnog bilja''. Posebno je vrijedno spomenuti novi tip stočne hrane (stočna repa), koju su redovnici prvi put kultivirali u Egiptu. Ovaj eksperiment, nakon što se prihvati u cijeloj zemlji, je obećavajući jer nudi rješenje problema u stočarstvau. U znak zahvalnosti za ovaj pionirski rad, predsjednik [[Anvar el-Sadat]] darovao je samostanu 1978. godine tisuću ''feddana''<ref>1 ''feddan'' = 24 kirat = 60 metara × 70 metara = 4.200 m² = 0,42 hektara. U [[Sirija|Siriji]] se 1 ''feddan'' kreće od 2.295 m² do 3.443 m².</ref> pustinjske zemlje, dva traktora i novu bušotinu, izbušenu za dobivanje podzemne vode, koja je bila mnogo važnija od tri, već korištene bušotine. ==Pravila samostana== :''"Jedini zahtjev koji duhovni otac propisuje za prihvaćanje postulata je da on mora u svom srcu osjetti, makar samo jednom, osjećaj ljubavi prema Bogu, jer je ljubav Božja koja sjedinjuje i vlada našom zajednicom iz dana u dan. Nemamo drugog zakona osim podvrgavanja Božjoj volji kroz naše iskazivanje ljubavi prema Njemu. I budući da je Božja volja prvenstveno objavljena u Bibliji, pozornost prema Božjoj Riječi, kako u Starom, tako i u Novom zavjetu, postala je naš glavni posao i izvor iz kojeg neprestano zadovoljavamo našu žeđ za Njim i hranimo svoju ljubav prema cijelom čovječanstvu. Jedini zakon samostana je ljubav, bez pravila i ograničenja, kao što nam je objavljeno s Križa. Ova je ljubav istodobno i motiv i cilj svih naših djela, nastojanja i žrtvovanja, a većina redovnika stekla je duboko iskustvo Božanske ljubavi. Duhovni otac, koji je proveo 35 godina u monaškome životu, ravnatelj je cijele zajednice i svakog redovnika pojedinačno. On je taj koji pomaže svakom od nas da prepozna Božji plan za svoj život, i on je taj tko, kao takav, zauzima mjesto redovničke vladavine. On je živuće pravilo koje je prilagođeno svakom životu, svakom redovniku, svakom zvanju i koji se stalno obnavlja, napredujući sa svakim redovnikom na putu koji vodi prema Bogu. Duhovni otac se i sam neprekidno obnavlja u svom unutarnjem životu, a ta se obnova prelijeva na cijelu zajednicu. Nismo vođeni unaprijed određenim načelima, nego Duhom Božjim u nama, a osobito u duhovnom ocu koji nas vodi. "Gdje je Duh Gospodnji, tu je sloboda". Cilj duhovnog oca je prvenstveno živjeti po samome Duhu, kroz unutarnje prosvjetljenje, vodeći računa o održavanju sukladnosti s tradicijom prvih crkvenih otaca i monaškog života. On, zatim, prepušta Gospodinu zadaću prenošenja ovog nutarnjeg iskustva svim svojim duhovnim sinovima posebnom milošću, tako da i oni mogu živjeti u nutarnjoj slobodi Duha. Stoga je on oprezan da nikada ne nameće svoju osobnost, nego da se svaki čovjek slobodno razvija u vlastitom zvanju, ispunjavajući svoj vlastiti duhovni karakter. Svaki perceptivni posjetitelj primjećuje jedinstveni duh svih redovnika, kao i jasnu osobnost svakoga od njih. Na taj se način formiraju duhovni ljudi među nama, koji su stekli iskustvo Boga i znaju kako se spontano voditi nutarnjim svjetlom Duha. To su ljudi ove vrste koje treba svijet. Nemamo pravila pokajanja ili postavljenih metoda kažnjavanja, jer je ljubav učinkovitija od bilo koje stegovne mjere. Naš smisao da budemo hodočasnici u svijetu olakšava nam da se potčinimo jedni drugima iz ljubavi prema Kristu."'' ==Pape koji su bili redovnici u samostanu sv. Makarija Velikog== {| |- | valign="top" | * [[Ćiril Aleksandrijski]] (412. – 444.) * [[Ivan I. (II.) Aleksandrijski]] (496. – 505.) * [[Ivan III. Aleksandrijski]] (680. – 689.) * [[Isaak Aleksandriski]] (690. – 692.) * [[Kozma I. Aleksandrijski]] (729. – 730.) * [[Mihael I. Aleksandrijski]] (743. – 767.) * [[Mina I. Aleksandrijski]] (767. – 776.) * [[Ivan IV. Aleksandrijski]] (777. – 799.) * [[Marko II. Aleksandrijski]] (799. – 819.) * [[Jakov Aleksandrijski]] (819. – 830.) | valign="top" | * [[Simeon II. Aleksandrijski]] (830.) * [[Josip I. Aleksandrijski]] (831. – 849.) * [[Kozma II. Aleksandrijski]] (851. – 858.) * [[Šenouda I. Aleksandrijski]] (859. – 880.) * [[Mihael III. Aleksandrijski]] (880. – 907.) * [[Gabriel I. Aleksandrijski]] (910. – 920.) * [[Makarije I. Aleksandrijski]] (932. – 952.) * [[Teofil II. Aleksandrijski]] (952. – 956.) * [[Mina II. Aleksandrijski]] (956. – 974.) * [[Filotej Aleksandrijski]] (979. – 1003.) | valign="top" | * [[Šenouda II. Aleksandrijski]] (1032. – 1046.) * [[Ćiril II. Aleksandrijski]] (1078. – 1092.) * [[Mihael IV. Aleksandrijski]] (1092. – 1102.) * [[Makarije II. Aleksandrijski]] (1102. – 1128.) * [[Mihael V. Aleksandrijski]] (1145. – 1146.) * [[Petar V. Aleksandrijski]] (1340. – 1348.) * [[Marko V. Aleksandrijski]] (1603. – 1619.) * [[Matej III. Aleksandrijski]] (1631. – 1646.) * [[Demetrije II. Aleksandrijski]] (1861. – 1870.) |} == Galerija slika == <gallery mode="packed"> Macarius Kloster BW 9.jpg Monastery of Saint Macarius the Great-13.jpg Macarius Kloster BW 6.jpg St John the Baptists relics.JPG St John the Baptists tomb.JPG </gallery> ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.stmacariusmonastery.org/eabout.htm Samostan sv. Makarija Velikog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110709120739/http://www.stmacariusmonastery.org/eabout.htm |date=9. srpnja 2011. }} *[https://www.stmacariusoca.org/ Samostan sv. Makarija Velikog (danas)] *[http://www.stmacariusmonastery.org/eabout.htm The Monastery of St. Macarius at Scetis (Wadi Natrun)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110709120739/http://www.stmacariusmonastery.org/eabout.htm |date=9. srpnja 2011. }} *[https://whc.unesco.org/en/tentativelists/1827/ ''UNESCO'' samostani arapske pustinje i Wadi Natruna] *[https://www.viamichelin.com/web/Tourist-Attractions?position=30.41722;30.21694;14 Mapa Natronske pustinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306223017/https://www.viamichelin.com/web/Tourist-Attractions?position=30.41722&30.21694=&14= |date=6. ožujka 2021. }} *[https://www.ask-aladdin.com/Egypt-protectorates/wadi-el-rayan.html Protektorat Fayum] [[Kategorija:Istočnopravoslavni samostani]] [[Kategorija:Kršćanski vjerski objekti u Egiptu]] [[Kategorija:Koptska pravoslavna Crkva]] 9qrtqxed1hrzsvpto48whywng3ttw5b Roman Reigns 0 610526 7573957 7487147 2026-08-11T05:58:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573957 wikitext text/x-wiki {{prijevod|eng}} {{wikipedizirati}} {{Infookvir životopis | ime = Roman Reigns | slika = Roman Reigns RR25 (1) (headshot).jpg | veličina = 240px | opis_slike = Reigns u veljače 2025. | rodno_ime = Leati Joseph Anoa'i<ref>{{cite web |url=http://www.ramblinwreck.com/sports/m-footbl/mtt/anoai_joe00.html |accessdate=20. ožujka 2018. |publisher=www.ramblinwreck.com |title=#96 JOE ANOAI |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141009071310/http://www.ramblinwreck.com/sports/m-footbl/mtt/anoai_joe00.html |archivedate=9. listopada 2014.}}</ref> | pseudonim = | rođenje = [[25. svibnja]] [[1985.]] | mjesto rođenja = {{SAD grad|Penascola|Florida}}, [[SAD]] | smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = [[Tampa, Florida| Tampa]], [[Florida]] | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = [[SAD|američko]] | poznat_po = ''Superman punch'', ''spear'', ''glavno lice kompanije'', ''najemotivniji kečer'', ''najviše kritizirani kečer'' | obrazovanje = [[Georgia Institute of Technology]] | poslodavac = | zanimanje = | godine_rada = | plaća = [[USD|$]] 2.1 milijuna dolara<ref>{{cite web |url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45emmde/6-roman-reigns/ |title=Top 10 highest payd WWE wrestlers |publisher=[[Forbes]] |accessdate=7. travnja 2018. |language=en}}</ref> | bogatstvo = | titula = glavno lice kompanije [[WWE]] | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = | težina = 120 kg<ref name="WWE">{{cite web |url=http://www.wwe.com/superstars/roman-reigns |title=Roman Reigns |publisher=[[WWE]] |accessdate=25. rujna 2016.}}</ref> | visina =191 cm<ref name="WWE"/> | supruga = Galina Becker (od [[2014.]]) | suprug = | partner = | djeca = 5 | roditelji = [[Sika Anoa'i (otac)]] | rođaci = [[Dwayne Johnson| The Rock]], [[The Usos]], [[Rikishi]], [[Umaga]], [[Yokozuna]] | web = | potpis = | nagrade = | napomena = }} '''Leati Joseph Anoaʻi''' (rođen [[25. svibnja]], [[1985.]])<ref name="Tech">{{cite web |url=http://www.ramblinwreck.com/sports/m-footbl/mtt/anoai_joe00.html |title=Joe Anoai |accessdate=28. travnja 2014. |publisher=[[Georgia Institute of Technology]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141009071310/http://www.ramblinwreck.com/sports/m-footbl/mtt/anoai_joe00.html |archivedate=9. listopada 2014.}}</ref> je [[SAD| američki]] [[Profesionalno hrvanje| profesionalni hrvač]] i bivši profesionsalni [[gridiron nogomet]]aš (tip [[američki nogomet| američkog nogometa]]), koji je dio [[Anoaʻi obitelj]]i.<ref name="VanderGriend">{{cite web |url=http://slam.canoe.com/Slam/Wrestling/2011/12/28/19174301.html |title=Islanders put family first in wrestling business |date=28. prosinca 2011. |last=Van Der Griend |first=Blaine |accessdate=5. siječnja 2012. |work=Slam! Sports |publisher=Canadian Online Explorer}}</ref> Trenutno ima ugovor potpisan s [[WWE]], [[Raw (WWE brand)|Raw]] [[WWE brand extension|brand]] sa [[ring name| prohrvačkim imenom]] '''Roman Reigns'''. Nakon što je igrao sveučilični [[američki nogomet]] za tim [[Georgia Tech Yellow Jackets football|Georgia Tech]], Anoaʻi je počeo svoju profesionalnu američkonogometnu karijeru nakon što je bio kratko isključen na ograničeno vrijeme u [[Minnesota Vikings]] i [[Jacksonville Jaguars]] u [[National Football League]] (NFL) [[Sport u 2007.| 2007.]] Onda je odigrao cijelu sezonu u [[Canadian Football League| Kanadskoj ligi]] (CFL) za ekipu [[Edmonton Eskimos]] u [[Sport u 2008.| 2008.]] nakon što je dao otkaz i umirovio se od američkog nogometa. Nakon toga, Anoaʻi je započeo karijeu kao [[profesionalno hrvanje| profesionalni hrvač]] i potpisao za [[WWE]] [[Sport u 2010.| 2010.]], reporting to their [[Farm team#Profesionalno hrvanje|razvojnom području promocije]] [[Florida Championship Wrestling]] (FCW). Kao Roman Reigns, debitirao je na glavnom rosteru u [[studeni| studenom]] [[Šport u 2012.|2012.]] sa [[Dean Ambrose| Deanom Ambroseom]] and [[Seth Rollins| Sethom Rollinsom]] kao [[The Shield (profesionano hrvanje)|The Shield]]. Trijom koji se ujedinio zahedni sve do njihovog raspustaštanja June [[Šport u 2014.| 2014.]], nakon što je Reigns išao na pojedinačno natjecanje. Reigns je bio [[Dodatak:Popis WWE prvaka|trostruki]] [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Champion]], a [[Dodatak:Popis WWE United States Champions|jedanput]] [[WWE United States Championship|United States Champion]], [[Dodatak:Popis WWE Intercontinental Champions|one-time]] [[WWE Intercontinental Championship|Intercontinental Champion]], [[Dodatak: Popis WWE Raw Tag Team Champions|jedanput]] [[WWE Raw Tag Team Championship|WWE Tag Team Champion]] (s Rollinsom), [[Royal Rumble (2015)|2015 Royal Rumble]] pobjednik i [[Slammy Award#Slammy Awards 2014|2014 Superstar of the Year]]. On je također oborio WWE rekord za najviše eliminacija na [[Survivor Series]]u eliminacijskom meču gdje je eliminirao četvorku [[Survivor Series (2013)|2013 eventu]] i postavio rekord za najviše eliminacija u Royal Rumble match s 12 eliminacija u [[Royal Rumble (2014)|2014 eventu]]. Nakon što je pobijedo Intercontinental Championship, postao je dvadesettreći [[Triple Crown (professional wrestling)#WWE|Trostruko okrunjeni prvak]] i sedandeseti [[Grand Slam (professional wrestling)#WWE|Grand Slam prvak]]. Nakon 2014, WWE je označio Reignsa kao njihov sljedećeg "[[Franchise player|Lice kompanije]]".<ref>{{cite web |last1=Van Doom |first1=Daniel |title=This weekend WWE will face its toughest opponent: The wrestling audience |url=http://www.cnet.com/news/wwe-network-roadblock-how-to-watch |publisher=CNET |accessdate=12. ožujka 2016.}}</ref> Reigns ima [[Card (sports)#Main event|glavni događaj]] za [[Dodatak: Popis WWE pay-per-view events|WWE pay-per-view events]], uključujući zadnje tri [[WrestleMania|WrestleManije]] ([[WrestleMania 31|31]], [[WrestleMania 32|32]] i [[WrestleMania 33|33]]) – kojima je rezultiralo pobjedom nad [[Triple H]]-om and [[The Undertaker]]-om.<!-- IF HE HEADLINES WM34 ADD http://www.nola.com/entertainment/index.ssf/2018/03/romans_empire_roman_reigns_is.html --> Svakako, Reigns se obično natječe za [[Professional wrestling championship#World championships|svjetsku titulu]]-uzimajući ga [[Face (profesionalno hrvanje)|herojski karakter]] i postao je označen by [[Osobine i recepcije Romana Reignsa|kritikama neodobranja i neodoljivo negativnim publičkim reakcijama]], fanovi su to uzimali u obzir kao njegove specijalni tretman, stvarnim ponašanjem, wrestling moveset, govorećim vještinama i prezentacijom svog karaktera.<ref>{{cite web |last1=Keller |first1=Wade |title=Coach telling fans they’re sheep if they boo Reigns is not doing Reigns any favors |url=https://www.pwtorch.com/site/2018/03/01/kellers-take-coach-telling-fans-theyre-sheep-boo-reigns-not-reigns-favors/ |publisher=Pro Wrestling Torch |accessdate=25. ožujka 2018.}}</ref> He was consequently named 2016's "[[List of Pro Wrestling Illustrated awards#Most Hated Wrestler of the Year|Most Hated Wrestler of the Year]]" od ''[[Pro Wrestling Illustrated]]'', koji je tako postao prvim [[Face (professional wrestling)|babyface wrestler]] (heroic character) koji je bio okarakteriziran kao najgorim<ref name="most hated">{{cite web |url=http://www.ibtimes.co.uk/pwis-2016-wwe-wrestler-year-most-hated-wrestler-announced-1601127 |title=PWI's 2016 WWE wrestler of the year and most hated wrestler announced |last=Bhutia |first=Jigmey |date=15. siječnja 2017. |work=International Business Times |accessdate=24. siječnja 2017.}}</ref> i završio na popisu "[[Dodatak:Popis Wrestling Observer Newsletter awards#Most Overrated|Most Overrated]]" od ''[[Wrestling Observer Newsletter]]''.<ref name="WON16"/> == Filmografija == === Filmovi === {|class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga !class="unsortable"|Bilješke |- |[[Film u 2016.|2016.]] |''[[Countdown (2016 film)|Countdown]]'' |Sebe |Uncredited cameo |- |[[Film u 2017.|2017.]] |''[[The Jetsons & WWE: Robo-WrestleMania!]]'' |Sebe |Posudio glad |- |} === Televizijske serije === {|class="wikitable sortable" |- !Godina !Naslov !Uloga !class="unsortable"|Bilješke |- |[[Film u 2013.|2013.]] |''[[Total Divas]]'' |Sebe |1. epizoda |- |[[Film u 2015.|2015.]] |''[[Conan (talk show)|Conan]]'' |Sebe | |- |[[Film u 2015.|2015.]] |''WWE 24'' |Sebr |Dokumentarac o Reignsu, njegovoj obitelji i njegovom iskustvu u [[WrestleMania 31]] |- |[[Film u 2016.|2016.]] |''Unfiltered'' |Sebe |Intervju show s [[Renee Young]] |- |[[Film u 2016.|2016.]] |''WWE 24'' |Sebe |Dokumentarac o iskustvu raznovrsnih hrvača na [[WrestleMania 32| WrestleManiji 32]] |- |[[Film u 2016.| 2016.]] |''[[Good Morning America]]'' |Sebe | [[7. siječnja]] |} === Internet === {|class="wikitable sortable" |- !Godina !Naslov !Uloga !class="unsortable"|Bilješke |- |[[Film u 2016.|2016.]] - danas |''UpUpDownDown'' |Sebe/The Merchandise |Regularni dolazak |} == Osobni život == Anoaʻi je pola [[Samoanci|Samoanac]] i pola [[Talijani|Talijan]].<ref>{{cite video |url=https://www.youtube.com/watch?v=eCREVUaQE9U |time=06:40 |title=WWE Superstar Roman Reigns w/ The Junkies Pt.1 |publisher=106.7 the Fan |work=YouTube}}</ref> Iz njegove obitelji hrvao se još njegov otac [[Sika Anoaʻi]] i njegov brat [[Rosey (wrestler)|Rosey]], koji je umro [[17. travnja]] [[2017.]]<ref name="slam"/> On je član [[Anoaʻi obitelj]]i, i rođak bivših profeionalnih hrvača poput [[Yokozuna (wrestler)|Yokozune]], [[Rikishi (wrestler)|Rikishija]], [[Umaga (wrestler)|Umage]], [[Sam Fatu|The Tonga Kida]] i prvo koljeno odmaknutih u početku [[The Usosa]] i [[Dwayne Johnson|The Rocka]] ([[Blood brother|non-biological]]).<ref name="slam">{{cite web |url=http://slam.canoe.com/Slam/Wrestling/Bios2/reigns_roman.html |title=Roman Reigns |work=Slam! Sports |publisher=Canadian Online Explorer |accessdate=29. travnja 2014.}}</ref><ref name="BostonHerald">{{cite web |url=http://bostonherald.com/entertainment/television/television_news/2014/03/wwe_s_roman_reigns_insists_my_time_is_now |title=WWE's Roman Reigns insists 'my time is now' |date=28. ožujka 2014. |last=Barrosso |first=Justin |accessdate=30. ožujka 2014. |work=Boston Herald |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140330044305/http://bostonherald.com/entertainment/television/television_news/2014/03/wwe_s_roman_reigns_insists_my_time_is_now |archivedate=30. ožujka 2014.}}</ref> Anoaʻi je oženio Galina Joelle Becker početkom [[prosinac| prosinca]] [[2014.]] Om ima kćer koja se zove Joelle, koju je objavio u [[javni obavještajni servis| javnom obavještajnom servisu]] u [[svibanj| svibnju]] [[2014.]]<ref name="Daughter">{{cite web |url=http://www.adcouncil.org/News-Events/Press-Releases/WWE-R-Superstars-Alberto-Del-Rio-Titus-O-Neil-and-Roman-Reigns-Take-on-the-Importance-of-Being-a-Dad-in-National-Public-Service-Campaign |title=WWE® Superstars Alberto Del Rio, Titus O'Neil and Roman Reigns Take on the Importance of Being a Dad in National Public Service Campaign |date=6. lipnja 2014. |accessdate=8. lipnja 2014. |publisher=Ad Council |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180629131619/https://www.adcouncil.org/News-Events/Press-Releases/WWE-R-Superstars-Alberto-Del-Rio-Titus-O-Neil-and-Roman-Reigns-Take-on-the-Importance-of-Being-a-Dad-in-National-Public-Service-Campaign |archivedate=29. lipnja 2018.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://elitedaily.com/sports/wwe-badass-roman-reigns-heart-warming-tea-party-daughter-video/624289/ |title=WWE Badass Roman Reigns Has A Heart-Warming Tea Party With His Daughter (Video) |date=7. lipnja 2014. |last=Sonny |first=Julian |accessdate=8. lipnja 2014. |publisher=Elite Daily}}</ref> Njegova ženA, Galina, rodila je blizance u [[2016.]]<ref>{{cite web |url=https://www.sportskeeda.com/wwe/wwe-news-roman-reigns-on-why-wwe-pulled-him-from-tour-last-year |title=WWE News: Roman Reigns on why WWE pulled him from tour last year |website=Sportskeeda |accessdate=28. ožujka 2018.}}</ref> U [[Georgia Institute of Technology| Tehničkoj školi Georgije]], Anoaʻi maturirao u [[menadžment]]u.<ref name="Tech"/> On je [[katolik]] i nosi križ sa sobom svaki put kad ulazi u ring.<ref name="Tech"/> Anoaʻi favorizira [[Bret Hart]] kao svog wrestling idola.<ref>{{cite web |url=https://sports.yahoo.com/news/wwe-s-roman-reigns-ready-to-prove-his-critics-wrong-at-wrestlemania-31-210550571.html |title=WWE's Roman Reigns' real story is better than his fake one |publisher=Yahoo! Sports |date=25. ožujka 2015. |accessdate=17. travnja 2016.}}</ref> U [[siječanj| siječnju]] [[2018.]] Richard Rodriguez, koji je bio uhićen zbog međunarodnog distribuiranja steroida, je dao intervju gdje je identificirao Anoaʻu da je bio uključen u uzimanju steroida u Rodriguezovoj zvrzki Wellness Fitness Nutrition. Anoaʻi je pušten uz izjavu da on nema ništa Rodriguezom ili Wellness Fitness Nutrition.<ref>{{cite web |last=Doyle |first1=Ricky |title=WWE Superstar Roman Reigns Issues Statement On Steroid Allegations |url=https://nesn.com/2018/01/wwe-superstar-roman-reigns-issues-statement-on-steroid-allegations/ |publisher=NESN |accessdate=19. siječnja 2018. |archive-date=19. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180119023449/https://nesn.com/2018/01/wwe-superstar-roman-reigns-issues-statement-on-steroid-allegations/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |title=WWE star Roman Reigns issues statement denying steroid allegations |url=https://www.cbssports.com/wwe/news/wwe-star-roman-reigns-issues-statement-denying-steroid-allegations/ |publisher=CBS Sports |accessdate=19. siječnja 2018.}}</ref><ref>{{cite web |title=Roman Reigns addresses steroid allegations |url=https://www.f4wonline.com/wwe-news/roman-reigns-addresses-steroid-allegations-250051 |website=f4wonline.com |accessdate=18. siječnja 2018. |last=Nason |first=Josh}}</ref> == Naslovi i ostale nagrade == [[Datoteka:Roman Reigns WWE Champion.jpg|mini|Reigns je trostruki [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Champion]]]] [[Datoteka:Tag Team Champion Roman Reigns.jpg|mini|Reigns je bivši [[WWE Raw Tag Team Championship|WWE Tag Team Champion]] s partnerom iz [[The Shield (profesionalno hrvanje)| The Shield]] [[Seth Rollins]]]] === Sveučilišni američki nogomet === * '''[[National Collegiate Athletic Association]]''' ** Prvu timski [[Atlantic Coast Conference|ACC]] [[2006 Georgia Tech Yellow Jackets football team|(2006)]]<ref name="Tech"/> === Professional wrestling === * '''[[Florida Championship Wrestling]]''' ** [[FCW Florida Tag Team Championship]] ([[FCW Florida Tag Team Championship#Povijest titule|1 put]]) – s [[Tyler Breeze|Mikeom Daltonom]]<ref name="FCWTagTeam1">{{cite web |title=6/20 FCW results Orlando, Fla.: DiBiase appearance & health update, Tyler Black & Kings of Wrestling in main event, Buggy Nova debuts, more (w/VIDEO) |url=http://pwtorch.com/artman2/publish/Arena_Reports_10/article_62650.shtml |work=Pro Wrestling Torch |accessdate=17. travnja 2014.}}</ref><ref name="FCWTagTeam2">{{cite web |title=Leakee and. Mike Dalton win Fla Tag Team title tonight at live event in Palatka – @fcwwrestling |url=https://twitter.com/fcwwrestling/status/213807602965037057 |publisher=Florida Championship Wrestling |accessdate=17. travnja 2014. |archivedate=17. travnja 2014. |archiveurl=https://www.webcitation.org/6OtOjxQ0B?url=https://twitter.com/fcwwrestling/status/213807602965037057 |date=15. lipnja 2012. |url-status=dead}}</ref> * '''''[[Pro Wrestling Illustrated]]''''' ** [[Dodatak:Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Najnegativniji hrvač godine|Najnegativniji hrvač godine]] ([[Šport u 2016.|2016.]])<ref name="most hated"/> ** [[Dodatak:Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Most Improved Wrestler of the Year|Most Improved Wrestler of the Year]] ([[Šport u 2015.|2015.]])<ref>{{cite web |url=http://pwi-online.com/pages/PWIawards.html |title=PWI Awards |work=pwi-online.com |accessdate=14. siječnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170104192122/http://www.pwi-online.com/pages/PWIawards.html |archivedate=4. siječnja 2017.}}</ref> ** [[Dodatak:Popis Pro Wrestling Illustrated nagrada#Tag Team godine|Tag Team godinr]] ([[2013.]]) <small>sa [[Seth Rollins|Sethom Rollinsom]]</small><ref>{{cite journal |year=2014 |journal=[[Pro Wrestling Illustrated]] |volume=34 |issue=2 |pages=42–43 |title=The PWI Awards}}</ref> ** Rangirani br. 1 od 500 pojedinačnih hrvača u ''[[Pro Wrestling Illustrated#PWI 500|PWI 500]]'' u [[2016.]]<ref>{{cite web |url=http://www.profightdb.com/pwi-500/2016.html |title=Pro Wrestling Illustrated (PWI) 500 for 2016 |accessdate=1. rujna 2016. |work=The Internet Wrestling Database}}</ref> * '''''[[Dodatak:Popus Wrestling Observer Newsletter nagrada|Wrestling Observer Newsletter]]''''' ** [[Dodatak:Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Najobečavajući| Najobečavajući]] ([[2013.]])<ref name="WON13">{{cite journal |last=Meltzer |first=Dave |date=27. siječnja 2014. |title=Jan 27 2014 Wrestling Observer Newsletter: 2013 Annual awards issue, best in the world in numerous categories, plus all the news in pro-wrestling and MMA over the past week and more |journal=[[Dave Meltzer#Wrestling Observer Newsletter |Wrestling Observer Newsletter]] |location=[[Campbell, California]] |issn=1083-9593 |url=http://www.f4wonline.com/component/content/article/110-wrestling-observer-newsletter/35067-jan-27-2014-wrestling-observer-newsletter-2013-annual-awards-issue-best-in-the-world-in-numerous-categories-plus-all-the-news-in-pro-wrestling-and-mma-over-the-past-week-and-more |pages=1–37 |access-date=24. travnja 2018. |archive-date=27. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200827052359/https://www.f4wonline.com/ |url-status=dead }}</ref> ** [[Dodatak:Popis Wrestling Observer Newsletter nagrada#Most Overrated|Most Overrated]] ([[Šport u 2016.| 2016.]])<ref name="WON16">{{cite journal |last=Meltzer |first=Dave |title=March 6, 2017 Wrestling Observer Newsletter: 2016 Awards issue, talent departing TNA, more |url=http://members.f4wonline.com/wrestling-observer-newsletter/march-6-2017-wrestling-observer-newsletter-2016-awards-issue-talent |journal=[[Wrestling Observer Newsletter]] |location=[[Campbell, California]] |issn=1083-9593 |page=11}}</ref> ** [[List of Wrestling Observer Newsletter awards#Tag Team of the Year|Tag Team of the Year]] (2013) <small>with Seth Rollins</small><ref name="WON13"/> * '''[[WWE]]''' ** [[WWE Intercontinental Championship]] ([[Dodatak:Popis WWE Intercontinental Champions|1 put]])<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/intercontinental |title=Intercontinental Championship |publisher=[[WWE]] |accessdate=22. studenoga 2017.}}</ref> ** [[WWE Raw Tag Team Championship|WWE Tag Team Championship]] ([[Dodatak:Popis WWE Raw Tag Team Champions|1 put]]) – sa [[Seth Rollins| Sethom Rollinsom]]<ref name="WWETagTeamChampion">{{cite web |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwetag/05192013-seth-rollins-roman-reigns |title=The Shield's first WWE Tag Team Championship reign |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130607164228/http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwetag/05192013-seth-rollins-roman-reigns |archivedate=7. lipnja 2013.}}</ref> ** [[WWE United States Championship]] ([[Dodatak:Popis WWE United States Champions|1 time]])<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/unitedstates |title=United States Championship}}</ref> ** [[WWE Championship|WWE World Heavyweight Championship]] ([[List of WWE Champions|3 puta]])<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwe-championship |title=WWE Championship |publisher=[[WWE]] |accessdate=22. studenoga 2017.}}</ref> ** [[Trostruka kruna (profesionalno hrvanje)#Popis WWE trostruko okrunjenih prvaka|Dvadesetosmi Trostruko okrunjeni prvak]]<ref name="GrandSlam">{{cite web |url=https://www.wwe.com/article/randy-orton-new-grand-slam-winners |title=The new Grand Slam winners: The 10 Superstars who have won every active championship |publisher=[[WWE]] |accessdate=12. ožujka 2018.}}</ref> ** [[Grand Slam (profesionalno hrvanje)#WWE|Deveti Grand Slam pobjednik]] ([[Grand Slam (professional wrestling)#Current format|under current format]]; [[Grand Slam (professional wrestling)#Guide|seventeenth overall]])<ref name="GrandSlam"/> ** [[Royal Rumble]] ([[Royal Rumble (2015)|2015]])<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/shows/royalrumble/2015/2015-royal-rumble-match-26911327 |title=WWE.com Roman Reigns won 2015 Royal Rumble Match |access-date=24. travnja 2018. |archive-date=26. studenoga 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151126030758/http://www.wwe.com/shows/royalrumble/2015/2015-royal-rumble-match-26911327 |url-status=dead }}</ref> ** [[WWE tournaments#WWE World Heavyweight Championship Tournament (2015)|WWE World Heavyweight Championship Tournament (2015)]]<ref name="SurvivorSeries2015">{{cite web |last1=Murphy |first1=Ryan |title=Roman Reigns def. Dean Ambrose in the WWE World Heavyweight Championship Tournament Final Match; Sheamus cashed in his Money in the Bank contract to become WWE World Heavyweight Champion |url=http://www.wwe.com/shows/survivorseries/2015/wwe-world-heavyweight-championship-tournament-finals-28164052 |publisher=[[WWE]] |accessdate=22. studenoga 2015. |date=22. studenoga 2015. |archive-date=25. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151225162713/http://www.wwe.com/shows/survivorseries/2015/wwe-world-heavyweight-championship-tournament-finals-28164052 |url-status=dead }}</ref> ** [[Slammy Award]]s (7 puta)<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/inside/news/whatsaslammy |title=What is a Slammy? |publisher=[[WWE]] |date=23. veljače 2008. |accessdate=17. travnja 2016.}}</ref> *** Breakout Star of the Year ([[Slammy Award#2013 Slammy Awards|2013]]) <small>with [[Dean Ambrose]] and Seth Rollins as [[The Shield (professional wrestling)|The Shield]]</small><ref name="2013Slammy">{{cite web |url=http://www.wwe.com/shows/raw/2013-12-09/full-slammy-award-winners-2013-26168790/page-6 |title=2013 Slammy Award winners |publisher=[[WWE]] |date=8. prosinca 2013. |accessdate=17. travnja 2016. |archive-date=4. svibnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160504122815/http://www.wwe.com/shows/raw/2013-12-09/full-slammy-award-winners-2013-26168790/page-6 |url-status=dead }}</ref> *** Extreme Moment of the Year ([[Slammy Award#2015 Slammy Awards|2015]]) – <small>Post-[[TLC: Tables, Ladders, and Chairs (2015)|TLC]] rampage</small><ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/shows/raw/2015-12-21/2015-slammy-award-winners |title=2015 Slammy Award winners |publisher=[[WWE]] |date=21. prosinca 2015. |accessdate=17. travnja 2016.}}</ref> *** Faction of the Year (2013, [[Slammy Award#2014 Slammy Awards|2014]]) <small>s Deanom Ambroseom and Sethom Rollinsom kao The Shield</small><ref name="Slammy2014">{{cite web |url=http://www.wrestleview.com/wwe-news/52052-early-2014-wwe-slammy-award-winners-announced |title=Early 2014 WWE Slammy Award winners announced |date=8. prosinca 2014. |last=Martin |first=Adam |accessdate=9. prosinca 2014. |publisher=WrestleView}}</ref> *** Superstar of the Year (2014)<ref name="2014Slammy">{{cite web |url=http://slam.canoe.com/Slam/Wrestling/2014/12/09/22120591.html |title=Raw: Newer stars take most of the 2014 Slammy Awards |date=9. prosinca 2014. |last=Tylwalk |first=Nick |accessdate=9. prosinca 2014. |work=Slam! Sports |publisher=Canadian Online Explorer}}</ref> *** Trending Now (Hashtag) of the Year (2013) – #BelieveInTheShield <small>s Dean Ambrose i Seth Rollins as The Shield</small><ref name="2013Slammy"/> *** "What a Maneuver" of the Year (2013) – [[Professional wrestling attacks#Spear|Spear]]<ref name="2013Slammy"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Roman Reigns}} *[https://www.wwe.com/superstars/roman-reigns Roman Reigns] na [[WWE]].com *[https://m.facebook.com/PowerhouseRomanReigns Roman Reigns] na [[Facebook]]u *[https://mobile.twitter.com/romanreigns Roman Reigns] na [[Twitter]]u *[https://m.imdb.com/name/nm5195221/ Roman Reigns] na [[IMDB]].com *Roman Reignsov profil na [https://www.cagematch.net/?id=2&nr=9967 Cagematch.com], [http://wrestlingdata.com/index.php?befehl=bios&wrestler=17398 Wrestlingdata.com], [http://www.profightdb.com/wrestlers/roman-reigns-6728.html Internet Wrestling Database] {{GLAVNIRASPORED:Reigns, Roman}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki kečeri]] 7ygotsmmbiik0q2camp5yovdztg3bno RK Mornar-Crikvenica 0 619224 7573796 7028303 2026-08-10T19:54:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573796 wikitext text/x-wiki {{ rukometni klub | ime kluba = Mornar-Crikvenica | slika = | puno ime = Rukometni klub Mornar-Crikvenica | nadimak = | godina osnivanja = 2017. | dvorana = GSD Crikvenica | navijači = | kapacitet dvorane = | predsjednik = | dopredsjednik = | direktor = | tajnik = | trener = [[Valter Matošević]] | liga = 2. HRL Zapad | sezona = 2017./2018. | plasman = 1. | trenutačna sezona = 2017./2018.<ref>[https://www.sportilus.com/najave/rk-trsat-rijeka-rk-crikvenica Sportilus] ''Najave: RK Trsat Rijeka - RK Crikvenica'' 21. travnja 2018. (pristupljeno 17. lipnja 2018.)</ref> | igrači = | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=| leftarm1=FFFF00|body1=FFFF00|rightarm1=FFFF00|shorts1=FFFF00|socks1=FFFF00| pattern_la2=_redshoulders|pattern_b2=_redsides|pattern_ra2=_redshoulders| leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=FF0000|socks2=FF0000| }} '''RK Mornar-Crikvenica''' je hrvatski [[rukomet]]ni klub iz [[Crikvenica|Crikvenice]] sa sjedištem u Kotorskoj 15/A. Klub organizira turnire, utakmice i športske priredbe, skrbi o odgoju i izdizanju i izboru stručnih kadrova za potrebe kluba.<ref>[https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-crikvenica/ Sportilus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180617220117/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-crikvenica/ |date=17. lipnja 2018. }} ''Rukometni klub Crikvenica'' (pristupljeno 17. lipnja 2018.)</ref> Današnji ''RK "Mornar-Crikvenica"'' nastao je spajanjem ''RK Mornara'' i ''[[RK Crikvenica|RK Crikvenice]]'' 2017. godine.<ref>{{cite news |url=https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/rukomet/druga-liga-z-mz/hrs-potvrdio-registraciju-novog-kluba-mornar-crikvenica-treca-liga-ostaje-nepromjenjena |title=Potvrđena registracija novog kluba Mornar-Crikvenica |website=www.sportcom.hr}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4933-crikvenica-i-mornar-od-jeseni-jedan-klub |title=Valter Matošević preuzeo Mornar-Crikvenicu |website=www.crikvenica.hr |access-date=17. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180617220752/http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4933-crikvenica-i-mornar-od-jeseni-jedan-klub |archive-date=17. lipnja 2018.}}</ref> U Crikvenici je rukomet ono što je nogomet za ostatak svijeta, više od igre. Klub je dio povijesti grada i to ne samo u športu. 2015. godine klub je bio u neočekivanoj financijskoj krizi. Bio je pred gašenjem. U trenutku krize u Crikvenici su djelovala četiri rukometna kluba, pa se opet potegnulo pitanje pitanje trebaju li Crikvenici toliki klubovi, jer tko može to izfinancirati i osigurati dostatan igrački kadar. Grad je godišnje za rukomet osiguravao milijun kuna iz proračuna, od čega 720 tisuća kuna za redovnu djelatnost, a gotovo 300 tisuća kuna za korištenje dvorane u kojima treniraju i igraju rukometaši. Tada prvoligaš (ne premijerligaš) ''[[RK Crikvenica]]'' dobivala je iz proračuna 350 tisuća kuna, drugoligaš ''RK Mornar Dramalj'' 145 tisuća, četvrtoligaš ''RK Selce'' gotovo 60 tisuća i ''Primorska škola rukometa'' 30 tisuća kuna.<ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1589/Rukometni-klub-Crikvenica-zbog-dugova-pred-gasenjem Novi list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180618004104/http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1589/Rukometni-klub-Crikvenica-zbog-dugova-pred-gasenjem |date=18. lipnja 2018. }} Anto Ravlić: ''Rukometni klub Crikvenica zbog dugova pred gašenjem '' , 21. kolovoza 2015. (pristupljeno 17. lipnja 2018.)</ref> Dva kluba koji tvore ''Mornar-Crikvenicu'' imaju različita vremena osnivanja. ''Mornar'' je nastao [[Šport u 1980.|1980.]] godine. ''[[RK Crikvenica|Crikvenica]]'' je osnovana [[Šport u 1956.|1956.]] na inicijativu i uz vođenje nastavnika gimnastike u Gimnaziji, gospodina Branka Banjanina. U natjecateljski sustav Crikvenica se uključila jeseni 1956. godine.<ref>[https://hr-hr.facebook.com/pg/RKCrikvenica/about/?ref=page_internal Facebook] ''RK Crikvenica'' (pristupljeno 17. lipnja 2018.)</ref> Najveći uspjeh RK Crikvenice u povijesti je kad je njihov rukometaš [[Zvonimir Kutija]] bio prvi strijelac završnice na Final-fouru Rukometnog kupa HRS u Splitu.<ref>[http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4002-sudbina-mladih-rukometnih-nada-u-rukama-prvih-rodaka Crikvenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180627231424/http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4002-sudbina-mladih-rukometnih-nada-u-rukama-prvih-rodaka |date=27. lipnja 2018. }} S. Lončarić: ''Sudbina rukometnih nada u rukama rođaka'', 6. veljače 2017. (pristupljeno 27. lipnja 2018.)</ref> Mladi perspektivni rukometaš Matija Car, prvoticam, pozvan je 2018. godine sudjelovati radu Kampa Hrvatskog rukometnog saveza u Zadru, u programu rukometaša 2002. i 2003. godište. Perspektivnost su zapazili treneri Ivica Žirovec, Valter Matošević i koordinator HRS-a i Zdravko Zovko na čiju je preporuku u kampu s najboljim hrvatskim rukometašima svoje generacije.<ref>[http://www.crikva.hr/matija-car-pozvan-u-kamp-hrvatskog-rukometnog-saveza/2523 Crikva.hr] Ivica Šubat: ''Matija Car pozvan u Kamp Hrvatskog rukometnog saveza'', 8. svibnja 2018.</ref> == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga]] * prvak: [[2. HRL 2017./18.|2017./18. (Zapad)]] == Unutrašnje poveznice == * [[RK Crikvenica]] * [[RK Mornar Dramalj]] == Vanjske poveznice == *[http://www.rk-mornarcrikvenica.com/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180827205910/https://www.rk-mornarcrikvenica.com/ |date=27. kolovoza 2018. }} *[https://hr-hr.facebook.com/RKCrikvenica/ Facebook] *[http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=681&comp=175&ln=hr furkisport.hr/hrs, ''MORNAR-CRIKVENICA''] == Izvori == * [http://search.bisnode.hr/hr/1238489/rk-mornar-crikvenica/ bisnode.hr, RK "MORNAR-CRIKVENICA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180916055859/http://search.bisnode.hr/hr/1238489/rk-mornar-crikvenica/ |date=16. rujna 2018. }} {{izvori}} {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Mornar-Crikvenica, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Mornar-Crikvenica]] [[Kategorija:Šport u Crikvenici]] 507hg8cgtfym34f9pyt5qdnp3izii2g RK Crikvenica 0 619225 7573769 6451542 2026-08-10T19:17:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573769 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Crikvenica | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Crikvenica | nadimak = | godina osnivanja = 1956. | godina prestanka rada = 2017. | dvorana = GSD Crikvenica, [[Crikvenica]] | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Jug]] | sezona = 2016./17. | plasman = 12. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1=FFFF00 |body1=FFFF00 |rightarm1=FFFF00 |shorts1=FFFF00 |socks1=FFFF00 | pattern_la2=_redshoulders |pattern_b2=_redsides |pattern_ra2=_redshoulders |leftarm2=FF0000 |body2=FF0000 |rightarm2=FF0000 |shorts2=FF0000 |socks2=FF0000| }} '''Rukometni klub Crikvenica''' ('''''RK Crikvenica; Crikvenica''''') je bio muški [[rukomet]]ni klub iz [[Crikvenica|Crikvenice]], [[Primorsko-goranska županija]]. == O klubu == Klub je osnovan 1956. godine, te se odmah na jesen uključio u ligaška natjecanja u ''Podsaveznoj ligi Rijeka''.<ref> [https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/rukomet/jubilej-i-jubilej-rukometni-klub-crikvenica-osnovan-nekoliko-mjeseci-prije-zameta sportcom.hr, ''RK Crikvenica osnovan malo prije Zameta''], objavljeno 16. lipnja 2017., pristupljeno 16. rujna 2018. </ref> Tijekom razdoblja [[SFRJ]], klub se najčešće natjecao u ''Primorsko-istarskoj ligi'', odnosno ''Hrvatskoj ligi - Zapad'', uz povremene nastupe i u republičkoj ligi. Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]], klub je od sezone 1992./93. do 2000./01. član ''1.B lige''. U sezoni [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 1998./99.|1998./99.]] klub se plasirao na završni turnir [[Hrvatski rukometni kup|Hrvatskog kupa]]. Reorganizacijom ligaškog sustava od sezone 2001./02. postaje hrvatski prvoligaš u ''[[Premijer liga (rukomet)|1. hrvatskoj ligi]]'', u kojoj igra do sezone 2006./07. Novom reorganizacijom, klub je član ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]]'' od seone 2008./09. <br> Zbog nedostatka odgovarajuće dvorane, klub je domaće utakmice igrao u dvoranama u [[Delnice|Delnicama]], [[Senj]]uu i [[Rijeka|Rijeci]]. Problem s dvoranama je prestao 2003. godine kada je otvorena ''"Gradska sportska dvorana Crikvenica"''. <br> 2015. godine klub upada u financijske poteškoće<ref>[http://novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1589/Rukometni-klub-Crikvenica-zbog-dugova-pred-gasenjem novilist.hr, ''Rukometni klub Crikvenica zbog dugova pred gašenjem ''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180916061812/http://novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1589/Rukometni-klub-Crikvenica-zbog-dugova-pred-gasenjem |date=16. rujna 2018. }}, objavljeno 21. kolovoza 2015., pristupljeno 16. rujna 2018.</ref> te se 2017. spaja s ''"Mornarom"'' iz [[Dramalj|Dramlja]] u novi klub - ''[[RK Mornar-Crikvenica]]''.<ref>[http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4933-crikvenica-i-mornar-od-jeseni-jedan-klub crikvenica.hr, ''Crikvenica i Mornar od jeseni jedan klub] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180617220752/http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4933-crikvenica-i-mornar-od-jeseni-jedan-klub |date=17. lipnja 2018. }}, objavljeno 8. rujna 2017., pristupljeno 16. rujna 2018.</ref> <ref> [https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/rukomet/druga-liga-z-mz/hrs-potvrdio-registraciju-novog-kluba-mornar-crikvenica-treca-liga-ostaje-nepromjenjena sportcom.hr, ''Potvrđena registracija novog kluba Mornar-Crikvenica''], objavljeno 22. rujna 2017., pristupljeno 16. rujna 2018. </ref> == Uspjesi == ; Primorsko-goranska zonska liga * prvak: 1978./79. ; Primorsko-istarska regionalna liga * prvak: 1984./85. ; [[Hrvatski rukometni kup|Hrvatski kup]] * završni turnir: [[Hrvatski rukometni kup za muškarce 1998./99.|1998./99.]] == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[RK Mornar-Crikvenica]] * [[RK Mornar Dramalj]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20130614234054/http://www.rk-crikvenica.hr/ rk-crikvenica.hr], wayback arhiva stranice * [https://www.facebook.com/RKCrikvenica/ Rukometni Klub Crikvenica, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=81&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Crikvenica'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-crikvenica/ sportilus.com, Rukometni klub Crikvenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180617220117/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-crikvenica/ |date=17. lipnja 2018. }} == Izvori == * [https://web.archive.org/web/20120311120600/http://www.rk-crikvenica.hr/onama.htm rk-crikvenica.hr, ''O RK Crikvenica''], wayback arhiva od 11. ožujka 2012. {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji‎|Crikvenica]] [[Kategorija:Šport u Crikvenici|Crikvenica]] 8c0753k473ja8xxpq72ik917bymkj3a Hojzija 0 622082 7573726 7573118 2026-08-10T18:08:02Z Zeljko 1196 7573726 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Hojzija | slika = Choisya ternata 7.jpg | slika_opis = ''[[Choisya ternata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''Choisya''''' | genus_autorstvo = Kunth }} '''Hojzija''' (Meksička naranča, meksički narančin cvijet; {{lat.|Choisya}}) je rod mirisnih, vazdazelenih grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Postoji nekoliko vrsta koje rastu u [[Meksiko|Meksiku]] i jugozapadu [[SAD]]–a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35636-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je imenovan u čast [[Švicarska|švicarskog]] botaničara [[Jacques Denis Choisy|Jacquesa Denisa Choisya]] (1799. – 1859.) == Morfologija == Choisya su aromatični [[grm]]ovi ugodna mirisa. [[Listovi]] su nasuprotni i dlanasto sastavljeni. [[Cvat]]ovi su vršni, stapkasti, građeni kao gronjaste cime. [[Cvjetovi]] su dvospolni, uglavnom peteročlani; [[lap]]ovi su opnasti i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="Research "/> [[Prašnik]]a je 8–10, pri čemu su oni smješteni nasuprot [[latica]]ma kraći. Filamenti su debeli, šilasti do usko kopljasti, a antere okruglaste, srcolike ili jajaste. Disk nije razvijen. Plodnica je sjedeća, sastavljena od 4 ili 5 karpela i ima isto toliko pretinaca; u svakoj se nalaze po 2 sjemena zametka, položena jedan iznad drugoga ili postrance. Njuška je glavičasta ili četvero- do peterorežnjasta. Plod je kuglasta kapsula s vršnim privjescima.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Choisya arizonica]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Choisya dumosa]]'' <small>(Torr.) Gray</small> # ''[[Choisya katherinae]]'' <small>C. H. Müll.</small> # ''[[Choisya mollis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Choisya neglecta]]'' <small>C. H. Müll.</small> # ''[[Choisya palmeri]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Choisya ternata]]'' <small>Kunth</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Astrophyllum'' <small>Torr. & A.Gray</small> in Pacif. Railr. Rep. 2(4): 161 (1857) * ''Juliania'' <small>La Llave</small> in P.de La Llave & J.M.de Lexarza, Nov. Veg. Descr. 2: 4 (1825) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] e4r5q7qzmqc8cz37g5s7h5c9ehyb4em 7573780 7573726 2026-08-10T19:33:05Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7573780 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Hojzija | slika = Choisya ternata 7.jpg | slika_opis = ''[[Choisya ternata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''Choisya''''' | genus_autorstvo = Kunth }} '''Hojzija''' (Meksička naranča, meksički narančin cvijet; {{lat.|Choisya}}) je rod mirisnih, vazdazelenih grmova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Postoji nekoliko vrsta koje rastu u [[Meksiko|Meksiku]] i jugozapadu [[SAD]]–a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35636-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Rod je imenovan u čast [[Švicarska|švicarskog]] botaničara [[Jacques Denis Choisy|Jacquesa Denisa Choisya]] (1799. – 1859.) == Morfologija == Choisya su aromatični [[grm]]ovi ugodna mirisa. [[Listovi]] su nasuprotni i dlanasto sastavljeni. [[Cvat]]ovi su vršni, stapkasti, građeni kao gronjaste cime. [[Cvjetovi]] su dvospolni, uglavnom peteročlani; [[lap]]ovi su opnasti i otpadaju nakon cvatnje.<ref name="Research "/> [[Prašnik]]a je 8–10, pri čemu su oni smješteni nasuprot [[latica]]ma kraći. Filamenti su debeli, šilasti do usko kopljasti, a antere okruglaste, srcolike ili jajaste. Disk nije razvijen. Plodnica je sjedeća, sastavljena od 4 ili 5 karpela i ima isto toliko pretinaca; u svakoj se nalaze po 2 sjemena zametka, položena jedan iznad drugoga ili postrance. Njuška je glavičasta ili četvero- do peterorežnjasta. Plod je kuglasta kapsula s vršnim privjescima.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Choisya arizonica]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Choisya dumosa]]'' <small>(Torr.) Gray</small> # ''[[Choisya katherinae]]'' <small>C. H. Müll.</small> # ''[[Choisya mollis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Choisya neglecta]]'' <small>C. H. Müll.</small> # ''[[Choisya palmeri]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Choisya ternata]]'' <small>Kunth</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Astrophyllum'' <small>Torr. & A.Gray</small> in Pacif. Railr. Rep. 2(4): 161 (1857) * ''Juliania'' <small>La Llave</small> in P.de La Llave & J.M.de Lexarza, Nov. Veg. Descr. 2: 4 (1825) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Choisyinae]] [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] ew862ncmr50p9zb716qsjphdypfumc5 Sansa (hram) 0 622697 7574095 7295600 2026-08-11T10:50:54Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574095 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština|embed=no |ime mjesta = Sansa, budistički planinski samostani u Koreji |slika = Beopjusa-Temple-Stay-Korea_823.jpg |godina = [[2018.]] <small>(42. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii |ugroženost = ne |dossier = 1562 |država = {{Z+X|JKO}} |karta = Južna Koreja |karta-oznaka = Beopjusa |oznaka-položaj = bottom |koordinate = {{coord|36|32|32|N|127|50|01|E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija hrama Beopjusa u Južnoj Koreji }} '''Sansa''' ([[hangul]]: 한국의 사찰) je naziv za planinske [[budizam|budističke]] [[samostan]]e koji se nalaze širom južnih pokrajina [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]]. [[UNESCO]] je 2018. sedam ovih samostana u [[Južna Koreja|Republici Koreji]] upisao na [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] jer su „sveta mjesta koja su preživjela kao živi centri vjere i svakodnevne vjerske prakse do danas”. Ovi samostani, izgrađeni od 7. do 9. stoljeća, pokazuju zajedničke karakteristike specifične za Koreju: ''madang'' (otvoreno dvorište) okruženo s četiri zgrade (Budina dvorana, [[paviljon]], predavaonica i spavaonica). One sadrže i veliki broj pojedinačno izvanrednih struktura, predmeta, dokumenata i svetišta.<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1852 World Heritage Committee has inscribed a total of 19 sites] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. srpnja 2018.</ref> ==Povijest i odlike== [[Datoteka:%EB%B6%80%EC%84%9D%EC%82%AC_%EC%82%BC%EC%B8%B5%EC%84%9D%ED%83%91_(%EC%9C%A0%ED%98%95%EB%AC%B8%ED%99%94%EC%9E%AC).jpg|mini|lijevo|<center>Muryangsujeon hrama Buseoksa; 18. nacionalno blago Južne Koreje.]] [[Datoteka:%EC%95%88%EB%8F%99%EB%B4%89%EC%A0%95%EC%82%AC%EC%A0%84%EA%B2%BD.jpg|mini|lijevo|<center>Hram Bongjeongsa na planini Cheondeung]] Prvi budistički misionari stigli su u korejsku državu [[Goguryeo]] 372. godine iz susjedne sjevernokineske države [[Raniji Qin]], a već je 375. kralj [[Sosurim od Goguryeoa]] dao sagraditi hramove Seongmunsa i Ilbulamunsa. Budistički hramovi su se otada nastavljali graditi i održavati do današnjeg dana, iako su budisti u nekim razdobljima postajali metom progona, najčešće od [[taoizam|taoističkih]], [[neokonfucijanizam|neokonfucijanskih]] vladara. Imena većine korejskih hramova završava sa ''-sa'' (사), što znači „hram”. Tipični korejski hram obično ima ove dijelove:<ref>{{cite book |last=Grayson |first=James Huntley |title=Korea: a religious history |publisher=Psychology Press |year=2002 |pages=193. |isbn=978-0-7007-1605-0}}</ref> #''Iljumun'' (일주문, 一柱門) - Vrata s jednim stupom na ulazu u samostan; #''Sacheonwangmun'' (사천왕문, 四天王門 ili ''Cheonwangmun'', „Vrata četiri nebeska kralja”, koja označavaju ulaz u samostanski prostor; #''Beopdang'' (법당, 法堂), [[Dharma]] dvorana koja se koristi za predavanja i obrede; #Samostanske odaje; #''Jonggo'' (종고, 鐘鼓), zvonik; #''Daeungjeon'' (대웅전, 大雄殿), glavna dvorana u kojoj se nalaze najvažnije slike [[Buda|Bude]]; #[[Pagoda]]; #''Myeongbujeon'' (명부전, 冥府殿) - dvorana usuda, u kojoj se nalazi prikazi [[Bodisatva|bodisatve]] [[Ksitigarbha]] (지장, 地藏) i prizori budističkog pakla, ''Narake''; #''Nahanjeon'' (나한전, 羅漢殿), dvorana [[arhat]]a („veledostojnika”); #''Sansingak'' (산신각, 山神閣), [[Korejski šamanizam|šamanističko]] svetište posvećeni planinskom bogu [[Sansin]]u (산신, 山神)<ref>{{cite web |url=http://koreantemples.com/?p=152 |title=San shin – The Mountain god (산신) |date=17. prosinca 2011. |work=Dale's Korean Temple Adventures |accessdate=25. veljače 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180728061943/http://koreantemples.com/?p=152 |archivedate=28. srpnja 2018.}}</ref> gdjegod poznat i kao''chilseong-gak'' (칠성각, 七星閣) ili ''samseong-gak'' (삼성각, 三星閣), i obično je iza glavne dvorane; #Spavaonice; ==Popis lokaliteta== {| class="wikitable sortable" ! Slika ! Ime ! Osnutak ! Lokacija ! Koordinate ! Odlike |- valign=top | [[Datoteka:Korea-Tongdosa-01.jpg|150x150px|<center>]] | <center>'''Tongdosa''' ([[hangul]]: 한국어, „Spas svijeta majstorstvom istine”) | 646. | [[Yangsan]] ([[Južni Gyeongsang]]) | {{coord|35|29|17|S|129|03|56|E|type:landmark_region:SK|display=inline}} | Tongdosa se nalazi na južnom dijelu planine Chiseosan i jedan je od „Tri hramska dragulja” (druga dva su [[Haeinsa]] i [[Songgwangsa]]). Hram je jedinstven jer nema kipova ispred hrama i sve se relikvije čuvaju u hramu i nekoliko pagoda oko glavnog dvorišta.<ref>[http://english.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_1_1_1.jsp?cid=264216 "Tongdosa Temple (Yangsan) (통도사(양산))] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529233703/http://english.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_1_1_1.jsp?cid=264216 |date=29. svibnja 2015. }}, službene stranice južnokorejske turističke zajednice visitkorea.or.kr. {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. srpnja 2018.</ref> |- valign=top | [[Datoteka:Muryangsujeon2.jpg|150x150px|<center>]] | <center>'''Buseoksa'''<br>([[hangul]]: 부석사, [[hanja]]: 浮石寺) | 676. | [[Yeongju]] ([[Sjeverni Gyeongsang]]) | {{coord|36|59|56|S|128|41|15|E|type:landmark_region:SK|display=inline}} | Buseoksa, „Hram plutajućeg kamena”, nalazi se na planini Bonghwang, a osnovao ga je učenjak Uisang 676., koji je osnovao i cijenjenu školu budizma Huayan, kasnije poznatu kao Buseok škola.<ref>[http://mahan.wonkwang.ac.kr/culture/2002-2/p8-9.htm "부석사"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170725100146/http://mahan.wonkwang.ac.kr/culture/2002-2/p8-9.htm |date=25. srpnja 2017. }}, mahan.wonkwang.ac.kr. {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. srpnja 2018.</ref> Na najvišem dijelu samostana nalazi se Muryangsujeon, druga najstarija drvena građevina u Južnoj Koreji, obnovljena 1376. U to vrijeme je monah Won-eung izgradio brojne dodatne zgrade, od kojih je malo ostalo do danas. U Muryangsujeonu je Amitabha svetište. |- valign=top | [[Datoteka:Korea-Andong-Bongjeongsa_3040-06_Geungnakjeon.JPG|150x150px|<center>]] | <center>'''Bongjeongsa'''<br>(한국어) | 672. | [[Andong]], Sjeverni Gyeongsang | {{Coord|36|39|12|N|128|39|47|E|display=inline|type:landmark_source:GNS-enwiki}} | S površinom od 1.650 m², Bongjeongsa je najveći hram Andonga i mjesto gdje se nalazi najstarija drvena građevina u Koreji, Geuknakjeon,<ref>[http://www.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_1_1_1.jsp?cid=264144 Visitkorea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823085353/http://www.visitkorea.or.kr/enu/SI/SI_EN_3_1_1_1.jsp?cid=264144 |date=23. kolovoza 2013. }} {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. srpnja 2018.</ref> 15. nacionalno blago Južne Koreje, iz 12. st. Pored nje, unutar samostana nalazi se još 9 zgrada i 9 u dva pripadajuća hrama istočno i zapadno od središnjeg kompleksa. |- valign=top | [[Datoteka:Beopjusa_temple_grounds.jpg|150x150px|<center>]] | <center>'''Beopjusa'''<br>(법주사) | 553. | Beopjusa-ro, [[Sjeverni Chungcheong]] | {{Coord|36|32|32|N|127|50|01|E|display=inline|type:landmark_source:GNS-enwiki}} | Na obroncima Songnisana, unutar Nacionalnog parka Songnisan, izvorno je monah Uisin iz [[Kraljevstvo Sila|kraljevstva Sila]] osnovao hram 553. god., posvećen Maitreja Budi.<ref>[http://eng.buddhapia.com/_Service/_ContentView/ETC_CONTENT_2.ASP?pk=0001449491&sub_pk=&clss_cd=0002203493&top_menu_cd=0000000750&menu_cd=&menu_code=0000008785 Brief History of Beopjusa Temple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120323122320/http://eng.buddhapia.com/_Service/_ContentView/ETC_CONTENT_2.ASP?pk=0001449491&sub_pk=&clss_cd=0002203493&top_menu_cd=0000000750&menu_cd=&menu_code=0000008785 |date=23. ožujka 2012. }}, Wayback Machin arh. {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. srpnja 2018.</ref> Za [[Goryeo]] dinastije u njemu je živjelo i do 3.000 monaha. No, malo je objekata iz tog vremena preživjelo Japansku invaziju iz 16. st., kada su stradali i mnogi drugi korejski hramovi. U hramu se danas čuvaju 3. nacionalna blaga, 12. drugih raznih blaga, 21. spomenik kulturne baštine ''Chungcheongbukdo'' i jedna kulturna baština, te dva prirodna spomenika. Palsangjeon je najstarija i najviša korejska pagoda i jedna od dvije drvene pagode u državi. |- valign=top | [[Datoteka:Magoksa.JPG|150x150px|<center>]] | <center>'''Magoksa'''<br>(한국어) | 640. | [[Gongju]], Južni Chungcheong | {{Coord|36|33|32|N|127|00|45|E|display=inline|type:landmark_source:GNS-enwiki}} | Nalazi se na istočnom obronku Taehwasana, na zavoju potoka Taegeukcheon. Osnovao ju je vinaja majstor Jajang Yulsa, koji je osnovao i samostan Tongdosu, po svom povratku iz Kine. Prema legendi, Jajang je odabrao ovo mjesto i nazvao hram ''magok'', što znači „[[Pravi lan|lan]]” jer je želio da se budizam odavde širi poput brzorastućeg lana koji je ovdje rastao.<ref>Adams, Edward (1983). Korea Guide-Mogaksa. Seoul, South Korea: Seoul International Tourist Publishing Company. p. 211.</ref> Hram je stradao u borbama dinastija Goryeo i Joseon u 9. st., te tijekom japanske invazije (1592. – 1597.). No, 1651., obnovljene su zgrade Daeungjeon, Yeongsanjeon i Daejeok-gwangjeon. |- valign=top | [[Datoteka:%EC%84%A0%EC%9A%B4%EC%82%AC1.jpg|150x150px|<center>]] | <center>'''Seonamsa''' ili '''Seonunsa'''<br>(선운사) | 577. | [[Gochang]], [[Sjeverna Jeolla]] | {{Coord|35|29|49|N|126|34|43|E|display=inline|type:landmark_source:GNS-enwiki}} | Osnovao ga je seon majstor Geomdan, a kralj Jinheung iz dinastije Sila je došao živjeti u ovom samostanu nakon abdikacije. Samostan je obnovio majstor Hyojeong 1318. god., te majstor Haengjo 1474. Bio je potpuno spaljen za japanske invazije te je obnovljen 1614. zahvaljujući upravitelju Mujang županije, Seong Seok-jou.<ref>[http://www.seonunsa.org/eng Službena stranica hrama Seonunsa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180519021644/http://www.seonunsa.org/eng/ |date=19. svibnja 2018. }} {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. srpnja 2018.</ref> |- valign=top |[[Datoteka:Daeheungsa_11-03878.JPG|150x150px|<center>]] | <center>'''Daeheungsa'''<br>(왕궁리) | 514. | Samsan, Pokrajina [[Haenam]] | {{Coord|34|28|35|N|126|37|00|E|display=inline|type:landmark_source:GNS-enwiki}} | Smješten na obroncima [[Duryunsan]]a, osnovao ga je monah Adohwasang i izvorno se po starom imenu planine, Handeum, zvao ''Handeumjeol''. Hram je najslavniji jer je u njemu 1592. godine monah Seosan Daesa uvježbao vojsku od 5.000 monaha koji su branili Korejce od japanske invazije. Između ostalih blaga u njemu se nalazi ''Daeheungsabungmireugammaaeyeoraejwasang'' („Iz sjeverne stijene isklesani sjedeći Maitreja Buda iz hrama Daeheung”) iz vremena dinastije Goryeo (918. – 1392.).<ref>[https://web.archive.org/web/20120427075452/http://eng.koreatemple.net/travel/treasure/view.asp?temple_id=21&code=A013021&content_code=treasure koreatemple treasues], arh. {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. srpnja 2018.</ref> |- valign=top |} ==Izvori== {{izvori}} ==Literatura== * James Huntley Grayson, ''Korea: a religious history'', Psychology Press, 2002. str. 193. {{ISBN|978-0-7007-1605-0}} *Branko Cerny, ''[http://travel.cnn.com/seoul/visit/temple-stay-48-hours-sudeoksa-temple-936870 Temple stay: 48 hours at Sudeoksa Temple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117113055/http://travel.cnn.com/seoul/visit/temple-stay-48-hours-sudeoksa-temple-936870 |date=17. siječnja 2013. }}'', CNN Travel {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Južnoj Koreji}} [[Kategorija:Svjetska baština u Južnoj Koreji]] [[Kategorija:Budistički samostani u Južnoj Koreji]] rc5qr5ea71x9ureem2kiewns0yx5f30 RK Spačva Vinkovci 0 625630 7573823 7312209 2026-08-10T20:25:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573823 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = RK Spačva Vinkovci | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Spačva Vinkovci | nadimak = | godina osnivanja = 1950. | godina prestanka rada = | dvorana = OŠ Bartola Kašića Vinkovci | kapacitet dvorane = 800 | Predsjednik kluba = Mirko Mečić | trener = Josip Mečić | liga = [[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga]] | sezona = 2019./20. | plasman = 5. | trenutačna sezona = EHF European League 2020./21.; Premijer liga Hrvatske 2020./21. | igrači = | pattern_la1 = | pattern_b1 = | pattern_ra1 = | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = }} '''Rukometni klub Spačva Vinkovci''' ('''''Spačva''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Vinkovci|Vinkovaca]], [[Vukovarsko-srijemska županija]]. U sezoni 2019./20. prva momčad kluba je osvojila 5. mjesto u [[Hrvatska rukometna prvenstva|hrvatskoj "Premijer ligi"]], i prvi puta u povijesti kluba plasirala se u '''EHF Europsku ligu''' 2020./21. . RK Spačva Vinkovci od sezone 2011./12. redoviti je član najelitnijeg ranga Hrvatskog rukometa, a zadnje 4 godine sudionik je doigravanja za prvaka Hrvatske. Od svog ulaska u Premijer ligu, često završava visoko plasirana na tablici od 3. do 6. mjesta. U sezoni 2019./2020. seniori su ostvarili povijesni uspjeh kluba izborivši nastup u EHF European League (Europskoj ligi) što je jedan od najvećih uspjeha vinkovačkog sporta i to u godini kada RK Spačva Vinkovci slavi 70 godina postojanja i igranja rukometa u Vinkovcima. RK Spačva-Vinkovci  trenutno broji 200-ak članova koji nastupaju u službenim ligama HRS-a u 8 uzrasnih kategorija, a koje vode školovani i licencirani treneri. Uspjeh vinkovačke rukometne škole zasigurno potvrđuje nastup kadeta u 1. HRL u sezoni 2019/2020. te ostvareni rezultati na međunarodnim natjecanjima Hrvatskoj i inozemstvu. Svakako da ove zlatne stranice povijesti RK Spačva-Vinkovci teško bile ispisane bez doprinosa Mirka Mečić (predsjednika kluba) i Josipa Mečić (trenera 1. momčadi). RK „Spačva“ Vinkovci je uspješan provoditelj programa „Volim rukomet“ kojeg sufinancira Europska unija, te je uspješan organizator međunarodnog turnira u rukometu pod nazivom „Aurelia Cibalae“ koji svake godine broji nekoliko stotina sudionika. == O klubu == Rukomet je u gradu na Bosutu došao davne 1950. godine kada je osnovan RK „Lokomotiva“ Vinkovci. Nasljednik „RK „Lokomotiva“ Vinkovci bio je RK „Croatia“ Vinkovci koji 1994. godine mijenja naziv u RK „Novoselac“ Vinkovci. RK „Novoselac“ Vinkovci  je postavio temelje za rezultate koje klub danas ostvaruje. Seniori kluba pod vodstvom trenera Slobodna Pekića brzo su iz  3. HRL – Istok izborili nastup u 2. HRL – Sjever, a nakon toga 1998. godine uspjeli ući u 1. B HRL gdje su se zadržali samo jednu sezonu. Nakon ispadanja iz 1. B HRL seniori kluba nastavljaju igrati u  2. HRL – Sjever, a nakon reorganizacije lige  u 3. HRL – Istok. 2004. godine RK „Novoselac“ Vinkovci mijenja ime u RK Spačva Vinkovci  i već 2005. godine seniori kluba se plasiraju u 2. HRL - Sjever. U sezoni 2008./09. funkciju glavnog trener preuzeo je Josip Mečić te se u sezoni 2009./10. postiže odličan rezultat završivši sezonu na drugom mjestu 2. lige – Sjever koje je donijelo kvalifikacije za mjesto u Prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi, odnosno drugom rangu natjecanja u Hrvatskoj. U sezoni 2009./10. u intenzivan rad kluba se priključio Mirko Mečić kao tehnički direktor kluba. Vinkovčanima na putu do 1. jedinstvene Hrvatske rukometne lige stajao je veliki RK Metković koji je tada poklekao pred mladom Vinkovačkom momčadi koju je odlično vodio trener Josip Mečić. U to vrijeme bila je to prvorazredna senzacija, a da to nije bilo slučajno pokazalo se u sezoni 2010./11. kada je vodio vinkovčane u 1. jedinstvenoj hrvatskoj rukometnoj ligi gdje je izuzetnim zalaganjem i velikom borbom zauzeto drugo mjesto na tablici koje odvodi RK Spačvu Vinkovci u najelitiniji rukometni razred u Hrvatskoj. To je bio do tada najveći uspijeh vinkovačkog rukometa. U sezoni 2011./12. došlo je do promjene predsjednika kluba. Mirko Mečić preuzeo je ulogu predsjednika kluba od g. Josipa Šarić koji je napravio izuzetan posao u vremenu provedenom u klubu. Uspijeh plasmana u Premijer ligu u to vrijeme je još veći zbog činjenice da su Vinkovci bili kao rukometna sredina zaboravljeni, a u samom klubu je postojala siromašna infrastruktura i kao takav klub je uvelike zaostajao za drugim rukometnim sredinama u Hrvatskoj. Unatoč svim crnim prognozama i realnom stanju najviše zahvaljujući nestvarnom entuzijazmu klub se odupro svim nevoljama i u Premijer ligaškoj sezoni 2011./12. RK Spačva Vinkovci završava na 5. mjestu. Redom su u Vinkovcima padala velika imena Hrvatskog rukometa, te su se Vinkovci ponovno našli na rukometnoj karti. Godine 2012. osnovana je škola rukometa s ciljem prenošenja rukometnih vještina i znanja na mlade generacije. Rukometna škola kontinuirano raste i razvija zajedno s klubom te danas okuplja veliki broj djece i mladih te kao takva osim baze igrača za klub pridonosi zdravom načinu života i socijalizaciji djece i mladih. Neizimjeran je to doprinos u odgoju brojnih generacija kojima je vrijeme provedeno u klubu pozitivno utjecalo na razvoj brojnih vještina i zdravih navika. Od ulaska u najelitniji rang Hrvatskog rukometa, RK Spačva Vinkovci već 9 uspješnih sezona ostvaruje napredak u vidu rezultata, statusa kluba i prepoznatljivosti grada Vinkovaca te uz redovno sudjelovanje u doigravanju za prvaka Hrvatske ove godine postiže najveći sportski uspijeh u povijesti kluba i grada Vinkovaca plasiranjem u Europsku ligu (EHF European League) i to na 70. rođendan kluba. == Uspjesi == Sezona 2019./20. - '''Plasman u EHF Europsku ligu''' == Poznati igrači == == Poveznice == * [http://rk-spacva.hr/naslovna-stranica/ rk-spacva.hr - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180819092811/http://rk-spacva.hr/naslovna-stranica/ |date=19. kolovoza 2018. }} * [https://www.facebook.com/rk.spacva/ ''RK Spačva'', facebook stranica] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-spacva-vinkovci-vinkovci/ sportilus com, Rukometni klub Spačva Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190823152028/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-spacva-vinkovci-vinkovci/ |date=23. kolovoza 2019. }} * [http://hrs.hr/natjecanja-2/sva-natjecanja/ hrs.hr, ''Spačva Vinkovci'', rezultati kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822050240/http://hrs.hr/natjecanja-2/sva-natjecanja/ |date=22. kolovoza 2018. }} == Izvori == * [http://rk-spacva.hr/o-klubu/ rk-spacva.hr, ''O klubu''], pristupljeno 22. kolovoza 2018. {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Šport u Vinkovcima|Spačva]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji|Spačva]] qz89llwlk58wqtxxbqeevphpq037ly6 RK Rudar Rude 0 625781 7573814 7353085 2026-08-10T20:13:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573814 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = RK Rudar | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Rudar Rude | nadimak = | godina osnivanja = 1959. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = Sportskva dvorana OŠ Rude | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]] | sezona = 2017./18. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Rudar''' je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Rude (Samobor)|Ruda]], [[Samobor|grad Samobor]], [[Zagrebačka županija]]. == O klubu == Osnivačka skupšina '''''Rukomenog kluba "Rudar"''''' je održana 5. travnja 1959. godine, te je počeo s natjecanjima u općinskoj ligi [[Samobor]]a, koju je više puta osvojio i postao vodeći klub samoborskog područja, 1967. godine se plasirao u ''Zagrebačku zonu'', koju osvaja 1972. godine, te prelazi u ''Regiju Sjever''. 1980.-ih, do raspada [[SFRJ]], klub zglavmo igra u ''Hrvatskoj regionalnoj ligi'' i ''Republičkoj ligi''. Također je sudjelovao i u kvalifikacijama za ''Drugu saveznu ligu''. U sezonama 1989./90. i 1990./91. je bio član ''Jedinstvene republičke lige''. <br> U prvoj sezoni po izbijanju [[Domovinski rat|Domovinskog Rata]], i osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Rudar"'' nastupa u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Skupina B (Sjeverna skupina)]]'', ali ne završava sezonu. Klub potom igra u ''Županijskoj ligi'' i ponovno ''2. HRL'', u kojima u sezonama 1995./96. i 1996./97. osvaja drugo mjesto. 1995. godine klub dobiva naziv '''''"Rudar - Loto 7"'''''. U sezoni 1997./98. osvaja ''2. HRL - Središte'' i ostvaruje plasman u ''1. B HRL - Sjever'', u kojoj igra u sezoni 1998./99. a potom uglavnom ''2. HRL''. i ''3. HRL''. U sezoni [[2. HRL 2013./14.|2013./14.]] osvaja ''2. HRL - Zapad'' i ulazi u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]]'', u kojoj u sezoni [[1. HRL 2015./16.|2015./16.]] osvaja 2. mjesto i ostvaruje plasman u ''[[Premijer liga (rukomet)|Premijer ligu]]'', u kojoj igrajo jednu godinu. U sezoni [[1. HRL 2017./18.|2017./18.]] osvajaju ''1. HRL - Sjever'' i tako ostvaraju povratak u ''Premijer ligu''. <br> Klub je utakmice igrao na svom asfaltnom igralištu u Rudama, te dvorani u Samoboru, a 2010. godine je otvorena svorana ''OŠ "Rude"'', u kojoj otad ''"Rudar"'' igra svoje utakmice.<ref>[http://rk-rudar.hr/2016/03/31/gdje-igramo/ rudar.hr, ''Gdje igramo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180825002537/http://rk-rudar.hr/2016/03/31/gdje-igramo/ |date=25. kolovoza 2018. }}, objavljeno 31. ožujka 2016., pristupljeno 24. kolovoza 2018.</ref> == Uspjesi == ; [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]] * Prvak: 2017./18. (''Sjever''), 2020./21. (''Sjever'') == Poznati igrači == Tomislav Brnas,bivši juniorski reprezentativac,današnji trener == Poveznice == * [http://rk-rudar.hr/ rudar.hr - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180825002551/http://rk-rudar.hr/ |date=25. kolovoza 2018. }} * [https://www.facebook.com/rukometni/ ''RK Rudar'', facebook stranica] * [https://www.sportilus.com/klubovi/RUKOMETNI-KLUB-RUDAR-RUDE-1/ sportilus.com, ''Rukometni klub Rudar Rude''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180824183439/https://www.sportilus.com/klubovi/RUKOMETNI-KLUB-RUDAR-RUDE-1/ |date=24. kolovoza 2018. }} * [http://hrs.hr/natjecanja-2/sva-natjecanja/ hrs.hr, natjecanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822050240/http://hrs.hr/natjecanja-2/sva-natjecanja/ |date=22. kolovoza 2018. }} == Izvori == * [http://rk-rudar.hr/2016/03/31/povijest-kluba/ rudar.hr, ''Povijest kluba'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 31. ožujka 2016., pristupljeno 24. kolovoza 2018. * [http://rk-rudar.hr/2016/03/31/o-nama/ rudar.hr, ''O nama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180824182907/http://rk-rudar.hr/2016/03/31/o-nama/ |date=24. kolovoza 2018. }}, objavljeno 31. ožujka 2016., pristupljeno 24. kolovoza 2018. * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 44-45 {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Zagrebačkoj županiji|Rudar]] [[Kategorija:Rukomet u Samoboru|Rudar]] p50zsoesitfkrljqg96ugx5ir03lt7g RK Buzet 0 625839 7573768 6451608 2026-08-10T19:15:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573768 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Buzet | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Buzet | nadimak = | godina osnivanja = 1955. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Jug]] | sezona = 2017./18. | plasman = 5. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Buzet''' ('''''RK Buzet; Buzet''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Buzet]]a, [[Istarska županija]]. == O klubu == U [[Buzet]]u se 1954. godine osniva '''''Društvo za tjelesni odgoj (DTO) "Partizan"''''', koji u kolovozu 1955. godina formira muške i ženske [[rukomet]]ne ekipe. Prvu utakmicu igraju u kolovozu 1955. u [[Buje|Bujama]] protiv tamošnjeg ''"Partizana"''. U redovno ligaško natjecanje se uključuju u sezoni 1955./56., u ''Istarskoj podsaveznoj ligi''. U sezonama 1957./58. i 1958./59. rukometaši nastupaju u ''Istarskoj podsaveznoj ligi - Sjever'', a potom muška ekipa prestaje s natjecanjima. 1958. godine je otvoreno igralište kod osnovne škole. Klub ponovno nastupa u sezoni 1961./62. u ''Istarskoj zonskoj ligi''. U sezoni 1963./64. klub ne nastupa, a od 1964./65. je član ''Istarske regionalne lige''. Od 1969./70. do 1971./72. nastupaju u ''Primorsko-istarskoj regionalnoj ligi''. 1972. godine je ''DTO "Partizan"'' u financijskim problemima, pa djelovanje kluba nastavlja mjesna omladinska organizacija koja preuzima rukometni klub, koji dalje djeluje pod nazivom '''''Omladinski rukometni klub (ORK) "Buzet"''''', te se natječe u ''Istarskoj ligi''. <br> 1975. se službeno osniva '''''Rukometni klub (RK) "Buzet"'''''', s muškom i ženskom ekipom. Od 1977./78. do 1979./80. rukometaši nastupaju u ''Istarskoj međuopćinskoj ligi - Sjever'', od 1980./81. do 1982./83. u ''Istarskoj ligi'', 1983./84. i 1984./85. u ''Istarskoj međuopćinskoj ligi - Sjever'', te potom od 1985. godine ponovno u ''Istarskoj ligi''. Nakon 4. kola u sezoni 1989./90., momčad nastupa od natjecanja, te klub privremeno prestaje s djelovanjem. <br> Obnoviteljska skupština ''RK "Buzet"'' je održana 30. travnja 1993. godine. Seniori s natjecanjem počinju u sezoni 1995./96. u ''Županijskoj ligi''. <br> U proljeće 1996. godine klub postaje '''''RK "Buzet - Buzetska pivovara"''''', a seniori nastupaju u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Zapad]]'' u kojoj u sezonama 1997./98. i 2003./04. osvajaju 2. mjesto. <br> 29. kolovoza 2005. je klubu vraćeno ime '''''RK "Buzet"'''''. Klub u sezoni 2007./08. osvaja 2. mjesto u ''2. HRL - Zapad'', te se plasira u novoformiranu ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]]'', koju osvaja, te je tako od 2009. član ''[[Premijer liga (rukomet)|Premijer lige]]''. u kojoj igra do sezone 2015./16., te potom ispada u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Jug]]''. U sezoni 2010./11. klub je nastupio u [[EHF Challenge Cup (rukometaši)|EHF Challenge kupu]]. == Uspjesi == ; [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]] * prvak: [[Dukat 1. HRL 2008./09.|2008./09.]] == Poznati igrači == == Poveznice == * [https://www.facebook.com/RukometniKlubBuzet/ ''Rukometni klub Buzet'', facebook stranica] * [https://web.archive.org/web/20110430044752/http://www.rk-buzet.com/ rk-buzet.com], wayback arhiva * [http://www.rukomet-odbojka-istra.hr/rukomet/rk-buzet.html rukomet-odbojka-istra.hr, RK Buzet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180826010747/http://www.rukomet-odbojka-istra.hr/rukomet/rk-buzet.html |date=26. kolovoza 2018. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-buzet/ sportilus.com, ''Rukometni klub Buzet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180826005046/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-buzet/ |date=26. kolovoza 2018. }} * [http://europeancup.eurohandball.com/chc/men/2010-11/clubs/15477/Buzet eurohandball.com, RK Buzet] * [http://hrs.hr/natjecanja-2/sva-natjecanja/ hrs.hr, sva natjecanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180822050240/http://hrs.hr/natjecanja-2/sva-natjecanja/ |date=22. kolovoza 2018. }} == Izvori == * Milenko Trišović: ''Razvoj rukometa u Istri : 1953. – 2008. '', Pula, 2010., {{ISBN|978-953-56366-0-1}}, str. 31-37 * [https://web.archive.org/web/20111220020652/http://www.rk-buzet.com/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=29 rk-buzet.com, ''POČECI RUKOMETA U BUZETU''], wayback arhiva od 22. studenog 2011. {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Istarskoj županiji|Buzet]] [[Kategorija:Šport u Buzetu|Buzet]] hn1tmnnikehzwevfxvih04dkrzwi4o9 RK Kaštela Kaštel Gomilica 0 625841 7573789 7388106 2026-08-10T19:45:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573789 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Ribola Kaštela | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Ribola Kaštela | nadimak = | godina osnivanja = 1958. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]] | sezona = [[1. HRL 2021./22.|2021./22.]] | plasman = 1. mjesto | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Ribola Kaštela''' je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Kaštel Gomilica|Kaštel Gomilice]], [[Kaštela|grad Kaštela]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]. U sezoni 2021./22. klub je osvojio 1. mjesto u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]]''. == O klubu == [[Rukomet]]ni klub u [[Kaštel Gomilica|Kaštel Gomilici]] je osnovan u jesen 1958. godine pri ''Sportskom društvu "Jugovinil"'', te klub dobiva naziv '''''"Jugovinil"'''''. Osnivanjem ''Jugovinila'', prestaje djelovanje dotadašnjeg kluba ''"Partizan Donja Kaštela"''. ''Jugovinil'' se uključio u natjecanje ''Splitskog rukometnog podsaveza'' od sezone 1958./59., koje osvaja 1959./60. i 1960./61. Od sezone 1961./62. do 1975./76. je sudionik ''Dalmatinske rukometne lige'' (koja je povremeno imala i druge nazive). Osvajaju je 1975./76. i godinu dana su članovi ''Druge savezne lige – Zapad''. Od 1977./78. do 1979./80., te 1980./81. i 1981./82. nastupa u ''Hrvatskoj ligi – Jug'', a 1979./80. u ''Jedinstvenoj hrvatskoj ligi''. Od 1982./83. do 1989./90. nastupa u ''Dalmatinskoj ligi'', čiji je prvaka 1985./86.i 1986./87. Posljednju sezonu uoči [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], 1990./91., je član ''Hrvatske lige – Istočna skupina''. <br> 1992. godine klub mijenja ime u '''''"Adriachem"'''''. U sezoni 1992./93. su prvaci sjeverne skupine ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]]'', te od sezone 1993./94. do 1997./98. nastupaju u ''1.B HRL – Jug'', a potom u ''2. HRL – Jug''. Od sezone 2005./06. klub nastupa pod nazivom '''''"Kaštela Adriachem"'''''. U sezoni 2007./08. osvaja 3. mjesto u ''2. HRL – Jug'', te se plasira u novoformiranu ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Dukat 1. HRL]]''. U sezoni 2009./10. dolazi do završnice [[Hrvatski rukometni kup|Hrvatskog kupa]], koju gubi od prvaka ''[[RK Prvo plinarsko društvo Zagreb|Zagreba]]'', te stječe pravo i nastupa kao drugoligaš u sezoni 2010./11. u [[Kup pobjednika kupova u rukometu (Europa)|Kupu pobjednika kupova]]. ''1. HRL'' osvaja u sezoni 2010./11. i ulazi u najvišu hrvatsku ligu – ''[[Premijer liga (rukomet)|Premijer ligu]]'' u kojoj igra do sezone 2016./17. Od 2011. do 2015. klub nosi naziv '''''"Marina Kaštela"''''', a od 2015. godine današnji naziv – '''''"Ribola Kaštela"'''''. Od sezone 2017./18. klub nastupa u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]]''. <br> U seniorskoj konkureniji se također natječe i druga momčad kluba. == Uspjesi == ; [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]] * prvak: 2010./11. ; [[Hrvatski rukometni kup|Hrvatski kup]] * finalist: 2010. == Pregled po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="14"|Jugovinil |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1958./59.#Prvenstvo Splitskog rukometnog podsaveza|1958./59.]] || ||Prvenstvo Splitskog podsaveza |6. ||10 ||18 ||9 ||1 ||8 ||230 ||213 ||19 || || |- |rowspan="2"|[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1959./60.#Prvenstvo Splitskog rukometnog podsaveza|1959./60.]] | ||Prvenstvo Splitskog podsaveza ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||14 ||13 ||0 ||1 ||272 ||188 ||26 || || |- |q ||Kvalifikacije za republičko prvenstvo || || || || || || || || || || || |- |rowspan="3"|[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1960./61.#Prvenstvo Splitskog rukometnog podsaveza|1960./61.]] | ||Prvenstvo Splitskog podsaveza ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||13 ||1 ||2 ||262 ||178 ||27 || || |- |rowspan="2"|q ||Pretkvalifikacije za republičko prvenstvo || ||3 || || || || || || || ||turnir u [[Split]]u || |- |Kvalifikacije za republičko prvenstvo ||4. ||4 ||3 ||0 ||0 ||3 ||35 ||63 ||0 ||turnir u [[Čakovec|Čakovcu]] || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1961./62.#Prvenstvo Splitskog rukometnog podsaveza|1961./62.]] ||III. ||Prvenstvo Splitskog podsaveza |bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||13 ||1 ||4 ||298 ||189 ||27 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1962./63.#Dalmatinska liga|1962./63.]] ||II. ||Dalmatinska liga |bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||11 ||0 ||3 ||239 ||175 ||22 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1963./64.#Dalmatinska liga|1963./64.]] ||II. ||Dalmatinska liga |6. ||11 ||20 ||10 ||1 ||9 ||379 ||318 ||21 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1964./65.#Hrvatska liga – Jug|1964./65.]] ||II. ||Hrvatska liga – Jug |bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||16 ||1 ||3 ||372 ||267 ||33 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1965./66.#Dalmatinska liga|1965./66.]] ||II. ||Dalmatinska liga |bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||16 ||0 ||4 ||317 ||214 ||32 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1966./67.#Dalmatinska liga|1966./67.]] ||II. ||Dalmatinska liga |bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||15 ||0 ||5 ||372 ||271 ||30 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1967./68.#Dalmatinska liga|1967./68.]] ||II. ||Dalmatinska liga |6. ||10 ||18 ||8 ||2 ||9 ||246 ||241 ||18 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1968./69.#Dalmatinska liga|1968./69.]] ||II. ||Dalmatinska liga |7. ||10 ||18 ||7 ||1 ||10 ||297 ||329 ||15 || || |- |1969./70. ||III. ||Dalmatinska liga |bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||10 ||4 ||4 ||306 ||293 ||24 || || |- |1970./71. ||III. ||Dalmatinska liga |5. ||11 ||20 ||12 ||0 ||8 ||360 ||329 ||24 || || |- |1971./72. ||IV. ||Dalmatinska liga |bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||13 ||2 ||3 ||365 ||292 ||28 || || |- |1972./73. ||IV. ||Dalmatinska liga |bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||12 ||0 ||6 ||386 ||324 ||24 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1973./74.#Dalmatinska liga|1973./74.]] ||IV. ||Dalmatinska liga |bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||20 ||14 ||1 ||5 ||401 ||332 ||29 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1974./75.#Dalmatinska liga|1974./75.]] ||IV. ||Dalmatinska liga |bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||17 ||0 ||3 ||482 ||358 ||34 || || |- |rowspan="2"|[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1975./76.#Hrvatska regionalna liga – Jug|1975./76.]] ||rowspan="2"|III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug |bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||0 ||3 ||597 ||392 ||38 || || |- |Prvenstvo Hrvatske ||bgcolor="silver"|2. ||4 || || || || || || || ||kup-sustav || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1976./77.#2. savezna liga|1976./77.]] ||II. ||2. savezna liga – Zapad |11. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||452 ||479 ||14 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1977./78.#Hrvatska regionalna liga – Jug|1977./78.]] ||III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug |bgcolor="goldenrod"|3. ||11 ||22 ||15 ||1 ||6 ||529 ||439 ||31 || || |- |rowspan="2"|[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1978./79.#Hrvatska regionalna liga – Jug|1978./79.]] ||rowspan="2"|III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug |bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||20 ||0 ||2 ||526 ||423 ||40 || || |- |Prvenstvo Hrvatske ||bgcolor="silver"|2. ||4 || || || || || || || ||kup-sustav || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1979./80.#Hrvatska regionalna liga – Jug|1979./80.]] ||III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug |bgcolor="silver"|2. ||11 ||22 ||16 ||1 ||5 ||508 ||430 ||33 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1980./81.#Hrvatska rukometna liga|1980./81.]] ||III. ||Jedinstvena Hrvatska liga |11. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||441 ||508 ||13 || || |- |rowspan="2"|[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1981./82.#Hrvatska regionalna liga – Jug|1981./82.]] ||rowspan="2"|IV. ||Hrvatska regionalna liga – Jug |bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||22 ||1 ||3 ||680 ||539 ||45 || || |- |Prvenstvo Hrvatske ||bgcolor="silver"|2. ||4 || || || || || || || ||kup-sustav <br> ujedno kvalifikacije za ''Drugu ligu'' || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1982./83.#Hrvatska regionalna liga – Jug|1982./83.]] ||IV. ||Hrvatska regionalna liga – Jug |bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||18 ||2 ||6 ||594 ||536 ||38 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1983./84.#Dalmatinska liga|1983./84.]] ||IV. ||Dalmatinska liga |5. ||10 ||18 ||7 ||4 ||7 ||388 ||405 ||17 (-1) || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1984./85.#Dalmatinska liga|1984./85.]] ||IV. ||Dalmatinska liga |4. ||10 ||18 ||10 ||2 ||6 ||423 ||371 ||22 || || |- |rowspan="2"|[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1985./86.#Dalmatinska liga|1985./86.]] ||IV. ||Dalmatinska liga |bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||19 ||1 ||2 ||657 ||507 ||39 || || |- |q ||Kvalifikacije za Hrvatsku ligu || ||5 || || || || || || || ||turnir u [[Sisak|Sisku]] || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1986./87.#Dalmatinska liga|1986./87.]] ||IV. ||Dalmatinska liga |bgcolor="gold"|1. ||12 ||22 ||17 ||0 ||5 ||661 ||536 ||34 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1987./88.#Dalmatinska liga – Jug|1987./88.]] ||IV. ||Dalmatinska liga – Jug |bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||12 ||3 ||3 ||459 ||398 ||27 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1988./89.#Dalmatinska liga|1988./89.]] ||IV. ||Dalmatinska liga |8. ||11 ||20 ||7 ||3 ||10 ||451 ||452 ||17 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1989./90.#Dalmatinska liga|1989./90.]] ||IV. ||Dalmatinska liga |4. ||10 ||18 ||8 ||3 ||7 ||440 ||436 ||19 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1990./91.#Hrvatska liga – Istok|1990./91.]] ||III. ||Hrvatska liga – Istok |9. ||9 ||16 ||4 ||1 ||11 ||335 ||400 ||8 (-1) || || |- |[[2. HRL 1992.#Jug (Dalmatinska rukometna liga)|1992.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug (Dalmatinska liga)]] | || || || || || || || || ||igrano turnirski <br> bez konačnog poretka || |- !colspan="14"|Adriachem |- |rowspan="2"|[[2. HRL 1992./93.#Jug (Dalmatinska liga)|1992./93.]] ||rowspan="2"|III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug – Sjeverna skupina]] |bgcolor="gold"|1. ||6 ||8 ||7 ||0 ||1 ||177 ||121 ||14 || || |- |[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug – Doigravanje]] ||bgcolor="silver"|2. ||4 || || || || || || || ||kup-sustav || |- |[[1.B HRL 1993./94.#Jug|1993./94.]] ||II. ||1.B HRL – Jug |6. ||12 ||22 ||10 ||4 ||8 ||471 ||469 ||24 || || |- |[[1.B HRL 1994./95.#Jug|1994./95.]] ||II. ||1.B HRL – Jug |7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||490 ||536 ||19 || || |- |[[1.B HRL 1995./96.#Jug|1995./96.]] ||II. ||1.B HRL – Jug |9. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||487 ||561 ||16 || || |- |[[1.B HRL 1996./97.#Jug|1996./97.]] ||II. ||1.B HRL – Jug |10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||481 ||506 ||17 || || |- |[[1.B HRL 1997./98.#Jug|1997./98.]] ||II. ||1.B HRL – Jug |12. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 ||435 ||539 ||8 (-1) || || |- |[[2. HRL 1998./99.#Jug|1998./99.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] |6. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||521 ||471 ||24 || || |- |[[2. HRL 1999./2000.#Jug|1999./2000.]] ||III. ||2. HRL – Jug |11. ||14 ||26 ||7 ||4 ||15 ||593 ||594 ||18 || || |- |rowspan="2"|[[2. HRL 2000./01.#Jug 1|2000./01.]] ||rowspan="2"|III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug – Jug 1]] |bgcolor="silver"|2. ||9 ||16 ||13 ||0 ||3 ||436 ||321 ||26 || || |- |2. HRL – Jug – Doigravanje ||bgcolor="silver"|2. ||4 || || || || || || || ||kup-sustav <br> turnir igran u [[Solin]]u || |- |[[2. HRL 2001./02.#Jug|2001./02.]] ||II. ||2. HRL – Jug |5. ||10 ||18 ||6 ||4 ||8 ||430 ||426 ||16 || || |- |[[2. HRL 2002./03.#Jug|2002./03.]] ||II. ||2. HRL – Jug |9. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||580 ||616 ||17 || || |- |[[2. HRL 2003./04.#Jug|2003./04.]] ||II. ||2. HRL – Jug |6. ||12 ||22 ||11 ||0 ||11 ||631 ||621 ||22 || || |- |[[2. HRL 2004./05.#Jug|2004./05.]] ||II. ||2. HRL – Jug |4. ||11 ||20 ||13 ||0 ||7 ||597 ||557 ||26 || || |- !colspan="14"|Kaštela Adriachem |- |[[2. HRL 2005./06.#Jug|2005./06.]] ||II. ||2. HRL – Jug |6. ||12 ||22 ||9 ||3 ||10 ||602 ||587 ||21 || || |- |[[2. HRL 2006./07.#Jug|2006./07.]] ||II. ||2. HRL – Jug |4. ||12 ||22 ||13 ||1 ||8 ||678 ||596 ||27 || || |- |[[2. HRL 2007./08.#Jug|2007./08.]] ||II. ||2. HRL – Jug |bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||17 ||1 ||4 ||686 ||568 ||35 || || |- |[[Dukat 1. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|Dukat 1. HRL]] |9. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||577 ||613 ||19 || || |- |[[Dukat 1. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||Dukat 1. HRL |6. ||14 ||26 ||14 ||4 ||8 ||807 ||714 ||32 || || |- |[[1. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]] |bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||18 ||1 ||7 ||814 ||683 ||37 || || |- !colspan="14"|Marina Kaštela |- |rowspan="3"|[[Premijer liga 2011./12.|2011./12.]] ||rowspan="3"|I. ||[[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga – Liga 14]] |10. ||13 (14) ||24 ||10 ||3 ||11 ||735 ||705 ||23 ||nastavili u ''Ligi za ostanak'' || |- |[[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga – Liga za ostanak]] ||2. ||5 ||8 ||5 ||0 ||3 ||295 ||249 ||22 ||za 11. – 15 mjesto || |- |[[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga – ukupno]] ||12. ||15 (16) ||32 ||15 ||3 ||14 ||1030 ||954 || ||ukupan rezultat u ''Premijer ligi'' || |- |rowspan="4"|[[Premijer liga 2012./13.|2012./13.]] ||rowspan="4"|I. ||Premijer liga – Liga 14 |9. ||14 ||26 ||10 ||3 ||13 ||735 ||738 ||23 ||nastavili u ''Ligi za ostanak'' || |- |rowspan="2"|Premijer liga – Liga za ostanak ||rowspan="2"|1. ||rowspan="2"|6 ||20 ||15 ||0 ||5 ||629 ||524 ||30 ||za 11. – 16. mjesto <br> s prenesenim međusobnim rezultatima iz ''Lige 14'' || |- |10 ||8 ||0 ||2 ||324 ||271 || ||ostvaren rezultat u ''Ligi za ostanak'' || |- |Premijer liga – ukupno ||11. ||16 ||36 ||18 ||3 ||15 ||1059 ||1009 || ||ukupan rezultat u ''Premijer ligi'' || |- |rowspan="4"|[[Premijer liga 2013./14.|2013./14.]] ||rowspan="4"|I. ||Premijer liga – Liga 14 |7. ||14 ||26 ||15 ||0 ||11 ||709 ||703 ||30 ||nastavili u ''Ligi za poredak'' || |- |rowspan="2"|[[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga – Liga za poredak]] ||rowspan="2"|3. ||rowspan="2"|4. ||12 ||6 ||0 ||6 ||313 ||325 ||12 ||za 7. – 10. mjesto <br> s prenesenim međusobnim rezultatima iz ''Lige 14'' || |- |6 ||2 ||0 ||4 ||160 ||179 || ||ostvaren rezultat u ''Ligi za poredak'' || |- |Premijer liga – ukupno ||9. ||16 ||32 ||17 ||0 ||15 ||869 ||882 || ||ukupan rezultat u ''Premijer ligi'' || |- |rowspan="2"|[[Premijer liga 2014./15.|2014./15.]] ||rowspan="2"|I. ||Premijer liga – Liga 14 |9. ||14 ||26 ||11 ||1 ||14 ||636 ||652 ||23 ||nastavili u ''Ligi za ostanak'' || |- |Premijer liga – Liga za ostanak ||2. <br> (12.) ||12 <br> (16) ||34 ||14 ||2 ||18 ||842 ||863 ||30 ||za 11. – 15. mjesto <br> preneseni svi rezultati iz ''Lige 14'' || |- !colspan="14"|Ribola Kaštela |- |rowspan="2"|[[Premijer liga 2015./16.|2015./16.]] ||rowspan="2"|I. ||Premijer liga – Liga 14 |5. ||14 ||26 ||14 ||4 ||8 ||721 ||693 ||32 ||nastavili u ''Ligi za ostanak'' || |- |Premijer liga – Liga za ostanak ||4. <br> (10.) ||6 <br> (16) ||36 ||18 ||5 ||13 ||1006 ||975 ||41 ||za 7. – 12. mjesto <br> preneseni svi rezultati iz ''Lige 14'' || |- |rowspan="2"|[[Premijer liga 2016./17.|2016./17.]] ||rowspan="2"|I. ||[[Premijer liga (rukomet)|Premijer liga – Liga 10]] ||10. ||10 ||18 ||4 ||1 ||13 ||473 ||525 ||9 ||nastavili u ''Ligi za ostanak'' || |- |Premijer liga – Liga za ostanak ||6. <br> (12.) ||6 <br> 12 ||28 ||7 ||2 ||19 ||748 ||817 ||16 ||za 7. – 12. mjesto <br> preneseni svi rezultati iz ''Lige 10'' || |- |[[1. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]] |6. ||12 ||22 ||11 ||1 ||10 ||577 ||557 ||23 || || |- |} == Poznati igrači == * [[Ivano Balić]] == Poveznice == * [https://www.facebook.com/rukometniklubribolakastela/ ''Rukometni klub Ribola Kaštela'', facebook stranica] * [https://web.archive.org/web/20100731035254/http://www.rkkastela.com/ rkkastela.com – wayback arhiva] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-ribola-kastela/ sportilus.com, ''Rukometni klub Ribola Kaštela''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190822023623/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-ribola-kastela/ |date=22. kolovoza 2019. }} * [http://europeancup.eurohandball.com/cwc/men/2010-11/clubs/15489/R%2EK%2E+%22Kastela+Adriachem%22 eurohandball.com, ''R.K. "Kastela Adriachem"''] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=255&ln=hr&comp=170 furkisport.hr/hrs, RIBOLA KAŠTELA] == Izvori == * Jurica Gizdić: ''RK Kaštela Adriachem : 50 godina rukometa u Kaštel Gomilici : 1958. – 2008.'', Kaštel Gomilica, 2008., {{ISBN|978-953-55460-0-9}} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 26. kolovoza 2018. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 17. prosinca 2008., pristupljeno 26. kolovoza 2018. {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Kaštel Gomilica|Kaštela]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Kaštels]] [[Kategorija:Šport u Kaštelima|Kaštela]] p1e9p01h7peysx6xm6gk7fe6ugms6gj RK Rudar Labin 0 626067 7573812 7476272 2026-08-10T20:11:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573812 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = RK Rudar Labin | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Rudar Labin | nadimak = Rudar | godina osnivanja = 2000. | godina prestanka rada = | dvorana = Sportski centar Franko Mileta | kapacitet dvorane = 1000 | trener = Ramiz Džekić | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Zapad]] | sezona = [[2. HRL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 3. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1 = | pattern_b1 = | pattern_ra1 = | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = | pattern_la2 = | pattern_b2 = | pattern_ra2 = | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = }} '''Rukometni klub Rudar Labin''' (nekada RU Mladi Rudar Labin) muški je [[rukomet]]ni klub iz [[Labin]]a, [[Istarska županija]]. == O klubu == Klub je osnovan 23. listopada [[2000.]] godine pod nazivom Rukometna udruga Mladi rudar, kao rukometna organizacija za školovanje i razvoj mladih rukometaša za potrebe [[MRK Rudar Labin|Muškog rukometnog kluba Rudar]], koji se u sezoni 2000./01. natjecao u [[Premijer liga (rukomet)|1. A HRL]]. No, MRK Rudar upada u teške financijske probleme, te odustaju od daljnjeg natjecanja u 1.A HRL za sezonu 2001./02. i klub se gasi. Mladi rudar preuzima Rudareve mlađe igrače i dio preostalih seniora, te formira seniorsku momčad s kojom igra u sezoni 2001./02. u 3. HRL – Zapad 2, koju odmah i osvaja, te potom ulazi u [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Zapad]]. U toj ligi nastupa do sezone 2009./10. Tada je Mladi rudar izborio ulazak u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]] (drugi rang natjecanja), u kojoj igra u sezonama 2010./11. i 2011./12., te ponovno ispada u 2. HRL – Zapad. U ligi ostaju do sezone 2015./16., kada ulaze u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]] (ponovno u drugi rang natjecanja). Povijesni uspjeh klub postiže u sezoni 2017./2018. osvajanjem te lige i ulaskom u [[Premijer liga (rukomet)|Premijer ligu]]. Iz sponzorskih razloga, klub se u Premijer ligi natjecao pod imenom RK Rudan Labin. Rudan je dobro startao u [[Premijer liga 2018./19.|premijerligaškoj sezoni]], gotovo izborivši doigravanje u Ligi za prvaka. Ipak, uslijedili su lošiji rezultati, te klub ispada iz najvišeg ranga završivši sezonu na ukupno 9. mjestu. Druga momčad kluba se uglavnom natječe u 3. HRL – Zapad. Dana 30. kolovoza 2018. godine je na skupštini kluba donesena odluka o preimenovanju kluba u RK Rudar Labin.<ref>[https://www.labin.com/vijesti/labinski-premijerligas-promijenio-ime-iz-rk-mladi-rudar-u-rk-rudan-labin-dodana-i-dva-nova-clana-io-a-66390 labin.com, ''Labinski premijerligaš promijenio ime iz RK Mladi rudar u RK Rudan Labin, dodana i dva nova člana IO-a''], objavljeno 30. kolovoza 2018., pristupljeno 29. prosinca 2018.</ref><ref>[http://radiolabin.hr/news_details.php?id=12871 radiolabin.hr, ''RK Mladi Rudar promijenio ime: Novo ime je RK Rudan Labin''], objavljeno 31. kolovoza 2018., pristupljeno 29. prosinca 2018.</ref><ref>[http://www.5portal.hr/vijesti_detalj.php?id=17432 5portal.hr, ''Labinski premijerligaš promijenio ime iz RK Mladi rudar u RK Rudan Labin, dodana i dva nova člana IO-a''], objavljeno 31. kolovoza 2018., pristupljeno 29. prosinca 2018.</ref><ref>[https://www.labin.com/vijesti/rk-rudan-labin-u-dobroj-atmosferi-najavio-povijesnu-sezonu-lovrinovic-raspored-nije-idealan-ali-necemo-se-unaprijed-predati-66443 labin.com, ''RK Rudan Labin u dobroj atmosferi najavio povijesnu sezonu; Lovrinović: Raspored nije idealan, ali nećemo se unaprijed predati''], objavljeno 7. rujna 2018., pristupljeno 29. prosinca 2018.</ref> Dana 17. lipnja 2021. godine RK “Rudar” je potpisao novi sponzorski ugovor s tvrtkom Adria Oil d.o.o. iz Rijeke. Ugovor, koji ih čini generalnim sponzorom kluba potpisali su predsjednik uprave [[Adria Oil]] d.o.o. Andrej Šolaja i predsjednik kluba Patrik Franković, uz njih su još bili prisutni direktor marketinga Ivan Jerčinović i dopredsjednik kluba Boris Milevoj. U narednim sezonama klub će se natjecati pod nazivom RK Rudar Adria Oil.{{ni}} == Uspjesi == ; [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]] * prvak: [[1. HRL 2017./18.|2017./18.]] == Poznati igrači == * [[Luka Stepančić]] – hrvatski reprezentativac * [[Fran Mileta]] – hrvatski omladinski reprezentativac == Unutrašnje poveznice == * [[Labin]] * [[MRK Rudar Labin]] * [[ŽRK Rudar Labin]] == Vanjske poveznice == * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=88&comp=70&ln=hr furkisport.hr/hrs, ''Mladi Rudar'', rezultati kluba] * [https://www.sportilus.com/najave/rk-mladi-rudar-labin-rkhm-dubrovnik/ sportilus.com, ''Rukometni klub Mladi Rudar Labin''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180831174609/https://www.sportilus.com/najave/rk-mladi-rudar-labin-rkhm-dubrovnik/ |date=31. kolovoza 2018. }} * [http://www.ssglabin.hr/udruge-bussiness/i-skupina/item/ru-mladi-rudar ssglabin.hr, ''Rukometni klub "Mladi Rudar"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180831174652/http://www.ssglabin.hr/udruge-bussiness/i-skupina/item/ru-mladi-rudar |date=31. kolovoza 2018. }} * Milenko Trišović: ''Razvoj rukometa u Istri : 1953. – 2008. '', Pula, 2010., {{ISBN|978-953-56366-0-1}} * Jasmina Gruičić i dr: ''50 godina rukometa na Labinštini'', Labin, 2005., {{ISBN|953-7294-08-0}} * [http://www.poslovna.hr/lite/rk-mladi-rudar/10524/subjekti.aspx poslovna.hr, ''RK MLADI RUDAR – RUKOMETNI KLUB MLADI RUDAR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408100144/https://www.poslovna.hr/lite/rk-mladi-rudar/10524/subjekti.aspx |date=8. travnja 2023. }} == Izvori == {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Istarskoj županiji|Rudan]] [[Kategorija:Labin]] nfiusk2h8sumj9d82943d7xia68k8ui RK Sisak (2013.) 0 626457 7573818 7520558 2026-08-10T20:18:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573818 wikitext text/x-wiki {{ rukometni klub | ime kluba = RK Sisak | slika = | puno ime = Rukometni klub Sisak | nadimak = Wild Boys | godina osnivanja = 2013. | dvorana = [[Sportska dvorana Brezovica]] | navijači = [[Antitalenti]] | kapacitet dvorane = 1500 | predsjednik = [[Mario Knez]] | trener = {{Z|HRV}} [[Siniša Markota]] | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]] | sezona = 2025./26. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=| leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FF0000|socks1=FFFFFF| pattern_la2=|pattern_b2=_whitecollar|pattern_ra2=| leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=FFFFFF|socks2=FF0000| }} '''Rukometni klub Sisak''' ('''''RK Sisak; Sisak''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Sisak|Siska]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. U sezoni 2025./26. klub se natječe u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]]. == O klubu == '''RK Sisak''' je osnovan 2013. godine, kako bi naslijedio dotadašnji klub ''[[RK Siscia Sisak|"Sisciju"]]'', koji je nastupao u ''[[Premijer liga (rukomet)|Premijer ligi]]'', ali je došao u financijske poteškoće i bankrotirao. ''"Sisak"'' je od ''"Siscije"'' preuzeo mlađe uzraste, te samo jednog seniora, te je počeo s natjecanjem u sezoni 2013./14. u ''Zagrebačkoj županijskoj ligi''.<ref> [http://www.sisak.info/rk-siscia-odlazi-u-povijest-a-muski-rukomet-se-sada-gradi-kroz-rk-sisak/ sisak.info, ''RK Siscia odlazi u povijest, a muški rukomet se sada gradi kroz RK Sisak''], objavljeno 26. kolovoza 2013., pristupljeno 8. rujna 2018. </ref> <ref> [https://www.vecernji.hr/vijesti/rk-siscia-odlazi-u-povijest-nova-momcad-kroz-rk-sisak-602089 vecernji.hr, ''RK Siscia odlazi u povijest, nova momčad kroz RK Sisak''], objavljeno 26. kolovoza 2013., pristupljeno 8. rujna 2018. </ref> U sezoni 2014./15. se natječe u ''3. HRL Središte''. Član ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL Sjever]]'' postaje u sezoni 2016./17. U sezoni 2025./26. klub osvaja prvo mjesto u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL Sjever]] i osigurava plasman u Paket 24 Premijer ligu. == Uspjesi == ; [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]] * prvaci: 2025./26. == Pregled po sezonama == {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!liga !!pozicija !!napomena |- !colspan="5"|Sisak |- |2013./14. || || || || |- |[[3. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||IV. ||3. HRL – Središte ||7. / 15 || |- |[[3. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||IV. ||3. HRL – Središte ||6. / 16 || |- |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] ||7. / 14 || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL – Sjever ||13. / 14. |- |2018./19. || || || || |- |} == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Sisak]] * [[RK Siscia Sisak]] * [[RK Sisak (1988.)]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/Rukometni-klub-Sisak-1517601271872290/ Rukometni klub Sisak, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=132&comp=130 furkisport.hr/hrs, ''Sisak'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-sisak/ sportilus.com, Rukometni klub Sisak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180908202328/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-sisak/ |date=8. rujna 2018. }} == Izvori == * [http://search.bisnode.hr/hr/1156824/rk-sisak/ bisnode.hr, RK Sisak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180908164604/http://search.bisnode.hr/hr/1156824/rk-sisak/ |date=8. rujna 2018. }} {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji|Sisak]] [[Kategorija:Šport u Sisku|Sisak]] 90zsqi3ey0ki244vkgu94o8klv8091q RK Borac Zagreb 0 626699 7573766 6649979 2026-08-10T19:11:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573766 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Borac | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Borac | nadimak = | godina osnivanja = 1957. | godina prestanka rada = 1993. <br> <small> (1994.) | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Borac''' ('''''RK Borac; Borac''''') je bio muški [[rukomet]]ni klub iz [[Zagreb]]a. == O klubu == Klub je osnovan 1957. godine kao rukometna sekcija ''Sportskog društva "Borac"''. 1979. godine osvaja [[Dodatak:Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Prvenstvo SR Hrvatske]] i plasira se u ''Drugu saveznu ligu'' u kojoj igra do 1984. godine. Od 1983. godine igra pod nazvom '''''"Borac-Papirtrade"'''''. Do raspada [[SFRJ]] nastupa u ''Hrvatskoj regionalnoj ligi – Centar'', ''Hrvatskoj republičkoj ligi'' i ''Drugoj saveznoj ligi''. Klub u međuvremenu vraća ime ''"Borac"''. <br> Po raspadu [[SFRJ]] i prve sezone po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]] – [[1.B HRL 1991./92.|1992.]] – nastupa u ''1.B ligi''. U sezoni [[1.A HRL 1992./93.|1992./93.]] igra u ''[[Premijer liga (rukomet)|1.A HRL]]'' pod nazivom '''''"Chipoteka"''''', odnosno '''''"Borac-Chipoteka"'''''. 1993. godine se klub spaja s članom ''2. HRL – Sjever'' – ''[[RK Zaprešić|"Zaprešićom"]]'' i klub seli u [[Zaprešić]], te igra pod imenom ''"Zaprešić – Borac"'', odnosno ''Borac Zaprešić''. Međutim, klub upada u financijske probleme, na kraju sezone 1993./94. ispada iz ''.lige'' i klub se gasi. <br> Klub je dobitnik ''"Nagrade Skupštine grada Zagreba"'' 1980. godine. == Uspjesi == ; [[Dodatak:Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Republičko prvenstvo SR Hrvatske]] * prvak: 1979. ; Omladinsko prvenstvo SR Hrvatske * prvaci: 1980. == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[RK Zaprešić]] == Vanjske poveznice == == Izvori == * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 141 * ''Hrvatski športski almanah'' * [http://www.poslovna.hr/lite/rukometni-klub-borac/320602/subjekti.aspx poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB BORAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180914022820/http://www.poslovna.hr/lite/rukometni-klub-borac/320602/subjekti.aspx |date=14. rujna 2018. }} {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Gradu Zagrebu|Borac]] 6va41f8qkvytxlhjpxvzscz9vp7zxja RK Hrvatski dragovoljac Dugi Rat 0 626968 7573781 7028296 2026-08-10T19:34:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573781 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Hrvatski dragovoljac | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Hrvatski dragovoljac | nadimak = | godina osnivanja = 1954. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]] | sezona = 2017./18. | plasman = 4. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Hrvatski dragovoljac''' ('''''RK Hrvatski dragovoljac; Hrvatski dragovoljac; Hrvatsko dragovoljac Dugi Rat''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Dugi Rat|Dugog Rata]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]. U sezoni 2017./18. klub je osvojio 4. mjesto u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]]''. == O klubu == U [[Dugi Rat|Dugom Ratu]] su prve utakmice u [[veliki rukomet|velikom rukometu]] igrane 1948. godine, a kasnije nastavljene i kroz [[rukomet|mali rukomet]]. Organizirano djelovanje i osnivanje kluba je bilo 1954. godine kad je utemeljena rukometna sekcija ''Društva za tjelesni odgoj (DTO) "Partizan"'', te otad nosi naziv '''''"Partizan"'''''. U početku igra samo prijateljske utakmice. Prve natjecateljske utakmice su rukometaši iz Dugog Rata imali na ''"Tjednu sportova i igara Srednje Dalmacije"''. održanom od 20. do 26. lipnja 1955. godine u [[Split]]u. Nastupali su pod nazivom '''''"Omiš"''''' kao reprezentacija tog grada ([[Omiš]] i [[Dugi Rat]] su susjedna naselja). <br> Prvu kup utakmicu je ''"Partizan"'' odigrao u rujnu 1956. godine protiv ''[[MRK Trogir|"Partizana"]]'' iz [[Trogir]]a. Klub s ligaškim nastupima počinje u sezoni 1957./58. u ''Prvenstvu Splitskog rukometnog podsaveza'', u kojem nastupa do 1963. godine, kada ulazi u ''Dalmatinsku rukometnu ligu''. U sezoni 1969./69. osvaja ''Dalmatinsku ligu'', te ulazi u ''Hrvatsku ligu'' u kojoj igra dvije sezone, pa potom ispada iz nje nazad u ''Dalmatinsku ligu'' (koja se povremeno zove i ''Hrvatska regionalna liga – Jug''; ''Hrvatska rukometna liga – Južna skupina''). 1964. i 1969. godine klub sudjeluje na završnici ''[[Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Prvenstva Hrvatske]]'', što su u biti bile kvalifikacije za ''[[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu|Prvu saveznu ligu Jugoslavije]]'' <br> Početkom 1980. godine klub mijenja naziv u '''''Rukometni klub "Orkan"''''' (''RK "Orkan"''). Klub je do raspada [[SFRJ]] sudionik ''Hrvatske regionalne lige – Jug'', ''Dalmatinske lige'', ''Hrvatske republičke lige – Istok'' te ''Međuopćinske lige srednje i južne Dalmacije''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Orkan"'' postaje članom ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]]'' u kojoj nastupa do kraja 1994. godine, kada odustaje od natjecanja. Klub ligaški ne nastupa u sezoni 1995./96. <br> 1996. klub dobiva sadašnji naziv – '''RK "Hrvatski dragovoljac"'''. U sezoni 1996./97. klub se ponovno uključuje u natjecanje ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]]'', koju osvaja u sezoni 2009./10. i ulazi u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]]'' u kojoj se i dalje natječe (osim u sezonama 2011./12. i 2014./15., kada je igrao u ''2. HRL – Jug''). U [[Dugi Rat|Dugom Ratu]] ne postoji športska dvorana, te klub održava treninge na svom asfaltnom igralištu naziva ''"Streljana"''<ref>[http://www.rkhd.hr/index.php/novosti/seniori/1420-dugoratski-kraljevi-asfalta-igraju-po-pljusku-buri-jugu rkhd.hr, ''Dugoratski kraljevi asfalta igraju po pljusku, buri, jugu...''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917215534/http://www.rkhd.hr/index.php/novosti/seniori/1420-dugoratski-kraljevi-asfalta-igraju-po-pljusku-buri-jugu |date=17. rujna 2018. }}, pristupljeno 17. rujna 2018.</ref> na kojem su posljednju službenu utakmicu igrali 2002. godine.<ref> [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/rukomet/clanak/id/233069/hrvatski-dragovoljac-iz-dugog-rata-proslavio-60-roendan--jos-uvijek-treniraju-na-asfaltu-i-po-buri-i-po-kisi slobodnadalmacija.hr, ''Hrvatski Dragovoljac iz Dugog Rata proslavio 60. rođendan – još uvijek treniraju na asfaltu, i po buri i po kiši''], objavljeno 26. travnja 2014., pristupljeno 17. rujna 2018. </ref> <ref>[http://www.rkhd.hr/index.php/16-treneri/1186-bosko-nazor-trener-prvoligasa-hrvatskog-dragovoljca-o-nastavku-sezone rkhd.hr, ''Boško Nazor, trener prvoligaša Hrvatskog Dragovoljca o nastavku sezone''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180918012136/http://www.rkhd.hr/index.php/16-treneri/1186-bosko-nazor-trener-prvoligasa-hrvatskog-dragovoljca-o-nastavku-sezone |date=18. rujna 2018. }}, pristupljeno 17. rujna 2018.</ref> <ref>[http://www.rkhd.hr/index.php/o-klubu/50-godina-zemlje-i-asfalta rkhd.hr, ''50 godina zemlje i asfalta''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180918012133/http://www.rkhd.hr/index.php/o-klubu/50-godina-zemlje-i-asfalta |date=18. rujna 2018. }}, pristupljeno 17. rujna 2018.</ref> Klub je stoga svoje utakmice uglavnom igrau u dvoranama u [[Split]]u, [[Solin]]u, [[Kaštela|Kaštelima]] i drugim mjestima, a od 2016. igraju u novoizgrađenoj ''Gradskoj športskoj dvorani "Ribnjak"'' u [[Omiš]]u.<ref> [http://www.dugirat.com/sport/59-rukomet/23215-hrvatski-dragovoljac-debitirao-u-novoj-omiskoj-gradskoj-dvorani dugirat.com, ''Hrvatski Dragovoljac debitirao u novoj omiškoj gradskoj dvorani''], objavljeno 15. studenog 2016., pristupljeno 17. rujna 2018. </ref> Klub je 1981. te od 1988. do 1990. organizirao ''"Memorijalni turnir Ratko Kosor"'', u spomen na [[Ratko Kosor|Ratka Kosora]] (1943. – 1977.), bivšeg dugogodišnjeg igrača i trenera. Također je bio igrač ''[[RK Split|"Splita"]]'', te pomoćni trener [[Jugoslavenska ženska rukometna reprezentacija|ženske reprezentacije Jugoslavije]] i glavni trener rukometašica ''[[ORK Dalma Split|"Dalmanade"]]'' iz [[Split]]a<ref>[http://www.rkhd.hr/index.php/momcadiinatjecanja/turnir-ratko-kosor rkhd.hr, ''Memorijalni turnir Ratko Kosor''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917215454/http://www.rkhd.hr/index.php/momcadiinatjecanja/turnir-ratko-kosor |date=17. rujna 2018. }}, pristupljeno 17. rujna 2018.</ref> <br> Od 1996. godine klub organizira ''"Memorijalni turnir Hrvatski dragovoljac"'' u spomen na Ratka Kosora i dva člana kluba poginula u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] – Miroslava Mušca (1970. – 1995.) i Mladena Martića (1965. – 1992).<ref>[http://www.rkhd.hr/index.php/momcadiinatjecanja/turnir-rkhd rkhd.hr, ''Memorijalni turnir HRVATSKI DRAGOVOLJAC''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917215530/http://www.rkhd.hr/index.php/momcadiinatjecanja/turnir-rkhd |date=17. rujna 2018. }}, pristupljeno 17. rujna 2018.</ref> <br> Pri klubu se 1959. godine formirala i ženska rukometna sekcija. 1996. godine muški i ženski klub su se razdvojili, a ženski klub je nastavio s postojanjem kao ''[[RK Orkan Dugi Rat|RK "Orkan"]]''. == Uspjesi == === Do 1990./91. === ; [[Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Prvenstvo SR Hrvatske]] * poluzavršnica: 1964., 1969. ; Dalmatinska rukometna liga: * prvak: 1963./64., 1968./69. ; Prvenstvo Splitskog rukometnog podsaveza * prvak: 1962./63. ; Međuopćinska liga srdnje i južne Dalmacije * prvak: 1989./90. === U Hrvatskoj === ; [[Druga hrvatska rukometna liga|Druga hrvatska rukometna liga – Jug]] * prvak: [[2. HRL 1993./94.|1993./94. (Sjever, u konkurenciji)]], [[2. HRL 2009./10.|2009./10.]], [[2. HRL 2011./12.|2011./12.]], [[2. HRL 2014./15.|2014./15.]] ; Treća hrvatska rukometna liga – Jug * prvak: [[3. HRL 2001./02.|2001./02. (Skupina 1)]] == Pregled po sezonama == == Poznati igrači == * [[Ratko Kosor]] == Unutrašnje poveznice == * [[Dugi Rat]] * [[RK Orkan Dugi Rat]] == Vanjske poveznice == * [http://www.rkhd.hr rkhd.hr – službene stranice] * [https://www.facebook.com/rkhddr/ RK "Hrvatski Dragovoljac" Dugi Rat, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=114&comp=106 furkisport.hr/hrs, ''Hrvatski dragovoljac'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-hrvatski-dragovoljac/ sportilus.com, Rukometni klub Hrvatski dragovoljac Dugi Rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917215505/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-hrvatski-dragovoljac/ |date=17. rujna 2018. }} == Izvori == <small> * [http://www.rkhd.hr/index.php/o-klubu/povijest-kluba rkhd.hr, ''Povijest kluba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917215536/http://www.rkhd.hr/index.php/o-klubu/povijest-kluba |date=17. rujna 2018. }}, pristupljeno 17. rujna 2018. * [http://search.bisnode.hr/hr/1074048/r-k-hrv-dragovoljac/ bisnode.hr, Rukometni klub "Hrvatski dragovoljac"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180918012048/http://search.bisnode.hr/hr/1074048/r-k-hrv-dragovoljac/ |date=18. rujna 2018. }} {{izvori}} </small> [[Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Hrvatski dragovoljac]] [[Kategorija:Dugi Rat]] flgdk7wx6ly0niv6ndjkp77l07adtt4 RK Pionirka Imotski 0 626976 7573807 6735166 2026-08-10T20:06:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573807 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Pionirka | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Pionirka | nadimak = | godina osnivanja = | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Pionirka''') ('''''RK Pionirka; Pionirka; Pionirka Imotski''''') je bio ženski [[rukomet]]ni klub iz [[Imotski|Imotskog]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]. == O klubu == Klub je utemeljen krajem 1970.-ih. Ime je dobio po tadašnjoj tekstilnoj tvrtci iz Imotskog ''"Pionirci"'' (kasnije ''"Trimot"''). 1979. godine klub je bio prvak ''Hrvatske regionalne lige – Jug'' te je sudjelovao na završnici ''[[Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene|republičkog prvenstva Hrvatske]]'', što su istodobno bile i kvalifikacije za ''Drugu saveznu ligu''. Klub se početkom 1990-ih gasi. <br> 2011. godine u Imotskom nastaje novi ženski rukometni klub – ''ŽRK "Imota"''.<ref>[https://imotskenovine.hr/rk-imota-odlinim-igrama-na-boinom-turniru-u-mostaru-najavio-blistavu-budunost/ imotskenovine.hr, ''ŽRK Imota odličnim igrama na Božićnom turniru u Mostaru najavio blistavu budućnost''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917215325/https://imotskenovine.hr/rk-imota-odlinim-igrama-na-boinom-turniru-u-mostaru-najavio-blistavu-budunost/ |date=17. rujna 2018. }}, objavljeno 19. prosinca 2011., pristupljeno 17. rujna 2018.</ref> == Uspjesi == ; Hrvatska regionalna liga – Jug * prvak: 1978./79. == Pregled po sezonama == {| class="wikitable" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!liga !!pozicija !!napomene, izvori |- !colspan="5"|Pionirka |- |1977./78. ||III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||4. / 9 || |- |rowspan="2"|1978./79. ||rowspan="2"|III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||1. / 11 || |- |[[Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene|Prvenstvo Hrvatske]] ||3. – 4. / 4 <br> (poluzavršnica) || |- |1979./80. ||III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||5. / 12 || |- |1980./81. ||IV. ||Hrvatska regionalna liga – Jug || / 12 ||<ref name="vodice">Alfirev Engels: ''50 godina rukometa u Vodicama i 45 godina rukometnog kluba /'', Vodice, 2008., {{ISBN|978-953-55104-0-6}} (Grad Vodice)</ref> |- |1981./82. ||IV. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||3. / 14 || |- |1982./83. ||IV. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||8. / 14 || |- |1983./84. ||IV. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||8. / 9 || |- |1984./85. || || || || |- |} == Poznate igračice == == Unutrašnje poveznice == * [[Imotski]] == Vanjske poveznice == * [https://www.aukcije.hr/prodaja/kolekcionarstvo/Zna%C4%8Dke/184/oglas/RUKOMETNI-KLUB-PIONIRKA-IMOTSKI/3143138/ aukcije.hr, značka ''RK Pionirka Imotski''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917221043/https://www.aukcije.hr/prodaja/kolekcionarstvo/Zna%C4%8Dke/184/oglas/RUKOMETNI-KLUB-PIONIRKA-IMOTSKI/3143138/ |date=17. rujna 2018. }} == Izvori == * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091) * [http://www.poslovna.hr/lite/rukometni-klub-pionirka/312100/subjekti.aspx poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB PIONIRKA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917215509/http://www.poslovna.hr/lite/rukometni-klub-pionirka/312100/subjekti.aspx |date=17. rujna 2018. }} * [http://hr-rukomet.hr/novost.php?novost_id=4148&n=KUDA%20PLOVI%20RUKOMETNA%20LADJA%20U%20DALMACIJI hr-rukomet.hr, ''KUDA PLOVI RUKOMETNA LAĐA U DALMACIJI''], objavljeno 3. travnja 2015., pristupljeno 19. rujna 2018. {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Hrvatski ženski rukometni klubovi|Pionirka]] [[Kategorija:Šport u Imotskom|Pionirka]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Pionirka]] k9baig7x5dp3c9zc070lg09ao7dafqc RK Pećine Rijeka 0 627062 7573805 7028307 2026-08-10T20:05:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573805 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Pećine | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Pećine | nadimak = | godina osnivanja = 1964. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Jug]] | sezona = 2017./18. | plasman = 12. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Rukometni klub Pećine ''' ('''''RK Pećine; Pećine; Pećine Rijeka''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Rijeka|Rijeke]], [[Primorsko-goranska županija]]. == O klubu == ''Rukometni klub "Pećine"'' je osnovan 20. svibnja 1964. godine od strane djelatnika ''Osnovne škole "Pećine"'' i [[Pećine|mjesne zajednice Pećine]]. Klub se te godine uključuje u natjecanje ''Druge općinske lige Rijeka''. 1965. godine se s ''Pećinama'' spaja klub ''Viktorija''. Do raspada [[SFRJ]], klub se uglavnom natjecao ''Hrvatskoj ligi'', ''Hrvatskoj regionalnoj ligi - Zapad'', te u ligama na području [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i [[Istra|Istre]], odnosno zapadne Hrvatske. <br> Osamostaljenjem Hrvatske, klub počinje s natjecanjem u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Zapad]]''. U sezoni 1993./94. ulazi u ''1. B HRL - Jug'', u kojoj nastupa do sezone 1998./99. Klub potom igra u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Zapad]]'' i ''3. HRL - Zapad''. U sezoni [[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] osvaja ''2. HRL - Zapad'' i ulazi u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Jug]]'' iz koje odmah ispada nakon sezone 2017./18. <br> Pri klubu je od 1965. godine djelovala i ženska sekcija. == Uspjesi == == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == * [[Nikola Blažičko]] * [[Mateo Hrvatin]] * [[Veljko Karabatić]] * [[Janko Mavrović]] * [[Renato Solić]] * [[Milan Uzelac]] * [[Vladimir Vujnović]] == Unutrašnje poveznice == * [[Pećine]] == Vanjske poveznice == * [http://www.rk-pecine.hr/ rk-pecine.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180914125136/http://www.rk-pecine.hr/ |date=14. rujna 2018. }} * [https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Club/RK-Pe%C4%87ine-596056533917669/ RK Pećine, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=138&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Pećine'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-pecine/ sportilus.com, Rukometni klub Pećine Rijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313090213/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-pecine/ |date=13. ožujka 2021. }} * [http://www.novilist.hr/Sport/Rukomet/Prva-liga-ostvarenje-snova-RK-Pecine-u-dvije-godine-preskocio-dvije-lige?meta_refresh=true novilist.hr, ''Prva liga ostvarenje snova: RK Pećine u dvije godine preskočio - dvije lige''], objavljeno 26. travnja 2017. == Izvori == * Petar Ogurlić: ''50 godina rukometa u Rijeci : 1954. – 2004. '', Rijeka, 2005., {{ISBN|953-99126-2-8}}, str. 336-337 * [http://www.rk-pecine.hr/about-php/ rk-pecine.hrm ''O klubu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180418161926/http://www.rk-pecine.hr/about-php/ |date=18. travnja 2018. }}, prostupljeno 19. rujna 2018. * [http://search.bisnode.hr/hr/1068884/rk-pecine/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB "PEĆINE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201030101923/https://search.bisnode.hr/hr/1068884/rk-pecine/ |date=30. listopada 2020. }} * [http://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/veliki-jubilej-50-godina-rukometnog-kluba-pecine/76116/ radio.hrt.hr/radio-rijeka, ''Veliki jubilej: 50 godina Rukometnog kluba Pećine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190412142407/https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/veliki-jubilej-50-godina-rukometnog-kluba-pecine/76116/ |date=12. travnja 2019. }}, pristupljeno 19. rujna 2018. {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Pećine]] [[Kategorija:Športska društva u Rijeci|Pećine]] 1yc2zjo5pshqi2f3e6qo2d7djp0l4xf RK Maksimir Pastela Zagreb 0 627312 7573790 7221875 2026-08-10T19:47:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573790 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub|ime kluba=RK Maksimir Pastela|slika=|veličina=|opis slike=|puno ime=Rukometni klub Maksimir Pastela|nadimak=|godina osnivanja=2002.|godina prestanka rada=|dvorana=|kapacitet dvorane=|trener=|liga=[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]]|sezona=[[1. HRL 2021./22.|2021./22.]]|plasman= 3. mjesto|trenutačna sezona=|igrači=|pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=|leftarm1=|body1=|rightarm1=|shorts1=|socks1=|pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|leftarm2=|body2=|rightarm2=|shorts2=|socks2=}} '''Rukometni klub Maksimir-Pastela''' je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Zagreb]]a. Klub se u sezoni 2021./22. natječe u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]]''. == O klubu == Klub je osnovan 2002. godine. S natjecanjima je počeo u sezoni 2002./03. u ''Županijskoj ligi zagrebačkog prstena'', te je klub nastupao na vanjskim igralištima ''ŠRC Svetice''. Od sezone 2003./04. klub nastupa u ''3. HRL – Zapad 1'', odnosno ''3. HRL – Središte'', koju osvaja u sezoni [[3. HRL 2010./11.|2010./11.]], te se plasira u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Zapad]]'', koju osvaja u sezoni [[2. HRL 2015./16.|2015./16.]], te se plasira u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]]'' u kojoj se natječe i danas. Druga momčad kluba u sezoni 2021./22. natjecala se u ''3. HRL – Središte''. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL]] * prvak: [[2. HRL 2015./16.|2015./16. (Zapad)]] == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [http://web.rkmaksimir-pastela.hr/index.php?start=60 rkmaksimir-pastela.hr, službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922101905/http://web.rkmaksimir-pastela.hr/index.php?start=60 |date=22. rujna 2018. }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-maksimir-pastela/ sportilus.com, Rukometni klub Maksimir Pastela Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922101606/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-maksimir-pastela/ |date=22. rujna 2018. }} * [https://www.facebook.com/rkmaksimirpastela/ Rukometni klub Maksimir Pastela, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=140&comp=0 furkisport.hr/hrs, Maksimir Pastela, rezultati po sezonama] == Izvori == * [http://web.rkmaksimir-pastela.hr/index.php/klub/povijest-kluba rkmaksimir-pastela.hr, ''Povijest kluba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922101706/http://web.rkmaksimir-pastela.hr/index.php/klub/povijest-kluba |date=22. rujna 2018. }}, pristupljeno 22. rujna 2018. * [http://web.rkmaksimir-pastela.hr/index.php/klub/uspjesi rkmaksimir-pastela.hr, ''Uspjesi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922101932/http://web.rkmaksimir-pastela.hr/index.php/klub/uspjesi |date=22. rujna 2018. }}, pristupljeno 22. rujna 2018. * [http://search.bisnode.hr/hr/993626/rk-maksimir-pastela/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB MAKSIMIR-PASTELA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922101803/http://search.bisnode.hr/hr/993626/rk-maksimir-pastela/ |date=22. rujna 2018. }} {{izvori}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Gradu Zagrebu|Maksimir Pastela]] ivmred48aan6sub03gb2ab5ykkzcffh RK Matulji 2001 0 627317 7573792 7345974 2026-08-10T19:49:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573792 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Matulji 2001 | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Matulji 2001 | nadimak = | godina osnivanja = 2001. | godina prestanka rada = | dvorana = ŠSD Matulji | kapacitet dvorane = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Rukometni klub Matulji 2001''' ('''''RK matulji 2001; Matulji 2001; Matulji''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Matulji|Matulja]], [[Primorsko-goranska županija]]. == O klubu == U [[Matulji]]ma je od 1973. do 1995. godine postojao klub ''[[RK Matulji|RK "Matulji"]]'' (''"Partizan"'' (1973.), ''"Matulji"'' (1975.)), ''"Matulji 40 Box"'' (1988.), koji se najčešće natjecao u ''Primorsko-istarskoj ligi''. <br> 2000. godine, nakon pet godina pauze, dolazi do ponovnog treniranja rukometa u Matuljima pri OŠ ''Andrija Mohorovičić''. Do službenog osnivanja dolazi 2001. godine te se klub naziva '''''RK "Matulji 2001"'''''. Klub od početka vodi [[Zvonimir Lenžer]], a u početku djeluje samo s mlađim uzrastima za muškarce i žene. <br> 2007. godine dolazi do izdvajanja ženskih selekcija u zaseban klub - ''[[ŽRK Liburnija Matulji|"Liburniju"]]''. Iste godine se konačno formira i muška seniorska ekipa od prvih generacija mladih igrača kluba, a za trenera je doveden [[Goran Stašek]]. Ekipa počinje s natjecanjem u ''3. HRL - Zapad''. Klub u natjecanjima uz ''"Matulji 2001"'', često koristi i samo naziv '''''"Matulji"'''''. U sezoni 2010./11. postaju članovi ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Zapad]]'', koju osvajaju u sezoni 2011./12. i ulaze u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Prvu hrvatsku ligu]]'', u kojoj nastupaju vrlo uspješno dvije sezone, do 2013./14. <br> 2014. godine je u Matuljima otvorena športska dvorana. Do tada je klub za treninge koristio vanjska igrališta i dvoranu OŠ ''Bršca'', dok su utakmice igrali u dvoranama u [[Rijeka|Rijeci]], [[Opatija|Opatiji]] i drugim mjestima.<ref> [https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/rukomet/druga-liga-z-mz/rk-matulji-2001-klub-koji-je-prosao-kratki-put-od-zvijezda-do-zvjezdane-prasine sportcom.hr, ''RK MATULJI 2001: Klub koji je prošao kratki put od zvijezda do zvjezdane prašine''], objavljeno 9. veljače 2016., pristupljeno 22. rujna 2018. </ref> <ref> [https://web.archive.org/web/20160120181615/http://rkmatulji.hr/index.html rkmatulji.hr, ''VIŠE OD DVORANE - NOVI CENTAR MATULJA''], objavljeno 15. travnja 2014., wayback arhiva </ref> <br> U sezonama 2014./15. i 2015./16. klub se natjecao u ''2. HRL -Zapad'', ali s lošim rezultatima. Seniorska momčad se od sezone 2016./17. ne natječe. == Uspjesi == * [[Druga hrvatska rukometna liga]] * prvak: [[2. HRL 2011./12.|2011./12. (Zapad)]] == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Matulji]] * [[RK Matulji]] * [[ŽRK Liburnija Matulji]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20160109205341/http://www.rkmatulji.hr/ rkmatulji.hr, wayback arhiva] * [https://www.facebook.com/zrk.liburnija.matulji/ ŽRK "Liburnija" Matulji i RK "Matulji 2001.", facebook stranica] * [https://www.facebook.com/rk.matulji Rk Matulji, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=142&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Matulji'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-matulji-2001/ sportilus.com, ''RUKOMETNI KLUB MATULJI 2001''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922173335/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-matulji-2001/ |date=22. rujna 2018. }} * [https://www.hr-rukomet.hr/novost.php?novost_id=2959&n=ZLATNA%20%202012.%20GODINA%20.%20ZA%20%20RK%20MATULJI%202001 hr-rukomet.hr, ''ZLATNA 2012. GODINA . ZA RK MATULJI 2001''], objavljeno 27. prosinca 2012. == Izvori == * [https://web.archive.org/web/20160120222327/http://rkmatulji.hr/web/klub.html rkmatulji.hr, ''POVIJEST RUKOMETA U MATULJIMA''], wayback arhiva * [http://search.bisnode.hr/hr/1062321/rk-matulji-2001/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB "MATULJI 2001"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922135923/http://search.bisnode.hr/hr/1062321/rk-matulji-2001/ |date=22. rujna 2018. }} * [http://matulji.hr/pocetna/sport/ matulji.hr, ''Sport'' - ''Zajednica sportskih udruga Općine Matulji''], pristupljeno 22. rujna 2018. {{izvori}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Matulji]] bkeqtjimvdwq1cszyu6m478hbtbjqt8 RK Slatina 0 627322 7573820 7028312 2026-08-10T20:21:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573820 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Slatina | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Slatina | nadimak = | godina osnivanja = 1954. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[1. HRL]] | sezona = {{sezona wp|2. HRL|2020./21.}} | plasman = ? ([[2. HRL 2020./21.|2. HRL]]) | trenutačna sezona = 1. HRL 2021./22. | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Rukometni klub Slatina''' ('''''RK Slatina, Slatina''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Slatina|Slatine]], [[Virovitičko-podravska županija]]. == O klubu == Rukometni klub u tadašnjoj [[Slatina|Podravskoj Slatini]] je osnovan 1954. godine pod nazivom '''''RK "Partizan"'''''. Klub se kasnije preimenuje u '''''RK "Slatina"'''''. Klub je u sezoni 1971./72. ušao u ''Jedinstvenu hrvatsku ligu''. 1976. godine osvaja [[Dodatak:Popis hrvatskih rukometnih prvaka|''prvenstvo SR Hrvatske'']], te se plasira u ''Drugu saveznu ligu'', u kojoj igra tri sezone. Do raspada [[SFRJ]] klub je uglavnom igrao u ''Hrvatskoj regionalnoj ligi - Istok''. Do 1985. godine je klub tri puta osvojio ''Zimsko prvenstvo Hrvatske u Slavonskoj regiji'', te je četiri puta bio prvak ''Hrvatske regionalne lige Istok'', odnosno ''Slavonske regionalne lige''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], klub se natjecao u ''1. B ligi'', ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL]]'' i ''3. HRL''. U sezonama 2008./09. i 2009./10. je bio član ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Dukat 1. HRL]]'', a kasnije u ''2. HRL Sjever'', te od sezone 2016./17. u ''2. HRL Istok''. Pri klubu je od 1955. do 1975. godine djelovala i [[ŽRK Slatina|ženska ekipa]]. == Uspjesi == ; [[Dodatak:Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Prvenstvo SR Hrvatske]] * prvak: 1976. == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == * [[Goran Perkovac]] == Unutrašnje poveznice == * [[Slatina]] * [[ŽRK Slatina]] == Vanjske poveznice == * [https://skola-rukometa-slatina.webnode.hr/ skola-rukometa-slatina.webnode - Škola Rukometa Slatina - škola rukometa za ''RK "Slatinu"''] * [https://www.facebook.com/RkSlatina/ RK Slatina, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=56&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Slatina'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-slatina/ sportilus.com, Rukometni klub Slatina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922140013/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-slatina/ |date=22. rujna 2018. }} == Izvori == * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 153 * [https://skola-rukometa-slatina.webnode.hr/o-nama/ skola-rukometa-slatina.webnode.hr, ''O nama''], pristupljeno 22. rujna 2018. * [http://www.slatina.hr/sportska-zajednica/ slatina.hr, ''Sportska zajednica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922135857/http://www.slatina.hr/sportska-zajednica/ |date=22. rujna 2018. }}, pristupljeno 22. rujna 2018. * [http://search.bisnode.hr/hr/979157/rk-slatina/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB "SLATINA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922140123/http://search.bisnode.hr/hr/979157/rk-slatina/ |date=22. rujna 2018. }} {{izvori}} [[Kategorija:Slatina|Slatina]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji|Slatina]] jmjk8e5xj055wulss0xrzrh1ts1it7b RK Trilj 0 627331 7573825 7238842 2026-08-10T20:27:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573825 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = RK Trilj | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Trilj | nadimak = | godina osnivanja = 1974. | godina prestanka rada = | dvorana = GSD Trilj, [[Trilj]] | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] | sezona = [[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] | plasman = 5. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Rukometni klub Trilj''' ('''''RK Trilj; Trilj''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Trilj]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. Klub u sezoni 2024./25. nastupa u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]]''. == O klubu == Klub je osnovan 16. prosinca 1974. godine pod nazivom '''''RK "Cetina"'''''. 20. rujna 1975. godine na skupštini kluba dolazi do preimenovanja kluba u '''''RK "Cetinka"''''', po triljskoj tvornici plastičnih masa ''"Cetinka"'', koja postaje glavni sponzor kluba. <br> ''"Cetinka"'' se u ligaška natjecanja uključuje u sezoni 1975./76. u ''Međuopćinskoj dalmatinskoj rukometnoj ligi (Srednjodalmatinska rukometna liga)''. Do raspada [[SFRJ]] ''"Cetinka"'' igra u rukometnim ligama na području [[Dalmacija|Dalmacije]]. 1982. godine je u [[Trilj]]u otvorena športska dvorana pri osnovnoj školi. ''"Cetinka"'' je dotad trenirala i nastupal na betonskom igralištu. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]] ''"Cetinka"'' je pretežno član ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]]''. U sezoni [[1. B HRL 1995./96.|1995./96.]] klub je član ''1. B HRL – Jug'', ali odmah ispadaju iz lige. Ponovno su članovi ''1. B lige'' u sezonam 1997./98. i 1998./99. U sezoni [[2. HRL 2002./03.|2002./03.]] klub osvaja ''1. B HRL – Jug'', te igrju u kvalifikacijama za popunu tadašnje ''[[Premijer liga (rukomet)|Prve lige]]''. U sezoni [[2. HRL 2008./09.|2008./09.]] klub je ponovno prvak ''2. HRL – Jug'' te se plasira u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Dukat 1. HRL]]''. U ljeto 2009., zbog dugogodišnjih problema tvrtke ''"Cetinka"'' i nemogućnosti financiranja, klub se preimenuje, a sponzor postaje prehrambena tvrtka ''"Pršut Voštane"'', te dalje klub djeluje kao '''''RK "Trilj – Pršut Voštane"'''''. U ''1. HRL'' nastupaju samo u sezoni 2009./10., a otad se ponovno natječu u ''2. HRL – Jug''. Pri klubu povremeno djeluje i ženska sekcija. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] * prvak: [[2. HRL 1996./97.|1996./97.]], [[2. HRL 2000./01.|2000./01.(Jug 2)]], [[2. HRL 2002./03.|2002./03.]], [[2. HRL 2008./09.|2008./09.]] ; Prvenstvo SR Hrvatske za pionire * prvak: 1978. == Plasmani po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!liga !!pozicija !!doigravanje !!napomene, izvori |- |colspan="6"| |- !colspan="6"| Cetinka |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1975./76.|1975./76.]] ||IV. ||Srednjodalmatinska liga ||4. / 10 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1976./77.|1976./77.]] ||IV. ||Srednjodalmatinska liga ||3. / 10 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1977./78.|1977./78.]] ||IV. ||Srednjodalmatinska liga ||5. / 12 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1978./79.|1978./79.]] ||III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||9. / 12 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1979./80.|1979./80.]] ||III. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||8. / 12 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1980./81.|1980./81.]] ||IV. ||Dalmatinska liga ||8. / 12 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1981./82.|1981./82.]] ||IV. ||Hrvatska regionalna liga – Jug ||13. / 14 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1982./83.|1982./83.]] ||V. ||Srednjodalmatinska liga || / 10 || || |- |1983./84. || ||Međuopćinska liga Srednje Dalmacije || || ||<ref name="PS_CK"> Marinko Perić: ''Povijest sporta Cetinske krajine'', Sinj, 1989., str. 291-307 </ref> |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1984./85.|1984./85.]] ||IV. ||Dalmatinska liga ||7. / 10 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1985./86.|1985./86.]] ||IV. ||Dalmatinska liga ||10. / 12 || || |- bgcolor="goldenrod" |1986./87. || ||Međuopćinska liga Split-Šibenik-Zadar ||3. / 9 || ||<ref name="PS_CK"/> |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1987./88.|1987./88.]] ||IV. ||Dalmatinska liga – Jug ||8. / 10 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1988./89.|1988./89.]] ||IV. ||Dalmatinska liga ||10. / 11 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1989./90.|1989./90.]] ||IV. ||Dalmatinska liga ||10. / 10 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1990./91.|1990./91.]] ||IV. ||Srednjodalmatinska liga ||7. / 8 || || |- |[[2. HRL 1992.|1992.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] || || ||igrano turnirski, <br> bez konačnog poretka |- bgcolor="silver" |rowspan="2"|[[2. HRL 1992./93.|1992./93.]] ||rowspan="2"|III. ||2. HRL – Jug – Sjeverna skupina ||2. / 6 || || |- |2. HRL – Jug – za prvaka || ||4. / 4 || |- |[[2. HRL 1993./94.|1993./94.]] ||III. ||2. HRL – Jug – Sjeverna skupina ||6. / 7 <br> (4. / 5) || ||ukupan poredak <br> (poredak u konkurenciji) |- bgcolor="silver" |[[2. HRL 1994./95.|1994./95.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||2. / 8 (9) || || |- |[[1. B HRL 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HRL – Jug ||12. / 12 || || |- bgcolor="gold" |[[2. HRL 1996./97.|1996./97.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||1. / 11 || || |- |[[1. B HRL 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HRL – Jug ||10. / 12 || || |- |[[1. B HRL 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HRL – Jug ||10. / 12 || || |- bgcolor="silver" |[[2. HRL 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||2. / 14 || || |- bgcolor="gold" |rowspan="2"|[[2. HRL 2000./01.|2000./01.]] ||rowspan="2"|III. ||2. HRL – Jug – Jug 2 ||1. / 9 || || |- bgcolor="goldenrod" |2. HRL – Jug – Za prvaka || ||poluzavršnica || |- |[[2. HRL 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||2. HRL – Jug ||8. / 10 || || |- bgcolor="gold" |rowspan="2"|[[2. HRL 2002./03.|2002./03.]] ||II. ||2. HRL – Jug ||1. / 12 || || |- |Q I. ||Kvalifikacije za [[Premijer liga (rukomet)|1. HRL]] ||4. / 6 || || |- bgcolor="silver" |[[2. HRL 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HRL – Jug ||2. / 12 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[2. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HRL – Jug ||3. / 11 || || |- |[[2. HRL 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HRL – Jug ||4. / 12 || || |- |[[2. HRL 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HRL – Jug ||6. / 12 || || |- |[[2. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HRL – Jug ||6. / 12 || || |- bgcolor="gold" |[[2. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||1. / 12 || || |- !colspan="6"| |- !colspan="6"|Trilj Pršut Voštane |- |[[Dukat 1. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|Dukat 1. HRL]] ||14. / 14 || || |- |[[2. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||7. / 12 || || |- |[[2. HRL 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||8. / 12 || || |- |[[2. HRL 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||4. / 11 || || |- |[[2. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||7. / 9 || || |- |[[2. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||8. / 11 || || |- |[[2. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||8. / 11 || || |- |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||7. / 10 || || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL – Jug ||7. / 10 || || |- |[[2. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HRL – Jug || 8. / 9. || || |- |[[2. HRL 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HRL – Jug || 10. / 10. || ||<small> Liga prekinuta zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID 19]] |- !colspan="6"|Trilj |- |[[2. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HRL – Jug || 8. / 10. || ||<small> Liga prekinuta zbog [[pandemija COVID-19|pandemije COVID 19]] |- |[[2. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HRL – Jug || 12. / 14. || || |- |[[2. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HRL – Jug (M) || 5. / 12. || || |- |[[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HRL – Jug (M) || 5. / 10. || || |- |[[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HRL – Jug (M) || 10. / 14. || || |- | || || || || || |- | || || || || || |- |} ; Ženska ekipa {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!liga !!pozicija !!doigravanje !!napomene, izvori |- |colspan="6"| |- !colspan="6"| Trilj |- |[[2. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||II. ||2. HRL – Jug (Ž) || 9. / 9. || || |- | || || || || || |- | || || || || || |- |} == Poznati igrači == * [[Vatromir Srhoj]] * [[Mate Svalina]] * [[Davor Dominiković]] * [[Ivan Vukas]] == Unutrašnje poveznice == * [[Trilj]] == Izvori == <small> * Marinko Perić: ''Povijest sporta Cetinske krajine'', Sinj, 1989., str. 291-307 * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 89-90 * [https://web.archive.org/web/20070610033054/http://www.inet.hr/~rkcetink/povijest.htm inet.hr/~rkcetink, ''Povijest''], wayback arhiva * [https://web.archive.org/web/20070610033002/http://www.inet.hr/~rkcetink/rezultati.htm inet.hr/~rkcetink, sezone i rezultati (1999./2000. – 2004./05.)], wayback arhiva * [https://web.archive.org/web/20070610032938/http://www.inet.hr/~rkcetink/dvorana.htm inet.hr/~rkcetink, ''Športska dvorana – Trilj''], wayback arhiva * [http://search.bisnode.hr/hr/880672/rk-trilj-prsut-vostane/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB "TRILJ – PRŠUT VOŠTANE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923005522/http://search.bisnode.hr/hr/880672/rk-trilj-prsut-vostane/ |date=23. rujna 2018. }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} </small> == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20070610090348/http://www.inet.hr/~rkcetink/index.htm inet.hr/~rkcetink, wayback arhiva]* [http://www.inet.hr/~rkcetink/index.html inet.hr/~rkcetink, stranice kluba (RK ''Cetinka'')] * [https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Team/RK-TRILJ-437298373129800/ RK TRILJ, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=193&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Trilj Pršut Voštane'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-trilj--prsut-vostane/ sportilus.com, ''Rukometni klub Trilj Pršut Voštane''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180922211725/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-trilj--prsut-vostane/ |date=22. rujna 2018. }} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Trilj]] [[Kategorija:Šport u Trilju|Trilj PŠ]] gu3b2knejbw8qetyy9upwdn8rgpkzts RK Županja 0 627387 7573829 7474798 2026-08-10T20:36:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573829 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Županja | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Županja | nadimak = | godina osnivanja = | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]] | sezona = [[2. HRL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 2. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Rukometni klub Županja''' ('''''RK Županja; Županja''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Županja|Županje]], [[Vukovarsko-srijemska županija]]. <br> U sezoni 2025./26. klub nastupa u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]]''. == O klubu == Klub je pod današnjim nazivom ''RK "Županja"'' registriran od 1998. godine. Klub je tijekom 1990.-ih bio član ''1.B lige''. Od sezone 2008./09. do 2015./16. je bio član ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Prve hrvatske lige]]'', a otad ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]]''. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL]] * prvak: [[2. HRL 2000./01.|2000./01. (''Istok'')]], [[2. HRL 2007./08.|2007./08. (''Sjever'')]] * drugoplasirani: 2024./25. (''Istok''), 2025./26. (''Istok'') == Plasmani po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!liga !!pozicija !!doigravanje !!napomene, izvori |- !colspan="6"| Županja |- |[[1.B HRL 1992./93.|1992./93.]] ||II. ||1. B HRL - Sjever ||6. / 10 || || |- |[[1.B HRL 1993./94.|1993./94.]] ||II. ||1. B HRL - Sjever ||5. / 12 || || |- |[[1.B HRL 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HRL - Sjever ||5. / 12 || || |- |[[1.B HRL 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HRL - Sjever ||5. / 11 (12) || || |- |1996./97. || || || || || |- |1997./98. || || || || || |- |1998./99. || || || || || |- bgcolor="goldenrod" |[[2. HRL 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]] ||3. / 14 || || |- bgcolor="gold" |[[2. HRL 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HRL - Istok ||1. / 12 || || |- |[[2. HRL 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||2. HRL - Sjever ||4. / 12 || || |- |[[2. HRL 2002./03.|2002./03.]] ||II. ||2. HRL - Sjever ||6. / 12 || || |- |[[2. HRL 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HRL - Sjever ||7. / 12 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[2. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HRL - Sjever ||3. / 12 || || |- |2005./06. || || || || || |- |2006./07. || || || || || |- bgcolor="gold" |[[2. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HRL - Sjever ||1. /12 || || |- |[[Dukat 1. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|Dukat 1. HRL]] ||4. / 12 || || |- |[[Dukat 1. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||II. ||Dukat 1. HRL ||5. / 14 || || |- |[[1. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||II. ||1. HRL ||10. / 14 || || |- |[[1. HRL 2011./12.|2011./12.]] ||II. ||1. HRL ||8. / 14 || || |- |[[1. HRL 2012./13.|2012./13.]] ||II. ||1. HRL ||4. / 14 || || |- |[[1. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||II. ||1. HRL ||4. / 14 || || |- |[[1. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||II. ||1. HRL ||11. / 13 || || |- |[[1. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||II. ||1. HRL ||4. / 14 || || |- |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HRL - Istok ||7. / 10 || || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL - Istok ||6. / 10 || || |- |2018./19. ||III. ||2. HRL - Istok || / 10 || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Županja]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/rkZupanja/ RK Županja, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=58&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Županja'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-zupanja-zupanja/ sportilus.com, Rukometni klub Županja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190822023553/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-zupanja-zupanja/ |date=22. kolovoza 2019. }} == Izvori == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} [[Kategorija:Šport u Županji|Županja]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji|Županja]] 9purknd61fs8t8r1l41uhf8yhhqvvpz RK Senj 0 627394 7573816 7341091 2026-08-10T20:17:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573816 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Senj | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Senj | nadimak = | godina osnivanja = 1956. | godina prestanka rada = | dvorana = Sportska dvorana "Robert Barbić – Beli", [[Senj]] | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]] | sezona = [[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 3. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Rukometni klub Senj''' ('''''RK Senj; Senj''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Senj]]a, [[Ličko-senjska županija]]. U sezoni 2018./19. klub se natječe u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]]''. == O klubu == U [[Senj]]u je prva [[rukomet]]na utakmica odigrana 1951. godine. Rukometni klub '''''"Senj"''''' je snovan 1956. godine. U Senju je ''Općinski rukometni odbor'' osnovan 1965. godine. Do raspada [[SFRJ]], klub je veće uspjehe postizao u 1980.-ima, kada se uspješno natjecao u ''Hrvatskoj regionalnoj ligi – Zapad'', odnosno ''Primorsko-istarskoj regionalnoj ligi''. <br> Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]], klub se uglavnom natjecao u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Zapad]]''. Osvajaju je u sezoni [[2. HRL 2001./02.|2001./02.]] i sudjeluju u kvalifikacijama za tadašnju ''[[Premijer liga (rukomet)|Prvu hrvatsku ligu]]'', ali ne prolaze u najviši rang. <br> Od sezone 2009./10. do 2012./13. su sudionici ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]]'', a otad se ponovno natječu u ''2. HRL – Zapad''. Za vrijeme igranja u ''1. HRL'' klub je nosio sponzorski naziv '''''" Senj-Wallenborn"'''''. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Zapad]] * prvak: [[2. HRL 2001./02.|2001./02.]], [[2. HRL 2008./09.|2008./09.]], [[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Senj]] * [[ŽRK Senia Senj]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/rksenj/ Rukometni klub Senj, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=239&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Senj'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-senj/ sportilus.com, Rukometni klub Senj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923124459/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-senj/ |date=23. rujna 2018. }} == Izvori == * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 45-46 * [http://zslsz.hr/2-glavni/116-rk-senj-zavr%C5%A1io-natjecateljsku-sezonu-2015-2016 zslsz.hr - Zajednica sportova Ličko senjske županije, ''RK SENJ ZAVRŠIO NATJECATELJSKU SEZONU 2015/2016''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923124100/http://zslsz.hr/2-glavni/116-rk-senj-zavr%C5%A1io-natjecateljsku-sezonu-2015-2016 |date=23. rujna 2018. }}, objavljeno 7. lipnja 2016., pristupljeno 23. rujna 2018. * [http://search.bisnode.hr/hr/1045992/rk-senj/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB "SENJ"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923124455/http://search.bisnode.hr/hr/1045992/rk-senj/ |date=23. rujna 2018. }} {{izvori}} [[Kategorija:Senj|Senj]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Ličko-senjskoj županiji|Senj]] 6t29ja6cmimt71h4k5e0odmzbv7rt4v RK Prelog 0 627400 7573811 7520306 2026-08-10T20:10:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573811 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Prelog | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Prelog | nadimak = | godina osnivanja = 1961. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]] | sezona = [[1. HRL 2021./22.|2021./22.]] | plasman = 14. mjesto | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Rukometni klub Prelog''' je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Prelog]]a, [[Međimurska županija]]. U sezoni 2021./22. klub zauzima posljednje 14. mjesto u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]]'' te će od sezone 2022./23. igrati u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Sjever]]'' == O klubu == U [[Prelog]]u se [[rukomet]] počeo igrati 1958. godine pri ''Osnovnoj školi "Prelog"''. 1961. godine se osnivaju tri kluba - ''"Izviđač"'', ''"Osnovna škola"'' i ''"Partizan"''. U travnju 1962. godine se uz pomoć ''Rukometnog saveza Kotara Čakovec'' osniva ''"Rukometni centar Prelog"'', koji okuplja 10-ak klubova iz [[Prelog]]a i okolnih mjesta, poput [[Hodošan]]a, [[Donji Kraljevec|Donjeg Kraljevca]], [[Palinovec|Palinovca]] i drugih. Pomoć u radu centra, širenja rukometa i organiziranja klubova daju i [[Čakovec|čakovečki]] klubovi ''[[RK Međimurje Čakovec|"Čateks"]]'' i ''"MTČ"''. <br> Krajem 1962. godine se tri preloška kluba ujedinjuju u kedan naziva '''''"Partizan"''''', koji do 1964. godine igra u prvenstvu ''Rukometnog centra Prelog'', kada dolazi do kratkog gašenja. Obnova rada kluba je 1966. godine. 1968. godine klub se natječe u ''Prvenstvu Rukometnog centra Donji Kraljevec'', a od 1970. u ''Jedinstvenoj međimurskoj ligi''. 1973. godine ''"Partizan"'' dobiva novi naziv - '''''"Vama"'''''. Do 1975. godine klub je koristio igralište Osnovne škole, a tada dobiva svoje igralište. <br> U sezoni 1977./78. ''"Vama"'' osvaja ''I. općinsku ligu Čakovec'' i ostvaruje plasman u ''II. međuopćinsku ligu Zajednice općina Varaždin''. U ljeto 1978. godine klub dobiva novo ime te se zove '''''RK "Beton" Prelog''''', po ''"R.O. Beton Prelog"'', najjačoj radnoj organizaciji na području Mjesne zajednice Prelog. Klub odmah u sezoni 1978./79. osvaja ''II. međuopćinsku ligu Z.O. Varaždin'' te se plasira u ''I. međuopćinsku ligu ZO Varaždin'', u kojoj u prvoj sezoni osvaja drugo mjesto, ali je osvaja u sezoni 1980./81., ali se ne uspijevaju plasirati u ''Hrvatsku rukometnu ligu - Sjever''. Te 1981. godine su uređene tribine na igralištu, te dovedena rasvjeta za odigravanje noćnih utakmica. ''Ligu Zajednica općina Varaždin'' osvajaju u sezon 1985./86. te se plasiraju u ''Hrvatsku regionalnu ligu - Sjever'', u kojoj igraju do sezone 1989./90., kada ispadaju u ''Međuopćinsku ligu Varaždin – Čakovec''. <br> Osamostaljem [[Hrvatska]], u sezoni 1991./92. osvajaju ''Međuopćinsku ligu'' i plasiraju se u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Sjever]]''. U ljeto 1992. klub mijenja ime u '''''RK "Fortuna"'''''. Klub 1993. ponovno vraća ime '''''"Beton''''', a 1995. godine dobiva današnje ime - ''''RK "Prelog"''''. U sezoni 1997./98. ''"Prelog"'' osvaja ''2. HRL - Sjever'', te se plasira u ''1. B HRL - Sjever'', u kojoj nastupaju u sezoni 1998./99. pod nazivm ''"Prelog Heplast Grupa"''. Zbog uvođenja jedinstvene ''1. B HRL'', klub od sezone 1999./2000. nastupa ponovno u ''2. HRL - Sjever'', koju osvaja u sezoni 2000./01., ili zbog reorganizacije natjecanja ostaje u ''2. HRL'' (koja od 2000./01. do 2007./08. postaje drugi stupanj lige, a ''2. HRL - Sjever'', sada okuplja klubove s područja bivših skupina ''Sjever'' i ''Istok''.). ''2. HRL - Sjever'' ponovno osvajaju u sezonama 2002./03. i 2003./04., ali se ne uspijevaju kvalificirati u ''[[Premijer liga (rukomet)|Prvu ligu]]''. Klub je u sezonama 2008./09., 2009./10., 2010./11., 2013./14. i 2014./15. sudionik ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Prve lige]]'', a od sezone 2015./16. su ponovno članovi ''2. HRL - Sjever'', koju osvaja u sezoni 2017./18. i plasira se u ''1. HRL - Sjever''. Pri klubu je dok se zvao ''"Beton"'', od 1983. do 1989. godine, djelovao i ženski rukometni klub. == Uspjesi == === do 1991. === ; 1. međopćinska liga Zajednice općina Varaždin (Liga Zajednica općina Varaždin) * prvak: 1980./81., 1985./86. ; 2. međopćinska liga Zajednice općina Varaždin * prvak: 1978./79. ; 1. općinska liga Čakovec: * prvak: 1977./78. ; Zimsko prvenstvo Međimurja * prvak: 1980., 1981. (2. liga, II. momčad) ; Zimsko prvenstvo Koprovnice * prvak: 1979. === nakon 1992. === ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Sjever]] * prvak: [[2. HRL 1997./98.|1997./98.]], [[2. HRL 2000./01.|2000./01.]], [[2. HRL 2002./03.|2002./03.]], [[2. HRL 2003./04.|2003./04.]], [[2. HRL 2012./13.|2012./13.]], [[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ; 3. HRL – Sjever * prvak: 2025./26. ; Međuopćinska liga Varaždin – Čakovec * prvak: 1991./92. == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Unutrašnje poveznice == * [[Prelog]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/RK-Prelog-186486998195781/ RK Prelog, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=59&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Prelog'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-prelog/ sportilus.com, Rukometni klub Prelog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923162915/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-prelog/ |date=23. rujna 2018. }} * [http://www.prelog.hr/rukometni-klub-prelog/a772 prelog.hr, ''Rukometni klub Prelog''], objavljeno 24. prosinca 2009. == Izvori == * Ljubomir Kolarek: ''40 godina rukometa u Prelogu'', Prelog, 2003., {{ISBN|953-98726-6-9}} * [http://search.bisnode.hr/hr/970013/rk-prelog/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB "PRELOG"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180923163300/http://search.bisnode.hr/hr/970013/rk-prelog/ |date=23. rujna 2018. }} {{izvori}} [[Kategorija:Prelog|Prelog]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Međimurskoj županiji]] 91tv8nh0963pv6jt4wj8nbopav5sev8 RK KTC Križevci 0 627528 7573784 7463233 2026-08-10T19:42:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573784 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = RK KTC | slika = Logotip firme KTC iz Križevaca, također i logotip rukometnog kluba KTC Križevci.png | veličina = 220px | opis slike = | puno ime = Rukometni klub KTC Križevci | nadimak = "Vitezovi" | godina osnivanja = 1966. | godina prestanka rada = | dvorana = Školsko sportska dvorana OŠ Ljudevita Modeca Križevci | kapacitet dvorane = 1000 | trener = {{Z|HRV}} Dragutin Miklečić | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1=FFEC00 |body1=FFEC00 |rightarm1=FFEC00 |shorts1=003CFF|socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2=00164D |body2=00164D |rightarm2=00164D |shorts2=00164D|socks2= }} '''Rukometni klub KTC Križevci''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[rukomet]]ni klub iz [[Križevci|Križevaca]], [[Koprivničko-križevačka županija]]. Od sezone 2026./2027. klub se natječe u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]]''. Predsjednik kluba je Luka Katavić, a sjedište kluba je na adresi Ulica Nikole Tesle 18, 48260 Križevci. KTC nosi dresove danskog proizvođača sportske opreme Hummel. == O klubu == Rukomet se u [[Križevci]]ma počeo igrati 1954. godine, te u početku djeluje kroz školske momčadi. Prvi rukometni klubovi su bili ''"Polet"'' i ''"KRK"'', koji 1964. godine uzima ime ''"Metalac"'', a 1966. uzima naziv '''''RK "Čelik"''''', koju godinu klub navodi za osnivanje. Klub od 1985. godine djeluje kao '''''RK "Križevčanka"'''''. Godine 1995. klub dolaskom sponzora mijenja ime u '''''RK "KTC"'''''. Osnivači kluba su Drago Bukvić, Ivan Stošić, Josip Kundrak, Božo i Zlatko Mihalić, Ivan Klasić, Ivan Pavišić, Živojin Joković, Ivan Florenino, Ivan i Branko Petranović i Ivan Delija. Neko vrijeme kao treneri bili su angažirani Željko Seleš iz Bjelovara i Zdravko Malić iz Zagreba. Reorganizacijom svih liga u sezoni 2007./2008. i KTC je ponovno ušao u drugu ligu, no ovaj put gotovo sa svim svojim dečkima osim dva pojačanja iz Bjelovara. Osvajanjem ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Sjever]]'' u sezoni 2011./12. klub postaje član ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]]''. Dana 5. svibnja 2019. godine trener prve momčadi Dragutin Miklečić podnosi ostavku iz osobnih razloga nakon provedenih 15 godina u Križevcima, vodivši klub od najnižeg natjecateljskog razreda pa sve do povijesnog ulaska u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]] u sezoni 2011./2012. i četvrtfinalnih utakmica protiv [[RK Croatia Osiguranje Zagreb|RK Zagreba]] te [[RK NEXE|RK NEXE-a]] iz Našica. Na klupi ga je zamijenio dosadašnji pomoćnik Branko Krajačić. Nakon serije loših rezultata, početkom sezone 2019./2020., smijenjen je trener Branko Krajačić, a mjesto trenera prve momčadi preuzima bivši trener RK Bjelovar Dalibor Sokač. U dvije godine koliko je u klubu, trener Sokač uspio je ostvariti povijesni plasman kluba u Premijer ligu kroz dvije utakmice playoffa protiv momčadi [[RK Umag|Umaga]]. Nakon ispadanja iz Paket24 Premijer lige, trener Dalibor Sokač odlazi iz kluba, a novi-stari trener je Dragutin Miklečić. == Klub danas == Rukometni klub KTC ima 94 člana od čega 26 članova polaze školu rukometa, a radi se o djeci nižih razreda osnovnih škola koji se uče prvim sportskim koracima. Pored njih u klubu djeluje 60 aktivnih i registriranih sportaša koji se natječu u pet kategorija i to: seniori koji se natječu u [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]] te četiri mlađe dobne skupine: U11, U15, U17 i mini rukomet. Prvu momčad KTC-a vodi trener Dragutin Miklečić, a mlađe uzraste, kao i školu rukometa vodi trener Kristijan Kamenar. == Povijesni uspjeh == Klub je sezonu 2021./2022. završio na drugom mjestu 1. HRL Sjever i time ostvario priliku da kroz playoff izbori plasman u Paket24 Premijer ligu. Ždrijebom u Zagrebu odlučeno je kako će RK KTC igrati protiv RK Umaga. Prva utakmica odigrala se 29. svibnja u dvorani Stella Maris u Umagu, a tamo je domaći sastav ostvario pobjedu od šest pogodaka prenosti (30:24). Nakon ovog bolnog poraza mnogi nisu davali nikakve šanse za mogući preokret KTC-a, no domaći sastav nije se mislio tako lako predati. U subotu, 4. lipnja 2022. godine, točno u vrijeme održavanja trodnevne manifestacije Križevačko veliko spravišće, odigravala se najbitnija utakmica u povijesti kluba jer bi potencijalnom pobjedom klub ostvario najveći uspjeh, a to je plasman u Paket24 Premijer ligu. Utakmicu su sudili najpoznatiji hrvatski, ali i svjetski suci, a to su Matija Gubica i Boris Milošević. Domaća ekipa KTC-a furiozno je krenula u utakmicu i u prve četiri minute imala prednost od 2:0 uz obranjeni sedmerac golmana Šutala. Na poluvrijeme se otišlo s rezultatom od šest pogodaka prednosti što je u tom trenutku bila dovoljna prednost za ulazak u najviši rang hrvatskog rukometa. Sama činjenica da su gosti postigli samo sedam pogodaka govorila je da će KTC-u biti teoretski i pobjeda od šest pogodaka razlike dovoljna za ulazak u elitu. U zadnjih pet minuta utakmice ušlo se s pet do šest pogodaka razlike za KTC, a iako izmoreni i teških nogu, domaći se sastav nije predavao. Tako u 58. minuti iskusni vratar Martinović skida ključnu kontru gostujućujem igraču. U istoj minuti, tj. u sljedećm napadu domaći igrač Matija Perajica zabija za 25:19 i dovoljnih šest pogodaka razlike. U zadnjih nekoliko sekundi utakmice Umag je imao priliku iz deveterca smanjiti rezultat, no Martinović izvanredno glavom brani udarac i utakmica završava pobjedom od šest razlike, a zbog većeg broja postignutih pogodaka u gostima KTC ostvaruje san svih križevačkih zaljubljenika u rukomet da svoj klub od sezone 2022./2023. gledaju u najjačoj rukometnoj ligi u Hrvatskoj. == Plasmani po sezonama == {| class="wikitable" |- ! Sezona !! Plasman !! Liga |- | 2011./12. || 1. mjesto || 2. HRL Sjever |- | 2012./13. || 7. mjesto || 1. HRL |- | 2013./14. || 5. mjesto || 1. HRL |- | 2014./15. || 6. mjesto || 1. HRL |- | 2015./16. || 7. mjesto || 1. HRL |- | 2016./17. || 5. mjesto|| 1. HRL Sjever |- | 2017./18. || 3. mjesto|| 1. HRL Sjever |- | 2018./19. || 2. mjesto || 1. HRL Sjever |- | 2019./20. || Poništena sezona (COVID 19) || 1. HRL Sjever |- | 2020./21. || 3. mjesto|| 1. HRL Sjever |- | 2021./22. || 2. mjesto, izboren ulazak u Paket24 Premijer ligu putem kvalifikacija|| 1. HRL Sjever |- | 2022./23. || 7. mjesto u Ligi za ostanak, osiguran ostanak kroz playoff|| Paket 24 Premijer liga |- | 2023./24. || 9. mjesto u Ligi za ostanak, ispadanje u niži rang|| Paket 24 Premijer liga |- | 2024./25. || 13. mjesto, izboren ostanak u ligi|| 1. HRL Sjever |- | 2025./26. || 14. mjesto, ispadanje u niži rang|| 1. HRL Sjever |} == Sastav (seniori) - 2025./2026. == {| class="wikitable" |- ! Broj !! Igrač |- | 1 || Leon Žulić |- | 12 || Marko Pranjić |- | 2 || Robert Marković |- | 3 || Luka Vinković |- | 4 || Roko Filipović |- | 6 || Vito Kuhar |- | 7 || Vlado Raos |- | 9 || Gabriel Švagelj |- | 10 || Grgur Kočonda |- | 11 || Krešimir Godeč |- | 13 || Luka Lipovac |- | 14 || Leo Harča |- | 32 || Erik Horvat |- | 44 || Dario Srbljinović |- | # || Trener: Dragutin Miklečić |} == Povezani članci == * [[Križevci]] == Vanjske poveznice == * [http://www.ktc.hr/rukometni-klub-ktc-krizevci/ ktc.hr, ''Rukometni klub KTC Križevci''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917094816/http://www.ktc.hr/rukometni-klub-ktc-krizevci/ |date=17. rujna 2018. }} * [https://www.facebook.com/RkKtcKrizevci/ Rukometni klub "KTC" Križevci, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=164&comp=0 furkisport.hr/hrs/, ''KTC'', nastupi po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-ktc-krizevci/ sportilus.com, Rukometni klub KTC Križevci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191116014700/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-ktc-krizevci/ |date=16. studenoga 2019. }} * [https://www.instagram.com/rk_ktcfanpage// Instagram Fan page Rukometnog kluba KTC Križevci] * [https://www.prigorski.hr/rukomet-ktc-krizevci-odlazi-trener-miklecic/] * [https://prigorski.hr/krizevacki-ktc-izborio-premijer-ligu-pred-domacim-navijacima-ktc-je-pobijedio-s-potrebnih-sest-pogodaka-prednosti/] == Izvori == <small> * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 36 * Kramer, Fredi; Pinević, Dražen: Hrvatski rukomet, Topical, Zagreb, 2009., str. 60 * [http://www.rskkz.hr/rukomet_krizevci.aspx rskkz.hr - Rukometni savez Koprivničko-križevačke županije, ''Rukomet na području Križevaca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181026131235/http://www.rskkz.hr/rukomet_krizevci.aspx |date=26. listopada 2018. }}, pristupljeno 26. rujna 2018. * [http://www.rskkz.hr/klubovi.aspx rskkz.hr - Rukometni savez Koprivničko-križevačke županije, ''Klubovi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180830081932/http://rskkz.hr/klubovi.aspx |date=30. kolovoza 2018. }}, pristupljeno 26. rujna 2018. * [http://search.bisnode.hr/hr/984685/rk-ktc-krizevci/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB" KTC" KRIŽEVCI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200809045004/https://search.bisnode.hr/hr/984685/rk-ktc-krizevci/ |date=9. kolovoza 2020. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-ktc-krizevci/Detaljno/581161 fininfo.hr, RK "KTC" Križevci] {{izvori}} </small> {{Križevci-grad}} [[Kategorija:Šport u Križevcima|KTC]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji|KTC]] q7dzutgdf0p2prgslpxo6e00rl3gpcj RK Garešnica 0 627529 7573773 7520307 2026-08-10T19:23:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7573773 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Garešnica | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Sportska udruga – Rukometni klub Garešnica | nadimak = | godina osnivanja = 1971. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga za žene|2. HRL – Sjever]] (žene) <br> [[Treća hrvatska rukometna liga|3. HRL – Sjever]] (muški) | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Sportska udruga – Rukometni klub Garešnica''' ('''''RK Garešnica; SURK Garešnica; Garešnica''''') je [[rukomet]]ni klub iz [[Garešnica|Garešnice]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. Ženska rukometna ekipa RK Garešnice natječe se u [[Druga hrvatska rukometna liga za žene|2. HRL – Sjever]], a muška rukometna ekipa u [[Treća hrvatska rukometna liga|3. HRL – Sjever]]. == O klubu == U [[Garešnica|Garešnici]] je od 1954. do 1965. godine postojao rukometni klub ''"Partizan"''. Novi klub je osnovan 1971. godine pod imenom '''''RK "Zvijezda"''''', prema trgovačkom poduzeću ''"Zvijezda"'', koje je bilo sponzor kluba. Poduzeće ''"Zvijezda"'' se nakon nekog vremena preimenovalo u ''"Slaviju"'', te je klub promijenio naziv u '''''RK "Slavija"'''''. Do raspada [[SFRJ]], najveći uspjeh ''"Slavje"'' je bio plasman u ''Hrvatsku regionalnu ligu – Sjever'' 1984. godine, u kojoj sljedećih godina osvaja drugo, treće i četvrto mjesto. <br> Početkom 1990-ih klub dobiva ime '''''RK "Finag"''''' po novom sponzoru, ali kasnije se naziva samo '''''RK "Garešnica"'''''. Od sezone 1994./95. do 1998./99. su članovi ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]]'', a nakon ispadanja iz lige su članovi ''Međužupanjske lige'' i ''3. HRL – Sjever'', igrajući povremen i pod drugim nazivima, kao '''''"Garešnica Žarkovo"''''.<ref>[http://rkgaresnica.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=100:novoime rkgaresnica.hr, ''Novo ime''], pristupljeno 26. rujna 2018.</ref> Od sezone 2012./13. su ponovno u ''2. – HRL Sjever'', uz isnimku sezona 2016./17. i 2017./18. kad su se natjecali u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]]'' što predstavlja najveći ligaški uspjeh kluba. == Uspjesi == ; 3. HRL – Sjever *prvaci: 2024./25. * drugoplasirani: 2025./26. == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Garešnica]] == Vanjske poveznice == * [http://rkgaresnica.hr/ rkgaresnica.hr - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190101004305/http://rkgaresnica.hr/ |date=1. siječnja 2019. }} * [https://www.facebook.com/rkgaresnica1/ RK Garešnica, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=231&comp=0 furkisport.hr/hrs, rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/sportska-udruga-rukometni-klub-garesnica/ sportilus.com, Sportska udruga rukometni klub Garešnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200803225949/https://www.sportilus.com/klubovi/sportska-udruga-rukometni-klub-garesnica/ |date=3. kolovoza 2020. }} == Izvori == <small> * [http://rkgaresnica.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=55 rkgaresnica.hr, ''Povjest Rukometa u Garešnici''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161007012825/http://rkgaresnica.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=62&Itemid=55 |date=7. listopada 2016. }}, objavljeno 7. svibnja 2010., pristupljeno 26. rujna 2018. * [http://bbz.hr/vijesti/detaljnije/donacija-pbz-a-rukomentnom-klubu-garesnica bbz.hr, ''DONACIJA PBZ-a RUKOMENTNOM KLUBU GAREŠNICA''], objavljeno 25. travnja 2017., pristupljeno 26. rujna 2018. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://search.bisnode.hr/hr/991370/rk-garesnica/ bisnode.hr, SPORTSKA UDRUGA-RUKOMETNI KLUB "GAREŠNICA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306065505/https://search.bisnode.hr/hr/991370/rk-garesnica/ |date=6. ožujka 2021. }} {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Garešnica|Garešnica]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji|Garešnica]] jnt67byy2xcmma86oa11ln4feba7z2o RK Daruvar 0 627767 7573771 7164612 2026-08-10T19:20:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573771 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Daruvar | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub "Daruvar" | nadimak = | godina osnivanja = 1970. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = 3. HRL - Sjever | sezona = [[3. HRL 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 11. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= }} '''Rukometni klub Daruvar''' ('''''RK Daruvar; Daruvar''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Daruvar]]a, [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]. U sezoni 2018./19. klub se natječe u ''3. HRL - Sjever''. Klub je osnovan 1970. godine. Prethodno je u [[Daruvar]]u djelovalo više klubova, koji su početkom 1960.-ih igrali i vlastitu ''Općinsku ligu''. Posljednji od tih klubova je bio ''"Partizan"'', koji je prestao djelovati 1970. godine. Klub je igrao na asfaltiranom ''Rukometnom stadionu'', kapaciteta 3.000 sjedećih i 2.000 stajaćih mjesta. U samostalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] klub se uglavnom natjecao u ''Međužupanijskoj ligi'' i ''3. HRL - Sjever''. == Uspjesi == == Plasmani po sezonama == == Poznati igrači == == Vanjske poveznice == * [http://www.rkdaruvar.hr/ rkdaruvar.hr - službene stranice] * [https://web.archive.org/web/20120621040215/http://www.rkdaruvar.hr/ rkdaruvar.hr, wayback arhiva iz 2012.] * [https://web.archive.org/web/20151008110116/http://www.rkdaruvar.hr:80/ rkdaruvar.hr, wayback arhiva iz 2015.] * [https://www.facebook.com/Rukometni-klub-Daruvar-103103283112613/ Rukometni klub Daruvar, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=606&ln=hr furkisport.hr/hrs, ''RK Daruvar - dječaci B''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-daruvar/ sportilus.com, Rukometni klub Daruvar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930033728/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-daruvar/ |date=30. rujna 2018. }} == Izvori == * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 31 * [http://search.bisnode.hr/hr/1018033/rk-daruvar/ bisnode.hr, Rukometni klub "Daruvar"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930034130/http://search.bisnode.hr/hr/1018033/rk-daruvar/ |date=30. rujna 2018. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rkdaruvar/Detaljno/582611 fininfo.hr, „RK“Daruvar“] {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Šport u Daruvaru|Daruvar]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji|Daruvar]] 481xr0vvi9n9lxtoceqqp775fzr0idx RK Mladost 09 Samobor 0 627780 7573795 7170942 2026-08-10T19:51:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573795 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Mladost 09 | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Mladost 09 | nadimak = | godina osnivanja = 2009. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = 3. HRL - Središte | sezona = 2018./19. | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Mladost 09''' ('''''RK Mladost 09; Mladost 09; Mladost '09; Mladost 09 Samobor''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Samobor]]a, [[Zagrebačka županija]]. == O klubu == Klub je osnovan 2009. godine od strane rukometnih entuzijasta iz [[Samobor]]a. Ime je dobio prema bivšem samoborskom klubu ''"Mladost"'' (kasnije ''"Samobor"''), koji je djelovao od 1959. do 1995. godine. <br> Klub nastupa s mlađim uzrastima i sa seniorima, koji su se natjecali u ''Zagrebačkoj županijskoj ligi'' i ''Međužupanijskoj ligi Zagreb'', a od sezone 2018./19. su članovi ''3. HRL - Središte''. == Vanjske poveznice == * [http://rk-mladost09.com/ rk-mladost09.com - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930033745/http://rk-mladost09.com/ |date=30. rujna 2018. }} * [https://hr-hr.facebook.com/pages/category/Amateur-Sports-Team/Rk-Mladost-09-287236214779212/ Rk Mladost 09, facebook stranica] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-mladost-09/ sportilus.com, Rukometni klub Mladost 09 Samobor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930034135/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-mladost-09/ |date=30. rujna 2018. }} == Izvori == * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 44-45 * [http://rk-mladost09.com/povijest-kluba/ rk-mladost09.com, ''Povijest kluba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930081144/http://rk-mladost09.com/povijest-kluba/ |date=30. rujna 2018. }}, pristupljeno 30. rujna 2018. * [http://www.rszz.info/index.php?option=com_content&view=article&id=89%3Ark-mladost09 rszz.info - Rukometni savez Zagrebačke županije, Rukometni klub MLADOST '09 ] * [http://search.bisnode.hr/hr/967515/rk-mladost-09/ bisnode.hr, Rukometni klub MLADOST 09] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930033925/http://search.bisnode.hr/hr/967515/rk-mladost-09/ |date=30. rujna 2018. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-mladost-09/Detaljno/574141 fininfo.hr, RK MLADOST 09] {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Zagrebačkoj županiji|Mladost]] [[Kategorija:Rukomet u Samoboru|Mladost]] phlnmgu656b7ajz5tntibmj41l75lhg RK Orkan Dugi Rat 0 627785 7573803 7028305 2026-08-10T20:03:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573803 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Orkan | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Orkan | nadimak = | godina osnivanja = [[šport u 1959.|1959.]] | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = 2. HRL - Jug | sezona = [[2. HRL za žene 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 6. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Orkan''' ('''''RK Orkan; Orkan; Orkan Dugi Rat''''') je ženski [[rukomet]]ni klub iz [[Dugi Rat|Dugog Rata]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]. U sezoni 2018./19. klub se natječe u ''2. HRL za žene - Jug''. == O klubu == Ženski rukometni klub je pod imenom '''''"Partizan"''''' oformljen 1959. godine pri [[RK Hrvatski dragovoljac Dugi Rat|istoimenom muškom rukometnom klubu ''"Partizan"'']] (osnovan 1954., službeno registriran 1956.), te se uključuje u ligaška natjecanja. 1980. godine muški i ženski klub dobivaju ime '''''"Orkan"'''''. 1996. godine se klubovi organizacijski razilaze, a ženski klub nastavlja djelovati kao '''''"Orkan"'''''. Do raspada [[SFRJ]], ''"Partizan"'', odnosno ''"Orkan"'' se uglavnom natjecao u ''Dalmatinskoj rukometnoj ligi'', odnosno ''Hrvatskoj regionalnoj ligi - Jug''. Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]] klub se 1990.-ih natječe u ''1. B ligi - Jug'', a od sezone 1999./2000. pretežno u ''2. HRL - Jug''. U [[Dugi Rat|Dugom Ratu]] me postoji športska dvorana, te je klub ranije za utakmice, a dalje i za treninge koriati asfaltno (ranije betonsko) igralište ''"Streljana"'', a obavezom igranja u dvorani, domaće utakmice igraju u [[Split]]u, [[Solin]]u, [[Omiš]]u i drugim mjestima sa športskom dvoranom. == Uspjesi == == Pregled po sezonama == == Poznate igračice == == Unutrašnje poveznice == * [[Dugi Rat]] * [[RK Hrvatski dragovoljac Dugi Rat]] == Vanjske poveznice == * [http://rkorkan.com/ rkorkan.com - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930115630/http://rkorkan.com/ |date=30. rujna 2018. }} * [https://www.facebook.com/RK-Orkan-Dugi-Rat-138988456212/ RK "Orkan" Dugi Rat, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=127&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''RK ORKAN'', rezultati po sezonama] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} == Izvori == * [http://www.rkhd.hr/index.php/o-klubu/povijest-kluba rkhd.hr, ''POČECI RUKOMETA U DUGOM RATU I SPORTSKI PUT HRVATSKOG DRAGOVOLJCA''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180917215536/http://www.rkhd.hr/index.php/o-klubu/povijest-kluba |date=17. rujna 2018. }}, pristupljeno 30. rujna 2018. * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091) * [http://search.bisnode.hr/hr/1054188/rk-orkan/ bisnode.hr, Rukometni klub ORKAN Dugi Rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180930081255/http://search.bisnode.hr/hr/1054188/rk-orkan/ |date=30. rujna 2018. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-orkan-rukometni-klub-orkan-dugi-rat/Detaljno/599655 fininfo.hr, RK ORKAN (Rukometni klub ORKAN Dugi Rat)] {{izvori}} {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Hrvatski ženski rukometni klubovi|Orkan]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Orkan]] [[Kategorija:Dugi Rat]] s5eliw20wm2im9y0f9hfz24ijgnv57t Satimkul Džumanazarov 0 627915 7574131 7463582 2026-08-11T11:37:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574131 wikitext text/x-wiki {{Infokvir atletičar | ime = Satimkul Džumanazarov | slika = | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[17. rujna]] [[1951.]] | mjesto_rođenja = [[Kök-Tyub]], [[Kirgistan]] | datum_smrti = [[2. travnja]] [[2007.]] | mjesto_smrti = [[Biškek]], [[Kirgistan]] | državljanstvo = {{Z|SSSR}} [[SSSR|sovjetsko]]<br>{{Z|KIRG}} [[Kirgistan|kirgistansko]] | karijera = | discipline = | rekordi = |medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Maraton]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje bronca |[[OI_1980.|Moskva 1980.]] | }} {{Medalje dno}} }} '''Satimkul Džumanazarov''' ([[Kök-Tyub]], [[Kirgistan]], [[17. rujna]] [[1951.]] – [[Biškek]], [[Kirgistan]], [[2. travnja]] [[2007.]]), [[kirgistan]]ski [[Atletika|atletičar]], [[maraton]]ac. == Karijera == Džumanazarov je rođen u mjestu [[Kök-Tyub]] koje je smješteno u [[Talaska oblast|talaskoj oblasti]]. U sovjetsku maratonsku reprezentaciju uvršten je [[1977.]] godine kada je osvojio broncu na nacionalnom prvenstvu. Iste rezultat ostvario he i dvije godine kasnije dok je [[1980.]] i [[1981.]] bio sovjetski maratonski doprvak. Svoj najveći uspjeh karijere ostvaruje trećim mjestom na [[OI 1980.|Olimpijadi u Moskvi 1980]].<ref>[http://www.timescall.com/ci_13100430 Memories of a missed opportunity: 1980 boycott still burns]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Iste godine postigao je i osobni rekord od 2:11:16.<ref>{{Citiranje weba |url=https://more.arrs.run/runner/9278 |title=Association of road racing statisticians |access-date=2. listopada 2018. |archive-date=20. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210320133347/https://more.arrs.run/runner/9278 |url-status=dead }}</ref> Završetkom aktivne sportske karijere, Džumanazarov se posvetio trenerskom radu s djecom u svojem [[Kirgistan]]u. Poginuo je [[2. travnja]] [[2007.]] pod nesretnim okolnostima kada je pao s [[balkon]]a tijekom sinovljeve [[Svadba|svadbe]]. Njemu u čast, u Kirgistanu se organizira međunarodna maratonska utrka pod nazivom "''Utrka Puta svile''".<ref>[http://www.bakertilly.kz/international-marathon-run-the-silk-road/?lang=en International Marathon “Run the Silk Road”]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/dz/satymkul-dzhumanazarov-1.html Džumanazarovljev profil na Sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200417173754/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/dz/satymkul-dzhumanazarov-1.html |date=17. travnja 2020. }} {{GLAVNIRASPORED:Džumanazarov, Saimkul}} [[Kategorija:Sovjetski športaši]] [[Kategorija:Dugoprugaši]] i9ttigwyduotfq2b7030vn0i3ncl3eu Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama 14 628176 7573981 6672049 2026-08-11T07:11:51Z CyberMB vol2 172176 7573981 wikitext text/x-wiki Sezone [[3. HNL – Zapad]], odnosno skupina [[3. HNL]] koje pokriva područje '''NS Rijeka''', tj. [[Istarska županija|Istarska]], [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]] i [[Primorsko-goranska županija]]. <br> Igrano do sezone 2005./06., te u sezonama 2012./13. i 2013./14., te nanovo od 2019./20. <br> Od sezone 2022./23. igra se kao '''3. NL – Zapad''' Vidjeti i: * [[:Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka / NS Zagreb) po sezonama]] * [[:Kategorija:4. NL NS Rijeka]] * [[:Kategorija:Regionalna nogometna liga Rijeka-Pula]] [[Kategorija:Treća hrvatska nogometna liga po sezonama|Zapad]] 7930a54u9f0w9mnd9hwq2wx8ur04q3h RK Orijent Rijeka (žene) 0 628327 7573802 6166787 2026-08-10T20:01:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573802 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Orijent | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Orijent Presoflex Rijeka | nadimak = | godina osnivanja = 1955. <br> <small> (1998.) </small> | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = 2. HRL - Zapad | sezona = [[2. HRL za žene 2013./14.|2013./14.]] | plasman = 2. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} Ženska ekipa ''Rukometnog kluba "Orijent"'' iz [[Rijeka|Rijeke]], [[Primorsko-goranska županija]]. == O klubu == '''''RK "Orijent"''''' je osnovan u listopadu 1955. godine. Ženska ekipa se uglavnom natjecala u ''Općinskoj ligi Rijeka'' te ''Primorsko-istarskoj regionalnoj ligi''. Početkom 1990.-ih klub se gasi, ali do obnove rada dolazi 5. lipnja 1998. godine. Na skupštini kluba održanoj 11. listopada 2003., klub dobiva sponzorski naziv '''''"Orijent Presoflex"'''''. Ženska ekipa se 2000.-ih uglavnom natjecala u ''2. HRL - Zapad'', koju osvajaju u sezonama [[2. HRL za žene 2009./10.|2009./10.]] i [[2. HRL za žene 2010./11.|2010./11.]], te se plasiraju u ''[[Prva hrvatska rukometna liga za žene|Prvu ligu]]'' u kojoj igraju jednu sezonu, te potom nanovo u ''2. HRL - Zapad''. Uoči početka sezone 2014./15. klub je raspustio seniorsku momčad, te odustao od natjecanja, a kasnije i ugašen.<ref>[https://www.hr-rukomet.hr/novost.php?novost_id=3792&n=GDJE%20IDE%20ORIJENT%20PRESOFLEX hr-rukomet.hr, ''GDJE IDE ORIJENT PRESOFLEX''], objavljeno 24. rujna 2014., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref> == Uspjesi == ; 2. HRL - Zapad * prvakinje: [[2. HRL za žene 2009./10.|2009./10.]], [[2. HRL za žene 2010./11.|2010./11.]] ; Prvenstvo Hrvatske za kadetkinje * prvakinje: 2012.<ref>[http://hrs.hr/2012/02/27/3263/ hrs.hr, ''Kadetkinje Orijent Presoflexa prvakinje Hrvatske''], objavljeno 27. veljače 2012., pristupljeno 9. listopada 2018.</ref> == Pregled po sezonama == == Poznate igračice == *[[Katarina Ježić]] *[[Dejana Milosavljević]] == Unutrašnje poveznice == == Vanjske poveznice == * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=101&ln=hr&comp=11 furkisport.hr/hrs, ''Orijent Presoflex'', rezultati po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-orijent-presoflex-rijeka/ sportilus.hr, RUKOMETNI KLUB ORIJENT PRESOFLEX RIJEKA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260117064508/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-orijent-presoflex-rijeka/ |date=17. siječnja 2026. }} == Izvori == <small> * Petar Ogurlić: ''50 godina rukometa u Rijeci : 1954. – 2004. '', Rijeka, 2005., {{ISBN|953-99126-2-8}}, str. 329-330 * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-orijent-presoflex-rijeka/Detaljno/584219 fininfo.hr, RK "ORIJENT PRESOFLEX" RIJEKA] * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Hrvatski ženski rukometni klubovi|Orijent]] [[Kategorija:Športska društva u Rijeci|Orijent]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Primorsko-goranskoj županiji|Orijent]] qqc2obu6swt509erie10py8fmghorz8 RK Đurđevac 0 628334 7573827 7028319 2026-08-10T20:34:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573827 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Đurđevac | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Đurđevac | nadimak = | godina osnivanja = 1985. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = 2. HRL – Sjever | sezona = [[2. HRL za žene 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 8. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Đurđevac''' ('''''RK Đurđevac; Đurđevac''''') je ženski [[rukomet]]ni klub iz [[Đurđevac|Đurđevca]], [[Koprivničko-križevačka županija]]. == O klubu == Klub je osnovan pod nazivom '''''Rukometni klub "Graničar"''''' 23. prosinca 1985. godine. <br> Rad kluba se u početku bazirao na mlađim selekcijama. Pionirke su 1988. i 1989. postale prvakinje Hrvatske, a kadetkinje doprvakinje 1990. Uoči [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] klub se natjecao u ''Regionalnoj ligi – Sjever''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], klub postiže značajnije uspjehe. 1992. godine se otvara športska dvorana u [[Đurđevac|Đurđevcu]], a te godine su juniorke prvakinje Hrvatske. Seniorke pod imenom '''''Graničar Jakovina''''' u sezoni [[1. B HRL za žene 1992./93.|1992./93.]] osvajaju ''1. B ligu - Sjever'' i ulaze u ''[[Prva hrvatska rukometna liga za žene|1. A ligu]]'' u kojoj odmah u sezoni [[1. A HRL za žene 1993./94.|1993./94.]] dolaze do poluzavršnice. Za sezonu 1994./95. klub vraća naziv '''''Graničar'''''. U toj sezoni seniorke opet dolaze do polzavršnice prvenstva, u [[Hrvatski ženski rukometni kup|hrvatskom kupu]] su se plasirale na završni turnir, te postižu veliki uspjeh u međunarodnim natjecanjima - poluzavršnica ''[[EHF Challenge Cup (rukometašice)|Kupa gradova]]'' u kojoj su eliminirane od [[budimpešta]]nskog ''"Vasasa"''. Najuspješnija sezona u povijesti kluba je 1995./96., kada osvajaju drugo mjesto u ''1. A ligi'' i igraju finale kupa. Kao doprvakinje Hrvatske su igrale u skupinama ''[[Liga prvakinja u rukometu|Lige prvaka]]'' u sezoni 1996./97. <br> 1998. godine klub mijenja ime u '''''"Đurđevac"'''''' i na kraju sezone [[1. B HRL za žene 1998./99.|1998./99.]] ispada iz ''1. A lige''. Klub otad igra pretežno u ''2. HRL Sjever''. 2000.-ih je klub igrao pod sponzorskim nazivima '''''"Đurđevac-Lasselberger Knauf"''''' i '''''"Natura Agro"'''''. Pod nazivom ''"Natura - Agro"'' je klub u sezoni [[2. HRL za žene 2008./09.|2008./09.]] osvojio ''2. HRL - Sjever'', te se plasirao u ''1. HRL'', u kojoj je igrao u sezoni [[1. HRL za žene 2009./10.|2009./10.]], a potom nanovo u ''2. HRL - Sjever''. Od sezone 2011./12. klub ponovno igra pod nazivom '''''"Đurđevac"'''''. == Uspjesi == ; [[Prva hrvatska rukometna liga za žene|Prva / 1. A liga]] * doprvakinje: [[1. A HRL za žene 1995./96.|1995./96.]] ; 1. B liga * prvakinje: [[1. B HRL za žene 1992./93.|1992./93. (Sjever)]] ; 2. HRL Sjever * prvakinje: [[2. HRL za žene 2000./01.|2000./01.]], [[2. HRL za žene 2008./09.|2008./09.]] ; [[Hrvatski ženski rukometni kup|Kup Hrvatske]] * finalist: [[Hrvatski rukometni kup za žene 1995./96.|1995./96.]] ; [[EHF Challenge Cup (rukometašice)|Kup Gradova / Challenge Cup]]'' * poluzavršnica 1994./95. ; Prvenstvo Hrvatske za juniorke * prvakinje: 1992. ; [[Prvenstvo SR Hrvatske u rukometu za mlađe omladinke|Prvenstvo SR Hrvatske za kadetkinje]] * doprvakinje: 1990. ; Prvenstvo SR Hrvatske za pionirke * prvakinje: 1988., 1989. == Pregled po sezonama == == Poznate igračice == == Unutrašnje poveznice == * [[Đurđevac]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/rkdjurdjevac/ Rukometni Klub Đurđevac, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=217&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Đurđevac'', rezultati po sezonama] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=172&ln=&comp=35 furkisport.hr/hrs, ''Natura Agro'', rezultati po sezonama] * [http://www.eurohandball.com/1996-97/ec/cl/women/clubs/001723/00-00 eurohandball.com, ''"Granicar" Djurdjevac'', profil kluba i rezultati u EHF-ovim natjecanjima]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.sportilus.com/klubovi/zenski-rukometni-klub-granicar-durdevac/ sportilus.com, Rukometni klub Đurđevac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181010095944/https://www.sportilus.com/klubovi/zenski-rukometni-klub-granicar-durdevac/ |date=10. listopada 2018. }} == Izvori == <small> * [https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/3068 podravske-sirine.com.hr, ''Ženski rukometni klub Graničar Đurđevac''], objavljeno 5. kolovoza 2016., pristupljeno 10. listopada 2018. * [http://www.djurok.com/30-godina-rukometnog-kluba-durdevac/ djuok.com, ''30 godina Rukometnog kluba Đurđevac'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 10. listopada 2018. * [http://www.rskkz.hr/rukomet_djurdjevac.aspx rskkz.hr - Rukometni savez Koprivničko-križevačke županije, ''Rukomet na području Đurđevca''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181026131312/http://www.rskkz.hr/rukomet_djurdjevac.aspx |date=26. listopada 2018. }}, pristupljeno 10. listopada 2018. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-durdevac/Detaljno/581172 fininfo.hr, RK ĐURĐEVAC] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/zrk-granicar/Detaljno/581336 fininfŽRK "GRANIČAR"] * [http://www.poslovna.hr/lite/zrk-granicar/322969/subjekti.aspx poslovna.hr, ŽRK GRANIČAR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100505081855/http://www.poslovna.hr/lite/zrk-granicar/322969/subjekti.aspx |date=5. svibnja 2010. }} * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Hrvatski ženski rukometni klubovi|Đurđevac]] [[Kategorija:Šport u Đurđevcu|Đurđevac]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Koprivničko-križevačkoj županiji|Đurđevac]] kjw7z8tlmi6h2e40fmutu2jxlreqao4 RK Viro Virovitica 0 628499 7573826 7028316 2026-08-10T20:31:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573826 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = RK Viro Virovitica | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Viro Virovitica | nadimak = | godina osnivanja = 1949. <br> <small> (1964.) </small> | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]] | sezona = [[1. HRL 2018./19.|2018./19.]] | plasman = 3. mjesto | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1=FFFF00 |body1=FFFF00 |rightarm1=FFFF00 |shorts1=000000 |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2=000000 |body2=000000 |rightarm2=000000 |shorts2=000000 |socks2= }} '''Rukometni klub "Viro" Virovitica''' muški je [[rukomet]]ni klub iz [[Virovitica|Virovitice]], [[Virovitičko-podravska županija]]. U sezoni 2018./19. klub nastupa u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]]''. == O klubu == Rukometni klub u [[Virovitica|Virovitici]] je osnovan 1949. godine pri športskom društvu '''''"Mladost"'''''. 1950. godine mijenja ime u '''''"Lokomotiva"'''''. Od 1950. do 1952. sudjeluje na ''[[Prvenstvo Hrvatske u velikom rukometu|Prvenstvu Hrvatske]]'' u [[veliki rukomet|velikom rukometu]]. Klub je domaćin prvog ''[[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu|Prvenstva Jugoslavije u rukometu]]'' 1953. godine, na kojemu postaje doprvak. Iste godine ''"Lokomotiva"'' igra i međunarodnu utakmicu velikog rukometa protiv ''"Wiener Sport Cluba"'' iz [[Beč]]a. U sljedećim godinama momčad ''"Lokomotive"'' nije uspješna, a primat u Virovitici preuzimaju ''"Drvodjelac"'' i ''"Partizan"''. ''"Drvodjelac"'' osvaja ''Kup Hrvatske'' 1955. i sudjeluje na završnici ''[[Jugoslavenski rukometni kup|Kupa Jugoslavije]]'', gdje osvaja 6. mjesto. ''"Drvodjelac"'' je 1963. trećeplasirani, a 1964. godine osvaja ''[[Dodatak:Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Prvenstvo Hrvatske]]''. Tada dolazi do spajanja ''"Drvodjelca"'' i ''"Lokomotive"'' i novi klub nastavlja pod imenom '''''"Drvodjelac"''''', ali se ne uspijeva kvalificirati u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu|Saveznu ligu]]''. Od 1973. godine klub djeluje pod nazivom '''''"Virovitica"''''', igrajući pretežno u ''Hrvatskoj regionalnoj ligi - Sjever''. Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Virovitica"'' igra u ''1. B ligi - Sjever'', koju osvaja u sezoni 1998./99., ali ne ulazi u ''[[Premijer liga (rukomet)|1. A ligu]]''. Od sezone 2001./02. klub igra u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL Sjever]]''. Od sezone 2003./04. klub nosi ime po glavnom sponzoru - šećerani "Viro" - '''''"Viro Virovitica"'''''.<ref>[https://www.virovitica.hr/2007/07/viro-i-dalje-ostaje-glavni-sponzor-rk-viro-virovitica/ virovitica.hr, ''Viro i dalje ostaje glavni sponzor RK Viro-Virovitica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013014254/https://www.virovitica.hr/2007/07/viro-i-dalje-ostaje-glavni-sponzor-rk-viro-virovitica/ |date=13. listopada 2018. }}, objavljeno 10. srpnja 2007., pristupljeno 12. listopada 2018.</ref> U sezoni 2016./17. klub osvaja [[Druga hrvatska rukometna liga|Drugu HRL - Sjever]] i ulazi u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Prvu HRL - Sjever]]'' u kojoj se i danas natječe. Pri klubu (''"Lokomotiva"'', ''"Drvodjelac"'') je uspješno djelovala ženska ekipa, koja 1974. postaje današnji ''[[ŽRK Tvin Virovitica|"TVIN"]]'' == Uspjesi == ; [[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu]] * doprvak: [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1953.|1953.]] ; [[Dodatak:Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Prvenstvo SR Hrvatske]] * prvak: 1964. (''"Drvodjelac"'') ; 1. B HRL * prvak: [[1.B HRL 1998./99.|1998./99. (Sjever)]] ; [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL]] * 3.mjesto: [[1. HRL 2018./19.|2018./19. (Sjever)]] ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL]] * prvak: [[2. HRL 2016./17.|2016./17. (Sjever)]] ; Kup SR Hrvatske * pobjednik: 1955. (''"Drvodjelac"'') ; [[Prvenstvo SR Hrvatske u rukometu za omladince|Prvenstvo SR Hrvatske za omladince]] * prvak: 1966. ; Prvenstvo SR Hrvatske za pionire * prvak: 1953., 1964., == Plasmani po sezonama == == Povezani članci == * [[Virovitica]] * [[ŽRK Tvin Virovitica]] == Vanjske poveznice == * [http://rk-viro-virovitica.com/ rk-viro-virovitica.com - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181012214724/http://rk-viro-virovitica.com/ |date=12. listopada 2018. }} * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=184&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Viro Virovitica'', natjecanja po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-viro-virovitica/ sportilus.com, Rukometni klub VIRO Virovitica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013014248/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-viro-virovitica/ |date=13. listopada 2018. }} == Izvori == <small> * [http://rk-viro-virovitica.com/category/vremeplov rk-viro-virovitica.com/, ''"Vremeplov"''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181012214740/http://rk-viro-virovitica.com/category/vremeplov |date=12. listopada 2018. }}, pristupljeno 12. listopada 2018. * [https://search.bisnode.hr/hr/979446/rk-viro-virovitica/ bisnode.hr, Rukometni klub "Viro Virovitica"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013014355/https://search.bisnode.hr/hr/979446/rk-viro-virovitica/ |date=13. listopada 2018. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-viro-virovitica/Detaljno/587874 fininfo.hr, RK "Viro Virovitica"] * [https://sportnet.rtl.hr/vijesti/500845/rukomet-rukometni-svijet/viro-virovitica-organizira-jedan-od-najvecih-turnira-mladjih-kategorija/ sportnet.hr, ''Viro Virovitica organizira jedan od najvećih turnira mlađih kategorija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181012214528/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/500845/rukomet-rukometni-svijet/viro-virovitica-organizira-jedan-od-najvecih-turnira-mladjih-kategorija/ |date=12. listopada 2018. }}, objavljeno 26. siječnja 2017., pristupljeno 12. listopada 2018. * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091) * Zvonimir Prpić i dr.: ''Povijest športa u Virovitici '', Virovitica, 1997., {{ISBN|953-97354-0-8}}, str. 143-154 {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji|Virovitica]] [[Kategorija:Šport u Virovitici|Viro]] maczeh9c4w2n46g6i4yllv94e55y3gr RK Brod Slavonski Brod 0 628560 7573767 7377644 2026-08-10T19:13:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573767 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Brod | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Brod | nadimak = | godina osnivanja = 1953. <br> <small> (1970.) </small> | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]] | sezona = [[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 5. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Brod''' ('''''RK Brod; Brod; Brod Slavonski Brod''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], [[Brodsko-posavska županija]]. U sezoni 2018./19. klub nastupa u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]]''. == O klubu == Rukometni klub je osnovan 1953. godine pod nazivom '''''"Radnički"''''' s muškom i ženskom ekipom. 1954. klub dobiva naziv '''''"Proleter"''''', a već 1955. godine vraća naziv '''''"Radnički"''''', koji djeluje u sklupo ''Sportskog društva "Đuro Đaković"''. Od 1958. do 1962. godine u sustav ''"Radničkog"'' pristupaju ostali rukometni klubovi iz Slavonskog Broda: ''"Crvena zvijezda"'', ''Željezničar"'', ''Slavonija"''. ''"Radnički"'' se 1960.-ih natječe u ''Slavonskoj regionalnoj ligi'', odnosno ''Slavonskoj zoni''. Radnički 1966. osvaja ''[[Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Prvenstvo Hrvatske]]''. Krajem 1960.-ih klub ima suparnike u gradskom klubu ''"Brod"'' (koji se 1967. fuzionira s ''"Radničkim"''), te u ''"Premiumu"'' iz [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]]. <br> Na skupštini klub dolazi do promjene imena u '''''"Slavonija DI"'''''; po generalnom sponzoru - ''Drvonj industriji "Slavonija"''. Od sezone 1970./71. pa doraspada [[SFRJ]], klub je sudionik ''Hrvatske republičke lige'', ''Hrvatske regionalne lige - Istok'', ''Slavonske regionalne lige'', te od 1978. do 1982. igraju i u ''Drugoj saveznoj ligi - Sjever''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Slavonija DI"'' u sezoni 1992./93. igra u ''1. B HRL - Sjever'', ali ispada u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL]]''. Klub 1994. mijenja naziv u '''''"Slavonija 1890 DI"'''''. Pod tim imenom osvajaju ''2. HRL - Istok'' u sezoni 1995./96. i vraćaju se u ''1. B HRL- Sjever'', iz koje ispadaju u sezoni 1997./98., te ipadaju u ''2. HRL''. Početkom 1999. godine, dolazi do promjene imena kluba u '''''"Brod-Vacom"''''' (ponegdje se nalazi i ''"Brod-VACOM"'') i osvajaju ''2. HRL - Istok'', ali ostaju u njoj zbog uvođenja jedinstvene ''1. B HRL'', te narednih godina igra u ''2. HRL'' (skupine ''Istok'' i ''Sjever''). 2003. godine po novim sponzorima klub dobiva naziv '''''"Agromix Sitolor"'''''', ali već 2004. postaje '''''"Brod"'''''. ''"Brod"'' se 2005. godine spaja s drugim gradskim klubom ''"Livadom"'', članom ''3. HRL - Istok'' u '''''RK "Livada - Brod"''''', te novi klub nastavlja natjecanje u ''2. HRL - Sjever'', dok se rezervna momčad natječe u ''3. HRL - Istok''. 2008. godine klub dobiva ime '''''"Brod - Konstruktor"''''', te pod tim imenom osvaja ''2. HRL - Sjever'' u sezoni 2009./10. i ulazi u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Prvu HRL]]'', te od 2010. godine djeluje pod imenom '''''"Brod"'''''. Iz ''1. HRL'' ispada u sezoni 2011./12., te se otad natječe u ''2. HRL - Sjever'', odnosno ''2. HRL - Istok''. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL]] * prvak:[[2. HRL 1995./96.|1995./96. (Istok)]], [[2. HRL 1998./99.|1998./99. (Istok)]], [[2. HRL 2009./10.|2009./10. (Sjever)]] ; 3. HRL – Istok * prvaci: 2024./25. ; [[Popis hrvatskih rukometnih prvaka|Prvenstvo SR Hrvatske]] * prvak: 1966., 1978. == Poznati igrači == * [[Venio Losert]] * [[Vlado Losert]] == Unutrašnje poveznice == * [[Slavonski Brod]] == Vanjske poveznice == * [http://www.rk-brod.hr/ rk-brod.hr - službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013172357/http://www.rk-brod.hr/ |date=13. listopada 2018. }} * [https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Team/Rukometni-klub-Brod-Slavonski-Brod-368403729920718/ Rukometni klub Brod - Slavonski Brod, facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=212&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''Brod'', natjecanja po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-brod/ sportilus.com, Rukometni klub Brod Slavonski Brod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013172347/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-brod/ |date=13. listopada 2018. }} == Izvori == * Željko Čeglaj: ''Brodske športske priče iz davnine - I. dio'', Slavonski Brod, 2016., {{ISBN|978-953-99887-8-2}} (sio 1) * Željko Čeglaj: ''Brodske športske priče iz davnine - II. dio'', Slavonski Brod, 2017., {{ISBN|978-953-59516-0-5}} (Dio 2) * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 49-50, 154 * [https://search.bisnode.hr/hr/981671/rk-brod/ bisnode.hr, Rukometni klub "BROD"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181013172401/https://search.bisnode.hr/hr/981671/rk-brod/ |date=13. listopada 2018. }} {{izvori}} {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Brod, RK}} [[Kategorija:Šport u Slavonskom Brodu|Brod]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]] q9wfi4prp6eeu8bmtwn480x3wvat19b RK Ekonomist Trogir 0 628636 7573772 7238832 2026-08-10T19:21:55Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573772 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Ekonomist | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Ekonomist Trogir | nadimak = | godina osnivanja = | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Ekonomist''' ('''''RK Ekonomist; Ekonomist; Ekonomist Seget; Ekonomist Trogir''''') je bio ženski [[rukomet]]ni klub iz [[Trogir]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]]. == O klubu == Klub je osnovan početkom 1960.-ih pri ''Ekonomskoj školi "Frane Šore - Čelik"'' u [[Seget Donji|Segetu Donjem]], te u njoj igraju učenice te škole te potom i šjkole iz [[Trogir]]a. Klub u drugoj polovini 1960.-ih igra u ''Splitskoj podsaveznoj ligi'' (odnosno ''Splitskoj zoni''), te su uz ''[[ŽRK Trogir|"Trogir"]]'', ''[[ŽRK Split|"Split"]]'' i ''[[ORK Dalma Split|"Nadu"]]'' iz [[Split]]a vodeće ekipe lige. Krajem 1960.-ih klub djelovanje nastavlja u [[Trogir]]u. 1970. postaje prvak ''Dalmatnske južne zone'' i ulazi u ''Hrvatsku ligu'' u kojoj u sezoni 1970./71. osvaja drugo mjesto i nakon kvalifikacija ulazi u ''[[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene|Prvu saveznu ligu]]'', gdje već nastupa ''[[ŽRK Trogir|ŽRK "Trogir"]]'', Igraju samo jednu sezonu - 1971./72. i potom ispadaju u ''Drugu saveznu ligu''. Klub sljedećih godina doživljava rezultatski pad te se s vremenom gasi. == Uspjesi == ; [[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene|Prva savezna liga]] * sudionici: 1971./72. ; Druga savezna liga Jugoslavije * doprvakinje: [[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1972./73.|1972./73. (Zapad)]] ; [[Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene|Hrvatska liga]] * doprvakinje: 1970./71. == Pregled po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 90%" !sezona !!rang !!liga !!pozicija !!doigravanje !!napomene, izvori |- !colspan="6"| Ekonomist |- |1963./64. || ||Kotarsko prvenstvo Splita || || || |- bgcolor="goldenrod" |1964./65. || ||Kotarsko prvenstvo Splita || 3. / 10 || || |- bgcolor="silver" |1965./66. || ||Kotarsko prvenstvo Splita || 2. / || || |- bgcolor="silver" |1966./67. || ||Općinsko prvenstvo Splita || 2. / 10 || || |- bgcolor="goldenrod" |1967./68. || ||Spltska rukometna zona || 3. / 8 || || |- bgcolor="silver" |1968./69. || ||Dalmatinska rukometna zona || 2. / 10 || || |- bgcolor="gold" |rowspan="2"|1969./70. ||rowspan="2"|II. |Dalmatinska južna zona || 1. / 10 || || |- bgcolor="goldenrod" |[[Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene|Prvenstvo Hrvatske]] || ||poluzavršnica || |- bgcolor="silver" |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1970./71.|1970./71.]] ||II. ||[[Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene|Hrvatska liga]] ||2. / 10 || || |- |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1971./72.|1971./72]]. ||I. ||[[Prvenstvo Jugoslavije u rukometu za žene|Prva savezna liga]] ||12. / 12. || || |- bgcolor="silver" |[[Jugoslavensko rukometno prvenstvo za žene 1972./73.|1972./73.]] ||II. ||Druga savezna liga - Zapad ||2. / 12 || || |- bgcolor="silver" |1973./74. ||III. ||Dalmatinska liga ||2. / 8 || || |- |1974./75. ||III. ||Dalmatinska liga ||8. / 8 || || |- |} == Poznate igračice == * [[Biserka Višnjić]] == Poznati treneri == == Unutrašnje poveznice == * [[Trogir]] * [[Seget Donji]] * [[ŽRK Trogir]] * [[ŽRK Trogir 58]] == Vanjske poveznice == * [http://tragurium.blogspot.com/2016/12/sport-u-gradu.html tragurium.blogspot.com, ''SPORT U GRADU''] * [http://ss-ilucica-trogir.skole.hr/skola/povijest ss-ilucica-trogir.skole.hr, ''Srednja škola "Ivana Lucića" Trogir'', ''Povijest''] == Izvori == * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091) * Goran Stojanac: ''Splitske ruke pune baluna : 60 godina rukometnog kluba "Split" '', Split, 2008., {{ISBN|978-953-55510-0-3}} * [http://www.poslovna.hr/lite/rukometni-klub-ekonomist/310865/subjekti.aspx poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB EKONOMIST] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181014204207/http://www.poslovna.hr/lite/rukometni-klub-ekonomist/310865/subjekti.aspx |date=14. listopada 2018. }} * [http://hr-rukomet.hr/novost.php?novost_id=4148&n=KUDA%20PLOVI%20RUKOMETNA%20LADJA%20U%20DALMACIJI hr-rukomet.hr, ''KUDA PLOVI RUKOMETNA LAĐA U DALMACIJI''], objavljeno 3. travnja 2015., pristupljeno 14. listopada 2018. * [https://www.slobodnadalmacija.hr/sport/rukomet/clanak/id/478905/povratak-otpisanih-male-trogiranke-se-vide-u-eliti-za-cetiri-pet-godina slobodnadalmacija.hr, ''Povratak otpisanih: male Trogiranke se vide u eliti za četiri-pet godina''], objavljeno 5. travnja 2017., pristupljeno 14. listopada 2018. {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski ženski rukometni klubovi|Ekonomist]] [[Kategorija:Rukomet u Trogiru|Ekonomist]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Ekonomist]] 1szzx4rz1667qlgscwx6bi1u8ulf49u RK Dalmatinka Ploče 0 628719 7573770 7129929 2026-08-10T19:18:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573770 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Dalmatinka | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Dalmatinka Ploče | nadimak = | godina osnivanja = 1978. | godina prestanka rada = | dvorana = "Dom športova", [[Ploče]] | kapacitet dvorane = | trener = Ivan Jerković | liga = 2. HRL – Jug | sezona = [[2. HRL za žene 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub "Dalmatinka"''' ('''''RK Dalmatinka; Dalmatinka; Dalmatinka Ploče''''') je ženski [[rukomet]]ni klub iz [[Ploče|Ploča]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]]. <br> U sezoni 2018./19. klub nastupa u ''[[Prva hrvatska rukometna liga za žene|Prvoj hrvatskoj ligi]]''. == O klubu == Klub je osnovan 1978. godine pod nazivom '''''"Azbest"''''', ali ubrzo mijenja ime u '''''"Kartonplast"''''', te počinju s ligaškim natjecanjima. U sezoni 1979./80. igraju u ''Hrvatskoj regionalnoj ligi – Jug''. Od 1980. do 1990. godine [[Ploče]] su se zvale Kardeljevo, a potom grad vraća ime Ploče. Do raspada [[SFRJ]] klub se natječe u ''Hrvatskoj regionalnoj ligi – Jug'' i ''Hrvatskoj republičkoj ligi''. Sredinom 1980.-ih klub se kratko zove '''''"Ploče"''''', odnosno '''''"Ploče-Kartonplast"''''', a od sezone 1984./85. klub djeluje pod imenom '''''"Dalmacija"'''''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]], ''"Dalmacija"'' je u sezoni 1992./93. član ''1. B lige – Jug'', koju osvajaju u sezoni 1993./94. pod imenom '''''"Dalmacija-Interšped"''''', te ulaze u ''[[Prva hrvatska rukometna liga za žene|1. A HRL]]'', u kojoj nastupaju do sezone 1996./97. pod imenima '''''"Dalmacija – Mediteran osiguranje"''''', '''''"Mediteran osiguranje"''''', '''''"Dalmacija – Mediteran"''''' te ponovno '''''"Dalmacija"'''''. Od sezone 1997./98. do 1999./2000. su članice ''1. B lige'', a od sezone 2000./01. ''2. HRL – Jug''. Od te sezone klub djeluje pod imenom '''''"Dalmatinka"'''''. Osvajanjem ''2. HRL – Jug'' u sezoni 2009./10., ponovno postaju prvoligašice, te s prekidima nastupaju u ''[[Prva hrvatska rukometna liga za žene|Prvoj HRL]]''. == Uspjesi == ; 1. B HRL * prvakinje: [[1. B HRL za žene 1993./94.|1993./94. (Jug)]] ; 2. HRL – Jug * prvakinje: [[2. HRL za žene 2007./08.|2007./08.]], [[2. HRL za žene 2009./10.|2009./10.]], [[2. HRL za žene 2013./14.|2013./14.]], [[2. HRL za žene 2015./16.|2015./16.]], [[2. HRL za žene 2017./18.|2017./18.]] ; Hrvatska regionalna liga – Jug * prvakinje: 1982./83., 1983./84., 1986./87. == Pregled po sezonama == == Poznate igračice == *[[Valentina Blažević]] *[[Tea Pijević]] *[[Marta Žderić]] == Unutrašnje poveznice == * [[Ploče]] == Vanjske poveznice == * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=118&comp=0 furkisport.hr/hrs, ''"Dalmatinka"'', natjecnja po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-dalmatinka-iz-ploca/ sportilus.com, Rukometni klub Dalmatinka Ploče] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220616074601/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-dalmatinka-iz-ploca/ |date=16. lipnja 2022. }} * [https://www.hr-rukomet.hr/novost.php?novost_id=4609&n=RK%20DALMATINKA%20%20PLOCE hr-rukomet.hr, ''RK „DALMATINKA“ – KRATKI PREGLED DRUGOLIGAŠKIH NASTUPA NOVIH PRVOLIGAŠICA''], objavljeno 24. lipnja 2016. == Izvori == <small> * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 85-88 * [https://ploce.com.hr/iz-naftalina/nostalgija/nostalgija-31-prva-slika-rukometasica-kartonplasta-iz-1978-godine/ ploce.com.hr, ''NOSTALGIJA 31: Prva slika rukometašica Kartonplasta iz 1978. godine''], pristupljeno 16. listopada 2018. * [https://ploce.com.hr/iz-naftalina/nostalgija/nostalgija-18-zenski-rukometni-pokret-rk-dalmacija-80-ih-na-mocvari-foto/ ploce.com.hr, NOSTALGIJA 19 – Ženski rukometni pokret (RK Dalmacija) 80-ih na Močvari (foto)], pristupljeno 16. listopada 2018. * [https://ploce.com.hr/iz-naftalina/nostalgija/nostalgija-09-rukometasice-dalmacija-interspeda-1994-godine-postale-prvoligasice/ ploce.com.hr, ''NOSTALGIJA 09 – Rukometašice Dalmacija-Interšpeda 1994. godine postale prvoligašice''], pristupljeno 16. listopada 2018. * [https://ploce.com.hr/iz-naftalina/nostalgija/nostalgija-25-rukometasice-iz-ploca-iz-prvih-prvoligaskih-dana-90-ih-godina/ ploce.com.hr, ''NOSTALGIJA 25: Rukometašice iz Ploča iz prvih prvoligaških dana 90-ih godina''], pristupljeno 16. listopada 2018. * [https://slobodnadalmacija.hr/sport/rukomet/clanak/id/566509/dalmatinko-40-godina-ti-je-tek slobodnadalmacija.hr, ''Dalmatinko, 40 godina ti je tek''], objavljeno 21. rujna 2018., pristupljeno 16. listopada 2018. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji|Dalmatinka]] [[Kategorija:Hrvatski ženski rukometni klubovi|Dalmatinka]] [[Kategorija:Šport u Pločama|Dalmatinka]] cbzc7mnj5trct2sh9utkdb6ceq6mvye RK Nova Gradiška 0 628908 7573797 7377645 2026-08-10T19:56:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573797 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Nova Gradiška | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Nova Gradiška | nadimak = | godina osnivanja = 1968. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL - Sjever]] | sezona = [[1. HRL 2017./18.|2017./18.]] | plasman = 14. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub Nova Gradiška''' ('''''RK Nova Gradiška; Nova Gradiška''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]], [[Brodsko-posavska županija]]. U sezoni 2018./19. klub nastupa u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL - Istok]]''. == O klubu == Klub je službeno osnovan u ožujku 1968. godine, formiranjem '''''Sportskog društva "Strmac"''''''' u kojeg ulaze [[Nova Gradiška|novogradiški]] klubovi iz različitih športova. Muški rukomet u Novoj Gradišci je 1950.-ih bio predvođen ''"Slogom"'', koja je sudjelovala i na završnicama ''[[Popis hrvatskih rukometnih prvaka|prvenstva Hrvatske]]'', a 1960.-ih sa ''"Mladosti"'', čiji su igraći i činili okosnicu ''"Strmca"'', koji kasnije postaje samostalni klub. Do rasoada [[SFRJ]], klub pretežno igra u ''Slavonskoj ligi'', odnosno ''Hrvatskoj regionalnoj ligi - Sjever''. <br> Osamostaljenjem [[Hrvatska|Hrvatske]] u sezoni [[1.B HRL 1992./93.|1992./93.]], ''"Strmac"'' je član ''1. B lige - Sjever'', ali odmah ispada. Narednih godina igrju u skupinama ''[[Druga hrvatska rukometna liga|Druge HRL]]'', ''Međužupanijske lige'' i ''Treće HRL''. Od sezone 2000./01. klub djeluje pod imenom '''''"Nova Gradiška"'''''. Od sezone 2015./16. do 2017./18. klub je bio član ''[[Prva hrvatska rukometna liga|Prve lige]]''. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL]] * prvaci: [[2. HRL 2014./15.|2014./15. (Sjever)]] ; 3. HRL * prvaci: [[3. HRL 2001./02.|2001./02. (Sjever 2)]], [[3. HRL 2009./10.|2009./10. (Istok)]], [[3. HRL 2012./13.|2012./13. (Istok)]] == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Unutrašnje poveznice == * [[Nova Gradiška]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/pages/category/Sports-Team/RK-Nova-Gradi%C5%A1ka-584686504913242/ RK "Nova Gradiška", facebook stranica] * [http://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=65&comp=0 furkisport.hr, ''Nova Gradiška'', natjecanja po sezonama] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-%27%27nova-gradiska%27%27/ sportilus.com, Rukometni klub Nova Gradiška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190920190428/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-%27%27nova-gradiska%27%27/ |date=20. rujna 2019. }} * [http://www.ssng.hr/index.php?d=u15.php#p ssng.hr - Savez športova Nove Gradiške, RUKOMETNI KLUB "NOVA GRADIŠKA"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160406082640/http://www.ssng.hr/index.php?d=u15.php#p |date=6. travnja 2016. }} == Izvori == * [http://www.novagra.hr/umro-ivo-petranovi/ novagra.hr, ''UMRO IVO PETRANOVIĆ''], objavljeno 9. siječnja 2013., pristupljeno 19. listopada 2018. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 39-40, 149 {{izvori}} {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Nova Gradiška, RK}} [[Kategorija:Nova Gradiška|Nova Grdiška]] [[Kategorija:Rukometni klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]] a2dui66czay6u0xednf7t1iklzpmv3d Boris Havel 0 629521 7573985 7571680 2026-08-11T07:18:38Z ~2026-41784-98 367814 /* Izvori */ 7573985 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Boris Havel.JPG|mini]] '''Boris Havel''' ([[Sarajevo]], [[1966.]]), hrvatski je cionist, politolog, povjesničar i prevoditelj. Podrijetlom je iz BiH i sin [[Ana Havel|Ane Havel]], koja je jedna od utemeljiteljica [[HDZ BiH|HDZ-a Bosne i Hercegovine]]. Ujak mu je [[Tomislav Vidović]], hrvatski disident i politički zatvorenik iz Sarajeva. Havel je izvanredni profesor na [[FPZG|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]]. Od 2005 do 2016. godine bio je zaposlenik [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|Ministarstva vanjskih i europskih poslova]]. Sudski je tumač za [[engleski]], [[hebrejski]] i [[švedski jezik]]. Doktorirao je na [[FPZG|Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu]] 2012. godine na temi ''Religijski aspekt arapsko-izraelskog sukoba''. Na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu magistrirao je komparativnu religiju, a na tzv. Sveučilištu Livets Ord u Uppsali, koje od nadležnih institucija nikada nije dobilo [https://www.portalnovosti.com/necastivi-na-politoloskom-fakultetu/ dopusnicu] za izdavanje diploma, 2001. godine je završio preddiplomski studij međunarodnih odnosa i povijesti. Magnus Johansson iz Švedske agencije za visoko obrazovanje je 2014. istaknuo kako program “nije nekonfesionalan i nije primarno utemeljen na znanstvenim načelima”. Livets Ord, pentekostno-karizmatska crkvena zajednica s podružnicom u Hrvatskoj (Riječ života), 1998. sklopila je ugovor s američkim Sveučilištem Oral Roberts (ORU), u skladu s kojim je ova ustanova počela u Uppsali provoditi svoj, nešto prilagođen program. Među polaznicima je bio i Havel. Spomenuto sveučilište iz Tulse u Oklahomi jest u Sjedinjenim Državama priznato, no riječ je o posve fundamentalističkoj instituciji. Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka vezanih uz Bliski istok i suvremene sigurnosne izazove na engleskom i hrvatskom jeziku,<ref>{{Citiranje weba|title=Academia.edu|url=https://fpzg.academia.edu/BorisHavel|url-status=live|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}</ref> rječnik i tri znanstvene monografije na hrvatskom jeziku: * ''Bosnisk-svensk, svensk-bosnisk ordbok'' (''Bošnjačko-švedski, švedsko-bošnjački rječnik''), Stockholm: Sveriges Utbildningsradio AB, 1995.<ref>{{Citiranje weba|title=Stockholms stadsbibliotek|url=https://biblioteket.stockholm.se/titel/484198|url-status=live|archive-url=|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}</ref> * ''Arapsko-Izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje'', Zagreb: Naklada Ljevak, 2013. * ''Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Države'', Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2015. * ''Izrael: narod u danu rođen''. ''Knjiga prva: povijest Izraela od Abrahama do Bar Kohbe (oko 2000. pr. Krista – 135.)''. Zagreb: Školska knjiga, 2022. Bio je voditelj ''Tribine Trećeg programa [[Hrvatski radio|Hrvatskog radija]]'',<ref>[https://radiosljeme.hrt.hr/treci-program/emisija/tribina-treceg-programa/727/ Tribina Trećeg programa]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na mrežnim stranicama Trećeg programa Hrvatskog radija. Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> povremeni kolumnist tjednika Fokus, mjesečnika Židovske vjerske zajednice Bet Israel »Ruah Hadaša«, »Obzora« [[Večernji list|Večernjeg lista]], tjednika [[Globus (tjednik)|Globus]] i sarajevskoga franjevačkog mjesečnika »Svjetlo riječi«. Trenutno je kao izvanredni profesor zaposlen na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje diplomske i dodiplomske predmeta o temama vezanima za Bliski istok i Izrael, na engleskom i na hrvatskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba|last=Havel|first=Boris|date=23.5.2022.|title=Boris Havel|url=https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/boris.havel|url-status=live|access-date=23.5.2022.|website=Boris Havel, FPZG}}</ref> Vanjski je suradnik [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskoga katoličkog sveučilišta]], na kojem predaje kolegij »Suvremeni Izrael: religija, politika i povijest židovske državnosti«, te [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]] na kojemu drži kolegij na doktorskom studiju. U studenom 2025. godine protiv njega pokrenut je stegovni postupak na Fakultetu političkih znanosti zbog objave u kojoj je, komentirajući skup "Ujedinjeni protiv fašizma", napisao: "Je*eš skup na kojem je Maja Sever najljepša." Njegovu su uvredu oštro osudili Uprava FPZG-a, Klub studenata tog fakulteta te Hrvatsko novinarsko društvo (HND). Stegovni postupak rezultirao je opomenom pred otkaz. Još jedna [https://www.fpzg.unizg.hr/novosti?@=2flbu kontroverza] desila se 2026., kada je održano gostujuće predavanje na kolegiju "Oriental Jews and Arabs in the time of Zionism", kojeg je održao Iddo Netanyahu, brat izraelskog čelnika Benjamina Netanyahua. Povremeno sudjeluje u medijima, na tribinama i okruglim stolovima na kojima iz konzervativne perspektive tumači društvena pitanja poput obrazovanja (poglavito na području [[orijentalistika|orijentalistike]]), migracija, nacionalne sigurnosti, [[antisemitizam|antisemitizma]], hrvatskog nacionalizma i suverenizma, te uloge kršćanskog svjetonazora u društvenim i političkim procesima. Za knjigu »Izrael: narod u danu rođen. Knjiga prva: povijest Izraela od Abrahama do Bar Kohbe« dobio je državnu nagradu za znanost 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Dobitnici Državne nagrade za znanost|url=https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/drzavne-nagrade/drzavne-nagrade-za-znanost/dobitnici-drzavne-nagrade-za-znanost/210|url-status=live|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}</ref> == Izvori == {{izvori}}6. [https://www.portalnovosti.com/necastivi-na-politoloskom-fakultetu/ Nečastivi na politološkom fakultetu]. Novosti. 1.5.2026. * [https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/336244 Popis objavljenjih radova] u Hrvatskoj znanstvenoj bibilografiji ([[CROSBI]]-ju) * [https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/boris.havel Profil djelatnika] na stranicama FPZG-a * [https://shop.skolskaknjiga.hr/izrael-narod-u-danu-roden-knjiga-prva-povijest-izraela-od-abrahama-do-bar-kohbe-oko-2000-pr-krista-135.html Boris Havel] u bazi autora Školske knjige * [http://www.bizg.hr/hr/obrazovanje/1699-2/ Boris Havel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181031005406/http://www.bizg.hr/hr/obrazovanje/1699-2/ |date=31. listopada 2018. }} https://fpzg.academia.edu/BorisHavel *Boris Havel Kršćanski filosemitizam: izvori i izazovi https://www.academia.edu/44976614/Kr%C5%A1%C4%87anski_filosemitizam_izvori_i_izazovi {{GLAVNIRASPORED:Havel, Boris}} [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Hrvatski politolozi]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] s4exymqsgzdkkknubxu6j35z4gf1k9y 7574111 7573985 2026-08-11T11:14:11Z Runolist 263374 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-41784-98|~2026-41784-98]] ([[User talk:~2026-41784-98|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]] 6925617 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Boris Havel.JPG|mini]] '''Boris Havel''' ([[Sarajevo]], [[1966.]]), hrvatski politolog, povjesničar i prevoditelj, stručnjak za [[Bliski istok]]. Podrijetlom je iz BiH i sin [[Ana Havel|Ane Havel]], koja je jedna od utemeljitelja [[HDZ BiH|HDZ-a Bosne i Hercegovine]]. Ujak mu je [[Tomislav Vidović]], hrvatski disident i politički zatvorenik iz Sarajeva. Havel je izvanredni profesor na [[FPZG|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]]. Od 2005 do 2016. godine bio je zaposlenik [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|Ministarstva vanjskih i europskih poslova]]. Sudski je tumač za [[engleski]], [[hebrejski]] i [[švedski jezik]]. Doktorirao je na [[FPZG|Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu]] 2012. godine na temi ''Religijski aspekt arapsko-izraelskog sukoba''. Na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu magistrirao je komparativnu religiju, a na sveučilištu ''Livets Ord'' u [[Uppsala|Uppsali]], podružnici američkoga sveučilišta [[Oral Roberts University]], diplomirao je [[međunarodni odnosi|međunarodne odnose]] i [[povijest]]. Studirao je i na [[Uppsalsko sveučilište|Uppsalskom sveučilištu]]. Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih članaka vezanih uz Bliski istok i suvremene sigurnosne izazove na engleskom i hrvatskom jeziku,<ref>{{Citiranje weba|title=Academia.edu|url=https://fpzg.academia.edu/BorisHavel|url-status=live|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}</ref> rječnik i tri znanstvene monografije na hrvatskom jeziku: * ''Bosnisk-svensk, svensk-bosnisk ordbok'' (''Bošnjačko-švedski, švedsko-bošnjački rječnik''), Stockholm: Sveriges Utbildningsradio AB, 1995.<ref>{{Citiranje weba|title=Stockholms stadsbibliotek|url=https://biblioteket.stockholm.se/titel/484198|url-status=live|archive-url=|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}</ref> * ''Arapsko-Izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje'', Zagreb: Naklada Ljevak, 2013. * ''Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Države'', Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2015. * ''Izrael: narod u danu rođen''. ''Knjiga prva: povijest Izraela od Abrahama do Bar Kohbe (oko 2000. pr. Krista – 135.)''. Zagreb: Školska knjiga, 2022. Bio je voditelj ''Tribine Trećeg programa [[Hrvatski radio|Hrvatskog radija]]'',<ref>[https://radiosljeme.hrt.hr/treci-program/emisija/tribina-treceg-programa/727/ Tribina Trećeg programa]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na mrežnim stranicama Trećeg programa Hrvatskog radija. Pristupljeno 24. rujna 2020.</ref> povremeni kolumnist tjednika Fokus, mjesečnika Židovske vjerske zajednice Bet Israel »Ruah Hadaša«, »Obzora« [[Večernji list|Večernjeg lista]], tjednika [[Globus (tjednik)|Globus]] i sarajevskoga franjevačkog mjesečnika »Svjetlo riječi«. Trenutno je kao izvanredni profesor zaposlen na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje diplomske i dodiplomske predmeta o temama vezanima za Bliski istok i Izrael, na engleskom i na hrvatskom jeziku.<ref>{{Citiranje weba|last=Havel|first=Boris|date=23.5.2022.|title=Boris Havel|url=https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/boris.havel|url-status=live|access-date=23.5.2022.|website=Boris Havel, FPZG}}</ref> Vanjski je suradnik [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskoga katoličkog sveučilišta]], na kojem predaje kolegij »Suvremeni Izrael: religija, politika i povijest židovske državnosti«, te [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]] na kojemu drži kolegij na doktorskom studiju. Povremeno sudjeluje u medijima, na tribinama i okruglim stolovima na kojima iz konzervativne perspektive tumači društvena pitanja poput obrazovanja (poglavito na području [[orijentalistika|orijentalistike]]), migracija, nacionalne sigurnosti, [[antisemitizam|antisemitizma]], hrvatskog nacionalizma i suverenizma, te uloge kršćanskog svjetonazora u društvenim i političkim procesima. Za knjigu »Izrael: narod u danu rođen. Knjiga prva: povijest Izraela od Abrahama do Bar Kohbe« dobio je državnu nagradu za znanost 2023. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Dobitnici Državne nagrade za znanost|url=https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/drzavne-nagrade/drzavne-nagrade-za-znanost/dobitnici-drzavne-nagrade-za-znanost/210|url-status=live|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}</ref> == Izvori == {{izvori}} * [https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/336244 Popis objavljenjih radova] u Hrvatskoj znanstvenoj bibilografiji ([[CROSBI]]-ju) * [https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/boris.havel Profil djelatnika] na stranicama FPZG-a * [https://shop.skolskaknjiga.hr/izrael-narod-u-danu-roden-knjiga-prva-povijest-izraela-od-abrahama-do-bar-kohbe-oko-2000-pr-krista-135.html Boris Havel] u bazi autora Školske knjige * [http://www.bizg.hr/hr/obrazovanje/1699-2/ Boris Havel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181031005406/http://www.bizg.hr/hr/obrazovanje/1699-2/ |date=31. listopada 2018. }} https://fpzg.academia.edu/BorisHavel *Boris Havel Kršćanski filosemitizam: izvori i izazovi https://www.academia.edu/44976614/Kr%C5%A1%C4%87anski_filosemitizam_izvori_i_izazovi {{GLAVNIRASPORED:Havel, Boris}} [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] [[Kategorija:Hrvatski politolozi]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] rky9jlvtx039vfdfy8iithfzl7vj6ym Rhabdodendron amazonicum 0 633430 7573924 6958890 2026-08-11T02:53:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573924 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rhabdodendron amazonicum'' | slika = Rhabdodendron amazonicum inat1.jpg | slika_opis = ''R. amazonicum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Caryophyllales]] | familia = [[Rhabdodendraceae]] | genus = '''''[[Rhabdodendron]]''''' | genus_autorstvo = | species = ''R. amazonicum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Rhabdodendron amazonicum'' | dvoimeno_autorstvo = (Spruce ex Benth.) Huber }} '''''Rhabdodendron amazonicum''''', drvo iz kišnih šuma [[Južna Amerika|Južne Amerike]], rašireno po [[Brazil]]u, [[Surinam]]u, [[Gvajana|Gvajani]] i [[Francuska Gijana|Francuskoj Gijani]]. Jedna je od tri vrste u rodu i cijeloj porodici ''[[Rhabdodendraceae]]''. Naraste najviše do 15 metara visine, a obično bude manje. Kora mu je tanka i čvrsta.<ref>[http://sweetgum.nybg.org/science/world-flora/monographs-details/?irn=4980 The New York Botanical Garden] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220812145718/http://sweetgum.nybg.org/science/world-flora/monographs-details/?irn=4980 |date=12. kolovoza 2022. }} Pristupljeno 29. srpnja 2022.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rhabdodendron]] [[Kategorija:Flora Francuske Gijane]] [[Kategorija:Flora Gvajane]] [[Kategorija:Flora Surinama]] [[Kategorija:Flora brazilske države Pará]] [[Kategorija:Flora brazilske države Amazonas]] [[Kategorija:Flora brazilske države Amapá]] [[Kategorija:Flora brazilske države Mato Grosso do Sul]] 0w3xih30i3grh84weodhii7hmoqmp4u Rootkit 0 635411 7573969 6170848 2026-08-11T06:25:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573969 wikitext text/x-wiki '''Rootkit''' je zbirka [[programska podrška|softvera]], obično [[zloćudni softver|zloćudnog]], koji je dizajniran za omogućiti pristup računalu ili predjelima njegova softvera koji inače nisu dopušteni (primjerice, neovlaštenom korisniku) i često si zakrabulji postojanje ili postojanje drugog softvera.<ref name="McAfee1">{{cite web | url=http://www.mcafee.com/us/local_content/white_papers/threat_center/wp_akapoor_rootkits1_en.pdf | title=Rootkits, Part 1 of 3: The Growing Threat | publisher=[[McAfee]] | language=eng. | date=2006-04-17 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20060823090948/http://www.mcafee.com/us/local_content/white_papers/threat_center/wp_akapoor_rootkits1_en.pdf | archivedate=2006-08-23}}</ref> Riječ ''rootkit'' je [[konkatenacija]] dviju riječi iz engleskog jezika, "[[korijenski korisnik|root]]" (tradicijsko ime za povlašteni korisnički račun na [[Unixoliki]]m operacijskim sustavima) i "kit" (koja se odnosi na softverske komponente koje primjenuju to oruđe). Izraz "rootkit" ima negativne predznake preko njegova asociranja sa [[zloćudni softver|zloćudnim softverom]]<ref name="McAfee1"/> i nerijetko se njime služe u pripremi [[DDoS|distribuiranih]] [[napad uskraćivanjem resursa|napada uskraćivanjem resursa]].<ref name="CIS">[https://www.cis.hr/WikiIS/doku.php?id=dos_attacks CIS.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201120037/https://www.cis.hr/WikiIS/doku.php?id=dos_attacks |date=1. veljače 2019. }} ''DoS Napadi''. Zadnja izmjena: 2015/01/21 13:37. Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International (pristupljeno 1. veljače 2019.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zloćudni softver]] p35xjyqmzvau61cafqngyv5myk7q19n Red svetog Jurja 0 638633 7573905 7522307 2026-08-11T00:55:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7573905 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Red svetog Jurja<br><small>''St. Georgs-Orden''</small> |izvorno ime = |logo = St. Georgs-Orden (Habsburg).png |veličina = 175px |logo opis = |skraćenica = |moto = ''Viribus Unitis'' |prethodnik = |utemeljena = [[18. siječnja]] [[2008.]] |osnivač = [[Otto von Habsburg|Otto Habsburški]]<br>[[Karl von Habsburg-Lothringen|Karlo Habsburški]] |mjesto osnivanja = [[München]] |prestala postojati = |tip = [[Dinastički redovi|dinastički]] [[Viteški redovi|viteški red]] |središte = [[Beč]], Austrija |lokacija = |ključni ljudi = Karlo Habsburški, [[Veliki majstor (red)|veliki meštar]]<br>[[Juraj Habsburško-Lorenski|Juraj Habsburški]], zamjenik |broj članova = 700 |web stranica = {{URL|https://www.georgsorden.eu/en/|georgsorden.eu}} }} '''Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške''' ([[Njemački jezik|njemački]]: ''St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen''), najčešće naveden kao '''Red sv. Jurja''', je [[Dinastički redovi|dinastički]] [[Viteški redovi|viteški red]], a time i red [[Dinastija|kuće]] [[Habsburg|Habsburško]]-[[Lotarinška dinastija|Lotarinške]], nekadašnje carske i kraljevske kuće [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], [[Austrijsko Carstvo|Austrije]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i drugih nacija. Veliki meštar je [[nadvojvoda]] [[Karl von Habsburg-Lothringen|Karlo Habsburški]]. Red kombinira [[Viteštvo|vitešku]] tradiciju s idejom ujedinjene Europe u smislu političkih ideja nadvojvode [[Otto von Habsburg|Otto Habsburški]]. Korijeni Reda sežu daleko u prošlost, ne u smislu neprekinutog kontinuiteta, već u nastavku ideala kršćanskog viteštva. Povijest Reda u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]] započinje u [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarskom Kraljevstvu]] u [[14. stoljeće|14. stoljeću]], svoj procvat doživljava kao red dinastije [[Habsburg]] početkom modernog doba. Red je reinterpretiran nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] te se nastavila kao dinastijski red u [[21. stoljeće|21. stoljeću]] u ime nadvojvode Otona i njegova sina Karla Habsburga. Riječ je o europskom i nepolitičkom viteškom redu koji podržava transnacionalnu ideju Mitteleurope ([[Habsburška Monarhija|staroaustrijska]] definicija) i povećanu potrebu za suradnjom između zemalja [[Srednja Europa|srednje]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]]. Posvećen je [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] i ujedinjenoj samouvjerenoj [[Europa|Europi]]. Red ima zapovjednike u [[Austrija|Austriji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]].<ref name="struktur">{{Citiranje weba|url=https://www.georgsorden.eu/en/commanderies/|title=Commanderies|access-date=2026-04-01|website=georgsorden.eu|language=en}}</ref> Red ima preko 700 članova. [[Datoteka:Order of St. George (Habsburg-Lothringen) in Zagreb, SGO standard and flag.jpg|mini|Svečanost Reda sv. Jurja u Zagrebu]] [[Datoteka:Karl and Georg Habsburg-Lothringen in Zagreb.jpg|mini|Veliki meštar [[Karl von Habsburg-Lothringen|Karlo]] s bratom nadvojvodom Jurjem]] Red se vodi stoljetnim habsburškim načelom "živjeti i pustiti druge da žive", koje se odnosi na etničke skupine, narode, manjine, vjere, kulture i jezike. == Svetac zaštitnik == {{glavni|Sveti Juraj}} Zaštitnik Reda je [[sveti Juraj]]. Sv. Juraj je jedan je od najpopularnijih [[svetac]]a u kršćanstvu. Njegov [[blagdan]] je [[23. travnja]]. Zaštitnik je [[Engleska|Engleske]], [[Gruzija|Gruzije]], [[Etiopija|Etiopije]], [[Grčka|Grčke]], [[Srbija|Srbije]] te [[Aragonija|Aragonije]] i [[Katalonija|Katalonije]], a skupa sa [[Sveti Josip|svetim Josipom]] je zaštitnik [[Tirol]]a. Jedan je od [[četrnaest svetih pomoćnika]] i smatra se zaštitnikom u slučaju [[rat]]ne opasnosti, [[Groznica|groznice]] i [[Kuga|kuge]]. Zaštitnik je vojnika, poljoprivrednika, konjanika, rudara, kovača i zatvorenika. S likom sveca vežu se brojne legende od kojih je najpoznatija njegova borba sa [[zmaj]]em.<ref name="georgsorden-history">{{Citiranje weba|url=https://www.georgsorden.eu/en/history/|title=History|access-date=2026-04-01|website=georgsorden.eu|language=en}} </ref> [[Štovanje]] sveca se rano proširilo cijelim kršćanstvom. U [[Bizant]]u su ga slavili kao vojnika i plemenitog sveca od [[525.]] godine, od [[1000.]] godine legenda o zmaju prevladala je u [[Pravoslavna crkva|istočnim crkvama]], na zapadu u vrijeme [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. Kaže se da je [[1098.]] godine Juraj, jašući na bijelom konju, pomogao [[križari]]ma [[Prvi križarski rat|u pobjedi]] nad [[Saraceni]]ma kod [[Antiohija|Antiohije]]. [[Rikard I. Lavljeg Srca|Rikard Lavljeg Srca]] učinio ga je svojim osobnim zaštitnikom, a na sinodu u [[Oxford]]u [[1222.]] godine svečev imendan je postao državni [[praznik]]. Juraj se smatrao zaštitnikom vitezova [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], a [[Teutonski red]], osnovan 1191. godine u [[Akra|Akri]], također je promicao njegovo štovanje. Oko 1250. godine [[Srednjovisokonjemački jezik|srednjovisokonjemački]] autor Reinbot von Durne je napisao je ''Georgsromana'' u ime [[Bavarska|bavarskog]] [[Vojvoda|vojvode]] Otona II. iz obitelji [[Wittelsbach]], pjesmu o svecu koja je bila jedna od najpopularnijih knjiga [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] i isticala je svetog Jurja kao uzor kršćanskog viteza.<ref name="georgsorden-history"/> == Povijest == === Viteški redovi i viteška društva u Ugarskoj kraljevini === ;Red svetog Jurja u dinastiji Anžuvinaca Na [[blagdan]] svetog Jurja, [[23. travnja]] 1326. godine, [[statut]]i Reda vitezova svetog Jurja ([[Mađarski jezik|mađar.]] ''Szent György Vitézei Lovagrend''), kojeg je osnovao [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] [[Karlo I. Robert]] iz [[Anžuvinci|dinastije Anžuvinaca]], objavljeni su prije [[kaptol]]a u [[Ostrogon]]u. Ovaj red je dostigao najveći uspon za vrijeme Karlovog nasljednika kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika Velikog]]. Međutim, red nije preživio anarhiju koja je zavladala [[Kraljevina Ugarska|Kraljevinom Ugarskom]] nakon Ludovikove smrti [[1382.]] godine. Bio je to prvi [[Svjetovnost|svjetovni]] [[Viteštvo|viteški red]] i postao je uzor dinastijskim redovima u budućnosti.<ref name="georgsorden-history"/> ;Red zmajskih vitezova {{glavni|Red zmajskih vitezova}} Dana [[12. prosinca]] 1408. godine je [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom#Hrvatska tijekom vladavine Žigmunda Luksemburškog|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Žigmund Luksemburški]] osnovao je [[Red zmajskih vitezova]]. Sukladno statutima Red se borbio protiv "sljedbenika izvornog zmaja, to jest protiv [[Poganstvo|poganskih]] trupa i raskolnika" i protiv svih naroda koji se okreću protiv kršćanske vjere. Godine [[1409.]] austrijske vojvode Ernst, Wilhelm i Albrecht iz dinastije [[Habsburg]] i još 24 austrijska [[plemić]]a primljeni su u Red. Red bio je i međuvjerski pa su prihvaćeni i [[Pravoslavna crkva|pravoslavni kršćani]]. Također, bio je i jedino viteško društvo koje je primalo žene, uključujući [[Barbara Celjska|Barbaru Celjsku]] suprugu kralja Žigmunda. Godine 1431. kralj Žigmund je [[Kneževina Vlaška|vlaškog]] [[knez]]a [[Vlad II. Drakul|Vlada II. Drakula]] uključio u Red. Nadimak "drakul" (zmaj) dobio je nakon što je ušao u Red pa tako utemeljio i dinastiju [[Drăculești|Drakula]]. Ime koje je kasnije u književnosti i popularnoj kulturu proslavilo njegovog sina [[Vlad III. Drakula|Vlada III. Tepeša]]. Red je nadživio svog osnivača Žigmunda. Njegov nasljednik kralj [[Albert II. Habsburgovac]] je dojeljivao Red potencijalnim saveznicima. Nakon Albert prerane smrti njegov sin [[Ladislav V. Posmrtni]] postao je ne samo ugarski kralj već i veliki majstor Reda. Njegov rođak car [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Friedrich III.]] je u ime Ladislava i najmanje dva puta dodijelio Red. Kaže se da je u vrijeme kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] Red je posljednji put dodijeljen.<ref name="georgsorden-history"/> === Red sv. Jurja u dinastiji Habsburg === Godine [[1337.]] austrijski vojvoda Otto Veseli osnovao je viteško društvo Societas Templois (''Društvo hramova''). Mjesto okupljanja bila je kapela sv. Jurja u Augustinsoj crkvi u [[Beč]]u sve do [[1378.]] godine liturgijski sabori reda. Bio je to prvi viteški red povezanog sa svetim Jurjem. Godine [[1462.]] [[rimsko-njemački car|rimsko-njemačkog cara]] [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Friedricha III.]] su opkoliki pobunjeni građani u bečkom [[Hofburg]]u na poticaj njegovo brata Albera. Sa sretnim ishodom car je obećao osnivanje viteškog reda posvećenog svetom Jurju kako bi otjerao [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]]. Godine [[1468.]] car je otputovao u [[Rim]] gdje je [[papa]] [[Pavao II.]] [[Papinska bula|potvrdio]] uspostavu [[Red svetog Jurja (kuće Habsburg)|Reda svetog Jurja]] ([[Latinski jezik|latin.]]: ''Ordo militaris Sancti Georgii''; [[Njemački jezik|njemački]]: ''St. Georgs-Orden''). Dana [[1. siječnja]] [[1469.]] objavljena je osnivačka [[bula]] Reda a prvi veliki meštar postao je Johann Siebenhirter, blizak carev povjerenik. Prvo sjedište Reda bio je bivši [[Benediktinci|benediktinski]] samostan Millstatt, gdje se mogu pronaći [[epitaf]]i velikog majstora Siebenhirtera i njegovog nasljednika Johanna Geumanna. Friedrichov nasljednik car [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan Habsburški]] postao je posebni pokrovitelj Reda. On je [[1493.]] godine osnovao Bratstvo vitezova svetog Jurja u [[Innsbruck]]u, [[Svjetovnost|svjetovnu]] udrugu koja je trebala biti povezana s Redom. On je pokušao promicati svoje Jurjevske udruge i politički ih koristiti. Tako je na primjer, dana [[15. studenog]] [[1494.]] godine uputio [[apel]] svim kršćanskim kraljevima i knezovima kao i cijelom [[Kršćanstvo|kršćanstvu]] da se pridruže Bratstvu i podrže [[Osmanski ratovi u Europi|pohod na Otomansko Carstvo]], koji je car planirao za sljedeću godinu, što nije naišlo na mnogo interesa. Vitezovima koji bi sudjelovati u ovom pohodu dao je privilegiju postavljanja [[Kruna|krune]] u svoj [[grb]] i tako stvorio status "okrunjenog viteza".<ref>Manfred Hollegger, ''Maximilian I.'' (2005.), str. 150</ref> Kada je car Maksimilijan umro [[1482.]] godine pokopan je s [[Regalije|regalijama]] viteza svetog Jurja, po njegovoj naredbi.<ref name="georgsorden-history"/> U vrijeme Maksimilijanovog nasljednjika i unuka cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] [[Red zlatnoga runa]] postaje red dinastije Habsburg tako da interes za Redom sv. Jurja slabi. Nakon smrti trećeg velikog meštra Wolfganga Prandtnera [[1541.]] godine nije imenovan nasljednik. Godine [[1573.]] prihodi od samostanskih posjeda upotrijebljen je za novoosnovanu [[Isusovci|isusovačku]] školu u [[Graz]]u, a [[1598.]] godine svi samostanski posjedi predaju se [[Družba Isusova|Družbi Isusovoj]]. Međutim, iako službeno raspuštanje Reda nije dokumentirano sve što je od njega ostalo je štovanje svetog Jurja. Car Maksimilijan proglasio ga je zaštitnikom kuće Habsburg.<ref name="georgsorden-history"/> === Red četiri rimska cara, poznat i kao Stari red svetog Jurja === Godine [[1768.]] carski [[grof]] Philipp Ferdinand od Limburg-Stiruma osnovao je [[Red starog plemstva četiri rimska cara]] ([[Njemački jezik|njemački]]: ''Orden des alten Adels der Vier Römischen Kaiser''), pozivajući se na uspostavu reda [[1308.]] godine od strane [[Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik VII.]], prvog rimsko-njemačkog cara iz [[Luksemburgovci|Luksemburške]] dinastija. Limburg-Styrum bila je jedan od najmanjih teritorija [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i koja je stekla carsku naklonost početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Carski grof Philipp Ferdinand umro je [[1794.]] godine, a njegov nasljednik Ernst Maria je iste godine izgubio vlast pod okupacijom [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] da bi [[1806.]] godine konačno pripojene Velikom vojvodstvu Berg odlukom [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonaparte]] nakon [[Bitka kod Austerlitza|bitke kod Austerlitza]]. Dok je Red vjerojatno već izgubio važnost sa smrću Philipp Ferdinanda.<ref name="georgsorden-history"/> Godine [[1838.]] je Joseph Vicomte de Kerckhove-Varent reorganizirao Red i naglasio kontinuitet s utemeljenjem od strane Luksemburgovaca. U ''Povijesti i ustavu svih duhovnih i svjetovnih, izumrlih i uspješnih viteških redova'' koju je napisao Ferdinand von Biedenfeld [[1841.]] godine ovaj je kontinuitet doveden u pitanje i odbačen zbog nedostatka izvornog materijala. Obilježje Reda bio je bijeli emajlirani, osmokraki križ sa slovima ''[[Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva|H.]] [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|C.]] W. [[Žigmund Luksemburški|S.]]'', prvim slovima četiri člana Luksemburške dinastije na [[rimsko-njemački car|carskom prijestolju]]. U sredini se nalazi medaljon s anđelom čuvarom na azurno plavoj podlozi, anđeo čuvar bio je zaštitnik reda. Plavi središnji dio bio je okružen širokim crvenim obrubom.<ref name="georgsorden-history"/> Car [[Franjo Josip I.]] potvrdio je priorat Reda u Austriji [[1848.]] godine. Godine [[1917.]] car [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] potvrdio je Red kao čisto [[Svjetovnost|svjetovni]] viteški red.<ref>Roman Procházka ''Österreichisches Ordenshandbuch'' (1979.), str. 274</ref> Između [[1919.]] i [[1920.]] godine strukture Reda modernizirale su osobe koje je car odabrao. Zbog situacije s egzilom carske obitelji, vodstvo reda tada je pripalo princu Johannesu Lihtenštajnskom iako je naslov zaštitnika i nositelja reda ostao u kući [[Habsburg]]a. Godine [[1923.]] [[Časnik|časnici]] [[Središnje sile|Središnjih sila]], [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] koji su se priključili [[Saveznici]]ma tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] su osnovali udrugu. Njihovo je usmjerenje bilo [[Monarhizam|monarhističko]] i slijedilo je tradiciju Svetog Rimskog Carstva. Poslije toga javlja se potreba za prilagodbom statuta Reda suvremenim uvjetima.<ref name="georgsorden-history"/> Dana [[7. veljače]] [[1926.]] na konvenciji o reorganizaciji Reda u [[Hannover]]u integrirana je tradicija bivšeg reda kuće Limburg-Stirum s posebnom se poveznicom na četiri rimska cara iz Luksemburške dinastije i njihove inicijale u oznakama, a i [[plemstvo]] više nije bio uvjet za prijem. Godine [[1927.]] statuti su revidirani kako bi se produbili te je red dobio naziv "Stari viteški red svetog Jurja zvan Red četiri rimska cara", s grbovima Wendlanda, [[Donja Saska|Donje Saske]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Rajne-Vestfalije]], južne [[Njemačka|Njemačke]] i [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Suština ove obnove duhovnosti Reda bilo je usvajanje svetog Jurja. Mjesto velemajstora ostalo je upražnjeno dok je upravu reda vodio namjesnik reda. Red se i dalje nastavio zalagati za jedinstvo i interese [[Srednja Europa|srednjoeuropskih]] naroda i nacija koje su stoljećima jamčili Sveto Rimsko Carstvo i [[Habsburška monarhija]]. Godine [[1935.]] zbog političke situacije u njemačkom [[Treći Reich|Trećem Reichu]] sjedište reda preseljeno je u [[Salzburg]], odakle je ustao protiv [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]], za srednju Europu neovisnu o [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] te za ponovnu uspostavu kuće Habsburg. Godine [[1937.]] za namjesnika reda imenovan je princ Johan Lihtenštajnski.<ref name="georgsorden-history"/> Godine [[1938.]], nakon [[Anschluss|aneksije Austrije]], [[nacisti]] su zabranili i raspustili Red iz političkih razloga.<ref>Johannes Krejci ''Aus der Geschichte des Alten Ordens vom St. Georg'', Beč 2002.</ref> Mnogi koji su tijekom nacističke ere vodili kampanju za Habsburgovce bili su ubijeni, odvedeni u [[koncentracijski logor]] ili progonjeni od strane [[Gestapo|Gestapa]]. [[Maksimilijan Hohenberg|Maksimilijana Hohenberga]] koji je po mnogim pitanjima zastupao protjeranog [[prijestolonasljednik]]a [[Otto von Habsburg|Otta Habsburga]], nacionalsocijalisti su 1938. odmah odveli u [[Sabirni logor Dachau|sabirni logor Dachau]].<ref>Richard Bassett ''For God and Kaiser: The Imperial Austrian Army, 1619-1918'' (2015.), str. 537</ref><ref>Frank Millard ''The Palace and the Bunker: Royal Resistance to Hitler'', (2011.)</ref> Nakon rata, princ Johan izgradio je strukturu reda kao udrugu s imenom Klub svetog Jurja i sa sjedištem u [[Beč]]u. Godine [[1960.]] naziv je promijenjen u "Stari red svetog Jurja". Krajem [[1960-ih]], nadvojvoda Otto Habsburg preuzeo je brigu o zaštiti časti Reda.<ref name="georgsorden-history"/> === Europski red kuće Habsburško-Lotarinške === [[File:Insignie des St. Georgs-Orden (Habsburg-Lothringen).png|mini|desno|[[Insignija|Insignije]] Reda.]] Dana [[18. siječnja]] [[2008.]] godine, u ime nadvojvode Otta i njegovog sina nadvojvode [[Karl von Habsburg-Lothringen|Karla Habsburga]], u [[München]]u je proslavljeno utemeljenje europskog reda svetog Jurja i izabran je prvi namjesnik reda. Dana [[24. travnja]] [[2010.]] godine Red je dobio novi statut. Pravni pokrovitelj bilo je Društvo vitezova Reda svetog Jurja ([[Njemački jezik|njem.]] ''Gesellschaft der Ritter des St. Georgs-Ordens''), [[udruga]] osnovana prema austrijskom zakonu, s ciljem borbe za zapadno-kršćansku Europu koja je sve više u opasnosti da izgubi svoje kršćanske i povijesne korijene te da učvrsti povijesne veze zemalja srednje Europe pod pokroviteljstvom kuće Habsburško-Lotarinške.<ref name="georgsorden-history"/> Na konventu [[30. travnja]] [[2011.]] godine u Neuberg an der Mürzu nadvojvoda Karlo Habsburški je svečano proglasio '''Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške''' kao red njegovog nadvojvodstva. Tada je nadvojvoda Karl preuzeo dužnost velikog meštra a [[barun]] Norbert van Handel je postao prokurist Reda.<ref name="georgsorden-history"/> Vodeći se stoljetnim habsburškim [[geslo]]m "Viribus Unitis" narodi srednje Europe trebali bi se skupa brinuti o svojim interesima. Pod okriljem ovoga Reda povijesne veze treba učvrstiti i proširiti kako bi moglo biti bolje u Ujedinjenoj Europi. Red vidi zadaću prepoznavanja i očuvanja zajedničke kulturne, znanstvene i međuljudske baštine Srednje Europe.<ref>Moritz Csaky ''"Pluralité culturelle et identité: Criteres d´ une auto-reconnaissance transnationale sous la Monarchie des Habsbourg"'' Les Temps Modernes 48:550 (1992), str. 154</ref> Model je tolerantni Habsburški pristup nacionalnoj raznolikosti naroda srednje Europe.<ref>Paul Miller-Melamed i Claire Morelon ''"What the Hapsburg Empire Got Right"'' u [[New York Times]]u, 10. rujna 2019.</ref><ref>Johannes Feichtinger, Gary B. Cohen ''"Understanding multiculturalism: The Habsburg central European experience"'' (2014).</ref><ref>William M. Johnston, ''"The Political and Cultural Background of Vienna 1900: A Golden Age of Cultural Exchange"'' (Melbourne 2011).</ref> Dana [[22. travnja]] [[2017.]] godine veliki meštar je imenovao baruna Vinzenza von Stimpfl-Abelea za prokurista Reda.<ref name="georgsorden-history"/> == Djelovanje u Hrvatskoj == U Hrvatskoj je Red organiziran kroz četiri zapovjedništva (''komturaj''), u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u te za [[Istra|Istru]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]].<ref name="indexhr">{{Citiranje weba|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/vise-od-300-vitezova-jucer-je-marsiralo-centrom-zagreba-tko-su-oni-zapravo/2035540.aspx|title=Više od 300 vitezova jučer je marširalo centrom Zagreba. Tko su oni zapravo?|date=2018-10-28|access-date=2023-05-03|website=index.hr}}</ref><ref name="novilist1">{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/jeste-li-culi-za-red-sv-jurja-mi-smo-politicki-red-u-koji-se-dolazi-na-preporuku-i-mora-se-imati-dva-kuma/|title=Jeste li čuli za Red sv. Jurja? ‘Mi smo politički red, u koji se dolazi na preporuku i mora se imati dva kuma’|date=2019-12-16|access-date=2023-05-03|website=[[Novi list|novilist.hr]]|last=Uran|first=Sandy}}</ref> [[Komtur]]i su Sandro Baričević (Zagreb), Mario Feštetić iz grofovske obitelji [[Feštetići|Feštetić]] (Osijek),<ref>{{Citiranje weba|url=http://glas.hr/397050/3/Svoj-je-posjet-Osijeku-najavio-G-von-Habsburg|title=Svoj je posjet Osijeku najavio G. von Habsburg|date=2019-04-19|access-date=2023-05-03|website=[[Glas Slavonije]]|archive-date=1. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210901114233/http://glas.hr/397050/3/Svoj-je-posjet-Osijeku-najavio-G-von-Habsburg|url-status=dead}}</ref> Zlatko Šehanović (Istra) i Dragan Ljutić (Dalmacija).<ref name="struktur"/> Novinar Romano Bolković je član vlade Reda kao kapitular za međukulturne agende.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.georgsorden.at/de/die-ordensregierung/|title=Die Ordensregierung|access-date=2023-05-03|website=georgsorden.at|language=de|url-status=dead}}</ref> U srpnju 2017. godine, dame Reda su donirale vrtić i dječji dom u [[Karlovac|Karlovcu]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.karlovac.hr/novosti/dame-reda-sv-jurja-donirale-vrtic-i-djecji-dom/15587|title=Dame Reda sv. Jurja donirale vrtić i dječji dom|date=2018-07-16|access-date=2023-05-03|website=karlovac.hr}} </ref> U Zagrebu, [[27. listopada]] [[2018.]] godine Red je svečano obilježio jedan od dva najvažnija dana Reda – Dan Reda (''Ordenstag''). Obilježavanje drugog značajnog datuma, Okupljanje Reda (''Ordenskonvent''), [[2012.]] godine proslavljeno je u [[Varaždin]]u.<ref name="indexhr"/> == Ustroj Reda == === Zastupljenost === Red djeluje u 12 [[Europa|europskih država]] preko svojih podružnica, tzv. zapovjedništava (''komturaj''). Broj u [[Zagrade|zagradi]] označava koliko komturaja ima u pojedinoj državi.<ref>{{Citiranje weba|title=Order Map|url=https://www.georgsorden.eu/en/order-map/|access-date=2026-05-24|website=georgsorden.eu|language=en}}</ref><ref name="struktur"/><ref>{{Citiranje weba|title=Delegations|url=https://www.georgsorden.eu/en/delegations/|access-date=2026-05-24|website=georgsorden.eu|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} *{{Z|AUT}} Austrija (11) *{{Z|ČEŠ}} Češka (1) *{{Z|HRV}} Hrvatska (4) *{{Z|ITA}} Italija (2) *{{Z|MAĐ}} Mađarska (1) *{{Z|NIZ}} Nizozemska (1) *{{Z|NJE}} Njemačka (2) *{{Z|SLK}} Slovačka (1) *{{Z|SLO}} Slovenija (1) *{{Z|SRB}} Srbija (1) *{{Z|ŠVI}} Švicarska (1) *{{Z|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo (1) {{div col end}} === Časnici i dužnosnici === ;Veliki meštar # [[nadvojvoda]] [[Karl von Habsburg-Lothringen|Karl Habsburg]] <small>(od 30. travnja 2011.)</small> ;Zamjenik velikog meštra # [[nadvojvoda]] [[Juraj Habsburško-Lorenski|Juraj Habsburg]] ;Prokurist # [[barun]] Norbert van Handel<ref>[http://norbert.vanhandel.at/ Norbert van Handel životopis], ''norbert.vanhandel.at'' Pristupljeno 6. rujna 2021.</ref> <small>(30. travnja 2011. – travanj 2017.)</small> # [[barun]] Vinzenz von Stimpfl-Abele <small>(od 22. travnja 2017.)</small> == Poznati članovi == Neki od počasnih [[Ritter|vitezova]] Reda su:<ref>[https://www.georgsorden.at/en/honorary-knights/ Honorary Knights], ''georgsorden.at'' Pristupljeno 10. rujna 2021.</ref> * {{Z|NIZ}} [[Jan Peter Balkenende]] * {{Z|MAK}} [[Đorge Ivanov]] * {{Z|MAĐ}} [[Zsolt Semjén]] * {{Z|HRV}} [[Bojan Šober]] U Hrvatkoj članovi Reda, između ostalih, su:<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/red-nije-groblje-tradicija-vec-put-u-modernu-politiku-1077422 |title=Okupljaju se vitezovi Reda svetoga Jurja: Bolković, Barić, Busek, Ivanov... |author=Sandra Veljković |date=19. travnja 2016. |work=Večernji list |publisher=Večernji list |accessdate=26. veljače 2021.}}</ref><ref name="tportal231">[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/kakvom-to-viteskom-redu-pripada-odvjetnik-savoric-iz-grupe-borg-foto-20180521 Kakvom to viteškom redu pripada odvjetnik Šavorić iz grupe Borg?], ''tportal.hr'' Pristupljeno 10. rujna 2021. </ref> * Romano Bolković * Otto Barić mlađi * Damir [[Delišimunović]] * Mario [[Feštetići|Festetić]] * [[Mislav Grgić]] * Josip [[Ivellio|degl’ Ivellio]] * Dragan Ljutić * Leo Radeljak * Boris Šavorić == Vidi još == * [[Registar viteških redova]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{URL|https://www.georgsorden.eu/de/|Službena stranica}} *{{URL|https://www.evropskiredsvetegajurija.si/|Komturaj Reda u Sloveniji}} *{{facebook|georgsorden}} [[Kategorija:Dinastički redovi]] [[Kategorija:Austrija]] [[Kategorija:Habsburgovci]] [[Kategorija:Monarhizam]] [[Kategorija:Monarhizam u Hrvatskoj]] 72e56b5chnraosirqc60uzb7v21l287 Rukometni klub Trnovec 0 641194 7573992 6881923 2026-08-11T07:41:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573992 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = RK Trnovec | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Trnovec | nadimak = | godina osnivanja = [[šport u 1975.|1975.]] | dvorana = Sportska dvorana OŠ Trnovec | kapacitet dvorane = 400 | trener = Zlatko Hajdin | liga = [[3. HRL – Sjever]] | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |leftarm1=000000|body1=000000|rightarm1=000000|shorts1=000000|socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |leftarm2=0101E8|body2=0101E8|rightarm2=0101E8|shorts2=0101E8|socks2= }} '''Rukometni klub Trnovec''' je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Trnovec Bartolovečki|Trnovca Bartolovečkog]], [[Varaždinska županija]]. U sezoni 2023./24. klub se natječe u [[3. HRL – Sjever]]. Predsjednik kluba je Željko Skupnjak, a sjedište kluba je na adresi Ulica Male Ledine 2/A, Trnovec Bartolovečki. Godine 1998. klub je preimenovan i nosi ime RK "Trnovec". == O klubu kroz povijest == Rukometni klub Trnovec nastao je 14. ožujka 1975. godine pod nazivom DTO (Društvo za tjelesni odgoj) "PARTIZAN". Godinu dana nakon osnivanja DTO Partizan započinje aktivno natjecanje kluba u međuopćinskoj rukometnoj ligi Varaždin. Sljedeći igrači bili su prvi naraštaj rukometaša u Trnovcu: Rado Kušen, Đuro Hrg, Radivoj Deban, Stanko Mikulić, Stjepan Novosel, Stanko Magić, Ivica Golubić, Stjepan Mraz, Slavko Mikulić, Marijan Videc, Vlado Mikulić. Trener rukometaša bio je Josip Grabar. Tijekom sljedećih godina došlo je do omasovljenja rukometa u Trnovcu i tako je 1985. godine stasao i novi naraštaj rukometaša pod vodstvom trenera Stanislava Mlakara, koji se je natjecao u međuopćinskoj ligi Varaždin – Čakovec. == Klub danas == Danas se u klubu natječu seniorska i mlađa kadetska ekipa te djeca u školi rukometa. == Uspjesi == 1998./1999. godine prvak međužupanijske lige Varaždin – Čakovec, 1999. godine igranjem u kvalifikacijama u Bjelovaru stekli pravo igranja u drugoj HRL sjever, 1999./2000. godine sezona završena na 6. mjestu druge HRL sjever, 2000./2001. godine sezona završena osmim mjestom druge HRL sjever. Najveća radost dolazi u sezoni 2015./16.: prvaci 3. HRL Sjever. == Izvori == * Kramer, Fredi; Pinević, Dražen: Hrvatski rukomet, Topical, Zagreb, 2009., str. 69 == Vanjske poveznice == * [https://hr-hr.facebook.com/pages/category/Sports-League/Rukometni-Savez-Vara%C5%BEdinske-%C5%BDupanije-845840152101761/, ''Rukometni savez Varaždinske županije''], pristupljeno 23. travnja 2019. godine * [https://hr-hr.facebook.com/RKTrnovec// Rukometni klub Trnovec, facebook stranica] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-trnovec// sportilus.com, Rukometni klub Trnovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190423202214/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-trnovec// |date=23. travnja 2019. }} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Varaždinskoj županiji|Trnovec]] 2yddxluujnc032iv4c9hvdzc9vohjr6 Predložak:Nagrada Milka Trnina 10 645328 7573597 7525866 2026-08-10T14:27:24Z Divna Jaksic 974 | stanje = collapsed 7573597 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Nagrada Milka Trnina | naslov = [[Nagrada Milka Trnina]] | parni-style = color: black; background:#EEEEF0; | neparni-style= color: black; background:#fff; | stanje = collapsed | grupa1 = 1958. – 1960. | popis1 = 1958. [[Milan Horvat]], [[Ivo Maček]] • 1959. [[Jurica Murai]], [[Josip Gostič]], [[Drago Bernardić]] • 1960. [[Darko Lukić (pijanist)|Darko Lukić]], [[Stjepan Šulek]], [[Noni Žunec]] | grupa2 = 1961. – 1970. | popis2 = 1961. [[Franjo Paulik]], [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]], [[Zorka Wolf]] • 1962. [[Ranko Filjak]], [[Zagrebački kvartet]], [[Ante Marušić]] • 1963. [[Mirka Klarić]], [[Drago Bernardić]], [[Branka Stilinović]] • 1964. [[Antun Nanut]], [[Igor Gjadrov]], [[Josip Šajnović]] • 1965. [[Pavica Gvozdić]], [[Davorin Hauptfeld]], [[Vera Grozaj]] • 1966. [[Piero Filippi]], [[Vladimir Krpan]], [[Nada Puttar-Gold]] • 1967. [[Majda Radić]], [[Dragutin Savin]], [[Vladimir Benić]] • 1968. [[Vladimir Ruždjak]], [[Blanka Zec]], [[Tinka Muradori]] • 1969. [[Marijana Radev]], [[Branka Galić]], [[Tonko Ninić]] • 1970. [[Anđelko Klobučar]], [[Tomislav Neralić]], [[Krešimir Šipuš]] |grupa3 = 1971. – 1980. |popis3 = 1971. [[Ruža Pospiš Baldani]], [[Lovro Matačić]] • 1972. [[Jurica Murai]], [[Nada Ruždjak]], [[Albin Kokeza]] • 1973. [[Božena Ruk-Fočić]], [[Štefica Petrušić]], [[Prerad Detiček]], [[Branko Sepčić]] • 1974. [[Branka Beretovac]], [[Marijan Jerbić]], [[Željko Miler]], [[Zagrebački duhački kvintet]] • 1975. [[Antun Petrušić]], [[Franjo Petrušanec]], [[Emil Cossetto]] • 1976. [[Ljiljana Molnar-Talaić]], [[Viktor Bušljeta]], [[Valter Dešpalj]], [[Ivo Maček]] • 1977. [[Vladimir Kranjčević]], [[Slavica Pfaf]], [[Stojan Stojanov]] • 1978. [[Filka Dimitrova-Pletikosić]], [[Mario Sfiligoj]], [[Višnja Mažuran]] • 1979. [[Blaženka Milić]], [[Atilio Planinšek]] • 1980. [[Pavle Dešpalj]], [[Ksenija Kos]] |grupa4 = 1981. – 1990. |popis4 = 1981. [[Mirjana Bohanec]], [[Pietro Cavaliere]] • 1982. [[Dunja Vejzović]], [[Mila Kirinčić-Degan]] • 1983. [[Branko Mihanović]], [[Ferdinand Radovan]], [[Zagrebački solisti]] • 1984. [[István Römer]], [[Zagrebački puhački trio]] • 1985. [[Ivanka Boljkovac]], [[Krunoslav Cigoj]] • 1986. [[Radovan Vlatković]], [[Josip Klima]] • 1987. [[Veneta Janeva Iveljić]], [[Darko Petrinjak]] • 1988. [[Tamara Smirnova Šajfar]], [[Ratomir Kliškić]] • 1989. [[Kvartet Klima]], [[Nikša Bareza]] • 1990. [[Miro Belamarić]], [[Dinko Lupi]] |grupa5 = 1991. – 2000. |popis5 = 1991. [[Sretna Meštrović]], [[Kazushi Ono]] • 1992. [[Mirela Toić]], [[Karlo Kraus]], [[Zagrebački kvartet saksofona]] • 1993. [[Ida Gamulin]], [[Ljerka Očić]], [[Neven Belamarić]] • 1994. [[Jadranka Gašparović]], [[Igor Lešnik]], [[Nevenka Petković-Sobjeslavski]] • 1995. [[Ljubomir Gašparović]], [[Ante Ivić]], [[Vjekoslav Šutej]] • 1996. [[Maja Dešpalj Begović]], [[Olga Šober]], [[Ivana Švarc Grenda]] • 1997. [[Nelli Manuilenko]], [[Miroslav Homen]], [[Trio Orlando]] • 1998. [[Monika Leskovar]], [[Goran Končar]] • 1999. [[Lidija Horvat-Dunjko]], [[Mario Penzar]] • 2000. [[Duo Janjanin-Marshall]], [[Vitomir Marof]] |grupa6 = 2001. – 2010. |popis6 = 2001. [[Ivica Čikeš]], [[Đorđe Stanetti]] • 2002. [[Ivo Pogorelić]] • 2003. [[Ivana Bilić]], [[Ivo Lipanović (dirigent)|Ivo Lipanović]], [[Zoran Dukić]] • 2004. [[Renata Pokupić]], [[Zagrebački gitarski trio]], [[Bojan Šober]] • 2005. [[Cynthia Hansell-Bakić]], [[Dalibor Cikojević]], [[Maja Bakrač]], [[Goran Bakrač]] • 2006. [[Dubravka Šeparović Mušović]], [[Vlatka Oršanić]], [[Laura Vadjon]] • 2007. [[Martina Filjak]], [[Ana Vidović (gitaristica)|Ana Vidović]], [[Anđelko Krpan]], [[Zlatan Srzić]] • 2008. [[Valentina Fijačko]], [[Renata Penezić]] i [[Tonči Bilić]] • 2009. [[Martina Zadro]], [[Giorgio Surian]] • 2010. [[Kristina Kolar]], [[Lovro Pogorelić]] |grupa7 = 2011. – 2020. |popis7 = 2011. [[Ivana Lazar]], [[Pavao Mašić]], [[Ante Knešaurek]] • 2012. [[Tamara Franetović Felbinger]], [[Katarina Krpan]], [[Luciano Batinić]] • 2013. [[Zoran Juranić]], [[Ivan Repušić]], [[Srđan Čaldarović]] • 2014. [[Martina Gojčeta Silić]], [[Radovan Cavallin]] i [[Goran Filipec]] • 2015. [[Vlasta Gyura]] • 2016. [[Vladimir Babin]] i [[Ljubomir Puškarić]] • 2017. [[Aljoša Jurinić]] • 2018. [[Diana Haller]] i [[Filip Fak]] • 2019. [[Marija Kuhar Šoša]] i [[Petrit Çeku]] • 2020. |grupa8 = 2021. – 2030. |popis8 = 2021. [[Tomislav Fačini]] • 2022. [[Domagoj Dorotić]] i [[Trio Elogio]] • 2023. [[Ivan Josip Skender]] i [[Tomislav Vukšić]] • 2024. [[Krešimir Stražanac]] i [[Krešimir Starčević]] • 2025. • 2026. }} <noinclude> [[Kategorija:Skupni glazbeni predlošci|Nagrada Milka Trnina]] </noinclude> 1pcautxpiynj35u9a5bxwkzgyhp29x7 Stablina 0 649448 7573665 7479216 2026-08-10T17:19:59Z MaGa 20797 + 7573665 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naseobina u Hrvatskoj |ime = Stablina |regija = |županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija]] |općina = [[Ploče]] |mikroregija = |najgrad = |površina = |nadvisina = |z. širina = 43.053414 |z. dužina = 17.448790 |brojstan = |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 20340 Ploče |pozbroj = <small>+385</small> 020 |autooznaka = DU |karta2 =Dubrovačko-neretvanska županija |naziv karte2 =[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]] |slika = Stablina_2026_panorama.jpg |slika_opis = }} '''Stablina''' je mjesni odbor u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Ploče|Ploča]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]]. Stablina je prvobitno bilo naselje u neposrednoj blizini Ploča. Širenjem grada Ploča postaje i njegov sastavni dio. Sastoji se prvenstveno od privatnih kuća i nema visokih stambenih objekata. Nalazi se na južnom predjelu grada. Stanovništvo Stabline se bavi trgovinom, poljoprivredom i ribolovom. Većina stanovnika sadašnje Stabline sišla je prema Neretvi nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i naselio se po naselju. Na području Stabline nalazi se veliki broj pretpovijesnih gomila i više nekropola srednjovjekovnih stećaka. ==Župna crkva Gospe Fatimske == [[Datoteka:Crkva Gospe Fatimske Stablina 2026 (01).jpg|200px|mini|lijevo|Crkva Gospe Fatimske]] Župna crkva Gospe Fatimske počela se graditi 1971. godine. Kripta, koja je dovršena i blagoslovljena 1973., služila je kao župna kapela do 1998. Iznad kripte crkva je dovršena 1999., prema nacrtu arh. Vinka Galića iz Mostara. Crkva, projektirana u obliku ptice u letu, i zvonik uz nju, s dva zvona, obloženi su [[brački kamen|bračkim kamenom]]. == Udruge == [[Datoteka:Maraton_ladjara_2026_(09).jpg|200px|mini|lijevo|Udruga lađara Stablina na 29. Maratonu lađa]] * Udruga lađara Stablina, višestruki osvajač [[Maraton lađa|Maratona lađa]] == Poznate osobe == * [[Tea Pijević]], rukometašica == Vanjske poveznice == *[https://ploce.hr/mjesni-odbori/crpala-spilice-gnjeci/ ploce.hr] == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Ploče}} [[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] h6gnlxswu08q2euck0xoqzgitfqiwtm Prah 0 652338 7573517 7447855 2026-08-10T12:05:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573517 wikitext text/x-wiki [[slika:Iron powder.JPG|mini|desno|300px|Metalni prah]] '''Prah''' je [[masa]] vrlo sitnih čestica [[sipko|sipke]] [[krutina|krutine]].<ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/prah/2604/ IHJJ] ''prah'', STRUNA - Hrvatsko strukovno nazivlje - Izgradnja hrvatskoga kemijskog nazivlja (pristupljeno 21. rujna 2019.)</ref><ref name="hjp">[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVhmWBk%3D&keyword=prah Hrvatski jezični portal] ''prah'' (pristupljeno 21. rujna 2019.)</ref> Prah može nastati prirodnim (skupina čestica od nastanka je vrlo sitna, poput [[cvjetni prah|cvjetnog praha]]) ili umjetnim putem (drobljenje, mrvljenje). Prah se uzima kao disperzni dvofazni sustav čije su faze disperzna (krute čestice) i kontinuirana (plina tj. zraka). Za u potpunosti opisati praškasta tvoriva sve ovisi o pojedinačnim osobinama pojedinačne čestice, osobinama zajednice čestica te međudjelovanju između tih zajednica i fluida. Prahovi i krute čestice imaju specifičan [[protok]] i [[čvrstoća|čvrstoću]]. Prahovi nisu klasična krutina, odnosno nisu krutina u pravom smislu, niti tekućina premda imaju sličnosti. Mehanika ponašanje je kao kod Newtonovih fluida, čemu najviše pridonosi njihova nehomogena priroda. Kod svih materijala krute čestice su široka raspona različitih veličina i oblika s međuprostorima ispunjenim zrakom ili nekim drugim plinom. Za doći do mehaničkih svojstava nije puko zbrajanje sila koje vladaju među česticama, glede broja čestica koji varira (u nekom uzorku imamanje od 100 a u drugom čak nekoliko milijuna čestica). Za olakšati objašnjenje karakterizacije prahova mogu se koristiti neki koncepti mehanike interpretirani nešto drugačije s nekim novim specifičnim osobinama za prah. Karakteristike protoka prahova područje su o kojem se vrlo malo zna, posebice prehrambenih prahova. Razlog su velike smetnje koej imaju u protoku, a potječu od odnosne vlažnosti materijala, raznolike veličine čestica jer to je izuzetno sitni materijal te tlaka zbog zbitosti samih čestica. Prahovi su većinom nehomogeni i anizotropni. Teško ih je svrstati u neke poznate kategorije. Zato je prahove najbolje smatrati za materijale s promjenljivom gustoćom. U uskoj su svezi primarne i sekundarne osobine prahova: primarne - oblik i zbijenost čestica zajedno s viskozitetom i gustoćom zajedno s koncentracijom i stupnjem raspršenosti te sekundarne osobine - brzina čestica, stupanj rehidratacije praha, otpor kolač itd. Odnos primarnih i sekudarnih osobina složen je, upravljaju jedni drugima i jedno se u pravilu objašnjava pomoću drugoga.<ref name="Bauman4">[http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija+prahova.pdf Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190921225202/http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija%2Bprahova.pdf |date=21. rujna 2019. }} Ingrid Bauman: ''Udžbenik za studente Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za kolegij Tehnologija prahova'', str. 4 (pristupljeno 22. rujna 2019.)</ref> Tri su vrste čestica kod prahova: primarni prahovi, agregati i aglomerati. Primarni su kristalne ili organske strukture međusobno povezane molekularnim vezama. Agregati su primarne čestice čvrsto povezane na dodirnim mjestima atomskim ili molekularnim vezama i razdvaja ih se jakom silom. Aglomerati su primarne čestice međusobno povezane Van der Waalsovim silama. Osobine jako variraju pa je nemoguće postaviti opća pravila raspršavanja prahova. Krte se čestice lome i kod nježna rukovanja pa se mijenja [[granulometrija|granulometrijski]] sastav [[smjesa|smjese]]. Neke su čestice [[Topivost|topive]] u vodi zbog čega se jednostavnim i točnim metodama teško može analizirati. Zbog mnoštva aglomerat u nekim prahovima dolazi u središte pitanje [[Čvrstoća|čvrstoće]] pa se pri analizi mora paziti što se zapravo određuje. [[Elektrostatski naboj]] također otežava određivanje i analize, jer [[trenje]]m neke čestice akumuliraju elektkrostatski naboj zbog čega stvaraju aglomerate što mijenja granulometrijsku sliku praha. [[Magnetski naboj]] je osobina nekih čestica koje mogu na sebe navući magnetski naboj pa ga se mora ukloniti prije analiziranja. Prahove se definira kao pojedinačnu česticu i kao smjesu, ali nemoguće je predvidjeti ponašanje smjese iz ponašanja čestica. Fizičke i kemijske osobine praha (veličina čestica, distribucija veličina čestica, oblik čestica,površina i tekstura čestica, vlaga) dosta utječu na značajke tečenja tog materijala. Pouzdano se može reći da na to negativno utječe prisutnost kohezivnih ili elektrostatskih sila odnosno njihovi uzročnici. Lošije je tečenje materijala što su dimenzije čestica manje, razdioba veličine čestica i vlaga veća, oblik i površina čestica nepravilniji te izdržljivost i čvrstoća čestica manji.<ref name="Bauman5">[http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija+prahova.pdf Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190921225202/http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija%2Bprahova.pdf |date=21. rujna 2019. }} Ingrid Bauman: ''Udžbenik za studente Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za kolegij Tehnologija prahova'', str. 5 (pristupljeno 22. rujna 2019.)</ref> Kod prehrambenih proizvoda po definiciji Europske komisije, prah su obrađene [[čestica|čestice]] krutih [[prehrambeni proizvod|prehrambenih proizvoda]] poput [[obrano mlijeko|obranog]] mlijeka u prahu, [[mlijeko u prahu|mlijeka u prahu]], [[brašno|brašna]] ili [[šećer u prahu|šećera u prahu]]. Tu tvar čine krute čestice koje su mljevene, u prahu ili na neki drugi način fino raspršene.<ref>[https://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/SAMANCTA/HR/SamplingProcedure/FoodstuffPowder_HR.htm Europska komisija] Oporezivanje i porezna unija - Baze podataka - SAMANCTA: Uzorkovanje - Prehrambeni proizvodi, prah, SAM - 103 (pristupljeno 21. rujna 2019.)</ref> [[Prehrambeni dodatci]] mogu biti u obliku praha, [[ampula]], [[bombon]]a, [[dražeja]], [[emulzija]], [[gel]]ova, [[granulat]]a, [[kapsula]], [[otopina]], [[sok]]ova, [[sirup]]a, [[tableta]], [[žele]]a, [[pasta|paste]], [[pločica]].<ref>[https://hr.glosbe.com/hr/hr/granulat Glosbe] granulat (pristupljeno 21. rujna 2019.)</ref> Prah je općenita oznaka za razne proizvode u obliku praha (za razliku od pilula, tekućina, zrna itd.).<ref name="hjp"/> [[Tehnologija prahova]] je studija koja proučava materijale dispergirane unutar kontinuiranog fluida.<ref name="Bauman2">[http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija+prahova.pdf Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190921225202/http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija%2Bprahova.pdf |date=21. rujna 2019. }} Ingrid Bauman: ''Udžbenik za studente Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za kolegij Tehnologija prahova'', str. 2 (pristupljeno 22. rujna 2019.)</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Granulacija materijala]] [[Kategorija:Prah| ]] atu6b0e8o3wn5scak8kaf4s7iazcm37 Mehanička prednost 0 653247 7573998 6224309 2026-08-11T08:18:41Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Mehanizmi]]; ±[[Kategorija:Klasična mehanika]]→[[Kategorija:Mehanika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573998 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Australian cart.jpg|mini|desno|250px|[[Kotač]] na vozu.]] [[datoteka:Tire scheme.svg|mini|desno|250px|[[Pneumatik]]: 1. pojas ([[čelik|čelične]] niti u uzdužnom smjeru), 2. karkasa ili kostur (radijalna struktura), 3. korda, 4. naplatak, 5. gazni sloj, 6. vanjski sloj i bok pneumatika, 7. stopa.]] [[datoteka:LeverPrincleple.svg|mini|desno|250px|[[Poluga]] je čvrsto tijelo koje se može okretati oko neke čvrste točke, [[Oslonac|oslonca]] ili zgloba i vrijedi: '''F<sub>1</sub>∙D<sub>1</sub> = F<sub>2</sub>∙D<sub>2</sub>'''.]] [[datoteka:Palanca-ejemplo.jpg|mini|desno|250px|U ovom slučaju [[Poluga|poluge]] mehanička prednost je: M.P. = 100/5 = 20.]] [[datoteka:Mehanicka prednost kosine.PNG|desno|mini|250px|Mehanička prednost [[kosina|kosine]].]] [[datoteka:Inclined plane - a simple problem.PNG|desno|mini|250px|[[Fizikalno tijelo]] uz [[kosina|kosinu]] vuče [[sila]] ''F''.]] [[datoteka:Gear reducer.gif|mini|desno|250px|Ako je [[prijenosni omjer]] veći od 1, [[brzina]] vrtnje ([[broj okretaja]]) stroja smanjuje se, a [[zakretni moment]], odnosno [[sila]], povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže [[reduktor]].]] [[datoteka:Keilriemen-V-Belt.png|mini|desno|250px|[[Remenski prijenos]] s klinastim remenom, dvije remenice i zateznom remenicom.]] [[datoteka:Derailleur Bicycle Drivetrain.svg|mini|desno|250px|[[Lančani prijenos]] kod [[bicikl]]a.]] '''Mehanička prednost''' ili '''mehanički učinak''' je omjer [[Sila|sile]] koju daje mehanički stroj i uložene sile.<ref> [http://struna.ihjj.hr/naziv/mehanicka-prednost/7642/ Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje], pristupljeno 30. rujna 2019. </ref> Mehanički stroj može biti neki [[jednostavni stroj]] ([[poluga]], [[kotač]], [[kosina]], [[koloturnik]], [[klin]], [[vijak]]), [[mehanički prijenos]]nik ([[zupčanik|zupčanički prijenosnik]] kao na primjer [[mjenjač brzine]], [[tarni prijenos]], [[remenski prijenos]]nik, [[lančani prijenos]]nik) i slično. == Kotač == {{Glavni|Kotač}} '''Kotač''', '''točak''' ili '''kolo''' je [[mehanika|mehanička]] [[naprava]] [[vrtnja|okretanjem]] koje se omogućuje izvršenje nekog [[Rad (fizika)|rada]] (pokretanje nekog [[Tijelo (fizika)|tijela]]) uz primjenu manje [[sila|sile]]. Tako je na primjer sila [[trenje|trenja]] (otpora [[gibanje|gibanju]]) [[vozila]] pri kotrljanju (vozila s kotačima) znatno manja od sile trenja vozila koje kliže podlogom. Par ili niz kotača različita promjera, u međusobnom dodiru ([[zupčanik|zupčanici]]) ili posredno, preko [[Remenski prijenos|remena (remenice)]] ili [[uže]]ta ([[Kolotura|koloture]]), omogućuje [[Prijenosni omjer|prijenos sile]] u najpovoljnijem iznosu. === Primjer mehaničke prednosti kotača === Primjer: *ako se predmet od 100 [[kilogram]]a vuče za 10 [[metar]]a pravocrtno (vodoravno) s [[Trenje|koeficijentom trenja]] ''μ'' = 0,5, normalna [[sila]] je 981 [[njutn|N]], a potrebna sila za vuču je 981 × 0,5 = 490,5 N. Mehanička prednost ''M.P.'' kotača je: :<math> M.P._{\,klizanje} = \frac{981}{490,5} = 2 </math> *ako dodamo predmetu 4 kotača. Normalna sila između 4 kotača i [[osovina]] jednaka je (ukupno) 981 N. Pretpostavimo da je za [[Drvo (materijal)|drvo]] ''μ'' = 0,25, a recimo da je [[promjer]] kotača 1 000 mm, a promjer osovine 50 mm. Dok se predmet i dalje pomiče 10 m, klizne površine trenja kliznu samo jedna na drugu udaljenost od 0,5 m. Potrebna sila je 981 × 0,25 = 245,25 N. Mehanička prednost kotača je tada: :<math> M.P._{\,kotac} = \frac{981}{245,25} = 4 </math> Danas je mehanička prednost s kvalitetnijim materijalima [[pneumatik]]a (gume na kotaču) puno veća. == Poluga == {{Glavni|Poluga}} '''Poluga''' je čvrsto tijelo, najčešće u obliku ravna ili zakrivljena štapa, koje se pod utjecajem [[sila]] može zakretati oko jedne [[os]]i. Sile koje djeluju na polugu u [[ravnina|ravnini]] okomitoj na os mogućega zakretanja, pomnožene s udaljenostima njihova pravca djelovanja od osi ('''krak sile'''), daju [[Moment sile|momente sile]], koji su to veći što je i udaljenost veća. Poluga je u [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteži]] kada je [[algebra|algebarski]] [[zbroj]] svih momenata koji djeluju na polugu jednak nuli ('''zakon poluge'''). Djelovanjem male sile na velikom kraku mogu se ostvariti na malom kraku velike sile i obrnuto. Time se razmjerno malim silama mogu svladati velika opterećenja, a na tom principu djeluju različiti [[alat]]i (škare, kliješta), [[Naprava|naprave]] (polužna [[vaga]], kantar, pedala ili papučica, stezna poluga) ili složeniji mehanizmi, kod osjetljivih pak sprava, na primjer kod [[pinceta|pincete]] (ponekad se naziva i poluga trećeg reda), može se od veće sile postići manja. === Mehanička prednost poluge === Mehanička prednost poluge (prema slici desno) je: :<math> M.P._{\,poluga} = \frac{F_1}{F_2} = \frac{D_2}{D_1} </math> == Kosina == {{Glavni|Kosina}} '''Kosina''' je nagnuta ravna ploha - uzbrdica odnosno nizbrdica - koja može poslužiti kao čvrsta podloga za dizanje ili spuštanje [[teret]]a. Od vremena [[renesansa|renesanse]] kosina se ubraja među [[Jednostavni stroj|šest jednostavnih strojeva]]. U [[Antika|antičko vrijeme]] bilo ih je samo pet - kosina nije bila ubrojena jer sama po sebi nema pokretnih dijelova. Bez obzira na to, kosina ima temeljna obilježja [[strojevi|stroja]], jer mijenja iznos i smjer [[sila|sile]] te omogućava vršenje [[rad (fizika)|rada]] pomoću manje sile. === Mehanička prednost kosine === Glavna prednost strojeva kod vršenja [[mehanički rad|mehaničkog rada]], u odnosu na izravno djelovanje silom, sastoji se upravo u tome da omogućuju vršenje jednakog rada manjom silom; naravno, zbog toga manja sila vrši taj rad na duljem putu (podizanje tereta uz kosinu umjesto ravno uvis). To svojstvo stroja naziva se mehanička prednost stroja (''M.P.''), i računa se tako da se iznos veće sile (koja bi bila potrebna bez stroja) podijeli s manjom (koja je dovoljna kad se koristi stroj). Dakle, uvrštavajući <math>\scriptstyle F_k </math> iz gornje jednadžbe dobiva se: :<math> M.P._{\,kosina} = {G \over F_k} = {s \over h} = {1 \over {\ sin \alpha}} </math> U primjeru na skici kut kosine je 30°, odnosno duljina kosine je duplo veća od visine, pa je sila <math>\scriptstyle F_k </math> upola manja od težine. U tom slučaju mehanička prednost kosine je 2. Znači, mehanička prednost nam govori koliko je puta sila (koja djeluje paralelno s duljinom kosine) manja od tereta (a istu vrijednost sile bi trebali primijeniti ako bi samo okomito ga dizali).<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Prijenosni omjer == {{Glavni|Mehanički prijenos}} '''Prijenosni omjer''' ili '''prijenosni odnos''' prijenosnika (oznaka: ''i'') je omjer brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog (gonjenog) člana prijenosnika. Kod zupčanog prijenosnika obodna brzina ulaznog (pogonskog) i izlaznog (gonjenog) [[zupčanik]]a mora biti jednaka:<ref> [http://www.fsb.unizg.hr/elemstroj/mehanicke/pdf/Osnovni.pdf] "Osnovni pojmovi iz prijenosa snage i gibanja", M. Opalić: "Prijenosnici snage i gibanja, www.fsb.unizg.hr, 2011.</ref> :<math> v = r_A \cdot \omega_A = r_B \cdot \omega_B \!</math> gdje je: ''r<sub>A</sub>'' – [[polumjer]] kinematske kružnice pogonskog (ulaznog) [[zupčanik]]a, ''r<sub>B</sub>'' – polumjer kinematske kružnice gonjenog (izlaznog) zupčanika, ''ω<sub>A</sub>'' – [[kutna brzina]] pogonskog (ulaznog) zupčanika, ''ω<sub>B</sub>'' – kutna brzina gonjenog (izlaznog) zupčanika. Broj zubiju zupčanika ''z'' je razmjeran polumjeru [[zupčanik]]a, pa vrijedi: :<math> \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{r_B}{r_A} = \frac{z_B}{z_A}.</math> gdje je: ''z<sub>A</sub>'' – broj zubiju pogonskog zupčanika, ''z<sub>B</sub>'' – broj zubiju gonjenog zupčanika. Prema tome, prijenosni omjer zupčanog prijenosnika je: :<math> i = \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{n_A}{n_B} = \frac{z_B}{z_A}.</math> Iz ove jednadžbe se može zaključiti da je broj zubiju gonjenog (izlaznog) zupčanika veći od pogonskog zupčanika, ali isto da se pogonski zupčanik okreće brže od gonjenog zupčanika. Prema najnovijim [[ISO]] propisima treba prijenosnom omjeru dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupčanika suprotan smjeru vrtnje drugog zupčanika.<ref> "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> [[Moment sile|Momenti sile]] ''T'' se odnose: :<math> i = \frac{T_B}{T_A},</math> gdje je: ''T<sub>A</sub>'' – moment sile pogonskog (ulaznog) zupčanika, ''T<sub>B</sub>'' - moment sile gonjenog (izlaznog) zupčanika. Ako je prijenosni omjer prijenosnika veći od 1 (R ˃ 1), onda se kod tog prijenosnika kutna brzina smanjuje na izlazu, pa se takvi prijenosnici nazivaju [[reduktor]]i. Prednost reduktora je da mu se [[moment sile]] na izlazu povećava. Ako je prijenosni omjer prijenosnika manji od 1 (R ˂ 1), onda se kod tog prijenosnika [[kutna brzina]] povećava na izlazu, pa se takvi prijenosnici nazivaju [[multiplikator]]i. Nedostatak multiplikatora je da mu se moment sile na izlazu smanjuje.<ref> === Mehanička prednost mehaničkih prijenosnika === Mehanička prednost mehaničkih prijenosnika je: :<math> M.P._{\,meh.\,prijenos} = \frac{\omega_A}{\omega_B} = \frac{T_B}{T_A} = \frac{r_B}{r_A} = i </math> Na primjer kod [[zupčanik|zupčanog prijenosnika]] je: :<math> M.P._{\,zupcani\,prijenos} = \frac{z_B}{z_A} </math> gdje je: ''z<sub>A</sub>'' – broj zubiju pogonskog [[zupčanik]]a, ''z<sub>B</sub>'' – broj zubiju gonjenog zupčanika. Kod [[Remenski prijenos|remenskog prijenosnika]] je mehanička prednost: :<math> M.P._{\,remenski\,prijenos} = \frac{r_B}{r_A} </math> gdje je: ''r<sub>A</sub>'' – promjer pogonske remenice, ''r<sub>B</sub>'' – promjer gonjene remenice. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mehanika]] [[Kategorija:Mehanizmi]] m6eyczuyd63fspn2ozjhjan3pl3xou5 Reis-ul-ulema 0 654486 7573914 7514745 2026-08-11T01:51:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573914 wikitext text/x-wiki <table class="infobox vcard" style="text-align:left;"> <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Reis-ul-ulema</th></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Reis-ul-ulema logo.png|220px|Logo reis-ul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]</td></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|220px|Husein ef. Kavazović]]</td></tr> <tr><th>[[Reis-ul-ulema]]</th><td>[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]</td></tr> <tr><th>Osnovano</th><td>[[1882.]]</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Careva džamija u Sarajevu|Careva džamija]] u Sarajevu</td></tr> <tr><th>Jurisdikcija</th><td>[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] [[Bosna i Hercegovina]]<br/>[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]]<br/>[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg |25px]] [[Slovenija]]<br/>[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]]</td></tr> <tr><th>Dijaspora</th><td>[[Islamska zajednica Bošnjaka u Zapadnoj Europi|Europa]]<br/>[[Islamska zajednica Bošnjaka u Australiji|Australija]]<br/>[[Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike|Sjeverna Amerika]]</td></tr> <tr><th>Broj vjernika</th><td>oko 4 milijuna</td></tr> </table> '''Reis-ul-ulema'''<ref>{{Citiranje weba |author=Armin Čaušević |title=Institucija Reisu-l-uleme |url=https://static.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme |language=bs-ba |accessdate=2020-07-10 |archive-date=29. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210329050510/https://www.islamskazajednica.ba/institucija-reisu-l-uleme |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |author=Armin Čaušević |title=Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović |url=https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |language=bs-ba |accessdate=2020-07-10 |archive-date=10. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200710072957/https://static.islamskazajednica.ba/reisu-l-ulema-husein-ef-kavazovic |url-status=dead }}</ref> ([[turski jezik|turski]]: ''reisül-ulema'', [[Arapski jezik|arapski]]: رئيس العلماء - starješina vjerskih učenjaka) naslov je za [[Veliki muftija|velikog muftiju]] u [[Bošnjaci|Bošnjaka]] muslimana. Predstavlja najviši vjerski autoritet ne samo za muslimane u Bosni i Hercegovini već i za muslimane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Sandžak]]u, [[Slovenija|Sloveniji]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] dijaspori,<ref name="izBiH">{{cite web |title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |url=http://www.islamskazajednica.ba/islamska-zajednica/o-islamskoj-zajednici |website=islamskazajednica.ba |accessdate=2018-03-07}}</ref> gdje su muslimani organizirani kroz [[mešihat]]e. Sjedište reis-ul-uleme je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Suverenitet duhovne zajednice sa središtem u Sarajevu donekle priznaju i muslimanske zajednice u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Organizacija muslimana [[Mađarska|Mađarske]] je, kao krovna zajednica muslimana u toj državi, u više navrata pozvala reisu-l-ulemu, da bude vjerski poglavar muslimana i u Mađarskoj, dok [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]] posjeduje mešihat, ali ne [[rijaset]] i reisu-l-ulemu. Pored toga, ova organizacija koristi institucionalnu, kadrovsku i drugu pomoć [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/muslimani-u-madjarskoj-zele-dzamiju-i-reisa-kavazovica-za-vjerskog-poglavara/130907031|title=Muslimani u Mađarskoj žele džamiju i reisa Kavazovića za vjerskog poglavara|publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref><ref>{{cite web |url=https://stav.ba/vijest/raspisani-izbori-za-reisa-islamske-zajednice-u-crnoj-gori/5025|title=Raspisani izbori za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori|publisher=stav.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Trenutni reis-ul-ulema je [[Husein_Kavazović|Husein ef. Kavazović]]. == Povijest == {{glavni|Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini}} [[Datoteka:Rijaset u sarajevu.JPG|thumb|lijevo|U upravnoj zgradi [[Rijaset]]a u [[Sarajevo|Sarajevu]] nalazi se i sjedište reis-ul-uleme]] [[Datoteka:Džemaluddin Čaušević 1914.jpg|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]] i [[Oskar Potiorek]], [[Sarajevo]] 1914.]] [[Datoteka:Naim Hadžiabdić Priboj.jpg|thumb|lijevo|Reis-ul-ulema [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]] u posjeti [[Priboj]]u]] Naslov reis-ul-ulema pojavio se u prvi put 1881. u molbi [[Bošnjaci|bošnjačkih]] uglednika [[Austro-Ugarska|austrougarskim]] vlastima da imaju svoga poglavara koji će rukovoditi njihovim vjerskim poslovima. Godinu dana kasnije, Austro-Ugarska je udovoljila ovoj molbi, koju je i sama inicirala, te je formiran [[Rijaset|Medžlis-i ulema]] (Savjet uleme) sastavljen od četiri alima (učenjaka) i reis-ul-uleme kao predsjednika. Tim činom uspostavljeno je vjersko vodstvo Bošnjaka odvojeno od [[Istanbul]]a (Mešihat). Alternativa službi reisu-l-uleme mogla je biti veliki muftija ili glavni muftija, naziv za vjerskog vođu kod ostalih muslimanskih zajednica na [[Balkan]]u. Kod svih ovih zajednica nakon odstupanja [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] uspostavljaju se vjerske organizacije na čelu s [[muftija|muftijom]]. U većini balkanskih zemalja s muslimanskim manjinama (Bugarska, Srbija, Grčka, Rumunjska) nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] ugovorima o miru je bilo predviđeno osnivanje nacionalnih vjerskih administracija muslimana na čelu s velikim/glavnim muftijama. Jednoobraznost ovih rješenja posljedica je činjenice da je postignuto putem ugovora Osmanskog Carstva i balkanskih država pa su slijeđeni istovjetni institucionalni obrasci. Međutim, Bošnjaci su sami, pod pritiskom austrougarske vlasti izgradili poseban sustav vjerske administracije i zbog toga su bila moguća rješenja koja nemaju paralelu među ostalim muslimanskim zajednicama na Balkanu.<ref name="#1">{{cite web |url=https://hamdocamo.wordpress.com/2017/09/15/islamska-zajednica-u-bosni-i-hercegovini-reisu-l-ulema/ |title=Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: Reis-ul-ulema |publisher=hamdacamo.wordpress.com |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}</ref> == Legitimitet == Do 1878. najviši vjerski velikodostojnici su bili [[muftija|muftije]] koji su u osmanskoj hijerarhiji uleme imali rang pokrajinskih muftija. Postavljani su od [[šejh-ul-islam]]a koji je izdavao i poseban dokument o postavljenju poznat kao menšura. Tokom cjelokupnog vremena postojanja ureda šejhu-l-islama u [[Istanbul]]u, koji je ukinut 1924, Bošnjaci su insistirali na tome da reisu-l-ulema dobije pismo o imenovanju, iz Istanbula. Austro-Ugarska je bila zainteresirana za pitanje izbora reis-ul-uleme. Autonomni štatut 1909. godine je donio rješenje koje je odražavalo izvjesnu podjelu na izbor reisu-l-uleme između Bošnjaka, Austro-Ugarske i šejh-ul-islama. Prema Štatutu, Izborno tijelo nominiralo je tri kandidata za upražnjeno mjesto reis-ul-uleme od kojih je austrougarski monarh birao jednog i imenovao ga na tu dužnost. Nakon toga Izborna kurija se obraćala molbom šejh-ul-islamu da imenovanom reis-ul-ulemi izda menšuru. Molba je upućivana diplomatskim putem. Ista ili slična procedura predviđana je kasnije i za muslimane ostalih balkanskih zemalja nakon Balkanskih ratova. Nova situacija nastupila je nakon ukidanja [[Mešihat]]a u [[Turska|Turskoj]] 1924. godine. Godine 1930. Islamska zajednica u Kraljevini Jugoslaviji pronalazi novo rješenje za izvor legaliteta reisu-l-uleme. Ustav Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji od 9. srpnja 1930. propisao je da posebno tijelo sastavljeno od nacionalnih muslimanskih uglednika izda pismo o imenovanju novoizabranog reis-ul-uleme "sve dok se ne uspostavi pravovaljani [[kalif]]at". Kalifat do danas nije ponovno uspostavljen. Ova praksa izdavanja menšure vjerskom poglavaru Bošnjaka nakon ukidanja Mešihata jedinstven je slučaj među muslimanima na Balkanu. Druge manjinske muslimanske zajednice, i kada su imale općeprihvaćene vjerske vođe, nisu nastojale da im osiguraju, makar i formalnu, šerijatsku legitimaciju.<ref name="#1"/> == Izbor == [[Slika:Pope John Paul II and Grand Mufti Mustafa Cerić in Bosnia and Herzegovina, 1997.jpg|thumb|Reis-ul-ulema [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]] s papom [[Ivan Pavao II.|Ivanom Pavlom II.]], [[Sarajevo]] 1997.]] Kada je u pitanju izbor reis-ul-ulemu, po Ustavu Islamske zajednice u BiH iz 1997. godine, kandidati za reis-ul-ulemu ne mogu biti mlađi od 40 godina.<ref>{{cite web |title=Ustav Islamske zajednice u BiH |url=https://www.islamskazajednica.ba/images/stories/Ustavi/Ustav_IZ-e_iz_1997.pdf |website=islamskazajednica.ba |publisher=Islamska zajednica |accessdate=2019-10-25}}</ref> Izborno tijelo broji od 350 do 400 članova, a čine ga članovi Sabora, [[Rijaset]]a, glavni imami, muftije, rukovoditelji svih ustanova [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice]], osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka, Srbije, te dijaspore (Australija, Amerika, Europa). Bira se tajnim glasovanjem, a nakon izbora reis-ul-uleme Sabor Islamske zajednice imenuje Odbor za predaju menšure reis-ul-ulemi. Prilikom preuzimanja menšure reis-ul-ulema polaže zakletvu u [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begovoj džamiji]] u Sarajevu i službeno stupa na dužnost. Ako je za reis-ul-ulemu ponovo izabran dotadašnji reis-ul-ulema svečanost obznanjivanja njegovog novog mandata obavlja se prema propisanom protokolu bez predaje nove Menšure. Mandat reis-ul-uleme traje sedam godina i sedmogodišnje razdoblje može se produžiti za još jedan mandat.<ref>{{cite web |title=Sabor Islamske zajednice u BiH sutra bira reisu-l-ulemu |url=https://www.faktor.ba/vijest/sabor-islamske-zajednice-u-bih-sutra-bira-reisu-l-ulemu/54734 |website=faktor.ba |publisher=faktor.ba |accessdate=2019-10-25}}</ref> == Reis-ul-uleme == {{legend2|#cfc|reis-ul-ulema|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#efe|[[naibu-reis]] koji je rukovodio upražnjenim mjestom reis-ul-uleme|border=1px solid #AAAAAA}} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size:90%;" ! Br. ! Slika ! Ime i prezime ! Mandat započeo ! Mandat završio ! Napomena |- style="background:#cfc; color:black;" | '''1.''' || [[Datoteka:No image.png|50px]] ||[[Mustafa Hilmi Hadžiomerović|Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]]<br />(1816. – 1895) || 1882. || 1893. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''2.''' ||[[Datoteka:Mehmed Teufik Azabagić.jpg|50px]] ||[[Mehmed Teufik Azabagić|Mehmed Teufik ef. Azabagić]]<br />(1838. – 1918.) || 1893. || 1909. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:No image.png|50px]] || [[Ahmed Munib Korkut|Ahmed Munib ef. Korkut]] || 1909. || 1910. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''3.''' ||[[Datoteka:Sulejman Šarac.jpg|50px]] || [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Sulejman Šarac|Sulejman ef. Šarac]]<br />(1850. – 1927.) || 1910. || 1912. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:Mehmed Teufik ef. Okić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Mehmed Teufik Okić|Mehmed Teufik ef. Okić]]<br />(1870. – 1932.) || 1912. || 1914. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''4.''' ||[[Datoteka:Reis Čaušević.jpg|50px]]|| [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]]<br />(1870. – 1938.) || 1914. || 1930. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''5.''' ||[[Datoteka:Ibrahim maglajlić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]]<br />(1861. – 1936.) || 1930. || 1936. || |- style="background:#efe; color:black;" | − ||[[Datoteka:Salih Safvet Bašić.jpg|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br />(1886. – 1948.) || 1936. || 1938. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''6.''' ||[[Datoteka:Fehim Spaho.jpg|50px]]|| [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]]<br />(1877. – 1942.) || 1938.|| 1942. || |- style="background:#efe; color:black;" | − || [[Datoteka:Salih Safvet Bašić.jpg|50px]] || [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br />(1886. – 1948.) || 1942. || 1947. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''7.''' ||[[Datoteka:Ibrahim Fejic.jpg|50px]] || [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]]<br />(1879. – 1962.) || 1947. || 1957. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''8.''' ||[[Datoteka:Sulejman Kemura.jpg|50px]] || [[Sulejman Kemura|Sulejman ef. Kemura]]<br />(1908. – 1975.) || 1957. || 1975. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''9.''' ||[[Datoteka:Naim Hadžiabdić.jpg|50px]] || [[Naim Hadžiabdić|Naim ef. Hadžiabdić]]<br />(1918. – 1987.) || 1975. || 1987. || |- style="background:#efe; color:black;" | − || [[Datoteka:No image.png|50px]] || Ferhat ef. Šeta || 1987. || 1987.|| |- style="background:#cfc; color:black;" | '''10.''' ||[[Datoteka:Husein Mujić.jpg|50px]]|| [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Husein Mujić|Husein ef. Mujić]]<br />(1918.-?) || 1987. || 1989. || |- style="background:#cfc; color:black;" | '''11.''' ||[[Datoteka:Jakub ef. Selimoski.jpg|50px]] || [[Jakub Selimoski|Jakub ef. Selimoski]]<br />(1946. – 2013.) || 1991. || 1993.|| [[naibu-reis]] (1989.-1991.)<br /> reis-ul-ulema (1991.-1993.) |- style="background:#cfc; color:black;" | '''12.''' ||[[Datoteka:Mustafa Cerić (20060315) (cropped).jpg|50px|]] || [[Mustafa Cerić|Mustafa ef. Cerić]]<br />(r. 1952) || 1993. || 2012. || [[naibu-reis]] (1993.-1998.)<br /> reis-ul-ulema (1998.-2012.) |- style="background:#cfc; color:black;" | '''13.''' ||[[Datoteka:Husein Kavazović (cropped).jpg|50px|]] || [[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]<br />(r. 1964) || 2012. || ''Trenutačno'' || |- |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://issuu.com/pepe100/docs/uloga_i_zna_aj_institucije_halifata_kroz_historiju Uloge i značaj halifata kroz historiju] [[Kategorija:Reis-ul-ulema| ]] [[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Islam u Srbiji]] [[Kategorija:Islam u Sloveniji]] bb7iu7hks43q7heq0htnm4hu2vabesa Preporod – islamske informativne novine 0 655486 7573543 6514331 2026-08-10T13:20:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573543 wikitext text/x-wiki {{Novine | ime = Islamske informativne novine – Preporod | slika =[[Datoteka:Preporod (naslovna strana - 15. travanj 2017).jpeg.jpeg]] | opis slike = Prikaz naslovne stranice Preporoda za 15. travanj 2017. | tip = dvomjesečnik | format = | vlasnik = | izdavač = [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Rijaset]] | glavni urednik = Ekrem Tucaković | odgovorni urednik = | izvršni urednik = | novinari = | utemeljen = 1970. | politička orijentacija = | jezik = [[bošnjački]] | prestao izlaziti = | sjedište = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | naklada = | oclc = | stranice = http://www.preporod.com/ }} '''''Islamske informativne novine – Preporod''''', informativno je glasilo [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. == Povijest == ''Preporod'' je počeo izlaziti 1970. godine u Sarajevu. Izdavač je [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], a izlazi dva puta mjesečno i distribuira se na području Islamske zajednice u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], ali i u inozemstvu. List pokušava javnosti ponuditi sve pojedinosti vezane za rad organa i ustanova Islamske zajednice, čelnih ljudi, dati obavještenja o događanjima u [[džemat]]ima, [[medžlis]]ima, [[muftija|muftijstvima]], [[mešihat]]ima, aktualnostima između [[muslimani|muslimana]], informirati o značajnim pitanjima za [[islam]] i muslimane, te pružiti informacije o aktualnostima iz islamskog svijeta.<ref>{{cite web |url=http://preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/vijesti-izbih/item/558-preporod-cetiri-decenije-gnijezda-vjerodostojne-misli |title=Preporod: Četiri desetljeća gnijezda vjerodostojne misli |work=preporod.com |accessdate=2017-04-20 |archive-date=26. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190826051346/https://preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/vijesti-izbih/item/558-preporod-cetiri-decenije-gnijezda-vjerodostojne-misli |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.imam.ba/preporod-svjedok-nase-novije-povijesti/ |title=“Preporod” – svjedok naše novije povijesti |work=imam.ba |accessdate=2017-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161227001822/http://www.imam.ba/preporod-svjedok-nase-novije-povijesti/ |archivedate=27. prosinca 2016.}}</ref> == Povezani članci == * [[Novi Muallim (časopis)|Novi Muallim]] * [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.preporod.com Preporod] [[Kategorija:Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Sarajevski tiskani mediji]] ag2j5gbcge22ynkfb8803newofk7a1p Samoreferiranje 0 659174 7574079 7141049 2026-08-11T09:58:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574079 wikitext text/x-wiki '''Samoreferiranje''' ili '''pozivanje na samog sebe''' (eng. ''self-reference''), doslovno svojstvo koje ima [[tvrdnja]] koja je sama sebi [[referencija]]. Pojam se općenito rabi u [[logika|logici]] i za tvrdnje koje uključuju same sebe u popis referencija poput pripovijetke o brijaču kojom se objašnjava [[Russellov paradoks]]. Od starih vremena samoreferiranje ima važnu ulogu u [[matematika|matematici]] i u logici, počevši od [[Eubulid iz Mileta|Eubulidovih]] tvrdnjâ koje se pozivaju na sebe same preko [[Georg Cantor|Cantora]] i njegova slažna oslonca na brojčanu varijantu samoreferiranja za dokaz neprebrojivosti realnih brojeva do Russella i njegovog paradoksa te [[Kurt Gödel|Gödel]]ova [[Poučak o nepotpunosti|poučka o nepotpunosti]].<ref>(): [https://www.mate.hr/Repository/Documents/O%20likovima%20Stripologikon.pdf ''Stripologikon''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305000423/https://www.mate.hr/Repository/Documents/O%20likovima%20Stripologikon.pdf |date=5. ožujka 2021. }} Mate.hr. str.332. — 333.. Pristupljeno 12. prosinca 2019.</ref> == Vidi == *[[tautologija]] *[[kružna referencija]] *[[vrzino kolo]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Logika]] [[Kategorija:Samoreferiranje| ]] kjg9ygw0expf47kcw87dixfcykou550 Prunellinae 0 660157 7573628 7218801 2026-08-10T16:12:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573628 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Prunellinae'' | slika = 20140917Prunella vulgaris.jpg | slika_opis = ''[[Prunella vulgaris]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Lamiaceae]] | subfamilia = [[Nepetoideae]] | tribus = [[Prunelleae]] | subtribus = '''''Prunellinae''''' | subtribus_autorstvo = [[Barthélemy Charles Joseph Dumortier|Dumort.]] | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Prunellinae''''', podtribus [[Usnatice|usnatica]], dio tribusa ''[[Prunelleae]]''. Pripadaju mu dva roda,<ref>[http://lamiaceae.myspecies.info/taxonomic-browser/prunellinae Diversification, Evolution, and Historical Biogeography of Lamiaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191223055221/http://lamiaceae.myspecies.info/taxonomic-browser/prunellinae |date=23. prosinca 2019. }} Pristupljeno 14. srpnja 2019.</ref> a najznačajniji je [[Celinščica]]. == Rodovi == # ''[[Cleonia]]'' <small>L.</small> # ''[[Prunella (Plantae)|Prunella]]'' <small>L.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Prunellinae| ]] [[Kategorija:Podtribusi Prunelleae]] 68s58jm53k56jp9wuf1ow3n71ajh6vn Prirodoslovni muzej Hasan bej Zardabi 0 661284 7573596 7429418 2026-08-10T14:26:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573596 wikitext text/x-wiki {{Infookvir muzej |ime = Prirodoslovni muzej „Hasan bej Zardabi“ |slika = Rhinoceras_binagadiensis.jpg |opis_slike = Kostur izumrloga [[Bingadinski nosorog|Bingadinskoga nosoroga]]<ref>Р. Д. Джафаров. Бинагадинский носорог. — Издательство Академии Наук Азербайджанской ССР, 1960. — Т. 12. — 99 с.</ref> |osnovan = [[1930.]] |lokacija = [[Baku]], {{Z+X|AZE}} |tip = [[prirodoslovni muzej]] |izlošci = |broj posjetitelja = |ravnatelj = Tarielj Ejbatov |kustos = |ulaz = |pristup javnim prijevozom = |web = }} '''Prirodoslovni muzej „Hasan bej Zardabi ''' ([[Azerski jezik|azerski]]: ''Həsən bəy Zərdabi adına Təbiət Tarixi Muzeyi'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Музей естественной истории имени Хасан бей Зардаби'') je [[prirodoslovni muzej]] u [[Baku]]u osnovan [[1930.]] godine.<ref>[http://www.baki-xeber.com/layihe/22604.html Зардаби, основатель национальной прессы, как человек, который живет в вечной истории нашей] {{Neaktivna poveznica}}, pristupljeno 1. siječnja 2020.</ref> Muzej je nazvan u čast [[Hasan bej Zardabi]]ju, [[azerbajdžan]]skome [[novinar]]u, [[intelektualac|intelektualcu]], [[prosvjetitelj]]u, [[publicist]]u, [[pedagog]]u, autoru mnogih znanstvenih radova o problemima [[darvinizam|darvinizma]], [[Abiogeneza|nastanku života na Zemlji]] i [[ekologija|okolišu]]. Muzej djeluje pod pokroviteljstvom Instituta za geologiju i geofiziku Azerbajdžana. Ravnatelj muzeja je Tarielj Ejbatov ([[Ruski jezik|ruski]]: ''Тариэль Эйбатов''), doktor [[filozofija|filozofije]] i [[biologija|biologije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20180911191712/https://photo.azertag.net/ru/xeber/Azerbaidzhanskie_uchenye_pobyvali_v_SSHA-850497 Азербайджанские ученые побывали в США], pristupljeno 1. siječnja 2020.</ref> == Povijest == U početku, [[1920.]] godine, muzej je funkcionirao kao zavičajni pedagoški krug. Sam prirodoslovni muzej osnovan je [[1930.]] godine. Temelj muzeja bio je odjel za [[biologija|biologiju]] [[Nacionalni muzej povijesti Azerbajdžana|Državnoga muzeja Azerbajdžanske SSR]]. Godine [[1945.]] muzej je uključen u sastav Instituta za geologiju [[Akademija znanosti Azerbajdžanske SSR|Akademije znanosti Azerbajdžanske SSR]].<ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:http://vesti.az/socium/v-azerbajdzhane-khotyat-sozdat-nacionalnyj-muzej-istorii-prirody-186690 Институт геологии Академии Наук АзССР]. {{Neaktivna poveznica}}, pristupljeno 2. siječnja 2020.</ref> Od [[1944.]] godine institucija nosi ime „Hasan bej Zardabi“. Tijekom godina postojanja [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbajdžanske Sovjetske Socijalističke Republike]] razvio se administrativno-upravni sustav muzeja u zemlji. Zime [[1980.]] godine donesena je odluka o stvaranju Uprave muzeja i Znanstveno-metodološki odjel za rad muzeja pri [[Ministarstvo kulture SSSR-a|Ministarstvu kulture SSSR-a]]. Provedena je kontrola muzejske mreže širem zemlje.<ref>[https://www.docme.ru/doc/1633584/istoriya-muzejnogo-dela-v-azerbajdzhane-proshloe--nastoyashhee-... История музейного дела в Азербайджане прошлое настоящее будущее] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200127221807/https://www.docme.ru/doc/1633584/istoriya-muzejnogo-dela-v-azerbajdzhane-proshloe--nastoyashhee-... |date=27. siječnja 2020. }}. pdf. www.docme.ru., pristupljeno 2. siječnja 2020.</ref> Kasnije je osnovan Znanstveno-restauratorski centar za obnovu i restauraciju muzeja republike. Te institucije postoje i danas. U [[siječanj|siječnju]] [[2014.]] godine odobrene su Odredbe Nacionalnoga prirodoslovnoga muzeja Republike Azerbajdžan. Prema odredbi planira se osnovati Nacionalni muzej pri [[Azerbajdžanska nacionalna akademija znanosti|Azerbajdžanskoj nacionalnoj akademiji znanosti]].<ref>Vzglayd.az. [http://vzglyad.az/news/13097/%D0%91%D1%83%D0%B4%D0%B5%D1%82-%D1%81%D0%BE%D0%B7%D0%B4%D0%B0%D0%BD-%D0%9D%D0%B0%D1%86%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D1%8C%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%BC%D1%83%D0%B7%D0%B5%D0%B9-%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D0%BE%D0%B9-%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%B8-%D0%90%D0%B7%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%B0%D0%B9%D0%B4%D0%B6%D0%B0%D0%BD%D0%B0-%D0%B8%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8-%D0%93.%D0%97%D0%B0%D1%80%D0%B4%D0%B0%D0%B1%D0%B8.html Будет создан Национальный музей естественной истории Азербайджана имени Г.Зардаби.], pristupljeno 3. siječnja 2020.</ref> == Odjeli == Muzej ima dva odjela: geološki i zoološki odjel. Geološki odjel pruža informacije o geološkoj i tektonskoj strukturi [[Azerbajdžan]]a, karte i dijagrame, [[mineral]]e ([[kobalt]], [[gips]], [[soli]], [[kvarc]], [[pirit]], [[barit]], [[molibden]], [[kalcij]]), uzorke [[sedimentne stijene|sedimentnih stijena]]. Zoološki odjel sadrži brojne kosture, preparirane životinje, tijela suvremenih i drevnih [[beskralježnjak]]a ([[spužve]], [[mješinci]], [[bodljikaši]], [[mekušci]], [[člankonošci]], itd.) i [[kralježnjak]]a ([[vodozemci]], [[gmazovi]], [[ribe]], [[ptice]], [[sisavci]]), slike koje sadrže informacije o [[Flora Azerbajdžana|flori Azerbajdžana]]. Najstariji izloženi predmet je zub [[Ichthyosaurus]]a iz [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] star 120 milijun godina.<ref>Museums, reserves, galleries of Baku — National Tourism Promotion Bureau, 2017</ref> == Izlošci == [[Datoteka:Archiodiscodon meridionalis Nesti.jpg|thumb|Čeljust [[južni mamut|južnoga mamuta]] ''(Archiodiscodon meridionalis Nesti)'' pronađena u [[Mingečaur]]u.]] Znanstvena istraživanja prirodoslovnoga muzeja razvila su se u nekoliko smjerova, uglavnom na paleontološka nalazišta. Muzej predstavlja [[bingadinsko asfaltno jezero|bingadinsku]], [[perekeškjulj]]sku, [[mingečaur]]sku zbirku i druge [[kvartar]]ske zbirke.<ref>[https://ru.echo.az/?p=64024 Озера Абшерона - природные памятники], ЭХО, pristupljeno 3. siječnja 2020.</ref> Znanstvena istraživanja provedena u instituciji pokrivaju područja poput [[sistematika|sistematike]], [[morfologija|morfologije]], [[evolucija|evolucije]] i [[ekologija|ekologije]] [[endem]]skih životinja. Od velike važnosti je komparativna analiza suvremenih [[kralježnjak]]a s [[fosil]]ima. Glavna istraživanja usredotočena su na proučavanje [[kvartar]]skoga [[Bingadinsko asfaltno jezero|Bingadinskoga asfaltnoga jezera]] i eljdarsku kasnosarmatsku [[hipparionska fauna|hipparionsku faunu]] brojnih mjesta primitivnih ljudi, kao npr. [[Aziska pećina]]. U zbirci [[kvartar]]ne faune [[Bingadinsko asfaltno jezero|Bingadinskoga asfatnoga jezera]] nalaze se 41 vrste [[sisavci|sisavaca]], 110 vrsta [[ptice|ptica]], 1 vrste [[mekušac|mekušca]], 2 [[gmazovi|gmaza]], 1 [[vodozemci|vodozemac]], 107 [[insekti|insekata]] i 22 vrste [[biljka|biljki]]. Među njima su gotovo čitavi fosilizirani kosturi [[konj]]a, [[jelen]]a, [[gazela]] i [[sajga|sajgi]] koje više ne žive na području [[Azerbajdžan]]a.<ref>[https://web.archive.org/web/20170619111056/http://www.icom.azeurotel.com/en/profiles05en.html Museums of various profiles and organizations: Natural History Museum named after Hasan Bey Zardabi.], pristupljeno 3. prosinca 2019.</ref> U razdoblju od [[1975.]] do [[1986.]] godine provedena su arheološka, geomorfološka, paleontološka i [[kronostratigrafija|kronostatigrafijska]] istraživanja [[Aziska pećina|Aziske pećine]]. U pećini su pronađeni ostatci [[sisavac]]a, poput [[kukcojedi|kukcojeda]], [[zečevi|zečeva]], [[šišmiši|šišmiša]], [[zvijeri]], [[parnoprstaši|parnoprstaša]] i [[glodavci|glodavaca]]. Većina izloženih predmeta u muzeju donio je [[Rahimbek Džafar oglji Džafarov]], prvi predsjednik ustanove.<ref>[http://www.anl.az/down/meqale/azerizv/2011/fevral/157714.htm Ихтиозавр из мелового периода.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180911191640/http://www.anl.az/down/meqale/azerizv/2011/fevral/157714.htm |date=11. rujna 2018. }} www.anl.az., pristupljeno 4. siječnja 2020.</ref> Eljdarska fauna sastoji se od 23 predstavnika različitih vrsta [[kralježnjak]]a. Osim toga, u muzeju se nalaze dvije vrste [[hipparion]]a, [[sarmatski kit]] i donja čeljust [[mastodont]]a. Više od 20 prepariranih životinja koje se nalaze na [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ov crvenome popisu]] nalaze se u Zlatnome fondu muzeja. Institucija još uvijek čuva rukopise, kao i osobne predmete [[Hasan bej Zardabi|Hasana beja Zardabija]] i članova njegove obitelji. Posebno je zanimljiv sačuvani dio Zardabijeve prepiske s ruskim piscem [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lavom Tolstojem]]. U muzeju se nalaze i gornja vilica, zubi i kljove [[južni mamut|južnoga mamuta]] koji je živio na području [[Azerbajdžan]]a prije 600.000 godina, a otkriveni su u [[Mingečaur]]u [[2001.]] godine. Ova otkrića dodana su u zbirku muzeja [[2008.]] godine. U razdoblju od [[2006.]] do [[2007.]] godine azerbajdžanski istraživači su na inicijativu Prirodoslovnoga muzeja „Hasan bej Zardabi“ zabilježili broj [[Kaspijski tuljan|kaspijskoga tuljana]].<ref>[http://www.biodiversity.ru/programs/seal/publications/20070330.html ЦОДП - Каспийский тюлень - Публикации.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180911191447/http://www.biodiversity.ru/programs/seal/publications/20070330.html |date=11. rujna 2018. }} www.biodiversity.ru., pristupljeno 4. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * Эфендиев Р. Художественные ремесла Азербайджана в музеях мира. Баку, 1980. * Бахшиева А. Из истории музейного дела в Азербайджане. Баку, 2005. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Natural history museum after Zardabi}} [[Kategorija:Građevine u Bakuu]] [[Kategorija:Prirodoslovni muzeji]] [[Kategorija:Azerbajdžanska kultura]] [[Kategorija:Organizacije u Azerbajdžanu]] bpzj8cdlqq72acsdghf3rzcd6weftkm Razgranjena presličica 0 665305 7573895 6583507 2026-08-11T00:18:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573895 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Razgranjena presličica | slika = Muscari botryoides Texas.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis = Razgranjena presličica u [[Austin]]u, [[Teksas]] | status = <!-- vidi IUCN-ov crveni popis za kratice --> | regnum = [[Plantae]] | divisio = | classis = | ordo = [[Asparagales]] | familia = [[Asparagaceae]] | subfamilia = [[Scilloideae]] | genus = ''[[Muscari]]'' | species = '''''M. botryoides''''' | subspecies = | dvoimeno = ''Muscari botryoides'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|L.]]) [[Philip Miller|Mill.]] | karta_raspon = | FCD = 6635 }} '''Razgranjena presličica''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Muscari botryoides'') [[gomolj]]asta je [[Trajnice|višegodišnja biljka]] iz roda ''[[Muscari]]''. Ponekad se uzgaja kao [[ukrasna biljka]]. Cvjetovi su tijesno povezani, gotovo okrugli. Donji plodni cvjetovi usmjereni su prema dolje, dok gornji, obično blijedi i sterilni, su okrenuti prema gore. Cvjetovi su svijetlo plave boje s bijelim režnjama na kraju kod divljih vrsta, ali dostupne su i druge boje, uključujući bijelu. M. botryoides potječe iz središnje i jugoistočne Europe, raste na otvorenim šumskim i planinskim livadama. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste na [[Velebit]]u. Lukovice ove biljke smatraju se otrovnima, no u prokuhanom su stanju jestive. Jestivi su i ukiseljeni cvjetovi te cvjetni pupovi biljke.<ref>Fleischhauer, S.G., Guthmann, J., Spiegelberger, R., Enzyklopaedie Essbare Wildpflanzen, Aarau 2014., str. 554.</ref> Na isti se način mogu koristiti i drugi kod nas rastući pripadnici roda ''[[Muscari]]''. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MUBO USDA Plants Profile: ''Muscari botryoides''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130426033158/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MUBO |date=26. travnja 2013. }} {{Commonscat|Muscari botryoides}} [[Kategorija:Hyacintheae]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] edq8cfudb2769gpm675ide4o2z1hfly Robert Raponja 0 665810 7573937 7522502 2026-08-11T04:41:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 9) #IABot (v2.0.9.5 7573937 wikitext text/x-wiki {{Wikipedizirati}} {{Dodaj infookvir|kazališni redatelj}} '''Robert Raponja''' ([[Pula]], [[27. svibnja]] [[1964.]]) hrvatski je [[redatelj]], dramski [[pedagog]] i bivši nastavnik na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku| Akademiji za umjetnost i kulturu]]<ref>http://www.uaos.unios.hr/amo-team/red-prof-dr-art-robert-raponja/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230413203859/http://www.uaos.unios.hr/amo-team/red-prof-dr-art-robert-raponja/ |date=13. travnja 2023. }}.</ref> u Osijeku. ==Životopis== Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Puli, a fakultetsku izobrazbu u Zagrebu. Komparativnu književnost, [[talijanski jezik]] i [[književnost]] apsolvirao je 1990. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], a Režiju (smjer kazalište i radiofonija) diplomirao je 1993. godine na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti]]. Početak radnog djelovanja obilježilo mu je radno mjesto umjetničkog ravnatelja kazališta i ravnatelja Međunarodnog kazališnog festivala mladih Istarskog narodnog kazališta u Puli (1996. – 2002.). Nakon radnog mjesta ravnatelja Istarskog narodnog kazališta u Puli (2002. – 2006.) zapošljava se na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku| Umjetničkoj akademiji u Osijeku]](2007.) te započinje intenzivno dramsko pedagoško djelovanje i umjetničko istraživanje. Doktorat umjetnosti stekao je na Poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Kulturologija. Akademska aktivnost rezultirala je vođenjem desetak nastavnih kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju glume i lutkarstva na [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji u Osijeku]]. Prinos sveučilišnom životu ostvario je u svojstvu voditelja {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademiji u Osijeku]] (2011. – 2013.), potom kao prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju [[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademije u Osijeku]](2014. – 2017.) te na [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilištu u Osijeku]] kao [http://prorektor%20za%20umjetnost,%20kulturu%20i%20međuinstitucijsku%20suradnju prorektor za umjetnost, kulturu i međuinstitucijsku suradnju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170220175602/http://acn.com.ve/ |date=20. veljače 2017. }} (2017. do danas). ==Festivali i kulturno umjetničke manifestacije== Uz redateljsku, pedagošku i sveučilišnu aktivnost, Robert je Raponja stekao i bogato iskustvo ravnanja festivalima i drugim kulturno-umjetničkim manifestacijama. Tu se izdvaja ravnanje [[Pulski filmski festival|Pulskim filmskim festivalom]] (2002. – 2004.), uloga umjetničkog voditelja i pokretača [http://đunarodnog%20festivala%20kazališnih%20akademija%20“Dioniz” Međunarodnog festivala kazališnih akademija “Dioniz”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170220175602/http://acn.com.ve/ |date=20. veljače 2017. }} od 2007. godine, te uloga umjetničkog direktora [[Osječko ljeto kulture|Osječkog ljeta kulture]] (2007. – 2009.) i voditelja {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} od 2008. godine. ==Kazališna djelatnost== Dužnost ravnatelja Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku| Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku]] obnašao je u četverogodišnjem mandatu (2008. – 2009.), a člana Kazališnog vijeća [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu |Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu]] i Festivala [[Splitsko ljeto]] od 2013. godine. Redateljem je brojnih predstava i scenskih događanja u Hrvatskoj i širem okruženju uključujući [[Slovenija|Sloveniju]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Srbija|Srbiju]], [[Mađarska|Mađarsku]], [[Francuska|Francusku]], [[Rumunjska|Rumunjsku]] i [[Italija|Italiju]]. Osim postavljanja drame u svom je kazališnom radu postavljao raznovrsne scensko-glazbene spektakale istražujući [[žanr]]ovske i scenske mogućnosti. Osnivačem je Dramskog studija INK-a (Pula, 1996.), Međunarodnog kazališnog festivala mladih (Pula, 1997.) i Kazališne edukativne udruge FERR (2005.), koja još uvijek uspješno djeluje. '''Kazališne režije u Hrvatskoj''' *[[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK Zagreb]] - F. Miterrer: Vrijeme posjeta *[[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK Split]] - C. Magris: Stadelman *[[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK Split]] - C. Goldoni: Posljednja noć karnevala u Veneciji; J. Kesserling: Arsen i stare čipke; L. Martinac/ S. Sinovčić: Živim *[[Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu|HNK Varaždin]] - A. Hing: Burleska o Grku; T. Šuput: Agamemnonov sin *[[Hrvatsko narodno kazalište u Zadru|HNK Zadar]] - S. Gallucio: Mambo italiano *[[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku |HNK Osijek]] - P. Budak: Teštament; Camelotti: Piđama za šestoro; K. Paladin: Multricro; W-Shekaspeare: Mletački trgovac; I.Šojat: Lipa si, Teno *[[Teatar &TD|ITD Zagreb]] - M. Lukšić: Lov na medvjeda Tepišara; Aristofan: Lizistrata; M. Brumec: Francesca da Rimini; M. Gavran: Deložacija, B. Senker: Cabaret ITD; P. Pavličić: Olga i Lina; B. Senker: Tečaj odvikavanja od pušenja *[[Satiričko kazalište Kerempuh|Kerempuh Zagreb]] - Z. Zec: Pišem ti pismo da skupa više nismo; F. Hadžić: Domoljubi, kak ste kaj?, F. Hadžić: Afera; K. Paladin: Anketa o erotskom životu hrvatica; N. Stazić: Nebeski sud; Amuri: Dok nas smrt ne rastavi *[[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Kazalište Komedija]] - [[Miro Gavran|M. Gavran]]: Vozači za sva vremena *[[Gradsko kazalište Žar ptica|Teatar Žar ptica]] - T. Šuput: Tatica je uvijek u pravu; M.Kušec: Tonkica Palonkica frrr… *Teatar Gavran - [[Miro Gavran|M. Gavran]]: {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}; [[Miro Gavran|M. Gavran]]: [http://Parovi Parovi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *Epilog teatar - [[Miro Gavran|M. Gavran]]: Teško je reći zbogom; [[Miro Gavran|M. Gavran]]: Traži se novi suprug; T. Šuput: Izložba; B. Senker: Kronovo plutajuće glumište; B. Senker: Fritspil; D. Lukić: Nada iz ormara; *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - V. Lanux: Otvarač za konzerve, A. Nicolaj: Nije bila peta, bila je deveta; D. Načinović: Tanac od mrtvih, K. Paladin: Poruka s Asterona; [[Miro Gavran|M. Gavran]]: Kreontova Antigona; M. Brumec: Otmica; Nepoznati autor: Galeobatrahomiomahija; F. M. [[Dostojevski]]: [[Zločin i kazna]]; D. Lukić: Regnum novumu; C. Goldoni: Zaljubljenici; Lj. Razumovska: Sretan rođendan, draga profesorice Jelena; autorski projekt: Dok je mora bit će i broda; D. Načinović: Burrra; D. Načinović: Divojke za ženidbu; T. Milohanić: Valigaštar *[[Hrvatsko narodno kazalište u Rijeci|HKD Rijeka]] - D. Mamet: Seksualne pervezije u Chicagu; Kazalište Porat: T. Šuput: Strah, ah; T. Šuput: Jastuk bajka *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - M. Nola: Čupi i Mupi; R.Vitrac: Viktor ili djeca na vlasti *[[Gradsko kazalište lutaka Split]] - V. Huljić: Čampro; A. Đokić: O zmaju koji je kokice jeo i princezu sreo *[[Gradsko kazalište mladih Split]] - M. Nola / O. Waild: Važno je zvati se Ernešto; B. Brajčić: 10 razloga zašto čitati Shakespearea *[[Gradsko kazalište Marina Držića]], Dubrovnik - [[Antun Šoljan|A. Šoljan]]: Romanca o tri ljubavi *Šoljanovi dani, Rovinj - [[Antun Šoljan|A. Šoljan]]: Starci *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Kušan: Čaruga; J. B. [[Moliere]]. Škola za žene; P. Wais: Patnje gospodina Mochinpota; T. Šuput: Čarobna piplica; L. Hubner: Gretica, str 89; D. Piquet: 2,14; D. Auburn: Dokaz *Hrvatski dom Vukovar - H. Zalar: Fljuf i Žljuf; I. Knižek: {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[[Gradsko kazalište Požega]] - M. Nola: Razigrajmo Melitu; N. Stazić: Avegnonski senatori; M. Nola: Sara, babin vir; H. Sablić Tomić: Skriveno u oku *[[Osječko ljeto kulture|OLJK]] - [[Jasna Horvat|J. Horvat]]: [[Hepening Vilijun]] *[[Osječko ljeto kulture|OLJK]] - [[Jasna Horvat|J. Horvat]]: [[Ars Eugenium]] '''Nezavisne produkcije i akademska scena''' *M. Nola: Heroine; M. Nola: Zdenkin striptiz; I. Viripajev: Iluzije; Ž. Periš: Četiri priče: žene; I. Vrkljan: Haljina sjećanja; I. Viripajev: Kisik; N. Wood: Trg ratnika *M. Bartlett: Kontrakcije '''Režije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]''' *[[Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru]] - [[Miro Gavran|M. Gavran]]: Ljubavi Georga Washingtona; M. Krleža: U agoniji; T. Dorst: Fernando Krap mi je napisao ovo pismo; autorski projekt: S.O.S centrala, D.: Nema veze; [[Miro Gavran|M. Gavran]]: Sve o ženama; Bergman: Jesenja sonata *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Sarajevo - J. J. Sinisterra: AY, Carmela; C. Jonnes: U plamenu; D. Abeaire: Zečja rupa; M. Žalica: Zagrljenici *Kamerni teatar, Sarajevo - N. Romčević: Carolina Noiber *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Goethe: Ifigenija na Tauridi; Aristofan: Lizistrata '''Režija u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]''' *Gradsko kazalište Tivat - N. Vukelić: Jelena Savojska '''Režije u [[Srbija|Srbiji]], [[Vojvodina|Vojvodina]]''' *Narodno pozorište, narodno kazalište Subotica - F. Šovagović: Ptičice; B. Senker: Fritspil; A. Nicolaj: Hamlet u pikantnom sosu *Narodno pozorište Zrenjanin - B. Senker: {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} '''Režije u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]''' *Nacionani teatar Radu Stanca, Sibiu - A. Nicolaj: Hamlet; A. P. Cehov: Prosidba; D. Lukić: Tvornica ljubavi *Nacionalni madžarski teatar, Cluj Napoca - D. Kiš: Grobnica za Borisa Davidovića; M. Držić: Dundo Maroje; M. Krleža: Leda '''Režije u [[Mađarska|Mađarskoj]]''' * Hrvatsko narodno kazalište Pečuh - B. Senker: Gloriana; E. Kišon: Vjenčani list '''Režije u [[Slovenija|Sloveniji]]''' * Ljudsko gledališče Celje - Schiller: [http://Razbojniki Razbojniki]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}; T. Patrljič: {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * Festival Exponto, Ljubljana - D. Lukić: [http://Kraljice Kraljice]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * Slovensko narodno gledališče, Maribor - T. Partljič: Čaj za dve '''Režija [[opera]]''' * S. Drakulić: Kraljevi i konjušari * J. Cocteau / F. Poulenc: Ljudski glas * G. Menotti: Telefon ==Nagrade== * Nagrada hrvatskog glumišta za režiju predstave "{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}" [[Miro Gavran|Mire Gavrana]] u izvedbi [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku |HNK-a]] u Osijeku 2010. godine * Pečat Grada Osijeka za promicanje kulture [[Osijek |Grada Osijeka]] 2012. godine. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 2018. za [[[[Hepening Vilijun]]]] - nagradu koju dodjeljuje Superbrands za najbolje brendirani niskobudžetni događaj u kulturi. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://www.fulkulturno.com/vijesti/dodijeljena-fulkulturno-nagrada/ Mrežno mjesto Nagrade FUL kulturno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030124912/https://www.fulkulturno.com/vijesti/dodijeljena-fulkulturno-nagrada/ |date=30. listopada 2019. }} * [http://www.glas-slavonije.hr/366201/5/Hepeningu-Vilijun-nagrada-Ful-kulturno Obavijest o nagradi FUL kulturno dodijeljenoj Hepeningu Vilijun objavljenoj u Glasu Slavonije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191030123408/http://www.glas-slavonije.hr/366201/5/Hepeningu-Vilijun-nagrada-Ful-kulturno |date=30. listopada 2019. }} * Ars Meandrum - notni zapisi Luke Gotovca i Jasne Horvat [https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2019/12/Ars-Eugenium-hrvatski-web.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220004153/https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2019/12/Ars-Eugenium-hrvatski-web.pdf |date=20. veljače 2021. }} * Robert Raponja o "Jesenjoj sonati" prikazanoj u Mostaru [https://www.hnkmostar.ba/robert-raponja-jesenja-sonata-drama-koja-spada-bisere-svjetske-dramaturgije/] {{GLAVNIRASPORED:Raponja, Robert}} [[Kategorija:Hrvatski kazališni redatelji]] [[Kategorija:Životopisi, Pula]] 5wgmvicbfjzlkq1yvt2v5dzvso01rmj Praterinsel 0 666276 7573519 6945679 2026-08-10T12:10:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573519 wikitext text/x-wiki '''Praterinsel''' je uz Museumsinsel (muzejski otok) jedan od dva utvrđena i izgrađena [[Ada|riječna otoka]] [[Isar]]<nowiki/>a u [[München]]u. == Zemljopis == S dužinom od 524 metra i maksimalnom širinom od 95 metara, otok pokriva površinu od 3,6 [[hektar]]a. Leži između rukava Isara zvanih Veliki i Mali Isar, u koje se Isar dijeli južno od otoka Muzeja. Na sjeveru otoka, most [[:de:Maximiliansbrücke|Maximiliansbrücke]] vodi od Maximilianstrassea do Maximilianeuma. Uz „Akcijski forum Praterinsel“ s umjetničkim studijima i dvoranama za priredbe, na Praterinselu je smješten i Alpski muzej Njemačkog alpinističkog saveza. Do ''Praterinsela'' može se doći preko nekoliko pješačkih mostova: Mariannenbrücke povezuje otok sa zapadnom obalom Isara, kabelski mol s istočnom obalom. Branski mol stvara vezu s uzvodnim muzejskim otokom. Praterinsel je provozan sa zapadne obale preko mosta Praterwehr koji se nalazi odmah južno od mosta Maximiliansbrücke. Maximiliansbrücke omogućuje samo pješacima pristup do nišanske fontane gradonačelniku Aloisu von Erhardtu, a za cestovni promet pokriva samo sjeverni vrh otoka. Sjeverni dio Praterinsela, koji je od ostatka otoka odvojen mostom Maximiliansbrücke, nazvan je ''Schwindinsel'' po romantičnom slikaru Moritzu von Schwindu.<ref>{{Citiranje novina |title=Isar-Kraftwerk: Stadtwerken droht Bauverbot |url=https://www.merkur.de/lokales/regionen/isarkraftwerk-stadtwerken-droht-bauverbot-233661.html |accessdate=2011-07-24 |work=merkur online |date=2005-12-02 |last=Johannes Patzig und Robert Walser |archive-date=19. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200219064548/https://www.merkur.de/lokales/regionen/isarkraftwerk-stadtwerken-droht-bauverbot-233661.html |url-status=dead }}</ref> Nerazvijeni otok dostupan je sa sredine Maximiliansbrücke. Na njegovom sjevernom vrhu - koji se također naziva "Spitz" - objedinjuju se Veliki i Mali Isar. == Povijest == [[Datoteka:Georg_von_Dillis_002.jpg|mini| Praterinsel s pogledom na Siechenhaus na Gasteigu, Johann Georg von Dillis (nakon 1800.) ]] [[Datoteka:Georg-pettendorfer-isarlust-1905.jpg|mini| Restoran "Isarlust" na Praterinselu (cca 1905) ]] Praterinsel je u početku služio kao rekreacijski i korisni [[vrt]] koji su tamo stvorili [[Manja Braća|franjevački]] redovnici.<ref>Corinna Erhard: Diente die Praterinsel als Volksfestplatz? Münchner Merkur Nr. 112, Dienstag, 15. Mai 2012, Seite 41</ref> Prva dokumentirana izgradnja dogodila se 1810. godine, kada je ugostitelj Anton Gruber sagradio gostionicu, koju je - po uzoru na bečki zabavni park - nazvao „Die Praterwirtschaft“. Otvorio je i mali park s vrtićem, a njegov sin 1834. gostionici je dodao plesnu dvoranu. Zbog velike popularnosti lokaliteta u to vrijeme, otok je ubrzo nazvan ''Prater''. Kada je 1857. godine započela gradnja Maximilianeuma i Maximiliansbrücke (mosta) koji vodi preko otoka, atraktivnost mjesta je zbog opsežnih građevinskih radova počela postepeno opadati (most je dovršen 1864.). Stoga je Gruber morao prodati svoj ugostiteljski obrt. Kupac je bio Anton Riemerschmid, koji je 1870. na zemljištu sagradio tvorničku zgradu za svoju "Kraljevsku bavarsku tvornicu vinjaka, metilnog alkohola, likera i octa". Današnja atelijerska kuća na istoku otoka tada je sagrađena kao ložionica. U sklopu građevinskih radova na Velikoj njemačko-nacionalnoj izložbi umjetničkog zanata 1888. godine napunjeni su razmaci između Praterinsela i Feuerwerksinsel (otok vatrometa), koji se nalazio južno od njega i koji je s njim povezan nogostupom. Ime Feuerwerkinsel seže od [[Pirotehnika|pirotehničara]] Heinricha Burga, koji je živio nasuprot u Quaistraße, danas Steinsdorfstraße,<ref>Stadtadressbuch von 1884/85</ref> a koji je na otoku izvodio pirotehničke eksperimente.<ref>Der Schriftsteller [[Michael Georg Conrad]] schrieb in seinem Roman „''Was die Isar rauscht“'' von 1888 über seinen Nachbarn aus der Quaistraße: ''…rechts die Feuerwerksinsel, wo der kleine, dicke, originelle Heinrich Burg haust, der täglich um die nämliche Stunde mit seinem tief ins Gesicht gedrückten Schlapphut wie ein wandelnder Champignon über den Steg der Überfälle schreitet, um in geheimnisvollen, zwischen Büschen versteckten Laboratorien in Gestalt von alten, verwitterten Bretterhäuschen seiner pyrotechnischen Zauberkunst obzuliegen…''</ref> Na nekadašnjem Feuerwerksinsel - koji je sada dio Praterinsela - za ''posjetitelje'' izložbe sagrađen je ''restoran i kafić Isarlust'', u čijoj se zgradi danas nalazi Alpski muzej. [[Datoteka:Munich_Isar_Maximiliansbrücke_barrages.jpg|mini| Barake u zapadnom kraku Isara na Praterinselu ispod Maximiliansbrücke ]] Robert Riemerschmid, unuk proizvođača Antona Riemerschmida, nastavio je posao s alkoholnim pićima, a organizirao je i simpozije i predavanja s međunarodno poznatim znanstvenicima, umjetnicima, književnicima i političarima na otoku tijekom 1920-ih godina. Osim nadogradnje jednog kata bivšoj konobi, arhitekt Richard Riemerschmid izgradio je još jednu spojnu konstrukciju između sjevernog i zapadnog krila. Tvornica alkohola je 1984. svoje mjesto proizvodnje iz Münchena preselila u Erding, a tvornica na ''Praterinselu'' je zatvorena. Godine 1988. investitor kupio to zemljište, a tvorničke i skladišne dvorane pretvorene su u umjetničke ateljee, izložbene prostore i dvorane za priredbe ("Praterinsel Action Forum", kulturna ustanova u privatnom vlasništvu). Od 1. veljače 2010. do 30 rujna 2016., prostoru za priredbe upravljao je planworx GmbH pod motom ''praterinsel - prostor za događanja''. Agencija za organiziranje događaja, osnovana 1987. godine, je na otoku do prosinca 2016. godine imala svoje poslovno sjedište. Godine 1993., Münchensko gradsko vijeće odlučilo je koristiti Praterinsel prvenstveno u kulturne svrhe. Odgovarajući cjelokupni koncept još uvijek nije dostupan. Do danas su na Praterinselu smještene sljedeće stranke: Slobodna država Bavarska s Ministarstvom obrazovanja i kulture, stambena zgrada šumarske službe, tim tvrtke Käfer Service GmbH koji je odgovoran za upravljanje tamošnjih prostorija za događanja i njemački alpski klub s muzejem i knjižnicom. Austrijski akcijski umjetnik Wolfgang Flatz imao je studio na Praterinselu od 1988. godine. Flatz je u međuvremenu napustio mjesto u znak protesta i uselio u novi atelje koji se nalazi u Obersendlingu (Kistlerhofstraße). Kontroverzni prethodni vlasnik Praterinsela Dieter Bock obaviješću o nadolazećoj obnovi dao otkaz tamo smještenoj ''umjetničkoj koloniji'' 2006. godine, a zatim prodao prazno imanje. Augsburška tvrtka za upravljanje nekretninama Patrizia Immobilien upravljala je zatim otokom od 2007. godine prije nego što ga je kupio nekretninski poduzetnik Urs Brunner. Skupina umjetnika okupirala je prostor 30. listopada 2009. godine pod motom ''Mi smo München'' kako bi ukazala na neravnotežu. Nekadašnja zaštićena baština umjetnička zgrada sada je prazna i u ruševinama. Događaji na otoku (2013. do 2015.) sada su više ''poslovni događaj'' i imaju malo zajedničkog s kulturnom upotrebom slobodnih umjetnika. Od 2013. godine je između svibnja i rujna u Isarhofu smješten ''Praterstrand (Prater plaža)'' kojim upravlja tim Praterinsela''.'' Od 2010. godine, elektrana Prater u kraku Isara, koja teče zapadno od otoka, proizvodi električnu energiju. == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * Peter Klimesch: ''Isarlust. Entdeckungen in München.'' MünchenVerlag, München 2011., ISBN 978-3-937090-47-4. (U njemu poglavlje o minhenskim otocima Isar. ) * Peter Klimesch: ''Münchner Isarinseln – Geschichte, Gegenwart und Zukunft.'' U: Ralf Sartori (ur.): ''Die neue Isar.'' Band 4. Buch&Media, München 2012., ISBN 978-3-86520-447-9. * Karl Stankiewitz : ''Aus is und gar is! Wirtshäuser, Theater, Cafés, Nachtclubs und andere verlorene Orte Münchner Geselligkeit''. Allitera Verlag, München 2018., ISBN 978-3-96233-023-1. == Vanjske poveznice == * http://www.alpines-museum.de * http://www.prater-insel.de {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161105155427/http://www.prater-insel.de/ |date=5. studenoga 2016. }} * http://www.sueddeutsche.de/muenchen/neuer-kultur-und-szenetreff-puerto-praterinsel-1.1056855 Franz Kotteder : Puerto Praterinsel. Süddeutsche Zeitung, München, 8. veljače 2011. * http://www.praterstrand.de * http://www.sueddeutsche.de/muenchen/praterinsel-alles-schlaeft-einsam-wacht-1.65079 Franz Kotteder : Süddeutsche Zeitung, München, 26. listopada 2010. [[Kategorija:Njemački otoci]] [[Kategorija:Riječni otoci u Europi]] mzwvf3vuxq7b2na7aqqbn9n3n1zzslw Sarajevski cvjetnik 0 666460 7574122 6735662 2026-08-11T11:22:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574122 wikitext text/x-wiki {{Infookvir novine | ime = Sarajevski cvjetnik <br> Gülşen-i saray | slika = [[Slika:Sarajevski cvjetnik.jpg|200px]] | opis slike = Naslovnica lista ''Sarajevski cvjetnik'' | tip = [[tjednik]] | format = | vlasnik = | izdavač = | glavni urednik = | odgovorni urednik = | izvršni urednik = | novinari = | utemeljen = [[1868.]] | politička orijentacija = | jezik = [[Bošnjački jezik|bošnjački]],<br> [[Turski jezik|turski]] | prestao izlaziti = [[1872.]] | sjedište = [[Sarajevo]] | naklada = | ISSN = | oclc = | stranice = }} '''Sarajevski cvjetnik''' ([[turski jezik|tur.]]: '''Gülşen-i saray''') je bosanskohercegovački list tiskan u [[Sarajevo|Sarajevu]]. == Povijest == Sarajevski cvjetnik je list koji je izlazio u Sarajevu od 1868. do 1872. godine. Usporedni naslov je Gülşen-i saray. Bio je poluzvanični političko-književni list. Do 1870. godine urednik lista je bio Ignjat Sopron, a nakon toga, sve do gašenja lista, urednik je bio [[Mehmed Šakir Kurtćehajić]]. List je tiskan dvojezično, [[ćirilica|ćirilicom]] s jedne strane, na [[arapsko pismo|arapskom pismu]] [[turski jezik|turskim jezikom]] s druge strane lista. Izlazio u Sarajevu, tjedno, a tiskan u Vilajetskoj tiskari.<ref>{{cite web |url=http://kolekcije.nub.ba/collections/show/112 |title=Kolekcije NUB BiH |work=kolekcije.nub.ba |accessdate=2019-10-30 |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222113918/http://kolekcije.nub.ba/collections/show/112 |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://kolekcije.nub.ba/collections/show/112 Kolekcije NUB BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200222113918/http://kolekcije.nub.ba/collections/show/112 |date=22. veljače 2020. }} [[Kategorija:Sarajevski tisak (do 1918.)]] lfrxdfr7pxwbu21la681sxok5iu4le5 Adolf Mihalić 0 666765 7574069 7566849 2026-08-11T09:41:33Z IndexAccount 131684 7574069 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Adolf Mihalić | slika = A-Mihalic.jpg | veličina = 175px | rođenje = {{Datum rođenja|1864|6|16}} | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Hrvatsko Kraljevstvo]] | smrt = {{Datum smrti i godine|1934|2|14|1864|6|16}} | mjesto_smrti = Zagreb, [[Savska banovina]] | obrazovanje = [[Pravni fakultet u Zagrebu]] | zanimanje = pravnik }} '''Adolf Mihalić''' ([[Zagreb]], [[16. lipnja]] [[1864.]] – Zagreb, [[14. veljače]] [[1934.]]) bio je hrvatski pravnik. == Životopis == Sin je 6. [[Dodatak:Popis zagrebačkih gradonačelnika|zagrebačkog gradonačelnika]] [[Makso Mihalić|Makse Mihalića]]. Doktorirao na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] 1888. godine.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/40646|title=Mihalić, Adolf|access-date=2023-09-02|website=enciklopedija.hr|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|year=2021}}</ref> Mihalić je od 1886. godine je perovodni vježbenik županijske oblasti u Zagrebu, zatim [[pristav]] statističkog ureda. Od 1906. godine u obrtničko-trgovačkom odsjeku [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|kraljevske zemaljske vlade]]. Od 1913. do 1919. godine je bio vladin povjerenik u [[Zagrebačka banka#Povijest|Gradskoj štedionici]], nakon čega je umirovljen kao banski savjetnik. Pisao je članke s temama iz [[Upravno pravo|upravnoga prava]] i objavljivao ih u ''Mjesečniku Pravničkog društva'' i ''Općinaru''.<ref name=":0"/><ref name=":4">{{Citiranje weba|title=Adolf Mihalić: Čovjek koji je hrvatskom slobodnom zidarstvu dao glas – i vezao ga uz jugoslavensku ideju|url=https://glasnik.amenkamen.com/adolf-mihalic.html|access-date=2026-08-11|date=2026-08-08|website=glasnik.amenkamen.com}}</ref> U Zagrebu je 1918. godine osnovao je [[Hrvatsko sociološko društvo|Sociološko društvo]], kojemu je bio i prvi predsjednik.<ref>{{Citiranje weba|url=http://hsd.hr/hr/o-hsd-u/povijest-hsd-a/|title=Povijest HSD-a|access-date=2023-09-02|website=hsd.hr}}</ref> === Slobodno zidarstvo === Bio je istaknuti [[slobodni zidar]]. Jedan je od osnivača [[Loža "Hrvatska vila"|Lože "Hrvatska vila"]] 1892. godine, prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koja je radila na hrvatskom jeziku. Od 1904. godine je u Loži "Ljubav bližnjega". Pod pseudonimom "Ivan Prigorski" je 1911. godine objavio [[Propaganda|propagandnu]] knjigu o slobodnom zidarstvu namijenjenu hrvatskoj javnosti pod naslovom ''[[Listovi o slobodnom zidarstvu]]''.<ref>{{Citiranje knjige|title=Listovi o slobodnom zidarstvu: uz dodatak Kratka povijest slobodnoga zidarstva na strani i u Hrvatskoj|last=Prigorski|first=Ivan|publisher=Dionička tiskara|year=1911.|isbn=|location=Zagreb|url=https://books.google.hr/books/about/Listovi_o_slobodnom_zidarstvu.html?id=eMjLNQAACAAJ}}</ref> [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstor]] je postao 1918. godine kada se utemeljila [[Velika loža "Ljubav bližnjega"]]. Kasnije je bio i zamjenik velikog majstora [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]].<ref name=":4"/> == Izvori == {{izvori}} {{S-start}} {{S-npo|sz}} {{S-new}} {{s-ttl|title=[[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Velika loža "Ljubav bližnjega"|Velike lože "Ljubav bližnjega"]] |years=1918. – 1919.}} {{s-non|reason=Prestalo postojati}} {{S-end}} {{GLAVNIRASPORED:Mihalić, Adolf}} [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski slobodni zidari (do 1940.)]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Masonski veliki majstori]] [[Kategorija:Autori djela o slobodnom zidarstvu]] eig748zcxs6g0mwoorjcxd5e8mjptdn Radomir Jurić 0 668302 7573850 7365573 2026-08-10T21:41:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573850 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Radomir Jurić | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[11. ožujka]] [[1951.]] | mjesto_rođenja = [[Momići]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Hrvat]] | etnicitet = | polje = [[arheologija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Red Danice hrvatske|Red danice hrvatske s likom Marka Marulića]]<br>Nagrada za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva | fusnote = }} '''Radomir Jurić''' ([[Momići]] pokraj Metkovića, [[11. ožujka]] [[1951.]]), hrvatski [[arheolog]] i dugogodišnji ravnatelj [[Arheološki muzej Zadar|Arheološkog muzeja u Zadru]].<ref name="HE">{{Citiranje weba |title=Jurić, Radomir |url=https://enciklopedija.hr/clanak/29567 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=17. ožujka 2020.}}</ref> == Životopis == Nakon završetka osnovne škole i gimnazije upisao je studij arheologije i povijesti umjetnosti u Zadru. Povijest umjetnosti diplomirao je 1974., a arheologiju 1975.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=|date=9. studenoga 2018.|title=AMZD – dr. sc. Radomir Jurić dobitnik je Nagrade za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva (PRESS) {{!}} Arheologija|url=https://www.arheologija.hr/2018/11/09/amzd-dr-sc-radomir-juric-dobitnik-je-nagrade-za-zivotno-djelo-hrvatskog-muzejskog-drustva-press/|url-status=live|access-date=2025-04-11|language=}}</ref> Godine 1972. započeo je muzejsku karijeru kao [[konzervator]], surađujući s profesorom [[Božidar Vilhar|Božidarom Vilharom]]. Voditelj [[Muzej ninskih starina|Arheološke zbirke u Ninu]] postao je 1976. godine, a 1980. prešao je u Arheološki muzej u Zadru, i to kao kustos Srednjovjekovne zbirke. Od 1987. do 2005. bio je ravnatelj Arheološkoga muzeja Zadar. U mirovini je od 2016. godine. Predavao je Muzeologiju u srednjoj strukovnoj školi u Zadru, a 1985. godine izabran je u nastavno zvanje predavača na Filozofskome fakultetu u Zadru, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti, gdje je predavao kolegije Organizacija kulturnih događanja, Valorizacija i zaštita kulturne i prirodne baštine, Muzeologija te Kulturna baština u funkciji razvoja turizma.<ref name="MDC">[http://www.mdc.hr/hr/mdc/zbirke-fondovi/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/Juri%C4%87-Radomir,152.html Radomir Jurić] Muzejski dokumentacijski centar (pristupljeno 17. ožujka 2020.)</ref> == Istraživačka djelatnost == Sudjelovao je u iskapanjima arheoloških lokaliteta diljem Hrvatske. Vodio je više od pedeset arheoloških istraživanja [[Zadar|Zadra]] i okoline, a istraživao je i područje [[Dolina Neretve|donjega toka rijeke Neretve]] gdje je otkrio niz nalazišta iz raznih vremenskih razdoblja. Radove kojima je predstavljao nalaze s arheoloških istraživanja objavljivao je u godišnjaku Arheološkoga muzeja Zadar "Diadora", ali i u drugim arheološkim izdanjima u Hrvatskoj. Bio je autorom izložaba kojima je predstavio arheološka istraživanja i nalaze, a jedan od značajnijih nalaza bila je pozlaćena brončana ogrlica, jedinstven nalaz starohrvatskih grobova iz Sv. Jurja iznad Caske. Osim znanstvenog rada, dugogodišnji je kroničar kulturnih događanja u Zadru.<ref name="MDC"/> Od lipnja 2018. godine predsjednik je Ogranka Matice hrvatske u Zadru.<ref name=":0" /> == Izbor iz radova == * ''Arheološko iskapanje crkvice sv. Nikole u Povljani na otoku Pagu'', 1992. * ''Novootkrivena ranosrednjovjekovna nalazišta u Bukovici'', 1995. * ''Novija istraživanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom području'', 2002. * ''Ljetopis kulturnih događanja u Zadru 1986. – 1996.'', 2014. * ''Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju Zadar'', 2015. == Nagrade == Dobitnik je više priznanja i zahvalnica. Nositelj je odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, te Nagrade za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva.<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1996_07_56_1091.html Odluka o odlikovanju Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića broj 01-051-96-13-1-11/1] Narodne novine 56/1996 (pristupljeno 17. ožujka 2020.)</ref><ref>[http://hrmud.hr/odrzana-svecana-dodjela-godisnjih-nagrada-hmd-a/ Održana svečana dodjela godišnjih nagrada HMD-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200318063331/http://hrmud.hr/odrzana-svecana-dodjela-godisnjih-nagrada-hmd-a/ |date=18. ožujka 2020. }} Stranica HMD-a (pristupljeno 17. ožujka 2020.)</ref> Dobitnik je Povelje za doprinos razvoju turizma prigodom 90. obljetnice turističke organizacije Zadra i Dalmacije, te Zlatne zahvalnice Zadarske nadbiskupije za doprinos u pripremi i organizaciji posjeta pape Ivana Pavla II. Zadru 9. lipnja 2003.<ref name="MDC"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jurić, Radomir}} [[Kategorija:Hrvatski arheolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Životopisi, Metković]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] caarm4shmjo6n8e0s4daosnk3qiixe8 Pteridophyllum 0 669615 7573722 7053023 2026-08-10T18:04:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573722 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pteridophyllum'' | slika = Pteridophyllum racemosum 144-8743.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = ''Pteridophyllum racemosum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ranunculales]] | familia = [[Papaveraceae]] | subfamilia = [[Pteridophylloideae]] | subfamilia_autorstvo= [[Svante Samuel Murbeck|Murb.]] | tribus = [[Hypecoeae]] | genus ='''''Pteridophyllum''''' | genus_autorstvo = [[Philipp Franz von Siebold|Siebold]] & [[Joseph Gerhard Zuccarini|Zucc.]] | species = ''P. racemosum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pteridophyllum racemosum'' | dvoimeno_autorstvo = Siebold & Zucc. }} '''''Pteridophyllum''''', monotipski rod poluzimzelenih trajnica iz porodice [[Makovke|makovki]] (''[[Papaveraceae]]''), nekada uključivan u monogeneričku porodicu ''Pteridophyllaceae''. Jedina je vrsta japanski endem ''P. racemosum''.<ref>{{Citiranje weba|title=Pteridophyllum Siebold & Zucc. {{!}} Plants of the World Online {{!}} Kew Science|url=http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:31712-1|access-date=2023-12-25|website=Plants of the World Online|language=en}}</ref> ''P. racemosum'' je vrsta koja voli sjenovita i vlažna [[humus]]om bogata tla. Stabljika naraste 15 do 20 cm visine. Ono što je razlikuje od ostalih vrsta [[Dimnjače|dimnjača]] su njezini listovi koji mu daju izgled [[paprati]], sve dok se u kasno [[proljeće]] i početkom [[Ljeto|ljeta]] ne procvjetaju bijeli viseći zvonasti cvjetovi.<ref>{{Citiranje weba|title=Pteridophyllum racemosum – RarePlants|url=https://www.rareplants.co.uk/product/pteridophyllum-racemosum/|access-date=2023-12-25|website=www.rareplants.co.uk|archive-date=13. travnja 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170413055010/http://www.rareplants.co.uk/product/pteridophyllum-racemosum/|url-status=dead}}</ref> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="200px"> Pteridophyllum racemosum.JPG|''P. racemosum'' Pteridophyllum racemosum 3.JPG|''P. racemosum'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi dimnjača]] [[Kategorija:Hypecoeae]] [[Kategorija:Endemska flora Japana]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] aqnul1ulcr2lz6lledww00t8ijtid0p RTV Visoko 0 670841 7573837 6497443 2026-08-10T20:59:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573837 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja |Ime=Radio-televizija Visoko<br /> (RTV Visoko) |logo=RTV-logo.jpg|width=250px |Vrsta emitiranja=[[televizija]] |Zemlja=[[Bosna i Hercegovina]] |Početak emitiranja=[[1994.]] |Website=[http://www.rtv-visoko.ba/ rtv-visoko.ba] ]}} '''Televizija Visoko''' nastala je na samom početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] [[1992.]] godine. Pošto je postojala optička vidljivost predajnika na brdu Kula Banjer i sarajevskog Huma ugrađen je TV Link kao jedina [[Mediji|medij]]ska veza ostalih, tada slobodnih dijelova [[BIH|BiH]] s tada opkoljenim [[Sarajevo]]m.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.visoko-rtv.ba/o-nama/ |title=RTV VISOKO |accessdate=2020-04-16 |archive-date=30. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200530022156/https://www.visoko-rtv.ba/o-nama/ |url-status=dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bosanskohercegovačke televizijske postaje]] [[Kategorija:Visoko (BiH)]] qlqqw931zi50m89jdqvihqalvf2med8 Privatna momčad (mototrke) 0 673593 7573600 7427525 2026-08-10T14:38:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573600 wikitext text/x-wiki '''Privatna momčad''' u automobilizmu i motociklizmu je momčad koju [[proizvođač automobila]] ([[proizvođač motocikala]]) izravno ne podupire. Česti su u [[reli]]jima i na trkačkim pistama. Često su to natjecatelji koji sami grade i održavaju vlastita vozila. Prijašnjih sezona [[Formula 1|Formule 1]], privatne momčadi utrkivale su se vozilima koja su sastavili po svojem nahođenju. [[Podvozje]] jedne momčadi ili konstruktora da bi sastavili svoje vozilo i vlastitim doradama tvorničkih motora. [[Dogovor o slozi|Dogovori o slozi]] zabranili su ovakvu praksu. Izraz je u rastućoj uporabi u kontekstu Formule 1 kad se govori o momčadima koje barem dijelom nisu u vlasništvu velikih korporacija, poput [[Williams F1|Williamsa]]. Suprotna vrsta momčadi su [[tvornička momčad|tvorničke momčadi]].<ref>[https://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/momcadi/rokit-williams-racing/ Maksimalno Formula 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200922081955/https://maxf1.net/vozaci-i-momcadi/momcadi/rokit-williams-racing/ |date=22. rujna 2020. }} Rokit Williams Racing (pristupljeno 12. svibnja 2020.)</ref><ref>[https://maxf1.net/boullier-mclaren-ce-2019-postati-skoro-tvornicka-momcad/ Maksimalno Formula 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210306013243/https://maxf1.net/boullier-mclaren-ce-2019-postati-skoro-tvornicka-momcad/ |date=6. ožujka 2021. }} Darjan Petrić: ''Boullier – McLaren će 2019. postati skoro tvornička momčad'' 18. rujna 2017. (pristupljeno 12. svibnja 2020.)</ref> Ako je neki proizvođač motora dobavljač motora nekoj momčadi, to tu momčad još uvijek ne čini tvorničkom momčadi tog proizvođača. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Automobilizam]] [[Kategorija:Motociklizam]] c3sd0sfvx7216saqgxd4by154janco5 Prenošenje Krista (Pontormo) 0 674085 7573542 7260361 2026-08-10T13:18:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573542 wikitext text/x-wiki {{Slika | slika= Jacopo_Pontormo_-_Kreuzabnahme_Christi.png | slika_širina= 250px | ime= Prenošenje Krista | autor= [[Pontormo]] | godina= [[1525.]] – [[1528.]] | tip= [[ulje na platnu]] | visina=313 | širina=192 | grad= [[Firenca]] | muzej= [[Santa Felicita]] }} '''Prenošenje Krista''' ([[talijanski]]: ''Il Trasporto di Cristo'') je slika iz [[1528.]] godine koju je [[Pontormo]] naslikao za [[oltar]] kapele Capponi u crkvi ''[[Santa Felicita]]'' u [[Firenca|Firenci]]. Jedno od ranih remek-djela [[manirizam|manirizma]]. [[Datoteka:Pontormo, deposizione capponi, 1525-28 (s. felicita), 05 autoritratto.jpg|mini|lijevo|200px|Za ovu figuru sa slike ''Prenošenje Krista'' vjeruje se da je Pontormov autoportret kao [[Josip]]a iz Arimateje.]] ==Povijest== „Skidanje s Križa” (13. postaja [[Križni put|Križnog puta]]) je jedna od standardnih prizora iz Isusova života u srednjovjekovnoj umjetnosti, a zbog složenosti značenja renesansni umjetnici su nastavili pokazivati veliko zanimanje za ovu temu. Nekoliko godina prije Pontormovog remek-djela, firentinski slikar [[Rosso Fiorentino]] naslikao je svoju, likovima prenapučenu i pokretima dinamičnu, verziji ''[[Skidanje s Križa (Fiorentino)|Skidanja s Križa]]'' 1521. godine; koja mora da je snažno utjecala na Pontorma. Godine 1525. Ludovico Capponi povjerio je Pontormu uređenje nove kapele u crkvi Santa Feliciti koja se nalazila nedaleko od njegove palače i bila je namijenjena za pogrebnu kapelu njegove obitelji. U kupoli [[Filippo Brunelleschi|Brunelleschijeve]] arhitekture Pontormo je naslikao izgubljenu sliku Boga Oca (o kojoj je pisao [[Giorgio Vasari]]), na zapadnom zidu ''[[Navještenje]]'', te na oltaru slavno ''Prenošenje Krista''. Sa svojim pripravnikom [[Bronzino]]m naslikao je četiri tonda (okrugle slike) evanđelista. Dok nije slikao, umjetnik je skrivao sliku drvenom zaštitom i u tajnosti je dovršena 1528. godine. Prema Vasariju, djelo je tada otkriveno „u čuđenju cijele Firence”.<ref>Giorgio Vasari, [https://web.archive.org/web/20180731123757/http://www.gutenberg.org/ebooks/author/9769 Životi najodličnijih slikara, kipara i arhitekata] {{eng oznaka}}, citat iz: Marco Cianchi, ''Kapela Capponi i Santa Felicita-Cappelle del Rinascimento u Firenci'', Firenca, Editrice Giusti, 1998., str. 120. ISBN 88-8200-017-6 </ref> [[Datoteka:3 un altro angelo.jpg|mini|Najprivlačniji i najempatičniji lik je u prvom planu, čiji izraz miješa težinu trupa i snagu melankolije. On i drugi lik koji drže tijelo su protumačeni kao anđeli koji čekaju da se skinu sa slike kako bi Krista doveli u naručje Boga Oca koji je već prikazan u kupoli kapele.<ref name="EML"/>]] Dekoracija u kupoli kapele Capponi sada je izgubljena, ali ostale slike još uvijek krase kapelu. Zamazana draperija u ''Vizitaciji'' (1529.) u crkvi ''San Michele e Francesco'' u Carmignanu ima nevjerojatnu sličnost s onom iz ''Prenošenja Krista'', dok se [[kontrapost]] likova može usporediti s Pontormovim ''Navještenjem'' (1520-ih) koji je kao [[freska]] naslikan na susjednom zidu. ==Odlike== [[Kompozicija (likovna)|Kompozicija]] je vrlo uska, s jedanaest likova ujedinjenih u „neraskidivi čvor figura”, kako je napisao Adolfo Venturi,<ref name="EML">Elisabetta Marchetti Letta, ''Pontormo, Rosso Fiorentino'', Firenca, Scala, 1994., str. 42. ISBN 88-8117-028-0</ref> tvoreći svojevrsnu obrnutu piramidu. Geste bolna lica su naglašene kako bi se naglasila ekspresivna napetost. Ova slika predstavlja „vrtložni ples obuzet tugom” u kojemu se u spljoštenom prostoru jako plastični skup likova u vrtlogu spušta prema Isusovom tijelu, naslikanom izvan središta na lijevoj strani. Zapravo, nijedan lik nije u ravnoteži, kao da traže podršku gledatelja u podržavanju Isusova tijela. Ne vidi se Križ, a doimlje se kako je i sam prirodni svijet gotovo iščeznuo, osim usamljenog oblaka i sjenovite mrlje zemlje sa zgužvanom haljinom. No, kako su nebo i zemlja izgubili boju, ožalošćeni nisu; svijetle nijanse ružičaste i plave boje sa svih strana okružuju blijedog i mlohavog [[Krist]]a.<ref>[http://smarthistory.khanacademy.org/pontormo-entombment.html Pontormo's Entombment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141020161731/http://smarthistory.khanacademy.org/pontormo-entombment.html |date=20. listopada 2014. }}, videoanaliza na [https://en.wikipedia.org/wiki/Smarthistory|Smarthistory, Khan Academy] {{eng oznaka}}</ref> Na izrazito koloristički jakoj slici Krist je u sivim tonovima čime se naglašava njegova nedavna smrt. [[Michelangelo]]v utjecaj je očit u kiparskom oblikovanju Kristova tijela i osobe desno s istaknutim naborima na draperiji, ali svjetlosni efekti plave i ružičaste, te nestvarni prostor u kojemu se nalaze likovi su potpuno novi. U pojačanom su kontrastu tamni okoliš atmosfere s intenzivnim bojama odjeće likova, čime su trodimenzionalno izdvojeni likovi koji nose Krista, a ostvareno je i ozračje panike i nemira. Skupina gotovo nematerijalnih figura u prozirnim odorama su organizirani tako da predstavljaju sekvence silaznih pokreta, više nego jedinstven prizor. ==Izvori== {{izvori}} ==Povezani članci== * [[Dugovrata Madona]] * [[Skidanje s Križa (Fiorentino)]] ==Vanjske poveznice== {{commonscat-inline|Descent from the Cross by Pontormo}} *[http://www.metmuseum.org/toah/hd/zino/hd_zino.htm Slika na stranicama Muzeja Metropolitan] *Louis Alexander Waldman, ''[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0422/is_2_84/ai_88098563 New light on the Capponi Chapel in S. Felicita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060301163722/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0422/is_2_84/ai_88098563 |date=1. ožujka 2006. }}'', ''The Art Bulletin'', lipanj 2002. {{eng oznaka}} [[Kategorija:Manirističke slike]] [[Kategorija:Slike iz 1520-ih]] lx6e1mmiagnqlxrcnpw5n7xybqvfzh9 Sanja Zubčić 0 676630 7574093 6172567 2026-08-11T10:48:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574093 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} '''Sanja Zubčić''' je hrvatska [[jezikoslovlje|jezikoslovka]], [[filologija|filologinja]], [[paleoslavistika|paleoslavistkinja]], [[kroatistika|kroatistica]], [[dijalektologija|dijalektologinja]] i [[akcentuacija|akcentologinja]]. Autor je nekoliko radova o govorima [[hrvatsko iseljeništvo|hrvatskog iseljeništva]].<ref>[https://www.bib.irb.hr/539523] Zubčić, Sanja "Govor iseljene Hrvatske", Hrvatski iseljenički zbornik, Kukavica, Vesna (ur.), Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2010., str. 71.-93. (pristupljeno 10. lipnja 2020.)</ref><ref>[https://www.bib.irb.hr/612380] Zubčić, Sanja; Budak, Luka, "Jezično raslojavanje unutar prve generacije Hrvata u New South Walesu", Peti hrvatski slavistički kongres: zbornik radova, knjiga 1, Turk, Marija; Srdoč-Konestra, Ines (ur.), Rijeka: Filozofski fakultet, 2012., str. 529.-538. (pristupljeno 10. lipnja 2020.)</ref><ref name="uniri.hr">[https://portal.uniri.hr/portfelj/2057] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610072839/https://portal.uniri.hr/portfelj/2057 |date=10. lipnja 2020. }} Zubčić, Sanja (pristupljeno 10. lipnja 2020.)</ref> == Životopis == Doktorirala 2006. godine temom 'Akcenatski tipovi imenica i glagola u sjeverozapadnim čakavskim govorima (sinkronijski i dijakronijski aspekt)'. Članica je Stručnoga vijeća [[Filozofski fakultet u Rijeci|Riječke kroatističke škole]] i članica predsjedništva [[Čakavski sabor|Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine]].<ref name="uniri.hr"/> == Glavna djela == * "Neocirkumfleks u čakavskom narječju", Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, 2017. * "Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik)", Rijeka, 2007. (s [[Iva Lukežić|Ivom Lukežić]] i [[Silvana Vranić|Silvanom Vranić]]); == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/222166 Tko je tko u hrvatskoj znanosti] *[https://scholar.google.hr/citations?user=UPjPWuAAAAAJ&hl=hr Google znalac] *[https://zci.stin.hr/hr/article/34/dr_sc_sanja_zubčić_izvanredni_profesor Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610072835/https://zci.stin.hr/hr/article/34/dr_sc_sanja_zub%C4%8Di%C4%87_izvanredni_profesor |date=10. lipnja 2020. }} {{GLAVNIRASPORED:Zubčić, Sanja}} [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Hrvatski dijalektolozi]] 74q2w5hw451pkwtjlahtbd82qn49xzy Možemo! 0 678118 7573763 7454709 2026-08-10T19:03:17Z ~2026-43854-18 369220 /* */ sekta 7573763 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}}{{Infookvir politička stranka |ime = ''Možemo!'' |izvorno ime = Platforma Možemo! |logo = Možemo! logo.svg |veličina = 200px |logo opis = |vođa = |predsjednik = |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = Koordinatori |dužnosnik1 ime = [[Sandra Benčić]] i [[Tomislav Tomašević]] |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = |slogan = |osnovana = 10. veljače 2019. |sastavljena od = ''[[Zagreb je NAŠ!]]'', [[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]], ''[[Srđ je Grad]]'', ''[[Za Grad]]'' |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Zagreb]] |država = {{Z+X|HRV}} |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = |broj članova godina = |ideologija = [[municipalizam]],{{-}}[[socijaldemokracija]],{{-}}[[proeuropejstvo]],{{-}}[[antifašizam]] {{-}}[[zeleni socijalizam]]<ref>{{cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html|title=Croatia|last=Nordsieck|first=Wolfram|publisher=Parties and Elections in Europe|website=parties-and-elections.eu}}</ref> |položaj = [[lijevi centar]]<ref>{{cite web |last1=Lasić |first1=Igor |title=Hrvatski lijevi centar – bez predizbornog ujedinjenja |url=https://www.dw.com/hr/hrvatski-lijevi-centar-bez-predizbornog-ujedinjenja/a-66031874 |website=dw.com |publisher=[[Deutsche Welle]] |access-date=31 May 2024 |language=hr |date=27 Jun 2023}}</ref> – [[ljevica]]<ref>{{cite web |title=Ljevica se ne mrvi, ona se upravo budi |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nova-stranka-mozemo-porucuje-ljevica-u-hrvatskoj-se-ne-mrvi-ona-se-upravo-budi-foto-20190210 |website=tportal.hr |publisher=Tportal |access-date=31 May 2024 |language=hr |date=10 Feb 2019}}</ref> |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = [[Europska zelena stranka]] |tijelo1 = [[Hrvatski sabor|Sabor]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|151|#B1CF70}} |tijelo2 = [[Europski parlament]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|12|#B1CF70}} |boje = {{Obojani okvir|#B1CF70}} [[zelena]] <br>{{Obojani okvir|#FA8072}} [[crvena]] |službena stranica = http://www.mozemo.hr/ |napomena = }} '''''Možemo!''''' je [[hrvatska]] politička sektaška platforma i stranka [[Zelena politika|zelene]] [[ljevica|ljevice]] nastala kako bi sudjelovala na nacionalnim izborima za [[Hrvatski sabor|Sabor]] i [[Europski parlament]] [[10. veljače]] [[2019.]] godine. Na lokalnim izborima [[2021.]] kandidat platforme ''Možemo!'' za gradonačelnika [[Zagreb|Zagreba]], [[Tomislav Tomašević]], dobio je 45,15 % glasova u prvom krugu te 65,25 % u drugome krugu čime si je ''Možemo!'' u Zagrebačkoj skupštini osigurao 24 zastupnika. == Ključne vrijednosti == Stranka se određuje kao široka i progresivna platforma s ciljem uključivanja članova i glasača koji dijele vrijednosti lijeve (uključujući radikalno lijeve) i zelene politike, politike održivosti te demokratskog socijalizma.<ref>{{Cite web|url=https://net.hr/danas/hrvatska/predstavljena-nova-politicka-platforma-mozemo-ne-mozemo-gledati-kako-politicke-elite-zemlju-vode-u-propast/|title=PREDSTAVLJENA NOVA POLITIČKA PLATFORMA ‘MOŽEMO!’: ‘Ne možemo gledati kako političke elite zemlju vode u propast’|date=February 3, 2019|access-date=30. lipnja 2020.|archive-date=7. svibnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507153031/https://net.hr/danas/hrvatska/predstavljena-nova-politicka-platforma-mozemo-ne-mozemo-gledati-kako-politicke-elite-zemlju-vode-u-propast/|url-status=dead}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/34078-we-can|title=We Can – New Leftist Political Party Founded in Croatia|access-date=30. lipnja 2020.|archive-date=10. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610195859/https://www.total-croatia-news.com/politics/34078-we-can|url-status=dead}}</ref> Ključne vrijednosti uključuju: opću decentralizaciju razvoja te ekonomsku, socijalnu i [[Rodna jednakost|rodnu jednakost]], smanjenje energetske i prehrambene ovisnosti uz neovisnost medija i poticaj inovacija. Njihovi modeli razvoja predlažu smanjenje prekarnosti rada, jačanje ekonomske demokracije, osnaživanje sindikalizma te prava radnika općenito.<ref>{{Cite web|url=https://www.mozemo.hr/#programski-okvir|title=Početna - Možemo! - politička platforma}}</ref> == Povijest == === Osnutak === Stranka je nastala iz inicijalnog odbora 26 aktivista i [[ljevica|lijevo]] orijentiranih političara, uglavnom iz stranke [[Zagreb je NAŠ!|''Zagreb je NAŠ!'']], ali i neovisnih pokreta u drugim dijelova zemlje unutar istog političkog i ideološkog spektra.<ref>{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nova-stranka-mozemo-porucuje-ljevica-u-hrvatskoj-se-ne-mrvi-ona-se-upravo-budi-foto-20190210|title=Nova stranka Možemo! poručuje: Ljevica u Hrvatskoj se ne mrvi, ona se upravo budi}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/mozemo-politicka-platforma-koju-cine-brojni-profesori-umjetnici-i-aktivisti-postala-je-stranka/|title=Možemo!, politička platforma koju čine brojni profesori, umjetnici i aktivisti, upravo je postala stranka}}</ref> Stranka je službeno osnovana 10. veljače 2019., pred [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|izbore za Europski parlament]], te je prvenstveno usredotočena na izobrazbu, zdravstvene politike, socijalnu i rodnu jednakost, podršku migrantima, [[Obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]] i održivu poljoprivredu.<ref >{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/mozemo-politicka-platforma-koju-cine-brojni-profesori-umjetnici-i-aktivisti-postala-je-stranka/|title=Možemo!, politička platforma koju čine brojni profesori, umjetnici i aktivisti, upravo je postala stranka|date=February 10, 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ec.europa.eu/migrant-integration/news/european-parliament-elections-what-do-parties-in-croatia-say-about-integration|title=European Parliament Elections – What do parties in Croatia say about integration?}}</ref> Osnivačka je skupština definirala da stranka nema službenog predsjednika, nego dvoje koordinatora. Među članstvom su za koordinatore izabrani [[Sandra Benčić]] i [[Teodor Celakoski]], koji s još pet članova čine upravu.<ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/mozemo-politicka-platforma-koju-cine-brojni-profesori-umjetnici-i-aktivisti-postala-je-stranka/|title=Možemo!, politička platforma koju čine brojni profesori, umjetnici i aktivisti, upravo je postala stranka|date=February 10, 2019}}</ref><ref name="auto"/> Drugi poznati članovi inicijative bili su [[Danijela Dolenec]], [[Damir Bakić]], [[Iskra Mandarić]], [[Đuro Capor]], [[Urša Raukar]], [[Vili Matula|Vilim Matula]], [[Dario Juričan]], [[Mima Simić]], [[Ivo Špigel]], [[Tomislav Tomašević]] i ostali.<ref>{{Cite web|url=https://www.mozemo.hr/media-release/priocenje-za-medije/|title=Priopćenje za medije - Možemo! - politička platforma|date=February 3, 2019|access-date=30. lipnja 2020.|archive-date=10. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610195851/https://www.mozemo.hr/media-release/priocenje-za-medije/|url-status=dead}}</ref> === Prvi izbori === [[Datoteka:Mozemo!_20202_sedmorka_u_Saboru_RH.jpg|mini|U [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|deseti saziv Sabora]] ušlo je 7 zastupnika i zastupnica koalicije (do odlaska [[Katarina Peović|Peović]] i zamjene [[Tomislav Tomašević|Tomaševića]] s [[Urša Raukar-Gamulin|Raukar-Gamulin]])]] Stranka ''Možemo!'', [[Nova ljevica]] te [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|''Održivi razvoj Hrvatske'']] (OraH) 28. ožujka 2019. godine formirali su koaliciju za [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|europske parlamentarne izbore 2019.]],<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/politicka-platforma-mozemo-nova-ljevica-i-orah-zajedno-izlaze-na-eu-izbore-ocekujemo-jedan-mandat/8664005/|title=POLITIČKA PLATFORMA MOŽEMO!, NOVA LJEVICA I ORAH ZAJEDNO IZLAZE NA EU IZBORE 'Očekujemo jedan mandat' - Jutarnji List|date=March 28, 2019}}</ref> gdje su očekivali osvojiti jedan mandat<ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/36005-varoufakis|title=Varoufakis Supports Croatia's We Can! Platform in European Election|access-date=30. lipnja 2020.|archive-date=12. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612073742/https://www.total-croatia-news.com/politics/36005-varoufakis|url-status=dead}}</ref> koji bi dijelili po rotacijskom principu. Koalicija je dobila {{Broj|19313}} glasova, što je 1,79 % ukupnog biračkog tijela.<ref>{{Cite web|url=https://europarl.europa.eu/election-results-2019/en/national-results/croatia/2019-2024/|title=National results Croatia &#124; 2019 Election results &#124; 2019 European election results &#124; European Parliament}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://cise.luiss.it/cise/2019/06/01/croatia-towards-further-fragmentation-of-the-party-system/|title=Croatia: Towards Further Fragmentation of the Party System|date=June 1, 2019}}</ref> Za [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|parlamentarne izbore 2020.]], platforma/stranka na izbore izlazi u [[zeleno-lijeva koalicija|zeleno-lijevoj koaliciji]] (''Zagreb je NAŠ!'', Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH i [[Za grad|''Za grad'']]) zasnovanoj na zajedničkom radu u sklopu Lijevog bloka u [[Gradska skupština Grada Zagreba|zagrebačkoj gradskoj skupštini]]. Bivši saborski zastupnik SDP-a [[Bojan Glavašević]] pridružio se koaliciji kao neovisni kandidat na listi.<ref>{{Cite web|url=https://www.hina.hr/vijest/10384023|title=hina.hr}}</ref> [[Mile Kekin]], prednjak ''[[punk-rock]]'' sastava [[Hladno pivo]], i njegova supruga [[Ivana Kekin]], psihijatrica, pridružili su se stranačkoj listi kao socijalisti zabrinuti odsustvom socijalnih politika u [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-u, stranci lijevoga centra.<ref>{{Cite web|last=Teleskop|date=2020-06-09|title=Ivana Kekin je SDP opisala kao stranku s krivim imenom i prezimenom: Je li ona nagovorila supruga Milu da se "baci" u politiku?|url=https://teleskop.hr/ivana-kekin-je-sdp-opisala-kao-stranku-s-krivim-imenom-i-prezimenom-je-li-ona-nagovorila-supruga-milu-da-se-baci-u-politiku|access-date=2020-06-14|language=hr|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200615065709/https://teleskop.hr/ivana-kekin-je-sdp-opisala-kao-stranku-s-krivim-imenom-i-prezimenom-je-li-ona-nagovorila-supruga-milu-da-se-baci-u-politiku|archivedate=15. lipnja 2020.}}</ref> Mile Kekin također je autor pjesme [[Sretni ljudi|''Sretni ljudi'']] koju je koalicija koristila za promociju. Mnogi poznati kulturni djelatnici uključili su se u podršku. Redatelj i izvedbeni umjetnik [[Mario Kovač]] također se pridružio kao kandidat liste za dijasporu (kroz satiričke nastupe i uporabu medija). Uza sve to, posljednjih tjedana pred izbore podršku su videozapisom dale javne figure poput [[Oscar|oskarovke]] i aktivistkinje [[Jane Fonda|Jane Fonde]].<ref>{{Cite web|last=Vijesti.hr|title=Jane Fonda podržala Radu Borić i Možemo!: 'Naprijed Rada! Glasajte za listu broj 3!'|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2020/3841752/jane-fonda-podrzala-radu-boric-i-mozemo-naprijed-rada-glasajte-za-listu-broj-3/|access-date=2020-06-30|language=hr|archive-date=12. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612083743/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2020/3841752/jane-fonda-podrzala-radu-boric-i-mozemo-naprijed-rada-glasajte-za-listu-broj-3/|url-status=dead}}</ref> ==== Lokalni izbori 2021. ==== [[Datoteka:Možemo! Karlovac (predstavljanje lokalni izbori 2021.).jpg|alt=Možemo Karlovac|mini|Promotivni plakat za ''Možemo!'' Karlovac, 2021.|216x216px]]Za razliku od prethodnih izbora, ''Možemo!'' je za [[Hrvatski lokalni izbori 2021.|lokalne izbore 2021.]] formirao različite koalicije u gradovima gdje već ima istaknute kandidate i ogranke stranke te podržao platformu [[Budimo Grad]] u [[Varaždin]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mozemo.hr/vijesti/platforma-mozemo-podrzala-varazdinsku-platformu-budimo-grad/|title=Platforma Možemo! podržala varaždinsku platformu Budimo grad - Možemo! - politička platforma|last=ttalaja|date=2021-03-20|work=Možemo! -- politička platforma|language=hr|accessdate=2021-05-10}}</ref> Zagrebačka koalicija stranaka: ''Možemo!'', ''Zagreb je NAŠ!'', Nova ljevica, ''Zelena alternativa – OraH'' i ''Za grad'' je ponovno objavila glazbeni video spot u sklopu kampanje za lokalne izbore u Zagrebu – ''[[Znam da možemo!]]''. Na izborima je kandidat stranke ''Možemo!'', [[Tomislav Tomašević]], [[Zagrebački lokalni izbori 2021.|pobijedio u Zagrebu]] i postao novi gradonačelnik Grada Zagreba, a Suzana Jašić postala je gradonačelnicom [[Pazin|Pazina]]. ''Možemo!'' su osvojili mjesta u gradskoj skupštini još nekoliko gradova. === ''Superizborna godina'' 2024. === Tijekom takozvane ''superizborne godine'' 2024., kada su se u Hrvatskoj održali [[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|parlamentarni]], [[Hrvatski predsjednički izbori 2024.|predsjednički]] i [[Izbori za Europski parlament 2024. (Hrvatska)|izbori za Europski parlament]], ''Možemo!'' je zabilježio uspjehe. U Hrvatskome saboru osvojeno je 10 mandata s 9,10 % glasova, a u Europskom parlamentu stranka je prvi puta dobila mandat, koji je pripao [[Gordan Bosanac|Gordanu Bosancu]]. Za predsjedničke izbore, koje je za stranku obilježila medijska kontroverza oko sastanka [[Mile Kekin|Mile Kekina]] i »Dečka s Knežije« [[Nikica Jelavić (poduzetnik)|Nikice Jelavića]],<ref>{{Citiranje weba|last=Ilko Ćimić|date=2024-12-12|title=Tko je Nikica Jelavić?|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/tko-je-nikica-jelavic-ne-nogometas/2623785.aspx|access-date=2025-09-23|website=index.hr|language=hr}}</ref> kandidirala se [[Ivana Kekin]], završivši na četvrtome mjestu s 8,89 % glasova. Na [[Zagrebački lokalni izbori 2025.|lokalnim izborima 2025.]] stranka je očuvala većinu, odnosno osvojila apsolutnu većinu u Gradskoj skupštini Zagreba te [[Zagrebački izbori za mjesnu samoupravu 2025.|lokalnim samoupravnim tijelima]] u koaliciji s [[SDP]]-om. [[Tomislav Tomašević]] kao kandidat za gradonačelnika dobio je 57,56 % glasova i osvojio drugi mandat pobijedivši [[Marija Selak Raspudić|Mariju Selak Raspudić]] u drugom krugu. Tomašević je prethodno iznio želju da mu drugi mandat bude i posljednji, no u emisiji ''Zagrebi po Zagrebu'' [[Radio Sljeme|Radio Sljemena]] u rujnu 2025. izjavio je da će konačnu odluku donijeti tek pred istek drugog mandata.<ref>{{Citiranje weba|title=Tomašević: Možda mi ipak nije zadnji mandat|url=https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/vijesti/mozda-ipak-nije-zadnji-mandat-12327835|access-date=2025-09-23|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> [[Hrvatski lokalni izbori 2025.|Izvan Zagreba]], stranka je u većim gradovima koalirala s SDP-om, ali i lokalnim strankama i platformama poput ''[[Budimo Grad]]'' (Varaždin), ''[[Srđ je Grad]]'' (Dubrovnik) i [[Direkt (hrvatska stranka)|Direkt]] (Split). Dana 22. rujna 2025. objavljeno je da će uskoro biti dovršen proces spajanja [[Zagreb je NAŠ!|ZjN]]-a i [[Nova ljevica (Hrvatska)|Nove ljevice]] s ''Možemom'' te da će se u nadolazećim mjesecima raditi na preustroju stranačkih tijela.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-22|title=Možemo!: Unutarstranački izbori u idućih šest mjeseci|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/mozemo-novi-unutarstranacki-izbori-u-narednih-sest-mjeseci-12346909|access-date=2025-09-23|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> == Izbori == {| class="wikitable" |+Hrvatski parlamentarni izbori<ref>{{Citiranje weba|title=Rezultati - Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|url=https://www.izbori.hr/sabor2024/rezultati/|access-date=2024-04-20|website=www.izbori.hr}}</ref> ! rowspan="2" |izbori ! rowspan="2" |u koaliciji sa !broj birača ! % !broj zastupnika u saboru !promjena !Dio Vlade? |- ! colspan="2" |(cijela koalicija) ! colspan="3" |(samo Možemo!) |- ![[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]] | align="center" |[[Zeleno-lijeva koalicija|Z-L]] | align="center" |116 480 | align="center" |6,99 |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#C9E265}}</center> | align="center" |{{Rast}} 4 |{{Ne|Oporba}} |- ![[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|2024.]] | align="center" |— | align="center" |193 007 | align="center" |9,10 |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|10|151|hex=#C9E265}}</center> | align="center" |{{Rast}} 6 | {{Ne|Oporba}} |} == Vidi još == * [[Zeleno-lijeva koalicija]] * [[Zagreb je NAŠ!|''Zagreb je NAŠ!'']] * [[Wikipedija:Za grad|Za Grad]] == Vanjske poveznice == * Glazbeni video kampanje zagrebačke koalicije: **[https://www.facebook.com/mozemo.hr/posts/1754706404713042 2021. godine: Znam da Možemo!] **[https://www.youtube.com/watch?v=OOBGIlQSeag 2020. godine: Sretni ljudi] == Izvori == {{Izvori|2}} {{Stranke 11. saziva Sabora}} {{Stranke 10. saziva Sabora}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]] [[Kategorija:Socijaldemokratske stranke]] [[Kategorija:Možemo!]] 5vuui5aov1lxb7is3oq6jv0myqf3s9o 7573819 7573763 2026-08-10T20:21:27Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43854-18|~2026-43854-18]] ([[User talk:~2026-43854-18|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7362830 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}}{{Infookvir politička stranka |ime = ''Možemo!'' |izvorno ime = Platforma Možemo! |logo = Možemo! logo.svg |veličina = 200px |logo opis = |vođa = |predsjednik = |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = Koordinatori |dužnosnik1 ime = [[Sandra Benčić]] i [[Tomislav Tomašević]] |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = |slogan = |osnovana = 10. veljače 2019. |sastavljena od = ''[[Zagreb je NAŠ!]]'', [[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]], ''[[Srđ je Grad]]'', ''[[Za Grad]]'' |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = [[Zagreb]] |država = {{Z+X|HRV}} |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = |broj članova godina = |ideologija = [[municipalizam]],{{-}}[[socijaldemokracija]],{{-}}[[proeuropejstvo]],{{-}}[[antifašizam]] {{-}}[[zeleni socijalizam]]<ref>{{cite web|url=http://www.parties-and-elections.eu/croatia.html|title=Croatia|last=Nordsieck|first=Wolfram|publisher=Parties and Elections in Europe|website=parties-and-elections.eu}}</ref> |položaj = [[lijevi centar]]<ref>{{cite web |last1=Lasić |first1=Igor |title=Hrvatski lijevi centar – bez predizbornog ujedinjenja |url=https://www.dw.com/hr/hrvatski-lijevi-centar-bez-predizbornog-ujedinjenja/a-66031874 |website=dw.com |publisher=[[Deutsche Welle]] |access-date=31 May 2024 |language=hr |date=27 Jun 2023}}</ref> – [[ljevica]]<ref>{{cite web |title=Ljevica se ne mrvi, ona se upravo budi |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nova-stranka-mozemo-porucuje-ljevica-u-hrvatskoj-se-ne-mrvi-ona-se-upravo-budi-foto-20190210 |website=tportal.hr |publisher=Tportal |access-date=31 May 2024 |language=hr |date=10 Feb 2019}}</ref> |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = [[Europska zelena stranka]] |tijelo1 = [[Hrvatski sabor|Sabor]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|10|151|#B1CF70}} |tijelo2 = [[Europski parlament]] |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|12|#B1CF70}} |boje = {{Obojani okvir|#B1CF70}} [[zelena]] <br>{{Obojani okvir|#FA8072}} [[crvena]] |službena stranica = http://www.mozemo.hr/ |napomena = }} '''''Možemo!''''' je [[hrvatska]] politička platforma i stranka [[Zelena politika|zelene]] [[ljevica|ljevice]] nastala kako bi sudjelovala na nacionalnim izborima za [[Hrvatski sabor|Sabor]] i [[Europski parlament]] [[10. veljače]] [[2019.]] godine. Na lokalnim izborima [[2021.]] kandidat platforme ''Možemo!'' za gradonačelnika [[Zagreb|Zagreba]], [[Tomislav Tomašević]], dobio je 45,15 % glasova u prvom krugu te 65,25 % u drugome krugu čime si je ''Možemo!'' u Zagrebačkoj skupštini osigurao 24 zastupnika. == Ključne vrijednosti == Stranka se određuje kao široka i progresivna platforma s ciljem uključivanja članova i glasača koji dijele vrijednosti lijeve (uključujući radikalno lijeve) i zelene politike, politike održivosti te demokratskog socijalizma.<ref>{{Cite web|url=https://net.hr/danas/hrvatska/predstavljena-nova-politicka-platforma-mozemo-ne-mozemo-gledati-kako-politicke-elite-zemlju-vode-u-propast/|title=PREDSTAVLJENA NOVA POLITIČKA PLATFORMA ‘MOŽEMO!’: ‘Ne možemo gledati kako političke elite zemlju vode u propast’|date=February 3, 2019|access-date=30. lipnja 2020.|archive-date=7. svibnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507153031/https://net.hr/danas/hrvatska/predstavljena-nova-politicka-platforma-mozemo-ne-mozemo-gledati-kako-politicke-elite-zemlju-vode-u-propast/|url-status=dead}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/34078-we-can|title=We Can – New Leftist Political Party Founded in Croatia|access-date=30. lipnja 2020.|archive-date=10. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610195859/https://www.total-croatia-news.com/politics/34078-we-can|url-status=dead}}</ref> Ključne vrijednosti uključuju: opću decentralizaciju razvoja te ekonomsku, socijalnu i [[Rodna jednakost|rodnu jednakost]], smanjenje energetske i prehrambene ovisnosti uz neovisnost medija i poticaj inovacija. Njihovi modeli razvoja predlažu smanjenje prekarnosti rada, jačanje ekonomske demokracije, osnaživanje sindikalizma te prava radnika općenito.<ref>{{Cite web|url=https://www.mozemo.hr/#programski-okvir|title=Početna - Možemo! - politička platforma}}</ref> == Povijest == === Osnutak === Stranka je nastala iz inicijalnog odbora 26 aktivista i [[ljevica|lijevo]] orijentiranih političara, uglavnom iz stranke [[Zagreb je NAŠ!|''Zagreb je NAŠ!'']], ali i neovisnih pokreta u drugim dijelova zemlje unutar istog političkog i ideološkog spektra.<ref>{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nova-stranka-mozemo-porucuje-ljevica-u-hrvatskoj-se-ne-mrvi-ona-se-upravo-budi-foto-20190210|title=Nova stranka Možemo! poručuje: Ljevica u Hrvatskoj se ne mrvi, ona se upravo budi}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/mozemo-politicka-platforma-koju-cine-brojni-profesori-umjetnici-i-aktivisti-postala-je-stranka/|title=Možemo!, politička platforma koju čine brojni profesori, umjetnici i aktivisti, upravo je postala stranka}}</ref> Stranka je službeno osnovana 10. veljače 2019., pred [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|izbore za Europski parlament]], te je prvenstveno usredotočena na izobrazbu, zdravstvene politike, socijalnu i rodnu jednakost, podršku migrantima, [[Obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]] i održivu poljoprivredu.<ref >{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/mozemo-politicka-platforma-koju-cine-brojni-profesori-umjetnici-i-aktivisti-postala-je-stranka/|title=Možemo!, politička platforma koju čine brojni profesori, umjetnici i aktivisti, upravo je postala stranka|date=February 10, 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ec.europa.eu/migrant-integration/news/european-parliament-elections-what-do-parties-in-croatia-say-about-integration|title=European Parliament Elections – What do parties in Croatia say about integration?}}</ref> Osnivačka je skupština definirala da stranka nema službenog predsjednika, nego dvoje koordinatora. Među članstvom su za koordinatore izabrani [[Sandra Benčić]] i [[Teodor Celakoski]], koji s još pet članova čine upravu.<ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/mozemo-politicka-platforma-koju-cine-brojni-profesori-umjetnici-i-aktivisti-postala-je-stranka/|title=Možemo!, politička platforma koju čine brojni profesori, umjetnici i aktivisti, upravo je postala stranka|date=February 10, 2019}}</ref><ref name="auto"/> Drugi poznati članovi inicijative bili su [[Danijela Dolenec]], [[Damir Bakić]], [[Iskra Mandarić]], [[Đuro Capor]], [[Urša Raukar]], [[Vili Matula|Vilim Matula]], [[Dario Juričan]], [[Mima Simić]], [[Ivo Špigel]], [[Tomislav Tomašević]] i ostali.<ref>{{Cite web|url=https://www.mozemo.hr/media-release/priocenje-za-medije/|title=Priopćenje za medije - Možemo! - politička platforma|date=February 3, 2019|access-date=30. lipnja 2020.|archive-date=10. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210610195851/https://www.mozemo.hr/media-release/priocenje-za-medije/|url-status=dead}}</ref> === Prvi izbori === [[Datoteka:Mozemo!_20202_sedmorka_u_Saboru_RH.jpg|mini|U [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|deseti saziv Sabora]] ušlo je 7 zastupnika i zastupnica koalicije (do odlaska [[Katarina Peović|Peović]] i zamjene [[Tomislav Tomašević|Tomaševića]] s [[Urša Raukar-Gamulin|Raukar-Gamulin]])]] Stranka ''Možemo!'', [[Nova ljevica]] te [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|''Održivi razvoj Hrvatske'']] (OraH) 28. ožujka 2019. godine formirali su koaliciju za [[Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)|europske parlamentarne izbore 2019.]],<ref>{{Cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/politicka-platforma-mozemo-nova-ljevica-i-orah-zajedno-izlaze-na-eu-izbore-ocekujemo-jedan-mandat/8664005/|title=POLITIČKA PLATFORMA MOŽEMO!, NOVA LJEVICA I ORAH ZAJEDNO IZLAZE NA EU IZBORE 'Očekujemo jedan mandat' - Jutarnji List|date=March 28, 2019}}</ref> gdje su očekivali osvojiti jedan mandat<ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.total-croatia-news.com/politics/36005-varoufakis|title=Varoufakis Supports Croatia's We Can! Platform in European Election|access-date=30. lipnja 2020.|archive-date=12. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612073742/https://www.total-croatia-news.com/politics/36005-varoufakis|url-status=dead}}</ref> koji bi dijelili po rotacijskom principu. Koalicija je dobila {{Broj|19313}} glasova, što je 1,79 % ukupnog biračkog tijela.<ref>{{Cite web|url=https://europarl.europa.eu/election-results-2019/en/national-results/croatia/2019-2024/|title=National results Croatia &#124; 2019 Election results &#124; 2019 European election results &#124; European Parliament}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://cise.luiss.it/cise/2019/06/01/croatia-towards-further-fragmentation-of-the-party-system/|title=Croatia: Towards Further Fragmentation of the Party System|date=June 1, 2019}}</ref> Za [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|parlamentarne izbore 2020.]], platforma/stranka na izbore izlazi u [[zeleno-lijeva koalicija|zeleno-lijevoj koaliciji]] (''Zagreb je NAŠ!'', Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH i [[Za grad|''Za grad'']]) zasnovanoj na zajedničkom radu u sklopu Lijevog bloka u [[Gradska skupština Grada Zagreba|zagrebačkoj gradskoj skupštini]]. Bivši saborski zastupnik SDP-a [[Bojan Glavašević]] pridružio se koaliciji kao neovisni kandidat na listi.<ref>{{Cite web|url=https://www.hina.hr/vijest/10384023|title=hina.hr}}</ref> [[Mile Kekin]], prednjak ''[[punk-rock]]'' sastava [[Hladno pivo]], i njegova supruga [[Ivana Kekin]], psihijatrica, pridružili su se stranačkoj listi kao socijalisti zabrinuti odsustvom socijalnih politika u [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-u, stranci lijevoga centra.<ref>{{Cite web|last=Teleskop|date=2020-06-09|title=Ivana Kekin je SDP opisala kao stranku s krivim imenom i prezimenom: Je li ona nagovorila supruga Milu da se "baci" u politiku?|url=https://teleskop.hr/ivana-kekin-je-sdp-opisala-kao-stranku-s-krivim-imenom-i-prezimenom-je-li-ona-nagovorila-supruga-milu-da-se-baci-u-politiku|access-date=2020-06-14|language=hr|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200615065709/https://teleskop.hr/ivana-kekin-je-sdp-opisala-kao-stranku-s-krivim-imenom-i-prezimenom-je-li-ona-nagovorila-supruga-milu-da-se-baci-u-politiku|archivedate=15. lipnja 2020.}}</ref> Mile Kekin također je autor pjesme [[Sretni ljudi|''Sretni ljudi'']] koju je koalicija koristila za promociju. Mnogi poznati kulturni djelatnici uključili su se u podršku. Redatelj i izvedbeni umjetnik [[Mario Kovač]] također se pridružio kao kandidat liste za dijasporu (kroz satiričke nastupe i uporabu medija). Uza sve to, posljednjih tjedana pred izbore podršku su videozapisom dale javne figure poput [[Oscar|oskarovke]] i aktivistkinje [[Jane Fonda|Jane Fonde]].<ref>{{Cite web|last=Vijesti.hr|title=Jane Fonda podržala Radu Borić i Možemo!: 'Naprijed Rada! Glasajte za listu broj 3!'|url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2020/3841752/jane-fonda-podrzala-radu-boric-i-mozemo-naprijed-rada-glasajte-za-listu-broj-3/|access-date=2020-06-30|language=hr|archive-date=12. lipnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210612083743/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/parlamentarni-izbori-2020/3841752/jane-fonda-podrzala-radu-boric-i-mozemo-naprijed-rada-glasajte-za-listu-broj-3/|url-status=dead}}</ref> ==== Lokalni izbori 2021. ==== [[Datoteka:Možemo! Karlovac (predstavljanje lokalni izbori 2021.).jpg|alt=Možemo Karlovac|mini|Promotivni plakat za ''Možemo!'' Karlovac, 2021.|216x216px]]Za razliku od prethodnih izbora, ''Možemo!'' je za [[Hrvatski lokalni izbori 2021.|lokalne izbore 2021.]] formirao različite koalicije u gradovima gdje već ima istaknute kandidate i ogranke stranke te podržao platformu [[Budimo Grad]] u [[Varaždin]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mozemo.hr/vijesti/platforma-mozemo-podrzala-varazdinsku-platformu-budimo-grad/|title=Platforma Možemo! podržala varaždinsku platformu Budimo grad - Možemo! - politička platforma|last=ttalaja|date=2021-03-20|work=Možemo! -- politička platforma|language=hr|accessdate=2021-05-10}}</ref> Zagrebačka koalicija stranaka: ''Možemo!'', ''Zagreb je NAŠ!'', Nova ljevica, ''Zelena alternativa – OraH'' i ''Za grad'' je ponovno objavila glazbeni video spot u sklopu kampanje za lokalne izbore u Zagrebu – ''[[Znam da možemo!]]''. Na izborima je kandidat stranke ''Možemo!'', [[Tomislav Tomašević]], [[Zagrebački lokalni izbori 2021.|pobijedio u Zagrebu]] i postao novi gradonačelnik Grada Zagreba, a Suzana Jašić postala je gradonačelnicom [[Pazin|Pazina]]. ''Možemo!'' su osvojili mjesta u gradskoj skupštini još nekoliko gradova. === ''Superizborna godina'' 2024. === Tijekom takozvane ''superizborne godine'' 2024., kada su se u Hrvatskoj održali [[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|parlamentarni]], [[Hrvatski predsjednički izbori 2024.|predsjednički]] i [[Izbori za Europski parlament 2024. (Hrvatska)|izbori za Europski parlament]], ''Možemo!'' je zabilježio uspjehe. U Hrvatskome saboru osvojeno je 10 mandata s 9,10 % glasova, a u Europskom parlamentu stranka je prvi puta dobila mandat, koji je pripao [[Gordan Bosanac|Gordanu Bosancu]]. Za predsjedničke izbore, koje je za stranku obilježila medijska kontroverza oko sastanka [[Mile Kekin|Mile Kekina]] i »Dečka s Knežije« [[Nikica Jelavić (poduzetnik)|Nikice Jelavića]],<ref>{{Citiranje weba|last=Ilko Ćimić|date=2024-12-12|title=Tko je Nikica Jelavić?|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/tko-je-nikica-jelavic-ne-nogometas/2623785.aspx|access-date=2025-09-23|website=index.hr|language=hr}}</ref> kandidirala se [[Ivana Kekin]], završivši na četvrtome mjestu s 8,89 % glasova. Na [[Zagrebački lokalni izbori 2025.|lokalnim izborima 2025.]] stranka je očuvala većinu, odnosno osvojila apsolutnu većinu u Gradskoj skupštini Zagreba te [[Zagrebački izbori za mjesnu samoupravu 2025.|lokalnim samoupravnim tijelima]] u koaliciji s [[SDP]]-om. [[Tomislav Tomašević]] kao kandidat za gradonačelnika dobio je 57,56 % glasova i osvojio drugi mandat pobijedivši [[Marija Selak Raspudić|Mariju Selak Raspudić]] u drugom krugu. Tomašević je prethodno iznio želju da mu drugi mandat bude i posljednji, no u emisiji ''Zagrebi po Zagrebu'' [[Radio Sljeme|Radio Sljemena]] u rujnu 2025. izjavio je da će konačnu odluku donijeti tek pred istek drugog mandata.<ref>{{Citiranje weba|title=Tomašević: Možda mi ipak nije zadnji mandat|url=https://radio.hrt.hr/radio-sljeme/vijesti/mozda-ipak-nije-zadnji-mandat-12327835|access-date=2025-09-23|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> [[Hrvatski lokalni izbori 2025.|Izvan Zagreba]], stranka je u većim gradovima koalirala s SDP-om, ali i lokalnim strankama i platformama poput ''[[Budimo Grad]]'' (Varaždin), ''[[Srđ je Grad]]'' (Dubrovnik) i [[Direkt (hrvatska stranka)|Direkt]] (Split). Dana 22. rujna 2025. objavljeno je da će uskoro biti dovršen proces spajanja [[Zagreb je NAŠ!|ZjN]]-a i [[Nova ljevica (Hrvatska)|Nove ljevice]] s ''Možemom'' te da će se u nadolazećim mjesecima raditi na preustroju stranačkih tijela.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-09-22|title=Možemo!: Unutarstranački izbori u idućih šest mjeseci|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/mozemo-novi-unutarstranacki-izbori-u-narednih-sest-mjeseci-12346909|access-date=2025-09-23|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> == Izbori == {| class="wikitable" |+Hrvatski parlamentarni izbori<ref>{{Citiranje weba|title=Rezultati - Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.|url=https://www.izbori.hr/sabor2024/rezultati/|access-date=2024-04-20|website=www.izbori.hr}}</ref> ! rowspan="2" |izbori ! rowspan="2" |u koaliciji sa !broj birača ! % !broj zastupnika u saboru !promjena !Dio Vlade? |- ! colspan="2" |(cijela koalicija) ! colspan="3" |(samo Možemo!) |- ![[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]] | align="center" |[[Zeleno-lijeva koalicija|Z-L]] | align="center" |116 480 | align="center" |6,99 |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|4|151|hex=#C9E265}}</center> | align="center" |{{Rast}} 4 |{{Ne|Oporba}} |- ![[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|2024.]] | align="center" |— | align="center" |193 007 | align="center" |9,10 |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|10|151|hex=#C9E265}}</center> | align="center" |{{Rast}} 6 | {{Ne|Oporba}} |} == Vidi još == * [[Zeleno-lijeva koalicija]] * [[Zagreb je NAŠ!|''Zagreb je NAŠ!'']] * [[Wikipedija:Za grad|Za Grad]] == Vanjske poveznice == * Glazbeni video kampanje zagrebačke koalicije: **[https://www.facebook.com/mozemo.hr/posts/1754706404713042 2021. godine: Znam da Možemo!] **[https://www.youtube.com/watch?v=OOBGIlQSeag 2020. godine: Sretni ljudi] == Izvori == {{Izvori|2}} {{Stranke 11. saziva Sabora}} {{Stranke 10. saziva Sabora}} [[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]] [[Kategorija:Socijaldemokratske stranke]] [[Kategorija:Možemo!]] kiq5i6iq9ab8ju5rowtncmerggb1eza Saho 0 680938 7574057 6864420 2026-08-11T09:23:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574057 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Saho | slika = [[Datoteka:Flag of the Saho People's Democratic Movement.svg|300px]] | opis slike = | populacija = 500.000 - 600.000 | regije = [[Afrički rog]] | regija1 = {{Z+X|ERI}} | pop1 = 350.000 | ref1 =<ref>{{Cite book |last=Mohammed |first=Abdul Kader Saleh |url=https://books.google.nl/books?id=jwjX_yVT7AoC&pg=PA104&dq=Saho+population&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiRk6HZxILqAhWMiqQKHStUCm4Q6AEIKDAA#v=onepage&q=Saho%20population&f=false |title=The Saho of Eritrea: Ethnic Identity and National Consciousness |year=2013 |publisher=LIT Verlag Münster |isbn=978-3-643-90332-7 |language=en}}</ref> | regija2 = {{Z+X|ETI}} | pop2 = 170.000 (1996) | ref2 =<ref>{{Cite book |last=Olson |first=James Stuart |url=https://books.google.nl/books?id=MdaAdBC-_S4C&pg=PA504&dq=Saho+population&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwiRk6HZxILqAhWMiqQKHStUCm4Q6AEIOTAC |title=The Peoples of Africa: An Ethnohistorical Dictionary |last2=Meur |first2=Charles |year=1996 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-27918-8 |language=en}}</ref> | jezik =[[Saho jezik|Saho]] | vjera = [[islam]] | srodne = [[Afari]], [[Agaw]], [[Amharci]], [[Beja]], [[Beta Izrael]], [[Oromci]], [[Somalci]], [[Tigrinja]], [[Tigre (narod)|Tigre]] i drugi [[Kušiti]]<ref name="Joireman">{{cite book |last=Joireman |first=Sandra F. |title=Institutional Change in the Horn of Africa: The Allocation of Property Rights and Implications for Development |year=1997 |publisher=Universal-Publishers |page=1 |isbn=1581120001}}</ref> }} '''Saho''' (koji se ponekad naziva i '''Soho''') su [[Kušiti|kušitski narodi]] koji nastanjuju [[Afrički rog]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa4010/is_200103/ai_n8950806 |title=FindArticles.com - CBSi |work=findarticles.com |accessdate=18. siječnja 2017. |archive-date=17. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110617000112/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa4010/is_200103/ai_n8950806/ |url-status=dead }}</ref> Uglavnom su koncentrirani u [[Eritreja|Eritreji]], a neke žive i u susjednim dijelovima [[Etiopija|Etiopije]]. Govore jezikom [[Saho jezik|Saho]] koji pripada [[Kušitski jezici|kušitskoj]] grani obitelji [[Afrazijski jezici|Afroazijskih]] i usko je povezan s [[Afarski jezik|afarskim]]. == Demografija == Prema ''[[Etnologue]]'', ima oko 500.000 do 600.000 govornika Saho jezika. Većina je koncentrirana u Eritreji (350.000 ~ 400.000 govornika), a ostatak živi u Etiopiji (170.000 govornika, po podacima iz 1996.). Unutar Eritreje, Saho pretežno žive u [[Južna crvenomorska regija|Južnoj]] i [[Sjeverna crvenomorska regija|Sjevernoj crvenomorskoj regiji]].<ref name="Ethnsah">{{Citiranje weba |url=http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=ssy |title=Saho |work=ethnologue.com |accessdate=20. travnja 2018.}}</ref> == Jezik == Saho ljudi govore [[saho jezik]] kao [[materinski jezik]], kojo pripada [[Saho-afarski jezici|saho-afarskom]] dijalektu iz skupine nizinskih istočnih kušitskih jezika, koji su dio [[Kušitski jezici|kušitske]] grane obitelji [[Afrazijski jezici|Afroazijskih jezika]]. Saho jezik je dosta sličan [[Afarski jezik|afarskom]].<ref name="Ethnsah"/> Irobski dijalekt govori samo u Etiopiji. == Religija == Saho su pretežno [[islam|muslimani]]. Mali broj [[Kršćanstvo|kršćana]], koji su poznati i kao [[Irob]], žive u regiji [[Tigraj (regija)|Tigray]] u Etiopiji i regiji [[Debub]] u Eritreji.<ref name="Allsaho">{{Citiranje weba |url=http://www.allsaho.com/ |title=allsaho.com |work=allsaho.com |accessdate=18. siječnja 2017.}}</ref> == Običajno pravo == Kada postoji problem, Saho imaju običak sazvati sastanak ili konferenciju koju zovu "''rahbe''". Na takvom sastanku Sahoji raspravljaju o tome kako riješiti pitanja vezana za vodu, pašnjak ili zemljište, ili sporove klanova i kako ublažiti te probleme. O tome se razgovara i sa susjednim plemenima ili etničkim grupama i pod-klanovima da bi se postigao konsenzus.<ref name="auto">{{Citiranje knjige |URL=https://books.google.com/?id=LN-ncVoNpSAC&pg=PA25&dq=saho+people#v=onepage&q=saho%20people&f=false |title=Qānūn Al-ʻurfī Li-muslimī Ākalaguzāī |publisher=LIT Verlag Münster |pages=26}}</ref> Za ovaj sastanak odabran je vješt predstavnik, kojeg se naziva "''madarre''". Madarre iznosi argumente svojoj publici i podklanovima ili plemenima koja su uključena i pokušava ih pridobiti za svoje rješenje. O tome se raspravlja s klanskim ili plemenskim mudracima ili starješinama, "ukal". U sukobima manjih razmjera između dva pojedinca, jedan od njih se ''žali'' "''ukalima''", oni zauzvrat imenuju " ''šimagale"'' ili posrednike za spor<ref name="auto"/> Gadafur se smatraju svetom lozom, i pripadaju svetim obiteljima, pa djeluju kao vjerski vođe i politički pregovarači plemena Minifere. Gadafuri uživaju visoki status i vrlo su privilegirani i uvažavani u narodu Saho. Smatra se da Gadafuri potječu od plemena [[Gadabuursi]].<ref name=":02">{{Citiranje knjige |last=Mohammad |first=Abdulkader Saleh |URL=https://books.google.com/?id=jwjX_yVT7AoC&pg=PA107&dq=Gadafur+Gadaburse#v=onepage&q=Gadafur%20Gadaburse&f=false |title=The Saho of Eritrea: Ethnic Identity and National Consciousness |date=2013-01-01 |publisher=LIT Verlag Münster}}</ref> [[Datoteka:Eritrean_Women.jpeg|mini|Saho žene u tradicionalnom ruhu.]] == Daljnje podjele == 1. '''Dabri-Mela''' (Dabrimela) :* Alades are :* Labhalet Are 2. '''Assa-Awurta''' (Asaworta) :* Fokroti Are :* Lelish Are :* Assa- Kare :* Asa-Lesan :* Sarma Are :* Faqih Dik :* Urus Abusa 3. '''Gaaso''' arapski قعسو :* Shum Abdalla Gaisha :* Yofish Gaisha :* Shum Ahmad Gaisha :* Hassan Gaisha :* Silyan Gaisha :* Asa-Ushmaal :* Oni - Maal :* Salmunta :* Gadafur (za kojeg se smatta ''da imaju somalsko porijeklo, iz klana [[Gadabuursi]]'' )<ref name=":0">{{Citiranje knjige |URL=https://books.google.com/?id=jwjX_yVT7AoC&pg=PA107&dq=Gadafur+Gadaburse#v=onepage&q=Gadafur%20Gadaburse&f=false |title=The Saho of Eritrea: Ethnic Identity and National Consciousness |last=Mohammad |first=Abdulkader Saleh |publisher=LIT Verlag Münster}}</ref> 4. '''Dasamo''' :* Abdallah Harak :* Naefie Harak :* Mosat Harak :* Subakum Are :* Daili Are :* Kundes :* Illaishe :* Asa Bora 5. '''Faqat Harak''' :* Faqih Abubakar :* Faqih Omar :* Faqih Ahmed 6. '''Silaita''' :* Hakatti Are :* Qomma Are :* Zella Are :* Halato :* Abbarior 7. '''Idda''' ( Ge'ez እዳ, [[arapski]] إِدًّا, alternativno ادة ili ادى), jedna od najranijih poznatih Saho zajednica u Eritreji, poznata i kao Bado Ambalish (Ge'ez ባዶ አምባልሽ, arapski اصحاب الأرض, "vlasnici zemljišta [ Zemlja] ") ili" nosioci zemlje ". 8. '''[[Irob]]''' ( Ge'ez : ኢሮብ ''ʾirōb'', također Erob), kršćanska zajednica u visoravni Tigrajske [[Tigraj (regija)|regije]]. 9. '''Torra''' (طروعه), Serrah Aria (سرح عرى) i Mussa Aria (موسى عرى) == Izbori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.allsaho.com/ Popis Saho zajednica] * [https://www.youtube.com/results?search_query=saho55&search_type=/ Saho videozapisi] [[Kategorija:Etničke grupe Etiopije]] [[Kategorija:Etničke grupe Eritreje]] [[Kategorija:Kušiti]] q3i7t77s5bhbczoqucweot0f79qhnom Putovanje na kometu 0 682934 7573745 6315309 2026-08-10T18:34:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573745 wikitext text/x-wiki {{Naslov u kurzivu}} {{Infookvir knjiga | naziv = Putovanje na kometu | naziv_izvornika = Hector Servadac | prijevod = Drago Štajduhar | slika = [[Datoteka:'Off_on_a_Comet'_by_Paul_Philippoteaux_001.jpg|250 px]] | opis_slike = Ilustracija [[Paul Philippoteaux|Paula Philippoteauxa]] | autor = [[Jules Verne]] | ilustrator = [[Paul Philippoteaux]] | dizajn korica = | država = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25 px]] [[Treća Francuska Republika]] | jezik = [[Francuski jezik|Francuski]] | serijal = [[Neobična putovanja]] #15 | žanr = [[Pustolovni roman]], [[Znanstvena fantastika|Znanstvenofantastični roman]] | vrsta_djela = | izdavač = [[Pierre-Jules Hetzel]] | datum_izdanja = [[1877.]] | vrijeme_i_mjesto_nastanka = | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | teme = | isbn = | prethodna = [[Carev glasnik]] #14 | sljedeća = [[Podzemni grad]] #16 }} '''Putovanje na kometu''' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Hector Servadac'') [[Pustolovni roman|pustolovni je]] i [[Znanstvena fantastika|znanstvenofantastični roman]] [[Jules Verne|Julesa Vernea]] iz [[1877.]] godine. Prvi put je objavljen u časopisu ''Magasin d'Éducation et de Récréation'' od 1. siječnja do 15. prosinca 1877. godine, a nakon toga objavio ga je Verneov izdavač [[Pierre-Jules Hetzel]] u obliku knjige. U ovom romanu autor razmatra mogućnost sudara [[Zemlja|Zemlje]] s [[komet]]om i posljedice koje mogu uslijediti. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}} [[Datoteka:'Off on a Comet' by Paul Philippoteaux 065.jpg|mini|desno|[[John Herschel]] [[1835.]] godine promatra [[Halleyjev komet]] iz svojeg [[opservatorij]]a u [[Cape Town]]u (ilustracija iz knjige).]] Priča počinje kada komet, nazvan Galija, tijekom svog leta dodiruje Zemlju i pokuplja nekoliko njenih malih dijelova. Taj događaj odvio se u noći između 31. prosinca i 1. siječnja 188x. godine u području južnog Alžira.{{fusg|1}} Na teritoriju koji je odnio kometa ostalo je 36 ljudi, francuske, ruske, engleske, španjolske, njemačke i talijanske nacionalnosti. U prvi mah oni nisu shvatili što se dogodilo te su mislili da je to bio samo potres. Prvo što su primijetili bio je gubitak težine tj. smanjenje [[gravitacija|gravitacije]], zatim su uočili skraćenje dana na 12 sati, promjenu strana svijeta ([[Sunce]] je počelo izlaziti na zapadu i zalaziti na istoku), a kada su primijetili da je voda počela [[Vrenje (fizika)|ključati]] na 66 °C shvatili su da je [[atmosfera]] postala tanja i da je [[atmosferski tlak]] opao. Na početku boravka na Galiji primijetili su Zemlju s [[Mjesec]]om, ali su mislili da je to nepoznati planet. Ostale važne informacije prikupili su tijekom istraživanja brodom kojeg je komet također ponio sa sobom. Tijekom istraživanja Galije otkrili su planinski lanac na sredini mora za koje su mislili da je [[Sredozemno more]]. Na tom moru pronašli su i otok [[Formentera]] koji je prije katastrofe bio dio [[Baleari|Balearskih otoka]]. Na otoku su pronašli francuskog astronoma Palmyrina Rosettea koji im je pomogao riješiti sve nedoumice oko ovog fenomena. Oni su se nalazili na kometu kojeg je Rosette otkrio godinu dana ranije i predvidio njegov sudar sa Zemljom. Njemu nitko od stručne javnosti nije vjerovao da će se to dogoditi jer je gusta magla onemogućavala astronomima obavljanje promatranja na drugim mjestima. Članovi ekspedicije utvrdili su da opseg Galije iznosi 2320 kilometara, dok je Palmyrin Rosette izračunao masu kometa. Prema njegovim proračunima težina Galije iznosila je 209.346 milijardi tona. Za računanje težine Galije koristio je vagu s oprugom i četrdeset srebrnjaka od pet [[Francuski franak|franaka]] koji su zajedno težili jedan kilogram. Međutim, vlasnik vage, Isaac Hakkabut, namjestio je vagu tako da pokazuje 75 % prave težine, stoga je Rosette morao smanjiti težinu Galije za jednu četvrtinu. S obzirom na to da nisu imali dovoljno obradivih površina, nije postojala mogućnost kolonizacije kometa tj. dugotrajnog boravka na njemu. Putnici na Galiji uglavnom su se hranili mesom životinja koje je komet pokupio sa Zemlje. Manji dio njihove prehrane činila je [[konzervirana hrana]]. Tijekom boravka na ovom kometu otkrili su jedan neobičan fenomen, naime more se nije zaledilo iako je temperatura bila znatno ispod nule (u teoriji je moguće da voda kod koje nema strujanja može duže opirati zaleđivanju nego ona na koju djeluje vjetar). Kad su bacili kamen u more, ono se zaledilo za nekoliko trenutaka. Led je bio potpuno gladak i omogućavao je klizanje i vožnju sanjkama. Kako bi se zaštitili od izuzetno niskih temperatura kojima su bili izloženi više mjeseci, većina stanovnika Galije nastanila se u vulkanu na jednom [[vulkanski otok|vulkanskom otoku]]. Usprkos veoma teškoj situaciji u kojoj se nalaze stanovnici Galije sukobi između velikih sila nastavljaju su i na ovom nebeskom tijelu jer engleski i francuski oficiri smatraju sebe predstavnicima svojih vlada. Predmet njihovog interesa bivša je španjolska [[enklava]] [[Ceuta]] koja je na ovom kometu postala otok i za koje obe strane smatraju da imaju pravo na njegovo zauzimanje. Tako je Hector Servadac pokušao zauzeti Ceutu za [[Treća Francuska Republika|Treću Francusku Republiku]], ali bez uspjeha. Ispostavilo se da su ovaj otok već okupirali [[Britansko Carstvo|Englezi]] koji su održavali vezu sa svojom bazom na [[Gibraltar]]u preko [[telegraf]]a. Nakon što se Galija našla u svojem [[afel]]u, počela se približavati Zemlji. Početkom studenog Palmyrin Rosette izvršio je detaljne proračune koji su pokazali da će do ponovnog sudara kometa sa Zemljom doći točno dvije godine nakon prethodnog sudara, ponovo 1. siječnja. Zbog toga su stanovnici Galije došli na ideju da [[balon]]om izbjegnu sudar kometa sa Zemljom. Prijedlog je prihvaćen te je od brodskih jedara napravljen balon. Polovicom prosinca na Galiji se dogodio potres. Tim potresom odvio se dio Galije na kojem su se nalazili Englezi s Gibraltara i Ceute. Taj dio kometa nastavio je putovanjem svemirom, dok se ostatak kometa sudario sa Zemljom 1. siječnja. Prilikom ponovnog kontakta atmosfera Galije i Zemlje, svemirski putnici balonom su se sigurno spustili na jedno mjesto udaljeno dva kilometra od [[Mostaganem]]a u [[Alžir]]u. Na Zemlji nitko nije primijetio ovaj komet što je veoma razljutilo Palmyrina Rosettea, a bivši stanovnici Galije postavili su sebi pitanje je li sve to bio samo san. == Likovi == 36 stanovnika Galije uključuju jednog [[Aškenazi|njemačkog Židova]], jednu Talijanku, tri Francuza, osam Rusa, deset Španjolaca, i trinaest britanskih vojnika. Glavni likovi su: * '''Hector Servadac''' kapetan francuske vojske u Alžiru. * '''Laurent Ben Zoof''', Servadacov ''aide-de-camp'', tj. [[posilni]]. * '''Grof Wassili Timascheff''', grof [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. * '''Pukovnik Procope''', zapovjednik Timascheffove jahte ''Dobryna''. * '''Isaac Hakkabut''', stereotipični [[Aškenazi|židovski]] trgovac. * '''Nina''', mlada Talijanka koja je na Zemlji čuvala koze. Koza Marzy njena je ljubimica. * '''Pablo''', dječak iz [[Andaluzija|Andaluzije]]. * '''Pukovnik Heneage Finch Murphy''' i '''[[Bojnik|Major]] [[Sir (naslov)|Sir]] John Temple Oliphant''', zapovjednici britanskog [[garnizon]]a na Gibraltaru. * '''Palmyrin Rosette''', francuski astronom i nekadašnji Servadacov profesor. == Bilješke == * {{fusd|1}} Ovdje se Alžir odnosio samo na sjeverni dio današnjega [[Alžir]]a kojeg je u vrijeme pisanja romana posjedovala [[Treća Francuska Republika]], stoga je komet pao negdje na području [[Atlas (gorje)|Atlasa]].<!--Bilješka suradnika Croxyz, 30. 8. 2020.----> == Vanjske poveznice == *[http://www.ibiblio.org/pub/docs/books/sherwood/Servadac02.htm ''Hector Servadac, Travels and Adventures through the Solar System''] edited by Norman Wolcott (George Munro 1877 version). Choptank Press, 2007 *[http://www.ibiblio.org/pub/docs/books/sherwood/Comet2-4.htm ''Hector Servadac: The Missing Ten Chapters of the Munro Translation''] by Norman Wolcott and Christian Sánchez. Choptank Press, 2007. *[http://international.loc.gov/intldl/fiahtml/fia_collections/fia_lists/frlcrbssTitles1.html Hector Servadac], page images of the Munro Translation from the Library of Congress. *[https://archive.org/details/hectorservadac00vern Hector Servadac], scanned copy of the Frewer translation (Charles Scribner's sons, 1906 printing). *[https://www.gutenberg.org/ebooks/1353 Off on a Comet], text of Parke edition from [[Project Gutenberg]]. *[http://www.solarisbooks.com/pdf/off-on-a-comet.pdf ''Off on a Comet''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191120070002/http://www.solarisbooks.com/pdf/off-on-a-comet.pdf |date=20. studenoga 2019. }}, edited by Adam Roberts, Solaris Books. *[https://www.gutenberg.org/ebooks/8984 Off on a Comet], English audio version from [[Project Gutenberg]]. (artificial voice read) * {{librivox book | title=Off on a Comet | author=Jules Verne}} *[http://jv.gilead.org.il/zydorczak/ser00.htm ''Hector Servadac''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206100628/http://jv.gilead.org.il/zydorczak/ser00.htm |date=6. prosinca 2007. }}, French text. *[https://web.archive.org/web/20160513160833/http://www.film.org.pl/prace/karel_zeman.html Karel Zeman], a Polish site with detailed filmography of Karel Zeman. *[http://www.lesia.obspm.fr/perso/jacques-crovisier/JV/verne_HS.html ''Hector Servadac and the Comets of Jules Verne''] has the most complete background on the science of the book, by astro-physicist Jacques Crovisier. (in French) {{Jules Verne}} [[Kategorija:Djela Julesa Vernea]] [[Kategorija:Pustolovni romani]] [[Kategorija:Znanstvenofantastični romani]] 6xrrhse17d6qeps1gynjgxs4c9cs15p Prava LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu 0 683851 7573525 7520629 2026-08-10T12:23:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573525 wikitext text/x-wiki {{Infookvir prava LGBT osoba | lokacija = [[UK]] | slika = Europe-UK.svg | opis = Ujedinjeno Kraljevstvo na mapi Europe | pravni_status = Oduvijek legalno za žene; dekriminalizirano za muškarce u:<br />1967. (Engleska i Wales)<br />1981 (Škotska)<br />1982 (Sjeverna Irska)<br /> Dob pristanka izjednačena u 2001. | kazna = | rodni_identitet_izraz = Mogućnost prijave za promjenu pravnog spola od 2005. godine | vojna_služba = Dopušteno služiti otvoreno od 2000. godine | antidiskriminacijski_zakoni = Zaštita seksualne orijentacije i rodnog identiteta od 2010. godine | priznanje_partnerstva = [[Istospolni brakovi u Ujedinjenom Kraljevstvu]] od 2014. (Engleska i Wales; Škotska) <br /> Istospolni brakovi u Sjevernoj Irskoj od 2020.<ref name="The Irish Times">{{citiranje weba |url=https://www.irishtimes.com/news/ireland/irish-news/law-liberalising-abortion-and-same-sex-marriage-in-ni-passes-final-stage-1.3964062?mode=amp |title=Zakon o liberalizaciji pobačaja i istospolnih brakova u NI prolazi završnu fazu |work=The Irish Times |date=23. srpnja 2019.}}</ref> <br /> [[Građansko partnerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu| Građansko partnerstvo]] od 2005. (u cijeloj zemlji) | ograničenja_priznanja = | posvajanje = }} '''Lezbijska, gay, biseksualna i transrodna''' ('''LGBT''') prava u '''Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske''' vremenom su se dramatično razvila. Prije i tijekom formiranja [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], vidjelo se da se sukobljavaju [[kršćanstvo i homoseksualnost]]. Istospolne seksualne aktivnosti okarakterizirane su kao "grešne", a prema ''[[Zakon o sodomi iz 1533. godine (UK)|Zakonu o sodomi iz 1533.]]'' godine zabranjene su i kažnjavane smrću. LGBT prava prvi su put došla do izražaja nakon dekriminalizacije seksualnih aktivnosti među muškarcima 1967. u [[Engleska i Wales|Engleskoj i Walesu]], a kasnije u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. Seksualne aktivnosti među ženama nikada nisu podlijegale istim zakonskim ograničenjima. Od prijelaza u 21. stoljeće, podrška pravima [[LGBT]] osoba sve su jača. Neke mjere zaštite od diskriminacije za LGBT osobe postoje od 1999. godine, ali su proširene na sva područja prema ''Zakonu'' o ''[[Zakon o ravnopravnosti iz 2010. (UK)|ravnopravnosti iz 2010. godine]]''. Zabrana otvorenog služenja u oružanim snagama od strane LGBT osoba službeno je ukinuta 2016. godine, iako se neslužbeno ta politika već provodila od 2000. godine<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/2016/21/contents |title=Armed Forces Act 2016 |publisher=Government of the United Kingdom}}</ref> Dob pristanka izjednačena je na 16 godina{{Efn|This was 17 in Northern Ireland at the time but has since been lowered in line with the rest of the UK.}} bez obzira na [[Seksualna orijentacija|spolnu orijentaciju]] 2001. godine. Uveden 1980-ih, zloglasni [[odjeljak 28]]., koji zabranjuje "promicanje homoseksualnosti" u školama i od strane lokalnih vlasti, ukinut je 2003. godine. Transrodne osobe imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za promjenu pravnog spola od 2005. godine. Iste su godine istospolni parovi dobili pravo sklopiti [[Istospolna zajednica|građansko partnerstvo]], sličnu pravnu strukturu kao i brak, te također [[Posvajanje djece od strane LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|posvojiti]] u Engleskoj i Walesu. Škotska je kasnije uvela takva prava na posvojenje djece od strane istospolnih parova, 2009. godine, a Sjeverna Irska 2013. godine. [[Istospolni brak]]ovi legalizirani su u Engleskoj i Walesu, te u Škotskoj 2014. godine,<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.pinknews.co.uk/2013/12/10/government-announces-date-of-first-same-sex-marriages-in-england-and-wales/ |title=Government announces date of first same-sex marriages in England and Wales |work=Pink News |accessdate=10. prosinca 2013.}}</ref> i u Sjevernoj Irskoj 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2019/22/enacted/data.htm |title=Northern Ireland (Executive Formation etc) Act 2019 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=12. siječnja 2020.}}</ref><ref name="nimarriage2">{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2019/1514/contents/made/data.htm |title=The Marriage (Same-sex Couples) and Civil Partnership (Opposite-sex Couples) (Northern Ireland) Regulations 2019 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=12. siječnja 2020.}}</ref> Danas LGBT građani imaju većinu istih zakonskih prava kao i ne-LGBT građani, a Velika Britanija svojim LGBT zajednicama pruža jedan od najviših stupnjeva slobode na svijetu. U pregledu prava LGBTI osoba iz 2015. od strane [[ILGA-Europe]] Velika Britanija dobila je najvišu ocjenu u Europi, s 86% napretka prema "poštovanju ljudskih prava i punoj jednakosti" za LGBT osobe te 92% za Škotsku, ako se ona promatra zasebno<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/world/2015/may/10/scotland-tops-league-for-gay-rights |title=Scotland tops league for gay rights |work=The Guardian}}</ref> 86% Ujedinjenog Kraljevstva složilo se da društvo treba prihvatiti homoseksualnost, prema anketi [[Istraživački centar Pew|Pew Research Center-a iz]] 2019.,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pewresearch.org/global/2020/06/25/global-divide-on-homosexuality-persists/ |title=The Global Divide on Homosexuality Persists |date=25. lipnja 2020. |work=Pew Research Center's Global Attitudes Project}}</ref> a anketa iz 2017. pokazala je da 77% Britanaca podržava istospolne brakove.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pewforum.org/wp-content/uploads/sites/7/2018/10/Eastern-Western-Europe-FOR-WEB.pdf |title=Eastern and Western Europeans Differ on Importance of Religion, Views of Minorities, and Key Social Issues |date=29. listopada 2018. |work=Pew Research Center |accessdate=28. kolovoza 2020.}}</ref> Osim toga, Velika Britanija trenutno drži svjetski rekord imajući najveći broj LGBTI osoba (koje su to javno obznanile, odnosno [[Out of the closet|out]] su) u [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlamentu]], s 45 LGBTI zastupnika izabranih na izborima 2019. godine.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.gaystarnews.com/article/britain-has-elected-most-lgbti-mps-world080515 |title=Britain has elected the most LGBTI MPs in the world |date=8. svibnja 2015. |first=Stefanie |last=Gerdis |work=GayStarNews |accessdate=11. svibnja 2015. |archive-date=20. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180720022626/https://www.gaystarnews.com/article/britain-has-elected-most-lgbti-mps-world080515/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":45">{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2019/12/13/uk-gay-parliament-world-2019-general-election-snp-conservatives-labour-lgbt/ |title=The UK's parliament is still the gayest in the world after 2019 election |author=Reynolds |first=Andrew |date=13. prosinca 2019. |work=PinkNews}}</ref> Oko 2% ljudi identificiralo se kao lezbijke, homoseksualci ili biseksualci u nacionalnom istraživanju Ujedinjenog Kraljevstva iz 2017. godine,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ons.gov.uk/peoplepopulationandcommunity/culturalidentity/sexuality/bulletins/sexualidentityuk/2017 |title=Sexual orientation, UK – Office for National Statistics |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=28. kolovoza 2020.}}</ref> iako analitačarska kuća YouGov te udruga Stonewall tvrde da je na to vjerojatno utjecalo nedovoljno prijavljivanje i procjenjuju da je stvarna brojka između 5 i 7 %.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/politics/reality-check/2013/oct/03/gay-britain-what-do-statistics-say |title=Gay Britain: what do the statistics say? |date=3. listopada 2013. |work=[[The Guardian]] |language=en}}</ref><ref name="YouGov">{{Citiranje weba |url=https://yougov.co.uk/news/2015/07/29/one-direction-gay-popular/ |title=YouGov – Move over Kylie: One Direction is Britain's gayest band |work=YouGov: What the world thinks |accessdate=10. svibnja 2017. |archive-date=22. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422090445/https://yougov.co.uk/news/2015/07/29/one-direction-gay-popular/ |url-status=dead }}</ref> Procjenjuje se da se broj transrodnih osoba u Velikoj Britaniji kreće između 300.000 i 500.000 (otprilike 0,5% cjelokupne populacije) od 2009.<ref name="TransReport">{{Citiranje weba |url=http://www.equalityhumanrights.com/about-us/our-work/key-projects/trans-inequalities-reviewed/introduction-to-the-review |title=Introduction to the review |work=equalityhumanrights.com |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=6. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150706020643/http://www.equalityhumanrights.com/about-us/our-work/key-projects/trans-inequalities-reviewed/introduction-to-the-review |url-status=dead }}</ref> Organizacije za zaštitu LGBT prava i vrlo velike LGBT zajednice izgrađene su diljem Velike Britanije, ponajviše u [[Brighton]]u, koji se smatra neslužbenom "gay prijestolnicom" Velike Britanije, s ostalim velikim zajednicama u [[Ulica Old Compton|Londonu]], [[Manchester]]u, [[Birmingham]]u, [[Bristol]]u, [[Leeds]]u, [[Liverpool]]u, [[Newcastle upon Tyne]]u, [[Edinburgh]]u i [[Southampton]]u koji imaju svoje [[gay četvrt]]i i domaćini su godišnjih [[Povorka ponosa|parada ponosa]]. == Istospolne seksualne aktivnosti == [[Englesko pravo|Englesko je pravo]] identificiralo [[analni seks]] kao kazneno djelo za koje se kažnjava vješanjem ''[[Zakon o sodomi iz 1533. godine (UK)|Zakonu o sodomi iz 1533.]]Zakonom o sodomi iz 1533'', čiji je pionir [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henry VIII]]. To je bio prvi takav građanskoj zakon o sodomiji u zemlji, obično su se takvim kaznenim djelima bavili [[crkveni sud]]ovi. Iako je zakon ukinut 1553. godine pristupanjem na vlast [[Marija Tudor|Marije I.]], ponovno je donesen 1563. godine pod vodstvom [[Elizabeta I.|Elizabete I.]] James Pratt i John Smith su zadnje osobe koja su pogubljene zbog sodomije, 1835. godine.<ref>{{Citiranje knjige |title=A Gay History of Britain: Love and Sex Between Men Since the Middle Ages |publisher=Greenwood World Publishing |year=2007}}</ref> Iako je člankom 61. Zakona o kaznenim djelima protiv osoba, iz 1861. godine, uklonjena smrtna kazna zbog homoseksualnosti, muški homoseksualni postupci i dalje su bili ilegalni i kažnjavali su se zatvorom. Labouchereov amandman, odjeljak 11. Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona iz 1885. godine, proširio je zakone o homoseksualnosti tako da uključuju bilo koju vrstu seksualnih aktivnosti između muškaraca. [[Oscar Wilde]] osuđen je prema ovom zakonu i osuđen na dvije godine [[Kazneni rad|kaznenog rada]]. Suprotno tome, lezbijke nikada nisu bile priznate od strane zakondavstva niti su bile ili ciljane žrtve zakona.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2017/01/31/turings-law-thousands-convicted-gay-bisexual-men-receive-posthumous/ |title=Turing's Law: Oscar Wilde among 50,000 convicted gay men granted posthumous pardons |date=31. siječnja 2017. |work=[[The Daily Telegraph]]}}</ref> U Škotskoj, iako nisu postojali zakoni koji bi seks između muškaraca činili nezakonitim između 1424. i 1707. godine,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rps.ac.uk/ |title=Records of the Parliaments of Scotland |publisher=Rps.ac.uk |accessdate=7. travnja 2014.}}</ref> homoseksualna djela bila su kažnjiva. Jedan od primjera za to je komisija za suđenje Gavinu Bellu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.rps.ac.uk/search.php?action=fetch_jump&filename=charlesi_ms&jump=charlesi_t1645_11_28_d6_trans&type=ms&fragment=m1645_11_28_d6_ms |title=Procedure: commission for the trial of Gavin Bell |publisher=Rps.ac.uk |accessdate=7. travnja 2014.}}</ref> Početkom pedesetih godina 20. stoljeća policija je aktivno provodila zakone o zabrani seksualnog ponašanja između muškaraca. Do kraja 1954. godine u zatvoru je bilo 1069 homoseksualaca u Engleskoj i Walesu, prosječne starosti 37 godina.<ref name="pinknews.co.uk">{{Citiranje weba |url=http://www.pinknews.co.uk/2013/07/15/the-pinknews-guide-to-the-history-of-england-and-wales-equal-marriage/2/ |title=The PinkNews Guide to the history of England and Wales equal marriage |date=15. lipnja 2013. |publisher=Pinknews.co.uk |accessdate=7. travnja 2014.}}</ref> Dogodila su se brojna uhićenja i suđenja, uključujući i znanstvenike, matematičare te poznatog razbijača ratnog koda, [[Kriptografija|kriptografa]] [[Alan Turing|Alana Turinga]], osuđenog 1952. zbog "grube nepristojnosti". Prihvatio je liječenje ženskim hormonima ([[kemijska kastracija]]) kao alternativu zatvoru. Turing je počinio samoubojstvo 1954. godine. Bivši premijer [[Gordon Brown]], reagirajući na peticiju, uputio je ispriku u ime britanske vlade 2009. godine za "grozan način na koji je tretiran".<ref>{{Citiranje novina |first=Hilary |last=Whiteman |title=Petition seeks apology for Enigma code-breaker Turing |publisher=CNN |date=1. rujna 2009. |url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/09/01/alan.turing.petition/?imw=Y |accessdate=2. svibnja 2010. |archive-date=24. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180124232211/http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/09/01/alan.turing.petition/?imw=Y |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.number10.gov.uk/Page20571 |title=Treatment of Alan Turing was "appalling"&nbsp;– PM |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100420212249/http://www.number10.gov.uk/Page20571 |archivedate=20. travnja 2010. |date=10. rujna 2009. |publisher=10 Downing Street |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref> 1954. godine suđenje i eventualno zatvaranje Edwarda Montagua (3. baruna Montagua iz Beaulieua), Michaela Pitt-Riversa i Petera Wildeblooda zbog počinjenja djela "homoseksualne nepristojnosti" izazvalo je galamu i dovelo do osnivanja odbora za ispitivanje i izvještavanje o zakonima koji pokrivaju "homoseksualna kaznena djela" koje su imenovali Sir David Maxwell Fyfe i Sir Hugh Lucas-Tooth . === Wolfenden === Odbor Wolfenden osnovan je 24. kolovoza 1954. godine kako bi razmotrio zakon Velike Britanije koji se odnosi na "homoseksualna kaznena djela"; izvještaj Odjelnog odbora za homoseksualne prijestupe i prostituciju (poznatiji kao izvještaj Wolfenden, [[Engleski jezik|engl]]. Wolfenden report) objavljen je 3. rujna 1957. Preporučio je da "homoseksualno ponašanje privatnih odraslih osoba više ne smije biti kazneno djelo", utvrdivši da se "homoseksualnost ne može legitimno smatrati bolešću, jer je u mnogim slučajevima to jedini simptom, dok je u ostalom osoba kompatibilna s punim mentalnim zdravljem."<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bl.uk/learning/timeline/item107413.html |title=Wolfenden Report |work=bl.uk |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=28. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428131012/https://www.bl.uk/learning/timeline/item107413.html |url-status=dead }}</ref> U listopadu 1957. nadbiskup Canterburyja, Geoffrey Fisher, podržao je Wolfendenovo izvješće, rekavši da "postoji sveto područje privatnosti … u koje zakon, općenito govoreći, ne smije zadirati. Ovo je načelo od najveće važnosti za očuvanje ljudske slobode, samopoštovanja i odgovornosti." Prvu parlamentarnu raspravu o Wolfendenovom izvješću pokrenuo je Lord Pakenham 4. prosinca 1957. godine. Od sedamnaest kolega koji su govorili u raspravi, osam je široko podržalo preporuke iz Wolfendena. Maxwell Fyfe, do tada oplemenjen kao Lord Kilmuir i služeći kao [[Lord kancelar (UK)|Lord kancelar]], govoreći za Vladu, sumnjao je da će postojati velika podrška javnosti za provedbu preporuka i izjavio je da su potrebna daljnja istraživanja. Društvo za reformu homoseksualnog zakona osnovano je 12. svibnja 1958. uglavnom radi kampanje za provedbu preporuka Wolfendenovog odbora.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.historyandpolicy.org/policy-papers/papers/the-legacy-of-1885-girls-and-the-age-of-sexual-consent |title=The legacy of 1885: girls and the age of sexual consent |author=Bates |first=Victoria |date=8. rujna 2015. |work=History & Policy |publisher=History & Policy |accessdate=12. srpnja 2016.}}</ref> === Dekriminalizacija homoseksualnih činova === Godine 1965. Lord Arran predložio je dekriminalizaciju muških homoseksualnih činova (lezbijska djela nikada nisu bila protuzakonita) u [[Dom lordova|Domu lordova]]. Naslijedio ga je Humphry Berkeley u Donjem domu godinu dana kasnije, iako je Berkeley svoj poraz na općim izborima 1966. pripisao upravo nepopularnosti ove akcije. Međutim, u novoizabranom parlamentu, zastupnik [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburista]] Leo Abse pokrenuo je to pitanje i ''Zakon'' o ''seksualnim prijestupima bio je'' predstavljen Parlamentu kako bi se provele neke od preporuka odbora Wolfenden nakon gotovo deset godina kampanje.<ref>{{Citiranje novina |last=Patricia Brent and Leo Abse |url=https://www.bbc.co.uk/archive/gay_rights/12005.shtml |title=Why should homosexuality be decriminalised? |date=20. prosinca 1966. |work=BBC Archives |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110818134241/http://www.bbc.co.uk/archive/gay_rights/12005.shtml |archivedate=18. kolovoza 2011.}}</ref> Zakon o seksualnim prijestupima iz 1967, godine je u skladu s tim usvojen i dobio je [[kraljevski pristanak]] 27. srpnja 1967., nakon intenzivne kasnonoćne rasprave u Donjem domu. Održavao je opće zabrane [[Sodomija|sodome]] i [[Poštovanje|nepristojnosti]] među muškarcima, ali je predviđao ograničenu dekriminalizaciju homoseksualnih činova gdje su bila ispunjena tri uvjeta: 1) djelo mora biti sporazumno, 2) djelo se mora odvijati privatno i 3) djelo mogu počiniti samo osobe koje su navršile 21 godinu. To je bila starija dob pristanka od one za [[Heteroseksualnost|heteroseksualne]] činove koja je utvrđena na 16 godina. Nadalje, "privatno" je ograničilo sudjelovanje u činu na dvije osobe. Ovaj uvjet je mogao protumačiti samo sud, koji je odlučio isključiti djela koja se događaju u sobi u hotelu ili u privatnim kućama u kojima je bila treća osoba (čak i ako je ta osoba bila u drugoj sobi). Ta je ograničenja ukinuo [[Europski sud za ljudska prava]] 2000.<ref name="pinknews.co.uk"/> Zakon iz 1967. proširio se samo na [[Engleska i Wales|Englesku i Wales]]. Organizacije su stoga nastavile kampanju za postizanje pune jednakosti u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj,]] gdje je svako homoseksualno ponašanje ostalo ilegalno. Istospolne seksualne aktivnosti legalizirane su u Škotskoj na istoj osnovi kao i Zakon iz 1967., i to člankom 80. Zakona o ''kaznenom pravosuđu (Škotska) iz 1980'', koji je stupio na snagu 1. veljače 1981.<ref>{{Citiranje weba |url=http://hansard.millbanksystems.com/written_answers/1980/dec/17/the-criminal-justice-scotlandact-1980 |title=THE CRIMINAL JUSTICE (SCOTLAND)ACT 1980 (Hansard, 17 December 1980) |work=hansard.millbanksystems.com |language=en-GB |accessdate=4. rujna 2017. |archive-date=5. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170905053034/http://hansard.millbanksystems.com/written_answers/1980/dec/17/the-criminal-justice-scotlandact-1980 |url-status=dead }}</ref> Analogna izmjena i dopuna također je uvedena u zakon Sjeverne Irske, nakon što je Europski sud za ljudska prava utvrdio slučaj ''Dudgeon v.'' ''Ujedinjeno Kraljevstvo. Promijenjeni'' Nalog o ''homoseksualnim kaznenim djelima (Sjeverna Irska) iz 1982.'' godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?activeTextDocId=1007455 |title=The Homosexual Offences (Northern Ireland) Order 1982 (No. 1536 (N.I. 19)) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100130103644/http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?activeTextDocId=1007455 |archivedate=30. siječnja 2010. |date=27. listopada 1982. |work=The UK Statute Law Database |publisher=Office of Public Sector Information |accessdate=2. siječnja 2010.}}</ref> koji je stupio na snagu 8. prosinca 1982. === Jednaka dob pristanka === 1979. godine, izvještaj Radne skupine Savjetodavnog odbora Ministarstva unutarnjih poslova, "Dob pristanka u odnosu na seksualne prijestupe" ([[Engleski jezik|engl]]. „Age of Consent in Relation to Sexual Offences<nowiki>''</nowiki>), preporuča da se dob pristanka za istospolne seksualne aktivnosti smanji s 21 na 18 godina, ali nije donesen takav zakonski rezultat. U veljači 1994., Parlament je razmatrao reformu zakona o [[Silovanje|silovanju]] i drugim seksualnim djelima tijekom donošenja Zakona o ''kaznenoj pravdi i javnom poretku''. [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna]] zastupnica Edwina Currie predložila je amandman kako bi se dob za pristanak istospolnih seksualnih aktivnosti izjednačila sa 16 godina. Curriejev amandman poražen je s 307 glasova naspram 280. Oni koji su je podržali bili su [[Tony Blair]],<ref name="Blair1996">{{Citiranje knjige |last=Blair |first=Tony |year=1996 |title=New Britain: my vision of a young country |publisher=Fourth Estate |URL=https://books.google.com/?id=7k-IAAAAMAAJ}}</ref> [[John Smith (čelnik Laburističke stranke)|John Smith]], [[Neil Kinnock]], [[Paddy Ashdown]] i [[William Hague]]. Oni protiv bili su [[David Blunkett]] i [[Ann Taylor, barunica Taylor iz Boltona|Ann Taylor]]. Bilo je ljutitih scena ispred [[Westminsterska palača|Westminsterske palače]] zbog poraza od amandmana, kada su se oni koji su sudjelovali u demonstracijama koje je organizirala grupa OutRage! sukobili s policijom. Drugi amandman koji je predložio sir [[Anthony Durant]] predložio je smanjenje dobi za pristanak na 18 godina, koji je prošao s 427 glasova naspram 162, a među pristašama bili su [[Michael Howard]] i [[John Major]]. Suprotstavili su mu se zastupnici [[John Redwood]], [[Michael Heseltine]] i [[John Gummer]]. Amandman koji je predložio [[Simon Hughes]], a koji je trebao izjednačiti dob pristanka za homoseksualce i heteroseksualce, nije izglasan. Prijedlog zakona u cjelini dobio je drugo čitanje u [[Dom lordova|Domu lordova]] gdje je 290 glasova bilo naspram 247. Lord Longford tada je pokušao ponovno uvesti 21 godinu kao minimalnu dob u Domu lordova, ali ideja je poražena sa 176 glasova za i 113 protiv. Amandman zamjenika vođe rada u Domu lordova, lorda MacIntosha od Haringeya, kojim bi se izjednačila dob pristanka na 16 godina, odbijen je s 245 glasova naspram 71. U svojoj odluci od 1. srpnja 1997., u predmetu ''Sutherland v.'' ''Ujedinjeno Kraljevstvo'', [[Europska komisija za ljudska prava]] utvrdila je da su članci 8. i 14. [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]] prekršeni diskriminirajućom dobom pristanka, s obrazloženjem da nema bilo objektivnog i razumnog opravdanja za održavanje veće minimalne dobi za muške homoseksualne činove. Dana 13. listopada 1997. godine Vlada je podnijela Europskom sudu za ljudska prava da će Parlamentu predložiti prijedlog zakona o smanjenju dobi pristanka za homoseksualna djela s 18 na 16 godina. 22. lipnja 1998. prijedlog ''Zakona'' o ''kriminalu i neredu iznijet'' je pred parlament. Ann Keen predložila je izmjene i dopune kojima se dob za pristanak smanjuje na 16 godina. Donji dom prihvatio je ove odredbe većinom od 207 glasova, ali ih je Dom lordova odbio većinom od 168 glasova. Nakon toga, ''Zakon'' o ''seksualnim prekršajima (amandman)'' uveden je 16. prosinca 1998. godine, a ponovno je izjednačavanje dobi za pristanak odobreno 25. siječnja 1999. od strane Donjeg doma, ali je to odbijeno 14. travnja 1999. od strane Doma lordova. Oni koji su vodili kampanju protiv amandmana tvrdili su da su jednostavno djelovali kako bi zaštitili djecu. Barunica Young, vođa kampanje protiv amandmana, rekla je: "Homoseksualne prakse nose velike zdravstvene rizike za mlade." Vlada je zakon ponovno predložila 1999. godine. uz mogućnost da ga Donji dom usvoji u dva uzastopna zasjedanja Parlamenta, koristeći se ''Parlamentarnim aktima iz 1911. i 1949.,'' koji su bili su na raspolaganju za donošenje zakona ako bi ga predstavnici Doma lordova treći put odbili. Lordovi su zakon usvojili na drugom čitanju, ali su tijekom faze odbora donijeli izmjene i dopune kako bi se zadržala starosna dob za pristanak na 18 godina za oba spola. Međutim, kako zakon nije prošao kroz Lordove na kraju parlamentarnog zasjedanja 30. studenog 2000. godine, tada je predsjednik Donjeg doma Michael Martin potvrdio da je poštovana procedura navedena u zakonima Parlamenta. Zakon je dobio [[Kraljevski pristanak|kraljevsku suglasnost]] nekoliko sati kasnije, a donesen je kao [[Zakon o seksualnim prekršajima (amandman) iz 2000. godine (UK)|Zakon o ''seksualnim prekršajima (amandman) iz 2000. godine'']]. Odredbe Zakona stupile su na snagu u cijeloj Ujedinjenoj Kraljevini 8. siječnja 2001., spuštajući dob za pristanak na 16 godina.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.statutelaw.gov.uk/content.aspx?activeTextDocId=1471128 |title=Sexual Offences (Amendment) Act 2000 |work=The UK Statute Law Database |publisher=Office of Public Sector Information |accessdate=27. ožujka 2010.}}</ref> Ovim je Zakonom također prvi put uvedena dob pristanka za lezbijske seksualne činove, jer ranije o tome nije bilo zakona.<ref>{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/1045383.stm |title=Q and A: The age of consent |publisher=BBC |date=29. studenoga 2000. |accessdate=19. kolovoza 2012.}}</ref> 1. svibnja 2004. na snagu je stupio ''Zakon'' o ''seksualnim prijestupima iz 2003. godine'', koji je zamijenio sve prijašnje zakone o seksualnosti, uključujući i Zakon iz 1967. godine, i umjesto toga uveo neutralna kaznena djela. Tako su uklonjeni prethodni uvjeti koji su se odnosili na privatnost, a zakon je na seksualne radnje gledao bez obzira na spol sudionika. ''Usvajanjem Naloga'' o ''seksualnim prestupima (Sjeverna Irska) iz 2008. godine'', Sjeverna Irska, koja je do tada imala 17 godina starosti kao dob pristanka za sve osobe, bez obzira na nečiju seksualnu orijentaciju, snizila je dobnu granicu na 16 godina 2009. godine, kako bi se podudarala s praksom iz Engleske, Walesa i Škotske .<ref>{{Citiranje weba |url=https://inews.co.uk/news/history-age-consent-gay-couples-uk/ |title=How the UK debated the age of consent for gay sex |author=Sandhu |first=Serina |date=16. rujna 2016. |work=inews.co.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2016/04/21/the-queens-turned-90-and-heres-all-the-lgbt-laws-she-signed/ |title=The Queen turned 90 and here's all the LGBT laws she signed |date=21. travnja 2016. |work=PinkNews}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.fpa.org.uk/sites/default/files/northern-ireland-sex-and-the-law.pdf |title=SEX AND THE LAW |work=fpa.org.uk |access-date=11. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170823041732/http://www.fpa.org.uk/sites/default/files/northern-ireland-sex-and-the-law.pdf |archivedate=23. kolovoza 2017.}}</ref> === Poništavanje osuda === Dana 31. siječnja 2017., ''Zakon'' o ''policiji i kriminalu 2017.'' stupio je na snagu nakon što je dobio kraljevski pristanak. Dio zakona poznat pod nazivom "zakon Alan Turinga" službeno je pomilovao tisuće homoseksualnih muškaraca iz Engleske i Walesa koji su bili osuđeni prema starim zakonima o sodomiji u tim regijama, a onima koji još uvijek žive dao je mogućnost da podnesu zahtjev za brisanjem njihovih osuda. Zanemarivanje je dostupno od 2012. godine, uklanjajući osuđujuću presudu iz kaznene evidencije te osobe.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/world/2017/jan/31/uk-issues-posthumous-pardons-thousands-gay-men-alan-turing-law |title=UK issues posthumous pardons for thousands of gay men |author=correspondent |first=Owen Bowcott Legal affairs |date=31. siječnja 2017. |work=The Guardian |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> Škotska je u lipnju 2018. donijela sveobuhvatniji zakon, s pomilovanjima koja su automatska za one koji još uvijek žive.<ref name="scotland pardon">{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-scotland-scotland-politics-44372851 |title=Thousands of gay Scots to be pardoned |date=6. lipnja 2018. |work=BBC News}}</ref> Skupština Sjeverne Irske donijela je sličan zakon 2016. godine, a stupio je na snagu 28. lipnja 2018.<ref name="northern ireland pardon">{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-44637564 |title=Gay men in Northern Ireland offered access to pardons |work=BBC News |date=28. lipnja 2018.}}</ref> Zahtjevi za pomilovanje moraju se podnijeti Ministarstvu pravde Sjeverne Irske . Prema ''PinkNews-u'', manje od 200 pomilovanja izdano je u Engleskoj i Walesu do srpnja 2018.<ref>[https://www.graysons.co.uk/family/ground-divorcedissolution-civil-partnership/ How many people have been pardoned under Turing's Law?], ''PinkNews'', 10 July 2018</ref> U lipnju 2019. otkriveno je da su samo dvojica muškaraca tražila pomilovanje za povijesne gay seksualne prijestupe u Sjevernoj Irskoj i da obojica nisu uspjela poništiti osuđujuću presudu. Širom Ujedinjenog Kraljevstva preko polovice onih koji su zatražili pomilovanje nisu uspjeli poništiti osuđujuću presudu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gaystarnews.com/article/everyone-in-northern-ireland-who-applied-for-gay-pardon-turned-down/ |title=Everyone in Northern Ireland who applied for 'gay pardon' turned down |author=Capon |first=Tom |date=25. lipnja 2019. |work=Gay Star News |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=22. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191022053229/https://www.gaystarnews.com/article/everyone-in-northern-ireland-who-applied-for-gay-pardon-turned-down/ |url-status=dead }}</ref> === Ukidanje zakona vezanog uz trgovačko brodarstvo === U travnju 2017. godine [[parlament Ujedinjenog Kraljevstva]] jednoglasno je donio Zakon o ''trgovačkom brodarstvu (homoseksualno ponašanje) iz 2017. godine''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2017/26/contents/enacted |title=Merchant Shipping (Homosexual Conduct) Act 2017 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> Zakonje izradio [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativni]] zastupnik John Glen. Zakon je ukinuo članke 146 (4) i 147 (3) Zakona o ''kaznenom pravosuđu i javnom poretku iz 1994. godine'', koji je označen kao "posljednji zakon protiv homoseksualaca" u Velikoj Britaniji. Stupio je na snagu odmah nakon [[Kraljevski pristanak|kraljevskog pristanka]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://services.parliament.uk/bills/2016-17/merchantshippinghomosexualconduct.html |title=Merchant Shipping (Homosexual Conduct) Act 2017 — UK Parliament |publisher=Parliament of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pinknews.co.uk/2017/01/23/government-backs-plan-to-tackle-the-uks-last-anti-gay-law/ |title=Government backs plan to tackle the UK’s 'last anti-gay law' |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://metro.co.uk/2017/01/23/uks-last-anti-gay-law-to-be-scrapped-6400297/ |title=UK's last 'anti-gay law' to be scrapped |author=Metro.co.uk |first=Simon Robb for |date=23. siječnja 2017. |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> Prema navedenim člancima koji su ukinuti, homoseksualne radnje bile su osnova za otpuštanje iz posade trgovačkih brodova. == Prepoznavanje istospolnih veza == === Istospolna zajednica === U Britaniji nije bilo pravnog priznavanja istospolnih veza sve do 2005. godine, nakon legalizacije građanskih partnerstava donošenjem Zakona o ''građanskom partnerstvu'' 18. studenoga 2004. Građanska partnerstva zasebne su zajednice koje daju većinu (ali ne sva) prava i odgovornosti građanskog braka. Građanska partnerstva mogu se sklapati u bilo kojem odobrenom prostoru u Velikoj Britaniji i na odobrenim vjerskim mjestima u Engleskoj i Walesu od 2011. godine (iako vjerska mjesta nisu nužna), ali ne mogu uključivati vjerska čitanja, glazbu ili simbole.<ref name="equalities">{{Citiranje weba |url=http://www.equalities.gov.uk/news/religious_buildings.aspx |title=Home Office |publisher=Equalities |accessdate=3. siječnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110608160851/http://www.equalities.gov.uk/news/religious_buildings.aspx |archivedate=8. lipnja 2011.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2011/2661/made/data.htm |title=The Marriages and Civil Partnerships (Approved Premises) (Amendment) Regulations 2011 |publisher=Government of the United Kingdom}}</ref> Zakon o ''građanskom partnerstvu stupio'' je na snagu 5. prosinca 2005. godine. Prva ceremonija civilnog partnerstva održana je u 11:00 (GMT) 5. prosinca 2005. između Matthewa Rochea i Christophera Crampa u hospiciju St Barnabas, u Worthingu, [[Zapadni Sussex|Zapadnom Sussexu]].<ref>{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/southern_counties/4505010.stm |title=First civil union in the United Kingdom |work=BBC News |date=6. prosinca 2005. |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref> Uobičajeno razdoblje čekanja od 14 dana odustalo je jer je Roche patio od smrtne bolesti. Sutradan je umro.<ref>{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/southern_counties/4505270.stm |title=Partner of first civil union in the United Kingdom dies |work=BBC News |date=6. prosinca 2005. |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref> Prve ceremonije civilnog partnerstva nakon zakonskog razdoblja čekanja tada su se održale u Sjevernoj Irskoj 19. prosinca, a ceremonije su slijedile sljedeći dan u Škotskoj, a dan nakon toga u Engleskoj i Walesu. === Istospolni brak === [[Datoteka:Matrimonio nel Regno Unito del 2015.jpg|desno|mini| [[Istospolni brak]] u Ujedinjenom Kraljevstvu ]] [[Istospolni brakovi u Ujedinjenom Kraljevstvu]] predmet su široke rasprave od dekriminalizacije homoseksualnosti u Britaniji. Raniji zakoni u Engleskoj i Walesu sprječavali su istospolne brakove, uključujući ''Zakon o braku iz 1949.'' koji je brak definirao kao muškarca i ženu, ''Zakon'' o ''ništavosti braka iz 1971.'' koji je izričito zabranjivao istospolne brakove i ''Zakon'' o ''bračnim uzrocima iz 1973.'' koji ponovio odredbe Zakona o ''ništetnosti braka'' . Iako su građanska partnerstva uspostavljena diljem zemlje, bračno pravo je u nadležnosti saveznih država u Ujedinjenom Kraljevstvu i stoga se zakonodavni postupak istospolnih brakova razlikuje prema nadležnosti. Zakon o ''brakovima (istospolni parovi) iz 2013. godine'', koji dopušta istospolne brakove u Engleskoj i Walesu, usvojio je [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|britanski parlament]] u srpnju 2013. godine, a stupio je na snagu 13. ožujka 2014. godine, te su prvi istospolni brakovi sklopljeni su 29. srpnja Ožujka 2014.<ref name="wrecker">{{Citiranje novina |title=Gay marriage bill: Peers back government plans |work=BBC News |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-22764954 |accessdate=4. lipnja 2013. |date=4. lipnja 2013.}}</ref><ref name="england">{{Citiranje novina |title=England's Gay Marriage Law To Become Legal After Lower House Approval |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/07/16/england-gay-marriage-law-_n_3606916.html?ncid=edlinkusaolp00000009 |accessdate=17. srpnja 2013. |work=HuffPost |date=16. srpnja 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |title=Same-sex marriage becomes law in England and Wale |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-23338279 |accessdate=17. srpnja 2013. |work=BBC News |date=17. srpnja 2013.}}</ref> Zakon o ''braku i građanskom partnerstvu (Škotska) iz 2014.'', kojim se dopušta istospolni brak u Škotskoj, donio je škotski parlament u veljači 2014., a stupio je na snagu 16. prosinca 2014.<ref name="scotland">{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-18981287 |title=Gay marriage to be introduced in Scotland |date=25. srpnja 2012. |work=BBC News |accessdate=25. srpnja 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-22691285 |title=Scotland's gay marriage bill to come before Holyrood within a month |publisher=BBC |date=28. svibnja 2013. |accessdate=7. travnja 2014.}}</ref> Istospolni brakovi u Ujedinjenom Kraljevstvu daju sva prava i odgovornosti građanskog braka i mogu se sklopiti u odobrenim prostorijama. To također uključuje vjerska mjesta, pod uvjetom da su se vjerska tijela ili religijska tijela uključila u čin. Međutim, nijedno vjersko ili vjersko tijelo nije prisiljeno sklapati istospolne brakove; [[Engleska crkva|engleskoj crkvi]] i [[Crkva u Walesu|Anglikanskoj crkvi u Walesu]] to je izričito zabranjeno. U svrhu razvoda istospolnog braka, općepravna definicija preljuba ostaje samo kao spolni odnos između muškarca i žene, iako nevjera s osobom istog spola može biti osnov za razvod kao "nerazumno ponašanje".<ref name="legislation.gov.uk">{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2013/30/schedule/4/enacted |title=Marriage (Same Sex Couples) Act 2013 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=7. travnja 2014.}}</ref> [[Konzumacija|Nekonzumiranje braka]] je također isključeno kao osnova za poništavanje istospolnog braka. Između 2012. i 2015. godine, Sjevernoirska skupština glasala je pet puta o istospolnim brakovima, i premda je na nju usvojena tankom većinom u petom pokušaju, na nju je uložila veto [[Demokratska unionistička stranka]] koristeći zabrinutu peticiju.<ref name="mortimer">{{Citiranje novina |last=Mortimer |first=Caroline |title=Northern Ireland same-sex marriage vote vetoed by DUP |url=https://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/northern-ireland-same-sex-equal-marriage-vote-vetoed-by-dup-a6718061.html |accessdate=1. veljače 2017. |work=The Independent |date=2. studenoga 2015.}}</ref> Nakon neuvjerljivih izbora za Skupštinu Sjeverne Irske 2017. i neuspjeha da se formira izvršna vlast Sjeverne Irske do roka do 21. listopada 2019., prema odredbama Zakona o ''Sjevernoj Irskoj (izvršna forma itd.)'', koji je britanski parlament usvojio 18. srpnja 2019. i primio kraljevski pristanak 24. srpnja, naložio je Državnom tajniku za Sjevernu Irsku da donese propise kojima se legalizira istospolni brak do 13. siječnja 2020.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-50128860 |title=Northern Ireland abortion and same-sex marriage laws change |first=Chris |last=Page |date=22. listopada 2019. |accessdate=22. listopada 2019. |work=BBC News}}</ref> Državni tajnik Julian Smith pravilnike je potpisao 19. prosinca 2019.<ref name="bt-signed-2019">{{Citiranje novina |title=Secretary of State Julian Smith signs regulations introducing same-sex marriage to Northern Ireland |url=https://www.belfasttelegraph.co.uk/news/northern-ireland/secretary-of-state-julian-smith-signs-regulations-introducing-same-sex-marriage-to-northern-ireland-38801141.html |accessdate=26. prosinca 2019. |work=The Belfast Telegraph |publisher=Independent News & Media PLC |date=19. prosinca 2019.}}</ref> Istospolni brakovi stoga su postali legalni u Sjevernoj Irskoj 13. siječnja 2020. godine. Parovi su mogli registrirati svoju namjeru vjenčanja i a parovi koji su se ranije vjenčali negdje drugdje od tog se datuma smatraju vjenčanima u Sjeverenoj Irskoj.<ref name="legalrecognition">{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-51086276 |title=Same-sex marriage now legal in Northern Ireland |date=13. siječnja 2020. |work=BBC News}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cnn.com/2020/01/13/uk/same-sex-marriage-legal-northern-ireland-intl-gbr/index.html |title=Same sex marriage is finally legal in Northern Ireland |date=13. siječnja 2020. |publisher=CNN}}</ref> Prva istospolna ceremonija vjenčanja održana je u Carrickfergusu 11. veljače 2020.<ref>{{Citiranje novina |last=Media |first=P. A. |url=https://www.theguardian.com/uk-news/2020/feb/11/first-same-sex-marriage-northern-ireland-belfast-robyn-peoples-sharni-edwards |title=First same-sex marriage takes place in Northern Ireland |date=11. veljače 2020. |work=The Guardian |accessdate=11. veljače 2020. |language=en-GB}}</ref> == Posvojenje djece i planiranje obitelji == Prema Zakonu o ''posvojenju i djeci iz 2002. godine'', Parlament je predvidio da zahtjev za posvajanje djeteta u Engleskoj i Walesu može podnijeti ili jedna osoba ili par. Otkazan je prethodni uvjet da se par vjenča, što je omogućilo prijavu istospolnom paru. Predstvanici Doma lordova su jednom prilikom odbili prijedlog prije nego što je usvojen. Pristalice ovog poteza u Parlamentu naglasile su da usvajanje nije pitanje "homoseksualnih prava", već osiguravanje što većem broju djece stabilnog obiteljskog okruženja, umjesto da se oni drže pod skrbništvom. Protivnici su izrazili sumnju u stabilnost odnosa izvan braka i kako će nestabilnost utjecati na dobrobit posvojene djece. Međutim, zakon je uspješno usvojen i stupio je na snagu 30. prosinca 2005.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2002/38/section/21 |title=Adoption and Children Act 2002 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.courtroomadvice.co.uk/adoption-children-act-2002-overview.html |title=The Adoption and Children Act 2002: An Overview |work=courtroomadvice.co.uk |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> Sličan zakon usvojen je u Škotskoj koji je stupio na snagu 28. rujna 2009.<ref name="scotlandadoption">{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/legislation/scotland/acts2007/asp_20070004_en_3#pt1-ch2-pb7-l1g29 |title=Adoption and Children (Scotland) Act 2007, 2007 asp 4, s. 29 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=http://www.heraldscotland.com/news/home-news/new-legislation-sees-gay-scottish-couples-win-right-to-adopt-children-1.921121 |title=New legislation sees gay Scottish couples win right to adopt children |last=Thomas |first=Ellen |date=20. rujna 2009. |work=The Herald |accessdate=23. rujna 2009.}}</ref> Sjeverna Irska slijedila je odijelo u prosincu 2013.<ref name="northernirelandadoption">[https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-25332917 Gay adoption: Northern Ireland ban lifted], ''BBC News'', 11 December 2013</ref> Zakon o ''ljudskoj oplodnji i embriologiji iz 2008.'' godine dobio je [[Kraljevski pristanak|kraljevsku suglasnost]] 13. studenog 2008.<ref>{{Citiranje časopisa |title=HUMAN FERTILISATION AND EMBRYOLOGY ACT 2008 |url=http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2008/en/ukpgaen_20080022_en.pdf |accessdate=7. travnja 2014.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hfea.gov.uk/5770.html |title=Update to General Directions, Code of Practice and consent forms |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140408215115/http://www.hfea.gov.uk/5770.html |archivedate=8. travnja 2014. |publisher=Human Fertilisation and Embryology Authority |accessdate=8. travnja 2012.}}</ref> Zakon dopušta lezbijkama i njihovim partnericama (civilnim i ''de facto'') jednak pristup zakonskim pretpostavkama roditeljstva u slučajevima iz''vantjelesne'' oplodnje (IVF) ili potpomognute / samoosjemenjivanja (osim kod kuće) od trenutka rođenja djeteta. Zakon također omogućava da se oba partnera identificiraju na rodnom listu djeteta riječima "roditelj".<ref name="ivf-2009-03">{{Citiranje novina |url=http://www.pinknews.co.uk/2009/03/02/analysis-what-the-new-ivf-parenthood-laws-mean-for-lesbians/ |title=Analysis: What the new IVF parenthood laws mean for lesbians |date=2. ožujka 2009. |work=Pink News |accessdate=27. srpnja 2009.}}</ref> Zakon je stupio na snagu 6. travnja 2009. godine i nije retroaktivan (ne primjenjuje se na događaje nastale prije nego što je zakon stupio na snagu).<ref name="birthcert-2009-04">{{Citiranje novina |url=http://www.pinknews.co.uk/2009/04/06/lesbian-couples-undergoing-ivf-now-permitted-to-put-both-names-on-birth-certificates/ |title=Lesbian couples undergoing IVF now permitted to put both names on birth certificates |date=6. travnja 2009. |work=Pink News |accessdate=27. srpnja 2009.}}</ref> Roditeljske narudžbe za homoseksualne muškarce i njihove partnere dostupne su od 6. travnja 2010. za aranžmane [[Surogatno majčinstvo|surogat majčinstva]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www3.imperial.ac.uk/equality/sexualorientation/information/lgbtrights |title=A History of LGBT Rights in the UK |publisher=Imperial College London |accessdate=6. travnja 2015. |archive-date=14. travnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414002616/http://www3.imperial.ac.uk/equality/sexualorientation/information/lgbtrights |url-status=dead }}</ref> Od 31. kolovoza 2009. godine na snagu su stupili zakoni kojima se lezbijkama daju jednaka prava rođenja u Engleskoj i Walesu, što znači da se oboje sada mogu imenovati na rodnom listu djeteta, mijenjajući ''Pravilnik'' o ''registraciji rođenja i smrti iz 1987'' .<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hfea.gov.uk/2936.html |title=Parenthood – Birth registration and parental orders |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160711173006/http://www.hfea.gov.uk/2936.html |archivedate=11. srpnja 2016. |date=2. rujna 2009. |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=3. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8229401.stm |title='Brilliant' news for lesbian couples |date=30. kolovoza 2009. |accessdate=31. kolovoza 2009. |publisher=BBC |first=Mario |last=Cacciottolo}}</ref><ref name="Lesbian partners to be named on birth certificates">{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/society/2009/aug/31/lesbian-partners-birth-certificates |title=Lesbian partners to be named on birth certificates |date=31. kolovoza 2009. |accessdate=31. kolovoza 2009. |work=The Guardian |first=Mark |last=Tran}}</ref> Zakon su kritizirali oni koji smatraju da on "šteti tradicionalnom poimanju [[obitelj]]i".<ref name="Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate">{{Citiranje novina |url=https://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html |title=Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate |date=31. kolovoza 2009. |work=The Daily Telegraph |first=Martin |last=Beckford |access-date=11. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090905200514/http://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html |archive-date=5. rujna 2009.}}</ref> Stonewallova voditeljica politike i istraživanja Ruth Hunt, rekla je da novi zakon olakšava život lezbijskim obiteljima i izjavila: "Sada će lezbijskim parovima u Velikoj Britaniji koji donose promišljenu odluku o zasnivanju obitelji biti napokon omogućen jednak pristup uslugama koje pomažu financirati kao porezni obveznici.".<ref>{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8225158.stm |title=Lesbians given equal birth rights |date=31. kolovoza 2009. |work=BBC News |accessdate=2. rujna 2009.}}</ref> Ministar unutarnjih poslova Lord Brett bio je pun pohvala u svojim komentarima: <blockquote> Ova pozitivna promjena znači da po prvi puta ženski parovi koji imaju dijete koje se koristi liječenjem plodnosti imaju ista prava kao i njihovi heteroseksualni kolege da budu prikazani kao roditelji u registraciji rođenih. Od vitalne je važnosti da si priuštimo jednakost gdje god možemo u društvu, posebno dok se obiteljske prilike i dalje mijenjaju. Ovo je važan korak naprijed u tom procesu.<ref name="Lesbian partners to be named on birth certificates"/><ref name="Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate"/> </blockquote> Iain Duncan Smith, koji je vodio napore da se suprotstavi promjeni, rekao je da "Odsutnost očeva općenito štetno djeluje na dijete."<ref>Beckford, Martin. "[https://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905200514/http://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html |date=5. rujna 2009. }}." ''[[The Daily Telegraph]]''. 31 August 2009. Retrieved 2 September 2009.</ref> U 2016. godini 9,6% svih posvojenja u Engleskoj uključivalo je istospolne parove. To je povećanje od 8,4% prethodne godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gaystarnews.com/article/adoptions-england-same-sex-couples/ |title=Record-breaking one in eight adoptions in England are by same-sex couples |author=Besanvalle |first=James |date=16. studenoga 2018. |work=Gay Star News |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=30. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190730200632/https://www.gaystarnews.com/article/adoptions-england-same-sex-couples/ |url-status=dead }}</ref> U 2018. godini oko 450 od 3.820 posvojenja (oko 12%) u Engleskoj uključivalo je istospolne parove. == Transrodna prava == U prosincu 2002, ured lorda kancelara objavio je dokument "Vladina politika koja se odnosi na transseksualne osobe" u kojem se kategorički navodi da transseksualizam "nije mentalna bolest".<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dca.gov.uk/constitution/transsex/policy.htm |title=Government Policy concerning Transsexual People |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080511211217/http://www.dca.gov.uk/constitution/transsex/policy.htm |archivedate=11. svibnja 2008. |year=2003 |work=People's rights / Transsexual people |publisher=U.K. Department for Constitutional Affairs |accessdate=16. listopada 2017.}}</ref> Od 4. travnja 2005., prema ''Zakonu o priznavanju spola iz 2004.'', transrodnim osobama je u Velikoj Britaniji bilo moguće promijeniti svoj pravni spol, omogućujući im stjecanje novog rodnog lista, pružajući im potpuno priznanje stečenog spola u zakonu u sve svrhe. Transrodne osobe moraju iznijeti dokaze povjerenstvu za prepoznavanje spola, koje razmatra njihov slučaj i izdaje potvrdu o priznavanju spola (Gender Recognition Certificate, GRC); mora proći minimalno dvije godine od [[Prijelaz (transrodnost)|prelaska, odosno promjene]] prije izdavanja GRC-a. Nije nužno da se [[Operacija promjene spola|dogodi operacija promjene spola]], iako će takva operacija biti prihvaćena kao dio dodatnih dokaza za slučaj u kojem se dogodila. Postoji formalno odobrenje za medicinsku promjenu spola dostupno bilo od strane [[Nacionalna zdravstvena služba (UK)|Nacionalne zdravstvene službe]] (NHS) ili privatno. Međutim, bilo je zabrinutosti u vezi s brakovima i civilnim partnerstvima. Prema Zakonu o ''priznavanju spola iz 2004. godine'', transrodne osobe koje su u braku morale su se razvesti ili poništiti svoj brak kako bi im se izdao GRC. Vlada je odlučila zadržati ovaj zahtjev u Zakonu kako bi učinkovito legalizirala malu kategoriju istospolnih brakova. Zakon o ''građanskom partnerstvu iz 2004. godine'' omogućio je stvaranje građanskih partnerstava između istospolnih parova, ali bračni par koji uključuje transrodnog partnera ne može jednostavno preregistrirati svoj novi status. Prvo moraju razvesti brak, steći pravno priznanje novog spola, a zatim se registrirati za građansko partnerstvo. To je poput svakog drugog razvoda s pripadajućom papirologijom i troškovima. Legalizacijom istospolnih brakova u Engleskoj i Walesu, postojeći će brakovi nastaviti biti na snazi tamo gdje jedna ili obje strane promijene svoj pravni spol, a obje strane žele ostati u braku. Zakon također ne vraća nijedan brak transrodnih osoba koji su (prije legalizacije istospolnih brakova) prisilno poništeni kao preduvjet za osiguravanje GRC-a i navodi da GRC neće biti izdan ako supružnik transrodne osobe ne pristane na to. Ako supružnik ne pristane, brak mora biti raskinut prije izdavanja GRC-a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2013/30/schedule/5/enacted |title=Marriage (Same Sex Couples) Act 2013 |date=19. srpnja 2013. |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=7. travnja 2014.}}</ref> U srpnju 2020., nakon prosvjeda koji su se dogodili zbog vladinih planova za ukidanje izmjena Zakona o priznavanju spola koje bi poboljšale zakonska prava i priznavanje trans osoba,<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/photography/trans-rights-campaigners-photos-gender-recognition-act-a9621191.html |title=The trans campaigners fighting for their right to be legally recognised |first=Yas |last=Necati |work=The Independent |date=16. srpnja 2020. |accessdate=16. srpnja 2020.}}</ref> britanski premijer Boris Johnson pristao je ispitati potencijalne reforme Zakona o priznavanju spola „preko ljeta<nowiki>''</nowiki>.<ref name="banconvtrans">{{Citiranje novina |url=https://www.towleroad.com/2020/07/boris-johnson-gay-conversion-therapy/ |title=UK Prime Minister Boris Johnson Says UK Will Ban Gay Conversion Therapy 'It Has No Place in Civilized Society' — WATCH |first=Andy |last=Towle |publisher=Towleroad |date=20. srpnja 2020. |accessdate=20. srpnja 2020. |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411132508/https://www.towleroad.com/2020/07/boris-johnson-gay-conversion-therapy/ |url-status=dead }}</ref> == Intersex prava == [[Interseksualnost|Intersex]] osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu suočavaju se sa značajnim prazninama u pogledu njihove zaštite, posebno u zaštiti od medicinskih intervencija na koje nisu dali svoj pristanak te u poglednu zaštite od diskriminacije. Akcije intersex organizacija imaju za cilj uklanjanje nepotrebnih medicinskih intervencija i štetnih praksi, te promicanje društvenog prihvaćanja i jednakosti u skladu sa zahtjevima Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda.<ref name="coe">{{Citation |last=[[Council of Europe]] |last2=Commissioner for Human Rights |title=Human rights and intersex people, Issue Paper |date=Travanj 2015. |url=https://wcd.coe.int/ViewDoc.jsp?Ref=CommDH/IssuePaper(2015)1&Language=lanEnglish&Ver=original}}</ref><ref name="un-2016">{{Citation |last=UN Committee against Torture |last7=Dubravka Šimonoviæ, Special Rapporteur on violence against women, its causes and consequences |date=24. listopada 2016. |title=Intersex Awareness Day – Wednesday 26 October. End violence and harmful medical practices on intersex children and adults, UN and regional experts urge |journal=[[Office of the High Commissioner for Human Rights]] |author9-link=African Commission on Human and Peoples' Rights |last9=African Commission on Human and Peoples' Rights |last8=Marta Santos Pais, Special Representative of the UN Secretary-General on Violence against Children |last6=Dainius Pῡras, Special Rapporteur on the right of everyone to the enjoyment of the highest attainable standard of physical and mental health |author-link=United Nations Convention against Torture#Committee against Torture |author5-link=Juan E. Méndez |last5=Juan Méndez, Special Rapporteur on torture and other cruel, inhuman, or degrading treatment or punishment |last4=UN Subcommittee on Prevention of Torture and other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment |author3-link=Committee on the Rights of Persons with Disabilities |last3=UN Committee on the Rights of People with Disabilities |author2-link=Committee on the Rights of the Child |last2=UN Committee on the Rights of the Child |url=http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=20739&LangID=E}}</ref> == Discrimination protections == [[Propisi o jednakosti u zapošljavanju (seksualna orijentacija) 2003 (UK)|Propisi su uvedeni]] za zaštitu od diskriminacije zbog seksualne orijentacije u zapošljavanju 1. prosinca 2003. godine, nakon usvajanja [[Direktiva kojom se uspostavlja opći okvir za jednak tretman u zapošljavanju i zanimanju|Direktive EZ]] iz 2000. godine, koja predviđa zabranu diskriminacije u zapošljavanju na temelju seksualne orijentacije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/SI/si2003/20031661.htm |title=Employment Equality (Sexual Orientation) Regulations 2003, S.I. 2003/1661 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref> Propisi ''o spolnoj diskriminaciji (promjeni spola) 1999.'' stvorili su određene pravne zaštite za transrodne osobe po prvi puta u povijesti Britanije. Propisima je zabranjena diskriminacija osoba koje su podvrgnute "promjeni spola" u zapošljavanju i stručnom osposobljavanju. Slično zakonodavstvo, Propisi o ''spolnoj diskriminaciji (promjena spola) (Sjeverna Irska) 1999.'', doneseni su u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. Propisi o ''spolnoj diskriminaciji (izmjene i dopune zakona) iz 2008.'' proširili su ovu zaštitu kako bi obuhvatili diskriminaciju u robama, objektima i uslugama. Dana 30. travnja 2007. godine na snagu su stupili Propisi o seksualnoj orijentaciji, nakon uvođenja sličnih odredbi u Sjevernoj Irskoj u siječnju 2007. Pružili su opću zabranu diskriminacije u pružanju dobara i usluga na temelju seksualne orijentacije. Slični zakoni već su odavno bili na snazi u pogledu diskriminacije na temelju spola, rase, invaliditeta i bračnog statusa. Uvođenje Pravilnika bilo je kontroverzno i nastao je spor između Vlade i Rimokatoličke crkve u Engleskoj i Walesu oko izuzeća za katoličke agencije za posvojenje.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.catholic-ew.org.uk/ccb/content/pdf/501 |title=Note from Archbishop Peter Smith regarding Catholic adoption agencies and the current controversy |last=Smith |first=Peter |date=5. veljače 2007. |publisher=Catholic Church of England and Wales |access-date=13. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081231153244/http://www.catholic-ew.org.uk/ccb/content/pdf/501 |archive-date=31. prosinca 2008.}}</ref> Nadbiskup Birminghama Vincent Nichols izrazio je svoje protivljenje Zakonu, rekavši da je zakon u suprotnosti s moralnim vrijednostima Katoličke crkve. Nekoliko katoličkih agencija za [[Posvajanje|posvojenje]] zatražilo je izuzeće od propisa o seksualnoj orijentaciji, a dobrotvorna organizacija Katolička skrb (engl. [[Catholic Care (UK)|Catholic Care]]) odbila je presudu 17. ožujka 2010. godine upućujući Dobrotvornoj komisiji (ne-ministarskom vladinom odjelu koji regulira registrirane dobrotvorne organizacije u Engleskoj i Walesu) da preispita slučaj.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/west_yorkshire/8572077.stm Leeds-based Catholic charity wins gay adoption ruling] BBC, 17 March 2010</ref> Komisija ponovno nije našla osnovu za izuzeće Katoličke skrbi, a odluka je potvrđena u žalbenom postupku.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.pinknews.co.uk/2011/04/26/catholic-charity-loses-appeal-over-gay-adoption/ |title=Catholic charity loses appeal over gay adoption |last=Brocklebank |first=Christopher |date=26. travnja 2011. |work=Pink News |accessdate=26. veljače 2011.}}</ref> U kolovozu 2011. godine, [[Gornji tribunal (UK)|Gornji sud]] pristao je saslušati četvrtu žalbu dobrotvorne organizacije o ovom slučaju.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.thirdsector.co.uk/news/1083122/ |title=Catholic Care given leave to appeal again |last=Wiggins |first=Kaye |date=2. kolovoza 2011. |publisher=Third Sector |accessdate=26. veljače 2011.}}</ref> U studenom 2012. godine Gornji sud odbio je žalbu presudom Tribunala u korist Dobrotvorne komisije. Katolička skrb izjavila je da se namjerava žaliti na presudu.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.civilsociety.co.uk/governance/news/content/13724/catholic_care_loses_upper_tribunal_challenge_over_gay_adoption |title=Catholic Care loses Upper Tribunal challenge over gay adoption |last=Mason |first=Tania |date=5. studenoga 2012. |publisher=Civil Society Media |accessdate=26. svibnja 2013.}}</ref> U listopadu 2007. vlada je najavila da će nastojati uvesti izmjenu Zakona o ''kaznenoj pravdi i imigraciji'' kako bi se stvorilo novo kazneno djelo poticanja na mržnju na temelju seksualne orijentacije.<ref>{{Citiranje novina |first=Tony |last=Grew |title=Government approves incitement to gay hate law |url=http://www.pinknews.co.uk/2007/10/08/government-approves-incitement-to-gay-hate-law/ |work=Pink News |date=8. listopada 2007. |accessdate=10. listopada 2007.}}</ref> To je uslijedilo nakon stvaranja kaznenog djela protiv vjerske mržnje koje se pokazalo kontroverznim 2006. godine. Poticanje mržnje na osnovu seksualne orijentacije već je bilo ilegalno u Sjevernoj Irskoj. Škotska je&nbsp;donijela sličan zakon 2009. godine, koji također uključuje i rodni identitet kao zaštićen pojam.<ref name="rainbow">{{Citiranje weba |url=https://rainbow-europe.org/#8666/0/0 |title=Rainbow Europe |work=rainbow-europe.org |accessdate=12. svibnja 2020.}}</ref> ''Zakon o ravnopravnosti iz 2010''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gorsedhkernow.org.uk/archivedsite/english/downloads/cornish_minority_report_2.pdf |title=Cornish ] ] National Minority Report 2, ''Derivas Minorita Kenedhlek Kernewek 2 |date=5. ožujka 2011. |work=Gorsedh Kernow |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201205174315/http://www.gorsedhkernow.org.uk/archivedsite/english/downloads/cornish_minority_report_2.pdf |archivedate=5. prosinca 2020.}}</ref> dobio je [[kraljevski pristanak]] 8. travnja 2010.<ref name="equality act">{{Citiranje weba |url=http://www.equalities.gov.uk/equality_bill.aspx |title=Equality Act 2010 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. lipnja 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110710110225/http://www.equalities.gov.uk/equality_bill.aspx |archivedate=10. srpnja 2011.}}</ref> Primarna svrha Zakona bila je kodificirati složeni i brojni niz zakona i propisa, koji su činili osnovu antidiskriminacijskog zakona u Velikoj Britaniji, uključujući ''Zakon'' o ''jednakoj plaći iz 1970.'', ''Zakon o spolnoj diskriminaciji iz 1975.'', ''Zakon'' o ''rasnim odnosima iz 1976. godine''. ''Zakon o diskriminaciji'' zbog ''invalidnosti iz 1995. godine'' i tri glavna zakonska instrumenta koja štite diskriminaciju u zapošljavanju na temelju vjere ili uvjerenja, seksualne orijentacije i dobi. Ovo zakonodavstvo ima iste ciljeve kao [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ''Zakon o građanskim pravima iz 1964.'' i četiri glavne smjernice [[Europska unija|EU-a]] o jednakom postupanju, čije odredbe odražavaju i provode.<ref>see EU Directive 2000/78/EC, 2000/43/EC, 2006/54/EC</ref> Zahtijeva jednak tretman u pristupu zaposlenju, kao i privatnim i javnim službama, bez obzira na [[Rod (sociologija)|spol]], [[Rasa|rasu]], [[Invalidnost|invaliditet]], [[Seksualna orijentacija|seksualnu orijentaciju]], [[Transrodnost|transrodni status]], [[Vjerovanje|uvjerenje]] i dob.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.equalityhumanrights.com/media-centre/2010/april/commission-welcomes-landmark-equality-legislation/ |title=EHRC&nbsp;— Commission welcomes landmark equality legislation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100618085134/http://www.equalityhumanrights.com/media-centre/2010/april/commission-welcomes-landmark-equality-legislation/ |archivedate=18. lipnja 2010. |date=8. travnja 2010. |publisher=Equalityhumanrights.com |accessdate=2. lipnja 2010.}}</ref> Zakon je izmijenio i dopunio ''Propise'' o ''odobrenim prostorima (brak i građansko partnerstvo) iz 2005. godine'' kako bi se omogućile ceremonije građanskog partnerstva u vjerskim prostorijama u Engleskoj i Walesu.<ref name="equalities"/> Također je proširio prava transrodnih osoba, zabranivši diskriminaciju u školama na temelju promjene spola.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.lgf.org.uk/the-equality-act-2010 |title=The Equality Act 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110809041958/http://www.lgf.org.uk/the-equality-act-2010 |archivedate=9. kolovoza 2011. |date=1. listopada 2010. |work=LGF.org.uk |publisher=The Lesbian and Gay Foundation |accessdate=6. travnja 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/315587/Equality_Act_Advice_Final.pdf |title=The Equality Act 2010 and schools |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=6. travnja 2015.}}</ref> Ostale inicijative uključuju uspostavljanje Povjerenstva za jednakost i ljudska prava 1. listopada 2007. koje je zaduženo za rad na jednakosti u svim područjima i zamijenilo je prethodna povjerenstva posvećena samo spolu, rasi i invaliditetu; uspostavu Savjetodavne skupine za seksualnu orijentaciju i spol u okviru [[Zdravstveni zavod|Ministarstva zdravstva]];<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dh.gov.uk/PolicyAndGuidance/EqualityAndHumanRights/SexualOrientationAndGenderIdentity/fs/en |title=Sexual orientation and gender identity&nbsp;— Policy and guidance |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070402213713/http://www.dh.gov.uk/en/Policyandguidance/Equalityandhumanrights/Sexualorientationandgenderidentity/index.htm |archivedate=2. travnja 2007. |publisher=Department of Health |accessdate=1. listopada 2009.}}</ref> odredbu Zakona o ''kaznenom pravosuđu iz 2003. godine'' da sud mora mržnju na temelju seksualne orijentacije tretirati kao otežavajući čimbenik za odmjeravanje kazne;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2003/ukpga_20030044_en_14#pt12-ch1-pb1-l1g146 |title=Criminal Justice Act 2003, 2003 c. 44, s. 146 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref> implementacija smjernica [[Krunsko tužiteljstvo (UK)|Krunskog tužiteljstva]] o postupanju s homofobnim zločinima;<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.cps.gov.uk/publications/prosecution/homophobia.html |title=Crown Prosecution Service: Policy Statement |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161023143531/http://www.cps.gov.uk/Publications/prosecution/homophobia.html |archivedate=23. listopada 2016. |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref> i obvezu vlade da će raditi na LGBT pravima na međunarodnoj razini.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&c=Page&cid=1007029391647&a=KArticle&aid=1152525661291 |title=Promoting lesbian, gay, bisexual, transgender rights overseas |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080319130021/http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&c=Page&cid=1007029391647&a=KArticle&aid=1152525661291 |archivedate=19. ožujka 2008. |publisher=Foreign and Commonwealth Office |accessdate=1. listopada 2009.}}</ref> === Odjeljak 28 === Osamdesete su doživjele zastoj u LGBT pravima. Dostupnost knjige u [[knjižnica]]ma škola koje vodi Uprava za obrazovanje u unutrašnjem Londonu knjige koju neki smatraju "promicanjem" homoseksualnosti dovela je do prosvjeda i kampanje za novo zakonodavstvo.<ref>{{Citiranje novina |first=Susanne |last=Bosche |title=Jenny, Eric, Martin. .. and me |url=https://www.theguardian.com/books/2000/jan/31/booksforchildrenandteenagers.features11 |work=The Guardian |date=31. siječnja 2000. |accessdate=10. listopada 2007.}}</ref> Prema tome, ''Zakon'' o ''lokalnoj samoupravi iz 1988. godine'' sadržavao je odredbu koja zabranjuje "namjerno promicanje homoseksualnosti" bilo koje lokalne vlasti i "poučavanje u bilo kojoj održanoj školi o prihvatljivosti homoseksualnosti kao pretvarane obiteljske veze".<ref>{{Citiranje novina |last=Godfrey |first=Chris |title=Section 28 protesters 30 years on |url=https://www.theguardian.com/world/2018/mar/27/section-28-protesters-30-years-on-we-were-arrested-and-put-in-a-cell-up-by-big-ben |accessdate=31. ožujka 2018. |work=The Guardian |date=27. ožujka 2018.}}</ref> Odredba je bila poznata kao odjeljak 28. i izmijenjena je odjeljkom 2A ranijeg ''Zakona o lokalnoj samoupravi iz 1986. godine''. Promjene u strukturi lokalne vlasti od tog datuma dovele su do određene zabune oko preciznih okolnosti u kojima se novi zakon primjenjivao, uključujući pitanje da li se uopće primjenjuje u državnim školama. Odjeljak 28. (pod nazivom Odjeljak 2A u Škotskoj) ukinut je u Škotskoj u prve dvije godine postojanja škotskog parlamenta, ''Etičkim standardima u javnom životu itd.'' ''(Škotska) Zakon iz 2000''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/legislation/scotland/acts2000/asp_20000007_en_6#pt6-l1g34 |title=2000 asp 7, s. 34 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref> Pokret za uklanjanje odredbi u Engleskoj i Walesu spriječen je nakon protivljenja u Domu lordova, na čelu s barunicom Young. Nakon njene smrti 2002. godine, Vlada [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburističke stranke]] ukinula ga je ''Zakonom'' o ''lokalnoj samoupravi iz 2003. godine'', koji je stupio na snagu 18. studenog 2003. Tijekom donošenja zakona nije pokušano zadržati odjeljak, a amandman kojim se željelo sačuvati ga pomoću glasačkih listića poražan je u Domu lordova. U lipnju 2009. [[David Cameron]], čelnik [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativne]] stranke, službeno se ispričao zbog uvođenja ovog zakona od strane njegove stranke, rekavši da je to bila pogreška i uvreda za gay osobe.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.independent.co.uk/news/uk/politics/cameron-sorry-for-section-28-1728003.html |title=David Cameron apologises for Section 28 |work=The Independent |date=2. srpnja 2009. |accessdate=2. lipnja 2010.}}</ref> === Zakon o javnom poretku iz 1986 === Odjeljak 29AB Zakona o ''javnom poretku iz 1986.'' kaže:<ref name="publicorder">{{Citiranje weba |url=https://www.legislation.gov.uk/ukpga/1986/64 |title=Public Order Act 1986 |work=Government of the United Kingdom}}</ref> : U ovom dijelu "mržnja na osnovi seksualne orijentacije" znači mržnju prema skupini osoba definiranu pozivanjem na seksualnu orijentaciju (bilo prema osobama istog spola, suprotnog spola ili obje) Odjeljak 29JA pod naslovom "Zaštita slobode izražavanja (seksualna orijentacija)" Zakona navodi sljedeće:<ref name="publicorder"/> : (1) U ovom se dijelu, kako bi se izbjegle sumnje, rasprave ili kritike seksualnog ponašanja ili postupanja ili nagovaranja osoba da se suzdrže ili modificiraju takvo ponašanje ili postupke ne smiju se same po sebi gledati kao prijetnju ili namjeru da potaknu mržnju. : (2) U ovom se dijelu, kako bi se izbjegle sumnje, svaka rasprava ili kritika braka koja se tiče spola stranaka u braku, sama po sebi neće smatrati prijetnjom ili namjerom da potakne mržnju. === Homofobno skandiranje na nogometnim utakmicama === U srpnju 2020., vlada Ujedinjenog Kraljevstva najavila je novi zakon koji će uskoro biti uveden kojim se mijenja Zakon o nogometnim prekršajima Ujedinjenog Kraljevstva iz 1991.<ref>[https://www.legislation.gov.uk/ukpga/1991/19/contents]</ref> kojim se izričito zabranjuje homofobno skandiranje na nogometnim utakmicama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gaystarnews.com/article/uk-government-wants-to-make-homophobic-chanting-at-soccer-matches-illegal/ |title=Arhivirana kopija |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=3. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201003031719/https://www.gaystarnews.com/article/uk-government-wants-to-make-homophobic-chanting-at-soccer-matches-illegal/ |url-status=dead }}</ref> == Nasilje i zlostavljanje motivirano pristranošću == Zabilježena izvješća o homofobnom zlostavljanju u Ujedinjenom Kraljevstvu porasla su s 5.807 u razdoblju 2014–15 na 13.530 u razdoblju 2018–19. Broj kaznenih progona smanjio se s 1.157 na 1058, što je Vijeće načelnika nacionalne policije pripisalo mnogim slučajevima s nedostatkom svjedoka i dokaza, uključujući i to je li napad motiviran žrtvinom seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom ili ne. "Mnoga od ovih nenasilnih kaznenih djela pružaju manje dokazne mogućnosti, a žrtve često osjećaju da postoji prepreka između iznošenja predmeta na sud i radije obavještavaju policiju o svakom kaznenom djelu", rekao je glasnogovornik Metropolitan policijske službe. [[Sjeverni Yorkshire]] i [[Južni Yorkshire]] zabilježili su porast svojih izvještaja sa 172 na 961, odnosno 73 na 375. Policija [[Zapadni Yorkshire|Zapadnog Yorkshirea]] rekla je da je ovo povećanje dijelom posljedica "poboljšanja u načinu na koji bilježimo kriminal i činjenice da mnoge žrtve imaju samopouzdanja da se jave".<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-49509301 |title=Homophobic hate crime charges fall as reports soar |date=11. rujna 2019. |work=BBC News}}</ref> Godine 2019. Ministarstvo pravosuđa otkrilo je da je 11 [[Transrodnost|transrodnih]] zatvorenika seksualno napadnuto u zatvorima u Engleskoj i Walesu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-52748117 |title=Eleven transgender inmates sexually assaulted in male prisons last year |work=BBC News |accessdate=21. svibnja 2020.}}</ref> == Vojna služba == [[Datoteka:Pride in London 2016 - KTC (46).jpg|desno|mini| Pripadnici Oružanih snaga Njezinog Veličanstva marširali su na Paradi Ponosa u Londonu 2016. godine ]] LGBT osobama je dopušteno otvoreno služiti u [[Britanske oružane snage|Oružanim snagama Njezinog Veličanstva]] od 2000. godine, a diskriminacija na temelju seksualne orijentacije zabranjena je od 2010.<ref name="equality act"/> Također je zabranjeno nekome vršiti pritisak na LGBT osobe da [[Izlazak iz ormara (Coming out)|izađu iz ormara]]. Sve osoblje podliježe istim pravilima protiv netolerancije, maltretiranja i [[Seksualno uznemiravanje|seksualnog uznemiravanja]], bez obzira na spolni identitet ili seksualnu orijentaciju. Britanska vojska također priznaje [[Istospolna zajednica|građansko partnerstvo]] i dodjeljuje istospolnim parovima ista prava na naknade i smještaj kao i parovi suprotnog spola. Britanska vojska aktivno regrutira LGBT osobe i rasporedila je regrutne timove na mnoga događanja Ponosa: [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica]] oglašava regrute u gay časopisima i omogućila je gay mornarima održavanje ceremonija građanskog partnerstva na brodovima, a od 2006. godine dozvolila marširati u punoj mornaričkoj uniformi na [[gej ponos|gay]] povorkama [[gej ponos|ponosa]]. Osoblje [[Britanska vojska|britanske vojske]] i [[Kraljevske zračne snage|kraljevskog zrakoplovstva]] moglo je marširati, ali moralo je nositi civilnu odjeću do 2008. godine, sada je svim vojnim osobama dopušteno prisustvovati tim marševima u odori.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article4133763.ece |work=The Times |title=Soldiers can wear their uniforms with pride at gay parade says MoD |first=Damian |last=Barr |date=14. lipnja 2008. |accessdate=23. svibnja 2010. |archive-date=7. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007145719/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/article4133763.ece |url-status=dead }}</ref> Trenutna politika prihvaćena je prvo u nižim redovima, a mnogi su se visoki časnici brinuli za svoje trupe bez modernog prihvaćanja homoseksualnosti s kojom je njihovo mlađe osoblje odraslo. Jedan je [[brigadir]] dao ostavku, ali s malo utjecaja. Od promjene, podrška na višoj razini je porasla. General Sir [[Richard Dannatt, barun Dannatt|Richard Dannatt]], [[Načelnik Generalštaba (Ujedinjeno Kraljevstvo)|načelnik Glavnog stožera]] (šef vojske), rekao je članovima Četvrte zajedničke konferencije o LGBT pitanjima koju sponzorira vojska da su homoseksualci dobrodošli na služenje vojske. U govoru na konferenciji 2008. godine, prvom takve vrste od bilo kojeg zapovjednika vojske, general Sir Richard rekao je da je poštovanje LGBT časnika i vojnika sada "zapovjedna odgovornost" i da je od vitalne važnosti za "operativnu učinkovitost".<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/onthefrontline/3179261/Armys-top-general-makes-history-by-addressing-conference-on-homosexuality.html |work=The Telegraph |title=Army's top general makes history by addressing conference on homosexuality |date=11. listopada 2008. |first=Sean |last=Rayment}}</ref> [[Britanska vojska]], [[Kraljevske zračne snage|Kraljevsko ratno zrakoplovstvo]] i [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica]] sada zahtijevaju od svih regruta da prođu obuku za jednakost i raznolikost kao dio svojih vojnih godišnjih testova obuke i tolerancije na stres, posebno navodeći [[Homoseksualnost|homoseksualne]] primjere u video zapisima,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.army.mod.uk/join/terms/15703.aspx |title=[ARCHIVED CONTENT&#93; Equality and Diversity – British Army Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101007165020/http://www.army.mod.uk/join/terms/15703.aspx |archivedate=7. listopada 2010. |date=6. studenoga 2009. |publisher=Army.mod.uk |accessdate=3. siječnja 2012.}}</ref> u skladu s vojskom, mornaricom i Osnovne vrijednosti i standardi RAF-a,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.army.mod.uk/join/terms/3733.aspx |title=[ARCHIVED CONTENT&#93; Army Values – British Army Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101004053844/http://www.army.mod.uk/join/terms/3733.aspx |archivedate=4. listopada 2010. |date=6. studenoga 2009. |publisher=Army.mod.uk |accessdate=3. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.army.mod.uk/join/terms/3734.aspx |title=[ARCHIVED CONTENT&#93; Army Standards – British Army Website |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101001153642/http://www.army.mod.uk/join/terms/3734.aspx |archivedate=1. listopada 2010. |date=6. studenoga 2009. |publisher=Army.mod.uk |accessdate=3. siječnja 2012.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.royalnavy.mod.uk/equality-and-diversity |title=Equality and Diversity {{!}} Royal Navy |work=www.royalnavy.mod.uk |language=en |accessdate=2. lipnja 2019. |archive-date=26. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190426170425/https://www.royalnavy.mod.uk/equality-and-diversity |url-status=dead }}</ref> uključujući "Poštovanje drugih" i "Odgovarajuće ponašanje". U 2009., na desetu obljetnicu promjene zakona koja je dozvolila homoseksualnost u oružanim snagama, novine su izvijestile da ukidanje zabrane nije imalo vidljivog utjecaja na operativnu učinkovitost vojske. Obljetnica je široko proslavljena, uključujući i interno izdanje magazina vojske ''[[Časopis vojnik|Soldier Magazine]]'', serijom članaka, uključujući naslovnicu i članke u novinama iz srpnja 2009.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-13439.html |title=Pride of the army: Soldier magazine honours gay servicemen and women |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111020163400/http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-13439.html/ |archivedate=20. listopada 2011. |publisher=PinkNews.co.uk |accessdate=3. siječnja 2012.}}</ref> 2015. godine, nakon petnaeste godišnjice, Ministarstvo obrane najavilo je promjene u svom procesu praćenja novih novaka i dodalo seksualnost u postupak praćenja jednakih mogućnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2015/01/12/the-uks-ban-on-gays-in-the-military-was-lifted-15-years-ago-today/ |title=The UK's ban on gays in the military was lifted 15 years ago today – PinkNews · PinkNews |work=pinknews.co.uk |accessdate=2. lipnja 2019.}}</ref> == Konverzijska terapija == Peel, Clarke i Drescher napisali su 2007. da se samo jedna organizacija u Britaniji može identificirati s [[Reparativna terapija|konverzijskom terapijom]], vjerska organizacija nazvana "The Freedom Trust"<ref name="group nb">This is presumably a reference to [[True Freedom Trust]] which appears to have dissociated itself from Exodus and conversion therapy in 2000.</ref> (dio [[Exodus International]]a): "dok brojne organizacije u SAD-u (i vjerske i znanstvene / psihološke) promiču konverzijsku terapiju, samo je jedna u Velikoj Britaniji za koju znamo". List je izvijestio da praktičari koji su pružali ovakve vrste liječenja između 1950-ih i 1970-ih sada homoseksualnost smatraju zdravom, a dokazi sugeriraju da je „konverzijska terapija<nowiki>''</nowiki> povijesni, a ne suvremeni fenomen u Britaniji, gdje je liječenje homoseksualnosti uvijek bilo rjeđe nego u SAD-u.<ref name="Exuk">{{Harvnb|Peel|2007|pp=18–19}}</ref> Godine 2007. [[Kraljevski fakultet psihijatara (UK)|Kraljevski Fakultet Psihijatara]] ([[Engleski jezik|engl]]. Royal College of Psychiatrists), glavna profesionalna organizacija psihijatara u Britaniji, objavio je izvještaj u kojem stoji da: "Dokazi pokvazuju da su LGBT osobe otvorene za traženje pomoći zbog problema s mentalnim zdravljem. Međutim, terapeuti ih mogu pogrešno shvatiti koji svoju homoseksualnost smatraju temeljnim uzrokom bilo kojeg prisutnog problema poput depresije ili anksioznosti. Nažalost, terapeuti koji se tako ponašaju vjerojatno će uzrokovati znatne nevolje. Mala većina terapeuta čak će ići toliko daleko da će pokušati promijeniti seksualnu orijentaciju svog klijenta. To može biti duboko štetno. Iako danas postoji niz terapeuta i organizacija u SAD-u i Velikoj Britaniji koji tvrde da terapija može pomoći homoseksualcima da postanu heteroseksualci, nema dokaza da je takva promjena moguća. "<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.thinkinganglicans.org.uk/uploads/rcp.html |title=Thinking Anglicans |date=13. rujna 2008.}}</ref> Godine 2008. Kraljevski Fakultet Psihijatara izjavio je: "Kraljevski Fakultet dijeli zabrinutost i Američkog psihijatrijskog udruženja i Američkog psihološkog udruženja da stavovi poput [[Nacionalno udruženje za istraživanje i terapiju homoseksualnosti|Nacionalnog udruženja za istraživanje i terapiju homoseksualnosti]] (NARTH) u Sjedinjenim Državama. nisu podržani u znanosti. Ne postoje čvrsti znanstveni dokazi da se seksualna orijentacija može promijeniti. Nadalje, takozvani tretmani homoseksualnosti prema preporuci NARTH-a stvaraju ambijent u kojem predrasude i diskriminacija mogu cvjetati. "<ref name="rcpsych.ac.uk">{{Citiranje weba |url=http://www.rcpsych.ac.uk/pressparliament/pressreleases2009/statement.aspx |title=Statement from the Royal College of Psychiatrists' Gay and Lesbian Mental Health Special Interest Group |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090428160120/http://www.rcpsych.ac.uk/pressparliament/pressreleases2009/statement.aspx |archivedate=28. travnja 2009. |date=13. rujna 2008.}}</ref> U 2009. godini istraživačka anketa liječnika mentalnog zdravlja u Ujedinjenom Kraljevstvu zaključila je da "značajna manjina stručnjaka za mentalno zdravlje pokušava pomoći lezbijskim, homoseksualnim i biseksualnim klijentima da postanu heteroseksualni. S obzirom na nedostatak dokaza o djelotvornosti takvih tretmana, ovo će vjerojatno biti nerazumno ili čak štetno. "<ref name="BMC">{{Harvnb|Bartlett|Smith|King|2009}}</ref> ''[[Znanstveni američki|Scientific American]]'' izvijestio je o ovome: "Jedan od 25 britanskih psihijatara i psihologa kaže da bi bio voljan pomoći homoseksualnim i biseksualnim pacijentima da se pokušaju promijeniti u heteroseksualce, iako ne postoje uvjerljivi znanstveni dokazi da osoba može namjerno postati heteroseksualna", i objasnio je da 17% ispitanih reklo je da su pokušali pomoći u smanjenju ili suzbijanju homoseksualnih osjećaja, a 4% da će u budućnosti pokušati pomoći homoseksualnim ljudima da pređu na heteroseksualnost.<ref name="Ballantyne">{{Harvnb|Ballantyne|2009}}</ref> [[BBC]] je konverzijsku terapiju u Velikoj Britaniji opisao kao "žestoko osporavanu temu" i dio većeg "[[Kulturni rat|kulturnog rata]]" u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref>{{Citiranje novina |last=Zand |first=Benjamin |title='Culture war' of gay conversion therapy |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-32397465 |accessdate=28. svibnja 2015. |work=BBC News |date=23. travnja 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426060840/http://www.bbc.co.uk/news/uk-32397465 |archivedate=26. travnja 2015.}}</ref> U srpnju 2017. godine, Opća sinoda Engleske crkve usvojila je prijedlog koji je kritizirao konverzijsku terapiju kao „neetičku, potencijalno štetnu i kojoj nema mjesta u modernom svijetu" i pozvao na „zabranu prakse konverzijske terapije usmjerene na promjenu seksualne orijentacije."<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.churchofengland.org/more/media-centre/news/general-synod-backs-ban-conversion-therapy |title=General Synod backs ban on conversion therapy |date=8. srpnja 2017. |work=Church of England}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/world/2017/jul/08/church-of-england-demands-ban-on-conversion-therapy |title=Church of England demands ban on conversion therapy |date=8. srpnja 2017. |work=The Guardian}}</ref> U veljači 2018. godine [[Nacionalna zdravstvena služba (UK)|Nacionalna zdravstvena služba]] (NHS) odobrila je Memorandum o razumijevanju koji je izdalo [[Vijeće Ujedinjenog Kraljevstva za psihoterapiju|Vijeće za psihoterapiju Ujedinjenog Kraljevstva]] (UKCP) u listopadu 2017. godine kako bi se pružila „zaštita javnosti predanošću prestanka prakse 'konverzijske terapije' u Ujedinjenom Kraljevstvu".<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2018/02/11/uk-government-gay-cure-therapy-is-ineffective-and-potentially-harmful/ |title=UK government: Gay cure therapy is 'ineffective and potentially harmful' |author=Duffy |first=Nick |date=11. veljače 2018. |work=PinkNews}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pcc-cic.org.uk/article/nhs-england-clarifies-its-stance-conversion-therapy |title=NHS ENGLAND CLARIFIES ITS STANCE ON CONVERSION THERAPY |date=2. veljače 2018. |work=ppc-cic.org |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=28. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190328164751/https://www.pcc-cic.org.uk/article/nhs-england-clarifies-its-stance-conversion-therapy |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.psychotherapy.org.uk/wp-content/uploads/2017/10/UKCP-Memorandum-of-Understanding-on-Conversion-Therapy-in-the-UK.pdf |title=Memorandum of Understanding on Conversion Therapy in the UK |date=Listopad 2017. |work=psychotherapy.org |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=21. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190321020817/https://www.psychotherapy.org.uk/wp-content/uploads/2017/10/UKCP-Memorandum-of-Understanding-on-Conversion-Therapy-in-the-UK.pdf |url-status=dead }}</ref> Udruga [[Stonewall (dobrotvorna organizacija)|Stonewall]] je izjavila da su se sva glavna tijela za savjetovanje i psihoterapiju u Ujedinjenom Kraljevstvu pridružila NHS-u potpisujući Memorandum kojim se osuđuje konverzijska terapija.<ref name="stonewallreport">{{Citiranje weba |url=https://www.stonewall.org.uk/campaign-groups/conversion-therapy |title=Conversion Therapy |publisher=Stonewall UK |accessdate=1. travnja 2019. |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411131849/https://www.stonewall.org.uk/campaign-groups/conversion-therapy |url-status=dead }}</ref> U listopadu 2017. istraga časopisa [[Liverpool Echo]] razotkrila je da crkva u Anfieldu, u [[Liverpool]]u, nudi "liječenje" homoseksualaca kroz trodnevni program izgladnjivanja.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/news/liverpool-news/die-fire-hear-terrifying-chants-13473936 |title="Die in the fire" – hear the terrifying chants at gay 'cure' church in full |date=5. rujna 2017. |publisher=Liverpool ECHO}}</ref> Zastupnik [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburista]] [[Dan Carden]] pokrenuo je to pitanje u parlamentu pozivajući na zakonsku zabranu konverzijskih terapija, kojima "nije mjesto u Britaniji 21. stoljeća".<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/news/liverpool-news/parliament-hears-calls-ban-gay-13771275 |title=Parliament hears calls for ban on gay 'cure' therapies after ECHO investigation |date=2. srpnja 2018. |publisher=Liverpool ECHO}}</ref> U ožujku 2018. većina zastupnika u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] donijela je rezoluciju glasanjem 435–109 kojom se osuđuje konverzijska terapija i poziva države članice [[Europska unija|Europske unije]] da zabrane tu praksu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.queer.de/detail.php?article_id=30751 |title=EU-Parlament stärkt LGBTI-Grundrechte}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://schwulissimo.de/politik/245183/EuropaeischesParlamentverurteiltdieHeilungvonHomosexuellen.htm |title=Schwulissimo – Europäisches Parlament verurteilt die "Heilung" von Homosexuellen |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180303050904/http://schwulissimo.de/politik/245183/EuropaeischesParlamentverurteiltdieHeilungvonHomosexuellen.htm |archivedate=3. ožujka 2018. |work=schwulissimo.de |accessdate=28. ožujka 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2018/03/01/european-parliament-condemns-gay-cure-therapy-and-tells-eu-member-states-to-ban-it/ |title=European Parliament condemns gay 'cure' therapy and tells EU member states to ban it}}</ref> U izvješću koje je objavila Intergrupa Europskog parlamenta o LGBT pravima navodi se da je Velika Britanija jedno od rijetkih područja u EU koje je "izričito zabranilo terapije konverzije LGBTI-a".<ref name="eurecognzies">{{Citiranje weba |url=http://www.lgbt-ep.eu/press-releases/european-parliament-takes-a-stance-against-lgbti-conversion-therapies-for-the-first-time/ |title=European Parliament takes a stance against LGBTI conversion therapies for the first time |date=1. ožujka 2018. |work=Intergroup on LGBT Rights |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181018210642/http://www.lgbt-ep.eu/press-releases/european-parliament-takes-a-stance-against-lgbti-conversion-therapies-for-the-first-time/ |archivedate=18. listopada 2018.}}</ref> U srpnju 2018. vlada Velike Britanije najavila je kao dio svog LGBT akcijskog plana da će "iznijeti prijedloge" za zabranu konverzijske terapije na zakonodavnoj razini.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/721367/GEO-LGBT-Action-Plan.pdf |title=LGBT Action Plan |date=Srpanj 2018. |publisher=Government Equalities Office |accessdate=7. srpnja 2018.}}</ref> Dana 20. srpnja 2020. britanski premijer [[Boris Johnson]] najavio je potporu zabrani konverzijske terapije u cijeloj Velikoj Britaniji, rekavši "Što se tiče gay konverzijske terapije, mislim da je to apsolutno odvratno. Nije joj mjesto u civiliziranom društvu. Nije joj mjesto u ovoj zemlji."<ref name="banconvtrans2">{{Citiranje novina |url=https://www.towleroad.com/2020/07/boris-johnson-gay-conversion-therapy/ |title=UK Prime Minister Boris Johnson Says UK Will Ban Gay Conversion Therapy 'It Has No Place in Civilized Society' — WATCH |first=Andy |last=Towle |publisher=Towleroad |date=20. srpnja 2020. |accessdate=20. srpnja 2020. |archive-date=11. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411132508/https://www.towleroad.com/2020/07/boris-johnson-gay-conversion-therapy/ |url-status=dead }}</ref> == Spolni odgoj == Odredba Zakona o ''ravnopravnosti iz 2010. godine'' zahtijeva od tijela Dužnosti jednakosti u javnom sektoru (Public Sector Equality Duty) objavljivanje informacija u vezi s nasiljem na temelju, između ostalog, LGBT identiteta i pronalaženje rješenja kako se suprotstaviti ovom pitanju.<ref name="ref2010">{{Citiranje weba |url=https://www.equalityhumanrights.com/sites/default/files/psed_essential_guide_-_guidance_for_english_public_bodies.pdf |title=The Essential Guide to the Public Sector Equality Duty |year=2014 |work=Equality and Human Rights Commission |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=24. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180724083922/https://www.equalityhumanrights.com/sites/default/files/psed_essential_guide_-_guidance_for_english_public_bodies.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name="ref20101">{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/315587/Equality_Act_Advice_Final.pdf |title=The Equality Act 2010 and schools |date=Svibanj 2014. |work=Equality and Human Rights Commission}}</ref> Prve informacije o školama i učenicima smještenim u Engleskoj i javnim vlastima pod engleskom upravom u Škotskoj i Walesu objavljene su 6. travnja 2012.<ref name="ref2010" /><ref name="ref20101" /> [[Ofsted]] (Ured za standarde u obrazovanju, dječjim službama i vještinama, [[Engleski jezik|engl]]. '''Office for Standards in Education, Children's Services and Skills''' ('''Ofsted''')) je 2013. objavio smjernice o tome kako se boriti protiv homofobnog i transfobnog nasilja u školama u Engleskoj. Dio ovih smjernica obuhvaćao je obrazovanje o seksu i vezama za LGBT učenike.<ref name="ofsted2013">{{Citiranje weba |url=http://www.schools-out.org.uk/wp-content/files_mf/1384363550OFSTEDexploringschoolsactionstopreventhomophobicbullying.pdf |title=Exploring the school's actions to prevent and tackle homophobic and transphobic bullying |date=Rujan 2013. |work=Ofsted |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=23. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181023034753/http://www.schools-out.org.uk/wp-content/files_mf/1384363550OFSTEDexploringschoolsactionstopreventhomophobicbullying.pdf |url-status=dead }}</ref> 12. veljače 2018. godine, Ured za obrazovanje [[Engleska crkva|Crkve Engleske]] objavio je politiku koja odobrava spolno obrazovanje koje uključuje, između ostalog, LGBT obrazovanje.<ref name="churchendorse">{{Citiranje weba |url=https://www.churchofengland.org/sites/default/files/2018-03/Relationships%20and%20Sex%20Education%20Response.pdf |title=Church of England Education Office Response |work=The Church of England Education Office}}</ref> Što se tiče seksualnosti, politika navodi da "seksualno obrazovanje treba uključivati razumijevanje da su svi ljudi spolna bića i da je seksualna želja prirodna. Učenike treba poučavati da ljudi različito izražavaju svoju seksualnost i da postoji različitost u spolnoj želji".<ref name="churchendorse" /> Politika također navodi da "učenicima mora biti dopušteno istraživati pitanja identiteta i kako cijenimo vlastiti identitet i jedinstvenost drugih ljudi. PSHE (Osobno, socijalno, zdravstveno i ekonomsko obrazovanje, [[Engleski jezik|engl]]. Personal, Social, Health and Economic education) mora pomoći učenicima da prepoznaju svoj pravi identitet i naučiti ih da naša kultura, vođena tržištem, koja je medijski uokvirena i koja često dovodi do tjeskobe zbog tjelesne slike, može biti dovedena u pitanje. Ovo je pitanje u središtu kampanje #liedentity biskupa Gloucestera koja ima za cilj osporavanje negativne slike tijela i poticanje mladih da pogledaju unutra kako bi otkrili istinsku vrijednost i ljepotu."<ref name="churchendorse" /> U srpnju 2018. ministar obrazovanja Damian Hinds najavio je nove vladine propise koji se odnose na spolni odgoj. Teme poput mentalne dobrobiti, pristanka (na seksualni čin), održavanja sigurnosti na internetu, tjelesnog zdravlja i kondicije te pitanja LGBT-a bit će pokrivene novim smjernicama, koje su prve izmjene propisa o spolnom odgoju od 2000. godine, a koje će biti obvezne u svim osnovnim i srednjim školama škole u Engleskoj od rujna 2020. nadalje. Potez su posebno pozdravile LGBT grupe, a citirale su statistike koje pokazuju da je samo 13% LGBT mladih u školama podučavano o zdravim istospolnim vezama. Uz to, roditelji će zadržati određena prava na veto na satove spolnog odgoja, ali do 16. godine njihovog djeteta, nakon čega dijete može pohađati te poduke bez obzira na želje roditelja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.reuters.com/article/us-britain-education-lgbt/overhaul-of-sex-education-in-england-could-elevate-lgbt-rights-idUSKBN1K92TH |title=Overhaul of sex education in England could elevate LGBT rights |date=19. srpnja 2018. |accessdate=22. srpnja 2018.}}</ref> Nacrt smjernica kaže: "Do kraja osnovne škole, učenici bi trebali znati da druge obitelji, bilo u školi ili u širem svijetu, ponekad izgledaju drugačije od njihove obitelji, ali da bi trebali poštovati te razlike i znati da obitelji druge djece također karakterizira i ljubav i briga za njih." Smjernice za srednje škole dodaju: "Učenike treba podučavati činjenicama i zakonima o spolu, seksualnosti, seksualnom zdravlju i rodnom identitetu na način koji je inkluzivan i odgovara dobi učenika... Svi bi učenici trebali osjećati da je sadržaj relevantan za njih i njihovu seksualnost u razvoju." To je uslijedilo nakon izvještaja nekih vjerskih škola koje su namjerno izbjegavale taj problem, ponajviše ortodoksalne židovske škole u sjevernom [[London]]u koja je 2018. u svojim udžbenicima uklonila sve reference na homoseksualne žrtve [[Nacionalsocijalizam|nacističkog]] progona.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2018/06/26/ofcom-faith-school-censored-gay-holocaust-victims-textbooks/ |title=Education watchdog rebukes school that redacted history textbooks to remove gay Holocaust victims |date=26. lipnja 2018. |work=PinkNews |accessdate=22. srpnja 2018.}}</ref> Prema Odjelu za obrazovanje, vjerske škole više neće imati pravo odustati od predavanja o spolnom odgoju.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gaystarnews.com/article/lgbt-sex-ed-to-be-taught-in-england-including-in-faith-schools/#gs.WZqAqIw |title=LGBT sex ed to be taught in England, including faith schools |date=19. srpnja 2018. |work=Gay Star News |accessdate=22. srpnja 2018. |archive-date=29. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829081108/https://www.gaystarnews.com/article/lgbt-sex-ed-to-be-taught-in-england-including-in-faith-schools/#gs.WZqAqIw |url-status=dead }}</ref> U rujnu 2018., glavni rabin Ujedinjenog Kraljevstva, [[Ephraim Mirvis]], složio se pridržavati se ove nove politike i objavio smjernice o tome kako podučavati LGBT seksualni odgoj u britanskim židovskim školama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/education-45435583 |title=Chief Rabbi publishes first LGBT guide for orthodox schools |author=Burns |first=Judith |date=6. rujna 2018. |work=BBC News}}</ref> U listopadu 2018., ''[[Sunday Times|The Sunday Times]]'' izvijestio je da je britanska vlada odlučila privatnim školama odobriti izuzeća od obrazovanja koja uključuje LGBT teme.<ref>[https://www.pinknews.co.uk/2018/10/08/private-schools-exemption-lgbt-education/ Private schools to get ‘exemption’ from LGBT education], ''PinkNews'', 8 October 2018</ref> U studenom 2018., međutim, i PSHE Asocijcija i Forum za seksualno obrazovanje objavili su putokaz politike koji je, između ostalog, rekao<ref name="nahtnews">{{Citiranje weba |url=https://www.naht.org.uk/news-and-opinion/news/curriculum-and-assessment-news/roadmap-to-statutory-relationships-and-sex-education-published/ |title=Roadmap to statutory relationships and sex education published |date=13. studenoga 2018. |work=NAHT |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201020145027/https://www.naht.org.uk/news-and-opinion/news/curriculum-and-assessment-news/roadmap-to-statutory-relationships-and-sex-education-published/ |archivedate=20. listopada 2020.}}</ref> da "zakon zahtijeva da se obrazovanje o ljubavnim odnosima i seksualnošću (Relationships and Sex Education, RSE) podučavaju u svim srednjim školama u Engleskoj i da bi se obrazovanje o ljubavnim odnosima trebalo učiti u svim osnovnim školama u Engleskoj."<ref name="sexednov2018">{{Citiranje weba |url=http://www.sexeducationforum.org.uk/sites/default/files/field/attachment/Roadmap%20to%20statutory%20RSE%20-%20for%20web.pdf |title=Roadmap to statutory RSE |work=Sex Education Forum}}</ref> Plan putokaza također je detaljno opisao 10 koraka koji će se koristiti za provođenje politike, a također je istaknuto da će "Zdravstveno obrazovanje također biti obvezno u svim školama koje financira država, što uključuje sadržaje o pubertetu."<ref name="sexednov2018" /><ref name="nahtnews" /> U veljači 2019. godine, Ministarstvo obrazovanja donijelo je zakonsku politiku usmjeravanja koja će školama u Engleskoj pomagati s PSHE-om kada to postane obvezno 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pshe-association.org.uk/curriculum-and-resources/curriculum |title=Curriculum guidance |date=Veljača 2019. |publisher=PSHE Association |accessdate=8. svibnja 2019. |archive-date=30. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190430111154/https://www.pshe-association.org.uk/curriculum-and-resources/curriculum |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/781150/Draft_guidance_Relationships_Education__Relationships_and_Sex_Education__RSE__and_Health_Education2.pdf |title=Relationships Education, Relationships and Sex Education (RSE) and Health Education |date=Veljača 2019. |work=UK Department of Education |accessdate=8. svibnja 2019.}}</ref> Mjera kojom se [[Osobno, društveno, zdravstveno i ekonomsko obrazovanje (PSHE) (UK)|PSHE]] (Osobno, društveno, zdravstveno i ekonomsko obrazovanje) čini obvezujućim dobila je odobrenje Doma lordova u travnju 2019.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hansard.parliament.uk/lords/2019-04-24/debates/8F9DC3B0-CD59-4FB5-9F00-1554B50ADEDC/RelationshipsEducationRelationshipsAndSexEducationAndHealthEducation(England)Regulations2019 |title=Relationships Education, Relationships and Sex Education and Health Education (England) Regulations 2019 |date=24. travnja 2019. |work=Hansard}}</ref> Odjel za obrazovanje (DfE) objavio je konačne zakonske smjernice za poučavanju o ljubavnim odnosima i seksualnom odgoju (RSE) i zdravstvenom odgoju u lipnju 2019.<ref name="lgbtrightsgreat2">{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/government/publications/relationships-education-relationships-and-sex-education-rse-and-health-education |title=Relationships Education, Relationships and Sex Education (RSE) and Health Education |date=25. lipnja 2019. |work=UK Department of Education |accessdate=23. srpnja 2019.}}</ref> Smjernice, koje je također objavio Donji dom,<ref name="houseofcommonsacknowledges2">{{Citiranje weba |url=https://researchbriefings.parliament.uk/ResearchBriefing/Summary/SN06103#fullreport |title=Relationships and Sex Education in Schools (England) |date=11. srpnja 2019. |publisher=Parliament of the United Kingdom}}</ref> između ostalog, zahtijevaju priznavanje engleskih zakona koji se odnose na LGBT prava, uključujući legalizaciju istospolnih brakova i zaštitu tjelesne i mentalne dobrobiti LGBT djece.<ref name="lgbtrightsgreat2" /><ref name="houseofcommonsacknowledges2" /> Unatoč tome što nije obavezno do rujna 2020., škole u Engleskoj bit će poticane da donesu novi kurikulum PSHE počevši od rujna 2019. godine.<ref name="lgbtrightsgreat2" /> Wales je na sličan način najavio nove propise o spolnom odgoju u svibnju 2018., koji će također raspravljati o LGBT pitanjima u školama. Propisi, za koje se očekuje da će stupiti na snagu 2022. godine, bit će obvezni od 7. razreda (dob 11–12 godina).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/education/2018/may/22/sex-education-given-lgbt-inclusive-overhaul-wales |title=Sex education given LGBT-inclusive overhaul in Wales |date=22. svibnja 2018. |work=The Guardian |accessdate=22. srpnja 2018.}}</ref> Manifest [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]] iz 2016. godine podupire satove spolnog odgoja, kao i "trening jednakosti" za učitelje koji bi pokrivao LGBT pitanja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2016/04/20/nicola-sturgeon-we-should-help-kids-make-informed-choices-about-their-gender-and-sexuality/ |title=Nicola Sturgeon: We should help kids make informed choices about their gender and sexual identity |date=20. travnja 2016. |work=PinkNews |accessdate=22. srpnja 2018.}}</ref> U studenom 2018. škotska vlada najavila je provedbu obrazovanja koje uključuje pitanja o LGBT-u u škotski kurikulum. Potez su pozdravili LGBT aktivisti koji su citirali studije koje su pokazale da oko 9 od 10 LGBT [[Škoti|Škota]] su doživjeli homofobiju u školi, a 27% je izjavilo da je pokušalo samoubojstvo nakon što su bili maltretirani.<ref name="scotlandsexed">{{Citiranje weba |url=https://www.theguardian.com/education/2018/nov/09/scotland-first-country-approve-lgbti-school-lessons |title=Scotland is first country to approve LGBTI school lessons |author=Brooks |first=Libby |date=9. studenoga 2018. |work=The Guardian |language=en |accessdate=9. studenoga 2018.}}</ref> Ofsted procjenjuje uključivanje LGBT osoba u politike i kurikulum. == Pokret za LGBT prava == [[Datoteka:Pride in London 2018 21.jpg|desno|mini|[[Parada ponosa u Londonu|Pride u Londonu]] 2018. godine ]] [[Datoteka:Pride in London 2016 - Bisexual people in the parade.png|mini|Biseksualne osobe na Prideu u Londonu 2016. ]] Društvo za [[Društvo za reformu homoseksualnog zakona|reformu homoseksualnog zakona]], osnovano 12. svibnja 1958., kao odgovor na nalaze [[Wolfendenov izvještaj|Wolfendenovog izvješća,]] bilo je jedna od prvih [[LGBT prava|LGBT grupa]] u Velikoj Britaniji. Danas [[Stonewall (dobrotvorna organizacija)|Stonewall]] postoji kao najveća organizacija za ravnopravnost LGBT osoba u Velikoj Britaniji i Europi. LGBT osobe otvoreno služe u politici od 1970-ih. Prva otvoreno lezbijska zastupnica bila je [[Maureen Colquhoun]] ( [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]], članica parlamenta 1974–79), koja je [[Izlazak iz ormara (Coming out)|izašla iz ormara]] 1976. godine. Nakon [[Opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu 2019|općih izbora 2019.]], u parlament su izabrana otprilike 54 zastupnika LGBT-a, od kojih 24 [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativca]], 19 [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburista]] 10 [[Škotska nacionalna stranka|SNP-a]] i [[Layla Moran]] iz [[Liberalni demokrati (UK)|Liberalnih demokrata]], koja je postala prva [[Panseksualnost|zastupnica koja je Pansexualka]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://mps.whoare.lgbt/ |title=Arhivirana kopija |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=30. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030141902/https://mps.whoare.lgbt/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":452">{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2019/12/13/uk-gay-parliament-world-2019-general-election-snp-conservatives-labour-lgbt/ |title=The UK's parliament is still the gayest in the world after 2019 election |author=Reynolds |first=Andrew |date=13. prosinca 2019. |work=PinkNews}}</ref> LGBT osobama je također dopušteno otvoreno služiti u policiji, a 1990. godine osnovano je Udruženje lezbijske i homoseksualne policije (Lesbian and Gay Police Association, LAGPA), sada [[Udruga homoseksualne policije|Udruženje gay policajaca]] (Gay Police Association, GPA). aPostoje i velike LGBT zajednice koje su najzapaženije u Birminghamu ([[Gay četvrt u Birminghamu|Birmingham Gay Village]] ), Blackpoolu, Brightonu, Liverpoolu, Londonu ([[Ulica Old Compton|Old Compton Street]] ) i Manchesteru ([[Ulica Canal (Manchester)|Canal Street]]), koji su svi domaćini godišnjih [[Povorka ponosa|parada ponosa]]. Susjedni yorkshireski gradovi [[Todmorden]] i [[Hebden Bridge]] imaju veliko lezbijsko stanovništvo. U Velikoj Britaniji se svake godine održavaju mnogi festivali ponosa. Prvi homoseksualni marševi bili su u Londonu 1970., nakon čega je 1972. nastupio debi UK Gay Pride Rallya. Pride u Londonu najveći je i najstariji festival i od tada se organizira svake godine. Parade ponosa vrlo su popularni ljetni događaji u većim gradovima i proteklih su se godina proširili na manje zajednice. Na 5. godišnjicu referenduma o ravnopravnosti brakova, [[Amnesty International]], Irski kongres sindikata i Rainbow Project najavili su prve masovne demonstracije u Belfastu, u Sjevernoj Irskoj, prosvjedujući protiv neuspjeha vlade Velike Britanije u pružanju punih prava na ravnopravnost braka. Ljudi koji željeli svoju građansku zajednicu pretvoriti u brak, to tada nisu mogli učiniti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.amnesty.org.uk/press-releases/northern-ireland-campaigners-criticise-uk-government-failure-deliver-full-marriage |title=Northern Ireland: Campaigners criticise UK Government failure to deliver full marriage equality |work=Amnesty International UK |accessdate=22. svibnja 2020.}}</ref> == Uloga Vijeća Europe == Prema Jurisu Lavrikovsu iz [[ILGA-Europa|ILGA-Europe]], [[Europski sud za ljudska prava]] [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] pozitivna je snaga za LGBT prava, posebno u pogledu dekriminalizacije istospolnih aktivnosti, zabrane diskriminacije transrodnih osoba u zapošljavanju, izjednačavajući dob pristanka, omogućavajući LGBT osobama da otvoreno služe vojsku, omogućujući transrodnim osobama pravo na brak, jednakost u zapošljavanju i uključujući pravo na mirovinu za transrodne osobe.<ref>{{Citiranje novina |last=Lavrikovs |first=Juris |title=How Europe has influenced the UK's journey on LGBT rights |url=http://www.pinknews.co.uk/2014/06/06/comment-how-europe-has-influenced-the-uks-journey-on-lgbt-rights/ |accessdate=6. travnja 2015. |work=Pink News |date=6. lipnja 2014.}}</ref> == Demografski podaci == Prema Uredu za nacionalnu statistiku, postotak stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva koje se &nbsp; identificira kao homoseksualno, lezbijsko ili biseksualno poraslo je s 1,5% u 2012. na 2,0% u 2017. godini. U Velikoj Britaniji postoji 1,1 milijun ljudi koji se identificiraju kao LGB. Dobna skupina od 16 do 24 godine najvjerojatnija je da će se identificirati kao LGB u 2017. godini (4,2%).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ons.gov.uk/peoplepopulationandcommunity/culturalidentity/sexuality/bulletins/sexualidentityuk/2017 |title=Sexual orientation, UK: 2017 |accessdate=17. svibnja 2020.}}</ref> Integrirano istraživanje domaćinstava iz 2010. procjenjuje da se 1,5% ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu identificira kao GLB – daleko niže od prethodnih procjena od 5–7%.<ref name="ons2010">{{Citiranje novina |url=https://www.theguardian.com/world/2010/sep/23/gay-bisexual-population-uk |title=1.5% of Britons say they are gay or bisexual, ONS survey finds |work=The Guardian |last=Travis |first=Alan |date=23. rujna 2010. |accessdate=23. rujna 2010.}}</ref> Tumačeći statistiku, glasnogovornik Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) rekao je: "Netko može imati seksualne odnose s nekim istog spola, ali još uvijek sebe ne doživljava kao homoseksualca."<ref>{{Citiranje novina |title=In the closet or not? |first=Wesley |last=Stephenson |url=https://www.bbc.co.uk/news/magazine-11466650 |work=BBC News Magazine |publisher=BBC |date=4. listopada 2010. |accessdate=5. listopada 2010.}}</ref> Prema [[YouGov]]u, međutim, studije poput ove – integrirane ankete kućanstava – podcjenjuju stvarni udio stanovništva koje je LGBT jer koriste metodologiju licem u lice, a neheteroseksualni ljudi manje su spremni otkriti svoju seksualnu orijentaciju anketaru.<ref>{{Citiranje weba |url=https://yougov.co.uk/news/2014/07/04/average-brit-knows-31-lesbians-55-gay-men/ |title=YouGov – The average Brit knows 3.1 lesbians, 5.5 gay men |work=YouGov: What the world thinks |accessdate=10. svibnja 2017. |archive-date=26. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161026183112/https://yougov.co.uk/news/2014/07/04/average-brit-knows-31-lesbians-55-gay-men/ |url-status=dead }}</ref> Sam YouGov procjenjuje, na temelju svojeg panela, koji je ispitan putem mrežnog upitnika, da udio LGBT osoba u Velikoj Britaniji iznosi 7%.<ref name="YouGov2">{{Citiranje weba |url=https://yougov.co.uk/news/2015/07/29/one-direction-gay-popular/ |title=YouGov – Move over Kylie: One Direction is Britain's gayest band |work=YouGov: What the world thinks |accessdate=10. svibnja 2017. |archive-date=22. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422090445/https://yougov.co.uk/news/2015/07/29/one-direction-gay-popular/ |url-status=dead }}</ref> Također se procjenjuje da je trans populacija Velike Britanije između 300 000 i 500 000 ljudi,<ref name="TransReport2">{{Citiranje weba |url=http://www.equalityhumanrights.com/about-us/our-work/key-projects/trans-inequalities-reviewed/introduction-to-the-review |title=Introduction to the review |work=equalityhumanrights.com |access-date=11. rujna 2020. |archive-date=6. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150706020643/http://www.equalityhumanrights.com/about-us/our-work/key-projects/trans-inequalities-reviewed/introduction-to-the-review |url-status=dead }}</ref> ali udruga [[Stonewall (dobrotvorna organizacija)|Stonewall]] zaključuje da je teško definirati LGBT populaciju u Velikoj Britaniji jer neki LGBT ljudi nisu [[Izlazeći|izašli iz ormara]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stonewall.org.uk/at_home/sexual_orientation_faqs/2694.asp |title=Help & Advice |work=Stonewall |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=5. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150805132650/http://www.stonewall.org.uk/at_home/sexual_orientation_faqs/2694.asp |url-status=dead }}</ref> == Javno mišljenje == 1993. godine Stonewall je proveo istraživanje gay muškaraca i lezbijki na poslu gdje je utvrdio da dvije trećine ispitanika skriva svoju seksualnost na poslu, a samo 11% ispitanika nikada nije skrivalo svoju seksualnu orijentaciju na radnom mjestu. Daljnje istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da je 20% homoseksualaca i lezbijki doživjelo nasilje na poslu.<ref name="TaylorEmir2012">{{Citiranje knjige |URL=https://books.google.com/books?id=CpdhrMKhvZkC&pg=PA328 |title=Employment Law: An Introduction |date=22. ožujka 2012. |publisher=OUP Oxford}}</ref> Stavovi prema homoseksualnosti u britanskoj javnosti s vremenom su postali tolerantniji; prema Britanskom istraživanju socijalnih stavova, 1983. otprilike 50% do 70% ispitanika triju glavnih političkih stranaka (konzervativne, laburističke i liberalno-demokratske) smatra homoseksualnost "uvijek pogrešnom" ili "uglavnom pogrešnom", a 1993. protivljenje homoseksualnosti izvješteno je da se blago povećao među svim strankama. Međutim, do 2003. stavovi su postali tolerantniji, s 25% do 50% ispitanika koji homoseksualnost smatraju uvijek ili uglavnom pogrešnom, a do 2013. samo se oko 20% do 35% ispitanika u svakoj stranci osjećalo na isti način. Ispitanici liberalnih demokrata rjeđe su smatrali homoseksualnost pogrešnom od ispitanika laburista ili konzervativaca u svakom istraživanju.<ref>''British Social Attitudes'', [http://www.bsa.natcen.ac.uk/latest-report/british-social-attitudes-30/personal-relationships/homosexuality.aspx Homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190322095905/http://www.bsa.natcen.ac.uk/latest-report/british-social-attitudes-30/personal-relationships/homosexuality.aspx |date=22. ožujka 2019. }}, 2013, ''NatCen''</ref> Ilustracija društvenih stavova prema homoseksualnosti u Velikoj Britaniji pružena je u svibnju 2007. u istraživanju [[YouGov]]-a. Anketa je pokazala da je zakone koji zabranjuju diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije podržalo 90% britanskih građana. Također je pokazala pozitivnu percepciju javnosti o gay osobama, ali i prepoznala i do koje mjere predrasude još uvijek postoje.<ref>{{Citiranje novina |first=Hugh |last=Muir |title=Majority support gay equality rights, poll finds |url=https://www.theguardian.com/society/2007/may/23/equality.gayrights |work=The Guardian |date=23. svibnja 2007. |accessdate=10. listopada 2007.}}</ref> Anketa u lipnju 2009. koju je za ''[[The Times (UK)|The Times]]'' proveo Populus izvijestila je da je većina javnosti podržala istospolne brakove; 61% ispitanika složilo se da bi "homoseksualni parovi trebali imati jednako pravo vjenčati se, a ne samo imati civilno partnerstvo".<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6586450.ece |title=Church 'out of touch' as public supports equal rights for homosexuals |last=Bennett |first=Rosemary |date=27. lipnja 2009. |work=The Times |accessdate=2. listopada 2009. |archive-date=10. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810112438/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6586450.ece |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://populuslimited.com/uploads/download_pdf-100609-The-Times-The-Times-Gay-Britain-Poll.pdf |title=Gay Britain Survey |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160107164402/http://populuslimited.com/uploads/download_pdf-100609-The-Times-The-Times-Gay-Britain-Poll.pdf |archivedate=7. siječnja 2016. |publisher=Populus |accessdate=27. srpnja 2009.}}</ref> Bilo je malo razlika po stranačkoj pripadnosti.<ref>Ben Clements, "Partisan Attachments and Attitudes towards Same-Sex Marriage in Britain." Parliamentary Affairs (2014) 67#1 pp: 232–244.</ref> Nedavna anketa javnog mnijenja, koju je 2017. proveo [[Istraživački centar Pew|Pew Research Center]], pokazala je da je 77% britanske javnosti bilo za istospolne brakove.<ref>[http://www.pewforum.org/2018/05/29/religion-and-society/ Religion and society], ''Pew Research Center'', 29 May 2018</ref> Podrška se povećala na 85% prema Eurobarometru 2019, koji je anketirao sve države članice Europske unije o tom pitanju. Prosjek [[Europska unija|EU]] bio je 69%.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/ResultDoc/download/DocumentKy/87771 |title=Eurobarometer on Discrimination 2019: The social acceptance of LGBTI people in the EU |work=TNS |publisher=European Commission |accessdate=23. rujna 2019.}}</ref> U 2017. godini 108 000 ljudi sudjelovalo je u nacionalnom LGBT istraživanju, što ga čini jednim od najvećih istraživanja LGBT osoba na svijetu. Utvrđeno je da su LGBT osobe manje zadovoljne životom u odnosu na širu britansku populaciju, a zadovoljstvo trans osoba je znatno niže. 68% ispitanika reklo je da su izbjegavali držati se za ruke sa svojim istospolnim partnerom u javnosti. 5% ispitanika reklo je kako im je bila ponuđena [[Reparativna terapija|konverzijska terapija]], a 2% je prolazilo takve terapije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/722314/GEO-LGBT-Survey-Report.pdf |title=National LGBT Survey |date=Srpanj 2018. |publisher=Government Equalities Office |accessdate=7. srpnja 2018.}}</ref> Nalazi Nacionalne ankete o LGBT-u korišteni su za informiranje LGBT akcijskog plana od 75 točaka za rješavanje ključnih problema, uključujući iznošenje prijedloga za zabranu konverzijske terapije u Velikoj Britaniji.<ref name=":02">{{Citiranje weba |url=https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/721367/GEO-LGBT-Action-Plan.pdf |title=LGBT Action Plan |date=Srpanj 2018. |publisher=Government Equalities Office |accessdate=7. srpnja 2018.}}</ref> == Sažetak prema pravnoj nadležnosti i teritoriju == {| cellspacing="0" cellpadding="4" border="2" ! width="12.5%" |LGBT prava u: ! width="12.5%" |Legalnost istospolne seksualne aktivnosti ! width="12.5%" |Prepoznavanje roda ! width="12.5%" |Prepoznavanje istospolnih zajednica ! width="12.5%" |Istospolni brak ! width="12.5%" |Posvajanje djece od strane partnera istog spola ! width="12.5%" |Otvoreno služenje vojne službe ! width="12.5%" |Službeno pomilovanje osoba koje su prekršile homofobne zakone koje su prije bili na snazi ! width="12.5%" |Antidiskriminacijska legislativa <small>(seksualna orijentacija)</small> ! width="12.5%" |Antidiskriminacijska legislativa <small>(rodni identitet)</small> ! width="12.5%" |Ostalo |- |[[Prava LGBT osoba u Engleskoj i Walesu|Engleska i Wales]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1967; dob pristanka izjednačena je 2001. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''[[Zakon o priznavanju roda iz 2004 (UK)|priznavanju roda iz 2004]]'' |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] [[Građansko partnerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu|Građansko partnerstvo]] od 2005. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2014.<ref name="england2">{{Citiranje novina |title=England's Gay Marriage Law To Become Legal After Lower House Approval |url=http://www.huffingtonpost.com/2013/07/16/england-gay-marriage-law-_n_3606916.html?ncid=edlinkusaolp00000009 |accessdate=17. srpnja 2013. |work=HuffPost |date=16. srpnja 2013.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2005. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2000. god |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2017.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2017/3/contents/enacted/data.htm |title=Policing and Crime Act 2017 |publisher=Government of the United Kingdom}}</ref> (Mogućnost brisanja iz registra dostupna od 2012.)<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/ukpga/2012/9/contents |title=Protection of Freedoms Act 2012 |language=en |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=14. lipnja 2018.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="opsi.gov.uk">{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2008/ukpga_20080004_en_9#pt5-pb3-l1g74 |title=Criminal Justice and Immigration Act 2008 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju rodnog identiteta<ref name="rainbow2">{{Citiranje weba |url=https://rainbow-europe.org/#8666/0/0 |title=Rainbow Europe |work=rainbow-europe.org |accessdate=12. svibnja 2020.}}</ref> |[[Odjeljak 28]]. koji zabranjuje "promicanje istospolnih veza kao pretvarani obiteljski odnos" ukinut je 2003. godine |- |[[LGBT prava u Škotskoj|Škotska]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 1981; dob pristanka izjednačena je 2001. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''[[Zakon o priznavanju roda iz 2004 (UK)|priznavanju roda iz 2004]]'' |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] [[Građansko partnerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu|Građansko partnerstvo]] od 2005. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2014.<ref name="scotland2">{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-18981287 |title=Gay marriage to be introduced in Scotland |date=25. srpnja 2012. |work=BBC News |accessdate=25. srpnja 2012.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2009.<ref name="scotlandadoption2">{{Citiranje weba |url=http://www.opsi.gov.uk/legislation/scotland/acts2007/asp_20070004_en_3#pt1-ch2-pb7-l1g29 |title=Adoption and Children (Scotland) Act 2007, 2007 asp 4, s. 29 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=2. svibnja 2010.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2000. god |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2019.<ref name="scotpardon">{{Citiranje weba |url=https://www.gov.scot/news/automatic-pardon-for-gay-and-bisexual-men/ |title=Automatic pardon for gay and bisexual men – gov.scot |work=gov.scot |accessdate=24. lipnja 2019.}}</ref><ref name="scotland pardon2">{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/uk-scotland-scotland-politics-44372851 |title=Thousands of gay Scots to be pardoned |date=6. lipnja 2018. |work=BBC News}}</ref> (Dostupna je i mogućnost brisanja iz registra) |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="opsi.gov.uk" /> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju rodnog identiteta<ref name="rainbow2" /> |[[Odjeljak 28|Odjeljak 2A]] zabrane "promicanja istospolnih veza kao pretvarane obiteljske veze" ukinut je 2000. godine |- |[[LGBT prava u Sjevernoj Irskoj|Sjeverna Irska]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1982 .; dob pristanka izjednačena je 2001. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''[[Zakon o priznavanju roda iz 2004 (UK)|priznavanju roda iz 2004]]'' |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] [[Građansko partnerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu|Građansko partnerstvo]] od 2005. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2020<ref name="nimarriage22">{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2019/1514/contents/made/data.htm |title=The Marriage (Same-sex Couples) and Civil Partnership (Opposite-sex Couples) (Northern Ireland) Regulations 2019 |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=12. siječnja 2020.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2013.<ref name="northernirelandadoption2">[https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-25332917 Gay adoption: Northern Ireland ban lifted], ''BBC News'', 11 December 2013</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2000. god |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2018.<ref name="northern ireland pardon2">{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.com/news/uk-northern-ireland-44637564 |title=Gay men in Northern Ireland offered access to pardons |work=BBC News |date=28. lipnja 2018.}}</ref> (dostupna je i mogućnost brisanja iz registra) |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="opsi.gov.uk" /> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]]/[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:en:File:X mark]].svg|17x17px]] Zabranjuje diskriminaciju na temelju rodnog identiteta u zapošljavanju i stručnom osposobljavanju |N / A |} == Krunski Posjedi == {| cellspacing="0" cellpadding="4" border="2" ! width="12.5%" |LGBT prava u: ! width="12.5%" |Legalnost istospolne seksualne aktivnosti ! width="12.5%" |Prepoznavanje roda ! width="12.5%" |Prepoznavanje istospolnih zajednica ! width="12.5%" |Istospolni brak ! width="12.5%" |Posvajanje djece od strane partnera istog spola ! width="12.5%" |Otvoreno služenje vojne službe ! width="12.5%" |Antidiskriminacijska legislativa <small>(seksualna orijentacija)</small> ! width="12.5%" |Antidiskriminacijska legislativa <small>(rodni identitet)</small> |- |[[LGBT prava na Guernseyju|Guernsey]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1983 .; dob pristanka izjednačena u 2012. godini<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.guernseylegalresources.gg/article/104112/Sexual-Offences-Bailiwick-of-Guernsey-Amendment-Law-2011 |title=Sexual Offences (Bailiwick of Guernsey) (Amendment) Law, 2011 |work=guernseylegalresources.gg}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://jurist.org/hotline/2012/11/paul-johnson-guernsey-homosexuality.php |title=JURIST – Homosexual Offenses and Human Rights in Guernsey |work=jurist.org}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2007. dopušta izdavanje samo novog rodnog lista. Ne mijenja ili uklanja zapise postojećih rodnih listova, proširenje na Alderney i Sark nejasno<ref name="guernsey">{{Citiranje weba |url=http://www.guernseylegalresources.gg/article/96738/Prevention-of-Discrimination-Enabling-Provisions-Bailiwick-of-Guernsey-Law-2004 |title=The Prevention of Discrimination (Enabling Provisions) (Bailiwick of Guernsey) Law, 2004 |work=Guernsey Legal Resources |accessdate=31. svibnja 2014.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.guernseylegalresources.gg/ccm/legal-resources/law-reports/Cases/GLR2007/GLR070161.htm |title=Legal Resources: Legal Resources Navigation List: Guernsey Law Reports 2007–08 GLR 161 |work=guernseylegalresources.gg}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Od 2012. u Guernseyju, 2016. u [[Alderney]]u i 2020. u Sarku<ref name="sark">{{Citiranje weba |url=https://www.gaytimes.co.uk/community/130819/sark-becomes-last-place-in-british-isles-to-legalise-same-sex-marriage/ |title=Sark becomes last place in British Isles to legalise same-sex marriage |author=Megarry |first=Daniel |date=19. prosinca 2019. |work=Gay Times |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=25. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225210638/https://www.gaytimes.co.uk/community/130819/sark-becomes-last-place-in-british-isles-to-legalise-same-sex-marriage/ |url-status=dead }}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2017. u Guernseyju, 2018. u Alderneyu i 2020. u Sarku<ref name="sark" /><ref name="queenapprovessark">{{Citiranje weba |url=https://mk0privycouncilpmjhh.kinstacdn.com/wp-content/uploads/2020/03/2020-03-11-List-of-Business.pdf |title=ORDERS APPROVED AND BUSINESS TRANSACTED AT THE PRIVY COUNCIL HELD BY THE QUEEN AT BUCKINGHAM PALACE ON 11TH MARCH 2020 |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=13. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200313105144/https://mk0privycouncilpmjhh.kinstacdn.com/wp-content/uploads/2020/03/2020-03-11-List-of-Business.pdf |url-status=dead }}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2017.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.guernseyfostercare.com/adoption/who-can-adopt.aspx |title=Guernsey Foster Care : Who can adopt? |author=Interactive |first=Blix |work=guernseyfostercare.com |accessdate=10. svibnja 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190330032454/http://www.guernseyfostercare.com/adoption/who-can-adopt.aspx |archivedate=30. ožujka 2019.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="guernsey" /> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju "promjene spola"<ref name="guernsey" /> |- |[[LGBT prava na otoku Man|Otok Man]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 1992; dob pristanka izjednačena je 2006. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''priznavanju spola iz 2009.''<ref>{{Citiranje weba |url=https://legislation.gov.im/cms/images/LEGISLATION/PRINCIPAL/2009/2009-0011/GenderRecognitionAct2009_3.pdf |title=Gender Recognition Act 2009 |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=22. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722011441/https://legislation.gov.im/cms/images/LEGISLATION/PRINCIPAL/2009/2009-0011/GenderRecognitionAct2009_3.pdf |url-status=dead }}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Građansko partnerstvo od 2011. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2016. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2011. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="isle of man">{{Citiranje weba |url=https://www.gov.im/media/1358197/equality-act-2017-explanatory-notes-27th-nov-2017.pdf |title=EQUALITY ACT 2017}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju "promjene spola"<ref name="isle of man" /> |- |[[LGBT prava u Jerseyju|Jersey]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 1990; dob pristanka izjednačena je 2006. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Prema Zakonu o ''priznavanju spola (Jersey) 2010.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jerseylaw.je/Law/lawsinforce/htm/LawFiles/2010/L-01-2010.pdf |title=GENDER RECOGNITION (JERSEY) LAW 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160303183426/http://www.jerseylaw.je/Law/lawsinforce/htm/LawFiles/2010/L-01-2010.pdf |archivedate=3. ožujka 2016. |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Građansko partnerstvo od 2012. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zakonski od 2018.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-jersey-44629130 |title=Jersey to introduce same-sex marriage from 1 July |date=27. lipnja 2018. |work=BBC News}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2012. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="jersey">{{Citiranje weba |url=http://www.jerseylaw.je/Law/display.aspx?url=lawsinforce%2fhtm%2fROFiles%2fR%26OYear2015%2fR%26O-061-2015.htm |title=DISCRIMINATION (SEX AND RELATED CHARACTERISTICS) (JERSEY) REGULATIONS 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304052433/http://www.jerseylaw.je/Law/display.aspx?url=lawsinforce%2Fhtm%2FROFiles%2FR&OYear2015%2FR&O-061-2015.htm |archivedate=4. ožujka 2016. |accessdate=19. srpnja 2018.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju "promjene spola"<ref name="jersey" /> |- |} == Prekomorski teritoriji == {| cellspacing="0" cellpadding="4" border="2" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" ! width="12.5%" |LGBT prava u: ! width="12.5%" |Legalnost istospolne seksualne aktivnosti ! width="12.5%" |Prepoznavanje istospolnih zajednica ! width="12.5%" |Istospolni brak ! width="12.5%" |Posvajanje djece od strane partnera istog spola ! width="12.5%" |Otvoreno služenje vojne službe ! width="12.5%" |Antidiskriminacijska legislativa <small>(seksualna orijentacija)</small> ! width="12.5%" |Antidiskriminacijska legislativa <small>(rodni identitet)</small> |- |[[LGBT prava na Angvili|Angvila]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2001. godine |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |- |[[LGBT prava u Akrotiri i Dhekeliji|Akrotiri i Dhekelia]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2000. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_05_ORDINANCES/01_02_09_05_41_ORD_2000/20000101_Ord19-20_G1187_u.pdf |title=Criminal Code (Amendment) Ordinance 2000 |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref><ref>[http://www.sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_04_INCON/20130829_CriminalCode_Cap154_u_RS.pdf Criminal Code ''(consolidated)'']</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2014. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2014/1108/pdfs/uksi_20141108_en.pdf |title=The Overseas Marriage (Armed Forces) Order 2014 |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Bans some discrimination on the grounds of sexual orientation<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_05_ORDINANCES/01_02_09_05_54_ORD_2013/20130208_Ord_4_G1678_u.pdf |title=Employment (Equality) Ordinance 2013 |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sbaadministration.org/home/legislation/01_02_09_05_ORDINANCES/01_02_09_05_57_ORD_2016/20160118_ORD-02_G1799.pdf |title=Criminal Code (Amendment) Ordinance 2016 |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |- |[[LGBT prava na Bermudima|Bermudi]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od1994; dob pristanka izjednačena u godini 2019.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.bermudalaws.bm/Laws/Consolidated%20Laws/Criminal%20Code%20Act%201907.pdf |title=CRIMINAL CODE ACT 1907 |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=9. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180209190103/http://www.bermudalaws.bm/Laws/Consolidated%20Laws/Criminal%20Code%20Act%201907.pdf |url-status=dead }}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Domestic partnership od 2018. godine<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.royalgazette.com/politics/article/20180228/house-three-more-months-of-same-sex-marriage |title=House: Three more months of same-sex marriage |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180228221800/http://www.royalgazette.com/politics/article/20180228/house-three-more-months-of-same-sex-marriage |archivedate=28. veljače 2018. |author=Simpson |first=Lisa |date=28. veljače 2018. |work=The Royal Gazette |accessdate=28. veljače 2018.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od studenog 2018 i u periodu od svibnja 2017. i svibnja 2018 |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2015. |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.royalgazette.com/article/20130615/NEWS01/706149906 |title=MPs approve historic Human Rights Act changes |first=Ayo |last=Johnson |work=The Royal Gazette |date=15. lipnja 2013. |accessdate=15. lipnja 2013.}}</ref> |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |- |[[LGBT prava na Britanskom Antarktičkom Teritoriju|Britanski Antarktički Teritorij]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2016.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/561342/The_Marriage_Ordinance_2016.pdf |title=The Marriage Ordinance 2016 |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/government/publications/review-of-british-antarctic-territory-legislation-changes-to-the-marriage-and-registration-ordinances |title=Review of British Antarctic Territory legislation: changes to the marriage and registration ordinances |publisher=Government of the United Kingdom |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |- |[[LGBT prava na Britanskom Indijskooceanskom Teritoriju|Britanski Indijskooceanski Teritorij]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2014.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2014/1108/pdfs/uksi_20141108_en.pdf |title=The Overseas Marriage (Armed Forces) Order 2014}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.public.navy.mil/bupers-npc/reference/milpersman/1000/1300Assignment/Documents/1300-314.pdf |title=MILPERSMAN 1300-314 |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170911172544/http://www.public.navy.mil/bupers-npc/reference/milpersman/1000/1300Assignment/Documents/1300-314.pdf |archivedate=11. rujna 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |- |[[LGBT prava na Britanskim Djevičanskim Otocima|Britanski Djevičanski Otoci]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2001. g. |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2007/1678/contents/made/data.htm |title=The Virgin Islands Constitution Order 2007 |publisher=Government of the United Kingdom}}</ref> |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |- |[[LGBT prava na Kajmanskim Otocima|Kajmanski Otoci]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2001. g. (dob pristanka nije izjednačena )<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2015/01/19/Cayman-may-have-to-sanction-same-sex-unions,-expert-says/ |title=Cayman may have to sanction same sex unions, expert says |work=Cayman Compass |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151222082136/http://www.compasscayman.com/caycompass/2015/01/19/Cayman-may-have-to-sanction-same-sex-unions,-expert-says/ |archivedate=22. prosinca 2015.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Civil Partnership od 2020. godine<ref>{{Citiranje weba |url=https://caymannewsservice.com/2020/09/civil-partnerships-now-legal-cayman-islands/ |title=Civil partnerships now legal in the Cayman Islands – Cayman Islands Headline News |date=2020-09-04 |work=Cayman News Service |language=en-GB |accessdate=2020-09-06}}</ref> |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2020. |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |- |[[LGBT prava na Falklandskim Otocima|Falklandski Otoci]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1989. godine |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Civil partnership od 2017. godine<ref name="falkland">{{Citiranje weba |url=https://m.facebook.com/groups/560571324116728?view=permalink&id=747754535398405&refid=18&_ft_=qid.6403502429073360583%3Amf_story_key.747754535398405%3Atop_level_post_id.747754535398405%3Atl_objid.747754535398405 |title=Facebook Post by John Clifford |date=30. ožujka 2017. |work=Facebook |accessdate=31. ožujka 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno since 2017<ref name="falkland" /><ref>{{Citiranje weba |url=https://twitter.com/Lisafalklands/status/847522980003549184 |title=Twitter Post by Lisa Watson of the Penguin News (Falkland Islands) |date=30. ožujka 2017. |work=Twitter |accessdate=31. ožujka 2017.}}<!-- {{Primary source inline|date=September 2020}} --></ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2017. |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.falklands.gov.fk/assets/The-Falkland-Islands-Constitution-Order-2008.pdf |title=The Falkland Islands Constitution Order 2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131112201131/http://www.falklands.gov.fk/assets/The-Falkland-Islands-Constitution-Order-2008.pdf |archivedate=12. studenoga 2013.}}</ref> |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |- |[[LGBT prava u Gibraltaru|Gibraltar]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 1993; dob pristanka izjednačena u 2012 |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Civil partnership od 2014. godine<ref name="gibraltar">{{Citiranje weba |url=http://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2016-22.pdf |title=Civil Marriage Amendment Act 2016 [No. 22 of 2016 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161217231602/http://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2016-22.pdf |archivedate=17. prosinca 2016. |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legal since 2016.<ref name="gibraltar" /><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2016s248.pdf |title=Civil Marriage Amendment Act 2016 – Notice of Commencement |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161217231845/http://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2016s248.pdf |archivedate=17. prosinca 2016. |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://chronicle.gi/2016/12/gibraltar-celebrates-first-same-sex-marriage/ |title=Gibraltar celebrates first same sex marriage – Gibraltar Chronicle |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161217232634/http://chronicle.gi/2016/12/gibraltar-celebrates-first-same-sex-marriage/ |archivedate=17. prosinca 2016. |work=chronicle.gi |accessdate=10. svibnja 2017.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2014. |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="gibraltarlaws">{{Citiranje weba |url=https://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2006-37o.pdf |title=Equal Opportunities Act 2006 |work=gilbraltarlaws.gov.gi |access-date=13. rujna 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190406222001/https://www.gibraltarlaws.gov.gi/articles/2006-37o.pdf |archivedate=6. travnja 2019.}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju "promjene spola"<ref name="gibraltarlaws" /> |- |[[LGBT prava na Montserratu|Montserrat]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalna od 2001. godine |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] (Ustavna zabrana od 2010.)<ref name="montserrat">{{Citiranje weba |url=http://constitution.gov.ms/?page_id=75 |title=Constitution of Montserrat Part I: Fundamental Rights & Freedoms |publisher=Government of Montserrat |accessdate=15. srpnja 2014. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161014141350/http://constitution.gov.ms/?page_id=75 |archivedate=14. listopada 2016.}}</ref> |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="montserrat" /> |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |- |[[LGBT prava na Pitcairnovom Otočju|Pitcairnovo Otočje]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od2015.<ref>{{Citiranje weba |url=http://files.eqcf.org/cases/pitcairn-island-same-sex-marriage-and-civil-partnership-ordinance-2015 |title=Pitcairn Island: Same Sex Marriage and Civil Partnership Ordinance 2015 |work=Equality Case Files}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2015.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gaylawnet.com/laws/pn.htm |title=GayLawNet®™ – Laws – Pitcairn – PN |work=gaylawnet.com |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=7. veljače 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190207020131/https://www.gaylawnet.com/laws/pn.htm |url-status=dead }}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:en:File:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref>{{cite web |url=http://pitcairn.pn/Pitcairn%20Islands%20Constitution%20Order%202010.pdf |title=The Pitcairn Constitution Order 2010 |accessdate=10. svibnja 2017. |archive-date=5. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181105073459/http://pitcairn.pn/Pitcairn%20Islands%20Constitution%20Order%202010.pdf |url-status=dead }}</ref> |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |- |[[LGBT prava na Svetoj Heleni, Otoku Ascension i Otoku Tristan da Cunha|Saint Helena, Ascension i Tristan da Cunha]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2017.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.pinknews.co.uk/2017/12/20/this-tiny-island-just-passed-same-sex-marriage/ |title=This tiny island just passed same-sex marriage |date=20. prosinca 2017.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sams.sh/sentinel/Sentinel_171221.pdf |title=A Big Day for LegCo, and for the Island – Four Bills Pass, Same-Sex Marriage Becomes Legal |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171224213620/http://www.sams.sh/sentinel/Sentinel_171221.pdf |archivedate=24. prosinca 2017. |author=Turner |first=Andrew |date=21. prosinca 2017. |publisher=South Atlantic Media Services, Ltd. |accessdate=23. prosinca 2017.}}</ref><ref name="sthelenaonline.org">{{Citiranje weba |url=http://sthelenaonline.org/same-sex-marriage-approved-for-st-helena-opponent-calls-for-society-to-embrace-the-result/ |title=Same-sex marriage approved for St Helena: opponent calls for society to embrace the result |author=Pipe |first=Simon |date=19. prosinca 2017. |publisher=St Helena Online |accessdate=19. prosinca 2017. |archive-date=15. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515163053/http://sthelenaonline.org/same-sex-marriage-approved-for-st-helena-opponent-calls-for-society-to-embrace-the-result/ |url-status=dead }}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2017. |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2009/1751/schedule/made |title=The St Helena, Ascension and Tristan da Cunha Constitution Order 2009 |publisher=Government of the United Kingdom}}</ref> |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju "promjene spola"<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sainthelena.gov.sh/wp-content/uploads/2017/11/Commission-for-Equality-etc-Ordinance.pdf |title=Commission for Equality and Human Rights Ordinance 2015 |work=sainthelena.gov.sh |access-date=13. rujna 2020. |archive-date=25. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210625233104/https://www.sainthelena.gov.sh/wp-content/uploads/2017/11/Commission-for-Equality-etc-Ordinance.pdf |url-status=dead }}</ref> |- |[[LGBT prava na Južnoj Georgiji i otočju Južni Sandwich|Južna Georgia i otočje Južni Sandwich]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od2014.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gov.uk/foreign-travel-advice/south-georgia-and-south-sandwich-islands/local-laws-and-customs |title=Local laws and customs – South Georgia and South Sandwich Islands (British Overseas Territory) travel advice |publisher=Government of the United Kingdom}}</ref> |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |[[Datoteka:Emblem-question.svg|poveznica=[[:Datoteka:Emblem-question]].svg|15x15px]] |- |[[LGBT prava na Otocima Turks i Caicos|Otoci Turks i Caicos]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Legalno od 2001. godine |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] (Ustavna zabrana od 2011.)<ref name="gov.tc">{{Citiranje weba |url=http://www.legislation.gov.uk/uksi/2011/1681/pdfs/uksi_20111681_en.pdf |title=The Turks and Caicos Islands Constitution Order 2011 |publisher=Government of United Kingdom (legislation.gov.uk). |accessdate=30. siječnja 2016.}}</ref> |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] UK odgovorno za obranu |[[Datoteka:Yes check.svg|poveznica=[[:Datoteka:Yes check]].svg|15x15px]] Zabranjuje '''svaku''' diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije<ref name="gov.tc" /> |[[Datoteka:X mark.svg|poveznica=[[:Datoteka:X mark]].svg|17x17px]] |- |} == Napomene == <references group="lower-alpha" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju]] [[Kategorija:Ljudska prava u Ujedinjenom Kraljevstvu]] jg91wbsgxnl5xx6c5frlk34ae491tdn Rosco i Sonny 0 687422 7573971 6170877 2026-08-11T06:36:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573971 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rosco & Sonny.jpg|okvir|desno|Rosco & Sonny]] '''Rosco & Sonny''' je [[talijaksi strip|talijanska serija]] [[strip]]ova koju su stvorili [[Claudio Nizzi]] i [[Giancarlo Alessandrini]]. == Pozadina == Seriju je [[1981.]] godine započeo Claudio Nizzi kao pisac i Giancarlo Alessandrini kao crtač, a kasnije su ih zamijenili [[Rodolfo Torti]] i [[Rudy Salvagnini]].<ref name="bio">{{cite news |last=Carlo Scaringi |title=Rosco e Sonny, due simpatici poliziotti |url=http://www.afnews.info/wordpress/2013/04/rosco-e-sonny-due-simpatici-poliziotti/ |accessdate=4. svibnja 2013. |newspaper=Af News |date=15. travnja 2013. |archive-date=17. travnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130417114248/http://www.afnews.info/wordpress/2013/04/rosco-e-sonny-due-simpatici-poliziotti/ |url-status=dead }}</ref> U strip časopisu ''[[Il Giornalino]]'' je izlazio više od 30 godina, ukupno oko 280 epizoda.<ref name="bio"/><ref name="grr">{{cite book |last=Luca Crovi |title=Tutti i colori del giallo |publisher=Marsilio, 2002 |isbn=8831779133}}</ref>Glavni likovi bili su plavokosi Rosco i crvenokosi Sonny, par policajaca kojekarakteriziraju neobične metode istrage.<ref name="grr"/><ref>{{cite book |last=Sergio Giuffrida, Riccardo Mazzoni |title=Giallo: poliziesco, thriller e detective story |publisher=Leonardo Arte, 1999 |isbn=8878135399}}</ref> Posljednja epizoda, "Missione finale", objavljena je 5. svibnja 2012. i završila je s nekoliko policajaca koji napuštaju policiju, Sonny je postao [[košarka]]š, a Rosco spisatelj.<ref name="bio"/> == Izvori == {{Izvori}} == Daljnje čitanje == *Luigi Marcianò, "Rosco e Sonny: due poliziotti... in pensione?", ''Fumetto'', No. 85, March 2013, Associazione Nazionale Amici del Fumetto e dell’Illustrazione. [[Kategorija:Talijanski strip]] e20se0hxc5jmgrf0kdbwnai3qinql94 Rae-rae 0 687654 7573858 7068270 2026-08-10T22:04:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573858 wikitext text/x-wiki '''Rae-rae''' su trans-žene muškog i ženskog spola u tahićanskoj kulturi, suvremenoj distinkciji koja potječe iz 1960-ih od [[Māhū]] (što znači "u sredini"), koja je tradicionalnija socijalna kategorija rodno ograničenih ljudi Polinezije.<ref>{{Cite news|url=http://travel.cnn.com/explorations/escape/transsexuals-tahiti-887006/|title=Tahiti's transexual rae-rae {{!}} CNN Travel|access-date=2018-07-03|language=en|archive-date=21. srpnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180721043208/http://travel.cnn.com/explorations/escape/transsexuals-tahiti-887006/|url-status=dead}}</ref> ''Petea'' je omalovažavajući izraz za cis-mušku homoseksualnost (sugerirajući "muškarce koji seksualno žele jedni druge") koji se koristi u Francuskoj Polineziji, za razliku od tradicionalne socijalne kategorije [[moe aikāne]] koja se koristi na Havajima. Iako se mahu smatra sastavnim dijelom maorske tradicije, povijesti i kulture, rae-rae su općenito manje prihvaćeni u tahitijskom društvu. Smatraju se modernijim ekvivalentom drag queen-a zapadnog svijeta i nose negativnu konotaciju u vezi sa siromaštvom i seksualnim radom. Rae-rae može vjerojatnije od mahua podvrgnuti operaciji promjene spola između muškaraca i žena ili drugim kozmetičkim operacijama.<ref>{{Cite web |url=https://www.tate.org.uk/context-comment/articles/men-women-pacific |title=The men-women of the Pacific |website=www.tate.org.uk |language=en |access-date=2019-01-26}}</ref> Uz to, identitet rae-rae ima bliže veze s homoseksualnošću, za razliku od mahua, koji se više poistovjećuju sa ženstvenošću i "slatkoćom"<ref>{{Cite journal |last=Zanghellini |first=Aleardo |date=Travanj 2013. |title=Sodomy Laws and Gender Variance in Tahiti and Hawai'i |url=https://pdfs.semanticscholar.org/328a/044474691511bf0ba2c34fc84559d4863e65.pdf |journal=Laws |pages=51–68}}</ref> i mogu položiti zavjet čistoće. Neki na Rae-rae vide utjecaj sa zapada (tj Francuska) kultura, dok su koncept i povijest mahua čisto polinezijski i netaknuti zapadnim idealima. Rae-rae je također kontroverzan pojam na Tahitiju jer ga neki smatraju nespojivim s dvije polinezijske kulturne ideje: prvo, da je nečiji rodni identitet definiran prije i na taj način određuje nečiju spolnost; i drugo, taj je spol nepromijenjen tijekom cijelog života. Međutim, neki znanstvenici sugeriraju da su prigovori rae-raeu možda posljedica kršćanskog utjecaja i morala seksualne skromnosti. Ideja [[Treći rod|trećeg roda]] ili trećeg spola uobičajena je u mnogim kulturama. Rae-Rae na Tahitiju je sličan [[Kathoey]] u Tajlandu, [[Kothi (spol)|Kothi]] i [[Hidžra (indijski potkontinent)|Hijra]] u Indiji, [[Femminiello]] u Italiji, [[Muxe]] u Meksiku, a [[Travesti (rodni identitet)|Travesti]] u Južnoj Americi. == Povijest == Priče prenošene Tahitijem sugeriraju da je u prošlosti bilo uobičajeno da obitelji s više djece odgajaju najstarijeg dječaka kao djevojčicu, kao Mahu. Mahu se puno više poštuje od rae-raea. Rae-rae je nastao kad su Francuzi došli u Polineziju 1960-ih. == Rae-rae u havajskoj kulturi == Na mahu i rae-rae se na Havajima gleda manje blagonaklono u odnosu na Tahiti zbog seksualno represivnije kulture. Umjesto da se pravi razlika između tradicionalnog, kulturnog rodnog identiteta i modernijeg seksualnog identiteta, oboje su više marginalizirani i izopćeni iz društva. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodni identiteti]] qzsczskdtt6402in1rg9bp4q5omo6z2 Suradnik:Argo Navis/todo 2 692253 7573558 7573423 2026-08-10T13:41:08Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Ceyx (rod)]] 7573558 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 73, od M</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 63, od G</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 34, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20230818105123" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 5</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == 9ww86zchmbzd7p4ci05e7t5koduqp4r 7573713 7573558 2026-08-10T17:56:03Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Maxwellove jednadžbe]] 7573713 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 73, od M</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 63, od G</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 34, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == 5lipuu15fk9adtb53zx61rtdo4wki5w 7574007 7573713 2026-08-11T08:27:48Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Geometrijska_središta]] 7574007 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 73, od M</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 63, od G</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 34, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260811082748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geometrijska središta]] 10:27, 11. kolovoza 2026. (CEST) (1)</li> hjqguqi05l344qpfcw1thzi4afc0fgk 7574016 7574007 2026-08-11T08:35:11Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Pappus-Guldinova_pravila]] 7574016 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 73, od M</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 63, od G</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 34, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260811082748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geometrijska središta]] 10:27, 11. kolovoza 2026. (CEST) (1)</li> <li id="20260811083511" class="popis-zadataka">[[Pappus-Guldinova pravila]] 10:35, 11. kolovoza 2026. (CEST) (2)</li> t2j0hgop9epjnpz73z3gz92061m7vyd 7574018 7574016 2026-08-11T08:38:03Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Središte_mase]] 7574018 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 73, od M</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 63, od G</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 34, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260811082748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geometrijska središta]] 10:27, 11. kolovoza 2026. (CEST) (1)</li> <li id="20260811083511" class="popis-zadataka">[[Pappus-Guldinova pravila]] 10:35, 11. kolovoza 2026. (CEST) (2)</li> <li id="20260811083803" class="popis-zadataka">[[Središte mase]] 10:38, 11. kolovoza 2026. (CEST) (1)</li> 2oot6gzyftcbyluitcnwbdfxwosqh04 7574040 7574018 2026-08-11T09:01:22Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Posebno:Što_vodi_ovamo/James_Edward_Smith]] 7574040 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (27)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (595)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1343)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 73, od M</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 63, od G</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 34, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260811082748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geometrijska središta]] 10:27, 11. kolovoza 2026. (CEST) (1)</li> <li id="20260811083511" class="popis-zadataka">[[Pappus-Guldinova pravila]] 10:35, 11. kolovoza 2026. (CEST) (2)</li> <li id="20260811083803" class="popis-zadataka">[[Središte mase]] 10:38, 11. kolovoza 2026. (CEST) (1)</li> <li id="20260811090122" class="popis-zadataka">[[Posebno:Što vodi ovamo/James Edward Smith]] 11:01, 11. kolovoza 2026. (CEST) 12</li> 4fw5o7ixa8h2wry6u8z2xl9zl12jpmt 7574068 7574040 2026-08-11T09:40:41Z Argo Navis 852 7574068 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> <li id="20260607094428" class="popis-zadataka">[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> <li id="20260618094351" class="popis-zadataka">[[Dok]] 11:43, 18. lipnja 2026. (CEST) nije dsm</li> ==== Sunčev sustav ==== <li id="20260605080609" class="popis-zadataka">[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260808072338" class="popis-zadataka">[[Alkiona i Keik]] 09:23, 8. kolovoza 2026. (CEST)</li> <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJu%C5%BEni+Sudan#mw-pages Od Južni Sudan]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari, mađarski od [https://petscan.wmcloud.org/?psid=48409644 21/55]</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> <li id="20260630104954" class="popis-zadataka">[[Pico]] 12:49, 30. lipnja 2026. (CEST) newdsm</li> <li id="20260807044131" class="popis-zadataka">[[Alkiona]] 06:41, 7. kolovoza 2026. (CEST) dsm</li> <li id="20260807153922" class="popis-zadataka">[[Halcyon]] 17:39, 7. kolovoza 2026. (CEST) + (rod)</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (4)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (22)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (83)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (594)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1228)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1346)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> <li id="20260806063551" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Neoaves]] 08:35, 6. kolovoza 2026. (CEST) </li> <li id="20260806065917" class="popis-zadataka">[[Scaniornis]] 08:59, 6. kolovoza 2026. (CEST) danian–selandian</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">{{pp|WProjekti/FF/wikidata}} 11:29, 28. listopada 2024. (CET) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Predlo%C5%BEak:WProjekti/FF/wikidata&limit=500&offset=0%7C761653&dir=prev&hidelinks=1 WLH] (498)</li> == Ostalo == <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === ==== Cijele kategorije ==== <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 66, od N</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 63, od G</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 55</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 47</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 47</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 34, od [[Elongacija]]</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105120" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Teorija motora]] 28</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 28</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 18</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <!-- ==== Članci ==== --> === Dopuni s en === === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20260811083511" class="popis-zadataka">[[Pappus-Guldinova pravila]] (2)</li> <li id="20260811082748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geometrijska središta]] (1)</li> <li id="20260811083803" class="popis-zadataka">[[Središte mase]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100457" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100458" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == d49x9o7yoewqscfvg6o6raivlqu8r1y Rodna ideologija 0 696666 7573942 7262764 2026-08-11T05:08:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573942 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:02018 0018 Catholic anti-gay protesters during the Equality March in Rzeszów.jpg|mini|Antirodni protest tijekom ''Equality Marcha'' [[2018.]] u [[Rzeszów]]u]] '''Rodna ideologija, rodna teorija''' ili '''dženderizam''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Genderismus'', [[Talijanski jezik|tal.]] ''genderismo'', [[Španjolski jezik|španj.]] ''generismo'') izrazi su kojima članovi [[Antirodni pokret|antirodnoga pokreta]] označuju pobornike najnovijeg oblika [[Feminizam|feminizma]] (''feminizam trećeg vala'') i zajednicu aktivista [[LGBT|LGBTQ-a]]. Feministi i LGBT aktivisti dosljedno odbijaju prihvatiti govor o ''rodnoj ideologiji'' i naziv ''dženderisti'' te sebe radije nazivaju feministima i LGBT aktivistima.<ref>“[https://voxfeminae.net/pravednost/rodna-ideologija-je-prazni-oznacitelj-koji-drzi-na-okupu-razlicite-interesne-skupine-2/ Rodna ideologija' je prazni označitelj koji drži na okupu različite interesne skupine]", Tihana Bertek, "Vox Feminae", 27. rujna 2017. Pristupljeno 1. listopada 2023.</ref> Općenito se kao mislioca na čiju se [[Filozofija|filozofsku]] misao nadovezuje ''dženderizam'' spominje [[Judith Butler]],<ref>[https://hrcak.srce.hr/249772 "Dženderizam – novi oblik totalitarizma"], Ivan Poljaković, "Crkva u svijetu" Vol. 55 No. 4, 2020. Pristupljeno 1. listopada 2023.</ref> koja u svojoj knjizi ''Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity'' iz 1990. godine predlaže [[Lezbijka|lezbijski]] način života kao način razgradnje postojećega koncepta ženstvenosti kako bi se razriješio stoljetni odnos podčinjenosti žene muškarcu. Lezbijstvo je, prema Judith Butler, samo jedan od načina postizanja važnijeg cilja: razbijanjem proizvoljnih koncepcija o [[spol]]u, u koje je zapravo zaodjenut odnos moći i eksploatacije, može se srušiti cjelokupni sustav nejednakosti i eksploatacije među ljudima.<ref name=":2">[http://www.questia.com/library/104382174/gender-trouble-feminism-and-the-subversion-of-identity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907101623/http://www.questia.com/library/104382174/gender-trouble-feminism-and-the-subversion-of-identity|date=7. rujna 2013.}} Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity By Judith Butler, 1990 (izdanje Rutledge NY 1999), pristupljeno 1. listopada 2023.</ref> Na temelju takvih ideja u narednim desetljećima razrađene su strategije pristupa javnosti te osobito djeci i mladima.<ref>[https://gsanetwork.org/wp-content/uploads/2019/04/BeyondtheBinary-v2.pdf "Beyond the Binary A Tool Kit for Gender Identity Activism in Schools"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231105191215/https://gsanetwork.org/wp-content/uploads/2019/04/BeyondtheBinary-v2.pdf |date=5. studenoga 2023. }}, "Gay-Strigt Alliance Network/Tides Center, Transgender Law Center, and National Center for Lesbian Rights", 2004. Pristupljeno 1. listopada 2023.</ref> Judith Butler u novije vrijeme procjenjuje da borba za promjenu rodnih paradigmi napreduje, ali se suočava s ''reakcionarnim'' političkim snagama koje borbu za promjene na polju [[Rodni identitet|rodnih identiteta]] okrivljuju za razne društvene nevolje poput ekonomskih tegoba pod ''[[Neoliberalizam|neoliberalnim režimima]]'' i problema s međunarodnim [[Useljeništvo|migracijama]].<ref>[https://www.theguardian.com/us-news/commentisfree/2021/oct/23/judith-butler-gender-ideology-backlash "Why is the idea of ‘gender’ provoking backlash the world over?"], Judith Butler, "The Guardian", 23. listopada 2021. Pristupljeno 1. listopada 2023.</ref> Na engleskom govornom području, gdje je termin ''gender ideology'' izvorno označavao u znanstvenom diskursu zauzeto značenje "gledišta o odnosima spolova",<ref>[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B0080430767039620 "Gender Ideology: Cross-cultural Aspects"], S. U. Pihilps, International Encyclopedia of the Social & Behavioral Sciences 2001, Pages 6016-6020</ref> i usprkos nastojanjima da se proskribira korištenje tog naziva na način kako su 1990-ih godina bili predložili katolički teolozi u Vatikanu,<ref>[https://advocatesforinclusiveeducation.org/blog/so-called-gender-ideologynbspis-a-made-up-term-used-to-frighten-the-uninformed "So called 'gender ideology' is a made-up term used to frighten the uninformed and against transgender rights"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241204040740/https://advocatesforinclusiveeducation.org/blog/so-called-gender-ideologynbspis-a-made-up-term-used-to-frighten-the-uninformed |date=4. prosinca 2024. }}, C.B. Quoyle, "Advocates for Inclusive Education", 13. srpnja 2023. Pristupljeno 1. prosinca 2024.</ref> u novije se vrijeme termin "rodna ideologija" u Velikoj Britaniji<ref>[https://www.independent.co.uk/news/uk/labour-bridget-phillipson-kettering-northamptonshire-britain-b2567771.html "Starmer ‘not in favour’ of gender ideology being taught in schools"], Helen Corbett, 14. lipnja 2024. Pristupljeno 1. prosinca 2024.</ref>, SAD<ref>[https://www.city-journal.org/article/how-gender-ideology-captured-the-state-department "How Gender Ideology Captured the State Department"], Christopher F. Rufo, "City Journal", 30. listopada 2024.</ref> i drugdje<ref>[https://www.skynews.com.au/australia-news/gina-rinehart-calls-on-families-to-take-a-stand-to-prevent-australian-schools-from-introducing-radical-gender-ideology-into-the-curriculum/news-story/13a11822df386a88935c7baa2c8330fb "Gina Rinehart calls on families to take a stand to prevent Australian schools from introducing radical gender ideology into the curriculum"], Caroline Marcus, "SkyNews.com.au" 5. lipnja 2024. Pristupljeno 1. prosinca 2024.</ref> koristi (i) sa značenjem uobičajenim u drugim europskim jezicima. == Hrvatska == Nakon što je [[Vlada Republike Hrvatske]] 2018. godine pokrenula postupak ratifikacije [[Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji|Istanbulske konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji]], suočio se taj prijedlog Vlade s javnim protivljenjem [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] koja smatrala da se ratifikacijom Istanbulske konvencije ''potiho, nedovoljno objašnjenim pojmovima, na mala vrata uvodi rodna ideologija u naše društvo. Konvencija, naime, na prikriven način uvodi novo poimanje ljudske spolnosti koje zadire u sam ustroj osobe''.<ref>{{Citiranje weba |date=2017-12-08 |title=Biskupima je Istanbulska konvencija "mačak u vreći" |url=http://hr.n1info.com/a265909/Vijesti/Biskupi-tvrde-da-je-Istanbulska-konvencija-macak-u-vreci.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180311021335/http://hr.n1info.com/a265909/Vijesti/Biskupi-tvrde-da-je-Istanbulska-konvencija-macak-u-vreci.html |archive-date=11. ožujka 2018. |accessdate=2023-10-01 |publisher=N1}}</ref> Vlada RH dana 22. ožujka 2018. godine objavila je tekst posebne ''Interpretativne izjave'' koju je [[Hrvatska]] potom priopćila prigodom polaganja isprave o ratifikaciji, a gdje se navodi da ''RH smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav''.<ref>{{Citiranje weba |author=Rozita Vuković, Goran Penić, Kristina Turčin |date=2018-03-22 |title=VLADA USVOJILA ISTANBULSKU KONVENCIJU Ustavna stručnjakinja: 'Neće biti neočekivano ako Hrvatska zbog ove izjave bude snosila političke posljedice' |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vlada-usvojila-istanbulsku-konvenciju-ustavna-strucnjakinja-nece-biti-neocekivano-ako-hrvatska-zbog-ove-izjave-bude-snosila-politicke-posljedice/7156032/ |accessdate=2018-03-22 |publisher=Jutarnji list}}</ref> == Svijet == U [[Australija|Australiji]] su školske vlasti [[Novi Južni Wales|Novoga Južnog Walesa]] 2017. godine zabranile da se djecu u školama podučava nekim teorijskim konceptima razvijenim pri [[Rodni studiji|rodnim studijima]] (zbog, kako je navedeno, njihove ''dubiozne utemeljenosti''): tako se ne smije podučavati da je rod društveni konstrukt, da [[seksualnost]] nije dvojaka i da je promjenjiva. Australski mediji tim povodom izvještavali su da je u školama zabranjena ''gender theory''.<ref name=":0">{{Citiranje weba |author=Reberca Urban |date=2017-02-09 |title=Gender theory banned in NSW classrooms |url=http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/education/gender-theory-banned-in-nsw-classrooms/news-story/eeb40f3264394798ebe67260fa2f5782 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://archive.today/20170209051530/http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/education/gender-theory-banned-in-nsw-classrooms/news-story/eeb40f3264394798ebe67260fa2f5782 |archive-date=9. veljače 2017. |accessdate=2023-10-01 |publisher=The Australian |language=engleski}}</ref> U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] su 2021. godine slična ograničenja uvedena u saveznoj državi [[Teksas|Texasu]] gdje se zabranilo podučavati ''da je pojedinac, zbog svoje rase ili spola, u sebi rasist, seksist ili tlačitelj, bilo svjesno bilo nesvjesno''.<ref>[https://thetexan.news/critical-race-theory-limitation-approved-by-texas-house-with-substantial-amendments-by-democrats/ Critical Race Theory Limitation Approved by Texas House With Substantial Amendments by Democrats], Isaiah Mitchellmay, "The Texan", 11. svibnja 2021. Pristupljeno 1. listopada 2023.</ref> U saveznoj državi [[Florida|Floridi]] je 2022. god. donijet zakon kojim se brani podučavati učenike o rodnom identitetu i seksualnoj orijentaciji; povodom tog zakona tamošnji guverner [[Ron de Santis]] iznosi svoje stajalište: "Rodnoj ideologiji nema mjesta u školskom sistemu za prvih 12 godina školovanja... Pogrešno je da nastavnik kaže učeniku da se možda rodio u pogrešnom tijelu ili da je njihov rod izbor i mi to ne smijemo dopuštati u Floridi."<ref>[https://edition.cnn.com/2023/04/19/politics/florida-bans-teaching-gender-identity-sexual-orientation/index.html "Florida bans teaching of gender identity and sexual orientation through 12th"], Steve Contorno, "CNNPolitics", 19. travnja 2023. Pristupljeno 1. prosinca 2024.</ref> U siječnju 2025. godine donosi predsjednik SAD-a [[Donald Trump]] uredbu ("Executive Order") "O obrani žena od rodne ideologije, ekstremizma i obnovi biološke istine pri saveznim vlastima ("Defending Women from Gender Ideology, Extremism and Restoring Biological Truth to the Federal Government"), u kojoj se iznosi definiranje prema kojemu rodna ideologija "zamjenjuje biološku kategoriju spola s jednim trajno promjenjivim koncept samoodređenog rodnog identiteta, dopuštajući lažnu tvrdnju da se muškarci mogu identificirati i slijedom toga postati ženama i obrnuto, i tražeći od svih ustanova društva da prihvate taj neistiniti zahtjev kao istinu. Rodna ideologija uključuje ideju da postoji široki spektar rodova koji nisu povezani sa spolom pojedinca. Rodna ideologija je nekonzistentna, na način da umanjuje značaj spola kao odredive ili korisne kategorije, ali istodobno smatra da je moguće da osoba bude rođena u tijelu pogrešnog spola."(Sec 2.f) U daljnjem tekstu ta uredba propisuje: "Državna tijela će ukloniti sve izjave, upute, pravilnike, formulare, komunikacije, te druge poruke namijenjene internoj ili vanjskoj komunikaciji koje u sebi promoviraju ili na drugi način uključuju rodnu ideologiju, te će prestati izdavati takve izjave, upute, pravilnike, formulare, komunikacije i druge poruke. Formulari državnih tijela u kojima se zahtijeva da bude naznačen spol sadržavati će popis koji se sastoji od ženskog i muškog, te se neće tražiti iskaz o rodnom identitetu. Državna tijela će poduzeti korake koji su neophodni, a dopušteni su zakonom, da se obustavi financiranje rodne ideologije iz saveznih sredstava."(Sec. 3.e)<ref>[https://www.whitehouse.gov/presidential-actions/2025/01/defending-women-from-gender-ideology-extremism-and-restoring-biological-truth-to-the-federal-government/ "DEFENDING WOMEN FROM GENDER IDEOLOGY EXTREMISM AND RESTORING BIOLOGICAL TRUTH TO THE FEDERAL GOVERNMENT"], EXECUTIVE ORDER, 20. siječnja 2025. Službene stranice Bijele kuće, Pristupljeno 3. veljače 2025.</ref> U dijelu američkog društva je taj propis dočekan s negodovanjem,<ref>[https://now.org/media-center/press-release/trumps-executive-orders-are-cruel-dangerous-and-illegal/ "Trump’s Executive Orders Are Cruel, Dangerous and Illegal"], Statemen by National Organization of Women, Christian F. Nunes (president), 21. siječnja 2025. Pristupljeno 3. veljače 2025.</ref> a u drugom dijelu društva s odobravanjem.<ref>[https://www.foxnews.com/media/influencers-praise-trump-declaring-only-two-genders-recognized-us-truth-winning "Influencers praise Trump for declaring 'only two genders' will be recognized by US: 'Truth is winning!'"], Alexander Hall, "Fox News", 20. siječnja 2025. Pristupljeno 3. veljače 2025.</ref> 2024. god. je Kulturno vijeće Donjeg doma Talijanskog parlamenta je donijelo rezoluciju kojom obvezuje Vladu da onemogući širenje "rodne ideologije" među mladima.<ref>[https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-10-2024-001724_EN.html "Italian Government’s moves against ‘gender ideology’ and respect for EU fundamental rights"], pitanje eurozastupnika Caroline Morace i dr. Europskoj komisiji, 16. rujna 2024. god. Pristupljeno 1. prosinca 2024.</ref> == Povezani članci == * [[Antifeminizam]] * [[Antirodni pokret]] * [[Radikalni feminizam]] * [[LGBT]] * [[Homofobija]] * [[Transfobija]] * [[Dženderist]] == Izvori == {{izvori}} * [[kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Pokret za prava LGBT osoba]] 97kxugh1d1tomaxn7v7elxlz99arhy2 Regularna velika loža Srbije 0 700187 7573913 7531578 2026-08-11T01:36:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573913 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Regularna velika loža Srbije |izvorno ime = Регуларна велика ложа Србије |logo = Rvls-logo.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = RVLS |utemeljena = [[13. ožujka|13. i]] [[14. ožujka]] [[1993.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Rimini]], [[Italija]] |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Beograd]] |lokacija = [[Srbija]]{{efn|name=RVLS|Velika loža je djelovala od 1993. do 2003. na području [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], a od 2003. do 2006. na području [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]].}} |ključni ljudi = |broj članova = 2.000 |web stranica = {{URL|http://www.rgls.org/|rgls.org}} }} '''Regularna velika loža Srbije''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno '''RVLS''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. Ovo je najbrojnija velika loža u Srbiji s više od 2.000 članova. Osnovana je 1993. godine kao '''Regularna velika loža Jugoslavije'''. == Povijest == {{Lokacijska karta+ |Srbija i Crna Gora |float=right |width=220 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Regularne velike lože Jugoslavije prije izdvajanja crnogorskih loža. |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=45.25 |long=19.85 |label=[[Novi Sad]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=46.083333 |long=19.65 |label=[[Subotica]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=45.383333 |long=20.366667 |label=[[Zrenjanin]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=42.783333 |long=19.466667 |label=[[Podgorica]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=42.43 |long=18.77 |label=[[Kotor]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=42.38 |long=18.92 |label=[[Cetinje]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=42.78 |long=18.94 |label=[[Nikšić]] |position=top }} }} Zbog radikalizacije [[Protumasonstvo|antimasonskog]] pokreta kako u Europi tako i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], [[Velika loža "Jugoslavija"]] (osnovana 1919.) je obustavila svoje aktivnosti 1940. godine. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]], 1945. godine, i uspostave [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]], kao i [[Socijalistička Republika Srbija|komunističke Srbije]], nastavlila se zabrana djelovanja slobodnih zidara tako da nije ni došlo do obnavaljanja velike lože. === Regularna velika loža Jugoslavije (1993. – 2006.) === Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s [[Raspad SFRJ|demokratskim promjenama]] kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u [[Beograd]]u: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do unošenja svjetla u [[Velika loža Jugoslavije|Veliku ložu Jugoslavije]] 23. lipnja 1990. godine kojeg unose [[Ujedinjene velike lože Njemačke]]. U uvjetima propagiranja [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|rata]] od strane predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i režima, napada na [[Mediji|medije]] i slobodu [[Tisak|tiska]] i uspona kriminalnih skupina, slobodno zidarstvo u [[Republika Srbija (1992. – 2006.)|tadašnjoj Srbiji]] trebalo je odigrati važnu ulogu u širenju ideja [[Građanska prava|građanske slobode]], duha međunacionalne i druge [[Tolerancija|tolerancije]] i [[Sloboda|slobode]]. Razna dešavanja su doprinijela tome da Ujedinjene velike lože Njemačke odluče sudbinu daljeg razvoja slobodnog zidarstva u Srbiji povjeriti Velikoj loži Jugoslavije. Zbog nesigurnosti i pritisaka vlasti, naredna godišnja skupština održana je izvan [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], u [[Italija|Italiji]], u [[Rimini]]ju. 13. i 14. ožujka 1993. godine. Tada je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] postao Dragorad Tanasić, a velika loža je nazvana '''Regularna velika loža Jugoslavije''' (''Регуларна велика ложа Југославије''). Od tada započinje dalji rast i razvoj slobodnog zidarstva.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Masonerija na tlu bivše Jugoslavije: Masoni protiv režima Slobodana Miloševića|url=https://srpskainfo.com/masonerija-na-tlu-bivse-jugoslavije-masoni-protiv-rezima-slobodana-milosevica/|access-date=2025-05-12|last=Đurić|first=Vladimir "Đura"|date=2025-01-20|website=srpskainfo.com}}</ref> Oko 2000. godine ova velika loža je imala skoro 200 članova. Godine 2002. ova velika loža je dobila, odnosno obnovila, priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] koja nastavlja slobodnozidarske aktivnosti na teritoriji Srbije od njenog utemeljenja 1919. godine i prvog priznanja regularnosti iz 1930. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/145986/Tajna-drustva/Hasanovic-Moramo-da-se-ujedinimo|title=Hasanović: Moramo da se ujedinimo|date=2010-08-04|access-date=2023-09-01|website=politika.rs|last=Kljakić|first=Slobodan}}</ref><ref name=":0"/> Godine 2003. u [[Novi Sad|Novom Sadu]] je osnovana Loža "Dunav".<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/351.html|title=Istorijat Lože Br. 11 - "Dunav"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002143710/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/351.html|archive-date=2011-10-02|url-status=dead}}</ref> Godine 2004. u Beogradu je osnovana Loža "Singidunum". Godine 2006. u Beogradu su obnovljene dvije lože, "Sloga, rad i postojanstvo" i "Šumadija". Ložu "Sloga, rad i postojanstvo" uspostavili su članovi istoimene loža koja je radile pod zaštitom Velike lože Jugoslavije do 1997. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/352.html|title=Istorijat Lože Br. 19 - "Sloga, Rad i Postojanstvo"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002143718/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/352.html|archive-date=2011-10-02|url-status=dead}}</ref> Loža "Šumadija" je osnovana je od članova istoimene loža koja je radile prvo pod zaštitom Velike lože Jugoslavije (1993. – 1997.) a potom i [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Jugoslavije]] (2000. – 2003.).<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/353.html|title=Istorijat Lože Br. 23 - "Šumadija"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002143734/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/353.html|archive-date=2011-10-02|url-status=dead}}</ref> Iste godine osnovna je i Loža "Garibaldi" u [[Nikšić]]u. Početkom lipnja 2006. godine [[Srbija]] je postala neovisna država nakon raspuštanja [[Srbija i Crna Gora|državne zajednice]] s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Već 8. lipnja usvojeno je rješenje o promjeni naziva velike lože u '''Regularna velika loža Srbije'''. === Regularna velika loža Srbije (od 2006.) === {{external media | float = | width = | topic = Emisije o slobodnom zidarsvu | caption = <!-- text placed left or right of headerimage ---> | headerimage= | title = | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=uGHrgyXiRCA Ušli smo u masonski hram u srcu Beograda], Blic TV (kolovoz 2016.) | video2 = | video3 = }} Početkom 2007. godine godine pod zaštitom Regularne velike lože Srbije radile su 22 lože, od toga 12 u Beogradu, tri u Novom Sadu, dvije u Subotici, jedna u Zrenjaninu i četiri u [[Crna Gora|Crnog Gori]], po jedna u [[Podgorica|Podgorici]], [[Cetinje|Cetinju]], [[Kotor]]u i [[Nikšić]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/loze.php|title=Lože RVLS|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20070220111042/http://www.rgls.org/sr/loze.php|archive-date=2007-02-20|url-status=dead}}</ref> Četiri crnogorske lože u Crnoj Gori pod zaštitom Regularne velike lože Srbije su 3. lipnja 2006. godine osnovale [[Velika loža Crne Gore|Veliku ložu Crne Gore]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2006&mm=06&dd=07&nav_id=200238|title=Osnovana Velika loža Crne Gore|date=2006-07-06|access-date=2023-09-01|website=b92.net}}</ref> Ove četiri lože će ostati pod zaštitom srpske velike lože sve do "unosa svjetla" u Veliku ložu Crne Gore 12. svibnja 2007. godine u Cetinju.<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/istorijat.php|title=Istorijat slobodnog zidarstva u Srbiji|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20070513024757/http://www.rgls.org/sr/istorijat.php|archive-date=2007-05-13|url-status=dead}}</ref> Godine 2007. uspostavljene su Loža "Aurora" u [[Vršac|Vršcu]] te dvije lože u Beogradu, "Saint John" i "Đorđe Weifert".<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/354.html|title=Istorijat Lože Br. 24 - "Aurora"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110925060045/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/354.html|archive-date=2011-09-25|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/242-unoenje-svetla-u-prvu-english-speaking-lozu.html|title=Unošenje Svetla u prvu English speaking Lozu|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110829144841/http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/242-unoenje-svetla-u-prvu-english-speaking-lozu.html|archive-date=2011-08-29|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/355.html|title=Istorijat Lože Br. 25 - "Đorđe Vajfert"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110925060049/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/355.html|archive-date=2011-09-25|url-status=dead}}</ref> [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetska konferencija regularnih velikih loža]] je 30. rujna 2007. godine u [[Portland]]u, poslije izdvajanja loža koje su osnovale i promjene naziva, priznala ovu veliku ložu kao jedinu i suverenu veliku ložu u Srbiji.<ref name=":0"/> Početkom listopada 2009. godine osnovane su tri lože, "Svetinja" u [[Kragujevac|Kragujevcu]] kao i "Europa" i "Mudrost i vjera" u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/331-ustanovljene-tri-nove-loe-pod-zatitom-rvls.html|title=Ustanovljene tri nove Lože pod zaštitom RVLS|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110905134808/http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/331-ustanovljene-tri-nove-loe-pod-zatitom-rvls.html|archive-date=2011-09-05|url-status=dead}}</ref> Početkom 2011. godine dio članstva je suspendiran uključujući i poznatog glumca [[Miki Manojlović|Mikija Manojlovića]].<ref>{{Citiranje weba|title=Pravda: Miki Manojlović i Dragor Hiber isključeni iz masonske organizacije|url=http://www.nspm.rs/hronika/pravda-miki-manojlovic-i-dragor-hiber-iskljuceni-iz-masonske-organizacije.html?alphabet=l|access-date=2025-05-22|date=2011-01-10|website=nspm.rs}}</ref> U rujnu iste godine osnovana je Loža "Branislav Nušić" u [[Smederevo|Smederevu]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/413-uneta-je-svetlost-u-novu-32-lou-pod-zatitom-rvls.html|title=Uneta je Svetlost u novu, 32. Ložu pod zaštitom RVLS|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20121214101042/http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/413-uneta-je-svetlost-u-novu-32-lou-pod-zatitom-rvls.html|archive-date=2012-12-14|url-status=dead}}</ref> U rujnu 2012. godine osnovana je Loža "Branislav Nušić" u [[Niš]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/441-unosenje-svetla-loza-stevan-sremac.html|title=Unošenje Svetla u Ložu br. 34 "Stevan Sremac"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20121117003045/http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/441-unosenje-svetla-loza-stevan-sremac.html|archive-date=2012-11-17|url-status=dead}}</ref> U 2015. godini ova velika loža je imala oko 1.200 članova u 33 lože.<ref>{{Citiranje weba|title=Masoni sveta u Beogradu, dolaze starešine iz Evrope, SAD, Azije...|url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:537340-Masoni-sveta-u-Beogradu-dolaze-staresine-iz-Evrope-SAD-Azije|access-date=2025-07-30|last=Lopušina|first=Marko|date=2015-03-08|website=novosti.rs}}</ref> U prosincu 2021. godine u članstvo Regularne celike lože Srbije pristupilo je oko 300 slobodnih zidara iz [[Slobodno zidarstvo u Srbiji|iregularnih i nepriznatih organizacija u Srbiji]].<ref name=":21-1"/> Tom prilikom uspostavljene su četiri nove lože u Beogradu; "Dostojanstvo i istina", "Svjetlost", "Svetomir Nikolajević" i "Benjamin Franklin".<ref name=":21-1">{{Citiranje weba|title=Novi prijem tražilaca iz iregularnih i nepriznatih organizacija u RVLS|url=https://rgls.org/novi-prijem-trazilaca-iz-iregularnih-i-nepriznatih-organizacija-u-rvls/|access-date=2025-06-06|date=2021-12-15|website=rgls.org}}</ref> U Beogradu je 2024. godine osnovana Loža "Zenit". U lipnju 2026. je organiziran "Međunarodni masonski mirovni kongres" u Beogradu povodom 100. obljetnice [[Velika loža "Jugoslavija"#Masonski kongres 2026.|mirovnog skupa 1926.]] kada su se ovde prvi put posle [[Prvi svjetski rat|Velikog rata]] zagrlili njemački i francuski slobodni zidar.<ref>{{Citiranje weba|title=Masoni iz celog sveta poslali poruke mira iz Beograda|url=https://www.bbc.com/serbian/articles/crlwnezl28no/lat|access-date=2026-06-29|last=Anđelković|first=Nataša|date=2026-06-24|website=bbc.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Više od 2.000 masona iz 40 zemalja bilo u Beogradu: Posetili Avalu, večerali na dvoru, a evo koje jezive obrede kriju iza zatvorenih vrata!|url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/10031310/skup-masona-u-beogradu-preko-2-000-slobodnih-zidara-u-srbiji|access-date=2026-06-29|last=Kantar|first=Ružica|date=2026-06-26|website=kurir.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Masoni iz celog sveta poslali poruke mira iz Beograda|url=https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/masoni-iz-celog-sveta-poslali-poruke-mira-iz-beograda/|access-date=2026-07-01|date=2026-06-24|website=danas.rs}}</ref> == Udruge sličnog naziva == U Srbiji su registrirane udruge i nelegitimne [[Paramasonstvo|paramasonske]] organizacije sličnog naziva<ref>Presuda Višeg suda u Beogradu, 5 P.4. br. 175/2014 od 25.11.2015.</ref> koje nisu povezane s ovom velikom ložom, i to su Udruženje "Regularna velika loža Srbije, Beograd" (osnovana 2007.), Udruženje "Velika regularna loža Srbije u orijentu Beograd" (2010.) i Regularna velika loža Srbije u zenitu Beograd Republika Srbija (2015.). [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|Sve tri organizacije]] osnovao je Čedomir Vukić. == Ustroj == Sjedište Regularne velike lože Srbije je u [[Beograd]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=8. travnja 2024.|archive-date=23. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923212102/https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|url-status=dead}} – Regularna velika loža Srbije (Регуларна велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17607928 od 1. lipnja 1993. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.</ref> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Srbija |float=right |width=300 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Regularne velike lože Srbije |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.766667 |long=19.1 |label=[[Sombor]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.25 |long=19.85 |label=[[Novi Sad]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=46.083333 |long=19.65 |label=[[Subotica]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.383333 |long=20.366667 |label=[[Zrenjanin]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.116667 |long=21.303333 |label=[[Vršac]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.666667 |long=20.933333 |label=[[Smederevo]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.97 |long=19.6125 |label=[[Srijemska Mitrovica]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.916667 |long=22.3 |label=[[Zaječar]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.010083 |long=20.917194 |label=[[Kragujevac]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.316667 |long=21.883333 |label=[[Niš]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.916667 |long=21.366667 |label=[[Ćuprija]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.266667 |long=19.883333 |label=[[Valjevo]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=42.883333 |long=20.866667 |label=[[Kosovska Mitrovica]] |position=right }} }} U lipnju 2026. godine pod zaštitom ove velike lože rade 63 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], od toga 39 u Beogradu, 8 u [[Novi Sad|Novom Sadu]], 4 u [[Niš]]u, po dvije u [[Subotica|Subotici]] i [[Zrenjanin]]u, te po jedna u [[Vršac|Vršrcu]], [[Smederevo|Smederevu]], [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Zaječar]]u, [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], [[Ćuprija|Ćupriji]] i [[Valjevo|Valjevu]], a jedna loža se nalazi u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]], [[Kosovo]]. U Beogradu rade i dvije lože na stranim jezicima, i to Loža "Sveti Ivan" (''Saint John / Sveti Jovan'') na engleskom jeziku i Loža "Lessing" na njemačkom jeziku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/loze-pod-zastitom-rvls/|title=Lože pod zaštitom RVLS|access-date=2023-06-20|website=rgls.org}}</ref> Trenutačno lože imaju svoja 4 hrama i središnji hram u Beogradu.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48716363|title=Masoni u Srbiji: Ko su slobodni zidari i šta rade|date=2019-06-22|access-date=2023-09-01|website=bbc.com|last=Anđelković|first=Nataša}}</ref> * Loža "Pobratim" (''Ложа "Побратим"'') br. 1, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine. * Loža "Maksimilijan Vrhovac" (''Ложа "Максимилијан Врховац"'') br. 2, Beograd – nosi naziv po zagrebačkom biskupu i slobodnom zidaru [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanu Vrhovcu]], kao i po [[Loža "Maksimilijan Vrhovac"|zagrebačkoj loži]] utemeljenoj 1913. godine. * Loža "Svjetlost Balkana Garibaldi" (''Ложа "Светлост Балкана Гарибалди"'') br. 3, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine<ref>{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/14-1-loza-svetlost-balkana-1876-1882/|title=Loža "Svetlost Balkana" (1876 – 1882.)|date=2019-12-01|access-date=2024-03-20|website=sirijus.rs}}</ref> te talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]]. * Loža "Vuk Karadžić" (''Ложа "Вук Караџић"'') br. 5, Beograd – nosi naziv po jezikoslovcu, reformatoru srpskoga jezika i slobodnom zidaru [[Vuk Karadžić|Vuku Karadžiću]]. * Loža "Mitropolit Stratimirović" (''Ложа "Митрополит Стратимировић"'') br. 6, Novi Sad<ref name=":10">{{Citiranje weba|url=http://mitropolit.org/|title=Nastanak slobodnog zidarstva u Vojvodini|access-date=2024-04-07|website=mitropolit.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180323013200/http://mitropolit.org/|archive-date=2018-03-23|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po karlovačkom metropolitu i slobodnom zidaru [[Stefan Stratimirović|Stefanu Stratimiroviću]], kao i po novosadskoj loži utemeljenoj 1924. godine. * Loža "Libertas" br. 7, Novi Sad – nosi naziv po novosadskoj loži utemeljenoj 1876. godine.{{efn|Također, po [[Latinski jezik|latinskoj]] riječi za [[Sloboda|slobodu]] te po Libertas, božici i [[Personifikacija|personifikaciji]] slobode u [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]].}} * Loža "Dositej Obradović" (''Ложа "Доситеј Обрадовић"'') br. 8, Beograd – nosi naziv po prosvjetitelju i slobodnom zidaru [[Dositej Obradović|Dositeju Obradoviću]]. * Loža "Vojvodina" (''Ложа "Војводина"'') br. 9, Zrenjanin – nosi naziv po pokrajini [[Vojvodina]] na sjeveru Srbije, kao i po zrenjaninskoj loži utemeljenoj 1931. godine. * Loža "Stvaranje – Alkotaš" (''Ложа "Стварање – Алкоташ"'') br. 10, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljenoj 1910. godine. * Loža "Dunav" (''Ложа "Дунав"'') br. 11, Novi Sad – nosi naziv po rijeci [[Dunav]]. * Loža "Mihajlo Pupin" (''Ложа "Михајло Пупин"'') br. 13, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i slobodnom zidaru [[Mihajlo Pupin|Mihajlu Pupinu]]. * Loža "Amadeus" (''Ложа "Амадеус"'') br. 14, Beograd – nosi naziv po austrijskom skladatelju i slobodnom zidaru [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfgangu Amadeusu Mozartu]]. * Loža "Nemanja" (''Ложа "Немања"'') br. 15, Niš – nosi naziv po niškoj loži utemeljenoj 1892. godine. * Loža "Singidunum" (''Ложа "Сингидунум"'') br. 16, Beograd – nosi naziv po Beogradu i njegovom nazivu u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. * Loža "Istina" (''Ложа "Истина"'') br. 17, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1920. godine. * Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (''Ложа "Слога, рад и постојанство"'') br. 19, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine. * Loža "Stela Polaris" (''Ложа "Стела Поларис"'') br. 20, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljenoj 1928. godine. * Loža "Saint John" (''Ложа "Сент Џон"'') br. 21, Beograd – nosi naziv po [[Sveti Ivan u slobodnom zidarstvu|Svetom Ivanu]] i radi na engleskom jeziku. * Loža "Šumadija" (''Ложа "Шумадија"'') br. 23, Beograd – nosi naziv po području [[Šumadija]], kao i po beogradskoj loži utemeljenoj 1910. godine. * Loža "Aurora" (''Ложа "Аурора"'') br. 24, Vršac – nosi naziv po vršačkoj loži utemeljenoj 1905. godine; odnosno po drugom nazivu za [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]]. * Loža "Đorđe Weifert" (''Ложа "Ђорђе Вајферт"'') br. 25, Beograd<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.djordje-vajfert.org/index.htm|title=Loža "Đorđe Vajfert"|access-date=2024-07-31|website=djordje-vajfert.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20071130173120/http://www.djordje-vajfert.org/index.htm|archive-date=2007-11-30|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po bankaru i slobodnom zidaru [[Đorđe Weifert|Đorđu Weifertu]], prvom velikom majstoru [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. * Loža "Lessing" (''Ложа "Лесинг"'') br. 26, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i slobodnom zidaru [[Gotthold Ephraim Lessing|Gottholdu Ephraimu Lessingu]] i radi na njemačkom jeziku. * Loža "Europa" (''Ложа "Европа"'') br. 27, Beograd<ref>{{Citiranje weba|title=Dobrodošli na zvaničnu stranicu Lože Evropa 27, Orient Beograd|url=https://evropa27.org/sr/|access-date=2025-06-06|website=evropa27.org}}</ref> – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža "Europa"|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}</ref> * Loža "Svetinja" (''Ложа "Светиња"'') br. 28, Kragujevac – nosi naziv po svetinji, svetoj osobi ili predmetu. * Loža "Mudrost i vjera" (''Ложа "Мудрост и вера"'') br. 29, Beograd * Loža "Probitas 1785." (''Ложа "Пробитас 1785."'') br. 30, Novi Sad – nosi naziv po [[Petrovaradin|petrovaradinskoj]] loži utemeljenoj 1785. godine. * Loža "Alma Mons" (''Ложа "Алма Монс"'') br. 31, Novi Sad – nosi naziv po planini [[Fruška gora]], prema nazivu u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. * Loža "Branislav Nušić" (''Ложа "Бранислав Нушић"'') br. 32, Smederevo – nosi naziv po književniku [[Branislav Nušić|Branislavu Nušiću]]. * Loža "Quatuor Coronati" (''Ложа "Кватор Коронати"'') br. 33, Novi Sad – [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * Loža "Stevan Sremac" (''Ложа "Стеван Сремац"'') br. 34, Niš – nosi naziv po književniku [[Stevan Sremac|Stevanu Sremcu]]. * Loža "Aleksandar I. Karađorđević" (''Ложа "Александар I Карађорђевић"'') br. 35, Beograd – nosi naziv po jugoslovanskom vladaru i slobodnom zidaru kralju [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandaru I.]] * Loža "Hiram" (''Ложа "Хирам"'') br. 36, Beograd – nosi naziv po [[Hiram Abif|Hiramu Abifu]]. * Loža "Avala" (''Ложа "Авала"'') br. 37, Beograd – nosi naziv po planini [[Avala (planina)|Avala]], pored Beograda. *{{Z|KOSV}} Loža "Harmonija" (''Ложа "Хармонија"'') br. 38, Kosovska Mitrovica * Loža "Felix Romuliana" (''Ложа "Феликс Ромулиана"'') br. 39, Zaječar – nosi naziv po [[Rimsko Carstvo|rimskom]] kompleksu [[Gamzigrad|Felix Romuliana]] pored Zaječara. * Loža "Goethe" (''Ложа "Гете"'') br. 41, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i znanstveniku [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]]. * Loža "Andreja Andra Dinić" (''Ложа "Андреја Андра Динић"'') br. 42, Beograd – nosi naziv po sudcu i slobodnom zidaru Andreji Diniću, posljednjem velikom majstoru [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. * Loža "Konstantin Veliki" (''Ложа "Константин Велики"'') br. 43, Niš – nosi naziv po rimskom caru [[Konstantin I. Veliki|Konstantinu I. Velikom]]. * Loža "Tales 1875." (''Ложа "Талес 1875."'') br. 44, Zrenjanin – nosi naziv po zborniku putopisa ''Travelers' Tales'' objavljenom 1875. godine. * Loža "Feniks" (''Ложа "Феникс"'') br. 45, Beograd – nosi naziv po [[Mitološka bića|mitološkom biću]] [[feniks]]. * Loža "Neoplanta" (''Ложа "Неопланта"'') br. 46, Novi Sad – nosi naziv po Novom Sadu i njegovom nazivu u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. * Loža "Beograd 878." (''Ложа "Београд 878."'') br. 47, Beograd – nosi naziv po Beogradu i prvom zapisu o slavenskom imenu ''Beograd'' iz 878. godine. * Loža "Nova srpska zadruga" (''Ложа "Нова српска задруга"'') br. 48, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži "Srpska zadruga" utemeljenoj 1881. godine. * Loža "Aleksa Nenadović" (''Ложа "Алекса Ненадовић"'') br. 49, Valjevo – nosi naziv po knezu Aleksi Nenadoviću iz razdoblja [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]]. * Loža "Živojin Mišić" (''Ложа "Живојин Мишић"'') br. 50, Beograd – nosi naziv po zapovjedniku i slobodnom zidaru [[Živojin Mišić|Živojinu Mišiću]]. * Loža "Equilibrium" (''Ложа "Еквилибријум"'') br. 51, Beograd * Loža "Lomonosov" (''Ложа "Ломоносов"'') br. 52, Beograd – nosi naziv po ruskom znanstveniku i pjesniku [[Mihail Vasiljevič Lomonosov|Mihailu Lomonosovu]]. * Loža "Mihailo Valtrović" (''Ложа "Михаило Валтровић"'') br. 53, Beograd – nosi naziv po arheologu i akademiku Mihailu Valtroviću. * Loža "Justicija" (''Ложа "Јустиција"'') br. 54, Niš – nosi naziv po [[Justicija|Justiciji]], rimskoj boginji pravde. * Loža "Panonija" (''Ложа "Панонија"'') br. 55, Novi Sad – nosi naziv po antičkom području [[Panonija]]. * Loža "Stevan Stojanović Mokranjac" (''Ложа "Стеван Стојановић Мокрањац"'') br. 56, Beograd – nosi naziv po skladatelju i slobodnom zidaru [[Stevan Stojanović Mokranjac|Stevanu Stojanoviću Mokranjcu]]. * Loža "Svjetlost Srijema" (''Ложа "Светлост Срема"'') br. 57, Sremska Mitrovica – nosi naziv po zemljopisnom i povijesnom području [[Srijem]]. * Loža "Zora" (''Ложа "Зора"'') br. 58, Beograd – nosi naziv po [[kotor]]skoj loži utemeljenoj 1926. godine. * Loža "Dostojanstvo i istina" (''Ложа "Достојанство и истина"'') br. 59, Beograd * Loža "Svjetlost" (''Ложа "Светлост"'') br. 60, Beograd – nosi naziv po [[svjetlost]]i. * Loža "Svetomir Nikolajević" (''Ложа "Светомир Николајевић"'') br. 61, Beograd – nosi naziv po piscu, političaru i slobodnom zidaru Svetomiru Nikolajeviću. * Loža "Benjamin Franklin" (''Ложа "Бенџамин Френклин"'') br. 62, Beograd – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i slobodnom zidaru [[Benjamin Franklin|Benjaminu Franklinu]]. * Loža "Hram" (''Ложа "Храм"'') br. 63, Beograd – nosi naziv po [[hram]]u, građevini posvećenoj nekom božanstvu. * Loža "Horizont" (''Ложа "Хоризонт"'') br. 64, Beograd – nosi naziv po [[obzor]]u. * Loža "Svjetlost Pomoravlja" (''Ложа "Светлост Поморавља"'') br. 65, Ćuprija – nosi naziv po mikroregiji [[Slijev|slijeva]] rijeke [[Morava (Srbija)|Velike Morave]]. * Loža "Logos" (''Ложа "Логос"'') br. 66, Beograd – nosi naziv po grčkom pojmu [[logos]]. * Loža "Zenit" (''Ложа "Зенит"'') br. 67, Beograd – nosi naziv po [[zenit]]u. * Loža "Pitagora" (''Ложа "Питагора"'') br. 68, Beograd – nosi naziv po [[Stara Grčka|starogrčkom]] matematičaru [[Pitagora|Pitagori]]. U okviru ove velike lože radile su i *{{Z|CG}} Loža "Montenegro" (''Ложа "Монтенегро"'') br. 4, Podgorica – nosila naziv za Crngu Goru na engleskom jeziku; izdvojila se 2007. godine i formirala [[Velika loža Crne Gore|Veliku ložu Crne Gore]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Slobodno Zidarstvo u Crnoj Gori|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|access-date=2026-05-11|last=Rogošić|first=Branko|pages=52-53|date=Ožujak 2018.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240319081829/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|archive-date=2024-03-19|website=slobodnozidarstvo.org|last2=R.|first2=D.}}</ref><ref name=":9">{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/loze.php|title=Lože RVLS|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20070220111042/http://www.rgls.org/sr/loze.php|archive-date=2007-02-20|url-status=dead}}</ref> *{{Z|CG}} Loža "Zora" (''Ложа "Зора"'') br. 12, Kotor – nosila naziv po kotorskoj loži utemeljenoj 1926. godine; izdvojila se 2007. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.<ref name=":1"/> *{{Z|CG}} Loža "Luča mikrokozma" (''Ложа "Луча микрокозма"'') br. 18, Cetinje – nosila naziv po istoimenoj [[Poema|poemi]] državnog i crkvenog poglavara, književnika i slobodnog zidara [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]]; izdvojila se 2007. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.<ref name=":1"/> *{{Z|CG}} Loža "Garibaldi" (''Ложа "Гарибалди"'') br. 22, Nikšić – nosila naziv po talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]]; izdvojila se 2007. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.<ref name=":1"/> * Loža nepoznatog imena br. 40 === Uprava === Regularnom velikom ložom Srbije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] koji se bira na dvogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/istorijat-slobodnog-zidarstva-u-srbiji/|title=Istorijat Slobodnog Zidarstva u Srbiji|access-date=2023-09-01|website=rgls.org}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} #{{Z|SCG}} Dragorad Tanasić (1993. – 1995.) #{{Z|SCG}} Novak Jauković (1995. – 1999.){{efn|Jauković je kasnije bio i veliki majstor [[Velika loža Crne Gore|Velike lože Crne Gore]], od 2006. do 2009. godine.}} #{{Z|SCG}} Jovan Vasiljević (1999. – 2001.) #{{Z|SCG}} Srđan Stanković (2001. – 2005.) #{{Z|SRB}} Petar Kostić (2005. – 2012.) #{{Z|SRB}} Ranko Vujačić (2012. – 2019.)<ref>{{Citiranje weba|title=Masoni izabrali velikog majstora srpske lože|url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/257018/masoni-izabrali-velikog-majstora-srpske-loze-nazdravili-i-tomislavu-nikolicu|date=2012-06-02|access-date=2024-11-10|website=kurir.rs|last=Bekčić-Petrović|first=Maja}}</ref> #{{Z|SRB}} Lukas Rasulić (od 2019.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 140 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/sta-je-regularnost/|title=Šta je regularnost?|access-date=2023-09-02|website=rgls.org}}</ref> === Obredi === Regularna velika loža Srbije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u ''plavoj loži'' su:<ref name=":0"/> * [[Schröderov obred]]; * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski red]] (samo prva tri stupnja); * [[Emulacijski obred]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Regularna velika loža Srbije provodi u nekoliko [[Slobodnozidarski redovi|pridruženih tijela i redova]], od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]], a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. Ova tijela i redovi su:<ref name=":0"/> * Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije ([[Srpski jezik|srp]]. ''Врховни савет Древног и прихваћеног Шкотског реда Србије'') – nadležan za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr.rs/|title=Drevni i prihvaćeni škotski obred|access-date=2024-05-15|website=aasr.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://aasr-serbia.org.rs/|title=AASR Serbia|access-date=2024-08-24|website=aasr-serbia.org.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810174210/http://aasr-serbia.org.rs/|archive-date=2018-08-10|url-status=dead}}</ref> * Kršćanski red "York Rite" Srbija (''Хришћански ред "York Rite" Србија'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=8. travnja 2024.|archive-date=23. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923212102/https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|url-status=dead}} – Kršćanski red "York Rite" Srbija (Хришћански ред "York Rite" Србија) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28364407 od 17. srpnja 2023. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.</ref> upravlja [[Yorčki obred|Yorčkim sustavom]]. ** Veliki kapitel Srbije – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]]. ** Veliki koncil Srbije – nadležan za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]]. ** Veliko zapovjedništvo Srbije – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]]. *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Srbiji: **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa]] – nadležna za rad [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]]. **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske]] – nadležno za rad [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]]. Pod zaštitom ove velike lože djeluje i [[DeMolay|Red DeMolay]] za dječake i mlade muškarce u dobi od 12 do 21 godine.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://beademolay.org/find-a-jurisdiction/|title=Find a Jurisdiction|access-date=2024-04-16|website=beademolay.org|language=en}}</ref> === Škotski red === {{Vidi još|Škotski red u Srbiji}} Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije je [[Slobodnozidarski redovi|upravno tijelo]] za [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Dravni i prihvaćeni škotski obred]] u Srbiji koje upravlja [[Visoki masonski stupnjevi|dodatnim stupnjevima]] ovog obreda, od 4. do 33. Uspostavljen je 1993. godine sa sjedištem u Beogradu. Od siječnja 2005. godine djeluje kroz udrugu pod nazivom Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (''Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=8. travnja 2024.|archive-date=23. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923212102/https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|url-status=dead}} – Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17677101 od 28. siječnja 2005. godine sa sjedištem na adresi Ul. Svetog Save 36, Općina Vračar, Beograd.</ref> Član je Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}</ref> Dosadašnji [[Veliki zapovjednik|veliki zapovjednici]] (''grand komanderi'') Vrhovnog savjeta su: Milan Marković (1993. – 1996.), Milan Popović (1996. – 2006.), Nenad Manojlović (2006. – 2007.), [[Miki Manojlović|Predrag Manojlović]] (2007. – 2012.), Dragor Hiber (2012. – 2024.) i Zoran Aleksić (od 2024.).<ref>{{Citiranje weba|url=https://sc33reaa.fr/sc33reaa/confederation/aurora/aurora001.pdf|title=History of the Supreme Council of Serbia|access-date=2024-04-16|website=sc33reaa.fr|language=en|archive-date=3. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240503165330/https://sc33reaa.fr/sc33reaa/confederation/aurora/aurora001.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=RSAA Supreme Council of Serbia - 111 years anniversary|url=https://scaasr.ro/en/supremul-consiliu-al-serbiei/|access-date=2025-12-18|website=scaasr.ro|language=en}}</ref> === Engleski sustav === ==== Majstor znaka ==== Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of Mark Master Masons of England and Wales'') je dodatno tijelo pri [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenoj velikoj loži Engleske]] nadležno za stupanj [[Red majstora znaka|majstora znaka]] u Srbiji. U Srbiji radi jedna loža, i to: * Loža "Harmonija" (''Harmony Lodge''; ''Ложа "Хармонија"'') br. 1919, Beograd == Poznati članovi == * Josip Šosberger, autor<ref>{{Citiranje weba|title=Josip Šosberger, slobodni zidar: Masoni nisu tajno društvo, ali jesu društvo s tajnom|url=https://mojnovisad.com/vesti/josip-sosberger-slobodni-zidar-masoni-nisu-tajno-drustvo-ali-jesu-drustvo-s-tajnom-id21049.html|access-date=2025-10-10|last=Aničić|first=Slađana|date=2018-03-22|website=mojnovisad.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Prvi ginekolog, medicinska sestra u Velikom ratu, prvi član Masonskog udruženja u gradu pored Tvrđave: Josip je potomak najstarije novosadske porodice|url=https://www.blic.rs/slobodno-vreme/prvi-ginekolog-medicinska-sestra-u-velikom-ratu-prvi-clan-masonskog-udruzenja-u-gradu/tsd4w87|access-date=2025-10-10|last=Latas|first=Aleksandar|date=2021-09-19|website=blic.rs}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih masonskih velikih loža]] ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://www.rgls.org/|Službena stranica}} <!-- * {{URL|https://slobodnizidari.rs|slobodnizidari.rs}}--> * {{URL|https://freimaurer-wiki.de/index.php/Regul%C3%A4re_Gro%C3%9Floge_von_Serbien|Regularna velika loža Srbije}} na freimaurer-wiki.de {{SZuSRB}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Sr]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Srbijanske udruge]] 26gaxw4gy6s54xyky0yxsdcs6eq25my 7574074 7573913 2026-08-11T09:46:09Z IndexAccount 131684 /* Regularna velika loža Srbije (od 2006.) */ 7574074 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Regularna velika loža Srbije |izvorno ime = Регуларна велика ложа Србије |logo = Rvls-logo.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = RVLS |utemeljena = [[13. ožujka|13. i]] [[14. ožujka]] [[1993.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Rimini]], [[Italija]] |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Beograd]] |lokacija = [[Srbija]]{{efn|name=RVLS|Velika loža je djelovala od 1993. do 2003. na području [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]], a od 2003. do 2006. na području [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]].}} |ključni ljudi = |broj članova = 2.000 |web stranica = {{URL|http://www.rgls.org/|rgls.org}} }} '''Regularna velika loža Srbije''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno '''RVLS''', je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]]. Ovo je najbrojnija velika loža u Srbiji s više od 2.000 članova. Osnovana je 1993. godine kao '''Regularna velika loža Jugoslavije'''. == Povijest == {{Lokacijska karta+ |Srbija i Crna Gora |float=right |width=220 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Regularne velike lože Jugoslavije prije izdvajanja crnogorskih loža. |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=45.25 |long=19.85 |label=[[Novi Sad]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=46.083333 |long=19.65 |label=[[Subotica]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=45.383333 |long=20.366667 |label=[[Zrenjanin]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=42.783333 |long=19.466667 |label=[[Podgorica]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=42.43 |long=18.77 |label=[[Kotor]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=42.38 |long=18.92 |label=[[Cetinje]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija i Crna Gora |lat=42.78 |long=18.94 |label=[[Nikšić]] |position=top }} }} Zbog radikalizacije [[Protumasonstvo|antimasonskog]] pokreta kako u Europi tako i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], [[Velika loža "Jugoslavija"]] (osnovana 1919.) je obustavila svoje aktivnosti 1940. godine. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]], 1945. godine, i uspostave [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]], kao i [[Socijalistička Republika Srbija|komunističke Srbije]], nastavlila se zabrana djelovanja slobodnih zidara tako da nije ni došlo do obnavaljanja velike lože. === Regularna velika loža Jugoslavije (1993. – 2006.) === Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s [[Raspad SFRJ|demokratskim promjenama]] kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u [[Beograd]]u: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do unošenja svjetla u [[Velika loža Jugoslavije|Veliku ložu Jugoslavije]] 23. lipnja 1990. godine kojeg unose [[Ujedinjene velike lože Njemačke]]. U uvjetima propagiranja [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|rata]] od strane predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i režima, napada na [[Mediji|medije]] i slobodu [[Tisak|tiska]] i uspona kriminalnih skupina, slobodno zidarstvo u [[Republika Srbija (1992. – 2006.)|tadašnjoj Srbiji]] trebalo je odigrati važnu ulogu u širenju ideja [[Građanska prava|građanske slobode]], duha međunacionalne i druge [[Tolerancija|tolerancije]] i [[Sloboda|slobode]]. Razna dešavanja su doprinijela tome da Ujedinjene velike lože Njemačke odluče sudbinu daljeg razvoja slobodnog zidarstva u Srbiji povjeriti Velikoj loži Jugoslavije. Zbog nesigurnosti i pritisaka vlasti, naredna godišnja skupština održana je izvan [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], u [[Italija|Italiji]], u [[Rimini]]ju. 13. i 14. ožujka 1993. godine. Tada je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] postao Dragorad Tanasić, a velika loža je nazvana '''Regularna velika loža Jugoslavije''' (''Регуларна велика ложа Југославије''). Od tada započinje dalji rast i razvoj slobodnog zidarstva.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|title=Masonerija na tlu bivše Jugoslavije: Masoni protiv režima Slobodana Miloševića|url=https://srpskainfo.com/masonerija-na-tlu-bivse-jugoslavije-masoni-protiv-rezima-slobodana-milosevica/|access-date=2025-05-12|last=Đurić|first=Vladimir "Đura"|date=2025-01-20|website=srpskainfo.com}}</ref> Oko 2000. godine ova velika loža je imala skoro 200 članova. Godine 2002. ova velika loža je dobila, odnosno obnovila, priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] koja nastavlja slobodnozidarske aktivnosti na teritoriji Srbije od njenog utemeljenja 1919. godine i prvog priznanja regularnosti iz 1930. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/145986/Tajna-drustva/Hasanovic-Moramo-da-se-ujedinimo|title=Hasanović: Moramo da se ujedinimo|date=2010-08-04|access-date=2023-09-01|website=politika.rs|last=Kljakić|first=Slobodan}}</ref><ref name=":0"/> Godine 2003. u [[Novi Sad|Novom Sadu]] je osnovana Loža "Dunav".<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/351.html|title=Istorijat Lože Br. 11 - "Dunav"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002143710/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/351.html|archive-date=2011-10-02|url-status=dead}}</ref> Godine 2004. u Beogradu je osnovana Loža "Singidunum". Godine 2006. u Beogradu su obnovljene dvije lože, "Sloga, rad i postojanstvo" i "Šumadija". Ložu "Sloga, rad i postojanstvo" uspostavili su članovi istoimene loža koja je radile pod zaštitom Velike lože Jugoslavije do 1997. godine.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/352.html|title=Istorijat Lože Br. 19 - "Sloga, Rad i Postojanstvo"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002143718/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/352.html|archive-date=2011-10-02|url-status=dead}}</ref> Loža "Šumadija" je osnovana je od članova istoimene loža koja je radile prvo pod zaštitom Velike lože Jugoslavije (1993. – 1997.) a potom i [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Jugoslavije]] (2000. – 2003.).<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/353.html|title=Istorijat Lože Br. 23 - "Šumadija"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20111002143734/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/353.html|archive-date=2011-10-02|url-status=dead}}</ref> Iste godine osnovna je i Loža "Garibaldi" u [[Nikšić]]u. Početkom lipnja 2006. godine [[Srbija]] je postala neovisna država nakon raspuštanja [[Srbija i Crna Gora|državne zajednice]] s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Već 8. lipnja usvojeno je rješenje o promjeni naziva velike lože u '''Regularna velika loža Srbije'''. === Regularna velika loža Srbije (od 2006.) === {{external media | float = | width = | topic = Emisije o slobodnom zidarsvu | caption = <!-- text placed left or right of headerimage ---> | headerimage= | title = | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=uGHrgyXiRCA Ušli smo u masonski hram u srcu Beograda], Blic TV (kolovoz 2016.) | video2 = | video3 = }} Početkom 2007. godine godine pod zaštitom Regularne velike lože Srbije radile su 22 lože, od toga 12 u Beogradu, tri u Novom Sadu, dvije u Subotici, jedna u Zrenjaninu i četiri u [[Crna Gora|Crnog Gori]], po jedna u [[Podgorica|Podgorici]], [[Cetinje|Cetinju]], [[Kotor]]u i [[Nikšić]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/loze.php|title=Lože RVLS|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20070220111042/http://www.rgls.org/sr/loze.php|archive-date=2007-02-20|url-status=dead}}</ref> Četiri crnogorske lože u Crnoj Gori pod zaštitom Regularne velike lože Srbije su 3. lipnja 2006. godine osnovale [[Velika loža Crne Gore|Veliku ložu Crne Gore]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2006&mm=06&dd=07&nav_id=200238|title=Osnovana Velika loža Crne Gore|date=2006-07-06|access-date=2023-09-01|website=b92.net}}</ref> Ove četiri lože će ostati pod zaštitom srpske velike lože sve do "unosa svjetla" u Veliku ložu Crne Gore 12. svibnja 2007. godine u Cetinju.<ref name=":1"/><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/istorijat.php|title=Istorijat slobodnog zidarstva u Srbiji|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20070513024757/http://www.rgls.org/sr/istorijat.php|archive-date=2007-05-13|url-status=dead}}</ref> Godine 2007. uspostavljene su Loža "Aurora" u [[Vršac|Vršcu]] te dvije lože u Beogradu, "Saint John" i "Đorđe Weifert".<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/354.html|title=Istorijat Lože Br. 24 - "Aurora"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110925060045/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/354.html|archive-date=2011-09-25|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/242-unoenje-svetla-u-prvu-english-speaking-lozu.html|title=Unošenje Svetla u prvu English speaking Lozu|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110829144841/http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/242-unoenje-svetla-u-prvu-english-speaking-lozu.html|archive-date=2011-08-29|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/355.html|title=Istorijat Lože Br. 25 - "Đorđe Vajfert"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110925060049/http://www.rgls.org/sr/o-nama/radionice/355.html|archive-date=2011-09-25|url-status=dead}}</ref> [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetska konferencija regularnih velikih loža]] je 30. rujna 2007. godine u [[Portland]]u, poslije izdvajanja loža koje su osnovale i promjene naziva, priznala ovu veliku ložu kao jedinu i suverenu veliku ložu u Srbiji.<ref name=":0"/> Početkom listopada 2009. godine osnovane su tri lože, "Svetinja" u [[Kragujevac|Kragujevcu]] kao i "Europa" i "Mudrost i vjera" u Beogradu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/331-ustanovljene-tri-nove-loe-pod-zatitom-rvls.html|title=Ustanovljene tri nove Lože pod zaštitom RVLS|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20110905134808/http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/331-ustanovljene-tri-nove-loe-pod-zatitom-rvls.html|archive-date=2011-09-05|url-status=dead}}</ref> Početkom 2011. godine dio članstva je suspendiran uključujući i poznatog glumca [[Miki Manojlović|Mikija Manojlovića]].<ref>{{Citiranje weba|title=Pravda: Miki Manojlović i Dragor Hiber isključeni iz masonske organizacije|url=http://www.nspm.rs/hronika/pravda-miki-manojlovic-i-dragor-hiber-iskljuceni-iz-masonske-organizacije.html?alphabet=l|access-date=2025-05-22|date=2011-01-10|website=nspm.rs}}</ref> U rujnu iste godine osnovana je Loža "Branislav Nušić" u [[Smederevo|Smederevu]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/413-uneta-je-svetlost-u-novu-32-lou-pod-zatitom-rvls.html|title=Uneta je Svetlost u novu, 32. Ložu pod zaštitom RVLS|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20121214101042/http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/413-uneta-je-svetlost-u-novu-32-lou-pod-zatitom-rvls.html|archive-date=2012-12-14|url-status=dead}}</ref> U rujnu 2012. godine osnovana je Loža "Branislav Nušić" u [[Niš]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/441-unosenje-svetla-loza-stevan-sremac.html|title=Unošenje Svetla u Ložu br. 34 "Stevan Sremac"|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20121117003045/http://www.rgls.org/sr/vesti/na-unutrasnjem-planu/441-unosenje-svetla-loza-stevan-sremac.html|archive-date=2012-11-17|url-status=dead}}</ref> U 2015. godini ova velika loža je imala oko 1.200 članova u 33 lože.<ref>{{Citiranje weba|title=Masoni sveta u Beogradu, dolaze starešine iz Evrope, SAD, Azije...|url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:537340-Masoni-sveta-u-Beogradu-dolaze-staresine-iz-Evrope-SAD-Azije|access-date=2025-07-30|last=Lopušina|first=Marko|date=2015-03-08|website=novosti.rs}}</ref> U prosincu 2021. godine u članstvo Regularne celike lože Srbije pristupilo je oko 300 slobodnih zidara iz [[Slobodno zidarstvo u Srbiji|iregularnih i nepriznatih organizacija u Srbiji]].<ref name=":21-1"/> Tom prilikom uspostavljene su četiri nove lože u Beogradu; "Dostojanstvo i istina", "Svjetlost", "Svetomir Nikolajević" i "Benjamin Franklin".<ref name=":21-1">{{Citiranje weba|title=Novi prijem tražilaca iz iregularnih i nepriznatih organizacija u RVLS|url=https://rgls.org/novi-prijem-trazilaca-iz-iregularnih-i-nepriznatih-organizacija-u-rvls/|access-date=2025-06-06|date=2021-12-15|website=rgls.org}}</ref> U Beogradu je 2024. godine osnovana Loža "Zenit". U lipnju 2026. je organiziran "Međunarodni masonski mirovni kongres" u Beogradu povodom 100. obljetnice [[Velika loža "Jugoslavija"#Masonski kongres 2026.|mirovnog skupa 1926.]] kada su se ovde prvi put posle [[Prvi svjetski rat|Velikog rata]] zagrlili njemački i francuski slobodni zidar.<ref>{{Citiranje weba|title=Masoni iz celog sveta poslali poruke mira iz Beograda|url=https://www.bbc.com/serbian/articles/crlwnezl28no/lat|access-date=2026-06-29|last=Anđelković|first=Nataša|date=2026-06-24|website=bbc.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Više od 2.000 masona iz 40 zemalja bilo u Beogradu: Posetili Avalu, večerali na dvoru, a evo koje jezive obrede kriju iza zatvorenih vrata!|url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/10031310/skup-masona-u-beogradu-preko-2-000-slobodnih-zidara-u-srbiji|access-date=2026-06-29|last=Kantar|first=Ružica|date=2026-06-26|website=kurir.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Masoni iz celog sveta poslali poruke mira iz Beograda|url=https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/masoni-iz-celog-sveta-poslali-poruke-mira-iz-beograda/|access-date=2026-07-01|date=2026-06-24|website=danas.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Sto godina nakon „Beogradskog bratskog zagrljaja“: Masoni iz cijelog svijeta ponovno su se okupili u Beogradu zbog mira|url=https://glasnik.amenkamen.com/beogradski-masonski-kongres.html|access-date=2026-08-11|date=2026-07-01|website=glasnik.amenkamen.com}}</ref> == Udruge sličnog naziva == U Srbiji su registrirane udruge i nelegitimne [[Paramasonstvo|paramasonske]] organizacije sličnog naziva<ref>Presuda Višeg suda u Beogradu, 5 P.4. br. 175/2014 od 25.11.2015.</ref> koje nisu povezane s ovom velikom ložom, i to su Udruženje "Regularna velika loža Srbije, Beograd" (osnovana 2007.), Udruženje "Velika regularna loža Srbije u orijentu Beograd" (2010.) i Regularna velika loža Srbije u zenitu Beograd Republika Srbija (2015.). [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|Sve tri organizacije]] osnovao je Čedomir Vukić. == Ustroj == Sjedište Regularne velike lože Srbije je u [[Beograd]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=8. travnja 2024.|archive-date=23. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923212102/https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|url-status=dead}} – Regularna velika loža Srbije (Регуларна велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17607928 od 1. lipnja 1993. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.</ref> === Lože === {{Lokacijska karta+ |Srbija |float=right |width=300 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Regularne velike lože Srbije |places= {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.816667 |long=20.466667 |label=[[Beograd]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.766667 |long=19.1 |label=[[Sombor]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.25 |long=19.85 |label=[[Novi Sad]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=46.083333 |long=19.65 |label=[[Subotica]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.383333 |long=20.366667 |label=[[Zrenjanin]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=45.116667 |long=21.303333 |label=[[Vršac]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.666667 |long=20.933333 |label=[[Smederevo]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.97 |long=19.6125 |label=[[Srijemska Mitrovica]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.916667 |long=22.3 |label=[[Zaječar]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.010083 |long=20.917194 |label=[[Kragujevac]] |position=left }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.316667 |long=21.883333 |label=[[Niš]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=43.916667 |long=21.366667 |label=[[Ćuprija]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=44.266667 |long=19.883333 |label=[[Valjevo]] |position=right }} {{Lokacijska karta točka |Srbija |lat=42.883333 |long=20.866667 |label=[[Kosovska Mitrovica]] |position=right }} }} U lipnju 2026. godine pod zaštitom ove velike lože rade 63 [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], od toga 39 u Beogradu, 8 u [[Novi Sad|Novom Sadu]], 4 u [[Niš]]u, po dvije u [[Subotica|Subotici]] i [[Zrenjanin]]u, te po jedna u [[Vršac|Vršrcu]], [[Smederevo|Smederevu]], [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Zaječar]]u, [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], [[Ćuprija|Ćupriji]] i [[Valjevo|Valjevu]], a jedna loža se nalazi u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]], [[Kosovo]]. U Beogradu rade i dvije lože na stranim jezicima, i to Loža "Sveti Ivan" (''Saint John / Sveti Jovan'') na engleskom jeziku i Loža "Lessing" na njemačkom jeziku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/loze-pod-zastitom-rvls/|title=Lože pod zaštitom RVLS|access-date=2023-06-20|website=rgls.org}}</ref> Trenutačno lože imaju svoja 4 hrama i središnji hram u Beogradu.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48716363|title=Masoni u Srbiji: Ko su slobodni zidari i šta rade|date=2019-06-22|access-date=2023-09-01|website=bbc.com|last=Anđelković|first=Nataša}}</ref> * Loža "Pobratim" (''Ложа "Побратим"'') br. 1, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1891. godine. * Loža "Maksimilijan Vrhovac" (''Ложа "Максимилијан Врховац"'') br. 2, Beograd – nosi naziv po zagrebačkom biskupu i slobodnom zidaru [[Maksimilijan Vrhovac|Maksimilijanu Vrhovcu]], kao i po [[Loža "Maksimilijan Vrhovac"|zagrebačkoj loži]] utemeljenoj 1913. godine. * Loža "Svjetlost Balkana Garibaldi" (''Ложа "Светлост Балкана Гарибалди"'') br. 3, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1876. godine<ref>{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/14-1-loza-svetlost-balkana-1876-1882/|title=Loža "Svetlost Balkana" (1876 – 1882.)|date=2019-12-01|access-date=2024-03-20|website=sirijus.rs}}</ref> te talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]]. * Loža "Vuk Karadžić" (''Ложа "Вук Караџић"'') br. 5, Beograd – nosi naziv po jezikoslovcu, reformatoru srpskoga jezika i slobodnom zidaru [[Vuk Karadžić|Vuku Karadžiću]]. * Loža "Mitropolit Stratimirović" (''Ложа "Митрополит Стратимировић"'') br. 6, Novi Sad<ref name=":10">{{Citiranje weba|url=http://mitropolit.org/|title=Nastanak slobodnog zidarstva u Vojvodini|access-date=2024-04-07|website=mitropolit.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180323013200/http://mitropolit.org/|archive-date=2018-03-23|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po karlovačkom metropolitu i slobodnom zidaru [[Stefan Stratimirović|Stefanu Stratimiroviću]], kao i po novosadskoj loži utemeljenoj 1924. godine. * Loža "Libertas" br. 7, Novi Sad – nosi naziv po novosadskoj loži utemeljenoj 1876. godine.{{efn|Također, po [[Latinski jezik|latinskoj]] riječi za [[Sloboda|slobodu]] te po Libertas, božici i [[Personifikacija|personifikaciji]] slobode u [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]].}} * Loža "Dositej Obradović" (''Ложа "Доситеј Обрадовић"'') br. 8, Beograd – nosi naziv po prosvjetitelju i slobodnom zidaru [[Dositej Obradović|Dositeju Obradoviću]]. * Loža "Vojvodina" (''Ложа "Војводина"'') br. 9, Zrenjanin – nosi naziv po pokrajini [[Vojvodina]] na sjeveru Srbije, kao i po zrenjaninskoj loži utemeljenoj 1931. godine. * Loža "Stvaranje – Alkotaš" (''Ложа "Стварање – Алкоташ"'') br. 10, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljenoj 1910. godine. * Loža "Dunav" (''Ложа "Дунав"'') br. 11, Novi Sad – nosi naziv po rijeci [[Dunav]]. * Loža "Mihajlo Pupin" (''Ложа "Михајло Пупин"'') br. 13, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i slobodnom zidaru [[Mihajlo Pupin|Mihajlu Pupinu]]. * Loža "Amadeus" (''Ложа "Амадеус"'') br. 14, Beograd – nosi naziv po austrijskom skladatelju i slobodnom zidaru [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfgangu Amadeusu Mozartu]]. * Loža "Nemanja" (''Ложа "Немања"'') br. 15, Niš – nosi naziv po niškoj loži utemeljenoj 1892. godine. * Loža "Singidunum" (''Ложа "Сингидунум"'') br. 16, Beograd – nosi naziv po Beogradu i njegovom nazivu u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. * Loža "Istina" (''Ложа "Истина"'') br. 17, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1920. godine. * Loža "Sloga, rad i postojanstvo" (''Ложа "Слога, рад и постојанство"'') br. 19, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljenoj 1883. godine. * Loža "Stela Polaris" (''Ложа "Стела Поларис"'') br. 20, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljenoj 1928. godine. * Loža "Saint John" (''Ложа "Сент Џон"'') br. 21, Beograd – nosi naziv po [[Sveti Ivan u slobodnom zidarstvu|Svetom Ivanu]] i radi na engleskom jeziku. * Loža "Šumadija" (''Ложа "Шумадија"'') br. 23, Beograd – nosi naziv po području [[Šumadija]], kao i po beogradskoj loži utemeljenoj 1910. godine. * Loža "Aurora" (''Ложа "Аурора"'') br. 24, Vršac – nosi naziv po vršačkoj loži utemeljenoj 1905. godine; odnosno po drugom nazivu za [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]]. * Loža "Đorđe Weifert" (''Ложа "Ђорђе Вајферт"'') br. 25, Beograd<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.djordje-vajfert.org/index.htm|title=Loža "Đorđe Vajfert"|access-date=2024-07-31|website=djordje-vajfert.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20071130173120/http://www.djordje-vajfert.org/index.htm|archive-date=2007-11-30|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po bankaru i slobodnom zidaru [[Đorđe Weifert|Đorđu Weifertu]], prvom velikom majstoru [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. * Loža "Lessing" (''Ложа "Лесинг"'') br. 26, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i slobodnom zidaru [[Gotthold Ephraim Lessing|Gottholdu Ephraimu Lessingu]] i radi na njemačkom jeziku. * Loža "Europa" (''Ложа "Европа"'') br. 27, Beograd<ref>{{Citiranje weba|title=Dobrodošli na zvaničnu stranicu Lože Evropa 27, Orient Beograd|url=https://evropa27.org/sr/|access-date=2025-06-06|website=evropa27.org}}</ref> – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža "Europa"|lanca istoimenih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2023-10-29|website=isel-europe.org|language=en}}</ref> * Loža "Svetinja" (''Ложа "Светиња"'') br. 28, Kragujevac – nosi naziv po svetinji, svetoj osobi ili predmetu. * Loža "Mudrost i vjera" (''Ложа "Мудрост и вера"'') br. 29, Beograd * Loža "Probitas 1785." (''Ложа "Пробитас 1785."'') br. 30, Novi Sad – nosi naziv po [[Petrovaradin|petrovaradinskoj]] loži utemeljenoj 1785. godine. * Loža "Alma Mons" (''Ложа "Алма Монс"'') br. 31, Novi Sad – nosi naziv po planini [[Fruška gora]], prema nazivu u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. * Loža "Branislav Nušić" (''Ложа "Бранислав Нушић"'') br. 32, Smederevo – nosi naziv po književniku [[Branislav Nušić|Branislavu Nušiću]]. * Loža "Quatuor Coronati" (''Ложа "Кватор Коронати"'') br. 33, Novi Sad – [[istraživačka loža]] nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj [[Loža "Quatuor Coronati"|Loži "Quatuor Coronati" br. 2076]], osnovanoj 1886. godine pod zaštitom [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE). * Loža "Stevan Sremac" (''Ложа "Стеван Сремац"'') br. 34, Niš – nosi naziv po književniku [[Stevan Sremac|Stevanu Sremcu]]. * Loža "Aleksandar I. Karađorđević" (''Ложа "Александар I Карађорђевић"'') br. 35, Beograd – nosi naziv po jugoslovanskom vladaru i slobodnom zidaru kralju [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandaru I.]] * Loža "Hiram" (''Ложа "Хирам"'') br. 36, Beograd – nosi naziv po [[Hiram Abif|Hiramu Abifu]]. * Loža "Avala" (''Ложа "Авала"'') br. 37, Beograd – nosi naziv po planini [[Avala (planina)|Avala]], pored Beograda. *{{Z|KOSV}} Loža "Harmonija" (''Ложа "Хармонија"'') br. 38, Kosovska Mitrovica * Loža "Felix Romuliana" (''Ложа "Феликс Ромулиана"'') br. 39, Zaječar – nosi naziv po [[Rimsko Carstvo|rimskom]] kompleksu [[Gamzigrad|Felix Romuliana]] pored Zaječara. * Loža "Goethe" (''Ложа "Гете"'') br. 41, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i znanstveniku [[Johann Wolfgang von Goethe|Johannu Wolfgangu von Goetheu]]. * Loža "Andreja Andra Dinić" (''Ложа "Андреја Андра Динић"'') br. 42, Beograd – nosi naziv po sudcu i slobodnom zidaru Andreji Diniću, posljednjem velikom majstoru [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože "Jugoslavija"]]. * Loža "Konstantin Veliki" (''Ложа "Константин Велики"'') br. 43, Niš – nosi naziv po rimskom caru [[Konstantin I. Veliki|Konstantinu I. Velikom]]. * Loža "Tales 1875." (''Ложа "Талес 1875."'') br. 44, Zrenjanin – nosi naziv po zborniku putopisa ''Travelers' Tales'' objavljenom 1875. godine. * Loža "Feniks" (''Ложа "Феникс"'') br. 45, Beograd – nosi naziv po [[Mitološka bića|mitološkom biću]] [[feniks]]. * Loža "Neoplanta" (''Ложа "Неопланта"'') br. 46, Novi Sad – nosi naziv po Novom Sadu i njegovom nazivu u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. * Loža "Beograd 878." (''Ложа "Београд 878."'') br. 47, Beograd – nosi naziv po Beogradu i prvom zapisu o slavenskom imenu ''Beograd'' iz 878. godine. * Loža "Nova srpska zadruga" (''Ложа "Нова српска задруга"'') br. 48, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži "Srpska zadruga" utemeljenoj 1881. godine. * Loža "Aleksa Nenadović" (''Ложа "Алекса Ненадовић"'') br. 49, Valjevo – nosi naziv po knezu Aleksi Nenadoviću iz razdoblja [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]]. * Loža "Živojin Mišić" (''Ложа "Живојин Мишић"'') br. 50, Beograd – nosi naziv po zapovjedniku i slobodnom zidaru [[Živojin Mišić|Živojinu Mišiću]]. * Loža "Equilibrium" (''Ложа "Еквилибријум"'') br. 51, Beograd * Loža "Lomonosov" (''Ложа "Ломоносов"'') br. 52, Beograd – nosi naziv po ruskom znanstveniku i pjesniku [[Mihail Vasiljevič Lomonosov|Mihailu Lomonosovu]]. * Loža "Mihailo Valtrović" (''Ложа "Михаило Валтровић"'') br. 53, Beograd – nosi naziv po arheologu i akademiku Mihailu Valtroviću. * Loža "Justicija" (''Ложа "Јустиција"'') br. 54, Niš – nosi naziv po [[Justicija|Justiciji]], rimskoj boginji pravde. * Loža "Panonija" (''Ложа "Панонија"'') br. 55, Novi Sad – nosi naziv po antičkom području [[Panonija]]. * Loža "Stevan Stojanović Mokranjac" (''Ложа "Стеван Стојановић Мокрањац"'') br. 56, Beograd – nosi naziv po skladatelju i slobodnom zidaru [[Stevan Stojanović Mokranjac|Stevanu Stojanoviću Mokranjcu]]. * Loža "Svjetlost Srijema" (''Ложа "Светлост Срема"'') br. 57, Sremska Mitrovica – nosi naziv po zemljopisnom i povijesnom području [[Srijem]]. * Loža "Zora" (''Ложа "Зора"'') br. 58, Beograd – nosi naziv po [[kotor]]skoj loži utemeljenoj 1926. godine. * Loža "Dostojanstvo i istina" (''Ложа "Достојанство и истина"'') br. 59, Beograd * Loža "Svjetlost" (''Ложа "Светлост"'') br. 60, Beograd – nosi naziv po [[svjetlost]]i. * Loža "Svetomir Nikolajević" (''Ложа "Светомир Николајевић"'') br. 61, Beograd – nosi naziv po piscu, političaru i slobodnom zidaru Svetomiru Nikolajeviću. * Loža "Benjamin Franklin" (''Ложа "Бенџамин Френклин"'') br. 62, Beograd – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i slobodnom zidaru [[Benjamin Franklin|Benjaminu Franklinu]]. * Loža "Hram" (''Ложа "Храм"'') br. 63, Beograd – nosi naziv po [[hram]]u, građevini posvećenoj nekom božanstvu. * Loža "Horizont" (''Ложа "Хоризонт"'') br. 64, Beograd – nosi naziv po [[obzor]]u. * Loža "Svjetlost Pomoravlja" (''Ложа "Светлост Поморавља"'') br. 65, Ćuprija – nosi naziv po mikroregiji [[Slijev|slijeva]] rijeke [[Morava (Srbija)|Velike Morave]]. * Loža "Logos" (''Ложа "Логос"'') br. 66, Beograd – nosi naziv po grčkom pojmu [[logos]]. * Loža "Zenit" (''Ложа "Зенит"'') br. 67, Beograd – nosi naziv po [[zenit]]u. * Loža "Pitagora" (''Ложа "Питагора"'') br. 68, Beograd – nosi naziv po [[Stara Grčka|starogrčkom]] matematičaru [[Pitagora|Pitagori]]. U okviru ove velike lože radile su i *{{Z|CG}} Loža "Montenegro" (''Ложа "Монтенегро"'') br. 4, Podgorica – nosila naziv za Crngu Goru na engleskom jeziku; izdvojila se 2007. godine i formirala [[Velika loža Crne Gore|Veliku ložu Crne Gore]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Slobodno Zidarstvo u Crnoj Gori|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|access-date=2026-05-11|last=Rogošić|first=Branko|pages=52-53|date=Ožujak 2018.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240319081829/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|archive-date=2024-03-19|website=slobodnozidarstvo.org|last2=R.|first2=D.}}</ref><ref name=":9">{{Citiranje weba|url=http://www.rgls.org/sr/loze.php|title=Lože RVLS|access-date=2024-07-31|website=rgls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20070220111042/http://www.rgls.org/sr/loze.php|archive-date=2007-02-20|url-status=dead}}</ref> *{{Z|CG}} Loža "Zora" (''Ложа "Зора"'') br. 12, Kotor – nosila naziv po kotorskoj loži utemeljenoj 1926. godine; izdvojila se 2007. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.<ref name=":1"/> *{{Z|CG}} Loža "Luča mikrokozma" (''Ложа "Луча микрокозма"'') br. 18, Cetinje – nosila naziv po istoimenoj [[Poema|poemi]] državnog i crkvenog poglavara, književnika i slobodnog zidara [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]]; izdvojila se 2007. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.<ref name=":1"/> *{{Z|CG}} Loža "Garibaldi" (''Ложа "Гарибалди"'') br. 22, Nikšić – nosila naziv po talijanskom revolucionaru i slobodnom zidaru [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppeu Garibaldu]]; izdvojila se 2007. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.<ref name=":1"/> * Loža nepoznatog imena br. 40 === Uprava === Regularnom velikom ložom Srbije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] koji se bira na dvogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/istorijat-slobodnog-zidarstva-u-srbiji/|title=Istorijat Slobodnog Zidarstva u Srbiji|access-date=2023-09-01|website=rgls.org}}</ref> {{div col|colwidth=25em}} #{{Z|SCG}} Dragorad Tanasić (1993. – 1995.) #{{Z|SCG}} Novak Jauković (1995. – 1999.){{efn|Jauković je kasnije bio i veliki majstor [[Velika loža Crne Gore|Velike lože Crne Gore]], od 2006. do 2009. godine.}} #{{Z|SCG}} Jovan Vasiljević (1999. – 2001.) #{{Z|SCG}} Srđan Stanković (2001. – 2005.) #{{Z|SRB}} Petar Kostić (2005. – 2012.) #{{Z|SRB}} Ranko Vujačić (2012. – 2019.)<ref>{{Citiranje weba|title=Masoni izabrali velikog majstora srpske lože|url=https://www.kurir.rs/vesti/drustvo/257018/masoni-izabrali-velikog-majstora-srpske-loze-nazdravili-i-tomislavu-nikolicu|date=2012-06-02|access-date=2024-11-10|website=kurir.rs|last=Bekčić-Petrović|first=Maja}}</ref> #{{Z|SRB}} Lukas Rasulić (od 2019.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Velika loža sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 140 [[Popis regularnih velikih loža|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/sta-je-regularnost/|title=Šta je regularnost?|access-date=2023-09-02|website=rgls.org}}</ref> === Obredi === Regularna velika loža Srbije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u ''plavoj loži'' su:<ref name=":0"/> * [[Schröderov obred]]; * [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski red]] (samo prva tri stupnja); * [[Emulacijski obred]]. == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Regularna velika loža Srbije provodi u nekoliko [[Slobodnozidarski redovi|pridruženih tijela i redova]], od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]], a na temelju potpisanih [[konkordat]]a. Ova tijela i redovi su:<ref name=":0"/> * Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije ([[Srpski jezik|srp]]. ''Врховни савет Древног и прихваћеног Шкотског реда Србије'') – nadležan za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://aasr.rs/|title=Drevni i prihvaćeni škotski obred|access-date=2024-05-15|website=aasr.rs}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://aasr-serbia.org.rs/|title=AASR Serbia|access-date=2024-08-24|website=aasr-serbia.org.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20180810174210/http://aasr-serbia.org.rs/|archive-date=2018-08-10|url-status=dead}}</ref> * Kršćanski red "York Rite" Srbija (''Хришћански ред "York Rite" Србија'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=8. travnja 2024.|archive-date=23. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923212102/https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|url-status=dead}} – Kršćanski red "York Rite" Srbija (Хришћански ред "York Rite" Србија) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28364407 od 17. srpnja 2023. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.</ref> upravlja [[Yorčki obred|Yorčkim sustavom]]. ** Veliki kapitel Srbije – nadležan za rad [[Kraljevski luk|kraljevskog luka]]. ** Veliki koncil Srbije – nadležan za rad [[Kripta (slobodno zidarstvo)|kripte]]. ** Veliko zapovjedništvo Srbije – nadležan za rad [[Templari (slobodno zidarstvo)|vitezova templara]]. *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Srbiji: **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa]] – nadležna za rad [[Red majstora znaka|Reda majstora znaka]]. **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Vrhovni veliki kapitel slobodnih zidara kraljevskog luka Engleske]] – nadležno za rad [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]]. Pod zaštitom ove velike lože djeluje i [[DeMolay|Red DeMolay]] za dječake i mlade muškarce u dobi od 12 do 21 godine.<ref name=":0"/><ref>{{Citiranje weba|url=https://beademolay.org/find-a-jurisdiction/|title=Find a Jurisdiction|access-date=2024-04-16|website=beademolay.org|language=en}}</ref> === Škotski red === {{Vidi još|Škotski red u Srbiji}} Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije je [[Slobodnozidarski redovi|upravno tijelo]] za [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Dravni i prihvaćeni škotski obred]] u Srbiji koje upravlja [[Visoki masonski stupnjevi|dodatnim stupnjevima]] ovog obreda, od 4. do 33. Uspostavljen je 1993. godine sa sjedištem u Beogradu. Od siječnja 2005. godine djeluje kroz udrugu pod nazivom Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (''Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије'').<ref>{{Citiranje weba|url=https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=8. travnja 2024.|archive-date=23. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220923212102/https://pretraga2.apr.gov.rs/unifiedentitysearch|url-status=dead}} – Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17677101 od 28. siječnja 2005. godine sa sjedištem na adresi Ul. Svetog Save 36, Općina Vračar, Beograd.</ref> Član je Europske konfederacije vrhovnih vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''European Confederation of Supreme Councils'').<ref>{{Citiranje weba|url=http://thecsce.org/organisation.html|title=Supreme Councils members of CSCE|access-date=2024-08-24|website=thecsce.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184356/http://thecsce.org/organisation.html|archive-date=2018-09-03|url-status=dead|language=en}}</ref> Dosadašnji [[Veliki zapovjednik|veliki zapovjednici]] (''grand komanderi'') Vrhovnog savjeta su: Milan Marković (1993. – 1996.), Milan Popović (1996. – 2006.), Nenad Manojlović (2006. – 2007.), [[Miki Manojlović|Predrag Manojlović]] (2007. – 2012.), Dragor Hiber (2012. – 2024.) i Zoran Aleksić (od 2024.).<ref>{{Citiranje weba|url=https://sc33reaa.fr/sc33reaa/confederation/aurora/aurora001.pdf|title=History of the Supreme Council of Serbia|access-date=2024-04-16|website=sc33reaa.fr|language=en|archive-date=3. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240503165330/https://sc33reaa.fr/sc33reaa/confederation/aurora/aurora001.pdf|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=RSAA Supreme Council of Serbia - 111 years anniversary|url=https://scaasr.ro/en/supremul-consiliu-al-serbiei/|access-date=2025-12-18|website=scaasr.ro|language=en}}</ref> === Engleski sustav === ==== Majstor znaka ==== Velika loža majstora znaka Engleske i Walesa ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of Mark Master Masons of England and Wales'') je dodatno tijelo pri [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenoj velikoj loži Engleske]] nadležno za stupanj [[Red majstora znaka|majstora znaka]] u Srbiji. U Srbiji radi jedna loža, i to: * Loža "Harmonija" (''Harmony Lodge''; ''Ложа "Хармонија"'') br. 1919, Beograd == Poznati članovi == * Josip Šosberger, autor<ref>{{Citiranje weba|title=Josip Šosberger, slobodni zidar: Masoni nisu tajno društvo, ali jesu društvo s tajnom|url=https://mojnovisad.com/vesti/josip-sosberger-slobodni-zidar-masoni-nisu-tajno-drustvo-ali-jesu-drustvo-s-tajnom-id21049.html|access-date=2025-10-10|last=Aničić|first=Slađana|date=2018-03-22|website=mojnovisad.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Prvi ginekolog, medicinska sestra u Velikom ratu, prvi član Masonskog udruženja u gradu pored Tvrđave: Josip je potomak najstarije novosadske porodice|url=https://www.blic.rs/slobodno-vreme/prvi-ginekolog-medicinska-sestra-u-velikom-ratu-prvi-clan-masonskog-udruzenja-u-gradu/tsd4w87|access-date=2025-10-10|last=Latas|first=Aleksandar|date=2021-09-19|website=blic.rs}}</ref> == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]] * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih masonskih velikih loža]] ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|http://www.rgls.org/|Službena stranica}} <!-- * {{URL|https://slobodnizidari.rs|slobodnizidari.rs}}--> * {{URL|https://freimaurer-wiki.de/index.php/Regul%C3%A4re_Gro%C3%9Floge_von_Serbien|Regularna velika loža Srbije}} na freimaurer-wiki.de {{SZuSRB}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Sr]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Srbijanske udruge]] p3qh5j78dkidv04q3grfebtoba2z79q Pretepeni grah 0 702840 7573548 7293776 2026-08-10T13:30:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573548 wikitext text/x-wiki {{Infookvir hrana | ime = Pretepeni grah | slika = [[Datoteka:Pretepeni grah (Croatia).jpg|280px]] | opis slike = Međimurski pretepeni grah<br>poslužen u tanjuru | drugo_ime = | mjesto_podrijetla = [[Međimurje]] | regija/država = [[Hrvatska]] | kreator = | vrsta = juha | temperatura = vruće | glavni_sastojci = [[grah]] u zrnu,<br>[[brašno]], [[kiselo mlijeko]],<br>[[kiselo vrhnje]], [[sol]],<br>[[voda]] ili [[Jušni temeljac|jušni temeljac]] | podvrste = | kalorije = | ostalo = dodaci: [[ocat]], [[ulje]], [[češnjak]],<br>[[vegeta]], listovi [[Lovor|“lorbeka“ (lovora)]] <br>[[biber]] i dr. }} '''Pretepeni grah''' ili '''Grahova pretepena juha''', vrsta [[Tradicija|tradicionalne]] guste [[Juha|juhe]] iz [[Međimurska kuhinja|međimurske kuhinje]], sastavnog dijela nacionalne [[Hrvatska kuhinja|hrvatske kuhinje]]. U narodu se još naziva ''bijeli grah'' ili ''grah s mlijekom''. To tekuće jelo izvorne recepture priprema se od [[grah]]a, kao glavnog sastojka, te ostalih sastojaka i dodataka: [[brašno|brašna]], [[kiselo mlijeko|kiselog mlijeka]], [[kiselo vrhnje|kiselog vrhnja]], [[sol]]i, [[Voda|vode]] ili [[Jušni temeljac|jušnog temeljca]], [[ocat|octa]], [[ulje|ulja]], [[češnjak]]a, [[vegeta|vegete]], [[Lovor|“lorbeka“ (lovora)]], [[biber]]a te drugih začina prema želji i ukusu. Grah može biti sorte črešnjevec (trešnjevac), mahunar, bijeli, crveni ili dr. == Priprema == Priprema jela započinje dan ranije, kada se grah stavlja u posudu ([[Zdjela|zdjelu]]) s vodom (plastičnu, staklenu ili metalnu), gdje ostaje najmanje nekoliko sati, da ne bude pretvrd za kuhanje. Nakon što se voda drugi dan promijeni, grah se kuha u [[Lonac|loncu]] ili [[Teća|ranjgli]] dok ne omekša. Potom se dodaje tzv. „pretep“, mješavina kiselog vrhnja, brašna i malo mlijeka, pri čemu se brašno umuti u vrhnje i/ili mlijeko. Dodaju se i ostali sastojci te se još malo sve skupa kuha, dok ne postigne odgovarajuću [[Gustoća|gustoću]]. Svi sastojci koji se dodaju grahu, osim ''lorbeka'', prije stavljanja u lonac se usitnjavaju. Ako je jelo pregusto, može se prema želji razrijediti s vodom i još provrijeti neko vrijeme (oko 10 - 15 minuta). Poslužuje se vruće u odgovarajućoj zdjeli. Jede se s [[kruh]]om, a prema ukusu i s nasjeckanim [[Luk (biljni rod)|lukom]] ili drugim [[namirnica]]ma. == Vidi još == * [[Dodatak:Popis jela međimurske kuhinje]] * [[Pretepena juha]] * [[Kuhanje]] * [[Hrvatska kulturna baština]] == Literatura == * Antun Tišlarić: '''Međimurska kuharica''', Nakladnik: TIZ „Zrinski“ Čakovec, Čakovec 1991. == Vanjske poveznice == * [http://www.visitcakovec.com/2020/05/02/pretepeni_grah/ Pretepeni grah - tradicionalno međimursko jelo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210520162414/http://www.visitcakovec.com/2020/05/02/pretepeni_grah/ |date=20. svibnja 2021. }} * [https://www.rtl.hr/tv/archive/tri-dva-jedan-kuhaj/vijesti/1141210/sto-tocno-znaci-da-je-jelo-pretepeno/ Pretep - pripravak za pretepeni grah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210520162414/https://www.rtl.hr/tv/archive/tri-dva-jedan-kuhaj/vijesti/1141210/sto-tocno-znaci-da-je-jelo-pretepeno/ |date=20. svibnja 2021. }} * [https://3mame.com/kuhaonica/pretepeni-grah/ Pretepeni grah - jednostavno jelo karakteristično za međimursku kuhinju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210520162414/https://3mame.com/kuhaonica/pretepeni-grah/ |date=20. svibnja 2021. }} * [https://medjimurje.hr/magazin/pice-i-hrana/pretepeni-grah-saznajte-recept-za-pretepeni-grah-0-12212/ Varijanta recepta za pretepeni grah s mljevenom paprikom] * [https://www.kuhaona.com/2016/10/pretepeni-grah/ Recept za pripremu pretepenog graha u ''KuhaOni''] [[Kategorija:Juhe]] [[Kategorija:Međimurska kuhinja|Grah]] [[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] 99u9mr1q5387w0dcg2vzjzqgt3tc52u Nedžad Ibrišimović 0 706334 7573564 6361572 2026-08-10T13:47:27Z Divna Jaksic 974 7573564 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Nedžad Ibrišimović | slika =Nedžad Ibrišimović.jpg | veličina = 200px | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[20. listopada]] [[1940.]] | mjesto rođenja = [[Sarajevo]], [[BiH]] | smrt = [[15. rujna]] [[2011.]] | mjesto smrti = [[Sarajevo]], [[BiH]] | zanimanje = Književnik | nacionalnost = | period pisanja = [[1964.]] – [[2011.]] | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Nedžad Ibrišimović''' ([[Sarajevo]], [[20. listopada]] [[1940.]] – [[Sarajevo]], [[15. rujna]] [[2011.]]) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je književnik [[Bošnjaci|bošnjačkog]] podrijetla. == Životopis == [[Slika:Hrob nedzada ibrisimovice 2015.jpg|thumb|lijevo|200px|Mezar Nedžada Ibrišimovića u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] Nedžad Ibrišimović je rođen 1940. godine u Sarajevu. U trećoj godini života je ostao bez oca i s majkom odlazi u [[Žepče]], gdje završava osnovnu školu. Nakon jednogodišnjeg pohađanja tehničke škole u [[Zenica|Zenici]], 1957. godine prelazi u [[Sarajevo]] i pohađa srednju školu za primijenjene umjetnosti, smjer [[kiparstvo]] i završava je 1961. godine. Nakon godinu dana nastavničkog rada u Žepču, upisuje studij filozofije u Sarajevu i diplomira 1977. godine. Bio je urednik u listovima [[Naši dani]] i [[Oslobođenje]], jedno vrijeme bio je nastavnik u [[Goražde|Goraždu]], ali je uglavnom bio profesionalni književnik. U toku [[Rat u Bosni i Hercegovini|agresije na Bosnu i Hercegovinu]] izravno se uključio u obranu zemlje. Na [[Dobrinja|Dobrinji]] je organizirao [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod|KZB Preporod]] koja je radila i u doba blokade ovog dijela Sarajeva. Član je Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1982. godine. Od 1982. do 2000. imao deset samostalnih izložbi. Bio je predsjednik je [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], od 1993. do 2001. godine, a od 1995. do 1998. glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost "Život". Prevođen je na [[Albanski jezik|albanski]], [[Češki jezik|češki]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Turski jezik|turski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Španjolski jezik|španjolski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[talijanski jezik]]. Nakon izlaska iz tiska remek djela Vječnik (2005.), Društvo pisaca Bosne i Hercegovine ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu. Umro je 15. rujna 2011. godine u Sarajevu u 71. godini života.<ref>{{cite web |url=http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/ibrisimovic-pisac-koji-je-klesao-sjene/ |title=Ibrišimović, pisac koji je klesao sjene |work=jergovic.com |accessdate=2017-04-19}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/umro-pisac-nedzad-ibrisimovic/110915028 |title=Umro pisac Nedžad Ibrišimović |work=klix.ba |date=2011-09-15 |accessdate=2017-04-19}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.mojalektira.com/biografija/nedzad-ibrisimovic/ |title=Nedžad Ibrišimović |work=mojalektira.com |accessdate=2017-04-19}}</ref> == Djela == {{Refbegin|2}} * ''Kuća zatvorenih vrata'' (Sarajevo, 1964) * ''Najbolji časovničar na svijetu" (radio drama), 1967. * ''Pisac i njegova kreatura" (radio drama), 1968. * ''Zlatni most" (radio drama), 1968. * ''Ugursuz'' (Sarajevo, 1968) * ''Karabeg'' (Sarajevo, 1971) * ''Priče'' (Sarajevo, 1972) * ''Glas koji je pukao o Egidiju" (radio drama), 1974. * ''Živo i mrtvo'' (radio drama), 1978 * ''Zmaj od Bosne'' (Sarajevo, 1980) * ''Car si ove hevte'' (Sarajevo, 1980) * ''Šamili tubakovi'' (Sarajevo, 1984) * ''Nakaza i vila'' (Sarajevo, 1986) * ''Drame'' (Sarajevo, 1988) * ''Kuća bez vrata i druge priče'' (Sarajevo, 1989) * ''Braća i veziri'' (Sarajevo, 1989) * ''Dva dana u Al-Akru'' (Sarajevo, 1989) * ''Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem'' (Sarajevo, 1992) * ''Zambaci moje duše'' (Sarajevo, 1994) * ''Vječnik'' (Sarajevo, 2005) * ''El-Hidrova knjiga'' (Sarajevo, 2011) {{Refend}} == Nagrade == {{Refbegin|2}} * ''Nagradu za dramski tekst na Bledskog festivala'', za televizijsku adaptaciju ''Ugursuza'' (1970) * ''Nagradu Izdavačkog poduzeća "Svjetlost"'' za roman ''Karabeg'' (1971) * ''Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva'' za roman ''Ugursuz'' (1975) * ''Nagrada Izdavačkog preduzeća "Veselin Masleša"'' za roman ''Braća i veziri'' (1989) * ''Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine za knjigu ''Knjiga Adema Kahrimana'' (1992) * ''Nagrada "Skender Kulenović"'' za ''Izabrana djela I - X'' (2004) * ''Nagrada Bošnjačke zajednice kulture Preporod'' za roman ''Vječnik'' (2005) * ''Nagrada Udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine'' za roman ''Vječnik'' (2005) * ''Nagrada Hasan Kaimija'' za roman ''Vječnik'' (2006) {{Refend}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske povezice == * [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2018/10/27/nedzad-ibrisimovic-proganjan-zbog-svojih-islamskih-uvjerenja Nedžad Ibrišimović – proganjan zbog svojih islamskih uvjerenja] {{GLAVNIRASPORED:Ibrišimović,Nedžad}} [[Kategorija:Bošnjački književnici]] [[Kategorija:Akademici AZUBiH]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] q9jdhnj7j8qsje6ngnrg9r6symifc15 Sula (razdvojba) 0 709374 7573549 7232622 2026-08-10T13:31:42Z Argo Navis 852 7573549 wikitext text/x-wiki {{mz|Sula}} * [[Lucije Kornelije Sula]], rimski zapovjednik i [[diktator]] * [[Sula (rod)]], rod ptica Geografija: * [[Sula (Dnjepar)]], lijevi pritok [[Dnjepar|Dnjepra]] * [[Sula (Mezen)]], desni pritok [[Mezen (rijeka)|Mezena]] * [[Sula (Pečora)]], lijevi pritok [[Pečora (rijeka)|Pečore]] * [[Sula (otok)]], otok u [Filipini]]ma * [[Sula (otočje)]], otočje u [[Molučki otoci|Molučkim otocima]], [[Indonezija]] {{razdvojba}} 6t4ktpxbes87vl6afwzhnhhgl9m4336 Suradnik:Argo Navis/common.js 2 711730 7574061 7448524 2026-08-11T09:29:12Z Argo Navis 852 gallery packed 7574061 javascript text/javascript mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/MassDelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/Skripte/Aktivni.js&action=raw&ctype=text/javascript'); // Inline diffs and inline patrol mw.loader.load("//meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Ponor/inline-diff-inline-patrol.js&action=raw&ctype=text/javascript"); //<nowiki> /* Cat-a-lot - changes category of multiple files */ mw.loader.using(['jquery.ui', 'mediawiki.util'], function(){ mw.loader.load('//commons.wikimedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.Cat-a-lot'); }); ////////// Cat-a-lot user preferences ////////// window.catALotPrefs = {"watchlist":"preferences","minor":true,"editpages":true,"docleanup":false,"subcatcount":10}; ////////////////////////////////////catALotEnd// /** * TemplateScript adds configurable templates and scripts to the sidebar * @see https://meta.wikimedia.org/wiki/TemplateScript */ $.ajax('//tools-static.wmflabs.org/meta/scripts/pathoschild.templatescript.js', { dataType: 'script', cache: true }).then(function () { pathoschild.TemplateScript.add( [ { name: 'Izvori', template:'== Izvori ==\n{{Izvori}}'}, { name: 'VP + cc-inline', template:'== Vanjske poveznice ==\n{{Commonscat-inline|}}'}, { name: 'commonscat', template:'{{Commonscat|}}'} ]); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Povezani članci', script: function (editor) { editor .replace(/== ?vidi još:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?vidi također:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutrašnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutarnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci =='); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Packed', script: function (editor) { editor .replace(/<gallery mode="packed">*/gi, '<gallery mode="packed" heights="150px">') .replace(/<gallery>*/gi, '<gallery mode="packed">'); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Rumunjska slova', script: function (editor) { editor .replace(/ţ/gi, 'ț') .replace(/ş/gi, 'ș') .appendEditSummary('Popravak rumunjskih slova') .clickDiff(); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Stupci', script: function (editor) { editor .replace('div col|cols=4}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=3}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=2}}', 'stupci|3|') .replace('div col|colwidth=24em}}', 'stupci|3|') .replace('{{div col end', ''); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Lat.', script: function (editor) { editor.replace( /(?:\[\[\s*(?:latinski(?: jezik)?\s*\|\s*)?lat\.?\s*\]\]\.?\s*|lat\.?\s*)''([^']+)''/gi, '{{lat.|$1}}' ); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'coord.', script: function (editor) { editor // ukloni početak komentara .replace(/<!--\s*\{\{\s*coord\s*=>\s*\{\{\s*coord\s*/gi, '{{coord ') // ukloni kraj komentara .replace(/\}\}\s*-->/gi, '}}') // zamijeni "lat,long" ili "lat/long" u "lat|long" .replace(/(-?\d+(?:\.\d+)?)[,\/]\s*(-?\d+(?:\.\d+)?)/g, '$1|$2'); } }); }); //</nowiki> /* === Brzo dodavanje predložaka na vrh stranice === */ mw.loader.using(['mediawiki.api', 'mediawiki.util'], function () { var api = new mw.Api(); var title = mw.config.get('wgPageName'); function getContent(callback) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'content', rvslots: 'main', titles: title }).done(function (data) { var page = Object.values(data.query.pages)[0]; callback(page.revisions[0].slots.main['*']); }); } function saveContent(text, summary) { api.postWithEditToken({ action: 'edit', title: title, text: text, summary: summary, minor: true }).done(function () { mw.notify('Izmjena spremljena.'); location.reload(); }); } /* Dodaj commonscat */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj commonscat na vrh', 'ca-add-commonscat', 'Dodaj commonscat predložak na vrh stranice' ); $('#ca-add-commonscat').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var TEXT_TO_ADD = "{{Commonscat|}}\n"; getContent(function(content){ if (content.startsWith(TEXT_TO_ADD)) { mw.notify('Predložak je već na vrhu.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje commonscat predloška (JS)' ); }); }); /* Dodaj {{dodaj infookvir|x}} */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj infookvir', 'ca-add-infobox', 'Dodaj predložak dodaj infookvir' ); $('#ca-add-infobox').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var userInput = prompt("Infookvir:"); if (!userInput) return; var TEXT_TO_ADD = "{{dodaj infookvir|" + userInput + "}}\n"; getContent(function(content){ if (content.indexOf("{{dodaj infookvir|") !== -1) { mw.notify('Predložak za infookvir već postoji na stranici.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS)' ); }); }); }); p7p1jnndg8w56x1t1a59nzsxkvcrppt 7574073 7574061 2026-08-11T09:44:40Z Argo Navis 852 7574073 javascript text/javascript mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/MassDelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/Skripte/Aktivni.js&action=raw&ctype=text/javascript'); // Inline diffs and inline patrol mw.loader.load("//meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Ponor/inline-diff-inline-patrol.js&action=raw&ctype=text/javascript"); //<nowiki> /* Cat-a-lot - changes category of multiple files */ mw.loader.using(['jquery.ui', 'mediawiki.util'], function(){ mw.loader.load('//commons.wikimedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.Cat-a-lot'); }); ////////// Cat-a-lot user preferences ////////// window.catALotPrefs = {"watchlist":"preferences","minor":true,"editpages":true,"docleanup":false,"subcatcount":10}; ////////////////////////////////////catALotEnd// /** * TemplateScript adds configurable templates and scripts to the sidebar * @see https://meta.wikimedia.org/wiki/TemplateScript */ $.ajax('//tools-static.wmflabs.org/meta/scripts/pathoschild.templatescript.js', { dataType: 'script', cache: true }).then(function () { pathoschild.TemplateScript.add( [ { name: 'Izvori', template:'== Izvori ==\n{{Izvori}}'}, { name: 'VP + cc-inline', template:'== Vanjske poveznice ==\n{{Commonscat-inline|}}'}, { name: 'commonscat', template:'{{Commonscat|}}'} ]); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Povezani članci', script: function (editor) { editor .replace(/== ?vidi još:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?vidi također:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutrašnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutarnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci =='); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Packed', script: function (editor) { editor .replace(/<"packed">*/gi, '<"packed" heights="150px">') .replace(/<gallery>*/gi, '<gallery mode="packed">'); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Rumunjska slova', script: function (editor) { editor .replace(/ţ/gi, 'ț') .replace(/ş/gi, 'ș') .appendEditSummary('Popravak rumunjskih slova') .clickDiff(); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Stupci', script: function (editor) { editor .replace('div col|cols=4}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=3}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=2}}', 'stupci|3|') .replace('div col|colwidth=24em}}', 'stupci|3|') .replace('{{div col end', ''); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Lat.', script: function (editor) { editor.replace( /(?:\[\[\s*(?:latinski(?: jezik)?\s*\|\s*)?lat\.?\s*\]\]\.?\s*|lat\.?\s*)''([^']+)''/gi, '{{lat.|$1}}' ); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'coord.', script: function (editor) { editor // ukloni početak komentara .replace(/<!--\s*\{\{\s*coord\s*=>\s*\{\{\s*coord\s*/gi, '{{coord ') // ukloni kraj komentara .replace(/\}\}\s*-->/gi, '}}') // zamijeni "lat,long" ili "lat/long" u "lat|long" .replace(/(-?\d+(?:\.\d+)?)[,\/]\s*(-?\d+(?:\.\d+)?)/g, '$1|$2'); } }); }); //</nowiki> /* === Brzo dodavanje predložaka na vrh stranice === */ mw.loader.using(['mediawiki.api', 'mediawiki.util'], function () { var api = new mw.Api(); var title = mw.config.get('wgPageName'); function getContent(callback) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'content', rvslots: 'main', titles: title }).done(function (data) { var page = Object.values(data.query.pages)[0]; callback(page.revisions[0].slots.main['*']); }); } function saveContent(text, summary) { api.postWithEditToken({ action: 'edit', title: title, text: text, summary: summary, minor: true }).done(function () { mw.notify('Izmjena spremljena.'); location.reload(); }); } /* Dodaj commonscat */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj commonscat na vrh', 'ca-add-commonscat', 'Dodaj commonscat predložak na vrh stranice' ); $('#ca-add-commonscat').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var TEXT_TO_ADD = "{{Commonscat|}}\n"; getContent(function(content){ if (content.startsWith(TEXT_TO_ADD)) { mw.notify('Predložak je već na vrhu.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje commonscat predloška (JS)' ); }); }); /* Dodaj {{dodaj infookvir|x}} */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj infookvir', 'ca-add-infobox', 'Dodaj predložak dodaj infookvir' ); $('#ca-add-infobox').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var userInput = prompt("Infookvir:"); if (!userInput) return; var TEXT_TO_ADD = "{{dodaj infookvir|" + userInput + "}}\n"; getContent(function(content){ if (content.indexOf("{{dodaj infookvir|") !== -1) { mw.notify('Predložak za infookvir već postoji na stranici.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS)' ); }); }); }); pvcnmnifqyvhlkaqr4nzkivkigea194 7574075 7574073 2026-08-11T09:49:09Z Argo Navis 852 7574075 javascript text/javascript mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/MassDelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/Skripte/Aktivni.js&action=raw&ctype=text/javascript'); // Inline diffs and inline patrol mw.loader.load("//meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Ponor/inline-diff-inline-patrol.js&action=raw&ctype=text/javascript"); //<nowiki> /* Cat-a-lot - changes category of multiple files */ mw.loader.using(['jquery.ui', 'mediawiki.util'], function(){ mw.loader.load('//commons.wikimedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.Cat-a-lot'); }); ////////// Cat-a-lot user preferences ////////// window.catALotPrefs = {"watchlist":"preferences","minor":true,"editpages":true,"docleanup":false,"subcatcount":10}; ////////////////////////////////////catALotEnd// /** * TemplateScript adds configurable templates and scripts to the sidebar * @see https://meta.wikimedia.org/wiki/TemplateScript */ $.ajax('//tools-static.wmflabs.org/meta/scripts/pathoschild.templatescript.js', { dataType: 'script', cache: true }).then(function () { pathoschild.TemplateScript.add( [ { name: 'Izvori', template:'== Izvori ==\n{{Izvori}}'}, { name: 'VP + cc-inline', template:'== Vanjske poveznice ==\n{{Commonscat-inline|}}'}, { name: 'commonscat', template:'{{Commonscat|}}'} ]); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Povezani članci', script: function (editor) { editor .replace(/== ?vidi još:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?vidi također:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutrašnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutarnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci =='); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Packed', script: function (editor) { editor .replace(/<gallery>/gi, '<gallery mode="packed">') .replace(/<gallery mode="packed">/gi, '<gallery mode="packed" heights="150px">'); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Rumunjska slova', script: function (editor) { editor .replace(/ţ/gi, 'ț') .replace(/ş/gi, 'ș') .appendEditSummary('Popravak rumunjskih slova') .clickDiff(); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Stupci', script: function (editor) { editor .replace('div col|cols=4}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=3}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=2}}', 'stupci|3|') .replace('div col|colwidth=24em}}', 'stupci|3|') .replace('{{div col end', ''); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Lat.', script: function (editor) { editor.replace( /(?:\[\[\s*(?:latinski(?: jezik)?\s*\|\s*)?lat\.?\s*\]\]\.?\s*|lat\.?\s*)''([^']+)''/gi, '{{lat.|$1}}' ); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'coord.', script: function (editor) { editor // ukloni početak komentara .replace(/<!--\s*\{\{\s*coord\s*=>\s*\{\{\s*coord\s*/gi, '{{coord ') // ukloni kraj komentara .replace(/\}\}\s*-->/gi, '}}') // zamijeni "lat,long" ili "lat/long" u "lat|long" .replace(/(-?\d+(?:\.\d+)?)[,\/]\s*(-?\d+(?:\.\d+)?)/g, '$1|$2'); } }); }); //</nowiki> /* === Brzo dodavanje predložaka na vrh stranice === */ mw.loader.using(['mediawiki.api', 'mediawiki.util'], function () { var api = new mw.Api(); var title = mw.config.get('wgPageName'); function getContent(callback) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'content', rvslots: 'main', titles: title }).done(function (data) { var page = Object.values(data.query.pages)[0]; callback(page.revisions[0].slots.main['*']); }); } function saveContent(text, summary) { api.postWithEditToken({ action: 'edit', title: title, text: text, summary: summary, minor: true }).done(function () { mw.notify('Izmjena spremljena.'); location.reload(); }); } /* Dodaj commonscat */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj commonscat na vrh', 'ca-add-commonscat', 'Dodaj commonscat predložak na vrh stranice' ); $('#ca-add-commonscat').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var TEXT_TO_ADD = "{{Commonscat|}}\n"; getContent(function(content){ if (content.startsWith(TEXT_TO_ADD)) { mw.notify('Predložak je već na vrhu.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje commonscat predloška (JS)' ); }); }); /* Dodaj {{dodaj infookvir|x}} */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj infookvir', 'ca-add-infobox', 'Dodaj predložak dodaj infookvir' ); $('#ca-add-infobox').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var userInput = prompt("Infookvir:"); if (!userInput) return; var TEXT_TO_ADD = "{{dodaj infookvir|" + userInput + "}}\n"; getContent(function(content){ if (content.indexOf("{{dodaj infookvir|") !== -1) { mw.notify('Predložak za infookvir već postoji na stranici.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS)' ); }); }); }); ilub1t0169no04wr3allf76g0nhehan 7574076 7574075 2026-08-11T09:49:49Z Argo Navis 852 7574076 javascript text/javascript mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/MassDelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); mw.loader.load('//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Suradnik:Ivi104/Skripte/Aktivni.js&action=raw&ctype=text/javascript'); // Inline diffs and inline patrol mw.loader.load("//meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Ponor/inline-diff-inline-patrol.js&action=raw&ctype=text/javascript"); //<nowiki> /* Cat-a-lot - changes category of multiple files */ mw.loader.using(['jquery.ui', 'mediawiki.util'], function(){ mw.loader.load('//commons.wikimedia.org/w/load.php?modules=ext.gadget.Cat-a-lot'); }); ////////// Cat-a-lot user preferences ////////// window.catALotPrefs = {"watchlist":"preferences","minor":true,"editpages":true,"docleanup":false,"subcatcount":10}; ////////////////////////////////////catALotEnd// /** * TemplateScript adds configurable templates and scripts to the sidebar * @see https://meta.wikimedia.org/wiki/TemplateScript */ $.ajax('//tools-static.wmflabs.org/meta/scripts/pathoschild.templatescript.js', { dataType: 'script', cache: true }).then(function () { pathoschild.TemplateScript.add( [ { name: 'Izvori', template:'== Izvori ==\n{{Izvori}}'}, { name: 'VP + cc-inline', template:'== Vanjske poveznice ==\n{{Commonscat-inline|}}'}, { name: 'commonscat', template:'{{Commonscat|}}'} ]); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Povezani članci', script: function (editor) { editor .replace(/== ?vidi još:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?vidi također:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutrašnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci ==') .replace(/== ?unutarnje poveznice:? ?==/gi, '== Povezani članci =='); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Packed', script: function (editor) { editor .replace(/<gallery mode="packed">/gi, '<gallery mode="packed" heights="150px">') .replace(/<gallery>/gi, '<gallery mode="packed">'); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Rumunjska slova', script: function (editor) { editor .replace(/ţ/gi, 'ț') .replace(/ş/gi, 'ș') .appendEditSummary('Popravak rumunjskih slova') .clickDiff(); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Stupci', script: function (editor) { editor .replace('div col|cols=4}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=3}}', 'stupci|3|') .replace('div col|cols=2}}', 'stupci|3|') .replace('div col|colwidth=24em}}', 'stupci|3|') .replace('{{div col end', ''); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'Lat.', script: function (editor) { editor.replace( /(?:\[\[\s*(?:latinski(?: jezik)?\s*\|\s*)?lat\.?\s*\]\]\.?\s*|lat\.?\s*)''([^']+)''/gi, '{{lat.|$1}}' ); } }); pathoschild.TemplateScript.add({ name: 'coord.', script: function (editor) { editor // ukloni početak komentara .replace(/<!--\s*\{\{\s*coord\s*=>\s*\{\{\s*coord\s*/gi, '{{coord ') // ukloni kraj komentara .replace(/\}\}\s*-->/gi, '}}') // zamijeni "lat,long" ili "lat/long" u "lat|long" .replace(/(-?\d+(?:\.\d+)?)[,\/]\s*(-?\d+(?:\.\d+)?)/g, '$1|$2'); } }); }); //</nowiki> /* === Brzo dodavanje predložaka na vrh stranice === */ mw.loader.using(['mediawiki.api', 'mediawiki.util'], function () { var api = new mw.Api(); var title = mw.config.get('wgPageName'); function getContent(callback) { api.get({ action: 'query', prop: 'revisions', rvprop: 'content', rvslots: 'main', titles: title }).done(function (data) { var page = Object.values(data.query.pages)[0]; callback(page.revisions[0].slots.main['*']); }); } function saveContent(text, summary) { api.postWithEditToken({ action: 'edit', title: title, text: text, summary: summary, minor: true }).done(function () { mw.notify('Izmjena spremljena.'); location.reload(); }); } /* Dodaj commonscat */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj commonscat na vrh', 'ca-add-commonscat', 'Dodaj commonscat predložak na vrh stranice' ); $('#ca-add-commonscat').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var TEXT_TO_ADD = "{{Commonscat|}}\n"; getContent(function(content){ if (content.startsWith(TEXT_TO_ADD)) { mw.notify('Predložak je već na vrhu.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje commonscat predloška (JS)' ); }); }); /* Dodaj {{dodaj infookvir|x}} */ mw.util.addPortletLink( 'p-cactions', '#', 'Dodaj infookvir', 'ca-add-infobox', 'Dodaj predložak dodaj infookvir' ); $('#ca-add-infobox').on('click', function (e) { e.preventDefault(); var userInput = prompt("Infookvir:"); if (!userInput) return; var TEXT_TO_ADD = "{{dodaj infookvir|" + userInput + "}}\n"; getContent(function(content){ if (content.indexOf("{{dodaj infookvir|") !== -1) { mw.notify('Predložak za infookvir već postoji na stranici.'); return; } saveContent( TEXT_TO_ADD + content, 'Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS)' ); }); }); }); 3g5r2ajjzpus91zdcu8vkacbl5r6hfu Rosa Bonheur 0 711755 7573970 6331536 2026-08-11T06:33:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573970 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Rosa Bonheur |slika = André Adolphe-Eugène Disdéri (French - (Rosa Bonheur) - Google Art Project.jpg |veličina = |opis = Fotografija Rose Bonheur<br />(autor André-Adolphe-Eugène Disdéri)<ref>{{cite web |url=http://www.getty.edu/art/collection/objects/91831/andre-adolphe-eugene-disderi-rosa-bonheur-1861-1864/ |title=[Rosa Bonheur] |publisher=J. Paul Getty Museum |access-date=30. listopada 2021.}}</ref> |rođenje = [[16. ožujka]] [[1822.]] |smrt = [[25. svibnja]] [[1899.]] |nacionalnost = [[Francuzi|Francuskinja]] |period = [[Realizam (likovna umjetnost)|Realizam]] |vrsta = [[slikarstvo]] - [[kiparstvo]] |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Rosa Bonheur''' ([[Bordeaux]], [[16. ožujka]] [[1822.]] – Thomery, [[25. svibnja]] [[1899.]]) bila je francuska slikarica i kiparica.<ref>{{cite web |url=https://doi.org/10.1093/gao/9781884446054.article.T009871 |title=Bonheur, (Marie-)Rosa (Rosalie) |publisher=Oxford University Press |access-date=30. listopada 2021.}}</ref> ==Životopis== Rođena Marie-Rosalie Bonheur, iz umjetničke je obitelji. Njezin otac Raymond, njezina braća Auguste i Isidore te njena sestra Juliette također su bili poznati po slikarstvu ili kiparstvu.<ref>{{cite book |editor=Stanton, Theodore |title=Reminiscences of Rosa Bonheur |year=1910 |publisher=Andrew Melrose |location=London |url=https://books.google.ca/books?id=EAVGAQAAIAAJ&pg=PA45 |pages=45}}</ref> Prvi put je izlagala na Salonu u [[Pariz]]u 1841., a 1848. nagrađena je prvorazrednom medaljom.<ref>{{cite book |editor=Gaze, Delia |title=Dictionary of Women Artists, Vol. 1 |year=1997 |publisher=Fitzroy Dearborn Publishers |location=London and Chicago |url=https://archive.org/details/dictionaryofwome01gaze/page/288/mode/2up |isbn=1-884964-21-4 |pages=289}}</ref> Sljedeće godine izložila je sliku koja prikazuje oranje u Nivernaisu koju je naručila francuska vlada.<ref>{{cite web |url=https://nmwa.org/art/artists/rosa-bonheur/ |title=Rosa Bonheur |publisher=National Museum of Women in the Arts |access-date=30. listopada 2021.}}</ref> Prvobitno je bila namijenjena muzeju u [[Lyon]]u, ali tamo nikad nije poslana, a sada se nalazi u zbirci [[Muzej d'Orsay]].<ref>{{cite web |url=https://www.musee-orsay.fr/fr/oeuvres/labourage-nivernais-68 |title=Labourage nivernais |publisher=Musée d'Orsay |access-date=30. listopada 2021.}}</ref> Na Salonu 1853. izložila je djelo koje će postati njezina najpoznatija slika.<ref name="MET">{{cite web |url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/435702 |title=The Horse Fair |publisher=The Metropolitan Museum of Art |access-date=30. listopada 2021.}}</ref> Vrlo velika slika (244,5 x 506,7 cm), na njoj je istaknuto nekoliko konja u pokretu na sajmu u Parizu.<ref name="MET"/> Osim što je bila umjetnički cijenjena, slika je bila i financijski uspjeh za Bonheur, jer joj je 1855. Ernest Gambart za nju platio 40.000 [[Francuski franak|franaka]].<ref name="MET"/> Kasnije 1877. godine sliku će kupiti Cornelius Vanderbilt (1843. – 1899.), jedan od unuka [[Cornelius Vanderbilt|Corneliusa Vanderbilta]], i pokloniti je [[Muzej umjetnosti Metropolitan|Metropolitanskom muzeju umjetnosti]].<ref name="MET"/> U [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] postoji manja verzija ove slike.<ref>{{cite web |url=https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/rosa-bonheur-the-horse-fair |title=The Horse Fair |publisher=The National Gallery |access-date=30. listopada 2021.}}</ref> [[Datoteka:Rosa Bonheur, The Horse Fair, 1852–55.jpg|left|thumb|400px|<div style="text-align: center;">''The Horse Fair''<ref name="MET"/></div>]] Zbog njene popularnosti čak su dvije njezine slike prikazane na velikoj umjetničkoj izložbi koja je održana u [[Manchester]]u 1857. godine.<ref>{{cite book |author=Manchester Art Treasures Exhibition |title=Catalogue of the Art Treasures of the United Kingdom |year=1857 |publisher=Bradbury and Evans |location=London |pages=107}}</ref> Kao priznanje za njezina postignuća, 1865. je odlikovana Nacionalnim redom [[Legija časti|Legije časti]], a 1894. promaknuta je u čin časnika.<ref>{{cite web |url=https://www.leonore.archives-nationales.culture.gouv.fr/ui/notice/41807 |title=Notice L0267050 |publisher=Base de données Léonore - Archives Nationales |access-date=30. listopada 2021.}}</ref> Godine 1859. kupila je Château de By u općini Thomery i gdje će joj biti dom do kraja života.<ref>{{cite web |url=https://www.chateau-rosa-bonheur.fr/en/page-1 |title=The history of Château de By |publisher=Château de Rosa Bonheur |access-date=7. ožujka 2022. |archive-date=14. svibnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220514064344/https://www.chateau-rosa-bonheur.fr/en/page-1 |url-status=dead }}</ref> Umrla je 1899., pokopana je na [[Groblje Père-Lachaise|groblju Père-Lachaise]] u koncesiji koja je pripadala obitelji njezine dugogodišnje suputnice Nathalie Micas.<ref>{{cite web |url=https://www.findagrave.com/memorial/44170350/marie-rosalie-bonheur |title=Marie-Rosalie “Rosa” Bonheur |publisher=Find a Grave |access-date=30. listopada 2021.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Rosa-Bonheur |title=Rosa Bonheur |publisher=Encyclopædia Britannica Online |access-date=30. listopada 2021.}}</ref> Jednu od ranih biografija njezina života napisala je američka umjetnica Anna Elizabeth Klumpke.<ref>{{cite book |author=Klumpke, Anna |title=Rosa Bonheur: sa vie, son oeuvre |year=1908 |publisher=Ernest Flammarion |location=Paris |url=https://archive.org/details/rosabonheursavie00klum_0/page/n9/mode/2up}}</ref> [[Datoteka:Rosa Bonheur, Ewe, or A Grazing Sheep, model second half 19th century, NGA 136035.jpg|right|thumb|<div style="text-align: center;">''Ewe, ili ovca koja pase''<ref>{{cite web |url=https://www.nga.gov/collection/art-object-page.136035.html |title=Ewe, or A Grazing Sheep, model second half 19th century |publisher=National Gallery of Art |access-date=30. listopada 2021.}}</ref></div>]] ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bonheur, Rosa}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Slikari realizma]] [[Kategorija:Francuski kipari]] tg9u8k558ua0so3tcu97lw807yp4jwg Abdolhossein Zarrinkoub 0 717131 7573561 7427534 2026-08-10T13:44:34Z Divna Jaksic 974 7573561 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Abdolhossein Zarrinkoub<br>عبدالحسین زرین‌کوب | slika = Zarinkoub.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[17. ožujka]] [[1923.]] | mjesto rođenja = [[Borudžerd|Borujerd]] | smrt = [[15. rujna]] [[1999.]] | mjesto smrti = [[Teheran]] | zanimanje = Književnik i znanstvenik | nacionalnost = [[Iran]]ac | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Abdolhossein Zarrinkoub''' ([[Perzijski jezik|perz.]]: عبدالحسین زرین‌کوب ; [[Borudžerd|Borujerd]], [[17. ožujka]] [[1923.]] - [[Teheran]], [[15. rujna]] [[1999.]]), [[iran]]ski je učenjak i profesor te istaknuti poznavalac iranske književnosti, povijesti književnosti, perzijske kulture i povijesti. Doktorirao je na Sveučilištu u Teheranu 1955. godine. Predavao je na mnogim prestižnim svjetskim sveučilištima, među ostalim na [[Oxford]]u, [[Sorbonna|Sorbonni]] i [[Princeton]]u. Zbog svojih pionirskih radova o iranskoj književnosti, književnoj kritici i komparativnoj književnosti smatra se ocem moderne perzijske književnosti. Zarrinkoubovi istraživački radovi učinili su ga iranistom svjetskog glasa i neprikosnovenim majstorom perzijske književnosti i poezije. Pored stotinu objavljenih članaka, autor je brojnih knjiga na [[Perzijski jezik|pezijskom]], [[Francuski jezik|francuskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Najpoznatije Zarrinkoubovo djelo je ''Stupanj po stupanj do susreta s Bogom'', koje prati životnu priču perzijskog mislioca, učenjaka i [[Derviš|sufijskog]] pjesnika iz 13. stoljeća [[Dželaluddin Rumi|Dželaluddina Rumija]], poznatijeg kao Hazreti Mevlana.<ref>{{cite web|url=https://www.buybook.ba/shop/product/4995/stepen-po-stepen-do-susreta-s-bogom|title=Stepen po stepen do susreta s Bogom|publisher=buybook.ba|date=2017-08-05|accessdate=2020-12-30|archive-date=12. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220112204952/https://www.buybook.ba/shop/product/4995/stepen-po-stepen-do-susreta-s-bogom|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske povezice == * [http://www.caroun.com/Research/Researchers/Iran/Zarrinkoub/ZarrinkoubContents.html Iranian Researcher - Abdolhossein Zarrinkoub] * ʻAbd al-Ḥusayn Zarrīnʹkūb (1379 (2000)). Dū qarn sukūt: sarguz̲asht-i ḥavādis̲ va awz̤āʻ-i tārīkhī dar dū qarn-i avval-i Islām (Two Centuries of Silence). Tihrān: Sukhan. {{OCLC|46632917}}, {{ISBN|964-5983-33-9}}. {{GLAVNIRASPORED:Zarrinkoub, Abdolhossein}} [[Kategorija:Iranski književnici]] mqjyhlvos8wzyo5kus8k8mm6pv9u28u Holokaust 0 717540 7573611 7397549 2026-08-10T15:22:22Z ~2026-43940-50 369197 /* */ 7573611 wikitext text/x-wiki {{Infookvir napad na civile | naslov = Holokaust | dio = [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] | slika = Arbeit-macht-frei3.jpg | velicina_slike = 300px | alt = | opis = Slogan ''[[Arbeit macht frei]]'' koji se nalazio na ulazima mnogih [[Nacistički koncentracijski logori|nacističkih koncentracijskih logora]] | karta = | velicina_karte = | karta_alt = | opis_karte = | lokacija = [[Treći Reich]] i europske države pod nacističkom okupacijom | meta = | koordinate = | datum = [[1941.]] – [[1945.]] | vremenska_zona = | vrsta = sustavni [[genocid]], [[masovno ubojstvo]] i [[etničko čišćenje]] | mrtvih = Max 271 tisuća [[Židovi|Židova]] | ranjenih = | zrtve = <!-- ili | zrtva = --> | pocinitelji = <!-- ili | pocinitelj = --> <!-- kratica: | pocin = ili | poc = --> | napadaci = <!-- ili | napadac = --> | osumnjicenici = <!-- ili | osumnjicenik = --> | oružje = | brojpocin = <!-- ako jedan | brojpoc = --> | branitelji = <!-- ili | branitelj = --> | motiv = [[antisemitizam]], [[rasizam]] | istraga = | mrtvozornik = | webstranica = | module = | biljeske = }} [[Datoteka:Yellowbadge logo.svg|mini|150px|Žuta »židovska zvijezda« ([[Njemački jezik|njem.]] ''Judenstern''), koju su Židovi morali nositi u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]]] '''Holokaust''' ili '''šoa''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] הַשׁוֹאָה‎, ''HaShoah'' – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sustavni državni [[progon]] i [[genocid]] nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] pod vodstvom [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i njegovih suradnika.<ref>{{harvnb|Snyder|2010|pp=389, 413|loc=chpt. ''[https://books.google.ca/books?id=ks0WBQAAQBAJ&q=Holocaust+genocide Numbers and Terms]''}}.<br />Primjeri u: {{harvnb|Bauer|2002}}, {{harvnb|Cesarani|2004}}, {{harvnb|Dawidowicz|1981}}, {{harvnb|Evans|2002}}, {{harvnb|Gilbert|1986}}, {{harvnb|Hilberg|1996}}, {{harvnb|Longerich|2012}}, {{harvnb|Phayer|2000}}, {{harvnb|Zuccotti|1999}}</ref><ref>{{cite web|last=Jager|first=Elliot|url=http://magazine.foi.org/articles/inside-yad-vashem/|title=Inside Yad Vashem|work=A Zionist memorial to the victims of Hitler’s war against the Jews|year=2016|access-date=26. veljače 2017|archive-date=2. svibnja 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160502211304/http://magazine.foi.org/articles/inside-yad-vashem/|url-status=dead}}</ref> U ranim primjerima holokausta uključuju se progoni tijekom [[Kristalna noć|''»Kristalne noći«'']] i eutanazijski program [[Akcija T4|''»Akcija T4«'']], što se kasnije razvilo u upotrebu odreda smrti i [[Nacistički koncentracijski logori|koncentracijskih logora]], kao i masovne i centralno organizirane pokušaje da se usmrti svaki mogući pripadnik skupina na koje su ciljali nacisti.<ref>{{cite web |title=The Holocaust: Definition and Preliminary Discussion |url=http://www.yadvashem.org/yv/en/holocaust/resource_center/the_holocaust.asp |website=yadvashem.org |publisher=[[Yad Vashem]] |accessdate=26. lipnja 2015 |archive-date=28. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200428112310/https://www.yadvashem.org/yv/en/holocaust/resource_center/the_holocaust.asp |url-status=dead }}</ref> Žrtve obuhvaćaju i [[Djeca u holokaustu|1,5 milijuna djece]]. Holokaustom je obuhvaćeno oko dvije trećine Židova koji su ranije živjeli u kontinentalnoj Europi. Šira definicija holokausta obuhvaća i nežidovske žrtve nacističke kampanje [[Masovno ubojstvo|masovnog ubojstva]],{{sfn|Gerlach|2016|p=14}}, kao što su npr. [[Romi]], [[Poljaci]] i druge [[Slaveni|slavenske etničke skupine]], i pacijenti [[Akcija T4|Akcije T4]] koji su bili mentalno i fizički onesposobljeni.{{sfn |Niewyk |Nicosia|2000|pp=45, 51–52}} Jedna šira definicija obuhvaća i [[Rusi|Ruse]], [[Ratni zarobljenik|ratne zatočenike]], [[homoseksualac|homoseksualce]], [[Jehovini svjedoci|Jehovine svjedoke]], [[Crnci|crnce]], disidente i političke protivnike nacista, te članove drugih manjinskih skupina. Od 1941. do 1945. provođeni su sustavni progoni i ubojstva pripadnika različitih naroda. Pod koordinacijom [[Schutzstaffel|Schutzstaffela (SS-a)]], s uputama iz najvišeg rukovodstva [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP-a)]], svaka grana birokracije u tadašnjoj Njemačkoj bila je uključena u logistiku i provođenje masovnih ubojstava. Ubojstva su počinjena u cijeloj Europi pod njemačkom okupacijom, kao i u samoj nacističkoj Njemačkoj, a također su počinjena i na svim [[Sile Osovine|područjima pod upravom njezinih saveznika]]. Druge žrtve nacističkih zločina su [[Poljaci]], [[Ukrajinci]], i drugi [[Slaveni|slavenski narodi]]; sovjetski građani i sovjetski ratni zatočenici; [[Komunizam|komunisti]]; [[Homoseksualnost|homoseksualci]]; [[Jehovini svjedoci]] i drugi. Procjenjuje se da je oko {{n|42 500}} pritvornih ustanova korišteno u progonima.{{ni}} Prema nekim procjenama, u provođenje progona bilo je uključeno preko {{n|200 000}} počinitelja.{{ni}} Europski [[Židovi]] bili su glavne žrtve holokausta, a plan za sustavni genocid nad Židovima nacisti su nazivali ''»[[Konačno rješenje|konačnim rješenjem židovskog pitanja]]«''. Kao [[posljedice Drugog svjetskog rata]], pa i samog holokausta, prvo je došlo do [[Nürnberški proces|sudskih procesa u Nürnbergu]], tijekom kojih je istaknutim nacistima suđeno za zločine tijekom rata. Kao kulturna revolucija, došlo je i do [[Denacifikacija|denacifikacije]] ([[njemački jezik|njem.]] ''Entnazifizierung''), te do [[Dogovor o reparacijama između Izraela i Zapadne Njemačke|dogovora o reparacijama između Izraela i Zapadne Njemačke]]. Tijekom procesa u [[Nürnberg]]u došlo je i do [[poricanje Holokausta|poricanja holokausta]], kojim su neki od suđenih htjeli umanjivati holokaust ili prikazati ga kao »opravdano djelo«. == Etimologija i definicija == === Podrijetlo izraza === [[Datoteka:Buchenwald Ohrdruf Corpses 76891.jpg|mini|Trupla žrtava KL Buchenwald, 1945.]] ''Holokaust'' ([[grčki jezik|grčki]] ''olokauston'': »potpuno spaljen«, od prefiksa ''olo'' i ''kauston'', »spaljen«) je žrtva paljenica bogovima ili dušama pokojnika kod Grka i Rimljana, pri kojoj se obično (za razliku od drugih tipova žrtava) spaljivala cijela žrtvena životinja. Kod starih [[Izrael]]aca postojao je analogni obred spaljivanja cijelog [[janje]]ta (hebrejski ''olam kalil'': »uništenje ognjem«).<ref>{{cite encyclopedia |editor-last=Whitney|editor-first=William Dwight |year=1904|title=Holocaust |encyclopedia=[[Century Dictionary|The Century Dictionary and Cyclopedia]] |volume=4 |p=2859 |url=https://archive.org/stream/centurydictio04whit#page/2858/mode/2up |accessdate = 1. lipnja 2016}}</ref> Riječ ''holokaust'' prvi je za taj genocid (koji sami [[Židovi]] označavaju hebrejskom izrazi šoa; ''HaShoah'' – u prijevodu: »katastrofa«) upotrebio crkveni sabor protestantskih crkava tadašnje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]]. Postupno je ušao u opću upotrebu i danas je to osnovno značenje izraza. Termin je postupno ušao u opću upotrebu u raznim jezicima do [[1970-ih]] godina. Postoje razlike u opsegu primjene pojma. U širem značenju, obuhvaća i genocid nad [[Romi]]ma i [[Slaveni]]ma, kao i ubijanje drugih skupina (homoseksualci, duševni i fizički bolesnici, politički protivnici, poljski i sovjetski ratnih zatočenici, Jehovini svjedoci itd.){{sfn|Gerlach|2016|p=14}}<ref>{{harvnb|Snyder|2010|p=384}}; {{harvnb|Fitzgerald|2011|p=4}}; {{harvnb|Hedgepeth|Saidel|2010|p=16}}; {{harvnb|Evans|2015|loc=The Anatomy of Hell}}</ref> koje je [[Treći Reich|nacionalsocijalistička država]] provodila. === Definicija === Restriktivna definicija holokausta je nacistički [[genocid]] Židova.{{sfn|Snyder|2010|p=412-413}}{{sfn|Bauer|2002|pp=10–11}}{{efn|Daljnji primjeri obuhvaćaju Ben Kiernan u ''Blood and Soil'',{{sfn|Kiernan|2009|p=454}} Stevea Atkinsa u ''Holocaust Denial as an International Movement'',{{sfn|Atkins|2009|p=11}} Susan Zuccotti u 'The Holocaust, the French, and the Jews'',{{sfn|Zuccotti|1993|p=5}} Richarda Evansa u ''Lying About Hitler'',{{sfn|Evans|2002|p=104}} Martina Gilberta u ''The Holocaust'',{{sfn|Gilbert|1985|p=18}} i Adama Jonesa u ''Genocide''.{{sfn|Jones|2006|p=147}} }} Šira definicija holokausta obuhvaća neke ili sve nežidovske žrtve nacističkih kampanja [[masovno ubojstvo|masovnog ubojstva]]. ''Kolumbijski vodič za holokaust'' ograničava definiciju holokausta na Židove, [[Genocid nad Romima|Rome]] i pacijente [[Akcija T4|Akcije T4]] koji su bili mentalni i fizički invalidi. Njeni autori pišu: »sve tri grupe, i samo te grupe, bile su jednake žrtve [[Nacizam i rasa|nacističkog rasizma]] i genocida«.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=45, 51–52}} Oni isto tako nude tri dodatne definicije koje obuhvaćaju gledišta povjesničara koji identificiraju nekoliko dodatnih skupina žrtava. Jedna je da se holokaust odnosi samo na Židove, druga je da je bilo nekoliko različitih holokausta, svaki od kojih je pogađao zasebnu skupina ljudi, a treća obuhvata sve rasistički motivirane zločine nacista.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=51–52}} [[Timothy D. Snyder]] napisao je: »Termin holokaust se ponekad koristi na dva različita načina: da označava sve njemačke politike ubijanja tijekom rata, ili da označava sve represije Židova od strane nacističkog režima«.{{sfn|Snyder|2010|p=412}} Šira definicija takozvanog »paralelnog holokausta« obuhvaća sovjetske ratne zatočenike koji su preminuli kao rezultat zlostavljanja uzrokovana nacističkom rasnom politikom,{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=48–49}} nežidovske pripadnike Poljaka koji su umirali od jako loših uvjeta koji su nastali zbog nacističke okupacije Poljske, sovjetske građane koji su umirali zbog sličnih uvjeta u okupiranim dijelovima [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]],{{sfn |Niewyk |Nicosia|2000|pp=49–50}} mentalno i fizički nesposobne ljude koji su ubijani u okviru [[Akcija T4|programa eutanazije]] Velikonjemačkog Reicha,{{sfn| Niewyk|Nicosia|2000|p=48}} Rome, ili Romd i Sinte,{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=47–48}} homoseksualce, Jehovine svjedoke i druge vjerske disidente.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=50–51}} == Obilježja == [[Datoteka:WW2-Holocaust-Europe.png|mini|upright=1.5|Karta [[geto|geta]] u Europi u kojima su Židovi bili zatvarani prije slanja u [[Logor smrti|logore smrti]].]] === »Genocidna država« === Cjelokupno tadašnje njemačko društvo bilo je uključeno u aktivnosti vezane za genocid, pretvarajući Treći Reich u ono što je jedan istraživač holokausta, [[Michael Berenbaum]], nazvao »genocidnom državom«.{{sfn|Berenbaum|2006|p=103}} Birokrati su učestvovali u pronalaženju evidencije za identifikaciju Židova, konfiskaciju imovine i planiranje rasporeda vlakova kojima su deportirani Židovi. Tvrtke su otpuštale židovske radnike, a kasnije zapošljavale Židove kao [[Robovlasništvo|robovsku]] radnu snagu. Sa sveučilišta su isključivali studente i profesore židovskog porijekla. Njemačke farmaceutske tvrtke su testirale lijekove na zatočenicima; druge tvrtke su gradile [[krematorij]]e.{{sfn|Berenbaum|2006|p=103}} Pri ulazu zatočenika u logore smrti, bilo im je naređeno da predaju svu osobnu svojinu, koja je bila popisana i označena prije nego što je poslana u Njemačku za ponovnu upotrebu ili recikliranje.{{sfn|Arad|1987|pp=154–159}} Putem [[Max Heiliger|lažnih računa]], Njemačka nacionalna banka pomogla je u [[Pranje novca|pranju dragocjenosti]] oduzetih žrtvama.{{sfn|Fischel|p=167}} [[Saul Friedländer]] piše da: »ni jedna društvena skupina, ni jedna vjerska zajednica, ni jedna znanstvena institucija ili profesionalna asocijacija u Njemačkoj i širom Europom nije proglasila svoju solidarnost sa Židovima«{{sfn |Friedländer|2007|p=xxi}} On piše da su neke kršćanske Crkve »deklarirale da bi i konvertirane Židove trebalo promatrati kao dio stada, ali čak i tada s rezervom«.{{sfn|Friedländer|2007|p=xxi}} Friedländer tvrdi da to čini holokaust posebnim, budući da se [[Antisemitizam|antisemitska]] politika mogla »provoditi do njenih najekstremnijih nivoa bez uplitanja bilo kakvih značajnih kompenzacijskih gledišta«.{{sfn|Friedländer|2007|p=xxi}} === Ideologija === Povjesničar [[Yehuda Bauer|Bauer Jehuda]] tvrdi da je holokaust bio zasnovan na ideologiji i mitovima, a ne na praktičnim razmatranjima.{{sfn|Bauer|2002|p=48}} [[Eberhard Jäckel]] tvrdi da je jedno posebno svojstvo holokausta bilo da je prvi put neka država stavila svoju punu moć iza deklaracije da cijeli narod treba da bude potpuno izbrisan bez izuzetka i to što je prije moguće.{{sfn|Maier|1988|p=53}} Ubojstva su sistematski sprovođena u gotovo svim područjima okupirane Europe, u više od 20 okupiranih zemalja.{{sfn|United States Holocaust Memorial Museum|1996|p=7}} Ubijeno je skoro 3 milijuna Židova u okupiranoj Poljskoj i između 700.000 i 2,5 milijuna Židova u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Stotine tisuća drugih Židova ubijeno je u ostalim dijelovima Europe pod njemačkom okupacijom.{{sfn|Crowe|2008|p=447}} Iz rasprava na [[Konferencija u Wannseeu|konferencije u Wannseeu]] jasno je da je nacističko »konačno rješenje židovskog pitanja« obuhvaćalo i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i sve neutralne države Europe, kao što su [[Irska]], [[Švicarska]], [[Turska]], [[Švedska]], [[Portugal]] i [[Španjolska]].{{sfn|Gilbert|2001|p=289}} Procjenjuje se da je bilo preko 200.000 počinilaca holokausta.{{sfn|Stone|2011|p=109}} === Industrijalizirano ubijanje === {{glavni|Logor smrti}} Upotreba koncentracijskih logora ili logora smrti, opremljenih plinskim komorama za sistematsko masovno istrebljenje ljudi, bila je jedinstvena karakteristika holokausta. Izgrađeni su za sistematsku svrhu ubijanja milijuna ljudi, prije svega pomoću [[Ciklon B|otrovnih plinova]].{{sfn|Gellately|Stoltzfus|2001|p=216}} Stacionarni objekti koji su izgrađeni u svrhu masovnog istrebljenja rezultat su ranijeg nacističkog eksperimentiranja s otrovnim plinom tijekom tajnog [[akcija T4|programa eutanazije ]] mentalnih pacijenata.<ref name="Gassing">{{cite web | url=http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005220 | title=Gassing Operations | publisher=[[United States Holocaust Memorial Museum]] | date = 20. lipnja 2014 | accessdate = 25. siječnja 2015 | work=Holocaust Encyclopedia}}</ref> == Provođenje holokausta u nacističkoj Njemačkoj == === Od 1933. do 1942.=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1972-033-39, Magdeburg, zerstörtes jüdisches Geschäft.jpg|mini|Trgovina dječje obuće židovskog vlasnika u [[Magdeburg]]u, koja je uništena tijekom »[[Kristalna noć|Kristalne noći]]«, studenoga 1938.]] Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[nacizam|nacisti]] počinju ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj [[Židovi|Židova]] u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi. Antižidovska kampanja pokrenuta je preko [[radio|radija]] i [[novine|novina]], a u svim školama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno "učenje o rasama" kao obavezni predmet ''(vidi članak [[rasizam]])''. Donesen je niz antižidovskih propisa, koji kulminiraju proglašenjem [[Nürnberški zakoni|Nürnberških zakona]] (''Zakon o građanima Carstva'' i ''Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti'') [[15. rujna]] [[1935.]], Židovi gube njemačko državljanstvo; ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što naročito pogađa intelektualce: znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd.), niti njihova djeca mogu pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji i dr.); zabranjeno je sklapanje [[brak]]a između ''[[Arijska rasa|Arijaca]]'' i Židova kao i seksualni odnosi; zabranjeno je zapošljavanje Arijaca u kućanstvima Židova, itd. Ti će zakoni biti kasnije primijenjeni u svim pripojenim zemljama i okupiranim područjima, pa tako i u [[NDH]] ''(vidi članak [[Holokaust u NDH]])''. Pod njemačkim pritiskom i [[Italija]] je [[1938.]] godine uvela antižidovsko zakonodavstvo. Mjere protiv Židova poduzimaju pod njemačkim pritiskom i zemlje istočne Europe; izuzetak je [[Čehoslovačka]], koju međutim Njemačka zaposjeda [[1938.]] – [[1939.]] Velik broj Židova emigrirao je iz tih država. U Njemačkoj je [[1933.]] živjelo oko 500.000 Židova, od kojih je do [[1939.]] oko 300.000 emigriralo. Na inicijativu predsjednika [[SAD]]-a [[Franklin Delano Roosevelt|F. D. Roosevelt]]a održana je ljeti [[1938.]], međunarodna konferencije o izbjeglicama u Evianu u [[Švicarska|Švicarskoj]], ali nije dala rezultate: nijedna zemlja nije otvorila svoja vrata židovskim izbjeglicama. Mnogi od njih naseljavaju se u [[Palestina|Palestinu]]. Međutim, u srpnju [[1939.]] britanska vlada, suočena s otporom [[Arapi|Arapa]], ograničava useljavanje Židova u Palestinu na samo 15.000 u sljedećih pet godina. Ubojstvo njemačkog konzula u [[Pariz]]u u studenome [[1938.]], poslužilo je nacistima kao povod za masovne nasilne akcije i odvođenje u logore ([[Kristalna noć]]). [[Datoteka:Aerial photograph of the destroyed Warsaw Ghetto.jpg|[[Varšavski geto]]|alt=|mini|220x220px]] Obavezno nošenje oznake na odjeći propisano je prvo za Židove u Poljskoj u studenom [[1939.]], a kasnije i u Njemačkoj i drugim državama. Židovi su ponovo smješteni u posebne izolirane dijelove gradova ([[geto|geta]]), od kojih je najveći bio u [[Varšava|Varšavi]]; tamo je došlo i do jedinog organiziranog i masovnog otpora Židova ''(vidi članak [[Varšavski geto]])''. U jesen [[1941.]] počela je realizacija plana, da se svi Židovi iz Njemačke i zaposjednutih područja srednje i zapadne [[Europa|Europe]] deportiraju na istok. Židovi su prikupljani i transportirani [[vlak]]om u stočnim vagonima; tisuće su pritom umrle. Taj je plan ubrzo bio zaustavljen odlukom o »[[Konačno rješenje|konačnom rješenju]]«. === Otpor antižidovskim mjerama === [[Datoteka:Oskar Schindler.jpg|mini|180px|lijevo|[[Oskar Schindler]]]] Otpor ovim mjerama postojao je u mnogim zaposjednutim zemljama. Najsnažniji je bio u [[Danska|Danskoj]], gdje je nakon prvih protužidovskih mjera sam kralj na radiju izjavio da će osobno staviti židovsku zvijezdu, ako bilo koji građanin njegove zemlje na to bude prisiljen. Kada su [[1943.]], Nijemci uveli svoju direktnu upravu nad zemljom i naredili uhićenje svih ''nearijaca'', organizirano je potajno prebacivanje Židova [[brod]]ovima u [[Švedska|Švedsku]], tako da su gotovo svi spašeni. U [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je u veljači [[1941.]] organiziran generalni štrajk, da bi se spriječile deportacije Židova. U [[Italija|Italiji]] je bio snažan otpor progonu Židova, pa su čak prihvaćane izbjeglice iz [[Francuska|Francuske]] i s [[Balkan]]a; tako se spasilo nekoliko tisuća izbjeglica iz [[NDH]]. [[Bugarska]] nije deportirala nijednog Židova, a također ni [[Finska]]. U [[Austrija|Austriji]], pripojenoj Njemačkom carstvu [[1938.]], bilo je mnogo prosvjeda protiv postupka prema Židovim i apela da se pojedinci izuzmu. U istočnim zemljama, gdje je [[Nacizam|nacistički]] okupacijski režim bio mnogo stroži ([[Slaveni]] su smatrani inferiornom rasom, pogodnom samo za roblje), takva vrsta organiziranog i masovnog otpora nije bila moguća. Pojedinci su pružali otpor provedbi antižidovskih mjera ilegalno spašavajući pojedine Židove, za što je simbol postao [[Oskar Schindler]]; [[Izrael]] je kasnije za takve pojedince uveo priznanje [[Pravednik među narodima]]. Također su takvu pomoć pružali organizirani [[antifašizam|antifašistički]] pokreti otpora u raznim zemljama. Tako je bilo i u Hrvatskoj. === »Konačno rješenje« === {{glavni|Konačno rješenje|Konferencija u Wannseeu}} [[Datoteka:Auschwitz II-Birkenau gate, after 1945.jpg|mini|Glavni ulaz u [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]], nakon 1945.]] [[Datoteka:Mass Grave at Bergen-Belsen concentration camp - Fritz Klein - IWM BU4260.jpg|mini|Trupla žrtava u masovnoj grobnici [[Sabirni logor Bergen-Belsen|koncentracijskog logora Bergen-Belsen]], travnja [[1945.]]]] Uspjeh vojnog pohoda na [[SSSR]] potakao je naciste na odluku, da se umjesto ranije planirane deportacije na istok provede »[[konačno rješenje]] židovsko pitanja«, tj. fizička likvidacija svih Židova u Europi. Plan je na tajnoj konferenciji u Berlin-Wannseeu [[20. siječnja]] [[1942.]], ([[Konferencija u Wannseeu]]) izložio SS-Obergruppenführer [[Reinhard Heyndrich]], šef Sigurnosne policije i Sigurnosne službe. On je bio osobno od [[Adolf Hitler|Hitlera]] ovlašten da provede taj plan; svim državnim službama bilo je naređeno, da sudjeluju u istrebljenju pod vodstvom [[SS]]-a. Određeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad pod minimalnim životnim uvjetima sve, dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija naređeno je ubijanje [[plin]]om i strijeljanje. Nakon Heyndrichove pogibije (u atentatu u [[Češka|Češkoj]]) provođenje plana preuzeo je [[Adolf Eichmann]]. Na temelju te odluke osnovani su posebni [[koncentracijski logori]] te [[logor smrti|logori smrti]]. Dok su u koncentracijskim (sabirnim) logorima zatvorenici radili, jedina funkcija logora smrti je bilo sustavno istrebljivanje zatvorenika, najčešće uz pomoć visoko sofisticirane organizacije (primjerice, postojale su jedinice zatvorenika koje bi se brinule da krematorij neprekidno pali leševe). Logori smrti osnivani su ponajviše na području okupirane [[Poljska|Poljske]]: [[Auschwitz]] (Oswiencim), Birkenau (Brzezinka), Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Sobibor, Izbica i drugi. Kada je sovjetska vojska tijekom 1944., zaposjela Poljsku, likvidacije su nastavljene u logorima na njemačkom tlu: Dachau, Bergen-Belsen i Buchenwald. U rujnu 1944., [[Heinrich Himmler]] izdaje naređenje, da se prestane s likvidacijama. Međutim, do oslobađanja logora koje su izveli Saveznici, još su desetine tisuća umrle u logorima od gladi i zaraza. [[Datoteka:Flag Schutzstaffel.svg|mini|lijevo|200px|Znak [[SS]]-a]] Dio deportiranih, najčešće žene, djeca i starci, pri dolasku u logore je odmah ubijen, dok je dio privremeno ostavljen na [[život]]u kao robovska radna snaga; dio bi umro od iscprljenosti, a ostali su kasnije također ubijeni. U prvo su vrijeme žrtve, ako ih nisu strijeljali na stotine i tisuće, ubijane pomoću ispušnih plinova [[kamion]]a u vožnji: pedesetak bi bilo nabijeno u hermetički zatvoren prostor u koji je bila prespojena ispušna cijev, tako da bi se svi pogušili. Kasnije je masovno ubijanje usavršeno: tvrka DEGESCH – ''Njemačko društvo za borbu protiv štetočina'' – isporučivala je brzodjelujući plin [[ciklon B]]. Pomoću ovog plina krvnici iz [[SS]]-a organizirali su "racionalno" masovno ubijanje u željezničkim vagonima ili u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuševima. To je omogućavalo da se prevarene žrtve same svuku pa su im tako oduzete i odjeća i razne sitnice, koje su još posjedovali. Nakon smrti, prije bacanja u peći za spaljivanje, čupani su zlatni [[zubi]]. Od zubnih proteza, nakita i prstenja dobiveno je 17 tona [[zlato|zlata]]. Uz ubijanje u logorima, sustavno istrebljenje [[Židovi|Židova]] i drugih provodile su posebne jedinice, tzv. ''SS-Einsatzgruppen'', organizirane u sastavu svake pojedine njemačke armije za djelovanje u pozadini; u njima su sudjelovali i [[litva]]nski, [[Latvija|latvijski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Ukrajina|ukrajinski]] pomoćni policajci. Osim odvođenja i likividacije u logorima, organizirali su i pojedinačna i masovna strijeljanja na raznim mjestima. Cijeli je proces, nakon spomenute Heyndrichove pogibije, bio u nadležnosti [[Adolf Eichmann|Adolfa Eichmanna]], koji je pokazao velike organizacijske sposobnosti i bitno doprinio da ubijanje ide sve brže i sve efikasnije. Bez obzira na njegove napore, Holokaust je s vremenom ipak počeo crpiti velike logističke resurse Reicha i tako posredno utjecati na situaciju na bojnom polju. To je, po nekim ocjenama, bio jedan od razloga zašto zapadni saveznici i [[SSSR]], iako su raspolagali podacima o tome što se događa, nisu uložili bitne napore u cilju zaustavljanja Holokausta, koji se nastavio sve do samog kraja rata, odnosno sloma nacističke Njemačke. === Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) === U [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]], jedinom logoru smrti u Europi koji nije bio pod njemačkom upravom, ubijeno je između 70.000 i 100.000 zatočenika.<ref>{{Citiranje weba |title=koncentracijski logori |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32708 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. siječnja 2022.}}</ref> === Holokaust u Srbiji === Osobine [[logor smrti|logora smrti]] imao je i [[Sabirni logor Sajmište|logor Sajmište]] kraj [[Beograd]]a, koji je bio pod njemačkom upravom. Jedan od spomenutih kamiona, čija je ispušna cijev bila spojena tako, da ubija ljude u tovarnom prostoru, vozio je i kroz Beograd. == Posljedice == {| class="wikitable sortable" style="float:right; clear:right; text-align:right; margin-left:1.5em; font-size:95%" |+ Tablica profesora [[David M. Crowe]]{{sfn|Crowe|2008|p=447}} |- ! Država !! Broj Židova<br />(prije rata) !! Broj žrtava<br/>holokausta |- | [[Albanija]] || || 200 – 591 |- | [[Austrija]] || 185.000 – 192.000 || 48.767 – 65.000 |- | [[Belgija]] || 55.000 – 70.000 || 24.000 – 29.902 |- | [[Češka (povijesna pokrajina)|Češka]] i [[Moravska]] || 92.000 – 118.310 || 78.150 – 80.000 |- | [[Bugarska]] ||50.000 || 7.335 |- | [[Danska]] || 7.500–7.800 || 60 – 116 |- | [[Estonija]] || 4.500 || 1.500 – 2.000 |- | [[Finska]] || 2.000 || 0 (7–8 stranih državljana izručeno Njemačkoj) |- | [[Francuska]] || 330.000 – 350.000 || 73.320 – 90.000 |- | [[Njemačka]] <small>(1933.)</small> || 523.000 – 525.000 || 130.000 – 160.000 |- | [[Grčka]] || 77.380 || 58.443 – 67.000 |- | [[Mađarska]] || 725.000 – 825.000 || 200.000 – 569.000 |- | [[Italija]] || 42.500 – 44.500 || 5.596 – 9.000 |- | [[Latvija]] || 91.500 – 95.000 || 60.000 – 85.000 |- | [[Litva]] || 168.000 || 130.000 – 200.000 |- | [[Luksemburg]] || 3.800 || 720 – 2.000 |- | [[Nizozemska]] || 140.000 || 98.800 – 120.000 |- | [[Norveška]] || 1.700 – 1.800 || 758 – 1.000 |- | [[Poljska]] || 3.300.000 – 3.500.000 || 2.700.000 – 3.000.000 |- | [[Rumunjska]] <small>(1930.)</small> || 756.000 || 270.000 – 287.000 |- | [[Slovačka]] || 136.000 || 68.000 – 100.000 |- | [[Sovjetski Savez]] || 3.020.000 || 700.000 – 2.500.000 |- | [[Jugoslavija]] || 78.000 – 82.242 || 51.400 – 67.438 |- | '''Ukupno''' || 9.702.930 – 10.169.332 ||4.707.056 – 7.442.390 |} Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno 5,29 do 6 milijuna Židova,<ref>[http://www.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html FAQs. The Holocaust Resource Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220127092400/https://www.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html |date=27. siječnja 2022. }}, [[Yad Vashem]], yadvashem.org, pristupljeno 27. siječnja 2021.</ref> odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u [[svijet]]u. Demografska slika u [[Europa|Europi]] se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Središnjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u [[SAD]], odnosno u [[Palestina|Palestinu]], gdje je stvorena židovska nacionalna država [[Izrael]]. [[Romi]] su druga grupa koja je bila objekt [[genocid]]a. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000, što iznosi između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta (u širem smislu riječi, ne uključujući samo Židove) obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna. Slično kao i [[Prvi svjetski rat]], Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], pogotovo kada je izvršeno u tako naprednoj, prosvijećenoj i civiliziranoj državi kao što je [[Njemačka]]. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom, da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća [[znanost]]i. Zato se Holokaust često opisuje kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se pripisuje ograničenom broju ljudi – najčešće samom [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] i uskom krugu njegovih pristaša – i specifičnom spletu okolnosti za koje je malo vjerojatno, da će se ikada ponoviti. Iznose se međutim i teze da Holokaust ne bi bio moguć, barem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu ili otvorenu podršku nežidovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput [[Poljska|Poljske]], motiviranu pohlepom i otvorenim ili latentnim [[Antisemitizam|antisemitizmom]]. === Dan sjećanja === ''[[Dan sjećanja na holokaust]]'' danas se obilježava u [[SAD]]-u i u svim europskim državama. Veliki značaj ima ''United States Holocaust Memorial Museum'' otvoren u [[Washington]]u u travnju [[1993.]], na dan početka ustanka u [[Varšavski geto|Varšavskom getu]]. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} === Citirana bibliografija === {{refbegin|2}} * {{cite book|last=Atkins|first=Stephen E. |year=2009|title=Holocaust Denial as an International Movement |publisher=Praeger |location=Westport, CT |isbn=978-0-313-34538-8}} * {{Cite book | ref = harv | last=Bauer|first=Yehuda|year=1982|title=A History of the Holocaust|url= https://archive.org/details/historyofholocau00yehu|location=New York|publisher=Franklin Watts}} * {{Cite book | ref = harv | last=Cesarani|first=David|year=2004|title=Holocaust: From the Persecution of the Jews to Mass Murder|location=London|publisher=Routledge}} * {{cite book|last=Dawidowicz|first=Lucy S.|title=The War Against the Jews, 1933-1945|url=http://books.google.com/books?id=V7l8Vy5gn-kC|year=1986|publisher=Bantam Books|isbn=978-0-553-34532-2}} * {{cite journal|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2015|title=The Anatomy of Hell |work=The New York Review of Books |url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2015/jul/09/concentration-camps-anatomy-hell/?utm_medium=email&utm_campaign=NYR+Nazi+camps+Astrid+Lindgren+New+York+police+photographs&utm_content=NYR+Nazi+camps+Astrid+Lindgren+New+York+police+photographs+CID_47ff9b6073315e90ae879838894bcef1&utm_source=Email%20marketing%20software&utm_term=The%20Anatomy%20of%20Hell}} * {{Cite book | ref = harv | last=Fitzgerald|first=Stephanie|year=2011|title=Children of the Holocaust|location=Mankato, MN|publisher=Compass Point Books}} * {{Cite book | ref = harv | last=Gerlach| first=Christian | title=The extermination of the European Jews | publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge, United Kingdom |year=2016|isbn=978-0-521-70689-6 }} * {{Cite book | ref = harv | last=Gilbert|first=Martin |year=1986|title=The Holocaust: The Jewish Tragedy | url = https://archive.org/details/holocaustjewisht0000gilb |location=London |publisher=Collins}} * {{Cite book | ref = harv | last1=Hedgepeth|first1=Sonja M.|last2=Saidel|first2=Rochelle G.|year=2010|title=Sexual Violence against Jewish Women During the Holocaust|location=Lebanon, NH|publisher=University Press of New England}} * {{Cite book | ref = harv | last=Hilberg|first= Raul|year=1961|title= The Destruction of the European Jews |edition= First, of three, |location= Chicago |publisher=Quadrangle (Times Books)|isbn=978-0300095579}} * {{Cite book | ref = harv | editor-last=Jones|editor-first=Adam|year=2010|title=Genocide: A Comprehensive Introduction|edition=2nd|location=Abingdon|publisher=Routledge}} * {{Cite book | ref = harv | last=Kiernan|first=Ben |year=2009|title=Blood and Soil: A World History of Genocide and Extermination from Sparta to Darfur |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |isbn=978-0-300-14425-3}} * {{Cite book | ref = harv | last=Longerich|first=Peter|year=2003|origyear=2001|title=The Unwritten Order: Hitler's Role in the Final Solution|url= https://archive.org/details/unwrittenorderhi0000long|location=Stroud|publisher=Tempus Publishing}} * {{Cite book | ref = harv | last1=Niewyk|first1=Donald L.|last2=Nicosia|first2=Francis R. |year=2000|title=The Columbia Guide to the Holocaust |location=New York, NY |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0231112000 |url=https://books.google.com/books?id=lpDTIUklB2MC}} * {{cite book|last=Phayer|first=Michael|title=The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965|year=2000|location=Bloomington and Indianapolis|publisher=Indiana University Press|url=https://books.google.rs/books?id=aZTD96Upq9AC}} * {{Cite book | ref = harv | last=Snyder|first=Timothy|year=2010|title=Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin|location=London|publisher=The Bodley Head}} * {{Cite book | ref = harv | last=Zuccotti|first=Susan|year=1999|title=The Holocaust, the French, and the Jews|url= https://archive.org/details/holocaustfrenchj0000zucc|location=Lincoln, NE|publisher=University of Nebraska Press}} * {{cite book |last=Crowe |first=David M. |author-link=David M. Crowe |year=2008 |title=The Holocaust: Roots, History, and Aftermath |publisher=Westview Press |location=Boulder, CO |isbn=978-0-8133-4325-9}} * {{cite book |last=Zuccotti |first=Susan |author-link=Susan Zuccotti |year=1993 |title=The Holocaust, the French, and the Jews |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=0-465-03034-3}} * {{cite book |last=Gilbert |first=Martin |author-link=Martin Gilbert |year=1985 |title=The Holocaust: A History of the Jews of Europe During the Second World War |location=New York |publisher=Henry Holt |isbn=0-8050-0348-7|url-access=registration |url=https://archive.org/details/holocausthistory0000gilb}} {{refend}} == Dodatna literatura == <div style="height:300px;overflow:auto;"> {{refbegin|25em|indent=yes}} : {{cite book|last=Allen|first=Michael Thad|year=2002|title=The Business of Genocide: The SS, Slave Labor, and the Concentration Camps|url=https://archive.org/details/businessofgenoci00alle|location=London and Chapel Hill|publisher=The University of North Carolina Press}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=1989|chapter=Rescue by negotiations? Jewish attempts to negotiate with the Nazis|editor=Michael R. Marrus|title=The Nazi Holocaust, Part 9: The End of the Holocaust|publisher=Walter de Gruyter|ref=CITEREFBauer1989|pages=3–21}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=1998|origyear=1994|chapter=Gypsies|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|ref=CITEREFBauer1998|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/441 441]–455}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=2002|title=Rethinking the Holocaust|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|ref=CITEREFBauer2002}} : {{cite book |editor1-last=Bennett |editor1-first=Gaymon |editor2-last=Peters |editor2-first=Ted |editor3-last=Hewlett |editor3-first=Martinez J. |editor4-last=Russell |editor4-first=Robert John |year=2008 |title=The Evolution of Evil |publisher=Vandenhoeck & Ruprecht |isbn=978-3525569795 |url=https://books.google.com/books?id=Vca7Y0VI5aAC |accessdate=1. 7. 2016 }} : {{cite book|last=Benz|first=Wolfgang|year=2007|title=Die 101 wichtigsten Fragen- das dritte Reich|edition=2nd|publisher=C.H. Beck}} : {{cite book|last=Berenbaum|first=Michael|year=2005|title=The World Must Know: The History of the Holocaust as Told in the United States Holocaust Memorial Museum|publisher=United States Holocaust Memorial Museum, Johns Hopkins University Press|isbn=978-0801883583}} : {{cite book|last=Bergen|first=Doris|year=2016|url=https://www.amazon.com/War-Genocide-Holocaust-Critical-International/dp/1442242280/|title=The Holocaust: A Concise History 3rd ed.|publisher=Rowman & Littlefield}} : {{cite journal|last=Berghahn|first=Volker R.|year=1999|title=Germans and Poles, 1871–1945|journal=Yearbook of European Studies|volume=13|pages=15–36}} : {{cite book|last=Black|first=Edwin |year=2009|title=The Transfer Agreement: The Dramatic Story of the Pact Between the Third Reich and Jewish Palestine |location=Washington, D.C. |publisher=Dialog Press |isbn=978-0914153139 |p=xiii}} : {{cite book|last=Bloxham|first=Donald |year=2000|title=Extermination through work: Jewish Slave Labour under the Third Reich |publisher=Holocaust Educational Trust Research Papers |volume=1 |issue=1}} : {{cite book|last=Brechtken|first=Magnus|year=1998|title=Madagaskar für die Juden: antisemitische Idee und politische Praxis 1885–1945|edition=2nd|location=Munich|publisher=Oldenbourg Wissenschaftsverlag}} : {{cite book|last=Breitman|first=Richard|year=1991|title=The Architect of Genocide: Himmler and the Final Solution|url=https://archive.org/details/architectofgenoc00rich|location=New York|publisher=Knopf}} : {{cite journal|last=Browning|first=Christopher|year=1986|title=Nazi Ghettoization Policy in Poland: 1939–41|journal=Central European History|volume=19|number=4|jstor=4546081|doi=10.1017/s0008938900011158|pages=343–368|issn=0008-9389 }} : {{cite book |last=Browning |first=Christopher |author-mask=3 |year=1992 |title=Ordinary Men: Reserve Police Battalion 101 and the Final Solution in Poland |url=https://archive.org/details/ordinarymen00chri |location=New York |publisher=HarperCollins |ref=CITEREFBrowning1992 }} [http://hampshirehigh.com/exchange2012/docs/BROWNING-Ordinary%20Men.%20Reserve%20Police%20Battalion%20101%20and%20the%20Final%20Solution%20in%20Poland%20(1992).pdf London: Penguin Books (2001)]. : {{cite book|last=Browning|first=Christopher|author-mask=3 |year=2004|title=The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942|location=Jerusalem|publisher=Yad Vashem|ref=CITEREFBrowning2004}} : {{cite book|last=Buchheim|first=Hans|year=1968|chapter=Command and Compliance|editor1-last=Helmut Krausnick|editor2-last=Hans Buchheim|editor3-last=Martin Broszat; Hans-Adolf Jacobsen|title=The Anatomy of the SS State|location=New York|publisher=Walker and Company|pages=303–396}} : {{cite book|last=Buchholz|first=Werner|year=1999|title=Pomern|series=Deutsche Geschicte im Osten Europas|location=Berlin|publisher=Siedler}} : {{cite book|last=Burleigh|first=Michael|year=2000|chapter=Psychiatry, Society and Nazi 'Euthanasia'|editor=Omer Bartov|title=The Holocaust: Origins, Implementation, Aftermath|url=https://archive.org/details/holocaustorigins00bart|location=London|publisher=Routledge|pages=[https://archive.org/details/holocaustorigins00bart/page/43 43]–62}} : {{cite book|last=Burleigh|first=Michael|year=2001|title=The Third Reich: A New History|url=https://archive.org/details/thirdreichnewhis00burl}} : {{cite book |last=Burleigh |first=Michael |author-mask=3 |last2=Wippermann |first2=Wolfgang |year=1991 |title=The Racial State: Germany 1933–1945 |url=https://archive.org/details/racialstate00mich |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |ref={{SfnRef|Burleigh|Wippermann|1991}} }} : {{cite book|last=Cesarani|first=David|author-mask=3 |year=2005|title=Eichmann: His Life and Crimes|location=London|publisher=Vintage|ref=CITEREFCesarani2005}} : {{cite book|last=Cooper|first=Robert W.|year=2010|title=The Red Triangle: The History of the Persecution of Freemasons |location=Bungay |publisher=Lewis Masonic}} : {{cite book|last=Cooper|first=Robert W. |author-mask=3 |year=2011|origyear=1947 |title=The Nuremberg Trial |location=London |publisher=Faber & Faber |isbn=978-0571272730 |ref={{SfnRef|Cooper|2011}} }} : {{cite book|last=Cornwell|first=John|title=Hitler's Pope: The Silence of Pius XII|year=1999|location=London|publisher=Viking|url=https://books.google.com/books?hl=sr&id=dQLZAAAAMAAJ}} : {{cite book|last=Корнвел|first=Џон|title=Хитлеров папа: Тајна историја Пија XII|year=2000|location=Београд|publisher=Службени лист СРЈ}} : {{cite book|last=Czech|first=Danuta |year=1989|title=Kalendarium der Ereignisse im Konzentrationslager Auschwitz-Birkenau 1939–1945 |publisher=Rowohlt, Reinbek |language=}} : {{cite book|last=Dawidowicz|first=Lucy|author-mask=3|year=1981|title=The Holocaust and the Historians|url=https://archive.org/details/holocausthistori0000dawi|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press|ref=CITEREFDawidowicz1981}} : {{cite book|last1=Dear|first1=Ian|last2=Foot|first2=Richard D.|year=2001|title=The Oxford companion to World War II|location=Oxford|publisher=Oxford University Press}} : {{cite book|last1=Diamant|first1=Adolf |year=1998|title=Zerstörte Synagogue vom November 1938: Ein Bestandaufnahme|location=Frankfurt-am-Main|publisher=Selbstverlag}} : {{cite book|last=Domarus|first=Max|year=2004|title=Hitler: Speeches and Proclamations ''(4 volumes)''|location=Wauconda, IL|publisher=Bolchazy-Carducci Publishers}} :{{cite book|last=Dwork|first=Deborah|title=Auschwitz, 1270 to the present|url=https://archive.org/details/auschwitz1270top00dwor|publisher=Norton|location=New York|year=1996|isbn=978-0-393-03933-7}} : {{cite book|last1=Ђурић|first1=Рајко|last2=Милетић|first2=Антун|title=Историја холокауста Рома|year=2008|location=Београд|publisher=Политика|url=https://books.google.com/books?id=KTAxAQAAIAAJ}} : {{cite book|last=Ehrenreich|first=Eric|year=2007|title=The Nazi Ancestral Proof: Genealogy, Racial Science, and the Final Solution.|url=https://archive.org/details/naziancestralpro00ehre_0|location=Bloomington|publisher=Indiana University Press}} : {{cite book|last=Engel|first=David|year=2012|title=The Holocaust: The Third Reich and the Jews |location=London|publisher=Routeledge}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|year=1989|title=In Hitler's Shadow|url=https://archive.org/details/inhitlersshadow00rich|location=New York, NY|publisher=Pantheon}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3|year=2005|title=The Third Reich in Power|url=https://archive.org/details/thirdreichinpowe00evan|location=New York|publisher=Penguin|ref=CITEREFEvans2005}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2002|title=Lying About Hitler: The Holocaust, History and the David Irving Trial|location=London|publisher=Verso|ref=CITEREFEvans2002}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2008|title=The Third Reich at War |location=London |publisher=Allen Lane |ref=CITEREFEvans2008 }} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2015|title=The Third Reich in History and Memory | publisher=Oxford University Press |ref=CITEREFEvans2015}} : {{cite journal|last=Farbstein|first=Esther|year=1998|title=Diaries and Memoirs as a Historical Source: The Diary and Memoir of a Rabbi at the 'Konin House of Bondage'|url=http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%203134.pdf|journal=Yad Vashem Studies|volume=26|pages=87–128}} : {{cite book|last=Fest|first=Joachim|year=1999|title=Speer: The Final Verdict|location=San Diego, CA|publisher=Harcourt}} : {{cite book|last1=Finkelstein|first1=Norman G. |year=2003|title=The Holocaust Industry: Reflections on the Exploitation of Jewish Suffering |edition=2nd |location=London |publisher=Verso |isbn=978-1-85984-488-5}} : {{cite book|last=Fischel|first=Jack R.|year=1998|title=The Holocaust|url=https://archive.org/details/holocaust0000fisc|location=Westport, CT|publisher=Greenwood Press}} : {{cite book|last=Fischel|first=Jack R. |author-mask=3 |year=2010|title=Historical Dictionary of the Holocaust |location=Lanham, MD |publisher=Scarecrow Press |ref={{SfnRef|Fischel|2010}} }} : {{cite book|last=Fischer|first=Conan|year=2002|title=The Rise of the Nazis|location=Manchester|publisher=Manchester University Press}} : {{cite book|last=Fischer|first=Klaus|year=1995|title=Nazi Germany: A New History|url=https://archive.org/details/nazigermanynewhi0000fisc|location=New York|publisher=Continuum}} : {{cite book|last=Fleming|first=Gerald|year=1987|title=Hitler and the Final Solution|location=Berkeley & Los Angeles, CA|publisher=University of California Press}} : {{cite book|last=Fogelman|first=Edith |title=Conscience and Courage: Rescuers of Jews During the Holocaust |year=1994|publisher=Doubleday}} : {{cite book|last=Förster|first=Jürgen|year=1998|chapter=Complicity or Entanglement?|editor1-last=Michael Berenbaum|editor2-last=Abraham Peck|title=The Holocaust and History|url=https://archive.org/details/holocausthistory00bere_0|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/holocausthistory00bere_0/page/266 266]–283}} : {{cite book|last=Frank|first=Anne|year=2007|origyear=1947|title=The Diary of a Young Girl|location=London|publisher=Penguin Books}} : {{cite journal|last=Friedlander|first=Henry|year=1994|title=Step by Step: The Expansion of Murder, 1939–1941|journal=German Studies Review|volume=17|issue=3|jstor=1431896|doi=10.2307/1431896|pages=495–507}} : {{cite book|last=Friedlander|first=Henry|author-mask=3|year=1995|title=The Origins of Nazi Genocide: From Euthanasia to the Final Solution|url=https://archive.org/details/originsofnazigen0000frie|location=Chapel Hill, NC|publisher=University of North Carolina Press|ref=CITEREFFriedlander1995}} : {{cite journal |last=Friedlander|first=Henry|author-mask=3 |year=1997|title=Registering the Handicapped in Nazi Germany: A Case Study|journal=Jewish History|volume=11|issue=2|jstor=20101303|doi=10.1007/BF02335679|ref=CITEREFFriedlander1997|pages=89–98}} : {{cite book|last=Friedländer|first=Saul|year=1997|title=The Years of Persecution: Nazi Germany and the Jews 1933–1939|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson}} : {{cite book|last=Friedländer|first=Saul|author-mask=3 |year=2007|title=The Years of Extermination: Nazi Germany and the Jews 1939–1945|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson|ref={{SfnRef|Friedländer|2007}} }} : {{cite book|last=Fritz|first=Stephen|year=2011|title=Ostkrieg: Hitler's War of Extermination in the East|location=Lexington |publisher=The University Press of Kentucky}} : {{cite book|last=Gaon| first=Solomon | title=Del fuego : Sephardim and the Holocaust | chapter=“The Non-European Holocaust: the fate of Tunisian Jewry”| publisher=Sepher-Hermon Press | location=New York |year=1995|isbn=978-0-87203-143-2 }} : {{cite book|last=Garbe|first=Detlef|year=2001|chapter=Social Disinterest, Governmental Disinformation, Renewed Persecution, and Now Manipulation of History?|editor=Hans Hesse|title=Persecution and Resistance of Jehovah's Witnesses During the Nazi-Regime 1933–1945|location=Bremen|publisher=Edition Temmen|pages=251–265}} : {{cite book|last=Gellately|first=Robert |year=2001|title=Backing Hitler: Consent and Coercion in Nazi Germany |location=Oxford |publisher=Oxford University Press}} : {{cite book |last1=Gellately |first1=Robert |last2=Stoltzfus |first2=Nathan |year=2001 |title=Social Outsiders in Nazi Germany |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0691086842 |url=https://books.google.com/books?id=1toqgWg8ROUC }} : {{cite book|last=Gerwarth|first=Robert |year=2012|title=Hitler's Hangman: The Life of Heydrich |location=New Haven, CT |publisher=Yale University Press}} : {{cite book|last=Gilbert|first=Martin |author-mask=3 |year=1988|title=Atlas of the Holocaust |ref=CITEREFGilbert1988 }} : {{cite book|last=Gilbert|first=Martin |author-mask=3 |year=1993|title=The Dent atlas of the Holocaust |location=London |publisher=Dent |isbn=978-0-460-86171-7 |ref=CITEREFGilbert1993 }} : {{cite book|last=Gilbert|first=Martin |author-mask=3 |year=2002|title=The Routledge atlas of the Holocaust |edition=3rd |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-28145-4 |ref=CITEREFGilbert2002 }} : {{cite journal|last=Giles|first=Geoffrey J.|year=1992|title=The Most Unkindest Cut of All: Castration, Homosexuality and Nazi Justice|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-history_1992-01_27_1/page/41|journal=Journal of Contemporary History|volume=27|issue=1|jstor=260778|doi=10.1177/002200949202700103|pages=41–61}} : {{cite book|last=Goldhagen|first=Daniel Jonah |year=1997|title=Hitler's Willing Executioners: Ordinary Germans and The Holocaust |publisher=Alfred A Knopf |isbn=978-0679772682}} : {{cite book|last=Goldensohn|first=Leon|year=2005|title=Nuremberg Interviews|location=New York, NY|publisher=Vintage}} : {{cite book|last=Gramel|first=Hermann|year=1992|title=Antisemitism in the Third Reich|location=London|publisher=Blackwell}} : {{cite book|last=Hagen|first=William W.|year=2012|title=German History in Modern Times: Four Lives of the Nation|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Hancock|first=Ian|year=2004|chapter=Romanies and the Holocaust: A Reevaluation and Overview|chapterurl=|url=http://www.radoc.net/radoc.php?doc=art_e_holocaust_porrajmos&lang=en&articles=true|editor=Dan Stone|title=The Historiography of the Holocaust|location=New York, NY|publisher=Palgrave-Macmillan|pages=383–396|access-date=26. 02. 2017|archive-date=05. 03. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305105001/http://www.radoc.net/radoc.php?doc=art_e_holocaust_porrajmos&lang=en&articles=true|url-status=dead}} : {{cite book |last=Harran |first=Marilyn J. |year=2000 |title=The Holocaust Chronicles: A History in Words and Pictures |location=Lincolnwood, IL |publisher=Publications International |isbn=9780785329633 |url=http://www.holocaustchronicle.org/index.html |access-date=27. siječnja 2022. |archive-date=20. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080920131645/http://www.holocaustchronicle.org/index.html |url-status=dead }} : {{cite book |last=Hauner |first=Milan |year=1991 |chapter=Russia's geopolitical and ideological dilemmas in Central Asia |chapter-url=https://books.google.com/books?id=g3JhKNSk8tQC&pg=PA212 |editor-last=Canfield |editor-first=Robert L. |title=Turko–Persia in Historical Perspective |publisher=School of American Research Press |isbn=978-1938645419 |quote=As Turkistanis they joined the so-called "Eastern Legions", which were part of the ''Wehrmacht'' and later the ''Waffen-SS'', to fight the Red Army (Hauner (1981), pp. 339–57).. The estimates of their numbers vary between 250,000 and 400, 000, which include the Kalmyks, the Tatars and members of the Peoples of the Caucasian ethnic groups (Alexiev (1982), pp. 33). }} [http://catdir.loc.gov/catdir/samples/cam031/89077394.pdf Introduction] by Robert Canfield. : {{cite journal |last=Hilberg|first=Raul |author-mask=3 |year=1980|title=The Ghetto as a Form of Government |journal=Annals of the American Academy of Political and Social Science |volume=450 |p=98–112 |doi=10.1177/000271628045000109 |jstor=1042561 |ref={{SfnRef|Hilberg|1980}} }} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul |author-mask=3 |year=1995|origyear=1992|title=Perpetrators Victims Bystanders: The Jewish Catastrophe 1933–1945|location=London|publisher=Secker & Warburg|ref=CITEREFHilberg1995}} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul|author-mask=3|year=1996|title=The Politics of Memory: The Journey of a Holocaust Historian|url=https://archive.org/details/politicsofmemory0000hilb|location=Chicago, IL|publisher=Ivan R. Dee|ref=CITEREFHilberg1996}} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul |author-mask=3 |year=2003|title=The Destruction of the European Jews|edition=3rd|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|ref=CITEREFHilberg2003}} : {{cite book|last=Hildebrand|first=Klaus|year=2005|origyear=1984|title=The Third Reich|publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Hillgruber|first=Andreas |year=1989|chapter=War in the East and the Extermination of the Jews |editor-last=Marrus|editor-first=Michael R. |title=The Nazi Holocaust. Part 3: The "Final Solution": The Implementation of Mass Murder. |volume=1 |publisher= Walter de Gruyter |isbn=978-3598215544}} In [https://www.yadvashem.org/untoldstories/documents/studies/Andreas_Hillgruber.pdf Yad Yashem]. : {{cite book|last=Hitchcock|first=William I.|year=2009|title=Liberation: The Bitter Road to Freedom, Europe 1944–1945|url=https://archive.org/details/liberationbitter0000hitc|location=London|publisher=Faber and Faber}} : {{cite book|last=Höhne|first=Heinz |year=2001|title=The Order of the Death's Head: The Story of Hitler’s SS |location=New York |publisher=Penguin}} : {{cite book|last=Jacobs|first=Neil G.|year=2005|title=Yiddish: A Linguistic Introduction|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Jeffery|first=Keith|year=2010|title=MI6: The History of the Secret Intelligence Service, 1909–1949|url=https://archive.org/details/mi6historyofsecr0000jeff|location=London|publisher=Bloomsbury}} : {{cite book|last=Johnson|first=Paul|year=1988|title=A History of the Jews|location=|publisher=Harper Perennial}} : {{cite book|last1=Kádar|first1=Gábor |last2=Vági|first2=Zoltán |year=2004|title=Self-Financing Genocide: The Gold Train, the Becher Case and the Wealth of Hungarian Jews |location=Budapest |publisher=Central European University Press |isbn=978-9639241534}} : {{cite book|last=Kamenetsky|first=Ihoi |year=1961|title=Secret Nazi Plans for Eastern Europe |publisher=New College & Univ Press}} : {{cite book|last=Karski|first=Jan|year=2013|title=Story of a Secret State: My Report to the World|url=https://archive.org/details/storyofsecretsta0000kars_h1h6|publisher=Georgetown University Press|isbn=978-1589019836}} : {{cite book|last=Kats|first=Alfred|year=1970|title=Poland's Ghettos at War|location=New York, NY|publisher=Twayne Publishers}} : {{cite book|last=Kárný|first=Miroslav|year=1998|origyear=1994|chapter=The Vrba and Wetzler Report|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/553 553]–568}} : {{cite book|editor-last=Kennedy|editor-first=David M.|year=2007|title=The Library of Congress World War II Companion|location=New York, NY|publisher=Simon & Schuster}} : {{cite journal|editor-last=Kermish|editor-first=Joseph|year=1968|title=Emmanuel Ringelblum's Notes, Hitherto Unpublished|journal=Yad Vashem Studies|volume=7|pages=173–183}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|year=1998|title=Hitler 1889–1936: Hubris|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|author-mask=3 |year=2000|title=Hitler 1936–1945: Nemesis|location=London|publisher=Allen Lane|ref=CITEREFKershaw2000}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|author-mask=3 |year=2008|title=Hitler, the Germans, and the Final Solution|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-15127-5|ref=CITEREFKershaw2008}} : {{cite book|last=Klempner|first=Mark|year=2006|title=The Heart Has Reasons: Holocaust Rescuers and Their Stories of Courage|url=https://archive.org/details/hearthasreasonsh00mark|location=Cleveland, OH|publisher=The Pilgrim Press}} : {{cite book|editor1-last=Kogon|editor1-first=E.|editor2-last=Langbein|editor2-first=H.|editor3-last=Rueckerl|editor3-first= A. |year=1993|title=Nazi Mass Murder: A Documentary History of the Use of Poison Gas|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press}} : {{cite book|last=Krakowski|first=Shmuel |year=1989|chapter=The Death Marches in the Period of the Evacuation of the Camps |editor=Michael R. Marrus |title=The Nazi Holocaust, Part 9: The End of the Holocaust |publisher=Walter de Gruyter |pp=476–90}} : {{cite book|last=Krausnick|first=Helmut|year=1968|chapter=The Persecution of the Jews|editor1-last=Helmut Krausnick|editor2-last=Hans Buchheim|editor3-last=Martin Broszat; Hans-Adolf Jacobsen|title=The Anatomy of the SS State|location=New York, NY|publisher=Walker and Company|pages=1–125}} : {{cite book|last=Kudryashov|first=Sergei|year=2004|chapter=Ordinary Collaborators: The Case of the Travniki Guards|editor1-last=Mark Erickson|editor2-last=Ljubica Erickson|title=Russia: War, Peace and Diplomacy Essays in Honour of John Erickson|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson|isbn=978-0-297-84913-1|pages=226–239}} : {{cite journal|last=Kwiet|first=Konrad|year=1998|title=Rehearsing for Murder: The Beginning of the Final Solution in Lithuania in June 1941|url=http://defendinghistory.com/wp-content/uploads/2011/09/Konrad-Kwiets-Rehearsing-for-Murder-in-1941.pdf|journal=Holocaust and Genocide Studies|volume=12|issue=1|doi=10.1093/hgs/12.1.3|pages=3–26}} : {{cite book|last=Kwiet|first=Konrad |author-mask=3 |year=2004|chapter=Forced Labour of German Jews in Nazi Germany |editor-last=Cesarani|editor-first=David |title=Holocaust: Concepts in Historical Studies |location=London|publisher=Routledge |ref={{SfnRef|Kwiet|2004}} }} : {{cite journal|last=Lador-Lederer|first=Joseph|year=1980|title=World War II: Jews as Prisoners of War|journal=Israel Yearbook on Human Rights|volume=10|location=Tel Aviv|publisher=Tel Aviv University|pages=70–89}} : {{cite book|last=Lang|first=Berel |year=2003|title=Act and Idea in the Nazi Genocide |publisher=Syracuse University Press}} : {{cite book|last=Laqueur|first=Walter |year=2001|title=The Holocaust encyclopedia |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08432-0}} : {{cite book|last=Leff|first=Laurel|year=2005|title=Buried by The Times: The Holocaust and American's Most Important Newspaper|url=https://archive.org/details/buriedbytimeshol0000leff|location=New York, NY|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Lemkin|first=Raphael|year=2005|title=Axis Rule in Occupied Europe: Laws of Occupation, Analysis of Government, Proposals for Redress|location=New York, NY|publisher=Lawbook Exchange}} : {{cite book|last=Lévy-Hass|first=Hanna|year=2009|origyear=1946|title=Diary of Bergen Belsen: 1944–1945|url=https://archive.org/details/diaryofbergenbel00levy|location=Chicago, IL|publisher=Haymarket Books|isbn=978-1-931-85987-5}} : {{cite book|last=Lewis|first=Jon E.|year=2002|title=The Mammoth Book of Heroes|location=London|publisher=Constable & Robinson}} : {{cite book |editor-last=Lewis |editor-first=Jon E. |year=2012 |title=Voices from the Holocaust |publisher=Skyhorse |isbn=978-1620870631 |url=https://books.google.com/books?id=WkT0pwAACAAJ |accessdate=1. 6. 2016 }} : {{cite journal|last=Lichten|first=Joseph L.|year=1984|title=Adam Czerniakow and His Times|journal=The Polish Review|volume=29|number=1 & 2|jstor=25778050|pages=71–89}} : {{cite book |last=Lifton |first=Robert J. |year=2000 |origyear=1986 |title=The Nazi Doctors: Medical Killing and the Psychology of Genocide |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://books.google.com/books?id=bv8IAqVh8EAC }} : {{cite book|last=Linn|first=Ruth|year=2004|title=Escaping Auschwitz: A Culture of Forgetting|url=https://archive.org/details/escapingauschwit00linn|location=Ithaca, NY|publisher=Cornell University Press}} : {{cite book |last=Longerich |first=Peter |author-mask=3 |year=2010 |title=Holocaust: The Nazi Persecution and Murder of the Jews |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0192804365 |url=https://books.google.com/books?id=cxYqYIn73SgC |accessdate=1. 6. 2016 |ref=CITEREFLongerich2010 }} : {{cite book|last=Longerich|first=Peter|author-mask=3 |year=2012|title=Heinrich Himmler |publisher=Oxford University Press |ref=CITEREFLongerich2012 }} : {{cite book|last=Lower|first=Wendy |year=2006|chapter=The {{'}}''reibungslose''{{'}} Holocaust? The German Military and Civilian Implementation of the 'Final Solution' in Ukraine, 1941–1944|editor1-last=Gerald D. Feldman|editor2-last=Wolfgang Seibel|title=Networks of Nazi Persecution: Bureaucracy, Business, and the Organization of the Holocaust|location=New York & Oxford|publisher=Berghahn Books|pages=236–256}}<!-- : {{cite book||last=Lower|first=Wendy |author-mask=3 |year=2013|title=Hitler's Furies: German Women in the Nazi Killing Fields|location=London|publisher=Chatto & Windus|isbn=978-0-701-18721-7|ref=CITEREFLower2013}} --> : {{cite book|last=Lukas|first=Richard C. |year=2001|title=Forgotten Holocaust: The Poles Under German Occupation, 1939–1944 |publisher=Hippocrene Books |isbn=978-0781809016}} : {{cite book|last=Lusane|first=Clarence|year=2003|title=Hitler's Black Victims: The Historical Experience of Afro-Germans, European Blacks, Africans and African Americans in the Nazi Era|url=https://archive.org/details/hitlersblackvict00clar|location=London; New York|publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Maier|first=Charles S.|year=1988|title=The Unmasterable Past|url=https://archive.org/details/unmasterablepast00maie|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book|last=Majer|first=Diemut|year=2003|title=Non-Germans under the Third Reich The Nazi Judicial and Administrative System in Germany and Occupied Eastern Europe, with Special Regard to Occupied Poland, 1939–1945|publisher=Texas Tech University Press}} : {{cite book|last=Mann|first=Michael|year=2005|title=The Dark Side of Democracy: Explaining Ethnic Cleansing|url=https://archive.org/details/darksideofdemocr0000mann|location=New York|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite journal|last=Marrus|first=Michael R.|year=1995|title=Jewish Resistance to the Holocaust|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-history_1995-01_30_1/page/83|journal=Journal of Contemporary History|volume=30|number=1|jstor=260923|doi=10.1177/002200949503000104|pages=83–110}} : {{cite book|last=Marrus|first=Michael R. |author-mask=3 |year=2000|title=The Holocaust in History|location=Toronto|publisher=KeyPorter|ref=CITEREFMarrus2000}} : {{cite book|last=Mason|first=Tim|year=1995|title=Nazism, Fascism and the Working Class|url=https://archive.org/details/nazismfascismwor00maso|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-43212-2}} : {{cite book|last=Matthäus|first=Jürgen|year=2004|chapter=Operation Barbarossa and the Onset of the Holocaust, June–December 1941|title=In Christopher Browning. The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942|location=Jerusalem|publisher=Yad Vashem|pages=244–308}} : {{cite book|last=Mayer|first=Arno|year=2012|title=Why Did the Heavens Not Darken?: The "Final Solution" in History|location=London and New York|publisher=Verso Publishing}} : {{cite book|last=Mazower|first=Mark|year=2008|title=Hitler's Empire: Nazi Rule in Occupied Europe|url=https://archive.org/details/hitlersempirenaz0000mazo|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last1=Michael|first1=Robert|last2=Doerr|first2=Karin|year=2002|title=Nazi-Deutsch/Nazi-German: An English Lexicon of the Language of the Third Reich|publisher=Greenwood Press}} : {{cite journal|last=Milton|first=Sybil|year=1990|title=The Context of the Holocaust|journal=German Studies Review|volume=13|issue=2|jstor=1430708|doi=10.2307/1430708|pages=269–283}} : {{cite book |last=Mojzes |first=Paul |year=2011 |title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century |publisher=Rowman & Littlefield |url=https://books.google.com/?id=KwW2O7v7CUcC&pg=PA95 |accessdate=1. 12. 2012 |isbn=9781442206632 }} : {{cite book|last=Montague|first=Patrick|year=2012|title=Chelmno and the Holocaust: A History of Hitler's First Death Camp|location=London|publisher=I.B.Tauris}} : {{cite book|last=Möller|first=Horst|year=1999|title=Der rote Holocaust und die Deutschen. Die Debatte um das 'Schwarzbuch des Kommunismus'|location=Munich|publisher=Piper Verlag}} : {{cite book|last=Mommsen|first=Hans |year=1993|chapter=The New Historical Consciousness |editor=Ernst Piper |title=Forever in the Shadow of Hitler? |publisher=Humanities Press, Atlantic Highlands|pages=114–124}} : {{cite book|last1=Müller|first1=Rolf-Dieter|last2=Ueberschär|first2=Gerd R.|year=2002|title=Hitler's War in the East 1941−1945: A Critical Assessment|location=New York & Oxford|publisher=Berghahn Books}} : {{cite book|last=Müller-Hill|first=Benno|year=1998|title=Murderous Science: Elimination by Scientific Selection of Jews, Gypsies, and Others in Germany, 1933–1945|location=Plainview, NY|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press}} : {{cite book|last1=Murray|first1=Williamson|last2=Millett|first2=Allan R.|year=2000|title=A War To Be Won|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book|last=Naimark|first=Norman M.|year=2001|title=Fires of Hatred|url=https://archive.org/details/firesofhatredeth00naim|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite journal |last=Neugebauer |first=Wolfgang |year=1998 |title=Racial Hygiene in Vienna 1938 |url=http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html |journal=Wiener Klinische Wochenschrift |issue=Special Edition |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070223030918/http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html |archivedate=23. 2. 2007 |access-date=27. siječnja 2022. |archive-date=23. veljače 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223030918/http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html }} : {{cite book|last=Nicosia|first=Francis R. |year=2000|title=The Third Reich & the Palestine Question |location=New Brunswick, NJ |publisher=Transaction Publishers |isbn=978-0765806246}} : {{cite book|last=Niewyk|first=Donald L.|year=2012|chapter=The Holocaust: Jews, Gypsies, and the Handicapped|editor1-last=Parsons|editor1-first=Samuel|editor2-last=Totten|editor2-first=William S.|title=Centuries of Genocide: Essays and Eyewitness Accounts|location=New York, NY|publisher=Routledge|pages=191–248}} : {{cite book|last1=Noakes|first1=Jeremy|last2=Pridham|first2=Geoffrey|year=1983|title=Nazism: A History in Documents and Eyewitness Accounts, 1919–1945|publisher=Schocken Books}} : {{cite book|last=Novick|first=Peter|year=1999|title=The Holocaust in American Life|location=New York, NY|publisher=Houghton Mifflin}} : {{cite book|last=Pelt|first=Robert Jan van|year=2002|title=The Case for Auschwitz: Evidence from the Irving Trial|url=https://archive.org/details/caseforauschwitz00pelt|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press}} : {{cite journal |last=Petrie |first=Jon |year=2000 |title=The Secular Word 'Holocaust': Scholarly Myths, History, and Twentieth Century Meanings |url=http://www.berkeleyinternet.com/holocaust |journal=Journal of Genocide Research |volume=2 |issue=1 |doi=10.1080/146235200112409 |pages=31–63 }} : {{cite book|last=Peukert|first=Detlev|year=1987|title=Inside Nazi Germany: Conformity, Opposition and Racism In Everyday Life|location=London|publisher=Batsford}} : {{cite book|last=Peukert|first=Detlev|author-mask=3|year=1994|chapter=The Genesis of the 'Final Solution' from the Spirit of Science|editor=David F. Crew|title=Nazism and German Society, 1933–1945|url=https://archive.org/details/nazismgermansoci00crew|location=London|publisher=Routledge|ref=CITEREFPeukert1994|pages=[https://archive.org/details/nazismgermansoci00crew/page/n286 274]–299}} : {{cite book|last=Phayer|first=Michael|title=Pius XII, the Holocaust, and the Cold War|year=2008|location=Bloomington and Indianapolis|publisher=Indiana University Press|url=https://books.google.rs/books?id=CgTZAAAAMAAJ}} : {{cite book|last=Pike|first=David Wingeate |year=2000|title=Spaniards in the Holocaust: Mauthausen, the horror on the Danube |edition=11th |publisher=Routledge |isbn=978-0415227803}} : {{cite book|last=Pinkus|first=Benjamin|year=1990|title=The Jews of the Soviet Union: The History of a National Minority|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Pinkus|first=Oscar|year=2005|title=The War Aims and Strategies of Adolf Hitler|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Piotrowski|first=Tadeusz|year=1998|title=Poland's Holocaust: Ethnic Strife, Collaboration With Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918–1947|url=https://archive.org/details/polandsholocaust00piot|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Piper|first=Franciszek|year=1998|origyear=1994|chapter=Gas chambers and Crematoria|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/157 157]–182}} : {{cite book|last=Poprzeczny|first=Joseph|year=2004|title=Odilo Globocnik: Hitler's Man in the East|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Porat|first=Dina|year=2002|chapter=The Holocaust in Lithuania: Some Unique Aspects|editor=David Cesarani|title=The Final Solution: Origins and Implementation|location=London|publisher=Routledge|pages=159–174}} : {{cite book|last=Proctor|first=Robert|year=1988|title=Racial Hygiene: Medicine Under the Nazis|url=https://archive.org/details/racialhygienemed0000proc|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book |last=Rhodes |first=Richard |year=2002 |title=Masters of Death: The SS-Einsatzgruppen and the Invention of the Holocaust |url=https://archive.org/details/mastersofdeathss00rhod |location=New York |publisher=Alfred A. Knopf |isbn=978-0375409004 }} : {{cite book|last1=Ryan|first1=Donna F.|last2=Schuchman|first2=John S.|year=2002|title=Deaf People in Hitler's Europe|url=https://archive.org/details/deafpeopleinhitl00donn|location=Washington, DC|publisher=Gallaudet University Press}} : {{cite book|last=Samuels|first=Simon|chapter=Applying the Lessons of the Holocaust|editor=Alan S. Rosenbaum|title=Is the Holocaust Unique?perspectives on comparative genocide|url=https://archive.org/details/isholocaustuniqu00rose_949|publisher=Westview Press Perseus Books Group distributor|location=Boulder, CO Philadelphia, PA|year=2009|isbn=978-0-8133-4406-5|pages=[https://archive.org/details/isholocaustuniqu00rose_949/page/n283 259]–270}} : {{cite book|last=Sereny|first=Gitta|year=1995|origyear=1974|title=Into That Darkness: From Mercy Killing to Mass Murder|location=London|publisher=Pimlico}} : {{cite journal|last=Steinweis|first=Alan E.|year=2001|title=The Holocaust and American Culture: An Assessment of Recent Scholarship|journal=Holocaust and Genocide Studies|volume=15|issue=2|doi=10.1093/hgs/15.2.296|pages=296–310}} : {{cite book|last=Stone| first=Dan | title=Histories of the Holocaust | publisher=Oxford University Press | location=Oxford New York |year=2011|isbn=978-0-19-956679-2}} : {{cite book|last=Streicher|first=Julius|title=Die Geheimpläne gegen Deutschland enthüllt|year=1933|url=http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/ds6.htm|publisher=Der Stürmer|language=}} : {{cite book|last=Streicher|first=Julius|title=Der Weg zur Tat|year=1943|url=http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/ds4.htm|publisher=Der Stürmer|language=}} : {{cite journal|last=Strous|first=Rael D.|year=2007|title=Psychiatry during the Nazi Era: Ethical Lessons for the Modern Professional|url=http://www.annals-general-psychiatry.com/content/6/1/8|journal=Annals of General Psychiatry|volume=6|issue=8|doi=10.1186/1744-859X-6-8|pmid=17326822|pmc=1828151|pages=8}} : {{cite book|last=Suhl|first=Yuri|title=They Fought Back|year=1987|publisher=Schocken|location=New York|isbn=978-0-8052-0479-7}} : {{cite book|last=Swiebocki|first=Henryk|year=1998|origyear=1994|chapter=Prisoner Escapes|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press}} : {{cite book|last=Tooze|first=Adam|year=2006|title=The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last=Trunk|first=Isaiah|year=1996|origyear=1972|title=Judenrat: The Jewish Councils in Eastern Europe under Nazi Occupation|location=Lincoln, NE|publisher=University of Nebraska Press}} : {{cite book|last=Pelt|first=van Robert Jan | title=The case for Auschwitz : evidence from the Irving trial | publisher=Indiana University Press | location=Bloomington, Indiana |year=2016|isbn=978-0-253-02298-1 | ref=harv}} : {{cite book|last=Vrba|first=Rudolf|year=2006|origyear=2002|title=I Escaped from Auschwitz|location=London|publisher=Robson Books}} : {{cite book|editor1-last=Wachsmann|editor1-first=Nikolaus |editor2-last=Caplan|editor2-first=Jane |year=2010|title=Concentration Camps in Nazi Germany: The New Histories |location=New York |publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Wiesel|first=Elie |year=2002|title=After the Darkness: Reflections on the Holocaust|location=New York, NY|publisher=Schocken Books}} : {{cite book|last=Wiesel|first=Elie |author-mask=3 |year=2012|origyear=1960 |title=Night|location=London |publisher=Penguin Books |ref=CITEREFWiesel2012 }} : {{cite book|last1=Wood|first1=Thomas E.|last2=Jankowski|first2=Stanisław M.|year=1994|title=Karski: How One Man Tried to Stop the Holocaust|url=https://archive.org/details/karskihowonemant0000wood|location=New York|publisher=J. Wiley}} : {{cite book|last1=Wood|first1=Angela |last2=Stone|first2=Dan G. |year=2007|title=Holocaust: The events and their impact on real people |publisher=Dorling Kindersley |isbn=978-0756625351}} : {{cite book|last=Wytwycky|first=Bohdan |year=1981|title=Other Holocaust: Many Circles of Hell |publisher=Novak Report |isbn=978-9991651958}} : {{cite book|last=Yahil|first=Leni|year=1990|title=The Holocaust: The Fate of European Jewry, 1932–1945|url=https://archive.org/details/holocaustfateofe1990yahi|publisher=Oxford University Press}} : {{cite book |last=Jones |first=Adam |year=2006 |title=Genocide: A Comprehensive Introduction |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-35384-X}} : {{cite book |last=Arad |first=Yitzhak |author-link=Yitzhak Arad |year=1999 |orig-year=1987 |title=Belzec, Sobibor, Treblinka: The Operation Reinhard Death Camps |url=https://archive.org/details/belzecsobibortre00yitz |url-access=registration |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington, IN |isbn=978-0-253-21305-1 }} : {{cite book |last=Berenbaum |first=Michael |author-link=Michael Berenbaum |author-mask= |year=2006 |title=The World Must Know: The History of the Holocaust as Told in the United States Holocaust Memorial Museum |publisher=United States Holocaust Memorial Museum |location=Washington, DC |isbn=978-0-8018-8358-3 |edition=2nd}} : {{cite book |last=Fischel |first=Jack R. |author-link=Jack Fischel |year=1998 |title=The Holocaust |url=https://archive.org/details/holocaust0000fisc |url-access=registration |location=Westport, CT |publisher=Greenwood Press |isbn=0-313-29879-3 }} {{refend}} </div> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Holocaust}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/25975 Holokaust] članak na enciklopedija.hr [[Kategorija:Holokaust]] [[Kategorija:Nacizam]] [[Kategorija:Genocidi]] [[Kategorija:Povijest Europe]] [[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Povijest judaizma]] pr8ni0r2pfw8fbc4ugz2d8v2k6gruza 7573615 7573611 2026-08-10T15:46:30Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43940-50|~2026-43940-50]] ([[User talk:~2026-43940-50|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 7397549 wikitext text/x-wiki {{Infookvir napad na civile | naslov = Holokaust | dio = [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] | slika = Arbeit-macht-frei3.jpg | velicina_slike = 300px | alt = | opis = Slogan ''[[Arbeit macht frei]]'' koji se nalazio na ulazima mnogih [[Nacistički koncentracijski logori|nacističkih koncentracijskih logora]] | karta = | velicina_karte = | karta_alt = | opis_karte = | lokacija = [[Treći Reich]] i europske države pod nacističkom okupacijom | meta = | koordinate = | datum = [[1941.]] – [[1945.]] | vremenska_zona = | vrsta = sustavni [[genocid]], [[masovno ubojstvo]] i [[etničko čišćenje]] | mrtvih = oko 6 milijuna [[Židovi|Židova]] | ranjenih = | zrtve = <!-- ili | zrtva = --> | pocinitelji = <!-- ili | pocinitelj = --> <!-- kratica: | pocin = ili | poc = --> | napadaci = <!-- ili | napadac = --> | osumnjicenici = <!-- ili | osumnjicenik = --> | oružje = | brojpocin = <!-- ako jedan | brojpoc = --> | branitelji = <!-- ili | branitelj = --> | motiv = [[antisemitizam]], [[rasizam]] | istraga = | mrtvozornik = | webstranica = | module = | biljeske = }} [[Datoteka:Yellowbadge logo.svg|mini|150px|Žuta »židovska zvijezda« ([[Njemački jezik|njem.]] ''Judenstern''), koju su Židovi morali nositi u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]]] '''Holokaust''' ili '''šoa''' ([[Hebrejski jezik|heb.]] הַשׁוֹאָה‎, ''HaShoah'' – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sustavni državni [[progon]] i [[genocid]] nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] pod vodstvom [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i njegovih suradnika.<ref>{{harvnb|Snyder|2010|pp=389, 413|loc=chpt. ''[https://books.google.ca/books?id=ks0WBQAAQBAJ&q=Holocaust+genocide Numbers and Terms]''}}.<br />Primjeri u: {{harvnb|Bauer|2002}}, {{harvnb|Cesarani|2004}}, {{harvnb|Dawidowicz|1981}}, {{harvnb|Evans|2002}}, {{harvnb|Gilbert|1986}}, {{harvnb|Hilberg|1996}}, {{harvnb|Longerich|2012}}, {{harvnb|Phayer|2000}}, {{harvnb|Zuccotti|1999}}</ref><ref>{{cite web|last=Jager|first=Elliot|url=http://magazine.foi.org/articles/inside-yad-vashem/|title=Inside Yad Vashem|work=A Zionist memorial to the victims of Hitler’s war against the Jews|year=2016|access-date=26. veljače 2017|archive-date=2. svibnja 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160502211304/http://magazine.foi.org/articles/inside-yad-vashem/|url-status=dead}}</ref> U ranim primjerima holokausta uključuju se progoni tijekom [[Kristalna noć|''»Kristalne noći«'']] i eutanazijski program [[Akcija T4|''»Akcija T4«'']], što se kasnije razvilo u upotrebu odreda smrti i [[Nacistički koncentracijski logori|koncentracijskih logora]], kao i masovne i centralno organizirane pokušaje da se usmrti svaki mogući pripadnik skupina na koje su ciljali nacisti.<ref>{{cite web |title=The Holocaust: Definition and Preliminary Discussion |url=http://www.yadvashem.org/yv/en/holocaust/resource_center/the_holocaust.asp |website=yadvashem.org |publisher=[[Yad Vashem]] |accessdate=26. lipnja 2015 |archive-date=28. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200428112310/https://www.yadvashem.org/yv/en/holocaust/resource_center/the_holocaust.asp |url-status=dead }}</ref> Žrtve obuhvaćaju i [[Djeca u holokaustu|1,5 milijuna djece]]. Holokaustom je obuhvaćeno oko dvije trećine Židova koji su ranije živjeli u kontinentalnoj Europi. Šira definicija holokausta obuhvaća i nežidovske žrtve nacističke kampanje [[Masovno ubojstvo|masovnog ubojstva]],{{sfn|Gerlach|2016|p=14}}, kao što su npr. [[Romi]], [[Poljaci]] i druge [[Slaveni|slavenske etničke skupine]], i pacijenti [[Akcija T4|Akcije T4]] koji su bili mentalno i fizički onesposobljeni.{{sfn |Niewyk |Nicosia|2000|pp=45, 51–52}} Jedna šira definicija obuhvaća i [[Rusi|Ruse]], [[Ratni zarobljenik|ratne zatočenike]], [[homoseksualac|homoseksualce]], [[Jehovini svjedoci|Jehovine svjedoke]], [[Crnci|crnce]], disidente i političke protivnike nacista, te članove drugih manjinskih skupina. Od 1941. do 1945. provođeni su sustavni progoni i ubojstva pripadnika različitih naroda. Pod koordinacijom [[Schutzstaffel|Schutzstaffela (SS-a)]], s uputama iz najvišeg rukovodstva [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP-a)]], svaka grana birokracije u tadašnjoj Njemačkoj bila je uključena u logistiku i provođenje masovnih ubojstava. Ubojstva su počinjena u cijeloj Europi pod njemačkom okupacijom, kao i u samoj nacističkoj Njemačkoj, a također su počinjena i na svim [[Sile Osovine|područjima pod upravom njezinih saveznika]]. Druge žrtve nacističkih zločina su [[Poljaci]], [[Ukrajinci]], i drugi [[Slaveni|slavenski narodi]]; sovjetski građani i sovjetski ratni zatočenici; [[Komunizam|komunisti]]; [[Homoseksualnost|homoseksualci]]; [[Jehovini svjedoci]] i drugi. Procjenjuje se da je oko {{n|42 500}} pritvornih ustanova korišteno u progonima.{{ni}} Prema nekim procjenama, u provođenje progona bilo je uključeno preko {{n|200 000}} počinitelja.{{ni}} Europski [[Židovi]] bili su glavne žrtve holokausta, a plan za sustavni genocid nad Židovima nacisti su nazivali ''»[[Konačno rješenje|konačnim rješenjem židovskog pitanja]]«''. Kao [[posljedice Drugog svjetskog rata]], pa i samog holokausta, prvo je došlo do [[Nürnberški proces|sudskih procesa u Nürnbergu]], tijekom kojih je istaknutim nacistima suđeno za zločine tijekom rata. Kao kulturna revolucija, došlo je i do [[Denacifikacija|denacifikacije]] ([[njemački jezik|njem.]] ''Entnazifizierung''), te do [[Dogovor o reparacijama između Izraela i Zapadne Njemačke|dogovora o reparacijama između Izraela i Zapadne Njemačke]]. Tijekom procesa u [[Nürnberg]]u došlo je i do [[poricanje Holokausta|poricanja holokausta]], kojim su neki od suđenih htjeli umanjivati holokaust ili prikazati ga kao »opravdano djelo«. == Etimologija i definicija == === Podrijetlo izraza === [[Datoteka:Buchenwald Ohrdruf Corpses 76891.jpg|mini|Trupla žrtava KL Buchenwald, 1945.]] ''Holokaust'' ([[grčki jezik|grčki]] ''olokauston'': »potpuno spaljen«, od prefiksa ''olo'' i ''kauston'', »spaljen«) je žrtva paljenica bogovima ili dušama pokojnika kod Grka i Rimljana, pri kojoj se obično (za razliku od drugih tipova žrtava) spaljivala cijela žrtvena životinja. Kod starih [[Izrael]]aca postojao je analogni obred spaljivanja cijelog [[janje]]ta (hebrejski ''olam kalil'': »uništenje ognjem«).<ref>{{cite encyclopedia |editor-last=Whitney|editor-first=William Dwight |year=1904|title=Holocaust |encyclopedia=[[Century Dictionary|The Century Dictionary and Cyclopedia]] |volume=4 |p=2859 |url=https://archive.org/stream/centurydictio04whit#page/2858/mode/2up |accessdate = 1. lipnja 2016}}</ref> Riječ ''holokaust'' prvi je za taj genocid (koji sami [[Židovi]] označavaju hebrejskom izrazi šoa; ''HaShoah'' – u prijevodu: »katastrofa«) upotrebio crkveni sabor protestantskih crkava tadašnje [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]]. Postupno je ušao u opću upotrebu i danas je to osnovno značenje izraza. Termin je postupno ušao u opću upotrebu u raznim jezicima do [[1970-ih]] godina. Postoje razlike u opsegu primjene pojma. U širem značenju, obuhvaća i genocid nad [[Romi]]ma i [[Slaveni]]ma, kao i ubijanje drugih skupina (homoseksualci, duševni i fizički bolesnici, politički protivnici, poljski i sovjetski ratnih zatočenici, Jehovini svjedoci itd.){{sfn|Gerlach|2016|p=14}}<ref>{{harvnb|Snyder|2010|p=384}}; {{harvnb|Fitzgerald|2011|p=4}}; {{harvnb|Hedgepeth|Saidel|2010|p=16}}; {{harvnb|Evans|2015|loc=The Anatomy of Hell}}</ref> koje je [[Treći Reich|nacionalsocijalistička država]] provodila. === Definicija === Restriktivna definicija holokausta je nacistički [[genocid]] Židova.{{sfn|Snyder|2010|p=412-413}}{{sfn|Bauer|2002|pp=10–11}}{{efn|Daljnji primjeri obuhvaćaju Ben Kiernan u ''Blood and Soil'',{{sfn|Kiernan|2009|p=454}} Stevea Atkinsa u ''Holocaust Denial as an International Movement'',{{sfn|Atkins|2009|p=11}} Susan Zuccotti u 'The Holocaust, the French, and the Jews'',{{sfn|Zuccotti|1993|p=5}} Richarda Evansa u ''Lying About Hitler'',{{sfn|Evans|2002|p=104}} Martina Gilberta u ''The Holocaust'',{{sfn|Gilbert|1985|p=18}} i Adama Jonesa u ''Genocide''.{{sfn|Jones|2006|p=147}} }} Šira definicija holokausta obuhvaća neke ili sve nežidovske žrtve nacističkih kampanja [[masovno ubojstvo|masovnog ubojstva]]. ''Kolumbijski vodič za holokaust'' ograničava definiciju holokausta na Židove, [[Genocid nad Romima|Rome]] i pacijente [[Akcija T4|Akcije T4]] koji su bili mentalni i fizički invalidi. Njeni autori pišu: »sve tri grupe, i samo te grupe, bile su jednake žrtve [[Nacizam i rasa|nacističkog rasizma]] i genocida«.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=45, 51–52}} Oni isto tako nude tri dodatne definicije koje obuhvaćaju gledišta povjesničara koji identificiraju nekoliko dodatnih skupina žrtava. Jedna je da se holokaust odnosi samo na Židove, druga je da je bilo nekoliko različitih holokausta, svaki od kojih je pogađao zasebnu skupina ljudi, a treća obuhvata sve rasistički motivirane zločine nacista.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=51–52}} [[Timothy D. Snyder]] napisao je: »Termin holokaust se ponekad koristi na dva različita načina: da označava sve njemačke politike ubijanja tijekom rata, ili da označava sve represije Židova od strane nacističkog režima«.{{sfn|Snyder|2010|p=412}} Šira definicija takozvanog »paralelnog holokausta« obuhvaća sovjetske ratne zatočenike koji su preminuli kao rezultat zlostavljanja uzrokovana nacističkom rasnom politikom,{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=48–49}} nežidovske pripadnike Poljaka koji su umirali od jako loših uvjeta koji su nastali zbog nacističke okupacije Poljske, sovjetske građane koji su umirali zbog sličnih uvjeta u okupiranim dijelovima [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]],{{sfn |Niewyk |Nicosia|2000|pp=49–50}} mentalno i fizički nesposobne ljude koji su ubijani u okviru [[Akcija T4|programa eutanazije]] Velikonjemačkog Reicha,{{sfn| Niewyk|Nicosia|2000|p=48}} Rome, ili Romd i Sinte,{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=47–48}} homoseksualce, Jehovine svjedoke i druge vjerske disidente.{{sfn|Niewyk|Nicosia|2000|pp=50–51}} == Obilježja == [[Datoteka:WW2-Holocaust-Europe.png|mini|upright=1.5|Karta [[geto|geta]] u Europi u kojima su Židovi bili zatvarani prije slanja u [[Logor smrti|logore smrti]].]] === »Genocidna država« === Cjelokupno tadašnje njemačko društvo bilo je uključeno u aktivnosti vezane za genocid, pretvarajući Treći Reich u ono što je jedan istraživač holokausta, [[Michael Berenbaum]], nazvao »genocidnom državom«.{{sfn|Berenbaum|2006|p=103}} Birokrati su učestvovali u pronalaženju evidencije za identifikaciju Židova, konfiskaciju imovine i planiranje rasporeda vlakova kojima su deportirani Židovi. Tvrtke su otpuštale židovske radnike, a kasnije zapošljavale Židove kao [[Robovlasništvo|robovsku]] radnu snagu. Sa sveučilišta su isključivali studente i profesore židovskog porijekla. Njemačke farmaceutske tvrtke su testirale lijekove na zatočenicima; druge tvrtke su gradile [[krematorij]]e.{{sfn|Berenbaum|2006|p=103}} Pri ulazu zatočenika u logore smrti, bilo im je naređeno da predaju svu osobnu svojinu, koja je bila popisana i označena prije nego što je poslana u Njemačku za ponovnu upotrebu ili recikliranje.{{sfn|Arad|1987|pp=154–159}} Putem [[Max Heiliger|lažnih računa]], Njemačka nacionalna banka pomogla je u [[Pranje novca|pranju dragocjenosti]] oduzetih žrtvama.{{sfn|Fischel|p=167}} [[Saul Friedländer]] piše da: »ni jedna društvena skupina, ni jedna vjerska zajednica, ni jedna znanstvena institucija ili profesionalna asocijacija u Njemačkoj i širom Europom nije proglasila svoju solidarnost sa Židovima«{{sfn |Friedländer|2007|p=xxi}} On piše da su neke kršćanske Crkve »deklarirale da bi i konvertirane Židove trebalo promatrati kao dio stada, ali čak i tada s rezervom«.{{sfn|Friedländer|2007|p=xxi}} Friedländer tvrdi da to čini holokaust posebnim, budući da se [[Antisemitizam|antisemitska]] politika mogla »provoditi do njenih najekstremnijih nivoa bez uplitanja bilo kakvih značajnih kompenzacijskih gledišta«.{{sfn|Friedländer|2007|p=xxi}} === Ideologija === Povjesničar [[Yehuda Bauer|Bauer Jehuda]] tvrdi da je holokaust bio zasnovan na ideologiji i mitovima, a ne na praktičnim razmatranjima.{{sfn|Bauer|2002|p=48}} [[Eberhard Jäckel]] tvrdi da je jedno posebno svojstvo holokausta bilo da je prvi put neka država stavila svoju punu moć iza deklaracije da cijeli narod treba da bude potpuno izbrisan bez izuzetka i to što je prije moguće.{{sfn|Maier|1988|p=53}} Ubojstva su sistematski sprovođena u gotovo svim područjima okupirane Europe, u više od 20 okupiranih zemalja.{{sfn|United States Holocaust Memorial Museum|1996|p=7}} Ubijeno je skoro 3 milijuna Židova u okupiranoj Poljskoj i između 700.000 i 2,5 milijuna Židova u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskom Savezu]]. Stotine tisuća drugih Židova ubijeno je u ostalim dijelovima Europe pod njemačkom okupacijom.{{sfn|Crowe|2008|p=447}} Iz rasprava na [[Konferencija u Wannseeu|konferencije u Wannseeu]] jasno je da je nacističko »konačno rješenje židovskog pitanja« obuhvaćalo i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i sve neutralne države Europe, kao što su [[Irska]], [[Švicarska]], [[Turska]], [[Švedska]], [[Portugal]] i [[Španjolska]].{{sfn|Gilbert|2001|p=289}} Procjenjuje se da je bilo preko 200.000 počinilaca holokausta.{{sfn|Stone|2011|p=109}} === Industrijalizirano ubijanje === {{glavni|Logor smrti}} Upotreba koncentracijskih logora ili logora smrti, opremljenih plinskim komorama za sistematsko masovno istrebljenje ljudi, bila je jedinstvena karakteristika holokausta. Izgrađeni su za sistematsku svrhu ubijanja milijuna ljudi, prije svega pomoću [[Ciklon B|otrovnih plinova]].{{sfn|Gellately|Stoltzfus|2001|p=216}} Stacionarni objekti koji su izgrađeni u svrhu masovnog istrebljenja rezultat su ranijeg nacističkog eksperimentiranja s otrovnim plinom tijekom tajnog [[akcija T4|programa eutanazije ]] mentalnih pacijenata.<ref name="Gassing">{{cite web | url=http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005220 | title=Gassing Operations | publisher=[[United States Holocaust Memorial Museum]] | date = 20. lipnja 2014 | accessdate = 25. siječnja 2015 | work=Holocaust Encyclopedia}}</ref> == Provođenje holokausta u nacističkoj Njemačkoj == === Od 1933. do 1942.=== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1972-033-39, Magdeburg, zerstörtes jüdisches Geschäft.jpg|mini|Trgovina dječje obuće židovskog vlasnika u [[Magdeburg]]u, koja je uništena tijekom »[[Kristalna noć|Kristalne noći]]«, studenoga 1938.]] Ubrzo nakon preuzimanja vlasti u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[nacizam|nacisti]] počinju ostvarivanje jednog od svojih najvažnijih programskih ciljeva: iskorijeniti svaki utjecaj [[Židovi|Židova]] u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi. Antižidovska kampanja pokrenuta je preko [[radio|radija]] i [[novine|novina]], a u svim školama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno "učenje o rasama" kao obavezni predmet ''(vidi članak [[rasizam]])''. Donesen je niz antižidovskih propisa, koji kulminiraju proglašenjem [[Nürnberški zakoni|Nürnberških zakona]] (''Zakon o građanima Carstva'' i ''Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti'') [[15. rujna]] [[1935.]], Židovi gube njemačko državljanstvo; ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što naročito pogađa intelektualce: znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd.), niti njihova djeca mogu pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji i dr.); zabranjeno je sklapanje [[brak]]a između ''[[Arijska rasa|Arijaca]]'' i Židova kao i seksualni odnosi; zabranjeno je zapošljavanje Arijaca u kućanstvima Židova, itd. Ti će zakoni biti kasnije primijenjeni u svim pripojenim zemljama i okupiranim područjima, pa tako i u [[NDH]] ''(vidi članak [[Holokaust u NDH]])''. Pod njemačkim pritiskom i [[Italija]] je [[1938.]] godine uvela antižidovsko zakonodavstvo. Mjere protiv Židova poduzimaju pod njemačkim pritiskom i zemlje istočne Europe; izuzetak je [[Čehoslovačka]], koju međutim Njemačka zaposjeda [[1938.]] – [[1939.]] Velik broj Židova emigrirao je iz tih država. U Njemačkoj je [[1933.]] živjelo oko 500.000 Židova, od kojih je do [[1939.]] oko 300.000 emigriralo. Na inicijativu predsjednika [[SAD]]-a [[Franklin Delano Roosevelt|F. D. Roosevelt]]a održana je ljeti [[1938.]], međunarodna konferencije o izbjeglicama u Evianu u [[Švicarska|Švicarskoj]], ali nije dala rezultate: nijedna zemlja nije otvorila svoja vrata židovskim izbjeglicama. Mnogi od njih naseljavaju se u [[Palestina|Palestinu]]. Međutim, u srpnju [[1939.]] britanska vlada, suočena s otporom [[Arapi|Arapa]], ograničava useljavanje Židova u Palestinu na samo 15.000 u sljedećih pet godina. Ubojstvo njemačkog konzula u [[Pariz]]u u studenome [[1938.]], poslužilo je nacistima kao povod za masovne nasilne akcije i odvođenje u logore ([[Kristalna noć]]). [[Datoteka:Aerial photograph of the destroyed Warsaw Ghetto.jpg|[[Varšavski geto]]|alt=|mini|220x220px]] Obavezno nošenje oznake na odjeći propisano je prvo za Židove u Poljskoj u studenom [[1939.]], a kasnije i u Njemačkoj i drugim državama. Židovi su ponovo smješteni u posebne izolirane dijelove gradova ([[geto|geta]]), od kojih je najveći bio u [[Varšava|Varšavi]]; tamo je došlo i do jedinog organiziranog i masovnog otpora Židova ''(vidi članak [[Varšavski geto]])''. U jesen [[1941.]] počela je realizacija plana, da se svi Židovi iz Njemačke i zaposjednutih područja srednje i zapadne [[Europa|Europe]] deportiraju na istok. Židovi su prikupljani i transportirani [[vlak]]om u stočnim vagonima; tisuće su pritom umrle. Taj je plan ubrzo bio zaustavljen odlukom o »[[Konačno rješenje|konačnom rješenju]]«. === Otpor antižidovskim mjerama === [[Datoteka:Oskar Schindler.jpg|mini|180px|lijevo|[[Oskar Schindler]]]] Otpor ovim mjerama postojao je u mnogim zaposjednutim zemljama. Najsnažniji je bio u [[Danska|Danskoj]], gdje je nakon prvih protužidovskih mjera sam kralj na radiju izjavio da će osobno staviti židovsku zvijezdu, ako bilo koji građanin njegove zemlje na to bude prisiljen. Kada su [[1943.]], Nijemci uveli svoju direktnu upravu nad zemljom i naredili uhićenje svih ''nearijaca'', organizirano je potajno prebacivanje Židova [[brod]]ovima u [[Švedska|Švedsku]], tako da su gotovo svi spašeni. U [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je u veljači [[1941.]] organiziran generalni štrajk, da bi se spriječile deportacije Židova. U [[Italija|Italiji]] je bio snažan otpor progonu Židova, pa su čak prihvaćane izbjeglice iz [[Francuska|Francuske]] i s [[Balkan]]a; tako se spasilo nekoliko tisuća izbjeglica iz [[NDH]]. [[Bugarska]] nije deportirala nijednog Židova, a također ni [[Finska]]. U [[Austrija|Austriji]], pripojenoj Njemačkom carstvu [[1938.]], bilo je mnogo prosvjeda protiv postupka prema Židovim i apela da se pojedinci izuzmu. U istočnim zemljama, gdje je [[Nacizam|nacistički]] okupacijski režim bio mnogo stroži ([[Slaveni]] su smatrani inferiornom rasom, pogodnom samo za roblje), takva vrsta organiziranog i masovnog otpora nije bila moguća. Pojedinci su pružali otpor provedbi antižidovskih mjera ilegalno spašavajući pojedine Židove, za što je simbol postao [[Oskar Schindler]]; [[Izrael]] je kasnije za takve pojedince uveo priznanje [[Pravednik među narodima]]. Također su takvu pomoć pružali organizirani [[antifašizam|antifašistički]] pokreti otpora u raznim zemljama. Tako je bilo i u Hrvatskoj. === »Konačno rješenje« === {{glavni|Konačno rješenje|Konferencija u Wannseeu}} [[Datoteka:Auschwitz II-Birkenau gate, after 1945.jpg|mini|Glavni ulaz u [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]], nakon 1945.]] [[Datoteka:Mass Grave at Bergen-Belsen concentration camp - Fritz Klein - IWM BU4260.jpg|mini|Trupla žrtava u masovnoj grobnici [[Sabirni logor Bergen-Belsen|koncentracijskog logora Bergen-Belsen]], travnja [[1945.]]]] Uspjeh vojnog pohoda na [[SSSR]] potakao je naciste na odluku, da se umjesto ranije planirane deportacije na istok provede »[[konačno rješenje]] židovsko pitanja«, tj. fizička likvidacija svih Židova u Europi. Plan je na tajnoj konferenciji u Berlin-Wannseeu [[20. siječnja]] [[1942.]], ([[Konferencija u Wannseeu]]) izložio SS-Obergruppenführer [[Reinhard Heyndrich]], šef Sigurnosne policije i Sigurnosne službe. On je bio osobno od [[Adolf Hitler|Hitlera]] ovlašten da provede taj plan; svim državnim službama bilo je naređeno, da sudjeluju u istrebljenju pod vodstvom [[SS]]-a. Određeno je da svi nesposobni za rad trebaju biti odmah ubijeni, a drugi odvedeni na prisilni rad pod minimalnim životnim uvjetima sve, dok ne umru od iscrpljenosti. Kao oblik masovnih likvidacija naređeno je ubijanje [[plin]]om i strijeljanje. Nakon Heyndrichove pogibije (u atentatu u [[Češka|Češkoj]]) provođenje plana preuzeo je [[Adolf Eichmann]]. Na temelju te odluke osnovani su posebni [[koncentracijski logori]] te [[logor smrti|logori smrti]]. Dok su u koncentracijskim (sabirnim) logorima zatvorenici radili, jedina funkcija logora smrti je bilo sustavno istrebljivanje zatvorenika, najčešće uz pomoć visoko sofisticirane organizacije (primjerice, postojale su jedinice zatvorenika koje bi se brinule da krematorij neprekidno pali leševe). Logori smrti osnivani su ponajviše na području okupirane [[Poljska|Poljske]]: [[Auschwitz]] (Oswiencim), Birkenau (Brzezinka), Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Sobibor, Izbica i drugi. Kada je sovjetska vojska tijekom 1944., zaposjela Poljsku, likvidacije su nastavljene u logorima na njemačkom tlu: Dachau, Bergen-Belsen i Buchenwald. U rujnu 1944., [[Heinrich Himmler]] izdaje naređenje, da se prestane s likvidacijama. Međutim, do oslobađanja logora koje su izveli Saveznici, još su desetine tisuća umrle u logorima od gladi i zaraza. [[Datoteka:Flag Schutzstaffel.svg|mini|lijevo|200px|Znak [[SS]]-a]] Dio deportiranih, najčešće žene, djeca i starci, pri dolasku u logore je odmah ubijen, dok je dio privremeno ostavljen na [[život]]u kao robovska radna snaga; dio bi umro od iscprljenosti, a ostali su kasnije također ubijeni. U prvo su vrijeme žrtve, ako ih nisu strijeljali na stotine i tisuće, ubijane pomoću ispušnih plinova [[kamion]]a u vožnji: pedesetak bi bilo nabijeno u hermetički zatvoren prostor u koji je bila prespojena ispušna cijev, tako da bi se svi pogušili. Kasnije je masovno ubijanje usavršeno: tvrka DEGESCH – ''Njemačko društvo za borbu protiv štetočina'' – isporučivala je brzodjelujući plin [[ciklon B]]. Pomoću ovog plina krvnici iz [[SS]]-a organizirali su "racionalno" masovno ubijanje u željezničkim vagonima ili u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuševima. To je omogućavalo da se prevarene žrtve same svuku pa su im tako oduzete i odjeća i razne sitnice, koje su još posjedovali. Nakon smrti, prije bacanja u peći za spaljivanje, čupani su zlatni [[zubi]]. Od zubnih proteza, nakita i prstenja dobiveno je 17 tona [[zlato|zlata]]. Uz ubijanje u logorima, sustavno istrebljenje [[Židovi|Židova]] i drugih provodile su posebne jedinice, tzv. ''SS-Einsatzgruppen'', organizirane u sastavu svake pojedine njemačke armije za djelovanje u pozadini; u njima su sudjelovali i [[litva]]nski, [[Latvija|latvijski]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] i [[Ukrajina|ukrajinski]] pomoćni policajci. Osim odvođenja i likividacije u logorima, organizirali su i pojedinačna i masovna strijeljanja na raznim mjestima. Cijeli je proces, nakon spomenute Heyndrichove pogibije, bio u nadležnosti [[Adolf Eichmann|Adolfa Eichmanna]], koji je pokazao velike organizacijske sposobnosti i bitno doprinio da ubijanje ide sve brže i sve efikasnije. Bez obzira na njegove napore, Holokaust je s vremenom ipak počeo crpiti velike logističke resurse Reicha i tako posredno utjecati na situaciju na bojnom polju. To je, po nekim ocjenama, bio jedan od razloga zašto zapadni saveznici i [[SSSR]], iako su raspolagali podacima o tome što se događa, nisu uložili bitne napore u cilju zaustavljanja Holokausta, koji se nastavio sve do samog kraja rata, odnosno sloma nacističke Njemačke. === Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) === U [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]], jedinom logoru smrti u Europi koji nije bio pod njemačkom upravom, ubijeno je između 70.000 i 100.000 zatočenika.<ref>{{Citiranje weba |title=koncentracijski logori |url=https://enciklopedija.hr/clanak/32708 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=27. siječnja 2022.}}</ref> === Holokaust u Srbiji === Osobine [[logor smrti|logora smrti]] imao je i [[Sabirni logor Sajmište|logor Sajmište]] kraj [[Beograd]]a, koji je bio pod njemačkom upravom. Jedan od spomenutih kamiona, čija je ispušna cijev bila spojena tako, da ubija ljude u tovarnom prostoru, vozio je i kroz Beograd. == Posljedice == {| class="wikitable sortable" style="float:right; clear:right; text-align:right; margin-left:1.5em; font-size:95%" |+ Tablica profesora [[David M. Crowe]]{{sfn|Crowe|2008|p=447}} |- ! Država !! Broj Židova<br />(prije rata) !! Broj žrtava<br/>holokausta |- | [[Albanija]] || || 200 – 591 |- | [[Austrija]] || 185.000 – 192.000 || 48.767 – 65.000 |- | [[Belgija]] || 55.000 – 70.000 || 24.000 – 29.902 |- | [[Češka (povijesna pokrajina)|Češka]] i [[Moravska]] || 92.000 – 118.310 || 78.150 – 80.000 |- | [[Bugarska]] ||50.000 || 7.335 |- | [[Danska]] || 7.500–7.800 || 60 – 116 |- | [[Estonija]] || 4.500 || 1.500 – 2.000 |- | [[Finska]] || 2.000 || 0 (7–8 stranih državljana izručeno Njemačkoj) |- | [[Francuska]] || 330.000 – 350.000 || 73.320 – 90.000 |- | [[Njemačka]] <small>(1933.)</small> || 523.000 – 525.000 || 130.000 – 160.000 |- | [[Grčka]] || 77.380 || 58.443 – 67.000 |- | [[Mađarska]] || 725.000 – 825.000 || 200.000 – 569.000 |- | [[Italija]] || 42.500 – 44.500 || 5.596 – 9.000 |- | [[Latvija]] || 91.500 – 95.000 || 60.000 – 85.000 |- | [[Litva]] || 168.000 || 130.000 – 200.000 |- | [[Luksemburg]] || 3.800 || 720 – 2.000 |- | [[Nizozemska]] || 140.000 || 98.800 – 120.000 |- | [[Norveška]] || 1.700 – 1.800 || 758 – 1.000 |- | [[Poljska]] || 3.300.000 – 3.500.000 || 2.700.000 – 3.000.000 |- | [[Rumunjska]] <small>(1930.)</small> || 756.000 || 270.000 – 287.000 |- | [[Slovačka]] || 136.000 || 68.000 – 100.000 |- | [[Sovjetski Savez]] || 3.020.000 || 700.000 – 2.500.000 |- | [[Jugoslavija]] || 78.000 – 82.242 || 51.400 – 67.438 |- | '''Ukupno''' || 9.702.930 – 10.169.332 ||4.707.056 – 7.442.390 |} Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno 5,29 do 6 milijuna Židova,<ref>[http://www.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html FAQs. The Holocaust Resource Center] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220127092400/https://www.yadvashem.org/about_holocaust/faqs/answers/faq_3.html |date=27. siječnja 2022. }}, [[Yad Vashem]], yadvashem.org, pristupljeno 27. siječnja 2021.</ref> odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u [[svijet]]u. Demografska slika u [[Europa|Europi]] se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Središnjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u [[SAD]], odnosno u [[Palestina|Palestinu]], gdje je stvorena židovska nacionalna država [[Izrael]]. [[Romi]] su druga grupa koja je bila objekt [[genocid]]a. Broj njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između 220.000 i 800.000, što iznosi između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta (u širem smislu riječi, ne uključujući samo Židove) obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna. Slično kao i [[Prvi svjetski rat]], Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u [[20. stoljeće|20. stoljeću]], pogotovo kada je izvršeno u tako naprednoj, prosvijećenoj i civiliziranoj državi kao što je [[Njemačka]]. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom, da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća [[znanost]]i. Zato se Holokaust često opisuje kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se pripisuje ograničenom broju ljudi – najčešće samom [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] i uskom krugu njegovih pristaša – i specifičnom spletu okolnosti za koje je malo vjerojatno, da će se ikada ponoviti. Iznose se međutim i teze da Holokaust ne bi bio moguć, barem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu ili otvorenu podršku nežidovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput [[Poljska|Poljske]], motiviranu pohlepom i otvorenim ili latentnim [[Antisemitizam|antisemitizmom]]. === Dan sjećanja === ''[[Dan sjećanja na holokaust]]'' danas se obilježava u [[SAD]]-u i u svim europskim državama. Veliki značaj ima ''United States Holocaust Memorial Museum'' otvoren u [[Washington]]u u travnju [[1993.]], na dan početka ustanka u [[Varšavski geto|Varšavskom getu]]. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} === Citirana bibliografija === {{refbegin|2}} * {{cite book|last=Atkins|first=Stephen E. |year=2009|title=Holocaust Denial as an International Movement |publisher=Praeger |location=Westport, CT |isbn=978-0-313-34538-8}} * {{Cite book | ref = harv | last=Bauer|first=Yehuda|year=1982|title=A History of the Holocaust|url= https://archive.org/details/historyofholocau00yehu|location=New York|publisher=Franklin Watts}} * {{Cite book | ref = harv | last=Cesarani|first=David|year=2004|title=Holocaust: From the Persecution of the Jews to Mass Murder|location=London|publisher=Routledge}} * {{cite book|last=Dawidowicz|first=Lucy S.|title=The War Against the Jews, 1933-1945|url=http://books.google.com/books?id=V7l8Vy5gn-kC|year=1986|publisher=Bantam Books|isbn=978-0-553-34532-2}} * {{cite journal|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2015|title=The Anatomy of Hell |work=The New York Review of Books |url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2015/jul/09/concentration-camps-anatomy-hell/?utm_medium=email&utm_campaign=NYR+Nazi+camps+Astrid+Lindgren+New+York+police+photographs&utm_content=NYR+Nazi+camps+Astrid+Lindgren+New+York+police+photographs+CID_47ff9b6073315e90ae879838894bcef1&utm_source=Email%20marketing%20software&utm_term=The%20Anatomy%20of%20Hell}} * {{Cite book | ref = harv | last=Fitzgerald|first=Stephanie|year=2011|title=Children of the Holocaust|location=Mankato, MN|publisher=Compass Point Books}} * {{Cite book | ref = harv | last=Gerlach| first=Christian | title=The extermination of the European Jews | publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge, United Kingdom |year=2016|isbn=978-0-521-70689-6 }} * {{Cite book | ref = harv | last=Gilbert|first=Martin |year=1986|title=The Holocaust: The Jewish Tragedy | url = https://archive.org/details/holocaustjewisht0000gilb |location=London |publisher=Collins}} * {{Cite book | ref = harv | last1=Hedgepeth|first1=Sonja M.|last2=Saidel|first2=Rochelle G.|year=2010|title=Sexual Violence against Jewish Women During the Holocaust|location=Lebanon, NH|publisher=University Press of New England}} * {{Cite book | ref = harv | last=Hilberg|first= Raul|year=1961|title= The Destruction of the European Jews |edition= First, of three, |location= Chicago |publisher=Quadrangle (Times Books)|isbn=978-0300095579}} * {{Cite book | ref = harv | editor-last=Jones|editor-first=Adam|year=2010|title=Genocide: A Comprehensive Introduction|edition=2nd|location=Abingdon|publisher=Routledge}} * {{Cite book | ref = harv | last=Kiernan|first=Ben |year=2009|title=Blood and Soil: A World History of Genocide and Extermination from Sparta to Darfur |publisher=Yale University Press |location=New Haven, CT |isbn=978-0-300-14425-3}} * {{Cite book | ref = harv | last=Longerich|first=Peter|year=2003|origyear=2001|title=The Unwritten Order: Hitler's Role in the Final Solution|url= https://archive.org/details/unwrittenorderhi0000long|location=Stroud|publisher=Tempus Publishing}} * {{Cite book | ref = harv | last1=Niewyk|first1=Donald L.|last2=Nicosia|first2=Francis R. |year=2000|title=The Columbia Guide to the Holocaust |location=New York, NY |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0231112000 |url=https://books.google.com/books?id=lpDTIUklB2MC}} * {{cite book|last=Phayer|first=Michael|title=The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965|year=2000|location=Bloomington and Indianapolis|publisher=Indiana University Press|url=https://books.google.rs/books?id=aZTD96Upq9AC}} * {{Cite book | ref = harv | last=Snyder|first=Timothy|year=2010|title=Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin|location=London|publisher=The Bodley Head}} * {{Cite book | ref = harv | last=Zuccotti|first=Susan|year=1999|title=The Holocaust, the French, and the Jews|url= https://archive.org/details/holocaustfrenchj0000zucc|location=Lincoln, NE|publisher=University of Nebraska Press}} * {{cite book |last=Crowe |first=David M. |author-link=David M. Crowe |year=2008 |title=The Holocaust: Roots, History, and Aftermath |publisher=Westview Press |location=Boulder, CO |isbn=978-0-8133-4325-9}} * {{cite book |last=Zuccotti |first=Susan |author-link=Susan Zuccotti |year=1993 |title=The Holocaust, the French, and the Jews |location=New York |publisher=Basic Books |isbn=0-465-03034-3}} * {{cite book |last=Gilbert |first=Martin |author-link=Martin Gilbert |year=1985 |title=The Holocaust: A History of the Jews of Europe During the Second World War |location=New York |publisher=Henry Holt |isbn=0-8050-0348-7|url-access=registration |url=https://archive.org/details/holocausthistory0000gilb}} {{refend}} == Dodatna literatura == <div style="height:300px;overflow:auto;"> {{refbegin|25em|indent=yes}} : {{cite book|last=Allen|first=Michael Thad|year=2002|title=The Business of Genocide: The SS, Slave Labor, and the Concentration Camps|url=https://archive.org/details/businessofgenoci00alle|location=London and Chapel Hill|publisher=The University of North Carolina Press}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=1989|chapter=Rescue by negotiations? Jewish attempts to negotiate with the Nazis|editor=Michael R. Marrus|title=The Nazi Holocaust, Part 9: The End of the Holocaust|publisher=Walter de Gruyter|ref=CITEREFBauer1989|pages=3–21}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=1998|origyear=1994|chapter=Gypsies|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|ref=CITEREFBauer1998|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/441 441]–455}} : {{cite book|last=Bauer|first=Yehuda|author-mask=3|year=2002|title=Rethinking the Holocaust|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|ref=CITEREFBauer2002}} : {{cite book |editor1-last=Bennett |editor1-first=Gaymon |editor2-last=Peters |editor2-first=Ted |editor3-last=Hewlett |editor3-first=Martinez J. |editor4-last=Russell |editor4-first=Robert John |year=2008 |title=The Evolution of Evil |publisher=Vandenhoeck & Ruprecht |isbn=978-3525569795 |url=https://books.google.com/books?id=Vca7Y0VI5aAC |accessdate=1. 7. 2016 }} : {{cite book|last=Benz|first=Wolfgang|year=2007|title=Die 101 wichtigsten Fragen- das dritte Reich|edition=2nd|publisher=C.H. Beck}} : {{cite book|last=Berenbaum|first=Michael|year=2005|title=The World Must Know: The History of the Holocaust as Told in the United States Holocaust Memorial Museum|publisher=United States Holocaust Memorial Museum, Johns Hopkins University Press|isbn=978-0801883583}} : {{cite book|last=Bergen|first=Doris|year=2016|url=https://www.amazon.com/War-Genocide-Holocaust-Critical-International/dp/1442242280/|title=The Holocaust: A Concise History 3rd ed.|publisher=Rowman & Littlefield}} : {{cite journal|last=Berghahn|first=Volker R.|year=1999|title=Germans and Poles, 1871–1945|journal=Yearbook of European Studies|volume=13|pages=15–36}} : {{cite book|last=Black|first=Edwin |year=2009|title=The Transfer Agreement: The Dramatic Story of the Pact Between the Third Reich and Jewish Palestine |location=Washington, D.C. |publisher=Dialog Press |isbn=978-0914153139 |p=xiii}} : {{cite book|last=Bloxham|first=Donald |year=2000|title=Extermination through work: Jewish Slave Labour under the Third Reich |publisher=Holocaust Educational Trust Research Papers |volume=1 |issue=1}} : {{cite book|last=Brechtken|first=Magnus|year=1998|title=Madagaskar für die Juden: antisemitische Idee und politische Praxis 1885–1945|edition=2nd|location=Munich|publisher=Oldenbourg Wissenschaftsverlag}} : {{cite book|last=Breitman|first=Richard|year=1991|title=The Architect of Genocide: Himmler and the Final Solution|url=https://archive.org/details/architectofgenoc00rich|location=New York|publisher=Knopf}} : {{cite journal|last=Browning|first=Christopher|year=1986|title=Nazi Ghettoization Policy in Poland: 1939–41|journal=Central European History|volume=19|number=4|jstor=4546081|doi=10.1017/s0008938900011158|pages=343–368|issn=0008-9389 }} : {{cite book |last=Browning |first=Christopher |author-mask=3 |year=1992 |title=Ordinary Men: Reserve Police Battalion 101 and the Final Solution in Poland |url=https://archive.org/details/ordinarymen00chri |location=New York |publisher=HarperCollins |ref=CITEREFBrowning1992 }} [http://hampshirehigh.com/exchange2012/docs/BROWNING-Ordinary%20Men.%20Reserve%20Police%20Battalion%20101%20and%20the%20Final%20Solution%20in%20Poland%20(1992).pdf London: Penguin Books (2001)]. : {{cite book|last=Browning|first=Christopher|author-mask=3 |year=2004|title=The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942|location=Jerusalem|publisher=Yad Vashem|ref=CITEREFBrowning2004}} : {{cite book|last=Buchheim|first=Hans|year=1968|chapter=Command and Compliance|editor1-last=Helmut Krausnick|editor2-last=Hans Buchheim|editor3-last=Martin Broszat; Hans-Adolf Jacobsen|title=The Anatomy of the SS State|location=New York|publisher=Walker and Company|pages=303–396}} : {{cite book|last=Buchholz|first=Werner|year=1999|title=Pomern|series=Deutsche Geschicte im Osten Europas|location=Berlin|publisher=Siedler}} : {{cite book|last=Burleigh|first=Michael|year=2000|chapter=Psychiatry, Society and Nazi 'Euthanasia'|editor=Omer Bartov|title=The Holocaust: Origins, Implementation, Aftermath|url=https://archive.org/details/holocaustorigins00bart|location=London|publisher=Routledge|pages=[https://archive.org/details/holocaustorigins00bart/page/43 43]–62}} : {{cite book|last=Burleigh|first=Michael|year=2001|title=The Third Reich: A New History|url=https://archive.org/details/thirdreichnewhis00burl}} : {{cite book |last=Burleigh |first=Michael |author-mask=3 |last2=Wippermann |first2=Wolfgang |year=1991 |title=The Racial State: Germany 1933–1945 |url=https://archive.org/details/racialstate00mich |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |ref={{SfnRef|Burleigh|Wippermann|1991}} }} : {{cite book|last=Cesarani|first=David|author-mask=3 |year=2005|title=Eichmann: His Life and Crimes|location=London|publisher=Vintage|ref=CITEREFCesarani2005}} : {{cite book|last=Cooper|first=Robert W.|year=2010|title=The Red Triangle: The History of the Persecution of Freemasons |location=Bungay |publisher=Lewis Masonic}} : {{cite book|last=Cooper|first=Robert W. |author-mask=3 |year=2011|origyear=1947 |title=The Nuremberg Trial |location=London |publisher=Faber & Faber |isbn=978-0571272730 |ref={{SfnRef|Cooper|2011}} }} : {{cite book|last=Cornwell|first=John|title=Hitler's Pope: The Silence of Pius XII|year=1999|location=London|publisher=Viking|url=https://books.google.com/books?hl=sr&id=dQLZAAAAMAAJ}} : {{cite book|last=Корнвел|first=Џон|title=Хитлеров папа: Тајна историја Пија XII|year=2000|location=Београд|publisher=Службени лист СРЈ}} : {{cite book|last=Czech|first=Danuta |year=1989|title=Kalendarium der Ereignisse im Konzentrationslager Auschwitz-Birkenau 1939–1945 |publisher=Rowohlt, Reinbek |language=}} : {{cite book|last=Dawidowicz|first=Lucy|author-mask=3|year=1981|title=The Holocaust and the Historians|url=https://archive.org/details/holocausthistori0000dawi|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press|ref=CITEREFDawidowicz1981}} : {{cite book|last1=Dear|first1=Ian|last2=Foot|first2=Richard D.|year=2001|title=The Oxford companion to World War II|location=Oxford|publisher=Oxford University Press}} : {{cite book|last1=Diamant|first1=Adolf |year=1998|title=Zerstörte Synagogue vom November 1938: Ein Bestandaufnahme|location=Frankfurt-am-Main|publisher=Selbstverlag}} : {{cite book|last=Domarus|first=Max|year=2004|title=Hitler: Speeches and Proclamations ''(4 volumes)''|location=Wauconda, IL|publisher=Bolchazy-Carducci Publishers}} :{{cite book|last=Dwork|first=Deborah|title=Auschwitz, 1270 to the present|url=https://archive.org/details/auschwitz1270top00dwor|publisher=Norton|location=New York|year=1996|isbn=978-0-393-03933-7}} : {{cite book|last1=Ђурић|first1=Рајко|last2=Милетић|first2=Антун|title=Историја холокауста Рома|year=2008|location=Београд|publisher=Политика|url=https://books.google.com/books?id=KTAxAQAAIAAJ}} : {{cite book|last=Ehrenreich|first=Eric|year=2007|title=The Nazi Ancestral Proof: Genealogy, Racial Science, and the Final Solution.|url=https://archive.org/details/naziancestralpro00ehre_0|location=Bloomington|publisher=Indiana University Press}} : {{cite book|last=Engel|first=David|year=2012|title=The Holocaust: The Third Reich and the Jews |location=London|publisher=Routeledge}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|year=1989|title=In Hitler's Shadow|url=https://archive.org/details/inhitlersshadow00rich|location=New York, NY|publisher=Pantheon}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3|year=2005|title=The Third Reich in Power|url=https://archive.org/details/thirdreichinpowe00evan|location=New York|publisher=Penguin|ref=CITEREFEvans2005}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2002|title=Lying About Hitler: The Holocaust, History and the David Irving Trial|location=London|publisher=Verso|ref=CITEREFEvans2002}} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2008|title=The Third Reich at War |location=London |publisher=Allen Lane |ref=CITEREFEvans2008 }} : {{cite book|last=Evans|first=Richard J.|author-mask=3 |year=2015|title=The Third Reich in History and Memory | publisher=Oxford University Press |ref=CITEREFEvans2015}} : {{cite journal|last=Farbstein|first=Esther|year=1998|title=Diaries and Memoirs as a Historical Source: The Diary and Memoir of a Rabbi at the 'Konin House of Bondage'|url=http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%203134.pdf|journal=Yad Vashem Studies|volume=26|pages=87–128}} : {{cite book|last=Fest|first=Joachim|year=1999|title=Speer: The Final Verdict|location=San Diego, CA|publisher=Harcourt}} : {{cite book|last1=Finkelstein|first1=Norman G. |year=2003|title=The Holocaust Industry: Reflections on the Exploitation of Jewish Suffering |edition=2nd |location=London |publisher=Verso |isbn=978-1-85984-488-5}} : {{cite book|last=Fischel|first=Jack R.|year=1998|title=The Holocaust|url=https://archive.org/details/holocaust0000fisc|location=Westport, CT|publisher=Greenwood Press}} : {{cite book|last=Fischel|first=Jack R. |author-mask=3 |year=2010|title=Historical Dictionary of the Holocaust |location=Lanham, MD |publisher=Scarecrow Press |ref={{SfnRef|Fischel|2010}} }} : {{cite book|last=Fischer|first=Conan|year=2002|title=The Rise of the Nazis|location=Manchester|publisher=Manchester University Press}} : {{cite book|last=Fischer|first=Klaus|year=1995|title=Nazi Germany: A New History|url=https://archive.org/details/nazigermanynewhi0000fisc|location=New York|publisher=Continuum}} : {{cite book|last=Fleming|first=Gerald|year=1987|title=Hitler and the Final Solution|location=Berkeley & Los Angeles, CA|publisher=University of California Press}} : {{cite book|last=Fogelman|first=Edith |title=Conscience and Courage: Rescuers of Jews During the Holocaust |year=1994|publisher=Doubleday}} : {{cite book|last=Förster|first=Jürgen|year=1998|chapter=Complicity or Entanglement?|editor1-last=Michael Berenbaum|editor2-last=Abraham Peck|title=The Holocaust and History|url=https://archive.org/details/holocausthistory00bere_0|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/holocausthistory00bere_0/page/266 266]–283}} : {{cite book|last=Frank|first=Anne|year=2007|origyear=1947|title=The Diary of a Young Girl|location=London|publisher=Penguin Books}} : {{cite journal|last=Friedlander|first=Henry|year=1994|title=Step by Step: The Expansion of Murder, 1939–1941|journal=German Studies Review|volume=17|issue=3|jstor=1431896|doi=10.2307/1431896|pages=495–507}} : {{cite book|last=Friedlander|first=Henry|author-mask=3|year=1995|title=The Origins of Nazi Genocide: From Euthanasia to the Final Solution|url=https://archive.org/details/originsofnazigen0000frie|location=Chapel Hill, NC|publisher=University of North Carolina Press|ref=CITEREFFriedlander1995}} : {{cite journal |last=Friedlander|first=Henry|author-mask=3 |year=1997|title=Registering the Handicapped in Nazi Germany: A Case Study|journal=Jewish History|volume=11|issue=2|jstor=20101303|doi=10.1007/BF02335679|ref=CITEREFFriedlander1997|pages=89–98}} : {{cite book|last=Friedländer|first=Saul|year=1997|title=The Years of Persecution: Nazi Germany and the Jews 1933–1939|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson}} : {{cite book|last=Friedländer|first=Saul|author-mask=3 |year=2007|title=The Years of Extermination: Nazi Germany and the Jews 1939–1945|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson|ref={{SfnRef|Friedländer|2007}} }} : {{cite book|last=Fritz|first=Stephen|year=2011|title=Ostkrieg: Hitler's War of Extermination in the East|location=Lexington |publisher=The University Press of Kentucky}} : {{cite book|last=Gaon| first=Solomon | title=Del fuego : Sephardim and the Holocaust | chapter=“The Non-European Holocaust: the fate of Tunisian Jewry”| publisher=Sepher-Hermon Press | location=New York |year=1995|isbn=978-0-87203-143-2 }} : {{cite book|last=Garbe|first=Detlef|year=2001|chapter=Social Disinterest, Governmental Disinformation, Renewed Persecution, and Now Manipulation of History?|editor=Hans Hesse|title=Persecution and Resistance of Jehovah's Witnesses During the Nazi-Regime 1933–1945|location=Bremen|publisher=Edition Temmen|pages=251–265}} : {{cite book|last=Gellately|first=Robert |year=2001|title=Backing Hitler: Consent and Coercion in Nazi Germany |location=Oxford |publisher=Oxford University Press}} : {{cite book |last1=Gellately |first1=Robert |last2=Stoltzfus |first2=Nathan |year=2001 |title=Social Outsiders in Nazi Germany |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0691086842 |url=https://books.google.com/books?id=1toqgWg8ROUC }} : {{cite book|last=Gerwarth|first=Robert |year=2012|title=Hitler's Hangman: The Life of Heydrich |location=New Haven, CT |publisher=Yale University Press}} : {{cite book|last=Gilbert|first=Martin |author-mask=3 |year=1988|title=Atlas of the Holocaust |ref=CITEREFGilbert1988 }} : {{cite book|last=Gilbert|first=Martin |author-mask=3 |year=1993|title=The Dent atlas of the Holocaust |location=London |publisher=Dent |isbn=978-0-460-86171-7 |ref=CITEREFGilbert1993 }} : {{cite book|last=Gilbert|first=Martin |author-mask=3 |year=2002|title=The Routledge atlas of the Holocaust |edition=3rd |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-28145-4 |ref=CITEREFGilbert2002 }} : {{cite journal|last=Giles|first=Geoffrey J.|year=1992|title=The Most Unkindest Cut of All: Castration, Homosexuality and Nazi Justice|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-history_1992-01_27_1/page/41|journal=Journal of Contemporary History|volume=27|issue=1|jstor=260778|doi=10.1177/002200949202700103|pages=41–61}} : {{cite book|last=Goldhagen|first=Daniel Jonah |year=1997|title=Hitler's Willing Executioners: Ordinary Germans and The Holocaust |publisher=Alfred A Knopf |isbn=978-0679772682}} : {{cite book|last=Goldensohn|first=Leon|year=2005|title=Nuremberg Interviews|location=New York, NY|publisher=Vintage}} : {{cite book|last=Gramel|first=Hermann|year=1992|title=Antisemitism in the Third Reich|location=London|publisher=Blackwell}} : {{cite book|last=Hagen|first=William W.|year=2012|title=German History in Modern Times: Four Lives of the Nation|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Hancock|first=Ian|year=2004|chapter=Romanies and the Holocaust: A Reevaluation and Overview|chapterurl=|url=http://www.radoc.net/radoc.php?doc=art_e_holocaust_porrajmos&lang=en&articles=true|editor=Dan Stone|title=The Historiography of the Holocaust|location=New York, NY|publisher=Palgrave-Macmillan|pages=383–396|access-date=26. 02. 2017|archive-date=05. 03. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305105001/http://www.radoc.net/radoc.php?doc=art_e_holocaust_porrajmos&lang=en&articles=true|url-status=dead}} : {{cite book |last=Harran |first=Marilyn J. |year=2000 |title=The Holocaust Chronicles: A History in Words and Pictures |location=Lincolnwood, IL |publisher=Publications International |isbn=9780785329633 |url=http://www.holocaustchronicle.org/index.html |access-date=27. siječnja 2022. |archive-date=20. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080920131645/http://www.holocaustchronicle.org/index.html |url-status=dead }} : {{cite book |last=Hauner |first=Milan |year=1991 |chapter=Russia's geopolitical and ideological dilemmas in Central Asia |chapter-url=https://books.google.com/books?id=g3JhKNSk8tQC&pg=PA212 |editor-last=Canfield |editor-first=Robert L. |title=Turko–Persia in Historical Perspective |publisher=School of American Research Press |isbn=978-1938645419 |quote=As Turkistanis they joined the so-called "Eastern Legions", which were part of the ''Wehrmacht'' and later the ''Waffen-SS'', to fight the Red Army (Hauner (1981), pp. 339–57).. The estimates of their numbers vary between 250,000 and 400, 000, which include the Kalmyks, the Tatars and members of the Peoples of the Caucasian ethnic groups (Alexiev (1982), pp. 33). }} [http://catdir.loc.gov/catdir/samples/cam031/89077394.pdf Introduction] by Robert Canfield. : {{cite journal |last=Hilberg|first=Raul |author-mask=3 |year=1980|title=The Ghetto as a Form of Government |journal=Annals of the American Academy of Political and Social Science |volume=450 |p=98–112 |doi=10.1177/000271628045000109 |jstor=1042561 |ref={{SfnRef|Hilberg|1980}} }} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul |author-mask=3 |year=1995|origyear=1992|title=Perpetrators Victims Bystanders: The Jewish Catastrophe 1933–1945|location=London|publisher=Secker & Warburg|ref=CITEREFHilberg1995}} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul|author-mask=3|year=1996|title=The Politics of Memory: The Journey of a Holocaust Historian|url=https://archive.org/details/politicsofmemory0000hilb|location=Chicago, IL|publisher=Ivan R. Dee|ref=CITEREFHilberg1996}} : {{cite book|last=Hilberg|first=Raul |author-mask=3 |year=2003|title=The Destruction of the European Jews|edition=3rd|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|ref=CITEREFHilberg2003}} : {{cite book|last=Hildebrand|first=Klaus|year=2005|origyear=1984|title=The Third Reich|publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Hillgruber|first=Andreas |year=1989|chapter=War in the East and the Extermination of the Jews |editor-last=Marrus|editor-first=Michael R. |title=The Nazi Holocaust. Part 3: The "Final Solution": The Implementation of Mass Murder. |volume=1 |publisher= Walter de Gruyter |isbn=978-3598215544}} In [https://www.yadvashem.org/untoldstories/documents/studies/Andreas_Hillgruber.pdf Yad Yashem]. : {{cite book|last=Hitchcock|first=William I.|year=2009|title=Liberation: The Bitter Road to Freedom, Europe 1944–1945|url=https://archive.org/details/liberationbitter0000hitc|location=London|publisher=Faber and Faber}} : {{cite book|last=Höhne|first=Heinz |year=2001|title=The Order of the Death's Head: The Story of Hitler’s SS |location=New York |publisher=Penguin}} : {{cite book|last=Jacobs|first=Neil G.|year=2005|title=Yiddish: A Linguistic Introduction|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Jeffery|first=Keith|year=2010|title=MI6: The History of the Secret Intelligence Service, 1909–1949|url=https://archive.org/details/mi6historyofsecr0000jeff|location=London|publisher=Bloomsbury}} : {{cite book|last=Johnson|first=Paul|year=1988|title=A History of the Jews|location=|publisher=Harper Perennial}} : {{cite book|last1=Kádar|first1=Gábor |last2=Vági|first2=Zoltán |year=2004|title=Self-Financing Genocide: The Gold Train, the Becher Case and the Wealth of Hungarian Jews |location=Budapest |publisher=Central European University Press |isbn=978-9639241534}} : {{cite book|last=Kamenetsky|first=Ihoi |year=1961|title=Secret Nazi Plans for Eastern Europe |publisher=New College & Univ Press}} : {{cite book|last=Karski|first=Jan|year=2013|title=Story of a Secret State: My Report to the World|url=https://archive.org/details/storyofsecretsta0000kars_h1h6|publisher=Georgetown University Press|isbn=978-1589019836}} : {{cite book|last=Kats|first=Alfred|year=1970|title=Poland's Ghettos at War|location=New York, NY|publisher=Twayne Publishers}} : {{cite book|last=Kárný|first=Miroslav|year=1998|origyear=1994|chapter=The Vrba and Wetzler Report|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/553 553]–568}} : {{cite book|editor-last=Kennedy|editor-first=David M.|year=2007|title=The Library of Congress World War II Companion|location=New York, NY|publisher=Simon & Schuster}} : {{cite journal|editor-last=Kermish|editor-first=Joseph|year=1968|title=Emmanuel Ringelblum's Notes, Hitherto Unpublished|journal=Yad Vashem Studies|volume=7|pages=173–183}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|year=1998|title=Hitler 1889–1936: Hubris|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|author-mask=3 |year=2000|title=Hitler 1936–1945: Nemesis|location=London|publisher=Allen Lane|ref=CITEREFKershaw2000}} : {{cite book|last=Kershaw|first=Ian|author-mask=3 |year=2008|title=Hitler, the Germans, and the Final Solution|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-15127-5|ref=CITEREFKershaw2008}} : {{cite book|last=Klempner|first=Mark|year=2006|title=The Heart Has Reasons: Holocaust Rescuers and Their Stories of Courage|url=https://archive.org/details/hearthasreasonsh00mark|location=Cleveland, OH|publisher=The Pilgrim Press}} : {{cite book|editor1-last=Kogon|editor1-first=E.|editor2-last=Langbein|editor2-first=H.|editor3-last=Rueckerl|editor3-first= A. |year=1993|title=Nazi Mass Murder: A Documentary History of the Use of Poison Gas|location=New Haven, CT|publisher=Yale University Press}} : {{cite book|last=Krakowski|first=Shmuel |year=1989|chapter=The Death Marches in the Period of the Evacuation of the Camps |editor=Michael R. Marrus |title=The Nazi Holocaust, Part 9: The End of the Holocaust |publisher=Walter de Gruyter |pp=476–90}} : {{cite book|last=Krausnick|first=Helmut|year=1968|chapter=The Persecution of the Jews|editor1-last=Helmut Krausnick|editor2-last=Hans Buchheim|editor3-last=Martin Broszat; Hans-Adolf Jacobsen|title=The Anatomy of the SS State|location=New York, NY|publisher=Walker and Company|pages=1–125}} : {{cite book|last=Kudryashov|first=Sergei|year=2004|chapter=Ordinary Collaborators: The Case of the Travniki Guards|editor1-last=Mark Erickson|editor2-last=Ljubica Erickson|title=Russia: War, Peace and Diplomacy Essays in Honour of John Erickson|location=London|publisher=Weidenfeld & Nicolson|isbn=978-0-297-84913-1|pages=226–239}} : {{cite journal|last=Kwiet|first=Konrad|year=1998|title=Rehearsing for Murder: The Beginning of the Final Solution in Lithuania in June 1941|url=http://defendinghistory.com/wp-content/uploads/2011/09/Konrad-Kwiets-Rehearsing-for-Murder-in-1941.pdf|journal=Holocaust and Genocide Studies|volume=12|issue=1|doi=10.1093/hgs/12.1.3|pages=3–26}} : {{cite book|last=Kwiet|first=Konrad |author-mask=3 |year=2004|chapter=Forced Labour of German Jews in Nazi Germany |editor-last=Cesarani|editor-first=David |title=Holocaust: Concepts in Historical Studies |location=London|publisher=Routledge |ref={{SfnRef|Kwiet|2004}} }} : {{cite journal|last=Lador-Lederer|first=Joseph|year=1980|title=World War II: Jews as Prisoners of War|journal=Israel Yearbook on Human Rights|volume=10|location=Tel Aviv|publisher=Tel Aviv University|pages=70–89}} : {{cite book|last=Lang|first=Berel |year=2003|title=Act and Idea in the Nazi Genocide |publisher=Syracuse University Press}} : {{cite book|last=Laqueur|first=Walter |year=2001|title=The Holocaust encyclopedia |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-08432-0}} : {{cite book|last=Leff|first=Laurel|year=2005|title=Buried by The Times: The Holocaust and American's Most Important Newspaper|url=https://archive.org/details/buriedbytimeshol0000leff|location=New York, NY|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Lemkin|first=Raphael|year=2005|title=Axis Rule in Occupied Europe: Laws of Occupation, Analysis of Government, Proposals for Redress|location=New York, NY|publisher=Lawbook Exchange}} : {{cite book|last=Lévy-Hass|first=Hanna|year=2009|origyear=1946|title=Diary of Bergen Belsen: 1944–1945|url=https://archive.org/details/diaryofbergenbel00levy|location=Chicago, IL|publisher=Haymarket Books|isbn=978-1-931-85987-5}} : {{cite book|last=Lewis|first=Jon E.|year=2002|title=The Mammoth Book of Heroes|location=London|publisher=Constable & Robinson}} : {{cite book |editor-last=Lewis |editor-first=Jon E. |year=2012 |title=Voices from the Holocaust |publisher=Skyhorse |isbn=978-1620870631 |url=https://books.google.com/books?id=WkT0pwAACAAJ |accessdate=1. 6. 2016 }} : {{cite journal|last=Lichten|first=Joseph L.|year=1984|title=Adam Czerniakow and His Times|journal=The Polish Review|volume=29|number=1 & 2|jstor=25778050|pages=71–89}} : {{cite book |last=Lifton |first=Robert J. |year=2000 |origyear=1986 |title=The Nazi Doctors: Medical Killing and the Psychology of Genocide |location=New York |publisher=Basic Books |url=https://books.google.com/books?id=bv8IAqVh8EAC }} : {{cite book|last=Linn|first=Ruth|year=2004|title=Escaping Auschwitz: A Culture of Forgetting|url=https://archive.org/details/escapingauschwit00linn|location=Ithaca, NY|publisher=Cornell University Press}} : {{cite book |last=Longerich |first=Peter |author-mask=3 |year=2010 |title=Holocaust: The Nazi Persecution and Murder of the Jews |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0192804365 |url=https://books.google.com/books?id=cxYqYIn73SgC |accessdate=1. 6. 2016 |ref=CITEREFLongerich2010 }} : {{cite book|last=Longerich|first=Peter|author-mask=3 |year=2012|title=Heinrich Himmler |publisher=Oxford University Press |ref=CITEREFLongerich2012 }} : {{cite book|last=Lower|first=Wendy |year=2006|chapter=The {{'}}''reibungslose''{{'}} Holocaust? The German Military and Civilian Implementation of the 'Final Solution' in Ukraine, 1941–1944|editor1-last=Gerald D. Feldman|editor2-last=Wolfgang Seibel|title=Networks of Nazi Persecution: Bureaucracy, Business, and the Organization of the Holocaust|location=New York & Oxford|publisher=Berghahn Books|pages=236–256}}<!-- : {{cite book||last=Lower|first=Wendy |author-mask=3 |year=2013|title=Hitler's Furies: German Women in the Nazi Killing Fields|location=London|publisher=Chatto & Windus|isbn=978-0-701-18721-7|ref=CITEREFLower2013}} --> : {{cite book|last=Lukas|first=Richard C. |year=2001|title=Forgotten Holocaust: The Poles Under German Occupation, 1939–1944 |publisher=Hippocrene Books |isbn=978-0781809016}} : {{cite book|last=Lusane|first=Clarence|year=2003|title=Hitler's Black Victims: The Historical Experience of Afro-Germans, European Blacks, Africans and African Americans in the Nazi Era|url=https://archive.org/details/hitlersblackvict00clar|location=London; New York|publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Maier|first=Charles S.|year=1988|title=The Unmasterable Past|url=https://archive.org/details/unmasterablepast00maie|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book|last=Majer|first=Diemut|year=2003|title=Non-Germans under the Third Reich The Nazi Judicial and Administrative System in Germany and Occupied Eastern Europe, with Special Regard to Occupied Poland, 1939–1945|publisher=Texas Tech University Press}} : {{cite book|last=Mann|first=Michael|year=2005|title=The Dark Side of Democracy: Explaining Ethnic Cleansing|url=https://archive.org/details/darksideofdemocr0000mann|location=New York|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite journal|last=Marrus|first=Michael R.|year=1995|title=Jewish Resistance to the Holocaust|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-contemporary-history_1995-01_30_1/page/83|journal=Journal of Contemporary History|volume=30|number=1|jstor=260923|doi=10.1177/002200949503000104|pages=83–110}} : {{cite book|last=Marrus|first=Michael R. |author-mask=3 |year=2000|title=The Holocaust in History|location=Toronto|publisher=KeyPorter|ref=CITEREFMarrus2000}} : {{cite book|last=Mason|first=Tim|year=1995|title=Nazism, Fascism and the Working Class|url=https://archive.org/details/nazismfascismwor00maso|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-43212-2}} : {{cite book|last=Matthäus|first=Jürgen|year=2004|chapter=Operation Barbarossa and the Onset of the Holocaust, June–December 1941|title=In Christopher Browning. The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942|location=Jerusalem|publisher=Yad Vashem|pages=244–308}} : {{cite book|last=Mayer|first=Arno|year=2012|title=Why Did the Heavens Not Darken?: The "Final Solution" in History|location=London and New York|publisher=Verso Publishing}} : {{cite book|last=Mazower|first=Mark|year=2008|title=Hitler's Empire: Nazi Rule in Occupied Europe|url=https://archive.org/details/hitlersempirenaz0000mazo|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last1=Michael|first1=Robert|last2=Doerr|first2=Karin|year=2002|title=Nazi-Deutsch/Nazi-German: An English Lexicon of the Language of the Third Reich|publisher=Greenwood Press}} : {{cite journal|last=Milton|first=Sybil|year=1990|title=The Context of the Holocaust|journal=German Studies Review|volume=13|issue=2|jstor=1430708|doi=10.2307/1430708|pages=269–283}} : {{cite book |last=Mojzes |first=Paul |year=2011 |title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century |publisher=Rowman & Littlefield |url=https://books.google.com/?id=KwW2O7v7CUcC&pg=PA95 |accessdate=1. 12. 2012 |isbn=9781442206632 }} : {{cite book|last=Montague|first=Patrick|year=2012|title=Chelmno and the Holocaust: A History of Hitler's First Death Camp|location=London|publisher=I.B.Tauris}} : {{cite book|last=Möller|first=Horst|year=1999|title=Der rote Holocaust und die Deutschen. Die Debatte um das 'Schwarzbuch des Kommunismus'|location=Munich|publisher=Piper Verlag}} : {{cite book|last=Mommsen|first=Hans |year=1993|chapter=The New Historical Consciousness |editor=Ernst Piper |title=Forever in the Shadow of Hitler? |publisher=Humanities Press, Atlantic Highlands|pages=114–124}} : {{cite book|last1=Müller|first1=Rolf-Dieter|last2=Ueberschär|first2=Gerd R.|year=2002|title=Hitler's War in the East 1941−1945: A Critical Assessment|location=New York & Oxford|publisher=Berghahn Books}} : {{cite book|last=Müller-Hill|first=Benno|year=1998|title=Murderous Science: Elimination by Scientific Selection of Jews, Gypsies, and Others in Germany, 1933–1945|location=Plainview, NY|publisher=Cold Spring Harbor Laboratory Press}} : {{cite book|last1=Murray|first1=Williamson|last2=Millett|first2=Allan R.|year=2000|title=A War To Be Won|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book|last=Naimark|first=Norman M.|year=2001|title=Fires of Hatred|url=https://archive.org/details/firesofhatredeth00naim|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite journal |last=Neugebauer |first=Wolfgang |year=1998 |title=Racial Hygiene in Vienna 1938 |url=http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html |journal=Wiener Klinische Wochenschrift |issue=Special Edition |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070223030918/http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html |archivedate=23. 2. 2007 |access-date=27. siječnja 2022. |archive-date=23. veljače 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223030918/http://www.doew.at/information/mitarbeiter/beitraege/rachyg.html }} : {{cite book|last=Nicosia|first=Francis R. |year=2000|title=The Third Reich & the Palestine Question |location=New Brunswick, NJ |publisher=Transaction Publishers |isbn=978-0765806246}} : {{cite book|last=Niewyk|first=Donald L.|year=2012|chapter=The Holocaust: Jews, Gypsies, and the Handicapped|editor1-last=Parsons|editor1-first=Samuel|editor2-last=Totten|editor2-first=William S.|title=Centuries of Genocide: Essays and Eyewitness Accounts|location=New York, NY|publisher=Routledge|pages=191–248}} : {{cite book|last1=Noakes|first1=Jeremy|last2=Pridham|first2=Geoffrey|year=1983|title=Nazism: A History in Documents and Eyewitness Accounts, 1919–1945|publisher=Schocken Books}} : {{cite book|last=Novick|first=Peter|year=1999|title=The Holocaust in American Life|location=New York, NY|publisher=Houghton Mifflin}} : {{cite book|last=Pelt|first=Robert Jan van|year=2002|title=The Case for Auschwitz: Evidence from the Irving Trial|url=https://archive.org/details/caseforauschwitz00pelt|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press}} : {{cite journal |last=Petrie |first=Jon |year=2000 |title=The Secular Word 'Holocaust': Scholarly Myths, History, and Twentieth Century Meanings |url=http://www.berkeleyinternet.com/holocaust |journal=Journal of Genocide Research |volume=2 |issue=1 |doi=10.1080/146235200112409 |pages=31–63 }} : {{cite book|last=Peukert|first=Detlev|year=1987|title=Inside Nazi Germany: Conformity, Opposition and Racism In Everyday Life|location=London|publisher=Batsford}} : {{cite book|last=Peukert|first=Detlev|author-mask=3|year=1994|chapter=The Genesis of the 'Final Solution' from the Spirit of Science|editor=David F. Crew|title=Nazism and German Society, 1933–1945|url=https://archive.org/details/nazismgermansoci00crew|location=London|publisher=Routledge|ref=CITEREFPeukert1994|pages=[https://archive.org/details/nazismgermansoci00crew/page/n286 274]–299}} : {{cite book|last=Phayer|first=Michael|title=Pius XII, the Holocaust, and the Cold War|year=2008|location=Bloomington and Indianapolis|publisher=Indiana University Press|url=https://books.google.rs/books?id=CgTZAAAAMAAJ}} : {{cite book|last=Pike|first=David Wingeate |year=2000|title=Spaniards in the Holocaust: Mauthausen, the horror on the Danube |edition=11th |publisher=Routledge |isbn=978-0415227803}} : {{cite book|last=Pinkus|first=Benjamin|year=1990|title=The Jews of the Soviet Union: The History of a National Minority|location=Cambridge|publisher=Cambridge University Press}} : {{cite book|last=Pinkus|first=Oscar|year=2005|title=The War Aims and Strategies of Adolf Hitler|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Piotrowski|first=Tadeusz|year=1998|title=Poland's Holocaust: Ethnic Strife, Collaboration With Occupying Forces and Genocide in the Second Republic, 1918–1947|url=https://archive.org/details/polandsholocaust00piot|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Piper|first=Franciszek|year=1998|origyear=1994|chapter=Gas chambers and Crematoria|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|url=https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press|pages=[https://archive.org/details/anatomyofauschwi00gutm_1/page/157 157]–182}} : {{cite book|last=Poprzeczny|first=Joseph|year=2004|title=Odilo Globocnik: Hitler's Man in the East|location=Jefferson, NC|publisher=McFarland & Company}} : {{cite book|last=Porat|first=Dina|year=2002|chapter=The Holocaust in Lithuania: Some Unique Aspects|editor=David Cesarani|title=The Final Solution: Origins and Implementation|location=London|publisher=Routledge|pages=159–174}} : {{cite book|last=Proctor|first=Robert|year=1988|title=Racial Hygiene: Medicine Under the Nazis|url=https://archive.org/details/racialhygienemed0000proc|location=Cambridge, MA|publisher=Harvard University Press}} : {{cite book |last=Rhodes |first=Richard |year=2002 |title=Masters of Death: The SS-Einsatzgruppen and the Invention of the Holocaust |url=https://archive.org/details/mastersofdeathss00rhod |location=New York |publisher=Alfred A. Knopf |isbn=978-0375409004 }} : {{cite book|last1=Ryan|first1=Donna F.|last2=Schuchman|first2=John S.|year=2002|title=Deaf People in Hitler's Europe|url=https://archive.org/details/deafpeopleinhitl00donn|location=Washington, DC|publisher=Gallaudet University Press}} : {{cite book|last=Samuels|first=Simon|chapter=Applying the Lessons of the Holocaust|editor=Alan S. Rosenbaum|title=Is the Holocaust Unique?perspectives on comparative genocide|url=https://archive.org/details/isholocaustuniqu00rose_949|publisher=Westview Press Perseus Books Group distributor|location=Boulder, CO Philadelphia, PA|year=2009|isbn=978-0-8133-4406-5|pages=[https://archive.org/details/isholocaustuniqu00rose_949/page/n283 259]–270}} : {{cite book|last=Sereny|first=Gitta|year=1995|origyear=1974|title=Into That Darkness: From Mercy Killing to Mass Murder|location=London|publisher=Pimlico}} : {{cite journal|last=Steinweis|first=Alan E.|year=2001|title=The Holocaust and American Culture: An Assessment of Recent Scholarship|journal=Holocaust and Genocide Studies|volume=15|issue=2|doi=10.1093/hgs/15.2.296|pages=296–310}} : {{cite book|last=Stone| first=Dan | title=Histories of the Holocaust | publisher=Oxford University Press | location=Oxford New York |year=2011|isbn=978-0-19-956679-2}} : {{cite book|last=Streicher|first=Julius|title=Die Geheimpläne gegen Deutschland enthüllt|year=1933|url=http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/ds6.htm|publisher=Der Stürmer|language=}} : {{cite book|last=Streicher|first=Julius|title=Der Weg zur Tat|year=1943|url=http://research.calvin.edu/german-propaganda-archive/ds4.htm|publisher=Der Stürmer|language=}} : {{cite journal|last=Strous|first=Rael D.|year=2007|title=Psychiatry during the Nazi Era: Ethical Lessons for the Modern Professional|url=http://www.annals-general-psychiatry.com/content/6/1/8|journal=Annals of General Psychiatry|volume=6|issue=8|doi=10.1186/1744-859X-6-8|pmid=17326822|pmc=1828151|pages=8}} : {{cite book|last=Suhl|first=Yuri|title=They Fought Back|year=1987|publisher=Schocken|location=New York|isbn=978-0-8052-0479-7}} : {{cite book|last=Swiebocki|first=Henryk|year=1998|origyear=1994|chapter=Prisoner Escapes|editor1-last=Yisrael Gutman|editor2-last=Michael Berenbaum|title=Anatomy of the Auschwitz Death Camp|location=Bloomington, IN|publisher=Indiana University Press}} : {{cite book|last=Tooze|first=Adam|year=2006|title=The Wages of Destruction: The Making and Breaking of the Nazi Economy|location=London|publisher=Allen Lane}} : {{cite book|last=Trunk|first=Isaiah|year=1996|origyear=1972|title=Judenrat: The Jewish Councils in Eastern Europe under Nazi Occupation|location=Lincoln, NE|publisher=University of Nebraska Press}} : {{cite book|last=Pelt|first=van Robert Jan | title=The case for Auschwitz : evidence from the Irving trial | publisher=Indiana University Press | location=Bloomington, Indiana |year=2016|isbn=978-0-253-02298-1 | ref=harv}} : {{cite book|last=Vrba|first=Rudolf|year=2006|origyear=2002|title=I Escaped from Auschwitz|location=London|publisher=Robson Books}} : {{cite book|editor1-last=Wachsmann|editor1-first=Nikolaus |editor2-last=Caplan|editor2-first=Jane |year=2010|title=Concentration Camps in Nazi Germany: The New Histories |location=New York |publisher=Routledge}} : {{cite book|last=Wiesel|first=Elie |year=2002|title=After the Darkness: Reflections on the Holocaust|location=New York, NY|publisher=Schocken Books}} : {{cite book|last=Wiesel|first=Elie |author-mask=3 |year=2012|origyear=1960 |title=Night|location=London |publisher=Penguin Books |ref=CITEREFWiesel2012 }} : {{cite book|last1=Wood|first1=Thomas E.|last2=Jankowski|first2=Stanisław M.|year=1994|title=Karski: How One Man Tried to Stop the Holocaust|url=https://archive.org/details/karskihowonemant0000wood|location=New York|publisher=J. Wiley}} : {{cite book|last1=Wood|first1=Angela |last2=Stone|first2=Dan G. |year=2007|title=Holocaust: The events and their impact on real people |publisher=Dorling Kindersley |isbn=978-0756625351}} : {{cite book|last=Wytwycky|first=Bohdan |year=1981|title=Other Holocaust: Many Circles of Hell |publisher=Novak Report |isbn=978-9991651958}} : {{cite book|last=Yahil|first=Leni|year=1990|title=The Holocaust: The Fate of European Jewry, 1932–1945|url=https://archive.org/details/holocaustfateofe1990yahi|publisher=Oxford University Press}} : {{cite book |last=Jones |first=Adam |year=2006 |title=Genocide: A Comprehensive Introduction |publisher=Routledge |location=London |isbn=0-415-35384-X}} : {{cite book |last=Arad |first=Yitzhak |author-link=Yitzhak Arad |year=1999 |orig-year=1987 |title=Belzec, Sobibor, Treblinka: The Operation Reinhard Death Camps |url=https://archive.org/details/belzecsobibortre00yitz |url-access=registration |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington, IN |isbn=978-0-253-21305-1 }} : {{cite book |last=Berenbaum |first=Michael |author-link=Michael Berenbaum |author-mask= |year=2006 |title=The World Must Know: The History of the Holocaust as Told in the United States Holocaust Memorial Museum |publisher=United States Holocaust Memorial Museum |location=Washington, DC |isbn=978-0-8018-8358-3 |edition=2nd}} : {{cite book |last=Fischel |first=Jack R. |author-link=Jack Fischel |year=1998 |title=The Holocaust |url=https://archive.org/details/holocaust0000fisc |url-access=registration |location=Westport, CT |publisher=Greenwood Press |isbn=0-313-29879-3 }} {{refend}} </div> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Holocaust}} * [https://enciklopedija.hr/clanak/25975 Holokaust] članak na enciklopedija.hr [[Kategorija:Holokaust]] [[Kategorija:Nacizam]] [[Kategorija:Genocidi]] [[Kategorija:Povijest Europe]] [[Kategorija:Progoni i ratni zločini u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Povijest judaizma]] pxifhmcakzxv62obpypyupv8ft8p3i0 Ptychosema 0 719435 7573725 7061605 2026-08-10T18:07:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573725 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ptychosema'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Fabales]] | familia = [[Fabaceae]] | subfamilia = [[Faboideae]] | tribus = [[Bossiaeeae]] | genus = '''''Ptychosema''''' | genus_autorstvo = Benth. | species = ''P. pusillum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Ptychosema pusillum'' | dvoimeno_autorstvo = Benth. }} '''''Ptychosema''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Mahunarke|mahunarki]] smješten u tribus [[Bossiaeeae]]. Jedina vrsta je ''P. pusillum'', trajnica iz [[Zapadna Australija|Zapadne Australije]]; [[Australija (kontinent)|australski]] [[endem]]i.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:23393-1 Plants of the World online] Pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Lokalno je poznata kao »patuljasti grašak« (“dwarf pea”). Naraste do 10cm. visine.<ref>[https://www.nacc.com.au/threatenedspecies-week-dwarf-pea/ ThreatenedSpecies of the Week: Dwarf Pea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220303161334/https://www.nacc.com.au/threatenedspecies-week-dwarf-pea/ |date=3. ožujka 2022. }} Pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Bossiaeeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 8g10ut90soqqlt6gw5ysgk0eo3ay4xt Kategorija:Nogomet u Srbiji i Crnoj Gori 14 722124 7573598 7062144 2026-08-10T14:27:28Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Šport u Srbiji i Crnoj Gori po športovima|Šport u Srbiji i Crnoj Gori po športovima]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573598 wikitext text/x-wiki Ova stranica prikuplja nogometna natjecanja [[SRJ]] i [[SCG]], dakle od raspada [[SFRJ]] (1991.) do razlaza [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] (2006.). [[Kategorija:Nogomet po bivšim državama|Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Nogomet u Srbiji]] [[Kategorija:Nogomet u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Šport u Srbiji i Crnoj Gori po športovima]] rxq6ooy8vjzrda6mvxzzcseteaj295p Plethadenia 0 722823 7573663 7565969 2026-08-10T17:18:16Z Zeljko 1196 7573663 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''Plethadenia''''' | genus_autorstvo = Urb. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Plethadenia''''', od [[grm]]ova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u potporodicu [[Zanthoxyloideae]]. Pripadaju mu dvije vrste sa [[Kuba|Kube]] i [[Hispaniola|Hispaniole]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:289406-2 Plants of the World online] Pristupljeno 30. svibnja 2022.</ref> == Morfologija == ''Plethadenia'' <small>Urb.</small> je rod malenih vazdazelenih, netrnovitih [[grm]]ova, čiji su svi dijelovi gusto prekriveni uljnim žlijezdama i izrazito [[aroma]]tični, s ugodnim mirisom nalik [[limun]]u. [[Listovi]] su naizmjenični, gotovo nasuprotni ili nasuprotni, parno perasti; peteljka i rahis blago su okriljeni, a male, kožaste liske sjedeće i uglavnom nasuprotne. [[Cvat]]ovi su mali, pazušni i paštitasti. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni i četveročlani; [[lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni, latice u pupu valvatne. [[Prašnik]]a je 8, pri čemu su oni nasuprot lapovima dulji i imaju veće antere. Disk je cjelovit, valovit, gotovo ravan do kratko čašast. Plodnica je sastavljena od četiri djelomično srasla karpela, svaki s jednim sjemenim zametkom; vratovi su kratki i slobodni, dok su njuške za cvatnje spojene. [[Plod]] se sastoji od 1–4 malena, jednosjemena folikula, a kod dozrijevanja elastični endokarp izbacuje sjeme poput katapulta.<ref name="CHRISTA BEURTON ">[https://www.bo.berlin/sites/default/files/documents/w30-1Beurton-115-123.pdf CHRISTA BEURTON, The genus Plethadenia (Rutaceae)], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> Rod obuhvaća samo dvije prihvaćene vrste: Plethadenia cubensis Urb., endem istočne Kube, i P. granulata (Krug & Urb.) Urb., koja raste na Haitiju i u Dominikanskoj Republici. Obje su vezane ponajprije uz vapnenačka, suha obalna šikara i suhe šume. Kew i danas priznaje upravo te dvije vrste. <ref name="CHRISTA BEURTON "/> == Vrste == # ''[[Plethadenia cubensis]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Plethadenia granulata]]'' <small>(Krug & Urb.) Urb.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] qcoagtqf1rl3bbcgcb0opajxvda6309 7573664 7573663 2026-08-10T17:19:26Z Zeljko 1196 7573664 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''Plethadenia''''' | genus_autorstvo = Urb. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Plethadenia''''', od [[grm]]ova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u potporodicu [[Zanthoxyloideae]]. Pripadaju mu dvije vrste sa [[Kuba|Kube]] i [[Hispaniola|Hispaniole]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:289406-2 Plants of the World online]. pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Plethadenia'' <small>Urb.</small> je rod malenih vazdazelenih, netrnovitih [[grm]]ova, čiji su svi dijelovi gusto prekriveni uljnim žlijezdama i izrazito [[aroma]]tični, s ugodnim mirisom nalik [[limun]]u. [[Listovi]] su naizmjenični, gotovo nasuprotni ili nasuprotni, parno perasti; peteljka i rahis blago su okriljeni, a male, kožaste liske sjedeće i uglavnom nasuprotne. [[Cvat]]ovi su mali, pazušni i paštitasti. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni i četveročlani; [[lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni, latice u pupu valvatne. [[Prašnik]]a je 8, pri čemu su oni nasuprot lapovima dulji i imaju veće antere. Disk je cjelovit, valovit, gotovo ravan do kratko čašast. Plodnica je sastavljena od četiri djelomično srasla karpela, svaki s jednim sjemenim zametkom; vratovi su kratki i slobodni, dok su njuške za cvatnje spojene. [[Plod]] se sastoji od 1–4 malena, jednosjemena folikula, a kod dozrijevanja elastični endokarp izbacuje sjeme poput katapulta.<ref name="CHRISTA BEURTON ">[https://www.bo.berlin/sites/default/files/documents/w30-1Beurton-115-123.pdf CHRISTA BEURTON, The genus Plethadenia (Rutaceae)], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> Rod obuhvaća samo dvije prihvaćene vrste: Plethadenia cubensis Urb., endem istočne Kube, i P. granulata (Krug & Urb.) Urb., koja raste na Haitiju i u Dominikanskoj Republici. Obje su vezane ponajprije uz vapnenačka, suha obalna šikara i suhe šume. Kew i danas priznaje upravo te dvije vrste. <ref name="CHRISTA BEURTON "/> == Vrste == # ''[[Plethadenia cubensis]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Plethadenia granulata]]'' <small>(Krug & Urb.) Urb.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] p38q5dsf47lzib9yu4i2nhlg71k91wv 7573667 7573664 2026-08-10T17:23:27Z Zeljko 1196 7573667 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''Plethadenia''''' | genus_autorstvo = Urb. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Plethadenia''''' je rod [[grm]]ova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u potporodicu [[Zanthoxyloideae]]. Pripadaju mu dvije vrste sa [[Kuba|Kube]] i [[Hispaniola|Hispaniole]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:289406-2 Plants of the World online]. pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Plethadenia'' <small>Urb.</small> je rod malenih vazdazelenih, netrnovitih [[grm]]ova, čiji su svi dijelovi gusto prekriveni uljnim žlijezdama i izrazito [[aroma]]tični, s ugodnim mirisom nalik [[limun]]u. [[Listovi]] su naizmjenični, gotovo nasuprotni ili nasuprotni, parno perasti; peteljka i rahis blago su okriljeni, a male, kožaste liske sjedeće i uglavnom nasuprotne. [[Cvat]]ovi su mali, pazušni i paštitasti. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni i četveročlani; [[lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni, latice u pupu valvatne. [[Prašnik]]a je 8, pri čemu su oni nasuprot lapovima dulji i imaju veće antere. Disk je cjelovit, valovit, gotovo ravan do kratko čašast. Plodnica je sastavljena od četiri djelomično srasla karpela, svaki s jednim sjemenim zametkom; vratovi su kratki i slobodni, dok su njuške za cvatnje spojene. [[Plod]] se sastoji od 1–4 malena, jednosjemena folikula, a kod dozrijevanja elastični endokarp izbacuje sjeme poput katapulta.<ref name="CHRISTA BEURTON ">[https://www.bo.berlin/sites/default/files/documents/w30-1Beurton-115-123.pdf CHRISTA BEURTON, The genus Plethadenia (Rutaceae)], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> Rod obuhvaća samo dvije prihvaćene vrste: Plethadenia cubensis Urb., endem istočne Kube, i P. granulata (Krug & Urb.) Urb., koja raste na Haitiju i u Dominikanskoj Republici. Obje su vezane ponajprije uz vapnenačka, suha obalna šikara i suhe šume. Kew i danas priznaje upravo te dvije vrste. <ref name="CHRISTA BEURTON "/> == Vrste == # ''[[Plethadenia cubensis]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Plethadenia granulata]]'' <small>(Krug & Urb.) Urb.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] byphr38as3e4e63t3og654vheojpqgr 7573702 7573667 2026-08-10T17:44:52Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7573702 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''Plethadenia''''' | genus_autorstvo = Urb. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Plethadenia''''' je rod [[grm]]ova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u potporodicu [[Zanthoxyloideae]]. Pripadaju mu dvije vrste sa [[Kuba|Kube]] i [[Hispaniola|Hispaniole]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:289406-2 Plants of the World online]. pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Plethadenia'' <small>Urb.</small> je rod malenih vazdazelenih, netrnovitih [[grm]]ova, čiji su svi dijelovi gusto prekriveni uljnim žlijezdama i izrazito [[aroma]]tični, s ugodnim mirisom nalik [[limun]]u. [[Listovi]] su naizmjenični, gotovo nasuprotni ili nasuprotni, parno perasti; peteljka i rahis blago su okriljeni, a male, kožaste liske sjedeće i uglavnom nasuprotne. [[Cvat]]ovi su mali, pazušni i paštitasti. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni i četveročlani; [[lap]]ovi i [[Latica|latice]] slobodni, latice u pupu valvatne. [[Prašnik]]a je 8, pri čemu su oni nasuprot lapovima dulji i imaju veće antere. Disk je cjelovit, valovit, gotovo ravan do kratko čašast. Plodnica je sastavljena od četiri djelomično srasla karpela, svaki s jednim sjemenim zametkom; vratovi su kratki i slobodni, dok su njuške za cvatnje spojene. [[Plod]] se sastoji od 1–4 malena, jednosjemena folikula, a kod dozrijevanja elastični endokarp izbacuje sjeme poput katapulta.<ref name="CHRISTA BEURTON ">[https://www.bo.berlin/sites/default/files/documents/w30-1Beurton-115-123.pdf CHRISTA BEURTON, The genus Plethadenia (Rutaceae)], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> Rod obuhvaća samo dvije prihvaćene vrste: Plethadenia cubensis Urb., endem istočne Kube, i P. granulata (Krug & Urb.) Urb., koja raste na Haitiju i u Dominikanskoj Republici. Obje su vezane ponajprije uz vapnenačka, suha obalna šikara i suhe šume. Kew i danas priznaje upravo te dvije vrste. <ref name="CHRISTA BEURTON "/> == Vrste == # ''[[Plethadenia cubensis]]'' <small>Urb.</small> # ''[[Plethadenia granulata]]'' <small>(Krug & Urb.) Urb.</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pteleinae]] [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] qhv83o9upblaza0ybgoxqwxsmcz7shm Azerbajdžanfilm 0 722963 7573516 7567363 2026-08-10T12:05:21Z CommonsDelinker 3582 Slika Azərbaycanfilm_(2022).png je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Taivo 7573516 wikitext text/x-wiki {{Infookvir tvrtka |ime = Azerbajdžanfilm |slika = |vrsta = Filmski studio |sjedište_grad = [[Baku]] |sjedište_država = {{DZ+X|AZE}} |osnutak = [[1923]] |proizvodi = [[Film|Filmovi]], [[Televizijska serija|televizijske serije]] i [[Animirani film|animirani filmovi]] |web = [http://www.azerbaijanfilm.az/ Azerbejdžanfilm] }} '''Azerbajdžanfilm''' ([[azerski jezik|azerski]]: ''Azərbaycanfilm'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Азербайджанфильм'') je filmska tvrtka osnovana [[1920.]] u [[Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|sovjetskom Azerbajdžanu]]. Danas je to najstarija filmska tvrtka u [[Azerbajdžan]]u.<ref name="Azf">{{cite book|last=Rollberg|first=Peter|title=Historical Dictionary of Russian and Soviet Cinema|publisher=Rowman & Littlefield|url=https://books.google.com/books?id=Cuw1vHuxITYC&printsec=frontcover#PPA56,M1|year=2008|pages=56&ndash;59|isbn=0810860724|language=en}}</ref> Prvi film tog studija bio je "[[Legenda o Djevojačkoj kuli]]" ([[azerski jezik|azerski]]: ''Qiz qalasi əfsanəsi''), [[Ruski jezik|ruski]]: ''Легенда о Девичьей башне'') iz [[1924.]] godine.<ref name="Azf"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Azerbaijanfilm|Azerbajdžanfilm}} * [http://www.azerbaijanfilm.az/ Azerbajdžanfilm službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160226005221/http://www.azerbaijanfilm.az/ |date=26. veljače 2016. }} {{aze oznaka}} {{eng oznaka}} {{rus oznaka}} * [http://www.imdb.com/company/co0606119?ref_=tt_dt_co Azerbajdžanfilm studio — IMDb] {{eng oznaka}} {{mrva-film}} [[Kategorija:Filmski studiji‎]] [[Kategorija:Azerbajdžanske tvrtke za uslužne djelatnosti]] [[Kategorija:Baku]] [[Kategorija:Azerbajdžanska umjetnost]] 7o5mreuxn24gggqkqve3t0l6u97csqb Carl Robert Jakobson 0 723452 7573554 7419179 2026-08-10T13:38:54Z Divna Jaksic 974 7573554 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik| Ime = Carl Robert Jakobson | boja = #B0C4DE | slika =Carl Robert Jakobson.jpg | veličina= 220px | opis slike = | puno ime = | pseudonim = C. R. Linnutaja | rođenje = [[26. srpnja]] [[1841.]]| mjesto rođenja= [[Tartu]], [[Estonija]]<br>(tada [[Dorpat]], [[Rusko Carstvo]]) | smrt = [[19. ožujka]] [[1882.]]| mjesto smrti = [[Kurgja]], [[Estonija]]<br>(tada Rusko Carstvo) | zanimanje = pisac, novinar, političar i učitelj | nacionalnost = [[Estonci|Estonac]] | period pisanja = [[1867.]] – [[1882.]]| vrsta = [[poezija]], [[drama]]| teme = | period = [[romantizam]] | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''C. R. Linnutaja laulud'' (zbirka poezije, [[1870.]])<br>''Artur ja Anna'' (drama, [[1872.]]) | nagrade = | potpis =| web = | fusnote = | }} '''Carl Robert Jakobson''' ([[Tartu]], [[26. srpnja]] [[1841.]] – [[Kurgja]], [[19. ožujka]] [[1882.]]) bio je [[Estonija|estonski]] pisac, novinar, političar i učitelj, jedna od ključnih figura [[Estonski narodni preporod|Estonskog narodnog preporoda]]. Djelujući mahom u baltičkim provincijama [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], Jakobson je svojim djelovanjem potaknuo buđenje nacionalnog identiteta kod [[Estonci|Estonaca]], što je dovelo do jačanja pokreta za neovisnost u toj zemlji. Jakobsonov otac, Adam Jakoboson, bio je učitelj u općinskoj školi. Njegov brat, Eduard Magnus Jakobson, bio je lokalni umjetnik i svećenik, dok mu je sestra, Natalie Johanson-Pärna, bila učiteljica i spisateljica koja se aktivno zalagala za ženska prava. Osnovno obrazovanje dobio je od oca, a kasnije se nastavio školovati u državnim institucijama. Tijekom [[1860-ih]] počinje se baviti pedagoškim radom radeći kao učitelj u školama, ali i kao privatni učitelj. U razdoblju kada su [[Baltički Nijemci]] dominirali estonskim kulturnim životom, Jakobson se zalagao za razvoj autohtone estonske kulture te je poticao Estonce da se bore za svoja prava, svoj nacionalni identitet te veća politička i građanska prava. Njegovo djelovanje činilo je okosnicu [[Estonski narodni preporod|Estonskog narodnog preporoda]]. Uz prosvjetiteljsko djelovanje, Jakobson se bavio novinarskim radom, ali i spisateljskim radom, pišući mahom pjesme i dramska djela. Dio djela objavio je pod [[pseudonim]]om '''C. R. Linnutaja'''. Preminuo je [[1882.]] u dobi od 40 godina u selu [[Kurgja]]. Njegov je značaj za razvoj estonske kulture ogroman. Godine [[1948.]], njegova je kći Linda otvorila muzej u njegovu čast, a njegov se lik nalazio na novčanici od 500 [[Estonska kruna|estonskih kruna]] prije nego je u Estoniji uveden [[euro]]. [[File:EEK-500krooni-front.jpg|thumb|260px|Jakobson na novčanici od 500 kruna.]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20060212043234/http://www.bankofestonia.info/pub/en/yldine/pangatahed/pangatahed/_500.html Estonian banknotes – 500 kroons] * [https://web.archive.org/web/20070311004317/http://www.president.ee/en/president/mrs_speeches.php?gid=37274 Ingrid Rüütel's 6 July 2003 speech] {{GLAVNIRASPORED:Jakobson, Carl Robert}} [[Kategorija:Estonski političari]] [[Kategorija:Životopisi, Tartu]] axukvh6z8c5ixme8lbp1ewpmmz6cb2c James Springer White 0 724210 7573555 7427471 2026-08-10T13:40:02Z Divna Jaksic 974 7573555 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = James S. White | boja = #B0C4DE | slika = James White (1864).jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[4. kolovoza]] [[1821.]] | mjesto rođenja = Palmyra | smrt = [[6. kolovoza]] [[1881.]] | mjesto smrti = Battle Creek | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = [[Ellen G. White|Ellen White]] | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''James Springer White''' (poznat kao '''starješina White'''; Palmyra, [[4. kolovoza]] [[1821.]] – Battle Creek, [[6. kolovoza]] [[1881.]]), bio je suosnivač [[Adventisti sedmog dana|Crkve adventista sedmog dana]] i suprug [[Ellen G. White|Ellen White]]. Godine 1849. pokrenuo je prvi subotnji adventistički časopis pod naslovom The Present Truth, 1855. premjestio je na novo središte advenstistički pokret, u mjesto Battle Creek, u [[Michigan]]. Godine 1863. odigrao je ključnu ulogu u formalnoj organizaciji denominacije. Kasnije je odigrao veliku ulogu u razvoju adventističke obrazovne strukture počevši od 1874. s formiranjem Battle Creek Collegea. Godine 1865. doživio je paralitički moždani udar, zbog čega se povukao iz službe i graciozno proživio ostatak svojih dana. Umro je 1881. godine u dobi od 60 godina.<ref>{{cite web |url=https://historica.fandom.com/wiki/James_Springer_White|title=James Springer White |publisher=historica.fandom.com |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske povezice == * [http://www.whiteestate.org/pathways/jwhite.asp Životopis na www.whiteestate.org] {{GLAVNIRASPORED:White, James S.}} [[Kategorija:Adventisti sedmog dana]] 2goqnwjgfehub536hihbfsczer5ps1q Mustafa Mujkanović 0 725116 7573557 7421389 2026-08-10T13:40:55Z Divna Jaksic 974 7573557 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Mustafa [[Efendija|ef.]] Mujkanović | boja = #B0C4DE | slika = Mustafa Mujkanović.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = | rođenje = [[5. siječnja]] [[1950.]] | mjesto rođenja = [[Bratunac]] | smrt = [[13. svibnja]] [[1992.]] | mjsto smrti = [[Bratunac]] | zanimanje = | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | period pisanja = | vrsta = | teme = | period = | supruga = | suprug = | djeca = | djela = | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Mustafa [[Efendija|ef.]] Mujkanović''' ([[Suha (Bratunac, BiH)|Suha]] pokraj Bratunca, [[5. siječnja]] [[1950.]] − [[13. svibnja]] [[1992.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je teolog [[Bošnjaci|bošnjačkog]] podrijetla, glavni [[imam]] Medžlisa Islamske zajednice [[Bratunac]] i prvi imam koji je ubijenom tijekom rata u Bosni i Hercegovini. ==Životopis== Mustafa Mujkanović je rođen 1950. godine u mjestu [[Suha (Bratunac, BiH)|Suha]] pokraj [[Bratunac|Bratunca]] od roditelja Miralema i Hate. Završio je Osnovnu školu Vuk Karadžić (1957.-1965.). Nakon osnovne škole završio je [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] koja je tada bila pet godina (1965.-1970.). Oženio se 1979. godine Nizamom Mašić te su roditelji dvoje djece, kćerke i sina. Upisao je izvanredni studij orijentalistike. Bio je član Sabora [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]. Mustafa ef. Mujkanović je početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] svoju obitelj odveo u [[Tuzla|Tuzlu]]. On se vratio u Bratunac kazavši da ono što bude s njegovog naroda neka bude i s njim. Završio je u logoru zajedno sa svojim [[džemat]]lijama. Nakon strašnog maltretiranja ubijen je 13. svibnja 1992. godine u Osnovnoj školi Vuk Karadžić. Njegovi posmrtni ostatci pronađeni su 2004. godine u sekundarnoj masovnoj grobnici u Blječevu. Ukopan je 2007. godine u haremu Gradske džamije u Bratuncu.<ref>{{cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/aktuelno-arhiva/1029-u-bratuncu-ukopan-mustafa-ef-mujkanovi-ubijen-1992-godine|title=U Bratuncu ukopan Mustafa ef. Mujkanović, ubijen 1992. godine|publisher=islamskazajednica.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Tezkiretnamom je ime Mustafe ef. Mujkanovića svrstano u prvu kategoriju ličnosti čiji opći značaj obavezuje na institucionalno obilježavanje godišnjica na nivou cijele [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]].<ref>{{cite web |url=https://muftijstvotz.ba/dostojanstvo-u-misiji-plemenitog-alima-rahmetli-mustafa-ef-mujkanovica/|title=Dostojanstvo u misiji plemenitog alima rahmetli Mustafa-ef. Mujkanovića |publisher=muftijstvotz.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> ==Ubojstvo== Jedne večeri u logor Osnovne škole Vuk Karadžić je ušlo nekoliko [[Vojska Republike Srpske|srpskih]] vojnika, od kojih je jedan povikao "ima li ovdje 'odža". Mustafa je stajao, dok smo ostali sjedili jedan na drugom. Nije se odmah javio. Kada je ovaj drugi put povikao "ima li ovdje 'odža" psujući mu dijete, podigao je ruku i rekao da je on Mustafa ef. Mujkanović. Vojnik ga je pozvao, a onda su ga njih trojica kocima koje su držali u rukama počeli udarati. Začuo se samo njegov uzdah "ah, majko moja"... Jedan od njih izvukao je flašu [[Pivo|piva]] ispod stola pokušavajući mu je ugurati u usta i natjera ga da popije pivo, ali bi Mustafa ef. odmah ispljunuo ono što su mu sasuli u usta. Zarobljenici su bili prisutni kada su mučitelji Mustafu ef. Mujkanovića udarili kocem u zatiljak, od čega mu je [[mozak]] ispao, nakon čega je iznesen u dvorište škole. Posljednje što su mu uradili, odsjekli su mu jezik.<ref>{{cite web |url=https://www.islamskazajednica.ba/aktuelno-arhiva/1029-u-bratuncu-ukopan-mustafa-ef-mujkanovi-ubijen-1992-godine|title=U Bratuncu ukopan Mustafa ef. Mujkanović, ubijen 1992. godine|publisher=islamskazajednica.ba|date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske povezice == * [https://muftijstvotz.ba/dostojanstvo-u-misiji-plemenitog-alima-rahmetli-mustafa-ef-mujkanovica/ Dostojanstvo u misiji plemenitog alima rahmetli Mustafa-ef. Mujkanovića], muftijstvotz.ba {{bos oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Mujkanović, Mustafa}} [[Kategorija:Bošnjački imami]] hnvdvizkcfnv9gx3zqcyiipeof3qj64 Zmajeva kuća (televizijska serija) 0 725814 7573899 7573238 2026-08-11T00:37:05Z Zviz2401 102709 /* Treća sezona (2026.) */ 7573899 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Zmajeva kuća | slika = [[Datoteka:Zmajeva Kuća Plakat.jpeg|260px]] | natpis_pod_slikom = [[Plakat]] 2. sezone | orig_naslov = House of the Dragon | format_serije = akcija<br>[[dramska serija|drama]]<br>[[fikcija]]<br>[[Pustolovni roman|pustolovina]] | autor = Ryan J. Condal<br>[[George R. R. Martin]] | razvoj = | redatelj = | scenarist = Charmaine De Grate | glazba = Ramin Djawadi | uvodna_glazba = ''Game of Thrones Theme'' | glumci = Paddy Considine<br>Emma D'Arcy<br>Matt Smith<br>Olivia Cooke<br>Steve Toussaint<br>Eve Best<br>Fabien Frankel<br>Sonoya Mizuno<br>Rhys Ifans | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 26 | broj_sezona = 3 | producent = Alexis Raben<br>Karen Wacker<br>Angus Moore Gordon<Alexis Raben<br>Kevin Lau | izvršni_producent = Ryan J. Condal<br>George R. R. Martin<br>Miguel Sapochnik<br>Vince Gerardis<br>Sara Lee Hess<br>Ron Schmidt<br>Jocelyn Diaz | urednik = Tim Porter | lokacija = [[Portugal]]<br>[[Engleska]]<br>[[Španjolska]]<br>[[Kalifornija]] | trajanje_epizode = 50 – 68 min. | tv_kuća = [[HBO]] | u_hrv = [[HBO Max]] / [[HBO]] / [[HBO 2]] / [[HBO 3]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[21. kolovoza]] [[2022.]] | kraj_serije = | povezano = [[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]] | web_stranica = https://www.hbo.com/house-of-the-dragon | imdb_id = 11198330 }} [[Datoteka:Zmajeva kuća Logotip.png|okvir|Hrvatski [[logotip]] serije]] '''''Zmajeva kuća''''' ({{Eng.|House of the Dragon}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] fantastična [[Dramska serija|dramska]] [[televizijska serija]] koju su za [[HBO]] stvorili [[George R. R. Martin]] i [[Ryan Condal]]. Kao prethodnica seriji ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igre prijestolja]]'' (2011. – 2019.), riječ je o drugoj televizijskoj seriji u Martinovu franšiznom serijalu ''[[Pjesma leda i vatre]]''. Condal i [[Miguel Sapochnik]] bili su voditelji serije tijekom prve sezone. Temeljena na dijelovima Martinove knjige ''[[Vatra i krv (roman)|Vatra i krv]]'' iz 2018., radnja započinje oko 100 godina nakon što je ''Sedam kraljevina'' ujedinjeno pod Targaryenskim osvajanjem, gotovo 200 godina prije događaja iz ''Igre prijestolja'' i 172 godine prije rođenja Daenerys Targaryen. Uz glumačku postavu, serija prikazuje događaje koji prethode padu kuće Targaryen i razornom nasljednom ratu poznatom kao „Ples zmajeva”. Serija je premijerno prikazana [[21. kolovoza]] [[2022.]], a prva sezona ima deset epizoda. Serija je obnovljena za drugu sezonu pet dana nakon premijere. Sapochnik je napustio mjesto voditelja serije nakon prve sezone, ostavljajući Condala kao jedinog voditelja u drugoj. Druga sezona premijerno je prikazana [[16. lipnja]] [[2024.]] i sastoji se od osam epizoda. U lipnju 2024., uoči premijere druge sezone, serija je obnovljena za treću sezonu. U studenome 2025., uoči premijere treće sezone, obnovljena je i za četvrtu, čije se emitiranje očekuje 2028.<ref>{{Citiranje weba|last=Hrvatska|first=|date=2025-11-20|title=HBO najavljuje produženje za dvije serije iz franšize „Igra prijestolja“, s novim sezonama svaku godinu do 2028.|url=https://press-hr.wbd.eu/post/hbo-najavljuje-produzenje-za-dvije-serije-iz-fransize-igra-prije|url-status=live|access-date=2025-11-21|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> == Radnja == ''Viserys I Targaryen'' je peti kralj Sedam kraljevina. Poznat je kao prijateljski, ljubazan i pošten čovjek, kojeg je Veliko vijeće izabralo da naslijedi svog djeda ''Jaehaerysa I''. ''Princeza Rhaenyra'' najstarija je kći Viserysa, "jahačica zmajeva" i očekuje da će postati prva vladajuća kraljica Sedam kraljevina. Međutim, njezino imenovanje dovode u pitanje njezin mlađi polubrat ''Aegon II'' i njezin stric ''Daemon'', stručni jahač zmajeva i neusporediv ratnik koji rukuje Valyrijinim čeličnim mačem nazvanim "Tamna sestra", koji mu je dao ''Jaehaerys I''. == Glumačka postava == {| class="wikitable" border="1" style="text-align:center; ! rowspan="2" width="10%" |Glumac ! rowspan="2" width="10%" |Lik ! colspan="3" |Pojavljivanje |- ! width="10%" |1. sezona ! width="10%" |2. sezona ! width="10%" |3. sezona |- |Paddy Considine !''Kralj Viserys I Targaryen'' ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! colspan="2" | |- |Matt Smith !''Daemon Targaryen'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Emma D'Arcy ! rowspan="2" |''Rhaenyra Targaryen'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Milly Alcock<sup>Y</sup> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! ! |- |Rhys Ifans !''Otto Hightower'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Steve Toussaint !''Corlys Velaryon'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Eve Best !''Rhaenys Targaryen'' ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! |- |Sonoya Mizuno !''Mysaria'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Fabien Frankel !''Criston Cole'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Olivia Cooke ! rowspan="2" |''Alicent Hightower'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Emily Carey ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! ! |- |Graham McTavish !''Harrold Westerling'' ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! ! |- |Matthew Needham !''Larys Strong'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- | rowspan="2" |Jefferson Hall !''Jason Lannister'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- !''Tyland Lannister'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Harry Collett !''Jacaerys Velaryon'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Tom Glynn-Carney !''Aegon II Targaryen'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Ewan Mitchell !''Aemond Targaryen'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Phia Saban !''Helaena Targaryen'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Bethany Antonia !''Baela Targaryen'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Phoebe Campbell !''Rhaena Targaryen'' ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Kurt Egyiawan !''Orwyle'' ! style="background:#fdd; text-align:center;" |Sporedna uloga ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Kieran Bew !''Hugh Hammer'' ! ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Abubakar Salim !''Alyn of Hull'' ! ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Tom Taylor !''Cregan Stark'' ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! |- |Clinton Liberty !Addam of Hull ! ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Tom Bennett !Ulf White ! ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Ellora Torchia !Gwayne Hightower ! ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Gayle Rankin !Alys Rivers ! ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Simon Russell Beale !Simon Strong ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga ! |- |James Norton !Ormund Hightower ! ! style="text-align: center;" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |- |Joplin Sibtain !Jon Roxton ! ! style="text-align: center;" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |Glavna uloga |} === Glavna === * [[Paddy Considine]] kao ''Kralj Viserys I Targaryen'': Peti kralj Sedam kraljevina. Poznat kao "prijateljski, ljubazan i pošten", Viserysa je Veliko vijeće izabralo da naslijedi svog djeda, ''Jaehaerysa I Targaryena''. * [[Emma D'Arcy]] kao ''Princeza Rhaenyra Targaryen'': prvorođena kći ''Viserysa,'' čiste valyrianske krvi, jahačica zmajeva koja očekuje da će postati prva vladajuća kraljica Sedam kraljevina. ** [[Milly Alcock]] kao mlađa verzija ''Rhaenyre'' * [[Matt Smith]] kao ''Princ Daemon Targaryen'': Nasljednik željeznog prijestolja, mlađi je brat kralja ''Viserysa'', nećak kralja ''Jaehaerysa'' i ujak princeze ''Rhaenyre''. Također je neusporediv ratnik i stručni jahač zmajeva. * [[Olivia Cooke]] kao ''Lady Alicent Hightower'': Kći ''Otta Hightowera'', odrasla i odgajana u Crvenoj utvrdi u blizini Kralja i njegovog najužeg kruga. Poznata kao najatraktivnija žena Sedam kraljevina. ** [[Emily Carey]] kao mlađa verzija ''Alicent'' * [[Steve Toussaint]] kao ''Lord Corlys Velaryon'': Poznat kao "Morska zmija", lord kuće Velaryon i najpoznatiji pustolovac u povijesti Westerosa. * [[Eve Best]] kao Princeza Rhaenys Velaryon: jahačica zmajeva i žena lorda Corlysa Velaryona, “''Kraljica koja nikad nije bila''”, nominirana je za nasljednika svog djeda, ''kralja Jaehaerysa'', koji je preferirao njezinog rođaka Viserysa, čisto zato što je bio muško. * [[Fabien Frankel]] kao ''Ser Criston Cole'': Vješt mačevalac, sin je sluge lorda Blackhavena. * [[Sonoya Mizuno]] kao ''Mysaria'': Plesačica podrijetlom iz Lysa koja postaje ljubavnica, saveznica princa Daemona. * [[Rhys Ifans]] kao ''Ser Otto Hightower'': Otac ''Alicent'', prvi princ kralja, koji služi kralju ''Viserysu'' i kraljevstvu. On je nemilosrdni politički suparnik princu ''Daemonu''. * [[Graham McTavish]] kao ''Ser Harrold Westerling:'' Sadašnji zapovjednik Kraljevske straže koji je služio kralju ''Jaehaerysu''. On je zadužen za čuvanje i zaštitu princeze ''Rhaenyre''. * [[Matthew Needham]] kao ''Larys Strong'' * [[Jefferson Hall]] kao ''Lord Jason Lannister'' / ''Ser Tyland Lannister'' * [[Harry Collett]] kao ''Princ Jacaerys "Jace" Velaryon'' * [[Tom Glynn-Carney]] kao ''Princ Aegon Targaryen'' * [[Ewan Mitchell]] kao ''Princ Aemond Targaryen'' * [[Phia Saban]] kao ''Princeza Helaena Targaryen'' * [[Bethany Antonia]] kao ''Lady Baela Targaryen'' * [[Phoebe Campbell]] kao ''Lady Rhaena Targaryen'' * [[Kurt Egyiawan]] kao ''Veliki meštar Orwyle'': Meštar Citadele koji zamjenjuje Mellosa kao Veliki meštar u malom vijeću kralja Viserysa I Targaryena i nastavlja obnašati svoju dužnost pod kraljem Aegonom II Targaryenom. * [[Kieran Bew]] kao Hugh, kovač Kraljevstva Grudobran. * [[Abubakar Salim]] kao ''Alyn of Hull'': mornar u službi Kuće Velaryon * [[Tom Taylor]] kao ''Lord Cregan Stark'' (season 2): Mladi gospodar Oštrozimlja, glava kuće Stark i upravitelj Sjevera. === Sporedna === * [[Harry Collett]] kao ''Prince Jacaerys Velaryon'' * [[Ryan Corr]] kao ''Ser Harwin Strong'' * [[David Horovitch]] kao ''Grand Maester Mellos'' * [[Wil Johnson]] kao ''Ser Vaemond Velaryon'' * [[John Macmillan]] kao ''Ser Laenor Velaryon'' ** [[Theo Nate]] kao mlađa verzija ''Laenora'' * [[Bill Paterson]] kao ''Lord Lyman Beesbury'' * [[Gavin Spokes]] kao ''Lord Lyonel Strong'' * [[Savannah Steyn]] kao ''Lady Laena Velaryon'' * [[Phil Daniels]] kao meštar ''Gerardys'': Meštar Zmajevog Kamena. On je dio vijeća lordova i vitezova koji podržavaju Rhaenyrino pravo na prijestolje poznato kao Crno vijeće. == Pregled serije == Prva sezona sastoji se od deset epizoda, a prikazana je istovremeno američkom kanalu [[HBO]] i na streaming platformi [[HBO Max]] od [[21. kolovoza]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2022-03-30|title=‘House Of The Dragon’ Gets Premiere Date: ‘Game Of Thrones’ Prequel To Debut This August On HBO|url=https://deadline.com/2022/03/house-of-the-dragon-set-for-debut-august-1234990798/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330210542/https://deadline.com/2022/03/house-of-the-dragon-set-for-debut-august-1234990798/|archive-date=2022-03-30|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}</ref> do [[23. listopada]] [[2022.]] Druga sezona od 8 epizoda prikazala se na kanalu HBO i platformi [[Max (streaming)|Max]] od [[16. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje novina|last=|date=2024-03-05|title=Druga sezona 'Zmajeve kuće' premijerno u lipnju na HBO-u|language=hr|work=Telegram|url=https://www.telegram.hr/kultura/druga-sezona-zmajeve-kuce-premijerno-u-lipnju-na-hbo-u/|access-date=2024-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305091654/https://www.telegram.hr/kultura/druga-sezona-zmajeve-kuce-premijerno-u-lipnju-na-hbo-u/|archive-date=2024-03-05}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-21|title=House of the Dragon Season 2 ‘Dueling’ Trailers: In the Dance of the Dragons, It’s Time to Choose Sides — Plus: Get Exact Premiere Date|url=https://tvline.com/trailers/house-of-the-dragon-season-2-exact-release-date-hbo-trailers-1235190917/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240321162513/https://tvline.com/trailers/house-of-the-dragon-season-2-exact-release-date-hbo-trailers-1235190917/|archive-date=2024-03-21|access-date=2024-03-21|website=TVLine|language=en-US}}</ref> Treća sezona će krenuti s prikazivanjem od [[21. lipnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-04-27|title=Season Three Of The HBO Original Drama Series HOUSE OF THE DRAGON Debuts June 21|url=https://press.wbd.com/us/media-release/season-three-hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-june-21?language_content_entity=en&fb|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427165843/https://press.wbd.com/us/media-release/season-three-hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-june-21|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=Pressroom Warner Bros. Discovery|language=en}}</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se premijerno prikazuje od [[22. kolovoza]] 2022. u ranojutarnjim satima istovremeno na kanalu HBO i streaming platformi HBO Max. Druga sezona premijerno se prikazivala od [[17. lipnja]] 2024.<ref>{{Citiranje weba|last=Hrvatska|first=Press centar-Warner Bros Discovery|date=2024-03-21|title=Druga sezona HBO Originalne serije „Zmajeva kuća“ stiže 17. lipnja na HBO i MAX|url=https://press-hr.wbd.eu/post/druga-sezona-hbo-originalne-serije-zmajeva-kuca-stize-17-lipnja-|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240321162808/https://press-hr.wbd.eu/post/druga-sezona-hbo-originalne-serije-zmajeva-kuca-stize-17-lipnja-|archive-date=2024-03-21|access-date=2024-03-21|website=press-hr.wbd.eu}}</ref> Treća sezona će krenuti s prikazivanjem od [[22. lipnja]] 2026.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2026-04-27|title=Premijera treće sezone HBO Original serije „Zmajeva kuća“ 22. lipnja na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-trece-sezone-hbo-original-serije-zmajeva-kuca-22-lipnj|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260427165204/https://press-hr.wbd.eu/post/premijera-trece-sezone-hbo-original-serije-zmajeva-kuca-22-lipnj|archive-date=2026-04-27|access-date=2026-04-27|website=Press centar – Warner Bros. Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> {{Pregled serije | boja1 = #612D22 | poveznica1 = #Prva sezona (2022.) | epizode1 = 10 | premijera1 = {{premijera|21|8|2022|l}} | finale1 = {{finale|23|10|2022|l}} | premijeraHR1 = {{premijera|22|8|2022|l}} | finaleHR1 = {{finale|24|10|2022|l}} | boja2 = #2A2A2A | poveznica2 = #Druga sezona (2024.) | epizode2 = 8 | premijera2 = {{premijera|16|6|2024|l}} | finale2 = {{finale|4|8|2024|l}} | premijeraHR2 = {{premijera|17|6|2024|l}} | finaleHR2 = {{finale|5|8|2024|l}} | boja3 = #2C241B | poveznica3 = #Treća sezona (2026.) | epizode3 = 8 | premijera3 = {{premijera|21|6|2026|l}} | finale3 = {{finale|9|8|2026|l}} | premijeraHR3 = {{premijera|22|6|2026|l}} | finaleHR3 = {{finale|10|8|2026|l}} }} === Prva sezona (2022.) === {{Epizode |boja = #612D22 |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |širina naslov = 15 |širina naslovHR = 18 |širina datum = 10 |širina datumHR = 10 |širina scenarist= 18 |naslov1 = The Heirs of the Dragon |naslovHR1 = Zmajevi nasljednici |redatelj1 = Miguel Sapochnik |scenarist1 = Ryan Condal |datum1 = {{premijera|21|8|2022}} |datumHR1 = {{premijera|22|8|2022}} |sadržaj1 = |naslov2 = The Rogue Prince |naslovHR2 = Odmetnuti princ |redatelj2 = Greg Yaitanes |scenarist2 = Ryan Condal |datum2 = {{premijera|28|8|2022}} |datumHR2 = {{premijera|29|8|2022}} |sadržaj2 = |naslov3 = Second of His Name |naslovHR3 = Drugi svog imena |redatelj3 = Greg Yaitanes |scenarist3 = Gabe Fonseca & Ryan Condal |datum3 = {{premijera|4|9|2022}} |datumHR3 = {{premijera|5|9|2022}} |sadržaj3 = |naslov4 = King of the Narrow Sea |naslovHR4 = Kralj Uskog mora |redatelj4 = Clare Kilner |scenarist4 = Ira Parker |datum4 = {{premijera|11|9|2022}} |datumHR4 = {{premijera|12|9|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = We Light the Way |naslovHR5 = Mi osvjetljavamo put |redatelj5 = Clare Kilner |scenarist5 = Charmaine DeGraté |datum5 = {{premijera|18|9|2022}} |datumHR5 = {{premijera|19|9|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = The Princess and the Queen |naslovHR6 = Princeza i kraljica |redatelj6 = Miguel Sapochnik |scenarist6 = Sara Hess |datum6 = {{premijera|25|9|2022}} |datumHR6 = {{premijera|26|9|2022}} |sadržaj6 = |naslov7 = Driftmark |naslovHR7 = Strujotrag |redatelj7 = Miguel Sapochnik |scenarist7 = Kevin Lau |datum7 = {{premijera|2|10|2022}} |datumHR7 = {{premijera|3|10|2022}} |sadržaj7 = |naslov8 = The Lord of the Tides |naslovHR8 = Gospodar valova |redatelj8 = Geeta Vasant Patel |scenarist8 = Eileen Shim |datum8 = {{premijera|9|10|2022}} |datumHR8 = {{premijera|10|10|2022}} |sadržaj8 = |naslov9 = The Green Council |naslovHR9 = Zeleno vijeće |redatelj9 = Clare Kilner |scenarist9 = Sara Hess |datum9 = {{premijera|16|10|2022}} |datumHR9 = {{premijera|17|10|2022}} |sadržaj9 = |naslov10 = The Black Queen |naslovHR10 = Crna kraljica |redatelj10 = Greg Yaitanes |scenarist10 = Ryan Condal |datum10 = {{premijera|23|10|2022}} |datumHR10 = {{premijera|24|10|2022}} |sadržaj10 = }} === Druga sezona (2024.) === {{Epizode |boja = #2A2A2A |brojsve1 = 11. |broj1 = 1. |širina naslov = 15 |širina naslovHR = 18 |širina datum = 10 |širina datumHR = 10 |širina scenarist= 18 |naslov1 = A Son for a Son |naslovHR1 = Sin za sina |redatelj1 = Alan Taylor |scenarist1 = Ryan Condal |datum1 = {{premijera|16|6|2024}} |datumHR1 = {{premijera|17|6|2024}} |sadržaj1 = |naslov2 = Rhaenyra the Cruel |naslovHR2 = Rhaenyra Okrutna |redatelj2 = Clare Kilner |scenarist2 = Sara Hess |datum2 = {{premijera|23|6|2024}} |datumHR2 = {{premijera|24|6|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = The Burning Mill |naslovHR3 = Mlin u plamenu |redatelj3 = Geeta Patel |scenarist3 = David Hancock |datum3 = {{premijera|30|6|2024}} |datumHR3 = {{premijera|1|7|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = The Red Dragon and the Gold |naslovHR4 = Crveni i zlatni zmaj |redatelj4 = Alan Taylor |scenarist4 = Ryan Condal |datum4 = {{premijera|7|7|2024}} |datumHR4 = {{premijera|8|7|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Regent |naslovHR5 = Regent |redatelj5 = Clare Kilner |scenarist5 = Ti Mikkel |datum5 = {{premijera|14|7|2024}} |datumHR5 = {{premijera|15|7|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = Smallfolk |naslovHR6 = Pučani |redatelj6 = Andrij Parekh |scenarist6 = Eileen Shim |datum6 = {{premijera|21|7|2024}} |datumHR6 = {{premijera|22|7|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = The Red Sowing |naslovHR7 = Crvena sjetva |redatelj7 = Loni Peristere |scenarist7 = David Hancock |datum7 = {{premijera|28|7|2024}} |datumHR7 = {{premijera|29|7|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = The Queen Who Ever Was |naslovHR8 = Legendarna kraljica |redatelj8 = Geeta Patel |scenarist8 = Sara Hess |datum8 = {{premijera|4|8|2024}} |datumHR8 = {{premijera|5|8|2024}} |sadržaj8 = }} === Treća sezona (2026.) === {{Epizode |boja = #2C241B |brojsve1 = 19. |broj1 = 1. |širina naslov = 15 |širina naslovHR = 18 |širina datum = 10 |širina datumHR = 10 |širina scenarist= 18 |naslov1 = Salt and Sea, Fire and Blood |naslovHR1 = Sol i more, vatra i krv |redatelj1 = Loni Peristere |scenarist1 = Ryan Condal |datum1 = {{premijera|21|6|2026}} |datumHR1 = {{premijera|22|6|2026}} |sadržaj1 = |naslov2 = Queen's Landing |naslovHR2 = Kraljičin Grudobran |redatelj2 = Clare Kilner |scenarist2 = Sara Hess |datum2 = {{premijera|28|6|2026}} |datumHR2 = {{premijera|29|6|2026}} |sadržaj2 = |naslov3 = Rhaenyra Triumphant |naslovHR3 = Slavodobitna Rhaenyra |redatelj3 = Clare Kilner |scenarist3 = Sara Hess |datum3 = {{premijera|5|7|2026}} |datumHR3 = {{premijera|6|7|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = Tumbleton |naslovHR4 = Tumbleton |redatelj4 = Clare Kilner |scenarist4 = David Hancock |datum4 = {{premijera|12|7|2026}} |datumHR4 = {{premijera|13|7|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = Unbowed and Unbent |naslovHR5 = Nepokoreni i nesvladani |redatelj5 = Nina Lopez-Corrado |scenarist5 = Philippa Goslett |datum5 = {{premijera|19|7|2026}} |datumHR5 = {{premijera|20|7|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = Faceless Men |naslovHR6 = Ljudi bez lica |redatelj6 = Loni Peristere |scenarist6 = David Hancock i Shyam Popat |datum6 = {{premijera|26|7|2026}} |datumHR6 = {{premijera|27|7|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = The Dragon in Winter |naslovHR7 = Zima jednog zmaja |redatelj7 = Nina Lopez-Corrado |scenarist7 = Philippa Goslett i Zenzele Price |datum7 = {{premijera|2|8|2026}} |datumHR7 = {{premijera|3|8|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = The Treasons at Tumbleton |naslovHR8 = Izdaja u Tumbletonu |redatelj8 = Andrij Parekh |scenarist8 = Ryan J. Condal i Ti Mikkel |datum8 = {{premijera|9|8|2026}} |datumHR8 = {{premijera|10|8|2026}} |sadržaj8 = }} == Produkcija == === Razvoj === Između 2017. i 2019. godine [[Bryan Cogman]] radio je na spin-offu, da bi otkazivanje projekta najavio u travnju 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=24. travnja 2019.|title=Game of Thrones Producer Bryan Cogman's Spinoff Series Dead at HBO: 'I Am Done With Westeros'|url=https://tvline.com/2019/04/24/game-of-thrones-spinoff-bryan-cogman-prequel-idea-dead-not-moving-forward/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=TVLine}}</ref> U rujnu 2019. objavljeno je da je [[HBO]] zainteresiran za snimanje prequel serije čiji su kreatori Martin i [[Ryan Condal]] usredotočujući se na dinastiju ''Targaryen'', nastavljajući projekt koji je Cogman već osmislio 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=12. studenoga 2019.|title=‘Game Of Thrones’ House Targaryen Prequel From George R.R. Martin & Ryan Condal Nears HBO Order|url=https://deadline.com/2019/09/house-targaryen-prequel-game-of-thrones-series-ryan-condal-george-rr-martin-hbo-1202732221/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Ovaj prequel, pod nazivom ''House of the Dragon'', potvrđen je [[29. listopada]] 2019. Serija će se sastojati od 10 epizoda i izvršni producenti su Martin, Vince Gerardis, Condal i Miguel Sapochnik.<ref>{{Citiranje weba|date=29. listopada 2019.|title=‘Game Of Thrones’ Prequel ‘House Of The Dragon’ Gets Straight To Series Order From HBO|url=https://deadline.com/2019/10/game-of-thrones-new-series-house-of-the-dragons-targaryen-hbo-max-greenlight-1202771886/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadlkine}}</ref> 26. kolovoza 2022., pet dana nakon premijere, serija je obnovljena za drugu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=All the dragons roared as one: House of the Dragon is renewed for season 2|url=https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-season-2-renewed/|url-status=live|access-date=29. kolovoza 2022.|website=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> U kolovozu 2022. objavljeno je da Miguel Sapochnik napušta seriju nakon prve sezone kao redatelj i co-showrunner, ali ostaje izvršni producent. Rekavši: "Bilo je nevjerojatno teško se odlučiti za odlazak, ali znam da je to pravi izbor za mene, osobno i profesionalno." Alan Taylor, koji je režirao nekoliko epizoda ''Igre prijestolja'', pridružuje se drugoj sezoni kao izvršni producent i redatelj.<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2022.|title=‘House of the Dragon’ Shake-Up: Co-Showrunner Miguel Sapochnik Leaving Hit Series (Exclusive)|url=https://www.hollywoodreporter.com/tv/tv-news/house-of-the-dragon-miguel-sapochnik-leaving-1235208276/|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> U lipnju 2024., uoči premijere druge sezone, serija je obnovljena za treću sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-13|title=HBO Renews HOUSE OF THE DRAGON For A Third Season|url=https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-renews-house-dragon-third-season|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240613194333/https://press.wbd.com/us/media-release/hbo-renews-house-dragon-third-season|archive-date=2024-06-13|access-date=2024-06-13|website=Press room Warner Bros Discovery|language=en}}</ref> ==== Razlike u odnosu na roman ==== U romanima se Kuća Velaryon općenito opisuje kao da ima "srebrno-zlatnu kosu, blijedu kožu i ljubičaste oči", slično Targaryenima.<ref>{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2022.|title="The Sea Snake's Surprising Role in House of the Dragon, Explained"|url=https://www.inverse.com/entertainment/sea-snake-corlys-velaryon-family-tree-explained-house-of-the-dragon|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220827053557/https://www.inverse.com/entertainment/sea-snake-corlys-velaryon-family-tree-explained-house-of-the-dragon|archive-date=27. kolovoza 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Inverse}}</ref> Međutim, Condal i Sapochnik željeli su svojim castingom uključiti više rasne raznolikosti.<ref>{{Citiranje weba|date=14. srpnja 2022.|title=‘House of the Dragon’ Showrunners Didn’t Want ‘Another Bunch of White People’ in ‘Game of Thrones’ Spinoff|url=https://www.indiewire.com/2022/07/house-of-the-dragon-game-of-thrones-showrunners-diversity-1234741925/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220914032822/https://www.indiewire.com/2022/07/house-of-the-dragon-game-of-thrones-showrunners-diversity-1234741925/|archive-date=14. rujna 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Indiewire}}</ref> Igra prijestolja kritizirana je zbog nedostatka raznolike glumačke ekipe i guranja kulturnih [[Stereotip|stereotipa]].<ref>{{Citiranje weba|date=6. travnja 2019.|title=‘There are no black people on Game of Thrones’: why is fantasy TV so white?|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/apr/06/there-are-no-black-people-on-game-of-thrones-why-is-fantasy-tv-so-white|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002132617/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2019/apr/06/there-are-no-black-people-on-game-of-thrones-why-is-fantasy-tv-so-white|archive-date=2. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Guardian]]}}</ref> Kao rezultat toga, kuća Velaryon u seriji prikazana je kao skupina bogatih crnih vladara s jakom mornaricom.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=13. srpnja 2022.|title=House of the Dragon creator explains the major change to House Velaryon|url=https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-house-velaryon-race-change-explained/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220803104632/https://ew.com/tv/house-of-the-dragon-house-velaryon-race-change-explained/|archive-date=3. kolovoza 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[Entertainment Weekly]]}}</ref> Prema Condalu, Martin je, dok je pisao romane, razmišljao o tome da Velaryoni postanu Kuća Crnih [[Aristokrat|aristokrata]] koji su putovali u Westeros.<ref name=":0" /> Vatra i krv napisan je u stilu povijesne knjige povjesničara u svemiru s detaljima dinastije Targaryen i građanskog rata koji je uslijedio.<ref>{{Citiranje weba|date=4. rujna 2022.|title=Here’s What Changes ‘House of the Dragon’ Made to George R. R. Martin’s Book Already|url=https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a41020247/house-of-the-dragon-got-prequel-vs-book/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220928073027/https://www.cosmopolitan.com/entertainment/tv/a41020247/house-of-the-dragon-got-prequel-vs-book/|archive-date=28. rujna 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Cosmopolitan}}</ref> Romani Pjesme leda i vatre su slični, a svako poglavlje napisano je u ograničenoj perspektivi trećeg lica sa stajališta lika.<ref>{{Citiranje weba|date=4. travnja 2011.|title=Just Write it!|url=https://www.newyorker.com/magazine/2011/04/11/just-write-it|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220720070812/https://www.newyorker.com/magazine/2011/04/11/just-write-it|archive-date=20. srpnja 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=The New Yorker}}</ref> Kao rezultat tome, neki izvještaji o događajima se mijenjaju ili razlikuju, što pripovjedača čini nepouzdanim iz čitateljeve perspektive.<ref>{{Citiranje weba|date=26. studenoga 2018.|title=Fire and Blood by George RR Martin review – not for the average fan|url=https://www.theguardian.com/books/2018/nov/26/fire-and-blood-george-rr-martin-review|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003230054/https://www.theguardian.com/books/2018/nov/26/fire-and-blood-george-rr-martin-review|archive-date=3. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Guardian]]}}</ref> U nastojanju da gledateljima učine priču jasnijom, scenaristi emisije odlučili su prikazati događaje u knjigama kronološkim redoslijedom iz perspektive trećeg lica.<ref>{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2022.|title=House of the Dragon is missing its source material’s most fun character|url=https://www.polygon.com/23292279/house-of-the-dragon-mushroom-|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221003033951/https://www.polygon.com/23292279/house-of-the-dragon-mushroom-canon|archive-date=3. listopada 2022.|access-date=25. listopada 2022.|website=Polygon}}</ref> === Casting === U srpnju 2020. započeo je casting za seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=20. srpnja 2020.|title=Game of Thrones prequel House of the Dragon begins its cast search|url=https://www.radiotimes.com/tv/fantasy/got-prequel-house-of-dragon-casting/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=RadioTimes}}</ref> U listopadu 2020. glumačkoj postavi pridružio se Paddy Considin kao ''Viserys Targaryen''.<ref>{{Citiranje weba|date=5. listopada 2020.|title=‘House Of the Dragon’: Paddy Considine To Star As King Viserys Targaryen In HBO’s ‘Game Of Thrones’ Prequel|url=https://deadline.com/2020/10/house-of-the-dragon-paddy-considine-cast-star-hbo-game-of-thrones-prequel-series-1234591696/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> U prosincu 2020. glumačkoj postavi pridružila se Olivia Cooke kao ''Alicent Hightower'', Emma D'Arcy kao ''Rhaenyra Targaryen'' i Matt Smith kao ''Daemon Targaryen''.<ref>{{Citiranje weba|date=11. prosinca 2020.|title=‘Game of Thrones’ Prequel ‘House of the Dragon’ Adds Matt Smith, Olivia Cooke, Emma D’Arcy|url=https://variety.com/2020/tv/news/house-dragon-game-thrones-prequel-cast-oliva-cooke-emma-darcy-matt-smith-1234851907/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> Dana [[24. travnja]] [[2023.]], [[Gayle Rankin]], [[Simon Russell Beale]], [[Freddie Fox]] i [[Abubakar Salim]] najavljeni su kao dio glumačke ekipe druge sezone u ulogama Alys Rivers, Ser Simon Strong, Ser Gwayne Hightower i Alyn of Hull. === Snimanje === Rad na prvoj sezoni serije započeo je u travnju 2021. godine. Serija je snimana uglavnom u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].<ref>{{Citiranje weba|date=26. travnja 2021.|title=‘House Of The Dragon’: HBO Reveals ‘Game Of Thrones’ Prequel In Production, Will Debut In 2022|url=https://deadline.com/2021/04/house-of-the-dragon-hbo-game-of-thrones-prequel-production-debut-2022-1234744235/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Tijekom posljednjeg tjedna travnja 2021. snimanje se odvijalo u [[Cornwall (grofovija)|Cornwallu]].<ref>{{Citiranje weba|date=29. travnja 2021.|title=The First Set Photos For House of the Dragon Set the Stage For the Game of Thrones Prequel|url=https://www.esquire.com/entertainment/tv/g36289047/game-of-thrones-prequel-set-photos-house-of-the-dragon/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Esquire}}</ref> Dodatno snimanje obavljeno je u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>{{Citiranje weba|date=18. siječnja 2021.|title=House Of The Dragon (w/t Red Gun) (Series)|url=https://productionlist.com/production/house-dragon-w-t-red-gun/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Productionlist}}</ref> Zmajeva kuća bila je prva produkcija snimljena u ''Leavesdenovom'' novom virtualnom studiju.<ref>{{Citiranje weba|date=30. lipnja 2021.|title=Warner Bros Leavesden Opens Virtual Production Stage; HBO’s ‘House Of The Dragon’ Set As First Shoot|url=https://deadline.com/2021/06/warner-bros-leavesden-virtual-production-stage-hbos-house-of-the-dragon-1234783179/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Proizvodnja je [[18. srpnja]] 2021. prekinuta na dva dana zbog pozitivnog slučaja bolesti [[COVID-19]].<ref>{{Citiranje weba|date=18. srpnja 2021.|title=‘House Of The Dragon’: HBO Pauses Production On ‘Game Of Thrones’ Prequel Due To Positive Covid Case|url=https://deadline.com/2021/07/house-of-the-dragon-hbo-pauses-production-on-game-of-thrones-prequel-covid-1234795440/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Kuća zmaja snimljena je u [[Cáceres (pokrajina)|pokrajini Cáceres]], zapadnoj Španjolskoj, između [[11. listopada|11.]] i [[21. listopada]] 2021.<ref>{{Citiranje weba|date=25. kolovoza 2021.|title='Juego de tronos' rodará del 11 al 21 de octubre en una decena de enclaves del casco antiguo de Cáceres|url=https://www.hoy.es/caceres/juego-tronos-rodara-20210825223017-nt.html|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=hoy}}</ref> Od [[26. listopada|26.]] do [[31. listopada]] snimanje se odvijalo u [[Portugal|Portugalu]] u dvorcu Monsanto.<ref>{{Citiranje weba|date=24. listopada 2021.|title=House of The Dragon to film in Portugal from October 26 to 31 at the Monsanto Castle|url=https://wikiofthrones.com/house-of-the-dragon-to-film-in-portugal-from-october-26-to-31-at-the-monsanto-castle|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Wikiofthrones}}</ref> Proizvodnja je završila u veljači 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=16. veljače 2022.|title=‘Game Of Thrones’: HBO Gives Spinoffs Update As It Plots Launch Plans For ‘House Of The Dragon’|url=https://deadline.com/2022/02/game-of-thrones-spinoff-update-house-of-dragon-premiere-plans-1234934676/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Snimanje druge sezone započelo je [[11. travnja]] [[2023.]] u studiju Warner Brosa, Leavesden u Watfordu<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-04-11|title=‘House Of The Dragon’ Season 2 Begins Filming|url=https://deadline.com/2023/04/house-of-the-dragon-season-2-begins-filming-uk-1235321925/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230411173707/https://deadline.com/2023/04/house-of-the-dragon-season-2-begins-filming-uk-1235321925/|archive-date=2023-04-11|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}</ref> i preselilo se u Cáceres [[18. svibnja]] 2023.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-05|title=House of the Dragon Season Two Sets Premiere Date|url=https://www.townandcountrymag.com/leisure/arts-and-culture/a41020776/house-of-the-dragon-season-2-news/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220905012442/https://www.townandcountrymag.com/leisure/arts-and-culture/a41020776/house-of-the-dragon-season-2-news/|archive-date=2022-09-05|access-date=2024-03-20|website=Town & Country|language=en-US}}</ref> Serija se nastavila snimati tijekom štrajka SAG-AFTRA,<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-07-13|title=‘House of the Dragon’ Can Continue Filming in U.K. Amid SAG-AFTRA Strike Due to Local Union Rules|url=https://variety.com/2023/tv/global/house-of-the-dragon-season-2-filming-sag-strike-hbo-1235669404/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713193231/https://variety.com/2023/tv/global/house-of-the-dragon-season-2-filming-sag-strike-hbo-1235669404/|archive-date=2023-07-13|access-date=2024-03-20|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> zapravo, iako je serija nastala u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], uglavnom britanska glumačka ekipa djeluje prema lokalnim propisima koje je odredila unija Equity.<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2023-07-13|title=‘House Of The Dragon’ & ‘Industry’ Will Continue UK Shoots Despite SAG-AFTRA Strike|url=https://deadline.com/2023/07/actors-strike-house-of-the-dragon-industry-will-shoot-in-uk-1235437406/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713201139/https://deadline.com/2023/07/actors-strike-house-of-the-dragon-industry-will-shoot-in-uk-1235437406/|archive-date=2023-07-13|access-date=2024-03-20|website=Deadline|language=en-US}}</ref> Snimanje je završeno [[29. rujna]] 2023.<ref>{{Citiranje novina|date=2023-10-02|title=House of the Dragon Season 2: Everything we know so far about filming and expected release window|work=The Economic Times|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/house-of-the-dragon-season-2-everything-we-know-so-far-about-filming-and-expected-release-window/articleshow/104111576.cms|access-date=2024-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20231003025753/https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/house-of-the-dragon-season-2-everything-we-know-so-far-about-filming-and-expected-release-window/articleshow/104111576.cms|archive-date=2023-10-03|issn=0013-0389}}</ref> ===Glazba=== {{Infookvir album | ime_albuma = House of the Dragon: Season 1 | ime_glazbenika = [[Ramin Djawadi]] | vrsta = soundtrack | slika = | žanr = [[Soundtrack]] | datum = 24. listopada 2022. | snimanje = | studio = | trajanje = 123:05 | izdavač = [[WaterTower Music]] | producent = Ramin Djawadi | recenzija = | album_prije = | godina0 = | godina = | album_poslije = | godina2 = | ostalo = }} {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = 123:05 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Main Title | trajanje1 = 1:45 | skladba2 = The Heirs of the Dragon | trajanje2 = 2:27 | skladba3 = Reign of the Targaryens | trajanje3 = 1:31 | skladba4 = Rhaenyra's Welcome | trajanje4 = 1:39 | skladba5 = A Pack of Hounds | trajanje5 = 2:57 | skladba6 = The Tournament | trajanje6 = 1:51 | skladba7 = An Impossible Choice | trajanje7 = 1:34 | skladba8 = The Rogue Prince | trajanje8 = 1:43 | skladba9 = The Prince That Was Promised | trajanje9 = 4:34 | skladba10 = Compromise and Consequences | trajanje10 = 2:53 | skladba11 = The Power of Prophecy | trajanje11 = 2:36 | skladba12 = Trouble in the Stepstones | trajanje12 = 2:25 | skladba13 = Surrender | trajanje13 = 4:14 | skladba14 = King of the Narrow Sea | trajanje14 = 6:17 | skladba15 = Lanterns at Nightfall | trajanje15 = 5:00 | skladba16 = Whatever May Come | trajanje16 = 2:38 | skladba17 = House Velaryon | trajanje17 = 2:38 | skladba18 = The Green Dress | trajanje18 = 2:50 | skladba19 = First Dance | trajanje19 = 1:05 | skladba20 = Celebration Dance | trajanje20 = 2:14 | skladba21 = Targaryen Dance | trajanje21 = 1:54 | skladba22 = We Light the Way | trajanje22 = 2:47 | skladba23 = Destiny | trajanje23 = 2:56 | skladba24 = Pass Judgement | trajanje24 = 4:20 | skladba25 = Funeral by the Sea | trajanje25 = 3:00 | skladba26 = Daemon and Rhaenyra | trajanje26 = 2:41 | skladba27 = Aemond Rides Vhagar | trajanje27 = 3:10 | skladba28 = The Hard Truth | trajanje28 = 2:31 | skladba29 = Sealed in Fire and Blood | trajanje29 = 4:10 | skladba30 = Protector of the Realm | trajanje30 = 3:15 | skladba31 = The Silent Sisters | trajanje31 = 3:23 | skladba32 = The Language of Girls | trajanje32 = 1:42 | skladba33 = A Warning | trajanje33 = 2:29 | skladba34 = Lament | trajanje34 = 3:26 | skladba35 = Fate of the Kingdoms | trajanje35 = 3:25 | skladba36 = Interests of the Realm | trajanje36 = 3:52 | skladba37 = Coronation | trajanje37 = 1:14 | skladba38 = Dragons Will Rule the Kingdom | trajanje38 = 1:36 | skladba39 = The Crown of Jaeharys | trajanje39 = 3:19 | skladba40 = Dragons Do Not Fear Blood | trajanje40 = 1:21 | skladba41 = Death and Rebirth | trajanje41 = 1:36 | skladba42 = True Meaning of Loyalty | trajanje42 = 3:16 | skladba43 = Bloodlines Will Burn | trajanje43 = 4:25 | skladba44 = The Promise | trajanje44 = 2:11 }} === Jezik === Lingvist [[David J. Peterson]] iz Igre prijestolja vratio se kako bi nastavio svoj rad s [[Umjetni jezici|umjetnim jezikom]] Visokog Valyriana.<ref>{{Citiranje weba|date=7. ožujka 2022.|title=HOTD: A House of the Dragon Podcast – Bonus Bookaloo: House of the Dragon and More|url=https://baldmove.com/game-of-thrones/bonus-bookaloo-house-of-the-dragon-and-more/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=baldmove.com}}</ref> [[Emma D'Arcy]] kaže da je uživala u učenju ovog jezika, dok se [[Matt Smith]] u početku osjećao ustrašenim da ga nauči.<ref>{{Citiranje weba|date=8. kolovoza 2022.|title=Matt Smith And Emma D'Arcy Say Their House Of The Dragon Characters' Love Language Is High Valyrian|url=https://www.slashfilm.com/952555/matt-smith-and-emma-darcy-say-their-house-of-the-dragon-characters-love-language-is-high-valyrian/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=Slash Film}}</ref> === Proračun === Ukupni proračun za produkciju prve sezone Zmajeve kuće iznosio je gotovo 200 milijuna američkih dolara (ispod 20 milijuna američkih dolara po epizodi).<ref>{{Citiranje weba|date=22. travnja 2022.|title=How HBO Kept ‘House of the Dragon’ Costs Under $20 Million per Episode (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2022/tv/news/house-of-the-dragon-budget-episode-cost-1235238285/|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> Za usporedbu, serija ''[[Igra prijestolja (televizijska serija)|Igra prijestolja]]'' koštala je oko 100 milijuna američkih dolara po sezoni počevši od gotovo 6 milijuna američkih dolara po epizodi od prve do pete sezone, oko 10 milijuna američkih dolara za svaku epizodu u šestoj i sedmoj sezoni i do 15 milijuna američkih dolara svake epizode u svojoj osmoj i posljednjoj sezoni, zarađujući 285 milijuna američkih dolara dobiti po sezoni tijekom svojih osam sezona.<ref>{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2022.|title="Here's how much each 'House of the Dragon' episode cost"|url=https://www.gq.com.au/entertainment/film-tv/house-of-the-dragon-budget/image-gallery/d6f9d9441ff5cbd94026b7018b8b3882|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=22. kolovoza 2022.|title=Can ‘House of the Dragon’ Ignite a Big Media Merger?|url=https://www.washingtonpost.com/business/can-house-of-the-dragonignitea-big-media-merger/2022/08/20/d1d74010-2088-11ed-9ce6-68253bd31864_story.html|url-status=live|access-date=25. listopada 2022.|website=[[The Washington Post]]}}</ref> == Promocija == Prva službena [[najava]] za seriju objavljena je [[5. listopada]] 2021.,<ref>{{Citiranje weba|date=25. srpnja 2022.|title=House of the Dragon: Release Date, Trailer, Premise, and Everything Else to Know|url=https://www.tvguide.com/news/house-of-the-dragon-trailer-release-date-cast-and-everything-to-know-about-the-game-of-thrones-prequel/#:~:text=A-,shorter%20teaser,-was%20released%20on|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=tvguide}}</ref> dok je prvi prošireni trailer objavljen [[5. svibnja]] 2022.<ref>{{Citiranje weba|date=25. srpnja 2022.|title=House of the Dragon: Release Date, Trailer, Premise, and Everything Else to Know|url=https://www.tvguide.com/news/house-of-the-dragon-trailer-release-date-cast-and-everything-to-know-about-the-game-of-thrones-prequel/#:~:text=HBO%20dropped%20the-,official%20teaser%20trailer,-for%C2%A0House|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=tvguide}}</ref> Dana [[2. studenoga]] [[2023.]] objavljena je prva najava za drugu sezonu, koja će biti objavljena u lipnju [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-05|title=‘House of the Dragon’ Season 2 to Premiere in June|url=https://variety.com/2024/tv/news/house-of-the-dragon-season-2-premiere-june-1235930058/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240305010045/https://variety.com/2024/tv/news/house-of-the-dragon-season-2-premiere-june-1235930058/|archive-date=2024-03-05|access-date=2024-03-20|website=[[Variety]]|language=en-US}}</ref> == Distribucija == Serija je debitirala [[21. kolovoza]] [[2022.]] istovremeno na kanalu [[HBO]] i na straming platformi [[HBO Max]]<ref>{{Citiranje weba|date=30. ožujka 2022.|title=HBO Original Drama Series HOUSE OF THE DRAGON Debuts August 21|url=https://pressroom.warnermedia.com/us/media-release/hbo-original-drama-series-house-dragon-debuts-august-21|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=warnermedia}}</ref>, dok se u Hrvatskoj prikazuje istovremeno na kanalu HBO i streaming platformi HBO Max. == Reakcije == === Kritike === Na [[Rotten Tomatoes|Rotten Tomatoesu]] prva sezona dobiva 84% pozitivnih profesionalnih recenzija, s prosječnom ocjenom 9 od 10 na temelju 580 kritičara,<ref>{{Citiranje weba|title=HOUSE OF THE DRAGON: SEASON 1|url=https://www.rottentomatoes.com/tv/house_of_the_dragon/s01|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=[[Rotten Tomatoes]]}}</ref> dok na [[Metacritic|Metacriticu]] ima ocjenu 68 od 100 na temelju 42 recenzije.<ref>{{Citiranje weba|title=House of the Dragon: Season 1|url=https://www.metacritic.com/tv/house-of-the-dragon/season-1|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=Metacritic}}</ref> Serija je dobila pozitivne kritike, uz pohvale za razvoj likova, vizualne efekte, scenarij, glazbu Raminа Djawadija i glumačke izvedbe (posebno Considinea, Smitha, D’Arcyja i Cooke). Kritizirani su, međutim, tempo, posebice vremenski skokovi, te mračno osvjetljenje nekih scena u prvoj sezoni. Premijeru serije pratilo je više od 10 milijuna gledatelja na linearnim kanalima i HBO Maxu prvoga dana, što je najveći broj u povijesti HBO-a. Za prvu sezonu ''House of the Dragon'' osvojio je Zlatni globus za najbolju televizijsku seriju – dramu, dok je Emma D’Arcy bila nominirana za najbolju glumicu u televizijskoj seriji – drami. Serija je osvojila devet nominacija za nagradu Emmy, uključujući onu za najbolju dramsku seriju, te tri nagrade British Academy Television Craft. D’Arcy je za ulogu u drugoj sezoni dobila još jednu nominaciju za Zlatni globus. === Gledanost === Dan nakon premijere serije, [[HBO]] objavio je da je epizodu gledalo 9.99 milijuna gledatelja u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u prve noći dostupnosti, uključujući i gledatelje sa HBO-a i streaminga na [[HBO Max|HBO Maxu]]; ovo je najveća publika za debi televizijske serije u povijesti kabelske televizije.<ref>{{Citiranje weba|date=22. kolovoza 2022.|title=‘House of the Dragon’ Premiere Draws Nearly 10 Million Viewers, Biggest HBO Series Premiere Ever|url=https://variety.com/2022/tv/news/house-of-the-dragon-premiere-ratings-viewers-1235343874/|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> Snažna javna potražnja uzrokovala je pad HBO Maxa za tisuće korisnika, posebno onih povezanih preko [[Amazon Fire TV]] uređaja.<ref>{{Citiranje weba|date=21. kolovoza 2022.|title=House of the Dragon premiere crashes HBO Max streaming, mostly on Fire Sticks|url=https://www.theverge.com/2022/8/21/23315873/hbo-max-down-fire-stick-house-of-the-dragon|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=The Verge}}</ref> Web stranica Downdetector je izvijestila o 3.700 slučajeva nereagiranja na zahtjev.<ref>{{Citiranje weba|date=22. ožujka 2022.|title=HBO Max Crashes for Thousands in the Minutes After ‘House of the Dragon’ Premieres|url=https://www.wsj.com/articles/hbo-max-crashes-house-of-the-dragon-game-of-thrones-prequel-11661172989?mod=hp_trending_now_article_pos3|url-status=live|access-date=6. rujna 2022.|website=wsj.com}}</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== *{{službena|https://www.hbo.com/house-of-the-dragon}} na hbo.com *{{imdb naslov|id=11198330|naslov=Zmajeva kuća}} {{HBO|kategorija=da}} [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Fantastične televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] bzj9elmxfe6ph4obez9l6hxpqcl6i40 Raskolak 0 728879 7573875 6984044 2026-08-10T23:02:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573875 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Raskolak | slika = P1000495 Schizanthus pinnatus (Poor Man's Orchid) (Solanaceae) Flower.JPG | slika_opis = ''Schizanthus pinnatus'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Solanales]] | familia = [[Solanaceae]] | subfamilia = '''''Schizanthoideae''''' | subfamilia_autorstvo = [[Armando Theodoro Hunziker|Hunz.]] | genus = '''''Schizanthus''''' | genus_autorstvo = [[Hipólito Ruiz López|Ruiz]] & [[José Antonio Pavón|Pav.]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Raskolak''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Schizanthus''), manji [[Biljke|biljni]] rod iz porodice ''[[Solanaceae]]'' smješten u vlastitu potporodicu ''Schizanthoideae''. Sastoji se od ukupno 14 priznatih vrsta<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 17. rujna 2022.</ref> jednogodišnjeg raslinja, od čega 2 u [[Argentina|Argentini]], ostali u [[Čile]]u. Kao potporodica ''Schizanthoideae'' opisana je u Kurtziana 28(1): 56 (2000).<ref>[https://list.worldfloraonline.org/browser.php?id=wfo-6500000927-2023-12 WFO Plant List API] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240512184742/https://list.worldfloraonline.org/browser.php?id=wfo-6500000927-2023-12 |date=12. svibnja 2024. }} Pristupljeno 12. svibnja 2024.</ref> == Vrste == # ''[[Schizanthus alpestris]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Schizanthus candidus]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Schizanthus carlomunozii]]'' <small>V. Morales & Muñoz-Schick</small> # ''[[Schizanthus coccineus]]'' <small>(Phil.) J. M. Watson</small> # ''[[Schizanthus grahamii]]'' <small>Gillies</small> # ''[[Schizanthus hookeri]]'' <small>Gillies ex Graham</small> # ''[[Schizanthus integrifolius]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Schizanthus lacteus]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Schizanthus laetus]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Schizanthus litoralis]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Schizanthus nutantiflorus]]'' <small>J. Chinga & Lavandero</small> # ''[[Schizanthus parvulus]]'' <small>Sudzuki</small> # ''[[Schizanthus pinnatus]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Schizanthus porrigens]]'' <small>Graham</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi pomoćnica]] dud1ub2wj09zle020rmamhp0lnv0cto Raspjevana revolucija 0 729881 7573877 7353877 2026-08-10T23:07:15Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573877 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Öised_laulupeod_88_(65).jpg|mini|320x320px|Spontani prosvjedi pjesmom tijekom [[Laulupidu|Estonskoga festivala pjesme]] [[1988.]] godine bili su početak Raspjevane revolucije, koja je po tim događajima i dobila svoje ime.]] '''Raspjevana revolucija''' ([[Estonski jezik|est.]]: ''laulev revolutsioon''; [[Letonski jezik|let.]]: ''dziesmotā revolūcija''; [[Litavski jezik|lit.]]: ''dainuojanti revoliucija'') je uobičajeni naziv za događaje koji su doveli do obnove suvereniteta [[Estonija|Estonije]], [[Latvija|Latvije]] i [[Litva|Litve]], triju [[Baltičke države|baltičkih država]] pod sovjetskom kontrolom, usred [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskoga Saveza]].<ref>* {{cite book|last=Thomson|first=Clare|title=The Singing Revolution: A Political Journey through the Baltic States|publisher=Joseph|year=1992|isbn=0-7181-3459-1|location=London}}</ref><ref>{{cite journal|last=Ginkel|first=John|date=September 2002|title=Identity Construction in Latvia's "Singing Revolution": Why inter-ethnic conflict failed to occur|journal=Nationalities Papers|volume=30|issue=3|pages=403–433|doi=10.1080/0090599022000011697|s2cid=154588618}}</ref> Sam pojam skovao je estonski aktivist i umjetnik [[Heinz Valk]] u novinskome članku objavljenom tjedan dana nakon spontanih masovnih prosvjeda pjevanjem koje su u [[10. lipnja|10.]] i [[11. lipnja]] [[1988.]] godine održane na [[Pjevačko polje (Tallinn)|Pjevačkome polju]], mjestu održavanja [[Laulupidu|Estonskoga festivala pjesme]].<ref>{{Cite book|last=Vogt|first=Henri|url=https://books.google.com/books?id=nI73PdnqQlcC|title=Between Utopia and Disillusionment: A Narrative of the Political Transformation in Eastern Europe|date=1 January 2005|publisher=Berghahn Books|isbn=9781571818959|access-date=1 January 2022|via=Google Books}}</ref> Nedugo nakon ovih događaja, sve su tri republike proglasile i dobile priznanje svoje neovisnosti od Sovjetskoga Saveza. == Pozadina == Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tri [[baltičke države]] [[Sovjetska aneksija baltičkih država|okupirane]] su i pripojene [[Sovjetski Savez|Sovjetskome Savezu]] za vrijeme [[Josif Staljin|Staljina]], prvo [[1940.]] godine, a onda ponovo [[1944.]] godine. Situacija se nije značajno mijenjala tijekom desetljeća. Zapad u pravilu nije priznavao sovjetsku okupaciju baltičkih država, dok su sovjetske vlasti sustavno gušile bilo kakve pokrete i ideje o ponovnoj uspostavi suvereniteta triju baltičkih država. Represija je oslabila nakon [[Josif Staljin|Staljinove]] smrti, ali nije potpuno nestala, sve do [[1985.]] godine, kada je tadašnji sovjetski čelnik [[Mihail Gorbačov]] predstavio političko-ekonomske mjere ''[[glasnost]]'' i ''[[Perestrojka|perestrojku]]''. Cilj ovih mjera bio je stimulirati propadajuće sovjetsko gospodarstvo i potaknuti produktivnost, posebice na području potrošačkih dobara, liberalizacije korporativnoga poslovanja i jačanja uslužne ekonomije. ''Glasnost'' je, pak, dokinula državnu [[Cenzura|cenzuru]] i političku represiju, što je, jasno, dovelo do "buđenja" u neruskim sovjetskim republikama. Dotad službeno nepriznati problemi koje je službena [[Moskva]] držala tajnima konačno su obznanjeni javnosti, što je dovelo do nezadovoljstva na području [[Baltik|Baltika]]. U kombinaciji s [[Sovjetska intervencija u Afganistanu|ratom u Afaganistanu]] i ranijom [[Černobilska katastrofa|nuklearnom katastrofom u Černobilu]], nezadovoljstvo je izraženo na vrlo javan, eksplozivan i politički eksponiran način. [[Estonci]] su se brinuli oko [[Demografska prijetnja|demografske prijetnje]] svome nacionalnom identitetu koja je došla u obliku velikoga priljeva stranih radnika koji su trebali raditi na velikim sovjetskim razvojnim projektima poput rudarenja [[Fosfati|fosfata]] (vidi: [[Fosforitni rat]]).<ref>''Estonia and the Estonians'', Toivo U. Raun, Hoover Press, 2001, p. 223</ref> Pristup emigrantskim zajednicama sa Zapada kao i, posebno u Estoniji, jačanje neformalnih odnosa s [[Finska|Finskom]] te pristup finskoj televiziji (koja je stanovništu Sovjetskoga Saveza pokazala kako izgleda život na Zapadu), dodatno su doprinijele jačanju nezadovoljstva u Sovjetskome Savezu te su dovele do sve češćih demonstracija uslijed popuštanja državne represije u drugoj polovici [[1980-ih]] godina. Masovne demonstracije protiv Sovjetskoga Saveza započele su nakon što je [[Moskva]] odbila uzeti u obzir nacionalnu osjetljivost svojih saveznih republika. Moskva se, naime, nadala da će neruski narodi htjeti ostati u Sovjetskome Savezu unatoč činjenici da su svi njihovi državni i nacionalni simboli sustavno uklanjani, međutim situacija se toliko pogoršala da su već [[1989.]] godine započele kampanje za aktivno odvajanje neruskih država iz Sovjetskoga Saveza. == Estonija == [[Datoteka:Öised_laulupeod_88_(66).jpg|mini|320x320px|[[Laulupidu|Estonski festival pjesme]] [[1988.]] godine bio je kulminacija Raspjevane revolucije u Estoniji.]] Plan sovjetske vlade da eksploatira [[fosforit]] u [[Lääne-Viru|okrugu Lääne-Viru]] s potencijalno katastrofalnim učincima za okoliš i društvo obznanjen je u veljači [[1987.]] godine. To je započelo tzv. [[Fosforitni rat]], glasnu kampanju za zaštitu okoliša usmjernu protiv djelovanja sovjetske vlade.<ref>[http://www.estonica.org/en/Phosphorite_War/ Phosphorite War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210223225529/http://www.estonica.org/en/Phosphorite_War/ |date=23. veljače 2021. }} Estonica. Ecyclopaedia about Estonia</ref> Dana [[23. kolovoza]] [[1987.]] godine, aktivistička grupacija [[MRP-AEG]] održala je [[sastanak u Hirveparku]] u [[Vanalinn|staroj jezgri]] [[Tallinn|Tallinna]], tražeći javno objavljivanje i osudu tajnoga protokola [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakta Ribbentrop-Molotov]]. Na prosvjedu je bilo između dvije i pet tisuća ljudi.<ref>{{cite book|last=Subrenat|first=Jean-Jacques|url=https://books.google.com/books?id=kBZlHdp7tdcC&pg=RA1-PA228&dq=%22Hirvepark+meeting%22|title=Estonia: identity and independence|publisher=Rodopi|year=2004|isbn=978-0-8108-4904-4|page=228}}</ref><ref>{{cite book|last=Miljan|first=Toivo|url=https://books.google.com/books?id=xeXwMDZbTBoC&pg=PA399&dq=%22Hirvepark+meeting%22|title=Historical dictionary of Estonia|publisher=Scarecrow Press|year=2004|isbn=978-0-8108-4904-4|page=399}}</ref> Serijal "Pet domoljubnih pjesama" [[Alo Mattiisen|Ala Mattiisena]] premijerno je izveden na Pop festivalu u [[Tartu|Tartuu]] u svibnju [[1988.]] godine.<ref name=":0">{{Cite web|title=Estonica.org - The Singing Revolution|url=http://www.estonica.org/en/The_Singing_Revolution/|access-date=2018-04-19|website=www.estonica.org|language=en|archive-date=16. rujna 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200916071544/http://www.estonica.org/en/The_Singing_Revolution/|url-status=dead}}</ref> U lipnju iste godine održan je festival u staroj jezgri Tallinna, a nakon službenoga dijela festivala, sudionici su se preselili na [[Pjevačko polje (Tallinn)|Pjevačko polje]] i spontano počeli pjevati domoljubne pjesme.<ref>{{Cite news|title=10th June 1988 – the Singing Revolution|language=en-US|work=Dorian Cope presents On This Deity|url=http://www.onthisdeity.com/10th-june-1988-%E2%80%93%C2%A0the-singing-revolution/|access-date=2018-04-19}}</ref> Mattiisenov serijal pjesama ponovo je javno izveden na ljetnom rock festivalu u [[Tallinn|Tallinnu]], održanom krajem kolovoza [[1988.]] godine.<ref>{{Cite web|title=1988 – Rock Summer I - Rock Summer|url=http://www.rocksummer.ee/en/history/1988-|access-date=2018-04-19|website=www.rocksummer.ee|language=en|archive-date=19. travnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419183940/http://www.rocksummer.ee/en/history/1988-|url-status=dead}}</ref> U rujnu iste godine održan je i [[Laulupidu|Estonski festival pjesme]], koji je bio kulminacija ovih događanja.<ref name=":0" /> U tom je razdoblju [[Trivimi Velliste]], čelnik Društva estonske baštine, prvi javno iskazao težnje ka obnovom estonskoga suvereniteta.<ref>{{Cite web|title=Estonica.org - Song of Estonia|url=http://www.estonica.org/en/Song_of_Estonia/|access-date=2016-02-15|website=Estonica.org|archive-date=12. siječnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210112122649/http://www.estonica.org/en/Song_of_Estonia/|url-status=dead}}</ref> U studenome iste godine Vrhovni sovjet [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]] izdao je [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR|Deklaraciju suvereniteta Estonske SSR]], što je bio prvi formalni čin prema obnovi suvereniteta.<ref name=":1" /> Godinu dana kasnije, [[23. kolovoza]] [[1989.]] godine, organiziran je tzv. [[Baltički put]], neprekinuti ljudski lanac koji je išao od [[Tallinn|Tallinna]] do [[Vilnius|Vilniusa]].<ref name=":1">{{Cite news|date=2016-02-25|title=Estonia's Singing Revolution (1986-1991) {{!}} ICNC|language=en-US|work=ICNC|url=https://www.nonviolent-conflict.org/estonias-singing-revolution-1986-1991/|access-date=2018-04-19}}</ref> Tzv. Raspjevana revolucija trajala je ukupno četiri godine, a obilježio ju je niz raznih oblika prosvjeda. Revoluciju su predvodile tri različite skupine: Društvo estonske baštine, Narodni front i Nacionalna stranka neovisnosti. Društvo estonske baštine, osnovano [[1987.]] godine, fokusiralo se na širenje svijesti o estonskoj povijesti kako bi dobilo podršku za stjecanje neovisnosti od Sovjeta. Narodni front, osnovan [[1988.]] godine, želio je reorganizirati Estoniju kao samoupravnu jedinicu u sklopu labave sovjetske konfederacije. Nacionalna stranka neovisnosti, osnovana također [[1988.]] godine, bila je radikalnija i zahtijevala je potpunu neovisnost od Sovjetskoga Saveza.<ref>{{Cite web|title=Estonia's Singing Revolution (1986-1991)|url=https://www.nonviolent-conflict.org/estonias-singing-revolution-1986-1991/|access-date=2022-04-06|website=ICNC|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=24 August 2019|title=You are being redirected...|url=https://tavaana.org/en/case-studies/Singing_Revolution_En|access-date=2022-04-06|website=tavaana.org|url-status=dead|archive-date=28. rujna 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220928192034/https://tavaana.org/en/case-studies/Singing_Revolution_En}}</ref> Tijekom [[1991.]] godine, dok su službena Moskva i sovjetska vojska pokušali zaustaviti estonski napredak, novoizabrane estonske vlasti proglasile su obnovu estonske državnosti i potpunu neovisnost od Sovjetskog Saveza. Velika skupina nenaoružanih prosvjednika okupila se oko zgrade [[Estonski parlament|parlamenta]], radijskih i televizijskih postaja kako bi ih zaštitila od eventualnoga napada sovjetske vojske. Srećom, do napada nikada nije ni došlo. Ovakvim je djelovanjem Estonija uspjela ostvariti svoju neovisnost bez ijedne prolivene kapi krvi.<ref>{{Cite web|title=State of World Liberty|url=http://www.stateofworldliberty.org/report/results.html|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100930180917/http://www.stateofworldliberty.org/report/results.html|archivedate=30 September 2010|accessdate=1 January 2022}}</ref> Neovisnost je službeno proglašena kasno tijekom poslijepodneva [[20. kolovoza]] [[1991.]] godine, nakon što je postignut dogovor između nekolicine političkih stranaka. Sljedećeg su jutra, prema izvješću estonske televizije, sovjetske trupe pokušale zauzeti [[Televizijski toranj u Tallinnu|tallinnski TV toranj]], ali bez uspjeha.<ref>{{Cite web|title=ETV|url=https://etv.err.ee/|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080214015907/http://www.etv.ee/index.php?0536408|archivedate=14 February 2008|accessdate=1 January 2022|website=Etv.err.ee}}</ref> Istovremeno, [[Kolovoški puč|komunistički pokušaj puča]] u Sovjetskome Savezu propao je usred masovnih prodemokratskih prosvjeda na čijem je čelu bio [[Boris Jeljcin]]. Dana [[22. kolovoza]] [[1991.]] godine [[Island]] je postao prva zemlja koja je priznala neovisnost Estonije. Danas se na zidu zgrade Ministarstva vanjskih poslova nalazi spomen-ploča koja komemorira ovaj događaj, dok se samo Ministarstvo nalazi na adresi Islandski trg 1. Tekst na ploči napisan je na [[Islandski jezik|islandskome]], [[Estonski jezik|estonskome]] i [[Engleski jezik|engleskome]]. Neke druge zemlje uopće nisu priznale sovjetsku okupaciju Estonije, tako da je proces priznanja bio čisto formalan.<ref>{{cite book|last1=Chen|first1=Ti-Chiang Chen|url=https://books.google.com/books?id=3g8KAwAAQBAJ|title=The international law of recognition|date=1951|publisher=Рипол Классик|isbn=9785875231827|page=157}}</ref><ref>{{cite web|author1=Toomas Hendrik Ilves|author-link=Toomas Hendrik Ilves|title=President of the Republic at the State Dinner hosted by President T. E. Mary McAleese and Dr. Martin McAleese, Dublin, Republic of Ireland, 14 April 2008|url=http://president.ee/en/official-duties/speeches/2625-president-of-the-republic-at-the-state-dinner-hosted-by-president-t-e-mary-mcaleese-and-dr-martin-mcaleese-14-april-2008-dublin-republic-of-ireland/index.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223062704/https://president.ee/en/official-duties/speeches/2625-president-of-the-republic-at-the-state-dinner-hosted-by-president-t-e-mary-mcaleese-and-dr-martin-mcaleese-14-april-2008-dublin-republic-of-ireland/index.html|archive-date=23 December 2015|access-date=20 April 2015|website=President Republic of Estonia|publisher=Estonia|quote=The President of Estonia Toomas Hendrik Ilves said: "... ... we are thankful that Ireland never recognised the illegal annexation of Estonia by the Soviet Union after the Second World War. We will never forget John McEvoy, Estonia’s honorary consul in Dublin from 1938 to 1960.}}</ref> == Latvija == [[Datoteka:Baltic_Way_in_Latvia_near_Krekava.jpeg|mini|320x320px|Dio [[Baltički put|Baltičkoga puta]], fotografija iz [[Latvija|Latvije]].]] Situacija u [[Latvija|Latviji]] bila je vrlo slična kao i u Estoniji, a liberalizacija političke represije u [[Sovjetski Savez|Sovjetskome Savezu]] dovela je do jačanja trećega [[Latvijski narodni preporod|latvijskog narodnog preporoda]], koji je svoj vrhunac doživio, također, sredinom [[1988.]] godine. Kao i u Estoniji, situacija je prvotno ekskalirala oko ekoloških pitanja, ali već [[1986.]] godine, kada su planovi sovjetske vlade da izgradi još jednu [[Hidroelektrana|hidroelektranu]] na najvećoj latvijskoj rijeci [[Zapadna Dvina|Zapadnoj Dvini]], te [[Podzemna željeznica|podzemnu željeznicu]] u [[Riga|Rigi]], postali javno poznati. Kako bi oba projekta imala katastrofalne posljedice za okoliš, mediji su pozvali narod na pobunu, što je rezultiralo osnivanjem Kluba za zaštitu okoliša u veljači [[1987.]] godine. Klub će ubrzo prerasti u jedan od najutjecajnijih pokreta na podrčju Latvije, te u glavnog proponenta latvijske neovisnosti. Dana [[14. lipnja]] [[1987.]] godine, na obljetnicu [[Lipanjske deportacije|Lipanjskih deportacija]] ([[1941.]]), udruga za ljudska prava [[Helsinki-86]], osnovana godinu ranije, organizirala je masovno polaganje cvijeća na [[Spomenik slobodi (Riga)|Spomenik slobodi]] u [[Riga|Rigi]], što se smatra početkom trećega narodnog preporoda. Neki izvori smatraju, ipak, da je preporod započeo već [[1985.]] godine tijekom [[Festival latvijske pjesme i plesa|Festivala pjesme i plesa]], kada su zborovi zahtijevali izvođenje domoljubne pjesme "[[Gaismas pils|''Gaismas pils'']]", čijim je prijenosom uživo na televiziji ravnao Moskvi omraženi dirigent [[Haralds Mednis]].<ref>{{cite web|title=JĀZEPS VĪTOLS'S "GAISMAS PILS": a ballad for mixed choir|url=http://kulturaskanons.lv/en/1/7/92/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130318070536/http://www.kulturaskanons.lv/en/1/7/92/|archive-date=18 March 2013|access-date=28 March 2013|work=Latvian Cultural Canon}}</ref> Značajan događaj bio je i kongres Saveza pisaca iz [[1988.]] godine, na kojem su sudionici raspravljali o latvijskom suverenitetu, očivanju [[Letonski jezik|latvijskoga jezika]], ali i po prvi puta javno obznanili tajni protokol [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakta Ribbentrop-Molotov]]. Kongres je dodatno uzburkao javnost i dao poticaj pokretu za obnovu latvijskoga suvereniteta. Tijekom ljeta [[1988.]] godine došlo je do osnivanja [[Latvijski narodni front|Latvijskoga narodnog fronta]] (koji će brojati enormnih 200 000 članova), [[Latvijski nacionalni pokret za nezavisnost|Latvijskoga nacionalnog pokreta za neovisnost]], te radikalnoga [[Građanski kongres|Građanskog kongresa]], tri ključne udruge koje će predvoditi mirnu borbu za neovisnost Latvije. Prvi masovni prosvjedi u tada još uvijek [[Latvijska SSR|Latvijskoj SSR]] održani su [[7. listopada]] [[1988.]] godine, a Latvijci su također sudjelovali i u realizaciji [[Baltički put|Baltičkoga puta]] u kolovozu [[1989.]] godine. Na izborima za Vrhovni sovjet održanima u ožujku [[1990.]] godine, pobornici neovisnosti osvojili su većinu. Dana [[4. svibnja]] iste godine, Vrhovni je sovjet usvojio dokument poznat pod naslovom "[[O obnovi nezavisnosti Republike Latvije|O obnovi neovisnosti Republike Latvije]]", koji je pozivao na obnovu latvijskoga suvereniteta i Ustava iz [[1922.]] godine. Ipak, za razliku od Estonije, situacija u Latviji nije prošla potpuno mirno, s obzirom da su komunisti u siječnju [[1991.]] godine uz pomoć vojske pokušali srušiti zakonito izabrani Vrhovni sovjet. Latvijski prosvjednici uspjeli su zaustaviti sovjetske trupe u preuzimanju strateških položaja, a ovi su sukobi danas znani kao "[[Barikādes|Barikade]]". Nakon neuspješnoga komunističkog puča u kolovozu, Latvija je promptno reagirala te je [[21. kolovoza]] [[1991.]] godine proglasila kako je proces obnove neovisnosti započet [[4. svibnja]] [[1990.]] godine dovršen, te je proglašena nezavisna i suverena [[Latvija|Republika Latvija]]. == Litva == [[Datoteka:1990_01_12_GorbačiovasŠiauliuose10.jpg|mini|320x320px|Mirni prosvjed u [[Šiauliai|Šiauliaiju]], održan tijekom posjeta [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] [[1990.]] godine.]] Kao i u ostalim baltičkim državama, otvoreni otpor sovjetskoj vlasti bio je rijedak, a iako je kulminirao u istom razdoblju kao i u [[Estonija|Estoniji]] i [[Latvija|Latviji]], otpor u [[Litva|Litvi]] započeo je najranije, već početkom [[1970-ih]] godina, kada je došlo do prosvjeda u [[Kaunas|Kaunasu]] [[1972.]] godine. Ipak, tek su u drugoj polovici [[1980-ih]] počela aktivnija prosvjedna djelovanja protiv sovjetskih vlasti. Brojni su glazbenici, kao i u ostalim zemljama, izvodili domoljubne pjesme ili su u svoje pjesme ubacivali stihove domoljubih pjesnika poput [[Bernardas Brazdžionis|Bernardasa Brazdžionisa]] ili [[Justinas Marcinkevičius|Justinasa Marcinkevičiusa]]. Tijekom [[1987.]], festival [[Roko maršas]] također je podizao svijest o nacionalnom pitanju među publikom. Iste godine došlo je i do osnivanja brojnih udruga, dobar dio kojih se bavio zaštitom okoliša. Dana [[3. lipnja]] [[1988.]] godine osnovan je društveno-politički pokret [[Sąjūdis]]. Među pokretačima pokreta bili su mnogi ekološki aktivisti poput [[Zigmas Vaišvila|Zigmasa Vaišvile]] i [[Gintaras Songaila|Gintarasa Songaile]]. Iako je Sąjūdis u početku podržavao režim, već je početkom jeseni [[1988.]] godine postao otvorena oporba [[Komunistička partija Litve|partiji]]. Aktivne suverenističke organizacije ubrzo su počele organizirati prosvjede diljem zemlje. Najpoznatiji među njima dogodio se [[28. listopada]] [[1988.]], a bio je toliko intenzivan da je nasilno prekinut. Narod je bio bijesan na nasilnu reakciju države i naknadna javna reakcija dovela je do niza ostavki u KP Litve, među kojima je bila i ona čelnika [[Ringaudas Songaila|Ringaudasa Songaile]], tako da su na čelo partije došli umjereniji članovi.<ref>{{Cite web|title=Anapilin iškeliavusio sovietinės Lietuvos vadovo klystkeliai: po "bananų baliaus" tapo visų užmiršta praeities šmėkla|url=https://www.delfi.lt/a/81678163|access-date=1 January 2022|website=Delfi.lt}}</ref> Jedna od prvih odluka nove vlasti bila je ona o povratku [[Katedrala u Vilniusu|Katedrale u Vilniusu]] [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] koja je dotad bila prenamijenjena u muzej likovne umjetnosti. [[Tautiška giesmė|Himna Litve]], kao i [[Zastava Litve|nacionalna trobojnica]] ponovo su legalizirani [[18. studenoga]] [[1988.]] godine, zamijenivši tako [[Zastava Litvanske Sovjetske Socijalističke Republike|zastavu]] i [[Himna Litvanske Sovjetske Socijalističke Republike|himnu Litavske SSR]]. Uslijedilo je i priznanje [[Litavski jezik|litavskoga jezika]] kao službenog, čime je on postao jedini službeni jezik u zemlji.<ref>{{Cite web|title=1988 m. lapkričio 18 m. lietuvių kalbai grąžintas valstybinės kalbos statusas|url=https://vki.lrv.lt/lt/naujienos/1988-m-lapkricio-18-m-lietuviu-kalbai-grazintas-valstybines-kalbos-statusas|access-date=1 January 2022|website=Vki.lrv.lt|archive-date=31. ožujka 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220331222548/https://vki.lrv.lt/lt/naujienos/1988-m-lapkricio-18-m-lietuviu-kalbai-grazintas-valstybines-kalbos-statusas|url-status=dead}}</ref> Iako je potonja odluka bila ključna za uklanjanje nekih prosovjetskih čelnika iz vrha partije, izazvala je negodovanje među zajednicama u kojima su se govorili [[Poljski jezik|poljski]] i [[ruski jezik]]. Sljedeći potez bilo je obnavljanje brojnih nacionalnih spomenika, koji su ponovno postavljani tijekom [[1988.]] i [[1989.]] godine. Tijekom [[1989.]] godine, mnoge nacionalne organizacije odvojile su se od središnjih organizacija u sklopu Sovjetskoga Saveza, a partija je do kraja godine pristala organizirati slobodne izbore u Litvi [[1990.]] godine, koje je očekivano izgubila. Posljedično, Litva je [[11. ožujka]] [[1990.]] godine postala prva baltička država koja je proglasila neovisnost od Sovjetskoga Saveza. Istovremeno, Latvija i Estonija tvrdile su kako je sovjetska okupacija od samog početka bila nelegalna te kako je potrebno razdoblje tranzicije prije ostvarivanja pune neovisnosti, što je kulminiralo nakon propasti [[Kolovoški puč|Kolovoškog puča]] [[1991.]] godine. Zbog te činjenice, većina zapadnih zemalja, uz izuzetak [[Island|Islanda]], u početku je imala zadrški oko priznanja litavske neovisnosti. Odgovor sovjetske vojske na proglašenje neovisnosti bio je oštar. Dana [[13. siječnja]] [[1991.]] godine, četrnaest mirnih prosvjednika u [[Vilnius|Vilniusu]] poginulo je, a na stotine ih je ozlijeđeno prilikom obrane televizijskoga tornja i palače [[Seimas|Parlamenta]] od sovjetskih trupa i tenkova. U suvremenoj litavskoj historiografiji, ovaj se događaj naziva "[[Siječanjska događanja|Krvava nedjelja"]]. Litvanci su uspješno obranili svoju neovisnost, međutim, međunarodna priznanja neovisne Litve uslijedila su tek od kolovoza [[1991.]] godine. == Značajne prosvjedne pjesme == * "[[Baltik se budi!]]" ([[Estonija]]/[[Latvija]]/[[Litva]]) * "''Brīvību Baltijai''"<ref name="uzd" /> ([[Latvija]]) (hrv. "Sloboda za Baltik") * "''Dzimtā valoda''"<ref name="uzd" /> ([[Latvija]]) (hrv. "Materinji jezik") * [[Lāčplēsis (rock opera)|''Lāčplēsis'']] ([[Latvija]]) (hrv. "Ubojica medvjeda") * "''Manai Tautai''"<ref name="uzd">{{cite web|title=Latvijas neatkarības atjaunošana|url=http://www.uzdevumi.lv/ExerciseRun/RunExercise?exerciseId=62c3eab0-edcb-4ed4-bcb2-5b8950581565&parentType=VirtualSchool&parentId=4193|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522204140/http://www.uzdevumi.lv/ExerciseRun/RunExercise?exerciseId=62c3eab0-edcb-4ed4-bcb2-5b8950581565&parentType=VirtualSchool&parentId=4193|archive-date=22 May 2013|access-date=29 March 2013|language=lv}}</ref> ([[Latvija]]) (hrv. "Mojoj naciji") * "''Gaismas pils''"<ref name="Kudiņš">{{cite journal|last=Kudiņš|first=Jānis|year=2019|title=Phenomenon of the Baltic singing revolution in 1987-1991: Three Latvian songs as historical symbols of non-violent resistance|url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/1450-9814/2019/1450-98141926027K.pdf|journal=Muzikologija|issue=26|pages=27–39|doi=10.2298/MUZ1926027K|access-date=November 18, 2020|doi-access=free}}</ref> ([[Latvija]]) (hrv. "Dvorac svjetlosti") * "''Pūt, Vējiņi!''"<ref name="Kudiņš" /> – latvijska verzija [[Livonci|livonske]] vjenčane narodne pjesme ("Pūgõ tūļ"), a koja se često koristila kao neslužbena zamjena za [[Dievs, svētī Latviju!|državnu himnu]] u vrijeme sovjetskoga doba. ([[Latvija]]) hrv. "Pušite, vjetrovi!") * "[[Saule, Pērkons, Daugava|''Saule, Pērkons, Daugava'']]"<ref name="Kudiņš" /> ([[Latvija]]) hrv. "Sunce, grom, [[Daugava]]") * "''Ei ole üksi ükski maa''"<ref name="uzd" /> ([[Estonija]]) (hrv. "Nijedna zemlja nije sama") * "[[Eestlane olen ja eestlaseks jään|''Eestlane olen ja eestlaseks jään'']]"<ref name="uzd" /> ([[Estonija]]) hrv. "Ja sam Estonac i ostat ću Estonac") * "''Isamaa ilu hoieldes''"<ref name="uzd" /> ([[Estonija]]) (hrv. "Ljepota domovine") * "''Sind surmani''"<ref name="uzd" /> ([[Estonija]]) * "''Mingem üles mägedele''"<ref name="uzd" /> ([[Estonija]]) (sh. "Idemo u planine") * "''Laisvė''" (izvorno ''Eurika Masytė'') ([[Litva]]) (hrv. "Sloboda") * "''Palaimink Dieve mus''" ([[Litva]]) (hrv. "Bog nas blagoslovio") * "''Dėl Tos Dainos''" ([[Litva]]) (hrv. "Za tu pjesmu") * "''Pabudome ir kelkimės''" ([[Litva]]) hrv. "Probudili smo se, sada ustanimo") * "''Kokia nuostabi, Lietuva esi''" (originalni izv. Kipras Mašanauskas) ([[Litva]]) (hrv. "Kako si čudesna, Litvo") * "''Šaukiu aš tautą''" (originalni izv. Vytautas Kernagis) ([[Litva]]) (hrv. "Pozivam naciju") * "''Tėvyne dainų ir artojų''" (originalni izv. Rondo) ([[Litva]]) (hrv. "Domovine pjesme i sinova zemlje") * "''Mano mylimoji/per pasaulio sniegą ...''" (originalni izv. ''Gintarė Jautakaitė'') ([[Litva]]) (hrv. "Moja voljena/Kroz svjetski snijeg") * "''Broli, neverk!''" ([[Litva]]) (hrv. "Brate, ne plači") == Vidi još == * [[Baltički put]] * [[Raspad SSSR-a|Raspad Sovjetskoga Saveza]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * [http://lietuviu-bendruomene.org/lithuania.html A Lithuanian history, including information about Bloody Sunday], pristupljeno 28. rujna 2022. * [http://www.tallinn-life.com/tallinn/estonian-singing-revolution Tallinn-Life: ''A Brief Guide to the Estonian Singing Revolution''], pristupljeno 28. rujna 2022. * [https://web.archive.org/web/20111114094618/http://www.okupatsioon.ee/en/lists/47-aadu-jogisoo Aadu Jogiaas: Disturbing soviet transmissions in August 1991] Museum of Occupations, pristupljeno 28. rujna 2022. * [http://www.singingrevolution.com ''The Singing Revolution'', US documentary film of the Estonian Singing Revolution], pristupljeno 28. rujna 2022. * [http://nvdatabase.swarthmore.edu/content/estonians-campaign-independence-singing-revolution-1987-1991 General information about The Singing Revolution], pristupljeno 28. rujna 2022. * [http://www.artsci.washington.edu/newsletter/Dec13/Baltics.asp Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles], pristupljeno 28. rujna 2022. * [https://www.youtube.com/watch?v=15lKhXhKljc Singing Revolution Cantata performance at UIC pavilion, Chicago, IL, Summer, 2015], pristupljeno 28. rujna 2022. {{Hladni rat}} [[Kategorija:Raspad SSSR-a]] [[Kategorija:Povijest Estonije]] [[Kategorija:Povijest Latvije]] [[Kategorija:Povijest Litve]] [[Kategorija:Prosvjedi]] [[Kategorija:Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika]] pbk6vq2jsngvh53ddccalkohpfhhzn4 RS-28 Sarmat 0 732316 7573831 7445188 2026-08-10T20:49:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573831 wikitext text/x-wiki {{Infookvir oružje |naziv = RS-28 Sarmat |slika = [[slika:Sarmat-launch-still.jpg|300px]] |slika opis = Novi teški ICBM Sarmat prolazi testiranje na kozmodromu Plesetsk |vrsta = Superteška interkontinentalna balistička raketa |porijeklo = {{DZ+X|RUS}} <!---- Povijest uporabe ----> |služba = |korišten od = |ratovi = <!---- Povijest proizvodnje ----> |projektant = Projektni biro za rakete Makejev |projektirano datum = |proizvođač = KrasMash, Zlatoust MZ, NPO Energomash, NPO Mashinostroyeniya, KBKhA |proizvodnja razdoblje = |proizvedeno komada = |cijena komad = |inačice = <!---- Vrsta oružja ----> |streljačko oružje = <!-- DA --> |projektil = Superteška interkontinentalna balistička raketa |topništvo = <!-- DA --> |vojno vozilo = <!-- DA --> <!---- Opće karakteristike ----> |dužina = |masa = 208,1 tona |širina = 3 m |visina = 35,5m |operativni sistem/mehanizam = |promjer = |brzina = |posada = <!---- PROJEKTIL ----> |bojna glava = 10–15 MIRVs |domet = ~18,000 kilometara |raspon krila = |pogonsko gorivo = |max visina leta = |preciznost = |navođenje = |upravljanje = |lansirna platforma = Silos |transport = <!---- VOJNO VOZILO ----> |oklop = |primarno naoružanje = |sekundarno naoružanje = |motor = |snaga motora = |vrsta prijenosa = |snaga-težina = |međuosovinski razmak = |ovjes = |klirens = |nosivost = |kapacitet spremnika = |prijevoz osoba = |maksimalna vuča = |doseg= <!---- Dodatni podaci i napomene----> |podatak1 = |vrijednost podatak1 = |podatak2 = |vrijednost podatak2 = |podatak3 = |vrijednost podatak3 = |podatak4 = |vrijednost podatak4 = |podatak5 = |vrijednost podatak5 = |podatak6 = |vrijednost podatak6 = |podatak7 = |vrijednost podatak7 = |podatak8 = |vrijednost podatak8 = |napomena = }} [[slika:MakeevaKomponovka.png|150px|mini|lijevo|Skica rakete]] '''RS-28 Sarmat''' (nazvan po [[Sarmati|Sarmatima]].<ref>{{Citiranje novina|title=Key facts about Russia's advanced Sarmat ICBM system|language=ru|work=TASS|url=http://tass.com/defense/992360|access-date=2018-03-02}}</ref> NATO naziv: '''SS-X-29'''<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kristensen|first=Hans M.|last2=Korda|first2=Matt|date=4 March 2019|title=Russian nuclear forces, 2019|journal=Bulletin of the Atomic Scientists|volume=75|issue=2|pages=73–84|bibcode=2019BuAtS..75b..73K|doi=10.1080/00963402.2019.1580891|doi-access=free}}</ref> ili '''SS-X-30'''<ref name="crsreports_SS-X-30">{{Citiranje weba|date=2 January 2020|title=Russia's Nuclear Weapons: Doctrine, Forces, and Modernization|url=https://fas.org/sgp/crs/nuke/R45861.pdf|access-date=10 January 2020|website=fas.org|page=14|archive-date=16. veljače 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210216103138/https://fas.org/sgp/crs/nuke/R45861.pdf|url-status=dead}}</ref>), poznat kao "Satan II", ruski je super-teški [[Interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalni balistički projektil]] na tekuće gorivo opremljen MIRV -om ( ICBM) koji proizvodi Makejevski raketni dizajnerski biro od 2009.<ref name="RS28">{{Citiranje weba|date=2 Feb 2015|script-title=ru:Новую тяжелую ракету "Сармат" будут делать в Красноярске|trans-title=New heavy rocket "Sarmat" will be made in Krasnoyarsk|url=http://www.rg.ru/2015/02/02/raketa-site-anons.html|publisher=[[Rossiyskaya Gazeta]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Перспективная тяжелая МБР РС-28 / ОКР Сармат, ракета 15А28 - SS-X-30 (проект) - MilitaryRussia.Ru — отечественная военная техника (после 1945г.)|trans-title=Promising heavy ICBM RS-28 / ROC Sarmat, missile 15A28 - SS-X-30 (project) - MilitaryRussia.Ru - domestic military equipment (after 1945)|url=http://militaryrussia.ru/blog/topic-435.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130915095810/http://militaryrussia.ru/blog/topic-435.html|archive-date=15 September 2013|website=militaryrussia.ru}}</ref> Namijenjen je zamjeni [[R-36|R-36M]] ICBM (SS-18 'Sotona') u ruskom [[Arsenal (ustanova)|arsenalu]].<ref name="redstaroboima">{{Citiranje weba|date=12 March 2018|script-title=ru:В обойме – «Сармат», «Кинжал», «Авангард»...|trans-title=In the (weapon) magazine - "Sarmat", "Kinzhal", "Avangard"...|url=http://www.redstar.ru/index.php/component/k2/item/36438-v-obojme-sarmat-kinzhal-avangard|archive-url=https://web.archive.org/web/20180312045910/http://redstar.ru/index.php/component/k2/item/36438-v-obojme-sarmat-kinzhal-avangard|archive-date=12 March 2018|website=redstar.ru}}</ref> ''Sarmat'' je jedno od šest novih ruskih strateških oružja koje je ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] predstavio 1. ožujka 2018.<ref>{{Citiranje weba|date=1 March 2018|title=Here's The Six Super Weapons Putin Unveiled During Fiery Address|url=https://www.thedrive.com/the-war-zone/18906/heres-the-six-super-weapons-putin-unveiled-during-fiery-address|access-date=22 November 2018|website=The War Zone|archive-date=21. travnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220421234541/https://www.thedrive.com/the-war-zone/18906/heres-the-six-super-weapons-putin-unveiled-during-fiery-address|url-status=dead}}</ref> RS-28 Sarmat napravio je svoj prvi probni let 20. travnja 2022.,<ref>{{Citiranje weba|date=19 December 2021|title=First test launch of Sarmat ICBM postponed to 2022 — source|url=https://tass.com/defense/1377823|access-date=27 December 2021|website=[[TASS]]}}</ref> a ruska vlada očekuje da će projektil ući u službu 2022. 16. kolovoza 2022. potpisan je državni ugovor za proizvodnju i isporuku strateškog raketnog sustava Sarmat.<ref>{{Citiranje weba|date=21 December 2021|title=Russia's Strategic Missile Force to get over 20 ICBM launchers next year — defense chief|url=https://tass.com/defense/1378707|access-date=27 December 2021|website=[[TASS]]}}</ref> == Dizajn == RS-28 Sarmat bit će sposoban nositi oko 10 [[tona]] korisnog tereta,<ref name="MissileThreat2017">{{Citiranje weba|date=17 May 2017|title=Missile Defense Project, RS-28 Sarmat|url=https://missilethreat.csis.org/missile/rs-28-sarmat/|archive-url=https://web.archive.org/web/20220503095839/https://missilethreat.csis.org/missile/rs-28-sarmat/|archive-date=3 May 2022|access-date=23 May 2022|website=Missile Threat|publisher=Center for Strategic and International Studies}}</ref> ili za do 10 teških ili 15 lakih MIRV [[Bojna glava|bojevih glava]],<ref>{{Citiranje weba|last=Litovkin|first=Nikolai|date=2 March 2018|title=Which new weapons has Putin given Russia?|url=https://www.rbth.com/science-and-tech/327726-new-russian-weapons}}</ref> neodređeni broj Avangardovih hipersoničnih klizećih vozila (HGV)<ref name="vedomosti_avangard">{{Citiranje novina|date=29 October 2019|title=Испытания новейшей российской ядерной ракеты стартуют в начале года|language=ru|trans-title=Tests of the latest Russian nuclear missile will start at the beginning of the year|url=https://www.vedomosti.ru/politics/articles/2019/10/29/815013-letnie-ispitaniya-sarmat|access-date=20 March 2020}}</ref> ili kombinacija bojnih glava i nekoliko protumjera protiv protubalističkih raketnih sustava.<ref name="gs1">{{Citiranje weba|title=SS-30 ?? / R-X-? Sarmat New Heavy ICBM|url=http://www.globalsecurity.org/wmd/world/russia/ss-30.htm|access-date=17 January 2015|publisher=globalsecurity.org|archive-date=5. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200205165020/https://www.globalsecurity.org/wmd/world/russia/ss-30.htm|url-status=dead}}</ref> Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je projektil ruski odgovor na američki sustav Prompt Global Strike.<ref name="invuln">{{Citiranje weba|date=31 May 2014|title=Минобороны рассказало о тяжелой баллистической ракете - неуязвимом для ПРО ответе США|trans-title=The Ministry of Defense spoke about a heavy ballistic missile - a US response invulnerable to missile defense|url=http://newsru.com/arch/russia/31may2014/sarmat.html}}</ref> Sarmat ima kratku fazu pojačanja, koja skraćuje interval kada ga mogu pratiti [[Umjetni satelit|sateliti]] s infracrvenim senzorima, kao što je američki svemirski infracrveni sustav, što ga čini težim za presretanje.<ref>{{Citiranje weba|last=Majumdar|first=Dave|date=12 March 2018|title=Russia's Most Lethal Nuclear Missile Ever Will "Enter Duty in the Near Future"|url=http://nationalinterest.org/blog/the-buzz/russias-most-lethal-nuclear-missile-ever-will-enter-duty-the-24868|publisher=The National Interest}}</ref><ref name="auto">{{Citiranje weba|last=Majumdar|first=Dave|date=1 March 2018|title=Russia's Nuclear Weapons Buildup Is Aimed at Beating U.S. Missile Defenses|url=http://nationalinterest.org/blog/the-buzz/russias-nuclear-weapons-buildup-aimed-beating-us-missile-24716|publisher=The National Interest}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Trevithick|first=Joseph|title=Russia Fires Topol Ballistic Missile to Test New Tech to Defeat Missile Defense Systems|url=http://www.thedrive.com/the-war-zone/17197/russia-fires-topol-ballistic-missile-to-test-new-tech-to-defeat-missile-defense-systems|access-date=9. studenoga 2022.|archive-date=11. listopada 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221011125706/https://www.thedrive.com/the-war-zone/17197/russia-fires-topol-ballistic-missile-to-test-new-tech-to-defeat-missile-defense-systems|url-status=dead}}</ref> Nagađa se da bi Sarmat mogao letjeti putanjom iznad [[Polovi južne polutke|Južnog pola]], potpuno imun na bilo koji trenutni sustav proturaketne obrane,<ref name="auto" /> i da ima mogućnost frakcijskog orbitalnog bombardiranja (FOBS).<ref name="gs20170406">{{Citiranje weba|title=Sarmatian ICBM & FOBS Reintroduction|url=http://www.globalsecurity.org/wmd/world/russia/ss-30-fobs.htm|access-date=6 April 2017|publisher=globalsecurity.org}}</ref> Prema različitim izvorima, lansirna mjesta RS-28 trebala bi biti opremljena aktivnim zaštitnim sustavom "Mozyr", dizajniranim da negira prednost potencijalnog protivnika u prvom udaru ispaljivanjem oblaka metalnih strelica ili lopti koje kinetički uništavaju nadolazeće bombe, krstareće rakete i ICBM bojeve glave na visinama do 6 km.<ref>{{Citiranje novina|title=Mozyr active defense complex (system?) (KAZ)|publisher=[[globalsecurity.org]]|url=https://www.globalsecurity.org/wmd/world/russia/mozyr-kaz.htm|access-date=10 November 2019}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=25 February 2016|title=New Russian Sarmat and Rubezh ICBM missiles able to defeat all deployed anti-missile systems|publisher=armyrecognition.com|url=https://www.armyrecognition.com/weapons_defence_industry_military_technology_uk/new_russian_sarmat_and_rubezh_icbm_missiles_able_to_defeat_all_deployed_anti-missile_systems_12502164.html|access-date=10 November 2019|archive-date=8. studenoga 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221108180522/https://www.armyrecognition.com/weapons_defence_industry_military_technology_uk/new_russian_sarmat_and_rubezh_icbm_missiles_able_to_defeat_all_deployed_anti-missile_systems_12502164.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=11 December 2012|title=Последний рубеж ПРО вооружат стрелами и шариками|language=ru|trans-title=The last frontier of missile defense will be armed with arrows and balls|publisher=[[Izvestia]]|url=https://iz.ru/news/541076|access-date=10 November 2019}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=17 December 2013|title=В ожидании "Сармата"|language=ru|trans-title=Waiting for Sarmat|publisher=[[Vzglyad (newspaper)|Vzglyad]]|url=https://vz.ru/society/2013/12/17/664618.html|access-date=10 November 2019}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=27 April 2010|title=Защита шахтных пусковых установок МБР от высокоточного оружия|language=ru|trans-title=Protecting silo launchers of ICBMs from high-precision weapons|url=http://rbase.new-factoria.ru/pub/oborona/oborona.shtml|access-date=10 November 2019}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=11 December 2012|title=Министерство обороны возобновляет испытания комплекса активной защиты от ракет и высокоточного оружия с перспективными поражающими элементами|language=ru|trans-title=The Ministry of Defense resumes testing of the complex (system?) of active protection against missiles and high-precision weapons with advanced submunitions|url=http://eurasian-defence.ru/node/2626|access-date=10 November 2019|archive-date=3. prosinca 2013.|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203035156/http://eurasian-defence.ru/node/2626|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Ruski interkontinentalni balistički projektili]] fpo7k37p70e12qddx1arokl62fnthb5 Proxmox Virtual Environment 0 732689 7573624 7468032 2026-08-10T16:06:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573624 wikitext text/x-wiki {{Infookvir OS | ime = Proxmox Virtual Environment | logo = [[Datoteka:Proxmox-VE-logo.svg|Proxmox VE logo|200px]] | screenshot = [[Datoteka:Proxmox-VE-7-0-Cluster-Summary.png|320px]] | naslov = Proxmox VE 7.0 administracijsko grafičko sučelje | website = [https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve www.proxmox.com/en/proxmox-ve] | razvijatelj = Proxmox Server Solutions GmbH | porodica = [[Linux|GNU/Linux]] | model_izvornog_koda = [[Slobodna programska podrška|slobodan softver]] | datum_izdavanja = 29. listopada 2008. | datum_najave = 29. listopada 2008. godine | released = 15. travnja 2008. | posljednja_izdana_verzija = 9.2 | datum_posljednjeg_izdanja = 21. svibnja 2026. | marketinski_cilj = [[virtualizacija]], [[poslužitelj]], [[računarstvo u oblaku]] | jezik = Višejezičan | tip_jezgre = monolitna ([[Linux kernel|Linux]]) | ui = Web baziran | licenca = [[GNU Affero General Public License|Affero General Public License]] | radno_stanje = razvija se | podrzane_platforme = AMD64 (x86-64) | model_azuriranja = APT | upravitelj_paketa = dpkg }} '''Proxmox Virtual Environment''' ('''Proxmox&nbsp;VE''' ili '''PVE''') je platforma [[Slobodna programska podrška|otvorenog programskog kôda]] (''open-source software'') za [[Virtualizacija|virtualizaciju]] i [[LXC|Linux kontejnere]]. Platforma sadrži takozvani [[hipervizor]] koji može pokretati virtualna računala odnosno [[Operacijski sustav|operacijske sustave]], uključujući Linux i Windows kao i Solaris, FreeBSD, macOS, Minix, i druge na 64-bitnoj x86 arhitekturi računala. PVE se temelji na distribuciji Linuxa [[Debian]] s modificiranim kernelom LTS [[Ubuntu]]a<ref>{{Cite web |title=Proxmox VE Kernel - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_VE_Kernel |access-date=2017-05-26 |website=pve.proxmox.com |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ubuntu kernel lifecycle and enablement stack|url=https://ubuntu.com/kernel/lifecycle|access-date=2024-12-17|website=Ubuntu|language=en}}</ref> koji omogućuje pokretanje i menadžment virtualnih računala i Linux kontejnera.<ref>{{cite book |author=Simon M.C. Cheng |url=https://books.google.com/books?id=PtskBQAAQBAJ&pg=PT41 |title=Proxmox High Availability |date=31. listopada 2014. |publisher=Packt Publishing Ltd |isbn=978-1-78398-089-5 |pages=41–}}</ref><ref>{{cite journal |last=Plura |first=Michael |date=Srpanj 2013. |title=Aus dem Nähkästchen |url=http://www.heise.de/ix/inhalt/2013/07/74/ |journal=IX Magazin |publisher=Heise Zeitschriften Verlag |volume=2013 |issue=7 |pages=74–77 |access-date=20. srpnja 2015.}}</ref> Proxmox VE sadrži web konzolu i skup programa naredbenog retka (''CLI'') te nudi [[REST]] [[API]] za pristup s drugih sustava ili aplikacija. Podržane su dvije vrste virtualizacije s potpuno web baziranim sučeljem za upravljanje:<ref>Vervloesem, Koen. [http://www.linuxuser.co.uk/reviews/proxmox-ve-2-0-review-a-virtualisation-server-for-any-situation "Proxmox VE 2.0 review – A virtualisation server for any situation"], ''[[Linux User & Developer]]'', 11 April 2012. Retrieved on 16 July 2015.</ref> * Kontejnerski bazirane, upotrebom LXC kontejnera (od inačice 4.0 zamijenili su [[OpenVZ]] kontejnere s [[LXC]] kontejnerima<ref>{{cite web |date=11. prosinca 2015. |title=Proxmox VE 4.0 with Linux Containers (LXC) and new HA Manager released |url=http://proxmox.com/en/news/press-releases/proxmox-ve-4-0-released |access-date=12. prosinca 2015. |work=Proxmox}}</ref>). * Potpuna virtualizacija s upotrebom Linux [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] komponente i [[QEMU]] emulatora za virtualizaciju.<ref name="zd2011">{{cite web |author=Ken Hess |date=11. srpnja 2011. |title=Proxmox: The Ultimate Hypervisor |url=http://www.zdnet.com/article/proxmox-the-ultimate-hypervisor/ |access-date=29. rujna 2021. |work=ZDNet}}</ref><ref name="drilling">{{cite journal |last=Drilling |first=Thomas |date=Svibanj 2013. |title=Virtualization Control Room |url=http://www.linux-magazine.com/Issues/2013/150/Proxmox-VE |journal=Linux Pro Magazine |publisher=Linux New Media USA |access-date=17. srpnja 2015.}}</ref> Proxmox VE je licenciran pod [[GNU|GNU Affero General Public License]], licencom inačice tri.<ref>{{cite web |title=Open Source – Proxmox VE |url=http://pve.proxmox.com/wiki/Open_Source |access-date=17. srpnja 2015. |publisher=Proxmox Server Solutions}}</ref> == Povijest == Razvoj Proxmox VE krenuo je kada su Dietmar Maurer i Martin Maurer, dvojica Linux programera, otkrili da [[OpenVZ]] Linux kontejneri nemaju [[alat]] za izradu sigurnosnih kopija niti grafičko (GUI) menadžment sučelje. [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] se pojavio u isto vrijeme pod Linuxom, te su podršku za njega dodali odmah potom.<ref name="lwn">{{cite web |title=Proxmox VE 1.5: combining KVM and OpenVZ |url=https://lwn.net/Articles/375930/ |access-date=2015-04-10 |publisher=Linux Weekly News}}</ref> Prvo stabilno javno izdanje PVE je objavljeno početkom 2008. godine. Podržavalo je Linux kontejnere (tada [[OpenVZ]]) i potpunu virtualizaciju, uz upravljanje (menadžment) iz grafičkog sučelja.<ref>{{cite web |author=Ken Hess |date=15. travnja 2013. |title=Happy 5th birthday, Proxmox |url=http://www.zdnet.com/article/happy-5th-birthday-proxmox/ |access-date=4. listopada 2021. |work=ZDNet}}</ref> == Značajke == Proxmox VE je platforma za virtualizaciju i Linux kontejnere otvorenog programskog kôda, koja koristi dvije tehnologije: [[Kernel-based Virtual Machine]] (KVM) (+ [[QEMU]] emulator) za virtualna računala te [[LXC]] za Linux kontejnere – sve preko jednog jedinog web sučelja.<ref name="zd2011" /> Proxmox VE je baziran na [[GNU|GNU AGPL, v3]] licenci. Tvrtka koja stoji iza razvoja Proxmox VE (''Proxmox Server Solutions GmbH'') prodaje opcionalnu pretplatu uz [[Korisnička podrška|korisničku podršku]].<ref>{{Cite web |title=Support for Proxmox VE |url=https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve/support |access-date=2021-10-19}}</ref> Uz takvu pretplatu korisnici dobivaju pristup enterprise softver repozitorijima ili dodatnu (ovisno o razini pretplate) korisničku podršku.<ref>{{Cite web |title=Package Repositories |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Package_Repositories |access-date=2021-10-19}}</ref> === Pregled značajki === Pregled važnijih značajki sustava: {| class="wikitable" |+Pregled !Značajka !Podrška/opis |- |Bazni OS |Debian GNU/Linux |- |Licenca |GNU Affero GPL, v3 |- |Puna virtualizacija |KVM/QEMU |- |Kontejneri |Linux LXC kontejneri |- |Arhitektura računala |x86_64 |- |Instalacija |Na fizičko računalo/poslužitelj (ISO instalacija) |- |Max. RAM memorije po fizičkom poslužitelju |128TB |- |Max. broj CPU jezgri |8.192 (8 socketa) ''- ovisi o Linux kernelu'' |} {| class="wikitable" |+Osnovne značajke Proxmox VE sustava !Značajka !Podrška/opis |- |100% softverski baziran sustav |'''Da''' |- |Podrška za klaster |'''Da''' - bilo koji čvor u Proxmox VE klasteru može upravljati klasterom (nema glavnog čvora - multi-master dizajn) |- |Podrška za High Availability (HA) |'''Da''' |- |HA Resource scheduler (Cluster resource Sceheduling '''CRS''') |'''Da''' (s '''Node''' i/ili '''Resource''' Affinity pravilima) |- |Podržani sustavi za pohranu |'''Lokalni:''' direktorij, LVM, LVM-thin, ZFS. '''Udaljeni (mrežni):''' iSCSI/kernel, Fibre Channel (ne preko GUI), iSCSI/libiscsi, Ceph/RBD, ZFS over iSCSI, NFS, CIFS, GlusterFS, Proxmox Backup Server |- |Virtualne mreže |Linux Bridge ili Open vSwitch Bridge |- |Redundancija mreže |'''Da''' (Bond: LACP, active-backup, balance-xor, ...) |- |Virtualna Računala |Linux, Windows, FreeBSD, Solaris, ... |- |Podrška za SDN mrežu |'''Da''' (Simple, VLAN, QinQ, VxLAN, EVPN) |- |Linux kontejneri |'''Da''': LXC |- |Podrška za deduplikaciju RAM memorije |'''Da''' (Linux KSM) |- |Vatrozid (Firewall) |'''Da''': za cijeli klaster, za pojedini fizički poslužitelj i/ili VM/LXC |- |Cloud-ready |'''Da''' |- |Hyper-Converged Infrastructure (HCI): |'''Da''' |} {| class="wikitable" |+Menadžment !Značajka !Podrška/opis |- |Podrška za GUI |'''Da''' |- |Podrška za naredbeni redak (CLI) |'''Da''' |- |Podrška za API |'''Da''' |- |Podrška za monitoring sustava |'''Da''' ''(lokalno)'' + vanjski sustavi: '''InfluxDB''', '''Graphite''' |- |Upravljanje korisnicima |Lokalni korisnici, LDAP, AD, tvofaktorska autentikacija |- |Upravljanje ovlastima/grupama |'''Da''', granularna |- |Podrška za vanjske alate |'''Da''' |} {| class="wikitable" |+Rad s virtualnim računalima (VM) i linux kontejnerima (LXC) !Značajka !Podrška/opis |- |Backup/restore |'''Da''', integrirana (vzdump) i/ili Proxmox Backup Server |- |Live restore |'''Da''' |- |Migracija |'''Da''' ''(u klasteru)'' |- |Live migracija |'''Da''' ''(u klasteru)'' |- |Storage Live migracija |'''Da''' ''(u klasteru)'' |- |Snapshoti |'''Da''' |- |Predlošci (template) i klonovi |'''Da''' |- |Replikacija |'''Da''' ''(u klasteru)'' |- |Export/import |'''Da''' |- |Virtual CPU Overcommit |'''Da''' |- |V2V |'''Da''' |- |P2V |'''Da''' |} Izvori: ''<ref name=":17" />'',<ref>{{Citiranje weba|title=Features|url=https://proxmox.com/en/products/proxmox-virtual-environment/features|access-date=2025-08-06|website=Proxmox|language=en-gb}}</ref>,<ref>{{Citiranje weba|title=Comparing Server Virtualization Software|url=https://www.proxmox.com/en/products/proxmox-virtual-environment/comparison|access-date=2025-08-06|website=Proxmox|language=en-gb}}</ref> === Kako radi Proxmox VE instalacija === U najjednostavnijem slučaju, Proxmox VE (PVE) se instalira na kompatibilni x86-64 [[Računalna sklopovska podrška|hardver]] kao što su: klasično računalo i poslužitelj ili blade poslužitelj, s isporučene ISO slike.<ref>{{cite web|title=PVE ISO image download|url=https://www.proxmox.com/en/downloads/category/iso-images-pve|access-date=10. kolovoza 2022.|website=Proxmox VE|publisher=Proxmox}}</ref> Instalacijski program gotovo automatski upravlja cijelim procesom instalacije, slično kao u osnovnoj instalaciji Debian distribucije Linuxa, koristeći cijeli prvi [[tvrdi disk]] računala. Moguće su i drugačije vrste instalacije i objašnjene su na PVE wiki stranici.<ref>{{cite web|title=PVE Wiki - Install|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Installation|access-date=10. kolovoza 2022.|website=Proxmox VE|publisher=Proxmox}}</ref> Nakon instalacije, sva administracija i konfiguracija PVE-a odvija se u jednostavnim koracima putem web sučelja. Osim toga, dostupan je i pristup SSH naredbenom retku na ''root'' razini (administratorski), na kojem se mogu izvesti opsežniji radovi i posebne konfiguracije na glavnom sustavu korištenjem odgovarajućih skripti, sistemskih programa ili čak ručnim uređivanjem konfiguracijskih [[datoteka]] PVE sustava, primjerice u slučaju kada želite nestandardnu konfiguraciju mrežnog, diskovnog ili nekog drugog sustava ili kompomente.<ref>{{cite web|title=PVE Wiki - PMXCFS|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_Cluster_File_System_(pmxcfs)|access-date=10. kolovoza 2022.|website=Proxmox VE|publisher=Proxmox}}</ref> ==== Automatizirana instalacija ==== Od Proxmox VE inačice 8.2. podržana je automatizirana instalacija Proxmox VE sustava. To je vrlo korisno kod instalacije većeg broja poslužitelja ili tijekom reinstalacije poslužitelja (pr. na novi hardver). Trenutno je moguće automatizirati instalaciju s tri metode<ref>{{Citiranje weba|title=Automated Installation - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Automated_Installation|access-date=2024-04-25|website=pve.proxmox.com}}</ref>: * Prilagodbom ISO instalacijske datoteke. * S dodatnog diska (primjerice USB). * S mreže. == Virtualizacija == Proxmox VE kao samostalni operativni sustav, sadrži Linux kernel koji radi izravno na hardveru kao [[hipervizor]], a temeljen je na navedenoj [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] tehnologiji, koja za emuliranje hardvera koristi [[QEMU]] emulator. Pri tome je KVM centralni dio hipervizora koji omogućuje i korištenje hardverski ubrzanih značajki modernih procesora za virtualizaciju ([[Intel]] VT-x ili AMD-V). Dok je QEMU emulator virtualnog sklopovlja (hardvera) jer je za rad virtualnih računala potrebno emulirati sve komponente računala poput: ''čipseta matične ploče+BIOS, mrežne kartice+BIOS, disk kontrolera+BIOS, grafičke kartice+BIOS'' itd. Ove dvije komponente zajedno su potrebne za virtualizaciju i (zajedno) čine [[hipervizor]] za virtualizaciju. Prednost virtualizacije leži u činjenici da se gotovo svaki [[x86]] kompatibilni operativni sustav može pokrenuti pod centralnom administracijom hipervizora bez dodatnih prilagodbi. Dakle ovakav način rada naziva se potpuna virtualizacija ili hardverski virtualni [[Strojevi|stroj]] (HVM). Da bi to sve radilo, potrebna je i hardverska podrška za virtualizaciju unutar modernih procesora (CPU), koja se naziva ''[[AMD-V]]'' (za [[AMD]] procesore) ili [[Intel VT-x|''Intel VT''-x]] (za Intelove procesore). U drugom slučaju, ako nemamo hardversku podršku unutar procesora za virtualizaciju, i dalje je moguće pokretanje virtualnih računala, ali će ona raditi drastično sporije. === KSM deduplikacija u RAM memoriji === Proxmox VE podržava i takozvani '''[[KSM]]''' (engl. ''Kernel Samepage Merging'') mehaizam [[Deduplikacija|deduplikacije]] podataka u RAM memoriji [[hipervizor]]a.<ref>{{Citiranje weba |title=Kernel Samepage Merging (KSM) - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Kernel_Samepage_Merging_(KSM) |access-date=2022-11-21 |website=pve.proxmox.com}}</ref> ''Kernel Samepage Merging'' (KSM) je značajka deduplikacije RAM memorije hipervizora koju nudi Linux kernel, a koja je prema zadanim postavkama omogućena u Proxmox VE. KSM radi skeniranjem niza stranica fizičke memorije u potrazi za identičnim sadržajem i identificiranjem virtualnih stranica memorije koje su im mapirane. Ako se pronađu identične stranice, odgovarajuće virtualne stranice memorije se ponovno mapiraju tako da sve pokazuju na istu fizičku stranicu, a stare stranice se oslobađaju. Virtualne stranice memorije su pri tome označene kao "''copy-on-write''", tako da će svako pisanje na njih biti zapisano u novo područje memorije, ostavljajući dijeljenu fizičku stranicu netaknutom.<ref>{{Citiranje weba |title=8.3. Kernel Same-page Merging (KSM) Red Hat Enterprise Linux 7 |url=https://access.redhat.com/documentation/en-us/red_hat_enterprise_linux/7/html/virtualization_tuning_and_optimization_guide/chap-ksm |access-date=2022-11-21 |website=Red Hat Customer Portal |language=en}}</ref> Dakle upotrebom KSM mehanizama koje koristi i [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] hipervizor, omogućuje KVM gostima (virtualnim računalima) da dijele identične memorijske stranice. Te dijeljene stranice obično su uobičajene biblioteke ili drugi identični podaci koji se često koriste. KSM zbog toga omogućuje veći broj identičnih ili sličnih gostujućih operativnih sustava (virtualnih računala) izbjegavanjem dupliciranja memorije.<ref>{{cite web |title=Increasing memory density by using KSM |url=https://www.kernel.org/doc/ols/2009/ols2009-pages-19-28.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Red Hat |publisher=Red Hat, Inc.}}</ref> === Ugniježđena virtualizacija (nested virtualization) === Proxmox VE podržava i takozvanu ugniježđenu virtualizaciju (engl. '''''nested virtualization'''''<ref>{{Citiranje weba |title=Nested Virtualization - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Nested_Virtualization |access-date=2022-11-22 |website=pve.proxmox.com}}</ref>), a ona se odnosi na način rada u kojem je moguće pokrenuti [[hipervizor]], poput PVE-a ili drugih (pr. ''VMware ESXi'', ''Microsoft Hyper-V'', [[VirtualBox]] i sl.), unutar virtualnog računala, koji radi na drugom [[hipervizor]]u, umjesto na stvarnom hardveru. Drugim riječima, imate hipervizor instaliran na hardver, na kojemu se pokreće gostujući hipervizor (kao virtualno računalo), a koji ponovno može pokretati vlastita virtualna računala. To je vrlo korisno za testiranje; primjerice ako na postojećem Proxmox VE poslužitelju (hipervizoru) želite pokrenuti novu inačicu Proxmox VE i unutar nje testirati nove značajke i pokretati virtualna računala pod njim. Isto je i s drugim hipervizorima (pr. ''VMware ESXi'', ''Microsoft Hyper-V'', [[VirtualBox]] i sl.) koje možda samo želite pokrenuti unutar Proxmox VE (kao hipervizorom) i nešto testirati na njima. Osim testne primjene, moguće je unutar ovakve ugniježđene virtualizacije pokretati virtualna računala koja se samo prema potrebi mogu ponašati kao [[hipervizor]]i. To je konkretno slučaj s nekim ''emulatorima'' mrežnih uređaja i mreže, poput: * GNS3<ref>{{Citiranje weba|title=Getting Started with GNS3 {{!}} GNS3 Documentation|url=https://mother.github.io/docs/|access-date=2022-11-22|website=mother.github.io|language=en|url-status=dead}}</ref> * EVE-ng<ref>{{Citiranje weba |title=System Requirement |url=https://www.eve-ng.net/index.php/documentation/installation/system-requirement/ |access-date=2022-11-22 |language=en-US}}</ref> ''Podršku za ugniježđenu virtualizaciju koristi [[KVM]] komponenta, oslanjajući se na podršku na razini kernela te kernel modula. Primjerice za '''Intel''' procesore je to kernel modul [kvm-intel] odnosno za '''AMD''' procesore kernel modul [kvm-amd].'' === VM emulirani/paravirtualizirani hardver === S obzirom na to da Proxmox VE za ''virtualna računala'' koristi [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] (+[[QEMU]]) kao takozvani ''[[hipervizor]]'', on nativno (iz grafičkog sučelja) podržava mnoge [[Emulator|emulirane]] i [[Paravirtualizacija|paravirtualizirane]] hardverske komponente, poput: * Čipseta [[Matična ploča|matične ploče]]: i440fx ili q35 (više inačica) * [[BIOS]]: SeaBIOS ili OVMF (UEFI) * Vrsta procesora ([[Procesor (računarstvo)|CPU]]): host, kvm32, kvm64, qemu32, qemu64 ili točno definiranih generacija CPUa (tzv. features/flags) poput: athlon, opteron, phenom, broadwell, coreduo i sl. * Diskovnih kontrolera: LSI53C895A, LSI53C810, MegaRAID SAS 8708EI, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] SCSI ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5">{{cite web |title=VirtIO |url=http://www.linux-kvm.org/page/Virtio |access-date=10. kolovoza 2022. |website=kvm.org |publisher=KVM}}</ref>), [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] SCSI Single ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), VMware PVSCSI * Display: Standard [[VGA]], VMware compatible, SPICE, Serial, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] [[GPU]] ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), VirGL GPU ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />) * [[Mrežna kartica|Network]]: Intel E1000, [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] ([[Paravirtualizacija|paravirtualiziran]]<ref name=":5" />), Realtek 8139, VMware vmxnet3 * RNG: [[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]] RNG<ref name=":5" /> * [[Memory ballooning|Balloon]] značajke upotrebe RAM memorije ([[Paravirtualizacija#VirtIO|VirtIO]]<ref name=":5" />) * Podršku za [[QEMU]] gost agenta<ref>{{cite web |title=QEMU guest agent |url=https://wiki.qemu.org/Features/GuestAgent |access-date=10. kolovoza 2022. |website=QEMU.org |publisher=QEMU.org}}</ref> ==== Propuštanje hardvera prema virtualnim računalima ==== Proxmox VE podržava propuštanje (eng. ''pass-through''<ref name=":13">{{Citiranje weba |title=Pci passthrough - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Pci_passthrough |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref>''):'' ''PCI'' i ''USB''<ref>{{Citiranje weba |title=USB Devices in Virtual Machines - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/USB_Devices_in_Virtual_Machines |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> uređaja s fizičkog poslužitelja prema virtualnim računalima, iz grafičkog sučelja. To znači da tada hipervizor PCI ili USB uređajima omogućuje prolaz do virtualnog računala odnosno da virtualno račualo ima izravan pristup fizičkom hardveru. Dodatne opcije poput CPU zastavica (engl. ''flags'') dostupne su iz grafičkog sučelja ili naredbenog retka. Različite vrste emuliranog hardvera (koji podržava sâm QEMU), također su dostupne preko naredbenog retka (CLI). ==== Podržani virtualizirani operativni sustavi i Linux kontejneri ==== S obzirom na to da Proxmox VE u pozadini koristi [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] sustav za virualizaciju, on podržava sve operativne sustave koje podržava i KVM (za virtualna računala), poput:<ref name=":4">{{cite web |title=KVM |url=https://www.linux-kvm.org/page/Guest_Support_Status |access-date=10. kolovoza 2022. |website=KVM |publisher=KVM.org}}</ref> * [[Linux]]: bilo koja distribucija Linuxa: [[Red Hat Enterprise Linux]], [[CentOS]], [[Rocky Linux]], [[Fedora]], [[Oracle_Linux|Oracle Enterprise Linux]], [[Debian]], [[Ubuntu]], [[SUSE_Linux_Enterprise|SUSE Linux Enterprise Server]], [[openSUSE]], [[Gentoo]], [[Arch Linux]], ... . * [[BSD]]: [[FreeBSD]], [[OpenBSD|OpenBSD]], [[NetBSD]], [[DragonflyBSD]], ... * Solaris kompatibilni: Solaris, [[OpenSolaris]], [[OpenIndiana]], [[Nexenta Core]], ... * [[Microsoft Windows|Windows:]] bilo koja inačica počevši od Windows 95<ref name=":4" /> ([[Windows 95]], [[Windows NT]], [[Windows_2000|Windows Server 2000]], [[Windows 2000]], [[Windows XP]], [[Windows Server 2003]]/[[Windows Server 2003 R2|R2]], [[Windows Vista]], [[Windows Server 2008]]/[[Windows Server 2008 R2|R2]], [[Windows 7]]/[[Windows 8|8]], [[Windows 10]], [[Windows Server 2008R2]], [[Windows Server 2012]]/[[Windows Server 2012 R2|R2]], [[Windows 11]], ...). * Podržava i: Haiku, [[ReactOS]], [[Plan_9_from_Bell_Labs|Plan 9]], [[AROS Research Operating System]] i [[macOS]].<ref>{{cite web |title=KVM wiki: Guest support status |url=http://www.linux-kvm.org/page/Guest_Support_Status |access-date=2007-05-27}}</ref><ref>{{cite web |title=Running Mac OS X as a QEMU/KVM Guest |url=http://www.contrib.andrew.cmu.edu/~somlo/OSXKVM/ |access-date=2014-08-20}}</ref> * Nadalje, podržava i: [[Android (operacijski sustav)|Android]], [[GNU Hurd|GNU/Hurd]]<ref>{{cite web |title=status |url=https://www.gnu.org/software/hurd/hurd/status.html |access-date=2014-02-12 |publisher=Gnu.org |archive-date=12. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112030809/https://www.gnu.org/software/hurd/hurd/status.html |url-status=dead }}</ref> ([[Debian]] K16), [[MINIX|Minix]] 3.1.2a, i mnoge druge operativne sustave. Vezano za Linux kontejnere, s obzirom na to da Proxmox VE u pozadini koristi [[LXC]] tehnologiju, on podržava upotrebu bilo koje distribucije Linuxa kao Linux kontejnera: [[Red Hat Enterprise Linux]], [[CentOS]], [[Rocky Linux]], [[Fedora]], [[Oracle_Linux|Oracle Enterprise Linux]], [[Debian]], [[Ubuntu]], [[SUSE Linux Enterprise Server]], [[openSUSE]], [[Gentoo]], [[Arch Linux]], [[Slackware]] i mnogi drugi. == Linux kontejneri == Za razliku od virtualnih računala i sâme virtualizacije, Linux kontejneri imaju značajno niže zahtjeve za memorijom i drugim resursima, ali gostujući sustav (Linux kontejner) ograničen je na Linux operativni sustav, budući da se u gostujućem sustavu za kontejnere koristi kernel glavnog sustava. To radi tako da se pomoću [[LXC|cgroups]] mehanizama Linuxa za Linux kontejner ograničava pristup resursima fizičkog računala: RAM, CPU jezgre, mreža, disk, ... . Naime ovdje nema virtualizacije i svôg emuliranog hardvera: ''čipset+BIOS, mrežna kartica+BIOS, disk kontroler+BIOS, grafička kartica+BIOS'' i mnogih slojeva virtualizacije, pa je jasno da Linux kontejner mora raditi brže i s manjim zahtjevima prema hardveru, od virtualnih računala. Komunikacija iz Linux kontejnera prema fizičkom računalu i njegovim Linuxom, jer ovdje nema ''hipervizora'', odrađuje se preko takozvanih sistemskih poziva (tako rade i sve aplikacije i komponente normalnog Linuxa), prema kernelu. To u konačnici znači da kontejneri mogu izravno pristupiti resursima fizičkog poslužitelja (računala). Vezano za kernel, Linux kontejner nije svjestan toga da nema svoj kernel. Nadalje on nije svjestan niti toga da se izvršava unutar Linux kontejnera, jer se svi ovi sistemski pozivi prema kernelu preslikavaju kroz sloj izolacije (''namespaces''), do stvarnog kernela i Linuxa (''Proxmox VE'') instaliranog na hardver. Naime svi sistemski pozivi unutar Linux kontejnera se preslikavaju preko takozvanih izoliranih imeničnih prostora (''[[LXC|namespaces]]'') prema stvarnom kernelu i Linux operativnom sustavu odnosno prema Proxmox VE<ref>{{Citiranje weba|title=Proxmox Container Toolkit|url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-pct.html|access-date=2025-08-14|website=pve.proxmox.com}}</ref>. Kontejneri su čvrsto integrirani s Proxmox VE. To znači da su dostupne postavke klastera, da se mogu koristiti isti mrežni i memorijski resursi kao i za virtualna računala. Kontejneri također mogu koristiti Proxmox VE vatrozid ili HA mehanizme za visoku dostupnost. Proxmox VE koristi ''Linux Containers'',<ref>{{Citiranje weba|title=Linux Containers - LXC - Introduction|url=https://linuxcontainers.org/|access-date=2025-08-14|website=linuxcontainers.org|language=en}}</ref> ('''[[LXC]]''') kao svoju temeljnu tehnologiju za kontejnere. Iako se sva administracija može odraditi preko grafičkog sučelja, unutar Proxmox VE postoji i naredba „''Proxmox Container Toolkit''“ ('''pct''') koja pojednostavljuje korištenje i upravljanje LXC kontejnerima pružajući sučelje koje apstrahira sve složene zadatke<ref>{{Citiranje weba|title=pct(1)|url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pct.1.html|access-date=2025-08-14|website=pve.proxmox.com}}</ref>. === Predlošci Linux kontejnera === Proxmox VE dolazi s cijelim nizom (LXC) Linux kontejnera odnosno softverskih kontejnera (''appliances/templates'') koji se mogu dohvatiti s interneta, preko grafičkog sučelja. Standardno su podržane dvije kategorije LXC Linux kontejnera: * Klasični LXC kontejneri s minimalnom distribucijom Linuxa bez dodatnih softverskih paketa poput: '''''Alpine''''', '''''Alma''''', '''''Arch''''', '''''CentOS''''', '''''Debian''''', '''''Fedora''''', '''''Gentoo''''', '''''Rocky''''', '''''Ubuntu''''', ... * Turnkey mikro LXC kontejneri s dodatnim servisima, prema principu: ''jedan kontejner – jedan servis''. Primjerice: '''''Turnkey+Ansible''''', '''''Turnkey+DokuWiki''''', '''''Turnkey+MySQL''''', ... Moguće ih je koristiti i preko: TurnKey Linux Virtual Appliance Library.<ref>{{cite web|date=24. veljače 2012.|title=Announcing TurnKey OpenVZ optimized builds (+ Proxmox VE channel)|url=http://www.turnkeylinux.org/blog/openvz-proxmox|access-date=20. srpnja 2015.|work=Alon Swartz}}</ref><ref>The Proxmox developers have released several virtual appliances, which are ready-made OpenVZ templates that can be downloaded directly from within the Proxmox web interface.</ref><ref>{{cite web|date=15. listopada 2013.|title=The next server operating system you buy will be a virtual machine|url=http://www.zdnet.com/article/the-next-server-operating-system-you-buy-will-be-a-virtual-machine/|access-date=20. srpnja 2015.|work=Ken Hess}}</ref>. ==== Izrada kontejnera iz Open Container Initiative (OCI) slika ==== Od Proxmox VE 9.1. moguće je koristiti i ''[https://opencontainers.org/ Open Container Initiative]'' ('''OCI''') diskovne slike kao predloške za '''LXC''' kontejnere. ''Open Container Initiative'' (OCI) diskovne slike popularan su format za distribuciju predložaka za sistemske ili aplikacijske kontejnere, koje koriste primjerice i '''Docker''', '''Podman''' i drugi. OCI slike sada se mogu ručno prenijeti ili preuzeti iz registara kontejnerskih slika, a zatim koristiti kao predlošci za LXC kontejnere. To omogućuje izradu punih sistemskih kontejnera iz prikladnih OCI slika. Dostupna je i početna podrška za izradu aplikacijskih kontejnera iz prikladnih OCI slika . == Središnji menadžment == Proxmox VE koristi integrirano web bazirano sučelje unutar tzv. klasterskog (visoko dostupnog distribuiranog) [[Datotečni sustav|datotečnog sustava]] naziva pmxcfs. To znači da ne postoji jedna točka kvara u klasteru, budući da svaki čvor (fizički host/poslužitelj) ima sve konfiguracijske datoteke pohranjene u datotečnom sustavu klastera, koji se dijeli između čvorova. Štoviše, svaki čvor (fizički poslužitelj) ima sve potrebne uloge/funkcije (upravljanje/vatrozid/sustav za pohranu/mreža/ ...) potrebne za rad. Kako klaster raste, razina redundancije također raste s njim. To također znači da korisnik može konfigurirati sve potrebno, na bilo kojem čvoru (IP adresi čvora) unutar klastera, jer se sve promjene odmah sinkroniziraju unutar klastera i odmah su dostupne ostalim čvorovima.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> == Proxmox Offline Mirror == Pomoću alata ''Proxmox Offline Mirror'' moguće je upravljati lokalnim '''''apt''''' zrcalnim ''repozitorijem'' za sva ažuriranja paketa za ''Proxmox'' i ''Debian'' projekte. Iz ovog lokalnog ''apt'' ''repozitorija'' može se stvoriti vanjski medij, na primjer ''USB'' pogon ili dijeljeni mrežni disk, za ažuriranje onih sustava koji ne mogu pristupiti repozitoriju paketa izravno putem interneta.<ref>{{Citiranje weba |title=Introduction — Proxmox Offline Mirror 0.5.0-1 documentation |url=https://pom.proxmox.com/introduction.html |access-date=2022-12-05 |website=pom.proxmox.com}}</ref> == Mrežni model == Proxmox VE koristi ''Bridge'' model mrežne veze prema virtualnim računalima i Linux kontejnerima.<ref name=":2" /> Mrežni ''most'' (''premosnik'') odnosno bridge radi poput mrežnog preklopnika (''switcha'') na [[OSI model|OSI]] sloju dva (OSI 2), ali implementiranog u softveru. Neke druge platforme za virtualizaciju (pr. ''[[VMware ESXi]]'' i ''[[Hyper-V]]'') ovakvo sučelje nazivaju ''vSwitch'' ili ''virtual switch''. Svi virtualni gosti (virtualna računala ili linux kontejneri) mogu dijeliti jedno ''[[Linux bridge|bridge]]'' sučelje ili možete stvoriti više ''bridge'' sučelja za odvojene mrežne domene. Izolaciju virtualnih računala ili linux kontejnera moguće je postići upotrebom [[VLAN]] (ili drugih protokola), obično na razini ''bridge'' sučelja prema virtualnom mrežnom sučelju unutar virtualnog računala ili Linux kontejnera (iz grafičkog sučelja). Za sâmo ''bridge'' mrežno sučelje na razini ''hipervizora'', moguće je birati između: * [[Linux bridge|''Linux'' bridge]] sučelje * [[Open vSwitch]] ''bridge'' sučelja. Dodatno, moguće je koristiti i takozvana Bond sučelja (a''gregcija''/teaming) i to: * ''[[Linux Bond]] -'' za ''bond'' sučelje, moguće je odabrati [[Linux Bond]] način rada koji najbolje zadovoljava korisnikove potrebe * [[Open vSwitch]] ''bond'' vrstu sučelja, za koje je također moguće odabrati način rada koji najbolje zadovoljava korisnikove potrebe. Sva navedena ''Bridge'' i ''Bond'' sučelja podržavaju VLANove ([[IEEE 802.1Q|802.1Q]]) za izolaciju virtualnih računala i Linux kontejnera odnosno za segmentiranje mreže. Nadalje Proxmox VE direktno iz grafičkog sučelja podržava i velike mrežne okvire ([[Jumbo frames]]) čiju veličinu je moguće definirati. Dakle Proxmox VE podržava mrežne okvire veće od 1500 bajta ([[MTU]]). === PCI propuštanje === Pošto Proxmox VE podržava PCI propuštanje PCI i PCIe kartica (eng. ''pass-through''<ref name=":13" />'')'', ono se odnosi i na mrežne kartice. To omogućuje izravan pristup fizičkom PCI uređaju, u ovom slučaju mrežnoj kartici, iz virtualnog računala. Ovakav način pristupa i korištenja mrežne kartice nudi najveću (hardversku) brzinu rada, drastično veću i od [[Paravirtualizacija|paravirtualiziranih]] mrežnih kartica, zato što se njenom mrežnom sučelju pristupa izravno bez slojeva virtualizacije ili paravirtualizacije. Od novijih inačica Proxmox VE (v.8.x.), u Proxmox VE klasteru je moguće migrirati virtualna računala (HA način rada) koja koriste PCI propuštanje. Proxmox VE podržava i mrežne kartice koje podržavaju takozvani ''Single Root I/O Virtualization'' ('''SR-IOV)''' način rada, ali trenutno (v.8.1.x) ne konfiguracijom iz grafičkog sučelja, već iz naredbenog retka. === SDN (Software Defined Network) === Jezgra softverski definiranog umrežavanja odnosno mrežnog stoga ([[SDN]]) je kod Proxmox VE-a od inačice 8.1. prešla s eksperimentalnog na standardno podržanu značajku.<ref>{{Citiranje weba |title=Roadmap - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap#Proxmox_VE_8.1 |access-date=2023-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> Pogledajmo što trenutno podržava: * Proxmox VE SDN omogućuje preciznu kontrolu virtualnih mreža gostiju (virtualnih računala i Linux kontejnera) na razini podatkovnog centra. * Novi dodatak za automatsko upravljanje IP adresama pomoću DHCP poslužitelja unutar IPAM (''IP Address Management'') modula može se koristiti za transparentno dodjeljivanje IP adresa virtualnim računalima, za sada (v.8.1) samo u jednostavnim zonama (''simple'' zona). Ova značajka je trenutno označena kao ''tech-preview''. * Web korisničko sučelje sada omogućuje pregled i uređivanje DHCP unosa kojima upravlja ugrađeni IPAM modul. * Integracija softverski definiranog umrežavanja (SDN) s vatrozidom. Proxmox VE SDN sada generira tzv. ''IP setove'' za '''''VNets''''' i virtualna računala kojima upravlja PVE dodatak za upravljanje IP adresama. Navedeni ''IP sets'' se može referencirati s pravilima vatrozida, čineći pravila jednostavnijima i lakšima za održavanje. '''''VNets''''' (''Virtual Networks'') se koristi u [[SDN]] sustavima za stvaranje fleksibilnih i prilagodljivih virtualnih mreža unutar klastera Proxmox poslužitelja. ''VNets'' omogućuju virtualizaciju mrežnih resursa i njihovu izolaciju ili segmentaciju, čime se pojednostavljuje upravljanje mrežom u okruženju s više virtualnih računala i Linux kontejnera. To znači da je pomoću [[SDN]] modula, uz mnoge druge opcije specifične za [[SDN]],<ref name=":6">{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":3" /> moguće za izolaciju odnosno segmentaciju mreže virtualnih računala i Linux kontejnera koristiti nekoliko modela odnosno tzv. ''zona'': * '''''Simple''''' zonu kod koje se za svaku ovakvu zonu kreira po jedno izolirano '''''VNet''''' ''bridge'' sučelje. Ovo je najjednostavniji model kod kojeg je mrežni promet lokaliziran unutar svakog fizičkog poslužitelja. * '''[[VLAN]]''' zonu koja za izolaciju koristi VLAN-ove i '''802.1Q''' protokol<ref>{{Citiranje|title=IEEE 802.1Q|url=https://en.wikipedia.org/wiki/IEEE_802.1Q|date=2024-11-30|accessdate=2025-02-19|language=en}}</ref>. * '''[[QinQ]]''' zonu koja za izolaciju koristi QinQ odnosno '''802.1ad''' protokol<ref>{{Citiranje|title=IEEE 802.1ad|url=https://en.wikipedia.org/wiki/IEEE_802.1ad|date=2024-12-17|accessdate=2025-02-19|language=en}}</ref>. * '''[[VxLAN]]''' zonu koja za izolaciju koristi ''Virtual Extensible LAN'' (RFC 7348)<ref>{{Citiranje|title=Virtual Extensible LAN|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Virtual_Extensible_LAN|date=2025-01-12|accessdate=2025-02-19|language=en}}</ref>. * '''[[EVPN]]''' zonu koja za izolaciju koristi ''EVPN ('''Ethernet VPN''')''<ref>{{Citiranje|title=Ethernet VPN|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Ethernet_VPN|date=2025-01-30|accessdate=2025-02-19|language=en}}</ref>. == Sustav za pohranu == '''''Proxmox VE''''' podržava fleksibilne lokalne i udaljene (mrežne) sustave za pohranu podataka ([[Engleski jezik|engl.]] ''storages''),<ref name=":6" /><ref name=":9">{{cite web |title=Storage types |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> koji se mogu koristiti za pohranjivanje: diskovnih slika virtualnih računala ili Linux kontejnera, sigurnosnih kopija, predložaka linux kontejnera (engl. ''container template''), ISO slika i drugog sadržaja. '''''Proxmox VE''''' podržava lokalne sustave za pohranu poput<ref name=":9" /> * Mapa (direktorija)<ref>{{Citiranje weba|title=Storage: Directory - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_Directory|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> * [[LVM]]<ref name=":14">{{Citiranje weba|title=Storage: LVM - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_LVM|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> * [[LVM-Thin]]<ref>{{Citiranje weba|title=Storage: LVM Thin - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_LVM_Thin|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> * '''[[ZFS]]''' datotečnog sustava<ref>{{Citiranje weba|title=Storage: ZFS - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_ZFS|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> koji nudi sljedeće ZFS opcije: ** Single disk ** Mirror ** RAID10<ref name=":19">{{Citiranje weba|title=ZFS on Linux - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/ZFS_on_Linux|access-date=2025-08-12|website=pve.proxmox.com}}</ref> ** RAIDZ<ref name=":19" /> ** RAIDZ1<ref name=":19" /> ** RAIDZ2<ref name=":19" /> ** RAIDZ3<ref name=":19" /> ** dRAID<ref name=":20">https://openzfs.github.io/openzfs-docs/Basic%20Concepts/dRAID%20Howto.html</ref>,<ref name=":19" /> ** dRAID2<ref name=":20" />,<ref name=":19" /> ** dRAID3<ref name=":20" />,<ref name=":19" /> * [[Btrfs]] datotečnog sustava<ref>{{Citiranje weba|title=Storage: BTRFS - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_BTRFS|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> '''''Proxmox VE''''' podržava i udaljene (mrežne) sustave za pohranu, poput<ref name=":9" /> * '''[[SAN]]''' (''Storage Area Network'') sustava: ** [[iSCSI]]<ref name=":15">{{Citiranje weba|title=Storage: iSCSI - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_iSCSI|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> ** [[Fibre Channel]] (iz naredbenog retka)<ref name=":16">{{Citiranje weba|title=Multipath - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Multipath|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> * [[Network File System|NFS]]<ref>{{Citiranje weba|title=Storage: NFS - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_NFS|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> * [[GlusterFS]]<ref>{{Citiranje weba|title=Storage: GlusterFS - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_GlusterFS|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com|url-status=dead}}</ref> * [[SMB/CIFS]]<ref>{{Citiranje weba|title=Storage: CIFS - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_CIFS|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> * ZFS preko iSCSI<ref>{{Citiranje weba|title=Storage: ZFS over ISCSI - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_ZFS_over_ISCSI|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref> * [[Ceph]]: ** Ceph FS<ref>{{Citiranje weba |title=Storage: CephFS - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_CephFS |access-date=2022-11-29 |website=pve.proxmox.com}}</ref> ** Ceph RBD<ref>{{Citiranje weba |title=Storage: RBD - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage:_RBD |access-date=2022-11-29 |website=pve.proxmox.com}}</ref><ref name=":9" /> * [[Proxmox Backup Server]]<ref name=":8">{{cite web |title=Proxmox Backup Server |url=https://pbs.proxmox.com/docs/ |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":6" /> Nadalje, sustavi za pohranu se mogu dijeliti u dvije kategorije: * '''''File level''''' storage – koji omogućuju pristup [[POSIX]] kompatibilnom datotečnom sustavu * '''''Block level''''' storage – koji omogućuje pristup blokovima podataka. Osim toga potrebno je definirati vrstu sustava za pohranu, za svaki pojedini sustav pohrane, ovisno o željenoj upotrebi odnosno sadržaju specifičnog sustava za pohranu. Kao što su primjerice sustavi za pohranu:<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Storage (common storage properties) |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-pvesm.html#_common_storage_properties |url-status=live |access-date=2022-12-09 |website=pve.proxmox.com}}</ref> * Slika diskova virtualnih računala (pr. ''QCOW2'', ''RAW'', ''VDI'', ''VHD'', ''VMDK,''...). * Slika diskova Linux kontejnera. * ISO slika. * LXC predložaka. * Sigurnosnih kopija [''backup''] i drugih sadržaja. === Pregled sustava za pohranu === Pogledajmo pregled dostupnih sustava za pohranu uz sve njihove značajke u tablici: {| class="wikitable sortable" |+ !Kategorija sustava za pohranu !Plugin !Razina !Dijeljeni !Podrška za ''snapshot'' !Stabilan |- |'''ZFS''' (lokalni) |zfspool |blok+file |Ne |Da |Da |- |'''Direktorij''' (mapa) |dir |file |Ne |Da (2) |Da |- |'''BTRFS''' |btrfs |file |Ne |Da |Djelomično (5) |- |'''NFS''' |nfs |file |Da |Da (2) |Da |- |'''CIFS''' |cifs |file |Da |Da (2) |Da |- |'''Proxmox Backup Server''' |pbs |blok+file |Da | - |Da |- |'''Ceph FS''' |cephfs |file |Da |Da |Da |- |'''LVM''' |lvm |blok |Ne (3) |Da (4) |Da |- |'''LVM-thin''' |lvmthin |blok |Ne |Da |Da |- |'''iSCSI - kernel''' |iscsi |blok |Da |Ne |Da |- |'''iSCSI - libiscsi''' |iscsidirect |blok |Da |Ne |Da |- |'''Ceph RBD''' |rbd |blok |Da |Da |Da |- |'''ZFS preko iSCSI''' |zfs |blok |Da |Da |Da |} Opis komentara: (1) - Slike diskova za virtualna računala pohranjene su u skupovima podataka ZFS volumena (''zvol''), koji pružaju funkcionalnost blokovnih uređaja. (2) - Na sustavim za pohranu temeljenim na datotekama, snimke (''snapshots'') su moguće s formatom <code>qcow</code><code>2</code>bilo korištenjem interne funkcije snimke ili snimkama kao lancima volumena (tzv. ''Volume Chains''). (3) - Moguće je koristiti LVM na '''iSCSI''' ili '''FC'''-baziranom sustavu za pohranu. Tako dobivate dijeljeni LVM sustav za pohranu. (4) - Od Proxmox VE 9, snimke kao lanac volumena (tzv. ''Volume Chains'') dostupne su za virtualna računala. Ove snimke koriste odvojene volumene za podatkovni dio snimke. Za više detalja pogledajte opis za '''''snapshot-as-volume-chain''''' u odjeljku konfiguracije LVM-a<ref>{{Citiranje weba|title=Proxmox VE Storage|url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-pvesm.html|access-date=2025-08-13|website=pve.proxmox.com}}</ref>. (5) - tehnologija u razoju (''technology preview with best-effort support''). === Multipath I/O === '''[[Multipath I/O]] (MPIO)''' je tehnologija koja omogućuje korištenje više fizičkih putanja između Proxmox VE poslužitelja i '''SAN''' sustava za pohranu odnosno takozvanih storage uređaja ('''SAN''' - [[SAN|Storage Area Network]]). Multipath povećava otpornost na kvarove i povećava propusnost, jer se promet može rasporediti preko više dostupnih veza (staza/putanja). Proxmox VE koristi Multipath I/O najčešće za povezivanje s '''Fibre Channel''' ili '''iSCSI''' '''SAN''' sustavima'''.''' Iako podrška za Multipath I/O postoji u Proxmox VE sustavu, ona je za sada na razini Linuxa, uz određene komponente poput LVM-a<ref name=":14" /> koji može koristiti Multipath i iz grafičkog sučelja. Za korištenje Multipatha su službeno podržani: # Standarni sustav: ## '''Multipath'''<ref name=":16" /> + '''[[iSCSI]]<ref name=":15" />''' ## '''''Multipath'''<ref name=":16" /> + [[Fibre Channel]]'' ('''FC''') '''SAN''' sustavi. # Klasterski sustav kod kojeg kombinacija '''Multipath + iSCSCI/FC + LVM''' u pozadini koristi poseban ''Proxmox cluster file system'' ('''PMXCFS'''<ref>{{Citiranje weba|title=Proxmox Cluster File System (pmxcfs) - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_Cluster_File_System_(pmxcfs)|access-date=2025-02-14|website=pve.proxmox.com}}</ref>) koji osigurava mehanizam za zaključavanje diskova virtualnih računala (tzv. ''file locking'') odnosno brine se o eventualnim kolizijama u pristupu diskovima virtualnih računala unutar poslužitelja u klasteru. Ova kombinacija je primjerice slična kombinaciji '''VMware''' sustava''': NMP''' ''(VMware Native Multipathing )'' '''+ FC SAN + VMFS''' ('''Virtual Machine File System''')''<ref name=":16" />''. Sa strane Proxmox VE (od v.8.3.x) imamo službeno ponuđene dvije mogućnosti: ## '''''Multipath'' + ''[[iSCSI]]'' + ''LVM''''' - kao klasterski dijeljeni sustav za pohranu unutar Proxmox VE klastera. ## '''''Multipath'' + ''[[Fibre Channel]]'' + ''LVM''''' - kao klasterski dijeljeni sustav za pohranu unutar Proxmox VE klastera. === Diskovne slike i formati === Vezano za diskovne slike virtualnih računala ''Proxmox VE'' nativno iz grafičkog sučelja podržava slijedeće formate:<ref name=":12">{{Citiranje knjige|last=Horvat|first=Hrvoje|url=https://doi.org/10.5281/zenodo.8119310|title=Operativni sustavi i računalne mreže - Linux u primjeni|date=2023-07-06|publisher=Hrvoje Horvat|year=2023|isbn=978-953-59438-22|location=Osijek|pages=1068, 1076-1078|doi=10.5281/zenodo.8119310}}</ref><ref>{{cite web |title=Disk images |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Qemu/KVM_Virtual_Machines#_importing_virtual_machines_and_disk_images |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> * <code>.qcow2</code> [[QCOW2|- QCOW2]] – on je format koji podržava kopiranje tijekom snimanja (''copy on write'') te omogućuje snimku stanja diska u vremenu (''snapshot''), ali i dinamičko širenje te minimalno zauzeće diska [engl. ''thin provisioning''] odnosno zauzeće diskovnog prostora samo onoliko koliko je stvarnih podataka. * <code>.raw</code> – RAW – on je sirovi format (i najbrži) koji ne podržava niti jednu od značajki koje podržava [[QCOW2]] format. * <code>.vmdk</code> – VMWare format – koristan je ako ste uvezli<ref>{{cite web |title=VM migration to PVE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Migration_of_servers_to_Proxmox_VE |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> virtualno računalo s [[VMware]] platforme za virtualizaciju. Nadalje, iz naredbenog retka (CLI) [naredba <code>qemu-img convert</code>], moguće je napraviti razne druge manipulacije i promjene na diskovnim slikama, među kojima je i konverziju između formata diskovnih slika, poput: * <code>.raw</code> – sirovi (raw), već objašnjen format. * <code>.qcow2</code> – [[QCOW2]] – napredni format (koristi ga i [[OpenStack]] platforma za virtualizaciju). * <code>.vdi</code> – VDI – [[VirtualBox]] format. * <code>.vhd</code> i <code>.vhdx</code> – [[Hyper-V]] formati. * <code>.vmdk</code> – format [[VMware]] platforme za virtualizaciju. * nekih drugih formata. === Thin provisioning === Određeni broj sustava za pohrana, ali i [[QEMU|Qemu]] format slike [[QCOW|qcow2]] podržavaju takozvani ''Thin provisioning'' način pohrane.<ref name=":12" /><ref>{{Citiranje weba |title=Storage - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage#_storage_types |access-date=2022-11-28 |website=pve.proxmox.com}}</ref> U takvom radu, samo blokovi podataka koje sustav za goste (virtualna računala ili linux kontejnere) zapravo koristi, bit će zapisani u sustav za pohranu to jest diskovni sustav. Recimo da ste, na primjer, stvorili gostujuće računalo (virtualno računalo ili linux kontejner) s tvrdim diskom od 100 GB, a nakon instaliranja operativnog sustava gostujućeg sustava, datotečni sustav sadrži samo 5 GB podataka. U tom slučaju samo se 5 GB zapisuje na sustav za pohranu, čak i ako gostujuče računalo (VM/Kontejner) vidi tvrdi disk od 100 GB. Ovakav rad ovisi o tome na koji sustav za pohranu se spremaju diskovne slike virtualnih računala odnosno Linux kontejnera. Neki od sustava za pohranu koji podržavaju ''Thin provisioning'' na ''Proxmox VE'' platformi su: * ''ZFS'' * ''BTRFS'' * ''[[Ceph|CEPH FS]]'' * ''LVM-thin'' * ''[[Ceph|CEPH RBD]]'' * ''ZFS over iSCSI'' === Replikacija sustava za pohranu === Proxmox VE podržava redundanciju (zalihost) za goste odnosno virtualna računala ili Linux kontejnere, koji koriste lokalne sustave za pohranu, tako da mogu replicirani njihove diskovne slike na neki drugi PVE čvor (fizički poslužitelj), korištenjem metode koja se naziva "storage replication". Ovakvi replikacijski zadaci mogu biti pokretani automatski u zadanim vremenskim intervalima.<ref>{{cite web |title=Storage_Replication |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Storage_Replication |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> == Visoko dostupni (HA) klaster == Proxmox VE (PVE) sustav može se raspodijeliti odnosno raditi na više poslužiteljskih čvorova istovremeno.<ref>{{cite web |title=HA Cluster |url=https://pve.proxmox.com/wiki/High_Availability_Cluster |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name="Ahmed2014">{{cite book |author=Wasim Ahmedi |url=https://books.google.com/books?id=6VEFBAAAQBAJ&pg=PT99 |title=Mastering Proxmox |date=2014-07-14 |publisher=Packt Publishing Ltd |isbn=978-1-78398-083-3 |pages=99–}}</ref> Službena dokumentacija jamči (testirana je) na veličinu klastera do '''32''' fizička poslužitelja (čvora), bez obzira na broj jezgri procesora ili bilo koja druga hardverska ograničenja. Ali moguća je čak i veća veličina klastera ('''50+''').<ref name=":0">{{cite web |title=Proxmox VE Forum |url=https://forum.proxmox.com/threads/proxmox-7-x-biggest-number-of-nodes-in-cluster.98139/ |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE Forum |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref name=":1">{{cite web |title=Proxmox Cluster Manager |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Cluster_Manager |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> Ova ograničenja na veličinu kastera nije nametnuo sâm Proxmox VE već [[Corosync]] sustav na kojem je temeljen klaster. Proxmox VE od inačice 2.0 (iz 2012.g.) nudi visoko dostupni klaster<ref name=":1" /> (high availability) koji je baziran na [[Corosync]] sustavu. Od PVE inačice 6.0 u upotrebi je inačica Corosync v.3.x, koja nije kompatibilna s ranijim inačicama PVE sustava. Individualna virtualna računala mogu se konfigurirati za visoku dostupnost, korištenjem ugrađenog ''ha-manager sustava''.<ref>{{cite web |title=PVE HA Manager Source repository |url=https://git.proxmox.com/?p=pve-ha-manager.git;a=summary |access-date=2020-10-19}}</ref><ref>{{cite web |title=Proxmox VE documentation: High Availability |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-ha-manager.html#_how_it_works |access-date=2020-10-19}}</ref> U slučaju kada poslužitelj ima samo jedno fizičko mrežno sučelje, ono će biti korišteno i za sve klasterske zadatke. Međutim moguće je koristiti i zasebno mrežno sučelje za klastersku mrežu. Dobra je praksa koristiti zasebnu klastersku mrežu (za ''corosync)'', koja upravlja komunikacijom klastera u Proxmox VE. Vezano za rad u klasteru, ako Proxmox poslužitelj (čvor u klasteru) postane nedostupan, ili je u kvaru, zadano virtualno računalo može se automatski preseliti na drugi fizički poslužitelj u klasteru.<ref>{{cite web |title=High Availability Virtualization using Proxmox VE and Ceph |url=http://www.jaxlug.net/index.php/2014/07/16 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130000142/https://www.jaxlug.net/index.php/2014/07/16 |archive-date=30. studenoga 2020. |access-date=2017-12-15 |publisher=Jacksonville Linux Users' Group}}</ref> Tijekom bilo koje migracije virtualnog računala s jednog fizičkog poslužitelja na drugi, standardno se koristi klasterska mreža, iako je to moguće i drugačije definirati kroz Web sučelje ili iz naredbenog retka.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#_guest_migration |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref> Nadalje, FUSE-bazirani ''Proxmox Cluster filesystem'' (''pmxcfs''<ref>{{cite web |title=Proxmox Cluster filesystem |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_Cluster_File_System_(pmxcfs) |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>) omogućuje konfiguraciju svakog fizičkog poslužitelja u klasteru upotrebom sustava ''Corosync'' te [[SQLite|SQlite]] sustava.<ref name="drilling" /> === Pravila visoke dostupnosti (HA) za definiranje afiniteta resursa (VM/LXC) === Mogućnost definiranja pravila afiniteta za HA novi je mehanizam za kontrolu smještaja HA resursa, kao što su HA-omogućena virtualna računala (VM) i kontejneri (LXC), na zadanim fizičkim poslužiteljima (čvorovima). Pravila afiniteta čvorova nalažu da se HA resursi (VM/LXC) trebaju postavljati samo na određene čvorove. To znači da pravila afiniteta resursa nalažu određenom skupu HA resursa da uvijek trebaju ostati zajedno na istom čvoru ili biti raspoređen na različite čvorove. Ova značajka dodana je u Proxmox VE inačici 9.0.<ref>{{Citiranje weba|title=Roadmap - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap|access-date=2025-08-06|website=pve.proxmox.com}}</ref> === Fabric mreža za SDN mrežni sustav === Fabric mreža za [[SDN]] softverski definirano umrežavanje je nova mreža za međusobno povezivanje čvorova (fizičkih poslužitelja/hipervizora). SDN mrežni stôg sada podržava stvaranje: * '''[https://docs.frrouting.org/en/latest/fabricd.html OpenFabric]''' SDN Fabric mreže. * '''OSPF''' SDN Fabric mreže. SDN Fabic mreže mogu se koristiti za potpuno mrežni Ceph klaster<ref>{{Citiranje weba|title=Full Mesh Network for Ceph Server - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Full_Mesh_Network_for_Ceph_Server|access-date=2025-08-06|website=pve.proxmox.com}}</ref> ili djelovati kao podloga za virtualne privatne mreže (VPN). Ova značajka dodana je u Proxmox VE inačici 9.0.<ref>{{Citiranje weba|title=Software-Defined Network - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Software-Defined_Network|access-date=2025-08-06|website=pve.proxmox.com}}</ref> SDN Fabric u Proxmox VE-u predstavlja “transportnu mrežu” (''underlay'') preko koje rade virtualne (''overlay'') mreže poput '''VxLAN''' i '''EVPN'''. Drugim riječima: * Fabric definira kako su Proxmox čvorovi međusobno povezani, * Preko njega se prenosi SDN promet. * Omogućuje da virtualne mreže rade preko više fizičkih čvorova (poslužitelja) i lokacija. Što sve SDN fabric omogućuje: {| class="wikitable" |+ !Funkcija !Opis |- |VxLAN transport |Layer 2 mreže preko Layer 3 infrastrukture |- |EVPN |Distriburano usmjeravanje (routing) |- |Wireguard overlay |Kriptirani tunel između čvorova |- |VM mobility |Migracija VM-ova između fizičkih lokacija |} === Dynamic Load Balancer === Dynamic Load Balancer pomoću ''cluster resource schedulera'' ('''CRS''') brine se o ravnomjernijem iskorištavanju čvorova (fizičkih poslužitelja) u klasteru. Dynamic Load Balancer u Proxmox VE za sada (Proxmox VE 9.2.x) je ograničen samo na HA (High Availability) virtualna računala u HA okruženjima<ref>{{Citiranje weba|title=Proxmox Virtual Environment 9.2 with Dynamic Load Balancer released|url=https://proxmox.com/en/about/company-details/press-releases/proxmox-virtual-environment-9-2|access-date=2026-05-25|website=Proxmox|language=en-gb}}</ref> iako je u narednim inačicama planiran Dynamic Load Balancer za sva virtualna računala ili Linux kontejnere u klasteru (koji nisu u HA načinu rada). Ključna stvar: * Dynamic Load Balancer koristi live migration kako bi preraspodijelio VM-ove između čvorova u klasteru. * Zahtijeva da VM bude ''HA-managed resource''. Kako Dynamic Load Balancer radi: * Prati opterećenje čvorova u klasteru analizom: ** Iskorištenosti CPU resursa ** Iskorištenosti RAM memorije ** Stvarnog opterećenja cijelog sustava (čvora) * U konačnici izrađuje koeficijent migracijskih "troškova" na osnovu kojih odlučuje treba li migrirati VM na drugi čvor u klasteru. === Redundantni klaster === Pošto je klasterska mreža jedan od najvažnijih dijelova u sustavu otpornom na greške ('''HA'''), treba biti svjestan činjenice da drugi mrežni promet potencijalno može poremetiti klastersku sinkronizaciju između poslužitelja. Stoga se preporuča upotreba zasebnog mrežnog sučelja (mrežne kartice) za klastersku mrežu. Kako bi i klasterska mreža bila redundantna, moguće je definirati i više njih. Dakle, moguće je koristiti čak dva (ili više) mrežnih sučelja samo za klastersku komunikaciju, koja se definira u takozvanim klasterskim prstenovima, upotrebom ''Redundant Ring Protocol''<ref>{{Citiranje weba |title=Separate Cluster Network - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Separate_Cluster_Network#Redundant_Ring_Protocol |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref> protokola. Jedini preduvjet za potpuno redundantnu klastersku mrežu jest upotreba zasebnih mrežnih sučelja – po jedno za svaki prsten klastera.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#pvecm_redundancy |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref> U takvom načinu rada samo jedno klastersko sučelje se koristi u radu, dok je drugo pasivno, sve dok prvo ne postane nedostupno (tzv. ''Active-Standby'' način rada). ==== Višestruki klasteri ==== Moguće je stvoriti i više klastera u istoj fizičkoj ili logičkoj mreži. U ovom slučaju, svaki klaster mora imati jedinstveno ime kako bi se izbjegli mogući sukobi u komunikacijskom stôgu klastera.<ref name=":1" /> Jedna od najavljenih novosti u budućim inačicama (prema službenom ''Roadmapu<ref name=":17">{{cite web |title=Roadmap |url=http://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap#Roadmap |access-date=2014-12-03 |publisher=Proxmox}}</ref>'' [''prosinac 2022'']) je i mogućnost migracije između više klastera. === Migracija virtualnih računala i/ili Linux kontejnera === Od 2012.g. u HA klasteru moguće je migrirati [[Virtualno računalo|virtualna računala]] s jednog fizičkog PVE poslužitelja na drugi.<ref>{{Cite web |title=Qemu/KVM Virtual Machines - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Qemu/KVM_Virtual_Machines#qm_migration}}</ref><ref>{{cite web |title=Introduction to Proxmox VE |url=http://linuxaria.com/article/introduction-to-proxmox-ve?lang=en |access-date=2014-12-03 |publisher=Linuxaria}}</ref> Vezano za migraciju, PVE podržava sljedeće vrste migracija za virtualna računala i/ili Linux kontejnere: * ''Offline'' * ''Online'' (uz određena ograničenja vezana za [[LXC]] kontejnere) PVE podržava i migraciju virtualnih računala i/ili Linux kontejnera čak i s lokalnih sustava za pohranu (lokalnih fizičkom poslužitelju/hipervizoru) ili korištenjem mrežno dijeljenih sustava za pohranu (pr. ''NFS, iSCSI, SMB/CIFS, GlusterFS, CEPH, ...''). Za migraciju virtualnih računala ili Linux kontejnera s jednog fizičkog računala na drugo, standardno se koristi klasterska mreža, iako je i to moguće drugačije konfigurirati, kako iz Web sučelja, tako i iz naredbenog retka.<ref>{{Citiranje weba |title=Proxmox VE Administration Guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html#_guest_migration |access-date=2023-12-14 |website=pve.proxmox.com}}</ref> ==== Migracija virtualnih računala ili kontejnera između različitih generacija procesora ili različitih proizvođača procesora (heterogeni klasteri) ==== U Proxmox VE 9.x (kao i u ranijim inačicama 8.x/7.x) migracija virtualnih računala i Linux kontejnera između čvorova s različitim generacijama CPU-a i različitim proizvođačima CPU-a (pr. Intel ↔ AMD) je tehnički moguća, ali ima određena ograničenja i zahtjeve — posebno kad je riječ o ''live'' migraciji (tj. migraciji bez gašenja VM-a ili LXC kontejnera).<ref>{{Citiranje weba|title=Proxmox VE Administration Guide|url=https://pve.proxmox.com/pve-docs-9-beta/pve-admin-guide.html#_qemu_vcpu_list|access-date=2026-01-07|website=pve.proxmox.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Proxmox VE Administration Guide|url=https://pve.proxmox.com/pve-docs-9-beta/pve-admin-guide.html#_cpu_type|access-date=2026-01-07|website=pve.proxmox.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Proxmox VE Administration Guide|url=https://pve.proxmox.com/pve-docs-9-beta/pve-admin-guide.html#_guest_migration|access-date=2026-01-07|website=pve.proxmox.com}}</ref> '''Značaj vrste CPU-a virtualog računala za migraciju''' Proxmox koristi '''QEMU CPU modele''' koji određuju koje CPU značajke (''features/flags'') se iz hipervizora (fizičkog računala) prosljeđuju virtualnom računalu. Postoje dvije vršne kategorije CPU-a koje Proxmox VE kao hipervizor nudi virtualnim računalima: * '''“Host” CPU type''' – VM vidi sve značajke (engl. ''feature'') odnosno skupove instrukcija fizičkog CPU-a. Daje najbolje performanse, ali sprječava '''live''' migraciju između različitih CPU-a: čak i ako su istog proizvođača, ali različite generacije procesora. <ref name=":21">{{Citiranje weba|title=Recommendations for KVM CPU model configuration on x86 hosts — QEMU documentation|url=https://www.qemu.org/docs/master/system/i386/cpu.html|access-date=2026-01-07|website=www.qemu.org}}</ref> * '''Generic CPU types (x86-64-v2, x86-64-v2-AES, x86-64-v3, x86-64-v4, itd.)''' – fiksni skup značajki odnosno skupova instrukcija procesora dizajniran za ''kompatibilnost'' između različitih čvorova u klasteru. Odabirom ovakve vrste CPU-a, prema principu najnižeg zajedničkog nazivnika po pitanju značajki procesora unutar klastera (pr. ''x86-64-v2-AES''), omogućuje se uredna migracija virtualnih računala među čvorovima u klasteru. Ove vrste CPU-a daju zanemarivo slabije performanse u odnosu na '''Host''' CPU.<ref name=":21" /><ref>{{Citiranje weba|last=Kolasinski|first=Brent|title=Making Sense of QEMU CPU Types|url=https://brentk.io/thoughts/qemu-and-kvm/making-sense-of-qemu-cpu-types.html|access-date=2026-01-07|website=Thoughts|archive-date=7. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260107092722/https://brentk.io/thoughts/qemu-and-kvm/making-sense-of-qemu-cpu-types.html|url-status=dead}}</ref> '''Homogeni vs. heterogeni klasteri''' Kod '''homogenih''' klastera - ako su svi čvorovi (fizički poslužitelji) u klasteru iste generacije i istog proizvođača: * Može se koristiti i '''Host''' tip CPU-a - zbog maksimalnih performansi. * Live migracija radi bez problema.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-07-27|title=Nodes with different equipment|url=https://forum.proxmox.com/threads/nodes-with-different-equipment.131306/|access-date=2026-01-07|website=Proxmox Support Forum|language=en-US}}</ref> Kod '''heterogenih''' klastera - ako su svi čvorovi (fizički poslužitelji) u klasteru različite generacije ili čak različitog proizvođača: * Najbolje je izabrati najniži zajednički QEMU CPU tip umjesto '''Host'''. Čak i tada poglavito u slučajevima kada se radi o različitim proizvođačima: pr. Intel ↔ AMD live migracija nije zajamćena, dok su offline migracije sigurnije. Preporuka je koristiti homogeni klaster.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-07-27|title=Nodes with different equipment|url=https://forum.proxmox.com/threads/nodes-with-different-equipment.131306/|access-date=2026-01-07|website=Proxmox Support Forum|language=en-US}}</ref> '''LXC''' kontejneri nisu osjetljivi na CPU značajke jer koriste kernel fizičkog računala odnosno hipervizora pa su kod njih migracije manje problematične<ref>{{Citiranje weba|title=Reddit - The heart of the internet|url=https://www.reddit.com/r/Proxmox/comments/1glrud0/for_proxmox_ha_do_all_the_systems_in_the_cluster/?utm_source=chatgpt.com|access-date=2026-01-07|website=www.reddit.com}}</ref> Međutim, važno je razumjeti da ''live'' migracija LCX kontejnera ne radi, već je dostupna samo ''offline'' migracija (stop → migrate → start) zbog specifičnosti kontejnerizacije koja koristi kernel hipervizora. To se događa stoga što je bez potpune podrške za checkpoint/restore na razini kernela to još uvijek neizvedivo. Navedeno ograničenje je ograničenje LXC tehnologije (za sada) a ne Proxmox VE sustava.<ref>{{Citiranje weba|title=Linux Container - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Linux_Container|access-date=2026-01-07|website=pve.proxmox.com}}</ref> === Mapiranje resursa === Unutar klastera, kada koristite ili referencirate lokalne resurse (npr. hardversku adresu [[PCI]] uređaja), korištenje PCI adrese uređaja ili njegov ID, ponekad je problematično, kao u slučajevima: * Kada koristite HA: drugi uređaj s istim ID-om ili stazom do uređaja može postojati na ciljnom čvoru (poslužitelju) u klasteru, a ako netko nije pažljiv pri dodjeljivanju takvih virtualnih računala HA grupama, mogao bi se koristiti pogrešan uređaj, uzrokujuči probleme u radu virtualnog računala. * Promjena hardvera može promijeniti ID-ove i staze do [[PCI]] ili [[PCI Express|PCIe]] uređaja, tako da bi trebalo provjeriti sve dodijeljene uređaje i vidjeti jesu li staza do PCI/PCIe uređaja ili njegov ID još uvijek točni. Da bi se to bolje riješilo, može se definirati mapiranje resursa na razini klastera, tako da resurs ima jedinstveni identifikator klastera – korisnički odabrani identifikator koji može odgovarati različitim uređajima na različitim poslužiteljima u klasteru. Uz to, HA neće pokrenuti virtualno računalo s pogrešnim uređajem, a promjene hardvera mogu se brzo detektirati, kako bi se izbjegli problemi u radu. Koje sve resurse je moguće mapirati: * PCI/PCI express uređaje (kartice). * USB uređaje. === Klonovi i predlošci === PVE podržava klonove i predloške. ''Klonovi'' su identične kopije virtualnog računala ili Linux kontejnera, a predlošci (''Template'') mogu biti kreirani od postojećih virtualnih računala ili Linux kontejnera.<ref>{{cite web |title=Templates and clones |url=https://pve.proxmox.com/wiki/VM_Templates_and_Clones |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> Kasnije se predlošci mogu koristiti tako da se on njih naprave klonovi u nova virtualna računala ili Linux kontejnere.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> == Izrada sigurnosnih kopija (data backup) == Proxmox VE ima ugrađen sustav za izradu [[Sigurnosna kopija|sigurnosnih kopija]]<ref>{{cite web |title=Backup and Restore |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Backup_and_Restore |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> (engl. backup), ''vzdump'', koji omogućuje i [[Sažimanje podataka|komprimiranje podataka]] (data compression) i izvršavanje u pozadini, u tzv. "snapshot" načinu rada.<ref>{{cite web |date=23. rujna 2017. |title=How to backup a Virtual Machine on Proxmox VE |url=https://manjaro.site/backup-virtual-machine-proxmox-ve/ |access-date=4. listopada 2021. |website=Manjaro Linux Tutorial and Guide site}}</ref> Od 2020. godine dostupan je i napredni sustav naziva [[Proxmox Backup Server]] (''PBS''),<ref name=":8" /> koji nudi [[Deduplikacija|deduplikaciju]], komprimiranje, kriptiranje i [[Autentifikacija|autentifikaciju]] te inkrementalni backup.<ref>{{cite web |title=Introduction |url=https://pbs.proxmox.com/docs/introduction.html |access-date=10. kolovoza 2021. |website=Proxmox Backup Documentation |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> '''[[Proxmox Backup Server]]''' ('''''PBS''''') je samostalan operativni sustav, koji je potrebno instalirati na zaseban poslužitelj (ili više njih) koji će se koristiti kao mrežni sustav za pohranu sigurnosnih kopija virtualnih računala i Linux kontejnera. Podrška za njega je s druge strane već integrirana unutar '''''Proxmox VE''''' sustava, pa ga je potrebno samo aktivirati i konfigurirati. On nudi mnoge napredne značajke. Važno je razumjeti da se izrada sigurnosnih kopija (''backupa'') može raditi samo na sustave za pohranu koji su naznačeni za tu namjenu, a to mogu biti:<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Introduction |url=https://pbs.proxmox.com/docs/introduction.html |access-date=10. kolovoza 2021. |website=Proxmox Backup Documentation |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> * ''Lokalni diskovi.'' * ''[[Network File System|NFS]].'' * ''SMB/CIFS.'' * ''GlusterFS.'' * ''[[iSCSI]].'' * ''[[Ceph|Ceph RBD]].'' * [[Ceph]]FS. * ''[[Proxmox Backup Server]].'' Nadalje, postoji nekoliko vrsta izrada sigurnosnih kopija (backupa): * Zakazani na razini klastera, u točno određeno vrijeme (pr. svakog dana u određeno vrijeme i sl.), za točno označena virtualna računala ili Linux kontejnere, na točno određeni sustav za pohranu (lokalni ili mrežni). * Ručno pokrenuti, za željena virtualna računala ili Linux kontejnere. Optimizacije izrade sigurnosni kopija (backupa): * Ograničenje propusnosti (engl. '''bandwidth limit''') za backup proceduru ili za vraćanje jedne ili više velikih sigurnosnih kopija može zahtijevati puno resursa, a posebno mrežne propusnosti prema sustavu mrežne pohrane za čitanje iz sigurnosne kopije i pisanje u ciljnu pohranu. To može negativno utjecati na druge virtualne goste jer se pristup pohrani može preopteretiti. Da biste to izbjegli, možete postaviti ograničenja propusnosti za zadatak sigurnosne kopije ili proceduru povratka (restore)<ref name=":18">{{Citiranje weba|title=Backup and Restore - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Backup_and_Restore|access-date=2025-08-12|website=pve.proxmox.com}}</ref>. * Povećanje paralelizma prilikom vraćanja diskova s [[Proxmox Backup Server|Proxmox Backup Servera]] - vraćanje (''restore'') s Proxmox Backup Servera sada istovremeno dohvaća više dijelova u svakoj radnoj niti. To može poboljšati performanse vraćanja u postavkama s brzim mrežnim vezama i diskovima. Broj istovremeno dohvaćenih dijelova i radnih niti može se prilagoditi pomoću varijabli okruženja''<ref name=":17" />''. Postoji i nekoliko načina rada sustava za izradu sigurnosnih kopija: * '''Stop''' mode – osigurava visoku konzistenciju, uključuje zaustavljanje virtualnog računala/Linux kontejnera, izradu sigurnosne kopije i kada je gotovo, ponovnog pokretanja. * '''Suspend''' mode – daje nižu konzisteniju, uključuje pauziranje virtualnog računala/Linux kontejnera, te aktivaciju snapshot moda i izradu sigurnosne kopije, a kada je gotovo, ponovnog pokretanja (iz pauziranog načina rada). * '''Snapshot''' mode – daje najvišu dostupnost sustava uz nižu konzistenciju jer uključuje ''snapshot'' (snimku stanja u vremenu) virtualnog računala/Linux kontejnera. Zatim izradu sigurnosne kopije (live) bez zaustavljanja virtualnog računala ili Linux kontejnera (upotreba tzv. QEMU guest agenta unutar virtualnog računala je visoko preporučena). === Restore === Po pitanju ''restore'' procedure odnosno povrata podataka ili cijelih virtualnih računala iz sigurnosne kopije (backupa): * Arhiva se iz sigurnosne kopije (backupa) može vratiti putem web grafičkog korisničkog sučelja Proxmox VE ili putem nekoliko dostupnih CLI alata<ref name=":18" />. * Ograničenje propusnosti (engl. '''bandwidth limit''') za backup proceduru ili za vraćanje jedne ili više velikih sigurnosnih kopija može zahtijevati puno resursa, a posebno mrežne propusnosti prema sustavu mrežne pohrane za čitanje iz sigurnosne kopije i pisanje u ciljnu pohranu. To može negativno utjecati na druge virtualne goste jer se pristup pohrani može preopteretiti. Da biste to izbjegli, možete postaviti ograničenja propusnosti za zadatak sigurnosne kopije ili proceduru povratka (restore)<ref name=":18" />. * Povećanje paralelizma prilikom vraćanja diskova s [[Proxmox Backup Server]]<nowiki/>a - vraćanje (''restore'') s Proxmox Backup Servera sada istovremeno dohvaća više dijelova u svakoj radnoj niti. To može poboljšati performanse vraćanja u postavkama s brzim mrežnim vezama i diskovima. Broj istovremeno dohvaćenih dijelova i radnih niti može se prilagoditi pomoću varijabli okruženja''<ref name=":17" />''. Ako koristimo '''[[Proxmox Backup Server]]''' ('''''PBS''''') za izradu sigurnosnih kopija virtualnih računala, s njime, po pitanju restore procedure (povrata virtualnih računala iz sigurnosne kopije) dobivamo sljedeće: * '''Klasičan povrat''' (''restore'') cijelog virtualnog računala iz sigurnosne kopije pohranjene na PBS sustavu. * '''File level restore''' - unutar Proxmox VE grafičkog sučelja može se koristiti izravno otvaranje preglednika datoteka iz sigurnosne kopije (diska) željenog virtualnog računala. Tako je moguće napraviti povrat samo željene datoteke iz sigurnosne kopije cijelog diska virtualnog računala. Ova je značajka dostupna samo za sigurnosne kopije izrađene na Proxmox Backup Serveru (PBS). === Izrada snimke stanja u vremenu (snapshot) === PVE također podržava stvaranje snimke stanja virtualnog računala ili Linux kontejnera u datom trenutku (vremenu<ref>{{cite web |title=Live snapshots |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Live_Snapshots |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref>). Ova značajka se zove snapshot. Možete stvoriti i mnoge snimke stanja; na primjer prije ažuriranja virtualnog računala/kontejnera, i vratiti se na bilo koju od njih.<ref>{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> Napomena: snimka stanja u vremenu nije sigurnosna kopija! === Uvoz (''guest import'') virtualnih računala === Proxmox VE podržava uvoz (import) sljedećih vrsta virtualnih računala: Iz grafičkog sučelja (GUI), s podržanih sustava za pohranu (''direktorij'', ''BTRFS'', ''NFS'', ''SMB/CIFS'', ''GlusterFS'' i ''CephFS'')<ref>{{Citiranje weba|title=Roadmap - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap|access-date=2024-12-12|website=pve.proxmox.com}}</ref>: * <code>.ovf</code> – Open Virtualization Format ('''OVF'''). * <code>.ova</code> – Open Virtualization Appliances ('''OVA'''). * Direktno s '''''VMware ESXi''''' poslužitelja (dodanog kao vanjski "''Storage''" sustav). Iz naredbenog retka iz sljedećih formata: * <code>.raw</code> – sirovi (raw) format (koriste ga: [[OpenStack]], '''''Red Ha'''''t '''''Virtualization''''' i '''''Oracle Virtualization''''' te druge platforme za virtualizaciju bazirane na Linuxu). * <code>.qcow2</code> – [[QCOW2]] format (koriste ga: [[OpenStack]], '''''Red Ha'''''t '''''Virtualization''''' i '''''Oracle Virtualization''''' te druge platforme za virtualizaciju bazirane na Linuxu). * <code>.vmdk</code> – format [[VMware]] platforme za virtualizaciju. * Indirektno – konverzijom s dostupnim alatom <code>qemu-img convert</code><ref>{{Citiranje weba|title=14.12. Supported qemu-img Formats {{!}} Red Hat Product Documentation|url=https://docs.redhat.com/en/documentation/red_hat_enterprise_linux/7/html/virtualization_deployment_and_administration_guide/sect-using_qemu_img-supported_qemu_img_formats|access-date=2024-12-12|website=docs.redhat.com}}</ref>: ** <code>.vdi</code> – VDI – [[VirtualBox]] format. ** <code>.vhd</code> i <code>.vhdx</code> – [[Hyper-V]] formati. ** ... == Integrirani vatrozid (Firewall) == PVE ima integrirani [[vatrozid]] u nekoliko razina:<ref name=":7">{{cite web |title=Proxmox VE Administration guide |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.pdf |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref><ref>{{cite web |title=Firewall |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Firewall |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> * Na razini klastera. * Na razini fizičkog PVE poslužitelja (hosta/hipervizora). * Na razini virtualnog računala/kontejnera (gosta). * Unutar [[SDN]] sustava<ref>{{Citiranje weba|title=Software-Defined Network - Proxmox VE|url=https://pve.proxmox.com/wiki/Software-Defined_Network|access-date=2024-12-16|website=pve.proxmox.com}}</ref>. == Administracija temeljena na ulogama == Na Proxmox VE moguće je definirati granularni pristup za sve objekte kao što su: * Čvorovi u klasteru (fizički poslužitelji) i sistemske postavke. * Virtualna računala i linux kontejneri. * Sustavi za pohranu i drugo. Korištenjem metode upravljanja korisnicima i dopuštenjima na temelju uloga. To omogućuje definiranje privilegija i pomaže nam da kontroliramo pristup objektima sustava. Ovaj koncept radi tako da svaka dozvola navodi subjekt (korisnika ili korisničku grupu) te ulogu odnosno skup privilegija za željene objekte.<ref name=":11">{{Citiranje weba |title=User Management - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/User_Management |access-date=2022-12-12 |website=pve.proxmox.com}}</ref> === Područja provjere autentičnosti === Proxmox VE podržava višestruke izvore autentifikacije kao što su:<ref name=":11" /> * ''Microsoft Active Directory'' * ''LDAP'' poslužitelj * Linux ''PAM'' standardna autentifikacija ** Već postojeći (ugrađeni) Proxmox VE poslužitelj za autentifikaciju * ''OpenID Connect''. PVE podržava i dvofaktorsku provjeru autentičnosti, pomoću: * TOTP (Time-based One-Time Password) * WebAuthn (Web Authentication) * Recovery Keys * YubiKey OTP == Vanjski poslužitelji za prikupljanje metrike == U Proxmox VE moguće je definirati vanjske poslužitelje za metriku<ref>{{Citiranje weba |title=External Metric Server - Proxmox VE |url=https://pve.proxmox.com/wiki/External_Metric_Server |access-date=2022-12-13 |website=pve.proxmox.com}}</ref> koji će povremeno primati različite statistike o fizičkim poslužiteljima, virtualnim računalima ili Linux kontejnerima, sustavima za pohranu i slično. Trenutno (v.8.1.) podržani poslužitelji za metriku su: * Graphite * InfluxDB == Notifikacijski sustav == Proxmox VE ima integriran sustav za slanje obavijesti u slučaju značajnih događaja u sustavu. Postoji niz različitih događaja koje je moguće definirati prema željenim kriterijima te definirati odredište na koje se obavijest potom treba poslati.<ref>{{Citiranje weba |title=Notifications |url=https://pve.proxmox.com/pve-docs/chapter-notifications.html |access-date=2024-03-21 |website=pve.proxmox.com}}</ref> Moguće je koristiti nekoliko odredišta za slanje ovako definiranih važnih obavijesti. Trenutno su to: * '''''Sendmail.''''' * '''''SMTP''''' (''izravno slanje na SMTP poslužitelj''). * '''Gotify'''. == Webhook odredišta za sustav obavijesti == Novi sustav za obavijesti omogućuje mehanizam putem kojeg pojedini događaji na sustavu mogu pokrenuti slanje informacija prema udaljenim sustavima za praćenje. Pri tome se zaglavlja i tijelo zahtjeva mogu prilagoditi i mogu sadržavati metapodatke obavijesti. To omogućuje slanje obavijesti bilo kojem odredištu koje podržava '''''webhooks'''''. ''Webhooks'' je mehanizam koji omogućuje slanje informacija u stvarnom vremenu prema drugim aplikacijama putem HTTP zahtjeva. == Proxmox Datacenter Manager == Krajem 2024. godine najavljeno je da se razvija novi proizvod - '''Proxmox Datacenter Manager''' (PDM). Njegova je uloga agregirati upravljanje s više PVE klastera ili hostova, moguće i tisućama. Prvo izdanje označeno je kao alfa, uslijedile su beta i stabilna inačica. Stabilna inačica objavljena je 4. prosinca 2025. godine<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-19|title=Proxmox Datacenter Manager - First Alpha Release|url=https://forum.proxmox.com/threads/proxmox-datacenter-manager-first-alpha-release.159324/|access-date=2025-08-14|website=Proxmox Support Forum|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Proxmox Datacenter Manager|url=https://www.proxmox.com/en/products/proxmox-datacenter-manager/overview|access-date=2025-12-11|website=Proxmox|language=en-gb}}</ref>. Pogledajte [https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_Datacenter_Manager_Roadmap roadmap] za '''Proxmox Datacenter Manager'''. == Poznata ograničenja == U Proxmox VE 9.0. (kolovoz 2025.) poznata su određena ograničenja:<ref name=":7" /> * Svaki pojedini fizički poslužitelj može imati maksimalno RAM memorije: 128 TB<ref name=":10">{{cite web |title=Proxmox VE comparison |url=https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve/comparison |access-date=10. kolovoza 2022. |website=pve.proxmox.com |publisher=Proxmox Server Solutions GmbH}}</ref> {64 PB}.<ref>https://www.kernel.org/doc/Documentation/x86/x86_64/mm.txt Kernel dokumentacija (sustav virtualne memorije).</ref> * Svaki pojedini fizički poslužitelj može imati maksimalno CPU jezgi: 8.192 logičkih CPU jezgri na maksimalno 8 fizičkih procesora ([[NUMA arhitektura|NUMA]] čvorova)<ref name=":10" /> * Broj fizičkih poslužitelja u high availability klasteru: 32+ (''službeno, iako su mogući i veći klasteri)'',<ref name=":0" />.<ref name=":1" /> * Maksimalan broj ''Bridge sučelja'' po fizičkom poslužitelju: 4.094<ref name=":2">{{cite web |title=Network config |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Network_Configuration |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref> ** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koriste: [[VLAN]]ovi: 4.094<ref name=":2" /> ** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koriste: [[VxLAN]]ovi (pomoću [[SDN]]): 16.777.216<ref name=":3">{{cite web |title=Software Defined Network |url=https://pve.proxmox.com/wiki/Software_Defined_Network |access-date=10. kolovoza 2022. |website=Proxmox VE |publisher=Proxmox}}</ref> ** Maksimalan broj logičkih mreža, ako se koristi: [[QinQ]] (pomoću [[SDN]]): 16.777.216<ref name=":3" /> == Povezani članci == * [[Virtualizacija]] ** [[Hipervizor]] ** [[QEMU]] ** [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]] * [[Open vSwitch]] * [[OpenStack]] * [[Proxmox Backup Server]] * [[Proxmox datacenter manager|Proxmox Datacenter Manager]] == Dodatna literatura == * Wasim Ahmed, ''Mastering Proxmox - Third Edition''. Packt Publishing, 2017. ISBN 978-1788397605 * Wasim Ahmed, ''Proxmox Cookbook''. Packt Publishing, 2015. <nowiki>ISBN 978-1783980901</nowiki> * Simon M.C. Cheng, ''Proxmox High Availability''. Packt Publishing, 2014. ISBN 978-1783980888 * Rik Goldman, ''Learning Proxmox VE''. Packt Publishing, 2016. ISBN 978-1783981786 * Lee R. Surber, ''Virtualization Complete: Business Basic Edition''. Linux Solutions (LRS-TEK), 2016. '''ASIN B01BBVQZT6''' * Ralf-Peter Kleinert,Proxmox VE 8 Practical Guide: Information, Tips, and Tricks for Proxmox Beginners and Advanced Users. 2024. '''ASIN B0DRSB37MK''' == Vanjske poveznice == * [https://www.proxmox.com/en/proxmox-ve Službena stranica] * [http://pve.proxmox.com/wiki/Main_Page Projekt wiki] * [https://pve.proxmox.com/wiki/Category:HOWTO Projekt HOWTOs] * [https://forum.proxmox.com/ Projekt Forum] * [https://bugzilla.proxmox.com/ Projekt Bug Tracker] * [https://pve.proxmox.com/wiki/Roadmap Projekt Roadmap] – popis značajki, ispravki i novosti prema inačicama ''Proxmox VE'' * [https://pve.proxmox.com/wiki/Proxmox_VE_API Projekt API] – opis APIja. * [https://pve.proxmox.com/pve-docs/pve-admin-guide.html Proxmox VE Admin guide] – administratorski vodič (upute za korištenje i rad). == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Računalni programi]] [[Kategorija:Operacijski sustavi]] 1h5s1gjtsaialijhbob5hif8jnbojff Prevlaka Suwałki 0 734232 7573560 7362775 2026-08-10T13:43:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573560 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|5. tjedan 2023.}} [[Datoteka:Granica_polsko-litewska.png|mini|Shematski prikaz prevlake Suwałki (litavsko-poljska granica označena je narančastom bojom).]] [[Datoteka:Suwałki gap NATO CSTO (extended map).svg|mini|Zemljovid Europe. Zemlje [[NATO]]-a prikazane su tamnoplavom bojom, Rusija i [[Bjelorusija]] žutom, a litavsko-poljska granica i prevlaka Suwałki označene su crvenom.|alt=Map of military alliances in Europe]] '''Prevlaka Suwałki''' ili '''koridor Suwałki'''{{Efn|Pojam »koridor Suwałki« ([[Poljski jezik|polj.]] ''korytarz suwalski'') može značiti i prevlaku Suwałki i planiranu i nikad izgrađenu cestu koja povezuje [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradsku oblast]] i [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] čiju je izgradnju ruska vlada devedesetih godina 20. st. predložila Poljskoj.}} ({{Jez-polj|przesmyk suwalski}} ili ''korytarz suwalski;'' [[Letonski jezik|let.]] ''Suvalkų koridorius'' ili ''Suvalkų tarpas''; [[Bjeloruski jezik|bjelorus.]] ''сувалкскі калідор''; {{Rus.|сувалкский коридор|suvalkskiy koridor}}) rijetko je naseljeno područje jugozapadno od granice [[Litva|Litve]] i [[Poljska|Poljske]] između [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Rusija|ruske]] [[Eksklava|eksklave]] [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]]. Dobila je ime po poljskom gradu [[Suwałki]] u [[Podlasko vojvodstvo|Podlaskom vojvodstvu]]. Područje je stratešku i vojnu važnost dobilo pridruživanjem [[Poljska|Poljske]] i [[baltičke države|baltičkih država]] [[NATO]]-u. Granica između Poljske i [[Litva|Litve]] određena je [[Suwałkijski sporazum|Suwałkijskim sporazumom]] 1920., no sporazum nije bio od velike važnosti u [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] jer su se u to vrijeme [[Druga Poljska Republika|poljske zemlje]] protezale sjevernije i istočnije, a tijekom [[Hladni rat|hladnoga rata]] [[Litavska Sovjetska Socijalistička Republika|socijalistička Litva]] bila je dijelom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] dok je [[Narodna Republika Poljska|komunistička Poljska]] pripadala [[Varšavski ugovor|Varšavskomu ugovoru]] pod vodstvom Sovjetskoga Saveza. Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskoga Saveza]] i Varšavskoga ugovora bivše socijalističke zemlje koje nisu pripadale SSSR-u i sve tri baltičke države pridružile su se NATO-u. To je stvorilo ranjivu točku unutar teritorija NATO-a jer bi obrana baltičkih država u možebitnomu vojnom sukobu s Rusijom mogla biti ugrožena ako [[Oružane snage Rusije|ruska vojska]] uspije okupirati prostor prevlake. Okupacija toga područja odsjekla bi baltičke zemlje od drugih zemalja pripadnica NATO-a, a to bi njihovu obranu dugoročno učinilo gotovo nemogućom. Strahovanja NATO-a oko prevlake Suwałki pojačala su se nakon 2014. kada je [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|Rusija anektirala Krim]] i pokrenula [[Rat u istočnoj Ukrajini|rat u Donbasu]], a dodatno su se povećala nakon [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.]] Strateška ranjivost potaknula je NATO da poveća svoju vojnu nazočnost na području prevlake, što je izazvalo utrku u naoružanju te gomilanje postrojbi i vojne tehnike na obje strane. Prevlaka Suwałki zbog svojega položaja ima i veliku prometnu i gospodarsku važnost, što su uvidjele i [[Rusija]] i zemlje [[Europska unija|Europske unije]]. Tijekom [[1990-ih]] i ranih [[2000-ih]] Rusija je pokušala pregovarati o prekograničnomu koridoru za povezivanje svoje eksklave [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]] s [[Grodno|Grodnom]] u Bjelorusiji, ali Poljska, Litva i EU nisu na to pristale. Prijevoz robe iz Rusije u [[Kalinjingrad]] nakratko je prekinut u ljeto 2022. kao posljedica sankcija zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]], ali nešto kasnije Litva i Europska unija ponovo su dopustile promet uz određena tranzitna ograničenja. Prevlakom Suwałki prolazi brza cesta S61 koja je trenutačno u izgradnji s poljske strane i bit će vitalna poveznica [[Finska|Finske]] i [[baltičke države|baltičkih država]] s ostatkom Europske unije. == Geografija i povijesna pozadina == [[Datoteka:Trójstyk_polsko-litewsko-rosyjski,_2018-08-06_(10).jpg|alt=Photo of a marble monument marking the convergence of the borders of three states|mini|[[Tromeđa]] Rusije, Litve i Poljske u blizini [[Vištis]]a [[Tromeđa|(]]<nowiki/>fotografirano s poljske strane) označava sjeverozapadni kraj prevlake Suwałki. Rusija (lijevo) je iza zelene ograde, dok je granica Litve (desno) zaštićena [[Bodljikava žica|bodljikavom žicom]].]] Prevlaka Suwałki rijetko je naseljeno područje u [[Podlasko vojvodstvo|Podlaskom vojvodstvu]] u sjeveroistočnome dijelu Poljske. Ovo brdovito područje, jedno od [[Zemljopis Poljske|najhladnijih u Poljskoj]],<ref>{{Citiranje weba |last=Zubek |first=Adam |date=2011-08-14 |title=Suwalski biegun zimna. Dlaczego tam? |trans-title=Cold Pole in Suwałki. Why there? |url=https://www.polityka.pl/tygodnikpolityka/nauka/1518372,1,suwalski-biegun-zimna-dlaczego-tam.read |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220212200404/https://www.polityka.pl/tygodnikpolityka/nauka/1518372,1,suwalski-biegun-zimna-dlaczego-tam.read |archive-date=12. veljače 2022. |access-date=2022-02-12 |website=Polityka |language=pl}}</ref> nalazi se na zapadnim rubovima [[Istočnoeuropska nizina|Istočnoeuropske nizine]]. Presijecaju ga brojne riječne doline i duboka jezera (kao što su [[Hańcza]] i [[Wigry]]), a veći dio područja prekriven je gustim šumama (uključujući i [[Prašuma Augustów|prašumu Augustów]]) i [[močvara]]ma, poput onih u [[Nacionalni park Biebrza|Nacionalnom parku Biebrza]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last=Elak |first=Leszek |last2=Śliwa |first2=Zdzisław |year=2016 |title=The Suwalki Gap : NATO's fragile hot spot |url=https://yadda.icm.edu.pl/baztech/element/bwmeta1.element.baztech-8644f79c-57ce-4afd-aa7d-e6b9e664488f |url-status=live |journal=Zeszyty Naukowe AON |language=pl |volume=2 |issue=103 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101845/https://yadda.icm.edu.pl/baztech/element/bwmeta1.element.baztech-8644f79c-57ce-4afd-aa7d-e6b9e664488f |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Parafianowicz |first=Ryszard |year=2017 |title=The military-geographical significance of the Suwałki Gap |url=http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.doi-10_5604_01_3001_0011_7839 |url-status=live |journal=[[Security and Defence]] Quarterly |language=EN |volume=17 |issue=4 |pages=3–20 |doi=10.5604/01.3001.0011.7839 |issn=2300-8741 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.doi-10_5604_01_3001_0011_7839 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Zapadno od Prevlake smješteno je još jedno jezerima bogato područje poznato kao [[Mazurija]]. Gospodarski je relativno slabo razvijeno ([[drvna industrija]]), cestovna mreža je rijetka, a najbliža velika [[zračna luka]] udaljena je nekoliko stotina kilometara.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba |last=Deni |first=John R. |title=NATO Must Prepare to Defend Its Weakest Point—the Suwalki Corridor |url=https://foreignpolicy.com/2022/03/03/nato-must-prepare-to-defend-its-weakest-point-the-suwalki-corridor/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402080106/https://foreignpolicy.com/2022/03/03/nato-must-prepare-to-defend-its-weakest-point-the-suwalki-corridor/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=Foreign Policy |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Suwalki Gap |url=https://www.globalsecurity.org/military/world/europe/suwalki-gap.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220401230014/https://www.globalsecurity.org/military/world/europe/suwalki-gap.htm |archive-date=1. travnja 2022. |access-date=2022-03-31 |website=globalsecurity.org}}</ref> Kroz područje prolaze samo dvije ceste s barem jednom trakom u svakom smjeru i jedna željeznička linija koja povezuje Poljsku s Litvom.<ref name=":12">{{Citiranje weba |last=Pita |first=Antonio |date=2022-03-27 |title=El talón de Aquiles de la seguridad europea: un estrecho corredor polaco que discurre junto a Rusia |trans-title=The Achilles heel of European security: a narrow Polish corridor that runs alongside Russia |url=https://elpais.com/internacional/2022-03-27/el-talon-de-aquiles-de-la-seguridad-europea-un-estrecho-corredor-polaco-que-discurre-junto-a-rusia.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/https://elpais.com/internacional/2022-03-27/el-talon-de-aquiles-de-la-seguridad-europea-un-estrecho-corredor-polaco-que-discurre-junto-a-rusia.html |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=[[El País]] |language=es}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> Područje je nastanjeno etničkim manjinama, osobito [[Ukrajinci]]ma, [[Litavci]]ma (u blizini granice s [[Litva|Litvom]]) i [[Rusi]]ma, ali potonji nisu brojni na poljskome području.<ref name=":0" /><ref name=":19">{{Citiranje časopisa |last=Veebel |first=Viljar |last2=Sliwa |first2=Zdzislaw |date=2019-08-21 |title=The Suwalki Gap, Kaliningrad and Russia's Baltic Ambitions |url=http://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |url-status=live |journal=[[Scandinavian Journal of Military Studies]] |language=en |volume=2 |issue=1 |pages=111–121 |doi=10.31374/sjms.21 |issn=2596-3856 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322165902/https://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |archive-date=22. ožujka 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Poljska i Litva [[Akt o neovisnosti Litve|stekle su]] [[Povijest Poljske|neovisnost]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], no ubrzo su počele međusobno [[Litavski ratovi za neovisnost|ratovati]] radi uspostavljanja nadzora nad što većim dijelom teritorija koje su mogle vojno zadržati. Dok je Litva polagala pravo na većinski poljski grad [[Suwałki]] i [[Vilnius]], na kraju ih nije uspjela kontrolirati. [[Suwałkijski sporazum|Suwałkijskim sporazumom]] dogovoreno je da Suwałki pripadne Poljskoj, dok su Vilnius zauzeli Poljaci u [[Operacija pod lažnom zastavom|operaciji pod lažnom zastavom]] poznatoj kao [[pobuna Żeligowskog]].<ref>{{Citiranje weba |date=2016-02-09 |title=NATO's Vulnerable Link in Europe: Poland's Suwalki Gap |url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/natosource/nato-s-vulnerable-link-in-europe-poland-s-suwalki-gap/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101844/https://www.atlanticcouncil.org/blogs/natosource/nato-s-vulnerable-link-in-europe-poland-s-suwalki-gap/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=Atlantic Council |language=en-US}}</ref> U [[Europa i svijet između dva svjetska rata|međuratnom razdoblju]] Suwałki je bio izbočina Poljske u okolnu [[Litva|Litvu]] i [[Istočna Pruska|Istočnu Prusku]] (dio [[Weimarska Republika|Weimarske Njemačke]]) i imala je malu stratešku važnost.<ref name=":13">{{Citiranje časopisa |last=Parafianowicz |first=Ryszard |year=2017 |title=The military-geographical significance of the Suwałki Gap |url=http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.doi-10_5604_01_3001_0011_7839 |url-status=live |journal=[[Security and Defence]] Quarterly |language=EN |volume=17 |issue=4 |pages=3–20 |doi=10.5604/01.3001.0011.7839 |issn=2300-8741 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.doi-10_5604_01_3001_0011_7839 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] okolica [[Königsberg]]a (preimenovana u [[Kalinjingrad]] ubrzo nakon rata) uključena je u sastav [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]] kao dio [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]] i veći dio sovjetske vladavine bila je [[Sovjetski zatvoreni gradovi|zatvoreno područje]].<ref>{{Citiranje novina |date=2015-03-12 |title=Kaliningrad profile - Overview |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-18284828 |url-status=live |access-date=2022-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101844/https://www.bbc.com/news/world-europe-18284828 |archive-date=2. travnja 2022.}}</ref> Litva je postala [[Litavska Sovjetska Socijalistička Republika|saveznom republikom unutar SSSR-a]], dok je [[Narodna Republika Poljska|Poljska]] došla pod sovjetsku sferu utjecaja i pridružila se [[Varšavski ugovor|Varšavskome ugovoru]]. Sve do [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]], jedini istočni (i sjeverni) susjed Poljske bio je SSSR, stoga, kao i u međuratnom razdoblju, prostor u vojnomu smislu nije bio ni od kakva veća značaja.<ref name=":122">{{Citiranje weba |last=Pita |first=Antonio |date=2022-03-27 |title=El talón de Aquiles de la seguridad europea: un estrecho corredor polaco que discurre junto a Rusia |trans-title=The Achilles heel of European security: a narrow Polish corridor that runs alongside Russia |url=https://elpais.com/internacional/2022-03-27/el-talon-de-aquiles-de-la-seguridad-europea-un-estrecho-corredor-polaco-que-discurre-junto-a-rusia.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/https://elpais.com/internacional/2022-03-27/el-talon-de-aquiles-de-la-seguridad-europea-un-estrecho-corredor-polaco-que-discurre-junto-a-rusia.html |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=[[El País]] |language=es}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Münchau |first=Wolfgang |title=Mind the gap |url=https://www.eurointelligence.com/column/suwalki |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323112400/https://www.eurointelligence.com/column/suwalki |archive-date=23. ožujka 2022. |access-date=2022-03-30 |website=Euro Intelligence |language=en-US}}</ref> To se temeljito promijenilo nakon 1991., kada je [[Kalinjingradska oblast]] postala [[eksklava]] Rusije, pritisnuta između Poljske i Litve. Susjedne zemlje Kalinjingradske oblasti ušle su u [[Europska unija|Europsku uniju]] i [[NATO|Sjevernoatlantski savez (NATO)]], čime uska prevlaka razdvaja ruski teritorij Kalinjingradske oblasti od vojno-političkoga [[Savez Rusije i Bjelorusije|saveza Rusije i Bjelorusije]].<ref name=":22">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> Estonski predsjednik [[Toomas Hendrik Ilves]] za taj vojno i politički važan djelić poljskoga teritorija u travnju 2015. osmislio naziv »prevlaka Suwałki« ([[Engleski jezik|eng.]] ''Suwałki gap''), netom prije sastanka s [[Ursula von der Leyen|Ursulom von der Leyen]] (tada njemačkom ministricom obrane) kako bi istaknuo ranjivost toga područja za sigurnost baltičkih država.<ref>{{Citiranje novina |last=Karnitschnig |first=Matthew |date=2022-06-16 |title=The Most Dangerous Place on Earth |pages=18–19 |work=Politico |url=https://www.politico.eu/article/suwalki-gap-russia-war-nato-lithuania-poland-border/ |access-date=2022-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220619212357/https://misc.pagesuite.com/pdfdownload/fd460b9c-147c-4868-b06d-1b49cd46509f.pdf |archive-date=2022-06-19}}</ref> == Politička i gospodarska važnost == === Ruski koridor === Prvi se put o ustrojavanju posebnog koridora između [[Kalinjingrad]]a i [[Bjelorusija|Bjelorusije]] (koji je planirao ići preko Poljske) raspravljalo 1990. godine, tijekom sastanka između Jurija Šemonova, visokoga dužnosnika u [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradskoj oblasti]], [[Nikolaj Rižkov|Nikolaja Rižkova]], tadašnjega [[Premijer Sovjetskog Saveza|premijera Sovjetskoga Saveza]] i [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], tadašnjega [[Predsjednik Sovjetskog Saveza|predsjednika Sovjetskoga Saveza]]. Dok je Rižkov podržavao ideju, Gorbačov je stavio [[veto]] na prijedlog procijenivši da bi pripajanje toga uskoga koridora poljske zemlje stvorilo velike napetosti, te je pozvao drugu dvojicu na „prestanak širenja panike”.<ref name=":18">{{Citiranje časopisa |last=Maszkiewicz |first=Mariusz |year=2016 |title=The Suwalki Corridor |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=459285 |url-status=live |journal=[[New Eastern Europe]] |language=en |doi=10.2139/ssrn.2725061 |ssrn=2725061 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429031005/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=459285 |archive-date=29. travnja 2022. |access-date=29. travnja 2022.}}</ref> Nakon što se Sovjetski Savez raspao, Kalinjingrad je ostao odsječen od Rusije, pa su Rusi nastojali osigurati kopnenu tranzitnu rutu iz [[Eksklava|eksklave]] ne teritorij Rusije preko [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. Nakon početnih priprema, [[Poljska]] i [[Rusija]] su se potpisivanjem ugovora obvezale na otvaranje [[Granični nadzor|graničnoga prijelaza]] u blizini poljskoga grada [[Gołdap]]a na samoj granici Poljske i Kalinjingradske oblasti. Nedugo zatim ruska je vlada objavila svoju namjeru izgradnje posebnoga „koridora” između novootvorena graničnoga prijelaza blizu Goldapa i graničnoga grada [[Grodno|Grodnog]] u Bjelorusiji, pravdajući ovu odluku potrebom bliske gospodarske veze Kalinjingradske eksklave s matičnom zemljom. Rusija je tu ideju prenijela poljskoj strani 1994. godine i dodatno je nastojala zaobići [[Litva|Litvu]] s kojom je imala zategnute diplomatske odnose.<ref name=":3">{{Citiranje weba |last=Jaśkowska |first=Zuzanna |date=2014-06-27 |title=Kwestia "korytarza suwalskiego" w świetle materiałów z polskiej prasy: lata 90. XX wieku |trans-title=The issue of the "Suwałki Corridor" in the light of materials from the Polish press: the 1990s |url=https://historia.org.pl/2014/06/27/kwestia-korytarza-suwalskiego-w-swietle-materialow-z-polskiej-prasy-lata-90-xx-wieku/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210824122614/https://historia.org.pl/2014/06/27/kwestia-korytarza-suwalskiego-w-swietle-materialow-z-polskiej-prasy-lata-90-xx-wieku/ |archive-date=24. kolovoza 2021. |access-date=2022-03-30 |website=historia.org.pl |language=pl-PL}}</ref> U početku je ideja izazvala slabi interes,<ref name=":3" /> ali opsežne rasprave su uslijedile 1996., kada je tadašnji ruski predsjednik [[Boris Jeljcin]], izjavio da će pregovarati s poljskom stranom o traženju dozvole za izgradnju [[Autocesta|autoceste]], navodeći kao razlog visoke troškove tranzita preko Litve.<ref name=":4">{{Citiranje knjige |url=https://www.worldcat.org/oclc/751071516 |title=Wielka historia świata: Polska. Pontyfikat Jana Pawła II - Rząd Donalda Tuska - Kultura i sztuka II połowy XX w. |year=2008 |publisher=Oxford |isbn=978-83-7425-025-2 |volume=37 |location=[[Varšava|Warsaw]] |pages=88 |language=pl |trans-title=The great history of the world: Poland. John Paul II's pontificate - Donald Tusk's government - Culture and art of the second half of the 20th century |oclc=751071516 |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061046/https://www.worldcat.org/title/oxford-wielka-historia-swiata-t-37-polska-pontyfikat-jana-pawa-ii-rzad-donalda-tuska-kultura-i-sztuka-ii-poowy-xx-w/oclc/751071516 |archive-date=2. svibnja 2022. |url-status=live}}</ref> Najviši dužnosnici poljske vlade odbili su prijedlog,<ref>{{Citiranje knjige |last=Bugajski |first=Janusz |url=https://books.google.com/books?id=YOeeyIT6B4wC&dq=suwa%C5%82ki+corridor+1990s&pg=PA143 |title=Cold Peace: Russia's New Imperialism |year=2004 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-98362-8 |pages=143 |language=en |access-date=14. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061044/https://books.google.com/books?id=YOeeyIT6B4wC&dq=suwa%C5%82ki+corridor+1990s&pg=PA143 |archive-date=2. svibnja 2022. |url-status=live}}</ref> koji su smatrali sličnim zahtjevu [[Treći Reich|Trećega Reicha]] za prekograničnom vezom preko [[Poljski koridor|poljskoga koridora]] neposredno prije [[Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku|invazije na Poljsku 1939.]], predočujući ga činom neprijateljstva.<ref>{{Citiranje knjige |last=Prizel |first=Ilya |url=https://books.google.com/books?id=fE2quB852jcC&dq=suwa%C5%82ki+corridor&pg=PA136 |title=National Identity and Foreign Policy: Nationalism and Leadership in Poland, Russia and Ukraine |last2=Dunlop |first2=John B. |date=1998-08-13 |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-57697-0 |pages=136 |language=en |access-date=14. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061044/https://books.google.com/books?id=fE2quB852jcC&dq=suwa%C5%82ki+corridor&pg=PA136 |archive-date=2. svibnja 2022. |url-status=live}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje časopisa |last=Sakson |first=Andrzej |date=2014-01-01 |title=Obwód Kaliningradzki a bezpieczeństwo Polski |trans-title=Kaliningrad Oblast and the security of Poland |url=http://pressto.amu.edu.pl/index.php/ps/article/view/874 |url-status=live |journal=Przegląd Strategiczny |language=pl |issue=7 |pages=109 |doi=10.14746/ps.2014.1.8 |issn=2084-6991 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101850/https://pressto.amu.edu.pl/index.php/ps/article/view/874 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Taj je osjećaj pojačan čestom uporabom riječi "koridor" među ruskim dužnosnicima.<ref>{{Citiranje weba |date=2002-05-27 |title=Kaliningrad jak Alaska? |trans-title=Kaliningrad like Alaska? |url=https://www.tygodnikprzeglad.pl/kaliningrad-jak-alaska/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201026151358/https://www.tygodnikprzeglad.pl/kaliningrad-jak-alaska/ |archive-date=26. listopada 2020. |access-date=2022-03-30 |website=Przegląd (tygodnik) |language=pl-PL}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje časopisa |last=Jaśkowska-Józefiak |first=Zuzanna |date=2017-01-10 |title=Kwestia "korytarza suwalskiego" w świetle materiałów z polskiej prasy: lata 2001-2002 |trans-title=The issue of the "Suwałki Corridor" in the light of materials from the Polish press: 2001-2002 |url=https://www.ejournals.eu/PAH/2017/Tom-IV/art/20954/ |url-status=live |journal=Przegląd Archiwalno-Historyczny |language=pl |volume=2017 |issue=Tom IV |pages=127–139 |doi=10.4467/2391-890XPAH.17.007.14910 |issn=2720-4774 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220209075743/https://www.ejournals.eu/PAH/2017/Tom-IV/art/20954/ |archive-date=9. veljače 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Tadašnji [[predsjednik Poljske|poljski predsjednik]] [[Aleksander Kwaśniewski]] izrazio je zabrinutost zbog utjecaja izgradnje ceste na okoliš,<ref name=":42">{{Citiranje knjige |url=https://www.worldcat.org/oclc/751071516 |title=Wielka historia świata: Polska. Pontyfikat Jana Pawła II - Rząd Donalda Tuska - Kultura i sztuka II połowy XX w. |year=2008 |publisher=Oxford |isbn=978-83-7425-025-2 |volume=37 |location=[[Varšava|Warsaw]] |pages=88 |language=pl |trans-title=The great history of the world: Poland. John Paul II's pontificate - Donald Tusk's government - Culture and art of the second half of the 20th century |oclc=751071516 |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061046/https://www.worldcat.org/title/oxford-wielka-historia-swiata-t-37-polska-pontyfikat-jana-pawa-ii-rzad-donalda-tuska-kultura-i-sztuka-ii-poowy-xx-w/oclc/751071516 |archive-date=2. svibnja 2022. |url-status=live}}</ref> dok su neki političari iz tadašnje vladajuće koalicije (SLD – PSL) tvrdili da bi koridor uzrokovao pogoršanje poljsko-litavskih diplomatskih odnosa.<ref name=":32">{{Citiranje weba |last=Jaśkowska |first=Zuzanna |date=2014-06-27 |title=Kwestia "korytarza suwalskiego" w świetle materiałów z polskiej prasy: lata 90. XX wieku |trans-title=The issue of the "Suwałki Corridor" in the light of materials from the Polish press: the 1990s |url=https://historia.org.pl/2014/06/27/kwestia-korytarza-suwalskiego-w-swietle-materialow-z-polskiej-prasy-lata-90-xx-wieku/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210824122614/https://historia.org.pl/2014/06/27/kwestia-korytarza-suwalskiego-w-swietle-materialow-z-polskiej-prasy-lata-90-xx-wieku/ |archive-date=24. kolovoza 2021. |access-date=2022-03-30 |website=historia.org.pl |language=pl-PL}}</ref><ref name=":8">{{Citiranje weba |last=Klimiuk |first=Klaus |title=The Controversial Kaliningrad Corridor |url=https://www.rferl.org/a/1080077.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/https://www.rferl.org/a/1080077.html |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=Radio Free Europe/Radio Liberty |language=en}}</ref> U medijima se pojavilo nekoliko izvješća o sklonosti područnih vlasti [[Vojvodstvo Suwałki|Vojvodstva Suwałki]] (poljska administrativna jedinica do reforme 1998.) izgradnji koridora i o početku razgovora o njegovoj izgradnji kako bi ublažili svoje gospodarske probleme, čak i o potpisivanju sporazuma s vlastima [[Grodnenska oblast|Grodnenske oblasti]] u Bjelorusiji za promicanje izgradnje cestovne veze preko graničnoga prijelaza u [[Lipszczany]]u.<ref name=":182">{{Citiranje časopisa |last=Maszkiewicz |first=Mariusz |year=2016 |title=The Suwalki Corridor |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=459285 |url-status=live |journal=[[New Eastern Europe]] |language=en |doi=10.2139/ssrn.2725061 |ssrn=2725061 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429031005/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=459285 |archive-date=29. travnja 2022. |access-date=29. travnja 2022.}}</ref><ref name=":8" /> Cezary Cieślukowski, tadašnji vojvoda od Suwałkija za kojega su mediji tvrdili da podupire tu ideju, odlučno je zanijekao podržavanje prijedloga, a nikakvi dokazi za to (poput planova ili procjena troškova) nisu pronađeni u unutarstranačkoj istrazi.<ref name=":32" /> Kada je poljska agencija odgovorna za održavanje cesta GDDKiA ažurirala svoje planove za mrežu brzih cesta 1996., predložena cestovna poveznica nije prikazana.<ref>{{Citiranje weba |title=Rozporządzenie Rady Ministrów z dnia 23 stycznia 1996 r. w sprawie ustalenia sieci autostrad i dróg ekspresowych. |trans-title=Regulation of the Council of Ministers of 23 January 1996 on establishing the network of motorways and expressways. |url=https://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WDU19960120063 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101844/https://isap.sejm.gov.pl/isap.nsf/DocDetails.xsp?id=WDU19960120063 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-31 |website=isap.sejm.gov.pl |language=pl}}</ref> Tema se vratila u žarište javnosti 2001. – 2002. kada su [[Poljska]] i [[Litva]] pregovarale o [[Proširenje Europske unije|pristupanju Europskoj uniji]]. Ruski građani u Kalinjingradu bili su suočeni s mogućnošću korištenja [[putovnica]] prilikom tranzita prema Rusiji i podnošenja zahtjeva za izdavanjem [[Vizni sustav|viza]] za prelazak granice novih zemalja Europske unije, što je izazvalo bijes ruskog tiska. Rusija je stoga predložila [[Europska komisija|Europskoj komisiji]] omogućavanje mjesnomu stanovništvu 12-satni besplatni ''tranzit'' posebnim koridorima u Poljskoj i Litvi, ali taj je prijedlog odbijen.<ref>{{Citiranje weba |last=Kurczab-Redlich |first=Krystyna |date=2002-06-29 |title=Z Rosji do Rosji |trans-title=From Russia to Russia |url=https://www.polityka.pl/archiwumpolityki/1802928,1,z-rosji-do-rosji.read |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210517172606/https://www.polityka.pl/archiwumpolityki/1802928,1,z-rosji-do-rosji.read |archive-date=17. svibnja 2021. |access-date=2022-03-31 |website=Polityka |language=pl}}</ref> Drugi je prijedlog predviđao prijevoz putnika i roba tzv. „zapečaćenim vlakovima”, željezničkim kompozicijama koje ne staju na teritoriju zemalja EU i nemaju mogućnost otvaranja [[prozor]]a i [[vrata]] tijekom prijelaza, ali i taj je prijedlog napušten. Konačno je dogovoreno uvođenje posebnih dozvola za tranzit kroz Litvu (ali ne i Poljsku) za ruske državljane koji putuju u i iz Kalinjingradske oblasti,<ref name=":52">{{Citiranje časopisa |last=Jaśkowska-Józefiak |first=Zuzanna |date=2017-01-10 |title=Kwestia "korytarza suwalskiego" w świetle materiałów z polskiej prasy: lata 2001-2002 |trans-title=The issue of the "Suwałki Corridor" in the light of materials from the Polish press: 2001-2002 |url=https://www.ejournals.eu/PAH/2017/Tom-IV/art/20954/ |url-status=live |journal=Przegląd Archiwalno-Historyczny |language=pl |volume=2017 |issue=Tom IV |pages=127–139 |doi=10.4467/2391-890XPAH.17.007.14910 |issn=2720-4774 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220209075743/https://www.ejournals.eu/PAH/2017/Tom-IV/art/20954/ |archive-date=9. veljače 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> poznate kao Isprava za olakšani željeznički tranzit (FRTD) odnosno Isprava za olakšani tranzit (FTD) za željeznicu i cestovna putovanja.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-25 |title=Uproshchonnyye tranzitnyye dokumenty |script-title=ru:Упрощённые транзитные документы |trans-title=Simplified transit documents |url=https://consulate-kaliningrad.mfa.lt/kaliningrad/ru/konsul-jskaaa-informatsiaa/glabnaaa-konsul-jskaaa-informatsiaa/informatsiaa-ov-uproshjennjyh-tranzitnjyh-dokumentah |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220424203245/https://consulate-kaliningrad.mfa.lt/kaliningrad/ru/konsul-jskaaa-informatsiaa/glabnaaa-konsul-jskaaa-informatsiaa/informatsiaa-ov-uproshjennjyh-tranzitnjyh-dokumentah |archive-date=24. travnja 2022. |access-date=30. travnja 2022. |website=General Consulate of the Republic of Lithuania in Kaliningrad |language=ru}}</ref> Kalinjingradska oblast se od tada uglavnom opskrbljivala [[Teretni vlak|teretnim vlakovima]] koji su prolazili kroz Litvu. Međutim, [[17. lipnja]] [[2022.]], u znak odmazde za [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rusku invaziju na Ukrajinu]] i pozivajući se na smjernice EU-a o sankcijama prema Rusiji, Litva je započela s blokadom opskrbe eksklave putem ceste ili željeznice svim proizvodima koji podliježu sankcijama.<ref>{{Citiranje novina |last=Sytas |first=Andrius |date=2022-07-13 |title=Lithuania will allow sanctioned Russian goods trade to Kaliningrad |language=en |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/lithuania-will-allow-sanctioned-russian-goods-trade-kaliningrad-2022-07-13/ |access-date=2022-09-01}}</ref> Smjernice su dopunjene izuzećem [[željeznički promet|željezničkoga prometa]] od ograničenja sve dok je obujam isporuka unutar prijašnjih obujama potrošnje.<ref>{{Citiranje weba |last=Brzozowski |first=Alexandra |last2=Peseckyte |first2=Giedre |date=2022-07-14 |title=Lithuania won't challenge Brussels over Kaliningrad to avoid 'victory' for Russia |url=https://www.euractiv.com/section/europe-s-east/news/lithuania-wont-challenge-brussels-over-kaliningrad-to-avoid-victory-for-russia/ |access-date=2022-09-01 |website=www.euractiv.com |language=en-GB}}</ref> [[Šiaulių bankas]], banka koja servisira tranzitna plaćanja, objavila je da će od 15. kolovoza odbiti prihvatiti plaćanja u [[Rubalj|rubljima]], a od 1. rujna i sva plaćanja od ruskih pravnih i gospodarskih subjekata.<ref>{{Citiranje weba |title=Kaliningrad odcięty od importu. Litewski bank kończy obsługę |trans-title=Kaliningrad cut off from imports. A Lithuanian bank ends its service |url=https://www.rp.pl/banki/art36872311-kaliningrad-odciety-od-importu-litewski-bank-konczy-obsluge |access-date=2022-09-01 |website=Rzeczpospolita |language=pl}}</ref> Tranzit je i dalje moguć putem plaćanja inim bankama, ali će sigurno otežati tranzit jer će se plaćanja za svaku teretnu uslugu obrađivati zasebno u skladu s litavskim zakonima za borbu protiv prijevara.<ref>{{Citiranje weba |title=Payments for Kaliningrad rail transit still possible but more complex |url=https://www.railfreight.com/business/2022/09/01/payments-for-kaliningrad-rail-transit-still-possible-but-more-complex/ |access-date=2022-09-01 |website=RailFreight.com |language=en-US}}</ref> === Zanimanje Europske unije === [[Datoteka:NowaMapaS61.svg|alt=Map of planned expressways in Poland, one of which is highlighted|mini|Stanje izgradnje brze ceste S61 u Poljskoj 22. svibnja 2022. (zeleno: otvoreno; crveno: u izgradnji).]] Kroz prevlaku Suwałki prolazi strateška cestovna arterija, poznata u [[Europska mreža međunarodnih pravaca|međunarodnoj mreži E-cesta]] kao E67 ili kao ''Via Baltica'' (brza cesta S61 na poljskoj strani i autocesta A5 na litvanskom dijelu).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Koziarski |first=Stanisław M. |year=2018 |title=Kierunki rozwoju sieci autostrad i dróg ekspresowych w Polsce |trans-title=Directions of development of the network of motorways and expressways in Poland |url=https://www.ejournals.eu/PKGKPTG/2018/21(3)/art/14565/ |url-status=live |journal=Prace Komisji Geografii Komunikacji PTG |language=pl |volume=21 |issue=2 |pages=7–30 |doi=10.4467/2543859XPKG.18.012.10137 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200208100215/http://www.ejournals.eu/PKGKPTG/2018/21(3)/art/14565/ |archive-date=8. veljače 2020. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Dio je [[Koridor Sjeverno more-Baltik|sjevernomorsko-baltičkoga koridora]] (prethodno [[Baltičko-jadranski koridor|baltičko-jadranskoga koridora]]),<ref>{{Citiranje weba |date=Listopad 2011. |title=Part I: List of pre-identified projects on the core network in the field of transport |url=http://www.televideo.rai.it/Contents/files/2011/10/progetto_Ue.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127083724/http://www.televideo.rai.it/Contents/files/2011/10/progetto_Ue.pdf |archive-date=27. studenoga 2020. |access-date=2. travnja 2022. |website=European Commission}}</ref> jedne od glavnih ruta [[Transeuropska prometna mreža|Transeuropske prometne mreže]] (TEN-T) koja povezuje [[Finska|Finsku]] i [[baltičke države]] s ostatkom Europe.<ref>{{Citiranje weba |title=TENtec Interactive Map Viewer |url=https://ec.europa.eu/transport/infrastructure/tentec/tentec-portal/map/maps.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220404191131/https://ec.europa.eu/transport/infrastructure/tentec/tentec-portal/map/maps.html |archive-date=4. travnja 2022. |access-date=2022-03-31 |website=Mobility and Transport: European Commission}}</ref> Poljska brza cesta već je većim dijelom dovršena s izuzetkom zaobilaznice [[Łomża]]. Otvaranje većine još neotvorenih dionica očekuje se do 2023. godine, a dovršetak ceste planira se do 2025.<ref>{{Citiranje weba |title=Mapa autostrad i dróg ekspresowych w Polsce |trans-title=Map of highways and expressways in Poland |url=http://ssc.siskom.waw.pl/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200326031136/http://ssc.siskom.waw.pl/ |archive-date=26. ožujka 2020. |access-date=2022-03-31 |language=pl}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Mapa Stanu Budowy Dróg |trans-title=Road Construction Map |url=https://www.gov.pl/web/gddkia/mapa-stanu-budowy-drog3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323204344/https://www.gov.pl/web/gddkia/mapa-stanu-budowy-drog3 |archive-date=23. ožujka 2022. |access-date=2022-03-31 |website=Generalna Dyrekcja Dróg Krajowych i Autostrad - Government of Poland |language=pl-PL}}</ref> S litavske strane, izgradnja autoceste A5 do granice je u početnoj fazi. Očekuje se da će dionica autoceste u blizini prevlake Suwałki biti dovršena do kraja 2025.<ref>{{Citiranje weba |title=Another Step Made Towards Via Baltica Reconstruction from Marijampolė to the Polish Border |url=https://lakd.lrv.lt/en/news/another-step-made-towards-via-baltica-reconstruction-from-marijampole-to-the-polish-border |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210115181036/https://lakd.lrv.lt/en/news/another-step-made-towards-via-baltica-reconstruction-from-marijampole-to-the-polish-border |archive-date=15. siječnja 2021. |access-date=2022-03-31 |website=State Enterprise Lithuanian Road Administration |language=en}}</ref> Od početka [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu]], važnost prevlake Suwałki također je dobila na značaju kao važna komunikacija za civilni zračni prijevoz. Nakon stupanja na snagu sankcija [[Europska unija|Europske unije]] protiv Rusije i Bjelorusije, te uzvratnih sankcija od strane Rusije i zatvaranja civilnog zračnog prostora od strane Bjelorusije, jedini način da civilni zrakoplovi lete iz baltičkih država ili Finske na jug prema Europskoj uniji jest kroz prevlaku Suwałki. To je također put kojim prolazi jedini [[Visokonaponska istosmjerna struja|visokonaponski vod]] (LitPol Link) i jedina željeznica (jednokolosiječna, neelektrificirana) koja povezuje [[baltičke države]] s ostatkom Europske unije. Željeznička pruga dopire samo do [[Kaunas]]a, budući da Litva i Poljska imaju različite širine [[kolosijek]]a. Baltičke zemlje općenito koriste rusku širinu kolosijeka, a velika je većina poljskih željezničkih vozila prilagođena standardnoj europskoj širini kolosijeka od 1435 mm.<ref name=":14">{{Citiranje weba |last=Lesiecki |first=Rafał |date=2022-04-01 |title=Przesmyk suwalski. Dlaczego jest tak ważny dla NATO |trans-title=Suwałki Gap. Why is it so important to NATO |url=https://tvn24.pl/polska/przesmyk-suwalski-mapa-dlaczego-jest-tak-wazny-dla-nato-5658660 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220416080609/https://tvn24.pl/polska/przesmyk-suwalski-mapa-dlaczego-jest-tak-wazny-dla-nato-5658660 |archive-date=16. travnja 2022. |access-date=2022-04-16 |website=TVN24 |language=pl}}</ref> Dana 1. svibnja 2022. otvorena je [[plinska interkonekcija Poljska–Litva]], jedina zemaljska veza između baltičkog i finskog [[Cjevovod|sustava cjevovoda za prirodni plin]] i ostatka Europske unije, razlog zbog kojeg su je EU vlasti prepoznale kao projekt od strateškog interesa.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-05-02 |title=Gas from Lithuania flowing into Poland from May 2, climate minister says |url=https://www.thefirstnews.com/article/gas-from-lithuania-flowing-into-poland-from-may-2-climate-minister-says-30093 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502092115/https://www.thefirstnews.com/article/gas-from-lithuania-flowing-into-poland-from-may-2-climate-minister-says-30093 |archive-date=2. svibnja 2022. |access-date=2022-05-02 |website=The First News |language=en}}</ref> == Vojna razmatranja == === Povijest === [[Datoteka:Ostfront_18021915.jpg|mini|Prva crta bojišnice u području prevlake Suwałki 18. veljače 1915., tijekom [[Druga bitka kod Mazurskih jezera|druge bitke na Mazurskim jezerima]].]] [[Datoteka:Operation_Dragoon_Ride_150323-A-WZ553-190.jpg|alt=Military vehicles on the road|mini|Oklopna vozila NATO-a prolaze kroz bivši granični prijelaz Budzisko - Kalvarija u Litvi tijekom vojne vježbe "''Dragoon Ride"'' 2015.]] Davno prije nego što je prevlaka Suwałki postala predmetom zabrinutosti [[NATO|NATO-a]], na tom se području zbilo nekoliko vojnih operacija i bitaka. Tijekom [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] [[Napoleonova invazija na Rusiju|invazije na Rusiju]], dio njegove vojske prošao je iz [[Varšavsko vojvodstvo|Varšavskoga vojvodstva]] preko prevlake Suwałki na put prema Rusiji, a početkom 1813., ostaci Napoleonove vojske povukle su se iz [[Kaunas]]a prema [[Varšava|Varšavi]] istim putem. Obje [[Bitka na Mazurskim jezerima (višeznačna odrednica)|bitke na Mazurskim jezerima]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] vodile su se na tom teritoriju. Na početku Drugog svjetskog rata [[Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku|njemačka je invazija na Poljsku]] uglavnom zaobišla to područje, a 1944. [[Crvena armija]] je jednostavno napredovala izravno prema Istočnoj Pruskoj, te nije došlo do većih bitaka u tom području.<ref name=":23">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> [[Poljska]] i [[Litva]] pristupile su [[NATO|Sjevernoatlantskome savezu]] 1999. odnosno 2004. godine. S jedne strane, to je značilo da je [[Kalinjingradska oblast|kalinjingradska eksklava]] ostala okružena državama NATO-a, ali s druge strane to je stvorilo usko grlo za NATO savez, jer je prevlaka Suwałki jedina kopnena komunikacija za prijelaz vojnih postrojbi iz Poljske u [[Baltičke države|baltičke zemlje]] i obrnuto. U slučaju njezina zauzimanja, baltičke države pale bi u okruženje [[Rusija|Rusije]] i ruskog saveznika [[Bjelorusija|Bjelorusije]].<ref>{{Citiranje weba |last=Nations |first=Madeleine |date=2020-10-14 |title=Kaliningrad: Russia's Best-Kept Strategic Secret |url=https://www.glimpsefromtheglobe.com/regions/russia-and-central-asia/kaliningrad-russias-best-kept-strategic-secret/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125221918/https://www.glimpsefromtheglobe.com/regions/russia-and-central-asia/kaliningrad-russias-best-kept-strategic-secret/ |archive-date=25. siječnja 2021. |access-date=2022-04-01 |website=Glimpse from the Globe |language=en}}</ref> Čak i ako Bjelorusija ili Rusija nisu fizički prisutne na koridoru, on je dovoljno uzak da rakete kratkog dometa smještene u bilo kojoj zemlji mogu pogađati svaki vojni konvoj koji prolazi kroz koridor, dok su alternativni pravci isporuke [[Baltičko more|morem]] ili zrakom, također ugroženi [[Protuzračna obrana|protuzračnim]] i [[Protubrodski projektil|protubrodskim projektilima]] raspoređenima u Kalinjingradskoj oblasti.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa |last=Frühling |first=Stephan |last2=Lasconjarias |first2=Guillaume |date=2016-03-03 |title=NATO, A2/AD and the Kaliningrad Challenge |url=https://doi.org/10.1080/00396338.2016.1161906 |url-status=live |journal=[[Survival (journal) |Survival]] |volume=58 |issue=2 |pages=95–116 |doi=10.1080/00396338.2016.1161906 |issn=0039-6338 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061047/https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/00396338.2016.1161906 |archive-date=2. svibnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref name=":24">{{Citiranje weba |date=2017-01-03 |title=The Russia - NATO A2AD Environment |url=https://missilethreat.csis.org/russia-nato-a2ad-environment/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220408164041/https://missilethreat.csis.org/russia-nato-a2ad-environment/ |archive-date=8. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=Missile Threat - Center for Strategic and International Studies |language=en-US}}</ref> Zbog svoje strateške važnosti za NATO i baltičke države, prevlaka Suwałki opisana je kao jedna od NATO-ovih vrućih točaka,<ref name=":02">{{Citiranje časopisa |last=Elak |first=Leszek |last2=Śliwa |first2=Zdzisław |year=2016 |title=The Suwalki Gap : NATO's fragile hot spot |url=https://yadda.icm.edu.pl/baztech/element/bwmeta1.element.baztech-8644f79c-57ce-4afd-aa7d-e6b9e664488f |url-status=live |journal=Zeszyty Naukowe AON |language=pl |volume=2 |issue=103 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101845/https://yadda.icm.edu.pl/baztech/element/bwmeta1.element.baztech-8644f79c-57ce-4afd-aa7d-e6b9e664488f |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> njegova "[[Ahilova peta]]".<ref name=":25">{{Citiranje weba |last=Piątek |first=Marcin |date=2022-05-17 |title=Przesmyk suwalski: rejon wrażliwy |trans-title=Suwałki Gap: a sensitive area |url=https://www.polityka.pl/fotoreportaze/2165965,1,przesmyk-suwalski-rejon-wrazliwy.read |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518170231/https://www.polityka.pl/fotoreportaze/2165965,1,przesmyk-suwalski-rejon-wrazliwy.read |archive-date=18. svibnja 2022. |access-date=2022-05-18 |website=Polityka |language=pl}}</ref> Vojni je analitičari smatraju suvremenom inačicom hladnoratovskoga [[Koridor Fulda|koridora Fulda]].<ref name=":10">{{Citiranje knjige |last=Howard |first=Glen |url=https://www.worldcat.org/oclc/1005143446 |title=Security in the Baltic Sea region: realities and prospects : the Rīga Conference papers 2017 |publisher=Latvian Institute of International Affairs |others=Andris Sprūds, Māris Andžāns |year=2017 |isbn=978-9934-567-10-0 |location=Riga |pages=111 |chapter=Baltic security in the age of Trump |oclc=1005143446 |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061048/https://www.worldcat.org/title/security-in-the-baltic-sea-region-realities-and-prospects-the-riga-conference-papers-2017/oclc/1005143446 |archive-date=2. svibnja 2022. |url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=McLeary |first=Paul |date=2015-10-01 |title=Is NATO's New Fulda Gap in Poland? |url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/natosource/is-nato-s-new-fulda-gap-in-poland/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/https://www.atlanticcouncil.org/blogs/natosource/is-nato-s-new-fulda-gap-in-poland/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-04-01 |website=Atlantic Council |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-05-18 |title=If Russia ever acts against NATO, US soldiers at Suwalki Gap may be first to fight back |url=https://www.stripes.com/news/if-russia-ever-acts-against-nato-us-soldiers-at-suwalki-gap-may-be-first-to-fight-back-1.547272 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210518114834/https://www.stripes.com/news/if-russia-ever-acts-against-nato-us-soldiers-at-suwalki-gap-may-be-first-to-fight-back-1.547272 |archive-date=2021-05-18 |access-date=2022-03-30 |website=Stars and Stripes}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=McLeary |first=Paul |title=Meet the New Fulda Gap |url=https://foreignpolicy.com/2015/09/29/fulda-gap-nato-russia-putin-us-army/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/https://foreignpolicy.com/2015/09/29/fulda-gap-nato-russia-putin-us-army/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=Foreign Policy |language=en-US}}</ref> U početku je ova ranjivost bila relativno malo zabrinjavajuća jer je tijekom većeg dijela [[1990-ih]] Rusija prolazila duboku gospodarsku [[Depresija (ekonomija)|depresiju]] i političku krizu, što je zahtijevalo velike rezove u vojnom proračunu zemlje.<ref name=":62">{{Citiranje časopisa |last=Sakson |first=Andrzej |date=2014-01-01 |title=Obwód Kaliningradzki a bezpieczeństwo Polski |trans-title=Kaliningrad Oblast and the security of Poland |url=http://pressto.amu.edu.pl/index.php/ps/article/view/874 |url-status=live |journal=Przegląd Strategiczny |language=pl |issue=7 |pages=109 |doi=10.14746/ps.2014.1.8 |issn=2084-6991 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101850/https://pressto.amu.edu.pl/index.php/ps/article/view/874 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Premda je Rusija imala brojčano značajnu vojsku, njezina je opremljenost bila slaba i imala je malu sposobnost vojnog djelovanja.<ref name=":9">{{Citiranje časopisa |last=Kowalczewski |first=Jan |year=2018 |title=Znaczenie polityczno-militarne przesmyku suwalskiego |trans-title=Political and military significance of the Suwałki Gap |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=698515 |url-status=live |journal=Przegląd Geopolityczny |language=Polish |issue=25 |pages=104–115 |issn=2080-8836 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101844/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=698515 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Osim toga, odnosi Rusije i NATO-a tada su bili otvoreniji, Rusija nije bila bitno neprijateljski raspoložena prema NATO-u što je potvrđeno potpisivanjem sporazuma ''Founding Act on Mutual Relations, Cooperation and Security'' iz 1997., a smatralo se da će Rusija krenuti putem [[Mirotvorstvo|pacifističke]] demokracije i smanjujući svoj vojni i nuklearni potencijal.<ref>{{Citiranje knjige |last=Doran |first=Peter B. |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-11-Unfinished_Business.pdf |title=Unfinished Business: Why and How the U.S. Should Establish a Permanent Military Presence on NATO's Eastern Flank |last2=Wojcik |first2=Ray |publisher=Center for European Policy Analysis |year=2018 |location=Washington, DC |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220308083104/https://cepa.org/cepa_files/2018-11-Unfinished_Business.pdf |archive-date=8. ožujka 2022. |url-status=live}}</ref>{{Efn|Sporazum ''Founding Act on Mutual Relations, Cooperation and Security'' iz 1997. nije ratificiran, stoga nije pravno obvezujući.<ref>{{cite web |url=https://carnegieeurope.eu/strategiceurope/71385 |title=The NATO-Russia Founding Act: A Dead Letter |website=Carnegie Moscow Center |last=Deni |first=John R. |date=2017-06-29 |access-date=28. travnja 2022. |archive-date=21. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220421142645/https://carnegieeurope.eu/strategiceurope/71385 |url-status=live}}</ref>}} NATO-va odluka da neće graditi stalne baze iza rijeke [[Odra|Odre]] tada se činila razumnom.<ref name=":102">{{Citiranje knjige |last=Howard |first=Glen |url=https://www.worldcat.org/oclc/1005143446 |title=Security in the Baltic Sea region: realities and prospects : the Rīga Conference papers 2017 |publisher=Latvian Institute of International Affairs |others=Andris Sprūds, Māris Andžāns |year=2017 |isbn=978-9934-567-10-0 |location=Riga |pages=111 |chapter=Baltic security in the age of Trump |oclc=1005143446 |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061048/https://www.worldcat.org/title/security-in-the-baltic-sea-region-realities-and-prospects-the-riga-conference-papers-2017/oclc/1005143446 |archive-date=2. svibnja 2022. |url-status=live}}</ref> {{Multiple image|image1=Slavic Brotherhood 2020 Hozha military ground tanks traversing water.jpg|caption1=Tenkovi prolaze preko vodene prepreke na vojnom poligonu Goža u blizini [[Grodnenska oblast|Grodnenske oblasti]] u Bjelorusiji 30 km istočno od prevlake Suwałki tijekom vojne vježbe "Slavensko bratstvo" 2020.|image2=Zapad 2021 multiple rocket launcher firing (Obuz-Lesnovsky).jpg|caption2=Paljba [[Višecijevni bacač raketa|višecijevnog bacača raketa]] tijekom vojne vježbe "Zapad 2021" na vojnom poligonu Obuz-Lesnaja kod [[Baranaviča]] u Bjelorusiji.|image3=3500709 A German Army Soldier directs military vehicles onto land during combined exercises in Lithuania 2017.jpg|caption3=Vojnik njemačkih oružanih snaga daje upute tenku pri izlasku iz vode tijekom vojne vježbe "Željezni vuk" 2017. u Litvi.|direction=vertical|alt1=Three tanks covered by tree branches, one of which is partially submerged in water|alt2=Military vehicles firing rockets in a field|alt3=A tank driving out of water, people around watching}} === Jačanje napetosti === S dolaskom na vlast [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]] započelo je brojčano i kvalitativno poboljšanje naoružanja ruskih oružanih snaga.<ref name=":92">{{Citiranje časopisa |last=Kowalczewski |first=Jan |year=2018 |title=Znaczenie polityczno-militarne przesmyku suwalskiego |trans-title=Political and military significance of the Suwałki Gap |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=698515 |url-status=live |journal=Przegląd Geopolityczny |language=Polish |issue=25 |pages=104–115 |issn=2080-8836 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101844/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=698515 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Primjerice, 2018. na to su područje raspoređene baterije raketa [[9K720 Iskander|Iskander]], koje mogu nositi nuklearne bojeve glave.<ref>{{Citiranje novina |date=2018-02-05 |title=Russia deploys Iskander nuclear-capable missiles to Kaliningrad: RIA |language=en |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/article/us-russia-nato-missiles-idUSKBN1FP21Y |url-status=live |access-date=2022-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220413130948/https://www.reuters.com/article/us-russia-nato-missiles-idUSKBN1FP21Y |archive-date=13. travnja 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Kalus |first=Dominik |date=2022-02-28 |title=Atomwaffen: Nukleare Naivität - Plötzlich im Schatten der Atomraketen |language=de |trans-title=Nuclear Weapons: Nuclear Naivety - Suddenly in the shadow of nuclear missiles |work=[[Die Welt]] |url=https://www.welt.de/politik/ausland/plus237188609/Atomwaffen-Nukleare-Naivitaet-Ploetzlich-im-Schatten-der-Atomraketen.html |url-status=live |access-date=2022-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061046/https://www.welt.de/politik/ausland/plus237188609/Atomwaffen-Nukleare-Naivitaet-Ploetzlich-im-Schatten-der-Atomraketen.html |archive-date=2. svibnja 2022.}}</ref> Dodatni raketni sustavi raspoređeni su kasnih 2010-ih i to protubrodske rakete [[K-300P Bastion-P]] i [[P-800 Oniks]], te protuzračne rakete [[S-400]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Klein|first=Robert M.|last2=Lundqvist|first2=Stephan|last3=Sumangil|first3=Ed|last4=Pettersson|first4=Ulrica|date=November 2019|title=Baltics Left of Bang: The Role of NATO with Partners in Denial-Based Deterrence|url=https://www.proquest.com/docview/2321876856|url-status=live|journal=Strategic Forum|language=en|publisher=[[National Defense University]]|id={{ProQuest|2321876856}}|archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061053/https://www.proquest.com/docview/2321876856|archive-date=2 May 2022|access-date=2022-04-02|via=Proquest}}<templatestyles src="Module:Citation/CS1/styles.css" /></ref><ref>{{Citiranje weba |title=Strengthening the Defense of NATO's Eastern Frontier |url=https://csbaonline.org/research/publications/strengthening-the-defense-of-natos-eastern-frontier/publication/1 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220210103122/https://csbaonline.org/research/publications/strengthening-the-defense-of-natos-eastern-frontier/publication/1 |archive-date=10. veljače 2022. |access-date=2022-04-01 |website=Center for Strategic and Budgetary Assessments |language=en}}</ref><ref name=":242">{{Citiranje weba |date=2017-01-03 |title=The Russia - NATO A2AD Environment |url=https://missilethreat.csis.org/russia-nato-a2ad-environment/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220408164041/https://missilethreat.csis.org/russia-nato-a2ad-environment/ |archive-date=8. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=Missile Threat - Center for Strategic and International Studies |language=en-US}}</ref> Općenito je važnost koridora među zapadnim državama u početku podcijenjena zbog činjenice da su zapadne zemlje nastojale normalizirati odnose s Rusijom.<ref name=":26">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> Stoga je većina NATO-ovih aktivnosti koncentrirana na vojne vježbe, a ne na odvraćanje raspoređivanjem sustava naoružanja.<ref>{{Citiranje knjige |last=Clark |first=Wesley |url=https://icds.ee/wp-content/uploads/2015/ICDS_Report-Closing_NATO_s_Baltic_Gap.pdf |title=Closing NATO's Baltic gap |last2=Luik |first2=Jüri |last3=Ramms |first3=Egon |last4=Shirreff |first4=Richard |year=2016 |others=International Centre for Defence and Security |isbn=978-9949-9448-7-3 |location=Tallinn, Estonia |oclc=952565467 |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220303011354/https://icds.ee/wp-content/uploads/2015/ICDS_Report-Closing_NATO_s_Baltic_Gap.pdf |archive-date=3. ožujka 2022. |url-status=live}}</ref> Promjena politike dogodila se postupno nakon [[Rusko-ukrajinski rat|ruske agresije na Ukrajinu]], koja je započela 2014.<ref name=":72">{{Citiranje časopisa |last=Frühling |first=Stephan |last2=Lasconjarias |first2=Guillaume |date=2016-03-03 |title=NATO, A2/AD and the Kaliningrad Challenge |url=https://doi.org/10.1080/00396338.2016.1161906 |url-status=live |journal=[[Survival (journal) |Survival]] |volume=58 |issue=2 |pages=95–116 |doi=10.1080/00396338.2016.1161906 |issn=0039-6338 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061047/https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/00396338.2016.1161906 |archive-date=2. svibnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Scholtz |first=Leopold |date=Listopad 2020. |title=The Suwalki GAP dilemma: A strategic and operational analysis |url=https://scientiamilitaria.journals.ac.za/pub/article/view/1293 |url-status=live |journal=[[Scientia Militaria]] |volume=48 |issue=1 |pages=23–40 |doi=10.5787/48-1-1293 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201203114002/https://scientiamilitaria.journals.ac.za/pub/article/view/1293 |archive-date=3. prosinca 2020. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref name=":11">{{Citiranje časopisa |last=Kulesa |first=Łukasz |year=2019 |title=Wzmocnienie obecności wojskowej USA w Polsce: perspektywa amerykańskich think tanków |trans-title=Strengthening the US military presence in Poland: the perspective of American think tanks |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=778967 |url-status=live |journal=Polski Przegląd Dyplomatyczny |language=pl |volume=77 |issue=2 |pages=104–119 |issn=1642-4069 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101846/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=778967 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Nakon summita u [[Wales]]u [[2014.]], a zatim summita u [[Varšava|Varšavi]] [[2016.]], članice NATO-a dogovorile su veću vojnu nazočnost u istočnim državama članicama Saveza, što je oblikovano u doktrinu [[Pojačana prednja prisutnost NATO-a|pojačane prednje prisutnosti NATO-a]].<ref>{{Citiranje weba |title=NATO's military presence in the east of the Alliance |url=https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_136388.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220331223713/https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_136388.htm |archive-date=31. ožujka 2022. |access-date=2022-04-02 |website=[[NATO]] |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Antczak |first=Anna |last2=Śliwa |first2=Zdzisław |date=2018-12-12 |title=Security dilemmas of the Baltic region |url=https://pressto.amu.edu.pl/index.php/ssp/article/view/16922 |url-status=live |journal=Środkowoeuropejskie Studia Polityczne |issue=3 |pages=119–134 |doi=10.14746/ssp.2018.3.8 |issn=1731-7517 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101611/https://pressto.amu.edu.pl/index.php/ssp/article/view/16922 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Poljska strana je 2018. godine predložila raspoređivanje stalne [[Divizija|oklopne divizije]] i izgradnju vojne baze na području [[Bydgoszcz]] - [[Toruń]] (predložili su naziv "[[Fort Trump]]") i dodjelu 2 milijarde dolara financijske potpore,<ref name=":11" /> ali NATO na to nije pristao iz straha da je to potencijalno u suprotnosti s sporazumom iz 1997., koji između ostalog brani NATO-u izgradnju stalnih vojnih baza pokraj prevlake Suwałki.<ref>{{Citiranje novina |last=Kulha |first=Shari |date=2022-03-22 |title=How the little-known Suwalki Corridor could largely block NATO assistance to Baltic states |language=en |work=National Post |url=https://nationalpost.com/news/world/how-the-little-known-but-vital-suwalki-corridor-could-block-nato-road-and-rail-assistance-to-baltic-states |url-status=live |access-date=2022-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061052/https://nationalpost.com/news/world/how-the-little-known-but-vital-suwalki-corridor-could-block-nato-road-and-rail-assistance-to-baltic-states |archive-date=2. svibnja 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2020-08-04 |title=U.S. Military Presence in Poland |url=https://crsreports.congress.gov/product/pdf/IF/IF11280 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220124234946/https://crsreports.congress.gov/product/pdf/IF/IF11280 |archive-date=24. siječnja 2022. |access-date=3. travnja 2022. |website=Congressional Research Service}}</ref> Premda NATO u konačnici nije izgradio stalnu vojnu bazu, vojna situacija u regiji neprestance eskalira, a čini se da je taktika odvraćanja samo povećala koncentraciju vatrene moći na obje strane.<ref name=":192">{{Citiranje časopisa |last=Veebel |first=Viljar |last2=Sliwa |first2=Zdzislaw |date=2019-08-21 |title=The Suwalki Gap, Kaliningrad and Russia's Baltic Ambitions |url=http://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |url-status=live |journal=[[Scandinavian Journal of Military Studies]] |language=en |volume=2 |issue=1 |pages=111–121 |doi=10.31374/sjms.21 |issn=2596-3856 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322165902/https://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |archive-date=22. ožujka 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> U području prevlake Suwałki održane su brojne vojne vježbe, primjerice ruske vježbe Zapad 2017, Zapad 2021 u Bjelorusiji i Kalinjingradskoj oblasti,<ref name=":192" /> te NATO-ove vježbe ''Iron Wolf'' 2017. u [[Litva|Litvi]] i višegodišnje vježbe ''Saber Strike.''<ref>{{Citiranje weba |last=Iriarte |first=Daniel |date=2017-08-21 |title=El 'corredor de Suwalki', la franja de la que depende la seguridad de Europa |trans-title=The 'Suwalki corridor', the strip on which Europe's security depends |url=https://www.elconfidencial.com/mundo/2017-08-21/franja-suwalki-seguridad-europa-rusia_1429582/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/https://www.elconfidencial.com/mundo/2017-08-21/franja-suwalki-seguridad-europa-rusia_1429582/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=El Confidencial |language=es}}</ref> Ruske snage nisu napustile Bjelorusiju nakon vježbi 2022., već su [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|napale Ukrajinu sa sjevera]] u veljači i ožujku iste godine. Ekskalacijom sukoba na svojim istočnim granicama, NATO je ojačao svoje istočno krilo s još više vojnih postrojbi,<ref>{{Citiranje weba |last=Brzozowski |first=Alexandra |date=2022-02-24 |title=NATO to beef up Eastern flank defence, hold summit after Russian attack on Ukraine |url=https://www.euractiv.com/section/defence-and-security/news/nato-to-beef-up-eastern-flank-defence-hold-summit-after-russian-attack-on-ukraine/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101844/https://www.euractiv.com/section/defence-and-security/news/nato-to-beef-up-eastern-flank-defence-hold-summit-after-russian-attack-on-ukraine/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=Euractiv |language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-31 |title=Nato head assures Poland, Lithuania of alliance's protection |url=https://www.thefirstnews.com/article/nato-head-assures-poland-lithuania-of-alliances-protection-29296 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220403201303/https://www.thefirstnews.com/article/nato-head-assures-poland-lithuania-of-alliances-protection-29296 |archive-date=3. travnja 2022. |access-date=2022-04-03 |website=The First News |language=en}}</ref> iako je prije odlučeno da neće uspostaviti stalnu prisutnost na svojim istočnim granicama.<ref>{{Citiranje novina |last=[[Reuters]] |date=2022-04-11 |title=NATO plans full-scale military presence at border, says Stoltenberg |language=en |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/europe/nato-plans-permanent-military-presence-border-says-stoltenberg-telegraph-2022-04-09/ |url-status=live |access-date=2022-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429132401/https://www.reuters.com/world/europe/nato-plans-permanent-military-presence-border-says-stoltenberg-telegraph-2022-04-09/ |archive-date=29. travnja 2022.}}</ref> Situacija oko tog područja dodatno se zaoštrila nakon što je Litva zabranila tranzit sankcionirane robe preko svog teritorija.<ref>{{Citiranje weba |last=Brzozowski |first=Alexandra |date=2022-06-20 |title=EU says Lithuania acted 'by the book' in Kaliningrad standoff with Russia |url=https://www.euractiv.com/section/europe-s-east/news/eu-says-lithuania-acted-by-the-book-in-kaliningrad-standoff-with-russia/ |access-date=2022-06-21 |website=Euractiv |language=en-GB}}</ref> Kako se sigurnosna situacija ubrzano pogoršavala, litavski i [[island]]ski ministri vanjskih poslova rekli su da je Rusija [[De facto|''de facto'']] odbacila sporazum iz 1997.,<ref>{{Citiranje weba |title=Landsbergis: NATO no longer bound by promise to Russia not to boost forces in East |url=https://www.delfi.lt/a/89923809 |access-date=2022-04-16 |website=DELFI |language=en}}</ref> što je neizravno sugerirao i zamjenik glavnog tajnika NATO-a [[Mircea Geoană]].<ref>{{Citiranje weba |title=Mircea Geoană, secretarul general adjunct al NATO: "România este o ancoră strategică pentru NATO" |trans-title=Mircea Geoană, Deputy Secretary General of NATO: "Romania is a strategic anchor for NATO" |url=https://www.antena3.ro/emisiuni/punctul-de-intalnire/interviu-mircea-geoana-secretar-general-adjunct-nato-romania-643041.html |access-date=2022-06-21 |website=www.antena3.ro |language=Romanian}}</ref> == Trenutačno stanje == === NATO === U ožujku 2022. najbliže postrojbe NATO-a ili njegovih država članica prevlaci Suwałki bile su:<ref>{{Citiranje časopisa |date=Siječanj 2019. |title=Сувалки |journal=Зарубежное военное обозрение |language=ru |publisher=Ministry of Defence of Russia |issue=862 |pages=1 |issn=0134-921X}}</ref> * Višenacionalna brigada NATO-a s 900 njemačkih vojnika<ref>{{Citiranje weba |title=Germany ready to "essentially contribute" to formation of NATO brigade in Lithuania |url=https://www.delfi.lt/a/90037703 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502061101/https://www.delfi.lt/en/politics/germany-ready-to-essentially-contribute-to-formation-of-nato-brigade-in-lithuania.d?id=90037703 |archive-date=2. svibnja 2022. |access-date=2022-04-28 |website=DELFI |language=en}}</ref> zajedno s [[Češka|češkim]], [[Norveška|norveškim]] i [[Nizozemska|nizozemskim]] postrojbama (ukupno oko 1600 pripadnika), te [[Mehanizirana pješačka brigada Željezni vuk|mehaniziranom pješačkom brigadom Željezni vuk]] smještenom u [[Rukla|Rukli]] na litavskoj strani oko 140 km od granice.<ref>{{Citiranje novina |last=Bennhold |first=Katrin |date=2022-03-23 |title=Germany Is Ready to Lead Militarily. Its Military Is Not. |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2022/03/23/world/europe/ukraine-germany-military-russia-scholz-lithuania.html |url-status=live |access-date=2022-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428140525/https://www.nytimes.com/2022/03/23/world/europe/ukraine-germany-military-russia-scholz-lithuania.html |archive-date=28. travnja 2022. |issn=0362-4331}}</ref> Brigada je naoružana tenkovima [[Leopard 2]], [[Borbeno vozilo pješaštva|borbenim vozilima pješaštva]] [[Marder]] i samohodnim [[haubica]]ma [[Panzerhaubitze 2000|PzH-2000]].<ref name=":15">{{Citiranje weba |last=Roblin |first=Sebastien |date=2021-06-26 |title=In a Russia-NATO War, the Suwalki Gap Could Decide World War III |url=https://nationalinterest.org/blog/reboot/russia-nato-war-suwalki-gap-could-decide-world-war-iii-188690 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210626065341/https://nationalinterest.org/blog/reboot/russia-nato-war-suwalki-gap-could-decide-world-war-iii-188690 |archive-date=26. lipnja 2021. |access-date=2022-03-30 |website=The National Interest |language=en}}</ref> Podjedinica brigade Željeznog vuka, mehanizirana ulanska bojna Velike vojvotkinje Birutė smještena je u [[Alytus]]u oko 60 km od poljsko-litavske granice. Litavski parlament [[seimas]] usvojio je prijedlog zakona o hitnom reaktiviranju i modernizaciji napuštene vojne baze u [[Rūdininkai vježbalište|Rūdininkaiju]] oko 35 km južno od Vilniusa i 125 km od prevlake Suwałki.<ref>{{Citiranje weba |last=Peseckyte |first=Giedre |date=2022-04-15 |title=Lithuania to set up new military training ground |url=https://www.euractiv.com/section/politics/short_news/lithuania-to-set-up-new-military-training-ground/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220416163731/https://www.euractiv.com/section/politics/short_news/lithuania-to-set-up-new-military-training-ground/ |archive-date=16. travnja 2022. |access-date=2022-04-28 |website=www.euractiv.com |language=en-GB}}</ref> Baza je ponovno otvorena 2. lipnja 2022. i može primiti 3000 vojnika.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-02 |title=Lithuania opens Rūdninkai military training area |url=https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/1709127/lithuania-opens-rudninkai-military-training-area |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220613025359/https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/1709127/lithuania-opens-rudninkai-military-training-area |archive-date=13. lipnja 2022. |access-date=2022-06-14 |website=lrt.lt |language=en}}</ref> * Američka skupina veličine [[Bojna|bataljuna]] (800 ljudi) [[185. pješačka pukovnija (Sjedinjene Države)|185. pješačke pukovnije]] (od sredine 2022.) zajedno s poljskom 15. mehaniziranom brigadom, 400 britanskih [[Kraljevska dragonska garda|kraljevskih dragona]] i manji broj rumunjskih i hrvatskih vojnika. Te su postrojbe stacionirane u blizini poljskih gradova [[Orzysz]] i [[Bemowo Piskie]], otprilike na istoj udaljenosti od granice kao i Rukla s litavske strane.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-02 |title=Battle Group Poland's Storm Battery fires for effect |url=https://mncne.nato.int/newsroom/news/2021/battle-group-polands-storm-battery-fires-for-effect.aspx |access-date=2022-04-28 |website=NATO Multinational Corps Northeast |language=en |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-25 |title=‘The Russians could come any time’: fear at Suwałki Gap on EU border |url=https://www.theguardian.com/world/2022/jun/25/russians-could-come-any-time-fear-suwalki-gap-eu-border |access-date=2022-06-27 |website=the Guardian |language=en}}</ref> Snage su naoružane američkim tenkovima [[M1 Abrams]] i poljskim modificiranim tenkovima [[T-72]], [[Stryker]]om, [[M3 Bradley]] i poljskim borbenim vozilima pješaštva [[BMP-1|BWP-1]], hrvatskim raketnim sustavom M-92 i rumunjskim sustavom protuzračne obrane.<ref name=":142">{{Citiranje weba |last=Lesiecki |first=Rafał |date=2022-04-01 |title=Przesmyk suwalski. Dlaczego jest tak ważny dla NATO |trans-title=Suwałki Gap. Why is it so important to NATO |url=https://tvn24.pl/polska/przesmyk-suwalski-mapa-dlaczego-jest-tak-wazny-dla-nato-5658660 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220416080609/https://tvn24.pl/polska/przesmyk-suwalski-mapa-dlaczego-jest-tak-wazny-dla-nato-5658660 |archive-date=16. travnja 2022. |access-date=2022-04-16 |website=TVN24 |language=pl}}</ref><ref name=":15" /> Sve brigade iz drugih zemalja NATO-a u obje zemlje smjenjuju se na rotacijskoj osnovi. Poljske i litavske brigade domaćini potpisale su sporazum o međusobnoj suradnji 2020. godine, ali za razliku od međunarodnih snaga, one nisu podređene zapovjedništvu NATO-a.<ref>{{Citiranje knjige |url=https://www.foi.se/rest-api/report/FOI-R--5013--SE |title=Western Military Capability in Northern Europe 2020. Part II: National Capabilities |publisher=Swedish Defence Research Agency |year=2021 |editor-last=Frisell |editor-first=Eva Hagström |location=[[Stockholm]] |pages=86 |access-date=16. travnja 2022. |editor-last2=Pallin |editor-first2=Krister |archive-url=https://web.archive.org/web/20220416080609/https://www.foi.se/rest-api/report/FOI-R--5013--SE |archive-date=16. travnja 2022. |url-status=live}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Thomas |first=Matthew |date=2020-02-27 |title=Defending the Suwałki Gap |url=https://balticsecurity.eu/defending_suwalki_gap/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419015345/https://balticsecurity.eu/defending_suwalki_gap/ |archive-date=19. travnja 2021. |access-date=2022-03-31 |website=Baltic Security Foundation |language=en-us}}</ref> * [[14. protutenkovska topnička pukovnija (Poljska)|14. protutenkovska topnička pukovnija]] pod [[Poljske oružane snage|poljskim]] zapovjedništvom smještena je u vojarni u [[Suwałki]]ju i naoružana je izraelskim raketama [[Spike (projektil)|Spike-LR]]. Dodatne postrojbe pod poljskim zapovjedništvom na ovom području jesu topnička pukovnija u [[Węgorzewo|Węgorzewu]], mehanizirana brigada u [[Giżycko|Giżycku]] i protuzračna jedinica u [[Gołdap]]u.<ref name=":252">{{Citiranje weba |last=Piątek |first=Marcin |date=2022-05-17 |title=Przesmyk suwalski: rejon wrażliwy |trans-title=Suwałki Gap: a sensitive area |url=https://www.polityka.pl/fotoreportaze/2165965,1,przesmyk-suwalski-rejon-wrazliwy.read |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518170231/https://www.polityka.pl/fotoreportaze/2165965,1,przesmyk-suwalski-rejon-wrazliwy.read |archive-date=18. svibnja 2022. |access-date=2022-05-18 |website=Polityka |language=pl}}</ref> * U slučaju kriznog stanja u kratkom je vremenu dostupno do 40 000 vojnika [[NATO Snage za odgovor|Snaga za odgovor NATO-a]] aktiviranih 25. veljače 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-02-25 |title=What is NATO's Response Force, and why is it being activated? |url=https://news.northeastern.edu/2022/02/25/nato-response-force/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220227092017/https://news.northeastern.edu/2022/02/25/nato-response-force/ |archive-date=27. veljače 2022. |access-date=2022-04-28 |website=News @ Northeastern |language=en-US}}</ref> U lipnju 2022. [[glavni tajnik NATO-a]] [[Jens Stoltenberg]] obećao je baltičkim državama pojačanje u naoružanju i ljudstvu povećavajući prisutnost NATO-a na 3000 do 5000 vojnika u svakoj od baltičkih država i Poljskoj, a Snage za odgovor NATO-a povećat će se na 300 000 vojnika.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-27 |title=Nato to put 300,000 troops on high alert in response to Russia threat |url=https://www.theguardian.com/world/2022/jun/27/nato-300000-troops-high-alert-russia-threat-ukraine |access-date=2022-06-27 |website=the Guardian |language=en}}</ref> === Rusija i Bjelorusija === [[Kalinjingradska oblast]] je jako militarizirano područje podređeno zapovjedništvu Zapadnoga vojnog okruga [[Oružane snage Rusije|Ruske vojske]],<ref>{{Citiranje novina |date=2020-12-07 |title=Russia adds firepower to Kaliningrad exclave citing NATO threat |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/russia-military-kaliningrad-idUSKBN28H1B8 |url-status=live |access-date=2022-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428170204/https://www.reuters.com/article/russia-military-kaliningrad-idUSKBN28H1B8 |archive-date=28. travnja 2022.}}</ref> opremljeno najboljom vojnom opremom i najelitnijim vojnim snagama kojima Rusija raspolaže.<ref name=":16">{{Citiranje knjige |last=Muzyka |first=Konrad |url=https://www.cna.org/CNA_files/PDF/Russian-Forces-in-the-Western-Military-District.pdf |title=Russian Forces in the Western Military District |publisher=Center for Naval Analyses |year=2021 |location=[[Arlington, Va.]] |access-date=28. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709143359/https://www.cna.org/CNA_files/PDF/Russian-Forces-in-the-Western-Military-District.pdf |archive-date=9. srpnja 2021. |url-status=live}}</ref> Od 1997. do 2010. cijela je oblast organizirana kao posebna regija pod jedinstvenim zapovjedništvom svih snaga koje su tamo smještene. Kaliningrad je stožer [[Baltička flota|Baltičke flote]] i stožer 11. armijskog korpusa [[Ruska ratna mornarica|Ruske ratne mornarice]] s velikom sposobnošću protuzračne obrane i čije su divizije prošle opsežnu modernizaciju u kasnim 2010-ima. Jedinice smještene u [[Kalinjingrad]]u sposobne su za borbu srednjeg intenziteta u tom području bez potpore s ruskog kopna. Grad [[Gusev]] u istočnome dijelu ''oblasti'' oko 50 km od tromeđe Vištytis, domaćin je 79. motorizirane streljačke brigade opremljene s [[BMP-2]] i samohodnim haubicama [[2S19 Msta]] i 11. tenkovske pukovnije s 90 tenkova od kojih su većina [[T-72]]B1, a najmanje 23 tenka su noviji T- 72B3s.<ref>{{Citiranje weba |title=Военную группировку в Калининградской области усилили танками Т-72Б3М |url=https://rg.ru/2021/10/07/reg-szfo/voennuiu-gruppirovku-v-kaliningradskoj-oblasti-usilili-tankami-t-72b3m.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211124051448/https://rg.ru/2021/10/07/reg-szfo/voennuiu-gruppirovku-v-kaliningradskoj-oblasti-usilili-tankami-t-72b3m.html |archive-date=24. studenoga 2021. |access-date=2022-04-28 |website=Российская газета}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-07 |title=Балтфлот пополнился новыми усовершенствованными танками |url=https://kaliningrad.rbc.ru/kaliningrad/07/11/2021/618792559a7947e16d70e0b2 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402133133/https://kaliningrad.rbc.ru/kaliningrad/07/11/2021/618792559a7947e16d70e0b2 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-04-28 |website=РБК |language=ru}}</ref> Raketne jedinice stacionirane u zračnoj bazi [[Černjahovsk]] opremljene su raketnim sustavom [[9K720 Iskander|Iskander]], a većina jedinica smještena u okolici Kalinjingrada opremljena je višecjevnim raketnim bacačima [[BM-30 Tornado|Smerč]] i [[BM-27 Uragan]].<ref name=":16" /> Ruske snage u Kalinjingradu također su opremljene za vođenje [[Elektroničko ratovanje|elektroničkog ratovanja]],<ref name=":16" /> u kojem su stekle veliko iskustvo tijekom operacija [[Hibridni rat|hibridnog ratovanja]] u [[Rat u istočnoj Ukrajini|Donbasu]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=Kallberg |first=Jan |last2=Hamilton |first2=Stephen |last3=Sherburne |first3=Matthew |date=2020-05-28 |title=Electronic Warfare in the Suwalki Gap: Facing the Russian "Accompli Attack" |url=https://ndupress.ndu.edu/Media/News/News-Article-View/Article/2106498/electronic-warfare-in-the-suwalki-gap-facing-the-russian-accompli-attack/ |url-status=live |journal=National Defense University Press |archive-url=https://web.archive.org/web/20211206011720/https://ndupress.ndu.edu/Media/News/News-Article-View/Article/2106498/electronic-warfare-in-the-suwalki-gap-facing-the-russian-accompli-attack/ |archive-date=6. prosinca 2021. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Rusija nije službeno potvrdila ima li [[Rusko oružje za masovno uništenje|nuklearne bojeve glave]] u [[Enklava|eksklavi]], ali poznato je da projektili Iskander mogu nositi takvo oružje.<ref>{{Citiranje novina |date=2018-02-06 |title=Russia defends right to deploy missiles after Kaliningrad rebuke |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-russia-nato-missiles-kremlin-idUSKBN1FQ1AG |url-status=live |access-date=2022-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429031001/https://www.reuters.com/article/us-russia-nato-missiles-kremlin-idUSKBN1FQ1AG |archive-date=29. travnja 2022.}}</ref> [[Federacija američkih znanstvenika]] objavila je 2018. fotografije na kojima se vidi kako se skladište oružja sjeverozapadno od Kalinjingrada nadograđuje na način da se omogući skladištenje nuklearnog oružja,<ref>{{Citiranje weba |date=2018-06-18 |title=Kaliningrad photos appear to show Russia upgrading nuclear weapons bunker |url=http://www.theguardian.com/world/2018/jun/18/kaliningrad-nuclear-bunker-russia-satellite-photos-report |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429031001/https://www.theguardian.com/world/2018/jun/18/kaliningrad-nuclear-bunker-russia-satellite-photos-report |archive-date=29. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=The Guardian |language=en}}</ref> a litavski ministar obrane [[Arvydas Anušauskas]] tvrdi da ih Rusija već ima u eksklavi.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-14 |title=Russia warns of nuclear weapons in Baltic if Sweden and Finland join Nato |url=https://www.theguardian.com/world/2022/apr/14/russia-says-it-will-reinforce-borders-if-sweden-and-finland-join-nato |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429033554/https://www.theguardian.com/world/2022/apr/14/russia-says-it-will-reinforce-borders-if-sweden-and-finland-join-nato |archive-date=29. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=the Guardian |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-14 |title=Lithuanian officials puzzled by Russia's threat to deploy nuclear weapons in Kaliningrad |url=https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/1673659/lithuanian-officials-puzzled-by-russia-s-threat-to-deploy-nuclear-weapons-in-kaliningrad |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429031003/https://www.lrt.lt/en/news-in-english/19/1673659/lithuanian-officials-puzzled-by-russia-s-threat-to-deploy-nuclear-weapons-in-kaliningrad |archive-date=29. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=LRT |language=en}}</ref> Bjelorusko vojno zapovjedništvo, iako je formalno neovisno, organizacijski se uskladilo s ruskim zapovjedništvom i u mnogim je aspektima u potpunosti ili u znatnoj mjeri ovisno o ruskim obrambenim institucijama i postrojbama. Premda premalo ulaže u vlastitu vojsku, bjeloruske su vlasti radije produbile vojnu suradnju sa svojim istočnim susjedom i ostavile vlastitu vojsku s niskim ofenzivnim sposobnostima i jedinom izvedivom ulogom potpore glavnim ruskim snagama.<ref>{{Citiranje knjige |last=Wilk |first=Andrzej |url=https://www.osw.waw.pl/sites/default/files/Raport-OSW_Rosyjska-armia-bialoruska_net_1.pdf |title=Rosyjska armia białoruska: praktyczne aspekty integracji wojskowej Białorusi i Rosji |publisher=Centre for Eastern Studies |year=2021 |location=Warsaw |language=pl |access-date=28. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220319212332/https://www.osw.waw.pl/sites/default/files/Raport-OSW_Rosyjska-armia-bialoruska_net_1.pdf |archive-date=19. ožujka 2022. |url-status=live}}</ref><ref name=":17">{{Citiranje časopisa |last=Piss |first=Piotr |date=2018-06-01 |title='Belarus – a significant chess piece on the chessboard of regional security |url=https://www.sciendo.com/article/10.2478/jobs-2018-0004 |url-status=live |journal=Journal on Baltic Security |language=en |volume=4 |issue=1 |pages=39–54 |doi=10.2478/jobs-2018-0004 |issn=2382-9230 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428170207/https://www.sciendo.com/article/10.2478/jobs-2018-0004 |archive-date=28. travnja 2022. |access-date=28. travnja 2022.}}</ref> Primjerice, zemlje imaju zajednički sustav protuzračne obrane, uključujući i zapovjedništvo.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Dyner |first=Anna Maria |year=2017 |title=The Armed Forces of Belarus |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=561139 |journal=The Polish Quarterly of International Affairs |language=English |volume=26 |issue=1 |pages=38–58 |issn=1230-4999}}</ref> Na bjeloruskoj je strani relativno malo postrojbi. Sjedište Zapadnoga operativnog zapovjedništva (jedno od dva u Bjelorusiji) i 6. mehanizirana brigada opremljena protuzračnim raketnim sustavom [[S-300]] smješteni su u [[Grodno|Grodnu]],<ref>{{Citiranje časopisa |last=Orzech |first=Krzysztof |year=2021 |title=The threats to Poland posed by the Republic of Belarus in the context of the crisis situation on the Polish-Belarusian border |url=http://sbn.wat.edu.pl/pdf-147013-73457?filename=ZAGROZENIA%20DLA%20POLSKI.pdf |url-status=live |journal=National Security Studies (Poland) |language=pl |volume=22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429235257/http://sbn.wat.edu.pl/pdf-147013-73457?filename=ZAGROZENIA%20DLA%20POLSKI.pdf |archive-date=29. travnja 2022. |access-date=29. travnja 2022.}}</ref> a baza zračnih snaga u [[Lida|Lidi]].<ref name=":17" /> Bjeloruske vojne snage dobile su od Rusije pojačanja u naoružanju uoči vježbi Zapad-2021, primjerice više raketa za sustav S-300 u Grodnu,<ref>{{Citiranje weba |last=Kofman |first=Michael |date=2021-09-08 |title=Zapad-2021: What to Expect From Russia's Strategic Military Exercise |url=https://warontherocks.com/2021/09/zapad-2021-what-to-expect-from-russias-strategic-military-exercise/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430122213/https://warontherocks.com/2021/09/zapad-2021-what-to-expect-from-russias-strategic-military-exercise/ |archive-date=30. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=War on the Rocks |language=en-US}}</ref> i raketni sustav [[S-400]] u [[Gomeljska oblast|Gomeljskoj oblasti]] početkom 2022. [[Aleksandar Lukašenko]] je u svibnju 2022. objavio da je Bjelorusija od Ruske Federacije kupila raketne sustave Iskander i S-400.<ref>{{Citiranje weba |title=Лукашенко сообщил о закупке у России ракет "Искандер" и С-400 |url=https://www.rbc.ru/politics/19/05/2022/628670459a7947017bf4c0be |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220614122642/https://www.rbc.ru/politics/19/05/2022/628670459a7947017bf4c0be/ |archive-date=14. lipnja 2022. |access-date=2022-06-14 |website=РБК |language=ru}}</ref> == Strategija == === Napad === Postoji široki konsenzus među zapadnim vojnim [[Trust mozgova|trustovima mozgova]] da bi svaki hipotetski napad na [[NATO]] započeo ili uključivao pokušaj zauzimanja prevlake Suwałki i okruživanja [[Baltičke države|baltičkih država]] s kopna.<ref name=":112">{{Citiranje časopisa |last=Kulesa |first=Łukasz |year=2019 |title=Wzmocnienie obecności wojskowej USA w Polsce: perspektywa amerykańskich think tanków |trans-title=Strengthening the US military presence in Poland: the perspective of American think tanks |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=778967 |url-status=live |journal=Polski Przegląd Dyplomatyczny |language=pl |volume=77 |issue=2 |pages=104–119 |issn=1642-4069 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101846/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=778967 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Smatra se da razlozi za navodni napad nisu primarno ruska okupacija triju bivših sovjetskih republika, već sijanje nepovjerenja u sposobnost NATO-a u obrani vlastitih članica, diskreditiranje zapadnoga vojnog saveza i etabliranje položaja [[Rusija|Rusije]] kao jedne od glavnih vojnih sila.<ref name=":193">{{Citiranje časopisa |last=Veebel |first=Viljar |last2=Sliwa |first2=Zdzislaw |date=2019-08-21 |title=The Suwalki Gap, Kaliningrad and Russia's Baltic Ambitions |url=http://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |url-status=live |journal=[[Scandinavian Journal of Military Studies]] |language=en |volume=2 |issue=1 |pages=111–121 |doi=10.31374/sjms.21 |issn=2596-3856 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322165902/https://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |archive-date=22. ožujka 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref name=":112" /> Mogući scenarij za takav potez iznio je umirovljeni ruski pukovnik i vojni analitičar Igor Korotčenko, koji je sugerirao da bi Rusi mogli istovremeno preuzeti prevlaku Suwałki i [[Švedska|švedski]] otok [[Gotland]] dok bi istovremeno [[Radio ometanje|ometali NATO-ove radio signale]], te tako postigli presijecanje svih kopnenih i morskih putova opskrbe i istovremenu telekomunikacijsku izolaciju baltičkih država.<ref>{{Citiranje novina |last=Matthews |first=Owen |date=2022-03-21 |title=The Putin show: what Russians really watch on TV |work=[[The Daily Telegraph]] |url=https://www.telegraph.co.uk/tv/0/putin-show-russians-really-watch-tv/ |url-status=live |access-date=3. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220403200930/https://www.telegraph.co.uk/tv/0/putin-show-russians-really-watch-tv/ |archive-date=3. travnja 2022.}}</ref> Unatoč činjenici da je poljska strana prevlake Suwałki kraća, prema mišljenju stručnjaka, malo je vjerojatno da bi ruske vojne snage koristile to područje kao glavni smjer prodora. Ruski dokument iz 2019. ukazao je da bi se potencijalni napad koji bi baltičke države odsjekao od ostatka NATO-a zbog očekivanog manjeg otpora vjerojatno zbio u jugozapadnoj Litvi, nešto sjevernije od prevlake Suwałki.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Aristov |first=V.V. |last2=Kovalev |first2=V.I. |last3=Belonozhkin |first3=V.V. |last4=Mitrofanova |first4=S.V. |date=Prosinac 2019. |title=Методика оценки эффективности выполнения огневых задач подразделениями армейской авиации в тёмное время суток с учётом метеорологических условий |url=http://academy-vvs.ru/docs/editions/VKS/zhurnal_vks/12-2019/11-19.pdf |url-status=live |journal=Оперативное исскуство и тактика |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430003248/http://academy-vvs.ru/docs/editions/VKS/zhurnal_vks/12-2019/11-19.pdf |archive-date=30. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Schmies |first=Oxana |url=https://books.google.com/books?id=B4lfEAAAQBAJ&q=suwa%C5%82ki+gap&pg=PA233 |title=NATO's Enlargement and Russia |date=2021-04-30 |publisher=Columbia University Press |isbn=978-3-8382-1478-8 |pages=233 |language=en}}</ref> Isti su pravac prodora uvježbavale ruske i bjeloruske oružane snage tijekom vojnih vježbi Zapad 2017<ref name=":110">{{Citiranje časopisa |last=Parafianowicz |first=Ryszard |year=2017 |title=The military-geographical significance of the Suwałki Gap |url=http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.doi-10_5604_01_3001_0011_7839 |url-status=live |journal=[[Security and Defence]] Quarterly |language=EN |volume=17 |issue=4 |pages=3–20 |doi=10.5604/01.3001.0011.7839 |issn=2300-8741 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.doi-10_5604_01_3001_0011_7839 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref name=":162">{{Citiranje knjige |last=Muzyka |first=Konrad |url=https://www.cna.org/CNA_files/PDF/Russian-Forces-in-the-Western-Military-District.pdf |title=Russian Forces in the Western Military District |publisher=Center for Naval Analyses |year=2021 |location=[[Arlington, Va.]] |access-date=28. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709143359/https://www.cna.org/CNA_files/PDF/Russian-Forces-in-the-Western-Military-District.pdf |archive-date=9. srpnja 2021. |url-status=live}}</ref> i Zapad 2021.<ref>{{Citiranje novina |last=Milne |first=Richard |date=2022-02-20 |title=Baltic states fear encirclement as Russia security threat rises |work=Financial Times |url=https://www.ft.com/content/38b1906f-4302-4a09-b304-dc2ecf5dc771 |url-status=live |access-date=2022-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220326065124/https://www.ft.com/content/38b1906f-4302-4a09-b304-dc2ecf5dc771 |archive-date=26. ožujka 2022.}}</ref> Dokumenti [[Centra za analizu europske politike]] (CEPA)<ref name=":27">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> i [[Švedska agencija za obrambena istraživanja|Švedske agencije za obrambena istraživanja]] (FOI)<ref name=":132">{{Citiranje knjige |url=https://www.foi.se/rest-api/report/FOI-R--5012--SE |title=Western Military Capability in Northern Europe 2020. Part I: Collective Defence |publisher=Swedish Defence Research Agency |year=2021 |editor-last=Frisell |editor-first=Eva Hagström |location=[[Stockholm]] |pages=54, 104–108 |access-date=16. travnja 2022. |editor-last2=Pallin |editor-first2=Krister |archive-url=https://web.archive.org/web/20220416080613/https://www.foi.se/rest-api/report/FOI-R--5012--SE |archive-date=16. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> također ukazuju da taj pravac prodora smatraju vjerojatnijim, pošto je teren ravniji i manje šumovit, dakle povoljniji za napadno djelovanje tenkovskih i mehaniziranih pješačkih postrojbi. Faustyna Klocek bila je jedna od rijetkih koja je predložila da će se napad eventualno dogoditi preko poljskog teritorija.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Klocek |first=Faustyna |year=2018 |title=Mocarstwowa polityka Federacji Rosyjskiej współczesnym zagrożeniem dla bezpieczeństwa Polski i regionu Morza Bałtyckiego |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=744297 |url-status=live |journal=De Securitate et Defensione. O Bezpieczeństwie i Obronności |language=Polish |volume=4 |issue=2 |pages=145–157 |issn=2450-5005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=744297 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022. |via=[[CEEOL]]}}</ref> Tijekom migrantske krize na istočnoj granici NATO-a i EU-a, dužnosnici NATO-a i ukrajinske obavještajne službe izrazili su zabrinutost da će [[Bjelorusija]] poslati migrante u prevlaku Suwałki kako bi destabilizirala područje, što bi zauzvrat Rusiji dalo izgovor za razmještanje "mirovnih" postrojbi.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-12-06 |title=Putin 'is ready to invade Ukraine in the new year' |url=https://www.thetimes.co.uk/article/putin-prepared-to-invade-ukraine-in-the-new-year-dtf6mrkgk |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20211206005740/https://www.thetimes.co.uk/article/putin-prepared-to-invade-ukraine-in-the-new-year-dtf6mrkgk |archive-date=6. prosinca 2021. |access-date=2022-03-30 |website=The Times}}</ref> Manji dio analitičara, uključujući Michaela Kofmana iz američke neprofitne udruge za vojnu analizu CNA, tvrdi da je važnost prevlake Suwałki precijenjena i da su se prethodne analize, koje su nužno bile ograničene, oslanjale na pojednostavljeni pogled na [[Oružane snage Rusije|rusku vojsku]] i nisu dovoljno analizirale njezinu [[Vojna doktrina|vojnu doktrinu]] u cjelini.<ref>{{Citiranje weba |last=Kofman |first=Michael |date=2018-10-12 |title=Permanently Stationing U.S. Forces in Poland is a Bad Idea, But One Worth Debating |url=https://warontherocks.com/2018/10/permanently-stationing-u-s-forces-in-poland-is-a-bad-idea-but-one-worth-debating/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220427122327/https://warontherocks.com/2018/10/permanently-stationing-u-s-forces-in-poland-is-a-bad-idea-but-one-worth-debating/ |archive-date=27. travnja 2022. |access-date=2022-04-16 |website=War on the Rocks |language=en-US}}</ref> Početne procjene sposobnosti obrane baltičkih država u ovakvom scenariju bile su vrlo negativne. U 2016. američki trust mozgova [[RAND Corporation]] proveo je simulacije koje su procjenjivale da bi s tada dostupnim snagama NATO-a i unatoč manjoj vojnoj prisutnosti na tom području nego u sovjetsko doba, neočekivani napad ruskih oružanih snaga doveo do okupacije [[Riga|Rige]] i [[Tallinn]]a u vremenu od 36 do 60 sati od početka invazije. Analitičari pripisuju brzo napredovanje ruske vojske taktičkoj prednosti u regiji, lakšoj logistici, te boljoj manevarskoj sposobnosti i prednosti u [[Oklopništvo|oklopnim jedinicama]] i [[Topništvo|topništvu]].<ref name=":20">{{Citiranje novina |last=Axe |first=David |date=2019-10-26 |title=The Suwalki Gap Is NATO's Achilles' Heel and the Place Where Russia Could Start War |language=en |work=The Daily Beast |url=https://www.thedailybeast.com/the-suwalki-gap-is-natos-achilles-heel-and-the-place-where-russia-could-start-war |url-status=live |access-date=2022-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220401091903/https://www.thedailybeast.com/the-suwalki-gap-is-natos-achilles-heel-and-the-place-where-russia-could-start-war |archive-date=1. travnja 2022.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Shlapak |first=David A. |last2=Johnson |first2=Michael |date=2016-01-29 |title=Reinforcing Deterrence on NATO's Eastern Flank: Wargaming the Defense of the Baltics |url=https://www.rand.org/pubs/research_reports/RR1253.html |url-status=live |journal=[[RAND Corporation]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101844/https://www.rand.org/pubs/research_reports/RR1253.html |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Prema očekivanjima NATO-a, ruske oružane snage pokušat će napasti [[baltičke države]], presjeći njihov jedini kopneni put prema ostatku NATO-a i stvoriti situaciju ''[[Svršen čin|svršenog čina]]'' prije nego što pojačanja NATO-a budu u mogućnosti kopnom stići u pomoć (pojačanja zrakom su mnogo skuplja i ranjiva su na napade zemlja-zrak), samo da bi se suočili s dilemom između predaje područja osvajaču ili izravnog sukoba s ruskim postrojbama, riskirajući tako potencijalnu eskalaciju u [[Nuklearno oružje|nuklearni sukob]].<ref name=":133">{{Citiranje knjige |url=https://www.foi.se/rest-api/report/FOI-R--5012--SE |title=Western Military Capability in Northern Europe 2020. Part I: Collective Defence |publisher=Swedish Defence Research Agency |year=2021 |editor-last=Frisell |editor-first=Eva Hagström |location=[[Stockholm]] |pages=54, 104–108 |access-date=16. travnja 2022. |editor-last2=Pallin |editor-first2=Krister |archive-url=https://web.archive.org/web/20220416080613/https://www.foi.se/rest-api/report/FOI-R--5012--SE |archive-date=16. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> [[Frederick Hodges|Ben Hodges]], umirovljeni general [[Oružane snage SAD-a|američke vojske]] koji je služio kao visoki zapovjednik NATO-a i koautor rada koji je objavio CEPA,<ref name=":28">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> izjavio je 2018. da je prevlaka Suwałki područje gdje "mnoge (od) NATO-ovih slabosti konvergiraju[...]". Međutim, nakon velikih ruskih neuspjeha tijekom [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]], Hodges je promijenio mišljenje, rekavši da je NATO mnogo bolje pripremljen i da bi mogao držati kontrolu nad područjem u slučaju napada, osobito zato što bi [[Švedska]] i [[Finska]] po njegovom mišljenju vjerojatno pritekla u pomoć NATO-u unatoč tome što u tom trenutku nisu bile članovi Saveza.<ref name=":123">{{Citiranje weba |last=Pita |first=Antonio |date=2022-03-27 |title=El talón de Aquiles de la seguridad europea: un estrecho corredor polaco que discurre junto a Rusia |trans-title=The Achilles heel of European security: a narrow Polish corridor that runs alongside Russia |url=https://elpais.com/internacional/2022-03-27/el-talon-de-aquiles-de-la-seguridad-europea-un-estrecho-corredor-polaco-que-discurre-junto-a-rusia.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/https://elpais.com/internacional/2022-03-27/el-talon-de-aquiles-de-la-seguridad-europea-un-estrecho-corredor-polaco-que-discurre-junto-a-rusia.html |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-30 |website=[[El País]] |language=es}}</ref> Estonski [[zastupnik]] procijenio je da bi [[Finsko pristupanje NATO-u|članstvo Finske u NATO-u]], što se u međuvremenu i ostvarilo, sigurnosnu situaciju baltičkih država učinilo više održivom u slučaju hipotetske ruske invazije zahvaljujući alternativnom koridoru koji se proteže kroz vode [[Finski zaljev|Finskoga zaljeva]], a kojega bi mogla stvoriti i obraniti relativno robusna [[Finska mornarica]].<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-08 |title=MP: Finland NATO accession would radically change Estonian security |url=https://news.err.ee/1608559264/mp-finland-nato-accession-would-radically-change-estonian-security |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428140525/https://news.err.ee/1608559264/mp-finland-nato-accession-would-radically-change-estonian-security |archive-date=28. travnja 2022. |access-date=2022-04-28 |website=ERR News |language=en}}</ref> Također je sugerirano da bi [[švedsko pristupanje NATO-u]] konačno omogućilo NATO-u određenu [[Strateška dubina|stratešku dubinu]] u tom području i na drugi način olakšalo obranu baltičkih država.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-18 |title=Estonian ambassador: Finland likely to join NATO by end of year |url=https://news.err.ee/1608568459/estonian-ambassador-finland-likely-to-join-nato-by-end-of-year |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220426201022/https://news.err.ee/1608568459/estonian-ambassador-finland-likely-to-join-nato-by-end-of-year |archive-date=26. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=ERR |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Drozdziak |first=Natalia |date=2022-05-14 |title=NATO Expansion Could Finally Shore Up Alliance's Weakest Flank |work=Bloomberg |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-05-14/ukraine-war-nato-expansion-could-finally-shore-up-alliance-s-weakest-flank |url-status=live |access-date=18. svibnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515080624/https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-05-14/ukraine-war-nato-expansion-could-finally-shore-up-alliance-s-weakest-flank |archive-date=15. svibnja 2022.}}</ref> Čini se da među Rusima postoji snažna podrška invaziji Rusije na to područje. Rezultati ankete iz ožujka 2022. koju je proveo ukrajinski anketar skrivajući svoj identitet dok je tražio odgovore i koji je postavljao pitanja oblikujući ih u skladu s retorikom ruskih vlasti i [[Masovni mediji|masmedija]], pokazali su da bi velika većina Rusa podržala invaziju na drugu državu u slučaju "specijalne vojne operacije“ (kako Rusija službeno naziva invaziju na Ukrajinu), te da bi najveća podrška invaziji (tri četvrtine nesuzdržanih od odgovora i gotovo polovica svih ispitanika) bila protiv Poljske, a zatim protiv baltičkih država.<ref>{{Citiranje weba |title=Sondaż: Zdecydowana większość Rosjan popiera inwazję Rosji. Kolejny cel: Polska |url=https://www.rp.pl/spoleczenstwo/art35882661-sondaz-zdecydowana-wiekszosc-rosjan-popiera-inwazje-rosji-kolejny-cel-polska |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220416080609/https://www.rp.pl/spoleczenstwo/art35882661-sondaz-zdecydowana-wiekszosc-rosjan-popiera-inwazje-rosji-kolejny-cel-polska |archive-date=16. travnja 2022. |access-date=2022-04-15 |website=Rzeczpospolita |language=pl}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-16 |title=86,6% росіян підтримує збройне вторгнення РФ |url=https://activegroup.com.ua/2022/03/16/866-rosiyan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220420134228/https://activegroup.com.ua/2022/03/16/866-rosiyan/ |archive-date=20. travnja 2022. |access-date=2022-04-15 |website=Active Group |language=uk}}</ref> === Obrana === Vojni analitičari sugeriraju da geografske karakteristike prevlake Suwałki i šire regije olakšavaju obranu od napadačkih sila zbog velikih površina prekrivenih gustim šumama, potocima i jezerima koje otežavaju kretanje i manevriranje [[Oklopništvo|oklopnih postrojbi]].<ref name=":03">{{Citiranje časopisa |last=Elak |first=Leszek |last2=Śliwa |first2=Zdzisław |year=2016 |title=The Suwalki Gap : NATO's fragile hot spot |url=https://yadda.icm.edu.pl/baztech/element/bwmeta1.element.baztech-8644f79c-57ce-4afd-aa7d-e6b9e664488f |url-status=live |journal=Zeszyty Naukowe AON |language=pl |volume=2 |issue=103 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101845/https://yadda.icm.edu.pl/baztech/element/bwmeta1.element.baztech-8644f79c-57ce-4afd-aa7d-e6b9e664488f |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref name=":111">{{Citiranje časopisa |last=Parafianowicz |first=Ryszard |year=2017 |title=The military-geographical significance of the Suwałki Gap |url=http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.doi-10_5604_01_3001_0011_7839 |url-status=live |journal=[[Security and Defence]] Quarterly |language=EN |volume=17 |issue=4 |pages=3–20 |doi=10.5604/01.3001.0011.7839 |issn=2300-8741 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101610/http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.doi-10_5604_01_3001_0011_7839 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref><ref name=":253">{{Citiranje weba |last=Piątek |first=Marcin |date=2022-05-17 |title=Przesmyk suwalski: rejon wrażliwy |trans-title=Suwałki Gap: a sensitive area |url=https://www.polityka.pl/fotoreportaze/2165965,1,przesmyk-suwalski-rejon-wrazliwy.read |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220518170231/https://www.polityka.pl/fotoreportaze/2165965,1,przesmyk-suwalski-rejon-wrazliwy.read |archive-date=18. svibnja 2022. |access-date=2022-05-18 |website=Polityka |language=pl}}</ref> Osim toga, tlo u tom području znatno otežava kretanje u kišnim uvjetima, jer područja izvan cesta ili ceste bez tvrde podloge postaju [[Blato (tlo)|blatnjave]] do granice neprohodnosti.<ref name=":03" /> Izvješće Centra za analizu europske politike ističe da brdovit i šumoviti teren poljskog dijela prevlake Suwałki pogoduje obrambenom ratovanju, poput postavljanja [[zasjeda]] i držanja ukopanih položaja,<ref name=":29">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> a slaba razvijenost cestovne mreže koja uglavnom nisu izgrađena za prijevoz teškog tereta znači da se oklopne postrojbe mogu lako blokirati.<ref name=":253" /> Prirodna obrana uvelike eliminira potrebu za izgradnjom vojnih utvrda, pa su neke od njih, poput one u [[Bakałarzewo|Bakałarzewu]], pretvorene u privatne muzeje.<ref name=":253" /> S druge strane to također znači da bi bilo vrlo teško otjerati ruske vojne snage iz tog područja ako Rusija osvoji koridor, što bi se moglo dogoditi ako pojačanja NATO-a stignu prekasno.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Schut |first=Marnix |year=2019 |title=Resilience in the Baltics |url=https://www.jstor.org/stable/48581474 |url-status=live |journal=Atlantisch Perspectief |volume=43 |issue=1 |pages=31–34 |issn=0167-1847 |jstor=48581474 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101844/https://www.jstor.org/stable/48581474 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Sva izvješća ukazuju da su uvjeti nepovoljni za mehanizirane i oklopne kopnene snage, osobito po lošem vremenu.<ref name=":232">{{Citiranje weba |last=Deni |first=John R. |title=NATO Must Prepare to Defend Its Weakest Point—the Suwalki Corridor |url=https://foreignpolicy.com/2022/03/03/nato-must-prepare-to-defend-its-weakest-point-the-suwalki-corridor/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402080106/https://foreignpolicy.com/2022/03/03/nato-must-prepare-to-defend-its-weakest-point-the-suwalki-corridor/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=Foreign Policy |language=en-US}}</ref> Trenutna poljska vojna doktrina predviđa koncentriranje jedinica u blizini ruske i bjeloruske granice i vođenje kampanje obrambenog djelovanja na sličan način kao što ju je Poljska vodila u rujnu 1939.<ref>{{Citiranje weba |last=Bałuka |first=Mateusz |date=2021-02-05 |title=Ćwiczenia Zima-20: Przegrana polskiej armii w pięć dni. "Wnioski można wyciągać, jak rozegra się ich kilkaset" |url=https://wiadomosci.onet.pl/kraj/cwiczenia-zima-20-przegrana-polskiej-armii-w-piec-dni-wnioski-mozna-wyciagac-jak/9l1r9gb |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211230195724/https://wiadomosci.onet.pl/kraj/cwiczenia-zima-20-przegrana-polskiej-armii-w-piec-dni-wnioski-mozna-wyciagac-jak/9l1r9gb |archive-date=30. prosinca 2021. |access-date=2022-04-29 |website=Onet Wiadomości |language=pl}}</ref> Izveden je niz vojnih simulacija za provjeru scenarija mogućeg napada. U prvom scenariju iz 2019. godine, [[Ratna škola marinaca|War College US Marine Corps]] modelirao je hipotetsku eskalaciju u [[Treći svjetski rat]].<ref name=":222">{{Citiranje weba |date=2019-04-22 |title=How Does the Next Great Power Conflict Play Out? Lessons from a Wargame |url=https://warontherocks.com/2019/04/how-does-the-next-great-power-conflict-play-out-lessons-from-a-wargame/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429081119/https://warontherocks.com/2019/04/how-does-the-next-great-power-conflict-play-out-lessons-from-a-wargame/ |archive-date=29. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=War on the Rocks |language=en-US}}</ref> Drugi scenarij, kodnog naziva {{Abbr|Zima|Winter}}-20, provela je Poljska [[Akademija ratnih studija|akademija za ratne studije]] na zahtjev Ministarstva obrane 2020. godine.<ref name=":21">{{Citiranje weba |last=Zagórski |first=Sławek |date=2021-01-29 |title=Zima 20. Czy manewry obnażyły słabość Polski? |url=https://geekweek.interia.pl/militaria/news-zima-20-czy-manewry-obnazyly-slabosc-polski,nId,5017281 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429081130/https://geekweek.interia.pl/militaria/news-zima-20-czy-manewry-obnazyly-slabosc-polski,nId,5017281 |archive-date=29. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=geekweek.interia.pl |language=pl}}</ref> Oba scenarija uzimaju u obzir otpor poljskih oružanih snaga opremljenim suvremenim naoružanjem i vojnom opremom koja tek treba biti isporučena. Cilj poljskih snaga jest po svaku cijenu izdržati napad invazijskih snaga oko 22 dana od početnog napada na prevlaku Suwałki do sprječavanja prodora duž čitave granice Istočne Poljske sve do dolaska pojačanja iz zemalja NATO-a.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-03-31 |title=Wargame Study Shows Polish Armed Forces Obliterated in 5 Days - Overt Defense. |url=https://www.overtdefense.com/2021/03/31/wargame-study-shows-polish-armed-forces-obliterated-just-5-days/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220409230727/https://www.overtdefense.com/2021/03/31/wargame-study-shows-polish-armed-forces-obliterated-just-5-days/ |archive-date=9. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=Overt Defense |language=en-CA}}</ref> Obje su analize dale katastrofalne rezultate za branitelje. U američkoj simulaciji, poljske jedinice imale bi gubitke od oko 60 000 vojnika u prvom danu rata, a NATO i Rusija vodili bi bitku koja bi bila vrlo krvava za obje strane s gubicima od oko 50% unutar prva 72 sata od početka vojnih operacija.<ref name=":222" /> Rezultati simulacije Zima-20, koje se treba tumačiti s određenom dozom opreza, pokazali da su da bi već 4. dana invazije ruske vojne snage prodrle do rijeke [[Visla|Visle]] i da bi već započela bitka za [[Varšava|Varšavu]], dok bi do 5. dana poljske morske luke već bile okupirane ili dovoljno oštećene da bi postale neupotrebljive za dovlačenje pojačanja. [[Poljska mornarica]] i [[Poljsko vojno zrakoplovstvo|zrakoplovstvo]] bili bi u potpunosti uništeni unatoč pomoći NATO-a,<ref name=":21" /> dok bi poljska kopnena vojska u blizini istočne granice mogla izgubiti čak 60 do 80% ljudstva i materijala.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-02-05 |title=Ćwiczenia Zima-20: Przegrana polskiej armii w pięć dni. "Wnioski można wyciągać, jak rozegra się ich kilkaset" |url=https://wiadomosci.onet.pl/kraj/cwiczenia-zima-20-przegrana-polskiej-armii-w-piec-dni-wnioski-mozna-wyciagac-jak/9l1r9gb |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211230195724/https://wiadomosci.onet.pl/kraj/cwiczenia-zima-20-przegrana-polskiej-armii-w-piec-dni-wnioski-mozna-wyciagac-jak/9l1r9gb |archive-date=30. prosinca 2021. |access-date=2022-04-29 |website=Onet Wiadomości |language=pl}}</ref>{{Efn|Poljska vlada u početku nije komentirala rezultate vojne simulacije, a kasnije je Błaszczak opovrgnuo navode da su simulacije bile poražavajuće za poljsku stranu i tvrdio da su Poljske oružane snage u stanju izdržati potencijalnu ofenzivu.<ref>{{Cite web |last=Zagórski |first=Sławek |date=2021-02-08 |title=Polska przegrała w pięć dni? Minister: Oceniam ćwiczenia na szóstkę! |url=https://geekweek.interia.pl/militaria/news-zima-20-blaszczak-oceniam-cwiczenia-na-szostke,nId,5036915 |access-date=2022-04-29 |website=geekweek.interia.pl |language=pl |archive-date=29. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429081120/https://geekweek.interia.pl/militaria/news-zima-20-blaszczak-oceniam-cwiczenia-na-szostke,nId,5036915 |url-status=live}}</ref>}} Analize predviđaju da će, za razliku od [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|onoga što se događalo na Krimu 2014.]], ruske invazijske snage naići na velik otpor među lokalnim stanovništvom s obzirom na dominantno neprijateljsko raspoloženje prema Rusima.<ref name=":194">{{Citiranje časopisa |last=Veebel |first=Viljar |last2=Sliwa |first2=Zdzislaw |date=2019-08-21 |title=The Suwalki Gap, Kaliningrad and Russia's Baltic Ambitions |url=http://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |url-status=live |journal=[[Scandinavian Journal of Military Studies]] |language=en |volume=2 |issue=1 |pages=111–121 |doi=10.31374/sjms.21 |issn=2596-3856 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322165902/https://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |archive-date=22. ožujka 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Istraživanje Daniela Michalskog pokazalo je da je lokalno stanovništvo u regiji neadekvatno pripremljeno za hipotetski vojni sukob i da u tom području gotovo da nema civila koji su odmah spremni uključiti se u borbu.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Michalski |first=Daniel |year=2017 |title=Powszechna samoobrona w rejonie przesmyku suwalskiego jako warunek konieczny zapewnienia bezpieczeństwa ludności cywilnej |url=https://depot.ceon.pl/bitstream/handle/123456789/15862/Daniel%20Michalski_POWSZECHNA%20SAMOOBRONA%20W%20REJONIE%20PRZESMYKU%20SUWALSKIEGO%20JAKO%20WARUNEK%20KONIECZNY%20ZAPEWNIWNIA%20BEZPIECZE%c5%83%c5%9aTWA%20LUDNO%c5%9aCI%20CYWILNEJ.pdf?sequence=1&isAllowed=y |url-status=live |journal=State Vocational College in Suwałki |language=pl |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101845/https://depot.ceon.pl/bitstream/handle/123456789/15862/Daniel%20Michalski_POWSZECHNA%20SAMOOBRONA%20W%20REJONIE%20PRZESMYKU%20SUWALSKIEGO%20JAKO%20WARUNEK%20KONIECZNY%20ZAPEWNIWNIA%20BEZPIECZE%C5%83%C5%9ATWA%20LUDNO%C5%9ACI%20CYWILNEJ.pdf?sequence=1&isAllowed=y |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Šire regionalne napetosti su tolike da to umanjuje dolazak rijetkih turista u ovo područje iz straha od ekskalacije, iako Andrzej Sęk i umirovljeni [[pukovnik]] Kazimierz Kuczyński tvrde da su takvi strahovi neutemeljeni, pošto se ruski vojni resursi troše u [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>{{Citiranje weba |last=Journal |first=Daniel Michaels / Photographs by Anna Liminowicz |date=7. kolovoza 2022. |title=Russian Aggression Brings High Anxiety to Polish Border Towns |url=https://www.wsj.com/articles/russia-poland-lithuania-kaliningrad-nato-suwalki-gap-11659719169 |website=The Wall Street Journal}}</ref> ==== Predložena rješenja ==== Vojna doktrina [[NATO|NATO-a]] pretpostavlja da bi njegove države članice morale zadržati invaziju onoliko dugo koliko je glavnini NATO-a potrebno za slanje pojačanja napadnutim državama, a u međuvremenu bi NATO djelovao na terenu koristeći brojčano malobrojne elitne postrojbe poslane u to područje.<ref name=":210">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> Ne postoji, međutim, konsenzus o pravoj vrsti snaga i njihovom načinu raspoređivanja u blizini prevlake Suwałki koji bi najbolje odgovarao doktrini, iako prevladava mišljenje da bi barem nešto snaga ili novca za poboljšanje vojne infrastrukture trebalo poslati u [[Poljska|Poljsku]].<ref name=":113">{{Citiranje časopisa |last=Kulesa |first=Łukasz |year=2019 |title=Wzmocnienie obecności wojskowej USA w Polsce: perspektywa amerykańskich think tanków |trans-title=Strengthening the US military presence in Poland: the perspective of American think tanks |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=778967 |url-status=live |journal=Polski Przegląd Dyplomatyczny |language=pl |volume=77 |issue=2 |pages=104–119 |issn=1642-4069 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101846/https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=778967 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> Među analitičarima koji su u svojim izvješćima ili člancima mišljenja uzeli u obzir ranjivost prevlake Suwałki, većina je tvrdila da bi trebao postojati neki oblik stalne [[Vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke vojne prisutnosti]] u Poljskoj, a većina se izvješća složila da bi NATO (ili američke) jedinice što je više moguće trebale biti pokretljive. [[Varšavski institut]] tvrdi da bi vojna baza čiju je izgradnju predložila Poljska 2018. bila učinkovito sredstvo odvraćanja za Rusiju i osigurala bi brzo slanje američkih snaga u prevlaku Suwałki, premda bi struktura bila skupa za održavanje.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-02-11 |title=U.S. Permanent Military Base in Poland: Favorable Solution For the NATO Alliance |url=https://warsawinstitute.org/u-s-permanent-military-base-poland-favorable-solution-nato-alliance/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202175419/https://warsawinstitute.org/u-s-permanent-military-base-poland-favorable-solution-nato-alliance/ |archive-date=2. veljače 2022. |access-date=2022-04-29 |website=Warsaw Institute |language=en-GB}}</ref> Vojni analitičari Hunzeker i Lanoszka tvrde da su strahovi oko ovog geografskog uskog grla pretjerani, kao i mogućnost rata Rusije i NATO-a, ali i da ništa ne bi trebalo ograničiti NATO da napadne [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradsku oblast]] ili [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] ako se i potonja uključi u sukob.<ref>{{Citiranje knjige |last=Lanoszka |first=Alexander |url=https://publications.armywarcollege.edu/pubs/3686.pdf |title=Conventional deterrence and landpower in Northeastern Europe |last2=Hunzeker |first2=Michael A. |publisher=Strategic Studies Institute/[[U.S. Army War College]] Press |year=2019 |isbn=978-1584878049 |location=[[Carlisle, Pennsylvania |Carlisle, Pa.]] |oclc=1101187145 |access-date=29. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430071745/https://publications.armywarcollege.edu/pubs/3686.pdf |archive-date=30. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> Oni također zagovaraju stalnu prisutnost američke vojske, ali s jedinicama raspršenim po cijeloj Poljskoj umjesto jedne velike vojne baze kako bi se izbjeglo provociranje ruske strane.<ref>{{Citiranje weba |last=Hunzeker |first=Michael A. |last2=Lanoszka |first2=Aleksander |date=2019-03-26 |title=Threading the Needle Through the Suwałki Gap |url=https://www.eastwest.ngo/idea/threading-needle-through-suwa%C5%82ki-gap |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220201121003/https://www.eastwest.ngo/idea/threading-needle-through-suwa%C5%82ki-gap |archive-date=1. veljače 2022. |access-date=2022-04-29 |website=EastWest Institute}}</ref> Drugo izvješće Instituta za strateške studije (SSI) također savjetuje stalnu prisutnost jedne brigade postrojbi NATO-a u svakoj od baltičkih država.<ref>{{Citiranje knjige |url=https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/AD1030359.pdf |title=Project 1721 : a U.S. Army War College assessment on Russian strategy in Eastern Europe and recommendations on how to leverage landpower to maintain the peace |year=2017 |publisher=Strategic Studies Institute/Army War College Press |isbn=978-1584877455 |editor-last=Mastriano |editor-first=Douglas |location=Carlisle, Pa. |oclc=978349452 |access-date=29. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223201357/https://apps.dtic.mil/sti/pdfs/AD1030359.pdf |archive-date=23. veljače 2022. |url-status=live}}</ref> Hodges ''i sur.'' iz [[Trust mozgova|trusta mozgova]] CEPA, u načelu se slaže s povećanom stalnom prisutnosti američkih snaga (uključujući stožer [[Divizija|divizije]]), ali također tvrdi da snage NATO-a moraju imati veliku mobilnost da se izbjegne njihovo zaobilaženje od strane ruskih motoriziranih snaga. Njegovo izvješće također preporučuje povećanje napora u poboljšanje transportnih sposobnosti i smanjenje birokratskih prepreka između država članica NATO-a, napominjući da je obrana prevlake Suwałki drugačiji izazov od obrane [[Koridor Fulda|koridora Fulda]] iz doba [[Hladni rat|Hladnog rata]].<ref name=":211">{{Citiranje knjige |last=Hodges |first=Ben |url=https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |title=Securing the Suwałki Corridor: Strategy, Statecraft, Deterrence, and Defense |last2=Bugajski |first2=Janusz |last3=Doran |first3=Peter B. |date=Srpanj 2018. |work=Center for European Policy Analysis |author-link=Ben Hodges |author-link2=Janusz Bugajski |access-date=2. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220410162602/https://cepa.org/cepa_files/2018-CEPA-report-Securing_The_Suwa%C5%82ki_Corridor.pdf |archive-date=10. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> John R. Deni iz trusta mozgova SSI ponovio je argumente CEPA-e, te ustvrdio da bi NATO trebao zanemariti sporazum iz 1997. o izbjegavanju gomilanja vojnih snaga na području bivših država [[Varšavski ugovor|Varšavskoga ugovora]], pošto je Rusija rasporedila veliki kontingent ruskih postrojbi i modernoga oružja u Bjelorusiji neposredno prije početka [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|rata u Ukrajini]], te bi trebao započeti znatno povećanje naoružanja i broja vojnika u blizini prevlake Suwałki i u baltičkim državama.<ref name=":233">{{Citiranje weba |last=Deni |first=John R. |title=NATO Must Prepare to Defend Its Weakest Point—the Suwalki Corridor |url=https://foreignpolicy.com/2022/03/03/nato-must-prepare-to-defend-its-weakest-point-the-suwalki-corridor/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402080106/https://foreignpolicy.com/2022/03/03/nato-must-prepare-to-defend-its-weakest-point-the-suwalki-corridor/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=Foreign Policy |language=en-US}}</ref> Neki stručnjaci pak tvrde suprotno, da bi pojačana prisutnost NATO-a mogla biti štetna za NATO. Nikolaj Sokov iz [[James Martin Centar za studije neproliferacije|Centra za proučavanje neširenja oružja James Martin]], pišući za konzervativni list ''[[The National Interest]]'', kritizirao je preporuke za povećanje vojne prisutnosti, tvrdeći da bi Rusija i NATO trebali naučiti živjeti sa svojim vlastitim ranjivostima kako bi spriječili [[utrka u naoružanju|utrku u naoružanju]].<ref>{{Citiranje weba |last=Sokov |first=Nikolai |date=2019-05-01 |title=How NATO Could Solve the Suwalki Gap Challenge |url=https://nationalinterest.org/feature/how-nato-could-solve-suwalki-gap-challenge-55347 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220401230438/https://nationalinterest.org/feature/how-nato-could-solve-suwalki-gap-challenge-55347 |archive-date=1. travnja 2022. |access-date=2022-04-28 |website=The National Interest |language=en}}</ref> Neki ljudi, kao što je [[Dmitri Trenin|Dmitrij Trenjin]] iz [[Moskovski centar Carnegie|moskovskoga centra Carnegie]],tvrde da se već događalo da je Rusija povećala raspoređivanje vlastitih vojnih snaga u tom području iz straha zbog povećane prisutnosti NATO-a.<ref>{{Citiranje weba |title=Russia, NATO Lock Eyes as Rivals Flex Military Muscle |url=https://www.nbcnews.com/news/world/why-suwalki-gap-keeps-top-u-s-general-europe-night-n469471 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101845/https://www.nbcnews.com/news/world/why-suwalki-gap-keeps-top-u-s-general-europe-night-n469471 |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-03-31 |website=NBC News |language=en}}</ref> James J. Coyle iz [[Atlantsko vijeće|Atlantskoga vijeća]] na sličan je način tvrdio da [[Zapadni svijet|Zapad]] ne bi trebao eskalirati slanjem novih vojnika i opreme u neposrednu blizinu prevlake Suwałki, već da se umjesto toga treba osloniti na učinkovitiju logističku podršku u slučaju rata.<ref>{{Citiranje weba |last=Coyle |first=James J. |date=2018-04-15 |title=Defending the Baltics is a conundrum |url=https://thehill.com/opinion/international/382964-defending-the-baltics-is-a-conundrum/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402101846/https://thehill.com/opinion/international/382964-defending-the-baltics-is-a-conundrum/ |archive-date=2. travnja 2022. |access-date=2022-04-29 |website=The Hill |language=en-US}}</ref> Viljar Veebel i Zdzisław Śliwa, s druge strane, predložili su da bi NATO trebao ili rasporediti što više vojnika ne obraćajući pozornost na ruske pritužbe ili ih pokušati uvjeriti da ne pojačavaju svoje snage u blizini prevlake Suwałki drugim sredstvima (primjerice eskaliranjem u drugim teatrima napetosti).<ref name=":195">{{Citiranje časopisa |last=Veebel |first=Viljar |last2=Sliwa |first2=Zdzislaw |date=2019-08-21 |title=The Suwalki Gap, Kaliningrad and Russia's Baltic Ambitions |url=http://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |url-status=live |journal=[[Scandinavian Journal of Military Studies]] |language=en |volume=2 |issue=1 |pages=111–121 |doi=10.31374/sjms.21 |issn=2596-3856 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220322165902/https://sjms.nu/articles/10.31374/sjms.21/ |archive-date=22. ožujka 2022. |access-date=2. travnja 2022.}}</ref> == U književnosti == Iako je relativno novi izraz, prevlaka Suwałki je već stekla određeni interes u književnosti. Umirovljeni britanski general [[Richard Shirreff]], koji je tri godine služio kao zamjenik vrhovnoga zapovjednika savezničkih snaga u Europi, napisao je 2016. roman s temom rata između Rusije i NATO-a, gdje je jedno od [[Ratište|ratišta]] u blizini prevlake Suwałki.<ref>{{Citiranje knjige |last=Shirreff |first=Richard |url=https://books.google.com/books?id=yiZ6CwAAQBAJ |title=War With Russia |publisher=Coronet |year=2016 |isbn=978-1-4736-3226-4 |location=London |oclc=976440720 |author-link=Richard Shirreff |access-date=29. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220429132358/https://books.google.com/books?id=yiZ6CwAAQBAJ |archive-date=29. travnja 2022. |url-status=live}}</ref> U priči čija je radnja smještena u 2017., Shirreff opisuje kako je Rusija lako nadvladala baltičke države dok su zapadni vladini dužnosnici gubili dragocjeno vrijeme u traženju doličnoga odgovora. Godine 2017. izašao je [[Žanr kriminalistike|kriminalistički roman]] na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] ''Suwalki Gap'' Renéa Antoinea Fayettea.<ref>{{Citiranje knjige |last=Fayette |first=René Antoine |url=https://books.google.com/books?id=OxwxDwAAQBAJ |title=Suwałki Gap |date=2017-08-08 |publisher=tredition |isbn=978-3-7439-4979-9 |language=de}}</ref> == Izvori == {{izvori}} ==Bilješke== <references group="lower-alpha"/> ==Dodatna literatura== * {{Cite book |last1=Bębenek |first1=Bogusław |title=Przesmyk suwalski w warunkach kryzysu i wojny : aspekty obronne i administracyjne : konferencja naukowa, Suwałki, 9-10 maja 2019 roku |language=pl |trans-title=Suwałki Gap in the conditions of crisis and war: defense and administrative aspects: scientific conference, Suwałki, May 9–10, 2019 |last2=Maj |first2=Julian |last3=Maksimczuk |first3=Aleksander |last4=Sęk |first4=Andrzej |last5=Soroka |first5=Paweł |last6=Wiszniewska |first6=Marta |year=2020 |publisher=Wydawnictwo Uczelniane Państwowej Wyższej Szkoły Zawodowej w Suwałkach |isbn=978-83-951182-3-4 |location=Suwałki |oclc=1241633779 |ref=none}} * {{Cite news |last=Birnbaum |first=Michael |date=2018-06-24 |title=If they needed to fend off war with Russia, U.S. military leaders worry they might not get there in time |newspaper=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/how-us-troops-could-get-stuck-in-a-traffic-jam-on-their-way-to-fend-off-war-with-russia/2018/06/24/2c8ed46e-52cf-11e8-a6d4-ca1d035642ce_story.html |ref=none}} * {{Cite book |last1=Rynning |first1=Sten |url=https://books.google.com/books?id=qtL9DwAAQBAJ |title=War Time: Temporality and the Decline of Western Military Power |last2=Schmitt |first2=Olivier |last3=Theussen |first3=Amelie |date=2021-03-02 |publisher=Brookings Institution Press |isbn=978-0-8157-3895-4 |ref=none}} * {{Cite journal |last1=Sirutavičius |first1=Vladas |last2=Stanytė - Toločkienė |first2=Inga |date=2003-07-18 |title=Strategic Importance of Kaliningrad Oblast of the Russian Federation |url=https://journals.lka.lt/journal/lasr/article/199 |journal=[[Lithuanian Annual Strategic Review]] |language=en |volume=1 |issue=1 |pages=181–214 |doi=10.47459/lasr.2003.1.9 |issn=1648-8024 |ref=none}} * {{Cite journal |last=Szymanowski |first=Karol |year=2017 |title=Air Defense in a Specific Environment of the Suwalki Isthmus |url=http://cejsh.icm.edu.pl/cejsh/element/bwmeta1.element.desklight-ce578117-2212-4739-bdd0-4bc9f8db5322 |journal=[[Safety & Defense]] |language=EN |volume=3 |pages=25–30 |doi=10.37105/sd.19 |s2cid=210787561 |issn=2450-551X |ref=none}} * {{Cite journal |last=Veebel |first=Viljar |date=2019-05-04 |title=Why it would be strategically rational for Russia to escalate in Kaliningrad and the Suwalki corridor |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/01495933.2019.1606659 |journal=Comparative Strategy |language=en |volume=38 |issue=3 |pages=182–197 |doi=10.1080/01495933.2019.1606659 |issn=0149-5933 |s2cid=197814562 |ref=none}} * {{Cite journal |last=Zverev |first=Yury |year=2021 |title=Possible Directions of NATO Military Operations Against the Kaliningrad Region of the Russian Federation (Based on Materials from Open Publications) |url=https://journal.eurasia.expert/s271332140015330-0-1/ |journal=[[Eurasia. Expert]] |language=ru |issue=2 |pages=44 |doi=10.18254/S271332140015330-0 |issn=2713-3214 |ref=none |access-date=16. siječnja 2023. |archive-date=16. siječnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230116233128/https://journal.eurasia.expert/s271332140015330-0-1/ |url-status=dead }} [[Kategorija:Poljska vojna povijest]] [[Kategorija:Vojne taktike]] [[Kategorija:NATO]] [[Kategorija:Rusija]] [[Kategorija:Bjelorusija]] [[Kategorija:Litva]] [[Kategorija:Poljsko-ruski odnosi]] [[Kategorija:Zemljopisni koridori|SuwaŁki]] 45ra7irr3xf2u08khz3dgdqkbqzmf1h Sandy Island (Angvila) 0 734249 7574086 7377603 2026-08-11T10:33:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574086 wikitext text/x-wiki {{infookvir otok | ime = Sandy Island | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Sandy_Island,_Anguilla.jpg | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|18|12|45.35|N|63|7|5.92|W|type:isle_region:AI_scale:3125|display=title,inline}} | smještaj = | dz = UK,*ANV | more = [[Karipsko more]] | ocean = [[Atlantski ocean]] | otočje = [[Zavjetrinski otoci (Antili)|Zavjetrinski otoci]], [[Mali Antili]] | površina = | površina ref = | duljina = | duljina ref = | širina = | širina ref = | duljina obale = | duljina obale ref = | vrh = | vrh ref = | stanovništvo = nenaseljen | zemljovid_lok = Anguilla - Caribbean.svg | zemljovid_lok_opis = Položaj [[Angvila|Angvile]] u [[Karibi]]ma | zemljovid_lok2 = Sandy Island, western Anguilla.svg | zemljovid_lok2_opis = Sandy Islandna zemljovidu Angvile | ne pratiti parametre=@pushpin_map@ }} '''Sandy Island''' je otok u [[Angvila|Angvili]], [[Britanska prekomorska područja|britanskom prekomorskom području]], i dio je [[Mali Antili|Malih Antila]] u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Sandy Island je mali otok na kojem se nalazi lokalni restoran. Od Sandy Grounda do Anguille se stiže za 15 minuta, a vlasnik restorana brine o besplatnom prijevozu brodom. Otok je malen (ca. 250x75 metara), sastoji se od okruglog bijelog pijeska s malo vegetacije u sredini s grmljem i palmama. Otok je popularan među turistima zbog bogatstva svog podmorja, plaže od sitnog pijeska i koralja. Godine 1995. otok je bio potopljen [[uragan Luis|uraganom Luis]] na nekoliko dana, dok su objekti bili ozbiljno oštećeni prolaskom sljedećih nekoliko tropskih ciklona, a tijekom jedne od tih oluja brod se nasukao na otok.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.theoceanadventure.com/2001SO/Day17.html |title=2001: A Sea Odyssey – Sandy Island |access-date=13. prosinca 2022. |archive-date=13. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221213092939/http://www.theoceanadventure.com/2001SO/Day17.html |url-status=dead }}</ref> Zgrade su kasnije obnovljene. Čak je i flora oštećena tropskim olujama, palme i grmlje iščupali su jaki vjetrovi ostavivši otok gotovo bez vegetacije. Restoran je obnovljen 2007., no 2017. [[uragan Irma]] uništio je zgrade i vegetaciju, ostavivši goli pješčani sprud.<ref>[https://www.gettingstamped.com/sandy-island-anguilla/ Sandy Island Anguilla]</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Otoci Angvile]] gyacc6mngn4hhnbs17i3h1gre4utem2 Rooibos čaj 0 738675 7573968 6975447 2026-08-11T06:25:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573968 wikitext text/x-wiki '''Rooibos''' (u značenju crveni grm) [Aspalathus linearis], poznat još pod nazivima afrički grm, '''crveni čaj''', afrički crveni čaj, planinski čaj, majčino čudo.<ref>https://agristar.hr/rooibos-crveni-grm-spalathus-linearis/</ref> Nazive crveni grm i crveni čaj dobio je zbog igličastih crvenkastih listića. Rooibos (vrsta Aspalathus linearis) je grmolika biljka visine 0,5-1,5 m s dugačkim igličastim listovima. Fermentirani, osušeni i usitnjeni listovi koriste se kao sirovina.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.podravka.hr/clanak/100779/rooibos-caj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=3. ožujka 2023. |archive-date=3. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230303015432/https://www.podravka.hr/clanak/100779/rooibos-caj/ |url-status=dead }}</ref> Rooibos biljka specifična je po tome što može rasti samo u Južnoj Africi, jer zahtijeva temperature između 40 i 45 stupnjeva danju i 20 stupnjeva noću.<ref>https://www.biofarm.hr/product/rooibos-80-g/</ref> ==Povijest== Komercijalno se rooibos počinje upotrebljavati tek početkom 20. stoljeća zahvaljujući ruskom emigrantu Benjaminu Ginsbergu koji je na području Južne Afrike prvi počeo otkupljivati i pakirati rooibos čaj za prodaju. Dr. Nortier je 1930. godine podigao prvu plantažu za uzgoj i doradu rooibosa, te počeo razvijati tržište ove do tada malo poznate biljne vrste koja se koristi uglavnom za pripremu vrlo zdravog čajnog napitka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.podravka.hr/clanak/100779/rooibos-caj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=3. ožujka 2023. |archive-date=3. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230303015432/https://www.podravka.hr/clanak/100779/rooibos-caj/ |url-status=dead }}</ref> ==Ljekovita svojstva== Enzim superoksid dismutaza (S.O.D.), koji se oslobađa pri višim temperaturama, veže na sebe slobodne radikale koji nastaju kao sporedni proizvod normalnih tjelesnih funkcija. Osim što djeluje kao snažni antioksidans i usporava proces starenja, taj enzim istovremeno djeluje kao zaštita protiv mnogih bolesti izazvanih djelovanjem slobodnih radikala, kao što su arteroskleroza, dijabetes, očna mrena, artritis, pa čak i kao prevencija raka. Zbog protualergijskog učinka, rooibos zauzima posebno mjesto među pomoćnim ljekovitim sredstvima. Posebno pomaže kod alergija na pojedine sastojke namirnica, alergija na pelud, te kod astme i kožnih alergijskih ekcema. Ima nizak udio tanina, koji sprečava sprečava apsorpciju mikroelemenata.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.podravka.hr/clanak/100779/rooibos-caj/ |title=Arhivirana kopija |access-date=3. ožujka 2023. |archive-date=3. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230303015432/https://www.podravka.hr/clanak/100779/rooibos-caj/ |url-status=dead }}</ref> Eliminira mokraćnu kiselinu te tako pomaže kod reumatskih tegoba, gihta, artritisa, pomaže kod kardiovaskularnih bolesti, raznih infekcija, autoimunih bolesti. Jača imunitet, snažan je antioksidans što pomaže u prevenciji od karcinoma, potiče cirkulaciju, smiruje glavobolju i migrenu, snižava tlak i masnoću u krvi, čisti jetru i bubrege, posebno kod tegoba izazvanih kamencima. Ima visok sadržaj magnezija zbog čega pozitivno djeluje na živčani sustav i metaboličke procese, djeluje blago sedativno te pomaže kod osjećaja ljutnje, razdražljivosti, stresa i nesanice.<ref>https://agristar.hr/rooibos-crveni-grm-spalathus-linearis/</ref> Ne sadrži vitamin C, niti druge vitamine, nego [[polifenol]], koji na ljudski organizam djeluje antioksidansno, štiti jetru, dezinficira, podiže raspoloženje, ublažava alergije, odgovoran je za zdravu kožu i potiče na dobru probavu. Pogodan za konzuiranje tijekom dana i u večernjim satima. Pogodan je za odrasle, djecu, dojilje i starije osobe. Smanjuje grčeve kod novorođenčadi u prvim mjesecima života. Rooibos čaj je idealan napitak za sportaše i sportske entuzijaste jer djeluje na izlučivanje vode iz tijela.<ref>https://www.chai.hr/caj/rooibos-caj</ref> ==Zanimljivosti== Prema usmenoj predaji, mogu ga piti djeca koja su alergična na mlijeko.<ref>https://www.chai.hr/caj/rooibos-caj</ref> ==Vidi== *[[Rooibos vino]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Čajevi]] e0tc3dt8995fhq7zcedzhj6aqf0h6rn Prva lička proleterska udarna brigada NOVJ-a 0 739093 7573629 6680062 2026-08-10T16:21:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573629 wikitext text/x-wiki '''Prva lička proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada „Marko Orešković“''' je formirana [[8. srpnja]] [[1942.]] godine u selu Toboliću kraj [[Slunj]]a, na [[Kordun]]u, kao '''Prva udarna brigada Prve operativne zone [[Hrvatska|Hrvatske]]''', od ličkih bataljuna "[[Marko Orešković]]" i "[[Vuksan Pekiša]]", Drugog bataljuna Prvog kordunaškog NOP odreda i Udarnog bataljuna Banijskog NOP odreda. Tada je imala nešto preko 1100 boraca. Bila je poznata pod imenima:<br />'''Udarna brigada Prve operativne zone Hrvatske<br />Prva udarna brigada Hrvatske<br />Prva udarna brigada Šeste ličke divizije''' Prvi zapovjednik brigade bio je [[Stevan Opsenica]], [[narodni heroj]], a [[politički komesar]] [[Uroš Krunić]], narodni heroj. Prva lička brigada, udarna i [[Proleterske brigade NOVJ-a|proleterska]], iako je ime teritorijalno određuje, nije samo lička. Lika je u tu brigadu, kad je formirana, u lipnju 1942. godine, dala svoja dva bataljuna. U prvoj fazi borbenih operacija 1. brigade, koja je isprva bila 1. brigada 1. operativne zone, a zatim 1. hrvatska brigada, do formiranja divizija u Hrvatskoj, od lipnja do studenog 1942. godine, u njezinom sastavu su bili i po jedan bataljun iz Banije i sa Korduna. U završnim operacijama, poslije borbe za Valjevo, rujna 1944. godine, sastav brigade je gotovo u potpunosti izmijenjen: isprva dobrovoljci (do prosinca 1944.), a zatim novomobilizirani borci iz Srbije, čine oko 90 % sastava starih ličkih bataljuna "[[Marko Orešković]]", "[[Pekiša Vuksan]]", "[[Božidar Adžija]]" i "[[Matija Gubec]]", a brigada je imala i Peti bataljun, makedonski, „Jane Sandanski“. Prije toga je u dva navrata imala po pet bataljuna - od prosinca 1942. do sredine svibnja [[1943.]] Peti mitraljeski i u proljeće 1944. Peti ruski. Prva lička narodnooslobodilačka udarna brigada, je u drugoj fazi rata preuzela ime od svog 1. bataljuna ime slavnog ličkog revolucionara i junaka [[Marko Orešković|Marka Oreškovića Krntije]]. Djelovala je od [[Karlovac|Karlovca]] do [[Sisak|Siska]] na sjeveru, od [[Senj]]a i [[Karlobag]]a na zapadu, do [[Knin]]a na jugu. Osiguravala je i [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|Prvo]] i [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a]]. Od [[22. studenog]] 1942. godine pa do kraja rata Prva lička brigada bila je u sastavu [[Šesta lička divizija NOVJ-a|Šeste ličke proleterske divizije]]. U sastavu Šeste ličke proleterske divizije "[[Nikola Tesla]]" izvela je pohod od [[Drvar]]a do [[Zlatibor]]a. Oslobađala je zapadnu Srbiju, [[Valjevo]] i [[Beograd]], prva prešla [[zemun]]ski most [[20. listopada]] 1944. godine i krenula na [[Srijemska bojišnica|Srijemsku bojišnicu]]. Od početka ofenzive [[5. travnja]] 1945. do [[Oslobođenje Zagreba|oslobođenja Zagreba]], nije imala ni dana odmora. Tijekom rata u Prvoj ličkoj brigadi borilo se oko 12000 boraca, od kojih je preko 2500 poginulo, a 28 boraca brigade odlikovano je [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja Jugoslavije]]. [[19. ožujka]] 1944. godine Prva lička brigada je proglašena proleterskom. Povodom tridesetpetogodišnjice formiranja Šeste ličke proleterske divizije „Nikola Tesla“, 21. srpnja [[1977.]] godine odlikovana je [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja Jugoslavije]]. == Narodni heroji Prve ličke proleterske brigade == * [[Milan Antončić]] * [[Bogdan Bolta]] * [[Uroš Krunić]] * [[Stevan Opsenica]] == Literatura == * ''[[Vojna enciklopedija]]'', Beograd 1975. godina * ''Narodni heroji Jugoslavije'', „Mladost“ Beograd, 1975. godina * [http://www.znaci.net/00001/137.htm Jovo Popović: PRVA LIČKA PROLETERSKA BRIGADA „MARKO OREŠKOVIĆ“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120823102415/http://www.znaci.net/00001/137.htm |date=23. kolovoza 2012. }}, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd 1988. [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Lika]] [[Kategorija:Brigade NOVJ-a]] ae10e4a3032d0b3un7d2gtvpgd92aq1 Predvorje 0 739134 7573537 7470623 2026-08-10T13:00:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573537 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Main lobby of US Grant.jpg|mini|Predvorje hotela ''U. S. Grant'', [[San Diego, Kalifornija]].]] '''Predvorje''' ili '''lobi''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''lobby'') prostorija je u [[Građevina|građevini]] koja se uobičajeno nalazi na ulazu u [[Kuća|kuću]], [[hotel]], [[Rezidencija|rezidenciju]], državnu [[Institucija|instituciju]], poslovnu ili stambenu [[Zgrada|zgradu]].<ref name="EB1911">Chisholm, Hugh, ur. 1911. Lobby. Encyclopædia Britannica Eleventh Edition. 16 11th izdanje. Cambridge University Press. str. 836.</ref> Ovisno o veličini i namjeni, može se nazivati i predsobljem, recepcijom ili foajeom.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=f_xMAgAAQBAJ&pg=PA358|title=Oxford American Writer's Thesaurus|date=2012|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-982992-7|pages=358|language=en}}</ref> Često se radi o velikoj [[prostorija|prostoriji]] ili kompleksu prostorija (u [[Kazalište|kazalištu]], [[Operna kuća|operi]], [[Koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]], [[Izložba|izložbenom prostoru]], [[Kino|kinu]], i drugdje) uz [[gledalište]]. Može biti [[odmaralište]] za [[Gledatelji|gledatelje]], osobito prije [[Predstava|predstave]] i u [[Pauza|pauzama]], ali i kao mjesto slavlja ili svečanosti nakon predstave. Za razliku od predvorja, '''predsoblje''' (engl. ''anteroom'' ili ''antechamber'') obično je manja prostorija ili čekaonica koja vodi u veću, važniju prostoriju te ne mora nužno biti na samom ulazu u zgradu.<ref>https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/anteroom</ref> Od sredine [[1980-ih]] postoji rastući trend razmišljanja o predvorjima kao o nečemu znatno važnijem od obične prostorije koja vodi od [[vrata]] do dizala ili [[Stubište|stubišta]], odnosno kao o društvenim prostorima i mjestima [[Trgovina|trgovine]].<ref>[https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9D05E1D81339F930A25756C0A962948260 Lobbies Coming Back Into Their Own – New York Times<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4189/is_20051111/ai_n15842507 |title=Office lobbies become new battleground in landlords' fight to boost {{!}} Long Island Business News {{!}} Find Articles at BNET.com<!-- Bot generated title --> |access-date=15. ožujka 2023. |archive-date=2. ožujka 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070302130153/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4189/is_20051111/ai_n15842507 |url-status=dead }}</ref> Provode se istraživanja kako bi se razvile ljestvice za mjerenje atmosfere u predvorju, te kako bi se poboljšao dizajn predvorja hotela.<ref>[https://www.usatoday.com/money/biztravel/2006-02-13-lobbies-usat_x.htm USATODAY.com - Hotels hope visitors check out livelier, upgraded lobby<!-- Bot generated title -->]</ref> Mnoge poslovne zgrade, hoteli i neboderi ulažu velike napore u ukrašavanje svojih predvorja kako bi kod posjetitelja stvorili slikovit dojam o ulaznim prostorijama.{{Ni}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Prostorije]] [[Kategorija:Arhitektura]] kbwgbxufg7yjm1mrn2olbyohb3hw8jd Ronda Rousey 0 741360 7573967 7453423 2026-08-11T06:18:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573967 wikitext text/x-wiki {{Infookvir MMA borac | Ime = Ronda Rousey | Slika = Rousey_plane_(cropped).jpg | Slika opis = | Puno ime = Ronda Jean Rousey | Datum rođenja = [[1. veljače]] [[1987.]] | Mjesto rođenja ={{SAD grad|Riverside|Kalifornija}} | Datum smrti = | Mjesto smrti = | Državljanstvo = | Visina = 168 cm | Težina = 61 kg | Stil = | Tim = | Trener = | Rang = | Godine aktivnosti = | Ukupno borbi = | Pobjeda = 12 | Poraz = 2 | Neriješeno = 0 }} '''Ronda Jean Rousey''' ({{SAD grad|Riverside|Kalifornija}}, [[1. veljače]] [[1987.|1987]].) je američka profesionalna hrvačica, [[Mješovite borilačke vještine|MMA]] borkinja i glumica. Prije potpisivanja ugovora za [[WWE]] osvajala je naslove u Strikeforceu i [[Ultimate Fighting Championship|UFC]]-u. MMA karijeru okončala je s 12 pobjeda i 2 poraza. == Životopis == Ronda Rousey rođena je 1. veljače 1987. godine u [[Riverside, Kalifornija|Riversideu]]. Njezina majka, Ann Maria Rousey DeMars je bila vrhunski judo borac te ju je upisala na judo. Nakon osvajanja brončane medalje u [[Džudo|džudu]] na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. godine Ronda Rousey se prebacila na mješovite borilačke vještine (MMA) i ubrzo je postala najveća zvijezda u ženskom MMA-u. U 2012. godini postala je prva žena prvakinja [[Ultimate Fighting Championship|Ultimate Fighting Championshipa]]. Rousey se 2018. pridružila World Wrestling Entertainmentu (WWE).<ref>{{Citiranje weba|title=Ronda Rousey Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/facts/Ronda-Rousey|access-date=2023-05-16|website=www.britannica.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ronda Rousey|url=http://kult.com.hr/pz-ronda-rousey/|access-date=2023-05-16|website=kult.com.hr|language=hr|archive-date=16. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230516203731/http://kult.com.hr/pz-ronda-rousey/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-06-07|title=Ronda Rousey - Career, Husband & Facts|url=https://www.biography.com/athletes/ronda-rousey|access-date=2023-05-16|website=Biography|language=en-US}}</ref> == Karijera u mješovitim borilačkim vještinama == === Strikeforce === Rousey je 2011. godine debitirala u borilačkoj organizaciji Strikeforce protiv [[Sarah D'Alelio]]. 2012. godine Rousey je postala Strikeforce prvakinja u ženskoj bantam kategoriji pobijedivši [[Mieshu Tate]] te je nakon toga jednom branila Strikeforce pojas protiv Sarah Kaufman.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-06-07|title=Ronda Rousey - Career, Husband & Facts|url=https://www.biography.com/athletes/ronda-rousey|access-date=2023-05-16|website=Biography|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Sherdog.com|title=Ronda|url=https://www.sherdog.com/fighter/Ronda-Rousey-73073|access-date=2023-05-16|website=Sherdog|language=en}}</ref> === Ultimate Fighting Championship === Ronda Rousey je 2012. godine potpisala ugovor s UFC-om te postala prva borkinja u najpoznatijoj MMA organizaciji. U prvoj borbi pobijedila je polugom Liz Carmouche. Nakon toga obranila je naslov prvakinje u bantam kategoriji protiv Mieshe Tate, Sare McMann, Alexis Davis, Cat Zingano te Beth Correia. Rondina dominacija završila je porazom nokautom od [[Holly Holm]] u studenom 2015. godine. Rousey se na pobjedničke staze pokušala vratiti u prosincu 2016. godine protiv prvakinje [[Amande Nunes]]. U kratkoj borbi Nunes je pobijedila za samo 48 sekundi tehničkim nokautom.<ref>{{Citiranje weba|title=Vijest - RONDA ROUSEY U UFC-U|url=http://arhiva.croring.com/news/ronda-rousey-u-ufc-u/8755.aspx|access-date=2023-05-16|website=croring.com|archive-date=16. svibnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230516203731/http://arhiva.croring.com/news/ronda-rousey-u-ufc-u/8755.aspx|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Sherdog.com|title=Ronda|url=https://www.sherdog.com/fighter/Ronda-Rousey-73073|access-date=2023-05-16|website=Sherdog|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2021-06-07|title=Ronda Rousey - Career, Husband & Facts|url=https://www.biography.com/athletes/ronda-rousey|access-date=2023-05-16|website=Biography|language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rousey, Ronda}} [[Kategorija:Američki MMA borci]] ryomsfwxe1j8env47tafw0o5a74mfqh Santa Maria del Carmine (Napulj) 0 741788 7574100 6797500 2026-08-11T11:00:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574100 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vjerski objekt | ime = Santa Maria del Carmine | izvorno ime = | slika = Napoli - Basilica Santuario di Santa Maria del Carmine Maggiore.JPG | veličina_slike = 300px | opis_slike = Crkva izvana | slika2 = Navata_Carmine_Maggiore.jpg | veličina_slike2 = 300px | opis_slike2 = Interijer | prijašnja_imena = | lokacija = [[Napulj]] | dz = ITA | država = | koordinate = {{Coord|40|50|48.5|N|14|16|3.3|E|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Italija Napulj Centro Storico | pushpin_label = {{nowrap|Santa Maria del Carmine}} | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} [[Datoteka:Interno_Carmine2.JPG|mini|desno|300px|Apsida s polikromiranim mramorom]] '''Santa Maria del Carmine''' (Naša Gospa od Karmela) je crkva u [[Napulj|Napulju]], Italija. Nalazi se na jednom kraju [[Mercato (Napulj)|Piazze Mercato]] (Tržni trg), središta građanskog života u Napulju stoljećima dok nije odsječen od ostatka grada urbanom obnovom 1900. godine. Crkvu su u 13. stoljeću osnovala [[Karmelićani|karmelićanska]] braća protjerana iz Svete zemlje u [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]], pretpostavljajući da su u Napuljski zaljev stigli na brodovima [[Amalfi|Amalfita]]. Neki izvori, međutim, prve izbjeglice s planine Karmel stavljaju u rano osmo stoljeće. Crkva je još uvijek u uporabi, a zvonik visok 75 metara vidljiv je izdaleka čak i među višim modernim zgradama. Trg uz crkvu bio je mjesto gdje je 1268. godine [[Karlo I. Anžuvinac]] pogubio [[Konradin|Conradina]], posljednjeg [[Hohenstaufen|Hohenstaufenovog]] prijestolonasljednika Napuljskog kraljevstva, čime je započela [[Anžuvinci|anžuvinska]] vladavina kraljevstva. Conradova majka, [[Elizabeta od Bavarske, kraljica Njemačke|Elizabeta od Bavarske]], osnovala je crkvu za dobrobit duša svog mladog sina i njegovog pratioca, [[Fridrik I., markgrof od Badena|Fridrika od Badena]], kao i počivalište za njihove ostatke, gdje se nalaze i danas. Podignut je kip Conradu u spomen, koji je naručio tadašnji prijestolonasljednik [[Maksimilijan II. Josip Bavarski|Maximilian II od Bavarske]], dizajnirao ga je [[Neoklasicizam|neoklasični]] kipar [[Bertel Thorvaldsen|Thorvaldsen]], a dovršio ga je njegov učenik Schopf 1847. Godine 1647. trg je bio mjesto bitaka između pobunjenika i kraljevskih trupa tijekom [[Masaniello]]ve pobune, a kasnije, 1799. godine, bio je poprište masovnog pogubljenja vođa Napuljske Republike 1799. godine. Područje &#x2013; uključujući i dijelove crkvenog prostora &#x2013; teško je bombardirano u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i još uvijek pokazuje ožiljke razaranja. Staro samostansko imanje uz crkvu sada služi kao sklonište za potrebite i beskućnike. U crkvi se nalaze dvije poznate religiozne relikvije: jedna, slika "Smeđe Madone" (talijanski: ''Madonna Bruna''), navodno su je donijeli izvorni karmelićani; drugi je lik Raspeća na kojem nedostaje trnova kruna. Prema legendi, kruna je otpala dok se Kristova glava pomicala kada je zgradu pogodilo topovsko zrno 1439. tijekom aragonske opsade. == Interijer == Razrađenu [[Barok|baroknu]] dekoraciju (1755.–56.), uključujući štukature, izrezbareno drvo i višebojni mramor, dizajnirao je [[Nicola Tagliacozzi Canale]]. Kip ''svetog Mihaela arkanđela'' pripisuje se [[Girolamo Santacroce|Girolamu Santacroceu]]. U crkvi se nalazi i nadgrobni spomenik [[Konradin|Konradinu Švapskom]]. Kapele imaju oltarne slike [[Mattia Preti|Mattie Pretija]], [[Giovanni Sarnelli|Giovannija Sarnellija]], [[Matteo Bottigliero|Mattea Bottigliera]], Francesca De Mure, [[Francesco Solimena|Francesca Solimena]] i [[Antonio Sarnelli|Antonija Sarnellija]]. Kapela Virgin del Carmelo, ima ikonu Bogorodice s djetetom iz 12. stoljeća. Prezbiterij ima nekoliko urni od alabastera. Glavni oltar dovršili su Pietro i [[Giuseppe Mazzetti]]. Sakristija ima freske [[Filippo Falciatore|Filippa Falciatorea]] koje prikazuju svece karmelićanskog reda. Zvonik je obnovio arhitekt [[Giuseppe Nuvolo]] u 17. stoljeću, a ima kupolu u obliku lukolike kupole ukrašenu [[Majolika|majolikom]].<ref>{{ita oznaka}} [http://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/17475 Comune of Naples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528134728/https://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/17475 |date=28. svibnja 2023. }}, kratki opis crkve.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Daljnje čitanje == * Tommaso Quagliarella, ''Il Carmine Maggiore di Napoli'' . Salvatore Mazzolino, Taranto 1932. * Gabriele Monaco, ''S. Maria del Carmine detta "La Bruna"'' . Laurenziana, Napulj 1975. * Gabriele Monaco, ''Piazza Mercato - sette secoli di storia'' (drugo izdanje). Laurenziana, Napulj 1982. * Vincenzo Regina, ''Le chiese di Napoli.'' ''Viaggio indimenticabile attraverso la storia artistica, architettonica, letteraria, civile e spirituale della Napoli sacra'' . Newton e Compton, Napulj 2004. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Santa Maria del Carmine Maggiore}} {{GLAVNIRASPORED:Maria del Carmine}} [[Kategorija:Bazilike u Italiji]] [[Kategorija:Barokne crkve u Napulju]] [[Kategorija:Katoličke crkve u Napulju]] 8oxrp1q73cqddf7gbjjtn7yc7ewk8n9 Purgatorio ad Arco 0 741849 7573737 6797533 2026-08-10T18:21:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573737 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vjerski objekt | ime = {{tal.|Purgatorio ad Arco}}<br>({{tal.|Santa Maria delle Anime del Purgatorio ad Arco}}) | izvorno ime = | slika = Napoli - Purgatorio ad Arco 1030822-3.JPG | veličina_slike = 300px | opis_slike = Fasada crkve | slika2 = AbsidePurgatorio.jpg | veličina_slike2 = 300px | opis_slike2 = Glavni oltar | prijašnja_imena = | lokacija = ''[[Via dei Tribunali]]'', [[Napulj]] | dz = ITA | država = | koordinate = {{Coord|40|51|2.8|N|14|15|20.3|E|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Italija Napulj Centro Storico | pushpin_label = {{nowrap|Purgatorio ad Arco}} | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = [[1638.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} Crkva '''Purgatorio ad Arco''' ili '''Santa Maria delle Anime del Purgatorio ad Arco''' vjersko je zdanje u središnjem [[Napulj|Napulju]] [[Italija|u Italiji]], smješteno na [[Via dei Tribunali]]. Crkva je dva bloka zapadno od crkve Santa Maria Maggiore della Pietrasanta na Via dei Tribunali. == Povijest == Bila je priključena istoimenoj kongregaciji, osnovanoj za molitvu za duše u čistilištu. Crkvu je projektirao [[Giovan Cola Di Franco]], a posvećena je 1638. Apsida je bogato ukrašena višebojnim mramorom i štukaturom, a ima osebujan detalj krilatih lubanja, Dionisia Lazzarija, na pilastrima bočno od glavnog oltara. Crkva ima oltarnu palu [[Massimo Stanzione|Massima Stanzionea]] (''Djevica pomaže dušama u Čistilištu, 1638., glavna oltarna pala), [[Andrea Vaccaro|Andrea Vaccara]] (''Prijelaz sv. Josipa '', 1650.-51., treća kapela desno) i [[Luca Giordano|Luce Giordana]] (''Smrt i ekstaza sv. Alessija, 1661, treća kapela lijevo).<ref>[http://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/1391 Comune of Naples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200117015413/http://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/1391 |date=17. siječnja 2020. }}, short description of church.</ref> Lijevo od oltara nalazi se pogrebni spomenik Giulija Mastrilla, autora [[Andrea Vaccaro|Andree Vaccara]]. Iznad glavnog oltara u kupoli nalazi se platno [[Giacomo Farelli|Giacoma Farellija]]: ''Sveta Ana prinosi dijete Djevici Sant'Anna Bogu Ocu'' (1670.) kao i ''Pobjeda svetog Mihaela (165?) [[Girolamo De Magistro|Girolama De Magistra]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.purgatorioadarco.it/en/|title=Complesso Museale Santa Maria delle Anime del Purgatorio ad Arco|access-date=2023-06-13|website=purgatorioadarco.it}}</ref>'' == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Santa Maria delle Anime del Purgatorio ad Arco}} [[Kategorija:Barokne crkve u Napulju]] [[Kategorija:Katoličke crkve u Napulju]] [[Kategorija:Muzeji i galerije u Napulju]] 8fcra12db901kcv1t480t9hm3zx8yqt Santa Maria dei Vergini 0 742289 7574099 6797498 2026-08-11T10:58:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574099 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vjerski objekt | ime = Santa Maria dei Vergini | izvorno ime = | slika = EsternoMariaVergini2.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = Fasada crkve | slika2 = Maria Vergini2.jpg | veličina_slike2 = 300px | opis_slike2 = Oltar | prijašnja_imena = | lokacija = [[Rione Sanità]], [[Napulj]] | dz = ITA | država = | koordinate = {{Coord|40.8571|N|14.2546|E|source:wikidata-and-enwiki-cat-tree_region:IT|format=dsm|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Italija Napulj Centro Storico | pushpin_label = {{nowrap|Santa Maria dei Vergini}} | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = [[1326.]] | renoviran = [[1788.]] | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Santa Maria dei Vergini''' je crkva u četvrti [[Rione Sanità]], u [[Napulj]]u, [[Italija]]. == Povijest == Godine [[1326.]], stanovnici Rione of Porta San Gennaro podigli su crkvu i susjednu bolnicu i samostan pod nazivom ''Santa Maria del Borgo de' Vergini''. Dodijeljen Padri Cruciferu, kardinal Innico Caracciolo ustupio je imanje [[Lazaristi|Kongregaciji misije]] (Padri della Missione), nakon što je postalo župna crkva.<ref name="Celano1860">{{Citiranje knjige|last=Celano|first=Carlo|url=https://books.google.com/books?id=JoI5AAAAcAAJ|title=Notizie del bello dell'antico e del curioso della città di Napoli raccolte dal Carlo Celano|publisher=Stamperia Floriana Vol. 3 & 5: Agostino de Pascale Vol. 4: Nicola Mencia|year=1860|page=393|access-date=29 March 2018}}</ref> Godine [[1788.]] crkva je pregrađena u eliptičnoj unutrašnjosti prema nacrtima [[Luigi Vanvitelli|Luigija Vanvitellija]]. Prije rata, glavna oltarna pala Francesca la Mure prikazivala je ''slavu svetog Vinka Paulskog''. Među kapelicama nalazilo se platno s prikazom ''Svete obitelji, sv. Jeanne de Chantal sa sv. Vincentom Paulskim'' (1758.) [[Severino Galante|Severina Galantea]]. U crkvi su bila i djela [[Giovanni Sarnelli|Giovannija Sarnellija]]. Sva su uništeni u [[Bombardiranje Napulja u Drugom svjetskom ratu|bombardiranju 1943. godine]]. Mramornu skulpturu ''Bezgrješnog začeća'' (1858.) na pročelju izradili su Francesco Liberti i Giuseppe Pirotti.<ref>[http://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/10832 Comune of Naples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230531172123/https://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/10832 |date=31. svibnja 2023. }}, short description of church.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Santa Maria dei Vergini (Naples)}} {{GLAVNIRASPORED:Maria dei Vergini}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Napulju]] [[Kategorija:Barokne crkve u Napulju]] [[Kategorija:Lazaristi]] mr7mhm3u051atemqeg5j6orpholilhl Santa Maria Maggiore della Pietrasanta 0 742483 7574098 6797522 2026-08-11T10:56:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574098 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vjerski objekt | ime = Santa Maria Maggiore della Pietrasanta | izvorno ime = | slika = Napoli BW 2013-05-16 11-51-52 DxO.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = Fasada | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = [[Napulj]] | dz = ITA | država = | koordinate = {{coord|40.8504|14.2544|region:IT_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Italija Napulj Centro Storico | pushpin_label = {{nowrap|Santa Maria Maggiore della Pietrasanta}} | arhitekt = | godine izgradnje = [[1653.]] | godina završetka = [[1678.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = sv. [[Marija (majka Isusova)|Marija]] | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} Crkva '''Santa Maria Maggiore della Pietrasanta''' je [[Katolička Crkva|rimokatoličko]] vjersko zdanje smješteno na [[Via dei Tribunali|Via Tribunali]] u središnjem [[Napulj]]u, [[Italija]]. == Povijest == Tradicija kaže da je crkva podignuta 533. godine na vrhu ruševina [[Dijana (mitologija)|Dijanina]] hrama; gradnju je potaknuo napuljski biskup Pomponio, rođak [[Ivan II., papa|pape Ivana II.]]. Crkva na tom mjestu, posvećena Santa Maria Maggiore, posvećena je 535.<ref name="Catalani 1845">[https://books.google.com/books?id=7SlU_nTfu5cC Le chiese di Napoli], Volume 1, by Luigi Catalani, Naples (1845)</ref>{{is|str 124.}} Uskoro je prozvana manjom [[Bazilika|baziličkom]] crkvom. Do 1654. stara crkva je bila pred kolapsom, a rekonstrukcija je nastavljena prema nacrtima [[Cosimo Fanzago|Cosima Fanzaga]], što je dovelo do crkve s kupolom s grčkim križem kakav vidimo danas. Radovi su ubrzo prekinuti zbog nedostatka sredstava. U kripti postoje dokazi o [[Povijest kršćanstva|ranokršćanskoj]] bazilici, a nalaz starog kamena s uklesanim križem dao je crkvi dio imena. Zvonik je sagrađen u 11. stoljeću.<ref>[http://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/1390 Commune of Naples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200117024531/http://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/1390 |date=17. siječnja 2020. }}, short description of church.</ref> Lijevo od ulaza i zaklanjajući lijevo donje pročelje, djelomično je [[Renesansa|renesansna]] kapela: [[Kapela Pontano|Capella Pontano]], koju je 1492. podigao Giovanni Pontano, tajnik [[Ferdinand I. Aragonski|Ferdinanda I. od Aragona]].<ref name="Catalani 1845"/>{{is|str 127.}} Desno od crkve, nekoliko metara dalje, nalazi se srednjovjekovni zvonik. Inventar crkve iz 1845. kaže da je prva kapela s desne strane imala oronulo platno s prikazom ''Djevice i sv. Petra i Pavla'' od Marca di Pina i glavnu oltarnu palu s prikazom ''Djevice od Navještenja'' od [[Giuseppe Bonito|Giuseppea Bonita]]. Sljedeća kapela također je imala platno s prikazom ''anđela čuvara'' od Bonita, kao i platno od Vaccara s prikazom ''Madone della Grazie, biskupa Pomponija i svetog Antuna''. U blizini glavnog oltara, kapela je imala ''arkanđela Rafaela i Tobiju'' od Bonita. Glavna kapela imala je oltarne pale Bonita (''Zbor anđela'') i sljedbenika Luce Giordana (''Arkanđel sv. Mihaela''). Posljednja kapelica lijevo imala je Farellijevu ''Svetu obitelj''. Uz crkvu, kapela Presvetog Sakramenta imala je oltarnu sliku [[Aniella di Rosa|Anielle di Rosa]].<ref name="Catalani 1845"/>{{is|str 125. - 126.}} == Galerija == <gallery> Image:Napoli - Chiesa di Santa Maria Maggiore alla Pietrasanta.JPG|Pogled s lijeve strane, pokazuje kupolu, [[Kapela Pontano|Kapelu Pontano]] lijevo od pročelja i zvonik od opeke desno od pročelja Image:Napoli - Chiesa di Santa Maria Maggiore2.jpg|Zvonik Image:Cupola Maria.JPG|Interijer kupole Image:Pietrasanta altare.jpg|Glavni oltar Image:Statue Maria.JPG|Skulpture </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Santa Maria Maggiore (Naples)}} {{GLAVNIRASPORED:Maria Maggiore della Pietrasanta}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Napulju]] [[Kategorija:Barokne crkve u Napulju]] aans0y59vwafhs9njb011qq8zo3tnin Santa Maria della Sanità (Napulj) 0 742503 7574101 7409114 2026-08-11T11:02:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574101 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = {{tal.|Santa Maria della Sanità}} | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Santa Maria della Sanità 2012.jpg | veličina_slike = 300px | opis_slike = Pročelje crkve | slika2 = BaldacchinoSanità.jpg | veličina_slike2 = 300px | opis_slike2 = Glavni oltar, stubište i propovjedaonica | prijašnja_imena = San Vincenzo della Sanità | lokacija = [[Rione Sanità]], [[Napulj]] | dz = ITA | koordinate = {{Coord|40|51|35.3|N|14|14|56.3|E|display=inline,title}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Italija Napulj | pushpin_label = {{nowrap|Santa Maria della Sanità}} | arhitekt = [[Giuseppe Nuvolo]] | godine izgradnje = [[1602.]] | godina završetka = [[1613.]] | renoviran = | srušen = | religija = [[Rimokatoličanstvo]] | patron = [[Marija (majka Isusova)|Marija]] | fasada = | arhitektonski stil= [[Barokna arhitektura|barok]] | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Bazilika Santa Maria della Sanità''' je bazilika koja se nalazi iznad [[Katakombe svetog Gaudija|katakombi sv. Gaudija]], na Piazzi blizu mjesta gdje se Via Sanità križa s Via Teresa degli Scalzi, u [[Rione Sanità]], u [[Napulj]]u, [[Italija]]. Crkva se također naziva '''San Vincenzo''' ili '''San Vincenzo della Sanità''', zbog kulta ikone Sv. [[Vinko Fererski|Vinka Fererskog]], koja se lokalno naziva i '''O' Monacone''' (veliki redovnik). == Povijest == [[Datoteka:Altaremaggiore_sanità.jpg|lijevo|mini|250x250px| Pogled iz glavnog broda prema oltaru i kripti]] Crkva je prvobitno bila pri [[Dominikanci|dominikanskom]] samostanu osnovanom 1577. godine. Crkva je izgrađena u središnjem planu [[Grčki križ|grčkog križa]] od 1602. do 1613. prema arhitektonskim nacrtima [[Giuseppe Nuvolo|Giuseppea Nuvola]]. Glavni oltar je povišen i pristupa mu se bočnim spiralnim stubištem [[Barok|u baroknom]] stilu, obloženim višebojnim mramorom. Ulaz u kriptu ili [[katakombe]] nalazi se ispod oltara, koji je bio uzdignut iznad mjesta izvorne kapele na tom mjestu.<ref>[http://www.santamariadellasanita.it/sito/sito.html Website of the Church of Santa Maria della Sanità]</ref> S lijeve strane lađe je uzdignuta polikromirana mramorna propovjedaonica koju je projektirao [[Dionisi Lazzari]].<ref>[https://books.google.com/books?id=JoI5AAAAcAAJ Notizie del bello dell'antico e del curioso della città di Napoli], Volume 5; by Carlo Cerano; Curated by Giovanni Battista Chiarini; Stamperia di Agostino di Pascale, Naples (1860); page 361.</ref> Kripta, nekoć mjesto paleokršćanske kapele, navodno je bila mjesto pokopa San Gaudiosa, biskupa Sjeverne Afrike. Kripta ima deset plitkih oltara nadvišenih freskama [[Bernardino Fera|Bernardina Fere]].<ref>[https://www.avvenire.it/chiesa/pagine/santa-maria-della-sanit-torna-nella-cripta-restaurata Article on the restoration of the crypt], in Avenire, article by Rosanna Borzillo, 30 May 2017.</ref> Unutrašnjost gornje crkve i kapele ukrašavaju slikari kao što su: * [[Giovanni Balducci]] (''Sveti Petar mučenik'' u desnoj 2. kapeli) * [[Giovanni Bernardino Azzolini]] (''Bogorodica od Ružarija'' i ''osuda albigenskih heretika'' u velikoj kapeli i ''Navještenje'' u 3. kapeli lijevo), * [[Andrea Vaccaro]] (V''jenčanje svete Katarine'' u desnoj 4. kapeli i ''sveta Katarina Sijenska prima stigme'' u desnoj 5. kapeli) * [[Girolamo de Magistro]] (''Santa Lucia'' lijevo velika kapela) * [[Giovanni Vincenzo Forli]] (''Obrezanje'' u velikoj kapeli lijevo) * [[Luca Giordano]] (''San Nicola sa svecima Ambrozijem i Ludovicom Beltrandom dolje'' u prvoj kapeli s desne strane, ''Propovijed San Vicenza'' u desnoj 3. kapeli pored izvorne ikone iz 5. stoljeća; također naslikana ''Djevica sa svetom Rosom'' u lijevoj 2. kapeli i ''sveti Hijacint a cui porge una scritta "gaude fliimi hyacinte"'' . Također je naslikao ''svetog Pija V. s dominikanskim svecima'' ) * [[Pacecco de Rosa]] (Sv. Toma Akvinski) * [[Gaspare Traversi]] (ovali u 3. kapeli lijevo) * [[Agostino Beltrano]] i njegova žena Aniella de Rosa (San Raimondo da Pennafort u prvoj kapeli lijevo) * Također djela [[Anna Maria Bova|Anne Marije Bove]], [[Francesco Solimena|Francesca Solimena]], [[Giovanni Pisani|Giovannija Pisanija]] i [[Filippo Donzelli|Filippa Donzellija]].<ref>[http://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/10813 Comune of Naples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602064216/https://www.comune.napoli.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/10813 |date=2. lipnja 2023. }} entry on church.</ref> Izvorna crkva bila je povezana sa štovanjem [[Gaudije iz Napulja|sv. Gaudija]] , biskupa Abitine u [[Afrika (rimska provincija)|rimskoj provinciji Afrike]], koji je umro u Napulju oko 451. godine nakon što ga je vandalski kralj [[Gajzerik]] pustio na more sa sjeverne afričke obale. U 16. stoljeću ovdje je otkrivena slika Gospe s Djetetom iz 6. stoljeća, što je dovelo do osnivanja ove crkve. Mramorna propovjedaonica datira iz 1677. do 1705. godine. Orgulje, koje se sada ne koriste, datiraju iz ranog 18. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba |url=http://ac-support.europe.umuc.edu/~jmatthew/naples/mischurches05.htm |title=Entry in Churches of Naples |access-date=2. lipnja 2023. |archive-date=11. rujna 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120911105034/http://ac-support.europe.umuc.edu/~jmatthew/naples/mischurches05.htm |url-status=dead }}</ref> == Izvori == <references group="" responsive="1"></references> == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Santa Maria della Sanità (Naples)}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Napulju]] [[Kategorija:Barokne crkve u Napulju]] job2tcfgji47lf9t2eicjj7yorl6wqb Kategorija:Maxwellove jednadžbe 14 743378 7573712 7497262 2026-08-10T17:55:59Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Diferencijalne jednadžbe]]; +[[Kategorija:Viševarijabilni račun]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573712 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Elektromagnetizam]] [[Kategorija:Diferencijalne jednadžbe]] [[Kategorija:Viševarijabilni račun]] mtpd9kne5jpiywwytogmp0mvfsj53eo Red tajnog nadzornika 0 743891 7573906 7416086 2026-08-11T00:55:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573906 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | header = | image1 = SecretMonitor.png | width1 = 178 | caption1 = Velika konklava Reda tajnog nadzornika u Engleskoj i Walesu | image2 = Structure of Masonic appendant bodies in England and Wales.jpg | width2 = 250 | caption2 = Pozicija Reda tajnog nadzornika među [[Slobodnozidarski redovi|dodatnim redovima]] u Engleskoj i Walesu }} '''Red tajnog nadzornika''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Order of the Secret Monitor'') ili '''Bratstvo Davida i Jonatana''' (''Brotherhood of David and Jonathan'') je [[Slobodnozidarski redovi|dodatni red]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]]. Članovi se sastaju kao [[Loža visokih stupnjeva|konklava]], što je ekvivalent [[Loža (slobodno zidarstvo)|simboličkoj loži]]. Slobodni zidari moraju prethodno dosegnuti treći stupanj – tj. postati [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] – u svojoj [[Loža (slobodno zidarstvo)|matičnoj loži]] prije nego što se mogu prijaviti za članstvo u konklavi tajnog nadzornika. == Povijest == Prvi poznati tragovi Reda tajnog nadzornika potječu iz nizozemskih izvora i datiraju iz 1778. godine, kada se spominje kao Red Jonatana i Davida (''Order of Jonathan and David''), u vezi s takozvanim Redom Isusa Krista. Ipak, stupanj u obliku u kojem je danas poznat razvio se oko 1850. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, pod različitim nazivima poput "Bratska ljubav" (''Brotherly Love''), "Jonatan i David" i konačno "Tajni nadzornika” (''Secret Monitor''). Dodjeljivao se kao [[Visoki masonski stupnjevi|bočni (pridruženi) stupanj]], a svaki slobodni zidar koji ga je primio mogao ga je dalje prenositi drugima.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.amdusa.org/degrees/DJ.html|title=Order of the Secret Monitor|access-date=2023-06-27|website=amdusa.org}}</ref> Red je u Ujedinjeno Kraljevstvo prenio britansko-američki liječnik Isachar Zacharie nakon povratka iz Amerike poslije [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], 1875. godine. Pod njegovim vodstvom osnovano je Veliko vijeće 1887., a [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritual]] je proširen dodavanjem još dvaju [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupnjeva]], od kojih je jedan bio vezan uz dužnost vrhovnog upravitelja (''Supreme Ruler''). Stupanj je stekao popularnost, no ubrzo su nastale pravne i organizacijske poteškoće. Naime, Veliko vijeće za [[Savezni masonski stupnjevi|savezne stupnjeve]] ovlastilo je svoje američko tijelo ili njemu sličnu organizaciju za dodjeljivanje vlastite inačice stupnja, čime je došlo do sukoba nadležnosti. Savezno Veliko vijeće osudio je Zacharijevo vijeće i pokušao preuzeti isključivo pravo nad stupnjem. Spor je konačno riješen 1931. godine, kada je dogovoreno da se stupanj Reda tajnog nadzornika izdvoji iz sustava saveznih stupnjeva i nastavi razvijati kao zaseban red. Red je povremeno poznat i pod nazivom Bratstvo Davida i Jonatana (''Brotherhood of David and Jonathan'').<ref name=":0"/> == Struktura stupnjeva == U sustavu koji se prakticira u Ujedinjenom Kraljevstvu, red se sastoji od tri stupnja.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|title=Beyond the Craft|last=Jackson|first=Keith B.|publisher=Lewis Masonic|year=1982.|isbn=9780853181286|location=London|pages= |url=https://www.google.hr/books/edition/Beyond_the_Craft/7JQVAgAACAAJ?hl=hr|language=en}}</ref><ref name=":1"/> * 1° – ''tajni nadzornik'' (''Secret Monitor'') – središnji je obred inicijacije, a temelji se na legendi o [[Kralj David|Davidu]] i [[Jonatan]]u, koja se prikazuje kroz dramatiziranu ceremoniju primanja. * 2° – ''princ'' (''Prince'') – ovaj stupanj crpi svoj ritual iz [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]], točnije iz [[Prva knjiga o Samuelu|Prve knjige o Samuelu]], te dodatno produbljuje simboliku prijateljstva, odanosti i duhovne odgovornosti. * 3° – ceremonija je instalacije vrhovnog upravitelja, koja se u pravilu održava jednom godišnje tijekom posebnog sastanka za prijenos dužnosti i postavljanje novog vodstva konklave. == Upravno ustrojstvo == {{Vidi još|Loža visokih stupnjeva}} === Lokalna konklava === Red tajnog nadzornika djeluje kroz [[Loža visokih stupnjeva|osnovne jedinice]] nazvane ''konklave'' (''Conclave''), od kojih svaka ima na čelu vrhovnog upravitelja (''Supreme Ruler'').<ref name=":2"/><ref name=":1"/> Konklava u mnogim je aspektima slična [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavoj loži]] – ima svoje [[Časnici masonske lože|dužnosnike]] i sustav [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualnih]] stupnjeva, koji u ovom slučaju obuhvaća tri stupnja. Vrhovni upravitelj je odgovoran nadležnoj pokrajini ili kotaru. U svojoj dužnosti, vrhovnog upravitelja podržavaju tajnik, rizničar te niz ceremonijalnih časnika. === Velika konklava === Najviše upravno tijelo Reda je velika konklava (''Grand Conclave''). Velikom konklavom predsjeda veliki vrhovni upravitelj (''Grand Supreme Ruler''), kojemu u radu pomaže niz velikih časnika, među kojima se ističu veliki rizničar (''Grand Treasurer'') i veliki tajnik (''Grand Recorder''). Na [[Ujedinjena velika loža Engleske|teritoriju Engleske]], pojedine konklave organizirane su u [[Pokrajina|pokrajine]] (''Provinces''), dok su u inozemstvu najčešće grupirane u [[kotar]]e (''Districts''), ovisno o zemlji ili regiji. Upravno tijelo kotara je kotarska velika konklava (''District Grand Conclave''), na čijem je čelu kotarski veliki vrhovni upravitelj (''District Grand Supreme Ruler''), koji je odgovoran velikoj konklavi u Engleskoj. On također predsjeda upravnim tijelom kotara, u kojem djeluju časnici poput kotarskog velikog tajnika i kotarskog velikog rizničara. Pokrajine imaju analognu strukturu.<ref name=":1"/> [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika konklava Reda tajnog nadzornika ili Bratstvo Davida i Jonathana na Britanskom otočju i njihovih prekomorskih kotara i konklava]] ima svoje sjedište u [[Mark Masons' Hall]]u u [[London]]u.<ref name=":1"/> === Članstvo === Pravo pristupa Redu tajnog nadzornika imaju svi [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstori]] slobodni zidari, bez obzira na pripadnost [[Slobodnozidarski redovi|drugim redovima ili sustavima]]. Međutim, članstvo se ne može tražiti samoinicijativno – kandidat mora biti pozvan od strane postojećeg člana Reda. Taj poziv smatra se činom priznanja dostojnosti i povjerenja unutar bratstva.<ref name=":1"/> == Rasprostranjenost == Konklave tajnog nadzornika djeluju na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a: {{Tree list}} *{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske]] → Velika konklava Reda tajnog nadzornika ili Bratstvo Davida i Jonathana na Britanskom otočju i njihovih prekomorskih kotara i konklava<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://markmasonshall.org/orders/osm|title=Order of the Secret Monitor|access-date=2025-05-09|language=en|website=markmasonshall.org}}</ref> **{{Z|ŠPA}} [[Velika loža Španjolske]] → Pokrajinska velika konklava Španjolske<ref>{{Citiranje weba|url=http://osm-in-spain.org/|title=Gran Conclave de la Orden del Monitor Secreto de España e Iberia y sus Distritos|access-date=2024-08-13|website=osm-in-spain.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20181230035625/http://osm-in-spain.org/|archive-date=2018-12-30|url-status=dead}}</ref> **{{Z|ŠKO}} [[Velika loža Škotske]] → Pokrajinska velika konklava istočne Škotske<ref>{{Citiranje weba|url=http://pgceastscotland.org.uk/|title=Provincial Grand Conclave of East Scotland|access-date=2024-08-15|website=pgceastscotland.org.uk|language=en|archive-date=15. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240815174957/http://pgceastscotland.org.uk/|url-status=dead}}</ref> **{{Z|IRS}}{{Z|SJI}} [[Velika loža Irske]] **{{Z|NIZ}} [[Veliki orijent Nizozemske]] *{{Z|FRA}} [[Nacionalna velika loža Francuske]] → Velika konklava Reda tajnog nadzornika ili Bratstvo Davida i Jonathana za Francusku<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glmdfr.com/ordre-du-moniteur-secret/|title=Grand conclave de l’Ordre du Moniteur Secret ou Fraternite de David et Jonathan pour la France|access-date=2024-08-13|website=glmdfr.com|language=fr}}</ref> *{{Z|NZL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Novi Zeland|Velika loža Novog Zelanda]] → Velika konklava Reda tajnog nadzornika Novog Zelanda<ref>{{Citiranje weba|title=Orders and Organisations active in New Zealand|url=https://freemasonsnz.org/discover/structure/other-masonic-orders|access-date=2026-03-31|website=freemasonsnz.org|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://secretmonitor.net.nz/dru/|title=Welcome to the Order of the Secret Monitor in New Zealand|access-date=2024-08-13|website=secretmonitor.net.nz|archive-url=https://web.archive.org/web/20200115215338/http://secretmonitor.net.nz/dru/|archive-date=2020-01-15|url-status=dead}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada]] → Velika konklava Reda tajnog nadzornika Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.osm-nsw-act.org/|title=Grand Conclave of the Order of the Secret Monitor for New South Wales and the Australian Capital Territory|access-date=2024-08-13|website=osm-nsw-act.org|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Velika loža Južne Australije i Sjevernog teritorija]] → Velika konklava Reda tajnog nadzornika južne Australije *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Viktorije / Velika loža Tasmanije / Velika loža Zapadne Australije]] → Veliko vijeće Reda tajnog nadzornika za južnu Australiju<ref>{{Citiranje weba|url=https://sites.google.com/view/osm-southern-australia|title=Order of the Secret Monitor for Southern Australia|access-date=2024-08-13|website=google.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://beyondthecraft.net.au/the-order-of-the-secret-monitor-osm/|title=The Order Of The Secret Monitor (OSM)|access-date=2024-08-13|website=beyondthecraft.net.au|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Ujedinjena velika loža Queenslanda]] → Veliko vijeće Reda tajnog nadzornika Sjeverne Australije i Papua Nove Gvineje<ref>{{Citiranje weba|url=http://osmnorthernaustralia.org.au/|title=Grand Council of the Order of the Secret Monitor for Northern Australia and Papua New Guinea|access-date=2024-08-13|website=osmnorthernaustralia.org.au|language=en}}</ref> *{{Z|SAD}} [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Sjedinjene Američke Države|Regularne velike lože u SAD-u]] → Veliko vijeće za Savezne masonske stupnjeve Sjedinjenih Američkih Država<ref>{{Citiranje weba|url=https://amdusa.org/wp/|title=The Grand Council of the Allied Masonic Degrees, USA|access-date=2024-08-13|website=amdusa.org|language=en}}</ref> *{{Z|KAN}} [[Popis regularnih masonskih velikih loža#Kanada|Regularne velike lože u Kanadi]] → Velika konklava Reda tajnog nadzornika ili Bratstvo Davida i Jonathana Kanade<ref>{{Citiranje weba|url=https://orderofthesecretmonitor.ca/|title=The Grand Conclave – Order of the Secret Monitor or the Brotherhood of David & Jonathan of Canada|access-date=2024-08-13|website=orderofthesecretmonitor.ca|language=en}}</ref> {{Tree list/end}} == Red grimizne vrpce == {{glavni|Red grimizne vrpce}} Drevni i masonski red Grimizne vrpce (''The Ancient and Masonic Order of the Scarlet Cord'') izvorno je djelovao kao unutarnji pridruženi red, čije je članstvo bilo rezervirano za one koji su položili drugi stupanj unutar Reda tajnog nadzornika.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.thescarletcord.org.uk/|title=Ancient and Masonic Order of the Scarlet Cord|access-date=2023-06-27|website=thescarletcord.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20160413202550/http://www.thescarletcord.org.uk/|archive-date=2016-04-13|url-status=dead}}</ref> Red je razvijen u Ujedinjenom Kraljevstvu 1889. godine, a sastoji se od šest stupnjeva (klasa) članstva. Prve tri klase okupljaju se u osnovnoj jedinici nazvanoj konzistorij (''Consistory''), unutar kojeg se odvijaju pripadajući [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituali]]. Godine 2010. Red Grimizne vrpce je ponovno uspostavljen kao [[Slobodnozidarski redovi|samostalno tijelo]], s vlastitom upravnom strukturom i neovisnim statusom unutar šireg sustava slobodnog zidarstva.<ref>{{Citiranje weba|title=Order of the Scarlet Cord|url=https://markmasonshall.org/orders/osc|access-date=2025-06-24|website=markmasonshall.org|language=en}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{UGLE}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodnozidarski redovi|Tajni]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Engleskoj]] mff44w02ho9lq7emxv1zpseeoodfwjy Ivan Vekić (rukometaš) 0 749126 7574049 6985444 2026-08-11T09:19:06Z LunarRise 369269 7574049 wikitext text/x-wiki  {{Infookvir rukometaš |ime=Ivan Vekić |datum rođenja={{Birth date and age|1998|07|19|df=y}} |slika=Ivan Vekić Croatie.jpg |država=Hrvatska |mjesto rođenja=[[Metković]] |visina=198 cm |trenutačni klub=[[:fr:Union sportive d%27Ivry (handball)|US Ivry Handball]] |pozicija=vratar |broj u klubu=16 |bivši klubovi= |reprezentacija=[[Hrvatska juniorska rukometna reprezentacija]] [[Hrvatska kadetska rukometna reprezentacija]] |godine u reprezentaciji=- -|nastupi u reprezentaciji(golovi)=- -|profesionalni klubovi=[[RK Metković]] [[RK Medveščak]] [[RK Zagreb]] [[HRK Gorica]] (na posudbi) [[RK Poreč]] [[Bordeaux Bruges Lormont]] [[Handball Club Cournon D'Auvergne]] [[:fr:Jeunesse sportive de Cherbourg|JS Cherbourg]] [[:fr:Union_sportive_d%27Ivry_(handball)|US Ivry Handball]]|godina=2005.-2017. 2017. 2018.-2020. 2020. 2020.-2021. 2021.-2023. 2023.-2024. 2024.-2026. 2026.-|nastupi(golovi)=- - - - - - }} '''Ivan Vekić''' (rođen 19. srpnja 1998.) hrvatski je [[rukomet]]aš koji igra na poziciji vratara za [[:fr:Union sportive d%27Ivry (handball)|US Ivry Handball]] u francuskoj [[:fr:LNH_Division_2|LNH ProLigue]].<ref>{{cite news | url=https://www.lnh.fr/proligue/joueurs/ivan-vekic | title=LNH.fr - Stats carrière | language=French | website=[www.lnh.fr](http://www.lnh.fr) }}</ref><ref>{{cite news | url=http://www.sudouest.fr/sport/handball/handball-n1m-ivan-vekic-le-taulier-du-bbl-qui-venait-des-balkans-6876444.php | title=Handball (N1M): Ivan Vekic, le taulier du BBL qui venait des Balkans | language=French | website=[www.sudouest.fr](http://www.sudouest.fr) }}</ref><ref>{{cite news | url=https://bbl-handball.fr/les-joueurs-du-bbl-handball/ | title=BBL Handball - Le Joueurs | language=French | website=[www.bbl-handball.fr](http://www.bbl-handball.fr) | access-date=2022-03-09 | archive-date=2023-10-06 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231006103927/https://bbl-handball.fr/les-joueurs-du-bbl-handball/ | url-status=dead }}</ref> == Karijera == Vekić je rukometnu karijeru započeo u rodnom Metkoviću, u [[RK Metković|RK Metkoviću]], gdje je proveo gotovo dvanaest godina. Godine 2017. prešao je u [[RK Medveščak]], gdje je igrao na posudbi iz [[RK Zagreb|RK Zagreba]]. Sljedeće godine priključio se Zagrebu, s kojim je nastupao u [[EHF Liga prvaka|EHF Ligi prvaka]]<ref>{{cite news | url=http://www.eurohandball.com/en/player/e5oEz_uDHSkZzV0BMxpKoA/ivan-vekic/ | title=Ivan Vekic - Career & Statistics | language=English | website=[www.eurohandball.com](http://www.eurohandball.com) }}</ref> i [[SEHA liga|SEHA ligi]]. Godine 2020. otišao je na posudbu u [[:fr:HRK Gorica|HRK Goricu]], a potom je za sezonu 2020./21. potpisao za [[RK Poreč]]. Nakon te sezone proglašen je najboljim vratarom [[Premijer liga (rukomet)|hrvatske Premijer lige]], koju je završio s 208 obrana u 18 utakmica i postotkom uspješnosti od 34,3 %.<ref>{{cite news | url=https://hrs.hr/2021/06/17/ivan-vekic-je-najbolji-vratar-premijerke/ | title=Ivan Vekic - Najbolji vratar Premijerke | language=Croatian | website=[www.hrs.hr](http://www.hrs.hr) }}</ref> Godine 2021. karijeru je nastavio u Francuskoj, potpisavši za Bordeaux Bruges Lormont Handball, koji se natjecao u [[:fr:Championnat de France masculin de handball de Nationale 1|Nationale 1 Elite]].<ref>{{cite news | url=http://www.sudouest.fr/sport/handball/handball-n1m-ivan-vekic-le-taulier-du-bbl-qui-venait-des-balkans-6876444.php | title=Handball (N1M): Ivan Vekic, le taulier du BBL qui venait des Balkans | language=French | website=[www.sudouest.fr](http://www.sudouest.fr) }}</ref> S klubom je izborio plasman u [[:fr:Championnat de France masculin de handball de deuxième division|ProLigue]] za sezonu 2022./23. U sezoni 2023./24. Vekić je nastupao za Handball Club Cournon d'Auvergne.<ref>{{cite news | url=https://www.lamontagne.fr/cournon-d-auvergne-63800/sports/proligue-porte-par-un-vekic-de-gala-cournon-ecure-valence-et-signe-un-tres-bon-coup-dans-la-lutte-pour-le-maintien_14477578/ | title=ProLigue : porté par un Vekic de gala | language=French | website=[www.lamontagne.fr](http://www.lamontagne.fr) }}</ref> Godine 2024. potpisao je za [[:fr:Jeunesse sportive de Cherbourg|JS Cherbourg]], a početkom 2025. produžio je ugovor s klubom za još jednu sezonu.<ref>{{cite news | url=https://www.ouest-france.fr/sport/handball/js-cherbourg/handball-proligue-la-js-cherbourg-prolonge-son-gardien-croate-ivan-vekic-dde9096c-ff1d-11ef-9b78-58334960577c | title=La JS Cherbourg prolonge son gardien croate Ivan Vekic | language=French | website=[www.ouest-france.fr](http://www.ouest-france.fr) }}</ref> Godine 2026. potpisao je dvogodišnji ugovor s [[:fr:Union sportive d%27Ivry (handball)|US Ivry Handballom]], kojem se priključio uoči sezone 2026./27. == Klubovi == === RK Poreč === * [[Premijer liga (rukomet)|Paket24 Premijer liga]] ** '''Brončana medalja''' (1): 2021. === RK Zagreb === * [[Premijer liga (rukomet)|Paket24 Premijer liga]] ** '''Prvaci''' (1): 2018. === Bordeaux Bruges Lormont Handball === * [[Championnat de France masculin de handball de Nationale 1|Francuska N1 Elite]] ** '''Prvaci''' (1): 2022. * [[Championnat de France masculin de handball de deuxième division|Proligue]] ** '''Sezona''' (1): 2022./23. === Handball Club Cournon d'Auvergne === * [[Championnat de France masculin de handball de deuxième division|Proligue]] ** '''Sezona''' (1): 2023./24.<ref name=":0">{{Citiranje novina |title=LNH.fr - Stats carrière |language=French |work=www.lnh.fr |url=https://www.lnh.fr/proligue/joueurs/ivan-vekic}}</ref> === JS Cherbourg === * [[Championnat de France masculin de handball de deuxième division|Proligue]] ** '''Sezona''' (2): 2024./25., 2025./26.<ref name=":0" /> === US Ivry Handball === * [[Championnat de France masculin de handball de deuxième division|Proligue]] ** '''Sezona''' (1): 2026./27.<ref name=":0" /> == Pojedinačni uspjesi == * [[Premijer liga (rukomet)|Paket24 Premijer liga]] - Najbolji vratar sezone 2020./2021. – 34,3 % (208 obrana u 18 utakmica)<ref>{{Citiranje weba|last=Hrvatski|first=rukometni savez|date=2021-06-17|title=IVAN VEKIĆ je NAJBOLJI VRATAR Premijerke! {{!}} HRS|url=https://hrs.hr/2021/06/17/ivan-vekic-je-najbolji-vratar-premijerke/|url-status=live|access-date=2023-09-19|language=hr}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Vekić, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski rukometaši]] bxfey0i00gt2we5wo3ynanqh4pz9pdu Velika simbolička loža "Libertas" 0 749859 7574003 7447249 2026-08-11T08:22:08Z IndexAccount 131684 7574003 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Velika simbolička loža "Libertas" |logo = |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = |moto = |utemeljena = [[29. svibnja]] [[1927.]] |prestala postojati = [[20. studenoga]] [[1938.]] |tip = [[velika loža]] |središte = [[Zagreb]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]] |broj članova = 80 }} '''Velika simbolička loža "Libertas"''' je bila [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] koja je djelovala od 1927. do 1938. godine u [[Zagreb]]u, [[Kraljevina Jugoslavija]]. Ova velika loža se nije oslanjala ni na jednu drugu veliku ložu u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]], niti u inozemstvu, nego je imala hrvatsko obilježje, bila je takozvana ''divlja loža''.<ref name=":3"/> == Povijest == === Pozadina === U lipnju 1926. godine u [[Zagreb]]u osnovane su dvije [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] koje nisu djelovale pod okriljem [[Velika loža "Jugoslavija"|Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca "Jugoslavija"]], i to: obnovljena [[Loža "Ljubav bližnjega"]], formirana 16. lipnja, te Loža "Prometej", osnovana 17. lipnja.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2023-05-24|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/19991022011814fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm|archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kronologija-i-tajne-osnivanja-loza-tko-su-prvi-hrvatski-masoni-1246002|title=Kronologija i tajne osnivanja loža: Tko su prvi hrvatski masoni|date=2018-05-17|access-date=2023-09-23|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}</ref> Članovi Lože "Prometej" donijeli su deklaraciju kojom ističu kako ne postoji nacionalno, pa tako ni jugoslavensko slobodno zidarstvo, već samo slobodno zidarstvo u pojedinim zemljama. Takva načelna izjava bila je zapravo kritika političkog angažiranja Velike lože "Jugoslavija". Sukob je rastao, jer su za razliku od srpskih slobodnih zidara, koji su svoj rad usmjeravali kroz politiku, hrvatska braća smisao i vrijednost svoga rada vidjeli u [[Humanizam (filozofija)|humanističkom]] odnosu prema svijetu. Zbog svega toga Velika loža "Jugoslavija" je 3. siječnja 1927. godine donijela akt o suspenziji Lože "Prometej". Nakon toga dio članova, koji je izašao iz [[Loža "Pravednost"|Lože "Pravednost"]] kao i iz [[Loža "Grof Ivan Drašković"|Lože "Grof Ivan Drašković"]], utemeljili su novu, od Velike lože "Jugoslavija" nepriznatu, Ložu "Amicitia".<ref name=":0"/><ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/koja-je-bila-uloga-hrvatskih-masona-u-stvaranju-jugoslavije-i-sto-im-se-dogodilo-poslije-1334549|title=Koja je bila uloga hrvatskih masona u stvaranju Jugoslavije i što im se dogodilo poslije|date=2019-07-28|access-date=2023-09-22|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}</ref><ref name=":2"/> === Neovisna velika loža === Nekoliko mjeseci kasnije, 29. svibnja 1927. godine, održana je skupština utemeljenja Lože "Ljubav bližnjega", Lože "Prometej" i Lože "Amicitia", na kojoj je proglašena Velika simbolička loža "Libertas". [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstor]] je postao [[Veljko Tomić]]. Ove tri lože imale su oko 80 članova.<ref name=":0"/><ref name=":1"/><ref name=":2"/> Od samog osnivanja ova velika loža postala je središte [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskog rodoljublja]] i "u njoj su se okupljali Hrvati koji su gajili nadu u bolje dane". Hrvatsko domoljublje, bar u pojedinaca, u ložama koje su radile pod zaštitom ove velike lože, moralo se skrivati, pogotovo za vrijeme [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]]. To prikrivanje je bilo moguće isticanjem intenzivnog zanimanja za [[Ezoterija|ezoteriju]], ali i činjenicom da je među tim slobodnim zidarima bio relativno velik broj [[Židovi u Hrvatskoj|Židova]] koje Velika loža "Jugoslavija" nije ni za vrijeme diktature mogla optužiti kao hrvatske nacionaliste, odnosno zbog protudržavnosti.<ref name=":3"/> Velika loža i njene tri lože je prestala s radom 20. studenoga 1938. godine, između ostalog i zbog prodaje [[Hram (slobodno zidarstvo)|hrama]] u ulici Mošinskoga u Zagrebu.<ref name=":0"/><ref name=":3">{{Citiranje weba|url=https://panopticum.hr/vodic-kroz-masonske-loze-u-zagrebu/|title=Vodič kroz masonske lože Zagreba|date=2023-10-08|access-date=2023-10-25|website=panopticum.hr|last=Hundić|first=Anđelko}}</ref> == Ustroj == Sjedište Velike simboličke lože "Libertas" bilo je u [[Zagreb]]u. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Kraljevina Jugoslavija |float=right |width=200 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Velike simboličke lože "Libertas" |places= {{Lokacijska karta točka |Kraljevina Jugoslavija |lat=45.818858 |long=16.018078 |label=[[Zagreb]] |position=bottom }} }} Pod okriljem ove velike lože radile su tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u [[Zagreb]]u: * [[Loža "Ljubav bližnjega"]], Zagreb * Loža "Prometej", Zagreb – nosila naziv po [[Prometej (mitologija)|Prometeju]], [[Grčka mitologija|grčkom bogu]] vatre. * Loža "Amicitia", Zagreb – nosila naziv po latinskoj riječi za [[prijateljstvo]] u političkoj terminologiji.<ref>{{Citiranje weba|url=https://oxfordre.com/classics/display/10.1093/acrefore/9780199381135.001.0001/acrefore-9780199381135-e-357|title=amicitia|date=2015-12-22|access-date=2023-09-25|website=oxfordre.com|language=en}}</ref> === Uprava === Velikom simboličkom ložom "Libertas" upravljao je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]]. Veliki majstori bili su: #[[Veljko Tomić]] (1927. – 1930.) #[[Lav Mazzura]] (1930.) #Milan Schwartz (1931. – 1936.) #Stjepan Cernjak (1936. – 1938.) #Vladimir Rukavina (1938.) === Obredi === Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] Velike lože "Libertas" je [[Austrijski obred|Ivanjski obred]]. Velika loža "Libertas" upravljala je [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Ivanovska loža|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) te je delegirala upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]]. == Poznati članovi == Neki od poznatih članova ove velike lože bili su:<ref>{{Citiranje knjige|title=Ljepota : biografski leksikon slobodnih zidara Hrvatske|publisher=Hanza Media|year=2017.|isbn=978-953-338-171-8|location=Zagreb|url=https://books.google.hr/books/about/Biografski_leksikon_slobodnih_zidara_Hrv.html?id=1ONQygEACAAJ&redir_esc=y|editor-last=Šömen|editor-first=Branko|editor-link=Branko Šömen|editor-last2=Krstić|editor-first2=Goran }}</ref> {{div col|colwidth=33em}} * [[Slavko Batušić]] (1902. – 1979.), književnik, publicist, teatrolog * [[Julije Benešić]] (1883. – 1957.), književnik i jezikoslovac * [[Mile Budak (liječnik)|Mile Budak]] (1903. − 1961.), liječnik<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/feljton-tajne-veze-josipa-broza-tita-i-masona-2/|title=FELJTON: Tajne veze Josipa Broza Tita i masona|date=2020-02-19|access-date=2023-09-22|website=nacional.hr}}</ref> * [[Pavao Deutsch]] (1897. – 1948.), arhitekt * [[Hugo Ehrlich]] (1879. – 1936.), arhitekt * [[Aleksandar Freudenreich]] (1892. – 1974.), arhitekt * [[Josip Horvat]] (1896. – 1968.), novinar i povjesničar<ref>{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/sadrzaj/tri-ruze-tri-loze-hrvatski-tisak-slobodno-zidarstvo-1998-br-bs|title=Tri ruže, tri lože - hrvatski tisak i slobodno zidarstvo|access-date=2023-09-22|website=freemasonry-croatia.org|year=1998}}</ref> * [[Ivan Krznarić]] (1891. – 1964.), novinar * [[Hrvoje Macanović]] (1904. – 1980.), športaš, novinar i športski djelatnik * [[Rudolf Matz]] (1901. – 1988.), violončelist, skladatelj, dirigent * [[Lav Mazzura]] (1876. – 1930.), odvjetnik i političar * [[Ive Mihovilović]] (1905. – 1988.), novinar * [[Omer Mujadžić]] (1903. — 1991.), slikar * [[Ivo Pevalek]] (1893. – 1967.), botaničar i akademik * [[Ladislav Polić]] (1874. – 1927.), pravnik i politolog * [[Stjepan Šulek]] (1914. – 1986.), violinist, skladatelj * [[Boris Zarnik]] (1883. – 1945.), biolog {{div col end}} == Vidi još == * [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]] * [[Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]] == Izvori == {{izvori}} {{SZuHR}} [[Kategorija:Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bivše velike lože]] [[Kategorija:Hrvatska u prvoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Zagrebu]] 37ykmxq8ktmtoauwch5wgikcsqmpzsp Rat u Gazi 0 751844 7573879 7478262 2026-08-10T23:18:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573879 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bitka |naziv = Napad Hamasa na Izrael |sukob = Bliskoistočni sukob |slika = [[Datoteka:October 2023 Gaza−Israel conflict.svg|250px]] |opis slike = {{obojani okvir|#F08080}} [[Pojas Gaze]]<br/>{{obojani okvir|#4169E1}} Područja Pojasa Gaze pod kontrolom Izraela<br/>{{obojani okvir|#ffff8f}} [[Evakuacija|Evakuirana]] područja |vrijeme = [[7. listopada]] [[2023.]] – danas |mjesto = [[Izrael]], [[Država Palestina|Palestina]] i južni [[Libanon]] |povod = |teritorij = |ishod = ''de jure'' prekid vatre<br>''de facto'' ograničeni rat |strana1 = [[Datoteka:Flag of al-Qassam Brigades.svg|border|23px]] [[Hamas]]<br/> [[Islamski džihad]]<br/> [[Narodni front za oslobođenje Palestine]]<br/>[[Datoteka:Flag of the Democratic Front for the Liberation of Palestine.svg|border|23px]] [[Demokratski front za oslobođenje Palestine]]<br/> |strana2 = {{Z+X|IZR}}<br/>'''Potpora:'''<br/>{{Z+X|SAD}} |strana3 = |zapovjednik1 = |zapovjednik2 = |zapovjednik3 = |postrojbe1 = [[Datoteka:Flag of al-Qassam Brigades.svg|border|23px]] Brigade al-kasam<br/> Brigade al-kuds<br/> Brigade Abu Ali Mustafa<br/>[[Datoteka:Flag of the Democratic Front for the Liberation of Palestine.svg|border|23px]] Brigade nacionalnog otpora |postrojbe2 = [[Datoteka:Flag of the Israel Defense Forces.svg|border|23px]] [[Izraelske obrambene snage]]<br/>[[Datoteka:Flag of the Israel Police.svg|border|23px]] [[Izraelska policija]]<br/>[[Datoteka:Israel Security Agency.png|20px]] [[Shabak|Opća sigurnosna služba]] |postrojbe3 = |jačina1 = |jačina2 = |jačina3 = |gubitci1 = Prema '''Ministarstvu zdravstva Palestine (Hamas):'''<br> preko 80 744 ubijenih <br> preko 172 588 ranjenih |gubitci2 = Prema '''Ministarstvu zdravstva Izraela:'''<br> preko 800 ubijenih civila <br> preko 1154 ubijenih vojnika i policajaca <br> preko 13 500 ranjenih |gubitci3 = 17 [[Nepal]]aca ubili pripadnici Hamasa, 7 povrijeđenih |bilješke = }} '''Rat u Gazi'''{{Efn|Ovaj sukob poznat je pod još nekoliko naziva, uključujući '''Rat Izraela i Hamasa''', '''Operacija »Željezni mačevi«''' i '''Rat 7. listopada'''.}} oružani je sukob u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] i [[Izrael|Izraelu]] kao dio neriješenih izraelsko-palestinskih odnosa unutar širega [[Bliskoistočni sukob|Bliskoističnoga sukoba]]. Rat je započeo 7. listopada 2023. iznenadnim napadom palestinske militantske skupine [[Hamas|Hamasa]] na Izrael u kojem je poginulo 1195 Izraelaca, a 251 je uzet kao talac. Od početka potom započete izraelske ofenzive poginulo je preko {{Broj|72000}} Palestinaca,<ref>Reuters. ''[https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-has-israels-gaza-offensive-killed-2025-03-24/ How many Palestinians has Israel's Gaza offensive killed?]''. pristupljeno 5. lipnja 2026.</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-05-14|title=Gaza death toll nears 73,000 in Israeli offensive|url=https://sana.sy/en/international/2316745/|access-date=2026-06-05|language=en-US}}</ref> no više studija u ''The Lancetu'' pokazuje da je pravi broj stradalih puno veći.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jamaluddine|first=Zeina|last2=Abukmail|first2=Hanan|last3=Aly|first3=Sarah|last4=Campbell|first4=Oona M R|last5=Checchi|first5=Francesco|date=2025-02|title=Traumatic injury mortality in the Gaza Strip from Oct 7, 2023, to June 30, 2024: a capture–recapture analysis|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673624026783|journal=The Lancet|language=en|volume=405|issue=10477|pages=469–477|doi=10.1016/S0140-6736(24)02678-3}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Bloxham|first=Donald|date=2026-04-03|title=The 7 October Atrocities and the Annihilation of Gaza: Causes and Responsibilities|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/14623528.2025.2483546|journal=Journal of Genocide Research|language=en|volume=28|issue=2|pages=294–319|doi=10.1080/14623528.2025.2483546|issn=1462-3528}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Tanno|first=Sophie|date=2025-01-09|title=Gaza death toll has been significantly underreported, study finds|url=https://www.cnn.com/2025/01/09/middleeast/gaza-death-toll-underreported-study-intl|access-date=2026-06-05|website=CNN|language=en}}</ref> Mnogi znanstveni izvori i međunarodne organizacije poput [[UN]]-a i raznih [[Nevladina udruga|nevladinih organizacija]] te Međunarodne zajednica istraživača genocida (''International Association of Genocide Scholars'') zaključili su da se izraelske akcije u Gazi slažu s definicijom [[Genocid|genocida]] pod međunarodnim pravom.<ref>{{Citiranje weba|last=Mohyeldin|first=Ayman|last2=Hamdan|first2=Basel|date=2024-12-10|title=Why Amnesty International and other experts say Israel is committing genocide in Gaza|url=https://www.ms.now/top-stories/latest/israel-gaza-genocide-netanyahu-rcna183485|access-date=2026-06-05|website=MS NOW|language=en-US}}</ref> Više je država objavilo da je riječ o genocidu i podržalo postupke pred [[Međunarodni sud|Međunarodnim sudom]]. Izrael i saveznici, uključujući [[SAD]], opovrgavaju genocid.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-04|title=Trump Rejects Israel Is Committing Genocide In Gaza: 'They're In a War'|url=https://www.latintimes.com/trump-rejects-israel-committing-genocide-gaza-theyre-war-588011|access-date=2026-06-05|website=Latin Times|language=en}}</ref> Nakon napada sedmog listopada Izrael je započeo bombardiranje te kasnije invaziju Gaze 27. listopada nakon što su militanti uklonjeni s teritorija; nekoliko je ofenziva provedeno, kao što su ofenziva ''Rafah'', tri bitke u blizini [[Han Junis|Han Junisa]] i opsada sjeverne Gaze, a kulminirale su [[Opsada|opsadom]] grada Gaze 2025. godine. Izvršen je [[atentat]] na vođe Hamasa unutar i izvan granica Gaze. [[Prekid vatre]] iz 2023. propao je, a drugi prekid iz siječnja 2025. završio je iznenadni izraelski napad u ožujku te godine. Treći je prekid vatre stupio na snagu 10. listopada 2025. godine kada su se Izrael i Hamas dogovorili oko prve faze plana primirja pod vodstvom SAD-a.<ref>{{Citiranje novina|last=Christou|first=William|last2=Burke|first2=Jason|date=2025-10-09|title=First phase of ceasefire deal to end war in Gaza agreed by Israel and Hamas|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2025/oct/09/first-phase-of-ceasefire-deal-to-end-war-in-gaza-agreed-by-israel-and-hamas|access-date=2026-06-05|issn=0261-3077}}</ref> Rat je uzrokovao iznimne humanitarne troškove. Izraelska stroga blokada prekinula je dovod osnovnih potrepština što je dovelo do djelomične [[Glad (katastrofa)|gladi]].<ref>{{Citiranje weba|date=2023-12-18|title=Israel: Starvation Used as Weapon of War in Gaza {{!}} Human Rights Watch|url=https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza|access-date=2026-06-05|language=en}}</ref> Oko 90 % civilne infrastrukture u Gazi uništeno je, a nužnosti poput vode, struje i održavanja čistoće ometene su.<ref>{{Citiranje weba|title=UN says 70% of Gaza's water production disrupted as Israel blocks 'dual-use' repair item|url=https://www.aa.com.tr/en/middle-east/un-says-70-of-gazas-water-production-disrupted-as-israel-blocks-dual-use-repair-item/3807039|access-date=2026-06-05|website=Anadolu|language=tr}}</ref> Veliki su dijelovi nenaseljivi<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-05|title=Amnesty International concludes Israel is committing genocide against Palestinians in Gaza|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2024/12/amnesty-international-concludes-israel-is-committing-genocide-against-palestinians-in-gaza/|access-date=2026-06-05|website=Amnesty International|language=en}}</ref> kako je većina bolnica, vjerskih i kulturnih spomenika te [[Obrazovanje|obrazovnih institucija]] uništeno.<ref>{{Citiranje weba|title=How Israel has destroyed Gaza’s schools and universities|url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/24/how-israel-has-destroyed-gazas-schools-and-universities|access-date=2026-06-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref> Gazijski novinari, medicinski radnici i razni drugi pripadnici javnih službi zatvarani su, mučeni i ubijani.<ref>{{Citiranje novina|last=Basyouni|first=Ahmed|title=New Palestinian testimonies reveal horrors of Israel’s prisons|language=en-EN|work=The New Arab|url=https://www.newarab.com/analysis/new-palestinian-testimonies-reveal-horrors-israels-prisons|access-date=2026-06-05|archive-date=25. veljače 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250225084924/https://www.newarab.com/analysis/new-palestinian-testimonies-reveal-horrors-israels-prisons|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Kelly|first=Annie|last2=Osman|first2=Hoda|last3=Jallad|first3=Farah|date=2025-02-25|title=More than 160 Gazan medics held in Israeli prisons amid reports of torture|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/global-development/2025/feb/25/more-than-160-gazan-medics-held-in-israeli-prisons-amid-reports-of-torture|access-date=2026-06-05|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Civil society and civilians must be protected in “harrowing” Gaza conflict|url=https://www.ohchr.org/en/statements-and-speeches/2024/04/civil-society-and-civilians-must-be-protected-harrowing-gaza|access-date=2026-06-05|website=OHCHR|language=en}}</ref> Izrael je tisuće Palestinaca iz Gaze i Zapadne obale zatvorio od početka rata.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-12-20|title=Urgently investigate inhumane treatment and enforced disappearance of Palestinians detainees from Gaza|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2023/12/urgently-investigate-inhumane-treatment-and-enforced-disappearance-of-palestinians-detainees-from-gaza/|access-date=2026-06-05|website=Amnesty International|language=en}}</ref> Gotovo pa su svi od 2,3 milijuna stanovnika pojasa prisilno premješteni. Preko {{Broj|100 000}} Izraelaca također je premješteno unutar države na vrhuncu konflikta. Prvi dan napada bio je najsmrtonosniji u izraelskoj povijesti, a rat je u cjelosti bio najsmrtonosniji za Palestince unutar širega sukoba.<ref>{{Citiranje weba|last=Krauss|first=Joseph|date=2024-05-14|title=Palestinians mark 76 years of dispossession as a potentially even larger catastrophe unfolds in Gaza|url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-hamas-war-nakba-history-b5cea9556e516655c25598d5dbe54192|access-date=2026-06-05|website=AP News|language=en}}</ref> Rujna 2025. Istražna komisija UN-a zaključila je da su u Pojasu Gaze počinjena četiri od pet činova genocida kako ih definira Konvencija UN-a iz 1948. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Israel has committed genocide in the Gaza Strip, UN Commission finds|url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2025/09/israel-has-committed-genocide-gaza-strip-un-commission-finds|access-date=2026-06-05|website=OHCHR|language=en}}</ref> Pri Međunarodnom sudu pregledava se slučaj protiv Izraela pod optužbom genocida.<ref>{{Citiranje weba|title=ICJ orders Israel to halt Rafah assault amid ‘immense risk’ to Palestinians|url=https://www.aljazeera.com/news/2024/5/24/icj-orders-israel-to-halt-its-offensive-on-rafah-gaza-in-new-ruling|access-date=2026-06-05|website=Al Jazeera|language=en}}</ref> Stručnjaci i organizacije za zaštitu ljudskih prava također su izjavile da su Izrael i Hamas počinili druge [[Ratni zločin|ratne zločine]]. Neki su opisali napade sedmi listopada kao genocid ili genocidni masakr Izraelaca. [[Mučenje]] i [[spolno zlostavljanje]] počinjeni su na obje strane rata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dannenbaum|first=Tom|last2=Dill|first2=Janina|date=2024-10|title=International Law in Gaza: Belligerent Intent and Provisional Measures|url=https://www.cambridge.org/core/product/identifier/S0002930024000538/type/journal_article|journal=American Journal of International Law|language=en|volume=118|issue=4|pages=659–683|doi=10.1017/ajil.2024.53|issn=0002-9300}}</ref> Izrael je primio široku vojnu i diplomatsku pomoć od SAD-a, ali i drugih zapadnih zemalja.<ref>{{Citiranje novina|last=Solomon|first=Erika|date=2024-03-29|title=A Loyal Israel Ally, Germany Shifts Tone as the Toll in Gaza Mounts|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2024/03/29/world/europe/germany-israel-gaza.html|access-date=2026-06-05|issn=0362-4331}}</ref> Rat je odjeknuo i regiji sa skupinama ''Osi otpora'' diljem arapskih zemalja, iranskim napadima na američke baze, [[Iransko-izraelski rat|Iransko-izraelskim ratom]] i [[Rat u Iranu 2026.|ratom u Iranu 2026. godine]].<ref>{{Citiranje novina|last=nations|first=David E. SangerDavid E. Sanger has covered conflicts among|last2=Foreign|first2=Superpowers in More Than Four Decades as a|last3=Times|first3=Washington correspondent for the|date=2026-02-28|title=For Trump, the Iran Attack Is the Ultimate War of Choice|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2026/02/28/us/politics/trump-iran-attack.html|access-date=2026-06-05|issn=0362-4331}}</ref> Sukobi [[Hezbollah|Hezbollaha]] i Izraela doveli su do [[Rat u Libanonu 2024.|rata u Libanonu 2024.]] i [[Sukob Izraela i Hezbollaha (2023. – danas)|2026. godine]] te trenutačnih izraelskih operacija u [[Sirija|Siriji]]. Rat ima iznimne regionalne i međunarodne posljedice s velikim prosvjedima u svijetu i porastom [[Antisemitizam|antisemitizma]] i [[Rasizam|rasizma]] usmjerena protiv Palestinaca. == Pozadina == {{Glavni|Bliskoistočni sukob}} == Početak sukoba == Rat je započeo [[7. listopada]] [[2023.]] koordiniranom iznenadnom ofenzivom nekoliko militantnih skupina [[Palestinci|Palestinaca]] na [[izrael]]ske gradove, granične prijelaze u [[Pojas Gaze|Gazi]], susjedne vojne objekte i civilna naselja. To je prvi izravni sukob unutar ''[[de jure]]'' područja Izraela još od [[Arapsko-izraelski rat 1948.|arapsko-izraelskog rata 1948.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba |last=Beauchamp |first=Zack |date=7. listopada 2023. |title=Why did Hamas invade Israel? |url=https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007185123/https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |archive-date=7. listopada 2023. |access-date=7. listopada 2023. |website=Vox |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Erlanger |first=Steven |date=7. listopada 2023. |title=An Attack From Gaza and an Israeli Declaration of War. Now What? |language=engleski |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/israel-gaza-war-hamas-palestinians.html |url-status=live |access-date=7. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007195542/https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/israel-gaza-war-hamas-palestinians.html |archive-date=7. listopada 2023. |issn=0362-4331}}</ref> Neprijateljstva su počela u ranim jutarnjim satima raketnim napadima na Izrael i upadima vozila na izraelsko područje, uz brojne napade na izraelske civile i vojsku. Neki su analitičari te događaje označili početkom treće palestinske [[Intifada|intifade]].{{efn|Poslije [[Prva Intifada|Prve]] i [[Druga Intifada|Druge Intifade]].}} Izrael je službeno objavio rat, prvi put od [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] 1973. Napad su predvodile palestinske militantne skupine, poput [[Hamas]]a, [[Islamski džihad|Islamskog džihada]] i [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]]. Na hitnom sastanku na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] nedugo nakon početka napada, predsjednik [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinske uprave]] [[Mahmoud Abbas]] izrazio je podršku infiltraciji u Gazi, rekavši da Palestinci imaju pravo braniti se od izraelske okupacije.<ref>{{Citiranje novina |last=Yang |first=Maya |last2=Bayer |first2=Lili |last3=Ho |first3=Vivian |last4=Fulton |first4=Adam |last5=Bayer |date=7. listopada 2023. |title=Israel says civilians and soldiers held hostage in Gaza after major Palestinian attack – live |language=engleski |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/live/2023/oct/07/hamas-launches-attack-on-israel-with-5000-rockets-live |url-status=live |access-date=7. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007071116/https://www.theguardian.com/world/live/2023/oct/07/hamas-launches-attack-on-israel-with-5000-rockets-live |archive-date=7. listopada 2023. |issn=0261-3077}}</ref><ref name=":22">{{Citiranje novina |title=Mahmoud Abbas: Palestinians have right to defend themselves against 'terror' |work=Al Arabiya |url=https://english.alarabiya.net/News/middle-east/2023/10/07/Mahmoud-Abbas-Palestinians-have-right-to-defend-themselves-against-terror- |url-status=live |access-date=7. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007120458/https://english.alarabiya.net/News/middle-east/2023/10/07/Mahmoud-Abbas-Palestinians-have-right-to-defend-themselves-against-terror- |archive-date=7. listopada 2023.}}</ref> U Izraelu su sve glavne oporbene stranke zagovarale formiranje vlade nacionalnog jedinstva za borbu protiv palestinske ofenzive.<ref>{{Citiranje weba |last=Staff |date=7. listopada 2023. |title=Yair Lapid offers to form emergency unity government with Netanyahu after Hamas terror attack |url=https://www.thejc.com/news/israel/yair-lapid-offers-to-form-emergency-unity-government-with-netanyahu-after-hamas-terror-attack-5MOYdwsOxNSgKXhEBrsOVb |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008000729/https://www.thejc.com/news/israel/yair-lapid-offers-to-form-emergency-unity-government-with-netanyahu-after-hamas-terror-attack-5MOYdwsOxNSgKXhEBrsOVb |archive-date=8. listopada 2023. |access-date=8. listopada 2023. |website=[he Jewish Chronicle}}</ref> Najmanje 2200 raketa ispaljeno je iz [[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]], dok su Hamasovi militanti probili barijeru između Gaze i Izraela, ubivši najmanje 300 Izraelaca i potaknuvši izraelsku vladu na proglašenje izvanrednog stanja. Izraelski premijer [[Benjamin Netanjahu|Benjamin Netanyahu]] izjavio je u obraćanju građanima nakon početka napada da je Izrael »u ratu«.<ref>{{Citiranje novina |title=Live updates: Militants infiltrate Israel from Gaza as Hamas claims major rocket attack |work=[[CNN]] |url=https://www.cnn.com/middleeast/live-news/al-aqsa-storm-militants-infiltrate-israel-after-gaza-rockets-10-07-intl-hnk/index.html |url-status=live |access-date=7. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007094104/https://amp.cnn.com/cnn/middleeast/live-news/al-aqsa-storm-militants-infiltrate-israel-after-gaza-rockets-10-07-intl-hnk/index.html |archive-date=7. listopada 2023.}}</ref><ref name="guardian7oct">{{Citiranje novina |last=McKernan |first=Bethan |date=7. listopada 2023. |title=Hamas launches surprise attack on Israel as Palestinian gunmen reported in south |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/07/hamas-launches-surprise-attack-on-israel-as-palestinian-gunmen-reported-in-south |url-status=live |access-date=7. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007101214/https://www.theguardian.com/world/2023/oct/07/hamas-launches-surprise-attack-on-israel-as-palestinian-gunmen-reported-in-south |archive-date=7. listopada 2023.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Fabian |first=Emanuel |date=7. listopada 2023. |title=IDF declares 'state of readiness for war' amid Hamas infiltrations, rocket barrages |url=https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/idf-declares-state-of-readiness-for-war-amid-hamas-infiltrations-rocket-barrages/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007052037/https://www.timesofisrael.com/liveblog_entry/idf-declares-state-of-readiness-for-war-amid-hamas-infiltrations-rocket-barrages/ |archive-date=7. listopada 2023. |access-date=7. listopada 2023. |website=The Times of Israel}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Staff |first=ToI |title='We are at war,' Netanyahu says, after Hamas launches devastating surprise attack |language=engleski |work=Times of Israel |url=https://www.timesofisrael.com/we-are-at-war-netanyahu-says-after-hamas-launches-devastating-surprise-attack/ |url-status=live |access-date=2023-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007104131/https://www.timesofisrael.com/we-are-at-war-netanyahu-says-after-hamas-launches-devastating-surprise-attack/ |archive-date=7. listopada 2023.}}</ref> Palestinski militanti koji su se infiltrirali u Izrael ušli su u nekoliko [[Kibuc|kibuca]] koji okružuju Pojas Gaze i izraelski grad Sderot, a palestinski i izraelski medijski izvori javljaju da su izraelski vojnici i civili uzeti kao [[Talac|taoci]].<ref name="ynet">{{Citiranje novina |last=Ynet |date=2023-10-07 |title=Netanyahu: 'We are at war' |language=en |work=Ynetnews |url=https://www.ynetnews.com/article/rysg8i0l6 |url-status=live |access-date=2023-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007052803/https://www.ynetnews.com/article/rysg8i0l6 |archive-date=7. listopada 2023.}}</ref> Izraelske obrambene snage uzvratile su zračnim napadima na Pojas Gaze u kojima su stradala najmanje 232 Palestinca.{{ni}} Zapadne države, [[Argentina]], [[Brazil]] i [[Indija]] osudile su Hamas za nasilje i opisale korištenu taktiku [[Terorizam|terorizmom]],<ref name="auto2">{{Citiranje novina |title=World reaction to surprise attack by Palestinian Hamas on Israel |language=en |work=[[Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/we-are-at-war-reactions-to-palestinian-hamas-surprise-attack-in-israel |url-status=live |access-date=8. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007201341/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/we-are-at-war-reactions-to-palestinian-hamas-surprise-attack-in-israel |archive-date=7. listopada 2023.}}</ref> dok su neke arapske i muslimanske zemlje okrivile izraelsku okupaciju i poricanje [[Povijest Izraela i Palestine|palestinske državnosti]] kao temeljni uzrok eskalacije.<ref>{{Citiranje novina |title=Arab states call for restraint after Hamas attack— but some blame Israel |work=The Forward |url=https://forward.com/fast-forward/563491/arab-states-gaza-hamas-israel-attack-blame-reaction/ |url-status=live |access-date=8. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008063302/https://forward.com/fast-forward/563491/arab-states-gaza-hamas-israel-attack-blame-reaction/ |archive-date=8. listopada 2023.}}</ref> Većina država pozvala je na deeskalaciju. Nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa [[hutisti]] iz [[Jemen]]a počeli su ispaljivati projektile na [[Izrael]] i napadati [[brod]]ove u blizini jemenske obale u [[Crveno more|Crvenom moru]], za što kažu da je znak solidarnosti s [[Palestinci]]ma i s ciljem olakšavanja ulaska humanitarne pomoći u [[Pojas Gaze]]. == Povezani članci == * [[Bliskoistočni sukob]] * [[Rat u Gazi (2008. – 2009.)]] * [[Hutistički pokret]] * [[Sukob Izraela i Hezbollaha (2023. – danas)]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|October 2023 Gaza−Israel conflict}} {{Bliskoistočni sukob}} [[Kategorija:Bliskoistočni sukob]] [[Kategorija:CS1 održavanje: format datuma]] [[Kategorija:Vojna povijest 21. stoljeća]] 5twxnt4ag46b3ik2a6sloabqob15179 Red Ethelstana 0 754001 7573902 7526013 2026-08-11T00:49:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573902 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | header = | image1 = OrderoOfAthelstan.png | width1 = 161 | caption1 = Veliki sud masonskog reda Ethelstana u Engleskoj i Walesu | image2 = Structure of Masonic appendant bodies in England and Wales.jpg | width2 = 250 | caption2 = Pozicija Reda Ethelstana među [[Slobodnozidarski redovi|dodatnim redovima]] u Engleskoj i Walesu }} '''Slobodnozidarski red Ethelstana''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Masonic Order of Athelstan'') je [[Slobodnozidarski redovi|dodatni red]] u [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] koji ima svoje korijene u [[Engleska|Engleskoj]], a osnovan je [[2005.]] godine. Ovaj red predstavlja zaseban [[Stupanj (slobodno zidarstvo)|stupanj]] koji se dodjeljuje po pozivu [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstorima]] slobodnim zidarima koji su već postigli stupanj [[Sveti kraljevski luk|svetog kraljevskog luka]]. Red je inspiriran likom i simbolizmom kralja [[Ethelstan Sjajni|Ethelstana Sjajnog]], unuka [[Alfred Veliki|Alfreda Velikog]], koji je prvi okrunjeni [[Popis engleskih i britanskih vladara|kralj Engleske]] i vladao od [[924.]] do [[939.]] godine. == Povijest i podrijetlo == Red Ethelstana osnovan je [[2005.]] godine kao rezultat istraživanja i interesa pojedinaca koji su dijelili strast prema [[Mitovi i legende u slobodnom zidarstvu|povijesti i podrijetlu slobodnog zidarstva]]. Njihova istraživanja, vođena proučavanjem [[Anglosasi|anglosaksonskih]] kronika, usmjerila su fokus na legendu o okupljanju slobodnih zidara u [[York]]u [[926.]] godine. Prema toj tradiciji, kralj Ethelstan je sazvao skup slobodnih zidara kako bi kodificirali pravila i običaje zanata.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.athelstan.org.uk/about-the-order/history-of-this-order|title=History of this Order|access-date=2023-11-10|website=athelstan.org.uk|language=en}}</ref> Red se opisuje kao "funkcionalni stupanj", prilagođen modernim uvjetima s jednostavnijim organizacijskim zahtjevima i manjim financijskim opterećenjem. Aktivnosti unutar reda organiziraju se kroz tri godišnja susreta – dva radna i jedan svečani [[Inicijacija|inicijacijski]] sastanak. Tijekom ovog posljednjeg susreta izvodi se posebna ceremonija u trajanju od otprilike 40 minuta, nakon koje slijedi kratko predavanje.<ref name=":0"/> Kao i u drugim [[Slobodnozidarski redovi|masonskim redovima]], rituali Reda Ethelstana koriste [[Legenda|legende]] i [[Alegorija|alegorije]] kako bi prenijeli moralne pouke i istaknuli etička načela koja vode članove u njihovom osobnom i društvenom životu.<ref name=":0"/> == Organizacija i struktura == Red Ethelstana organiziran je u [[Loža visokih stupnjeva|sudove]] (''Courts''), koji su ekvivalentni [[Loža (slobodno zidarstvo)|plavim ložama]]. Na regionalnoj razini sudovi su grupirani u pokrajine, pri čemu je u Engleskoj i Walesu ustrojstvo Reda osmišljeno tako da pokrajine odražavaju nekadašnja [[Povijest Ujedinjenog Kraljevstva|drevna anglosaksonska kraljevstva]], umjesto modernih administrativnih podjela, tj. [[Engleske grofovije|engleskih grofovija]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Provinces - A Kingdom Restored: The Regional Courts and Provincial Structure of the Order|url=https://athelstan.org.uk/structure/provinces|access-date=2026-07-15|website=athelstan.org.uk|language=en}}</ref> Trenutno u Engleskoj i Walesu postoji 11 pokrajina, dok su dodatne pokrajine osnovane diljem svijeta.<ref name=":2"/> Red je zatvorenog tipa i članstvo je moguće isključivo na poziv, i to samo [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstorima]] koji imaju stupanj [[Sveti kraljevski luk|svetog kraljevskog luka]].<ref name=":0"/> Zbog svoje ekskluzivnosti i povijesnog fokusa, privlači članove koji pokazuju poseban interes za [[Povijest Ujedinjenog Kraljevstva|anglosaksonsku povijest]], tradiciju i simboliku u kontekstu slobodnog zidarstva. === Rasprostranjenost === Red Ethelstana djeluje na područjima nadležnosti sljedećih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] [[Velika loža|velikih loža]] temeljem potpisanih [[konkordat]]a:<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.athelstan.org.uk/about-the-order/all-courts?start=120|title=Courts of the Order in England, Wales and Provinces Overseas|access-date=2024-08-12|website=athelstan.org.uk|language=en|archive-date=12. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812061041/https://www.athelstan.org.uk/about-the-order/all-courts?start=120|url-status=dead}}</ref> {{Tree list}} *{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} [[Ujedinjena velika loža Engleske]] → Veliki sud masonskog reda Ethelstana u Engleskoj i Walesu te prekomorskim pokrajinama ** ''pod okriljem Velikog suda'' ***{{Z|AND}} [[Velika loža Andore]] **{{Z|ŠPA}} [[Velika loža Španjolske]] → Pokrajinski veliki sud Španjolske **{{Z|GRČ}} [[Velika loža Grčke]] → Pokrajinski veliki sud Grčke<ref>{{Citiranje weba|title=Province of Greece of the Masonic Order of Athelstan|url=https://moa-greece.gr/|access-date=2026-07-15|website=moa-greece.gr|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.athelstan.gr/|title=Provincial Grand Court of Greece|access-date=2024-07-08|website=athelstan.gr|language=en|archive-date=9. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240709120903/https://www.athelstan.gr/|url-status=dead}}</ref> **{{Z|BOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Bolivija|Velika loža Bolivije]] → Pokrajinski veliki sud Bolivije ***{{Z|SAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Salvador|Velika loža Cuscatlana u Salvadoru]] ***{{Z|GUA}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Gvatemala|Velika loža Gvatemale]] ***{{Z|KOS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kostarika|Velika loža Kostarike]] **{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Brazilu]] → Pokrajinski veliki sud za Brazil **{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Regularni ustroj|Regularne velike lože u Kanadi]] → Pokrajinski veliki sud za Kanadu **{{Z|FIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Filipini|Velika loža Filipina]] → Pokrajinski veliki sud za Filipine ** Pokrajinski veliki sud za Jugoistočnu Aziju ***{{Z|MYS}}{{Z|SGP}}{{Z|TAJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Malezija|Kotarska velika loža Istočnog arhipelaga]] *{{Z|FRA}} [[Nacionalna velika loža Francuske]] → Veliki sud za Francusku *{{Z|SAD}} [[Popis regularnih velikih loža#Sjedinjene Američke Države|Regularne velike lože u SAD-u]] → Veliki sud za Sjedinjene Američke Države<ref>{{Citiranje weba|url=https://athelstanusa.org/|title=Grand Court of the United States of America|access-date=2024-08-11|website=athelstanusa.org|language=en}}</ref> *{{Z|AUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Australija|Regularne velike lože u Australiji]] → Veliki sud u Australiji<ref>{{Citiranje weba|url=https://athelstan-wessex.org.uk/australia.htm|title=Masonic Order of Athelstan in Australia|access-date=2024-08-12|website=athelstan-wessex.org.uk|language=en|archive-date=12. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240812055450/https://athelstan-wessex.org.uk/australia.htm|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://beyondthecraft.net.au/masonic-order-of-athelstan/|title=Masonic Order of Athelstan|access-date=2024-08-12|website=beyondthecraft.net.au|language=en}}</ref> *{{Z|IND}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Indija|Kotarske velike lože u Indiji / Velika loža Indije]] → Veliki sud masonskog reda Ethelstana u Indiji<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.athelstan.org.in/|title=Grand Court Of The Masonic Order Of Athelstan In India|access-date=2024-08-29|website=athelstan.org.in|language=en}}</ref> {{Tree list/end}} == Red Alfreda Velikog == [[Datoteka:Amoag.png|mini|desno|120px|Znak Reda Alfreda Velikog]] '''Drevni masonski red Alfreda Velikog''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Ancient Masonic Order of Alfred the Great'') je suvereni masonski red kojim se odaje priznanje za zasluge bivšim starješinama Reda Ethelstana.<ref>{{Citiranje weba|title=The Ancient Masonic Order of Alfred the Great|url=https://www.athelstan.org.uk/about-the-order/the-ancient-masonic-order-of-alfred-the-great|access-date=2025-02-12|website=athelstan.org.uk|language=en|archive-date=12. veljače 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250212150709/https://www.athelstan.org.uk/about-the-order/the-ancient-masonic-order-of-alfred-the-great|url-status=dead}}</ref> Ritual Reda obilježava ulogu [[Alfred Veliki|Alfreda Velikog]] u otvaranju puta nasljeđivanju [[Ethelstan Sjajni|Ethelstana Sjajnog]]. Članovi imaju jedan od tri progresivna stupnja:<ref>{{Citiranje weba|url=https://amoag.org.uk/ritual/|title=Ritual of Ancient Masonic Order of Alfred the Great|access-date=2023-11-10|website=amoag.org.uk|language=en}}</ref> * 1° – vitez ([[Engleski jezik|engl.]] ''Knight'', KAG) * 2° – vitez zapovjednik (''Knight Commander'', KCAG) * 3° – vitez velikog križa (''Knight Grand Cross'', GCAG) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://www.athelstan.org.uk/|Order of Athelstan}} * {{URL|https://amoag.org.uk/|Order of Alfred the Great}} * {{URL|https://www.facebook.com/people/The-Masonic-Order-of-Athelstan/100064925760910/|Facebook stranica}} {{UGLE}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Slobodnozidarski redovi|Ethelstan]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Engleskoj]] ol8emay4olivswxrec6k40kq15hx9ge Rade Jarak 0 754494 7573840 7208566 2026-08-10T21:04:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573840 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:R. Jarak.png|mini|306x306px]] '''Rade Jarak''' ([[Dubrovnik]], 11. listopada 1968.) hrvatski je književnik i slikar. == Životopis == Rade Jarak rođen je u Dubrovniku 1968. godine, završio je [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju likovnih umjetnosti]] u Zagrebu, radi kao profesor crtanja u Centru za likovni odgoj Grada Zagreba. Objavio je preko dvadeset naslova (romane, zbirke priča, eseje). Pisao je za časopise ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'' i [[Zarez (časopis)|''Zarez'']], gdje je bio i urednik poezije. Deset godina je uređivao internetski časopis ''Knjigomat'', a danas uređuje ''Pikolo knjigomat''. Boravio je na studijskom putovanju u Japanu, u gradu Nishiaizu, u pokrajini [[Fukushima (prefektura)|Fukushima]]. Za kratku priču "Nino Rovinjez" osvojio je [[Nagrada "Ranko Marinković"|nagradu "Ranko Marinković]]" koju dodjeljuje dnevnik ''[[Večernji list]]'' za najbolju [[Kratka priča|kratku priču]] (2001.), a za roman "Pustinje" nagradu [[Jutarnji list|''Jutarnjeg lista'']] za najbolju proznu knjigu (2009.). Prema romanu „Duša od krumpira“ napravljena je istoimena kazališna predstava (KMD, Dubrovnik) 2016. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Duša od krumpira|url=https://kmd.hr/predstave/dusa-od-krumpira/|access-date=2024-05-18|website=KMD|language=hr-HR}}</ref> Knjige su mu prevedene na makedonski, poljski i talijanski jezik. == Bibliografija == * Demon u pari kupaonice, pjesme (Meandar, Zagreb, 2000.) * Vlak za Bangalore, pjesme (Naklada MD, Zagreb, 2001.) * Kiša, roman (Naklada MD, Zagreb, 2001.) * Termiti i druge priče, priče, (Fraktura, Zaprešić, 2002.) * Sol, roman (Fraktura, Zaprešić, 2003.) * Duša od krumpira, roman (Fraktura, Zaprešić, 2005.), adaptirano u dramu, KMD, Dubrovnik, 2016, režija Ozren Prohić * Enciklopedija očaja, roman (Fraktura, Zaprešić, 2006.) * Pustinje, roman (Litteris, Zagreb, 2008.); (BKG, Beograd, 2008.); (Makedonska reč, Skopje, 2011.); (Carthago edizioni, Italija, 2022.) * Crna svila, priče (Profil, Zagreb, 2009.) * Strašni, SF roman, (Naklada Zoro, Zagreb, 2009.) * Pohvala ulici, esej (VBZ, Zagreb, 2009.) * Japanski dnevnik, dnevnik (VBZ, Zagreb, 2010.) * Tango, poema s pogovorom [[Mirko Kovač|Mirka Kovača]] (EPH i Novi liber, Zagreb, 2010.) * Wakamono, pripovijetka (Knjigomat, Zagreb, 2010.) * Žuto, pripovijetka (Knjigomat, Zagreb, 2011.) * Sutra, priče (Litteris, Zagreb, 2011.) * Kaja, pjesme s crtežima Rade Jarka i fotografijama Mia Vesovića (Knjigomat i Druga priča, Zagreb, 2012.) * Plaža, priče (Litteris, Zagreb, 2013.) * Yu puzzle, roman (Laguna, Beograd, 2013.); (Profil, Zagreb, 2014.); (Sedno, Varšava, 2023.) * Emigranti, roman (24 sata, Zagreb, 2017.) * Suha Palma, roman (VBZ, Zagreb, 2018.) * Doći će jednom klizati, kratki roman (24 sata, Zagreb, 2019.) * Ludi vjetar, drama (napisana u suradnji s Aleksandrom Novakovićem, objavljena u elektronskom obliku u internetskom časopisu Eckermann, 2023.) * Put na Solaris, roman (Jesenski i Turk, Zagreb, 2023.) * Putovanja slijepih, kratke proze (Disput, Zagreb, 2025.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikipedizirati izvore}} * https://www.pikoloknjigomat.com/ * https://www.czlogz.hr/teacher/kate-goldman-2/ * https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/clan/rade-jarak {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119194919/https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/clan/rade-jarak |date=19. studenoga 2023. }} * https://www.lupiga.com/intervjui/intervju-rade-jarak-danas-zivimo-kao-drustvo-spektakla * https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/nagrade-jutarnjeg-lista-bosku-violicu-i-radi-jarku-3203294 * https://www.ibs.it/deserti-libro-rade-jarak/e/9791255130130 * https://kmd.hr/predstave/dusa-od-krumpira/ * https://www.vecernji.hr/kultura/put-na-solaris-rade-jarka-je-zanatski-besprijekoran-sf-roman-1696285 {{GLAVNIRASPORED:Jarak, Rade}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski slikari]] dwsykmokhs1r4cfnukzg5kk69avb61z RuPaul's Drag Race All Stars 0 756340 7573977 7524697 2026-08-11T07:06:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573977 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bgcolour = #f0997a | ime_emisije = RuPaul's Drag Race All Stars | orig_naslov = | slika = Drag race all stars season 6 logo.png | format_serije = ''reality'' emisija | trajanje_epizode = 45 – 60 minuta | autor = [[RuPaul|RuPaul Charles]] | razvoj = World of Wonder | producent = | izvršni_producent = Fenton Bailey<br>Randy Barbato<br>Tom Campbell<br>RuPaul<br>Steven Corfe<br>Mandy Salangsang<br>Pamela Post | glumci = <!--| pripovjedač = RuPaul Charles, Santino Rice, Michelle Visage<br/><small>(2011. – danas)</small> <br />Merle Ginsberg<br/><small>(2009./10.)</small>--> | država = {{DZ+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | tv_kuća = [[Logo TV]]<br>[[VH1]]<br>[[Paramount+]] | početak_serije = [[22. listopada]] [[2012.]] | kraj_serije = | broj_sezona = 10 | broj_epizoda = 101 | u_hrv = [[WOW Presents Plus]]<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=14. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref><br>[[Netflix]]<ref name="RPDRallstarsnetflix">{{Citiranje weba|date=15. prosinca 2018.|title=Je li serija RuPaul's Drag Race All Stars dostupna na Netflixu u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/rupauls_drag_race_all_stars_2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231230145508/https://hrflix.eu/detalji/rupauls_drag_race_all_stars_2018|archive-date=30. prosinca 2023.|access-date=30. prosinca 2023.|language=|website=hrflix.eu}}</ref> | web_stranica = https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race-all-stars | imdb_id = 2301351 }}'''''RuPaul's Drag Race All Stars''''' je [[SAD|američka]] natjecateljska [[Reality show|reality]] [[televizijska emisija]], nastavak emisije ''[[RuPaul's Drag Race]]''. Emisiju proizvodi [[World of Wonder]], a prikazivala se u [[SAD]]-u na [[Logo TV]]-u i na [[VH1]], a od šeste sezone na usluzi [[Paramount+]].<ref name="AllStarsParamount+">{{Citiranje weba|date=18. ožujka 2021.|title=RuPaul's Drag Race: How To Watch All-Stars 6 On Paramount+|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-all-stars-6-paramount-plus/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250812065259/https://screenrant.com/rupauls-drag-race-all-stars-6-paramount-plus/|archive-date=12. kolovoza 2025.|access-date=16. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> Emisija se u ostatku svijeta prikazuje na usluzi [[WOW Presents Plus]], a peta i šesta sezona i na [[Netflix]]<nowiki/>u.<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=14. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref><ref name="RPDRallstarsnetflix">{{Citiranje weba|date=15. prosinca 2018.|title=Je li serija RuPaul's Drag Race All Stars dostupna na Netflixu u Hrvatskoj?|url=https://hrflix.eu/detalji/rupauls_drag_race_all_stars_2018|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231230145508/https://hrflix.eu/detalji/rupauls_drag_race_all_stars_2018|archive-date=30. prosinca 2023.|access-date=30. prosinca 2023.|language=|website=hrflix.eu}}</ref> Emisija prikazuje povratak prethodnih natjecatelja izvorne emisije ''[[RuPaul's Drag Race]]'' koji, kao i u izvorniku, kroz brojne [[RuPaul%27s_Drag_Race#Mini_izazov|izazove]] nastoje osvojiti titulu pobjednika. Natjecatelj proglašen pobjednikom osvaja [[novac|novčanu]] nagradu te mjesto u ''kući slavnih „kraljica” Drag Racea'' ([[engleski|eng]]. ''Drag Race Hall of Fame''). U sedmoj sezoni iznimno su se natjecali odabrani prijašnji pobjednici i to za titulu ''kraljice svih kraljica'' ([[engleski|eng]]. ''Queen of All Queens''). [[RuPaul]] ima ulogu voditelja, mentora i glavnog člana žirija, a na panelu sudaca trenutno mu se pridružuju [[Michelle Visage]], Carson Kressley, Ross Mathews i Ts Madison.<ref name="RPDRallstars8suci">{{Citiranje weba|date=28. travnja 2023.|title=RuPaul's Drag Race All Stars 8 confirms game-changing twist in first-look trailer|url=https://ca.sports.yahoo.com/news/rupauls-drag-race-stars-8-230500012.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231230150026/https://ca.sports.yahoo.com/news/rupauls-drag-race-stars-8-230500012.html|archive-date=30. prosinca 2023.|access-date=30. prosinca 2023.|language=|website=ca.sports.yahoo.com}}</ref> Emisija je inspirirala nekoliko nastavaka unutar [[Drag Race (TV serijal)|serijala ''Drag Race'']]. Od [[2022.]] godine prikazuje se britanski ''[[RuPaul's Drag Race: UK vs. the World]]'', emisija u kojoj se vraćaju prethodni natjecatelji iz raznih međunarodnih verzija ''Drag Racea''.<ref name="1UKVSTWnatjecatelji">{{Citiranje weba|date=17. siječnja 2022.|title=RuPaul's Drag Race UK Versus the World cast adds international all-stars to new competition|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-uk-versus-the-world-cast/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=27. siječnja 2024.|language=engleski|website= ew.com}}</ref> Po istom formatu s međunarodnim natjecateljima nastala je i kanadska emisija ''[[Canada%27s_Drag_Race#Canada's_Drag_Race:_Canada_vs._the_World|Canada's Drag Race: Canada vs. the World]]''.<ref name="Canadavstheworld">{{Citiranje weba|date=17. listopada 2022.|title=Drag Race: Canada vs. the World Cast Revealed — Look Who’s Coming Back!|url=https://tvline.com/lists/drag-race-canada-vs-the-world-cast-full-list-photos/|url-status=live|archive-url=| archive-date=|access-date=30. prosinca 2023.|language= engleski|website=tvline.com}}</ref> Godine [[2024.]], [[Drag Race España|španjolska inačica ''Drag Racea'']] je također dobila svoj ''All Stars'' nastavak pod nazivom ''[[Drag_Race_España#Drag_Race_España_All_Stars|Drag Race España All Stars]]''.<ref name="španjolskaallstars2">{{Citiranje weba|date=14. siječnja 2024.|title=Meet the Queens of 'Drag Race España All Stars'|url=https://uk.news.yahoo.com/meet-queens-drag-race-espa-140002334.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240115231359/https://consent.yahoo.com/v2/collectConsent?sessionId=2_cc-session_c6bb5c57-4136-4fe5-bd87-bf0f6b2b0d51|archive-date=16. siječnja 2024.|access-date=16. siječnja 2024.|language=engleski|website=uk.news.yahoo.com}}</ref> == Produkcija == === Format === {{glavni|RuPaul's Drag Race#Format}} ''All Stars'' načelno koristi isti format kao i svaka inačica emisije u [[Drag Race (TV serijal)|serijalu]], samo što su natjecatelji povratnici iz prethodnih sezona [[RuPaul's Drag Race|izvorne emisije]]. Kroz svaku sezonu se testiraju sposobnosti natjecatelja kroz razne [[gluma]]čke, [[glazba|glazbene]], i [[moda|modne]] [[RuPaul%27s_Drag_Race#Mini_izazov|izazove]]. Svaka epizoda se sastoji od tzv. „mini„ izazova, glavnog „maxi” izazova, [[RuPaul%27s_Drag_Race#Modna_revija|modne revije]], kritike žirija te ''lipsync'' duela. Međutim, ''All Stars'' je kroz svojih osam sezona upotrebljavao drugačije formate glede načina na koji natjecatelji pobjeđuju izazove i budu eliminirani iz natjecanja: *'''1. sezona''': natjecatelji se natječu u parovima. Žiri u svakoj epizodi bira pobjednički par te dva najlošija para koja se moraju suočiti u ''lipsnc'' duelu ([[engleski|eng]]. ''Lipsync for Your Life''), tj. iz svakog para prema odluci natjecatelja sudjeluje jedna kraljica. U finalnoj epizodi, natjecatelji se natječu individualno, tj. upotrebljava se uobičajeni format izvorne emisije.<ref name="RPDRas1">{{Citiranje weba|date=23. listopada 2012.|title="RuPaul's Drag Race All Stars" Episode 1: Pair shaped|url=https://www.roccitymag.com/EntertainmentBlog/archives/2012/10/23/rupauls-drag-race-all-stars-episode-1-pair-shaped|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231230141738/https://www.roccitymag.com/EntertainmentBlog/archives/2012/10/23/rupauls-drag-race-all-stars-episode-1-pair-shaped|archive-date=30. prosinca 2023.|access-date=30. prosinca 2023.|language=engleski|website=roccitymag.com}}</ref> *'''2.–4. sezona''': žiri u svakoj epizodi odabire dva pobjednika koji se suočavaju u pobjedničkome ''lipsync'' duelu ([[engleski|eng]]. ''Lipsync for Your Legacy'').<ref name="RPDRlegacy">{{Citiranje weba|date=1. srpnja 2020.|title=RuPaul's Drag Race All Stars: Best Lip Syncs For Your Legacy Ranked|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-all-stars-best-lips-syncs-ranking/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230204020428/https://screenrant.com/rupauls-drag-race-all-stars-best-lips-syncs-ranking/|archive-date=4. veljače 2023.|access-date=30. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> Pobjednik duela osvaja [[novac|novčanu]] nagradu te donosi odluku o tome koji od natjecatelja koji su odbirem žirija stavljeni pred eliminaciju napušta emisiju. *'''5.–6.''' i '''8. sezona''': žiri u svakoj epizodi odabire jednog pobjednika koji se u ''lipsync'' duelu ([[engleski|eng]]. ''Lipsync for Your Legacy'') suočava s gostujućom „kraljicom”, bivšom natjecateljicom iz jedne od [[RuPaul%27s_Drag_Race#Pregled_emisije|prethodnih sezona]]. Ako pobjednik izazova pobjedi u duelu, osvaja novčanu nagradu te donosi odluku o tome koji od natjecatelja koji su odbirem žirija stavljeni pred eliminaciju napušta emisiju. Ako gostujuća „kraljica” pobjedi u duelu, novčana nagrada se prenosi na idući tjedan, a odluku o eliminaciji donose svi ostali natjecatelji većinskim glasom.<ref name="RPDRas5">{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2020.|title=TV Rucap: Drag Race All Stars 5 Episode 1 – “It’s not a democracy, it’s a RuMocracy”|url=https://awardswatch.com/tv-rucap-drag-race-all-stars-5-episode-1-its-not-a-democracy-its-a-rumocracy/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. prosinca 2023.|language=engleski| website=awardswatch.com}}</ref> {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 335 | header = | image1 = RuPaul at Dragcon 2019 by dvsross (cropped).jpg | image2 = Michelle Visage (cropped).jpg | footer = Voditelj emisije [[RuPaul]] (lijevo) i [[Michelle Visage]], jedna od glavnih sutkinja emisije od 2. sezone (desno) }} *'''7. sezona''': u ovoj sezoni nema eliminacija. Žiri u svakoj epizodi odabire dva pobjednika koji se suočavaju u ''lipsync'' duelu ([[engleski|eng]]. ''Lipsync for Your Legacy''). Pobjednik duela osvaja novčanu nagradu i „legendarnu zvjezdicu” ([[engleski|eng]]. ''Legendary Legend Star'')<ref name="RPDRallstars7star">{{Citiranje weba|date=22. srpnja 2022.|title=Track how many stars the queens have won on our RuPaul's Drag Race All Stars 7 scorecard|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-all-stars-7-queens-star-tracker/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. prosinca 2023.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> te dobiva priliku da jednog od natjecatelja „blokira”, tj. spriječi od osvajanja zvjezdice u idućoj emisiji. Na kraju sezone, natjecatelji s najviše sakupljenih zvjezdica prolaze u finale.<ref name="RPDRallstars7">{{Citiranje weba|date=24. svibnja 2022.|title=RuPaul's Drag Race All Stars Season 7 Rules and Format Explained|url=https://screenrant.com/rupauls-drag-race-all-stars-season-7-format/|url-status=dead|archive-url=|archive-date=|access-date=29. prosinca 2023.|language=engleski|website=screenrant.com}}</ref> *'''9. sezona''': prati isti format kao i 7. sezona, samo što pobjednici ''lipsync'' dvoboja dobivaju bedževe zvane ''Beautiful Benefactress Badge'', a novac koji osvoje doniraju u dobrotvorne svrhe.<ref name="AS9charity">{{Citiranje weba|date=17. svibnja 2024.|title=‘RuPaul’s Drag Race All Stars’ Queens Talk Competing for Charity, How They Were Compensated and Whether They Need Ru-demption|url=https://variety.com/2024/tv/news/rupauls-drag-race-all-stars-9-charity-season-nina-west-shannel-1236005502/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=18. svibnja 2024.|language=engleski| website=Variety}}</ref> === Suci === [[RuPaul]] predsjeda panelom sudaca i ima glavnu riječ. Druga glavna sutkinja kroz sve sezone emisije je [[Michelle Visage]]. Panelu se od druge sezone kao glavni sudac pridružuje Carson Kressley, a od treće sezone i Ross Mathews, koji je u prve dvije sezone imao ulogu gostujućeg suca. Od osme sezone, glavna sutkinja je i Ts Madison. Bivši glavni suci su i Santino Rice (u prvoj sezoni) i Todrick Hall (u drugoj sezoni). Kao i ''[[RuPaul's Drag Race]]'', emisija u gotovo svakoj epizodi ugošćuje i dodatnog suca, poznatu osobu iz svijeta [[gluma|glume]], [[glazba|glazbe]], [[ples]]a, [[moda|mode]] i sl. U ''All Starsu'' su do sada gostovali [[Aubrey Plaza]]<ref name="RPDRaubrey">{{Citiranje weba|date=7. listopada 2016.|title=‘RuPaul’s All Star Drag Race’ Contestants Are Extra Fabulous|url=https://www.yahoo.com/entertainment/rupauls-all-star-drag-race-contestants-are-extra-fabulous-073258461.html?guccounter=1&guce_referrer=aHR0cHM6Ly93d3cuZ29vZ2xlLmNvbS8&guce_referrer_sig=AQAAAEeScEfDmSr7n5I64UNIGO_1zpd7YZAlYEAdYlgx60M-dY3iBYX7_d77oBJUJwqgBgjYSfnlLGnFEVIVoDO6r2zRF5OxMQnUIqyGP5mzjQpEf_-XLuO9e0n96dHz0hgPwlXM3_IYJ1-ihgFzFibDC8-l0_YKG4UwkzVfwQCrWgN1|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. prosinca 2023.|language=engleski| website=yahoo.com}}</ref>, [[Vanessa Hudgens]]<ref name="RPDRvanessa">{{Citiranje weba|date=23. siječnja 2019.|title=One year later, we asked Vanessa Hudgens if she’s still “so into voguing”|url=https://www.gaytimes.co.uk/culture/drag-race-vanessa-hudgens-still-so-into-voguing/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20231230150026/https://www.gaytimes.co.uk/culture/drag-race-vanessa-hudgens-still-so-into-voguing/|archive-date=30. prosinca 2023.|access-date=30. prosinca 2023.|language=engleski|website=gaytimes.co.uk}}</ref>, [[Ricky Martin]],<ref name="RPDRrickybebe">{{Citiranje weba|date=21. svibnja 2020.|title=‘RuPaul’s Drag Race All Stars’ Sets Ricky Martin, Tessa Thompson, Jane Krakowski And More As Guest Judges; Unveils Season 5 Twist|url=https://deadline.com/2020/05/rupauls-drag-race-all-stars-ricky-martin-tessa-thompson-jane-krakowski-guest-judges-trailer-1202940164/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=30. prosinca 2023.|language=engleski| website=deadline.com}}</ref> [[Bebe Rexha]]<ref name="RPDRrickybebe"/> i mnogi drugi. ===Natjecatelji === {{glavni|Dodatak:Popis natjecatelja u serijalu Drag Race#RuPaul's Drag Race All Stars|l1=Popis natjecatelja u serijalu Drag Race § RuPaul's Drag Race All Stars}} U emisiji se natječu ''drag'' kraljice iz izvorne američke emisije. == Pregled emisije == {{Pregled serije | infoA = Broj<br>natjecatelja | infoB = Pobjednica | infoC = Pratilja | boja1 = #F2CECE | poveznica1 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Prva_sezona_(2012.) | epizode1 = 6 | premijera1 = {{nowrap|[[22. listopada]] [[2012.]]}} | finale1 = {{nowrap|[[26. studenoga]] [[2012.]]}} | infoA1 = 12 | infoB1 = Chad Michaels | infoC1 = Raven | mreža1 = [[Logo TV]] | boja2 = #F75BA7 | poveznica2 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Druga_sezona_(2016.) | epizode2 = 9 | premijera2 = [[25. kolovoza]] [[2016.]] | finale2 = [[27. listopada]] [[2016.]] | infoA2 = 10 | infoB2 = Alaska | infoC2 = Detox<hr />Katya | boja3 = #DAA520 | poveznica3 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Treća_sezona_(2018.) | epizode3 = 8 | premijera3 = [[25. siječnja]] [[2018.]] | finale3 = [[15. ožujka]] [[2018.]] | infoA3 = 10 | infoB3 = Trixie Mattel | infoC3 = {{nowrap|Kennedy Davenport}} | mreža3 = [[VH1]] | boja4 = #DACEF2 | poveznica4 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Četvrta_sezona_(2018.–2019.) | epizode4 = 10 | premijera4 = [[14. prosinca]] [[2018.]] | finale4 = [[15. veljače]] [[2019.]] | infoA4 = 10 | infoB4 = Monét X Change<hr />{{nowrap|Trinity the Tuck}} | infoC4 = — | boja5 = #4B216B | poveznica5 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Peta_sezona_(2020.) | epizode5 = 8 | premijera5 = [[5. lipnja]] [[2020.]] | finale5 = [[24. srpnja]] [[2020.]] | infoA5 = 10 | infoB5 = Shea Couleé | infoC5 = Jujubee<hr />Miz Cracker | boja6 = #F09C38 | poveznica6 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Šesta_sezona_(2021.) | epizode6 = 12 | premijera6 = [[24. lipnja]] [[2021.]] | finale6 = [[2. rujna]] [[2021.]] | infoA6 = 13 | infoB6 = Kylie Sonique Love | infoC6 = Eureka!<hr />{{nowrap|Ginger Minj}}<hr />{{nowrap|Ra'Jah O'Hara}} | mreža6 = [[Paramount+]] | boja7 = #C7D9EB | poveznica7 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Sedma_sezona_(2022.) | epizode7 = 12 | premijera7 = [[20. svibnja]] [[2022.]] | finale7 = [[29. srpnja]] [[2022.]] | infoA7 = 8 | infoB7 = Jinkx Monsoon | infoC7 = {{nowrap|Monét X Change}} | boja8 = #902926 | poveznica8 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Osma_sezona_(2023.) | epizode8 = 12 | premijera8 = [[12. svibnja]] [[2023.]] | finale8 = [[21. srpnja]] [[2023.]] | infoA8 = 12 | infoB8 = Jimbo | infoC8 = Kandy Muse | boja9 = #6DE2DF | poveznica9 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Deveta_sezona_(2024.) | epizode9 = 12 | premijera9 = [[17. svibnja]] [[2024.]] | finale9 = {{nowrap|[[26. srpnja]] [[2024.]]}} | infoA9 = 12 | infoB9 = {{nowrap|Angeria Paris VanMicheals}} | infoC9 = {{nowrap|Roxxxy Andrews}}<hr />Vanessa Vanjie | boja10 = #800080 | poveznica10 = RuPaul%27s_Drag_Race_All_Stars#Deseta_sezona_(2025.) | epizode10 = 12 | premijera10 = [[9. svibnja]] [[2025.]] | finale10 = [[18. srpnja]] [[2025.]] | infoA10 = 18 | infoB10 = Ginger Minj | infoC10 = Jorgeous }} == Epizode == === Prva sezona (2012.) === Prva se sezona prikazivala na [[Logo TV]]-u od [[22. listopada]] do [[26. studenoga]] [[2012.]] godine. Natjecale su se razne ''drag'' kraljice iz prve četiri sezone izvorne emisije ''[[RuPaul's Drag Race]]''. Kraljice su se natjecale u parovima, osim u finalnoj epizodi gdje su se prestala četiri finalista natjecala individualno. Pobjednikom sezone bio je proglašen Chad Michaels koji je izvorno bio drugoplasirani u četvrtoj sezoni.<ref name="RPDRallstars1">{{Citiranje weba|date=6. kolovoza 2012.|title='RuPaul's All Stars Drag Race' cast announced|url=https://ew.com/article/2012/08/06/rupauls-all-stars-drag-race-cast-announcement/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240712201804/https://ew.com/article/2012/08/06/rupauls-all-stars-drag-race-cast-announcement/|archive-date=12. srpnja 2024.|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski|website=ew.com}}</ref> S obzirom da su se natjecatelji ove sezone natjecali u parovima, neki od njih su se kasnije vratilu u novije sezone ''All Starsa'' kako bi dobili priliku da se natječu individualno. Manila Luzon i Latrice Royale vratile su se u četvrtoj sezoni ''All Starsa'', Alexis Mateo i Jujubee u trećoj sezoni te Pandora Boxx i Yara Sofia u šestoj sezoni. {{Epizode |brojsve1 = 1. |broj1 = 1. |boja = #F2CECE |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = It Takes Two |auxC1 = Latrice Royale<br>Manila Luzon |auxD1 = Mimi Imfurst<br>Pandora Boxx |datum1 = {{premijera|22|10|2012}} |sadržaj1 = |naslov2 = RuPaul's Gaff-In |auxC2 = Alexis Mateo<br>Yara Sofia |auxD2 = Nina Flowers<br>Tammie Brown |datum2 = {{premijera|29|10|2012}} |sadržaj2 = |naslov3 = Queens Behaving Badly |auxC3 = Chad Michaels<br>Shannel |auxD3 = Latrice Royale<br>Manila Luzon |datum3 = {{premijera|5|11|2012}} |sadržaj3 = |naslov4 = All-Star Girl Groups |auxC4 = Chad Michaels<br>Shannel |auxD4 = Alexis Mateo<br>Yara Sofia |datum4 = {{premijera|12|11|2012}} |sadržaj4 = |naslov5 = Dynamic Drag Duos |auxC5 = Chad Michaels<br>Shannel |auxD5 = — |datum5 = {{premijera|19|11|2012}} |sadržaj5 = |naslov6 = The Grand Finale |auxC6 = Chad Michaels |auxD6 = Raven<br>Jujubee<br>Shannel |datum6 = {{premijera|26|11|2012}} |sadržaj6 = }} === Druga sezona (2016.) === {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 240 | header = | image1 = RuPaul DragCon 2022 (52073263861).jpg | image2 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -276 (cropped).jpg | image3 = Katya Zamolodchikova 3 (cropped).jpg | image4 = Vencedora Roxxxy Andrews.jpg | footer = Finalisti druge sezone, odozgo nadesno: Alaska, Detox, Katya i Roxxxy Andrews }} Natjecatelji druge sezone bili su predstavljeni [[17. lipnja]] [[2016.]] godine, a sezona je s prikazivanjem započela [[25. kolovoza]] iste godine. Iz [[RuPaul's Drag Race|izvorne emisije]] vratilo se desetero ''drag'' kraljica: Tatianna iz druge sezone, PhiPhi O'Hara iz četvrte sezone, Alaska, Alyssa Edwards, Coco Montrese, Detox i Roxxxy Andrews iz pete sezone, Adore Delano iz šeste sezone, te Ginger Minj i Katya iz sedme sezone.<ref name="RPDRallstars2">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2016.|title=RuPaul's All Stars Drag Race Season 2: Meet the Cast|url=https://ew.com/gallery/rupauls-all-star-drag-race-season-2/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> Glavni preokret druge sezone bila su nova pravila eliminacije. Žiri je svakoga tjedna birao dva pobjednika koji su nastupali u pobjedničkom ''lipsync'' dvoboju. Pobjednik dvoboja odlučio je koja od kraljica pred eliminacijom napušta natjecanje. Adore Delano je svojevoljno napustila natjecanje u drugoj epizodi prije sudjelovanja u glavnom izazovu. U petoj epizodi, sve eliminirane kraljice (osim Delano) vratile su se u emisiju kako bi sudjelovale u tjednom izazovu, a najbolja od njih dobila je priliku da se vrati u natjecanje. Odlukom [[RuPaul]]a, Alyssa Edwards i Tatianna obje su su se vratile u natjecanje. Alaska, Detox, Katya i Roxxxy Andrews bile su finalistice sezone. RuPaul je eliminirao Andrews, a Alaska, Detox i Katya sudjelovale su u finalnom ''lipsync'' dvoboju nakon kojeg je Alaska proglašena pobjednicom sezone. Osvojila je mjesto u hodniku slavnih kraljica ''Drag Racea'', godišnju zalihu šminke Anastasia Beverly Hills te novčanu nagradu od 100 tisuća [[američki dolar|američkih dolara]]. Nakon finala, dana [[27. listopada]] [[2016.]] godine prikazala se i posebna epizoda u kojoj su se svi natjecatelji ponovno okupili s RuPaulom kako bi raspravljali o sezoni. {{Epizode |brojsve1 = 7. |broj1 = 1. |boja = #F75BA7 |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = All Star Talent Show Extravaganza |auxC1 = Roxxxy Andrews |auxD1 = Coco Montrese |datum1 = {{premijera|25|8|2016}} |sadržaj1 = |naslov2 = All Stars Snatch Game |auxC2 = Tatianna<br>Adore Delano{{efn|name=quit|Natjecatelj je svojevoljno napustio natjecanje.}} |auxD2 = Alaska |datum2 = {{premijera|1|9|2016}} |sadržaj2 = |naslov3 = HERstory of the World |auxC3 = Alyssa Edwards |auxD3 = Ginger Minj |datum3 = {{premijera|8|9|2016}} |sadržaj3 = |naslov4 = Drag Movie Shequels |auxC4 = Alaska |auxD4 = Alyssa Edwards |datum4 = {{premijera|15|9|2016}} |sadržaj4 = |naslov5 = Revenge of the Queens |auxC5 = Alaska<br>Alyssa Edwards<br>Detox<br>Tatianna |auxD5 = Phi Phi O'Hara |datum5 = {{premijera|22|9|2016}} |sadržaj5 = |naslov6 = Drag Fish Tank |auxC6 = Alaska |auxD6 = Tatianna |datum6 = {{premijera|29|9|2016}} |sadržaj6 = |naslov7 = Family That Drags Together |auxC7 = Detox |auxD7 = Alyssa Edwards |datum7 = {{premijera|6|10|2016}} |sadržaj7 = |naslov8 = All Stars Supergroup |auxC8 = Alaska |auxD8 = Detox<br>Katya<br>Roxxxy Andrews |datum8 = {{premijera|13|10|2016}} |sadržaj8 = |naslov9 = Reunited |auxC9 = — |auxD9 = — |datum9 = {{premijera|27|10|2016}} |sadržaj9 = }} === Treća sezona (2018.) === {{multiple image | perrow = 2| | align = left | direction = | width = | total_width = 270 | header = | image1 = Rupaul Dragcon 2018-103 (41175949055) (cropped).jpg | image2 = Kennedy Davenport at LA Drag Con 2022 by dvsross (cropped).jpg | image3 = Bebe Zahara Benet at NUBIA 2020 (cropped).jpg | image4 = Shangela at Rupaul's Dragcon 2017 (cropped).jpg | footer = Finalisti treće sezone, odozgo nadesno: Trixie Mattel, Kennedy Davenport, Bebe Zahara Benet i Shangela }} Natjecatelji treće sezone bili su predstavljeni [[20. listopada]] [[2017.]] godine. Prikazivanje sezone trajalo je od [[25. siječnja]] do [[15. ožujka]] [[2018.]] godine. Kao i deveta sezona izvorne emisije iz 2017. godine, ''All Stars'' se od treće sezone počinje prikazivati na kanalu [[VH1]], za razliku od prethodne dvije sezone koje su se prikazale na [[Logo TV]]-u. Sezona je imala isti format kao i prethodna sezona.<ref name="RPDRallstars3">{{Citiranje weba|date=20. listopada 2017.|title=RuPaul's Drag Race All Stars season 3 cast announced|url=https://ew.com/tv/2017/10/20/rupauls-drag-race-all-stars-season-3-cast-announced/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> Natjecale su se Shangela iz druge i treće sezone izvorne emisije, Morgan McMichaels iz druge sezone, BenDeLaCreme i Milk iz šeste sezone, Kennedy Davenport iz sedme sezone, ChiChi DeVayne i Thorogy Thor iz osme sezone te Aja iz devete sezone. U premijernoj epizodi otkriveno je da se kao jedna od natjecateljica vraća i BeBe Zahara Benet, pobjednice prve sezone izvorne emisije koja je svojim sudjelovanjem postala prva pobjednica koja se ikada vratila u natjecanje. BenDeLaCreme je odustala od natjecanja u šestoj epizodi eliminiravši samu sebe nakon što je bila u Top 2 u pet od šest epizoda. Svojom pobjedom u šestoj epizodi dobila je priliku da vrati jednu od eliminiranih kraljica u natjecanje, a odabrala je Morgan McMichaels. U posljednjoj epizodi sezone, sve eliminirane kraljice vratile su se kako bi izglasale Top 2 natjecatelja među finalistima koji su se sastojali od Trixie Mattel, Kennedy Davenport, BeBe Zahare Benet i Shangele. Eliminirane kraljice odabrale su Mattel i Davenport, a nakon finalnog ''lipsync'' dvoboja između njih, RuPaul je proglasio Trixie Mattel pobjednicom sezone. {{Epizode |brojsve1 = 16. |broj1 = 1. |boja = #DAA520 |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = Exclusive Queen RuVeal |auxC1 = — |auxD1 = — |datum1 = {{premijera|20|10|2017}} |sadržaj1 = |naslov2 = All-Star Variety Show |auxC2 = BenDeLaCreme |auxD2 = Morgan McMichaels |datum2 = {{premijera|25|1|2018}} |sadržaj2 = |naslov3 = Divas Lip Sync Live |auxC3 = Shangela |auxD3 = Thorgy Thor |datum3 = {{premijera|1|2|2018}} |sadržaj3 = |naslov4 = The B*tchelor |auxC4 = Kennedy Davenport |auxD4 = Milk |datum4 = {{premijera|8|2|2018}} |sadržaj4 = |naslov5 = All Stars Snatch Game |auxC5 = Shangela<br>BenDeLaCreme |auxD5 = Chi Chi DeVayne |datum5 = {{premijera|15|2|2018}} |sadržaj5 = |naslov6 = Pop Art Ball |auxC6 = BeBe Zahara Benet |auxD6 = Aja |datum6 = {{premijera|22|2|2018}} |sadržaj6 = |naslov7 = Handmaids to Kitty Girls |auxC7 = BenDeLaCreme |auxD7 = BenDeLaCreme{{efn|name=quit|Natjecatelj je svojevoljno napustio natjecanje.}} |datum7 = {{premijera|1|3|2018}} |sadržaj7 = |naslov8 = My Best Squirrelfriend's Dragsmaids Wedding Trip |auxC8 = Shangela |auxD8 = Morgan McMichaels |datum8 = {{premijera|8|3|2018}} |sadržaj8 = |naslov9 = A Jury of Their Queers |auxC9 = Trixie Mattel |auxD9 = Kennedy Davenport<br>BeBe Zahara Benet<br>Shangela |datum9 = {{premijera|15|3|2018}} |sadržaj9 = }} === Četvrta sezona (2018.–2019.)=== {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 320 | header = | image1 = Monét X Change at Dragcon by dvsross (cropped).jpg | image2 = Trinity the Tuck Taylor at Dragcon by dvsross (cropped).jpg | footer = Monét X Change (lijevo) i Trinity The Tuck (desno) prvi su natjecatelji koji su zajedno odnijeli pobjedu }} Natjecatelji četvrte sezone bili su predstavljeni [[9. studenoga]] [[2018.]] godine. Natjecale su se Gia Gunn iz šeste sezone izvorne američke emisije, Jasmine Masters iz sedme sezone, Naomi Smalls iz osme sezone, Trinity The Tuck, Valentina i Farrah Moan iz devete sezone, te Monét X Change i Monique Heart iz desete sezone. U natjecanje su se vratile i Manila Luzon i Latrice Royale koje su se prethodno već natjecale u prvoj sezoni ''All Starsa'', postavši tako prve dvije kraljice koje su se dva puta vratile u ''All Stars''.<ref name="RPDRallstars4">{{Citiranje weba|date=9. studenoga 2018.|title=Meet the RuPaul's Drag Race All-Stars 4 cast|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-all-stars-4-cast/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> U šestoj epizodi održao se niz ''lipsync'' dvoboja između preostalih kraljica i eliminiranih kraljica. Pobijedivši u svom dvoboju, Latrice Royale se vratila u natjecanje. U finalu sezone po prvi su puta u [[Drag Race (TV serijal)|serijalu ''Drag Race'']] bila proglašena dva pobjednika: Monét X Change i Trinity The Tuck. {{Epizode |brojsve1 = 25. |broj1 = 1. |boja = #DACEF2 |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = All Star Super Queen Variety Show |auxC1 = Trinity The Tuck |auxD1 = Jasmine Masters |datum1 = {{premijera|14|12|2018}} |sadržaj1 = |naslov2 = Super Girl Groups, Henny |auxC2 = Valentina |auxD2 = Farrah Moan |datum2 = {{premijera|21|12|2018}} |sadržaj2 = |naslov3 = Snatch Game of Love |auxC3 = Manila Luzon |auxD3 = Gia Gunn |datum3 = {{premijera|28|12|2018}} |sadržaj3 = |naslov4 = Jersey Justice |auxC4 = Monique Heart |auxD4 = Latrice Royale |datum4 = {{premijera|4|1|2019}} |sadržaj4 = |naslov5 = Roast in Peace |auxC5 = Manila Luzon<br>Monét X Change |auxD5 = — |datum5 = {{premijera|11|1|2019}} |sadržaj5 = |naslov6 = LaLaPaRUza |auxC6 = — |auxD6 = — |datum6 = {{premijera|18|1|2019}} |sadržaj6 = |naslov7 = Queens of Clubs |auxC7 = Latrice Royale |auxD7 = Valentina |datum7 = {{premijera|25|1|2019}} |sadržaj7 = |naslov8 = RuPaul's Best Judy's Race |auxC8 = Naomi Smalls |auxD8 = Manila Luzon |datum8 = {{premijera|1|2|2019}} |sadržaj8 = |naslov9 = Sex and the Kitty, Girl 3 |auxC9 = Trinity The Tuck |auxD9 = Latrice Royale |datum9 = {{premijera|8|2|2019}} |sadržaj9 = |naslov10 = Super Queen Grand Finale |auxC10 = Monét X Change<br>Trinity The Tuck |auxD10 = Monique Heart<br>Naomi Smalls |datum10 = {{premijera|15|2|2019}} |sadržaj10 = }} === Peta sezona (2020.) === {{multiple image | perrow = 3| | align = left | direction = | width = | total_width = 390 | header = | image1 = Shea Couleé at RuPaul's Dragcon 2017 by dvsross.jpg | image2 = Rupaul Dragcon 2018-132 (41175946045) (cropped).jpg | image3 = Jujubee 2 (cropped).jpg | footer = Finalisti pete sezone, s lijeva nadesno: Shea Couleé, Miz Cracker i Jujubee }} Natjecatelji pete sezone bili su predstavljeni [[8. svibnja]] [[2020.]] godine. Natjecale su se Ongina iz prve sezone izvorne američke emisije, Jujubee iz druge sezone i prve sezone ''All Starsa'', Alexis Mateo iz treće sezone i prve sezone ''All Starsa'', India Ferrah i Mariah Paris Balenciaga iz treće sezone, Derrick Barry iz osme sezone, Shea Couleé iz devete sezone te Miz Cracker, Blair St. Clair i Mayhem Miller iz desete sezone.<ref name="RPDRallstars5">{{Citiranje weba|date=8. svibnja 2020.|title=RuPaul's Drag Race All-Stars 5 cast announced, series moves back to VH1|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-all-stars-5-cast-announced/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> Format korišten prethodne tri sezone je od pete sezone promijenjen: žiri svakoga tjedna bira jednog tjednog pobjednika koji ulazi u ''lipsync'' dvoboj s ''Lipsync Assassinom'', natjecateljem iz prethodnih sezona. Ako tjedni pobjednik pobjedi u dvoboju, osvaja 10 tisuća američkih dolara i priliku da eliminira jednu od kraljica koje je žiri stavio pred eliminaciju, a ako pobjedi Lipsync Assassin, sve ostale kraljice većinskim glasom biraju tko će napustiti natjecanje. U finale su dospjeli Shea Couleé, Jujubee i Miz Cracker a pobjednicom sezone proglašena je Shea Couleé. Promotivne slike natjecatelja za ovu sezonu nisu bile snimljene zbog [[Pandemija COVID-19|panedmije koronavirusom]] koja je započela nekoliko mjeseci prije prikazivanja sezone.<ref name="RPDRallstars5covid">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2020.|title=Drag Race All Stars 5 queens unveil homemade cast promo for charity|url=https://www.gaytimes.co.uk/culture/drag-race-all-stars-5-queens-unveil-homemade-cast-promo-for-charity/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240416081709/https://www.gaytimes.co.uk/culture/drag-race-all-stars-5-queens-unveil-homemade-cast-promo-for-charity/|archive-date=16. travnja 2024.|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski|website=gaytimes.co.uk}}</ref> [[VH1]] je prikazao sezonu od [[5. lipnja]] do [[24. srpnja]] [[2020.]] godine. {{Epizode |brojsve1 = 35. |broj1 = 1. |boja = #4B216B |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = All Star Variety Extravaganza |auxC1 = India Ferrah |auxD1 = Derrick Barry |datum1 = {{premijera|5|6|2020}} |sadržaj1 = |naslov2 = I'm In Love! |auxC2 = Shea Couleé |auxD2 = Ongina |datum2 = {{premijera|12|6|2020}} |sadržaj2 = |naslov3 = Get a Room! |auxC3 = Jujubee |auxD3 = Mariah Paris Balenciaga |datum3 = {{premijera|19|6|2020}} |sadržaj3 = |naslov4 = SheMZ |auxC4 = Miz Cracker |auxD4 = Mayhem Miller |datum4 = {{premijera|26|6|2020}} |sadržaj4 = |naslov5 = Snatch Game of Love |auxC5 = Shea Couleé |auxD5 = India Ferrah |datum5 = {{premijera|3|7|2020}} |sadržaj5 = |naslov6 = The Charles Family Backyard Ball |auxC6 = Miz Cracker |auxD6 = Alexis Mateo |datum6 = {{premijera|10|7|2020}} |sadržaj6 = |naslov7 = Stand-Up Smackdown |auxC7 = Miz Cracker |auxD7 = Blair St. Clair |datum7 = {{premijera|17|7|2020}} |sadržaj7 = |naslov8 = Clap Back! |auxC8 = Shea Couleé |auxD8 = Jujubee<br>Miz Cracker |datum8 = {{premijera|24|7|2020}} |sadržaj8 = }} === Šesta sezona (2021.) === {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 310 | header = | image1 = Kylie Sonique Love Performs Tyrone 09-12-21.jpg | image2 = Eureka july2018 (cropped2).jpg | image3 = Rupaul Dragcon 2018-187 (41356426934).jpg | image4 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -24 (cropped).jpg | footer = Finalisti šeste sezone, odozgo nadesno: Kylie Sonique Love, Eureka!, Ginger Minj i Ra'Jah O'Hara }} Šesta je sezona bila najavljena [[20. kolovoza]] [[2020.]] godine. Emisija se od ove sezone premjestila na uslugu [[Paramount+]]. Natjecatelji šeste sezone bili su predstavljeni [[26. svibnja]] [[2021.]] godine, a sezona se prikazivala od [[24. lipnja]] do [[2. rujna]] iste godine. Po prvi puta se natjecalo trinaest ''drag'' kraljica, stoga je šeste sezona najveća sezona po broju natjecatelja.<ref name="RPDRallstars6">{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2021.|title=RuPaul's Drag Race All Stars 6 queens read their best & worst moments, and spill on the 'chaotic' season ahead|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-all-stars-6-cast-revealed-exclusive-interviews/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> Natjecale su se Kylie Sonique Loveiz druge sezone izvorne emisije, Pandora Boxx iz druge sezone glavne emisije i prve sezone ''All Starsa'', Yara Sofia iz treće sezone i prve sezone ''All Starsa'', Jiggly Caliente iz četvrte sezone, Serena ChaCha iz pete sezone, Trinity K. Bonet iz pete sezone, Ginger Minj iz sedme sezone i druge sezone ''All Starsa'', Eureka! iz devete i desete sezone, Ra'Jah O'Hara, A'keria C. Davenport, Scarlet Envy i Silky Nutmeg Ganache iz jedanaeste sezone te Jan iz dvanaeste sezone. Šesta sezone nastavila je koristiti isti format kao i prethodna peta sezona. Novi preokret u formatu bila je tzv. „igra unutar igre” ([[engleski jezik|eng.]] ''Game within a Game''), format u kojemu su eliminirane kraljice potajno sudjelovale u nizu ''lipsync'' dvoboja kako bi se pobjednica dvoboja vratila u natjecanje. Svi dvoboji bili su prikazani u desetoj epizodi, a u natjecanje se vratila Eureka!. Pobjednicom sezone na kraju je bila proglašena Kylie Sonique Love, koja je time postala prva transrodna pobjednica u svim američkim emisijama iz serijala ''Drag Race''. {{Epizode |brojsve1 = 43. |broj1 = 1. |boja = #F09C38 |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = All Star Variety Extravaganza |auxC1 = Yara Sofia |auxD1 = Serena ChaCha |datum1 = {{premijera|24|6|2021}} |sadržaj1 = |naslov2 = The Blue Ball |auxC2 = Ra'Jah O'Hara |auxD2 = Jiggly Caliente |datum2 = {{premijera|24|6|2021}} |sadržaj2 = |naslov3 = Side Hustles |auxC3 = Trinity K. Bonet |auxD3 = Silky Nutmeg Ganache |datum3 = {{premijera|1|7|2021}} |sadržaj3 = |naslov4 = Halftime Headliners |auxC4 = Jan |auxD4 = Yara Sofia |datum4 = {{premijera|8|7|2021}} |sadržaj4 = |naslov5 = Pink Table Talk |auxC5 = Ginger Minj |auxD5 = Scarlet Envy |datum5 = {{premijera|15|7|2021}} |sadržaj5 = |naslov6 = Rumerican Horror Story: Coven Girls |auxC6 = Kylie Sonique Love |auxD6 = A'keria C. Davenport |datum6 = {{premijera|15|7|2021}} |sadržaj6 = |naslov7 = Show Up Queen |auxC7 = Trinity K. Bonet |auxD7 = Jan |datum7 = {{premijera|29|7|2021}} |sadržaj7 = |naslov8 = Snatch Game of Love |auxC8 = Ginger Minj |auxD8 = Pandora Boxx |datum8 = {{premijera|5|8|2021}} |sadržaj8 = |naslov9 = Drag Tots |auxC9 = Ra'Jah O'Hara |auxD9 = Eureka! |datum9 = {{premijera|12|8|2021}} |sadržaj9 = |naslov10 = Rudemption Lip-Sync Smackdown |auxC10 = — |auxD10 = — |datum10 = {{premijera|19|8|2021}} |sadržaj10 = |naslov11 = The Charisma, Uniqueness, Nerve and Talent Monologues |auxC11 = Eureka! |auxD11 = Trinity K. Bonet |datum11 = {{premijera|26|8|2021}} |sadržaj11 = |naslov12 = This is Our Country |auxC12 = Kylie Sonique Love |auxD12 = Eureka!<br>Ginger Minj<br>Ra'Jah O'Hara |datum12 = {{premijera|2|9|2021}} |sadržaj12 = }} === Sedma sezona (2022.) === {{multiple image | perrow = 1| | align = left | direction = | width = | total_width = 360 | header = | image1 = RuPaul with All Stars 7 Contestants at LA DragCon 2022 by dvsross.jpg | footer = [[RuPaul]] i natjecatelji sedme sezone na ''[[RuPaul%27s_Drag_Race#DragCon|DragConu]]'' u [[Los Angeles]]<nowiki/>u }} Sedma je sezona bila službeno potvrđena [[15. veljače]] [[2022.]] godine. Natjecatelji su bili predstavljeni [[13. travnja]] [[2023.]] godine. Ova je sezona poznata i pod naslovom ''All Winners'' (dosl. ''Svi pobjednici'') jer su se natjecali isključivo pobjednici raznih prethodnih sezona.<ref name="RPDRallstars7cast">{{Citiranje weba|date=13. travnja 2022.|title=RuPaul's Drag Race reveals first all-winners cast for All Stars 7|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-all-winners-season-cast-revealed-all-stars-7/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> Natjecale su se Raja, Jinkx Monsoon, Yvie Oddly i Jaida Essence Hall, pobjednice treće, pete, jedanaeste i dvanaeste sezone emisije ''[[RuPaul's Drag Race]]'', pobjednice prethodnih sezona ''All Starsa'' Monét X Change, Trinity The Tuck i Shea Couleé, te The Vivienne, pobjednica prve sezone emisije ''[[RuPaul's Drag Race UK]]''. U ovoj sezoni nije bilo eliminacija; umjesto toga, natjecatelji su pobjeđivanjem morali skupljati zvjezdice ([[engleski jezik|eng]]. ''Legendary Legend Stars''). Svakoga tjedna žiri je birao dvije najbolje kraljice koje su ušle u ''lipsync'' dvoboj, a pobjednica dvoboja odabrala je kraljicu koju će spriječiti od dobivanja zvjezdice u idućoj epizodi. U finalnoj epizodi, četvero kraljica koje su sakupile najviše zvjezdica bile su Jinkx Monsoon, Monét X Change, Trinity The Tuck i Shea Couleé. Nakon niza ''lipsync'' dvoboja, Jinkx Monsoon proglašena je pobjednicom sezone. Preostale četiri kraljice suočile su se drugom nizu ''lipsync'' dvoboja kojima je pobijedila Raja te dobila nagradu od 50 tisuća američkih dolara. {{Epizode |brojsve1 = 55. |broj1 = 1. |boja = #C7D9EB |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Blokada |naslov1 = Legends |auxC1 = Shea Couleé |auxD1 = Trinity The Tuck |datum1 = {{premijera|20|5|2022}} |sadržaj1 = |naslov2 = Snatch Game |auxC2 = Jinkx Monsoon |auxD2 = Shea Couleé |datum2 = {{premijera|20|5|2022}} |sadržaj2 = |naslov3 = The Realness of Fortune Ball |auxC3 = Jaida Essence Hall |auxD3 = Jinkx Monsoon |datum3 = {{premijera|27|5|2022}} |sadržaj3 = |naslov4 = Fairytale Justice |auxC4 = The Vivienne |auxD4 = Monét X Change |datum4 = {{premijera|3|6|2022}} |sadržaj4 = |naslov5 = Draguation Speeches |auxC5 = Jinkx Monsoon |auxD5 = The Vivienne |datum5 = {{premijera|10|6|2022}} |sadržaj5 = |naslov6 = Total Ru-quest Live |auxC6 = The Vivienne |auxD6 = Jinkx Monsoon |datum6 = {{premijera|17|6|2022}} |sadržaj6 = |naslov7 = Legendary Legend Looks |auxC7 = Trinity The Tuck |auxD7 = Yvie Oddly |datum7 = {{premijera|24|6|2022}} |sadržaj7 = |naslov8 = Santa's School for Girls |auxC8 = Raja |auxD8 = Jaida Essence Hall |datum8 = {{premijera|1|7|2022}} |sadržaj8 = |naslov9 = Dance Like a Drag Queen |auxC9 = Monét X Change |auxD9 = Raja |datum9 = {{premijera|8|7|2022}} |sadržaj9 = |naslov10 = The Kennedy Davenport Center Honors Hall of Shade |auxC10 = Jinkx Monsoon |auxD10 = — |datum10 = {{premijera|15|7|2022}} |sadržaj10 = |naslov11 = Drag Race Gives Back Variety Extravaganza |auxC11 = Shea Couleé |auxD11 = — |datum11 = {{premijera|22|7|2022}} |sadržaj11 = |naslov12 = Lip Sync LaLaPaRuza Smackdown |auxC12 = Jinkx Monsoon |auxD12 = Monét X Change |datum12 = {{premijera|29|7|2022}} |sadržaj12 = }} === Osma sezona (2023.) === {{multiple image | perrow = 2| | align = right | direction = | width = | total_width = 360 | header = | image1 = DragCon 2023 @ DVSROSS Photgraphy -34 (cropped).jpg | image2 = RuPaul DragCon 2022 (52073262078) (cropped - LaLa Ri).jpg | footer = Jimbo, pobjednik sezone (lijevo) i LaLa Ri, pobjednica „igra slave” (desno) }} Osma sezona je bila službeno potvrđena [[18. kolovoza]] [[2022.]] godine. Natjecatelji su bili predstavljeni [[20. travnja]] [[2023.]] godine, a sezone se prikazivala od [[12. svibnja]] do [[21. srpnja]] iste godine.<ref name="RPDRallstars8">{{Citiranje weba|date=20. travnja 2023.|title=RuPaul's Drag Race All Stars 8 cast of returning queens revealed|url=https://ew.com/tv/rupauls-drag-race-all-stars-8-cast-promo-looks/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=10. veljače 2024.|language=engleski| website=ew.com}}</ref> U sezoni se natjecalo dvanaestero kraljica iz [[RuPaul's Drag Race|izvorne emisije]]: Jessica Wild iz druge sezone, Monica Beverly Hillz iz pete sezone, Darienne Lake iz šeste sezone, Mrs. Kasha Davis iz sedme sezone, Naysha Lopez iz osme sezone, Alexis Michelle i Jaymes Mansfield iz devete sezone, Kahanna Montrese iz jedanaeste sezone, Heidi N Closet iz dvanaeste sezone, te Kandy Muse i LaLa Ri iz trinaeste sezone. Natjecao se i Jimbo iz prve sezone [[Canada's Drag Race|kanadske verzije ''Drag Racea'']] i prve sezone emisije ''[[RuPaul's Drag Race: UK vs. the World]]'', pa je stoga ovo druga sezona ''All Starsa'' nakon sedme u kojemu se natječe kraljica koja prethodno nije sudjelovala i izvornoj američkoj emisiji. Emisija ponovno koristi format koje su upotrebljavale peta i šesta sezona. Novitet osme sezone bile su tzv. ''Fame Games'' (dosl ''Igre slave''), format kroz kojeg su eliminirane kraljice dobile priliku da u popratnoj emisiji ''RuPaul's Drag Race All Stars: Untucked!'' prikažu [[moda|modne]] kombinacije koje bi nosile na modnoj reviji da su ostale u natjecanju. Fanovi us na kraju sezone putem interneta mogli glasovati za natjecatelja koji je po njima imao najbolje modne kombinacije, a onaj s najviše glasova osvojio je titulu kraljice igra slave ([[engleski|eng]]. ''Queen of the Fame Games'') i [[novac|novčanu]] nagradu od 50 tisuća američkih dolara. U jedanaestoj epizodi održao se talent show u kojemu su eliminirane kraljice pobjedom mogle udvostručiti broj glasova koje su dobile od fanova. Talent show su pobijedile Jaymes Mansfield i LaLa Ri, a finalnoj epizodi bilo je objavljeno da je LaLa Ri dobila najviše glasova fanova i stoga pobijedila u igrama slave. Pobjednik sezone bio je Jimbo, a drugoplasirana natjecateljica bila je Kandy Muse. {{Epizode |brojsve1 = 67. |broj1 = 1. |boja = #902926 |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = The Fame Games |auxC1 = Kahanna Montrese |auxD1 = Monica Beverly Hillz |datum1 = {{premijera|12|5|2023}} |sadržaj1 = |naslov2 = It's RDR Live! |auxC2 = Jimbo |auxD2 = Naysha Lopez |datum2 = {{premijera|12|5|2023}} |sadržaj2 = |naslov3 = The Supermarket Ball |auxC3 = Jessica Wild |auxD3 = Mrs. Kasha Davis |datum3 = {{premijera|19|5|2023}} |sadržaj3 = |naslov4 = Screen Queens |auxC4 = Jimbo |auxD4 = Darienne Lake |datum4 = {{premijera|26|5|2023}} |sadržaj4 = |naslov5 = Snatch Game of Love |auxC5 = Jimbo |auxD5 = Heidi N Closet{{efn|name=quit|Natjecatelj je svojevoljno napustio natjecanje.}} |datum5 = {{premijera|2|6|2023}} |sadržaj5 = |naslov6 = JOAN: The Unauthorized Rusical! |auxC6 = Kandy Muse |auxD6 = Jaymes Mansfield |datum6 = {{premijera|9|6|2023}} |sadržaj6 = |naslov7 = Forensic Queens |auxC7 = LaLa Ri |auxD7 = Kahanna Montrese |datum7 = {{premijera|16|6|2023}} |sadržaj7 = |naslov8 = You’re A Winner Baby! |auxC8 = Alexis Michelle |auxD8 = LaLa Ri |datum8 = {{premijera|23|6|2023}} |sadržaj8 = |naslov9 = Carson Kressley, This is Your Gay Life |auxC9 = Jimbo |auxD9 = Alexis Michelle |datum9 = {{premijera|30|6|2023}} |sadržaj9 = |naslov10 = The Letter “L” |auxC10 = Kandy Muse |auxD10 = Jessica Wild |datum10 = {{premijera|7|7|2023}} |sadržaj10 = |naslov11 = The Fame Games Variety Extravaganza |auxC11 = Jaymes Mansfield<br>LaLa Ri |auxD11 = — |datum11 = {{premijera|14|7|2023}} |sadržaj11 = |naslov12 = Grand Finale |auxC12 = Jimbo |auxD12 = Kandy Muse |datum12 = {{premijera|21|7|2023}} |sadržaj12 = }} === Deveta sezona (2024.) === {{multiple image | perrow = 2| | align = left | direction = | width = | total_width = 295 | header = | image1 = Jorgeous at DragCon 2022.jpg | image2 = Shannel.jpg | image3 = Dragcon2-SAT-66 (47937191196) (cropped).jpg | image4 = Rupaul Dragcon 2018-252 (42030783392).jpg | footer = Neki od natjecatelja devete sezone, odozgo nadesno: Jorgeous, Shannel, Plastique Tiara i Vanessa Vanjie }} Deveta sezona bila je službeno najavljena [[19. travnja]] [[2024.]] godine, na dan finala [[RuPaul's Drag Race (16. sezona)|šesnaeste sezone]] izvorne emisije ''[[RuPaul's Drag Race]]''. Sezona je s prikazivanjem započela [[17. svibnja]] iste godine na usluzi Paramount+.<ref name="RPDRallstars9">{{Citiranje weba|date=19. travnja 2024.|title=RuPaul's Drag Race All Stars 9 was finally announced—here's when & where to watch|url=https://www.out.com/gay-tv-shows/rupauls-drag-race-all-stars-9-premiere-date-watch|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=20. travnja 2024.|language=engleski| website=out.com}}</ref> U sezoni se natječe osmero drag kraljica iz prijašnjih sezona: Shannel iz prve sezone izvorne emisije i prve sezone ''All Starsa'', Roxxxy Andrews iz pete sezone i druge sezone ''All Starsa'', Vanessa Vanjie Mateo iz desete i jedanaeste sezone, Plastique Tiara i Nina West iz jedanaeste sezone, Gottmik iz trinaeste sezone te Jorgeous i Angeria Paris VanMicheals iz četrneste sezone.<ref name="AS9charity"></ref> Sezona je [[Humanitarna pomoć|humanitarnog karaktera]], što znači da natjecatelji ne dobivaju novčane nagrade od pobjede izazova za sebe, već ih doniraju u odabrane dobrotvorne udruge. Umjesto eliminacija, pobjednica ''lipsync'' dvoboja u svakoj epizodi odabire natjecatelja koji idućoj epizodi neće dobiti bedž kao nagradu za pobjedu. Na kraju sezone, kraljice s najviše sakupljenih bedževa, tj. pobjeda, prolaze u finale i natječu se za glavnu nagradu od 200 tisuća [[američki dolar|američkih dolara]] koje će donirati odabranoj dobrotvornoj udruzi.<ref name="AS9charity"></ref> Gostujući suci sezone su Keke Palmer, Stephanie Hsu, Alec Mapa, Anitta, braća Osborne, Colton Haynes, Connie Britton, Jeremy Scott, Kristine W i Ruta Lee.<ref>{{Cite web |title=Keke Palmer, Stephanie Hsu and Anitta Join 'RuPaul's Drag Race All Stars' Season 9 as Celebrity Judges |url=https://people.com/rupaul-s-drag-race-all-stars-season-9-trailer-meet-the-celebrity-judges-8641606 |access-date=2024-05-04 |website=People |language=en}}</ref> Pobjednicom sezone proglašena je Angeria Paris VanMicheals.<ref>{{Cite web |title=‘RuPaul’s Drag Race All Stars 9’: And the Winner Is…|url=https://www.thewrap.com/rupauls-drag-race-season-9-winner-angeria-paris-vanmicheals/|access-date=26. srpnja 2024. |website=thewrap.com|language=en|last=Patton|first=Tess|archive-url=https://web.archive.org/web/20240726102029/https://www.thewrap.com/rupauls-drag-race-season-9-winner-angeria-paris-vanmicheals/|archive-date=26. srpnja 2024.|date=26. srpnja 2024.}}</ref> {{Epizode |brojsve1 = 79. |broj1 = 1. |boja = #6DE2DF |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Blokada |naslov1 = Drag Queens Save the World |auxC1 = Angeria Paris VanMicheals |auxD1 = Roxxxy Andrews |datum1 = {{premijera|17|5|2024}} |sadržaj1 = |naslov2 = The Paint Ball |auxC2 = Gottmik |auxD2 = Angeria Paris VanMicheals |datum2 = {{premijera|17|5|2024}} |sadržaj2 = |naslov3 = Snatch Game of Love |auxC3 = Gottmik |auxD3 = Jorgeous |datum3 = {{premijera|24|5|2024}} |sadržaj3 = |naslov4 = Smokin' Hot Firefighter Makeovers |auxC4 = Roxxxy Andrews<br>Vanessa Vanjie |auxD4 = Angeria Paris VanMicheals |datum4 = {{premijera|31|5|2024}} |sadržaj4 = |naslov5 = Property Queens |auxC5 = Roxxxy Andrews |auxD5 = Gottmik |datum5 = {{premijera|7|6|2024}} |sadržaj5 = |naslov6 = The National Drag Convention Roast |auxC6 = Angeria Paris VanMicheals |auxD6 = Roxxxy Andrews |datum6 = {{premijera|14|6|2024}} |sadržaj6 = |naslov7 = Meeting In The Ladies Room |auxC7 = Gottmik |auxD7 = Angeria Paris VanMicheals |datum7 = {{premijera|21|6|2024}} |sadržaj7 = |naslov8 = Make Your Own Kind Of Rusic |auxC8 = Roxxxy Andrews |auxD8 = Angeria Paris VanMicheals |datum8 = {{premijera|28|6|2024}} |sadržaj8 = |naslov9 = Rosemarie's Baby Shower: The Rusical |auxC9 = Jorgeous<br>Shannel |auxD9 = — |datum9 = {{premijera|5|7|2024}} |sadržaj9 = |naslov10 = Lip Sync LaLaPaRuza Smackdown |auxC10 = Roxxxy Andrews |auxD10 = — |datum10 = {{premijera|12|7|2024}} |sadržaj10 = |naslov11 = Grand Finale Variety Extravaganza: Part 1 |auxC11 = — |auxD11 = — |datum11 = {{premijera|19|7|2024}} |sadržaj11 = |naslov12 = Grand Finale Variety Extravaganza: Part 2 |auxC12 = Angeria Paris VanMicheals |auxD12 = {{Sklopivi popis | 1 = Roxxxy Andrews | 2 = Vanessa Vanjie | 3 = Gottmik | 4 = Jorgeous | 5 = Nina West | 6 = Plastique Tiara | 7 = Shannel }} |datum12 = {{premijera|26|7|2024}} |sadržaj12 = }} ===Deseta sezona (2025.)=== [[Paramount+]] je u travnju 2025. godine najavio da će deseta sezona s prikazivanjem započeti [[9. svibnja]] [[2025.]] U sezoni se natjecalo osamnaestero ''drag'' kraljica.<ref>{{citiranje weba|url=https://www.out.com/gay-tv-shows/rupauls-drag-race-all-stars-10-premiere-date-watch|title=RuPaul's Drag Race All Stars 10 drops teaser—here's when & where to watch|date=18. travnja 2025.|access-date=21. travnja 2025.|website=out.com|first=Bernardo|last=Sim|language=en}}</ref> {{Epizode |boja = #800080 |brojsve1 = 90. |broj1 = 1. |tekst auxC = Pobjeda |tekst auxD = Eliminacija |naslov1 = Winner Winner, Chicken Dinner |auxC1 = |auxD1 = |datum1 = {{premijera|9|5|2025}} |sadržaj1 = |naslov2 = Murder on the Dance Floor |datum2 = {{premijera|9|5|2025}} |sadržaj2 = |naslov3 = Hoop Queens Makeovers |datum3 = {{premijera|16|5|2025}} |sadržaj3 = |naslov4 = Eight Ball |datum4 = {{premijera|23|5|2025}} |sadržaj4 = |naslov5 = Rappin' Roast |datum5 = {{premijera|30|5|2025}} |sadržaj5 = |naslov6 = Starrbooty: The Rebooty |datum6 = {{premijera|6|6|2025}} |sadržaj6 = |naslov7 = Wicked Good |datum7 = {{premijera|13|6|2025}} |sadržaj7 = |naslov8 = Stagecooch |datum8 = {{premijera|20|6|2025}} |sadržaj8 = |naslov9 = The Golden Bitchelor |datum9 = {{premijera|27|6|2025}} |sadržaj9 = |naslov10 = Tournament of All Stars Snatch Game |datum10 = {{premijera|4|7|2025}} |sadržaj10 = |naslov11 = Tournament of All Stars Talent Invitational |datum11 = {{premijera|11|7|2025}} |sadržaj11 = |naslov12 = Tournament of All Stars Smackdown for the Crown |datum12 = {{premijera|18|7|2025}} |sadržaj12 = }} ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race-all-stars Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231216155009/https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race-all-stars |date=16. prosinca 2023. }} * [https://www.instagram.com/rupaulsdragrace/?hl=hr Službena stranica] na [[Instagram|Instagramu]] * [https://www.facebook.com/rupaulsdragrace/ Službena stranica] na [[Facebook|Facebooku]] * {{imdb naslov|id=2301351|naslov=RuPaul's Drag Race All Stars}} {{Drag Race}} [[Kategorija:Drag Race]] [[Kategorija:Američke televizijske emisije]] 41biy73qa67ezjvbawmb4hb5kf0nzy4 Centrostegia 0 757209 7574032 7206382 2026-08-11T08:55:23Z Argo Navis 852 7574032 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv = ''Centrostegia'' | slika = Red triangles, Centrostegia thurberi (16136425368).jpg | slika_opis = ''C. thurberi'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Caryophyllales]] | familia = [[Polygonaceae]] | subfamilia = [[Eriogonoideae]] | tribus = [[Eriogoneae]] | genus ='''''Centrostegia''''' | genus_autorstvo = A.Gray ex Benth. | species = ''C. thurberi'' | dvoimeno = ''Centrostegia thurberi'' | dvoimeno_autorstvo = A.Gray ex Benth. }} '''''Centrostegia''''' je monotipski biljni rod iz porodice [[Dvornikovke|dvornikovki]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329615-2 Kew] Pristupljeno 3. siječnja 2024.</ref>. Jedina vrsta je ''C. thurberi'', [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnja]] raslinja iz jugozapada [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a: [[Kalifornija]], [[Arizona]], [[Nevada]], [[Utah]] i [[Meksiko|Meksika]]: [[Baja California Norte]] i [[Sonora]]. ''C. thurberi'' raste na visinama od 300 -2400 m. Vrijeme cvatnje su od [[Ožujak|ožujka]] do [[srpanj|srpnja]]. [[Kromosomi]]: n=19.<ref>[https://ucjeps.berkeley.edu/eflora/eflora_display.php?tid=18606 The Jepson Herbarium] Pristupljeno 4. siječnja 2024.</ref> == Sinonimi == * ''Centrostegia cryptantha'' <small>(Curran) Goodd.</small>; Bot. Gaz. 37: 53 (1904) * ''Centrostegia thurberi var. macrotheca'' <small>(J.T.Howell) Goodman</small>; Leafl. W. Bot. 8: 128 (1957) * ''Chorizanthe thurberi'' <small>(A.Gray ex Benth.) S.Watson</small>; Proc. Amer. Acad. Arts 12: 269 (1877) * ''Chorizanthe thurberi var. cryptantha'' <small>Curran</small>; Bull. Calif. Acad. Sci. 1: 275 (1885) * ''Chorizanthe thurberi var. macrotheca'' <small>J.T.Howell</small>; Leafl. W. Bot. 3: 205 (1943) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Eriogoneae]] [[Kategorija:Flora Kalifornije]] [[Kategorija:Flora Arizone]] [[Kategorija:Flora Utaha]] [[Kategorija:Flora Nevade]] [[Kategorija:Flora Sonore]] [[Kategorija:Flora Baja Californie Norte‎]] 0og88sjw37wmjugtzehxo86fwap7ht9 RuPaul's Drag Race (16. sezona) 0 757316 7573976 7293923 2026-08-11T07:00:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573976 wikitext text/x-wiki {{Infookvir reality TV sezona | bg_colour = #e1d05e | slika = DragCon 2024 @ DVSROSS Photgraphy -24 (cropped).jpg | veličina = | natpis_pod_slikom = Nymphia Wind, pobjednica šesnaeste sezone | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | voditelj = [[RuPaul]] | žiri = RuPaul<br>[[Michelle Visage]]<br>Carson Kressley<br>Ross Mathews<br>Ts Madison | broj natjecatelja = 14 | broj finalista = 3 | pobjednik = Nymphia Wind | drugo mjesto = Sapphira Cristál | treće mjesto = | paramAux1 = Miss Congeniality | vrijednostAux1 = Sapphira Cristál<br>Xunami Muse | broj epizoda = 16 | trajanje = 60 minuta | mreža = [[MTV]] | premijera = {{premijera|5|1|2024|link=da}} | finale = {{finale|19|4|2024|link=da}} | ostale mreže = | u_hrv = [[WOW Presents Plus]] | pregled emisije = RuPaul's Drag Race#Pregled emisije | web_stranica = https://www.mtv.com/fan-hub/drag-race | imdb_id = 1353056 }}'''Šesnaesta sezona''' [[SAD|američkog]] [[reality show]]a ''[[RuPaul's Drag Race]]'' s prikazivanjem je započela [[5. siječnja]] [[2024.]] godine na [[MTV]]-u. Četrnnaest [[drag kraljica]] natječe se za titulu »američke ''drag'' superzvijezde« te za [[novac|novčanu]] nagradu od 200 tisuća [[američki dolar|američkih dolara]].<ref name="RPDR16mtq2">{{Citiranje weba|date=8. prosinca 2023.|title=Emmy® Award-Winning RuPaul's Drag Race Ruveals the New Queens of Season 16 Premiering Friday, January 5 at 8:00 PM ET/PT on MTV|url=https://www.eriegaynews.com/news/article.php?recordid=202401rpdrseason16promo|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=6. siječnja 2024.|language=engleski |website= eriegaynews.com}}</ref> Sezona se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i ostatku svijeta prikazivala istovremeno s MTV-om na usluzi [[WOW Presents Plus]], od [[6. siječnja]] [[2024.]] godine po [[Srednjoeuropsko vrijeme|srednjoeuropskom vremenu]].<ref name="DRAGRACEAVAILABILITY">{{Citiranje weba|date=2023.|title= DRAG RACE AVAILABILITY|url=https://dragrace.wowpresentsplus.com/?utm_source=wowpresentsplus|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231214131552/https://dragrace.wowpresentsplus.com/| archive-date=14. prosinca 2023.|access-date=14. prosinca 2023.|language=engleski|website=wowpresentsplus.com}}</ref> Sezona se sastoji od šesnaest epizoda. Finalistice sezone bile su Nymphia Wind, Plane Jane i Sapphira Cristál.<ref name="RPDR16ep14">{{Citiranje weba|date=6. travnja 2024.|title=Who Will Win 'RuPaul's Drag Race' Season 16? Final Power Rankings|url=https://parade.com/tv/who-will-win-rupauls-drag-race-season-16-episode-14-power-rankings|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=6. travnja 2024.|language=engleski |website=parade.com}}</ref> U posljednjoj epizodi, pobjednicom sezone proglašena je Nymphia Wind.<ref name="RPDR16ep16">{{Citiranje weba|date=20. travnja 2024.|title=‘RuPaul’s Drag Race’ breaks ‘Asian curse,’ crowning first Taiwanese American queen|url=https://www.nbcnews.com/nbc-out/out-pop-culture/rupauls-drag-race-breaks-asian-curse-crowning-first-taiwanese-american-rcna148570|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=20. travnja 2024.|language=engleski |website=nbcnews.com}}</ref> == Produkcija == Sezona je bila službeno potvrđena [[31. listopada]] [[2022.]] godine. Prijave za sezonu trajale su do [[6. siječnja]] [[2023.]] godine.<ref name="RPDR16casting">{{Citiranje weba|date=31. listopada 2022.|title=Calling all queens! Casting for #DragRace Season 16 has BEGUN 👑|url=https://www.instagram.com/reel/CkYsyQtpmAk/|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=6. siječnja 2024.|language=engleski |website= instagram.com}}</ref> Četrnaest natjecatelja šesnaeste sezone bilo je predstavljeno [[6. prosinca]] [[2023.]] godine u posebnoj emisiji ''Meet The Queens'' na [[Youtube]]u. Istoga je dana potvrđeno da emisija s prikazivanjem započinje 5. siječnja 2024. godine na [[MTV]]-u.<ref name="RPDR16mtq">{{Citiranje weba|date=6. prosinca 2023.|title=Meet the Queens of 'RuPaul's Drag Race' Season 16|url=https://www.out.com/gay-tv-shows/drag-race-season-16-queens#rebelltitem1|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=6. siječnja 2024.|language=engleski |website= out.com}}</ref> == Natjecatelji == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+Natjecatelji šesnaeste sezone emisije ''RuPaul's Drag Race''<ref name="RPDR16mtq"/> ! scope="col"| Natjecatelj ! scope="col"| Dob ! scope="col"| Mjesto ! scope="col"| Plasman |- |-style="font-weight:bold; background:gold;" ! scope="row" style="font-weight:bold; background:gold;| Nymphia Wind | 27 | New York City, New York | 1. |- ! scope="row"| Sapphira Cristál | 34 | nowrap| [[Philadelphia]], Pennsylvania |2. |- ! scope="row"| Plane Jane | 24 | [[Boston]], Massachusetts |3. |- ! scope="row"| Q | 26 | [[Kansas City]], Missouri |4. |- ! scope="row"| Morphine Love Dion | 25 | Miami, Florida |5. |- ! scope="row"| Dawn | 24 | [[New York City]], New York | 6. |- ! scope="row"| Mhi'ya Iman Le'Paige | 34 | [[Miami]], Florida |7. |- ! scope="row"| Plasma | 24 | New York City, New York |8. |- ! scope="row"| Xunami Muse | 33 | New York City, New York |9. |- ! scope="row"| Megami | 33 | New York City, New York |10. |- ! scope="row"| Geneva Karr | 30 | [[Brownsville (Teksas)|Brownsville]], Texas | 11. |- ! scope="row" nowrap| Amanda Tori Meating | 26 | [[Los Angeles]], Kalifornija |12. |- ! scope="row"| Mirage | 29 | [[Las Vegas]], Nevada | 13. |- ! scope="row"| Hershii LiqCour-Jeté | 31 | Los Angeles, Kalifornija | 14. |- |} == Epizode == {{Epizode |boja = #e1d05e |tekst auxB = Pobjeda |tekst auxC = Eliminacija |brojsve1 = 208. |broj1 = 1. |naslov1 = {{nowrap|Rate-A-Queen}} |auxB1 = {{nowrap|Sapphira Cristál}} |auxC1 = — |datum1 = {{premijera|5|1|2024}} |sadržaj1 = Prvih sedmero kraljica ulazi u natjecanje te predstavljaju sebe i svoj ''drag''. Kao glavni tjedni izazov, kraljice moraju predstaviti svoje talente u talent showu pod nazivom ''MTV's Spring Break''. Nakon glavnog izazova i revije na modnoj pisti, kraljice saznaju da moraju ocijeniti jedna drugu. * Gostujuća sutkinja: [[Charlize Theron]]<ref name="charlize">{{Citiranje weba|date=14. siječnja 2024.|title=Poznata glumica brani kontroverzne drag kraljice|url=https://hellomagazin.hr/celebrity-news/charlize-theron/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120165651/https://hellomagazin.hr/celebrity-news/charlize-theron/|archive-date=20. siječnja 2024.|access-date=20. siječnja 2024.|language=|website=hellomagazin.hr}}</ref> * Tema na modnoj reviji: ''RuVeal Yourself'' (dosl. ''Predstavi sebe'') * Natjecatelji u Top 2: Sapphira Cristál i Q * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Beyoncé – "Break my Soul" |naslov2 = Queen Choice Awards |auxB2 = Plane Jane |auxC2 = — |datum2 = {{premijera|12|1|2024}} |sadržaj2 = Drugih sedmero kraljica ulazi u natjecanje te predstavljaju sebe i svoj ''drag''. Kao glavni tjedni izazov, kraljice moraju predstaviti svoje talente u talent showu. * Gostujuća sutkinja: [[Becky G]] * Tema na modnoj reviji: ''Made You Look'' * Natjecatelji u Top 2: Plane Jane i Geneva Karr * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Becky G – "Shower" |naslov3 = {{nowrap|The Mother of All Balls}} |auxB3 = Nymphia Wind |auxC3 = Hershii LiqCour-Jeté |datum3 = {{premijera|19|1|2024}} |sadržaj3 = Kraljice iz obje grupe upoznaju se po prvi puta. Sapphira Cristál i Plane Jane dobivaju "eliminacijski napitak" kojeg mogu iskoristiti u budućim epizodama kako bi se spasile od eliminacije. U ovotjednom izazovu kraljice trebaju prezentirati tri modne kombinacije na balu, s time da treću kombinaciju trebaju same dizajnirati i sašiti. Kao i u prethodnom tjednu, kraljice rangiraju jedna drugu, a dvije najslabije ulaze u ''lipsync'' dvoboj. * Gostujući sudac: [[Isaac Mizrahi]] * Teme na modnoj reviji: ''Mother Goose'', ''Significant Mother'' i ''Call Me Mother/Father Eleganza'' * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Ava Max – "Maybe You're the Problem" * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Geneva Karr i Hershii LiqCour-Jeté * |naslov4 = RPDR Live! |auxB4 = Plasma |auxC4 = Mirage |datum4 = {{premijera|26|1|2024}} |sadržaj4 = Natjecatelji su stavili svoje glumačke sposobnosti na test u parodiji pod imenom RDR Live. * Gostujući sudac: [[Sarah Michelle Gellar]] * Tema na modnoj reviji: ''Everything Every-Cher All At Once'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Geneva Karr i Mirage * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Cher]] – "Dark Lady" |naslov5 = Girl Groups |auxB5dio1 = Geneva Karr |auxB5dio2 = Megami |auxB5dio3 = {{nowrap|Mhi'ya Iman Le'Paige}} |auxB5dio4 = Nymphia Wind |auxC5 = Amanda Tori Meating |datum5 = {{premijera|2|2|2024}} |sadržaj5 = Natjecatelji su podijeljeni u tri tima po četiri osobe. Pobjednica mini izazova Sapphira Cristál te prošlotjedna pobjednica Plsama i pobjednica ''lipsync'' dvoboja Geneva Karr bili su kapetani timova i time birali članove svojega tima. Ovotjedni glavni izazov je napisati tekst na jednu od RuPaulovih pjesama te grupno izvesti pjesmu na pozornici pred žirijem. Genevin tim je odnio pobjedu, a ostali su dobili kritike žirija. * Gostujući sudac: Icona Pop * Tema na modnoj reviji: ''Faster Pussycat, Wig, Wig'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Amanda Tori Meating i Q * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Icona Pop – "Emergency" |naslov6 = Welcome to the DollHouse |auxB6 = Q |auxC6 = {{nowrap|Geneva Karr}} |datum6 = {{premijera|9|2|2024}} |sadržaj6 = U novom dizajnerskom izazovu, natjecatelji moraju izraditi modne kombinacije inspirirane vlastitim lutkama. * Gostujući sudac: Law Roach * Tema na modnoj reviji: ''Welcome to the DollHouse'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Geneva Karr i Mhi'ya Iman Le'Paige * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: "Janet Jackson" – "Control" |naslov7 = The Sound of Rusic |auxB7 = Plasma |auxC7 = Megami |datum7 = {{premijera|16|2|2024}} |sadržaj7 = Natjecatelji nastupaju u mjuziklu pod imenom "The sound of Rusic." * Gostujući sudac: [[Adam Shankman]] * Tema na modnoj reviji: ''I Can Buy Myself Flowers'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Megami i Mhi'ya Iman Le'Paige * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Miley Cyrus]] – "Flowers" |naslov8 = Snatch Game |auxB8 = Plane Jane |auxC8 = {{nowrap|Xunami Muse}} |datum8 = {{premijera|23|2|2024}} |sadržaj8 = Kraljice su ovoga tjedna igrale izazov u kojemu moraju glumiti odabrane poznate ličnosti. Kraljice su glumile slijedeće poznate ličnosti: *Dawn kao [[Meghan McCain]] *Mhi'ya Iman Le'Paige kao "Trinina sestrična $haquita" *Morphine Love Dion kao [[Anna Delvey]] *Nymphia Wind kao [[Jane Goodall]] *Plane Jane kao [[Jelena Karleuša]]<ref name="PRDR16karleusa1">{{Citiranje weba|date=25. veljače 2024.|title=Drag Race: Jelena Karleuša responds to Plane Jane’s Snatch Game|url=https://www.gaytimes.co.uk/drag/drag-race-jelena-karleusa-responds-to-plane-janes-snatch-game/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240306102600/https://www.gaytimes.co.uk/drag/drag-race-jelena-karleusa-responds-to-plane-janes-snatch-game/|archive-date=6. ožujka 2024.|access-date=7. ožujka 2024.|language=engleski|website=gaytimes.co.uk}}</ref><ref name="PRDR16karleusa2">{{Citiranje weba|date=24. veljače 2024.|title=KARLEUŠIN RUSKI DVOJNIK OSVOJIO PRVO MESTO: Ovako je imitirao našu zvezdu u AMERIČKOM RIJALITIJU, ona se hitno oglasila!|url=https://www.republika.rs/zabava/estrada/518205/jelena-karleusa-plane-jane-drag-race|url-status=live|archive-url=|archive-date=|access-date=7. ožujka 2024.|language=|website= republika.rs}}</ref> *Plasma kao [[Patti LuPone]] *Q kao [[Amelia Earhart]] *Sapphira Cristál kao [[James Brown]] *Xunami Muse kao Zubić vila Izazov je pobijedila Plane Jane, koja je najviše nasmijala RuPaula svojim prerušavanjem u srbijansku pjevačicu Jelenu Karleušu.<ref name="PRDR16karleusa1"></ref><ref name="PRDR16karleusa2"></ref> Prema odluci žirija, najslabije kraljice tjedna bile su Morphine Love Dion i Xunami Muse. Nakon lipsync dvoboja, Xunami napušta natjecanje. * Gostujući sudac: [[Kyra Sedgwick]] * Tema na modnoj reviji: ''Dancing Queen'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Morphine Love Dion i Xunami Muse * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Whitney Houston]] – "I Wanna Dance with Somebody (Who Loves Me)" |naslov9 = See You Next Wednesday |auxB9 = Q |auxC9 = Plasma |datum9 = {{premijera|1|3|2024}} |sadržaj9 = Natjecatelji su morali dizajnirati vlastite modne kreacije inspiriranim gotičkim modnim izričajem. * Gostujući sudac: [[Kaia Gerber]] * Tema na modnoj reviji: ''See You Next Wednesday'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Mhi'ya Iman LePaige i Plasma * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Lady Gaga]] – "Bloody Mary (Wednesday Dance TikTok Version)" |naslov10 = Werq the World |auxB10 = Sapphira Cristál |auxC10 = — |datum10 = {{premijera|8|3|2024}} |sadržaj10 = Natjecatelji su morali osmisliti tekst i usvojiti koreografiju za novu [[politika|političku]] himnu pod naslovom ''Power''. RuPaul odlučuje da ovoga tjedna nema eliminacija i stoga su Morphine Love Dion i Sapphira Cristál proglašene najboljim kraljica u ovom izazovu koje su se suočile u ''lipsync'' dvoboju. * Gostujući sudac: [[Jamal Sims]] * Tema na modnoj reviji: ''True Colors'' * Natjecatelji u Top 2: Morphine Love Dion i Sapphira Cristál * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Meghan Trainor]] – "Made You Look" |naslov11 = Corporate Queens |auxB11 = Sapphira Cristál |auxC11 = Mhi'ya Iman Le'Paige |datum11 = {{premijera|15|3|2024}} |sadržaj11 = Kraljice testiraju svoje komedijske i prezentacijske vještine u seminaru o ''drag'' kraljicama. * Gostujući sudac: [[Joel Kim Booster]] * Tema na modnoj reviji: ''Flashback: DragCon 1980'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Mhi'ya Iman Le'Paige i Morphine Love Dion * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Donna Summer]] – "Dim All The Lights" |naslov12 = Bathroom Hunties |auxB12dio1= Plane Jane |auxB12dio2= Sapphira Cristál |auxC12 = Dawn |datum12 = {{premijera|22|3|2024}} |sadržaj12 = Natjecatelji dizajniraju svoje vlastite kupaone u kojima će gosti imati nezaboravan provod. * Gostujući sudac: Mayan Lopez * Tema na modnoj reviji: ''Chain Reaction'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Dawn i Morphine Love Dion * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Megan Thee Stallion]] – "Body" |naslov13 = Drag Race Vegas LIVE! Makeovers |auxB13 = Plane Jane |auxC13 = Morphine Love Dion |datum13 = {{premijera|29|3|2024}} |sadržaj13 = U ovotjednom izazovu, preostalih pet kraljica treba pretvoriti plesače iz showa ''RuPaul's Drag Race Live!'' u ''drag'' kraljice. * Gostujući sudac: [[Kelsea Ballerini]] * Tema na modnoj reviji: ''Drag Family Resemblance'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Morphine Love Dion i Sapphira Cristál * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: Kelsea Ballerini – "Miss Me More" |naslov14 = Booked & Blessed |auxB14 = Nymphia Wind |auxC14 = Q |datum14 = {{premijera|5|4|2024}} |sadržaj14 = Natjecatelji trebaju zaviriti duboko u svoju osobnost i svoj ''drag'' brend te napisati memoare. U prvom dijelu izazova poziraju za naslovnicu knjige, a voditelj podcasta Matt Rogers ih zatim intervjuira o njihovim knjigama. Novinar i pisac Ronan Farrow (''Catch and Kill'') gostujući je sudac epizode. Nymphia Wind najviše je impresionirala žiri svojom inspirativnom životnom pričom, a Plane Jane i Q nisu uspijele prenijeti poruku svojih memoara te stoga završile na eliminacijskom ''lipsync'' dvoboju. Nakon dvoboja u kojemu je Plane Jane eliminirala Q, RuPaul objavljuje da su finalistice sezone Nymphia Wind, Plane Jane i Sapphira Cristál.<ref name="RPDR16ep14"></ref> * Gostujući sudac: Ronan Farrow * Tema na modnoj reviji: ''Fandango'' * Natjecatelji na ''lipsync'' dvoboju: Plane Jane i Q * Pjesma na ''lipsync'' dvoboju: [[Tina Turner]] – "Better Be Good to Me" |naslov15 = LipSync Lalaparuza Smackdown – Reunited |auxB15 = Morphine Love Dion |auxC15 = — |datum15 = {{premijera|12|4|2024}} |sadržaj15 = Sve eliminirane kraljice vraćaju se na ponovno okupljanje. Također će i sudjelovati u nizu ''lipsync'' dvoboja čiji će pobjednik osvojiti 50 tisuća američkih dolara. Nako niza dvoboja, Morphine Love Dion osvojila je novčanu nagradu i titulu pobjednice ''lipsync'' dvoboja. |naslov16 = Grand Finale |auxB16 = Nymphia Wind |auxC16dio1= {{nowrap|Sapphira Cristál}} |auxC16dio2= Plane Jane |datum16 = {{premijera|19|4|2024}} |sadržaj16 = Među preostalim kraljicama šesnaeste sezone, RuPaul će okruniti pobjednicu koja će osvojiti 200 tisuća [[američki dolar|američkih dolara]]. Sve tri finalistice prvo su izvele individualni ''lipsync'' performans, a RuPaul je zatim odlučio da Nymphia i Sapphira prolaze u finalni krug. Nakon ''lipsync'' dvoboja, Nymphia Wind proglašena je pobjednicom sezone.<ref name="RPDR16ep16"></ref> Osim toga, odabrane su i dvije Miss Congeniality šesnaeste sezone: Xunami Muse i Sapphira Cristál. * Pjesma na finalnom ''lipsync'' dvoboju: [[Kylie Minogue]] – "Padam Padam" }} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231216145617/https://www.mtv.com/shows/rupauls-drag-race |date=16. prosinca 2023. }} na mtv.com * [https://www.instagram.com/rupaulsdragrace/?hl=hr RuPaul's Drag Race] na [[Instagram|Instagramu]] * [https://www.facebook.com/rupaulsdragrace/ RuPaul's Drag Race] na [[Facebook|Facebooku]] * {{imdb naslov|id=1353056|naslov=RuPaul's Drag Race}} {{Drag Race}} [[Kategorija:Drag Race]] [[Kategorija:Televizijske sezone iz 2024.]] hlxthchw4b0cpu6ir8sr5jftejn0xk9 Promjena kulture 0 757673 7573610 7297242 2026-08-10T15:21:39Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573610 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Culture_change_model.jpg|mini| Model promjene kulture]] '''Kulturna promjena''' termin je koji se rabi u kreiranju [[Javna politika|javnih politika]] koji naglašava utjecaj [[Kulturni kapital|kulturnog kapitala]] na ponašanje [[Pojedinac|pojedinaca]] i [[Zajednica|zajednicā]]. Ponekad se naziva kulturnim repozicioniranjem:<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Chigbu|first=Uchendu Eugene|date=2015-07-03|title=Repositioning culture for development: women and development in a Nigerian rural community|url=http://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13668803.2014.981506|journal=Community, Work & Family|language=en|volume=18|issue=3|pages=334–350|doi=10.1080/13668803.2014.981506|issn=1366-8803}}</ref> restrukturiranjem kulturnih koncepata društva. Ispituje determinante društvenog i kulturnog kapitala u donošenju odluka i kako ti čimbenici međusobno djeluju s drugim čimbenicima kao što su dostupnost [[informacija]] i [[Gospodarstvo|ekonomski]] poticaji koje pojedinci koriste za usmjeravanje svog ponašanja. Ti utjecaji kulturnog kapitala uključuju ulogu roditelja, članova obitelji i bliskih prijatelja. Organizacije kao što su škole i radna mjesta, zajednici i susjedstvu i širih društvenih utjecaja poput medija. Taj se kulturni kapital očituje u određenim vrijednostima, stavovima ili društvenim normama, za koje se tvrdi da određuju namjere ponašanja koje pojedinci usvajaju u vezi s određenim odlukama ili smjerovima djelovanja. Ove bihevioralne namjere su u interakciji s drugim bihevioralnim determinantama, kao što su financijski poticaji, propisi i zakoni, te razine informacija, kako bi usmjerile stvarno ponašanje i naposljetku vratile natrag u temeljni kulturni kapital. Općenito, kulturni stereotipi predstavljaju veliki otpor promjenama i redefiniranju samih sebe, a mutacije u kulturi događaju se postupno, tako da se promatraču čini fiksiranom u određenom trenutku. je uobičajeno.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Petrakis|first=Panagiotis|last2=Kostis|first2=Pantelis|date=2013-12|title=Economic growth and cultural change|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1053535713000218|journal=The Journal of Socio-Economics|language=en|volume=47|pages=147–157|doi=10.1016/j.socec.2013.02.011}}</ref> Kulturna promjena je dugotrajan proces. Kreatori politike moraju uložiti velike napore kako bi poboljšali neke temeljne aspekte kulturnih karakteristika društva. == Kultura == [[Datoteka:Beatles_ad_1965_just_the_beatles_crop.jpg|mini| [[The Beatles|Beatlesi]] su primjer promjene kulturne dinamike uključujući [[Glazba|glazbu]], [[Moda|modu]] i [[Životni stil|stil života]]. Više od pola stoljeća nakon pojavljivanja nastavljaju imati svjetski kulturni utjecaj.]] [[Raimon Panikkar]] identificirao je 29 načina za postizanje kulturne promjene, uključujući rast, razvoj, evoluciju, prodor, [[Inovacija|inovaciju]], redizajn, reformu, oživljavanje, [[Revolucija|revoluciju]], probojnu varijaciju, napredak, [[Difuzija|difuziju]], apsorpciju, posuđivanje, [[eklekticizam]], sinkretizam, modernizaciju, lokalizaciju i pretvorbu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Religious pluralism: an Indian Christian perspective|date=1999|publisher=ISPCK|isbn=978-81-7214-005-2|editor-last=Pathil|editor-first=Kuncheria|edition=Repr|series=The papers and statements of the ... annual meetings of Indian Theological Association|location=Delhi}}</ref> U ovom kontekstu, modernizacija se može promatrati kao usvajanje vjerovanja i praksi iz prosvjetiteljstva, kao što su znanost, racionalizam, industrija, trgovina, demokracija i koncept o progresu. Rein Raud, oslanjajući se na rad [[Umberto Eco|Umberta Eca]], [[Pierre Bourdieu|Pierrea Bourdieua]] i [[Jeffrey C. Alexander|Jeffreya C. Alexandera]], predložili su model kulturne promjene temeljen na potrebama i prijedlozima, procijenjenim prema njihovoj razini potpune svijesti i odobrenim ili ne simbolom državne moći kulturne zajednice o kojoj je riječ.<ref>{{Citiranje knjige|last=Raud|first=Rein|title=Meaning in action: outline of an integral theory of culture|date=2016|publisher=Polity press|isbn=978-1-5095-1124-2|location=Cambridge, UK Malden, MA}}</ref> == Kulturna invencija == [[Datoteka:Indig2.jpg|lijevo|mini| Gravura iz 19. stoljeća koja prikazuje [[Aboridžini|australske domoroce]] koji se protive dolasku [[James Cook|kapetana Jamesa Cooka]] 1770.]] [[Datoteka:Young Assyrian child dressed in traditional clothes.jpg|mini| [[Ajsori|Asirsko]] dijete u tradicionalnoj odjeći.]] [[Kulturna invencija]] danas se odnosi na svaku novu inovaciju koja se smatra korisnom za skupinu ljudi i izražena u njihovom ponašanju, ali ne postoji kao fizički objekt. Čovječanstvo se nalazi u ''razdoblju brze kulturne promjene'' na globalnoj razini, potaknuto širenjem međunarodne trgovine, masovnih medija i, iznad svega, eksplozijom stanovništva broj između ostalih faktora. Kulturno repozicioniranje znači rekonstrukciju kulturnog koncepta društva.<ref name=":0" /> [[Datoteka:Gorskii_04412u.jpg|mini| [[Turkmeni|Turkmenka]] stoji na tepihu na ulazu u [[Jurta|jurtu]] odjevena u tradicionalnu odjeću s nakitom.]] Na kulture iznutra utječu i sile koje potiču promjenu i one koje joj se suprotstavljaju. Te su sile povezane s društvenim strukturama i prirodnim događajima, te su uključene u održavanje kulturnih ideja i praksi unutar postojećih struktura, koje su podložne promjenama. == Društveni sukob == Društveni sukobi i razvoj tehnologija mogu proizvesti promjene unutar društva mijenjanjem društvene dinamike i promicanjem novih kulturnih modela te poticanjem ili omogućavanjem generativnog djelovanja. Te društvene promjene mogu pratiti [[Ideologija|ideološke]] promjene i druge vrste kulturnih promjena. Na primjer, američki feministički pokret uključio je nove prakse koje su dovele do promjene u rodnim odnosima, mijenjajući i rodnu i ekonomsku strukturu. Uvjeti okoline također mogu biti faktori. Na primjer, nakon što su se tropske šume vratile na kraju posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], bile su dostupne biljke prikladne za pripitomljavanje, što je dovelo do izuma [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], što je zauzvrat dovelo do mnogih kulturnih inovacija i promjena u društvenoj dinamici.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pringle|first=Heather|date=November 20, 1998|title=The Slow Birth of Agriculture|journal=Science|volume=282|issue=5393|page=1446|doi=10.1126/science.282.5393.1446|issn=0036-8075}}</ref> == Difuzija == Kulture su pod vanjskim utjecajem putem kontakta između društava, što također može proizvesti — ili inhibirati — društvene pomake i promjene u kulturnim praksama. [[Rat]] ili natjecanje oko resursa mogu utjecati na tehnološki razvoj ili društvenu dinamiku. Nadalje, kulturne ideje mogu se prenositi iz jednog društva u drugo putem [[Društvena difuzija|difuzije]] ili akulturacije. U difuziji oblik nečega (iako ne nužno i značenje) prelazi iz jedne kulture u drugu. Primjerice, zapadni lanci restorana i kulinarski brendovi potaknuli su znatiželju i fascinaciju [[Kinezi|Kineza]] kad je Kina krajem 20. stoljeća otvorila svoje gospodarstvo međunarodnoj trgovini.<ref>{{Citiranje weba|last=Wei|first=Clarissa|author-link=Clarissa Wei|date=March 20, 2018|title=Why China Loves American Chain Restaurants So Much|url=https://www.eater.com/2018/3/20/16973532/mcdonalds-starbucks-kfc-china-pizza-hut-growth-sales|access-date=September 29, 2019|website=Eater}}</ref> ''Širenje poticaja'' (dijeljenje ideja) odnosi se na element jedne kulture koji dovodi do izuma ili širenja u drugoj. S druge strane, ''izravno posuđivanje'' često se odnosi na tehnološku ili opipljivu difuziju iz jedne kulture u drugu. Teorija [[Difuzija inovacija|širenja inovacija]] predstavlja model utemeljen na istraživanju zašto i kada pojedinci i kulture usvajaju nove ideje, prakse i proizvode. == Akulturacija == [[Akulturacija]] ima različita značenja. Ipak, u ovom kontekstu, to se odnosi na zamjenu obilježja jedne kulture drugom, poput onoga što se dogodilo određenim [[Indijanci|indijanskim]] plemenima i mnogim autohtonim narodima diljem svijeta tijekom procesa [[Kolonizacija|kolonizacije]]. Povezani procesi na individualnoj razini uključuju [[Asimilacija (sociologija)|asimilaciju]] (usvajanje druge kulture od strane pojedinca) i transkulturaciju. Transnacionalni protok kulture odigrao je veliku ulogu u spajanju različitih kultura i dijeljenju misli, ideja i uvjerenja. == Postizanje kulturne promjene == Termin koriste Knott i sur. iz Odjela za strategiju premijera u njihovoj publikaciji iz 2008. ''Postizanje kulturne promjene: okvir politike''.<ref>{{Citation|archiveurl=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20100125070726/http://cabinetoffice.gov.uk/media/cabinetoffice/strategy/assets/achieving_culture_change.pdf|title=Achieving Culture Change: A Policy Framework|last=Knott|first=David|last2=Muers|first2=Stephen|last3=Aldridge|first3=Stephen|date=16 January 2008|publication-place=London|publisher=Cabinet Office|url=http://cabinetoffice.gov.uk/media/cabinetoffice/strategy/assets/achieving_culture_change.pdf|archivedate=25 January 2010}}</ref> U radu se opisuje kako javna politika može postići društvenu i kulturnu promjenu kroz 'nizvodne' intervencije uključujući fiskalne poticaje, zakonodavstvo, propise i pružanje informacija te također 'uzvodne' intervencije kao što su roditeljstvo, vršnjački programi i mentorski programi ili razvoj društvenih i društvenih mreža. Ključni koncepti na kojima se rad temelji uključuju: * ''Kulturni kapital'' - poput stavova, vrijednosti, težnji i osjećaja samoučinkovitosti koji utječu na ponašanje. Sam kulturni kapital je pod utjecajem ponašanja tijekom vremena * Promjenjivi ''društveni zeitgeist'' - pri čemu se društvene norme i vrijednosti koje prevladavaju unutar kulturnog kapitala u društvu razvijaju tijekom vremena * Proces kojim politički narativ i nove ideje i inovacije pomiču društveni zeitgeist tijekom vremena unutar ograničenja 'elastičnog pojasa' javnog mišljenja * Proces ''normalizacije ponašanja'' - pri čemu ponašanje i radnje prolaze kroz društvene i kulturne norme (na primjer, Knott i dr. tvrde da je iskustvo UK-a s provedbom sigurnosnih pojaseva to uspostavilo i ojačalo kao društvenu normu) * Korištenje uvida u kupce * Važnost krojenja političkih programa oko ekološkog modela ljudskog ponašanja kako bi se objasnilo kako će politika komunicirati s kulturnim kapitalom i utjecati na njega tijekom vremena. <gallery class="center" widths="240px" heights="140px"> Datoteka:Family_Planning_FPAHK_Wan_Chai_Clinic.jpg|alt=Family Planning clinic aimed at improving sexual health|Klinika za [[planiranje obitelji]] usmjerena na poboljšanje seksualnog zdravlja Datoteka:Sanitation_Value_Chain.jpg|alt=The Gates foundation proposes a financial incentive for waste management|Zaklada ''Gates'' predlaže financijski poticaj [[Gospodarenje otpadom|gospodarenju otpadom]] Datoteka:Anti_Tobacco_Movement_Jakarta.jpg|alt=Anti-smoking campaign taken to the streets of Jakarta|Kampanja protiv pušenja na ulicama [[Jakarta|Jakarte]] </gallery>Knott i sur. koristite primjere iz područja politike kako biste pokazali kako se promjene kulture može primijeniti na kreiranje politike, na primjer: * Kako bi potaknuli obrazovne težnje, preporučuju više korištenja ranih godina i roditeljskih intervencija, poboljšanu ponudu za djetinjstvo i razvoj pozitivnih narativa o obrazovanju, kao i integrirane savjetodavne sustave, financijsku pomoć i ciljane pristupe društvenom marketingu. * Za promicanje zdravog života i osobne odgovornosti preporučuju ugradnju zdravog života u infrastrukturu zajednice, izgradnju partnerstava sa školama i poslodavcima, veću podršku jedan na jedan za dobrobit uz korištenje propisa i zakona o nezdravim proizvodima, pružanje robusnih zdravstvenih informacija i zdravstvenog marketinga promicati adaptivne oblike ponašanja. * Za razvoj ekološki održivih normi preporučuju jačanje održivosti kroz narative politike, korištenje škola i dobrovoljnog sektora za promicanje ekoloških poruka, razvoj infrastrukture koja olakšava donošenje održivih izbora, zajedno sa širim paketom mjera o fiskalnim poticajima, regulaciji, savjetodavnim uslugama i koaliciji pokreta. == Povezani članci == * [[Kulturna geografija]] * [[Kulturna psihologija]] * [[Socijalna psihologija]] * [[Kulturni kapital]] == Bilješke == {{Izvori}} == Literatura == * Groh, Arnold (2019). ''Teorije kulture.'' London: Routledge,{{ISBN|978-1-138-66865-2}} . * Knott, David; Muers, Stjepan; Aldridge, Stephen (2008). [http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20100125070726/http://cabinetoffice.gov.uk/media/cabinetoffice/strategy/assets/achieving_culture_change.pdf] * GSR pregled znanja o promjeni ponašanja (2008). [http://www.gsr.gov.uk/downloads/resources/behaviour_change_review/reference_report.pdf Referentno izvješće: Pregled modela promjene ponašanja i njihove upotrebe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091222104908/http://www.gsr.gov.uk/downloads/resources/behaviour_change_review/reference_report.pdf |date=22. prosinca 2009. }} == Vanjske poveznice == * [http://baconbutty.blogspot.com/2007/08/achieving-culture-change.html Baconbutty o promjeni kulture] * [https://web.archive.org/web/20080218094216/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2008%2F02%2F15%2Fnalcohol115.xml Smanjite kriminal porezom na piće], rekao je Gordon Brown za Daily Telegraph * Zločesta nacija, New Statesman [http://www.newstatesman.com/200802140026] * Osvajanje srca i umova {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * Transformator une kulture : un cadre d'action pour les politiques publiques [https://web.archive.org/web/20081123015503/http://www.strategie.gouv.fr/revue/article.php3?id_article=643] (na francuskom) * Vodeći timovi za promjenu kulture [https://web.archive.org/web/20110217203522/http://www.leadingteams.net.au/index.php] [[Kategorija:Socijalna psihologija]] [[Kategorija:Kultura]] cfcphrlus2l6fru5v8rg4d5ozbtmd51 Prav, Jav i Nav 0 757819 7573520 7470781 2026-08-10T12:14:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573520 wikitext text/x-wiki [[File:Ynglist_cosmology_and_cycle_of_incarnation.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Ynglist_cosmology_and_cycle_of_incarnation.svg|mini|Prav, Jav i Nav u prikazu prema Inglističkoj kozmologiji, uz četvrti koncept, Slav, značenja „slava”. Prema inglizmu, ta četiri koncepta predstavljaju četiri svijeta života, dok prsten predstavlja krug života koji prolazi kroz različite svjetove.<ref name="Derzhavarus-four-worlds">{{cite web|title=Явь, Навь, Славь, Правь|trans-title=Yav, Nav, Slav, Prav|url=http://derzhavarus.ru/jav-nav-slav-prav.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170626220720/http://derzhavarus.ru/jav-nav-slav-prav.html|archive-date=26 June 2017|website=Derzhava Rus}}</ref>]]'''Prav''', '''Jav''' i '''Nav''' tri su [[Svijet|svijeta]] ili tri odlike svemira opisane u prvom poglavlju ''Knjige Svjetla'', knjige [[Neopoganstvo|neopoganskog]] pokreta [[Vedski slavizam|vedskoga slavizma]] koja opisuje [[Kozmogonija|kozmogoniju]] toga vjerovanja,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kubisa|first=Tomáš|date=2023|title=Vedic Slavism in Slovakia : ideology and practice|url=https://digilib.phil.muni.cz/cs/handle/11222.digilib/digilib.78387,%20https://digilib.phil.muni.cz/cs/handle/11222.digilib/digilib.78387|journal=Religio|volume=31|issue=1|pages=[81]–101|doi=10.5817/rel2023-1-6|issn=1210-3640|url-status=dead}}</ref> te u [[Velesova knjiga|Velesovoj knjizi]], krivotvorini [[Jurij Miroljubov|Jurja Miroljubova]] iz [[19. stoljeće|19.]] ili [[20. stoljeće|20. stoljeća]] o [[Slavenska mitologija|slavenskom poganstvu]].<ref>Творогов О. В. Что же такое Влесова книга? // Русская литература. — М., 1988. — № 2. — С. 77–102.</ref> Dio su suvremenoga neopoganskoga [[Rodnovjerje|Rodnovjerja]]. Stariji izvori o slavenskoj [[Kozmologija|kozmologiji]] opisuju isključivo koncepte Java i Nava, slično [[Taoizam|taoističkim]] idejama [[Jin i jang|jina i janga]], dok Prav nije posvjedočen prije objave Velesove knjige.<ref>Творогов О. В. . Влесова книга. // Труды отдела древнерусской литературы. — Т. 43. — 1990. — C. 245.</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schnirelmann|first=|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9781137570406|title=Cosmopolitanism, nationalism, and modern paganism|date=2017|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-1-137-57040-6|editor-last=Rountree|editor-first=Kathryn|series=Palgrave studies in new religions and alternative spiritualities|location=Bakingstoke|pages=87–108|chapter=Obsessed with Culture: The Cultural Impetus of Russian Neo-Pagans}}</ref> Doslovno tumačenje riječi Prav, Jav i Nav jest 'ravno',<ref>{{Citiranje weba|title=prav {{!}} Hrvatski jezični portal|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVhnXhc=&keyword=prav|url-status=live|access-date=2024-01-13|website=hjp.znanje.hr}}</ref> 'java, zbilja'<ref>{{Citiranje weba|title=java {{!}} Hrvatski jezični portal|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVZkWxc=&keyword=java|url-status=live|access-date=2024-01-13|website=hjp.znanje.hr}}</ref> i 'pakao'.<ref>{{Citiranje weba|title=nav {{!}} Hrvatski jezični portal|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eF9kXRI=&keyword=nav|url-status=live|access-date=2024-01-13|website=hjp.znanje.hr}}</ref> Ebbo (oko 775. – 20. ožujka 851.), svojevremeni nadbiskup [[Reims|Reimsa]], zabilježio je da se bog [[Triglav (mitologija)|Triglav]] povezuje s ujedinjenjem triju svjetova, neba, zemlje i podzemlja, zbog čega se u Rodnovjerju Triglav često navodi kao simbol jedinstva Prava, Java i Nava.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-01-28|title=Изведник - язычники отвечают|url=http://slavya.ru/delo/krug/izvednik.htm|access-date=2024-01-13|website=web.archive.org|archive-date=28. siječnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200128063253/http://slavya.ru/delo/krug/izvednik.htm|url-status=bot: unknown}}</ref> == Povijest koncepta == Velesova knjiga, prva ploča:<blockquote>'''праве''' бо есь невідомо уложена дажьбом, а по ньяко пря же ся теце '''яве''' і та соутворі живо то нашо а токо лі одіде сьмртье есь явь есь текоуща а творено о '''праві''' '''наве''' нбо есте по тоія до те есте '''нава''' а по те есте '''нава''' а в '''праві''' же есте '''явъ'''<ref>Quote according to the edition of Oleg Tvorogov,{{harvnb|Tvorogov|2004.}} broken down into words and sentences.</ref></blockquote>Prema interpretaciji [[Aleksandar Asov|Aleksandra Asova]], koji je popularizirao Velesovu knjigu, iz 1992. godine, to znači: <blockquote>Što je stvorio Dažbog u Pravu, ne znamo. I zato što se ova bitka, koja nam daje život, odvija u Javu, ako ga napustimo, čeka nas smrt. Jav je sadašnje, ono što Prav stvara. Nav je ono što tek dolazi i ono što je prije bilo. A u Pravu se nalazi Jav. </blockquote>Prema neopoganskim vjerovanjima, smrt kao takva ne postoji. Ono što postoji jest stanje u [[Zagrobni život|zagrobnom životu]], u kojemu osoba ne gubi [[svijest]], nego čeka reinkarnaciju u Nav, slično grčkomu [[Had (podzemni svijet)|Hadu]]. Nakon tjelesne smrti osoba može ostati u Javu kao zaštitnik živih: [[Čur (mitologija)|čur]] ili [[domovoj]]. Mogu prijeći na Velesove doline u Navu, čekati svoju sudbinu, ili biti zadani bogovima i herojima u Iriju (dijelu Prava) kako bi načinili sudbinu drugih svjetova. Svijet Java prema toj predaji pripada ljudima i oni mu određuju sudbinu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Prokofiev|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/5-98704-057-4|title=Rerichovskoe dviženie, fedorovskoe dviženie (religiozno-filosofskoe dviženie Nikolaja Fedorova), jazycestvo, novye religioznye dviženija|last2=Filatov|last3=Koskello|date=2006|publisher=Logos|isbn=978-5-98704-057-7|editor-last=Bourdeaux|editor-first=Michael|series=|location=Moskva|chapter=„Slavic and Scandinavian paganism and Wicca”|editor-last2=Filatov|editor-first2=Sergej Borisovič}}</ref> == Neopoganstvo == Prateći primjer Velesove knjige, mnogi suvremeni pratitelji Rodnovjerja ili drugih neopoganskih vjerovanja [[Slaveni|Slavena]] Prav opisuju kao univerzalni ili „Nebeski zakon”, koji uspostavlja vrhovni bog [[Rod (mitologija)|Rod]] (koji u slavenskoj [[Bogoslovlje|teologiji]] predstavlja ljudski rod kao takav), a koji upravlja i drugim dvjema hipostazama: Javom i Navom.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivakhiv|first=Adrian|date=2005-11|title=Nature and Ethnicity in East European Paganism: An Environmental Ethic of the Religious Right?|url=http://www.equinoxjournals.com/ojs/index.php/pom/article/view/2084|journal=The Pomegranate|language=en|volume=7|issue=2|pages=194–225|doi=10.1558/pome.2005.7.2.194|issn=1528-0268|access-date=13. siječnja 2024.|archive-date=9. studenoga 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20071109181910/http://www.equinoxjournals.com/ojs/index.php/pom/article/view/2084|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Ivakhiv|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9781851096084|title=Modern Paganism in world cultures: comparative perspectives|date=2005|publisher=ABC-Clio|isbn=978-1-85109-608-4|editor-last=Strmiska|editor-first=Michael F.|edition=Nachdr.|series=Religion in contemporary cultures series|location=Santa Barbara, Calif.|pages=209–239|chapter="The Revival of Ukrainian Native Faith"}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Laruelle|first=MarlèNe|date=2008-04|title=Alternative identity, alternative religion? Neo‐paganism and the Aryan myth in contemporary Russia|url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8129.2008.00329.x|journal=Nations and Nationalism|language=en|volume=14|issue=2|pages=283–301|doi=10.1111/j.1469-8129.2008.00329.x|issn=1354-5078}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Aitamurto|first=Kaarina|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9781472460271|title=Paganism, traditionalism, nationalism: narratives of Russian Rodnoverie|date=2016|publisher=Routledge|isbn=978-1-4724-6027-1|series=Studies in contemporary Russia|location=Abingdon|pages=66–67}}</ref> Istovjetno se koncipira kao svijet bogova koji stvaraju bića prema vrhovnom zakonu, a ta bića „sačinjavaju” Roda. Jav se smatra svijetom materije i naličja, to jest sada i ovdje. Nav se zatim drži svijetom ljudskih predaka, duhova i sjećanja na prošlost te projekcije budućnosti. Time predstavlja tijek vremena.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rabotkina|first=S.|date=2013-10-03|title=Світоглядні та обрядові особливості сучасного українського неоязичництва|url=https://visnukpfs.dp.ua/index.php/PFS/article/view/314|journal=Епістемологічні дослідження в філософії, соціальних і політичних науках|language=uk|volume=4|issue=23|pages=237–244|issn=2618-1282}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slavenska mitologija]] nz7vjctddbxflsxq7pd8my0ray4qp8t Alisma praecox 0 758418 7574050 7381586 2026-08-11T09:19:12Z Argo Navis 852 7574050 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Alisma praecox'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Liliopsida]] | ordo =[[Alismatales]] | familia =[[Alismataceae]] | genus ='''''[[Alisma]]''''' | species =''A. praecox'' | dvoimeno =''Alisma praecox'' | dvoimeno_autorstvo =Skuratovicz | FCD = }} '''Alisma praecox''' je vodena [[Trajnice|trajnica]], [[Helofiti|helofit]] iz roda [[žabočun]]a, porodica [[Žabočunovke|žabočunovki]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] endem.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77144480-1 Kew], pristupljeno 23. siječnja 2024.</ref> == Opis == Kopnena biljka, visoka 7-25 (30) cm, s malim gomoljastim zadebljanjem [[Stabljika|stabljike]]. [[List]]ovi dopiru do polovice cvjetne stabljike, izduženo-lancetasti, dugo zašiljenog ili blago tupog vrha i postupno suženi u peteljku. Listna plojka duga 2-4 cm, široka 0,4-0,8 cm, peteljka duga 2,5-3 (4) cm. Vrsta je inače vrlo slična [[Alisma gramineum|Alismi gramineum]]. Cvate u lipnju-početkom srpnja.<ref name="Flora ">[https://books.google.com.ua/books?id=WdJlBAAAQBAJ&pg=PA88#v=onepage&q&f=false Флора Беларуси: сосудистые растения], pristupljeno 23. siječnja 2024.</ref><ref>[https://books.google.hr/books?id=WdJlBAAAQBAJ&pg=PA88&lpg=PA88&dq=Skuratovicz+A.N.+%26+Tretjakov+DI.&source=bl&ots=8KBDnFEW0m&sig=ACfU3U3E2I1xc78B_jeomkk7iXHz6AGiew&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiJnc2m1fODAxWSgv0HHQHBCpcQ6AF6BAgQEAM#v=onepage&q=Skuratovicz%20A.N.%20%26%20Tretjakov%20DI.&f=false Флора Беларуси], pristupljeno 23. siječnja 2024.</ref> == Distribucija == Vjerojatni je endem Bjelorusije. Raste uglavnom u jugoistočnom dijelu republike Bjelorusije u poplavnom području rijeke [[Pripjat (rijeka)|Pripjat]]. Naseljava obale starih akumulacija, rjeđe vlažna mjesta s pjeskovitim, muljevitim [[tlo]]m.<ref name="Flora "/> == Ekonomska vrijednost == Krmna biljka, posebno za [[ptice]]. Medonosna i ukrasna biljka.<ref name="Flora "/> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Žabočun]] [[Kategorija:Endemska flora Bjelorusije]] 5i807soqjzm5nk6ea9lm6lms1v9td82 Modul:Zastava/podatci 828 759061 7573757 7464697 2026-08-10T18:52:33Z Argo Navis 852 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 7573757 Scribunto text/plain local podatci = {} ----ISO 3166 podatci["ABW"] = { --ISO3166 wp = "[[Aruba]]", zastava = "Flag of Aruba.svg", } podatci["ARU"] = podatci["ABW"] --HR --EN podatci["AFG"] = { --ISO3166 wp = "[[Afganistan]]", zastava = "Flag of the Taliban.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Afghanistan (1931–1973).svg"}, {pocetak=1974, kraj=1978, zastava="Flag of Afghanistan (1974–1978).svg"}, {pocetak=1979, kraj=1987, zastava="Flag of Afghanistan (1980–1987).svg"}, {pocetak=1988, kraj=1992, zastava="Flag of Afghanistan (1987–1992).svg"}, {pocetak=1993, kraj=1996, zastava="Flag of Afghanistan (1992–2001).svg"}, {pocetak=1997, kraj=2003, zastava="Flag of Afghanistan (2002–2004).svg"}, {pocetak=2004, kraj=2021, zastava="Flag of Afghanistan (2004–2021).svg"}, } } podatci["AGO"] = { --ISO3166 wp = "[[Angola]]", zastava = "Flag of Angola.svg", } podatci["ANG"] = podatci["AGO"] --HR --EN podatci["AIA"] = { --ISO3166 wp = "[[Angvila]]", zastava = "Flag of Anguilla.svg", } podatci["ANV"] = podatci["AIA"] --HR podatci["AL"] = { wp = "[[Arapska liga]]", zastava = "Flag of the Arab League.svg", } podatci["ALA"] = { --ISO3166 wp = "[[Ålandski Otoci]]", zastava = "Flag of Åland.svg", } podatci["ALB"] = { --ISO3166 wp = "[[Albanija]]", zastava = "Flag of Albania.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of Albania (1946–1992).svg"}, {pocetak=1992, kraj=2001, zastava="Flag of Albania (1992–2002).svg"}, } } podatci["AND"] = { --ISO3166 wp = "[[Andora]]", zastava = "Flag of Andorra.svg", } podatci["Alderney"] = { wp = "[[Alderney]]", zastava = "Flag of Alderney.svg", } podatci["ANT"] = { --ISO3166 wp = "[[Nizozemski Antili]]", zastava = "Flag of the Netherlands Antilles.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1985, zastava="Flag of the Netherlands Antilles (1959–1986).svg"}, } } podatci["NIZ ANT"] = podatci["ANT"] --HR podatci["AHO"] = podatci["ANT"] --EN podatci["ARE"] = { --ISO3166 wp = "[[Ujedinjeni Arapski Emirati]]", zastava = "Flag of the United Arab Emirates.svg", } podatci["AU"] = { wp = "[[Afrička unija]]", zastava = "Flag of the African Union.svg", } podatci["UAE"] = podatci["ARE"] --HR --EN podatci["ARG"] = { --ISO3166 wp = "[[Argentina]]", zastava = "Flag of Argentina.svg", } podatci["ARM"] = { --ISO3166 wp = "[[Armenija]]", zastava = "Flag of Armenia.svg", } podatci["ASM"] = { --ISO3166 wp = "[[Američka Samoa]]", zastava = "Flag of American Samoa.svg", } podatci["ASA"] = podatci["ASM"] --EN podatci["AMS"] = podatci["ASM"] --HR podatci["ATA"] = { --ISO3166 wp = "[[Ugovor o Antarktici]]", zastava = "Flag of the Antarctic Treaty.svg", } podatci["ATG"] = { --ISO3166 wp = "[[Antigva i Barbuda]]", zastava = "Flag of Antigua and Barbuda.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1966, zastava="Missing Blue Ensign.svg"}, } } podatci["AUS"] = { --ISO3166 wp = "[[Australija]]", zastava = "Flag of Australia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1900, zastava="Flag of the United Kingdom.svg"}, {pocetak=1901, kraj=1909, zastava="Flag of Australia (1903–1908).svg"}, } } podatci["AUT"] = { --ISO3166 wp = "[[Austrija]]", zastava = "Flag of Austria.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of the Habsburg Monarchy.svg"}, } } podatci["AZE"] = { --ISO3166 wp = "[[Azerbajdžan]]", zastava = "Flag of Azerbaijan.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2013, zastava="Flag of Azerbaijan (1991–2013).svg"}, } } podatci["BDI"] = { --ISO3166 wp = "[[Burundi]]", zastava = "Flag of Burundi.svg", } podatci["BUR"] = podatci["BDI"] --HR podatci["BEL"] = { --ISO3166 wp = "[[Belgija]]", zastava = "Flag of Belgium (civil).svg", } podatci["BEN"] = { --ISO3166 wp = "[[Benin]]", zastava = "Flag of Benin.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1990, zastava="Flag of Benin (1975–1990).svg"}, } } podatci["BFA"] = { --ISO3166 wp = "[[Burkina Faso]]", zastava = "Flag of Burkina Faso.svg", } podatci["BUF"] = podatci["BFA"] --HR podatci["BGD"] = { --ISO3166 wp = "[[Bangladeš]]", zastava = "Flag of Bangladesh.svg", } podatci["BAN"] = podatci["BGD"] --HR --EN podatci["BGR"] = { --ISO3166 wp = "[[Bugarska]]", zastava = "Flag of Bulgaria.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1946, zastava="Flag of Bulgaria.svg"}, {pocetak=1947, kraj=1947, zastava="Flag of Bulgaria (1946-1948).svg"}, {pocetak=1948, kraj=1967, zastava="Flag of Bulgaria (1948-1967).svg"}, {pocetak=1968, kraj=1971, zastava="Flag of Bulgaria (1967-1971).svg"}, {pocetak=1972, kraj=1990, zastava="Flag of Bulgaria (1971-1990).svg"}, } } podatci["BUG"] = podatci["BGR"] --HR podatci["BUL"] = podatci["BGR"] --EN podatci["BHR"] = { --ISO3166 wp = "[[Bahrein]]", zastava = "Flag of Bahrain.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2001, zastava="Flag of Bahrain (1972–2002).svg"}, } } podatci["BHN"] = podatci["BHR"] --EN podatci["BHS"] = { --ISO3166 wp = "[[Bahami]]", zastava = "Flag of the Bahamas.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1923, zastava="Flag of the Bahamas (1904–1923).svg"}, {pocetak=1924, kraj=1953, zastava="Flag of the Bahamas (1923–1953).svg"}, {pocetak=1954, kraj=1964, zastava="Flag of the Bahamas (1953–1964).svg"}, {pocetak=1965, kraj=1972, zastava="Flag of the Bahamas (1964–1973).svg"}, } } podatci["BAH"] = podatci["BHS"] --HR --EN podatci["BIH"] = { --ISO3166 wp = "[[Bosna i Hercegovina]]", zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1997, zastava="Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg"}, } } podatci["BLM"] = { --ISO3166 wp = "[[Sveti Bartolomej (Francuska)|Sveti Bartolomej]]", zastava = "Flag of Saint Barthélemy (local).svg", } podatci["SV BAR"] = podatci["BLM"] --HR podatci["BLR"] = { --ISO3166 wp = "[[Bjelorusija]]", zastava = "Flag of Belarus.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of Byelorussian SSR.svg"}, {pocetak=1992, kraj=1994, zastava="Flag of Belarus (1918, 1991-1995).svg"}, {pocetak=1995, kraj=2012, zastava="Flag of Belarus (1995-2012).svg"}, } } podatci["BJE"] = podatci["BLR"] --HR podatci["BLZ"] = { --ISO3166 wp = "[[Belize]]", zastava = "Flag of Belize.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1981, zastava="Flag of British Honduras (1919-1981).svg"}, {pocetak=1982, kraj=2019, zastava="Flag of Belize (1981-2019).svg"}, } } podatci["BIZ"] = podatci["BLZ"] --EN podatci["BMU"] = { --ISO3166 wp = "[[Bermudi]]", zastava = "Flag of Bermuda.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Bermuda (1910–1999).svg"}, } } podatci["BER"] = podatci["BMU"] --HR --EN podatci["BOL"] = { --ISO3166 wp = "[[Bolivija]]", zastava = "Flag of Bolivia.svg", } podatci["BRA"] = { --ISO3166 wp = "[[Brazil]]", zastava = "Flag of Brazil.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1960, zastava="Flag of Brazil (1889-1960).svg"}, {pocetak=1961, kraj=1968, zastava="Flag of Brazil (1960-1968).svg"}, {pocetak=1969, kraj=1991, zastava="Flag of Brazil (1968-1992).svg"}, } } podatci["BRB"] = { --ISO3166 wp = "[[Barbados]]", zastava = "Flag of Barbados.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1966, zastava="Flag of Barbados (1870–1966).svg"}, } } podatci["BAR"] = podatci["BRB"] --HR --EN podatci["BRN"] = { --ISO3166 wp = "[[Brunej]]", zastava = "Flag of Brunei.svg", } podatci["BRU"] = podatci["BRN"] --HR --EN podatci["BTN"] = { --ISO3166 wp = "[[Kraljevina Butan|Butan]]", zastava = "Flag of Bhutan.svg", } podatci["BHU"] = podatci["BTN"] --EN podatci["BUT"] = podatci["BTN"] --HR podatci["BWA"] = { --ISO3166 wp = "[[Bocvana]]", zastava = "Flag of Botswana.svg", } podatci["BOT"] = podatci["BWA"] --HR --EN podatci["BOC"] = podatci["BWA"] --HR podatci["CAF"] = { --ISO3166 wp = "[[Srednjoafrička Republika]]", zastava = "Flag of the Central African Republic.svg", } podatci["SAR"] = podatci["CAF"] --HR podatci["CAN"] = { --ISO3166 wp = "[[Kanada]]", zastava = "Flag of Canada (Pantone).svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1921, zastava="Flag of Canada (1868–1921).svg"}, {pocetak=1922, kraj=1957, zastava="Flag of Canada (1921–1957).svg"}, {pocetak=1958, kraj=1965, zastava="Flag of Canada (1957–1965).svg"}, } } podatci["KAN"] = podatci["CAN"] --HR podatci["CCK"] = { --ISO3166 wp = "[[Kokosovi Otoci]]", zastava = "Flag of the Cocos (Keeling) Island.svg", } podatci["KOK"] = podatci["CCK"] --HR podatci["CHE"] = { --ISO3166 wp = "[[Švicarska]]", zastava = "Flag of Switzerland.svg", } podatci["SUI"] = podatci["CHE"] --EN podatci["ŠVI"] = podatci["CHE"] --HR podatci["CHL"] = { --ISO3166 wp = "[[Čile]]", zastava = "Flag of Chile.svg", } podatci["CHI"] = podatci["CHL"] --EN podatci["ČIL"] = podatci["CHL"] --HR podatci["CHN"] = { --ISO3166 wp = "[[NR Kina]]", zastava = "Flag of the People's Republic of China.svg", } podatci["KIN"] = podatci["CHN"] --HR podatci["CIV"] = { --ISO3166 wp = "[[Obala Bjelokosti]]", zastava = "Flag of Côte d'Ivoire.svg", } podatci["OSK"] = podatci["CIV"] --HR podatci["OBJ"] = podatci["CIV"] --HR podatci["CMR"] = { --ISO3166 wp = "[[Kamerun]]", zastava = "Flag of Cameroon.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Cameroon (1961-1975).svg"}, } } podatci["KAM"] = podatci["CMR"] --HR podatci["COD"] = { --ISO3166 wp = "[[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]", zastava = "Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2003, zastava="Flag of the Democratic Republic of the Congo (1997-2003).svg"}, {pocetak=2004, kraj=2006, zastava="Flag of the Democratic Republic of the Congo (2003-2006).svg"}, } } podatci["DR KONGO"] = podatci["COD"] --HR podatci["COG"] = { --ISO3166 wp = "[[Republika Kongo]]", zastava = "Flag of the Republic of the Congo.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of the Republic of the Congo.svg"}, {pocetak=1971, kraj=1990, zastava="Flag of the People's Republic of Congo.svg"}, } } podatci["RKO"] = podatci["COG"] --HR podatci["KON"] = podatci["COG"] --HR podatci["CGO"] = podatci["COG"] --EN podatci["COK"] = { --ISO3166 wp = "[[Cookovo Otočje]]", zastava = "Flag of the Cook Islands.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1979, zastava="Flag of the Cook Islands (1973-1979).svg"}, } } podatci["COOK"] = podatci["COK"] --HR podatci["KUK"] = podatci["COK"] --HR podatci["COL"] = { --ISO3166 wp = "[[Kolumbija]]", zastava = "Flag of Colombia.svg", } podatci["KOL"] = podatci["COL"] --HR podatci["COM"] = { --ISO3166 wp = "[[Komori]]", zastava = "Flag of the Comoros.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1996, zastava="Flag of the Comoros (1992-1996).svg"}, {pocetak=1997, kraj=2001, zastava="Flag of the Comoros (1996-2001).svg"}, } } podatci["KOM"] = podatci["COM"] --HR podatci["CPV"] = { --ISO3166 wp = "[[Zelenortski Otoci]]", zastava = "Flag of Cape Verde.svg", } podatci["ZEL"] = podatci["CPV"] --HR podatci["CRI"] = { --ISO3166 wp = "[[Kostarika]]", zastava = "Flag of Costa Rica.svg", } podatci["KOS"] = podatci["CRI"] --HR podatci["CRC"] = podatci["CRI"] --EN podatci["CSK"] = { --ISO3166 wp = "[[Čehoslovačka]]", zastava = "Flag of Czechoslovakia.svg", } podatci["ČSSR"] = podatci["CSK"] --HR podatci["TCH"] = podatci["CSK"] --EN podatci["CUB"] = { --ISO3166 wp = "[[Kuba]]", zastava = "Flag of Cuba.svg", } podatci["KUB"] = podatci["CUB"] --HR podatci["CUW"] = { --ISO3166 wp = "[[Curaçao]]", zastava = "Flag of Curaçao.svg", } podatci["CUR"] = podatci["CUW"] --HR --EN podatci["CXR"] = { --ISO3166 wp = "[[Božićni Otok]]", zastava = "Flag of Christmas Island.svg", } podatci["BŽĆ"] = podatci["CXR"] --HR podatci["CYM"] = { --ISO3166 wp = "[[Kajmanski Otoci]]", zastava = "Flag of the Cayman Islands.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2020, zastava="Flag of the Cayman Islands (1959—1999).svg"}, } } podatci["KAJ"] = podatci["CYM"] --HR podatci["CAY"] = podatci["CYM"] --EN podatci["CYP"] = { --ISO3166 wp = "[[Cipar]]", zastava = "Flag of Cyprus.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2006, zastava="Flag of Cyprus (1960-2006).svg"}, } } podatci["CIP"] = podatci["CYP"] --HR podatci["CZE"] = { --ISO3166 wp = "[[Češka]]", zastava = "Flag of the Czech Republic.svg", } podatci["ČEŠ"] = podatci["CZE"] --HR podatci["ČEH"] = podatci["CZE"] --HR podatci["DDR"] = { --ISO3166 wp = "[[Njemačka Demokratska Republika]]", zastava = "Flag of East Germany.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of East Germany.svg"}, {pocetak=1960, kraj=1968, zastava="Flag of the German Olympic Team (1960-1968).svg"}, } } podatci["NJDR"] = podatci["DDR"] --HR podatci["DRNJ"] = podatci["DDR"] --HR podatci["GDR"] = podatci["DDR"] --EN podatci["DEU"] = { --ISO3166 wp = "[[Njemačka]]", zastava = "Flag of Germany.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of Germany (1867–1918).svg"}, {pocetak=1913, kraj=1932, zastava="Flag of Germany (3-2 aspect ratio).svg"}, {pocetak=1933, kraj=1934, zastava="Flag of Germany (1933–1935).svg"}, {pocetak=1935, kraj=1945, zastava="Flag of Germany (1935–1945).svg "}, } } podatci["NJE"] = podatci["DEU"] --HR podatci["GER"] = podatci["DEU"] --EN podatci["DJI"] = { --ISO3166 wp = "[[Džibuti]]", zastava = "Flag of Djibouti.svg", } podatci["ĐIB"] = podatci["DJI"] --HR podatci["DŽI"] = podatci["DJI"] --HR podatci["DMA"] = { --ISO3166 wp = "[[Dominika]]", zastava = "Flag of Dominica.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1965, zastava="Flag of Dominica 1955-1965.svg"}, {pocetak=1966, kraj=1978, zastava="Flag of Dominica (1965-1978).svg"}, {pocetak=1979, kraj=1981, zastava="Flag of Dominica (1978-1981).svg"}, {pocetak=1982, kraj=1988, zastava="Flag of Dominica (1981-1988).svg"}, {pocetak=1989, kraj=1990, zastava="Flag of Dominica (1988-1990).svg"}, } } podatci["DMN"] = podatci["DMA"] --HR podatci["DNK"] = { --ISO3166 wp = "[[Danska]]", zastava = "Flag of Denmark.svg", } podatci["DEN"] = podatci["DNK"] --EN podatci["DAN"] = podatci["DNK"] --HR podatci["DOM"] = { --ISO3166 wp = "[[Dominikanska Republika]]", zastava = "Flag of the Dominican Republic.svg", } podatci["DZA"] = { --ISO3166 wp = "[[Alžir]]", zastava = "Flag of Algeria.svg", } podatci["ALŽ"] = podatci["DZA"] --HR podatci["ALG"] = podatci["DZA"] --EN podatci["EAT"] = { --ISO3166 wp = "[[Republika Tanganjika|Tanganjika]]", zastava = "Flag of Tanganyika.svg", } podatci["TAG"] = podatci["EAT"] --EN podatci["TNG"] = podatci["EAT"] --HR podatci["ECU"] = { --ISO3166 wp = "[[Ekvador]]", zastava = "Flag of Ecuador.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2009, zastava="Flag of Ecuador (1900–2009).svg"}, } } podatci["EKV"] = podatci["ECU"] --HR podatci["EGY"] = { --ISO3166 wp = "[[Egipat]]", zastava = "Flag of Egypt.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1922, zastava="Flag of Egypt (1882-1922).svg"}, {pocetak=1923, kraj=1952, zastava="Flag of Egypt (1922–1953).svg"}, {pocetak=1953, kraj=1958, zastava="Flag of Egypt (1953–1958).svg"}, {pocetak=1959, kraj=1971, zastava="Flag of the United Arab Republic (1958–1971).svg"}, {pocetak=1972, kraj=1984, zastava="Flag of Egypt (1972–1984).svg"}, } } podatci["EGI"] = podatci["EGY"] --HR podatci["ERI"] = { --ISO3166 wp = "[[Eritreja]]", zastava = "Flag of Eritrea.svg", } podatci["ESH"] = { --ISO3166 wp = "[[Saharska Arapska Demokratska Republika|Zapadna Sahara]]", zastava = "Flag of Western Sahara.svg", } podatci["Z SAH"] = podatci["ESH"] --HR podatci["ESP"] = { --ISO3166 wp = "[[Španjolska]]", zastava = "Flag of Spain.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1931, zastava="Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg"}, {pocetak=1932, kraj=1939, zastava="Flag of Spain (1931–1939).svg"}, {pocetak=1940, kraj=1977, zastava="Flag of Spain (1945–1977).svg"}, {pocetak=1978, kraj=1981, zastava="Flag of Spain (1977–1981).svg"}, } } podatci["ŠPA"] = podatci["ESP"] --HR podatci["EST"] = { --ISO3166 wp = "[[Estonija]]", zastava = "Flag of Estonia.svg", } podatci["ETH"] = { --ISO3166 wp = "[[Etiopija]]", zastava = "Flag of Ethiopia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1974, zastava="Flag of Ethiopia (1897–1974).svg"}, {pocetak=1975, kraj=1975, zastava="Flag of Ethiopia (1974–1975).svg"}, {pocetak=1976, kraj=1987, zastava="Flag of Ethiopia (1975–1987).svg"}, {pocetak=1988, kraj=1991, zastava="Flag of Ethiopia (1987–1991).svg"}, {pocetak=1992, kraj=1995, zastava="Flag of Ethiopia (1991–1996).svg"}, {pocetak=1996, kraj=2009, zastava="Flag of Ethiopia (1996–2009).svg"}, } } podatci["ETI"] = podatci["ETH"] --HR podatci["FIN"] = { --ISO3166 wp = "[[Finska]]", zastava = "Flag of Finland.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1912, zastava="Flag of Russia.svg"}, } } podatci["FJI"] = { --ISO3166 wp = "[[Fidži]]", zastava = "Flag of Fiji.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Fiji (1924–1970).svg"}, } } podatci["FIJ"] = podatci["FJI"] --HR --EN podatci["FIDŽ"] = podatci["FJI"] --HR podatci["FIĐ"] = podatci["FJI"] --HR podatci["FLK"] = { --ISO3166 wp = "[[Falklandski Otoci]]", zastava = "Flag of the Falkland Islands.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of the Falkland Islands (1948-1999).svg"}, } } podatci["MALV"] = podatci["FLK"] --HR podatci["FAL"] = podatci["FLK"] --HR podatci["FRA"] = { --ISO3166 wp = "[[Francuska]]", zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg", } podatci["FRO"] = { --ISO3166 wp = "[[Farski Otoci]]", zastava = "Flag of the Faroe Islands.svg", } podatci["FOR"] = podatci["FRO"] --HR podatci["FAR"] = podatci["FRO"] --EN podatci["OVČ"] = podatci["FRO"] --HR podatci["Frøya"] = { wp = "[[Frøya (otok)|Frøya]]", zastava = "Flag of Frøya.svg", } podatci["FSM"] = { --ISO3166 wp = "[[Savezne Države Mikronezije]]", zastava = "Flag of Micronesia.svg", } podatci["SDM"] = podatci["FSM"] --HR podatci["GAB"] = { --ISO3166 wp = "[[Gabon]]", zastava = "Flag of Gabon.svg", } podatci["GBR"] = { --ISO3166 wp = "[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]", zastava = "Flag of the United Kingdom.svg", povijesneZastave = { {pocetak=1707, kraj=1800, zastava="Flag of Great Britain (1707–1800).svg"}, {pocetak=1801, kraj=1922, zastava="Flag of the United Kingdom (3-5).svg"}, } } podatci["UK"] = podatci["GBR"] --HR podatci["GEO"] = { --ISO3166 wp = "[[Gruzija]]", zastava = "Flag of Georgia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2003, zastava="Flag of Georgia (1990–2004).svg"}, } } podatci["GRU"] = podatci["GEO"] --HR podatci["GGY"] = { --ISO3166 wp = "[[Bailiwick Guernsey|Guernsey]]", zastava = "Flag of Guernsey.svg", } podatci["GUER"] = podatci["GGY"] --HR podatci["GHA"] = { --ISO3166 wp = "[[Gana]]", zastava = "Flag of Ghana.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1957, zastava="Flag of the Gold Coast.svg"}, {pocetak=1958, kraj=1961, zastava="Flag of the Union of African States (1958-1961).svg"}, {pocetak=1962, kraj=1962, zastava="Flag of the Union of African States (1961-1962).svg"}, {pocetak=1963, kraj=1966, zastava="Flag of Ghana (1964-1966).svg"}, } } podatci["GAN"] = podatci["GHA"] --HR podatci["GIB"] = { --ISO3166 wp = "[[Gibraltar]]", zastava = "Flag of Gibraltar.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1981, zastava="Government Ensign of Gibraltar 1939-1999.svg"}, } } podatci["GIN"] = { --ISO3166 wp = "[[Gvineja]]", zastava = "Flag of Guinea.svg", } podatci["GVI"] = podatci["GIN"] --HR podatci["GUI"] = podatci["GIN"] --EN podatci["GLP"] = { --ISO3166 wp = "[[Gvadalupa]]", zastava = "Flag of France.svg", } podatci["GVAD"] = podatci["GLP"] --HR podatci["GUAD"] = podatci["GLP"] --HR podatci["GMB"] = { --ISO3166 wp = "[[Gambija]]", zastava = "Flag of The Gambia.svg", } podatci["GAM"] = podatci["GMB"] --HR --EN podatci["GNB"] = { --ISO3166 wp = "[[Gvineja Bisau]]", zastava = "Flag of Guinea-Bissau.svg", } podatci["GBS"] = podatci["GNB"] --EN podatci["GVB"] = podatci["GNB"] --HR podatci["GNQ"] = { --ISO3166 wp = "[[Ekvatorska Gvineja]]", zastava = "Flag of Equatorial Guinea.svg", } podatci["EKG"] = podatci["GNQ"] --HR podatci["GEQ"] = podatci["GNQ"] --EN podatci["GRC"] = { --ISO3166 wp = "[[Grčka]]", zastava = "Flag of Greece.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1969, zastava="Flag of Greece (1828-1978).svg"}, {pocetak=1970, kraj=1975, zastava="Flag of Greece (1970–1975).svg"}, {pocetak=1976, kraj=1978, zastava="Flag of Greece (1828-1978).svg"}, } } podatci["GRČ"] = podatci["GRC"] --HR podatci["GRD"] = { --ISO3166 wp = "[[Grenada]]", zastava = "Flag of Grenada.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1974, zastava="Flag of Grenada (1967–1974).svg"}, } } podatci["GRE"] = podatci["GRD"] podatci["GRN"] = podatci["GRD"] --EN podatci["GRL"] = { --ISO3166 wp = "[[Grenland]]", zastava = "Flag of Greenland.svg", } podatci["GTM"] = { --ISO3166 wp = "[[Gvatemala]]", zastava = "Flag of Guatemala.svg", } podatci["GUA"] = podatci["GTM"] --HR --EN podatci["GUF"] = { --ISO3166 wp = "[[Francuska Gijana]]", zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg", } podatci["FRA GIJ"] = podatci["GUF"] --HR podatci["FR GIJ"] = podatci["GUF"] --HR podatci["GUM"] = { --ISO3166 wp = "[[Guam]]", zastava = "Flag of Guam.svg", } podatci["GUAM"] = podatci["GUM"] --HR podatci["GUY"] = { --ISO3166 wp = "[[Gvajana]]", zastava = "Flag of Guyana.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1906, zastava="Flag of British Guiana (1875–1906).svg"}, {pocetak=1907, kraj=1919, zastava="Flag of British Guiana (1906-1919).svg"}, {pocetak=1920, kraj=1955, zastava="Flag of British Guiana (1919-1955).svg"}, {pocetak=1956, kraj=1966, zastava="Flag of British Guiana (1955–1966).svg"}, } } podatci["GVA"] = podatci["GUY"] --HR podatci["HKG"] = { --ISO3166 wp = "[[Hong Kong]]", zastava = "Flag of Hong Kong.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1955, zastava="Flag of Hong Kong (1876–1941 and 1945–1955).svg"}, {pocetak=1956, kraj=1959, zastava="Flag of Hong Kong (1955–1959).svg"}, {pocetak=1960, kraj=1997, zastava="Flag of Hong Kong (1959–1997).svg"}, } } podatci["Hitra"] = { wp = "[[Hitra (općina)|Hitra]]", zastava = "Flag of Hitra.svg", } podatci["HK"] = podatci["HKG"] --HR podatci["HND"] = { --ISO3166 wp = "[[Honduras]]", zastava = "Flag of Honduras.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1949, zastava="Flag of Honduras (1866-1949).svg"}, {pocetak=1950, kraj=2022, zastava="Flag of Honduras (before 2022).svg"}, } } podatci["HON"] = podatci["HND"] --HR --EN podatci["HRV"] = { --ISO3166 wp = "[[Hrvatska]]", zastava = "Flag of Croatia.svg", } podatci["CRO"] = podatci["HRV"] --EN podatci["HTI"] = { --ISO3166 wp = "[[Haiti]]", zastava = "Flag of Haiti.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of Haiti (1820–1849, 1859–1964).svg"}, {pocetak=1964, kraj=1986, zastava="Flag of Haiti (1964–1986).svg"}, } } podatci["HAI"] = podatci["HTI"] --HR --EN podatci["HUN"] = { --ISO3166 wp = "[[Mađarska]]", zastava = "Flag of Hungary.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1918, zastava="Flag of Hungary (1867-1918).svg"}, {pocetak=1919, kraj=1946, zastava="Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg"}, {pocetak=1947, kraj=1949, zastava="Flag of Hungary (1946-1949, 1956-1957).svg"}, {pocetak=1950, kraj=1955, zastava="Flag of Hungary (1949-1956).svg"}, {pocetak=1956, kraj=1957, zastava="Flag of Hungary (1946-1949, 1956-1957).svg"}, } } podatci["MAĐ"] = podatci["HUN"] --HR podatci["HVO"] = { --ISO3166 wp = "[[Gornja Volta]]", zastava = "Flag of Upper Volta.svg", } podatci["VOL"] = podatci["HVO"] --EN podatci["GVO"] = podatci["HVO"] --HR podatci["IDN"] = { --ISO3166 wp = "[[Indonezija]]", zastava = "Flag of Indonesia.svg", } podatci["INA"] = podatci["IDN"] --EN podatci["INDN"] = podatci["IDN"] --HR podatci["IMN"] = { --ISO3166 wp = "[[Otok Man]]", zastava = "Flag of the Isle of Man.svg", } podatci["OTM"] = podatci["IMN"] --HR podatci["IOM"] = podatci["IMN"] --EN podatci["MAN"] = podatci["IMN"] --HR podatci["IND"] = { --ISO3166 wp = "[[Indija]]", zastava = "Flag of India.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1946, zastava="British Raj Red Ensign.svg"}, {pocetak=1947, kraj=2012, zastava="Flag of India.svg"}, } } podatci["IOT"] = { --ISO3166 wp = "[[Britanski Indijskooceanski teritorij]]", zastava = "Flag of the British Indian Ocean Territory.svg", } podatci["BIOT"] = podatci["IOT"] --HR podatci["IRL"] = { --ISO3166 wp = "[[Irska]]", zastava = "Flag of Ireland.svg", } podatci["IRS"] = podatci["IRL"] --HR podatci["IRN"] = { --ISO3166 wp = "[[Iran]]", zastava = "Flag of Iran.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1932, zastava="Early 20th Century Qajar Flag.svg"}, {pocetak=1933, kraj=1964, zastava="State Flag of Iran (1933-1964).svg"}, {pocetak=1965, kraj=1980, zastava="State Flag of Iran (1964-1980).svg"}, } } podatci["IRI"] = podatci["IRN"] --EN podatci["IRQ"] = { --ISO3166 wp = "[[Irak]]", zastava = "Flag of Iraq.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of Iraq (1921–1959).svg"}, {pocetak=1960, kraj=1963, zastava="Flag of Iraq (1959-1963).svg"}, {pocetak=1964, kraj=1991, zastava="Flag of Iraq (1963–1991).svg"}, {pocetak=1992, kraj=2003, zastava="Flag of Iraq (1991-2004).svg"}, {pocetak=2004, kraj=2007, zastava="Flag of Iraq (2004-2008).svg"}, } } podatci["IRK"] = podatci["IRQ"] --HR podatci["ISL"] = { --ISO3166 wp = "[[Island]]", zastava = "Flag of Iceland.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1915, zastava="Flag of Denmark.svg"}, {pocetak=1916, kraj=1944, zastava="Light Blue Flag of Iceland.svg"}, } } podatci["ISR"] = { --ISO3166 wp = "[[Izrael]]", zastava = "Flag of Israel.svg", } podatci["Isle of Wight"] = { --ISO3166 wp = "[[Wight (otok)|Wight]]", zastava = "Isle of Wight Council Flag.svg", } podatci["IZR"] = podatci["ISR"] --HR podatci["ITA"] = { --ISO3166 wp = "[[Italija]]", zastava = "Flag of Italy.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1946, zastava="Flag of Italy (1861-1946).svg"}, {pocetak=1947, kraj=2002, zastava="Flag of Italy.svg"}, {pocetak=2003, kraj=2006, zastava="Flag of Italy (2003–2006).svg"}, } } podatci["JAM"] = { --ISO3166 wp = "[[Jamajka]]", zastava = "Flag of Jamaica.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1957, zastava="Flag of Jamaica (1906-1957).svg"}, {pocetak=1958, kraj=1962, zastava="Flag of Jamaica (1957-1962).svg"}, } } podatci["JOR"] = { --ISO3166 wp = "[[Jordan]]", zastava = "Flag of Jordan.svg", } podatci["JPN"] = { --ISO3166 wp = "[[Japan]]", zastava = "Flag of Japan.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Japan (1870-1999).svg"}, } } podatci["JAP"] = podatci["JPN"] --HR podatci["KAZ"] = { --ISO3166 wp = "[[Kazahstan]]", zastava = "Flag of Kazakhstan.svg", } podatci["KEN"] = { --ISO3166 wp = "[[Kenija]]", zastava = "Flag of Kenya.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of British East Africa.svg"}, } } podatci["KGZ"] = { --ISO3166 wp = "[[Kirgistan]]", zastava = "Flag of Kyrgyzstan.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2023, zastava="Flag of Kyrgyzstan (1992–2023).svg"}, } } podatci["KIRG"] = podatci["KGZ"] --HR podatci["KHM"] = { --ISO3166 wp = "[[Kambodža]]", zastava = "Flag of Cambodia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Cambodia.svg"}, {pocetak=1971, kraj=1975, zastava="Flag of the Khmer Republic.svg"}, {pocetak=1976, kraj=1989, zastava="Flag of the People's Republic of Kampuchea.svg"}, {pocetak=1990, kraj=1991, zastava="Flag of the State of Cambodia.svg"}, {pocetak=1992, kraj=1993, zastava="Flag of Cambodia under UNTAC.svg"}, } } podatci["KMB"] = podatci["KHM"] --HR podatci["CAM"] = podatci["KHM"] --EN podatci["KIR"] = { --ISO3166 wp = "[[Kiribati]]", zastava = "Flag of Kiribati.svg", } podatci["KIRI"] = podatci["KIR"] --HR podatci["KNA"] = { --ISO3166 wp = "[[Sveti Kristofor i Nevis]]", zastava = "Flag of Saint Kitts and Nevis.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1983, zastava="Flag of Saint Christopher-Nevis-Anguilla.svg"}, } } podatci["SV KIN"] = podatci["KNA"] --HR podatci["SKN"] = podatci["KNA"] --EN podatci["KOR"] = { --ISO3166 wp = "[[Južna Koreja]]", zastava = "Flag of South Korea.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1948, zastava="Flag of South Korea (1945-1948).svg"}, {pocetak=1949, kraj=1949, zastava="Flag of South Korea (1948-1949).svg"}, {pocetak=1950, kraj=1984, zastava="Flag of South Korea (1949-1984).svg"}, {pocetak=1985, kraj=1997, zastava="Flag of South Korea (1984-1997).svg"}, {pocetak=1998, kraj=2011, zastava="Flag of South Korea (1997-2011).svg"}, } } podatci["JKO"] = podatci["KOR"] --HR podatci["KWT"] = { --ISO3166 wp = "[[Kuvajt]]", zastava = "Flag of Kuwait.svg", } podatci["KUV"] = podatci["KWT"] --HR podatci["KUW"] = podatci["KWT"] --EN podatci["LAO"] = { --ISO3166 wp = "[[Laos]]", zastava = "Flag of Laos.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Laos (1952-1975).svg"}, } } podatci["LBN"] = { --ISO3166 wp = "[[Libanon]]", zastava = "Flag of Lebanon.svg", } podatci["LBR"] = { --ISO3166 wp = "[[Liberija]]", zastava = "Flag of Liberia.svg", } podatci["LBY"] = { --ISO3166 wp = "[[Libija]]", zastava = "Flag of Libya.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1968, zastava="Flag of Libya.svg"}, {pocetak=1969, kraj=1972, zastava="Flag of Libya (1969–1972).svg"}, {pocetak=1973, kraj=1977, zastava="Flag of Libya (1972–1977).svg"}, {pocetak=1978, kraj=2011, zastava="Flag of Libya (1977–2011).svg"}, } } podatci["LIBI"] = podatci["LBY"] --HR podatci["LBA"] = podatci["LBY"] --EN podatci["LCA"] = { --ISO3166 wp = "[[Sveta Lucija (država)|Sveta Lucija]]", zastava = "Flag of Saint Lucia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1967, zastava="Flag of Saint Lucia (1939-1967).svg"}, {pocetak=1968, kraj=1979, zastava="Flag of Saint Lucia (1967-1979).svg"}, {pocetak=1980, kraj=2002, zastava="Flag of Saint Lucia (1979-2002).svg"}, } } podatci["SV LUC"] = podatci["LCA"] --HR podatci["LIE"] = { --ISO3166 wp = "[[Lihtenštajn]]", zastava = "Flag of Liechtenstein.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1921, zastava="Flag of Liechtenstein (1852-1921).svg"}, {pocetak=1922, kraj=1937, zastava="Flag of Liechtenstein (1921-1937).svg"}, {pocetak=1938, kraj=1982, zastava="Flag of Liechtenstein (1937–1982).svg"}, } } podatci["LIH"] = podatci["LIE"] --HR podatci["LKA"] = { --ISO3166 wp = "[[Šri Lanka]]", zastava = "Flag of Sri Lanka.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1947, zastava="British Ceylon flag.svg"}, {pocetak=1948, kraj=1951, zastava="Flag of Ceylon (1948-1951).svg"}, {pocetak=1952, kraj=1971, zastava="Flag of Ceylon (1951-1972).svg"}, } } podatci["ŠRI"] = podatci["LKA"] --HR podatci["SRI"] = podatci["LKA"] --EN podatci["SRI"] = podatci["LKA"] --EN podatci["LSO"] = { --ISO3166 wp = "[[Lesoto]]", zastava = "Flag of Lesotho.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1987, zastava="Flag of Lesotho (1966–1987).svg"}, {pocetak=1988, kraj=2006, zastava="Flag of Lesotho (1987-2006).svg"}, } } podatci["LES"] = podatci["LSO"] --HR --EN podatci["LTU"] = { --ISO3166 wp = "[[Litva]]", zastava = "Flag of Lithuania.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1940, zastava="Flag of Lithuania (1918-1940).svg"}, {pocetak=1941, kraj=2004, zastava="Flag of Lithuania (1988-2004).svg"}, } } podatci["LIT"] = podatci["LTU"] --HR podatci["LUX"] = { --ISO3166 wp = "[[Luksemburg]]", zastava = "Flag of Luxembourg.svg", } podatci["LUKS"] = podatci["LUX"] --HR podatci["LVA"] = { --ISO3166 wp = "[[Latvija]]", zastava = "Flag of Latvia.svg", } podatci["LAT"] = podatci["LVA"] --HR --EN podatci["MAC"] = { --ISO3166 wp = "[[Makao]]", zastava = "Flag of Macau.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Bandeira do Leal Senado.svg"}, } } podatci["MAO"] = podatci["MAC"] --HR podatci["MAF"] = { --ISO3166 wp = "[[Zajednica Sveti Martin]]", zastava = "Flag of France.svg", } podatci["SV MAR FRA"] = podatci["MAF"] --HR podatci["MAR"] = { --ISO3166 wp = "[[Maroko]]", zastava = "Flag of Morocco.svg", } podatci["MCO"] = { --ISO3166 wp = "[[Monako]]", zastava = "Flag of Monaco.svg", } podatci["MNK"] = podatci["MCO"] --HR podatci["MON"] = podatci["MCO"] --EN podatci["MDA"] = { --ISO3166 wp = "[[Moldavija]]", zastava = "Flag of Moldova.svg", } podatci["MOL"] = podatci["MDA"] --HR podatci["MDG"] = { --ISO3166 wp = "[[Madagaskar]]", zastava = "Flag of Madagascar.svg", } podatci["MAD"] = podatci["MDG"] --HR --EN podatci["MDV"] = { --ISO3166 wp = "[[Maldivi]]", zastava = "Flag of Maldives.svg", } podatci["MALD"] = podatci["MDV"] --HR podatci["MEX"] = { --ISO3166 wp = "[[Meksiko]]", zastava = "Flag of Mexico.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1916, zastava="Flag of Mexico (1893-1916).svg"}, {pocetak=1917, kraj=1934, zastava="Flag of Mexico (1916–1934).svg"}, {pocetak=1935, kraj=1968, zastava="Flag of Mexico (1934-1968).svg"}, } } podatci["MEKS"] = podatci["MEX"] --HR podatci["Menorca"] = { wp = "[[Menorca]]", zastava = "Bandera de Menorca.svg", } podatci["MHL"] = { --ISO3166 wp = "[[Maršalovi Otoci]]", zastava = "Flag of the Marshall Islands.svg", } podatci["MARŠ"] = podatci["MHL"] --HR podatci["MKD"] = { --ISO3166 wp = "[[Sjeverna Makedonija]]", zastava = "Flag of Macedonia.svg", } podatci["MAK"] = podatci["MKD"] --HR podatci["MLI"] = { --ISO3166 wp = "[[Mali]]", zastava = "Flag of Mali.svg", } podatci["MALI"] = podatci["MLI"] --HR podatci["MLT"] = { --ISO3166 wp = "[[Malta]]", zastava = "Flag of Malta.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1943, zastava="Flag of Malta (1923-1943).svg"}, {pocetak=1944, kraj=1964, zastava="Flag of Malta (1943-1964).svg"}, } } podatci["MMR"] = { --ISO3166 wp = "[[Mjanmar]]", zastava = "Flag of Myanmar.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Burma (1948-1974).svg"}, {pocetak=1974, kraj=2010, zastava="Flag of Myanmar (1974-2010).svg"}, } } podatci["MYA"] = podatci["MMR"] --EN podatci["MIA"] = podatci["MMR"] --HR podatci["MNE"] = { --ISO3166 wp = "[[Crna Gora]]", zastava = "Flag of Montenegro.svg", } podatci["CG"] = podatci["MNE"] --HR podatci["MNG"] = { --ISO3166 wp = "[[Mongolija]]", zastava = "Flag of Mongolia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1991, zastava="Flag of the Mongolian People's Republic (1945–1992).svg"}, } } podatci["MGL"] = podatci["MNG"] --EN podatci["MNP"] = { --ISO3166 wp = "[[Sjevernomarijanski Otoci]]", zastava = "Flag of the Northern Mariana Islands.svg", } podatci["SJM O"] = podatci["MNP"] --HR podatci["NMI"] = podatci["MNP"] --EN podatci["MOZ"] = { --ISO3166 wp = "[[Mozambik]]", zastava = "Flag of Mozambique.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1983, zastava="Flag of Mozambique (1975-1983).svg"}, } } podatci["MRT"] = { --ISO3166 wp = "[[Mauretanija]]", zastava = "Flag of Mauritania.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2016, zastava="Flag of Mauritania (1959–2017).svg"}, } } podatci["MAU"] = podatci["MRT"] --HR podatci["MTN"] = podatci["MRT"] --EN podatci["MSR"] = { --ISO3166 wp = "[[Montserrat]]", zastava = "Flag of Montserrat.svg", } podatci["MONT"] = podatci["MSR"] --HR podatci["MNT"] = podatci["MSR"] --EN podatci["MTQ"] = { --ISO3166 wp = "[[Martinik]]", zastava = "Flag of Martinique.svg", } podatci["MART"] = podatci["MTQ"] --HR podatci["MUS"] = { --ISO3166 wp = "[[Mauricijus]]", zastava = "Flag of Mauritius.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1923, zastava="Flag of Mauritius (1906–1923).svg"}, {pocetak=1924, kraj=1968, zastava="Flag of Mauritius (1923–1968).svg"}, } } podatci["MAUS"] = podatci["MUS"] --HR podatci["MRI"] = podatci["MUS"] --EN podatci["MWI"] = { --ISO3166 wp = "[[Malavi]]", zastava = "Flag of Malawi.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2009, zastava="Flag of Malawi.svg"}, {pocetak=2010, kraj=2012, zastava="Flag of Malawi (2010-2012).svg"}, } } podatci["MAW"] = podatci["MWI"] --EN podatci["MLV"] = podatci["MWI"] --HR podatci["MYS"] = { --ISO3166 wp = "[[Malezija]]", zastava = "Flag of Malaysia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1963, zastava="Flag of Malaya (1950–1963).svg"}, } } podatci["MAS"] = podatci["MYS"] --EN podatci["MALE"] = podatci["MYS"] --HR podatci["MYT"] = { --ISO3166 wp = "[[Mayotte]]", zastava = "Flag of Mayotte (local).svg", } podatci["MAY"] = podatci["MYT"] --HR podatci["NAM"] = { --ISO3166 wp = "[[Namibija]]", zastava = "Flag of Namibia.svg", } podatci["NCL"] = { --ISO3166 wp = "[[Nova Kaledonija]]", zastava = "Flag of New Caledonia.svg", } podatci["N KALE"] = podatci["NCL"] --HR podatci["NER"] = { --ISO3166 wp = "[[Niger]]", zastava = "Flag of Niger.svg", } podatci["NGR"] = podatci["NER"] --HR podatci["NFK"] = { --ISO3166 wp = "[[Otok Norfolk|Norfolk]]", zastava = "Flag of Norfolk Island.svg", } podatci["NORF"] = podatci["NFK"] --HR podatci["NFI"] = podatci["NFK"] --EN podatci["NGA"] = { --ISO3166 wp = "[[Nigerija]]", zastava = "Flag of Nigeria.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1952, zastava="Flag of Nigeria (1914–1952).svg"}, {pocetak=1953, kraj=1960, zastava="Flag of Nigeria (1952–1960).svg"}, } } podatci["NIG"] = podatci["NGA"] --HR podatci["NIC"] = { --ISO3166 wp = "[[Nikaragva]]", zastava = "Flag of Nicaragua.svg", } podatci["NCA"] = podatci["NIC"] --EN podatci["NIK"] = podatci["NIC"] --HR podatci["NIU"] = { --ISO3166 wp = "[[Niue]]", zastava = "Flag of Niue.svg", } podatci["NLD"] = { --ISO3166 wp = "[[Nizozemska]]", zastava = "Flag of the Netherlands.svg", } podatci["NIZ"] = podatci["NLD"] --HR podatci["NED"] = podatci["NLD"] --EN podatci["NOR"] = { --ISO3166 wp = "[[Norveška]]", zastava = "Flag of Norway.svg", } podatci["NPL"] = { --ISO3166 wp = "[[Nepal]]", zastava = "Flag of Nepal.svg", } podatci["NEP"] = podatci["NPL"] --HR --EN podatci["NRU"] = { --ISO3166 wp = "[[Nauru]]", zastava = "Flag of Nauru.svg", } podatci["NAU"] = podatci["NRU"] --HR podatci["NZL"] = { --ISO3166 wp = "[[Novi Zeland]]", zastava = "Flag of New Zealand.svg", } podatci["OMN"] = { --ISO3166 wp = "[[Oman]]", zastava = "Flag of Oman.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1995, zastava="Flag of Oman (1970-1995).svg"}, } } podatci["OMA"] = podatci["OMN"] --HR --EN podatci["Orkney"] = { wp = "[[Orkneyski otoci]]", zastava = "2007 Flag of Orkney.svg", povijesneZastave = { {pocetak=1995, kraj=2006, zastava="Former_Flag_of_Orkney.svg"}, } } podatci["PAK"] = { --ISO3166 wp = "[[Pakistan]]", zastava = "Flag of Pakistan.svg", } podatci["PAN"] = { --ISO3166 wp = "[[Panama]]", zastava = "Flag of Panama.svg", } podatci["PCN"] = { --ISO3166 wp = "[[Pitcairnovo Otočje|Pitcairn]]", zastava = "Flag of the Pitcairn Islands.svg", } podatci["PIT O"] = podatci["PCN"] --HR podatci["PER"] = { --ISO3166 wp = "[[Peru]]", zastava = "Flag of Peru.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1950, zastava="Flag of Peru (1825-1950).svg"}, } } podatci["PHL"] = { --ISO3166 wp = "[[Filipini]]", zastava = "Flag of the Philippines.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1935, zastava="Flag of the Philippines (1919-1936).svg"}, {pocetak=1936, kraj=1984, zastava="Flag of the Philippines (1936–1985, 1986–1998).svg"}, {pocetak=1985, kraj=1986, zastava="Flag_of_the_Philippines_(light_blue).svg"}, {pocetak=1987, kraj=1997, zastava="Flag of the Philippines (1936–1985, 1986–1998).svg"}, } } podatci["FIL"] = podatci["PHL"] --HR podatci["PHI"] = podatci["PHL"] --EN podatci["PLW"] = { --ISO3166 wp = "[[Palau]]", zastava = "Flag of Palau.svg", } podatci["PALA"] = podatci["PLW"] --HR podatci["PNG"] = { --ISO3166 wp = "[[Papua Nova Gvineja]]", zastava = "Flag of Papua New Guinea.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1965, zastava="Flag of the Territory of New Guinea.svg"}, {pocetak=1966, kraj=1970, zastava="Flag of Papua New Guinea 1965.svg"}, } } podatci["POL"] = { --ISO3166 wp = "[[Poljska]]", zastava = "Flag of Poland.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1928, zastava="Flag of Poland (1919-1928).svg"}, {pocetak=1929, kraj=1979, zastava="Flag of Poland (1928-1980).svg"}, } } podatci["POLJ"] = podatci["POL"] --HR podatci["PRI"] = { --ISO3166 wp = "[[Portoriko]]", zastava = "Flag of Puerto Rico.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1951, zastava="Puerto Rico Azul Celeste.png"}, {pocetak=1952, kraj=1995, zastava="Flag of Puerto Rico (1952-1995).svg"}, } } podatci["PUR"] = podatci["PRI"] --EN podatci["PUE"] = podatci["PRI"] --HR podatci["PRK"] = { --ISO3166 wp = "[[Sjeverna Koreja]]", zastava = "Flag of North Korea.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1947, zastava="Flag of the Provisional People's Committee for North Korea.svg"}, {pocetak=1948, kraj=1991, zastava="Flag of North Korea (1948–1992).svg"}, } } podatci["SJKOR"] = podatci["PRK"] --HR podatci["PRT"] = { --ISO3166 wp = "[[Portugal]]", zastava = "Flag of Portugal.svg", } podatci["POR"] = podatci["PRT"] --HR --EN podatci["PRY"] = { --ISO3166 wp = "[[Paragvaj]]", zastava = "Flag of Paraguay.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1954, zastava="Flag of Paraguay (1842–1954).svg"}, {pocetak=1955, kraj=1988, zastava="Flag of Paraguay (1954-1988).svg"}, {pocetak=1989, kraj=1990, zastava="Flag of Paraguay (1988-1990).svg"}, {pocetak=1991, kraj=2013, zastava="Flag of Paraguay (1990-2013).svg"}, } } podatci["PAR"] = podatci["PRY"] --HR --EN podatci["PSE"] = { --ISO3166 wp = "[[Država Palestina|Palestina]]", zastava = "Flag of Palestine.svg", } podatci["PLE"] = podatci["PSE"] --EN podatci["PAL"] = podatci["PSE"] --HR podatci["PYF"] = { --ISO3166 wp = "[[Francuska Polinezija]]", zastava = "Flag of French Polynesia.svg", } podatci["FR POLI"] = podatci["PYF"] --HR podatci["TAH"] = podatci["PYF"] --EN podatci["QAT"] = { --ISO3166 wp = "[[Katar]]", zastava = "Flag of Qatar.svg", } podatci["KAT"] = podatci["QAT"] --HR podatci["REU"] = { --ISO3166 wp = "[[Réunion]]", zastava = "Flag of Réunion.svg", } podatci["ROU"] = { --ISO3166 wp = "[[Rumunjska]]", zastava = "Flag of Romania.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1948, zastava="Flag of Romania.svg"}, {pocetak=1949, kraj=1952, zastava="Flag of Romania (1948-1952).svg"}, {pocetak=1953, kraj=1965, zastava="Flag of Romania (1952-1965).svg"}, {pocetak=1966, kraj=1989, zastava="Flag of Romania (1965-1989).svg"}, } } podatci["ROM"] = podatci["ROU"] --EN podatci["RUM"] = podatci["ROU"] --HR podatci["Kr RUM"] = podatci["ROU"] --HR podatci["RUS"] = { --ISO3166 wp = "[[Rusija]]", zastava = "Flag of Russia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1993, zastava="Flag of Russia (1991–1993).svg"}, } } podatci["RWA"] = { --ISO3166 wp = "[[Ruanda]]", zastava = "Flag of Rwanda.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1961, zastava="Flag of Rwanda (1959-1961).svg"}, {pocetak=1962, kraj=2001, zastava="Flag of Rwanda (1962-2001).svg"}, } } podatci["RUA"] = podatci["RWA"] --HR podatci["SAU"] = { --ISO3166 wp = "[[Saudijska Arabija]]", zastava = "Flag of Saudi Arabia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Saudi Arabia (1938-1973).svg"}, } } podatci["KSA"] = podatci["SAU"] --EN podatci["SCG"] = { --ISO3166 wp = "[[Srbija i Crna Gora]]", zastava = "Flag of Serbia and Montenegro.svg", } podatci["SDN"] = { --ISO3166 wp = "[[Sudan]]", zastava = "Flag of Sudan.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1970, zastava="Flag of Sudan (1956-1970).svg"}, } } podatci["SUD"] = podatci["SDN"] --HR --EN podatci["SEN"] = { --ISO3166 wp = "[[Senegal]]", zastava = "Flag of Senegal.svg", } podatci["SGP"] = { --ISO3166 wp = "[[Singapur]]", zastava = "Flag of Singapore.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1959, zastava="Flag of Singapore (1946-1959).svg"}, } } podatci["SIN"] = podatci["SGP"] --HR podatci["SGS"] = { --ISO3166 wp = "[[Južna Georgia i otočje Južni Sandwich]]", zastava = "Flag of South Georgia and the South Sandwich Islands.svg", } podatci["JGJSO"] = podatci["SGS"] --HR podatci["SHN"] = { --ISO3166 wp = "[[Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha]]", zastava = "Flag of Saint Helena.svg", } podatci["SHAT"] = podatci["SHN"] --HR podatci["SJM"] = { --ISO3166 wp = "[[Svalbard]]", zastava = "Flag of Norway.svg", } podatci["SVL"] = podatci["SJM"] --HR podatci["SLB"] = { --ISO3166 wp = "[[Solomonski Otoci]]", zastava = "Flag of the Solomon Islands.svg", } podatci["SOL"] = podatci["SLB"] --HR --EN podatci["SLE"] = { --ISO3166 wp = "[[Sijera Leone]]", zastava = "Flag of Sierra Leone.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1961, zastava="Flag of Sierra Leone 1916-1961.gif"}, } } podatci["S LEO"] = podatci["SLE"] --HR podatci["SLV"] = { --ISO3166 wp = "[[Salvador]]", zastava = "Flag of El Salvador.svg", } podatci["SAL"] = podatci["SLV"] --HR podatci["ESA"] = podatci["SLV"] --EN podatci["SALV"] = podatci["SLV"] --HR podatci["SMR"] = { --ISO3166 wp = "[[San Marino]]", zastava = "Flag of San Marino.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=2010, zastava="Flag of San Marino (before 2011).svg"}, } } podatci["SOM"] = { --ISO3166 wp = "[[Somalija]]", zastava = "Flag of Somalia.svg", } podatci["SPM"] = { --ISO3166 wp = "[[Sveti Petar i Mikelon]]", zastava = "Flag of Saint-Pierre and Miquelon.svg", } podatci["SV PMIQ"] = podatci["SPM"] --HR podatci["SV PIM"] = podatci["SPM"] --HR podatci["SRB"] = { --ISO3166 wp = "[[Srbija]]", zastava = "Flag of Serbia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1918, zastava="State Flag of Serbia (1882-1918).svg"}, {pocetak=1919, kraj=1944, zastava="Flag of Serbia, 1941-1944.svg"}, {pocetak=1945, kraj=1992, zastava="Flag of SR Serbia.svg"}, {pocetak=1993, kraj=2004, zastava="Flag of Serbia (1992-2004).svg"}, {pocetak=2005, kraj=2010, zastava="Flag of Serbia (2004-2010).svg"}, } } podatci["SSD"] = { --ISO3166 wp = "[[Južni Sudan]]", zastava = "Flag of South Sudan.svg", } podatci["J SUD"] = podatci["SSD"] --HR podatci["STP"] = { --ISO3166 wp = "[[Sveti Toma i Princip]]", zastava = "Flag of Sao Tome and Principe.svg", } podatci["SV TIP"] = podatci["STP"] --HR podatci["SUN"] = { --ISO3166 wp = "[[SSSR]]", zastava = "Flag of the Soviet Union.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1936, zastava="Flag of the Soviet Union (1924–1936).svg"}, {pocetak=1937, kraj=1955, zastava="Flag of the Soviet Union (1936–1955).svg"}, } } podatci["URS"] = podatci["SUN"] --EN podatci["SSSR"] = podatci["SUN"] --HR podatci["SUR"] = { --ISO3166 wp = "[[Surinam]]", zastava = "Flag of Suriname.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of Dutch Guyana.svg"}, } } podatci["SVK"] = { --ISO3166 wp = "[[Slovačka]]", zastava = "Flag of Slovakia.svg", } podatci["SLK"] = podatci["SVK"] --HR podatci["SVN"] = { --ISO3166 wp = "[[Slovenija]]", zastava = "Flag of Slovenia.svg", } podatci["SLO"] = podatci["SVN"] --HR --EN podatci["SWE"] = { --ISO3166 wp = "[[Švedska]]", zastava = "Flag of Sweden.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1905, zastava="Swedish civil ensign (1844–1905).svg"}, {pocetak=1906, kraj=1906, zastava="Flag of Sweden (pre-1906).svg"}, } } podatci["ŠVE"] = podatci["SWE"] --HR podatci["SWZ"] = { --ISO3166 wp = "[[Esvatini]]", zastava = "Flag of Eswatini.svg", } podatci["ESV"] = podatci["SWZ"] --HR podatci["SVA"] = podatci["SWZ"] --HR podatci["SXM"] = { --ISO3166 wp = "[[Zemlja Sveti Martin]]", zastava = "Flag of Sint Maarten.svg", } podatci["MAA"] = podatci["SXM"] --EN podatci["SV MAR NIZ"] = podatci["SXM"] --HR podatci["SYC"] = { --ISO3166 wp = "[[Sejšeli]]", zastava = "Flag of Seychelles.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1995, zastava="Flag of Seychelles (1977–1996).svg"}, } } podatci["SEY"] = podatci["SYC"] --EN podatci["SEJ"] = podatci["SYC"] --HR podatci["SYR"] = { --ISO3166 wp = "[[Sirija]]", zastava = "Flag of the Syrian revolution.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1958, zastava="Flag of Syria (1930–1958, 1961–1963).svg"}, {pocetak=1959, kraj=1961, zastava="Flag of the United Arab Republic (1958–1971).svg"}, {pocetak=1962, kraj=1963, zastava="Flag of Syria (1930–1958, 1961–1963).svg"}, {pocetak=1964, kraj=1971, zastava="Flag of Syria (1963–1972).svg"}, {pocetak=1972, kraj=1979, zastava="Flag of Syria (1972–1980).svg"}, {pocetak=1980, kraj=2024, zastava="Flag of the United Arab Republic (1958–1971), Flag of Syria (1980–2024).svg"}, } } podatci["SIR"] = podatci["SYR"] --HR podatci["TCA"] = { --ISO3166 wp = "[[Otoci Turks i Caicos]]", zastava = "Flag of the Turks and Caicos Islands.svg", } podatci["TKI"] = podatci["TCA"] --HR podatci["OTC"] = podatci["TCA"] --HR podatci["TCD"] = { --ISO3166 wp = "[[Čad]]", zastava = "Flag of Chad.svg", } podatci["CHA"] = podatci["TCD"] --EN podatci["ČAD"] = podatci["TCD"] --HR podatci["TGO"] = { --ISO3166 wp = "[[Togo]]", zastava = "Flag of Togo (3-2).svg", } podatci["TOG"] = podatci["TGO"] --HR --EN podatci["THA"] = { --ISO3166 wp = "[[Tajland]]", zastava = "Flag of Thailand.svg", } podatci["THAI"] = podatci["THA"] --HR podatci["TAJ"] = podatci["THA"] --HR podatci["TJK"] = { --ISO3166 wp = "[[Tadžikistan]]", zastava = "Flag of Tajikistan.svg", } podatci["TADŽ"] = podatci["TJK"] --HR podatci["TKL"] = { --ISO3166 wp = "[[Tokelau]]", zastava = "Flag of Tokelau.svg", } podatci["TKM"] = { --ISO3166 wp = "[[Turkmenistan]]", zastava = "Flag of Turkmenistan.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1973, zastava="Flag of Turkmen SSR (1956).svg"}, {pocetak=1974, kraj=1991, zastava="Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic (1973–1991), Flag of Turkmenistan (1991–1992).svg"}, {pocetak=1992, kraj=1996, zastava="Flag of Turkmenistan (1992–1997).svg"}, {pocetak=1997, kraj=2000, zastava="Flag of Turkmenistan (1997-2001).svg"}, } } podatci["TLS"] = { --ISO3166 wp = "[[Istočni Timor]]", zastava = "Flag of East Timor.svg", } podatci["IST T"] = podatci["TLS"] --HR podatci["TIM I"] = podatci["TLS"] --HR podatci["TON"] = { --ISO3166 wp = "[[Tonga]]", zastava = "Flag of Tonga.svg", } podatci["TGA"] = podatci["TON"] --EN podatci["TTO"] = { --ISO3166 wp = "[[Trinidad i Tobago]]", zastava = "Flag of Trinidad and Tobago.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1958, zastava="Flag of Trinidad and Tobago (1889–1958).svg"}, } } podatci["TRI"] = podatci["TTO"] --HR --EN podatci["TUN"] = { --ISO3166 wp = "[[Tunis]]", zastava = "Flag of Tunisia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1999, zastava="Flag of Tunisia (1959–1999).svg"}, } } podatci["TUR"] = { --ISO3166 wp = "[[Turska]]", zastava = "Flag of Turkey.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1936, zastava="Flag of the Ottoman Empire.svg"}, } } podatci["TUV"] = { --ISO3166 wp = "[[Tuvalu]]", zastava = "Flag of Tuvalu.svg", } podatci["TWN"] = { --ISO3166 wp = "[[Republika Kina]]", zastava = "Flag of the Republic of China.svg", } podatci["TAJV"] = podatci["TWN"] --HR podatci["ROC_Taiwan"] = podatci["TWN"] --EN podatci["TZA"] = { --ISO3166 wp = "[[Tanzanija]]", zastava = "Flag of Tanzania.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1964, zastava="Flag of Tanganyika.svg"}, } } podatci["TAN"] = podatci["TZA"] --HR --EN podatci["UGA"] = { --ISO3166 wp = "[[Uganda]]", zastava = "Flag of Uganda.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1962, zastava="Flag of the Uganda Protectorate.svg"}, } } podatci["UKR"] = { --ISO3166 wp = "[[Ukrajina]]", zastava = "Flag of Ukraine.svg", } podatci["URY"] = { --ISO3166 wp = "[[Urugvaj]]", zastava = "Flag of Uruguay.svg", } podatci["URU"] = podatci["URY"] --HR --EN podatci["USA"] = { --ISO3166 wp = "[[SAD]]", zastava = "Flag of the United States.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1896, zastava="US flag 44 stars.svg"}, {pocetak=1897, kraj=1908, zastava="US flag 45 stars.svg"}, {pocetak=1909, kraj=1912, zastava="US flag 46 stars.svg"}, {pocetak=1913, kraj=1959, zastava="US flag 48 stars.svg"}, {pocetak=1960, kraj=1960, zastava="US flag 49 stars.svg"}, } } podatci["SAD"] = podatci["USA"] --HR podatci["US"] = podatci["USA"] --EN podatci["UZB"] = { --ISO3166 wp = "[[Uzbekistan]]", zastava = "Flag of Uzbekistan.svg", } podatci["VAT"] = { --ISO3166 wp = "[[Vatikan]]", zastava = "Flag of the Vatican City.svg", } podatci["VCT"] = { --ISO3166 wp = "[[Sveti Vincent i Grenadini]]", zastava = "Flag of Saint Vincent and the Grenadines.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1979, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1907-1979).svg"}, {pocetak=1980, kraj=1984, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1979-1985).svg"}, {pocetak=1985, kraj=1985, zastava="Flag of Saint Vincent and the Grenadines (1985).svg"}, } } podatci["SVG"] = podatci["VCT"] --EN podatci["SV VIG"] = podatci["VCT"] --HR podatci["VEN"] = { --ISO3166 wp = "[[Venezuela]]", zastava = "Flag of Venezuela.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1930, zastava="Flag of Venezuela (1905–1930).svg"}, {pocetak=1931, kraj=1954, zastava="Flag of Venezuela (1930–1954).svg"}, {pocetak=1955, kraj=2006, zastava="Flag of Venezuela (1954–2006).png"}, } } podatci["VGB"] = { --ISO3166 wp = "[[Britanski Djevičanski Otoci]]", zastava = "Flag of the British Virgin Islands.svg", } podatci["IVB"] = podatci["VGB"] --EN podatci["BRIT DJEV"] = podatci["VGB"] --HR podatci["VIR"] = { --ISO3166 wp = "[[Američki Djevičanski Otoci]]", zastava = "Flag of the United States Virgin Islands.svg", } podatci["ISV"] = podatci["VIR"] --EN podatci["ADO"] = podatci["VIR"] --HR podatci["VNM"] = { --ISO3166 wp = "[[Vijetnam]]", zastava = "Flag of Vietnam.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1975, zastava="Flag of South Vietnam.svg"}, } } podatci["VIE"] = podatci["VNM"] --EN podatci["VIJ"] = podatci["VNM"] --HR podatci["VUT"] = { --ISO3166 wp = "[[Vanuatu]]", zastava = "Flag of Vanuatu.svg", } podatci["VAN"] = podatci["VUT"] --HR --EN podatci["WLF"] = { --ISO3166 wp = "[[Wallis i Futuna]]", zastava = "Flag of Wallis and Futuna.svg", } podatci["WIF"] = podatci["WLF"] --HR podatci["WSM"] = { --ISO3166 wp = "[[Samoa]]", zastava = "Flag of Samoa.svg", } podatci["SAM"] = podatci["WSM"] --HR --EN podatci["YEM"] = { --ISO3166 wp = "[[Jemen]]", zastava = "Flag of Yemen.svg", } podatci["JEM"] = podatci["YEM"] --HR podatci["YMD"] = { --ISO3166 wp = "[[Južni Jemen]]", zastava = "Flag of South Yemen.svg", } podatci["J JEM"] = podatci["YMD"] --HR podatci["YUG"] = { --ISO3166 wp = "[[Jugoslavija]]", zastava = "Flag of SFR Yugoslavia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1941, zastava="Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg"}, {pocetak=1942, kraj=1946, zastava="Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg"}, {pocetak=1947, kraj=1992, zastava="Flag of SFR Yugoslavia.svg"}, {pocetak=1993, kraj=2002, zastava="Flag of Serbia and Montenegro.svg"}, } } podatci["JUG"] = podatci["YUG"] --HR podatci["ZAF"] = { --ISO3166 wp = "[[Južnoafrička Republika|JAR]]", zastava = "Flag of South Africa.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1910, zastava="Flag of the United Kingdom.svg"}, {pocetak=1911, kraj=1927, zastava="Red Ensign of South Africa (1912–1951).svg"}, {pocetak=1928, kraj=1994, zastava="Flag of South Africa (1928–1982).svg"}, } } podatci["JAR"] = podatci["ZAF"] --HR podatci["RSA"] = podatci["ZAF"] --EN podatci["ZAR"] = { --ISO3166 wp = "[[Zair]]", zastava = "Flag of Zaire.svg", } podatci["ZAI"] = podatci["ZAR"] --HR podatci["ZMB"] = { --ISO3166 wp = "[[Zambija]]", zastava = "Flag of Zambia.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1953, zastava="Flag of Northern Rhodesia (1939-1953).svg"}, {pocetak=1954, kraj=1963, zastava="Flag of the Federation of Rhodesia and Nyasaland.svg"}, {pocetak=1964, kraj=1995, zastava="Flag of Zambia (1964-1996).svg"}, } } podatci["ZAM"] = podatci["ZMB"] --HR --EN podatci["ZWE"] = { --ISO3166 wp = "[[Zimbabve]]", zastava = "Flag of Zimbabwe.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1953, zastava="Flag of Southern Rhodesia.svg"}, {pocetak=1954, kraj=1963, zastava="Flag of the Federation of Rhodesia and Nyasaland.svg"}, {pocetak=1964, kraj=1968, zastava="Flag of Rhodesia (1964).svg"}, {pocetak=1969, kraj=1978, zastava="Flag of Rhodesia.svg"}, {pocetak=1979, kraj=1979, zastava="Flag of Zimbabwe Rhodesia.svg"}, } } podatci["ZIM"] = podatci["ZWE"] --HR --EN ----Puna imena za države s popisa ISO3166-1 alpha-3 podatci["Aruba"] = podatci["ABW"] podatci["Afganistan"] = podatci["AFG"] podatci["Angola"] = podatci["AGO"] podatci["Angvila"] = podatci["AIA"] --ALA podatci["Albanija"] = podatci["ALB"] podatci["Andora"] = podatci["AND"] --ARE podatci["Argentina"] = podatci["ARG"] podatci["Armenija"] = podatci["ARM"] podatci["Američka Samoa"] = podatci["ASM"] --ATA --ATF --ATG podatci["Australija"] = podatci["AUS"] podatci["Austrija"] = podatci["AUT"] podatci["Azerbajdžan"] = podatci["AZE"] podatci["Burundi"] = podatci["BDI"] podatci["Belgija"] = podatci["BEL"] podatci["Benin"] = podatci["BEN"] --BES podatci["Burkina Faso"] = podatci["BFA"] podatci["Bangladeš"] = podatci["BGD"] podatci["Bugarska"] = podatci["BGR"] podatci["Bahrein"] = podatci["BHR"] podatci["Bahami"] = podatci["BHS"] podatci["Bosna i Hercegovina"] = podatci["BIH"] --BLM podatci["Bjelorusija"] = podatci["BLR"] podatci["Belize"] = podatci["BLZ"] podatci["Bermudi"] = podatci["BMU"] podatci["Bolivija"] = podatci["BOL"] podatci["Brazil"] = podatci["BRA"] podatci["Barbados"] = podatci["BRB"] podatci["Brunej"] = podatci["BRN"] podatci["Butan"] = podatci["BTN"] --BVT podatci["Bocvana"] = podatci["BWA"] podatci["Srednjoafrička Republika"] = podatci["CAF"] podatci["Kanada"] = podatci["CAN"] podatci["Kokosovi Otoci"] = podatci["CCK"] podatci["Švicarska"] = podatci["CHE"] podatci["Čile"] = podatci["CHL"] podatci["Kina"] = podatci["CHN"] podatci["Obala Bjelokosti"] = podatci["CIV"] podatci["Kamerun"] = podatci["CMR"] podatci["Demokratska Republika Kongo"] = podatci["COD"] podatci["Republika Kongo"] = podatci["COG"] podatci["Cookovo Otočje"] = podatci["COK"] podatci["Kolumbija"] = podatci["COL"] podatci["Komori"] = podatci["COM"] --CPV podatci["Kostarika"] = podatci["CRI"] podatci["Kuba"] = podatci["CUB"] podatci["Curaçao"] = podatci["CUW"] podatci["Božićni Otok"] = podatci["CXR"] podatci["Kajmanski Otoci"] = podatci["CYM"] podatci["Cipar"] = podatci["CYP"] podatci["Češka"] = podatci["CZE"] podatci["Njemačka"] = podatci["DEU"] podatci["Džibuti"] = podatci["DJI"] podatci["Dominika"] = podatci["DMA"] podatci["Danska"] = podatci["DNK"] podatci["Dominikanska Republika"] = podatci["DOM"] podatci["Alžir"] = podatci["DZA"] podatci["Tanganjika"] = podatci["EAT"] podatci["Ekvador"] = podatci["ECU"] podatci["Egipat"] = podatci["EGY"] podatci["Eritreja"] = podatci["ERI"] podatci["Španjolska"] = podatci["ESP"] podatci["Estonija"] = podatci["EST"] podatci["Etiopija"] = podatci["ETH"] podatci["Finska"] = podatci["FIN"] podatci["Fidži"] = podatci["FJI"] podatci["Falkland"] = podatci["FLK"] podatci["Francuska"] = podatci["FRA"] podatci["Farski Otoci"] = podatci["FRO"] --FSM podatci["Gabon"] = podatci["GAB"] podatci["Ujedinjeno Kraljevstvo"] = podatci["GBR"] podatci["Gruzija"] = podatci["GEO"] podatci["Guernsey"] = podatci["GGY"] podatci["Gana"] = podatci["GHA"] podatci["Gibraltar"] = podatci["GIB"] podatci["Gvineja"] = podatci["GIN"] podatci["Gvadalupa"] = podatci["GLP"] podatci["Gambija"] = podatci["GMB"] podatci["Gvineja Bisau"] = podatci["GNB"] podatci["Ekvatorska Gvineja"] = podatci["GNQ"] podatci["Grčka"] = podatci["GRC"] podatci["Grenada"] = podatci["GRD"] podatci["Grenland"] = podatci["GRL"] podatci["Gvatemala"] = podatci["GTM"] podatci["Francuska Gijana"] = podatci["GUF"] podatci["Guam"] = podatci["GUM"] podatci["Gvajana"] = podatci["GUY"] podatci["Hong Kong"] = podatci["HKG"] --HMD podatci["Honduras"] = podatci["HND"] podatci["Hrvatska"] = podatci["HRV"] podatci["Haiti"] = podatci["HTI"] podatci["Mađarska"] = podatci["HUN"] podatci["Indonezija"] = podatci["IDN"] podatci["Otok Man"] = podatci["IMN"] podatci["Indija"] = podatci["IND"] --IOT podatci["Irska"] = podatci["IRL"] podatci["Iran"] = podatci["IRN"] podatci["Irak"] = podatci["IRQ"] podatci["Island"] = podatci["ISL"] podatci["Izrael"] = podatci["ISR"] podatci["Italija"] = podatci["ITA"] podatci["Jamajka"] = podatci["JAM"] podatci["Jersey"] = podatci["JEY"] podatci["Jordan"] = podatci["JOR"] podatci["Japan"] = podatci["JPN"] podatci["Kazahstan"] = podatci["KAZ"] podatci["Kenija"] = podatci["KEN"] podatci["Kirgistan"] = podatci["KGZ"] podatci["Kambodža"] = podatci["KHM"] podatci["Kiribati"] = podatci["KIR"] --KNA podatci["Južna Koreja"] = podatci["KOR"] podatci["Kuvajt"] = podatci["KWT"] podatci["Laos"] = podatci["LAO"] podatci["Libanon"] = podatci["LBN"] podatci["Liberija"] = podatci["LBR"] podatci["Libija"] = podatci["LBY"] --LCA podatci["Lihtenštajn"] = podatci["LIE"] podatci["Šri Lanka"] = podatci["LKA"] podatci["Lesoto"] = podatci["LSO"] podatci["Litva"] = podatci["LTU"] podatci["Luksemburg"] = podatci["LUX"] podatci["Latvija"] = podatci["LVA"] podatci["Makao"] = podatci["MAC"] --MAF podatci["Maroko"] = podatci["MAR"] podatci["Monako"] = podatci["MCO"] podatci["Moldavija"] = podatci["MDA"] podatci["Madagaskar"] = podatci["MDG"] podatci["Maldivi"] = podatci["MDV"] podatci["Meksiko"] = podatci["MEX"] podatci["Maršalovi Otoci"] = podatci["MHL"] podatci["Sjeverna Makedonija"] = podatci["MKD"] podatci["Mali"] = podatci["MLI"] podatci["Malta"] = podatci["MLT"] podatci["Mjanmar"] = podatci["MMR"] podatci["Crna Gora"] = podatci["MNE"] podatci["Mongolija"] = podatci["MNG"] --MNP podatci["Mozambik"] = podatci["MOZ"] podatci["Mauretanija"] = podatci["MRT"] podatci["Montserrat"] = podatci["MSR"] podatci["Martinik"] = podatci["MTQ"] podatci["Mauricijus"] = podatci["MUS"] podatci["Malavi"] = podatci["MWI"] podatci["Malezija"] = podatci["MYS"] podatci["Mayotte"] = podatci["MYT"] podatci["Namibija"] = podatci["NAM"] podatci["Nova Kaledonija"] = podatci["NCL"] podatci["Niger"] = podatci["NER"] --NFK podatci["Nigerija"] = podatci["NGA"] podatci["Nikaragva"] = podatci["NIC"] podatci["Niue"] = podatci["NIU"] podatci["Nizozemska"] = podatci["NLD"] podatci["Norveška"] = podatci["NOR"] podatci["Nepal"] = podatci["NPL"] podatci["Nauru"] = podatci["NRU"] podatci["Novi Zeland"] = podatci["NZL"] podatci["Oman"] = podatci["OMN"] podatci["Pakistan"] = podatci["PAK"] podatci["Panama"] = podatci["PAN"] --PCN podatci["Peru"] = podatci["PER"] podatci["Filipini"] = podatci["PHL"] podatci["Palau"] = podatci["PLW"] podatci["Papua Nova Gvineja"] = podatci["PNG"] podatci["Poljska"] = podatci["POL"] podatci["Portoriko"] = podatci["PRI"] podatci["Sjeverna Koreja"] = podatci["PRK"] podatci["Portugal"] = podatci["PRT"] podatci["Paragvaj"] = podatci["PRY"] podatci["Palestina"] = podatci["PSE"] podatci["Francuska Polinezija"] = podatci["PYF"] podatci["Katar"] = podatci["QAT"] podatci["Reunion"] = podatci["REU"] podatci["Rumunjska"] = podatci["ROU"] podatci["Rusija"] = podatci["RUS"] podatci["Ruanda"] = podatci["RWA"] podatci["Saudijska Arabija"] = podatci["SAU"] podatci["Sudan"] = podatci["SDN"] podatci["Senegal"] = podatci["SEN"] podatci["Singapur"] = podatci["SGP"] --SGS --SHN podatci["Svalbard"] = podatci["SJM"] podatci["Solomonski Otoci"] = podatci["SLB"] podatci["Sijera Leone"] = podatci["SLE"] podatci["Salvador"] = podatci["SLV"] podatci["San Marino"] = podatci["SMR"] podatci["Somalija"] = podatci["SOM"] --SPM podatci["Srbija"] = podatci["SRB"] podatci["Južni Sudan"] = podatci["SSD"] --STP podatci["Surinam"] = podatci["SUR"] podatci["Slovačka"] = podatci["SVK"] podatci["Slovenija"] = podatci["SVN"] podatci["Švedska"] = podatci["SWE"] podatci["Esvatini"] = podatci["SWZ"] --SXM podatci["Sejšeli"] = podatci["SYC"] podatci["Sirija"] = podatci["SYR"] --TCA podatci["Čad"] = podatci["TCD"] podatci["Togo"] = podatci["TGO"] podatci["Tajland"] = podatci["THA"] podatci["Tadžikistan"] = podatci["TJK"] podatci["Tokelau"] = podatci["TKL"] podatci["Turkmenistan"] = podatci["TKM"] podatci["Istočni Timor"] = podatci["TLS"] podatci["Tonga"] = podatci["TON"] podatci["Trinidad i Tobago"] = podatci["TTO"] podatci["Tunis"] = podatci["TUN"] podatci["Turska"] = podatci["TUR"] podatci["Tuvalu"] = podatci["TUV"] podatci["Tajvan"] = podatci["TWN"] podatci["Tanzanija"] = podatci["TZA"] podatci["Uganda"] = podatci["UGA"] podatci["Ukrajina"] = podatci["UKR"] --UMI podatci["Urugvaj"] = podatci["URY"] podatci["Sjedinjene Američke Države"] = podatci["USA"] podatci["Uzbekistan"] = podatci["UZB"] podatci["Vatikan"] = podatci["VAT"] --VCT podatci["Venezuela"] = podatci["VEN"] --VGB --VIR podatci["Vijetnam"] = podatci["VNM"] podatci["Vanuatu"] = podatci["VUT"] podatci["Wallis i Futuna"] = podatci["WLF"] podatci["Samoa"] = podatci["WSM"] podatci["Jemen"] = podatci["YEM"] podatci["Južna Afrika"] = podatci["ZAF"] podatci["Zambija"] = podatci["ZMB"] podatci["Zimbabve"] = podatci["ZWE"] -- -- podatci["Čehoslovačka"] = podatci["CSK"] podatci["Gornja Volta"] = podatci["HVO"] podatci["Makedonija"] = podatci["MKD"] podatci["Velika Britanija"] = podatci["GBR"] podatci["Jugoslavija"] = podatci["YUG"] podatci["Zair"] = podatci["ZAR"] ----SAD podatci["ALAB"] = { wp = "[[Alabama]]", zastava = "Flag of Alabama.svg", } podatci["ALJA"] = { wp = "[[Aljaska]]", zastava = "Flag of Alaska.svg", } podatci["ARIZ"] = { wp = "[[Arizona]]", zastava = "Flag of Arizona.svg", } podatci["ARKN"] = { wp = "[[Arkansas]]", zastava = "Flag of Arkansas.svg", } podatci["COLO"] = { wp = "[[Colorado]]", zastava = "Flag of Colorado.svg", } podatci["CONN"] = { wp = "[[Connecticut]]", zastava = "Flag of Connecticut.svg", } podatci["DLWR"] = { wp = "[[Delaware]]", zastava = "Flag of Delaware.svg", } podatci["FLOR"] = { wp = "[[Florida]]", zastava = "Flag of Florida.svg", } podatci["GEOR"] = { wp = "[[Georgia]]", zastava = "Flag of Georgia (U.S. state).svg", } podatci["HAWA"] = { wp = "[[Havaji]]", zastava = "Flag of Hawaii.svg", } podatci["IDAH"] = { wp = "[[Idaho]]", zastava = "Flag of Idaho.svg", } podatci["ILLI"] = { wp = "[[Illinois]]", zastava = "Flag of Illinois.svg", } podatci["INDI"] = { wp = "[[Indiana]]", zastava = "Flag of Indiana.svg", } podatci["IOWA"] = { wp = "[[Iowa]]", zastava = "Flag of Iowa.svg", } podatci["JU DAK"] = { wp = "[[Južna Dakota]]", zastava = "Flag of South Dakota.svg", } podatci["JU KAR"] = { wp = "[[Južna Karolina]]", zastava = "Flag of South Carolina.svg", } podatci["KAL"] = { wp = "[[Kalifornija]]", zastava = "Flag of California.svg", } podatci["KANS"] = { wp = "[[Kansas]]", zastava = "Flag of Kansas.svg", } podatci["KTKY"] = { wp = "[[Kentucky]]", zastava = "Flag of Kentucky.svg", } podatci["LOUI"] = { wp = "[[Louisiana]]", zastava = "Flag of Louisiana.svg", } podatci["MAIN"] = { wp = "[[Maine]]", zastava = "Flag of Maine.svg", } podatci["MARY"] = { wp = "[[Maryland]]", zastava = "Flag of Maryland.svg", } podatci["MASS"] = { wp = "[[Massachusetts]]", zastava = "Flag of Massachusetts.svg", } podatci["MICH"] = { wp = "[[Michigan]]", zastava = "Flag of Michigan.svg", } podatci["MINN"] = { wp = "[[Minnesota]]", zastava = "Flag of Minnesota.svg", } podatci["MISS"] = { wp = "[[Mississippi]]", zastava = "Flag of Mississippi.svg", } podatci["MSRI"] = { wp = "[[Missouri]]", zastava = "Flag of Missouri.svg", } podatci["MTNA"] = { wp = "[[Montana]]", zastava = "Flag of Montana.svg", } podatci["NEBR"] = { wp = "[[Nebraska]]", zastava = "Flag of Nebraska.svg", } podatci["NEVA"] = { wp = "[[Nevada]]", zastava = "Flag of Nevada.svg", } podatci["NEWH"] = { wp = "[[New Hampshire]]", zastava = "Flag of New Hampshire.svg", } podatci["NEWJ"] = { wp = "[[New Jersey]]", zastava = "Flag of New Jersey.svg", } podatci["NEWY"] = { wp = "[[New York (savezna država)|New York]]", zastava = "Flag of New York.svg", } podatci["N MEKS"] = { wp = "[[Novi Meksiko]]", zastava = "Flag of New Mexico.svg", } podatci["OHIO"] = { wp = "[[Ohio]]", zastava = "Flag of Ohio.svg", } podatci["OKLA"] = { wp = "[[Oklahoma]]", zastava = "Flag of Oklahoma.svg", } podatci["OREG"] = { wp = "[[Oregon]]", zastava = "Flag of Oregon.svg", } podatci["PENN"] = { wp = "[[Pennsylvania]]", zastava = "Flag of Pennsylvania.svg", } podatci["RHOD"] = { wp = "[[Rhode Island]]", zastava = "Flag of Rhode Island.svg", } podatci["SJ DAK"] = { wp = "[[Sjeverna Dakota]]", zastava = "Flag of North Dakota.svg", } podatci["SJ KAR"] = { wp = "[[Sjeverna Karolina]]", zastava = "Flag of North Carolina.svg", } podatci["TEX"] = { wp = "[[Teksas]]", zastava = "Flag of Texas.svg", } podatci["TEKS"] = podatci["TEX"] --HR podatci["TENN"] = { wp = "[[Tennessee]]", zastava = "Flag of Tennessee.svg", } podatci["UTAH"] = { wp = "[[Utah]]", zastava = "Flag of Utah.svg", } podatci["VERM"] = { wp = "[[Vermont]]", zastava = "Flag of Vermont.svg", } podatci["VIRG"] = { wp = "[[Virginia]]", zastava = "Flag of Virginia.svg", } podatci["WASH"] = { wp = "[[Washington (savezna država)|Washington]]", zastava = "Flag of Washington.svg", } podatci["WA DC"] = { wp = "[[Washington|Washington D.C.]]", zastava = "Flag of Washington, D.C..svg", } podatci["WISC"] = { wp = "[[Wisconsin]]", zastava = "Flag of Wisconsin.svg", } podatci["WYOM"] = { wp = "[[Wyoming]]", zastava = "Flag of Wyoming.svg", } podatci["Z VIRG"] = { wp = "[[Zapadna Virginia]]", zastava = "Flag of West Virginia.svg", } ----Kanada podatci["ALBE"] = { wp = "[[Alberta]]", zastava = "Flag of Alberta.svg", } podatci["BKOL"] = { wp = "[[Britanska Kolumbija]]", zastava = "Flag of British Columbia.svg", } podatci["MANI"] = { wp = "[[Manitoba]]", zastava = "Flag of Manitoba.svg", } podatci["NFLAB"] = { wp = "[[Newfoundland i Labrador]]", zastava = "Flag of Newfoundland and Labrador.svg", } podatci["N ŠKOT"] = { wp = "[[Nova Škotska]]", zastava = "Flag of Nova Scotia.svg", } podatci["N BRUN"] = { wp = "[[Novi Brunswick]]", zastava = "Flag of New Brunswick.svg", } podatci["NUNA"] = { wp = "[[Nunavut]]", zastava = "Flag of Nunavut.svg", } podatci["ONT"] = { wp = "[[Ontario]]", zastava = "Flag of Ontario.svg", } podatci["OTPE"] = { wp = "[[Otok Princa Edwarda (Kanada)|Otok Princa Edwarda]]", zastava = "Flag of Prince Edward Island.svg", } podatci["QUE"] = { wp = "[[Québec]]", zastava = "Flag of Quebec.svg", } podatci["SASK"] = { wp = "[[Saskatchewan]]", zastava = "Flag of Saskatchewan.svg", } podatci["SZ TER"] = { wp = "[[Sjeverozapadni teritoriji]]", zastava = "Flag of the Northwest Territories.svg", } podatci["YUK"] = { wp = "[[Yukon]]", zastava = "Flag of Yukon.svg", } ----Meksiko podatci["AGUA"] = { wp = "[[Aguascalientes]]", zastava = "Flag of Aguascalientes.svg", } podatci["BCALI"] = { wp = "[[Baja California]]", zastava = "Flag of Baja California.svg", } podatci["BCALSUR"] = { wp = "[[Baja California Sur]]", zastava = "Flag of Baja California Sur.svg", } podatci["CAMP"] = { wp = "[[Campeche]]", zastava = "Flag of Campeche.svg", } podatci["CHIA"] = { wp = "[[Chiapas]]", zastava = "Flag of Chiapas.svg", } podatci["CHIH"] = { wp = "[[Chihuahua]]", zastava = "Flag of Chihuahua.svg", } podatci["CIU MEX"] = { wp = "[[Ciudad de México]]", zastava = "Flag of Mexican Federal District.svg", } podatci["COAH"] = { wp = "[[Coahuila]]", zastava = "Flag of Coahuila.svg", } podatci["COLI"] = { wp = "[[Colima (savezna država)|Colima]]", zastava = "Flag of Colima.svg", } podatci["DURA"] = { wp = "[[Durango]]", zastava = "Flag of Durango.svg", } podatci["GUAN"] = { wp = "[[Guanajuato]]", zastava = "Flag of Guanajuato.png", } podatci["GRRO"] = { wp = "[[Guerrero]]", zastava = "Flag of Guerrero.svg", } podatci["HIDA"] = { wp = "[[Hidalgo (savezna država)|Hidalgo]]", zastava = "Flag of Hidalgo.svg", } podatci["JALI"] = { wp = "[[Jalisco]]", zastava = "Flag of Jalisco.svg", } podatci["MEXI SD"] = { wp = "[[México (savezna država)]]", zastava = "Flag of Mexico (state).png", } podatci["MICHOA"] = { wp = "[[Michoacán]]", zastava = "Flag of Michoacan.svg", } podatci["MORE"] = { wp = "[[Morelos]]", zastava = "Flag of Morelos.svg", } podatci["NAYA"] = { wp = "[[Nayarit]]", zastava = "Flag of Nayarit.svg", } podatci["NUEV"] = { wp = "[[Nuevo León]]", zastava = "Flag of Nuevo Leon.svg", } podatci["OAXA"] = { wp = "[[Oaxaca]]", zastava = "Flag of Oaxaca.svg", } podatci["PUEB"] = { wp = "[[Puebla]]", zastava = "Flag of Puebla.svg", } podatci["QUER"] = { wp = "[[Querétaro]]", zastava = "Flag of Queretaro.svg", } podatci["QROO"] = { wp = "[[Quintana Roo]]", zastava = "Flag of Quintana Roo.svg", } podatci["SANL"] = { wp = "[[San Luis Potosí]]", zastava = "Flag of San Luis Potosi.svg", } podatci["SINA"] = { wp = "[[Sinaloa]]", zastava = "Flag of Sinaloa.svg", } podatci["SONO"] = { wp = "[[Sonora]]", zastava = "Flag of Sonora.svg", } podatci["TABA"] = { wp = "[[Tabasco]]", zastava = "Flag of Tabasco.svg", } podatci["TAMA"] = { wp = "[[Tamaulipas]]", zastava = "Flag of Tamaulipas.svg", } podatci["TLAX"] = { wp = "[[Tlaxcala]]", zastava = "Flag of Tlaxcala.svg", } podatci["VERA"] = { wp = "[[Veracruz]]", zastava = "Flag of Veracruz.svg", } podatci["YUCA"] = { wp = "[[Yucatán (savezna država)|Yucatán]]", zastava = "Flag of the Republic of Yucatan.svg", } podatci["ZACA"] = { wp = "[[Zacatecas]]", zastava = "Flag of Zacatecas.svg", } ----Brazil podatci["ACRE"] = { wp = "[[Acre (brazilska savezna država)|Acre]]", zastava = "Bandeira do Acre.svg", } podatci["ALAG"] = { wp = "[[Alagoas]]", zastava = "Bandeira de Alagoas.svg", } podatci["AMAP"] = { wp = "[[Amapá (brazilska savezna država)|Amapá]]", zastava = "Bandeira do Amapá.svg", } podatci["AMAZ"] = { wp = "[[Amazonas (brazilska savezna država)|Amazonas]]", zastava = "Bandeira do Amazonas.svg", } podatci["BAHI"] = { wp = "[[Bahia]]", zastava = "Bandeira da Bahia.svg", } podatci["CEAR"] = { wp = "[[Ceará]]", zastava = "Bandeira do Ceará.svg", } podatci["ESSA"] = { wp = "[[Espírito Santo (brazilska savezna država)|Espírito Santo]]", zastava = "Bandeira do Espírito_Santo.svg", } podatci["GOIA"] = { wp = "[[Goiás]]", zastava = "Flag of Goiás.svg", } podatci["MARA"] = { wp = "[[Maranhão]]", zastava = "Bandeira do Maranhão.svg", } podatci["MAGO"] = { wp = "[[Mato Grosso]]", zastava = "Bandeira de Mato Grosso.svg", } podatci["MAGOS"] = { wp = "[[Mato Grosso do Sul]]", zastava = "Bandeira de Mato Grosso do Sul.svg", } podatci["MIGE"] = { wp = "[[Minas Gerais]]", zastava = "Bandeira_de_Minas_Gerais.svg", } podatci["PARA"] = { wp = "[[Pará]]", zastava = "Bandeira do Pará.svg", } podatci["PRAI"] = { wp = "[[Paraíba]]", zastava = "Bandeira da Paraíba.svg", } podatci["PRAN"] = { wp = "[[Paraná (brazilska savezna država)|Paraná]]", zastava = "Bandeira do Paraná.svg", } podatci["PERN"] = { wp = "[[Pernambuco]]", zastava = "Bandeira de Pernambuco.svg", } podatci["PIAU"] = { wp = "[[Piauí]]", zastava = "Bandeira do Piauí.svg", } podatci["RIOJ"] = { wp = "[[Rio de Janeiro (brazilska savezna država)|Rio de Janeiro]]", zastava = "Bandeira Estado RiodeJaneiro Brasil2.svg", } podatci["RGDN"] = { wp = "[[Rio Grande do Norte]]", zastava = "Bandeira do Rio Grande do Norte.svg", } podatci["RGDS"] = { wp = "[[Rio Grande do Sul]]", zastava = "Bandeira do Rio Grande do Sul.svg", } podatci["ROND"] = { wp = "[[Rondônia]]", zastava = "Bandeira de Rondônia.svg", } podatci["RORA"] = { wp = "[[Roraima]]", zastava = "Bandeira de Roraima.svg", } podatci["SACA"] = { wp = "[[Santa Catarina (brazilska savezna država)|Santa Catarina]]", zastava = "Bandeira de Santa Catarina.svg", } podatci["SAPA"] = { wp = "[[São Paulo (brazilska savezna država)|São Paulo]]", zastava = "Bandeira do Estado de São Paulo.svg", } podatci["SERG"] = { wp = "[[Sergipe]]", zastava = "Bandeira de Sergipe.svg", } podatci["TOCA"] = { wp = "[[Tocantins (brazilska savezna država)|Tocantins]]", zastava = "Bandeira do Tocantins.svg", } podatci["DIFEB"] = { wp = "[[Brazilski federalni distrikt]]", zastava = "Bandeira do Distrito Federal (Brasil).svg", } ----Australija podatci["JU AUS"] = { wp = "[[Južna Australija]]", zastava = "Flag of South Australia.svg", } podatci["NJW"] = { wp = "[[Novi Južni Wales]]", zastava = "Flag of New South Wales.svg", } podatci["QUEE"] = { wp = "[[Queensland]]", zastava = "Flag of Queensland.svg", } podatci["SJ TER"] = { wp = "[[Sjeverni teritorij]]", zastava = "Flag of the Northern Territory.svg", } podatci["TASM"] = { wp = "[[Tasmanija]]", zastava = "Flag of Tasmania.svg", } podatci["TAGG"] = { wp = "[[Teritorij australskog glavnog grada]]", zastava = "Flag of the Australian Capital Territory.svg", } podatci["VICT"] = { wp = "[[Victoria (Australija)|Victoria]]", zastava = "Flag of Victoria (Australia).svg", } podatci["Z AUS"] = { wp = "[[Zapadna Australija]]", zastava = "Flag of Western Australia.svg", } ----Austrija podatci["GŠĆ"] = { wp = "[[Gradišće]]", zastava = "Flag of Burgenland (state).svg", } podatci["ASD-GŠĆ"] = podatci["GŠĆ"] --HR podatci["KŠK"] = { wp = "[[Koruška (austrijska savezna država)|Koruška]]", zastava = "Flag of Carinthia (state).svg", } podatci["ASD-KŠK"] = podatci["KŠK"] --HR podatci["DAUT"] = { wp = "[[Donja Austrija]]", zastava = "Flag of Lower Austria (state).svg", } podatci["ASD-DAUT"] = podatci["DAUT"] --HR podatci["GAUT"] = { wp = "[[Gornja Austrija]]", zastava = "Flag of Upper Austria (state).svg", } podatci["ASD-GAUT"] = podatci["GAUT"] --HR podatci["SALZ"] = { wp = "[[Salzburg (austrijska savezna država)|Salzburg]]", zastava = "Flag of Salzburg (state).svg", } podatci["ASD-SALZ"] = podatci["SALZ"] --HR podatci["ŠTA"] = { wp = "[[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerska]]", zastava = "Flag of Styria (state).svg", } podatci["ASD-ŠTA"] = podatci["ŠTA"] --HR podatci["TRL"] = { wp = "[[Tirol (austrijska savezna država)|Tirol]]", zastava = "Flag of Tirol (state).svg", } podatci["ASD-TRL"] = podatci["TRL"] --HR podatci["VAB"] = { wp = "[[Vorarlberg]]", zastava = "Flag of Vorarlberg (state).svg", } podatci["ASD-VAB"] = podatci["VAB"] --HR podatci["BEČ"] = { wp = "[[Beč]]", zastava = "Flag of Vienna (state).svg", } podatci["ASD-BEČ"] = podatci["BEČ"] --HR ----SFRJ podatci["SFRJ"] = { wp = "[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]", zastava = "Flag of SFR Yugoslavia.svg", } podatci["SR BIH"] = { wp = "[[SR Bosna i Hercegovina]]", zastava = "Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg", } podatci["SRBIH"] = podatci["SR BIH"] podatci["SR CG"] = { wp = "[[SR Crna Gora]]", zastava = "Flag of SR Montenegro.svg", } podatci["SRCG"] = podatci["SR CG"] podatci["SRH"] = { wp = "[[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]]", zastava = "Flag of Croatia (1947-1990).svg", } podatci["SR HRV"] = podatci["SRH"] podatci["SR SRB"] = { wp = "[[SR Srbija]]", zastava = "Flag of SR Serbia.svg", } podatci["SRSRB"] = podatci["SR SRB"] podatci["SAP KOS"] = { wp = "[[SAP Kosovo]]", zastava = "Flag of SFR Yugoslav Albanian Minority.svg", } podatci["SR MAK"] = { wp = "[[SR Makedonija]]", zastava = "Flag of Macedonia (1946–1992).svg", } podatci["SR SLO"] = { wp = "[[SR Slovenija]]", zastava = "Flag of SR Slovenia.svg", } podatci["SRS"] = podatci["SR SLO"] ----Hrvatske županije podatci["ZGŽ"] = { wp = "[[Zagrebačka županija|Zagrebačka]]", zastava = "Flag of Zagreb County.svg", } podatci["KZŽ"] = { wp = "[[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]", zastava = "Flag of Krapina-Zagorje County.svg", } podatci["SMŽ"] = { wp = "[[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]", zastava = "Zastava sisacko moslavacke zupanije.gif", } podatci["KAŽ"] = { wp = "[[Karlovačka županija|Karlovačka]]", zastava = "Flag of Karlovac county.svg", } podatci["VŽŽ"] = { wp = "[[Varaždinska županija|Varaždinska]]", zastava = "Zastava varazdinske zupanije.gif", } podatci["KKŽ"] = { wp = "[[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]", zastava = "Zastava koprivnicko krizevacke zupanije.gif", } podatci["BBŽ"] = { wp = "[[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]]", zastava = "Zastava bjelovarsko bilogorske zupanije.gif", } podatci["PGŽ"] = { wp = "[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]", zastava = "Zastava primorsko goranske zupanije.gif", } podatci["LSŽ"] = { wp = "[[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]]", zastava = "Zastava licko senjske zupanije.gif", } podatci["VPŽ"] = { wp = "[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]", zastava = "Zastava viroviticko podravske zupanije.gif", } podatci["PSŽ"] = { wp = "[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]", zastava = "Zastava pozesko slavonske zupanije.gif", } podatci["BPŽ"] = { wp = "[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]", zastava = "Flag of Brod-Posavina County.svg", } podatci["ZDŽ"] = { wp = "[[Zadarska županija|Zadarska]]", zastava = "Zastava zadarske zupanije.gif", } podatci["OBŽ"] = { wp = "[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]", zastava = "Zastava Osječko-baranjske županije.png", } podatci["ŠKŽ"] = { wp = "[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]", zastava = "Zastava sibensko kninske zupanije.gif", } podatci["VSŽ"] = { wp = "[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]", zastava = "Flag of Vukovar-Syrmia County.svg", } podatci["SDŽ"] = { wp = "[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]", zastava = "Flag of Split-Dalmatia County.svg", } podatci["ISŽ"] = { wp = "[[Istarska županija|Istarska]]", zastava = "Zastava Istarske županije.svg", } podatci["DNŽ"] = { wp = "[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]", zastava = "Zastava dubrovacko-neretvanske zupanije.gif", } podatci["MEŽ"] = { wp = "[[Međimurska županija|Međimurska]]", zastava = "Flag of Međimurje County.svg", } podatci["GZG"] = { wp = "[[Grad Zagreb]]", zastava = "Flag of Zagreb.svg", } ----BiH podatci["BPŽG"] = { wp = "[[Bosansko-podrinjska županija Goražde]]", zastava = "Flag of Bosnian Podrinje.svg", } podatci["HBŽ"] = { wp = "[[Hercegbosanska županija]]", zastava = "Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg", } podatci["HNŽ"] = { wp = "[[Hercegovačko-neretvanska županija]]", zastava = "Flag of Herzegovina-Neretva.svg", } podatci["SAŽ"] = { wp = "[[Sarajevska županija]]", zastava = "Flag of Sarajevo Canton.svg", } podatci["TŽ"] = { wp = "[[Tuzlanska županija]]", zastava = "Flag of Tuzla Canton.svg", } podatci["USŽ"] = { wp = "[[Unsko-sanska županija]]", zastava = "Flag of Una-Sana.svg", } podatci["ZEŽ"] = { wp = "[[Zeničko-dobojska županija]]", zastava = "Flag of Zenica-Doboj Canton.svg", } podatci["ŽP"] = { wp = "[[Županija Posavska]]", zastava = "BiH Posavina Canton flag.svg", } podatci["ŽSB"] = { wp = "[[Županija Središnja Bosna]]", zastava = "Flag of Central Bosnia.svg", } podatci["ŽZH"] = { wp = "[[Županija Zapadnohercegovačka]]", zastava = "Flag of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg", } ----Pakistan podatci["BLDŽ"] = { wp = "[[Beludžistan (Pakistan)|Beludžistan]]", zastava = "Flag of Balochistan.svg", } podatci["PANDŽ"] = { wp = "[[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]]", zastava = "Flag of Punjab.svg", } podatci["SIND"] = { wp = "[[Sind]]", zastava = "Flag of Sindh.svg", } podatci["AZK"] = { wp = "[[Azad Kašmir]]", zastava = "Flag of Azad Kashmir.svg", } podatci["GLBT"] = { wp = "[[Gilgit-Baltistan]]", zastava = "No flag 3 - wqm.svg", } podatci["ISLA"] = { wp = "[[Teritorij glavnoga grada Islamabada|Islamabad]]", zastava = "Proposed Flag of Islamabad Capital Territory.svg", } ----Ruske oblasti podatci["RO-AMU"] = { wp = "[[Amurska oblast|Amurska]]", zastava = "Flag of Amur Oblast.svg", } podatci["RO-ARH"] = { wp = "[[Arhangelska oblast|Arhangelska]]", zastava = "Flag of Arkhangelsk Oblast.svg", } podatci["RO-AST"] = { wp = "[[Astrahanska oblast|Astrahanska]]", zastava = "Flag of Astrakhan Oblast.svg", } podatci["RO-BEL"] = { wp = "[[Belgorodska oblast|Belgorodska]]", zastava = "Flag of Belgorod Oblast.svg", } podatci["RO-BRJ"] = { wp = "[[Brjanska oblast|Brjanska]]", zastava = "Flag of Bryansk Oblast.svg", } podatci["RO-ČELJ"] = { wp = "[[Čeljabinska oblast|Čeljabinska]]", zastava = "Flag of Chelyabinsk Oblast.svg", } podatci["RO-ČIT"] = { wp = "[[Čitska oblast|Čitska]]", zastava = "Flag of Zabaykalsky Krai.svg", } podatci["RO-IRK"] = { wp = "[[Irkutska oblast|Irkutska]]", zastava = "Flag of Irkutsk Oblast.svg", } podatci["RO-IVA"] = { wp = "[[Ivanovska oblast|Ivanovska]]", zastava = "Flag of Ivanovo Oblast.svg", } podatci["RO-JAR"] = { wp = "[[Jaroslavska oblast|Jaroslavska]]", zastava = "Flag of Yaroslavl Oblast.svg", } podatci["RO-KALI"] = { wp = "[[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradska]]", zastava = "Flag of Kaliningrad Oblast.svg", } podatci["RO-KALU"] = { wp = "[[Kaluška oblast|Kaluška]]", zastava = "Flag of Kaluga Oblast.svg", } podatci["RO-KAM"] = { wp = "[[Kamčatska oblast|Kamčatska]]", zastava = "Flag of Kamchatka Oblast.svg", } podatci["RO-KEM"] = { wp = "[[Kemerovska oblast|Kemerovska]]", zastava = "Flag of Kemerovo oblast.svg", } podatci["RO-KIR"] = { wp = "[[Kirovska oblast|Kirovska]]", zastava = "Flag of Kirov Region.svg", } podatci["RO-KOS"] = { wp = "[[Kostromska oblast|Kostromska]]", zastava = "Flag of Kostroma Oblast (2000-06).svg", } podatci["RO-KURG"] = { wp = "[[Kurganska oblast|Kurganska]]", zastava = "Flag of Kurgan Oblast.svg", } podatci["RO-KURS"] = { wp = "[[Kurska oblast|Kurska]]", zastava = "Flag of Kursk Oblast.svg", } podatci["RO-LENJ"] = { wp = "[[Lenjingradska oblast|Lenjingradska]]", zastava = "Flag of Leningrad Oblast.svg", } podatci["RO-LIP"] = { wp = "[[Lipecka oblast|Lipecka]]", zastava = "Flag of Lipetsk Oblast.svg", } podatci["RO-MAG"] = { wp = "[[Magadanska oblast|Magadanska]]", zastava = "Flag of Magadan Oblast.svg", } podatci["RO-MOS"] = { wp = "[[Moskovska oblast|Moskovska]]", zastava = "Flag of Moscow oblast.svg", } podatci["RO-MUR"] = { wp = "[[Murmanska oblast|Murmanska]]", zastava = "Flag of Murmansk Oblast.svg", } podatci["RO-NIŽ"] = { wp = "[[Nižnjenovgorodska oblast|Nižnjenovorodska]]", zastava = "Flag of Nizhny Novgorod Region.svg", } podatci["RO-NOVG"] = { wp = "[[Novgorodska oblast|Novgorodska]]", zastava = "Flag of Novgorod Oblast.svg", } podatci["RO-NOVO"] = { wp = "[[Novosibirska oblast|Novosibirska]]", zastava = "Flag of Novosibirsk Oblast.svg", } podatci["RO-OMS"] = { wp = "[[Omska oblast|Omska]]", zastava = "Flag of Omsk Oblast.svg", } podatci["RO-OREN"] = { wp = "[[Orenburška oblast|Orenburška]]", zastava = "Flag of Orenburg Oblast.svg", } podatci["RO-OREL"] = { wp = "[[Orelska oblast|Orelska]]", zastava = "Flag of Oryol Oblast.svg", } podatci["RO-PEN"] = { wp = "[[Penzenska oblast|Penzenska]]", zastava = "Flag of Penza Oblast.svg", } podatci["RO-PSK"] = { wp = "[[Pskovska oblast|Pskovska]]", zastava = "Coat of Arms of Pskov Oblast.svg", } podatci["RO-RJA"] = { wp = "[[Rjazanjska oblast|Rjazanjska]]", zastava = "Flag of Ryazan Oblast.svg", } podatci["RO-ROS"] = { wp = "[[Rostovska oblast|Rostovska]]", zastava = "Flag of Rostov Oblast.svg", } podatci["RO-SAH"] = { wp = "[[Sahalinska oblast|Sahalinska]]", zastava = "Flag of Sakhalin Oblast.svg", } podatci["RO-SAM"] = { wp = "[[Samarska oblast|Samarska]]", zastava = "Flag of Samara Oblast.svg", } podatci["RO-SAR"] = { wp = "[[Saratovska oblast|Saratovska]]", zastava = "Flag of Saratov Oblast.svg", } podatci["RO-SMO"] = { wp = "[[Smolenska oblast|Smolenska]]", zastava = "Flag of Smolensk oblast.svg", } podatci["RO-SVE"] = { wp = "[[Sverdlovska oblast|Sverdlovska]]", zastava = "Flag of Sverdlovsk Oblast.svg", } podatci["RO-TAM"] = { wp = "[[Tambovska oblast|Tambovska]]", zastava = "Flag of Tambov Oblast.svg", } podatci["RO-TOM"] = { wp = "[[Tomska oblast|Tomska]]", zastava = "Flag of Tomsk Oblast.svg", } podatci["RO-TUL"] = { wp = "[[Tulska oblast|Tulska]]", zastava = "Flag of Tula Oblast.svg", } podatci["RO-TVE"] = { wp = "[[Tverska oblast|Tverska]]", zastava = "Flag of Tver Oblast.svg", } podatci["RO-TJU"] = { wp = "[[Tjumenjska oblast|Tjumenjska]]", zastava = "Flag of Tyumen Oblast.svg", } podatci["RO-ULJA"] = { wp = "[[Uljanovska oblast|Uljanovska]]", zastava = "Флаг Ульяновской области (2013).svg", } podatci["RO-VLA"] = { wp = "[[Vladimirska oblast|Vladimirska]]", zastava = "Flag of Vladimirskaya Oblast.svg", } podatci["RO-VOLG"] = { wp = "[[Volgogradska oblast|Volgogradska]]", zastava = "Flag of Volgograd Oblast.svg", } podatci["RO-VOLO"] = { wp = "[[Vologodska oblast|Vologodska]]", zastava = "Flag of Vologda oblast.svg", } podatci["RO-VOR"] = { wp = "[[Voronješka oblast|Voronješka]]", zastava = "Flag of Voronezh Oblast.svg", } ----SSSR podatci["SSSR1955"] = { wp = "[[SSSR]]", zastava = "Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg", } podatci["SSSR1923"] = { wp = "[[SSSR]]", zastava = "Flag of the Soviet Union (1923-1955).svg", } podatci["BJE SSR"] = { wp = "[[Bjeloruska SSR]]", zastava = "Flag of Byelorussian SSR.svg", } podatci["ARM SSR"] = { wp = "[[Armenska SSR]]", zastava = "Flag of Armenian SSR.svg", } podatci["AZE SSR"] = { wp = "[[Azerbajdžanska SSR]]", zastava = "Flag of Azerbaijan SSR.svg", } podatci["EST SSR"] = { wp = "[[Estonska SSR]]", zastava = "Flag of Estonian SSR.svg", } podatci["GRU SSR"] = { wp = "[[Gruzijska SSR]]", zastava = "Flag of Georgian SSR.svg", } podatci["KAZ SSR"] = { wp = "[[Kazačka SSR]]", zastava = "Flag of Kazakh SSR.svg", } podatci["KIR SSR"] = { wp = "[[Kirgiska SSR]]", zastava = "Flag of Kyrgyz SSR.svg", } podatci["LAT SSR"] = { wp = "[[Latvijska SSR]]", zastava = "Flag of Latvian SSR.svg", } podatci["LIT SSR"] = { wp = "[[Litavska SSR]]", zastava = "Flag of Lithuanian SSR.svg", } podatci["MOL SSR"] = { wp = "[[Moldavska SSR]]", zastava = "Flag of Moldavian SSR.svg", } podatci["TADŽ SSR"] = { wp = "[[Tadžička SSR]]", zastava = "Flag of Tajik SSR.svg", } podatci["TKM SSR"] = { wp = "[[Turkmenska SSR]]", zastava = "Flag of the Turkmen Soviet Socialist Republic (1973–1991), Flag of Turkmenistan (1991–1992).svg", } podatci["UKR SSR"] = { wp = "[[Ukrajinska SSR]]", zastava = "Flag of Russian SFSR.svg", } podatci["UZB SSR"] = { wp = "[[Uzbečka SSR]]", zastava = "Flag of Uzbek SSR.svg", } ----UK podatci["ENG"] = { wp = "[[Engleska]]", zastava = "Flag of England.svg", } podatci["SJI"] = { wp = "[[Sjeverna Irska]]", zastava = "Ulster banner.svg", } podatci["NIR"] = podatci["SJI"] --EN podatci["SHE"] = { wp = "[[Shetlandsko Otočje]]", zastava = "Flag of Shetland.svg", } podatci["ŠKO"] = { wp = "[[Škotska]]", zastava = "Flag of Scotland.svg", } podatci["SCO"] = podatci["ŠKO"] --EN podatci["WAL"] = { wp = "[[Wales]]", zastava = "Flag of Wales.svg", } ----Bivša carstva, kraljevine podatci["A-U"] = { wp = "[[Austro-Ugarska]]", zastava = "Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg", } podatci["AUSC"] = { wp = "[[Austrijsko Carstvo]]", zastava = "Flag of the Habsburg Monarchy.svg", } podatci["HAB"] = { wp = "[[Habsburška Monarhija]]", zastava = "Flag of the Habsburg Monarchy.svg", } podatci["HEDŽ1917"] = { wp = "[[Kraljevina Hedžas]]", zastava = "Flag of Hejaz (1917).svg", } podatci["Kr ITA"] = { wp = "[[Kraljevina Italija]]", zastava = "Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg", } podatci["ITAK"] = podatci["Kr ITA"] podatci["Kr SRB"] = { wp = "[[Kraljevina Srbija]]", zastava = "Flag of Serbia (1882–1918).svg", } podatci["Kr CG"] = { wp = "[[Kraljevina Crna Gora]]", zastava = "Flag of the Principality of Montenegro.svg", } podatci["Kr GRČ"] = { wp = "[[Kraljevina Grčka]]", zastava = "Flag of Greece (1828-1978).svg", } podatci["Kr JUG"] = { wp = "[[Kraljevina Jugoslavija]]", zastava = "Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg", } podatci["K JUG"] = podatci["Kr JUG"] --HR podatci["KJUG"] = podatci["Kr JUG"] --HR podatci["JUGK"] = podatci["Kr JUG"] --HR podatci["MLE"] = { wp = "[[Mletačka Republika]]", zastava = "Flag of Most Serene Republic of Venice.svg", } podatci["NNJE"] = { wp = "[[Treći Reich]]", zastava = "Flag of Germany (1935–1945).svg", } podatci["NJEC"] = { wp = "[[Njemačko Carstvo]]", zastava = "Flag of the German Empire.svg", } podatci["OSM"] = { wp = "[[Osmansko Carstvo]]", zastava = "Flag of the Ottoman Empire (1844–1922).svg", } podatci["RUSC"] = { wp = "[[Rusko Carstvo]]", zastava = "Flag of Russia.svg", } podatci["SRC"] = { wp = "[[Sveto Rimsko Carstvo]]", zastava = "Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg", } podatci["ŠPA1492"] = { wp = "[[Španjolsko kolonijalno carstvo]]", zastava = "Flag of Cross of Burgundy.svg", } podatci["TRO"] = { wp = "[[Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija]]", zastava = "Flag of the of Kingdom of Dalmatia, Slavonia and Croatia (1868-1918).svg", } ----Organizacije podatci["UN"] = { wp = "[[Ujedinjeni narodi]]", zastava = "Flag of the United Nations.svg", } podatci["EU"] = { wp = "[[Europska unija|EU]]", zastava = "Flag of Europe.svg", } podatci["HOS"] = { wp = "[[Hrvatske obrambene snage]]", zastava = "HOS flag.svg", } podatci["IAEA"] = { wp = "[[Međunarodna agencija za atomsku energiju|IAEA]]", zastava = "Flag of IAEA.svg", } podatci["ICAO"] = { wp = "[[Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva|ICAO]]", zastava = "Flag of ICAO.svg", } podatci["ILO"] = { wp = "[[Međunarodna organizacija rada|ILO]]", zastava = "Flag of ILO.svg", } podatci["ITU"] = { wp = "[[Međunarodna telekomunikacijska unija|ITU]]", zastava = "Flag of ITU.svg", } podatci["IMO"] = { wp = "[[Međunarodna pomorska organizacija|IMO]]", zastava = "Flag of the International Maritime Organization.svg", } podatci["NATO"] = { wp = "[[NATO]]", zastava = "Flag of NATO.svg", } podatci["UNESCO"] = { wp = "[[UNESCO]]", zastava = "Flag of UNESCO.svg", } podatci["UNICEF"] = { wp = "[[UNICEF]]", zastava = "Flag of UNICEF.svg", } podatci["UPU"] = { wp = "[[Svjetski poštanski savez|UPU]]", zastava = "Flag of UPU.svg", } podatci["WHO"] = { wp = "[[Svjetska zdravstvena organizacija|SZO]]", zastava = "Flag of WHO.svg", } podatci["SZO"] = podatci["WHO"] --HR podatci["WMO"] = { wp = "[[Svjetska meteorološka organizacija|WMO]]", zastava = "Flag of the World Meteorological Organization.svg", } podatci["Cr JAP"] = { wp = "[[Japanska carska mornarica]]", zastava = "Naval Ensign of Japan.svg", } podatci["JAPC"] = podatci["Cr JAP"] --HR ----Ostali podatci["ABH"] = { wp = "[[Abhazija]]", zastava = "Flag of Abkhazia.svg", } podatci["AKD"] = { wp = "[[Akrotiri i Dhekelia]]", zastava = "Flag of the United Kingdom.svg", } podatci["DRAFG"] = { wp = "[[Demokratska Republika Afganistan]]", zastava = "Flag of Afghanistan (1978–1980).svg", } podatci["ALDE"] = { wp = "[[Alderney]]", zastava = "Flag of Alderney.svg", } podatci["Anglesey"] = { wp = "[[Anglesey]]", zastava = "Flag of Anglesey.svg", } podatci["Ynys Môn"] = podatci["Anglesey"] --EN podatci["ANDA"] = { wp = "[[Andaluzija]]", zastava = "Bandera de Andalucía.svg", } podatci["APZB"] = { wp = "[[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|AP Zapadna Bosna]]", zastava = "Flag of AP Western Bosnia (1993-1995).svg", } podatci["ASC"] = { wp = "[[Otok Ascension|Ascension]]", zastava = "Flag of the United Kingdom.svg", } podatci["AZO"] = { wp = "[[Azori]]", zastava = "Flag of the Azores.svg", } podatci["BAS"] = { wp = "[[Baskija]]", zastava = "Flag of the Basque Country.svg", } podatci["BGU"] = { wp = "[[Britanska Gvajana]]", zastava = "Flag of British Guiana (1955–1966).svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1906, zastava="Flag of British Guiana (1875–1906).svg"}, {pocetak=1907, kraj=1919, zastava="Flag of British Guiana (1906-1919).svg"}, {pocetak=1920, kraj=1955, zastava="Flag of British Guiana (1919-1955).svg"}, } } podatci["BIH1992"] = { wp = "[[Bosna i Hercegovina]]", zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg", } podatci["BJE1995"] = { wp = "[[Bjelorusija]]", zastava = "Flag of Belarus (1995–2012).svg", } podatci["BOH"] = { wp = "[[Bohemija]]", zastava = "Flag of Bohemia.svg", } podatci["BONA"] = { wp = "[[Bonaire]]", zastava = "Flag of Bonaire.svg", } podatci["BHK"] = { wp = "[[Britanski Hong Kong]]", zastava = "Flag of Hong Kong (1959–1997).svg", } podatci["HKG_CGF"] = podatci["BHK"] --EN podatci["BRA1968"] = { wp = "[[Brazil]]", zastava = "Flag of Brazil (1968-1992).svg", } podatci["BRA1960"] = { wp = "[[Brazil]]", zastava = "Flag of Brazil (1960-1968).svg", } podatci["BRA1889"] = { wp = "[[Brazil]]", zastava = "Flag of Brazil (1889-1960).svg", } podatci["BIND"] = { wp = "[[Britanska Indija]]", zastava = "British Raj Red Ensign.svg", } podatci["CEJ"] = { wp = "[[Cejlon]]", zastava = "Flag of Ceylon (1951-1972).svg", } podatci["CEU"] = { wp = "[[Ceuta]]", zastava = "Flag Ceuta.svg", } podatci["CIP1960"] = { wp = "[[Cipar]]", zastava = "Flag of Cyprus (1960–2006).svg", } podatci["SJ CIP"] = { wp = "[[Sjeverni Cipar]]", zastava = "Flag of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg", } podatci["SJC"] = podatci["SJ CIP"] --HR podatci["DSHS"] = { wp = "[[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Država SHS]]", zastava = "Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg", } podatci["ETI1975"] = { wp = "[[Etiopija]]", zastava = "Flag of Ethiopia (1975–1987).svg", } podatci["FBIH"] = { wp = "[[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]", zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina.svg", } podatci["FBIH 1996-2007"] = { wp = "[[Federacija Bosne i Hercegovine|FBiH]]", zastava = "Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg", } podatci["FRA J.TER"] = { wp = "[[Francuski južni i antarktički teritoriji|FJAT]]", zastava = "Flag of the French Southern and Antarctic Lands.svg", } podatci["FRA SLOB"] = { wp = "[[Slobodna Francuska]]", zastava = "Flag of Free France 1940-1944.svg", } podatci["FRA PVFR"] = { wp = "[[Privremena vlada Francuske Republike]]", zastava = "Flag of France (1794–1815, 1830–1958).svg", } podatci["FIL1946"] = { wp = "[[Filipini]]", zastava = "Flag of the Philippines (navy blue).svg", } podatci["FIL1985"] = { wp = "[[Filipini]]", zastava = "Flag of the Philippines (light blue).svg", } podatci["GEOR 1956-2001"] = { wp = "[[Georgia]]", zastava = "Flag of the State of Georgia (1956–2001).svg", } podatci["GOR KAR"] = { wp = "[[Gorski Karabah]]", zastava = "Flag of Nagorno-Karabakh.svg", } podatci["Gotland"] = { wp = "[[Gotland]]", zastava = "Flag of Gotland.svg", } podatci["GRČ-1978"] = { wp = "[[Grčka]]", zastava = "Flag of Greece (1828-1978).svg", } podatci["GRU1990"] = { wp = "[[Gruzija]]", zastava = "Flag of Georgia (1990–2004).svg", } podatci["HB"] = { wp = "[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]", zastava = "Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg", } podatci["HERM"] = { wp = "[[Herm]]", zastava = "Flag of Herm.svg", } podatci["IRK2004"] = { wp = "[[Irak]]", zastava = "Flag of Iraq (2004-2008).svg", } podatci["IRK1921"] = { wp = "[[Irak]]", zastava = "Flag of Iraq (1924–1959).svg", } podatci["IRKU"] = { wp = "[[Irački Kurdistan]]", zastava = "Flag of Kurdistan.svg", } podatci["JASH"] = { wp = "[[Emirat Jabal Shammar]]", zastava = "Flag of the Emirate of Ha'il.svg", } podatci["JER"] = { wp = "[[Bailiwick Jersey|Jersey]]", zastava = "Flag of Jersey.svg", } podatci["JARU"] = { --kopirano iz "ZAF" wp = "[[Južnoafrička Unija]]", zastava = "Flag of South Africa (1928–1982).svg", povijesneZastave = { {pocetak=1911, kraj=1927, zastava="Red Ensign of South Africa (1912–1951).svg"}, } } podatci["JARU1912"] = podatci["JARU"] podatci["JARU1928"] = podatci["JARU"] podatci["SJ JEM"] = { wp = "[[Sjeverni Jemen]]", zastava = "Flag of the Yemen Arab Republic.svg", } podatci["YAR"] = podatci["SJ JEM"] --EN podatci["J OSE"] = { wp = "[[Južna Osetija]]", zastava = "Flag of South Ossetia.svg", } podatci["JKO1949"] = { wp = "[[Južna Koreja]]", zastava = "Flag of South Korea (1984-1997).svg", } podatci["KAN1921"] = { wp = "[[Kanada]]", zastava = "Canadian Red Ensign 1921-1957.svg", } podatci["KAN1868"] = { wp = "[[Kanada]]", zastava = "Canadian Red Ensign 1868-1921.svg", } podatci["KATL"] = { wp = "[[Katalonija]]", zastava = "Flag of Catalonia.svg", } podatci["KYPK"] = { wp = "[[Khyber Pakhtunkhwa]]", zastava = "Flag of Khyber Pakhtunkhwa.svg", } podatci["KONKIN"] = { wp = "[[Kongo-Kinšasa]]", zastava = "Flag of Congo-Kinshasa (1966-1971).svg", } podatci["COK_COD"] = podatci["KONKIN"] --EN podatci["KOSV"] = { wp = "[[Kosovo]]", zastava = "Flag of Kosovo.svg", } podatci["LIB"] = podatci["LBY"] podatci["LIT1988"] = { wp = "[[Litva]]", zastava = "Flag of Lithuania (1988-2004).svg", } podatci["MAK-1991-95"] = { wp = "[[Sjeverna Makedonija]]", zastava = "Flag of the Republic of Macedonia 1991-1995.svg", } podatci["MADE"] = { wp = "[[Madeira (autonomna regija)|Madeira]]", zastava = "Flag of Madeira.svg", } podatci["MAĐK"] = { wp = "[[Kraljevina Mađarska]]", zastava = "Flag of Hungary 1940.svg", } podatci["MAĐ1920"] = { wp = "[[Mađarska]]", zastava = "Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946; 3-2 aspect ratio).svg", } podatci["MAĐ1867"] = { wp = "[[Mađarska]]", zastava = "Flag of Hungary (1867-1918).svg", } podatci["MANDŽ"] = { wp = "[[Mandžukuo]]", zastava = "Flag of Manchukuo.svg", } podatci["MEX1934"] = { wp = "[[Meksiko]]", zastava = "Flag of Mexico (1934-1968).svg", } podatci["MEL"] = { wp = "[[Melilla]]", zastava = "Flag of Melilla.svg", } podatci["MIK"] = { wp = "[[Savezne Države Mikronezije|Mikronezija]]", zastava = "Flag of Micronesia.svg", } podatci["NDH"] = { wp = "[[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]", zastava = "Flag of Independent State of Croatia.svg", } podatci["DNFL1907"] = { wp = "[[Dominion Newfoundland]]", zastava = "Flag of Newfoundland (1904–1949).svg", } podatci["ORK"] = { wp = "[[Otočje Orkney]]", zastava = "Flag of Orkney.svg", } podatci["FATA"] = { wp = "[[Plemenska područja pod federalnom upravom (Pakistan)|FATA]]", zastava = "Flag of FATA.svg", } podatci["POLJ1980"] = { wp = "[[Poljska]]", zastava = "Flag of Poland (with coat of arms, 1980-1990).svg", } podatci["POLJ1928"] = { wp = "[[Poljska]]", zastava = "Flag of Poland (1928-1980).svg", } podatci["POLJ1919"] = { wp = "[[Poljska]]", zastava = "Flag of Poland (1919-1928).svg", } podatci["PRID"] = { wp = "[[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]]", zastava = "Transnistria State Flag.svg", } podatci["RBIH"] = { wp = "[[Republika Bosna i Hercegovina]]", zastava = "Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg", } podatci["RS"] = { wp = "[[Republika Srpska]]", zastava = "Flag of Republika Srpska.svg", } podatci["ROSS"] = { wp = "[[Rossov protektorat]]", zastava = "Flag of the Ross Dependency (unofficial).svg", } podatci["Rod"] = { wp = "[[Rod (otok)|Rod]]", zastava = "Flag of Rhodes Island.svg", } podatci["RSK"] = { wp = "[[Republika Srpska Krajina|RSK]]", zastava = "State Flag of Serbian Krajina (1991).svg", } podatci["RSK1991"] = { wp = "[[Republika Srpska Krajina|RSK]]", zastava = "Flag of Serbian Krajina (1991).svg", } podatci["RUS SFSR"] = { wp = "[[Ruska SFSR]]", zastava = "Flag of Russian SFSR.svg", } podatci["SABA"] = { wp = "[[Saba (otok)|Saba]]", zastava = "Flag of Saba.svg", } podatci["Saaremaa"] = { wp = "[[Okrug Saare]]", zastava = "Saaremaa lipp.svg", } podatci["SARK"] = { wp = "[[Sark]]", zastava = "Flag of Sark (bordered).svg", } podatci["Sark"] = podatci["SARK"] podatci["SAD1959"] = { wp = "[[SAD]]", zastava = "US flag 49 stars.svg", } podatci["SAD1912"] = { wp = "[[SAD]]", zastava = "US flag 48 stars.svg", } podatci["SAD1908"] = { wp = "[[SAD]]", zastava = "US flag 46 stars.svg", } podatci["SRJ"] = { wp = "[[SR Jugoslavija]]", zastava = "Flag of FR Yugoslavia.svg", } podatci["SRNJ"] = { wp = "[[SR Njemačka]]", zastava = "Flag of Germany.svg", } podatci["FRG"] = podatci["SRNJ"] --EN podatci["SCIL"] = { wp = "[[Scilly]]", zastava = "ScillonianCross.svg", } podatci["SIR1963"] = { wp = "[[Sirija]]", zastava = "Flag of Iraq (1963-1991); Flag of Syria (1963-1972).svg", } podatci["SIR1932"] = { wp = "[[Sirija]]", zastava = "Flag of Syria (1932-1958; 1961-1963).svg", } podatci["SLK2"] = { wp = "[[Republika Slovačka (1939. – 1945.)|Slovačka]]", zastava = "Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg", } podatci["SOML"] = { wp = "[[Somaliland]]", zastava = "Flag of Somaliland.svg", } podatci["SRB NED"] = { wp = "[[Nedićeva Srbija]]", zastava = "Flag of Serbia, 1941-1944.svg", } podatci["SR RUM"] = { wp = "[[Socijalistička Republika Rumunjska|SR Rumunjska]]", zastava = "Flag of Romania (1965-1989).svg", } podatci["SV EUS"] = { wp = "[[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]]", zastava = "Flag of Sint Eustatius.svg", } podatci["SV HEL"] = { wp = "[[Sveta Helena (otok)|Sveta Helena]]", zastava = "Flag of Saint Helena.svg", povijesneZastave = { {pocetak=0000, kraj=1984, zastava="Flag of Saint Helena (1874-1984).svg"}, } } podatci["ŠPA2"] = { wp = "[[Druga Španjolska Republika]]", zastava = "Flag of the Second Spanish Republic.svg", } podatci["ŠPA FRANCO"] = { wp = "[[Francova diktatura|Francova Španjolska]]", zastava = "Flag of Spain 1945 1977.svg", } podatci["ŠPA1785"] = { wp = "[[Španjolska]]", zastava = "Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg", } podatci["TRA"] = { wp = "[[Transistria]]", zastava = "Transnistria State Flag.svg", } podatci["TDC"] = { wp = "[[Tristan da Cunha]]", zastava = "Flag of Tristan da Cunha.svg", } podatci["TRAN"] = { wp = "[[Transilvanija]]", zastava = "Flag of Transylvania before 1918.svg", } podatci["UAR"] = { wp = "[[Ujedinjena Arapska Republika]]", zastava = "Flag of United Arab Republic.svg", } podatci["VEN1954"] = { wp = "[[Venezuela]]", zastava = "Flag of Venezuela (1954-2006).png", } podatci["VOJ"] = { wp = "[[Vojvodina]]", zastava = "Flag of Vojvodina.svg", } podatci["Western Isles"] = { wp = "[[Vanjski Hebridi]]", zastava = "Western Isles Council Flag.svg", } podatci["ZND"] = { wp = "[[ZND]]", zastava = "Olympic flag.svg", } podatci["ZNJE"] = { wp = "[[Zapadna Njemačka]]", zastava = "Flag of Germany.svg", } podatci["?"] = { --nepoznata ili neodređena zastava wp = "[[Wikipedija:Zastave| – ]]", zastava = "No flag 3 - wqm.svg", } return podatci 897jraahtqsj2wh8o08pl897mfz5t46 Centenaria 0 760223 7574051 7075041 2026-08-11T09:19:48Z Argo Navis 852 7574051 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Centenaria'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia = [[Asteroideae]] | tribus = [[Eupatorieae]] | subtribus = [[Piqueriinae]] | genus ='''''Centenaria''''' | genus_autorstvo = P.Gonzáles, A.Cano & H.Rob. | species = ''C. rupacquiana'' | dvoimeno = ''Centenaria rupacquiana'' | dvoimeno_autorstvo = P.Gonzáles, A.Cano & H.Rob. }} '''''Centenaria''''' je relativno novi biljni rod iz porodice [[Glavočike|glavočika]] opisan 2018. godine<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77192419-1 Plants of the World online] Pristupljeno 19. veljače 2024.</ref> == Opis == To je mala biljka iz središnjeg [[Peru]]a prepoznata kao nova vrsta novog roda. ''Centenaria rupacquiana'' pripada plemenu [[Eupatorieae]], potplemenu [[Piqueriinae]]. Ima asimetrične vjenčiće s dva manja unutarnja režnja i prisutnost papusa. U Peruu, ''Centenaria'' je povezana s rodovima ''[[Ferreyrella]]'' i ''[[Ellenbergia]]'', ali ''Ferreyrella'' je drugačija po tome što nema papus; a s druge strane ''Ellenbergia'' se razlikuje po tome što ima simetrične vjenčiće.<ref>[https://phytokeys.pensoft.net/article/28242/ PhytoKeys] Pristupljeno 23. veljače 2024.</ref> == Sinonimi == Nema. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Piqueriinae]] m2wloo0q4owaau894tdhmxye27h70g9 Cipsela 0 760770 7574024 6881409 2026-08-11T08:46:20Z Argo Navis 852 7574024 wikitext text/x-wiki '''Cipsela''' ({{lat.|cypsela}}, množina cypselae; od {{grč.|Κμπσελή}}, kypsela, što znači: kutija, škrinja) je izraz koji je stvorio francuski botaničar [[Charles-François Brisseau de Mirbel]] 1815. godine, u svojim “Éléments de physiologie végétale et de botanique”), je plod kod pripadnika vrsti porodice [[Asteraceae]], sličan [[ahenij]]i. Iako postoje dva srasla karpela, postoji samo jedno mjesto i formira se samo jedno sjeme po plodu.<ref>[https://archive.org/details/nationalaudubons00spel/page/350/mode/2up National Audubon Society field guide to North American wildflowers, western region], pristupljeno 2. ožujka 2024.</ref> Ponekad može biti krilat ili bodljikav jer [[Papus (botanika)|papus]], koji potječe iz tkiva čaške, često ostaje na plodu (na primjer kod [[Maslačak|maslačka]]). Kod nekih vrsta, međutim, papus otpada (na primjer kod [[Helianthus]]a, ili sauncokreta). Morfologija Cipsele često se koristi kao pomoć u određivanju odnosa biljaka na razini roda i vrste.<ref>[https://www.researchgate.net/publication/235418218_Morphology_of_cypselas_in_subtribe_Arctotidinae_Compositae-_Arctotideae_and_its_taxonomic_implications Morphology of cypselas in subtribe Arctotidinae (Compositae– Arctotideae) and its taxonomic implications], pristupljeno 2. ožujka 2024.</ref> Zrelo sjeme obično ima malo [[endosperm]]a ili ga uopće nema. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Asteraceae (fruit)}} [[Kategorija:Botanika]] 9ffgn44qm3hbpt1j8zjvszk71zzh187 Urolepis 0 760788 7574025 7075033 2026-08-11T08:46:44Z Argo Navis 852 7574025 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Urolepis'' | slika = Eupatorium hecatanthum poster Uruguay.jpg | slika_opis = ''U. hecatantha'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia = [[Asteroideae]] | tribus = [[Eupatorieae]] | subtribus = [[Disynaphiinae]] | genus ='''''Urolepis''''' | genus_autorstvo = ([[DC.]]) R.M.King & H.Rob. | species = ''U. hecatantha'' | dvoimeno = ''Urolepis hecatantha'' | dvoimeno_autorstvo = (DC.) R.M.King & H.Rob. }} '''''Urolepis''''' je monotipski rod [[Glavočike|glavočika]] iz podtribusa ''[[Disynaphiinae]]'', dio tribusa ''[[Eupatorieae]]''.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:11438-1 Plants of the World online] Pristupljeno 1. ožujka 2024.</ref> == Opis == Urolepis ima jednu relativno raširenu vrstu koja se proteže od sjeverne [[Argentina|Argentine]], do [[Urugvaj]]a i [[Brazil]]a te do [[Paragvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Ima nekoliko distinktivnih značajki uključujući subglobozno, dlakavo cvjetište, velike papile na stilovim granama i velike karpopodije na [[cipsela]]ma.<ref>[https://schillinglab.utk.edu/Danielweb/Eup/genusindex.html Eupatorieae] Pristupljeno 1. ožujka 2024.</ref> == Sinonimi == * ''Eupatorium appendiculatum'' <small>Less. ex Baker</small>; Fl. Bras. 6(2): 365 (1876), nom. nud. * ''Eupatorium hecatanthum'' <small>(DC.) Baker</small>; Fl. Bras. 6(2): 365 (1876) * ''Eupatorium populifolium'' <small>Hook. & Arn.</small>; Companion Bot. Mag. 1: 242 (1835) * ''Eupatorium urolepis'' <small>(DC.) Daveau</small>; Dict. Hort. 1: 524 (1896) * ''Hebeclinium hecatanthum'' <small>DC.</small>; Prodr. [A. DC.] 5: 136 (1836) * ''Hebeclinium urolepis'' <small>DC.</small>; Prodr. [A. DC.] 5: 136 (1836) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Disynaphiinae]] 93mwlm4jiyw4sjc70keyka0l0ojtxlt Dictymia 0 761150 7574033 6976308 2026-08-11T08:56:47Z Argo Navis 852 7574033 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Dictymia | slika = Strap fern dictymia mckeei tindale.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''Dictymia mckeei'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis = [[Polypodiopsida]] | ordo = [[Polypodiales]] | familia = [[Polypodiaceae]] | subfamilia =[[Loxogrammoideae]] | genus ='''''Dictymia''''' | genus_autorstvo = <small>[[James Edward Smith (botaničar)|Sm.]]</small> }} '''Dictymia''', rod [[Prave paprati|pravih paprati]] (papratnice) iz porodice ''[[Polypodiaceae]]'', dio reda ''[[Polypodiales]]''. Postoje dvije vrste s istoka Australije i jugozapadnog [[Tihi ocean|Pacifik]]a<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:17084200-1 Plants of the World online] pristupljeno 7. ožujka 2024.</ref> == Vrste == # ''[[Dictymia brownii]]'' <small>(Wikstr.) Copel.</small>; [[Australija]] ([[Novi Južni Wales]], [[Queensland]]); [[Nova Kaledonija]] (uključujući [[Ile des Pins]]) # ''[[Dictymia mckeei]]'' <small>Tindale</small>; [[Nova Kaledonija]]; [[Fidži]] ([[Viti Levu]]) == Sinonimi == * ''Dictyopteris'' <small>C.Presl</small>; (1836) (nec Lamoureux (1809)) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Loxogrammoideae]] 58qi8nyuulegnwo913aa7zv0v7u4fc1 Adetogramma 0 761235 7574058 6921813 2026-08-11T09:24:28Z Argo Navis 852 7574058 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Adetogramma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis = [[Polypodiopsida]] | ordo = [[Polypodiales]] | familia = [[Polypodiaceae]] | subfamilia =[[Adetogrammoideae]] | subfamilia_autorstvo = <small>X.C.Zhang & R.Wei</small> | genus ='''''Adetogramma''''' | genus_autorstvo = <small>T.E.Almeida</small> | species = ''A. chrysolepis'' | dvoimeno = ''Adetogramma chrysolepis'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Hook.) T.E.Almeida</small> }} '''Adetogramma''' je monotipski rod [[Prave paprati|pravih paprati]] (papratnice) iz porodice ''[[Polypodiaceae]]'' smješten u vlastitu potporodicu ''Adetogrammoideae''. Jedina vrsta je ''A. chrysolepis'', [[Južna Amerika|južnoamerički]] epifit rasprostyranjen od [[Ekvador]]a na sjeveru do sjeverozapadne [[Argentina|Argentine]] na jugu.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77161865-1 Kew], pristupljeno 8. ožujka 2024.</ref> Potporodice ''Adetogrammoideae'', ''[[Campyloneuroideae]]'' i ''[[Serpocauloideae]]'', izdvojene su kao nove [[2022.]] godine iz potpororodice ''[[Polypodioideae]]''<ref>[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.12658 Taxon, A revised subfamilial classification of Polypodiaceae based on plastome, nuclear ribosomal, and morphological evidence], pristupljeno 8. ožujka 2024.</ref> == Sinonimi == * Lepicystis chrysolepis <small>(Hook.) Diel</small>s; Engl. & Prantl, Nat. Pflanzenfam. 1(4): 322 (1899) * Microgramma chrysolepis <small>(Hook.) Crabbe</small>; Brit. Fern Gaz. 9: 316 (1967) * Polypodium bangii <small>Baker</small>; Bull. Misc. Inform. Kew 1901: 145 (1901) * Polypodium chrysolepis <small>Hook.</small>; Hooker´s Icon. Pl. 8: t. 721 (1845) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi osladovki]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] j2rsln3f9pey9ahtkrk4xzmo59kr74w Serpocaulon 0 761242 7574026 6922041 2026-08-11T08:47:12Z Argo Navis 852 7574026 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Serpocaulon'' | slika = Serpocaulon maritimum kz01.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''Serpocaulon maritimum'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis = [[Polypodiopsida]] | ordo = [[Polypodiales]] | familia = [[Polypodiaceae]] | subfamilia =[[Serpocauloideae]] | subfamilia_autorstvo = <small>X.C.Zhang & R.Wei</small> | genus ='''''Serpocaulon''''' | genus_autorstvo = <small>[[Alan Reid Smith|A.R.Sm.]]</small> }} '''''Serpocaulon''''', rod [[Prave paprati|pravih paprati]] (papratnice) iz porodice ''[[Polypodiaceae]]'' smješten u vlastitu potporodicu ''Serpocauloideae''. Postoji tridesetak vrsta (trenutno 37<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1709971896 World Plants (Complete List)], pristupljeno 9. ožujka 2024. </ref>) raširenih po tropskom Novom svijetu. Rod je prvi puta opisan u Taxon 55: 924 (2006)<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77075081-1 Kew], pristupljeno 9. ožujka 2024.</ref> Potporodice ''[[Adetogrammoideae]]'', ''[[Campyloneuroideae]]'' i ''[[Serpocauloideae]]'', izdvojene su kao nove [[2022.]] godine iz potpororodice ''[[Polypodioideae]]''<ref>[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/tax.12658 Taxon, A revised subfamilial classification of Polypodiaceae based on plastome, nuclear ribosomal, and morphological evidence], pristupljeno 9. ožujka 2024.</ref> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Serpocaulon adnatum]]'' <small>(Kunze ex Klotzsch) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon antioquianum]]'' <small>D.Sanín</small> # ''[[Serpocaulon appressum]]'' <small>(Copel.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon attenuatum]]'' <small>(C.Presl) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon australe]]'' <small>D.Sanín, J.C.Ospina, I.O.Moura & Salino</small> # ''[[Serpocaulon caceresii]]'' <small>(Sodiro) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon catharinae]]'' <small>(Langsd. & Fisch.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon concolorum]]'' <small>(M.Kessler & A.R.Sm.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon crystalloneuron]]'' <small>(Rosenst.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon dasypleuron]]'' <small>(Kunze) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon demissum]]'' <small>(Fée) D.Sanín</small> # ''[[Serpocaulon dissimile]]'' <small>(L.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon eleutherophlebium]]'' <small>(Fée) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon falcaria]]'' <small>(Kunze) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon fraxinifolium]]'' <small>(Jacq.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon funckii]]'' <small>(Mett.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon glandulosissimum]]'' <small>(Brade) Labiak & J.Prado</small> # ''[[Serpocaulon intricatum]]'' <small>(M.Kessler & A.R.Sm.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon lasiopus]]'' <small>(Klotzsch) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon latipes]]'' <small>(Langsd. & L.Fisch.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon latissimum]]'' <small>(R.C.Moran & B.Øllg.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon levigatum]]'' <small>(Cav.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon loriceum]]'' <small>(L.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon maritimum]]'' <small>(Hieron.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon menisciifolium]]'' <small>(Langsd. & Fisch.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon nanegalense]]'' <small>(Sodiro) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon patentissimum]]'' <small>(Mett.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon polystichum]]'' <small>(Link) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon psychotrium]]'' <small>Mostacero, D.Sanín & A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon ptilorhizon]]'' <small>(Christ) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon rex]]'' <small>Schwartsb. & A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon richardii]]'' <small>(Klotzsch) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon sessilifolium]]'' <small>(Desv.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon subandinum]]'' <small>(Sodiro) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon triseriale]]'' <small>(Sw.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon vacillans]]'' <small>(Link) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon wagneri]]'' <small>(Mett.) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon ×manizalense]]'' <small>D.Sanín & Torrez</small> # ''[[Serpocaulon ×orosiense]]'' <small>A.Rojas</small> # ''[[Serpocaulon ×rojasianum]]'' <small>J.M.Chaves, R.C.Moran & F.Oviedo</small> # ''[[Serpocaulon ×semipinnatifidum]]'' <small>(Fée) A.R.Sm.</small> # ''[[Serpocaulon ×sessilipinnum]]'' <small>A.Rojas & J.M.Chaves</small> # ''[[Serpocaulon ×tabuleirense]]'' <small>D.Sanín & Salino</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi osladovki]] 6oqmml9i328c02j6bu077tenut9l5zh Roblox 0 761387 7573940 7522640 2026-08-11T04:57:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573940 wikitext text/x-wiki {{Infookvir videoigra | naslov = Roblox | slika = Roblox_Logo_2022.svg | opis = Logo korišten od 2022. | proizvođač = [[Roblox Corporation]] | izdavač = Roblox Corporation | producent = [[David Baszucki]]<br>Erik Cassel (d 2013) | datum izlaska = 1. rujna 2006. | žanr igre = [[MMO]]<br>[[GCS]] | platforma = [[Microsoft Windows]]<br>[[macOS]]<br>[[iOS]]<br>[[Android]]<br>[[Xbox One]]<br>[[PlayStation 4]]<br>[[PlayStation 5]]<br>[[Meta Quest Pro]]<br>[[Meta Quest 2]] }} '''Roblox''' je [[platforma za online igre]] i [[sustav za stvaranje igara]] koje je razvila [[Roblox Corporation]] koja korisnicima omogućuje [[Računalno programiranje|programiranje]] igara i igranje igara koje su kreirali drugi korisnici. Platforma koju su kreirali [[David Baszucki]] i [[Erik Cassel]] 2004. godine, a objavljena 2006. godine, sadrži igre više žanrova koje su izradili korisnici kodirane u [[Lua|programskom jeziku Lua]]. Tijekom većeg dijela povijesti Roblox je bio relativno mali, i kao platforma i kao tvrtka. Roblox je počeo brzo rasti u drugoj polovici 2010-ih, a taj je rast ubrzala [[pandemija COVID-19]].<ref>{{Citiranje weba|last=Levy|first=Ari|date=2020-04-08|title=While parents Zoom, their kids are flocking to an app called Roblox to hang out and play 3D games|url=https://www.cnbc.com/2020/04/08/roblox-is-seeing-a-surge-during-coronavirus-shelter-in-place.html|access-date=2024-03-12|website=CNBC|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Morrison|first=Chris|date=2019-07-11|title=How Roblox avoided the gaming graveyard and grew into a $2.5B company|url=https://techcrunch.com/2019/07/11/how-roblox-avoided-the-gaming-graveyard-and-grew-into-a-2-5b-company/|access-date=2024-03-12|website=TechCrunch|language=en-US}}</ref> Roblox je besplatan za igranje, a kupnja unutar igre dostupna je putem virtualne valute Robux. Od kolovoza 2020. Roblox je imao više od 164 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, uključujući više od polovice sve američke djece mlađe od 16 godina.<ref>{{Citiranje novina|last=Browning|first=Kellen|date=2020-08-16|title=Where Has Your Tween Been During the Pandemic? On This Gaming Site|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/08/16/technology/roblox-tweens-videogame-coronavirus.html|access-date=2024-03-12|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Lyles|first=Taylor|date=2020-07-21|title=Over half of US kids are playing Roblox, and it’s about to host Fortnite-esque virtual parties too|url=https://www.theverge.com/2020/7/21/21333431/roblox-over-half-of-us-kids-playing-virtual-parties-fortnite|access-date=2024-03-12|website=The Verge|language=en}}</ref> Iako je Roblox općenito dobio pozitivne kritike od kritičara, suočio se s kritikama zbog svoje umjerenosti, [[mikrotransakcija]] i optužbi za iskorištavanje djece. == Pregled == === Roblox Studio === ''Roblox'' dopušta igračima da kreiraju vlastite igre pomoću svog "proprietary enginea", Roblox Studio, koje zatim mogu igrati drugi korisnici.<ref>{{Citiranje|title=Roblox|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Roblox&oldid=1211510395|date=2024-03-02|accessdate=2024-03-12|language=en}}</ref> Igre (koje korporacija naziva "iskustva") napravljene su s derivatom jezika [[Lua]] pod nazivom Luau.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-12|title=The best Roblox games in 2024|url=https://www.pcgamesn.com/best-roblox-games|access-date=2024-03-12|website=PCGamesN|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012-12-26|title=How to Learn Roblox and Roblox Studio {{!}} Envato Tuts+|url=https://gamedevelopment.tutsplus.com/how-to-learn-roblox-and-roblox-studio--gamedev-2304a|access-date=2024-03-12|website=Game Development Envato Tuts+|archive-date=12. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312112702/https://gamedevelopment.tutsplus.com/how-to-learn-roblox-and-roblox-studio--gamedev-2304a|url-status=dead}}</ref> Korisnici mogu stvarati sadržaj koji se može kupiti putem jednokratnih kupnji, poznatih kao "propusnice za igru", kao i [[Mikrotransakcija|mikrotransakcijama]] koje se mogu kupiti više puta, poznatih kao "proizvodi za razvojne programere" ili "proizvodi".<ref>{{Citiranje weba|last=Mavoa|first=Jane|last2=Carter|first2=Marcus|date=2021-03-17|title=Why is kids’ video game Roblox worth $38 billion and what do parents need to know?|url=http://theconversation.com/why-is-kids-video-game-roblox-worth-38-billion-and-what-do-parents-need-to-know-157133|access-date=2024-03-12|website=The Conversation|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=2017-03-14|title=Roblox Unearths $92 Million to Challenge Microsoft’s Minecraft|language=en|work=Bloomberg.com|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-03-14/roblox-unearths-92-million-to-challenge-microsoft-s-minecraft|access-date=2024-03-12}}</ref> Većinu igara proizvedenih pomoću Roblox Studija razvili su maloljetnici, a ukupno 20 milijuna igara godišnje se proizvede pomoću njega.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=Browning|first=Kellen|date=2020-08-16|title=Where Has Your Tween Been During the Pandemic? On This Gaming Site|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/08/16/technology/roblox-tweens-videogame-coronavirus.html|access-date=2024-03-12|issn=0362-4331}}</ref> === Stavke i valuta === ''Roblox'' omogućuje igračima da kupuju, prodaju i stvaraju virtualne predmete koji se mogu koristiti za ukrašavanje njihovog virtualnog lika koji služi kao njihov [[Avatar (informatika)|avatar]] na platformi.<ref name=":0" /> Prethodno su samo administratori ''Robloxa'' imali mogućnost prodaje dodataka, dijelova tijela, opreme i paketa pod službenim korisničkim računom ''Robloxa'',<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.bizjournals.com/sanfrancisco/news/2017/05/17/tech-awards-2017-gaming-esports-roblox-virtual.html|access-date=2024-03-12|website=www.bizjournals.com}}</ref> dok je nekoliko odabranih korisnika s prošlim iskustvom rada s virtualnim šeširima i dodacima također moglo objavljivati Roblox Corporation.<ref>{{Citiranje weba|title=Roblox Blog - All the latest news direct from Roblox employees.|url=http://http//https%253A%252F%252Fblog.roblox.com%252F|access-date=2024-03-12|website=Roblox Blog|language=en-US|url-status=dead}}</ref> Ovaj je dogovor bio na snazi ​​sve do uvođenja UGC kataloga,<ref>{{Citiranje weba|last=ChatGPT|date=2023-09-19|title=Roblox Venture Capital Investors, listed|url=https://www.cantechletter.com/2023/09/roblox-venture-capital-investors-listed/|access-date=2024-03-12|website=Cantech Letter|language=en-CA}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Leswing|first=Kif|date=2022-05-11|title=Roblox CEO says April bookings are starting to turn around after a difficult March|url=https://www.cnbc.com/2022/05/11/roblox-ceo-david-baszucki-says-bookings-are-turning-around.html|access-date=2024-03-12|website=CNBC|language=en}}</ref> koji je odabranim pojedincima unutar ''Roblox'' zajednice omogućio stvaranje i prodaju prilagođenih stavki avatara korisničkog sadržaja (UGC) putem UGC programa.<ref>{{Citiranje weba|last=Vanian|first=Jonathan|date=2023-09-08|title=Roblox is letting game creators sell 3D virtual goods as it looks for ways to boost revenue|url=https://www.cnbc.com/2023/09/08/roblox-is-letting-game-creators-sell-3d-goods-looks-to-boost-revenue.html|access-date=2024-03-12|website=CNBC|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Fragen|first=Jordan|date=2023-08-16|title=Roblox adds avatar bodies and heads to UGC marketplace|url=https://venturebeat.com/games/roblox-ugc-program-avatar-body-head-monetization/|access-date=2024-03-12|website=VentureBeat|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Peters|first=Jay|date=2023-08-16|title=Roblox is about to let users sell custom-made avatar bodies and heads|url=https://www.theverge.com/2023/8/16/23834790/roblox-ugc-sell-avatar-bodies-heads|access-date=2024-03-12|website=The Verge|language=en}}</ref> Nekoliko pojedinaca dizajnira artikle kao posao s punim radnim vremenom, a kreatori s najvećim zaradama zarađuju više od 100.000 dolara godišnje od prodaje artikala.<ref>{{Citiranje weba|last=Nast|first=Condé|date=2020-04-14|title=Digital fashion surges in a sales downturn|url=https://www.voguebusiness.com/technology/digital-fashion-surges-in-a-sales-downturn-forma-drest|access-date=2024-03-12|website=Vogue Business|language=en-US|archive-date=20. rujna 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200920022429/https://www.voguebusiness.com/technology/digital-fashion-surges-in-a-sales-downturn-forma-drest|url-status=dead}}</ref> Stavke sa statusom ograničenog izdanja mogu se trgovati između ili prodavati samo korisnici s Roblox Premium članstvom.<ref>{{Citiranje weba|title=Roblox 101: How to Pick a Roblox Premium Plan|url=https://www.pcmag.com/how-to/roblox-101-how-to-pick-a-roblox-premium-plan|access-date=2024-03-12|website=PCMAG|language=en}}</ref> Ovi ograničeni predmeti imaju nedavnu prosječnu cijenu (RAP), a njihova vrijednost varira ovisno o potražnji i rijetkosti. Iako prodaja ovih predmeta za valutu stvarnog svijeta krši Robloxove uvjete pružanja usluge, to ne sprječava neke pojedince da to čine putem stranica i zajednica na [[Crno tržište|crnom tržištu]], u kojima se ograničeni predmeti, od kojih su neki ukradeni, često zamjenjuju za metode plaćanja kao što su [[kriptovaluta]] ili ponekad [[PayPal]].<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Cox|first=Joseph|date=2022-02-14|title=How Roblox ‘Beamers’ Get Rich Stealing from Children|url=https://www.vice.com/en/article/88gd4a/roblox-beaming-hackers|access-date=2024-03-12|website=Vice|language=en}}</ref> Prethodno je samo ''Roblox'' sam izdavao ove ograničene artikle do uvođenja "UGC Limiteds" u travnju 2023.<ref>{{Citiranje weba|last=Peters|first=Jay|date=2023-05-25|title=Roblox is making some changes to how creators can sell limited-run virtual gear|url=https://www.theverge.com/2023/5/25/23736175/roblox-limited-gear-selling-changes-update|access-date=2024-03-12|website=The Verge|language=en}}</ref> što je omogućilo onima u UGC programu da sami dizajniraju i prodaju artikle koje su generirali korisnici u ograničenim količinama.<ref>{{Citiranje weba|last=Peters|first=Jay|date=2023-04-14|title=Roblox creators can now make and sell limited-run avatar gear|url=https://www.theverge.com/2023/4/14/23683459/roblox-limiteds-creators-make-sell-avatar-gear-user-generated-content-ugc|access-date=2024-03-12|website=The Verge|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=IANS|date=2023-04-17|title=Roblox introduces Limiteds for creators to make, sell limited-run avatar gear|url=https://www.thestatesman.com/technology/roblox-introduces-limiteds-for-creators-to-make-sell-limited-run-avatar-gear-1503172686.html|access-date=2024-03-12|website=The Statesman|language=en}}</ref> Za razliku od ograničenih artikala koje je objavio ''Roblox'', UGC ograničenjima se ne može trgovati. Mogu se, međutim, preprodati nakon 30-dnevnog razdoblja držanja nakon kupnje.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-04-06|title=Roblox UGC limiteds are now available in the marketplace|url=https://www.pockettactics.com/roblox/ugc-limiteds|access-date=2024-03-12|website=Pocket Tactics|language=en-US}}</ref> Robux omogućuje igračima kupnju raznih predmeta, a dobivaju se kupnjom u stvarnoj valuti, od ponavljajuće stipendije koja se daje članovima s Premium članstvom i od drugih igrača proizvodnjom i prodajom virtualnog sadržaja u Robloxu.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Fennimore|first=Jack|date=2017-07-12|title=Roblox: 5 Fast Facts You Need to Know|url=https://heavy.com/games/2017/07/roblox-youtube-free-download-corporation-baszucki-cassel-nerfmodder/|access-date=2024-03-12|website=Heavy.com|language=en-US|archive-date=29. studenoga 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20181129032712/https://heavy.com/games/2017/07/roblox-youtube-free-download-corporation-baszucki-cassel-nerfmodder/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Roblox 101: How to Avoid Free Robux Scams|url=https://www.pcmag.com/how-to/how-to-avoid-free-robux-scams|access-date=2024-03-12|website=PCMAG|language=en}}</ref> Prije 2016. ''Roblox'' je imao još jednu valutu, Tix (skraćenica za "Tickets"), koja je ukinuta u travnju te godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Sidhwani|first=Priyansh|date=2021-03-12|title=The History Of Roblox : From 2004 Until Now|url=https://techstory.in/the-history-of-roblox-from-2004-until-now/|access-date=2024-03-12|website=TechStory|language=en-US}}</ref> Robux stečen prodajom sadržaja koji su generirali korisnici može se zamijeniti za pravi – svjetska valuta putem sustava za razmjenu programera web stranice.<ref>{{Citiranje weba|date=2018-01-05|title=How to make money with DevEx on Roblox|url=https://en.softonic.com/articles/how-to-make-money-on-roblox|access-date=2024-03-12|website=Softonic|language=en-US|archive-date=29. studenoga 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20181129031731/https://en.softonic.com/articles/how-to-make-money-on-roblox|url-status=dead}}</ref> === ''Roblox'' prijevare === Postoji znatna količina [[prijevara]] povezanih s ''Robloxom'', koje se uglavnom vrte oko automatiziranih poruka koje promoviraju web stranice za prijevare, igre za prijevare osmišljene tako da izgledaju kao da daju besplatan Robux i nevažeće Robux kodove.<ref>{{Citiranje weba|title=Action News Troubleshooters: Spotting video game scams|url=https://6abc.com/video-games-roblox-robux-fortnight/3603994/|access-date=2024-03-12|website=6abc Philadelphia|language=en}}</ref> U Roblox zajednici postoje ljudi poznati kao "beamers" koji kompromiziraju ''Roblox'' račune kako bi ukrali i prodali njihove artikle na crnom tržištu. Oni koriste različite tehnike, kao što je stvaranje [[phishing]] web stranica ili trikova za dobivanje žrtvinog [[tokena za prijavu]].<ref>{{Citiranje novina|last=published|first=Andy Chalk|date=2022-02-14|title=A new report on Roblox reveals how hackers and scammers are continuing to rip off kids|language=en|work=PC Gamer|url=https://www.pcgamer.com/a-new-report-on-roblox-reveals-how-hackers-and-scammers-are-continuing-to-rip-off-kids/|access-date=2024-03-12}}</ref> Nakon što dobiju pristup žrtvinom računu, ti "beammeri" kradu i potom prodaju vrijedne ograničene predmete u vlasništvu žrtava za valutu stvarnog svijeta ili kriptovalutu putem web-mjesta tržišta ili [[Discord]] chat soba. Žargonski izraz "ozračivanje" obično se koristi za opisivanje cijelog ovog procesa, sa žrtvom koja je "ozračena". Roblox nudi žrtvama hakiranja "povratak" za njihove artikle, iako se to nudi samo jednom po računu.<ref name=":1" /> === Događaji === ''Roblox'' povremeno ugošćuje stvarne i virtualne događaje. Oni su u prošlosti bili domaćini događaja kao što je BloxCon, koji je bio konvencija za obične igrače na platformi.<ref name=":2" /> ''Roblox'' organizira godišnji [[lov na uskršnja jaja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2020-04-07|title=Roblox has an Easter egg hunt to help you through the weekend|url=https://www.canberratimes.com.au/story/6716010/roblox-has-an-easter-egg-hunt-to-help-you-through-the-weekend/|access-date=2024-03-12|website=The Canberra Times|language=en-AU}}</ref> i također je domaćin godišnjeg događaja pod nazivom "Bloxy Awards", ceremonije dodjele nagrada koja također funkcionira kao prikupljanje sredstava. Izdanje Bloxy Awards 2020., održano virtualno na platformi, privuklo je 600 000 gledatelja.<ref>{{Citiranje weba|last=Takahashi|first=Dean|date=2020-03-24|title=Roblox’s in-game Bloxy Awards draw 600,000 spectators|url=https://venturebeat.com/business/robloxs-in-game-bloxy-awards-drawn-4-million-concurrent-players/|access-date=2024-03-12|website=VentureBeat|language=en-US|archive-date=12. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312195804/https://venturebeat.com/business/robloxs-in-game-bloxy-awards-drawn-4-million-concurrent-players/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Writer|first=Rebekah Valentine Senior Staff|date=2020-06-04|title=Roblox's continuing construction of a social, creative space|url=https://www.gamesindustry.biz/robloxs-continuing-construction-of-a-social-creative-space|access-date=2024-03-12|website=GamesIndustry.biz|language=en}}</ref> Godine 2022. "Bloxy Awards" rebrendiran je u "Roblox Innovation Awards".<ref>{{Citiranje weba|last=Doyle|first=Grace|date=2022-07-14|title=Annual Roblox Bloxy Awards revamped into Roblox Innovation Awards|url=https://progameguides.com/roblox/annual-roblox-bloxy-awards-revamped-into-roblox-innovation-awards/|access-date=2024-03-12|website=Pro Game Guides|language=en}}</ref> Roblox Corporation godišnje ugošćuje Roblox Developers Conference, trodnevni događaj samo s pozivnicom u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]] gdje vrhunski kreatori sadržaja na web mjestu uče o nadolazećim promjenama na platformi.<ref>{{Citiranje weba|last=Perez|first=Sarah|date=2019-08-12|title=Roblox announces new game-creation tools and marketplace, $100M in 2019 developer revenue|url=https://techcrunch.com/2019/08/12/roblox-announces-new-game-creation-tools-and-marketplace-100m-in-2019-developer-revenue/|access-date=2024-03-12|website=TechCrunch|language=en-US}}</ref> Tvrtka je također bila domaćin sličnih događaja u [[London|Londonu]] i [[Amsterdam|Amsterdamu]].<ref>{{Citiranje weba|last=Chapple|first=Craig|last2=Content|first2=Head of|date=2019-08-11|title=$100m dev payouts, 1.2 billion hours of engagement a month: What we learned at the Roblox Developers Conference|url=https://www.pocketgamer.biz/news/71372/what-we-learned-at-the-roblox-developer-conference/|access-date=2024-03-12|website=pocketgamer.biz}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Roblox Blog - All the latest news direct from Roblox employees.|url=http://http//https%253A%252F%252Fblog.roblox.com%252F|access-date=2024-03-12|website=Roblox Blog|language=en-US|url-status=dead}}</ref> Roblox se povremeno uključuje u događaje za promociju filmova, poput onih koji se održavaju za promociju [[Wonder Woman 1984]]. i [[Aquaman|Aquamana]].<ref>{{Citiranje weba|last=Takahashi|first=Dean|date=2020-06-25|title=Roblox teams with Warner Bros. and DC on Wonder Woman: The Themyscira Experience|url=https://venturebeat.com/business/roblox-teams-with-warner-bros-and-dc-on-wonder-woman-the-themyscira-experience/|access-date=2024-03-12|website=VentureBeat|language=en-US|archive-date=12. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240312195805/https://venturebeat.com/business/roblox-teams-with-warner-bros-and-dc-on-wonder-woman-the-themyscira-experience/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Crecente|first=Brian|date=2018-12-21|title=How Warner Bros. Uses a Video Game to Fuel Interest in Its Movies|url=https://variety.com/2018/film/news/roblox-warner-bros-movie-crossover-1203094353/|access-date=2024-03-12|website=Variety|language=en-US}}</ref> Godine 2020. Roblox je bio domaćin svog prvog [[Virtualni koncert|virtualnog koncerta]], koji je [[Rolling Stone]] usporedio s virtualnim koncertom američkog repera [[Travis Scott|Travisa Scotta]] u [[Fortnite|''Fortniteu'']],<ref name=":3">{{Citiranje weba|last=Millman|first=Ethan|date=2020-11-10|title=Lil Nas X to Play Virtual Concert on Roblox|url=https://www.rollingstone.com/pro/news/lil-nas-x-roblox-virtual-show-1087921/|access-date=2024-03-12|website=Rolling Stone|language=en-US}}</ref> tijekom kojeg je američki reper Lil Nas X debitirao sa svojom pjesmom "Holiday" publici igrača ''Robloxa''.<ref name=":3" /><ref>{{Citiranje weba|url=https://social.techcrunch.com/2020/11/10/roblox-to-host-its-first-virtual-concert-featuring-lil-nas-x/|access-date=2024-03-12|website=web.archive.org|title=Arhivirana kopija|archive-date=16. studenoga 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201116222741/https://social.techcrunch.com/2020/11/10/roblox-to-host-its-first-virtual-concert-featuring-lil-nas-x/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Rowley|first=Glenn|date=2020-11-10|title=Lil Nas X Will Debut New Single ‘Holiday’ During Virtual Roblox Concert|url=https://www.billboard.com/music/rb-hip-hop/lil-nas-x-roblox-concert-details-9481300/|access-date=2024-03-12|website=Billboard|language=en-US}}</ref> Godine 2021. švedska pjevačica Zara Larsson izvodila je pjesme na virtualnoj zabavi kako bi proslavila reizdanje svog albuma [[Poster Girl]].<ref>{{Citiranje novina|date=2021-05-20|title=Camila Cabello to perform concert on TikTok|language=en-GB|work=BBC Newsround|url=https://www.bbc.com/newsround/57186245|access-date=2024-03-12}}</ref> 17. rujna 2021. održan je virtualni koncert američkog benda [[Twenty One Pilots]].<ref>{{Citiranje weba|last=Takahashi|first=Dean|date=2021-09-08|title=Roblox will launch Twenty One Pilots virtual concert|url=https://venturebeat.com/games/roblox-will-launch-twenty-one-pilots-virtual-concert/|access-date=2024-03-12|website=VentureBeat|language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Aswad|first=Jem|date=2021-09-08|title=Twenty One Pilots to Stage Elaborate Roblox ‘Concert Experience’|url=https://variety.com/2021/digital/news/twenty-one-pilots-21-roblox-concert-experience-1235058749/|access-date=2024-03-12|website=Variety|language=en-US}}</ref> U listopadu 2021. Roblox se udružio s [[Chipotle Mexican Grill]] kako bi dao milijun dolara burritoa za prvih 30 000 ljudi svaki dan u sklopu Chipotleove promocije Halloween Boorito.<ref>{{Citiranje weba|last=Oct. 26|first=Heather Lalley on|last2=2021|title=Chipotle launches a truly ‘virtual’ restaurant via Roblox|url=https://restaurantbusinessonline.com/marketing/chipotle-launches-truly-virtual-restaurant-roblox|access-date=2024-03-12|website=Restaurant Business|language=en}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Videoigre iz 2006.]] [[Kategorija:Videoigre za Windows]] bteowfipdb1p9c8ntp3i296ka2c5zyr Chrysogrammitis 0 761522 7574031 6976982 2026-08-11T08:54:59Z Argo Navis 852 7574031 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Chrysogrammitis'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis = [[Polypodiopsida]] | ordo = [[Polypodiales]] | familia = [[Polypodiaceae]] | subfamilia =[[Grammitidoideae]] | genus ='''''Chrysogrammitis''''' | genus_autorstvo = [[Barbara Sydney Parris|Parris]] | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Chrysogrammitis''''', rod [[Prave paprati|pravih paprati]] (papratnice) iz potporodice ''[[Grammitidoideae]]'',<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1710265287 World Plants (Complete List)], pristupljeno 14. ožujka 2024.</ref> dio porodice ''[[Polypodiaceae]]'', red ''[[Polypodiales]]''. [[Kew]] ovaj rod tretira kao sinonim za ''[[Grammitis]]''.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:17571390-1 Kew, Chrysogrammitis], pristupljeno 14. ožujka 2024.</ref> Postoje 2 vrste u tropskoj [[Azija|Aziji]]. Rod je opisan u Kew Bulletin 53(4): 909. 1998. Tipična je [[Epifitne biljke|epifit]] ''Chrysogrammitis glandulosa'' <small>(J. Sm.) Parris</small>.<ref>[https://www.tropicos.org/name/50134985 Tropicos], pristupljeno 14. ožujka 2024.</ref> == Vrste == # ''[[Chrysogrammitis glandulosa]]'' <small>(J.Sm.) Parris</small> # ''[[Chrysogrammitis musgraviana]]'' <small>(Baker) Parris</small> == Sinonimi == Nema == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Grammitidoideae]] faku5ch5dm9ntb4gnf4lqdyqfmr82mc Archigrammitis 0 761525 7574056 6975745 2026-08-11T09:23:10Z Argo Navis 852 7574056 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Archigrammitis'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Pteridophyta]] | classis = [[Polypodiopsida]] | ordo = [[Polypodiales]] | familia = [[Polypodiaceae]] | subfamilia =[[Grammitidoideae]] | genus ='''''Archigrammitis''''' | genus_autorstvo = [[Barbara Sydney Parris|Parris]] }} '''''Archigrammitis''''' je rod [[Prave paprati|pravih paprati]] (papratnice) iz potporodice ''[[Grammitidoideae]]'',<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1710265287 World Plants (Complete List)], pristupljeno 14. ožujka 2024.</ref>. dio porodice ''[[Polypodiaceae]]'', red ''[[Polypodiales]]''. [[Kew]] ovaj rod tretira kao sinonim za ''[[Grammitis]]''.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77128326-1 Kew, Archigrammitis], pristupljeno 14. ožujka 2024.</ref> Postoji 7 vrsta s Pacifika i Malezije. Rod je opisan u Fern Gazette 19(4): 135–136. 2013. Tipična je ''Archigrammitis friderici-et-pauli'' (Christ) Parris,<ref>[https://www.tropicos.org/name/100388758 Tropicos], pristupljeno 14. ožujka 2024.</ref> vrsta s [[Borneo|Bornea]] i [[Sulawesi]]ja. == Vrste == # ''[[Archigrammitis demissa]]'' <small>(Parris) Parris</small> # ''[[Archigrammitis friderici-et-pauli]]'' <small>(Christ) Parris</small> # ''[[Archigrammitis marquesensis]]'' <small>(Parris) Parris</small> # ''[[Archigrammitis ponapensis]]'' <small>(Copel.) Parris</small> # ''[[Archigrammitis samoensis]]'' <small>(Baker) Parris</small> # ''[[Archigrammitis solomonensis]]'' <small>Parris</small> # ''[[Archigrammitis tahitensis]]'' <small>(C.Chr.) Parris</small> == Sinonimi == Nema == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Grammitidoideae]] 4dbvvxlbbbot9bjd8m8nj0vqog6h7sb Prkosna delta 0 762578 7573601 6965557 2026-08-10T14:44:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573601 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | bg_color = | naslov filma = Prkosna delta | naslov originala = | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = Vesna Ljubić | producenti = | scenarij = Vesna Ljubić | pripovjedač = | glavne uloge = | glazba = Vangelis Papathanassou | snimatelj = | montaža = Mirjana Mitrović | scenografija = Franjo Likar | kostimografija = Franjo Likar | studio = | distributer = Sutjeska film | godina = 1980. | trajanje = | država = Bosna i Hercegovina | jezik = | žanr = | web stranica = | imdb_id = 0081378 }} '''''Prkosna delta''''' je [[igrani film]] [[Vesna Ljubić|Vesne Ljubić]] iz [[1980.]] godine. Radnja filma događa se u mjestu u [[Delta Neretve|delti Neretve]] gdje žive stanovnici južne Hercegovine. U mjestu se smjenjuju vojske i države koje pljačkaju stanovništvo i pale mjesto, a stanovništvo trpi česte poplave, bolesti i suše. Prokopavanje tunela prema moru spasilo bi mjesto od čestih poplava i seoska djevojka u potrazi je za eksplozivom.<ref>{{Citiranje weba|title=Udruženje filmskih radnika u Bosni i Hercegovini|url=https://bhfilm.ba/bs/film/638|url-status=dead|access-date=2024-04-06|website=bhfilm.ba|language=bs-BA|archive-date=6. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406175146/https://bhfilm.ba/bs/film/638}}</ref> Film je prikazan na 26. [[Pulski filmski festival|Pulskom filmskom festivalu]] i tom je prigodom nagrađen Zlatnom arenom za ton.<ref>{{Citiranje weba|title=PRKOSNA DELTA|url=https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1789.html|access-date=2024-04-06|website=pulafilmfestival.hr|archive-date=6. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240406175146/https://pulafilmfestival.hr/2019/pulafilmfestival.hr/en/filmovi/1789.html|url-status=dead}}</ref> Na festivalu u Bergamu film je nagrađen nagradom za film. jezik.<ref>{{Citiranje weba|title=LJUBIĆ, Vesna - Filmska enciklopedija|url=https://filmska.lzmk.hr/clanak/ljubic-vesna|access-date=2024-04-06|website=filmska.lzmk.hr}}</ref> == Glavne uloge == *[[Gorica Popović]] *[[Ante Vican]] *[[Ivan Klemenc]] *[[Jadranka Matković]] *[[Spaso Papac]] *[[Saša Selenić]] *[[Boro Begović]] *[[Ines Fančović]] *[[Žarko Mijatović]] *[[Darko Tatić]] *[[Veljko Mandić]] *[[Michael Boonstra]] *[[Bećir Klapuh]] *[[Drago Grabnar]] == Izvori == {{izvori}} {{mrva-film}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi 1980-ih]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] 88bvcgsbc9rhbn261zq05vrtcg9e62z Reli Hrvatska 2024. 0 763062 7573916 6985099 2026-08-11T01:57:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573916 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Croatia Rally 2021 Ban Jelacic Square.jpg|240px|mini|desno|Reli Hrvatska]] '''Reli Hrvatska 2024.''' ([[engleski|eng]]. '''Croatia Rally 2024.''') moto je utrka za [[reli]] [[automobil]]e koja se održala tijekom četiri dana od 18. do [[21. travnja]] [[2024.]]<ref>[https://www.wrc.com/a/news/w26854_Revealed:2024WRCCalendar 2024 WRC Calendar] WRC Preuzeto 17. travnja 2024. </ref> To je bilo četrdeset osmo održavanje natjecanja [[INA Delta Rally|Relija Hrvatska]] te četvrta utrka [[Svjetsko prvenstvo u reliju|Svjetskog prvenstva u reliju]] 2024., Svjetskog prvenstva u reliju-2 i Svjetskog prvenstva u reliju-3. Događaj je ujedno bio i druga runda Svjetskog juniorskog prvenstva u reliju 2024. [[Elfyn Evans]] i Scott Martin bili su branitelji pobjednika relija 2023. Njihov tim, [[Toyota]] Gazoo Racing WRT, bio je branitelj pobjednika od strane proizvođača. Yohan Rossel i Valentin Sarreaud bili su branitelji pobjednika relija u kategoriji WRC-2. Eamonn Kelly i Conor Mohan bili su branitelji pobjednika relija u kategoriji WRC-3 i juniorskom prvenstvu. Pobijedio je Francuz [[Sébastien Ogier]] u Toyoti GR Yaris Rally1 s vremenom 2:40:23.6 ispred Velšanina [[Elfyn Evans|Elfyna Evansa]] u istoj marki automobila s vremenom 2:40:33.3, a treći je bio [[Thierry Neuville]] iz Belgije u vozilu Hyundai i20 N Rally1 s vremenom 2:41:09.4. == Natjecatelji == [[Datoteka:Ogier Rajd Chorwacji 20224.png|240px|mini|desno|[[Sébastien Ogier]] na Reliju Hrvatska 2024.]] [[Datoteka:Thierry Neuville - Rajd Chorwacji 2024.png|240px|mini|desno|[[Thierry Neuville]] na Reliju Hrvatska 2024.]] {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" ! Br.<ref>wrc.com:[https://enhance-storage-stack-prod-wrcmediafilestorage-g3z2hg3urwff.s3.amazonaws.com/25b159ad-3844-47bc-9e2f-659733bf6467_wrccroatiaentry-list2024.pdf Entry list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240421094036/https://enhance-storage-stack-prod-wrcmediafilestorage-g3z2hg3urwff.s3.amazonaws.com/25b159ad-3844-47bc-9e2f-659733bf6467_wrccroatiaentry-list2024.pdf |date=21. travnja 2024. }} WRC Preuzeto 17. travnja 2024.</ref> ! Vozač ! Suvozač ! Automobil |- | colspan="4" style="background:#EAECF0; text-align:center" | '''[[Svjetsko prvenstvo u reliju|Svjetsko prvenstvo u reliju (Rally1)]]''' |- ! align="center" | 8 | {{Z|EST}} [[Ott Tänak]] | {{Z|EST}} Martin Järveoja | [[Hyundai i20 N Rally1]] |- ! align="center" | 9 | {{Z|NOR}} [[Andreas Mikkelsen]] | {{Z|NOR}} Torstein Eriksen | [[Hyundai i20 N Rally1]] |- ! align="center" | 11 | {{Z|BEL}} [[Thierry Neuville]] | {{Z|BEL}} Martijn Wydaeghe | [[Hyundai i20 N Rally1]] |- ! align="center" | 13 | {{Z|LUX}} [[Grégoire Munster]] | {{Z|BEL}} Louis Louka | [[Ford Puma Rally1]] |- ! align="center" | 16 | {{Z|FRA}} [[Adrien Fourmaux]] | {{Z|FRA}} Alexandre Coria | [[Ford Puma Rally1]] |- ! align="center" | 17 | {{Z|FRA}} [[Sébastien Ogier]] | {{Z|FRA}} Vincent Landais | [[Toyota GR Yaris Rally1]] |- ! align="center" | 18 | {{Z|JPN}} [[Takamoto Katsuta]] | {{Z|IRL}} Aaron Johnston | [[Toyota GR Yaris Rally1]] |- ! align="center" | 33 | {{Z|GBR}} [[Elfyn Evans]] | {{Z|GBR}} Scott Martin | [[Toyota GR Yaris Rally1]] |- | colspan="4" style="background:#EAECF0; text-align:center" | '''[[Svjetsko prvenstvo u reliju|Svjetsko prvenstvo u reliju (Rally2)]]''' |- ! align="center" | 20 | {{Z|FRA}} Yohan Rossel | {{Z|FRA}} Arnaud Dunand | Citroën C3 Rally2 |- !21 | {{Z|FIN}} Sami Pajari | {{Z|FIN}} Enni Mälkönen | Toyota GR Yaris Rally2 |- ! align="center" | 22 | {{Z|ESP}} Pepe López | {{Z|ESP}} David Vázquez Liste | Škoda Fabia RS Rally2 |- ! align="center" | 23 | {{Z|BUL}} Nikolay Gryazin | <small>[[FIA]]</small><!-- Sperrung Russland int. Gerichtshof --> Konstantin Aleksandrov | Citroën C3 Rally2 |- !24 | {{Z|EST}} Georg Linnamäe | {{Z|GBR}} James Morgan | Toyota GR Yaris Rally2 |- ! align="center" | 25 | {{Z|FRA}} Nicolas Ciamin | {{Z|FRA}} Yannick Roche | Hyundai i20 N Rally2 |- ! align="center" | 26 | {{Z|FIN}} Lauri Joona | {{Z|FIN}} Janni Hussi | Škoda Fabia RS Rally2 |- ! align="center" | 27 | {{Z|FIN}} Emil Lindholm | {{Z|FIN}} Reeta Hämäläinen | Hyundai i20 N Rally2 |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Utrke svjetskog prvenstva u reliju|Hrvatska]] [[Kategorija:Međunarodna natjecanja u reliju u Hrvatskoj]] eara7inzclch9l3sh7zbbv8ozrwlzen Regularna velika loža Belgije 0 764093 7573912 7441924 2026-08-11T01:30:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573912 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = Regularna velika loža Belgije |izvorno ime = Grande Loge Régulière de Belgique<br>Reguliere Grootloge van België |logo = GLRB-logo.png |veličina = 210px |logo opis = |skraćenica = GLRB / RGLB |moto = |utemeljena = [[15. lipnja]] [[1979.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = |prestala postojati = |tip = [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] |središte = [[Bruxelles]] |ključni ljudi = |lokacija = [[Belgija]] |broj članova = |web stranica = {{URL|https://rglb.net/en/|rglb.net}} }} '''Regularna velika loža Belgije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Reguliere Grootloge van België'') je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarska]] [[velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]]. Osnovana je [[1979.]] godine. == Povijest == [[Velika loža Belgije|Veliku ložu Belgije]] osnovalo je [[1959.]] godine pet masonskih loža izdvojenih iz [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]] (osnovan 1833.) koje su [[Regularno slobodno zidarstvo|težile regularnosti]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/?page_id=227|title=Quelle est l’histoire de la Grande Loge de Belgique?|access-date=2024-06-27|website=glb.be|language=fr}}</ref> Sa sobom su povukli i [[#Škotski red|Vrhovno vijeće za Belgiju]]. Velika loža Belgije je priznata kao regularna velika loža [[1965.]] godine od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. U prvih 20 godina rada osnovali su sedam loža, a među njima i dvije u [[Bruxelles]]u, "Unija" (1962.) i "Tri prstena" (1975.), dvije u [[Waterloo]]u, "Markiz od Gagesa" (1977.) i "Tri cigle" (1979.), kao i Ložu "Salomonovi učenici" (1968.) u Leuven, "Budućnost i nada" (1972.) u [[Charleroi|Charlerou]] i Ložu "Wijngaerdenranck" (1973.) u Aarschotu.<ref name=":1"/> Loža "Vitez Ramsay" je osnovana [[1964.]] godine u Saint-Germain-en-Laye ([[Île-de-France]]) pod zaštitom [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] da bi se već [[1967.]] preselila u Maubeuge ([[Hauts-de-France]]). Loža se ponovo seli i to [[1970.]] godine u Bruxelles kada prelazi i pod zaštitu Velike lože Belgije. Godine [[1978.]] se ponovo seli, sada u Waterloo.<ref name=":10">{{Citiranje weba|url=https://chevalierramsay.be/lodge-history/|title=History of the Chevalier Ramsay Lodge|access-date=2024-06-27|website=chevalierramsay.be|language=en}}</ref> Velika loža Belgije je [[1979.]] godine izgubila [[Regularno slobodno zidarstvo|priznanje regularnosti]] od Ujedinjene velike lože Engleske, [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]], [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] i drugih velikih loža. Nakon toga spomenutih devet loža s 333 člana pod zaštitom Velike lože Belgije se izdvajaju te [[15. lipnja]] 1979. godine formiraju '''Regularnu veliku ložu Belgije'''. Sa sobom su povukli i Vrhovno vijeće za Belgiju. Novouspostavljena velika loža do kraja 1979. godine osniva još tri lože, dvije u Bruxellesu ("Savršeno prijateljstvo" br. 11 i "Ivan Ruysbroeck" br. 12) te Ložu "Dugi trg" br. 10 u Charlerou.<ref name=":1"/> Tijekom [[1980-ih]] osnovano je 11 novih loža. U Bruxelles su [[1980.]] godine osnovane dvije lože, "Cedar" i "Godfrey de Saint-Omer". Iste godine su osnovane još četri lože: "Vjernost" u [[Gent]]u, "Akacija" u [[Kortrijk]]u, "Drevne dužnosti" u [[Antwerpen]]u i "François-Charles de Velbrück" u [[Liège|Liègu]]. Godine 1982. osnovane su dvije lože, "Konstantna vjernost" u Mechelenu ([[Antwerpen (pokrajina)|Pokrajina Antwerpen]]) i "Savršeno bratstvo" u [[Mons]]u. Druga loža u Antwerpenu, Loža "Eendracht 1764.", osnovana je 1985. godine. Loža "Zlatno runo" je osnovana 1988. godine u Vilvoordeu ([[Flamanski Brabant]]). Godine [[1989.]] osnovana je Loža "Svjetlost Ardena" u Ferrièresu ([[Liège (pokrajina)|Pokrajina Liège]]) dok se Loža "Vitez Ramsay" vratila u Bruxelles.<ref name=":10"/><ref name=":1"/> Tijekom [[1990-ih]] osnovano je 13 novih loža. Godine [[1990.]] osnovana je Loža "Sambre i Meuse" u [[Namur]]u. Sljedeće godine, [[1991.]], osnovane su tri lože: "Uvijek vjerni" u Charleroiju, "Vjera i ljubav" u [[Gent]]u te "Sveti Ivan od dina" u Koksijdeu ([[Zapadna Flandrija]]). U [[1993.]] godini osnovane su dvije lože, "Karlo Lorenski" u Nivellesu ([[Valonski Brabant]]) i [[Istraživačka loža|istraživačka]] Loža "Masonska umjetnost" u Bruxellesu. Loža "Eendracht 1764." osnovana je [[1995.]] godine u [[Brugge]]u, iste godine kada i Loža "Sunce" u Antwerpenu te Loža "Atanor" u Gentu. Godine [[1997.]] osnovane su dvije lože: "Pitagora" u Antwerpenu koja radi na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] i Loža "Putovanje na istok" u Bruxellesu koja radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]]. Posljednje dvije lože osnovane tijekom 1990-ih su Loža "Sv. Žan svjetlo Lorensko" u Arlonu (belgijska [[Luxembourg (Belgija)|Pokrajina Luxembourg]]) i Loža "Orao s Patmosa" u Tournaiju ([[Hainaut (pokrajina)|Pokrajina Hainaut]]), obje [[1998.]] godine.<ref name=":1"/> Tijekom [[2000-ih]] osnovano je deset novih loža. U [[2000.]] godini osnovane su lože "Sedam stupova" u [[Liège]]u i "Euklid" u Gentu. Godine [[2001.]] osnovane su lože "Pod Hermesovim plaštom" u Bruxellesu i St-Jan aan 't Veer 41 u Stokkemu. Sljedeće lože osnovane su [[2005.]] godine: "Iris" u Liègeu, "Aurora" u Oudenaardeu ([[Istočna Flandrija]]) i "Delta Collinesa" u Flobecqu (Pokrajina Hainaut). U [[2007.]] godini osnovana je Loža "Vernesovo kamenje" u Péruwelzu (Pokrajina Hainaut), a [[2008.]] godine Loža "Zlatna mamuza", druga u Namuru. Posljednja loža osnovana u ovom razdoblju je "Svjetlost i bratstvo" u Charleroiju [[2009.]] godine.<ref name=":1"/> Tijekom [[2010-ih]] osnovano je 14 novih loža. Godine [[2010.]] osnovane su lože "Sveti Ivan u ter Heideu" u Turnhoutu ([[Antwerpen (pokrajina)|Pokrajina Antwerpen]]), "Spinoza" u Oostendeu ([[Zapadna Flandrija]]), "Pravi prijatelji" u Retinneu (Pokrajina Liège) te "William Preston – Ekvinocij" u Genappeu (Valonski Brabant). Godine [[2011.]] osnovana je Loža "Zrno pšenice" u [[Hasselt]]u, dok su [[2012.]] godine u Bruxellesu osnovane dvije lože: "Anatolija" koja radi na [[Turski jezik|turskom jeziku]] i "Astraea" br. 0. U [[2013.]] godini osnovane su lože "Graditelji tihih gradova u Flandrijskim poljima" u Ploegsteertu (Pokrajina Hainaut) i "Spokoj" u Péruwelzu. Godine [[2014.]] u Bruxellesu osnovana je Loža "Europa" koja je dio [[Međunarodni simpozij loža "Europa"|lanca istoimenih loža]]. Loža "Diskretni Carski" osnovana je [[2016.]] godine u Aalstu (Istočna Flandrija), "Atena" je osnovana [[2017.]] godine u Louvain-la-Neuve (Valonski Brabant), a "Ryckevelde" i "Sveti Ivan od bedema" osnovane su [[2018.]] godine u Dammeu (Zapadna Flandrija) i Bincheu (Pokrajina Hainaut).<ref name=":1"/> U [[2020-ih|2020-im]], nakon [[Pandemija COVID-19|pandemije koronavirusa]], osnovane su dvije lože. U Tienenu ([[Flamanski Brabant]]) je [[2022.]] osnovana Loža "Jacob van Gobertingen", dok je [[2024.]] godine u Bincheu ([[Hainaut (pokrajina)|Pokrajina Hainaut]]) osnovana Loža "Sveti Ivan Krstitelj", treća loža u Belgiji koja radi na engleskom jeziku.<ref name=":1"/> == Ustroj == Sjedište Regularne velike lože Belgije je u [[Bruxelles]]u. Velika loža ima svoj [[časopis]], ''Acta Macionica''. === Lože === {{Lokacijska karta+ |Belgija |float=right |width=450 |caption=[[Orijent (slobodno zidarstvo)|Orijenti]] Regularne velike lože Belgije |places= {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.846667 |long=4.3525 |label=[[Bruxelles]] |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.4 |long=4.433333 |label=[[Charleroi]] |position=top }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.4 |long=4.166667 |label=[[Binche]] |position=bottom }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.454722 |long=3.9525 |label=[[Mons]] |position= left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.516667 |long=3.583333 |label=[[Péruwelz]]|position=left }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.605556 |long=3.388056 |label=[[Tournai]]|position= left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.733333 |long=3.733333 |label=[[Flobecq]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.724444 |long=2.878056 |label=[[Ploegsteert]] |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.717469 |long=4.397911 |label=[[Waterloo]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.667778 |long=4.611667 |label=[[Louvain-la-Neuve|Louvain]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.583333 |long=4.316667 |label=[[Nivelles]] |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.6 |long=4.45 |label=[[Genappe]] |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.639722 |long=5.570556 |label=[[Liège]] |position= left }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.633333 |long=5.7 |label=[[Retinne]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.4 |long=5.6 |label=[[Ferrières]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.466667 |long=4.866667 |label=[[Namur]] |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=49.683333 |long=5.816667 |label=[[Arlon]]|position= left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.217778 |long=4.400278 |label=[[Antwerpen]]|position= top }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.316667 |long=4.95 |label=[[Turnhout]]|position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.027778 |long=4.480556 |label=[[Mechelen]]|position= top }} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.053611 |long=3.725278 |label=[[Gent]] |position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.938333 |long=4.039167 |label=[[Aalst]] |position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.85 |long=3.6 |label=[[Oudenaarde]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.208889 |long=3.224167 |label=[[Brugge]]|position= bottom}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.25 |long=3.266667 |label=[[Damme]] |position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.1 |long=2.65 |label=[[Koksijde]] |position= bottom}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.8275 |long=3.265833 |label=[[Kortrijk]]|position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.225833 |long=2.919444 |label=[[Oostende]]|position= left}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.983333 |long=4.833333 |label=[[Aarschot]]|position= top}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.883333 |long=4.7 |label=[[Leuven]]|position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.8 |long=4.933333 |label=[[Tienen]]|position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.933333 |long=4.416667 |label=[[Vilvoorde]]|position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=50.93 |long=5.3375 |label=[[Hasselt]] |position= right}} {{Lokacijska karta točka |Belgija |lat=51.033333 |long=5.733333 |label=[[Dilsen-Stokkem]] |position= top}} }} U 2024. godini pod zaštitom ove velike lože radi 62 [[Masonska loža|lože]] raspoređenih prema [[Belgijske regije|Belgijskim regijama]]:<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=https://rglb.net/en/lodges/|title=Lodges|access-date=2024-06-26|website=rglb.net|language=en, fr, nl}}</ref> * 26 loža u [[Valonija|Valoniji]] (Valonska regija), od kojih je 13 u [[Hainaut (pokrajina)|Pokrajini Hainaut]] (četiri u [[Charleroi|Charleroju]], po dvije u Bincheu, [[Mons]]u, Péruwelzu te po jedna u Tournaiju, Flobecqu i Ploegsteertu), po pet loža je u [[Valonski Brabant|Valonskom Brabantu]] (dvije u [[Waterloo]]u te po jedna u Louvain-la-Neuveu, Nivellesu i Genappeu) i [[Liège (pokrajina)|Pokrajini Liège]] (tri u [[Liège|Liègu]] i jedna u Retinneu i Forrièresu), dvije su u [[Namur (pokrajina)|Pokrajini Namur]] (obje u [[Namur]]u), a u [[Luxembourg (Belgija)|Pokrajini Luxembourg]] je jedna loža (Arlon). * 23 lože u [[Flandrija|Flandriji]] (Flamanska regija), od kojih je po šest u [[Antwerpen (pokrajina)|Pokrajini Antwerpen]] (četiri u [[Antwerpen]]u te po jedna u Turnhoutu i Mechelenu) i [[Istočna Flandrija|Istočnoj Flandriji]] (četiri u [[Gent]]u te po jedna u Aalstu i Oudenaardeu), pet loža je u [[Zapadna Flandrija|Zapadnoj Flandriji]] ([[Brugge]], Damme, Koksijde, [[Kortrijk]] i Oostende), četiri lože su u [[Flamanski Brabant|Flamanskom Brabantu]] (Aarschot, Leuven, Tienen i Vilvoorde) a dvije su u [[Limburg (Belgija)|Limburgu]] ([[Hasselt]] i Stokkem). * 13 loža u [[Bruxelles]]u ([[Regija glavnoga grada Bruxellesa]]). Na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] rade 33 lože, devet od 13 loža u Bruxellesu i 24 od 26 loža u Valoniji:<ref name=":1"/> * Loža "Astraea" (''Loge Astraea'') br. 0, Bruxelles – nosi naziv po Astraeji, djevičanskoj božici pravde u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. * Loža "Unija" (''Loge L'Union'') br. 1, Bruxelles – osnovana je pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Velike lože Belgije]]. * Loža "Budućnost i nada" (''Loge L'Avenir et l'Espérance'') br. 5, Charleroi – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. * Loža "Tri prstena" (''Loge Les Trois Anneaux'') br. 7, Bruxelles – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. * Loža "Markiz od Gagesa" (''Loge Le Marquis de Gages'') br. 8, Waterloo – nosi naziv po François Bonaventure Joseph du Mont, utemeljitelju organiziranog slobodnog zidarstva 1770. godine u [[Povijest Nizozemske|tadašnjoj Nizozemskoj]]; osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.marquisdegagesglrb.sitew.be/|title=Loge "Le Marquis de Gages"|access-date=2024-07-01|website=sitew.be|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=45e Anniversaire de la R. L. Le Marquis de Gages N°8 à l'O de Waterloo (Les Carnets du Marquis)|year=2022|isbn=979-8802339718|location=Waterloo|language=fr}}</ref> * Loža "Tri cigle" (''Loge Les Trois Briques'') br. 9, Waterloo – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. * Loža "Dugi trg" (''Loge Le Carré Long'') br. 10, Charleroi * Loža "Savršeno prijateljstvo" (''Loge La Parfaite Amitié'') br. 11, Bruxelles<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.param.be/|title=La Parfaite Amitié 11 Brussels|access-date=2024-07-01|website=param.be|archive-url=https://web.archive.org/web/20060629200900/http://www.param.be/|archive-date=2006-06-29|url-status=dead|language=fr}}</ref> * Loža "François-Charles de Velbrück" (''Loge François-Charles de Velbrück'') br. 16, Liège – nosi naziv po François-Charlesu de Velbrücku, knezu-biskupu Liègea u 18. stoljeću. * Loža "Cedar" (''Loge Le Cèdre'') br. 17, Bruxelles – nosi naziv po [[Crnogorična šuma|crnogoričnom]] stablu [[cedar]]. * Loža "Godfrey de Saint-Omer" (''Loge Geoffroi de Saint Omer'') br. 18, Bruxelles – nosi naziv po flamanskom vitezu Godfreyju de Saint-Omeru, suosnivaču [[Templari|Reda vitezova templara]]. * Loža "Savršeno bratstvo" (''Loge La Parfaite Fraternité'') br. 20, Mons * Loža "Svjetlost Ardena" (''Loge La Lumière des Ardennes'') br. 24, Ferrières – nosi naziv po [[Ardeni|Ardeniju]], području u zapadnoj Europi. * Loža "Sambre i Meuse" (''Loge Sambre et Meuse'') br. 25, Namur – nosi naziv po rijekama [[Sambre]] i [[Meuse (rijeka)|Meuse]] na čijem se ušću nalazi grad [[Namur]]. * Loža "Uvijek vjerni" (''Loge Semper Fidelis'') br. 26, Charleroi * Loža "Karlo Lorenski" (''Loge Charles de Lorraine'') br. 29, Nivelles – nosi naziv po francuskom kardinalu Karlu [[Vojvodina Lorena|Lorenskom]]. * Loža "Masonska umjetnost" (''Loge Ars Macionica'') br. 30, Bruxelles – [[istraživačka loža]] * Loža "Sv. Žan svjetlo Lorensko" (''Loge Saint-Jean Lumière de Lorraine'') br. 36, Arlon – nosi naziv po francuskom kardinalu Žanu [[Vojvodina Lorena|Lorenskom]]. * Loža "Orao s Patmosa" (''Loge L'Aigle de Patmos'') br. 37, Tournai<ref>{{Citiranje weba|url=https://patmos.be/|title=L'Aigle de Patmos|access-date=2024-07-01|website=patmos.be|language=fr}}</ref> – nosi naziv po nadimku [[Ivan Evanđelist|sv. Ivana Evanđeliste]]. * Loža "Sedam stupova" (''Loge Les Sept Piliers'') br. 38, Liège * Loža "Pod Hermesovim plaštom" (''Loge Sous le Voile d'Hermès'') br. 40, Bruxelles – nosi naziv po [[Hermes Trismegistos|Hermesu Trismegistosu]]. * Loža "Iris" (''Loge Iris'') br. 42, Liège – nosi naziv po latinskom nazivu za cvijet [[perunika]] koji je simbol grada [[Liège]]a. * Loža "Delta Collinesa" (''Loge Le Delta des Collines'') br. 45, Flobecq<ref>{{Citiranje weba|url=http://deltadescollines.org/|title=Loge maçonnique Le Delta des Collines|access-date=2024-07-01|website=deltadescollines.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180809190334/http://deltadescollines.org/|archive-date=2018-08-09|url-status=dead|language=fr}}</ref> – nosi naziv po Collinesu, području u [[Hainaut (pokrajina)|pokrajini Hainaut]]. * Loža "Vernesovo kamenje" (''Loge Les Pierres des Vernes'') br. 46, Péruwelz * Loža "Zlatna mamuza" (''Loge L'Éperon d'Or'') br. 47, Namur<ref>{{Citiranje weba|url=https://leperondor.org/|title=Une Loge pratiquant le Rite Écossais Rectifié au sein de la GLRB à Namur, Belgique 2023|access-date=2024-07-01|website=leperondor.org|language=fr|archive-date=1. srpnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240701072105/https://leperondor.org/|url-status=dead}}</ref> – nosi naziv po jahačkoj opremi [[mamuza]]ma. * Loža "Svjetlost i bratstvo" (''Loge Lumière et Fraternité'') br. 48, Charleroi * Loža "Pravi prijatelji" (''Loge Les Vrais Amis'') br. 51, Retinne * Loža "William Preston – Ekvinocij" (''Loge William Preston – Equinoxe'') br. 52, Genappe – nosi naziv po škotskom masonu Williamu Prestonu te [[Ravnodnevica|ravnodnevici]], astronomskom trenutku. * Loža "Graditelji tihih gradova u Flandrijskim poljima" (''Loge Builders of the Silent Cities in Flanders Fields'') br. 55, Ploegsteert – nosi naziv po Loži "Graditelji tihih gradova" (''Builders of The Silent Cities Lodge'') br. 4948 iz [[London]]a.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.buildersofthesilentcities.org.uk/news-0014.html|title=Junior Warden is the New Worshipful Master of Builders of the Silent Cities Lodge No.55 & Wreath Laying Ceremony at the Menin Gate on Rememberance Day|access-date=2024-06-27|website=buildersofthesilentcities.org.uk|language=en|archive-date=12. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241212161937/http://www.buildersofthesilentcities.org.uk/news-0014.html|url-status=dead}}</ref> * Loža "Spokoj" (''Loge Sérénité'') br. 56, Péruwelz * Loža "Europa" (''Loge Europa'') br. 57, Bruxelles – nosi naziv po kontinentu [[Europa]] i dio je [[Međunarodni simpozij loža "Europa"|lanca istoimenih masonskih loža]] koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.isel-europe.org/|title=International Europe Lodges Symposium|access-date=2024-06-27|website=isel-europe.org|language=en}}</ref> * Loža "Atena" (''Loge Athena'') br. 59, Louvain-la-Neuve<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.loge-athena.be/|title=La loge Maçonnique Athena de Louvain-la-neuve|access-date=2024-07-01|website=loge-athena.be|language=fr}}</ref> – nosi naziv po [[Atena (mitologija)|Ateni]], božici mudrosti u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. * Loža "Sveti Ivan od bedema" (''Loge Saint Jean des Remparts'') br. 61, Binche Na [[Nizozemski jezik|nizozemskom jeziku]] rade 23 lože, jedna od 13 loža u Bruxellesu i 22 od 23 lože u Flandriji:<ref name=":1"/> * Loža "Salomonovi učenici" ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge Les Disciples de Salomon'') br. 2, Leuven<ref>{{Citiranje weba|url=https://lesdisciplesdesalomon.be/|title=Loge Les Disciples de Salomon, Leuven|access-date=2024-06-27|website=lesdisciplesdesalomon.be|language=nl}}</ref> – osnovana je pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Velike lože Belgije]]. * Loža "Wijngaerdenranck" (''Loge De Wijngaerdenranck'') br. 6, Aarschot<ref>{{Citiranje weba|url=https://loge-dewyngaerdenranck.org/|title=Van harte welkom op de website van de Vrijmetselaars Loge “ De Wyngaerdenranck” nr 6 in het Oosten, Aarschot|access-date=2024-06-26|website=loge-dewyngaerdenranck.org|language=nl}}</ref> – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. * Loža "Ivan Ruysbroeck" (''Loge Jan van Ruysbroeck'') br. 12, Brussels<ref>{{Citiranje weba|url=http://janvanruysbroeck.org/welkom.shtml|title=Vrijmetselaarsloge Jan Van Ruysbroeck|access-date=2024-07-01|website=janvanruysbroeck.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160317203945/http://janvanruysbroeck.org/welkom.shtml|archive-date=2016-03-17|url-status=dead|language=nl}}</ref> – nosi naziv po blaženom Ivanu Ruysbroecku. * Loža "Vjernost" ([[Francuski jezik|fran.]] [[:nl:La Fidélité (loge)|''Loge La Fidélité'']] ) br. 13, Gent * Loža "Akacija" (''Loge Acacia'') br. 14, Kortrijk<ref>{{Citiranje weba|url=https://vrijmetselarijkortrijk.com/|title=Reguliere vrijmetselarij in Kortrijk|access-date=2024-07-01|website=vrijmetselarijkortrijk.com|language=nl}}</ref> – nosi naziv po biljci [[Akacija (slobodno zidarstvo)|akacija]]. * Loža "Drevne dužnosti" (''Loge De Oude Plichten'') br. 15, Antwerpen<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.deoudeplichten.be/|title=De Oude Plichten|access-date=2024-07-01|website=deoudeplichten.be|language=nl}}</ref> * Loža "Konstantna vjernost" ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge La Constante Fidélité'') br. 19, Mechelen<ref> {{Citiranje weba|url=http://www.laconstantefidelite.org/|title=Welkom bij La Constante Fidélité.|access-date=2024-07-01|website=laconstantefidelite.org|language=nl}}</ref> * Loža "Eendracht 1764." (''Loge De Eendraght 1764'') br. 22, Antwerpen – nosi naziv po nizozemskoj [[Škuna|škuni]] ''Eendraght''. * Loža "Zlatno runo" (''Loge Het Gulden Vlies'') br. 23, Vilvoorde<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.hetguldenvlies.org/|title=De loge Het Gulden Vlies|access-date=2024-07-01|website=hetguldenvlies.org|language=nl}}</ref> – nosi naziv po [[Zlatno runo|Zlatnom runu]] iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. * Loža "Vjera i ljubav" ([[:nl:Fides et Amor|''Loge Fides et Amor'']]) br. 27, Gent<ref>{{Citiranje weba|url=https://fidesetamor.be/|title=Fides et Amor - Reguliere Vrijmetselarij in Gent|access-date=2024-07-01|website=fidesetamor.be|language=nl}}</ref> * Loža "Sveti Ivan od dina" (''Loge Sint-Jan ter Duinen'') br. 28, Koksijde * Loža "Savršena jednakost 1765." ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge La Parfaite Egalité 1765'') br. 31, Brugge<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.laparfaiteegalite1765.be/|title=La Parfaite Egalité 1765|access-date=2024-06-26|website=laparfaiteegalite1765.be|language=nl}}</ref> * Loža "Atanor" ([[:nl:Athanor Loge|''Loge Athanor'']]) br. 32, Gent<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.loge-athanor.be/|title=Achtbare loge Athanor n° 32|access-date=2024-07-01|website=loge-athanor.be|language=nl}}</ref> – nosi naziv po atanoru, [[peć]]i u [[Alkemija|alkemiji]]. * Loža "Sunce" (''Loge De Zon'') br. 34, Antwerpen<ref>{{Citiranje weba|url=https://logedezon.org/|title=Loge De Zon, Oosten Antwerpen|access-date=2024-07-01|website=logedezon.org|language=nl}}</ref> – nosi naziv po [[Sunce|Suncu]], zvijezdi u centru našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. * Loža "Euklid" (''Loge Euclides'') br. 39, Gent – nosi naziv po antičkom grčkom matematičaru [[Euklid]]u. * Loža "Sveti Ivan u 't Veeru" (''Loge St-Jan aan 't Veer'') br. 41, Stokkem<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sintjanaantveer.be/|title=Sint Jan aan 't Veer - Stokkem|access-date=2024-06-26|website=sintjanaantveer.be|language=nl}}</ref> * Loža "Aurora" (''Loge Aurora'') br. 44, Oudenaarde – nosi naziv po drugom nazivu za [[Polarna svjetlost|polarnu svjetlost]]. * Loža "Sveti Ivan u ter Heideu" (''Loge Sint-Jan ter Heide'') br. 49, Turnhout<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.sintjanterheide.org/|title=De Loge Sint Jan ter Heide Oosten Turnhout is een jonge maçonnieke werkplaats gesitueerd in het hartje van de Kempen|access-date=2024-06-26|website=sintjanterheide.org|language=nl}}</ref> * Loža "Spinoza" (''Loge Spinoza'') br. 50, Oostende<ref>{{Citiranje weba|url=https://spinoza-rglb.org/index.php/nl-be/|title=A∴ L∴ Spinoza nr. 50, O∴ Oostende|access-date=2024-07-01|website=spinoza-rglb.org|language=nl}}</ref> – nosi naziv po filozofu [[Baruch de Spinoza|Baruchu de Spinozi]]. * Loža "Zrno pšenice" (''Loge De Graankorrel'') br. 53, Hasselt<ref>{{Citiranje weba|url=https://loge-degraankorrel.org/|title=Loge "De Graankorrel"|access-date=2024-07-01|website=loge-degraankorrel.org|language=nl}}</ref> – nosi naziv po biljci [[pšenica]]. * Loža "Diskretni Carski" ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge La Discrète Impériale'') br. 58, Aalst – nosi naziv po aalstskoj loži utemeljenoj 1764. godine. * Loža "Ryckevelde" (''Loge Ryckevelde'') br. 60, Damme – nosi naziv po dvorcu Ryckevelde pored Dammea. * Loža "Jacob van Gobertingen" (''Loge Jacob van Gobertingen'') br. 62, Tienen – nosi naziv po Jacobu van Thienenu (također van Gobertingen), flamanskom arhitekti s početka 15. stoljeća. Na drugim stranim jezicima radi šest loža, tri u [[Bruxelles]]u te po jedna u [[Mons]]u, [[Antwerpen]]u i Bincheu:<ref name=":1"/> * Loža "Kralj Leopold I." ([[Engleski jezik|engl.]] ''King Leopold Ist Lodge'') br. 3, Mons – nosi naziv po kralju [[Leopold I. Belgijski|Leopold I.]] koji je bio mason; radi na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]; osnovana je kao loža br. 24 pod zaštitom [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Velike lože Belgije]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://kingleopold1.info/index.php|title=King Leopold 1st Lodge No. 3|access-date=2024-06-27|website=kingleopold1.info|language=en}}</ref> * Loža "Vitez Ramsay" ([[Engleski jezik|engl.]] ''Chevalier Ramsay Lodge'') br. 4, Bruxelles – nosi naziv po škotsko-francuskom piscu i masonu [[Andrew Michael Ramsay|Andrewu Michaelu Ramsayju]]; radi na engleskom jeziku. Osnovana je kao loža br. 85 pod zaštitom [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]], godine 1970. je prešla u Veliku ložu Belgije kao loža br. 29.<ref>{{Citiranje weba|url=https://chevalierramsay.be/|title=Chevalier Ramsay Lodge|access-date=2024-06-27|website=chevalierramsay.be|language=en}}</ref> * Loža "Pitagora" (''Loge Pythagoras'') br. 33, Antwerpen – nosi naziv po antičkom grčkom matematičaru [[Pitagora|Pitagori]]; radi na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]]. * Loža "Putovanje na istok" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Loge Zur Morgenlandfahrt'') br. 35, Bruxelles<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurerei.be/|title=Freimaurer Loge "Zur Morgenlandfahrt" No. 35 im Orient Brüssel, Belgien|access-date=2024-07-01|website=freimaurerei.be|archive-url=https://web.archive.org/web/20080305082511/http://www.freimaurerei.be/|archive-date=2008-03-05|url-status=dead|language=de}}</ref> – radi na [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Zur_Morgenlandfahrt|title=Zur Morgenlandfahrt|access-date=2024-07-01|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}</ref> * Loža "Anatolija" ([[Turski jezik|turs.]] ''Anadolu Locası'') br. 54, Bruxelles<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.anadolu54.be/|title=Welcome to Lodge Anadolu N. 54|website=Anadolu54.be|archive-url=https://web.archive.org/web/20170503125436/http://www.anadolu54.be/|archive-date=2017-05-03|url-status=dead|language=en}}</ref> – nosi naziv po pokrajini [[Anatolija]] u [[Turska|Turskoj]]; radi na [[Turski jezik|turskom jeziku]]. * Loža "Sveti Ivan Krstitelj" ([[Engleski jezik|engl.]] ''Saint John the Baptist Lodge'') br. 63, Binche – nosi naziv po [[Ivan Krstitelj|Ivanu Krstitelju]]; radi na engleskom jeziku. U okviru ove velike lože radile su i * Loža nepoznatog imena br. 21 * Loža nepoznatog imena br. 43 === Uprava === Regularnom velikom ložom Belgije upravlja [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Grand Maitre''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Grootmeester'') koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su: {{div col|colwidth=25em}} * Charles Wagemans (1979. – ?.) * René Constant (?. – ?.) * Maurice Mees (1987. – 1989.) * Jacques Van de Calseyde ([[Vršitelj dužnosti|v. d.]], 1989.) * Louis De Bouvère (1989. – 1999.) * Paul Cosyns (1999. – 2002.) * Piet van Brabant (2002. – 2005.) * Alexandre Cleven (2005. – 2008.) * Eli Peeters (2008. – 2014.) * Jacques François (2014. – 2018.) * Daniel Bauwens (2018. – 2024.) * Benoît Jadot (od 2024.) {{div col end}} === Međunarodna suradnja === Regularna velika loža Belgije sudjeluje u radu [[Svjetska konferencija regularnih masonskih velikih loža|Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža]]. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 180 [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://rglb.net/en/international/|title=List of Regular Grand Lodges Recognized by the Regular Grand Lodge of Belgium.|access-date=2024-06-26|website=rglb.net|language=en, fr, nl}}</ref> === Obredi === Regularna velika loža Belgije upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] na [[Slobodnozidarski redovi|dodatna tijela i redove]]. [[Obred (slobodno zidarstvo)|Obredi]] koji se rade u plavoj loži su:<ref name=":1"/> {{div col|colwidth=33em}} * [[Francuski obred|Moderni (francuski) obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u 20 [[Masonska loža|loža]]; * [[Škotski obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u 16 loža; * [[Francuski obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u 12 loža; * [[Ispravljeni škotski obred]] (samo prva tri stupnja) – radi se u 8 loža; * [[Emulacijski obred]]; * [[Schröderov obred]] – [[Velika loža Njemačke|njemačka inačica]], radi se u jednoj loži; * [[Turski obred]] – prilagođeni obred [[Velika loža Turske|Velike lože Turske]], radi se u jednoj loži; * Newyorški obred – radi se u jednoj loži; * Kalifornijski obred – prilagođeni obred [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kalifornija|Velike lože Kalifornije]], radi se u jednoj loži; * [[Filozofski škotski obred]] – radi se u jednoj loži. {{div col end}} == Pridružena tijela i redovi == Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] Regularna velika loža Belgije provodi kroz [[Slobodnozidarski redovi|pridružena tijela i redove]] od kojih svaki predstavlja jedan [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] a na temelju potpisanih konkordata. * Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Belgiju ([[Francuski jezik|fran.]] ''Suprême Conseil du Rite écossais ancien et accepté pour la Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo.]] ''Opperraad voor België van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus'') – nadležno za rad [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]]. * Veliki kapitel Svetog kraljevskog luka Belgije (''Grand Chapitre de Belgique de l'Ordre de la Sainte Arche royale''; ''Grootkapittel van het Heilig Koninklijk Gewelfvan België'') – nadležan za rad [[Sveti kraljevski luk|Svetog kraljevskog luka]]. * Veliki priorat Belgije i njegove prefekture Australije (''Grand Prieuré de Belgique et ses Préfectures d'Australie''; ''Grootpriorij van België en haar Prefecturen in Australië''; [[Engleski jezik|engl.]] ''Great Priory of Belgium and its Prefectures in Australia'') – nadležan za rad [[Ispravljeni škotski obred|Ispravljenog škotskog obreda]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.gpbel.org/en/welcome-to-the-great-priory-of-belgium-and-its-prefectures-in-australia-2/|title=Welcome to the Great Priory of Belgium and its Prefectures in Australia|access-date=2024-06-27|website=gpbel.org|language=en, fr, nl|archive-date=20. lipnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620023427/https://www.gpbel.org/en/welcome-to-the-great-priory-of-belgium-and-its-prefectures-in-australia-2/|url-status=dead}}</ref> *Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Belgiji: **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Pokrajinska velika loža majstora masona znaka Belgije (''Grande Loge de district des maîtres maçons de marque de Belgique'', ''District Grootloge van Merkmeesters in België'') – nadležno za stupnjeve [[Red majstora znaka|Majstora znaka]] i [[Mornar kraljevske arke|Mornara kraljevske arke]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://markdistrict.be/|title=District Grand Lodge of Mark Master Masons of Belgium|access-date=2024-08-12|website=markdistrict.be|language=en, nl, fr}}</ref> **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Beneluška divizija Slobodnozidarskog i vojnog reda crvenog križa cara Konstatina i redova svetog Groba i svetog Ivana Evanđelista Engleske i Walesa i njegovih divizija i prekomorskih konkalava (''Benelux Division for Masonic and Military Order of the Red Cross of Constantine and the Orders of the Holy Sepulchre and of St John the Evangelist for England & Wales & its Divisions & Conclaves overseas'') – nadležan za rad [[Crveni križ cara Konstatina|Crvenog križa cara Konstatina]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://rcc-benelux.info/|title=The Masonic and Military order of the Red Cross of Constantine and the Orders of the Holy Sepulchre and St. John the Evangelist Benelux Division|access-date=2024-07-10|website=rcc-benelux.info|language=en}}</ref> **{{Z|ŠKO}} Velika loža Kraljevskog reda Škotske ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of the Royal Order of Scotland'') – nadležno za rad [[Kraljevski red Škotske|Kraljevskog reda Škotske]]. **{{Z|ENG}}{{Z|WAL}} Sjevernoeuropska pokrajina Cijenjenog društva slobodnih zidara, grubih zidara, zidograditelja, krovopokrivača, popločavača, žbukera i opečara (''Grand Assemblage of Worshipful Society of Free Masons, Rough Masons, Wallers, Slaters, Paviors, Plaisterers and Bricklayers'') – nadležno za rad [[Operativno zidarstvo|Operativnog zidarstva]]. === Škotski red === {{glavni|nl:Opperraad voor België van de Aloude en Aangenomen Schotse Ritus}} Vrhovno vijeće za Belgiju je osnovano [[1817.]] godine. === Red majstora znaka === {{glavni|nl:District Grootloge van Merkmeesters in België}} Velika pokrajinska loža majstora masona znaka Belgije je osnovana [[1996.]] godine te je [[pokrajinska velika loža]] u sastavu [[Ujedinjena velika loža Engleske#Pridružena tijela i redovi|Velika loža majstora masona znaka Engleske i Walesa]]. == Vidi još == * [[Popis masonskih velikih loža u Europi]] * [[Popis regularnih velikih loža]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://rglb.net/en/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Velike lože|Belgije]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Belgiji]] 8hiqrqg0swrlq79r0k2henbjrlntec9 Regionalna vaterpolo liga za žene 0 764331 7573909 6971750 2026-08-11T01:24:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 7; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573909 wikitext text/x-wiki {{mrva-vaterpolo}} '''Regionalna vaterpolo liga za žene'''<ref>https://ezadar.net.hr/sport/2784545/pocinje-regionalna-vaterpolska-liga-za-zene/</ref> Prva sezona natjecanja bila je 2018.<ref>https://ezadar.net.hr/sport/2784545/pocinje-regionalna-vaterpolska-liga-za-zene/</ref><ref>https://www.srbijasport.net/n/44411/dunav-liga-krece-od-decembra</ref> Prve utakmice prvog izdanja regionalne lige odigrane su 23. i 24. veljače 2018. u Zagrebu.<ref>https://ezadar.net.hr/sport/2784545/pocinje-regionalna-vaterpolska-liga-za-zene/</ref> Radilo se o natjecanju za žene unutar [[Jadranska liga|Jadranske lige]].<ref>https://ezadar.net.hr/sport/2784545/pocinje-regionalna-vaterpolska-liga-za-zene/</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/vaterpolistkinje-zvezde-i-mladosti-igraju-za-trofej-regionalne-lige-u-dubrovniku/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://rwp-league.com/results/index.php?page=group&phase=88&id=Turniri&ln=it |title=Arhivirana kopija |access-date=3. svibnja 2024. |archive-date=3. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503041320/https://rwp-league.com/results/index.php?page=group&phase=88&id=Turniri&ln=it |url-status=dead }}</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/vaterpolistkinje-crvene-zvezde-ubedljive-mladost-bolja-od-vojvodine/</ref> Nakon prvog izdanja lige srpski klubovi pridružili su se te godine osnovanoj [[Dunavska vaterpolska liga|Dunavskoj ligi]].<ref>https://www.srbijasport.net/n/44411/dunav-liga-krece-od-decembra</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/za-vikend-8-9-decembra-na-bazenu-milan-gale-muskatirovic-startuje-triglav-liga/</ref><ref>https://www.vaterpolovesti.com/2018/09/28/klubovi-iz-srbije-madjarske-i-rumunije-oformili-regionalnu-ligu-za-zene/</ref> == Popis klubova koji su sudjelovali (2018. – 2020.) == :''U zagradi je godina prvog sudjelovanja.'' :''Poredani abecedno prvo po sjedištu kluba pa zatim po nazivu, preskačući oznaku vrste kluba.'' :<s>ugašeni klubovi</s> ;Hrvatska * ''ŽVK Bura'', [[Split]] (2018.) * ''VK Jadran Split'', [[Split]] (2020.) * ''OVK POŠK'', [[Split]] (2018./19.) * ''ŽAVK Mladost'', [[Zagreb]] (2018.) ;Srbija * ''ŽVK Crvena zvezda'', [[Beograd]] (2018.) * ''VK Palilula'', [[Beograd]] (2018./19.) * ''VK Vojvodina'', [[Novi Sad]] (2018.) == Izdanja == ;Kazalo :''* U zagradi je broj klubova, odnosno država, koji je inicijalno trebao sudjelovati u Ligi; izbačeni ili odustali.'' {| class="wikitable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA; font-size:90%" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|Lokacija<br>završnog<br>turnira ! rowspan=2|Godina ! rowspan=2|Broj *<br>država ! colspan=2|Broj * klubova ! rowspan=2|Prvaci !!rowspan=2|rez. !!rowspan=2|#2 !!#3 !!#4<!--zbog doigravanja za prvaka--> ! rowspan=2|#1 nakon osnovnog dijela ! rowspan=2|Ref |-align=center !liga !!doigr. !colspan=2|polufinalisti <!-- |- | ||202./2. || || || || || || || || || | --> |- style="white-space: nowrap;" |{{ZD|HRV}}Zagreb ||2020. ||2 ||4 ||– ||ŽAVK Mladost<br>[2–1–0] ||– ||Palilula<br>[2–0–1] ||Crvena zvezda ||Jadran || — |<ref>https://www.srbijasport.net/league/4881-rvl--a1/games</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://rwp-league.com/results/index.php?page=team&id=180&ln=en&comp=44 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. svibnja 2024. |archive-date=3. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503041318/https://rwp-league.com/results/index.php?page=team&id=180&ln=en&comp=44 |url-status=dead }}</ref> |- style="white-space: nowrap;" |{{ZD|HRV}}Zagreb ||2018./19. ||2 ||4 ||2 ||ŽAVK Mladost ||10:7 ||Palilula ||OVK POŠK ||Crvena zvezda ||ŽAVK Mladost [6–0–0] |<ref>https://www.srbijasport.net/league/4352-rvl--a1</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://rwp-league.com/results/index.php?page=team&id=180&ln=en&comp=40 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. svibnja 2024. |archive-date=3. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503041318/https://rwp-league.com/results/index.php?page=team&id=180&ln=en&comp=40 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://rwp-league.com/results/index.php?page=group&phase=97&id=&ln=it |title=Arhivirana kopija |access-date=3. svibnja 2024. |archive-date=3. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503041716/https://rwp-league.com/results/index.php?page=group&phase=97&id=&ln=it |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.srbijasport.net/league/4353-rvl--play-off</ref><ref>https://www.vaterpolovesti.com/2019/03/03/mladost-i-palilula-u-finalu-regionalne-lige-za-zene/</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/za-vikend-8-9-decembra-na-bazenu-milan-gale-muskatirovic-startuje-triglav-liga/</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/pocela-regionalna-liga-za-zene-palilula-bolja-od-zvezde-dve-pobede-mladosti/</ref> |- |{{ZD|HRV}}Dubrovnik ||2018. ||2 ||3(4) ||2 ||ŽAVK Mladost ||12:11 ||{{nowrap|Crvena zvezda}} ||Vojvodina ||Bura ||ŽAVK Mladost [5–0–0] |<ref>https://ezadar.net.hr/sport/2784545/pocinje-regionalna-vaterpolska-liga-za-zene/</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://rwp-league.com/results/index.php?page=group&phase=88&id=Turniri&ln=it |title=Arhivirana kopija |access-date=3. svibnja 2024. |archive-date=3. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503041320/https://rwp-league.com/results/index.php?page=group&phase=88&id=Turniri&ln=it |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://rwp-league.com/results/index.php?page=group&phase=89&id=&ln=it |title=Arhivirana kopija |access-date=3. svibnja 2024. |archive-date=3. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503041715/https://rwp-league.com/results/index.php?page=group&phase=89&id=&ln=it |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://rwp-league.com/results/index.php?page=team&id=180&ln=en&comp=35 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. svibnja 2024. |archive-date=3. svibnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503164623/https://rwp-league.com/results/index.php?page=team&id=180&ln=en&comp=35 |url-status=dead }}</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/mladost-pobedila-crvenu-zvezdu-vojvodina-bolja-od-bure/</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/zvezda-pobedila-vojvodinu-i-plasirala-se-u-finale-regionalne-lige/</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/novi-duel-zvezde-i-mladosti-za-titulu-u-dubrovniku-regionalna-liga-za-vaterpolistkinje/</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/zvezda-ispustila-3-vaterpolistkinje-mladosti-sampionke-regionalne-lige/</ref><ref>https://hvs.hr/rvl-za-vaterpolistice-mladostasicama-jos-jedan-naslov/</ref><ref>https://waterpoloclubredstar.org/vaterpolistkinje-crvene-zvezde-ubedljive-mladost-bolja-od-vojvodine/</ref> |} === Vječna ljestvica === <small>''zaključno sa izdanjem 2020. ''</small> {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !{{ZD|}} !!Klub !!Sjedište !!Prvak !!Drugi !!TOP4 !!Ostali nazivi; Napomene <!-- |- |{{ZD|}} ||[[]] ||[[]] || || || ||<small> '' --> |- |{{ZD|HRV}} ||ŽAVK Mladost ||[[Zagreb]] ||3 ||0 ||– ||<small> '' |- |{{ZD|SRB}} ||Palilula ||[[Beograd]] ||0 ||2 ||– ||<small> '' |- |{{ZD|SRB}} ||Crvena zvezda ||[[Beograd]] ||0 ||1 ||– ||<small> '' |} ==Nagrade== {| class=wikitable style="text-align:left; margin:auto" ! Sezona ! MVP ! Najbolji strijelac |- | 2020. |{{ZD|HRV}} Filipa Petrić (ŽAVK Mladost) ||{{ZD|}} () |- | 2018./19. |{{ZD|}} () ||{{ZD|}} () |- | 2018. |{{ZD|}} () ||{{ZD|}} () |- |} ==Vidi== * [[Dunavska vaterpolska liga]] * [[Jadranska vaterpolska liga]] == Vanjske poveznice == *[https://rwp-league.com/ RVL] *[https://regionalnavaterpololiga.com/ RVL 2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240402211026/https://www.regionalnavaterpololiga.com/ |date=2. travnja 2024. }} ==Izvori== {{izvori}} {{Europski klupski vaterpolo}} [[Kategorija:Europska regionalna klupska vaterpolska natjecanja]] jzbndy9qi91g2lxvyri63m21sbus19h Crnokrpica 0 766494 7574059 7020330 2026-08-11T09:25:26Z Argo Navis 852 7574059 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Crnokrpica | slika = Telescopus-fallax-Croatia-Pasman-1.jpg | slika_opis = Rukovanje odraslom crnokrpicom s otoka Pašmana | status = LC | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Reptilia]] | ordo = [[Squamata]] | subordo = [[Serpentes]] | familia = ''[[Colubridae]]'' | genus = ''[[Telescopus]]'' | species = '''''T. fallax''''' | dvoimeno = ''Telescopus fallax'' | dvoimeno_autorstvo = [[Friedrich Ludwig Fleischmann|Fleischmann]], [[1831.]] }} '''Crnokrpica''' ili '''pjegava crnokrpica''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Telescopus fallax'') [[Zmije|zmija]] je iz [[Porodica (biologija)|porodice]] [[Guževi|guževa]]<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Jelić |first=Dušan |date=22. prosinca 2008. |title=Zmije u Hrvatskoj |url=https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |url-status=live |access-date=12. rujna 2024. |website=HAOP |archive-url=https://web.archive.org/web/20240912154634/https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/specificni-dokumenti/publikacije/brosure/Zmije_u_Hrvatskoj_brosura.pdf |archive-date=12. rujna 2024. |language=hr }}</ref> koja živi u [[Sredozemlje|Sredozemlju]] i [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]]. == Rasprostranjenost == Javlja se u [[Italija|Italiji]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Albanija|Albaniji]], obalnoj [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Hercegovina|Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], južnoj [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Turska|Turskoj]], [[Malta|Malti]], [[Cipar|Cipru]], [[Iran|Iranu]], [[Irak|Iraku]], [[Libanon|Libanonu]], [[Sirija|Siriji]], [[Izrael|Izraelu]], južnoj [[Rusija|Rusiji]] (u regiji Kavkaza), [[Armenija|Armeniji]], [[Gruzija|Gruziji]] i [[Azerbajdžan|Azerbajdžanu]]. == Ekologija i biologija == Hrani se uglavnom [[Macaklini|macaklinima]] i [[Gušteri|gušterima]]. Zmiju se nalazi u grmlju, na otvorenom, u šumama, na plažama i na stablima ili zidovima kuća. Aktivna je uglavnom od ožujka do studenog, iako može biti aktivna i tijekom zimskih mjeseci. Zmija polaže 5 do 15 jaja, obično u lipnju ili srpnju, a mladi se izlegu krajem ljeta. Zrelost dostiže s otprilike 3 do 4 godine starosti, a maksimalni životni vijek može biti između 24 i 33 godine, pri čemu mužjaci žive dulje od ženki. Smatra se da je prosječna duljina generacije oko 5 godina.<ref name=iucn>{{Citiranje časopisa | last=Bowles | first=Philip | title = ''Telescopus fallax'' | date = 2024 | url=https://www.iucnredlist.org/species/61449/137844938 | access-date = 12. rujna 2024. | journal=The IUCN Red List of Threatened Species | language=en}}</ref> Crnokrpice mogu doseći duljinu do 100 cm.<ref> {{Citiranje knjige |last=Geniez | first=Philippe | url=https://www.google.com/books/edition/_/ymhADwAAQBAJ?hl=en&gbpv=1&pg=PA191&dq=European+cat+snake | title=Snakes of Europe, North Africa and the Middle East: A Photographic Guide | date=2018-05-08 | publisher=Princeton University Press | page=193 | language=en}}</ref> == Podvrste == Priznato je 5 podvrsta: * ''Telescopus fallax fallax'' <small>(Fleischmann, 1831.),</small> ujedno i jedina poznata podvrsta u Hrvatskoj * ''Telescopus fallax cyprianus'' <small>(Barbour i Amaral, 1927.)</small> * ''Telescopus fallax iberus'' <small>(Eichwald, 1831.)</small> * ''Telescopus fallax pallidus'' <small>(Stepanek, 1944.)</small> * ''Telescopus fallax syriacus'' <small>(Boettger, 1880.)</small> == Otrovnost == Crnokrpica se ne smatra prijetnjom ljudima.<ref name=":0"/> == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Telescopus fallax head.jpg |Glava crnokrpice Datoteka:Mediterranean Cat Snake.jpg |Jedinka s otoka Malte Datoteka:Teleskopus fallax 20.JPG |Viseći s drvenog štapa Datoteka:Cat Snake (Bighi, Malta).jpg |Crnokrpica s guštericom ''[[Podarcis filfolensis]]'' </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.inaturalist.org/observations?subview=map&taxon_id=64078 Opažanja], [[iNaturalist]] [[Kategorija:Guževi]] mt0mdgypcgr3axxa1xz5iqrwzjn3umx RK Ivan Mikanovci 0 768085 7573782 7521045 2026-08-10T19:39:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573782 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Ivan | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Ivan-Mikanovci | nadimak = | godina osnivanja = 2017. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] | sezona = [[2. HRL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = <!-- | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= --> }} '''RK "Ivan"''' ('''''RK Ivan-Mikanovci; Ivan; Ivan Mikanovci; Ivan Stari Mikanovci''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Stari Mikanovci|Starih Mikanovaca]], [[Vukovarsko-srijemska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2024./25. ''RK "Ivan-Mikanovci"'' se natjecao u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|"2. HRL – Istok"]]'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|trećeg stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] * prvaci: 2024./25., 2025./26. ; 3. HRL – Istok *prvaci: 2022./23. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Ivan / Ivan Mikanovci |- |[[3. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||9 ||16 ||14 ||0 ||2 ||543 ||404 ||28 || || || |- |[[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] || ||7. ||10 ||18 ||8 ||0 ||10 ||573 ||593 ||16 || || || |- |[[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||14 ||1 ||3 ||588 ||490 ||29 || || || |- |[[2. HRL 2025./26.|2025./26.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||17 ||0 ||1 ||619 ||464 ||34 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Stari Mikanovci]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/rkivan.mikanovci/about ''RK IVAN - Mikanovci'', facebook stranica] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-ivan-mikanovci/ sportilus.com, ''Rukometni klub Ivan Mikanovci''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240730151927/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-ivan-mikanovci/ |date=30. srpnja 2024. }} == Izvori == <small> * [https://sportalo.hr/ivan-mikanovci-sjajan-primjer-rada-s-mladim-rukometasima/ sportalo.com, ''Ivan-Mikanovci sjajan primjer rada s mladim rukometašima''], objavljeno 17. studenog 2020., pristupljeno 30. srpnja 2024. * [https://vinkulja.hr/galerija-sezona-iz-snova-rk-ivana-kontinuirani-uspon-i-izvrsnost-u-natjecanjima/ vinkulja.hr, ''GALERIJA Sezona iz snova RK Ivana: Kontinuirani uspon i izvrsnost u natjecanjima''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240730151929/https://vinkulja.hr/galerija-sezona-iz-snova-rk-ivana-kontinuirani-uspon-i-izvrsnost-u-natjecanjima/ |date=30. srpnja 2024. }}, objavljeno 3. ožujka 2024., pristupljeno 30. srpnja 2024. * [https://novosti.hr/rk-ivan-novi-je-drzavni-rukometni-prvak-do-13-godina-starosti/ novosti.hr, ''RK IVAN novi je državni rukometni prvak do 13 godina starosti!''], objavljeno 2. lipnja 2023., pristupljeno 30. srpnja 2024. * [https://moje-djakovo.com/rk-ivan-mikanovci-prvak-hrvatske-u-kategoriji-do-13-godina/ moje-djakovo.com, ''RK Ivan-Mikanovci prvak Hrvatske u kategoriji do 13 godina!''], objavljeno 2. lipnja 2023., pristupljeno 30. srpnja 2024. * [https://budica.info/rk-ivan-mikanovci-treci-u-hrvatskoj-ivano-orlovic-mvp-zavrsnice/ budica.info, ''RK IVAN-Mikanovci treći u Hrvatskoj, Ivano Orlović MVP završnice!''], objavljeno 14. lipnja 2024., pristupljeno 30. srpnja 2024. * [https://www.poslovna.hr/lite/rk-ivan/1564469/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB IVAN-MIKANOVCI] * [https://search.bisnode.hr/hr/1231328/rk-ivan/ bisnode.hr, RUKOMETNI KLUB IVAN-MIKANOVCI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240730151927/https://search.bisnode.hr/hr/1231328/rk-ivan/ |date=30. srpnja 2024. }} * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-ivan/Detaljno/704395 fininfo.hr, RK IVAN (RUKOMETNI KLUB IVAN-MIKANOVCI)] {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Ivan Mikanovci, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]] [[Kategorija:Stari Mikanovci]] a9f3803rdckkch4klr3jokk5lva7y1n Sairocarpus 0 768890 7574060 7210883 2026-08-11T09:28:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574060 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sairocarpus'' | slika = Nuttal's Snapdragon - Elfin Forest 2.jpg | slika_opis = ''Sairocarpus nuttallianus'', [[Tipična vrsta|tip.]] | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Antirrhinoideae]] | genus = '''''Sairocarpus''''' | genus_autorstvo = [[David Andrew Sutton|D.A. Sutton]] }} '''''Sairocarpus''''' je biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30020795-2 Kew], pristupljeno 24. kolovoza 2024.</ref>, dio potporodice ''[[Antirrhinoideae]]''. Sastoji se od 10 vrsta bilja zapada Sjeverne Amerike. Tipična je ''Antirrhinum nuttallianum'' <small>Benth. ex A. DC.</small>, <ref>[https://www.tropicos.org/name/50101129 Tropicos], pristupljeno 24. kolovoza 2024.</ref> sinonim za ''Sairocarpus nuttallianus''. == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinsko]] ime roda dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]] sairos, uvijene stražnje usne da bi se vidjeli zubi, i karpos, voće, možda aludirajući na zakrivljene zube kapsula<ref name="Flora ">[http://floranorthamerica.org/Sairocarpus Flora of North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240824145052/http://floranorthamerica.org/Sairocarpus |date=24. kolovoza 2024. }}, pristupljeno 24. kolovoza 2024.</ref> == Opis == Rod Sairocarpus se ponekad tretira kao podrod ''[[Antirrhinum]]a'' (D. M. Thompson 1988; M. Wetherwax i Thompson 2012). Sairocarpus je rod [[Novi svijet|Novog svijeta]] koji se razlikuje od Antirrhinuma [[Stari svijet|Starog svijeta]] po manjim [[cvjetovi]]ma, disjunktnoj distribuciji i osnovnom broju kromosoma x = 8 prema R.K.Oyami i D.A.Baumu (2004.) i P.Vargasu et al. (2004). Dodatna studija generičkih ograničenja može biti opravdana budući da je potpunije uzorkovanje ITS-a, uključujući sve vrste Sairocarpusa u području flore (M. Fernández-Mazuecos et al. 2013.), otkrilo da je Sairocarpus polifiletičan ako se prepoznaju ''[[Gambelia]]'', ''[[Howelliella]]'', ''[[Mohavea]]'' i ''[[Neogaerrhinum]]''. Druge segregacije Antirrhinuma samo u Novom svijetu su ''Gambelia'', ''Howelliella'', ''Mohavea'', ''Neogaerrhinum'' i ''[[Pseudorontium]]''; mogu se razlikovati od Sairocarpusa po plodovima s jednakim lokulama. Biljke ''Mohavea'' i ''Pseudorontium'' također imaju prepoznatljive krilate sjemenke. Neke vrste Sairocarpusa imaju filiformne, vijugave grane, obično na distalnim dijelovima [[Stabljika|stabljike]]. Ove grane obavijaju obližnje predmete dajući dodatnu potporu ovim biljkama sa slabim [[stabljika]]ma. Kleistogamni i hazmogamni cvjetovi se proizvode u nekim vrstama Sairocarpusa. Kleistogamni cvjetovi obično se formiraju rano u sezoni te su manji i bljeđi od hazmogamnih cvjetova. Kod vrsta s vijugavim granama, kleistogamni cvjetovi obično se nalaze blizu glavne stabljike. Plodovi kleistogamnih cvjetova obično su manji i imaju manje sjemenki od onih hazmogamnih cvjetova. <ref name="Flora "/> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Sairocarpus cornutus]]'' <small>(Benth.) D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus costatus]]'' <small>(Wiggins) D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus coulterianus]]'' <small>(Benth.) D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus kingii]]'' <small>(S.Watson) D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus multiflorus]]'' <small>D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus nuttallianus]]'' <small>(Benth.) D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus subcordatus]]'' <small>(A.Gray) D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus vexillocalyculatus]]'' <small>(Kellogg) D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus virga]]'' <small>(A.Gray) D.A.Sutton</small> # ''[[Sairocarpus watsonii]]'' <small>(Vasey & Rose) D.A.Sutton</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Antirrhininae]] bw6h21mfxj6zz2r6l4qbehuayu5sl9u Pseudorontium 0 768963 7573709 7210882 2026-08-10T17:51:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573709 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pseudorontium'' | slika = Pseudorontium cyathiferum 168135580.jpg | slika_opis = ''P. cyathiferum'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Plantaginaceae]] | subfamilia = [[Antirrhinoideae]] | genus = '''''Pseudorontium''''' | genus_autorstvo = (A.Gray) Rothm. | species = ''P. cyathiferum'' | subspecies = | dvoimeno = ''Pseudorontium cyathiferum'' | dvoimeno_autorstvo = (Benth.) Rothm. }} '''''Pseudorontium''''' je biljni rod iz porodice [[Trpučevke|trpučevki]] <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:37949-1 Kew], pristupljeno 26. kolovoza 2024.</ref>, dio potporodice ''[[Antirrhinoideae]]''. Jedina vrsta je ''H. ovata'', [[Jednogodišnje biljke|jednogodišnji]] kalifornijski endem. == Etimologija == [[Latinski jezik|Latinsko]] ime roda dolazi od grčkog pseudo, lažni i roda ''[[Orontium]]'', aludirajući na sličnost sjemena.<ref name="Flora ">[http://floranorthamerica.org/Pseudorontium Flora of North America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240909004153/http://floranorthamerica.org/Pseudorontium |date=9. rujna 2024. }}, pristupljeno 26. kolovoza 2024.</ref> == Opis == [[Jednogodišnje biljke|Jednogodišnja]] je biljka slična ''[[Mohavea|Mohavei]]'' po tome što ima krilate sjemenke, ali R.K.Oyama i D.A.Baum (2004.) i P.Vargas et al. (2004.) otkrili su da je ''Pseudorontium'' pozicioniran znatno izvan taksona koji se obično uključuju u ''[[Antirrhinum]]'' i u užem (D.A.Sutton 1988.) i u širem (D.M.Thompson 1988.) smislu. ITS rezultati u M.Fernández-Mazuecos et al. (2013) smjestili su Pseudorontium i Mohaveu u različite kladuse; Pseudoroncij je bio [[Galvezia|Galvezijina]] sestra. Viseće, kuglaste čahure, ekscentrično krilate sjemenke i nedostatak grana koje se uvijaju razlikuju ''P. cyathiferum'' od vrste ''[[Sairocarpus]]''. x = 13. <ref name="Flora "/> <gallery> Pseudorontium cyathiferum 241879896.jpg|''P. cyathiferum'' Pseudorontium cyathiferum 241879855.jpg|''P. cyathiferum'' </gallery> == Sinonimi == * ''Antirrhinum chytrospermum'' <small>A.Gray</small>; Proc. Amer. Acad. Arts 12: 81 (1877) * ''Antirrhinum cyathiferum'' <small>Benth.</small>; Bot. Voy. Sulphur: 40 (1844) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Antirrhininae]] ayx6c4fbq0z4ogmgqkqyf7n94976bro RK Gospić 0 768997 7573775 7520322 2026-08-10T19:25:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573775 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Gospić | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Gospić | nadimak = | godina osnivanja = 1997. | godina prestanka rada = | dvorana = ''GSD "Gospić"'', [[Gospić]] | kapacitet dvorane = 1.500 | trener = | liga = 3. HRL – Zapad | sezona = [[3. HRL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = <!-- | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= --> }} '''RK "Gospić"''' ('''''RK Gospić; Gospić''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Gospić]]a, [[Ličko-senjska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. ''"Gospić"'' se natjecao u ''"3. HRL – Zapad"'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|četvrtog stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == [[Rukomet]] se u [[Gospić]]u organizirano igrao između 1948. i 1978. godine. <br> Nakon više desetljeća, 1997. godine je osnovan '''''RK "Gospić"''''', koji otad neprekidno djeluje. <br> Seniori kluba se pretežno ligaški natječu u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Zapad]]'' i ''3. HRL – Zapad''. U sezoni 2021./22. ''Gospić'' se natjecao u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]]''. == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Zapad]] * prvaci: ''2020./21.'' * drugoplasirani: 2022./23. ; 3. HRL – Zapad * prvaci: 2006./07., 2025./26. * drugoplasirani: 2001./02. (''Zapad 2''), 2024./25. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Gospić |- |[[2. HRL 1997./98.|1997./98.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Zapad]] || ||10. ||13 ||24 ||8 ||0 ||16 ||532 ||633 ||15 (-1) || || || |- |[[2. HRL 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||8. ||10 ||18 ||7 ||0 ||11 ||34 |411 ||13 (-1) || || || |- |[[2. HRL 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||13. ||14 ||26 ||4 ||3 ||19 ||415 ||852 ||11 || || || |- |[[2. HRL 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||13. ||13 ||24 ||0 ||0 ||24 ||380 ||836 ||0 || || || |- |[[3. HRL 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. HRL – Zapad 2 || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||19 ||1 ||6 ||710 ||552 ||39 || || || |- |[[3. HRL 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HRL – Zapad || ||13. ||13 ||24 ||0 ||0 ||24 ||319 ||913 ||0 || || || |- |[[3. HRL 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HRL – Zapad 2 || ||4. ||15 ||28 ||16 ||2 ||10 ||862 ||819 ||34 || ||<small> ''3. HRL – Zapad || |- |[[3. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HRL – Zapad 2 || ||6. ||15 ||28 ||18 ||2 ||8 ||837 ||704 ||37 (-1) || || || |- |[[3. HRL 2005./06.|2005./06.]] ||III. ||3. HRL – Zapad || ||6. ||14 ||28 ||16 ||1 ||9 ||858 ||708 ||33 || || || |- |[[3. HRL 2006./07.|2006./07.]] ||III. ||3. HRL – Zapad || ||bgcolor="gold"|1. ||15 ||28 ||27 ||0 ||1 ||1020 ||720 ||54 || || || |- |[[2. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HRL – Zapad || ||11. ||12 ||22 ||2 ||1 ||19 ||507 ||725 ||5 || || || |- |[[2. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||12. ||12 ||22 ||0 ||0 ||22 ||461 ||814 ||0 || || || |- |[[3. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||5. ||14 ||26 ||18 ||0 ||8 ||812 ||671 ||36 || || || |- |[[3. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||17 ||1 ||4 ||763 ||613 ||35 || || || |- |[[3. HRL 2011./12.|2012./12.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||13. ||13 ||24 ||4 ||0 ||20 ||663 ||800 ||8 || || || |- |[[3. HRL 2012./13.|2012./13.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||9. ||13 ||24 ||8 ||2 ||14 ||651 ||730 ||18 || || || |- |[[3. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||9. ||11 ||20 ||5 ||0 ||15 ||523 ||675 ||10 || || || |- |[[3. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||7. ||9 ||16 ||7 ||1 ||8 ||478 ||497 ||15 || || || |- |[[3. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||6. ||9 ||16 ||7 ||1 ||8 ||381 ||427 ||15 || || || |- |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||8. ||10 ||18 ||6 ||0 ||12 ||495 ||562 ||12 || || || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||10. ||10 ||18 ||3 ||0 ||15 ||441 ||584 ||6 || || || |- |[[3. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||7. ||12 ||22 ||9 ||1 ||12 ||628 ||666 ||19 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |''[[2. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||bgcolor="gold"|''1. ||9 ||''7 ||''6 ||''0 ||''1 ||''250 ||''209 ||''12 || ||<small> prekinuto zboga pandemije COVID-19 || |- |[[1. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Jug]] || ||10. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||640 ||709 ||14 || || |- |[[2. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||16 ||0 ||2 ||587 ||527 ||32 || || || |- |[[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HRL – Zapad || ||10. ||10 ||18 ||5 ||0 ||13 ||497 ||594 ||10 || || || |- |[[3. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||IV. ||3. HRL – Zapad || ||bgcolor="silver"|2. ||8 ||14 ||9 ||0 ||5 ||478 ||444 ||18 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Gospić]] == Vanjske poveznice == * [https://rk-gospic.hr/ rk-gospic.hr] * [https://www.facebook.com/rukometniklubgospic/ ''Rukometni klub "Gospić"'', facebook] * [https://www.facebook.com/groups/274674109224730/ ''Rukometni klub "Gospić"'', facebook, stara stranica] * [https://www.instagram.com/rkgospic/ ''Rukometni klub "Gospić"'', instagram] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/hr/tim/rukomet/rk-gospic/400723 sofascore.com, ''RK Gospic''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-gospic/ sportilus.com, ''Rukometni klub Gospić''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240909015029/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-gospic/ |date=9. rujna 2024. }} * [https://www.novilist.hr/tag/rk-gospic/?meta_refresh=true novilist.hr, ''RK Gospić''] * [https://likaclub.eu/tag/rukometni-klub-gospic/ likaclub.eu, ''rukometni klub gospić''] == Izvori == <small> * [https://rk-gospic.hr/povijest-kluba/ rk-gospic.hr, ''Povijest kluba''], pristupljeno 27. kolovoza 2024. * [https://rk-gospic.hr/gdje-igramo/ rk-gospic.hr, ''Gdje igramo''], pristupljeno 27. kolovoza 2024. * [https://www.gspress.eu/u-sjecanje-na-neprezaljenog-trenera-organizaciji-rk-gospic-odrzan-3-memorijalni-turni-joso-starcevic-cele/ gspress.eu, ''U sjećanje na neprežaljenog trenera, organizaciji RK “Gospić” održan 3. memorijalni turni “Joso Starčević – Ćele”''], objavljeno 12. travnja 2023., * [https://www.novilist.hr/uncategorized/rukometni-klub-gospic-usao-u-prvu-ligu/?meta_refresh=true novilist.hr, ''Rukometni klub Gospić ostvario povijesni uspjeh: Izborili Prvu ligu, ni korona ih nije poremetila''], objavljeno 3. sepnja 2021. * [https://indirektno.com/uspjeh-rk-gospic-ima-cak-354-clana/ indirektno.com, ''USPJEH RK Gospić ima čak 354 člana!''], * [https://www.poslovna.hr/lite/rk-gospic/185588/subjekti.aspx poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB GOSPIĆ] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-gospic/Detaljno/587025 fininfo.hr, RK "GOSPIĆ"] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/rk-gospic/OIB-75686339179 infobiz.fina.hr, RUKOMETNI KLUB "GOSPIĆ"] {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Gospić, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Ličko-senjskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Gospiću]] ecvka5gfhk0gfenaxew63b1wslzv8m9 Red Sand Beach 0 772121 7573903 7265164 2026-08-11T00:51:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573903 wikitext text/x-wiki {{plaža | ime = Red Sand Beach | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = ''Plaža crvenog pijeska'' | slika = Red sand ocean bay (Unsplash zNxlvCZhHNA).jpg | opis slike = | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|20|45|8|N|155|58|54|W|type:landmark_region:US-HI|display=inline,title|name=Kaihalulu Bay}} | smještaj = | dz = SAD,*HAWA | ocean = [[Tihi ocean]] | dubina = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = SAD Havaji | mark = | marksize = | pushpin_label = {{nowrap|Red Sand Beach}} | pushpin_label_position = bottom }} '''Red Sand Beach''' (''Plaža crvenog pijeska''), poznata i pod nazivom '''plaža Kaihalulu''' je mala plaža smještena u [[Kaihalulu Bay|zaljevu Kaihalulu]]. Nalazi se na otoku [[Maui]], [[Havaji]], na Ka{{okina}}uiki Headu. == Lokacija == Zaljev Kaihalulu i Crvena pješčana plaža leže na strani Ka'uiki Heada, koji je stožasti pepel južno od zaljeva Hana, na istočnoj obali otoka [[Maui]]. Ime zaljeva dolazi od ''riječi kai halulu'' što na [[Havajski jezik|havajskom jeziku]] znači "buči more". Ime brda dolazi od ''ka {{okina}}uiki'' što znači "sjaj". Bilo je to mjesto tvrđave i hrama (''[[heiau]]'') gdje se vodilo nekoliko bitaka protiv osvajača s otoka [[Havaji (otok)|Hawaii]]. To je također bilo rodno mjesto moćne kraljice [[Kaʻahumanu]]. Plaža Red Sand djelomično je zaštićena od nemirnog otvorenog [[ocean]]a morskim [[greben]]om. Rezultat je prirodni morski zid koji štiti uvalu od velikih valova. Kaihalulu je jedna od rijetkih plaža s crvenim pijeskom na svijetu. Pijesak je duboke crveno-crne boje, što je u kontrastu s plavom vodom, zidom crnog mora i zelenim stablima željeznog drveta. Stožac pepelnice iza plaže stalno erodira, što stalno povećava uvalu.<ref>{{Citiranje weba|last=Max Buten|title=Red Sand Beach, the best beach in Hana, on the east end of Maui|url=http://www.buten.net/max/Maui/RedSandBeach/RedSandBeach.htm|access-date=September 19, 2010|website=personal web site}}</ref> Ovo brdo je bogato željezom i zato je pijesak na plaži tako tamno crven. Kaihalulu je iznimno izoliran i zahtijeva prilično kratak, ali opasan pješačenje do njega. Staza do plaže prelazi preko privatnog posjeda i slijedi [[Hrbat|greben]] visoko iznad oceana. Znakovi upozoravaju posjetitelje da je zabranjen prolaz, a staza je prilično strma i uska te prilično skliska zbog labave i trošne pepela, kao i iglica s obližnjih stabala tvrdog drveta. Staza također prolazi pored drevnog japanskog [[Groblje|groblja]]. Zbog izoliranosti plaže i teškog pristupa, neki posjetitelji smatraju da je odjeća neobavezna. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Citiranje weba|last=G. Donald Bain|date=January 4, 2002|title=Red Sand Beach is a hidden gem|url=http://www.virtualguidebooks.com/Hawaii/Maui/HanaBayBeaches/RedSandBeachHana_S.php|access-date=September 19, 2010|website=Virtual Guidebooks|archive-date=4. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304092505/http://www.virtualguidebooks.com/Hawaii/Maui/HanaBayBeaches/RedSandBeachHana_S.php|url-status=dead}} A panorama of the beach * [https://www.google.com/maps/d/u/0/viewer?mid=1UrcZGDZUqEcgY3pakHk9crB28cs&hl=en user-generated Google map of location and trail]. [[Kategorija:Plaže]] [[Kategorija:Reljefni oblici u SAD-u]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Tihom oceanu (Australija i Oceanija)]] [[Kategorija:Zemljopis Havaja]] 7ewpk7gvgw0cu428rlusr7dndtrd07m Wikipedija:Kafić/Tehničke novosti 4 773235 7573830 7569125 2026-08-10T20:44:28Z MediaWiki message delivery 119181 /* Tech News: 2026-33 */ novi odlomak 7573830 wikitext text/x-wiki __NOVIODLOMAKPOVEZNICA__ {{Kafić| |glavni=Ova stranica služi za postavljanje automatskih [[:meta:Tech/News|globalnih obavijesti tehničke prirode]]. Tehnička pitanja postavite [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja|ovdje]]. |ispod=''Molbe za pomoć u uređivanju bolje postavite u [[Wikipedija:Kafić]]''. }} {{#invoke:Arhiva|main|Wikipedija:Kafić/Tehničke novosti/Arhiv {{#expr:{{CURRENTYEAR}}-2}}}} == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-02</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W02"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/02|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [https://mediawiki2latex.wmflabs.org/ mediawiki2latex] is a tool that converts wiki content into the formats of LaTeX, PDF, ODT, and EPUB. The code now runs many times faster due to recent improvements. There is also an optional Docker container you can [[b:de:Benutzer:Dirk_Hünniger/wb2pdf/install#Using_Docker|install]] on your local machine. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The way that Random pages are selected has been updated. This will slowly reduce the problem of some pages having a lower chance of appearing. [https://phabricator.wikimedia.org/T309477] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.13|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-01-09|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-01-10|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-01-11|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/02|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W02"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:19, 9. siječnja 2024. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26026251 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-03</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W03"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/03|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] Pages that use the JSON [[mw:Special:MyLanguage/Manual:ContentHandler|contentmodel]] will now use tabs instead of spaces for auto-indentation. This will significantly reduce the page size. [https://phabricator.wikimedia.org/T326065] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Gadgets|Gadgets]] and personal user scripts may now use JavaScript syntax introduced in ES6 (also known as "ES2015") and ES7 ("ES2016"). MediaWiki validates the source code to protect other site functionality from syntax errors, and to ensure scripts are valid in all [[mw:Special:MyLanguage/Compatibility#Browsers|supported browsers]]. Previously, Gadgets could use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>requiresES6</nowiki></code></bdi> option. This option is no longer needed and will be removed in the future. [https://phabricator.wikimedia.org/T75714] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Bot passwords|Bot passwords]] and [[mw:Special:MyLanguage/OAuth/Owner-only consumers|owner-only OAuth consumers]] can now be restricted to allow editing only specific pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T349957] * You can now [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Thanks|thank]] edits made by bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T341388] * An update on the status of the Community Wishlist Survey for 2024 [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Future Of The Wishlist/January 4, 2024 Update|has been published]]. Please read and give your feedback. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.14|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-01-16|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-01-17|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-01-18|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * Starting on January 17, it will not be possible to login to Wikimedia wikis from some specific old versions of the Chrome browser (versions 51–66, released between 2016 and 2018). Additionally, users of iOS 12, or Safari on Mac OS 10.14, may need to login to each wiki separately. [https://phabricator.wikimedia.org/T344791] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>jquery.cookie</code></bdi> module was deprecated and replaced with the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mediawiki.cookie</code></bdi> module last year. A script has now been run to replace any remaining uses, and this week the temporary alias will be removed. [https://phabricator.wikimedia.org/T354966] '''Future changes''' * Wikimedia Deutschland is working to [[m:WMDE Technical Wishes/Reusing references|make reusing references easier]]. They are looking for people who are interested in participating in [https://wikimedia.sslsurvey.de/User-research-into-Reusing-References-Sign-up-Form-2024/en/ individual video calls for user research in January and February]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/03|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W03"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:12, 16. siječnja 2024. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26074460 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-04</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W04"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/04|Translations]] are available. '''Problems''' * A bug in UploadWizard prevented linking to the userpage of the uploader when uploading. It has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T354529] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.15|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-01-23|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-01-24|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-01-25|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/04|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W04"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:03, 23. siječnja 2024. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26096197 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-05</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W05"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/05|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Starting Monday January 29, all talk pages messages' timestamps will become a link. This link is a permanent link to the comment. It allows users to find the comment they are looking for, even if this comment was moved elsewhere. This will affect all wikis except for the English Wikipedia. You can read more about this change [https://diff.wikimedia.org/2024/01/29/talk-page-permalinks-dont-lose-your-threads/ on Diff] or [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#Talk_pages_permalinking|on Mediawiki.org]].<!-- The Diff post will be published on Monday morning UTC--> [https://phabricator.wikimedia.org/T302011] * There are some improvements to the CAPTCHA to make it harder for spam bots and scripts to bypass it. If you have feedback on this change, please comment on [[phab:T141490|the task]]. Staff are monitoring metrics related to the CAPTCHA, as well as secondary metrics such as account creations and edit counts. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.16|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-01-30|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-01-31|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-02-01|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|alt=|Wishlist item]] On February 1, a link will be added to the "Tools" menu to download a [[w:en:QR code|QR code]] that links to the page you are viewing. There will also be a new [[{{#special:QrCode}}]] page to create QR codes for any Wikimedia URL. This addresses the [[m:Community Wishlist Survey 2023/Mobile and apps/Add ability to share QR code for a page in any Wikimedia project|#19 most-voted wish]] from the [[m:Community Wishlist Survey 2023/Results|2023 Community Wishlist Survey]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T329973] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Gadgets|Gadgets]] which only work in some skins have sometimes used the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>targets</code></bdi> option to limit where you can use them. This will stop working this week. You should use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>skins</code></bdi> option instead. [https://phabricator.wikimedia.org/T328497] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/05|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W05"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:30, 29. siječnja 2024. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26137870 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-06</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W06"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/06|Translations]] are available. '''Recent changes''' *The mobile site history pages now use the same HTML as the desktop history pages. If you hear of any problems relating to mobile history usage please point them to [[phab:T353388|the phabricator task]]. *On most wikis, admins can now block users from making specific actions. These actions are: uploading files, creating new pages, moving (renaming) pages, and sending thanks. The goal of this feature is to allow admins to apply blocks that are adequate to the blocked users' activity. [[m:Special:MyLanguage/Community health initiative/Partial blocks#action-blocks|Learn more about "action blocks"]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T242541][https://phabricator.wikimedia.org/T280531] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.17|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-02-06|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-02-07|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-02-08|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * Talk pages permalinks that included diacritics and non-Latin script were malfunctioning. This issue is fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T356199] '''Future changes''' * [[m:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews#24WPs|24 Wikipedias]] with [[mw:Special:MyLanguage/Reference_Tooltips|Reference Tooltips]] as a default gadget are encouraged to remove that default flag. This would make [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference_Previews|Reference Previews]] the new default for reference popups, leading to a more consistent experience across wikis. For [[m:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews#46WPs|46 Wikipedias]] with less than 4 interface admins, the change is already scheduled for mid-February, [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/ReferencePreviews#Reference Previews to become the default for previewing references on more wikis.|unless there are concerns]]. The older Reference Tooltips gadget will still remain usable and will override this feature, if it is available on your wiki and you have enabled it in your settings. [https://meta.wikimedia.org/wiki/WMDE_Technical_Wishes/ReferencePreviews#Reference_Previews_to_become_the_default_for_previewing_references_on_more_wikis][https://phabricator.wikimedia.org/T355312] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/06|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W06"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:21, 5. veljače 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26180971 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-07</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W07"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/07|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS graph split|WDQS Graph Split experiment]] is working and loaded onto 3 test servers. The team in charge is testing the split's impact and requires feedback from WDQS users through the UI or programmatically in different channels. [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata_talk:SPARQL_query_service/WDQS_graph_split][https://phabricator.wikimedia.org/T356773][https://www.wikidata.org/wiki/User:Sannita_(WMF)] Users' feedback will validate the impact of various use cases and workflows around the Wikidata Query service. [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:SPARQL_query_service/WDQS_backend_update/October_2023_scaling_update][https://www.mediawiki.org/wiki/Wikidata_Query_Service/User_Manual#Federation] '''Problems''' *There was a bug that affected the appearance of visited links when using mobile device to access wiki sites. It made the links appear black; [[phab:T356928|this issue]] is fixed. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.18|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-02-13|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-02-14|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-02-15|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] As work continues on the grid engine deprecation,[https://wikitech.wikimedia.org/wiki/News/Toolforge_Grid_Engine_deprecation] tools on the grid engine will be stopped starting on February 14th, 2024. If you have tools actively migrating you can ask for an extension so they are not stopped. [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Portal:Toolforge/About_Toolforge#Communication_and_support] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/07|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W07"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 06:48, 13. veljače 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26223994 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-08</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W08"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/08|Translations]] are available. '''Recent changes''' * If you have the "{{int:Tog-enotifwatchlistpages}}" option enabled, edits by bot accounts no longer trigger notification emails. Previously, only minor edits would not trigger the notification emails. [https://phabricator.wikimedia.org/T356984] * There are changes to how user and site scripts load for [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Vector/2022| Vector 2022]] on specific wikis. The changes impacted the following Wikis: all projects with [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Vector|Vector legacy]] as the default skin, Wikivoyage, and Wikibooks. Other wikis will be affected over the course of the next three months. Gadgets are not impacted. If you have been affected or want to minimize the impact on your project, see [[Phab:T357580| this ticket]]. Please coordinate and take action proactively. *Newly auto-created accounts (the accounts you get when you visit a new wiki) now have the same local notification preferences as users who freshly register on that wiki. It is effected in four notification types listed in the [[phab:T353225|task's description]]. *The maximum file size when using [[c:Special:MyLanguage/Commons:Upload_Wizard|Upload Wizard]] is now 5 GiB. [https://phabricator.wikimedia.org/T191804] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.19|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-02-20|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-02-21|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-02-22|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] Selected tools on the grid engine have been [[wikitech:News/Toolforge_Grid_Engine_deprecation|stopped]] as we prepare to shut down the grid on March 14th, 2024. The tool's code and data have not been deleted. If you are a maintainer and you want your tool re-enabled reach out to the [[wikitech:Portal:Toolforge/About_Toolforge#Communication_and_support|team]]. Only tools that have asked for extension are still running on the grid. * The CSS <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>[https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/CSS/filter filter]</code></bdi> property can now be used in HTML <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>style</code></bdi> attributes in wikitext. [https://phabricator.wikimedia.org/T308160] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/08|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W08"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16:35, 19. veljače 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26254282 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-09</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/09|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor_on_mobile|mobile visual editor]] is now the default editor for users who never edited before, at a small group of wikis. [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor_on_mobile/VE_mobile_default#A/B_test_results| Research ]] shows that users using this editor are slightly more successful publishing the edits they started, and slightly less successful publishing non-reverted edits. Users who defined the wikitext editor as their default on desktop will get the wikitext editor on mobile for their first edit on mobile as well. [https://phabricator.wikimedia.org/T352127] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The [[mw:Special:MyLanguage/ResourceLoader/Core modules#mw.config|mw.config]] value <code>wgGlobalGroups</code> now only contains groups that are active in the wiki. Scripts no longer have to check whether the group is active on the wiki via an API request. A code example of the above is: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>if (/globalgroupname/.test(mw.config.get("wgGlobalGroups")))</code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T356008] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.20|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-02-27|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-02-28|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-02-29|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''Future changes''' * The right to change [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Tags|edit tags]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>changetags</code></bdi>) will be removed from users in Wikimedia sites, keeping it by default for admins and bots only. Your community can ask to retain the old configuration on your wiki before this change happens. Please indicate in [[phab:T355639|this ticket]] to keep it for your community before the end of March 2024. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:22, 26. veljače 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26294125 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-10</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/10|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>Special:Book</code></bdi> page (as well as the associated "Create a book" functionality) provided by the old [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Collection|Collection extension]] has been removed from all Wikisource wikis, as it was broken. This does not affect the ability to download normal books, which is provided by the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Wikisource|Wikisource extension]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T358437] * [[m:Wikitech|Wikitech]] now uses the next-generation [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid|Parsoid]] wikitext parser by default to generate all pages in the Talk namespace. Report any problems on the [[mw:Talk:Parsoid/Parser_Unification/Known_Issues|Known Issues discussion page]]. You can use the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:ParserMigration|ParserMigration]] extension to control the use of Parsoid; see the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|ParserMigration help documentation]] for more details. * Maintenance on [https://etherpad.wikimedia.org etherpad] is completed. If you encounter any issues, please indicate in [[phab:T316421|this ticket]]. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=| Advanced item]] [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Gadgets|Gadgets]] allow interface admins to create custom features with CSS and JavaScript. The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>Gadget</code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>Gadget_definition</code></bdi> namespaces and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>gadgets-definition-edit</code></bdi> user right were reserved for an experiment in 2015, but were never used. These were visible on Special:Search and Special:ListGroupRights. The unused namespaces and user rights are now removed. No pages are moved, and no changes need to be made. [https://phabricator.wikimedia.org/T31272] * A usability improvement to the "Add a citation" in Wikipedia workflow has been made, the insert button was moved to the popup header. [https://phabricator.wikimedia.org/T354847] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.21|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-03-05|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-03-06|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-03-07|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''Future changes''' * All wikis will be read-only for a few minutes on March 20. This is planned at 14:00 UTC. More information will be published in Tech News and will also be posted on individual wikis in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T358233] * The HTML markup of headings and section edit links will be changed later this year to improve accessibility. See [[mw:Special:MyLanguage/Heading_HTML_changes|Heading HTML changes]] for details. The new markup will be the same as in the new Parsoid wikitext parser. You can test your gadget or stylesheet with the new markup if you add <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>?useparsoid=1</code></bdi> to your URL ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration#Selecting_a_parser_using_a_URL_query_string|more info]]) or turn on Parsoid read views in your user options ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration#Enabling_via_user_preference|more info]]). * '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:46, 4. ožujka 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26329807 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-11</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/11|Translations]] are available. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.22|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-03-12|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-03-13|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-03-14|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * After consulting with various communities, the line height of the text on the [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Minerva Neue|Minerva skin]] will be increased to its previous value of 1.65. Different options for typography can also be set using the options in the menu, as needed. [https://phabricator.wikimedia.org/T358498] *The active link color in [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Minerva Neue|Minerva]] will be changed to provide more consistency with our other platforms and best practices. [https://phabricator.wikimedia.org/T358516] * [[c:Special:MyLanguage/Commons:Structured data|Structured data on Commons]] will no longer ask whether you want to leave the page without saving. This will prevent the “information you’ve entered may not be saved” popups from appearing when no information have been entered. It will also make file pages on Commons load faster in certain cases. However, the popups will be hidden even if information has indeed been entered. If you accidentally close the page before saving the structured data you entered, that data will be lost. [https://phabricator.wikimedia.org/T312315] '''Future changes''' * All wikis will be read-only for a few minutes on March 20. This is planned at 14:00 UTC. More information will be published in Tech News and will also be posted on individual wikis in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T358233][https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Tech/Server_switch] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:03, 12. ožujka 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26374013 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-12</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/12|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The notice "Language links are at the top of the page" that appears in the [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Vector/2022|Vector 2022 skin]] main menu has been removed now that users have learned the new location of the Language switcher. [https://phabricator.wikimedia.org/T353619] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] [[m:Special:MyLanguage/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Info_feature|IP info feature]] displays data from Spur, an IP addresses database. Previously, the only data source for this feature was MaxMind. Now, IP info is more useful for patrollers. [https://phabricator.wikimedia.org/T341395] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The Toolforge Grid Engine services have been shut down after the final migration process from Grid Engine to Kubernetes. [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Obsolete:Toolforge/Grid][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/News/Toolforge_Grid_Engine_deprecation][https://techblog.wikimedia.org/2022/03/14/toolforge-and-grid-engine/] * Communities can now customize the default reasons for undeleting a page by creating [[MediaWiki:Undelete-comment-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T326746] '''Problems''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE_Technical_Wishes/RevisionSlider|RevisionSlider]] is an interface to interactively browse a page's history. Users in [[mw:Special:MyLanguage/Extension:RevisionSlider/Developing_a_RTL-accessible_feature_in_MediaWiki_-_what_we%27ve_learned_while_creating_the_RevisionSlider|right-to-left]] languages reported RevisionSlider reacting wrong to mouse clicks. This should be fixed now. [https://phabricator.wikimedia.org/T352169] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.23|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-03-19|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-03-20|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-03-21|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * All wikis will be read-only for a few minutes on March 20. This is planned at [https://zonestamp.toolforge.org/1710943200 14:00 UTC]. [https://phabricator.wikimedia.org/T358233][https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Tech/Server_switch] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:38, 18. ožujka 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26410165 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-13</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/13|Translations]] are available. '''Recent changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] An update was made on March 18th 2024 to how various projects load site, user JavaScript and CSS in [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Vector/2022|Vector 2022 skin]]. A [[phab:T360384|checklist]] is provided for site admins to follow. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.24|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-03-26|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-03-27|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-03-28|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 19:55, 25. ožujka 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26446209 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-14</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/14|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility_for_reading|reading accessibility]] beta feature will notice that the default line height for the standard and large text options has changed. [https://phabricator.wikimedia.org/T359030] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.25|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-04-02|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-04-03|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-04-04|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''Future changes''' * The Wikimedia Foundation has an annual plan. The annual plan decides what the Wikimedia Foundation will work on. You can now read [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2024-2025/Product & Technology OKRs#Draft Key Results|the draft key results]] for the Product and Technology department. They are suggestions for what results the Foundation wants from big technical changes from July 2024 to June 2025. You can [[m:Talk:Wikimedia Foundation Annual Plan/2024-2025/Product & Technology OKRs|comment on the talk page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 05:35, 2. travnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26462933 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-15</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/15|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Web browsers can use tools called [[:w:en:Browser extension|extensions]]. There is now a Chrome extension called [[m:Future Audiences/Experiment:Citation Needed|Citation Needed]] which you can use to see if an online statement is supported by a Wikipedia article. This is a small experiment to see if Wikipedia can be used this way. Because it is a small experiment, it can only be used in Chrome in English. * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|alt=|Wishlist item]] A new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit Recovery|Edit Recovery]] feature has been added to all wikis, available as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing|user preference]]. Once you enable it, your in-progress edits will be stored in your web browser, and if you accidentally close an editing window or your browser or computer crashes, you will be prompted to recover the unpublished text. Please leave any feedback on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey 2023/Edit-recovery feature|project talk page]]. This was the #8 wish in the 2023 Community Wishlist Survey. * Initial results of [[mw:Special:MyLanguage/Edit check|Edit check]] experiments [[mw:Special:MyLanguage/Edit_check#4_April_2024|have been published]]. Edit Check is now deployed as a default feature at [[phab:T342930#9538364|the wikis that tested it]]. [[mw:Talk:Edit check|Let us know]] if you want your wiki to be part of the next deployment of Edit check. [https://phabricator.wikimedia.org/T342930][https://phabricator.wikimedia.org/T361727] * Readers using the [[mw:Special:MyLanguage/Skin:Minerva Neue|Minerva skin]] on mobile will notice there has been an improvement in the line height across all typography settings. [https://phabricator.wikimedia.org/T359029] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.42/wmf.26|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-04-09|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-04-10|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-04-11|en}} ([[mw:MediaWiki 1.42/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * New accounts and logged-out users will get the [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor|visual editor]] as their default editor on mobile. This deployment is made at all wikis except for the English Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T361134] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:36, 9. travnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26564838 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-16</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/16|Translations]] are available. '''Problems''' * Between 2 April and 8 April, on wikis using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:FlaggedRevs|Flagged Revisions]], the "{{Int:tag-mw-reverted}}" tag was not applied to undone edits. In addition, page moves, protections and imports were not autoreviewed. This problem is now fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T361918][https://phabricator.wikimedia.org/T361940] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.1|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-04-16|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-04-17|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-04-18|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic words#DEFAULTSORT|Default category sort keys]] will now affect categories added by templates placed in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Cite|footnotes]]. Previously footnotes used the page title as the default sort key even if a different default sort key was specified (category-specific sort keys already worked). [https://phabricator.wikimedia.org/T40435] * A new variable <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>page_last_edit_age</code></bdi> will be added to [[Special:AbuseFilter|abuse filters]]. It tells how many seconds ago the last edit to a page was made. [https://phabricator.wikimedia.org/T269769] '''Future changes''' * Volunteer developers are kindly asked to update the code of their tools and features to handle [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]]. [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers/2024-04 CTA|Learn more]]. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] Four database fields will be removed from database replicas (including [[quarry:|Quarry]]). This affects only the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>abuse_filter</code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>abuse_filter_history</code></bdi> tables. Some queries might need to be updated. [https://phabricator.wikimedia.org/T361996] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:28, 16. travnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26564838 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-17</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/17|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Starting this week, newcomers editing Wikipedia [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Positive reinforcement#Leveling up 3|will be encouraged]] to try structured tasks. [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary#Newcomer tasks|Structured tasks]] have been shown to [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Personalized first day/Structured tasks/Add a link/Experiment analysis, December 2021|improve newcomer activation and retention]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T348086] * You can [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|nominate your favorite tools]] for the fifth edition of the Coolest Tool Award. Nominations will be open until May 10. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.2|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-04-23|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-04-24|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-04-25|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''Future changes''' * This is the last warning that by the end of May 2024 the Vector 2022 skin will no longer share site and user scripts/styles with old Vector. For user-scripts that you want to keep using on Vector 2022, copy the contents of [[{{#special:MyPage}}/vector.js]] to [[{{#special:MyPage}}/vector-2022.js]]. There are [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Features/Loading Vector 2010 scripts|more technical details]] available. Interface administrators who foresee this leading to lots of technical support questions may wish to send a mass message to your community, as was done on French Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T362701] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:26, 22. travnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26647188 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-18</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/18|Translations]] are available. '''Recent changes''' [[File:Talk_pages_default_look_(April_2023).jpg|thumb|alt=Screenshot of the visual improvements made on talk pages|Example of a talk page with the new design, in French.]] * The appearance of talk pages changed for the following wikis: {{int:project-localized-name-azwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-bnwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-dewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-fawiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-hewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-hiwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-idwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-kowiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-nlwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-ptwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-rowiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-thwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-trwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-ukwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-viwiki/en}}. These wikis participated to a test, where 50% of users got the new design, for one year. As this test [[Mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Usability/Analysis|gave positive results]], the new design is deployed on these wikis as the default design. It is possible to opt-out these changes [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing|in user preferences]] ("{{int:discussiontools-preference-visualenhancements}}"). The deployment will happen at all wikis in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T341491] * Seven new wikis have been created: ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q33014|Betawi]] ([[w:bew:|<code>w:bew:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T357866] ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q35708|Kusaal]] ([[w:kus:|<code>w:kus:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T359757] ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q35513|Igala]] ([[w:igl:|<code>w:igl:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T361644] ** a {{int:project-localized-name-group-wiktionary}} in [[d:Q33541|Karakalpak]] ([[wikt:kaa:|<code>wikt:kaa:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T362135] ** a {{int:project-localized-name-group-wikisource}} in [[d:Q9228|Burmese]] ([[s:my:|<code>s:my:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T361085] ** a {{int:project-localized-name-group-wikisource}} in [[d:Q9237|Malay]] ([[s:ms:|<code>s:ms:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T363039] ** a {{int:project-localized-name-group-wikisource}} in [[d:Q8108|Georgian]] ([[s:ka:|<code>s:ka:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T363085] * You can now [https://translatewiki.net/wiki/Support#Early_access:_Watch_Message_Groups_on_Translatewiki.net watch message groups/projects] on [[m:Special:MyLanguage/translatewiki.net|Translatewiki.net]]. Initially, this feature will notify you of added or deleted messages in these groups. [https://phabricator.wikimedia.org/T348501] * Dark mode is now available on all wikis, on mobile web for logged-in users who opt into the [[Special:MobileOptions|advanced mode]]. This is the early release of the feature. Technical editors are invited to [https://night-mode-checker.wmcloud.org/ check for accessibility issues on wikis]. See [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility for reading/Updates/2024-04|more detailed guidelines]]. '''Problems''' * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer|Kartographer]] maps can use an alternative visual style without labels, by using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mapstyle="osm"</nowiki></code></bdi>. This wasn't working in previews, creating the wrong impression that it wasn't supported. This has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T362531] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.3|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-04-30|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-05-01|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-05-02|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 05:32, 30. travnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26689057 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-19</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/19|Translations]] are available. '''Recent changes''' [[File:Talk_pages_default_look_(April_2023).jpg|thumb|alt=Screenshot of the visual improvements made on talk pages|Example of a talk page with the new design, in French.]] * The appearance of talk pages changed for all wikis, except for Commons, Wikidata and most Wikipedias ([[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/18|a few]] have already received this design change). You can read the detail of the changes [[diffblog:2024/05/02/making-talk-pages-better-for-everyone/|on ''Diff'']]. It is possible to opt-out these changes [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing|in user preferences]] ("{{int:discussiontools-preference-visualenhancements}}"). The deployment will happen at remaining wikis in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T352087][https://phabricator.wikimedia.org/T319146] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] Interface admins now have greater control over the styling of article components on mobile with the introduction of the <code>SiteAdminHelper</code>. More information on how styles can be disabled can be found [[mw:Special:MyLanguage/Extension:WikimediaMessages#Site_admin_helper|at the extension's page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T363932] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise|Wikimedia Enterprise]] has added article body sections in JSON format and a curated short description field to the existing parsed Infobox. This expansion to the API is also available via Wikimedia Cloud Services. [https://enterprise.wikimedia.com/blog/article-sections-and-description/] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.4|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-05-07|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-05-08|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-05-09|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * When you look at the Special:Log page, the first view is labelled "All public logs", but it only shows some logs. This label will now say "Main public logs". [https://phabricator.wikimedia.org/T237729] '''Future changes''' * A new service will be built to replace [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|Extension:Graph]]. Details can be found in [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph/Plans|the latest update]] regarding this extension. * Starting May 21, English Wikipedia and German Wikipedia will get the possibility to activate "[[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add a link|Add a link]]". This is part of the [[phab:T304110|progressive deployment of this tool to all Wikipedias]]. These communities can [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Community configuration|activate and configure the feature locally]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T308144] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:43, 6. svibnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26729363 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-20</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/20|Translations]] are available. '''Recent changes''' * On Wikisource there is a special page listing pages of works without corresponding scan images. Now you can use the new magic word <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>__EXPECTWITHOUTSCANS__</code></bdi> to exclude certain pages (list of editions or translations of works) from that list. [https://phabricator.wikimedia.org/T344214] * If you use the [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing|user-preference]] "{{int:tog-uselivepreview}}", then the template-page feature "{{int:Templatesandbox-editform-legend}}" will now also work without reloading the page. [https://phabricator.wikimedia.org/T136907] * [[mw:Special:Mylanguage/Extension:Kartographer|Kartographer]] maps can now specify an alternative text via the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>alt=</nowiki></code></bdi> attribute. This is identical in usage to the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>alt=</nowiki></code></bdi> attribute in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Images#Syntax|image and gallery syntax]]. An exception for this feature is wikis like Wikivoyage where the miniature maps are interactive. [https://phabricator.wikimedia.org/T328137] * The old [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GuidedTour|Guided Tour]] for the "[[mw:Special:MyLanguage/Edit Review Improvements/New filters for edit review|New Filters for Edit Review]]" feature has been removed. It was created in 2017 to show people with older accounts how the interface had changed, and has now been seen by most of the intended people. [https://phabricator.wikimedia.org/T217451] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.5|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-05-14|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-05-15|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-05-16|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The [[{{#special:search}}]] results page will now use CSS flex attributes, for better accessibility, instead of a table. If you have a gadget or script that adjusts search results, you should update your script to the new HTML structure. [https://phabricator.wikimedia.org/T320295] '''Future changes''' * In the Vector 2022 skin, main pages will be displayed at full width (like special pages). The goal is to keep the number of characters per line large enough. This is related to the coming changes to typography in Vector 2022. [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility for reading/Updates|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T357706] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] Two columns of the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>[[mw:Special:MyLanguage/Manual:pagelinks table|pagelinks]]</code></bdi> database table (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>pl_namespace</code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>pl_title</code></bdi>) are being dropped soon. Users must use two columns of the new <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>[[mw:special:MyLanguage/Manual:linktarget table|linktarget]]</code></bdi> table instead (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>lt_namespace</code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>lt_title</code></bdi>). In your existing SQL queries: *# Replace <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>JOIN pagelinks</code></bdi> with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>JOIN linktarget</code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>pl_</code></bdi> with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>lt_</code></bdi> in the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>ON</code></bdi> statement *# Below that add <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>JOIN pagelinks ON lt_id = pl_target_id</code></bdi> ** See <bdi lang="en" dir="ltr">[[phab:T222224]]</bdi> for technical reasoning. [https://phabricator.wikimedia.org/T222224][https://phabricator.wikimedia.org/T299947] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W20"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:57, 14. svibnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26762074 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-21</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/21|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Nuke|Nuke]] feature, which enables administrators to mass delete pages, will now correctly delete pages which were moved to another title. [https://phabricator.wikimedia.org/T43351] * New changes have been made to the UploadWizard in Wikimedia Commons: the overall layout has been improved, by following new styling and spacing for the form and its fields; the headers and helper text for each of the fields was changed; the Caption field is now a required field, and there is an option for users to copy their caption into the media description. [https://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:WMF_support_for_Commons/Upload_Wizard_Improvements#Changes_to_%22Describe%22_workflow][https://phabricator.wikimedia.org/T361049] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.6|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-05-21|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-05-22|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-05-23|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The HTML used to render all headings [[mw:Heading_HTML_changes|is being changed to improve accessibility]]. It will change on 22 May in some skins (Timeless, Modern, CologneBlue, Nostalgia, and Monobook). Please test gadgets on your wiki on these skins and [[phab:T13555|report any related problems]] so that they can be resolved before this change is made in all other skins. The developers are also considering the introduction of a [[phab:T337286|Gadget API for adding buttons to section titles]] if that would be helpful to tool creators, and would appreciate any input you have on that. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W21"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:03, 21. svibnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26786311 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-22</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W22"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/22|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Several bugs related to the latest updates to the UploadWizard on Wikimedia Commons have been fixed. For more information, see [[:phab:T365107|T365107]] and [[:phab:T365119|T365119]]. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] In March 2024 a new [[mw:ResourceLoader/Core_modules#addPortlet|addPortlet]] API was added to allow gadgets to create new portlets (menus) in the skin. In certain skins this can be used to create dropdowns. Gadget developers are invited to try it and [[phab:T361661|give feedback]]. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] Some CSS in the Minerva skin has been removed to enable easier community configuration. Interface editors should check the rendering on mobile devices for aspects related to the classes: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>.collapsible</code></bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>.multicol</code></bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>.reflist</code></bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>.coordinates</code></bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>.topicon</code></bdi>. [[phab:T361659|Further details are available on replacement CSS]] if it is needed. '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.7|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-05-28|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-05-29|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-05-30|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * When you visit a wiki where you don't yet have a local account, local rules such as edit filters can sometimes prevent your account from being created. Starting this week, MediaWiki takes your global rights into account when evaluating whether you can override such local rules. [https://phabricator.wikimedia.org/T316303] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/22|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W22"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:14, 28. svibnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26832205 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-23</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W23"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/23|Translations]] are available. '''Recent changes''' * It is now possible for local administrators to add new links to the bottom of the site Tools menu without JavaScript. [[mw:Manual:Interface/Sidebar#Add or remove toolbox sections|Documentation is available]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T6086] * The message name for the definition of the tracking category of WikiHiero has changed from "<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>MediaWiki:Wikhiero-usage-tracking-category</code></bdi>" to "<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>MediaWiki:Wikihiero-usage-tracking-category</code></bdi>". [https://gerrit.wikimedia.org/r/c/mediawiki/extensions/wikihiero/+/1035855] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q5317225|Kadazandusun]] ([[w:dtp:|<code>w:dtp:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T365220] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.8|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-06-04|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-06-05|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-06-06|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''Future changes''' * Next week, on wikis with the Vector 2022 skin as the default, logged-out desktop users will be able to choose between different font sizes. The default font size will also be increased for them. This is to make Wikimedia projects easier to read. [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility for reading/Updates/2024-06 deployments|Learn more]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/23|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W23"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:33, 4. lipnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26844397 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-24</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W24"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/24|Translations]] are available. '''Recent changes''' * The software used to render SVG files has been updated to a new version, fixing many longstanding bugs in SVG rendering. [https://phabricator.wikimedia.org/T265549] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The HTML used to render all headings [[mw:Heading HTML changes|is being changed to improve accessibility]]. It was changed last week in some skins (Vector legacy and Minerva). Please test gadgets on your wiki on these skins and [[phab:T13555|report any related problems]] so that they can be resolved before this change is made in Vector-2022. The developers are still considering the introduction of a [[phab:T337286|Gadget API for adding buttons to section titles]] if that would be helpful to tool creators, and would appreciate any input you have on that. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The HTML markup used for citations by [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid|Parsoid]] changed last week. In places where Parsoid previously added the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mw-reference-text</code></bdi> class, Parsoid now also adds the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>reference-text</code></bdi> class for better compatibility with the legacy parser. [[mw:Specs/HTML/2.8.0/Extensions/Cite/Announcement|More details are available]]. [https://gerrit.wikimedia.org/r/1036705] '''Problems''' * There was a bug with the Content Translation interface that caused the tools menus to appear in the wrong location. This has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T366374] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.9|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-06-11|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-06-12|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-06-13|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The new version of MediaWiki includes another change to the HTML markup used for citations: [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid|Parsoid]] will now generate a <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki><span class="mw-cite-backlink"></nowiki></code></bdi> wrapper for both named and unnamed references for better compatibility with the legacy parser. Interface administrators should verify that gadgets that interact with citations are compatible with the new markup. [[mw:Specs/HTML/2.8.0/Extensions/Cite/Announcement|More details are available]]. [https://gerrit.wikimedia.org/r/1035809] * On multilingual wikis that use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki><translate></nowiki></code></bdi> system, there is a feature that shows potentially-outdated translations with a pink background until they are updated or confirmed. From this week, confirming translations will be logged, and there is a new user-right that can be required for confirming translations if the community [[m:Special:MyLanguage/Requesting wiki configuration changes|requests it]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T49177] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/24|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W24"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:19, 10. lipnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26893898 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-25</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W25"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/25|Translations]] are available. '''Recent changes''' * People who attempt to add an external link in the visual editor will now receive immediate feedback if they attempt to link to a domain that a project has decided to block. Please see [[mw:Special:MyLanguage/Edit_check#11_June_2024|Edit check]] for more details. [https://phabricator.wikimedia.org/T366751] * The new [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CommunityConfiguration|Community Configuration extension]] is available [[testwiki:Special:CommunityConfiguration|on Test Wikipedia]]. This extension allows communities to customize specific features to meet their local needs. Currently only Growth features are configurable, but the extension will support other [[mw:Special:MyLanguage/Community_configuration#Use_cases|Community Configuration use cases]] in the future. [https://phabricator.wikimedia.org/T323811][https://phabricator.wikimedia.org/T360954] * The dark mode [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] is now available on category and help pages, as well as more special pages. There may be contrast issues. Please report bugs on the [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility_for_reading|project talk page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T366370] '''Problems''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] Cloud Services tools were not available for 25 minutes last week. This was caused by a faulty hardware cable in the data center. [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Incidents/2024-06-11_WMCS_Ceph] * Last week, styling updates were made to the Vector 2022 skin. This caused unforeseen issues with templates, hatnotes, and images. Changes to templates and hatnotes were reverted. Most issues with images were fixed. If you still see any, [[phab:T367463|report them here]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T367480] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.10|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-06-18|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-06-19|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-06-20|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * Starting June 18, the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#ref|Reference Edit Check]] will be deployed to [[phab:T361843|a new set of Wikipedias]]. This feature is intended to help newcomers and to assist edit-patrollers by inviting people who are adding new content to a Wikipedia article to add a citation when they do not do so themselves. During [[mw:Special:MyLanguage/Edit_check#Reference_Check_A/B_Test|a test at 11 wikis]], the number of citations added [https://diff.wikimedia.org/?p=127553 more than doubled] when Reference Check was shown to people. Reference Check is [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Configuration|community configurable]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T361843]<!-- NOTE: THE DIFF BLOG WILL BE PUBLISHED ON MONDAY --> * [[m:Special:MyLanguage/Mailing_lists|Mailing lists]] will be unavailable for roughly two hours on Tuesday 10:00–12:00 UTC. This is to enable migration to a new server and upgrade its software. [https://phabricator.wikimedia.org/T367521] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/25|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W25"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:47, 18. lipnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26911987 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-26</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W26"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/26|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Editors will notice that there have been some changes to the background color of text in the diff view, and the color of the byte-change numbers, last week. These changes are intended to make text more readable in both light mode and dark mode, and are part of a larger effort to increase accessibility. You can share your comments or questions [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility for reading|on the project talkpage]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T361717] * The text colors that are used for visited-links, hovered-links, and active-links, were also slightly changed last week to improve their accessibility in both light mode and dark mode. [https://phabricator.wikimedia.org/T366515] '''Problems''' * You can [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#Talk pages permalinking|copy permanent links to talk page comments]] by clicking on a comment's timestamp. [[mw:Talk pages project/Permalinks|This feature]] did not always work when the topic title was very long and the link was used as a wikitext link. This has been fixed. Thanks to Lofhi for submitting the bug. [https://phabricator.wikimedia.org/T356196] '''Changes later this week''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|alt=|Recurrent item]] The [[mw:MediaWiki 1.43/wmf.11|new version]] of MediaWiki will be on test wikis and MediaWiki.org from {{#time:j xg|2024-06-25|en}}. It will be on non-Wikipedia wikis and some Wikipedias from {{#time:j xg|2024-06-26|en}}. It will be on all wikis from {{#time:j xg|2024-06-27|en}} ([[mw:MediaWiki 1.43/Roadmap|calendar]]). [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Train][https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] * Starting 26 June, all talk pages messages' timestamps will become a link at English Wikipedia, making this feature available for you to use at all wikis. This link is a permanent link to the comment. It allows users to find the comment they were linked to, even if this comment has since been moved elsewhere. You can read more about this feature [[DiffBlog:/2024/01/29/talk-page-permalinks-dont-lose-your-threads/|on Diff]] or [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#Talk pages permalinking|on Mediawiki.org]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T365974] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/26|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W26"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:31, 25. lipnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=26989424 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-27</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W27"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/27|Translations]] are available. '''Recent changes''' * Over the next three weeks, dark mode will become available for all users, both logged-in and logged-out, starting with the mobile web version. This fulfils one of the [[m:Special:MyLanguage/Community_Wishlist_Survey_2023/Reading/Dark_mode|top-requested community wishes]], and improves low-contrast reading and usage in low-light settings. As part of these changes, dark mode will also work on User-pages and Portals. There is more information in [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility_for_reading/Updates#June_2024:_Typography_and_dark_mode_deployments,_new_global_preferences|the latest Web team update]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T366364] * Logged-in users can now set [[m:Special:GlobalPreferences#mw-prefsection-rendering-skin-skin-prefs|global preferences for the text-size and dark-mode]], thanks to a combined effort across Foundation teams. This allows Wikimedians using multiple wikis to set up a consistent reading experience easily, for example by switching between light and dark mode only once for all wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T341278] * If you use a very old web browser some features might not work on the Wikimedia wikis. This affects Internet Explorer 11 and versions of Chrome, Firefox and Safari older than 2016. This change makes it possible to use new [[d:Q46441|CSS]] features and to send less code to all readers. [https://phabricator.wikimedia.org/T288287][https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Manual:How_to_make_a_MediaWiki_skin#Using_CSS_variables_for_supporting_different_themes_e.g._dark_mode] * Wikipedia Admins can customize local wiki configuration options easily using [[mw:Special:MyLanguage/Community Configuration|Community Configuration]]. Community Configuration was created to allow communities to customize how some features work, because each language wiki has unique needs. At the moment, admins can configure [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature_summary|Growth features]] on their home wikis, in order to better recruit and retain new editors. More options will be provided in the coming months. [https://phabricator.wikimedia.org/T366458] * Editors interested in language issues that are related to [[w:en:Unicode|Unicode standards]], can now discuss those topics at [[mw:Talk:WMF membership with Unicode Consortium|a new conversation space in MediaWiki.org]]. The Wikimedia Foundation is now a [[mw:Special:MyLanguage/WMF membership with Unicode Consortium|member of the Unicode Consortium]], and the coordination group can collaboratively review the issues discussed and, where appropriate, bring them to the attention of the Unicode Consortium. * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q2891049|Mandailing]] ([[w:btm:|<code>w:btm:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T368038] '''Problems''' * Editors can once again click on links within the visual editor's citation-preview, thanks to a bug fix by the Editing Team. [https://phabricator.wikimedia.org/T368119] '''Future changes''' * Please [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/758713?lang=en help us to improve Tech News by taking this short survey]. The goal is to better meet the needs of the various types of people who read Tech News. The survey will be open for 2 weeks. The survey is covered by [https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Tech_News_Survey_2024_Privacy_Statement this privacy statement]. Some translations are available. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/27|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W27"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:58, 2. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27038456 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-28</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W28"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/28|Translations]] are available. '''Recent changes''' * At the Wikimedia Foundation a new task force was formed to replace the disabled Graph with [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project|more secure, easy to use, and extensible Chart]]. You can [[mw:Special:MyLanguage/Newsletter:Chart Project|subscribe to the newsletter]] to get notified about new project updates and other news about Chart. * The [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents|CampaignEvents]] extension is now available on Meta-wiki, Igbo Wikipedia, and Swahili Wikipedia, and can be requested on your wiki. This extension helps in managing and making events more visible, giving Event organizers the ability to use tools like the Event registration tool. To learn more about the deployment status and how to request this extension for your wiki, visit the [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment_status|CampaignEvents page on Meta-wiki]]. * Editors using the iOS Wikipedia app who have more than 50 edits can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/iOS Suggested edits#Add an image|Add an Image]] feature. This feature presents opportunities for small but useful contributions to Wikipedia. * Thank you to [[mw:MediaWiki Product Insights/Contributor retention and growth/Celebration|all of the authors]] who have contributed to MediaWiki Core. As a result of these contributions, the [[mw:MediaWiki Product Insights/Contributor retention and growth|percentage of authors contributing more than 5 patches has increased by 25% since last year]], which helps ensure the sustainability of the platform for the Wikimedia projects. '''Problems''' * A problem with the color of the talkpage tabs always showing as blue, even for non-existent pages which should have been red, affecting the Vector 2022 skin, [[phab:T367982|has been fixed]]. '''Future changes''' * The Trust and Safety Product team wants to introduce [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] with as little disruption to tools and workflows as possible. Volunteer developers, including gadget and user-script maintainers, are kindly asked to update the code of their tools and features to handle temporary accounts. The team has [[mw:Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|created documentation]] explaining how to do the update. [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers/2024-04 CTA|Learn more]]. '''Tech News survey''' * Please [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/758713?lang=en help us to improve Tech News by taking this short survey]. The goal is to better meet the needs of the various types of people who read Tech News. The survey will be open for 1 more week. The survey is covered by [https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Tech_News_Survey_2024_Privacy_Statement this privacy statement]. Some translations are available. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/28|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W28"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:30, 8. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27080357 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-29</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W29"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/29|Translations]] are available. '''Tech News survey''' * Please [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/758713?lang=en help us to improve Tech News by taking this short survey]. The goal is to better meet the needs of the various types of people who read Tech News. The survey will be open for 3 more days. The survey is covered by [https://foundation.wikimedia.org/wiki/Legal:Tech_News_Survey_2024_Privacy_Statement this privacy statement]. Some translations are available. '''Recent changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Wikimedia developers can now officially continue to use both [[mw:Special:MyLanguage/Gerrit|Gerrit]] and [[mw:Special:MyLanguage/GitLab|GitLab]], due to a June 24 decision by the Wikimedia Foundation to support software development on both platforms. Gerrit and GitLab are both code repositories used by developers to write, review, and deploy the software code that supports the MediaWiki software that the wiki projects are built on, as well as the tools used by editors to create and improve content. This decision will safeguard the productivity of our developers and prevent problems in code review from affecting our users. More details are available in the [[mw:GitLab/Migration status|Migration status]] page. * The Wikimedia Foundation seeks applicants for the [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Proposal|Product and Technology Advisory Council]] (PTAC). This group will bring technical contributors and Wikimedia Foundation together to co-define a more resilient, future-proof technological platform. Council members will evaluate and consult on the movement's product and technical activities, so that we develop multi-generational projects. We are looking for a range of technical contributors across the globe, from a variety of Wikimedia projects. [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Proposal#Joining the PTAC as a technical volunteer|Please apply here by August 10]]. * Editors with rollback user-rights who use the Wikipedia App for Android can use the new [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android/Anti Vandalism|Edit Patrol]] features. These features include a new feed of Recent Changes, related links such as Undo and Rollback, and the ability to create and save a personal library of user talk messages to use while patrolling. If your wiki wants to make these features available to users who do not have rollback rights but have reached a certain edit threshold, [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android#Contact us|you can contact the team]]. You can [[diffblog:2024/07/10/ِaddressing-vandalism-with-a-tap-the-journey-of-introducing-the-patrolling-feature-in-the-mobile-app/|read more about this project on Diff blog]]. * Editors who have access to [[m:Special:MyLanguage/The_Wikipedia_Library|The Wikipedia Library]] can once again use non-open access content in SpringerLinks, after the Foundation [[phab:T368865|contacted]] them to restore access. You can read more about [[m:Tech/News/Recently_resolved_community_tasks|this and 21 other community-submitted tasks that were completed last week]]. '''Changes later this week''' * This week, [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility for reading/Updates/2024-07 deployments|dark mode will be available on a number of Wikipedias]], both desktop and mobile, for logged-in and logged-out users. Interface admins and user script maintainers are encouraged to check gadgets and user scripts in the dark mode, to find any hard-coded colors and fix them. There are some [[mw:Special:MyLanguage/Recommendations for night mode compatibility on Wikimedia wikis|recommendations for dark mode compatibility]] to help. '''Future changes''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Next week, functionaries, volunteers maintaining tools, and software development teams are invited to test the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] feature on testwiki. Temporary accounts is a feature that will help improve privacy on the wikis. No further temporary account deployments are scheduled yet. Please [[mw:Talk:Trust and Safety Product/Temporary Accounts|share your opinions and questions on the project talk page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T348895] * Editors who upload files cross-wiki, or teach other people how to do so, may wish to join a Wikimedia Commons discussion. The Commons community is discussing limiting who can upload files through the cross-wiki upload/Upload dialog feature to users auto-confirmed on Wikimedia Commons. This is due to the large amount of copyright violations uploaded this way. There is a short summary at [[c:Special:MyLanguage/Commons:Cross-wiki upload|Commons:Cross-wiki upload]] and [[c:Commons:Village pump/Proposals#Deactivate cross-wiki uploads for new users|discussion at Commons:Village Pump]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/29|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' You can also get other news from the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Bulletin|Wikimedia Foundation Bulletin]]. </div><section end="technews-2024-W29"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 03:30, 16. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27124561 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-30</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W30"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/30|Translations]] are available. '''Feature News''' * Stewards can now [[:m:Special:MyLanguage/Global_blocks|globally block]] accounts. Before [[phab:T17294|the change]] only IP addresses and IP ranges could be blocked globally. Global account blocks are useful when the blocked user should not be logged out. [[:m:Special:MyLanguage/Global_locks|Global locks]] (a similar tool logging the user out of their account) are unaffected by this change. The new global account block feature is related to the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|Temporary Accounts]] project, which is a new type of user account that replaces IP addresses of unregistered editors that are no longer made public. * Later this week, Wikimedia site users will notice that the Interface of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:FlaggedRevs|FlaggedRevs]] (also known as "Pending Changes") is improved and consistent with the rest of the MediaWiki interface and [[mw:Special:MyLanguage/Codex|Wikimedia's design system]]. The FlaggedRevs interface experience on mobile and [[mw:Special:MyLanguage/Skin:MinervaNeue|Minerva skin]] was inconsistent before it was fixed and ported to [[mw:Special:MyLanguage/Codex|Codex]] by the WMF Growth team and some volunteers. [https://phabricator.wikimedia.org/T191156] * Wikimedia site users can now submit account vanishing requests via [[m:Special:GlobalVanishRequest|GlobalVanishRequest]]. This feature is used when a contributor wishes to stop editing forever. It helps you hide your past association and edit to protect your privacy. Once processed, the account will be locked and renamed. [https://phabricator.wikimedia.org/T367329] * Have you tried monitoring and addressing vandalism in Wikipedia using your phone? [https://diff.wikimedia.org/2024/07/10/%d9%90addressing-vandalism-with-a-tap-the-journey-of-introducing-the-patrolling-feature-in-the-mobile-app/ A Diff blog post on Patrolling features in the Mobile App] highlights some of the new capabilities of the feature, including swiping through a feed of recent changes and a personal library of user talk messages for use when patrolling from your phone. * Wikimedia contributors and GLAM (galleries, libraries, archives, and museums) organisations can now learn and measure the impact Wikimedia Commons is having towards creating quality encyclopedic content using the [https://doc.wikimedia.org/generated-data-platform/aqs/analytics-api/reference/commons.html Commons Impact Metrics] analytics dashboard. The dashboard offers organizations analytics on things like monthly edits in a category, the most viewed files, and which Wikimedia articles are using Commons images. As a result of these new data dumps, GLAM organisation can more reliably measure their return on investment for programs bringing content into the digital Commons. [https://diff.wikimedia.org/2024/07/19/commons-impact-metrics-now-available-via-data-dumps-and-api/] '''Project Updates''' * Come share your ideas for improving the wikis on the newly reopened [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist|Community Wishlist]]. The Community Wishlist is Wikimedia’s forum for volunteers to share ideas (called wishes) to improve how the wikis work. The new version of the wishlist is always open, works with both wikitext and Visual Editor, and allows wishes in any language. '''Learn more''' * Have you ever wondered how Wikimedia software works across over 300 languages? This is 253 languages more than the Google Chrome interface, and it's no accident. The Language and Product Localization Team at the Wikimedia Foundation supports your work by adapting all the tools and interfaces in the MediaWiki software so that contributors in our movement who translate pages and strings can translate them and have the sites in all languages. Read more about the team and their upcoming work on [https://diff.wikimedia.org/2024/07/17/building-towards-a-robust-multilingual-knowledge-ecosystem-for-the-wikimedia-movement/ Diff]. * How can Wikimedia build innovative and experimental products while maintaining such heavily used websites? A recent [https://diff.wikimedia.org/2024/07/09/on-the-value-of-experimentation/ blog post] by WMF staff Johan Jönsson highlights the work of the [[m:Future Audiences#Objectives and Key Results|WMF Future Audience initiative]], where the goal is not to build polished products but test out new ideas, such as a [[m:Future_Audiences/Experiments: conversational/generative AI|ChatGPT plugin]] and [[m:Future_Audiences/Experiment:Add a Fact|Add a Fact]], to help take Wikimedia into the future. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/30|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' You can also get other news from the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Bulletin|Wikimedia Foundation Bulletin]]. </div><section end="technews-2024-W30"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:03, 23. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27142915 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-31</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W31"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/31|Translations]] are available. '''Feature news''' * Editors using the Visual Editor in languages that use non-Latin characters for numbers, such as Hindi, Manipuri and Eastern Arabic, may notice some changes in the formatting of reference numbers. This is a side effect of preparing a new sub-referencing feature, and will also allow fixing some general numbering issues in Visual Editor. If you notice any related problems on your wiki, please share details at the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|project talkpage]]. '''Bugs status''' * Some logged-in editors were briefly unable to edit or load pages last week. [[phab:T370304|These errors]] were mainly due to the addition of new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Linter|linter]] rules which led to caching problems. Fixes have been applied and investigations are continuing. * Editors can use the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/IP Info|IP Information tool]] to get information about IP addresses. This tool is available as a Beta Feature in your preferences. The tool was not available for a few days last week, but is now working again. Thank you to Shizhao for filing the bug report. You can read about that, and [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks#2024-07-25|28 other community-submitted tasks]] that were resolved last week. '''Project updates''' * There are new features and improvements to Phabricator from the Release Engineering and Collaboration Services teams, and some volunteers, including: the search systems, the new task creation system, the login systems, the translation setup which has resulted in support for more languages (thanks to Pppery), and fixes for many edge-case errors. You can [[phab:phame/post/view/316/iterative_improvements/|read details about these and other improvements in this summary]]. * There is an [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project/Updates|update on the Charts project]]. The team has decided which visualization library to use, which chart types to start focusing on, and where to store chart definitions. * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikivoyage}} in [[d:Q9056|Czech]] ([[voy:cs:|<code>voy:cs:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T370905] '''Learn more''' * There is a [[diffblog:2024/07/26/the-journey-to-open-our-first-data-center-in-south-america/|new Wikimedia Foundation data center]] in São Paulo, Brazil which helps to reduce load times. * There is new [[diffblog:2024/07/22/the-perplexing-process-of-uploading-images-to-wikipedia/|user research]] on problems with the process of uploading images. * Commons Impact Metrics are [[diffblog:2024/07/19/commons-impact-metrics-now-available-via-data-dumps-and-api/|now available]] via data dumps and API. * The latest quarterly [[mw:Technical Community Newsletter/2024/July|Technical Community Newsletter]] is now available. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/31|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W31"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:09, 30. srpnja 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27164109 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-32</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W32"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/32|Translations]] are available. '''Feature news''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Two new parser functions will be available this week: <code><nowiki>{{</nowiki>[[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic_words#dir|#dir]]<nowiki>}}</nowiki></code> and <code><nowiki>{{</nowiki>[[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic_words#bcp47|#bcp47]]<nowiki>}}</nowiki></code>. These will reduce the need for <code>Template:Dir</code> and <code>Template:BCP47</code> on Commons and allow us to [[phab:T343131|drop 100 million rows]] from the "what links here" database. Editors at any wiki that use these templates, can help by replacing the templates with these new functions. The templates at Commons will be updated during the Hackathon at Wikimania. [https://phabricator.wikimedia.org/T359761][https://phabricator.wikimedia.org/T366623] * Communities can request the activation of the visual editor on entire namespaces where discussions sometimes happen (for instance ''Wikipedia:'' or ''Wikisource:'' namespaces) if they understand the [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/FAQ#WPNS|known limitations]]. For discussions, users can already use [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools|DiscussionTools]] in these namespaces. * The tracking category "Pages using Timeline" has been renamed to "Pages using the EasyTimeline extension" [https://translatewiki.net/wiki/Special:Translations?message=MediaWiki%3ATimeline-tracking-category&namespace=8 in TranslateWiki]. Wikis that have created the category locally should rename their local creation to match. '''Project updates''' * Editors who help to organize WikiProjects and similar on-wiki collaborations, are invited to share ideas and examples of successful collaborations with the Campaigns and Programs teams. You can fill out [[m:Special:MyLanguage/Campaigns/WikiProjects|a brief survey]] or share your thoughts [[m:Talk:Campaigns/WikiProjects|on the talkpage]]. The teams are particularly looking for details about successful collaborations on non-English wikis. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] The new parser is being rolled out on {{int:project-localized-name-group-wikivoyage}} wikis over the next few months. The {{int:project-localized-name-enwikivoyage}} and {{int:project-localized-name-hewikivoyage}} were [[phab:T365367|switched]] to Parsoid last week. For more information, see [[mw:Parsoid/Parser_Unification|Parsoid/Parser Unification]]. '''Learn more''' * There will be more than 200 sessions at Wikimania this week. Here is a summary of some of the [[diffblog:2024/08/05/interested-in-product-and-tech-here-are-some-wikimania-sessions-you-dont-want-to-miss/|key sessions related to the product and technology area]]. * The latest [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Bulletin/2024/07-02|Wikimedia Foundation Bulletin]] is available. * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2024/July|Language and Internationalization newsletter]] is available. It includes: New design previews for Translatable pages; Updates about MinT for Wiki Readers; the release of Translation dumps; and more. * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Newsletters/31|Growth newsletter]] is available. * The latest monthly [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Reports/July 2024|MediaWiki Product Insights newsletter]] is available. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/32|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W32"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:42, 5. kolovoza 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27233905 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Tech News: 2024-33</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="technews-2024-W33"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/33|Translations]] are available. '''Feature news''' * [[mw:Special:MyLanguage/Extension:AbuseFilter|AbuseFilter]] editors and maintainers can now [[mw:Special:MyLanguage/Extension:AbuseFilter/Actions#Show a CAPTCHA|make a CAPTCHA show if a filter matches an edit]]. This allows communities to quickly respond to spamming by automated bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T20110] * [[m:Special:MyLanguage/Stewards|Stewards]] can now specify if global blocks should prevent account creation. Before [[phab:T17273|this change]] by the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product|Trust and Safety Product]] Team, all global blocks would prevent account creation. This will allow stewards to reduce the unintended side-effects of global blocks on IP addresses. '''Project updates''' * [[wikitech:Help talk:Toolforge/Toolforge standards committee#August_2024_committee_nominations|Nominations are open on Wikitech]] for new members to refresh the [[wikitech:Help:Toolforge/Toolforge standards committee|Toolforge standards committee]]. The committee oversees the Toolforge [[wikitech:Help:Toolforge/Right to fork policy|Right to fork policy]] and [[wikitech:Help:Toolforge/Abandoned tool policy|Abandoned tool policy]] among other duties. Nominations will remain open until at least 2024-08-26. * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q2880037|West Coast Bajau]] ([[w:bdr:|<code>w:bdr:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T371757] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/33|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W33"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:20, 13. kolovoza 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27253654 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-34</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W34"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/34|Translations]] are available. '''Feature news''' * Editors who want to re-use references but with different details such as page numbers, will be able to do so by the end of 2024, using a new [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Sub-referencing in a nutshell|sub-referencing]] feature. You can read more [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|about the project]] and [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|how to test the prototype]]. * Editors using tracking categories to identify which pages use specific extensions may notice that six of the categories have been renamed to make them more easily understood and consistent. These categories are automatically added to pages that use specialized MediaWiki extensions. The affected names are for: [https://translatewiki.net/wiki/Special:Translations?message=MediaWiki%3Aintersection-category&namespace=8 DynamicPageList], [https://translatewiki.net/wiki/Special:Translations?message=MediaWiki%3Akartographer-tracking-category&namespace=8 Kartographer], [https://translatewiki.net/wiki/Special:Translations?message=MediaWiki%3Aphonos-tracking-category&namespace=8 Phonos], [https://translatewiki.net/wiki/Special:Translations?message=MediaWiki%3Arss-tracking-category&namespace=8 RSS], [https://translatewiki.net/wiki/Special:Translations?message=MediaWiki%3Ascore-use-category&namespace=8 Score], [https://translatewiki.net/wiki/Special:Translations?message=MediaWiki%3Awikihiero-usage-tracking-category&namespace=8 WikiHiero]. Wikis that have created the category locally should rename their local creation to match. Thanks to Pppery for these improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T347324] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Technical volunteers who edit modules and want to get a list of the categories used on a page, can now do so using the <code><bdi lang="zxx" dir="ltr">categories</bdi></code> property of <code><bdi lang="zxx" dir="ltr">[[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#Title objects|mw.title objects]]</bdi></code>. This enables wikis to configure workflows such as category-specific edit notices. Thanks to SD001 for these improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T50175][https://phabricator.wikimedia.org/T85372] '''Bugs status''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Your help is needed to check if any pages need to be moved or deleted. A maintenance script was run to clean up unreachable pages (due to Unicode issues or introduction of new namespaces/namespace aliases). The script tried to find appropriate names for the pages (e.g. by following the Unicode changes or by moving pages whose titles on Wikipedia start with <code>Talk:WP:</code> so that their titles start with <code>Wikipedia talk:</code>), but it may have failed for some pages, and moved them to <bdi lang="zxx" dir="ltr">[[Special:PrefixIndex/T195546/]]</bdi> instead. Your community should check if any pages are listed there, and move them to the correct titles, or delete them if they are no longer needed. A full log (including pages for which appropriate names could be found) is available in [[phab:P67388]]. * Editors who volunteer as [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship|mentors]] to newcomers on their wiki are once again able to access lists of potential mentees who they can connect with to offer help and guidance. This functionality was restored thanks to [[phab:T372164|a bug fix]]. Thank you to Mbch331 for filing the bug report. You can read about that, and 18 other community-submitted tasks that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Project updates''' * The application deadline for the [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Proposal|Product & Technology Advisory Council]] (PTAC) has been extended to September 16. Members will help by providing advice to Foundation Product and Technology leadership on short and long term plans, on complex strategic problems, and help to get feedback from more contributors and technical communities. Selected members should expect to spend roughly 5 hours per month for the Council, during the one year pilot. Please consider applying, and spread the word to volunteers you think would make a positive contribution to the committee. '''Learn more''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award#2024 Winners|2024 Coolest Tool Awards]] were awarded at Wikimania, in seven categories. For example, one award went to the ISA Tool, used for adding structured data to files on Commons, which was recently improved during the [[m:Event:Wiki Mentor Africa ISA Hackathon 2024|Wiki Mentor Africa Hackathon]]. You can see video demonstrations of each tool at the awards page. Congratulations to this year's recipients, and thank you to all tool creators and maintainers. * The latest [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Bulletin/2024/08-01|Wikimedia Foundation Bulletin]] is available, and includes some highlights from Wikimania, an upcoming Language community meeting, and other news from the movement. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/34|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W34"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:52, 20. kolovoza 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27307284 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-35</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W35"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/35|Translations]] are available. '''Feature news''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Administrators can now test the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] feature on test2wiki. This was done to allow cross-wiki testing of temporary accounts, for when temporary accounts switch between projects. The feature was enabled on testwiki a few weeks ago. No further temporary account deployments are scheduled yet. Temporary Accounts is a project to create a new type of user account that replaces IP addresses of unregistered editors which are no longer made public. Please [[mw:Talk:Trust and Safety Product/Temporary Accounts|share your opinions and questions on the project talk page]]. * Later this week, editors at wikis that use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:FlaggedRevs|FlaggedRevs]] (also known as "Pending Changes") may notice that the indicators at the top of articles have changed. This change makes the system more consistent with the rest of the MediaWiki interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T191156] '''Bugs status''' * Editors who use the 2010 wikitext editor, and use the Character Insert buttons, will [[phab:T361465|no longer]] experience problems with the buttons adding content into the edit-summary instead of the edit-window. You can read more about that, and 26 other community-submitted tasks that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Project updates''' * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] Please review and vote on [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Focus areas|Focus Areas]], which are groups of wishes that share a problem. Focus Areas were created for the newly reopened Community Wishlist, which is now open year-round for submissions. The first batch of focus areas are specific to moderator workflows, around welcoming newcomers, minimizing repetitive tasks, and prioritizing tasks. Once volunteers have reviewed and voted on focus areas, the Foundation will then review and select focus areas for prioritization. * Do you have a project and are willing to provide a three (3) month mentorship for an intern? [[mw:Special:MyLanguage/Outreachy|Outreachy]] is a twice a year program for people to participate in a paid internship that will start in December 2024 and end in early March 2025, and they need mentors and projects to work on. Projects can be focused on coding or non-coding (design, documentation, translation, research). See the Outreachy page for more details, and a list of past projects since 2013. '''Learn more''' * If you're curious about the product and technology improvements made by the Wikimedia Foundation last year, read [[diffblog:2024/08/21/wikimedia-foundation-product-technology-improving-the-user-experience/|this recent highlights summary on Diff]]. * To learn more about the technology behind the Wikimedia projects, you can now watch sessions from the technology track at Wikimania 2024 on Commons. This week, check out: ** [[c:File:Wikimania 2024 - Ohrid - Day 2 - Community Configuration - Shaping On-Wiki Functionality Together.webm|Community Configuration - Shaping On-Wiki Functionality Together]] (55 mins) - about the [[mw:Special:MyLanguage/Community Configuration|Community Configuration]] project. ** [[c:File:Wikimania 2024 - Belgrade - Day 1 - Future of MediaWiki. A sustainable platform to support a collaborative user base and billions of page views.webm|Future of MediaWiki. A sustainable platform to support a collaborative user base and billions of page views]] (30 mins) - an overview for both technical and non technical audiences, covering some of the challenges and open questions, related to the [[mw:MediaWiki Product Insights|platform evolution, stewardship and developer experiences]] research. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/35|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W35"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:31, 26. kolovoza 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27341211 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-36</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W36"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/36|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Editors and volunteer developers interested in data visualisation can now test the new software for charts. Its early version is available on beta Commons and beta Wikipedia. This is an important milestone before making charts available on regular wikis. You can [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project/Updates|read more about this project update]] and help to test the charts. '''Feature news''' * Editors who use the [[{{#special:Unusedtemplates}}]] page can now filter out pages which are expected to be there permanently, such as sandboxes, test-cases, and templates that are always substituted. Editors can add the new magic word [[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic words#EXPECTUNUSEDTEMPLATE|<code dir="ltr"><nowiki>__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__</nowiki></code>]] to a template page to hide it from the listing. Thanks to Sophivorus and DannyS712 for these improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T184633] * Editors who use the New Topic tool on discussion pages, will [[phab:T334163|now be reminded]] to add a section header, which should help reduce the quantity of newcomers who add sections without a header. You can read more about that, and {{formatnum:28}} other community-submitted tasks that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. * Last week, some Toolforge tools had occasional connection problems. The cause is still being investigated, but the problems have been resolved for now. [https://phabricator.wikimedia.org/T373243] * Translation administrators at multilingual wikis, when editing multiple translation units, can now easily mark which changes require updates to the translation. This is possible with the [[phab:T298852#10087288|new dropdown menu]]. '''Project updates''' * A new draft text of a policy discussing the use of Wikimedia's APIs [[m:Special:MyLanguage/API Policy Update 2024|has been published on Meta-Wiki]]. The draft text does not reflect a change in policy around the APIs; instead, it is an attempt to codify existing API rules. Comments, questions, and suggestions are welcome on [[m:Talk:API Policy Update 2024|the proposed update’s talk page]] until September 13 or until those discussions have concluded. '''Learn more''' * To learn more about the technology behind the Wikimedia projects, you can now watch sessions from the technology track at Wikimania 2024 on Commons. This week, check out: ** [[c:File:Wikimania 2024 - Ohrid - Day 2 - Charts, the successor of Graphs - A secure and extensible tool for data visualization.webm|Charts, the successor of Graphs - A secure and extensible tool for data visualization]] (25 mins) – about the above-mentioned Charts project. ** [[c:File:Wikimania 2024 - Ohrid - Day 3 - State of Language Technology and Onboarding at Wikimedia.webm|State of Language Technology and Onboarding at Wikimedia]] (90 mins) – about some of the language tools that support Wikimedia sites, such as [[mw:Special:MyLanguage/Content translation|Content]]/[[mw:Special:MyLanguage/Content translation/Section translation|Section Translation]], [[mw:Special:MyLanguage/MinT|MinT]], and LanguageConverter; also the current state and future of languages onboarding. [https://phabricator.wikimedia.org/T368772] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/36|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W36"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 03:05, 3. rujna 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27390268 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-37</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W37"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/37|Translations]] are available. '''Feature news''' * Starting this week, the standard [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|syntax highlighter]] will receive new colors that make them compatible in dark mode. This is the first of many changes to come as part of a major upgrade to syntax highlighting. You can learn more about what's to come on the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|help page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T365311][https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Editors of wikis using Wikidata will now be notified of only relevant Wikidata changes in their watchlist. This is because the Lua functions <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>entity:getSitelink()</code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mw.wikibase.getSitelink(qid)</code></bdi> will have their logic unified for tracking different aspects of sitelinks to reduce junk notifications from [[m:Wikidata For Wikimedia Projects/Projects/Watchlist Wikidata Sitelinks Tracking|inconsistent sitelinks tracking]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T295356] '''Project updates''' * Users of all Wikis will have access to Wikimedia sites as read-only for a few minutes on September 25, starting at 15:00 UTC. This is a planned datacenter switchover for maintenance purposes. More information will be published in Tech News and will also be posted on individual wikis in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T370962] * Contributors of [[phab:T363538#10123348|11 Wikipedias]], including English will have a new <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>MOS</code></bdi> namespace added to their Wikipedias. This improvement ensures that links beginning with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>MOS:</code></bdi> (usually shortcuts to the [[w:en:Wikipedia:Manual of Style|Manual of Style]]) are not broken by [[w:en:Mooré|Mooré]] Wikipedia (language code <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mos</code></bdi>). [https://phabricator.wikimedia.org/T363538] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/37|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W37"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:51, 9. rujna 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27424457 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-38</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W38"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/38|Translations]] are available. '''Improvements and Maintenance''' * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] Editors interested in templates can help by reading the latest Wishlist focus area, [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Focus areas/Template recall and discovery|Template recall and discovery]], and share your feedback on the talkpage. This input helps the Community Tech team to decide the right technical approach to build. Everyone is also encouraged to continue adding [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist|new wishes]]. * The new automated [[{{#special:NamespaceInfo}}]] page helps editors understand which [[mw:Special:MyLanguage/Help:Namespaces|namespaces]] exist on each wiki, and some details about how they are configured. Thanks to DannyS712 for these improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T263513] * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Reference check|References Check]] is a feature that encourages editors to add a citation when they add a new paragraph to a Wikipedia article. For a short time, the corresponding tag "Edit Check (references) activated" was erroneously being applied to some edits outside of the main namespace. This has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T373692] * It is now possible for a wiki community to change the order in which a page’s categories are displayed on their wiki. By default, categories are displayed in the order they appear in the wikitext. Now, wikis with a consensus to do so can [[m:Special:MyLanguage/Requesting wiki configuration changes|request]] a configuration change to display them in alphabetical order. [https://phabricator.wikimedia.org/T373480] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Tool authors can now access ToolsDB's [[wikitech:Portal:Data Services#ToolsDB|public databases]] from both [[m:Special:MyLanguage/Research:Quarry|Quarry]] and [[wikitech:Superset|Superset]]. Those databases have always been accessible to every [[wikitech:Portal:Toolforge|Toolforge]] user, but they are now more broadly accessible, as Quarry can be accessed by anyone with a Wikimedia account. In addition, Quarry's internal database can now be [[m:Special:MyLanguage/Research:Quarry#Querying Quarry's own database|queried from Quarry itself]]. This database contains information about all queries that are being run and starred by users in Quarry. This information was already public through the web interface, but you can now query it using SQL. You can read more about that, and {{formatnum:20}} other community-submitted tasks that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. * Any pages or tools that still use the very old CSS classes <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mw-message-box</code></bdi> need to be updated. These old classes will be removed next week or soon afterwards. Editors can use a [https://global-search.toolforge.org/?q=mw-message-box&regex=1&namespaces=&title= global-search] to determine what needs to be changed. It is possible to use the newer <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>cdx-message</code></bdi> group of classes as a replacement (see [https://doc.wikimedia.org/codex/latest/components/demos/message.html#css-only-version the relevant Codex documentation], and [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Tech/Header&diff=prev&oldid=27449042 an example update]), but using locally defined onwiki classes would be best. [https://phabricator.wikimedia.org/T374499] '''Technical project updates''' * Next week, all Wikimedia wikis will be read-only for a few minutes. This will start on September 25 at [https://zonestamp.toolforge.org/1727276400 15:00 UTC]. This is a planned datacenter switchover for maintenance purposes. [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|This maintenance process also targets other services.]] The previous switchover took 3 minutes, and the Site Reliability Engineering teams use many tools to make sure that this essential maintenance work happens as quickly as possible. [https://phabricator.wikimedia.org/T370962] '''Tech in depth''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] The latest monthly [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Reports/August 2024|MediaWiki Product Insights newsletter]] is available. This edition includes details about: research about [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Hooks|hook]] handlers to help simplify development, research about performance improvements, work to improve the REST API for end-users, and more. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] To learn more about the technology behind the Wikimedia projects, you can now watch sessions from the technology track at Wikimania 2024 on Commons. This week, check out: ** [[c:File:Wikimania 2024 - Auditorium Kyiv - Day 4 - Hackathon Showcase.webm|Hackathon Showcase]] (45 mins) - 19 short presentations by some of the Hackathon participants, describing some of the projects they worked on, such as automated testing of maintenance scripts, a video-cutting command line tool, and interface improvements for various tools. There are [[phab:T369234|more details and links available]] in the Phabricator task. ** [[c:File:Co-Creating a Sustainable Future for the Toolforge Ecosystem.webm|Co-Creating a Sustainable Future for the Toolforge Ecosystem]] (40 mins) - a roundtable discussion for tool-maintainers, users, and supporters of Toolforge about how to make the platform sustainable and how to evaluate the tools available there. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/38|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W38"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:01, 17. rujna 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27460876 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-39</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W39"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/39|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * All wikis will be [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|read-only]] for a few minutes on Wednesday September 25 at [https://zonestamp.toolforge.org/1727276400 15:00 UTC]. Reading the wikis will not be interrupted, but editing will be paused. These twice-yearly processes allow WMF's site reliability engineering teams to remain prepared to keep the wikis functioning even in the event of a major interruption to one of our data centers. '''Updates for editors''' [[File:Add alt text from a halfsheet, with the article behind.png|thumb|A screenshot of the interface for the Alt Text suggested-edit feature]] * Editors who use the iOS Wikipedia app in Spanish, Portuguese, French, or Chinese, may see the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/iOS Suggested edits project/Alt Text Experiment|Alt Text suggested-edit experiment]] after editing an article, or completing a suggested edit using "[[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/iOS Suggested edits project#Hypothesis 2 Add an Image Suggested Edit|Add an image]]". Alt-text helps people with visual impairments to read Wikipedia articles. The team aims to learn if adding alt-text to images is a task that editors can be successful with. Please share any feedback on [[mw:Talk:Wikimedia Apps/iOS Suggested edits project/Alt Text Experiment|the discussion page]]. * The Codex color palette has been updated with new and revised colors for the MediaWiki user interfaces. The [[mw:Special:MyLanguage/Design System Team/Color/Design documentation#Updates|most noticeable changes]] for editors include updates for: dark mode colors for Links and for quiet Buttons (progressive and destructive), visited Link colors for both light and dark modes, and background colors for system-messages in both light and dark modes. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] It is now possible to include clickable wikilinks and external links inside code blocks. This includes links that are used within <code><nowiki><syntaxhighlight></nowiki></code> tags and on code pages (JavaScript, CSS, Scribunto and Sanitized CSS). Uses of template syntax <code><nowiki>{{…}}</nowiki></code> are also linked to the template page. Thanks to SD0001 for these improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T368166] * Two bugs were fixed in the [[m:Special:MyLanguage/Account vanishing|GlobalVanishRequest]] system by improving the logging and by removing an incorrect placeholder message. [https://phabricator.wikimedia.org/T370595][https://phabricator.wikimedia.org/T372223] * View all {{formatnum:25}} community-submitted {{PLURAL:25|task|tasks}} that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] From [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise|Wikimedia Enterprise]]: ** The API now enables 5,000 on-demand API requests per month and twice-monthly HTML snapshots freely (gratis and libre). More information on the updates and also improvements to the software development kits (SDK) are explained on [https://enterprise.wikimedia.com/blog/enhanced-free-api/ the project's blog post]. While Wikimedia Enterprise APIs are designed for high-volume commercial reusers, this change enables many more community use-cases to be built on the service too. ** The Snapshot API (html dumps) have added beta Structured Contents endpoints ([https://enterprise.wikimedia.com/blog/structured-contents-snapshot-api/ blog post on that]) as well as released two beta datasets (English and French Wikipedia) from that endpoint to Hugging Face for public use and feedback ([https://enterprise.wikimedia.com/blog/hugging-face-dataset/ blog post on that]). These pre-parsed data sets enable new options for researchers, developers, and data scientists to use and study the content. '''In depth''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] The Wikidata Query Service (WDQS) is used to get answers to questions using the Wikidata data set. As Wikidata grows, we had to make a major architectural change so that WDQS could remain performant. As part of the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS graph split|WDQS Graph Split project]], we have new SPARQL endpoints available for serving the "[https://query-scholarly.wikidata.org scholarly]" and "[https://query-main.wikidata.org main]" subgraphs of Wikidata. The [http://query.wikidata.org query.wikidata.org endpoint] will continue to serve the full Wikidata graph until March 2025. After this date, it will only serve the main graph. For more information, please see [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/September 2024 scaling update|the announcement on Wikidata]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/39|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W39"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:35, 24. rujna 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27493779 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-40</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W40"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/40|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Readers of [[phab:T375401|42 more wikis]] can now use Dark Mode. If the option is not yet available for logged-out users of your wiki, this is likely because many templates do not yet display well in Dark Mode. Please use the [https://night-mode-checker.wmcloud.org/ night-mode-checker tool] if you are interested in helping to reduce the number of issues. The [[mw:Special:MyLanguage/Recommendations for night mode compatibility on Wikimedia wikis|recommendations page]] provides guidance on this. Dark Mode is enabled on additional wikis once per month. * Editors using the 2010 wikitext editor as their default can access features from the 2017 wikitext editor by adding <code dir=ltr>?veaction=editsource</code> to the URL. If you would like to enable the 2017 wikitext editor as your default, it can be set in [[Special:Preferences#mw-input-wpvisualeditor-newwikitext|your preferences]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T239796] * For logged-out readers using the Vector 2022 skin, the "donate" link has been moved from a collapsible menu next to the content area into a more prominent top menu, next to "Create an account". This restores the link to the level of prominence it had in the Vector 2010 skin. [[mw:Readers/2024 Reader and Donor Experiences#Donor Experiences (Key Result WE 3.2 and the related hypotheses)|Learn more]] about the changes related to donor experiences. [https://phabricator.wikimedia.org/T373585] * The CampaignEvents extension provides tools for organizers to more easily manage events, communicate with participants, and promote their events on the wikis. The extension has been [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status|enabled]] on Arabic Wikipedia, Igbo Wikipedia, Swahili Wikipedia, and Meta-Wiki. [[w:zh:Wikipedia:互助客栈/其他#引進CampaignEvents擴充功能|Chinese Wikipedia has decided]] to enable the extension, and discussions on the extension are in progress [[w:es:Wikipedia:Votaciones/2024/Sobre la política de Organizadores de Eventos|on Spanish Wikipedia]] and [[d:Wikidata:Project chat#Enabling the CampaignEvents Extention on Wikidata|on Wikidata]]. To learn how to enable the extension on your wiki, you can visit [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents|the CampaignEvents page on Meta-Wiki]]. * View all {{formatnum:22}} community-submitted {{PLURAL:22|task|tasks}} that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Developers with an account on Wikitech-wiki should [[wikitech:Wikitech/SUL-migration|check if any action is required]] for their accounts. The wiki is being changed to use the single-user-login (SUL) system, and other configuration changes. This change will help reduce the overall complexity for the weekly software updates across all our wikis. '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|server switch]] was completed successfully last week with a read-only time of [[wikitech:Switch Datacenter#Past Switches|only 2 minutes 46 seconds]]. This periodic process makes sure that engineers can switch data centers and keep all of the wikis available for readers, even if there are major technical issues. It also gives engineers a chance to do maintenance and upgrades on systems that normally run 24 hours a day, and often helps to reveal weaknesses in the infrastructure. The process involves dozens of software services and hundreds of hardware servers, and requires multiple teams working together. Work over the past few years has reduced the time from 17 minutes down to 2–3 minutes. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/66ZW7B2MG63AESQVTXDIFQBDBS766JGW/] '''Meetings and events''' * October 4–6: [[m:Special:MyLanguage/WikiIndaba conference 2024|WikiIndaba Conference's Hackathon]] in Johannesburg, South Africa * November 4–6: [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Users and Developers Conference Fall 2024|MediaWiki Users and Developers Conference Fall 2024]] in Vienna, Austria '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/40|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W40"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:18, 1. listopada 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27530062 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-41</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W41"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/41|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Communities can now request installation of [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Automoderator|Automoderator]] on their wiki. Automoderator is an automated anti-vandalism tool that reverts bad edits based on scores from the new "Revert Risk" machine learning model. You can [[mw:Special:MyLanguage/Extension:AutoModerator/Deploying|read details about the necessary steps]] for installation and configuration. [https://phabricator.wikimedia.org/T336934] '''Updates for editors''' * Translators in wikis where [[mw:Special:MyLanguage/Content translation/Section translation#Try the tool|the mobile experience of Content Translation is available]], can now customize their articles suggestion list from 41 filtering options when using the tool. This topic-based article suggestion feature makes it easy for translators to self-discover relevant articles based on their area of interest and translate them. You can [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&active-list=suggestions try it with your mobile device]. [https://phabricator.wikimedia.org/T368422] * View all {{formatnum:12}} community-submitted {{PLURAL:12|task|tasks}} that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * It is now possible for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki><syntaxhighlight></nowiki></code></bdi> code blocks to offer readers a "Copy" button if the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>copy=1</nowiki></code></bdi> attribute is [[mw:Special:MyLanguage/Extension:SyntaxHighlight#copy|set on the tag]]. Thanks to SD0001 for these improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T40932] * Customized copyright footer messages on all wikis will be updated. The new versions will use wikitext markup instead of requiring editing raw HTML. [https://phabricator.wikimedia.org/T375789] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Later this month, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] will be rolled out on several pilot wikis. The final list of the wikis will be published in the second half of the month. If you maintain any tools, bots, or gadgets on [[phab:T376499|these 11 wikis]], and your software is using data about IP addresses or is available for logged-out users, please check if it needs to be updated to work with temporary accounts. [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|Guidance on how to update the code is available]]. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Rate limiting has been enabled for the code review tools [[Wikitech:Gerrit|Gerrit]] and [[Wikitech:GitLab|GitLab]] to address ongoing issues caused by malicious traffic and scraping. Clients that open too many concurrent connections will be restricted for a few minutes. This rate limiting is managed through [[Wikitech:nftables|nftables]] firewall rules. For more details, see Wikitech's pages on [[Wikitech:Firewall#Throttling with nftables|Firewall]], [[Wikitech:GitLab/Abuse and rate limiting|GitLab limits]] and [[Wikitech:Gerrit/Operations#Throttling IPs|Gerrit operations]]. * Five new wikis have been created: ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q49224|Komering]] ([[w:kge:|<code>w:kge:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T374813] ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q36096|Mooré]] ([[m:mos:|<code>m:mos:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T374641] ** a {{int:project-localized-name-group-wiktionary}} in [[d:Q36213|Madurese]] ([[wikt:mad:|<code>wikt:mad:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T374968] ** a {{int:project-localized-name-group-wikiquote}} in [[d:Q2501174|Gorontalo]] ([[q:gor:|<code>q:gor:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T375088] ** a {{int:project-localized-name-group-wikinews}} in [[d:Q56482|Shan]] ([[n:shn:|<code>n:shn:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T375430] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/41|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W41"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:41, 8. listopada 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27557422 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-42</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W42"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/42|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The Structured Discussion extension (also known as Flow) is starting to be removed. This extension is unmaintained and causes issues. It will be replaced by [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools|DiscussionTools]], which is used on any regular talk page. [[mw:Special:MyLanguage/Structured Discussions/Deprecation#Deprecation timeline|A first set of wikis]] are being contacted. These wikis are invited to stop using Flow, and to move all Flow boards to sub-pages, as archives. At these wikis, a script will move all Flow pages that aren't a sub-page to a sub-page automatically, starting on 22 October 2024. On 28 October 2024, all Flow boards at these wikis will be set in read-only mode. [https://www.mediawiki.org/wiki/Structured_Discussions/Deprecation][https://phabricator.wikimedia.org/T370722] * WMF's Search Platform team is working on making it easier for readers to perform text searches in their language. A [[phab:T332342|change last week]] on over 30 languages makes it easier to find words with accents and other diacritics. This applies to both full-text search and to types of advanced search such as the <bdi lang="en" dir="ltr">''hastemplate''</bdi> and <bdi lang="en" dir="ltr">''incategory''</bdi> keywords. More technical details (including a few other minor search upgrades) are available. [https://www.mediawiki.org/wiki/User:TJones_%28WMF%29/Notes/Language_Analyzer_Harmonization_Notes#ASCII-folding/ICU-folding_%28T332342%29] * View all {{formatnum:20}} community-submitted {{PLURAL:20|task|tasks}} that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|EditCheck]] was installed at Russian Wikipedia, and fixes were made for some missing user interface styles. '''Updates for technical contributors''' * Editors who use the Toolforge tool [[toolforge:copyvios|Earwig's Copyright Violation Detector]] will now be required to log in with their Wikimedia account before running checks using the "search engine" option. This change is needed to help prevent external bots from misusing the system. Thanks to Chlod for these improvements. [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia_talk:New_pages_patrol/Reviewers#Authentication_is_now_required_for_search_engine_checks_on_Earwig's_Copyvio_Tool] * [[m:Special:MyLanguage/Phabricator|Phabricator]] users can create tickets and add comments on existing tickets via Email again. [[mw:Special:MyLanguage/Phabricator/Help#Using email|Sending email to Phabricator]] has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T356077] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Some HTML elements in the interface are now wrapped with a <code><nowiki><bdi></nowiki></code> element, to make our HTML output more aligned with Web standards. More changes like this will be coming in future weeks. This change might break some tools that rely on the previous HTML structure of the interface. Note that relying on the HTML structure of the interface is [[mw:Special:MyLanguage/Stable interface policy/Frontend#What is not stable?|not recommended]] and might break at any time. [https://phabricator.wikimedia.org/T375975] '''In depth''' * The latest monthly [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Reports/September 2024|MediaWiki Product Insights newsletter]] is available. This edition includes: updates on Wikimedia's authentication system, research to simplify feature development in the MediaWiki platform, updates on Parser Unification and MathML rollout, and more. * The latest quarterly [[mw:Technical Community Newsletter/2024/October|Technical Community Newsletter]] is now available. This edition include: research about improving topic suggestions related to countries, improvements to PHPUnit tests, and more. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/42|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W42"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:19, 14. listopada 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27597254 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-43</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W43"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/43|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Mobile Apps team has released an [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/Navigation Refresh#Phase 1: Creating a user Profile Menu (T373714)|update]] to the iOS app's navigation, and it is now available in the latest App store version. The team added a new Profile menu that allows for easy access to editor features like Notifications and Watchlist from the Article view, and brings the "Donate" button into a more accessible place for users who are reading an article. This is the first phase of a larger planned [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/Navigation Refresh|navigation refresh]] to help the iOS app transition from a primarily reader-focused app, to an app that fully supports reading and editing. The Wikimedia Foundation has added more editing features and support for on-wiki communication based on volunteer requests in recent years. [[File:IOS App Navigation refresh first phase 05.png|thumb|iOS Wikipedia App's profile menu and contents]] '''Updates for editors''' * Wikipedia readers can now download a browser extension to experiment with some early ideas on potential features that recommend articles for further reading, automatically summarize articles, and improve search functionality. For more details and to stay updated, check out the Web team's [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Content Discovery Experiments|Content Discovery Experiments page]] and [[mw:Special:MyLanguage/Newsletter:Web team's projects|subscribe to their newsletter]]. * Later this month, logged-out editors of [[phab:T376499|these 12 wikis]] will start to have [[mw:Special:Mylanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] created. The list may slightly change - some wikis may be removed but none will be added. Temporary account is a new [[mw:Special:MyLanguage/User account types|type of user account]]. It enhances the logged-out editors' privacy and makes it easier for community members to communicate with them. If you maintain any tools, bots, or gadgets on these 12 wikis, and your software is using data about IP addresses or is available for logged-out users, please check if it needs to be updated to work with temporary accounts. [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|Guidance on how to update the code is available]]. Read more about the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|deployment plan across all wikis]]. * View all {{formatnum:33}} community-submitted {{PLURAL:33|task|tasks}} that were [[m:Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the [[w:nr:Main Page|South Ndebele]], [[w:rsk:Главни бок|Pannonian Rusyn]], [[w:ann:Uwu|Obolo]], [[w:iba:Lambar Keterubah|Iban]] and [[w:tdd:ᥞᥨᥝᥴ ᥘᥣᥲ ᥖᥥᥰ|Tai Nüa]] Wikipedia languages were created last week. [https://www.wikidata.org/wiki/Q36785][https://www.wikidata.org/wiki/Q35660][https://www.wikidata.org/wiki/Q36614][https://www.wikidata.org/wiki/Q33424][https://www.wikidata.org/wiki/Q36556] * It is now possible to create functions on Wikifunctions using Wikidata lexemes, through the new [[f:Z6005|Wikidata lexeme type]] launched last week. When you go to one of these functions, the user interface provides a lexeme selector that helps you pick a lexeme from Wikidata that matches the word you type. After hitting run, your selected lexeme is retrieved from Wikidata, transformed into a Wikidata lexeme type, and passed into the selected function. Read more about this in [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2024-10-17#Function of the Week: select representation from lexeme|the latest Wikifunctions newsletter]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Users of the Wikimedia sites can now format dates more easily in different languages with the new <code dir="ltr">{{[[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserFunctions##timef|#timef]]:…}}</code> parser function. For example, <code dir="ltr"><nowiki>{{#timef:now|date|en}}</nowiki></code> will show as "<bdi lang="en" dir="ltr">{{#timef:now|date|en}}</bdi>". Previously, <code dir="ltr"><nowiki>{{#time:…}}</nowiki></code> could be used to format dates, but this required knowledge of the order of the time and date components and their intervening punctuation. <code dir="ltr">#timef</code> (or <code dir="ltr">#timefl</code> for local time) provides access to the standard date formats that MediaWiki uses in its user interface. This may help to simplify some templates on multi-lingual wikis like Commons and Meta. [https://phabricator.wikimedia.org/T223772][https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserFunctions##timef] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Commons and Meta users can now efficiently [[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic words#Localization|retrieve the user's language]] using <code dir="ltr"><nowiki>{{USERLANGUAGE}}</nowiki></code> instead of using <code dir="ltr"><nowiki>{{int:lang}}</nowiki></code>. [https://phabricator.wikimedia.org/T4085] * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Tech Advisory Council]] (PTAC) now has its pilot members with representation across Africa, Asia, Europe, North America and South America. They will work to address the [[Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives/Technology Council|Movement Strategy's Technology Council]] initiative of having a co-defined and more resilient technological platform. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy/Initiatives/Technology_Council] '''In depth''' * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Newsletters/32|Growth newsletter]] is available. It includes: an upcoming Newcomer Homepage Community Updates module, new Community Configuration options, and details on new projects. * The Wikimedia Foundation is [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Security Team#CNA Partnership|now an official partner of the CVE program]], which is an international effort to catalog publicly disclosed cybersecurity vulnerabilities. This partnership will allow the Security Team to instantly publish [[w:en:Common Vulnerabilities and Exposures|common vulnerabilities and exposures]] (CVE) records that are affecting MediaWiki core, extensions, and skins, along with any other code the Foundation is a steward of. * The [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist|Community Wishlist]] is now [[m:Community Wishlist/Updates#October 16, 2024: Conversations Made Easier: Machine-Translated Wishes Are Here!|testing machine translations]] for Wishlist content. Volunteers can now read machine-translated versions of wishes and dive into discussions even before translators arrive to translate content. '''Meetings and events''' * 24 October - Wiki Education Speaker Series Webinar - [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/N4XTB4G55BUY3M3PNGUAKQWJ7A4UOPAK/ Open Source Tech: Building the Wiki Education Dashboard], featuring Wikimedia interns and a Web developer in the panel. * 20–22 December 2024 - [[m:Special:MyLanguage/Indic Wikimedia Hackathon Bhubaneswar 2024|Indic Wikimedia Hackathon Bhubaneswar 2024]] in Odisha, India. A hackathon for community members, including developers, designers and content editors, to build technical solutions that improve contributors' experiences. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/43|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W43"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:51, 21. listopada 2024. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27634672 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-44</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W44"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/44|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Later in November, the Charts extension will be deployed to the test wikis in order to help identify and fix any issue. A security review is underway to then enable deployment to pilot wikis for broader testing. You can read [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project/Updates#October 2024: Working towards production deployment|the October project update]] and see the [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Charts latest documentation and examples on Beta Wikipedia]. * View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, [[w:en:PediaPress|Pediapress.com]], an external service that creates books from Wikipedia, can now use [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Maps|Wikimedia Maps]] to include existing pre-rendered infobox map images in their printed books on Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T375761] '''Updates for technical contributors''' * Wikis can use [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:GuidedTour|the Guided Tour extension]] to help newcomers understand how to edit. The Guided Tours extension now works with [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Dark mode|dark mode]]. Guided Tour maintainers can check their tours to see that nothing looks odd. They can also set <code>emitTransitionOnStep</code> to <code>true</code> to fix an old bug. They can use the new flag <code>allowAutomaticBack</code> to avoid back-buttons they don't want. [https://phabricator.wikimedia.org/T73927#10241528] * Administrators in the Wikimedia projects who use the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Nuke|Nuke Extension]] will notice that mass deletions done with this tool have the "Nuke" tag. This change will make reviewing and analyzing deletions performed with the tool easier. [https://phabricator.wikimedia.org/T366068] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/44|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W44"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:55, 28. listopada 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27668811 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-45</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W45"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/45|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Stewards can now make [[m:Special:MyLanguage/Global blocks|global account blocks]] cause global [[mw:Special:MyLanguage/Autoblock|autoblocks]]. This will assist stewards in preventing abuse from users who have been globally blocked. This includes preventing globally blocked temporary accounts from exiting their session or switching browsers to make subsequent edits for 24 hours. Previously, temporary accounts could exit their current session or switch browsers to continue editing. This is an anti-abuse tool improvement for the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|Temporary Accounts]] project. You can read more about the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|progress on key features for temporary accounts]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T368949] * Wikis that have the [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status|CampaignEvents extension enabled]] can now use the [[m:Special:MyLanguage/Campaigns/Foundation Product Team/Event list#October 29, 2024: Collaboration List launched|Collaboration List]] feature. This list provides a new, easy way for contributors to learn about WikiProjects on their wikis. Thanks to the Campaign team for this work that is part of [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2024-2025/Product %26 Technology OKRs#WE KRs|the 2024/25 annual plan]]. If you are interested in bringing the CampaignEvents extension to your wiki, you can [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status#How to Request the CampaignEvents Extension for your wiki|follow these steps]] or you can reach out to User:Udehb-WMF for help. * The text color for red links will be slightly changed later this week to improve their contrast in light mode. [https://phabricator.wikimedia.org/T370446] * View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, on multilingual wikis, users [[phab:T216368|can now]] hide translations from the WhatLinksHere special page. '''Updates for technical contributors''' * XML [[m:Special:MyLanguage/Data dumps|data dumps]] have been temporarily paused whilst a bug is investigated. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/xmldatadumps-l@lists.wikimedia.org/message/BXWJDPO5QI2QMBCY7HO36ELDCRO6HRM4/] '''In depth''' * Temporary Accounts have been deployed to six wikis; thanks to the Trust and Safety Product team for [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|this work]], you can read about [[phab:T340001|the deployment plans]]. Beginning next week, Temporary Accounts will also be enabled on [[phab:T378336|seven other projects]]. If you are active on these wikis and need help migrating your tools, please reach out to [[m:User:Udehb-WMF|User:Udehb-WMF]] for assistance. * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2024/October|Language and Internationalization newsletter]] is available. It includes: New languages supported in translatewiki or in MediaWiki; New keyboard input methods for some languages; details about recent and upcoming meetings, and more. '''Meetings and events''' * [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Users and Developers Conference Fall 2024|MediaWiki Users and Developers Conference Fall 2024]] is happening in Vienna, Austria and online from 4 to 6 November 2024. The conference will feature discussions around the usage of MediaWiki software by and within companies in different industries and will inspire and onboard new users. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/45|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W45"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:49, 4. studenoga 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27693917 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-46</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W46"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/46|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * On wikis with the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Translate|Translate extension]] enabled, users will notice that the FuzzyBot will now automatically create translated versions of categories used on translated pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T285463] * View all {{formatnum:29}} community-submitted {{PLURAL:29|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the submitted task to use the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:SecurePoll|SecurePoll extension]] for English Wikipedia's special [[w:en:Wikipedia:Administrator elections|administrator election]] was resolved on time. [https://phabricator.wikimedia.org/T371454] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] In <code dir="ltr">[[mw:MediaWiki_1.44/wmf.2|1.44.0-wmf-2]]</code>, the logic of Wikibase function <code>getAllStatements</code> changed to behave like <code>getBestStatements</code>. Invoking the function now returns a copy of values which are immutable. [https://phabricator.wikimedia.org/T270851] * [https://en.wikipedia.org/api/rest_v1/ Wikimedia REST API] users, such as bot operators and tool maintainers, may be affected by ongoing upgrades. The API will be rerouting some page content endpoints from RESTbase to the newer [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API|MediaWiki REST API]] endpoints. The [[phab:T374683|impacted endpoints]] include getting page/revision metadata and rendered HTML content. These changes will be available on testwiki later this week, with other projects to follow. This change should not affect existing functionality, but active users of the impacted endpoints should verify behavior on testwiki, and raise any concerns on the related [[phab:T374683|Phabricator ticket]]. '''In depth''' * Admins and users of the Wikimedia projects [[mw:Special:MyLanguage/Moderator_Tools/Automoderator#Usage|where Automoderator is enabled]] can now monitor and evaluate important metrics related to Automoderator's actions. [https://superset.wmcloud.org/superset/dashboard/unified-automoderator-activity-dashboard/ This Superset dashboard] calculates and aggregates metrics about Automoderator's behaviour on the projects in which it is deployed. Thanks to the Moderator Tools team for this Dashboard; you can visit [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Automoderator/Unified Activity Dashboard|the documentation page]] for more information about this work. [https://phabricator.wikimedia.org/T369488] '''Meetings and events''' * 21 November 2024 ([[m:Special:MyLanguage/Event:Commons community discussion - 21 November 2024 8:00 UTC|8:00 UTC]] & [[m:Special:MyLanguage/Event:Commons community discussion - 21 November 2024 16:00 UTC|16:00 UTC]]) - [[c:Commons:WMF support for Commons/Commons community calls|Community call]] with Wikimedia Commons volunteers and stakeholders to help prioritize support efforts for 2025-2026 Fiscal Year. The theme of this call is how content should be organised on Wikimedia Commons. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/46|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W46"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:06, 12. studenoga 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27732268 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-47</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W47"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/47|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Users of Wikimedia sites will now be warned when they create a [[mw:Special:MyLanguage/Help:Redirects|redirect]] to a page that doesn't exist. This will reduce the number of broken redirects to red links in our projects. [https://phabricator.wikimedia.org/T326057] * View all {{formatnum:42}} community-submitted {{PLURAL:42|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Pywikibot/Overview|Pywikibot]], which automates work on MediaWiki sites, was upgraded to 9.5.0 on Toolforge. [https://phabricator.wikimedia.org/T378676] '''Updates for technical contributors''' * On wikis that use the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:FlaggedRevs|FlaggedRevs extension]], pages created or moved by users with the appropriate permissions are marked as flagged automatically. This feature has not been working recently, and changes fixing it should be deployed this week. Thanks to Daniel and Wargo for working on this. [https://phabricator.wikimedia.org/T379218][https://phabricator.wikimedia.org/T368380] '''In depth''' * There is a new [https://diff.wikimedia.org/2024/11/05/say-hi-to-temporary-accounts-easier-collaboration-with-logged-out-editors-with-better-privacy-protection Diff post] about Temporary Accounts, available in more than 15 languages. Read it to learn about what Temporary Accounts are, their impact on different groups of users, and the plan to introduce the change on all wikis. '''Meetings and events''' * Technical volunteers can now register for the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Hackathon 2025|2025 Wikimedia Hackathon]], which will take place in Istanbul, Turkey. [https://pretix.eu/wikimedia/hackathon2025/ Application for travel and accommodation scholarships] is open from '''November 12 to December 10 2024'''. The registration for the event will close in mid-April 2025. The Wikimedia Hackathon is an annual gathering that unites the global technical community to collaborate on existing projects and explore new ideas. * Join the [[C:Special:MyLanguage/Commons:WMF%20support%20for%20Commons/Commons%20community%20calls|Wikimedia Commons community calls]] this week to help prioritize support for Commons which will be planned for 2025–2026. The theme will be how content should be organised on Wikimedia Commons. This is an opportunity for volunteers who work on different things to come together and talk about what matters for the future of the project. The calls will take place '''November 21, 2024, [[m:Special:MyLanguage/Event:Commons community discussion - 21 November 2024 8:00 UTC|8:00 UTC]] and [[m:Special:MyLanguage/Event:Commons community discussion - 21 November 2024 16:00 UTC|16:00 UTC]]'''. * A [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community meetings#29 November 2024|Language community meeting]] will take place '''November 29, 16:00 UTC''' to discuss updates and technical problem-solving. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/47|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W47"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:59, 19. studenoga 2024. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27806858 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-48</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W48"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/48|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] A new version of the standard wikitext editor-mode [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|syntax highlighter]] will be available as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] later this week. This brings many new features and bug fixes, including right-to-left support, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Template folding|template folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and an improved search panel. You can learn more on the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|help page]]. * The 2010 wikitext editor now supports common keyboard shortcuts such <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>Ctrl</code>+<code>B</code></bdi> for bold and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>Ctrl</code>+<code>I</code></bdi> for italics. A full [[mw:Help:Extension:WikiEditor#Keyboard shortcuts|list of all six shortcuts]] is available. Thanks to SD0001 for this improvement. [https://phabricator.wikimedia.org/T62928] * Starting November 28, Flow/Structured Discussions pages will be automatically archived and set to read-only at the following wikis: <bdi>bswiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>elwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>euwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>fawiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>fiwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>frwikiquote</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>frwikisource</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>frwikiversity</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>frwikivoyage</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>idwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>lvwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>plwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>ptwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>urwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>viwikisource</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>zhwikisource</bdi>. This is done as part of [[mw:Special:MyLanguage/Structured_Discussions/Deprecation|StructuredDiscussions deprecation work]]. If you need any assistance to archive your page in advance, please contact [[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]]. * View all {{formatnum:25}} community-submitted {{PLURAL:25|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a user creating a new AbuseFilter can now only set the filter to "protected" [[phab:T377765|if it includes a protected variable]]. '''Updates for technical contributors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]], which can be used in JavaScript, CSS, JSON, and Lua pages, [[phab:T377663|now offers]] live autocompletion. Thanks to SD0001 for this improvement. The feature can be temporarily disabled on a page by pressing <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>Ctrl</code>+<code>,</code></bdi> and un-selecting "<bdi lang="en" dir="ltr">Live Autocompletion</bdi>". * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Tool-maintainers who use the Graphite system for tracking metrics, need to migrate to the newer Prometheus system. They can check [https://grafana.wikimedia.org/d/K6DEOo5Ik/grafana-graphite-datasource-utilization?orgId=1 this dashboard] and the list in the Description of the [[phab:T350592|task T350592]] to see if their tools are listed, and they should claim metrics and dashboards connected to their tools. They can then disable or migrate all existing metrics by following the instructions in the task. The Graphite service will become read-only in April. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/KLUV4IOLRYXPQFWD6WKKJUHMWE77BMSZ/] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] The [[mw:Special:MyLanguage/NewPP parser report|New PreProcessor parser performance report]] has been fixed to give an accurate count for the number of Wikibase entities accessed. It had previously been resetting after 400 entities. [https://phabricator.wikimedia.org/T279069] '''Meetings and events''' * A [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community meetings#29 November 2024|Language community meeting]] will take place November 29 at [https://zonestamp.toolforge.org/1732896000 16:00 UTC]. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Mooré Wikipedia, the language support track at [[m:Wiki Indaba|Wiki Indaba]], and a report from the Wayuunaiki community on their experiences with the Incubator and as a new community over the last 3 years. This meeting will be in English and will also have Spanish interpretation. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/48|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W48"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:41, 25. studenoga 2024. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27847039 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-49</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W49"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/49|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Two new parser functions were added this week. The <code dir="ltr"><nowiki>{{</nowiki>[[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic words#interwikilink|#interwikilink]]<nowiki>}}</nowiki></code> function adds an [[mw:Special:MyLanguage/Help:Links#Interwiki links|interwiki link]] and the <code dir="ltr"><nowiki>{{</nowiki>[[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic words#interlanguagelink|#interlanguagelink]]<nowiki>}}</nowiki></code> function adds an [[mw:Special:MyLanguage/Help:Links#Interlanguage links|interlanguage link]]. These parser functions are useful on wikis where namespaces conflict with interwiki prefixes. For example, links beginning with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>MOS:</code></bdi> on English Wikipedia [[phab:T363538|conflict with the <code>mos</code> language code prefix of Mooré Wikipedia]]. * Starting this week, Wikimedia wikis no longer support connections using old RSA-based HTTPS certificates, specifically rsa-2048. This change is to improve security for all users. Some older, unsupported browser or smartphone devices will be unable to connect; Instead, they will display a connectivity error. See the [[wikitech:HTTPS/Browser_Recommendations|HTTPS Browser Recommendations page]] for more-detailed information. All modern operating systems and browsers are always able to reach Wikimedia projects. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/CTYEHVNSXUD3NFAAMG3BLZVTVQWJXJAH/] * Starting December 16, Flow/Structured Discussions pages will be automatically archived and set to read-only at the following wikis: <bdi>arwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>cawiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>frwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>mediawikiwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>orwiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>wawiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>wawiktionary</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>wikidatawiki</bdi>{{int:comma-separator/en}}<bdi>zhwiki</bdi>. This is done as part of [[mw:Special:MyLanguage/Structured_Discussions/Deprecation|StructuredDiscussions deprecation work]]. If you need any assistance to archive your page in advance, please contact [[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T380910] * This month the Chart extension was deployed to production and is now available on Commons and Testwiki. With the security review complete, pilot wiki deployment is expected to start in the first week of December. You can see a working version [[testwiki:Charts|on Testwiki]] and read [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project/Updates|the November project update]] for more details. * View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug with the "Download as PDF" system was fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T376438] '''Updates for technical contributors''' * In late February, temporary accounts will be rolled out on at least 10 large wikis. This deployment will have a significant effect on the community-maintained code. This is about Toolforge tools, bots, gadgets, and user scripts that use IP address data or that are available for logged-out users. The Trust and Safety Product team wants to identify this code, monitor it, and assist in updating it ahead of the deployment to minimize disruption to workflows. The team asks technical editors and volunteer developers to help identify such tools by adding them to [[mw:Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers/Impacted tools|this list]]. In addition, review the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/For developers|updated documentation]] to learn how to adjust the tools. Join the discussions on the [[mw:Talk:Trust and Safety Product/Temporary Accounts|project talk page]] or in the [[discord:channels/221049808784326656/1227616742340034722|dedicated thread]] on the [[w:Wikipedia:Discord|Wikimedia Community Discord server (in English)]] for support and to share feedback. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/49|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W49"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:21, 2. prosinca 2024. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27873992 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-50</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W50"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/50|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Technical documentation contributors can find updated resources, and new ways to connect with each other and the Wikimedia Technical Documentation Team, at the [[mw:Special:MyLanguage/Documentation|Documentation hub]] on MediaWiki.org. This page links to: resources for writing and improving documentation, a new <bdi lang="zxx" dir="ltr">#wikimedia-techdocs</bdi> IRC channel on libera.chat, a listing of past and upcoming documentation events, and ways to request a documentation consultation or review. If you have any feedback or ideas for improvements to the documentation ecosystem, please [[mw:Wikimedia Technical Documentation Team#Contact us|contact the Technical Documentation Team]]. '''Updates for editors''' [[File:Edit Check on Desktop.png|thumb|Layout change for the Edit Check feature]] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/Edit check|Edit Check]] will be relocated to a sidebar on desktop. Edit check is the feature for new editors to help them follow policies and guidelines. This layout change creates space to present people with [[mw:Edit check#1 November 2024|new Checks]] that appear ''while'' they are typing. The [[mw:Special:MyLanguage/Edit check#Reference Check A/B Test|initial results]] show newcomers encountering Edit Check are 2.2 times more likely to publish a new content edit that includes a reference and is not reverted. * The Chart extension, which enables editors to create data visualizations, was successfully made available on MediaWiki.org and three pilot wikis (Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedias). You can see a working examples [[testwiki:Charts|on Testwiki]] and read [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project/Updates|the November project update]] for more details. * Translators in wikis where the [[mw:Special:MyLanguage/Content translation/Section translation#Try the tool|mobile experience of Content Translation is available]], can now discover articles in Wikiproject campaigns of their interest from the "[https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&campaign=specialcx&filter-type=automatic&filter-id=collections&active-list=suggestions&from=es&to=en All collection]" category in the articles suggestion feature. Wikiproject Campaign organizers can use this feature, to help translators to discover articles of interest, by adding the <code dir=ltr><nowiki><page-collection> </page-collection></nowiki></code> tag to their campaign article list page on Meta-wiki. This will make those articles discoverable in the Content Translation tool. For more detailed information on how to use the tool and tag, please refer to [[mw:Special:MyLanguage/Translation suggestions: Topic-based & Community-defined lists/How to use the features|the step-by-step guide]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T378958] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Nuke|Nuke]] feature, which enables administrators to mass delete pages, now has a [[phab:T376379#10310998|multiselect filter for namespace selection]]. This enables users to select multiple specific namespaces, instead of only one or all, when fetching pages for deletion. * The Nuke feature also now [[phab:T364225#10371365|provides links]] to the userpage of the user whose pages were deleted, and to the pages which were not selected for deletion, after page deletions are queued. This enables easier follow-up admin-actions. Thanks to Chlod and the Moderator Tools team for both of these improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T364225#10371365] * The Editing Team is working on making it easier to populate citations from archive.org using the [[mw:Special:MyLanguage/Citoid/Enabling Citoid on your wiki|Citoid]] tool, the auto-filled citation generator. They are asking communities to add two parameters preemptively, <code dir=ltr>archiveUrl</code> and <code dir=ltr>archiveDate</code>, within the TemplateData for each citation template using Citoid. You can see an [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Template%3ACite_web%2Fdoc&diff=1261320172&oldid=1260788022 example of a change in a template], and a [https://global-search.toolforge.org/?namespaces=10&q=%5C%22citoid%5C%22%3A%20%5C%7B&regex=1&title= list of all relevant templates]. [https://phabricator.wikimedia.org/T374831] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikivoyage}} in [[d:Q9240|Indonesian]] ([[voy:id:|<code>voy:id:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T380726] * Last week, all wikis had problems serving pages to logged-in users and some logged-out users for 30–45 minutes. This was caused by a database problem, and investigation is ongoing. [https://www.wikimediastatus.net/incidents/3g2ckc7bp6l9] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:19}} community-submitted {{PLURAL:19|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add a link|Add Link]] feature has been fixed. Previously, the list of sections which are excluded from Add Link was partially ignored in certain cases. [https://phabricator.wikimedia.org/T380455][https://phabricator.wikimedia.org/T380329] '''Updates for technical contributors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Codex|Codex]], the design system for Wikimedia, now has an early-stage [[git:design/codex-php|implementation in PHP]]. It is available for general use in MediaWiki extensions and Toolforge apps through [https://packagist.org/packages/wikimedia/codex Composer], with use in MediaWiki core coming soon. More information is available in [[wmdoc:design-codex-php/main/index.html|the documentation]]. Thanks to Doğu for the inspiration and many contributions to the library. [https://phabricator.wikimedia.org/T379662] * [https://en.wikipedia.org/api/rest_v1/ Wikimedia REST API] users, such as bot operators and tool maintainers, may be affected by ongoing upgrades. On December 4, the MediaWiki Interfaces team began rerouting page/revision metadata and rendered HTML content endpoints on [[testwiki:|testwiki]] from RESTbase to comparable MediaWiki REST API endpoints. The team encourages active users of these endpoints to verify their tool's behavior on testwiki and raise any concerns on the related [[phab:T374683|Phabricator ticket]] before the end of the year, as they intend to roll out the same change across all Wikimedia projects in early January. These changes are part of the work to replace the outdated [[mw:RESTBase/deprecation|RESTBase]] system. * The [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/986172 2024 Developer Satisfaction Survey] is seeking the opinions of the Wikimedia developer community. Please take the survey if you have any role in developing software for the Wikimedia ecosystem. The survey is open until 3 January 2025, and has an associated [[foundation:Legal:Developer Satisfaction Survey 2024 Privacy Statement|privacy statement]]. * There is no new MediaWiki version this week. [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar] '''Meetings and events''' * The next meeting in the series of [[c:Commons:WMF support for Commons/Commons community calls|Wikimedia Foundation discussions with the Wikimedia Commons community]] will take place on [[m:Event:Commons community discussion - 12 December 2024 08:00 UTC|December 12 at 8:00 UTC]] and [[m:Event:Commons community discussion - 12_December 2024 16:00 UTC|at 16:00 UTC]]. The topic of this call is new media and new contributors. Contributors from all wikis are welcome to attend. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/50|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W50"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:15, 9. prosinca 2024. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27919424 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2024-51</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2024-W51"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/51|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Interested in improving event management on your home wiki? The [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents|CampaignEvents extension]] offers organizers features like event registration management, event/wikiproject promotion, finding potential participants, and more - all directly on-wiki. If you are an organizer or think your community would benefit from this extension, start a discussion to enable it on your wiki today. To learn more about how to enable this extension on your wiki, visit the [[m:CampaignEvents/Deployment status#How to Request the CampaignEvents Extension for your wiki|deployment status page]]. '''Updates for editors''' * Users of the iOS Wikipedia App in Italy and Mexico on the Italian, Spanish, and English Wikipedias, can see a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/Personalized Wikipedia Year in Review|personalized Year in Review]] with insights based on their reading and editing history. * Users of the Android Wikipedia App in Sub-Saharan Africa and South Asia can see the new [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android/Rabbit Holes|Rabbit Holes]] feature. This feature shows a suggested search term in the Search bar based on the current article being viewed, and a suggested reading list generated from the user’s last two visited articles. * The [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|global reminder bot]] is now active and running on nearly 800 wikis. This service reminds most users holding temporary rights when they are about to expire, so that they can renew should they want to. See [[m:Global reminder bot/Technical details|the technical details page]] for more information. * The next issue of Tech News will be sent out on 13 January 2025 because of the end of year holidays. Thank you to all of the translators, and people who submitted content or feedback, this year. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug was [[phab:T374988|fixed]] in the Android Wikipedia App which had caused translatable SVG images to show the wrong language when they were tapped. '''Updates for technical contributors''' * There is no new MediaWiki version next week. The next deployments will start on 14 January. [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments/Yearly_calendar/2025] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/51|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2024-W51"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:23, 16. prosinca 2024. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=27942374 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-03</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W03"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/03|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Single User Login system is being updated over the next few months. This is the system which allows users to fill out the login form on one Wikimedia site and get logged in on all others at the same time. It needs to be updated because of the ways that browsers are increasingly restricting cross-domain cookies. To accommodate these restrictions, login and account creation pages will move to a central domain, but it will still appear to the user as if they are on the originating wiki. The updated code will be enabled this week for users on test wikis. This change is planned to roll out to all users during February and March. See [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Platform Team/SUL3#Deployment|the SUL3 project page]] for more details and a timeline. '''Updates for editors''' * On wikis with [[mw:Special:MyLanguage/Extension:PageAssessments|PageAssessments]] installed, you can now [[mw:Special:MyLanguage/Extension:PageAssessments#Search|filter search results]] to pages in a given WikiProject by using the <code dir=ltr>inproject:</code> keyword. (These wikis: {{int:project-localized-name-arwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-enwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-enwikivoyage/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-frwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-huwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-newiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-trwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-zhwiki/en}}) [https://phabricator.wikimedia.org/T378868] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q34129|Tigre]] ([[w:tig:|<code>w:tig:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T381377] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:35}} community-submitted {{PLURAL:35|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, there was a bug with updating a user's edit-count after making a rollback edit, which is now fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382592] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Wikimedia REST API users, such as bot operators and tool maintainers, may be affected by ongoing upgrades. Starting the week of January 13, we will begin rerouting [[phab:T374683|some page content endpoints]] from RESTbase to the newer MediaWiki REST API endpoints for all wiki projects. This change was previously available on testwiki and should not affect existing functionality, but active users of the impacted endpoints may raise issues directly to the [[phab:project/view/6931/|MediaWiki Interfaces Team]] in Phabricator if they arise. * Toolforge tool maintainers can now share their feedback on Toolforge UI, an initiative to provide a web platform that allows creating and managing Toolforge tools through a graphic interface, in addition to existing command-line workflows. This project aims to streamline active maintainers’ tasks, as well as make registration and deployment processes more accessible for new tool creators. The initiative is still at a very early stage, and the Cloud Services team is in the process of collecting feedback from the Toolforge community to help shape the solution to their needs. [[wikitech:Wikimedia Cloud Services team/EnhancementProposals/Toolforge UI|Read more and share your thoughts about Toolforge UI]]. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] For tool and library developers who use the OAuth system: The identity endpoint used for [[mw:Special:MyLanguage/OAuth/For Developers#Identifying the user|OAuth 1]] and [[mw:Special:MyLanguage/OAuth/For Developers#Identifying the user 2|OAuth 2]] returned a JSON object with an integer in its <code>sub</code> field, which was incorrect (the field must always be a string). This has been fixed; the fix will be deployed to Wikimedia wikis on the week of January 13. [https://phabricator.wikimedia.org/T382139] * Many wikis currently use [[:mw:Parsoid/Parser Unification/Cite CSS|Cite CSS]] to render custom footnote markers in Parsoid output. Starting January 20 these rules will be disabled, but the developers ask you to ''not'' clean up your <bdi lang="en" dir="ltr">[[MediaWiki:Common.css]]</bdi> until February 20 to avoid issues during the migration. Your wikis might experience some small changes to footnote markers in Visual Editor and when using experimental Parsoid read mode, but if there are changes these are expected to bring the rendering in line with the legacy parser output. [https://phabricator.wikimedia.org/T370027] '''Meetings and events''' * The next meeting in the series of [[c:Special:MyLanguage/Commons:WMF support for Commons/Commons community calls|Wikimedia Foundation Community Conversations with the Wikimedia Commons community]] will take place on [[m:Special:MyLanguage/Event:Commons community discussion - 15 January 2025 08:00 UTC|January 15 at 8:00 UTC]] and [[m:Special:MyLanguage/Event:Commons community discussion - 15 January 2025 16:00 UTC|at 16:00 UTC]]. The topic of this call is defining the priorities in tool investment for Commons. Contributors from all wikis, especially users who are maintaining tools for Commons, are welcome to attend. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/03|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W03"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:41, 14. siječnja 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28048614 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-04</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W04"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/04|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Administrators can mass-delete multiple pages created by a user or IP address using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Nuke|Extension:Nuke]]. It previously only allowed deletion of pages created in the last 30 days. It can now delete pages from the last 90 days, provided it is targeting a specific user or IP address. [https://phabricator.wikimedia.org/T380846] * On [[phab:P72148|wikis that use]] the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Patrolled edits|Patrolled edits]] feature, when the rollback feature is used to revert an unpatrolled page revision, that revision will now be marked as "manually patrolled" instead of "autopatrolled", which is more accurate. Some editors that use [[mw:Special:MyLanguage/Help:New filters for edit review/Filtering|filters]] on Recent Changes may need to update their filter settings. [https://phabricator.wikimedia.org/T302140] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:31}} community-submitted {{PLURAL:31|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the Visual Editor's "Insert link" feature did not always suggest existing pages properly when an editor started typing, which has now been [[phab:T383497|fixed]]. '''Updates for technical contributors''' * The Structured Discussion extension (also known as Flow) is being progressively removed from the wikis. This extension is unmaintained and causes issues. It will be replaced by [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools|DiscussionTools]], which is used on any regular talk page. [[mw:Special:MyLanguage/Structured Discussions/Deprecation#Deprecation timeline|The last group of wikis]] ({{int:project-localized-name-cawikiquote/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-fiwikimedia/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-gomwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-kabwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-ptwikibooks/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-sewikimedia/en}}) will soon be contacted. If you have questions about this process, please ping [[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] at your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T380912] * The latest quarterly [[mw:Technical_Community_Newsletter/2025/January|Technical Community Newsletter]] is now available. This edition includes: updates about services from the Data Platform Engineering teams, information about Codex from the Design System team, and more. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/04|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W04"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:36, 21. siječnja 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28129769 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-05</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W05"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/05|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Patrollers and admins - what information or context about edits or users could help you to make patroller or admin decisions more quickly or easily? The Wikimedia Foundation wants to hear from you to help guide its upcoming annual plan. Please consider sharing your thoughts on this and [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Product & Technology OKRs|13 other questions]] to shape the technical direction for next year. '''Updates for editors''' * iOS Wikipedia App users worldwide can now access a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/Personalized Wikipedia Year in Review/How your data is used|personalized Year in Review]] feature, which provides insights based on their reading and editing history on Wikipedia. This project is part of a broader effort to help welcome new readers as they discover and interact with encyclopedic content. * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] Edit patrollers now have a new feature available that can highlight potentially problematic new pages. When a page is created with the same title as a page which was previously deleted, a tag ('Recreated') will now be added, which users can filter for in [[{{#special:RecentChanges}}]] and [[{{#special:NewPages}}]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T56145] * Later this week, there will be a new warning for editors if they attempt to create a redirect that links to another redirect (a [[mw:Special:MyLanguage/Help:Redirects#Double redirects|double redirect]]). The feature will recommend that they link directly to the second redirect's target page. Thanks to the user SomeRandomDeveloper for this improvement. [https://phabricator.wikimedia.org/T326056] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Wikimedia wikis allow [[w:en:WebAuthn|WebAuthn]]-based second factor checks (such as hardware tokens) during login, but the feature is [[m:Community Wishlist Survey 2023/Miscellaneous/Fix security key (WebAuthn) support|fragile]] and has very few users. The MediaWiki Platform team is temporarily disabling adding new WebAuthn keys, to avoid interfering with the rollout of [[mw:MediaWiki Platform Team/SUL3|SUL3]] (single user login version 3). Existing keys are unaffected. [https://phabricator.wikimedia.org/T378402] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * For developers that use the [[wikitech:Data Platform/Data Lake/Edits/MediaWiki history dumps|MediaWiki History dumps]]: The Data Platform Engineering team has added a couple of new fields to these dumps, to support the [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|Temporary Accounts]] initiative. If you maintain software that reads those dumps, please review your code and the updated documentation, since the order of the fields in the row will change. There will also be one field rename: in the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>mediawiki_user_history</code></bdi> dump, the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>anonymous</code></bdi> field will be renamed to <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>is_anonymous</code></bdi>. The changes will take effect with the next release of the dumps in February. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LKMFDS62TXGDN6L56F4ABXYLN7CSCQDI/] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/05|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W05"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:13, 27. siječnja 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28149374 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-06</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W06"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/06|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Editors who use the "Special characters" editing-toolbar menu can now see the 32 special characters you have used most recently, across editing sessions on that wiki. This change should help make it easier to find the characters you use most often. The feature is in both the 2010 wikitext editor and VisualEditor. [https://phabricator.wikimedia.org/T110722] * Editors using the 2010 wikitext editor can now create sublists with correct indentation by selecting the line(s) you want to indent and then clicking the toolbar buttons.[https://phabricator.wikimedia.org/T380438] You can now also insert <code><nowiki><code></nowiki></code> tags using a new toolbar button.[https://phabricator.wikimedia.org/T383010] Thanks to user stjn for these improvements. * Help is needed to ensure the [[mw:Special:MyLanguage/Citoid/Enabling Citoid on your wiki|citation generator]] works properly on each wiki. ** (1) Administrators should update the local versions of the page <code dir=ltr>MediaWiki:Citoid-template-type-map.json</code> to include entries for <code dir=ltr>preprint</code>, <code dir=ltr>standard</code>, and <code dir=ltr>dataset</code>; Here are example diffs to replicate [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki%3ACitoid-template-type-map.json&diff=1189164774&oldid=1165783565 for 'preprint'] and [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki%3ACitoid-template-type-map.json&diff=1270832208&oldid=1270828390 for 'standard' and 'dataset']. ** (2.1) If the citoid map in the citation template used for these types of references is missing, [[mediawikiwiki:Citoid/Enabling Citoid on your wiki#Step 2.a: Create a 'citoid' maps value for each citation template|one will need to be added]]. (2.2) If the citoid map does exist, the TemplateData will need to be updated to include new field names. Here are example updates [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Template%3ACitation%2Fdoc&diff=1270829051&oldid=1262470053 for 'preprint'] and [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Template%3ACitation%2Fdoc&diff=1270831369&oldid=1270829480 for 'standard' and 'dataset']. The new fields that may need to be supported are <code dir=ltr>archiveID</code>, <code dir=ltr>identifier</code>, <code dir=ltr>repository</code>, <code dir=ltr>organization</code>, <code dir=ltr>repositoryLocation</code>, <code dir=ltr>committee</code>, and <code dir=ltr>versionNumber</code>. [https://phabricator.wikimedia.org/T383666] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikipedia/en}} in [[d:Q15637215|Central Kanuri]] ([[w:knc:|<code>w:knc:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T385181] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Help:Extension:Wikisource/Wikimedia OCR|OCR (optical character recognition) tool]] used for Wikisource now supports a new language, Church Slavonic. [https://phabricator.wikimedia.org/T384782] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/06|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W06"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:08, 4. veljače 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28203495 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-07</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W07"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/07|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Product and Technology Advisory Council (PTAC) has published [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/February 2025 draft PTAC recommendation for feedback|a draft of their recommendations]] for the Wikimedia Foundation's Product and Technology department. They have recommended focusing on [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/February 2025 draft PTAC recommendation for feedback/Mobile experiences|mobile experiences]], particularly contributions. They request community [[m:Talk:Product and Technology Advisory Council/February 2025 draft PTAC recommendation for feedback|feedback at the talk page]] by 21 February. '''Updates for editors''' * The "Special pages" portlet link will be moved from the "Toolbox" into the "Navigation" section of the main menu's sidebar by default. This change is because the Toolbox is intended for tools relating to the current page, not tools relating to the site, so the link will be more logically and consistently located. To modify this behavior and update CSS styling, administrators can follow the instructions at [[phab:T385346|T385346]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T333211] * As part of this year's work around improving the ways readers discover content on the wikis, the Web team will be running an experiment with a small number of readers that displays some suggestions for related or interesting articles within the search bar. Please check out [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Content Discovery Experiments#Experiment 1: Display article recommendations in more prominent locations, search|the project page]] for more information. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Template editors who use TemplateStyles can now customize output for users with specific accessibility needs by using accessibility related media queries (<code dir=ltr>[https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/CSS/@media/prefers-reduced-motion prefers-reduced-motion]</code>, <code dir=ltr>[https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/CSS/@media/prefers-reduced-transparency prefers-reduced-transparency]</code>, <code dir=ltr>[https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/CSS/@media/prefers-contrast prefers-contrast]</code>, and <code dir=ltr>[https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/CSS/@media/forced-colors forced-colors]</code>). Thanks to user Bawolff for these improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T384175] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:22}} community-submitted {{PLURAL:22|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the global blocks log will now be shown directly on the {{#special:CentralAuth}} page, similarly to global locks, to simplify the workflows for stewards. [https://phabricator.wikimedia.org/T377024] '''Updates for technical contributors''' * Wikidata [[d:Special:MyLanguage/Help:Default values for labels and aliases|now supports a special language as a "default for all languages"]] for labels and aliases. This is to avoid excessive duplication of the same information across many languages. If your Wikidata queries use labels, you may need to update them as some existing labels are getting removed. [https://phabricator.wikimedia.org/T312511] * The function <code dir="ltr">getDescription</code> was invoked on every Wiki page read and accounts for ~2.5% of a page's total load time. The calculated value will now be cached, reducing load on Wikimedia servers. [https://phabricator.wikimedia.org/T383660] * As part of the RESTBase deprecation [[mw:RESTBase/deprecation|effort]], the <code dir="ltr">/page/related</code> endpoint has been blocked as of February 6, 2025, and will be removed soon. This timeline was chosen to align with the deprecation schedules for older Android and iOS versions. The stable alternative is the "<code dir="ltr">morelike</code>" action API in MediaWiki, and [[gerrit:c/mediawiki/services/mobileapps/+/982154/13/pagelib/src/transform/FooterReadMore.js|a migration example]] is available. The MediaWiki Interfaces team [[phab:T376297|can be contacted]] for any questions. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/GFC2IJO7L4BWO3YTM7C5HF4MCCBE2RJ2/] '''In depth''' * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/January|Language and Internationalization newsletter]] is available. It includes: Updates about the "Contribute" menu; details on some of the newest language editions of Wikipedia; details on new languages supported by the MediaWiki interface; updates on the Community-defined lists feature; and more. * The latest [[mw:Extension:Chart/Project/Updates#January 2025: Better visibility into charts and tabular data usage|Chart Project newsletter]] is available. It includes updates on the progress towards bringing better visibility into global charts usage and support for categorizing pages in the Data namespace on Commons. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/07|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W07"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:11, 11. veljače 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28231022 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-08</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W08"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/08|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Communities using growth tools can now showcase one event on the <code>{{#special:Homepage}}</code> for newcomers. This feature will help newcomers to be informed about editing activities they can participate in. Administrators can create a new event to showcase at <code>{{#special:CommunityConfiguration}}</code>. To learn more about this feature, please read [[diffblog:2025/02/12/community-updates-module-connecting-newcomers-to-your-initiatives/|the Diff post]], have a look [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Community updates module|at the documentation]], or contact [[mw:Talk:Growth|the Growth team]]. '''Updates for editors''' [[File:Page Frame Features on desktop.png|thumb|Highlighted talk pages improvements]] * Starting next week, talk pages at these wikis – {{int:project-localized-name-eswiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-frwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-itwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-jawiki/en}} – will get [[diffblog:2024/05/02/making-talk-pages-better-for-everyone/|a new design]]. This change was extensively tested as a Beta feature and is the last step of [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Feature summary|talk pages improvements]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T379102] * You can now navigate to view a redirect page directly from its action pages, such as the history page. Previously, you were forced to first go to the redirect target. This change should help editors who work with redirects a lot. Thanks to user stjn for this improvement. [https://phabricator.wikimedia.org/T5324] * When a Cite reference is reused many times, wikis currently show either numbers like "1.23" or localized alphabetic markers like "a b c" in the reference list. Previously, if there were so many reuses that the alphabetic markers were all used, [[MediaWiki:Cite error references no backlink label|an error message]] was displayed. As part of the work to [[phab:T383036|modernize Cite customization]], these errors will no longer be shown and instead the backlinks will fall back to showing numeric markers like "1.23" once the alphabetic markers are all used. * The log entries for each change to an editor's user-groups are now clearer by specifying exactly what has changed, instead of the plain before and after listings. Translators can [[phab:T369466|help to update the localized versions]]. Thanks to user Msz2001 for these improvements. * A new filter has been added to the [[{{#special:Nuke}}]] tool, which allows administrators to mass delete pages, to enable users to filter for pages in a range of page sizes (in bytes). This allows, for example, deleting pages only of a certain size or below. [https://phabricator.wikimedia.org/T378488] * Non-administrators can now check which pages are able to be deleted using the [[{{#special:Nuke}}]] tool. Thanks to user MolecularPilot for this and the previous improvements. [https://phabricator.wikimedia.org/T376378] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:25}} community-submitted {{PLURAL:25|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug was fixed in the configuration for the AV1 video file format, which enables these files to play again. [https://phabricator.wikimedia.org/T382193] '''Updates for technical contributors''' * Parsoid Read Views is going to be rolling out to most Wiktionaries over the next few weeks, following the successful transition of Wikivoyage to Parsoid Read Views last year. For more information, see the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parsoid/Parser Unification]] project page. [https://phabricator.wikimedia.org/T385923][https://phabricator.wikimedia.org/T371640] * Developers of tools that run on-wiki should note that <code dir=ltr>mw.Uri</code> is deprecated. Tools requiring <code dir=ltr>mw.Uri</code> must explicitly declare <code dir=ltr>mediawiki.Uri</code> as a ResourceLoader dependency, and should migrate to the browser native <code dir=ltr>URL</code> API soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T384515] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/08|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W08"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:15, 17. veljače 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28275610 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/09|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Administrators can now customize how the [[m:Special:MyLanguage/User language|Babel feature]] creates categories using [[{{#special:CommunityConfiguration/Babel}}]]. They can rename language categories, choose whether they should be auto-created, and adjust other settings. [https://phabricator.wikimedia.org/T374348] * The <bdi lang="en" dir="ltr">[https://www.wikimedia.org/ wikimedia.org]</bdi> portal has been updated – and is receiving some ongoing improvements – to modernize and improve the accessibility of our portal pages. It now has better support for mobile layouts, updated wording and links, and better language support. Additionally, all of the Wikimedia project portals, such as <bdi lang="en" dir="ltr">[https://wikibooks.org wikibooks.org]</bdi>, now support dark mode when a reader is using that system setting. [https://phabricator.wikimedia.org/T373204][https://phabricator.wikimedia.org/T368221][https://meta.wikimedia.org/wiki/Project_portals] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wiktionary/en}} in [[d:Q33965|Santali]] ([[wikt:sat:|<code>wikt:sat:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T386619] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug was fixed that prevented clicking on search results in the web-interface for some Firefox for Android phone configurations. [https://phabricator.wikimedia.org/T381289] '''Meetings and events''' * The next Language Community Meeting is happening soon, February 28th at [https://zonestamp.toolforge.org/1740751200 14:00 UTC]. This week's meeting will cover: highlights and technical updates on keyboard and tools for the Sámi languages, Translatewiki.net contributions from the Bahasa Lampung community in Indonesia, and technical Q&A. If you'd like to join, simply [[mw:Wikimedia Language and Product Localization/Community meetings#28 February 2025|sign up on the wiki page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:40, 25. veljače 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28296129 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/10|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * All logged-in editors using the mobile view can now edit a full page. The "{{int:Minerva-page-actions-editfull}}" link is accessible from the "{{int:minerva-page-actions-overflow}}" menu in the toolbar. This was previously only available to editors using the [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Advanced mobile contributions|Advanced mobile contributions]] setting. [https://phabricator.wikimedia.org/T387180] * Interface administrators can now help to remove the deprecated Cite CSS code matching "<code dir="ltr">mw-ref</code>" from their local <bdi lang="en" dir="ltr">[[MediaWiki:Common.css]]</bdi>. The list of wikis in need of cleanup, and the code to remove, [https://global-search.toolforge.org/?q=mw-ref%5B%5E-a-z%5D&regex=1&namespaces=8&title=.*css can be found with this global search] and in [https://ace.wikipedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Common.css&oldid=145662#L-139--L-144 this example], and you can learn more about how to help on the [[mw:Parsoid/Parser Unification/Cite CSS|CSS migration project page]]. The Cite footnote markers ("<code dir="ltr">[1]</code>") are now rendered by [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid|Parsoid]], and the deprecated CSS is no longer needed. The CSS for backlinks ("<code dir="ltr">mw:referencedBy</code>") should remain in place for now. This cleanup is expected to cause no visible changes for readers. Please help to remove this code before March 20, after which the development team will do it for you. * When editors embed a file (e.g. <code><nowiki>[[File:MediaWiki.png]]</nowiki></code>) on a page that is protected with cascading protection, the software will no longer restrict edits to the file description page, only to new file uploads.[https://phabricator.wikimedia.org/T24521] In contrast, transcluding a file description page (e.g. <code><nowiki>{{:File:MediaWiki.png}}</nowiki></code>) will now restrict edits to the page.[https://phabricator.wikimedia.org/T62109] * When editors revert a file to an earlier version it will now require the same permissions as ordinarily uploading a new version of the file. The software now checks for 'reupload' or 'reupload-own' rights,[https://phabricator.wikimedia.org/T304474] and respects cascading protection.[https://phabricator.wikimedia.org/T140010] * When administrators are listing pages for deletion with the Nuke tool, they can now also list associated talk pages and redirects for deletion, alongside pages created by the target, rather than needing to manually delete these pages afterwards. [https://phabricator.wikimedia.org/T95797] * The [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/03|previously noted]] update to Single User Login, which will accommodate browser restrictions on cross-domain cookies by moving login and account creation to a central domain, will now roll out to all users during March and April. The team plans to enable it for all new account creation on [[wikitech:Deployments/Train#Tuesday|Group0]] wikis this week. See [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Platform Team/SUL3#Deployment|the SUL3 project page]] for more details and an updated timeline. * Since last week there has been a bug that shows some interface icons as black squares until the page has fully loaded. It will be fixed this week. [https://phabricator.wikimedia.org/T387351] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikipedia/en}} in [[d:Q2044560|Sylheti]] ([[w:syl:|<code>w:syl:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T386441] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug was fixed with loading images in very old versions of the Firefox browser on mobile. [https://phabricator.wikimedia.org/T386400] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.19|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 03:29, 4. ožujka 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28334563 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/11|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Editors who use password managers at multiple wikis may notice changes in the future. The way that our wikis provide information to password managers about reusing passwords across domains has recently been updated, so some password managers might now offer you login credentials that you saved for a different Wikimedia site. Some password managers already did this, and are now doing it for more Wikimedia domains. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Platform Team/SUL3|SUL3 project]] which aims to improve how our unified login works, and to keep it compatible with ongoing changes to the web-browsers we use. [https://phabricator.wikimedia.org/T385520][https://phabricator.wikimedia.org/T384844] * The Wikipedia Apps Team is inviting interested users to help improve Wikipedia’s offline and limited internet use. After discussions in [[m:Afrika Baraza|Afrika Baraza]] and the last [[m:Special:MyLanguage/ESEAP Hub/Meetings|ESEAP call]], key challenges like search, editing, and offline access are being explored, with upcoming focus groups to dive deeper into these topics. All languages are welcome, and interpretation will be available. Want to share your thoughts? [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Improving Wikipedia Mobile Apps for Offline & Limited Internet Use|Join the discussion]] or email <bdi lang="en" dir="ltr">aramadan@wikimedia.org</bdi>! * All wikis will be read-only for a few minutes on March 19. This is planned at [https://zonestamp.toolforge.org/1742392800 14:00 UTC]. More information will be published in Tech News and will also be posted on individual wikis in the coming weeks. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Newsletters/33|Growth newsletter]] is available. It includes: the launch of the Community Updates module, the most recent changes in Community Configuration, and the upcoming test of in-article suggestions for first-time editors. * An old API that was previously used in the Android Wikipedia app is being removed at the end of March. There are no current software uses, but users of the app with a version that is older than 6 months by the time of removal (2025-03-31), will no longer have access to the Suggested Edits feature, until they update their app. You can [[diffblog:2025/02/24/sunset-of-wikimedia-recommendation-api/|read more details about this change]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:08, 11. ožujka 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28372257 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/12|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Twice a year, around the equinoxes, the Wikimedia Foundation's Site Reliability Engineering (SRE) team performs [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|a datacenter server switchover]], redirecting all traffic from one primary server to its backup. This provides reliability in case of a crisis, as we can always fall back on the other datacenter. [http://listen.hatnote.com/ Thanks to the Listen to Wikipedia] tool, you can hear the switchover take place: Before it begins, you'll hear the steady stream of edits; Then, as the system enters a brief read-only phase, the sound stops for a couple of minutes, before resuming after the switchover. You can [[diffblog:2025/03/12/hear-that-the-wikis-go-silent-twice-a-year/|read more about the background and details of this process on the Diff blog]]. If you want to keep an ear out for the next server switchover, listen to the wikis on [https://zonestamp.toolforge.org/1742392800 March 19 at 14:00 UTC]. '''Updates for editors''' * The [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=es improved Content Translation tool dashboard] is now available in [[phab:T387820|10 Wikipedias]] and will be available for all Wikipedias [[phab:T387821|soon]]. With [[mw:Special:MyLanguage/Content translation#Improved translation experience|the unified dashboard]], desktop users can now: Translate new sections of an article; Discover and access topic-based [https://ig.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&active-list=suggestions&from=en&to=ig&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits article suggestion filters] (initially available only for mobile device users); Discover and access the [[mw:Special:MyLanguage/Translation suggestions: Topic-based & Community-defined lists|Community-defined lists]] filter, also known as "Collections", from wiki-projects and campaigns. * On Wikimedia Commons, a [[c:Commons:WMF support for Commons/Upload Wizard Improvements#Improve category selection|new system to select the appropriate file categories]] has been introduced: if a category has one or more subcategories, users will be able to click on an arrow that will open the subcategories directly within the form, and choose the correct one. The parent category name will always be shown on top, and it will always be possible to come back to it. This should decrease the amount of work for volunteers in fixing/creating new categories. The change is also available on mobile. These changes are part of planned improvements to the UploadWizard. * The Community Tech team is seeking wikis to join a pilot for the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2023/Multiblocks|Multiblocks]] feature and a refreshed Special:Block page in late March. Multiblocks enables administrators to impose multiple different types of blocks on the same user at the same time. If you are an admin or steward and would like us to discuss joining the pilot with your community, please leave a message on the [[m:Talk:Community Wishlist Survey 2023/Multiblocks|project talk page]]. * Starting March 25, the Editing team will test a new feature for Edit Check at [[phab:T384372|12 Wikipedias]]: [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Multi-check|Multi-Check]]. Half of the newcomers on these wikis will see all [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#ref|Reference Checks]] during their edit session, while the other half will continue seeing only one. The goal of this test is to see if users are confused or discouraged when shown multiple Reference Checks (when relevant) within a single editing session. At these wikis, the tags used on edits that show References Check will be simplified, as multiple tags could be shown within a single edit. Changes to the tags are documented [[phab:T373949|on Phabricator]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T379131] * The [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]], which is a service for notifying users that their temporary user-rights are about to expire, now supports using the localized name of the user-rights group in the message heading. Translators can see the [[m:Global reminder bot/Translation|listing of existing translations and documentation]] to check if their language needs updating or creation. * The [[Special:GlobalPreferences|GlobalPreferences]] gender setting, which is used for how the software should refer to you in interface messages, now works as expected by overriding the local defaults. [https://phabricator.wikimedia.org/T386584] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:26}} community-submitted {{PLURAL:26|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the Wikipedia App for Android had a bug fixed for when a user is browsing and searching in multiple languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T379777] '''Updates for technical contributors''' * Later this week, the way that Codex styles are loaded will be changing. There is a small risk that this may result in unstyled interface message boxes on certain pages. User generated content (e.g. templates) is not impacted. Gadgets may be impacted. If you see any issues [[phab:T388847|please report them]]. See the linked task for details, screenshots, and documentation on how to fix any affected gadgets. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.21|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:46, 18. ožujka 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28412594 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Wikimedia Foundation is seeking your feedback on the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Product & Technology OKRs|drafts of the objectives and key results that will shape the Foundation's Product and Technology priorities]] for the next fiscal year (starting in July). The objectives are broad high-level areas, and the key-results are measurable ways to track the success of their objectives. Please share your feedback on the talkpage, in any language, ideally before the end of April. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] will be released to multiple wikis (see [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status#Global Deployment Plan|deployment plan]] for details) in April 2025, and the team has begun the process of engaging communities on the identified wikis. The extension provides tools to organize, manage, and promote collaborative activities (like events, edit-a-thons, and WikiProjects) on the wikis. The extension has three tools: [[m:Special:MyLanguage/Event Center/Registration|Event Registration]], [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Collaboration list|Collaboration List]], and [[m:Special:MyLanguage/Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation Lists]]. It is currently on 13 Wikipedias, including English Wikipedia, French Wikipedia, and Spanish Wikipedia, as well as Wikidata. Questions or requests can be directed to the [[mw:Help talk:Extension:CampaignEvents|extension talk page]] or in Phabricator (with <bdi lang="en" dir="ltr" style="white-space: nowrap;">#campaigns-product-team</bdi> tag). * Starting the week of March 31st, wikis will be able to set which user groups can view private registrants in [[m:Special:MyLanguage/Event Center/Registration|Event Registration]], as part of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents]] extension. By default, event organizers and the local wiki admins will be able to see private registrants. This is a change from the current behavior, in which only event organizers can see private registrants. Wikis can change the default setup by [[m:Special:MyLanguage/Requesting wiki configuration changes|requesting a configuration change]] in Phabricator (and adding the <bdi lang="en" dir="ltr" style="white-space: nowrap;">#campaigns-product-team</bdi> tag). Participants of past events can cancel their registration at any time. * Administrators at wikis that have a customized <bdi lang="en" dir="ltr">[[MediaWiki:Sidebar]]</bdi> should check that it contains an entry for the {{int:specialpages}} listing. If it does not, they should add it using <code dir=ltr style="white-space: nowrap;">* specialpages-url|specialpages</code>. Wikis with a default sidebar will see the link moved from the page toolbox into the sidebar menu in April. [https://phabricator.wikimedia.org/T388927] * The Minerva skin (mobile web) combines both Notice and Alert notifications within the bell icon ([[File:OOjs UI icon bell.svg|16px|link=|class=skin-invert]]). There was a long-standing bug where an indication for new notifications was only shown if you had unseen Alerts. This bug is now fixed. In the future, Minerva users will notice a counter atop the bell icon when you have 1 or more unseen Notices and/or Alerts. [https://phabricator.wikimedia.org/T344029] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * VisualEditor has introduced a [[mw:VisualEditor/Hooks|new client-side hook]] for developers to use when integrating with the VisualEditor target lifecycle. This hook should replace the existing lifecycle-related hooks, and be more consistent between different platforms. In addition, the new hook will apply to uses of VisualEditor outside of just full article editing, allowing gadgets to interact with the editor in DiscussionTools as well. The Editing Team intends to deprecate and eventually remove the old lifecycle hooks, so any use cases that this new hook does not cover would be of interest to them and can be [[phab:T355555|shared in the task]]. * Developers who use the <code dir=ltr>mw.Api</code> JavaScript library, can now identify the tool using it with the <code dir=ltr>userAgent</code> parameter: <code dir=ltr>var api = new mw.Api( { userAgent: 'GadgetNameHere/1.0.1' } );</code>. If you maintain a gadget or user script, please set a user agent, because it helps with library and server maintenance and with differentiating between legitimate and illegitimate traffic. [https://phabricator.wikimedia.org/T373874][https://foundation.wikimedia.org/wiki/Policy:Wikimedia_Foundation_User-Agent_Policy] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:40, 24. ožujka 2025. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28443127 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/14|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The Editing team is working on a new [[mw:Special:MyLanguage/Edit Check|Edit check]]: [[mw:Special:MyLanguage/Edit check#26 March 2025|Peacock check]]. This check's goal is to identify non-neutral terms while a user is editing a wikipage, so that they can be informed that their edit should perhaps be changed before they publish it. This project is at the early stages, and the team is looking for communities' input: [[phab:T389445|in this Phabricator task]], they are gathering on-wiki policies, templates used to tag non-neutral articles, and the terms (jargon and keywords) used in edit summaries for the languages they are currently researching. You can participate by editing the table on Phabricator, commenting on the task, or directly messaging [[m:user:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]]. * [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Platform Team/SUL3|Single User Login]] has now been updated on all wikis to move login and account creation to a central domain. This makes user login compatible with browser restrictions on cross-domain cookies, which have prevented users of some browsers from staying logged in. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:35}} community-submitted {{PLURAL:35|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Starting on March 31st, the MediaWiki Interfaces team will begin a limited release of generated OpenAPI specs and a SwaggerUI-based sandbox experience for [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API|MediaWiki REST APIs]]. They invite developers from a limited group of non-English Wikipedia communities (Arabic, German, French, Hebrew, Interlingua, Dutch, Chinese) to review the documentation and experiment with the sandbox in their preferred language. In addition to these specific Wikipedia projects, the sandbox and OpenAPI spec will be available on the [[testwiki:Special:RestSandbox|on the test wiki REST Sandbox special page]] for developers with English as their preferred language. During the preview period, the MediaWiki Interfaces Team also invites developers to [[mw:MediaWiki Interfaces Team/Feature Feedback/REST Sandbox|share feedback about your experience]]. The preview will last for approximately 2 weeks, after which the sandbox and OpenAPI specs will be made available across all wiki projects. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.23|MediaWiki]] '''In depth''' * Sometimes a small, [[gerrit:c/operations/cookbooks/+/1129184|one line code change]] can have great significance: in this case, it means that for the first time in years we're able to run all of the stack serving <bdi lang="en" dir="ltr">[http://maps.wikimedia.org/ maps.wikimedia.org]</bdi> - a host dedicated to serving our wikis and their multi-lingual maps needs - from a single core datacenter, something we test every time we perform a [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|datacenter switchover]]. This is important because it means that in case one of our datacenters is affected by a catastrophe, we'll still be able to serve the site. This change is the result of [[phab:T216826|extensive work]] by two developers on porting the last component of the maps stack over to [[w:en:Kubernetes|kubernetes]], where we can allocate resources more efficiently than before, thus we're able to withstand more traffic in a single datacenter. This work involved a lot of complicated steps because this software, and the software libraries it uses, required many long overdue upgrades. This type of work makes the Wikimedia infrastructure more sustainable. '''Meetings and events''' * [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Users and Developers Workshop Spring 2025|MediaWiki Users and Developers Workshop Spring 2025]] is happening in Sandusky, USA, and online, from 14–16 May 2025. The workshop will feature discussions around the usage of MediaWiki software by and within companies in different industries and will inspire and onboard new users. Registration and presentation signup is now available at the workshop's website. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:03, 1. travnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28473566 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * From now on, [[m:Special:MyLanguage/Interface administrators|interface admins]] and [[m:Special:MyLanguage/Central notice administrators|centralnotice admins]] are technically required to enable [[m:Special:MyLanguage/Help:Two-factor authentication|two-factor authentication]] before they can use their privileges. In the future this might be expanded to more groups with advanced user-rights. [https://phabricator.wikimedia.org/T150898] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:20}} community-submitted {{PLURAL:20|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * The Design System Team is preparing to release the next major version of Codex (v2.0.0) on April 29. Editors and developers who use CSS from Codex should see the [[mw:Codex/Release Timeline/2.0|2.0 overview documentation]], which includes guidance related to a few of the breaking changes such as <code dir=ltr style="white-space: nowrap;">font-size</code>, <code dir=ltr style="white-space: nowrap;">line-height</code>, and <code dir=ltr style="white-space: nowrap;">size-icon</code>. * The results of the [[mw:Developer Satisfaction Survey/2025|Developer Satisfaction Survey (2025)]]  are now available. Thank you to all participants. These results help the Foundation decide what to work on next and to review what they recently worked on. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.24|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Hackathon 2025|2025 Wikimedia Hackathon]] will take place in Istanbul, Turkey, between 2–4 May. Registration for attending the in-person event will close on 13 April. Before registering, please note the potential need for a [https://www.mfa.gov.tr/turkish-representations.en.mfa visa] or [https://www.mfa.gov.tr/visa-information-for-foreigners.en.mfa e-visa] to enter the country. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:51, 7. travnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28507470 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Later this week, the default thumbnail size will be increased from 220px to 250px. This changes how pages are shown in all wikis and has been requested by some communities for many years, but wasn't previously possible due to technical limitations. [https://phabricator.wikimedia.org/T355914] * File thumbnails are now stored in discrete sizes. If a page specifies a thumbnail size that's not among the standard sizes (20, 40, 60, 120, 250, 330, 500, 960), then MediaWiki will pick the closest larger thumbnail size but will tell the browser to downscale it to the requested size. In these cases, nothing will change visually but users might load slightly larger images. If it doesn't matter which thumbnail size is used in a page, please pick one of the standard sizes to avoid the extra in-browser down-scaling step. [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Help:Images#Thumbnail_sizes][https://phabricator.wikimedia.org/T355914] '''Updates for editors''' * The Wikimedia Foundation are working on a system called [[m:Edge Uniques|Edge Uniques]] which will enable [[:w:en:A/B testing|A/B testing]], help protect against [[:w:en:Denial-of-service attack|Distributed denial-of-service attacks]] (DDoS attacks), and make it easier to understand how many visitors the Wikimedia sites have. This is so that they can more efficiently build tools which help readers, and make it easier for readers to find what they are looking for. * To improve security for users, a small percentage of logins will now require that the account owner input a one-time password [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:EmailAuth|emailed to their account]]. It is recommended that you [[Special:Preferences#mw-prefsection-personal-email|check]] that the email address on your account is set correctly, and that it has been confirmed, and that you have an email set for this purpose. [https://phabricator.wikimedia.org/T390662] * "Are you interested in taking a short survey to improve tools used for reviewing or reverting edits on your Wiki?" This question will be [[phab:T389401|asked at 7 wikis starting next week]], on Recent Changes and Watchlist pages. The [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools|Moderator Tools team]] wants to know more about activities that involve looking at new edits made to your Wikimedia project, and determining whether they adhere to your project's policies. * On April 15, the full Wikidata graph will no longer be supported on <bdi lang="zxx" dir="ltr">[https://query.wikidata.org/ query.wikidata.org]</bdi>. After this date, scholarly articles will be available through <bdi lang="zxx" dir="ltr" style="white-space:nowrap;">[https://query-scholarly.wikidata.org/ query-scholarly.wikidata.org]</bdi>, while the rest of the data hosted on Wikidata will be available through the <bdi lang="zxx" dir="ltr">[https://query.wikidata.org/ query.wikidata.org]</bdi> endpoint. This is part of the scheduled split of the Wikidata Graph, which was [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/September 2024 scaling update|announced in September 2024]]. More information is [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS graph split|available on Wikidata]]. * The latest quarterly [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Newsletter/First quarter of 2025|Wikimedia Apps Newsletter]] is now available. It covers updates, experiments, and improvements made to the Wikipedia mobile apps. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * The latest quarterly [[mw:Technical Community Newsletter/2025/April|Technical Community Newsletter]] is now available. This edition includes: an invitation for tool maintainers to attend the Toolforge UI Community Feedback Session on April 15th; recent community metrics; and recent technical blog posts. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.25|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:22, 15. travnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28540654 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/17|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Main Page|Wikifunctions]] is now integrated with [[w:dag:Solɔɣu|Dagbani Wikipedia]] since April 15. It is the first project that will be able to call [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Introduction|functions from Wikifunctions]] and integrate them in articles. A function is something that takes one or more inputs and transforms them into a desired output, such as adding up two numbers, converting miles into metres, calculating how much time has passed since an event, or declining a word into a case. Wikifunctions will allow users to do that through a simple call of [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Catalogue|a stable and global function]], rather than via a local template. [https://www.wikifunctions.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status_updates/2025-04-16] * A new type of lint error has been created: [[Special:LintErrors/empty-heading|{{int:linter-category-empty-heading}}]] ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Lint errors/empty-heading|documentation]]). The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Linter|Linter extension]]'s purpose is to identify wikitext patterns that must or can be fixed in pages and provide some guidance about what the problems are with those patterns and how to fix them. [https://phabricator.wikimedia.org/T368722] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:37}} community-submitted {{PLURAL:37|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Following its publication on HuggingFace, the "Structured Contents" dataset, developed by Wikimedia Enterprise, is [https://enterprise.wikimedia.com/blog/kaggle-dataset/ now also available on Kaggle]. This Beta initiative is focused on making Wikimedia data more machine-readable for high-volume reusers. They are releasing this beta version in a location that open dataset communities already use, in order to seek feedback, to help improve the product for a future wider release. You can read more about the overall [https://enterprise.wikimedia.com/blog/structured-contents-snapshot-api/#open-datasets Structured Contents project], and about the [https://enterprise.wikimedia.com/blog/structured-contents-wikipedia-infobox/ first release that's freely usable]. * There is no new MediaWiki version this week. '''Meetings and events''' * The Editing and Machine Learning Teams invite interested volunteers to a video meeting to discuss [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Peacock check|Peacock check]], which is the latest [[mw:Special:MyLanguage/Edit check|Edit check]] that will detect "peacock" or "overly-promotional" or "non-neutral" language whilst an editor is typing. Editors who work with newcomers, or help to fix this kind of writing, or are interested in how we use artificial intelligence in our projects are encouraged to attend. The [[mw:Special:MyLanguage/Editing team/Community Conversations#Next Conversation|meeting will be on April 28, 2025]] at [https://zonestamp.toolforge.org/1745863200 18:00–19:00 UTC] and hosted on Zoom. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:58, 21. travnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28578245 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Event organizers who host collaborative activities on [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status#Global Deployment Plan|multiple wikis]], including Bengali, Japanese, and Korean Wikipedias, will have access to the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] this week. Also, admins in the Wikipedia where the extension is enabled will automatically be granted the event organizer right soon. They won't have to manually grant themselves the right before they can manage events as [[phab:T386861|requested by a community]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:19}} community-submitted {{PLURAL:19|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * The release of the next major version of [[mw:Special:MyLanguage/Codex|Codex]], the design system for Wikimedia, is scheduled for 29 April 2025. Technical editors will have access to the release by the week of 5 May 2025. This update will include a number of [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Release_Timeline/2.0#Breaking_changes|breaking changes]] and minor [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Release_Timeline/2.0#Visual_changes|visual changes]]. Instructions on handling the breaking and visual changes are documented on [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Release Timeline/2.0#|this page]]. Pre-release testing is reported in [[phab:T386298|T386298]], with post-release issues tracked in [[phab:T392379|T392379]] and [[phab:T392390|T392390]]. * Users of [[wikitech:Special:MyLanguage/Help:Wiki_Replicas|Wiki Replicas]] will notice that the database views of <code dir="ltr">ipblocks</code>, <code dir="ltr">ipblocks_ipindex</code>, and <code dir="ltr">ipblocks_compat</code> are [[phab:T390767|now deprecated]]. Users can query the <code dir="ltr">[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Block_table|block]]</code> and <code dir="ltr">[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Block_target_table|block_target]]</code> new views that mirror the new tables in the production database instead. The deprecated views will be removed entirely from Wiki Replicas in June, 2025. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.27|MediaWiki]] '''In depth''' * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/April|Language and Internationalization Newsletter]] is now available. This edition includes an overview of the improved [https://test.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&campaign=contributionsmenu&to=es&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en#/ Content Translation Dashboard Tool], [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/April#Language Support for New and Existing Languages|support for new languages]], [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/April#Wiki Loves Ramadan Articles Made In Content Translation Mobile Workflow|highlights from the Wiki Loves Ramadan campaign]], [[m:Special:MyLanguage/Research:Languages Onboarding Experiment 2024 - Executive Summary|results from the Language Onboarding Experiment]], an analysis of topic diversity in articles, and information on upcoming community meetings and events. '''Meetings and events''' * The [[Special:MyLanguage/Grants:Knowledge_Sharing/Connect/Calendar|Let's Connect Learning Clinic]] will take place on [https://zonestamp.toolforge.org/1745937000 April 29 at 14:30 UTC]. This edition will focus on "Understanding and Navigating Conflict in Wikimedia Projects". You can [[m:Special:MyLanguage/Event:Learning Clinic %E2%80%93 Understanding and Navigating Conflict in Wikimedia Projects (Part_1)|register now]] to attend. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Hackathon 2025|2025 Wikimedia Hackathon]], which brings the global technical community together to connect, brainstorm, and hack existing projects, will take place from May 2 to 4th, 2025, at Istanbul, Turkey. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:30, 28. travnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28585685 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-19</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/19|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Wikimedia Foundation has shared the latest draft update to their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026|annual plan]] for next year (July 2025–June 2026). This includes an [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026|executive summary]] (also on [[diffblog:2025/04/25/sharing-the-wikimedia-foundations-2025-2026-draft-annual-plan/|Diff]]), details about the three main [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Goals|goals]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Product & Technology OKRs|Infrastructure]], [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Goals/Volunteer Support|Volunteer Support]], and [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Goals/Effectiveness|Effectiveness]]), [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Global Trends|global trends]], and the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Budget Overview|budget]] and [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026/Financial Model|financial model]]. Feedback and questions are welcome on the [[m:Talk:Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026|talk page]] until the end of May. '''Updates for editors''' * For wikis that have the [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status|CampaignEvents extension enabled]], two new feature improvements have been released: ** Admins can now choose which namespaces are permitted for [[m:Special:MyLanguage/Event Center/Registration|Event Registration]] via [[mw:Special:MyLanguage/Community Configuration|Community Configuration]] ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Permitted namespaces|documentation]]). The default setup is for event registration to be permitted in the Event namespace, but other namespaces (such as the project namespace or WikiProject namespace) can now be added. With this change, communities like WikiProjects can now more easily use Event Registration for their collaborative activities. ** Editors can now [[mw:Special:MyLanguage/Transclusion|transclude]] the Collaboration List on a wiki page ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Collaboration list/Transclusion|documentation]]). The Collaboration List is an automated list of events and WikiProjects on the wikis, accessed via {{#special:AllEvents}} ([[w:en:Special:AllEvents|example]]). Now, the Collaboration List can be added to all sorts of wiki pages, such as: a wiki mainpage, a WikiProject page, an affiliate page, an event page, or even a user page. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Developers who use the <code dir=ltr>moment</code> library in gadgets and user scripts should revise their code to use alternatives like the <code dir=ltr>Intl</code> library or the new <code dir=ltr>mediawiki.DateFormatter</code> library. The <code dir=ltr>moment</code> library has been deprecated and will begin to log messages in the developer console. You can see a global search for current uses, and [[phab:T392532|ask related questions in this Phabricator task]]. * Developers who maintain a tool that queries the Wikidata term store tables (<code dir=ltr style="white-space: nowrap;">wbt_*</code>) need to update their code to connect to a separate database cluster. These tables are being split into a separate database cluster. Tools that query those tables via the wiki replicas must be adapted to connect to the new cluster instead. [[wikitech:News/2025 Wikidata term store database split|Documentation and related links are available]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T390954] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.44/wmf.28|MediaWiki]] '''In depth''' * The latest [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project/Updates|Chart Project newsletter]] is available. It includes updates on preparing to expand the deployment to additional wikis as soon as this week (starting May 6) and scaling up over the following weeks, plus exploring filtering and transforming source data. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:13, 6. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28665011 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-20</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/20|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia URL Shortener|"Get shortened URL"]] link on the sidebar now includes a [[phab:T393309|QR code]]. Wikimedia site users can now use it by scanning or downloading it to quickly share and access shared content from Wikimedia sites, conveniently. '''Updates for editors''' * The Wikimedia Foundation is working on a system called [[m:Edge Uniques|Edge Uniques]], which will enable [[w:en:A/B testing|A/B testing]], help protect against [[w:en:Denial-of-service attack|distributed denial-of-service attacks]] (DDoS attacks), and make it easier to understand how many visitors the Wikimedia sites have. This is to help more efficiently build tools which help readers, and make it easier for readers to find what they are looking for. Tech News has [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/16|previously written about this]]. The deployment will be gradual. Some might see the Edge Uniques cookie the week of 19 May. You can discuss this on the [[m:Talk:Edge Uniques|talk page]]. * Starting May 19, 2025, Event organisers in wikis with the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] enabled can use [[m:Special:MyLanguage/Event Center/Registration|Event Registration]] in the project namespace (e.g., Wikipedia namespace, Wikidata namespace). With this change, communities don't need admins to use the feature. However, wikis that don't want this change can remove and add the permitted namespaces at [[Special:CommunityConfiguration/CampaignEvents]]. * The Wikipedia project now has a {{int:project-localized-name-group-wikipedia/en}} in [[d:Q36720|Nupe]] ([[w:nup:|<code>w:nup:</code>]]). This is a language primarily spoken in the North Central region of Nigeria. Speakers of this language are invited to contribute to [[w:nup:Tatacin feregi|new Wikipedia]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Developers can now access pre-parsed Dutch Wikipedia, amongst others (English, German, French, Spanish, Italian, and Portuguese) through the [https://enterprise.wikimedia.com/docs/snapshot/#structured-contents-snapshot-bundle-info-beta Structured Contents snapshots (beta)]. The content includes parsed Wikipedia abstracts, descriptions, main images, infoboxes, article sections, and references. * The <code dir="ltr">/page/data-parsoid</code> REST API endpoint is no longer in use and will be deprecated. It is [[phab:T393557|scheduled to be turned off]] on June 7, 2025. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.1|MediaWiki]] '''In depth''' * The [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/News/2025_Cloud_VPS_VXLAN_IPv6_migration IPv6 support] is a newly introduced Cloud virtual network that significantly boosts Wikimedia platforms' scalability, security, and readiness for the future. If you are a technical contributor eager to learn more, check out [https://techblog.wikimedia.org/2025/05/06/wikimedia-cloud-vps-ipv6-support/ this blog post] for an in-depth look at the journey to IPv6. '''Meetings and events''' * The 2nd edition of 2025 of [[m:Special:MyLanguage/Afrika Baraza|Afrika Baraza]], a virtual platform for African Wikimedians to connect, will take place on [https://zonestamp.toolforge.org/1747328400 May 15 at 17:00 UTC]. This edition will focus on discussions regarding [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2025-2026|Wikimedia Annual planning and progress]]. * The [[m:Special:MyLanguage/MENA Connect Community Call|MENA Connect Community Call]], a virtual meeting for [[w:en:Middle East and North Africa|MENA]] Wikimedians to connect, will take place on [https://zonestamp.toolforge.org/1747501200 May 17 at 17:00 UTC]. You can [[m:Event:MENA Connect (Wiki_Diwan) APP Call|register now]] to attend. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W20"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:36, 13. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28714188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-21</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/21|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Editing Team and the Machine Learning Team are working on a new check for newcomers: [[mw:Edit check/Peacock check|Peacock check]]. Using a prediction model, this check will encourage editors to improve the tone of their edits, using artificial intelligence. We invite volunteers to review the first version of the Peacock language model for the following languages: Arabic, Spanish, Portuguese, English, and Japanese. Users from these wikis interested in reviewing this model are [[mw:Edit check/Peacock check/model test|invited to sign up at MediaWiki.org]]. The deadline to sign up is on May 23, which will be the start date of the test. '''Updates for editors''' * From May 20, 2025, [[m:Special:MyLanguage/Oversight policy|oversighters]] and [[m:Special:MyLanguage/Meta:CheckUsers|checkusers]] will need to have their accounts secured with two-factor authentication (2FA) to be able to use their advanced rights. All users who belong to these two groups and do not have 2FA enabled have been informed. In the future, this requirement may be extended to other users with advanced rights. [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|Learn more]]. * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2023/Multiblocks|Multiblocks]] will begin mass deployment by the end of the month: all non-Wikipedia projects plus Catalan Wikipedia will adopt Multiblocks in the week of May 26, while all other Wikipedias will adopt it in the week of June 2. Please [[m:Talk:Community Wishlist Survey 2023/Multiblocks|contact the team]] if you have concerns. Administrators can test the new user interface now on your own wiki by browsing to [{{fullurl:Special:Block|usecodex=1}} {{#special:Block}}?usecodex=1], and can test the full multiblocks functionality [[testwiki:Special:Block|on testwiki]]. Multiblocks is the feature that makes it possible for administrators to impose different types of blocks on the same user at the same time. See the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Manage blocks|help page]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T377121] * Later this week, the [[{{#special:SpecialPages}}]] listing of almost all special pages will be updated with a new design. This page has been [[phab:T219543|redesigned]] to improve the user experience in a few ways, including: The ability to search for names and aliases of the special pages, sorting, more visible marking of restricted special pages, and a more mobile-friendly look. The new version can be [https://meta.wikimedia.beta.wmflabs.org/wiki/Special:SpecialPages previewed] at Beta Cluster now, and feedback shared in the task. [https://phabricator.wikimedia.org/T219543] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Chart extension]] is being enabled on more wikis. For a detailed list of when the extension will be enabled on your wiki, please read the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|deployment timeline]]. * [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Main Page|Wikifunctions]] will be deployed on May 27 on five Wiktionaries: [[wikt:ha:|Hausa]], [[wikt:ig:|Igbo]], [[wikt:bn:|Bengali]], [[wikt:ml:|Malayalam]], and [[wikt:dv:|Dhivehi/Maldivian]]. This is the second batch of deployment planned for the project. After deployment, the projects will be able to call [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Introduction|functions from Wikifunctions]] and integrate them in their pages. A function is something that takes one or more inputs and transforms them into a desired output, such as adding up two numbers, converting miles into metres, calculating how much time has passed since an event, or declining a word into a case. Wikifunctions will allow users to do that through a simple call of [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Catalogue|a stable and global function]], rather than via a local template. * Later this week, the Wikimedia Foundation will publish a hub for [[diffblog:2024/07/09/on-the-value-of-experimentation/|experiments]]. This is to showcase and get user feedback on product experiments. The experiments help the Wikimedia movement [[diffblog:2023/07/13/exploring-paths-for-the-future-of-free-knowledge-new-wikipedia-chatgpt-plugin-leveraging-rich-media-social-apps-and-other-experiments/|understand new users]], how they interact with the internet and how it could affect the Wikimedia movement. Some examples are [[m:Special:MyLanguage/Future Audiences/Generated Video|generated video]], the [[m:Special:MyLanguage/Future Audiences/Roblox game|Wikipedia Roblox speedrun game]] and [[m:Special:MyLanguage/Future Audiences/Discord bot|the Discord bot]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:29}} community-submitted {{PLURAL:29|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, there was a bug with creating an account using the API, which has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T390751] '''Updates for technical contributors''' * Gadgets and user scripts that interact with [[{{#special:Block}}]] may need to be updated to work with the new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Manage blocks|manage blocks interface]]. Please review the [[mw:Help:Manage blocks/Developers|developer guide]] for more information. If you need help or are unable to adapt your script to the new interface, please let the team know on the [[mw:Help talk:Manage blocks/Developers|talk page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T377121] * The <code dir=ltr>mw.title</code> object allows you to get information about a specific wiki page in the [[w:en:Wikipedia:Lua|Lua]] programming language. Starting this week, a new property will be added to the object, named <code dir=ltr>isDisambiguationPage</code>. This property allows you to check if a page is a disambiguation page, without the need to write a custom function. [https://phabricator.wikimedia.org/T71441] * [[File:Octicons-tools.svg|15px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] User script developers can use a [[toolforge:gitlab-content|new reverse proxy tool]] to load javascript and css from [[gitlab:|gitlab.wikimedia.org]] with <code dir=ltr>mw.loader.load</code>. The tool's author hopes this will enable collaborative development workflows for user scripts including linting, unit tests, code generation, and code review on <bdi lang="zxx" dir="ltr">gitlab.wikimedia.org</bdi> without a separate copy-and-paste step to publish scripts to a Wikimedia wiki for integration and acceptance testing. See [[wikitech:Tool:Gitlab-content|Tool:Gitlab-content on Wikitech]] for more information. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.2|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * The 12th edition of [[m:Special:MyLanguage/Wiki Workshop 2025|Wiki Workshop 2025]], a forum that brings together researchers that explore all aspects of Wikimedia projects, will be held virtually on 21-22 May. Researchers can [https://pretix.eu/wikimedia/wikiworkshop2025/ register now]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W21"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:11, 20. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28724712 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-22</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W22"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/22|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * A community-wide discussion about a very delicate issue for the development of [[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]] is now open on Meta: where to store the abstract content that will be developed through functions from Wikifunctions and data from Wikidata. The discussion is open until June 12 at [[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content|Abstract Wikipedia/Location of Abstract Content]], and every opinion is welcomed. The decision will be made and communicated after the consultation period by the Foundation. '''Updates for editors''' * Since last week, on all wikis except [[phab:T388604|the largest 20]], people using the mobile visual editor will have [[phab:T385851|additional tools in the menu bar]], accessed using the new <code>+</code> toolbar button. To start, the new menu will include options to add: citations, hieroglyphs, and code blocks. Deployment to the remaining wikis is [[phab:T388605|scheduled]] to happen in June. * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] The <code dir=ltr>[[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserFunctions##ifexist|#ifexist]]</code> parser function will no longer register a link to its target page. This will improve the usefulness of [[{{#special:WantedPages}}]], which will eventually only list pages that are the target of an actual red link. This change will happen gradually as the source pages are updated. [https://phabricator.wikimedia.org/T14019] * This week, the Moderator Tools team will launch [[mw:Special:MyLanguage/2025 RecentChanges Language Agnostic Revert Risk Filtering|a new filter to Recent Changes]], starting at Indonesian Wikipedia. This new filter highlights edits that are likely to be reverted. The goal is to help Recent Changes patrollers identify potentially problematic edits. Other wikis will benefit from this filter in the future. * Upon clicking an empty search bar, logged-out users will see suggestions of articles for further reading. The feature will be available on both desktop and mobile. Readers of Catalan, Hebrew, and Italian Wikipedias and some sister projects will receive the change between May 21 and mid-June. Readers of other wikis will receive the change later. The goal is to encourage users to read the wikis more. [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Content Discovery Experiments/Search Suggestions|Learn more]]. * Some users of the Wikipedia Android app can use a new feature for readers, [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android/TrivaGame|WikiGames]], a daily trivia game based on real historical events. The release has started as an A/B test, available to 50% of users in the following languages: English, French, Portuguese, Russian, Spanish, Arabic, Chinese, and Turkish. * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Newsletter|Newsletter extension]] that is available on MediaWiki.org allows the creation of [[mw:Special:Newsletters|various newsletters]] for global users. The extension can now publish new issues as section links on an existing page, instead of requiring a new page for each issue. [https://phabricator.wikimedia.org/T393844] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * The previously deprecated <code dir=ltr>[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Ipblocks table|ipblocks]]</code> views in [[wikitech:Help:Wiki Replicas|Wiki Replicas]] will be removed in the beginning of June. Users are encouraged to query the new <code dir=ltr>[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Block table|block]]</code> and <code dir=ltr>[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Block target table|block_target]]</code> views instead. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.3|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * [[d:Special:MyLanguage/Event:Wikidata and Sister Projects|Wikidata and Sister Projects]] is a multi-day online event that will focus on how Wikidata is integrated to Wikipedia and the other Wikimedia projects. The event runs from May 29 – June 1. You can [[d:Special:MyLanguage/Event:Wikidata and Sister Projects#Sessions|read the Program schedule]] and [[d:Special:RegisterForEvent/1291|register]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/22|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W22"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:03, 26. svibnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28788673 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-23</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W23"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/23|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Chart extension]] is now available on all Wikimedia wikis. Editors can use this new extension to create interactive data visualizations like bar, line, area, and pie charts. Charts are designed to replace many of the uses of the legacy [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|Graph extension]]. '''Updates for editors''' * It is now easier to configure automatic citations for your wiki within the visual editor's [[mw:Special:MyLanguage/Citoid/Enabling Citoid on your wiki|citation generator]]. Administrators can now set a default template by using the <code dir=ltr>_default</code> key in the local <bdi lang="en" dir="ltr">[[MediaWiki:Citoid-template-type-map.json]]</bdi> page ([[mw:Special:Diff/6969653/7646386|example diff]]). Setting this default will also help to future-proof your existing configurations when [[phab:T347823|new item types]] are added in the future. You can still set templates for individual item types as they will be preferred to the default template. [https://phabricator.wikimedia.org/T384709] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:20}} community-submitted {{PLURAL:20|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Starting the week of June 2, bots logging in using <code dir=ltr>action=login</code> or <code dir=ltr>action=clientlogin</code> will fail more often. This is because of stronger protections against suspicious logins. Bots using [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Bot passwords|bot passwords]] or using a loginless authentication method such as [[mw:Special:MyLanguage/OAuth/Owner-only consumers|OAuth]] are not affected. If your bot is not using one of those, you should update it; using <code dir=ltr>action=login</code> without a bot password was deprecated [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/message/3EEMN7VQX5G7WMQI5K2GP5JC2336DPTD/|in 2016]]. For most bots, this only requires changing what password the bot uses. [https://phabricator.wikimedia.org/T395205] * From this week, Wikimedia wikis will allow ES2017 features in JavaScript code for official code, gadgets, and user scripts. The most visible feature of ES2017 is <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code>async</code>/<code>await</code></bdi> syntax, allowing for easier-to-read code. Until this week, the platform only allowed up to ES2016, and a few months before that, up to ES2015. [https://phabricator.wikimedia.org/T381537] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.4|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * Scholarship applications to participate in the [[m:Special:MyLanguage/GLAM Wiki 2025|GLAM Wiki Conference 2025]] are now open. The conference will take place from 30 October to 1 November, in Lisbon, Portugal. GLAM contributors who lack the means to support their participation can [[m:Special:MyLanguage/GLAM Wiki 2025/Scholarships|apply here]]. Scholarship applications close on June 7th. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/23|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W23"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:53, 3. lipnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28819186 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-24</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W24"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/24|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product|Trust and Safety Product team]] is finalizing work needed to roll out [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] on large Wikipedias later this month. The team has worked with stewards and other users with extended rights to predict and address many use cases that may arise on larger wikis, so that community members can continue to effectively moderate and patrol temporary accounts. This will be the second of three phases of deployment – the last one will take place in September at the earliest. For more information about the recent developments on the project, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Updates|see this update]]. If you have any comments or questions, write on the [[mw:Talk:Trust and Safety Product/Temporary Accounts|talk page]], and [[m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|join a CEE Catch Up]] this Tuesday. '''Updates for editors''' * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist expiry|watchlist expiry]] feature allows editors to watch pages for a limited period of time. After that period, the page is automatically removed from your watchlist. Starting this week, you can set a preference for the default period of time to watch pages. The [[Special:Preferences#mw-prefsection-watchlist-pageswatchlist|preferences]] also allow you to set different default watch periods for editing existing pages, pages you create, and when using rollback. [https://phabricator.wikimedia.org/T265716] [[File:Talk pages default look (April 2023).jpg|thumb|alt=Screenshot of the visual improvements made on talk pages|Example of a talk page with the new design, in French.]] * The appearance of talk pages will change at almost all Wikipedias ([[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2024/19|some]] have already received this design change, [[phab:T379264|a few]] will get these changes later). You can read details about the changes [[diffblog:2024/05/02/making-talk-pages-better-for-everyone/|on ''Diff'']]. It is possible to opt out of these changes [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion|in user preferences]] ("{{int:discussiontools-preference-visualenhancements}}"). [https://phabricator.wikimedia.org/T319146][https://phabricator.wikimedia.org/T392121] * Users with specific extended rights (including administrators, bureaucrats, checkusers, oversighters, and stewards) can now have IP addresses of all temporary accounts [[phab:T358853|revealed automatically]] during time-limited periods where they need to combat high-speed account-hopping vandalism. This feature was requested by stewards. [https://phabricator.wikimedia.org/T386492] * This week, the Moderator Tools and Machine Learning teams will continue the rollout of [[mw:Special:MyLanguage/2025 RecentChanges Language Agnostic Revert Risk Filtering|a new filter to Recent Changes]], releasing it to several more Wikipedias. This filter utilizes the Revert Risk model, which was created by the Research team, to highlight edits that are likely to be reverted and help Recent Changes patrollers identify potentially problematic contributions. The feature will be rolled out to the following Wikipedias: {{int:project-localized-name-afwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-bewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-bnwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-cywiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-hawwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-iswiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-kkwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-simplewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-trwiki/en}}. The rollout will continue in the coming weeks to include [[mw:Special:MyLanguage/2025 RecentChanges Language Agnostic Revert Risk Filtering|the rest of the Wikipedias in this project]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T391964] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * AbuseFilter editors active on Meta-Wiki and large Wikipedias are kindly asked to update AbuseFilter to make it compatible with temporary accounts. A link to the instructions and the private lists of filters needing verification are [[phab:T369611|available on Phabricator]]. * Lua modules now have access to the name of a page's associated thumbnail image, and on [https://gerrit.wikimedia.org/g/operations/mediawiki-config/+/2e4ab14aa15bb95568f9c07dd777065901eb2126/wmf-config/InitialiseSettings.php#10849 some wikis] to the WikiProject assessment information. This is possible using two new properties on [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#added-by-extensions|mw.title objects]], named <code dir=ltr>pageImage</code> and <code dir=ltr>pageAssessments</code>. [https://phabricator.wikimedia.org/T131911][https://phabricator.wikimedia.org/T380122] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.5|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/24|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W24"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 03:15, 10. lipnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28846858 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-25</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W25"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/25|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * You can [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/359761?lang=en nominate your favorite tools] for the sixth edition of the [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Coolest Tool Award]]. Nominations are anonymous and will be open until June 25. You can re-use the survey to nominate multiple tools. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:33}} community-submitted {{PLURAL:33|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.6|MediaWiki]] '''In depth''' * Foundation staff and technical volunteers use Wikimedia APIs to build the tools, applications, features, and integrations that enhance user experiences. Over the coming years, the MediaWiki Interfaces team will be investing in Wikimedia web (HTTP) APIs to better serve technical volunteer needs and protect Wikimedia infrastructure from potential abuse. You can [https://techblog.wikimedia.org/2025/06/12/apis-as-a-product-investing-in-the-current-and-next-generation-of-technical-contributors/ read more about their plans to evolve the APIs in this Techblog post]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/25|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W25"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:36, 17. lipnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28870688 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-26</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W26"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/26|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * This week, the Moderator Tools and Machine Learning teams will continue the rollout of [[mw:Special:MyLanguage/2025 RecentChanges Language Agnostic Revert Risk Filtering|a new filter to Recent Changes]], releasing it to the third and last batch of Wikipedias. This filter utilizes the Revert Risk model, which was created by the Research team, to highlight edits that are likely to be reverted and help Recent Changes patrollers identify potentially problematic contributions. The feature will be rolled out to the following Wikipedias: {{int:project-localized-name-azwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-lawiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-mkwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-mlwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-mrwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-nnwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-pawiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-swwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-tewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-tlwiki/en}}. The rollout will continue in the coming weeks to include [[mw:Special:MyLanguage/2025 RecentChanges Language Agnostic Revert Risk Filtering|the rest of the Wikipedias in this project]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T391964] '''Updates for editors''' * Last week, [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] were rolled out on Czech, Korean, and Turkish Wikipedias. This and next week, deployments on larger Wikipedias will follow. [[mw:Talk:Trust and Safety Product/Temporary Accounts|Share your thoughts]] about the project. [https://phabricator.wikimedia.org/T340001] * Later this week, the Editing team will release [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Multi check|Multi Check]] to all Wikipedias (except English Wikipedia). This feature shows multiple [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Reference check|Reference checks]] within the editing experience. This encourages users to add citations when they add multiple new paragraphs to a Wikipedia article. This feature was previously available as an A/B test. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/multi_check_ab_test_report_final.html#summary-of-results The test shows] that users who are shown multiple checks are 1.3 times more likely to add a reference to their edit, and their edit is less likely to be reverted (-34.7%). [https://phabricator.wikimedia.org/T395519] * A few pages need to be renamed due to software updates and to match more recent Unicode standards. All of these changes are related to title-casing changes. Approximately 71 pages and 3 files will be renamed, across 15 wikis; the complete list is in [[phab:T396903|the task]]. The developers will rename these pages next week, and they will fix redirects and embedded file links a few minutes later via a system settings update. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:24}} community-submitted {{PLURAL:24|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug was fixed that had caused pages to scroll upwards when text near the top was selected. [https://phabricator.wikimedia.org/T364023] '''Updates for technical contributors''' * Editors can now use Lua modules to filter and transform tabular data for use with [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Extension:Chart]]. This can be used for things like selecting a subset of rows or columns from the source data, converting between units, statistical processing, and many other useful transformations. [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Transforms|Information on how to use transforms is available]]. [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project/Updates] * The <code dir=ltr>all_links</code> variable in [[Special:AbuseFilter|AbuseFilter]] is now renamed to <code dir=ltr>new_links</code> for consistency with other variables. Old usages will still continue to work. [https://phabricator.wikimedia.org/T391811] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.7|MediaWiki]] '''In depth''' * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Newsletters/34|Growth newsletter]] is available. It includes: the recent updates for the "Add a Link" Task, two new Newcomer Engagement Features, and updates to Community Configuration. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/26|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W26"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:19, 24. lipnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28870688 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-27</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W27"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/27|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] has been enabled on all Wikipedias. The extension makes it easier to organize and participate in collaborative activities, like edit-a-thons and WikiProjects, on the wikis. The extension has three features: [[m:Special:MyLanguage/Event Center/Registration|Event Registration]], [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Collaboration list|Collaboration List]], and [[m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation List]]. To request the extension for your wiki, visit the [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status#How to Request the CampaignEvents Extension for your wiki|Deployment information page]]. '''Updates for editors''' * AbuseFilter maintainers can now [[mw:Special:MyLanguage/Extension:IPReputation/AbuseFilter variables|match against IP reputation data]] in [[mw:Special:MyLanguage/Extension:AbuseFilter|AbuseFilters]]. IP reputation data is information about the proxies and VPNs associated with the user's IP address. This data is not shown publicly and is not generated for actions performed by registered accounts. [https://phabricator.wikimedia.org/T354599] * Hidden content that is within [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Collapsible elements|collapsible parts of wikipages]] will now be revealed when someone searches the page using the web browser's "Find in page" function (Ctrl+F or ⌘F) in supporting browsers. [https://phabricator.wikimedia.org/T327893][https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/HTML/Reference/Global_attributes/hidden#browser_compatibility] * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] A new feature, called [[mw:Special:MyLanguage/Help:TemplateData/Template discovery|Favourite Templates]], will be deployed later this week on all projects (except English Wikipedia, which will receive the feature next week), following a piloting phase on Polish and Arabic Wikipedia, and Italian and English Wikisource. The feature will provide a better way for new and experienced contributors to recall and discover templates via the template dialog, by allowing users to put templates on a special "favourite list". The feature works with both the visual editor and the wikitext editor. The feature is a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Focus areas/Template recall and discovery|community wishlist focus area]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:31}} community-submitted {{PLURAL:31|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug was fixed that had caused some Notifications to be sent multiple times. [https://phabricator.wikimedia.org/T397103] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.8|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/27|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W27"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:39, 1. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28917415 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-28</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W28"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/28|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary accounts|Temporary accounts]] have been rolled out on 18 large and medium-sized Wikipedias, including German, Japanese, French, and Chinese. Now, about 1/3 of all logged-out activity across wikis is coming from temporary accounts. Users involved in patrolling may be interested in two new documentation pages: [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Access to IP|Access to IP]], explaining everything related to access to temporary account IP addresses, and [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts/Repository|Repository]] with a list of new gadgets and user scripts. '''Updates for editors''' * Anyone can play an experimental new game, [[mw:Special:MyLanguage/New Engagement Experiments/WikiRun|WikiRun]], that lets you race through Wikipedia by clicking from one article to another, aiming to reach a target page in as few steps and in as little time as possible. The project's goal is to explore new ways of engaging readers. [https://wikirun-game.toolforge.org/ Try playing the game] and let the team know what you think [[mw:Talk:New Engagement Experiments/WikiRun|on the talk page]]. * Users of the Wikipedia Android app in some languages can now play the new [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android/TrivaGame|trivia game]]. ''Which came first?'' is a simple history game where you guess which of two events happened earlier on today's date. It was previously available as an A/B test. It is now available to all users in English, German, French, Spanish, Portuguese, Russian, Arabic, Turkish, and Chinese. The goal of the feature is to help engage with new generations of readers. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Tech/News/2025/22] * Users of the iOS Wikipedia App in some languages may see a new tabbed browsing feature that enables you to open multiple tabs while reading. This feature makes it easier to explore related topics and switch between articles. The A/B test is currently running in Arabic, English, and Japanese in selected regions. More details are available on the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/Tabbed Browsing (Tabs)|Tabbed Browsing project page]]. * Bureaucrats on Wikimedia wikis can now use [[{{#special:VerifyOATHForUser}}]] to check if users have enabled [[mw:Special:MyLanguage/Help:Two-factor authentication|two-factor authentication]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T265726] * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] A new feature related to [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Focus areas/Template recall and discovery|Template Recall and Discovery]] will be deployed later this week to all Wikimedia projects: a [[mw:Special:MyLanguage/Help:TemplateData/Template discovery#Template categories|template category browser]] will be introduced to assist users in finding templates to put in their “favourite” list. The browser will allow users to browse a list of templates which have been organised into a given category tree. The feature has been requested by the community [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Wishes/Select templates by categories|through the Community Wishlist]]. * It is now possible to access watchlist preferences from the watchlist page. Also the redundant button to edit the watchlist has been removed. [https://www.mediawiki.org/wiki/Moderator_Tools/Watchlist] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * As part of [[mw:MediaWiki_1.44|MediaWiki 1.44]] there is now a unified built-in Notifications system that makes it easier for developers to send, manage, and customize notifications. Check out the updated documentation at [[mw:Manual:Notifications|Manual:Notifications]], information about migration in [[phab:T388663|T388663]] and details on deprecated hooks in [[phab:T389624|T389624]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.9|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * [[d:Special:MyLanguage/Event:WikidataCon 2025|WikidataCon 2025]], the conference dedicated to Wikidata is now open for [https://pretalx.com/wikidatacon-2025/cfp session proposals] and for [[d:Special:RegisterForEvent/1340|registration]]. This year's event will be held online from October 31 – November 02 and will explore on the theme of "Connecting People through Linked Open Data". '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/28|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W28"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:03, 8. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28930584 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-29</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W29"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/29|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Help:TemplateData/Template discovery#Featured templates|Featured templates]], a new feature related to [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Focus areas/Template recall and discovery|Template Recall and Discovery]] will be deployed this week to all Wikimedia projects: With this feature, editors will be able to quickly access a list of templates that are likely to be useful. These templates will be displayed in a list, under the "featured" tab of the template discovery interface. Administrators can define the list via the Community Configuration interface. The feature fulfills a request by the community [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Wishes/Easy access Templates|through the Community Wishlist]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T367428][https://phabricator.wikimedia.org/T392896] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:31}} community-submitted {{PLURAL:31|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the request to add Malayalam fonts in the [[oldWikisource:Special:MyLanguage/Wikisource:WS Export|Wikisource Book Export Tool]] was resolved and now, the rendering of Malayalam letters in exported Wikisource books are accurate. [https://phabricator.wikimedia.org/T374457] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.10|MediaWiki]] '''In depth''' * Developers, designers, and all Wikimedians are invited to [https://phabricator.wikimedia.org/project/board/7953/ submit a project idea] for the Wikimania Hackathon 2025. Read [https://diff.wikimedia.org/2025/06/30/call-for-projects-wikimania-hackathon-2025-is-coming-to-nairobi/ this Diff blog post] for more details. '''Meetings and events''' * [[m:WikiIndaba conference 2025|WikiIndaba 2025]] scholarship application and program submission is open until 23:59 GMT on July 20. WikiIndaba is a regional conference for African Wikimedians both on the continent and in the diaspora to unite and grow together. Submit [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdJTv68R1OPASXXDfpIl8EWiMLTM-TDwh6_5gNVvFuWccFZ2Q/viewform your scholarship application] and [https://ee.kobotoolbox.org/x/BI3omIfH program proposal] now! * [https://br.wikimedia.org/wiki/WikiCon_Brasil_2025 WikiCon Brasil 2025] will take place on July 19-20 in Salvador, Bahia, Brazil. The Brazilian community members are encouraged to register and attend! '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/29|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W29"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:07, 14. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=28980963 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-30</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W30"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/30|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The Translation Suggestions feature in the [[mw:Special:MyLanguage/Content translation|Content Translation tool]] now has another level of article filters added to the "[https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:ContentTranslation&filter-type=automatic&filter-id=previous-edits&active-list=suggestions&from=en&to=fi#/ ... More]" category. Translators who use the Suggestions feature can now select and receive article suggestions that are customized to geographical locations of their interest using the new "{{int:Cx-sx-suggestions-filters-tab-regions}}" filter. [https://phabricator.wikimedia.org/T113257] * Administrators can now limit "Add a Link" to newcomers. The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add a link|"Add a Link"]] Structured Task [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Constructive activation experimentation#Enwiki A/B test & "Add a Link" Improvements (Wiki Experiences 1.2.11 & 1.2.16)|helps new account holders start editing]], but some communities have requested the ability to restrict it to its intended audience: newcomers. Administrators can configure this setting within the [[Special:CommunityConfiguration/GrowthSuggestedEdits|Community Configuration]] feature. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:29}} community-submitted {{PLURAL:29|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * For AbuseFilter editors on [[phab:T392144|some wikis]], it is now possible to filter edits based on the RevertRisk score of the edit being attempted. It is only populated if the action being evaluated is an edit. For more information, please see the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:ORES/AbuseFilter variables#What variables are available for use|ORES/AbuseFilter variables]] documentation. * The [[mw:Special:MyLanguage/Beta Cluster|Beta Cluster]] wikis have [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/YDABPV75LADRQCXMJAFWUP256N4EQ25B/|been moved]] from <code dir=ltr>beta.wmflabs.org</code> to <code dir=ltr>beta.wmcloud.org</code>. Users may need to update URLs in any tools, or in their password managers. Any related issues can be [[phab:T289318|reported in the task]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.11|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * [[m:Special:MyLanguage/WikiCite 2025|WikiCite 2025]] will take place from 29–31 August, both online and in-person in Bern, Switzerland. The event's goals are to reconnect communities, institutions, and individuals working with open citations, bibliographic data, and the Wikidata/Wikibase ecosystem. Registration is open and the call for proposals will be announced soon. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikidata@lists.wikimedia.org/message/KQZUG3ETKLBWPBYSB2YAWZIRPWHS24TG/] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/30|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W30"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:40, 22. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29005283 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-31</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W31"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/31|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Community Tech team will be focusing on wishes related to Watchlists and Recent Changes pages, over the next few months. They are looking for feedback. Please [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#July 24, 2025: Watchlists and Recent Changes pages|read the latest update]], and if you have ideas, please [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist|submit a wish]] on the topic. '''Updates for editors''' * The Wikimedia Commons community has decided to block [[:mw:Special:MyLanguage/Upload dialog|cross-wiki uploads]] to Wikimedia Commons, for all users without autoconfirmed rights on that wiki, starting on August 16. This is because of [[:c:Commons:Cross-wiki media upload tool/History|widespread problems]] related to files that are uploaded by newcomers. Users who are affected by this will get an error message with a link to the less restrictive UploadWizard on Commons. Please help translating the [[:c:Special:MyLanguage/MediaWiki:Abusefilter-disallowed-cross-wiki-upload|message]] or give feedback on the message text. Please also update your local help pages to explain this restriction. [https://phabricator.wikimedia.org/T370598] * On wikis with temporary accounts enabled and Meta-Wiki, administrators may now set up a footer for the Special:Contributions pages of temporary accounts, similar to those which can be shown on IP and user-account pages. They may do it by creating the page named <code dir=ltr>MediaWiki:Sp-contributions-footer-temp</code>. [https://phabricator.wikimedia.org/T398347] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.12|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * [[wmania:Special:MyLanguage/2025:Wikimania|Wikimania 2025]] will run from August 6–9. The [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/schedule/ program is available] for you to plan which sessions you want to attend. Most sessions will be live-streamed, with exceptions for those that show the "no camera" icon. If you are joining online to watch live-streams and use the interactive features, please [[wmania:Special:MyLanguage/2025:Registration|register]] for a free virtual ticket. For example, you may be interested in technical sessions such as: ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/KFEFVG/ Temporary Accounts: Enhancing privacy for our unregistered editors] ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/TVCVAB/ Building a Sustainable Future for Wikimedia Contributors] ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/WTRQCJ/ A dozen visions for wikitext!] ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/8YKKP9/ Coordinate Across Stakeholders with the Product and Technology Advisory Council] * The [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Users and Developers Conference Fall 2025|MediaWiki Users and Developers Conference, Fall 2025]] will be held 28–30 October 2025 in Hanover, Germany. This event is organized by and for the third-party MediaWiki community. You can propose sessions and register to attend. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/31|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W31"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:24, 29. srpnja 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29051727 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-32</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W32"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/32|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Editors can now enable the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/User Info|User Info card]]. This feature adds an icon next to usernames on history pages and similar user-contribution log pages. When you tap or click on the icon, it displays data related to that user account such as the number of edits, reverted edits, blocks, and more. It's part of a broader project to make it easier for moderators to evaluate account trustworthiness. The feature can be enabled in [[testwiki:Special:GlobalPreferences#mw-prefsection-rendering|your global preferences]], and later this week it will be available in local preferences. [https://phabricator.wikimedia.org/T386439] * Everybody is invited to share comments on [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Collaborative contributions|Collaborative Contributions]], a project recently launched by the [[m:Special:MyLanguage/Connection Team|Connection team]]. The project aims to create a new way to display the impact of collaborative editing activities (such as edit-a-thons, backlog drives, and WikiProjects) on the wikis. Post your comments on the [[m:Talk:CampaignEvents/Collaborative contributions|project talk page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T378035] * Administrators can now define the default block duration for temporary accounts. To do that, they need to create a page named <code dir=ltr>MediaWiki:Ipb-default-expiry-temporary-account</code> and use a value defined in <code dir=ltr>MediaWiki:Ipboptions</code>. This allows administrators to easily block temporary accounts for 90 days, which is functionally equivalent to an indefinite block. The advantage of this solution is that it does not clutter Special:BlockList. [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Block and unblock#Default block duration options|More documentation]] is available. [https://phabricator.wikimedia.org/T398626] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Gadgets can now include <code dir=ltr>.vue</code> files. This makes it easier to develop modern user interfaces using [[mw:Vue.js|Vue.js]], in particular using [[mw:Special:MyLanguage/Codex|Codex]], the official design system of Wikimedia. [[wmdoc:codex/latest/icons/overview.html|Codex icons]] can be loaded through the gadget definition. [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Gadgets#Pages|The documentation]] has examples. For user scripts that use Vue.js, an [[mw:API:CodexIcons|API module]] now exists to load Codex icons. [https://phabricator.wikimedia.org/T340460][https://phabricator.wikimedia.org/T311099] * Module developers can now use a [[mw:Help:Extension:Translate/Message Bundles/Lua reference|Lua interface]] to simplify the preparation of Lua modules for translation on Meta-Wiki. This improvement makes it easier for translators to find and edit module strings without dealing with raw Lua code. It helps prevent mistakes that could break the module during translation. Module developers and translators are invited to [[commons:File:Translatable modules video demo July 2025.webm|watch the demo video]], read more about [[mw:Special:MyLanguage/Translatable modules|translatable modules]] to understand how it works, refer to Meta-Wiki's [[m:Module:User Wikimedia project|Module:User Wikimedia project]] for example usage, and [[mw:Talk:Translatable modules|share their feedback]] on how well it addresses the challenges in their workflow. The interface still has some performance issues, so it should not be used in widely used modules yet. [https://phabricator.wikimedia.org/T359918] * Developers of external tools that connect to Wikimedia pages must set a user-agent that complies with [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|the user-agent policy]]. This policy will start to be more strongly enforced in August because of external crawlers that are [[diffblog:2025/04/01/how-crawlers-impact-the-operations-of-the-wikimedia-projects/|overusing]] Wikimedia's resources. Tools that are hosted on Wikimedia's Toolforge or Cloud VPS will not be affected by this for now, but should still set a user-agent. [[phab:T400119|More technical details are available]], and related questions are welcome in that task. * Parsoid Read Views is going to be rolling out to some smaller Wikipedias over the next few weeks, following the successful transition of Wikivoyages and Wiktionaries to Parsoid Read Views. For more information, see the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parsoid/Parser Unification]] project page. [https://phabricator.wikimedia.org/project/profile/7694/] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.13|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * [[wmania:Special:MyLanguage/2025:Wikimania|Wikimania 2025]] will run from August 6–9. The [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/schedule/ program is available] for you to plan which sessions you want to attend. Most sessions will be live-streamed, with exceptions for those that show the "no camera" icon. If you are joining online to watch live-streams and use the interactive features, please [[wmania:Special:MyLanguage/2025:Registration|register]] for a free virtual ticket. For example, you may be interested in technical sessions such as: ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/GEH9DH/ Wikimedia’s knowledge infrastructure in a changing internet: Establishing sustainable pathways for content reuse] ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/7ELN9Q/ Wikifunctions is coming soon to a wiki near you!] ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/ZMGVJV/ Shaping the Future of Wikipedia’s Reader Experience] ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/KCKTFZ/ Making Wikipedia More Readable: What Comes Next] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/32|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W32"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 05:38, 5. kolovoza 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29083927 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-33</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W33"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/33|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The WikiEditor toolbar now includes [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:WikiEditor#Keyboard shortcuts|its keyboard shortcuts]] in the tooltips for its buttons. This will help to improve the discoverability of this feature. [https://phabricator.wikimedia.org/T400583] * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] published a set of [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/August 2025 draft PTAC proposals for feedback|proposed experiments]] the Wikimedia Foundation can try to improve communication with community. Feedback on the proposals are welcomed until August 22 on [[m:Talk:Product and Technology Advisory Council/August 2025 draft PTAC proposals for feedback|this talk page]]. * The search bar on the Minerva skin (mobile) has been updated to use the same type-ahead search component that is used on the Vector 2022 skin. There are no changes in search functionality but there are minor visual changes. Specifically, the close-search button has been changed from an "X" to a back arrow. This helps to distinguish it from the other "X" button that is used to clear any text. [https://phabricator.wikimedia.org/T393944] * Editors on some wikis will see a new toggle for "Group results by page" on watchlist, related changes, and recent changes pages. This is [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Watchlist/Experiment|an A/B experiment]] that is planned to start on August 11, and will run for 3–6 weeks on the Bengali, Chinese, Czech, French, Greek, Portuguese, and Urdu Wikipedias. The experiment will examine how making this feature more discoverable might affect editors' ability to find the edits they are looking for. [https://phabricator.wikimedia.org/T396789] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:31}} community-submitted {{PLURAL:31|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * The multiwiki datasets of [[:wikt:en:Module:Unicode data|Unicode data]] have been moved to [[c:Category:Unicode Module Datasets|Category:Unicode Module Datasets]] on Wikimedia Commons, to follow the idea of "One common data source, multiple local wikis". Most wikis have been updated to use the Commons version. You can ask questions at [[c:Category talk:Unicode Module Datasets|the talkpage]]. [https://en.wiktionary.org/wiki/Module_talk:Unicode_data#Data_from_commons] * Lua code can add warnings when something is wrong, by using the <code dir=ltr>mw.addWarning()</code> function. It is now possible to add more than one warning, instead of new warnings replacing old ones. If you maintain a Lua module that used warnings, you should check it still works as expected. [https://phabricator.wikimedia.org/T398390] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.14|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/33|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W33"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 01:27, 12. kolovoza 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29106516 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-34</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W34"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/34|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Later this week, people who are logged-in and have the "[[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Feature summary|Discussion tools]]" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Beta Feature]] enabled will gain the ability to "Thank" individual comments directly from talk pages, rather than needing to navigate to page history. [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Feature summary#Comment actions|Learn more about this feature]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T400849] * An A/B test comparing two versions of the desktop donate link launched on testwiki on 12 August and on English Wikipedia 14 August for 0.1% of logged out users on the desktop site. The experiment will run for three weeks, ending on 12 September. [https://phabricator.wikimedia.org/T395716] * An A/A test to measure the baseline for reader retention was launched 12 August using [[wikitech:Experimentation Lab|Experimentation Lab]]. This measures the percentage of users who revisit a wiki after their initial visit over a 14-day period. No visual changes are expected. The experiment will run through 31 August. [https://phabricator.wikimedia.org/T399227] * Five new wikis have been created: ** a {{int:project-localized-name-group-wikisource/en}} in [[d:Q34057|Tagalog]] ([[s:tl:|<code>s:tl:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T388639] ** a {{int:project-localized-name-group-wikisource/en}} in [[d:Q36213|Madurese]] ([[s:mad:|<code>s:mad:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T391747] ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia/en}} in [[d:Q3450749|Rakhine]] ([[w:rki:|<code>w:rki:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T392490] ** a {{int:project-localized-name-group-wikibooks/en}} in [[d:Q13324|Minangkabau]] ([[b:min:|<code>b:min:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T395452] ** a {{int:project-localized-name-group-wiktionary/en}} in [[d:Q7598268|Standard Moroccan Amazigh]] ([[wikt:zgh:|<code>wikt:zgh:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T399684] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:46}} community-submitted {{PLURAL:46|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.15|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/34|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W34"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:35, 19. kolovoza 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29127690 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-35</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W35"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/35|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Octicons-gift.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Template authors can now use additional CSS properties, since the CSS sanitizer used by [[mw:Special:MyLanguage/Help:TemplateStyles|TemplateStyles]] was updated. For example: <code>width: fit-content</code>; <code>ruby-align</code>; relative units such as <code>lh</code>; and custom strings in <code>list-style-type</code>. These improvements are a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Wishes/Allow use of modern CSS in templates by updating the TemplateStyles CSS sanitizer|Community Wishlist wish]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T271958][https://phabricator.wikimedia.org/T277755][https://phabricator.wikimedia.org/T293633][https://phabricator.wikimedia.org/T295088][https://phabricator.wikimedia.org/T326906][https://phabricator.wikimedia.org/T340057][https://phabricator.wikimedia.org/T360725][https://phabricator.wikimedia.org/T371809][https://phabricator.wikimedia.org/T375344][https://phabricator.wikimedia.org/T394619] * On large wikis, the default time period to display edits from, within the Special:RecentChanges page, has been changed from 7 days to 1 day. This is part of a performance improvement project. This should have no user-facing impact due to the quantity of edits on these wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T399455] * Administrators can now access the [[{{#special:BlockedExternalDomains}}]] page from the [[{{#special:CommunityConfiguration}}]] list page. This makes it easier to find. [https://phabricator.wikimedia.org/T393240] * Wikimedia Commons videos were not shown in the Videos tab in Google Search. The problem was investigated and reported to Google who have now fixed the issue. [https://phabricator.wikimedia.org/T396168][https://meta.wikimedia.org/wiki/Community_Wishlist/Wishes/Do_something_about_Google_%26_DuckDuckGo_search_not_indexing_media_files_and_categories_on_Commons] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wiktionary/en}} in [[d:Q33014|Betawi]] ([[wikt:bew:|<code>wikt:bew:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T402130] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:39}} community-submitted {{PLURAL:39|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Two fields of the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Recentchanges table|recentchanges database table]] are being removed. <code>rc_new</code> and <code>rc_type</code> are being removed in favor of <code>rc_source</code>. Queries to these older fields will start to fail starting this week and developers should use <code>rc_source</code> instead. These older fields were deprecated over 10 years ago and should not be in use. This is part of work to improve the performance and stability of queries to the recentchanges table. [https://phabricator.wikimedia.org/T400696] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.16|MediaWiki]] '''In depth''' * The latest quarterly [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Newsletter/2025/July|Language and Internationalization Newsletter]] is now available. This edition includes: support for new languages in MediaWiki and translatewiki; the start of the Language Onboarding and Development project to help support the growth of new and small wikis; updates on research projects; and more. '''Meetings and events''' * The next [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Language and Product Localization/Community meetings#29 August 2025|Language Community Meeting]] is happening soon, August 29th at [https://zonestamp.toolforge.org/1756479600 15:00 UTC]. This week's meeting will cover: the Avro keyboard developers from Wikimedia Bangladesh, who were recently awarded a national award for their contributions to this keyboard; and other topics. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/35|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W35"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 02:10, 26. kolovoza 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29175124 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-36</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W36"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/36|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Editing team wants to compile a list of templates, jargon terms, and policies used in edit summaries when a copyright violation is removed. This will help them identify the number of edits reverted due to copyright issues. We invite community members from the following Wikis to list these terms in [[Phab:T402601|T402601]], or to share their list with [[User:Trizek (WMF)|Trizek_(WMF)]]: {{int:project-localized-name-arwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-cswiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-dewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-enwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-eswiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-fawiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-frwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-hewiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-idwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-itwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-jawiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-kowiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-nlwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-plwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-ptwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-trwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-ukwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-viwiki/en}}{{int:comma-separator/en}}{{int:project-localized-name-zhwiki/en}}. This project is open until September 9th 2025. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] has been enabled for all Wikisources. The extension makes it easier to organize and participate in collaborative activities, like edit-a-thons and WikiProjects, on the wikis. The extension has three features: [[m:Special:MyLanguage/Event Center/Registration|Event Registration]], [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Collaboration list|Collaboration List]], and [[m:Special:MyLanguage/Connection Team/Invitation list|Invitation List]]. To request the extension for your wiki, visit the Deployment information page. [https://meta.wikimedia.org/wiki/CampaignEvents/Deployment_status#How_to_Request_the_CampaignEvents_Extension_for_your_wiki] * The lists in the footer of the editing interface, such as "Templates used on this page," will now be organized into columns when there is enough space. This enhancement minimizes scrolling when editing lengthy articles on Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T401066] * On September 3rd, 2025 we will increase the sampling percentages of our [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Watchlist/Experiment#Scope of the experiment|group by toggle experiment]] of the <code>Special:RecentChanges</code>, <code>Special:Watchlist</code>, and <code>Special:RelatedChanges</code> pages on the Chinese, French, and Portuguese Wikipedias to 100 percent, allowing more editors to be part of this experiment. This adjustment is intended to ensure we have sufficient data to make informed decisions when evaluating the experiment results. [https://phabricator.wikimedia.org/T402958][https://phabricator.wikimedia.org/T396789] * Upon clicking an empty search bar, logged-out users will see suggestions of articles for further reading on English Wikipedia beginning the week of September 22. The feature will be available on both desktop and mobile. All non-English wikis received this change in June and July. The goal is to make it easier for users to find articles. [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Content Discovery Experiments/Search Suggestions|Learn more]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:37}} community-submitted {{PLURAL:37|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.17|MediaWiki]] '''In depth''' * Wikifunctions now has a new capability called "lightweight enumeration types", an enumeration type is simply a fixed set of values that's in the type's definition. This capability makes it quick and easy to define such a type, and allows for the reuse of values that are already present in Wikidata. Here is [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2025-07-19|a newsletter]] to learn more. * The latest [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Newsletter updates#August 2025: Newsletter #1|Readers Newsletter]] is now available. This edition includes: the formation of two new teams — Reader Growth and Reader Experience; insights into declining pageviews and account creations; highlights from the Wikimania Nairobi panel on improving the reading experience; upcoming experiments to engage new and existing readers; and more. '''Meetings and events''' * Spotlight on some Wikimania 2025 Sessions: ** Identifying AI-generated text by searching for ISBNs whose checksums fail: Mathias Schindler of WMDE [https://www.youtube.com/watch?v=Dw9o8Lsl974&t=15910s shared tools to help communities search for these]. ** [https://wikimedia.eventyay.com/talk/wikimania2025/talk/TCHZKH/ La durabilité du mouvement Wikimedia face aux défis actuels et futurs]: This session explored how Wikimedia can stay a trusted source of knowledge in the age of generative AI, information overload, and disinformation. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/36|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W36"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:48, 1. rujna 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29196010 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-37</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W37"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/37|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Editing team is working on a new check: [[mw:Special:MyLanguage/Paste check|Paste check]]. This check informs newcomers who paste text into Wikipedia that the content might not be accepted. This check is an effort to increase the likelihood that the new content people are adding to Wikipedia is aligned with the Movement's commitment to offering information under a free content license. This check will soon be tested at a few wikis. If your community is interested in this test, please [[phab:T403680|tell us in this task]], or [[mw:Talk:Edit check|contact the team]]. '''Updates for editors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Later this week, users of the "{{int:codemirror-beta-feature-title}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] will be able to use a [[w:en:Lint (software)|linting tool]] to see errors or other potential problems in wikitext in real time. See the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|help page for more information]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T381577] * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] When browsing a wiki (like <code dir=ltr>en.wikipedia.org</code>), the software responds in one of two ways: a desktop page, or a redirect to a mobile version on an "m" domain (like <code dir=ltr>en.m.wikipedia.org</code>). Over the next three weeks, MediaWiki will start displaying the mobile version to mobile devices directly on the standard domain, without this redirect. This change does not affect existing m-dot URLs, or the "Desktop view" opt-out. [[mw:Requests for comment/Mobile domain sunsetting/2025 Announcement|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T214998] * When an edit changes the categories of a page, the changes to the category membership counts are now happening asynchronously. This improves the speed of saving edits, especially when moving many pages to or from the same category, and reduces the risk of site outages, but it means that the counts can show outdated information for a few minutes. [https://phabricator.wikimedia.org/T365303] * Edits on Wikidata to qualifiers (properties and values) and references (properties and values) in a Wikidata item statement will now not add entries to the RecentChanges or Watchlist pages on all other Wikis. This is a temporary change to improve performance while other solutions are created. Wikidata's own pages remain unchanged. [[m:Wikidata For Wikimedia Projects/Reduce change propagation noise#Phase 1: Turn off (temporarily) Qualifiers and References Wikidata edits to the Recent Changes tables|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401286][https://phabricator.wikimedia.org/T400698] * Japanese-language wikis have had a major upgrade to the way that search works. The new search should generally give more accurate and more relevant search results. [https://phabricator.wikimedia.org/T318269] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:31}} community-submitted {{PLURAL:31|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/37|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W37"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 03:12, 9. rujna 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29238161 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-38</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W38"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/38|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * References lists that are made using the <code dir=ltr><nowiki><references/></nowiki></code> [[mw:Special:MyLanguage/Help:Cite#references-tag|tag]] will now automatically display with columns in Vector 2022 when readers are using its 'standard' settings for text-size and page-width. [https://phabricator.wikimedia.org/T334941] * Starting in the week of October 6, on [[git:operations/mediawiki-config/+/a2d2aaab9ace84280dd2f4c70a33bb69cd73850f/dblists/small.dblist|small wikis]] and [[git:operations/mediawiki-config/+/a2d2aaab9ace84280dd2f4c70a33bb69cd73850f/dblists/medium.dblist|medium wikis]] that have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] enabled, all autoconfirmed users will be able to use [[m:Special:MyLanguage/Event Center/Registration|Event Registration]] as an organizer. No changes will be made for [[git:operations/mediawiki-config/+/a2d2aaab9ace84280dd2f4c70a33bb69cd73850f/dblists/large.dblist|large wikis]] unless requested in Phabricator. This change is being made to make it easier for more people to use Event Registration, especially on wikis that are less likely to have policies related to the Event Organizer right. [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Proposal to grant autoconfirmed users on small and medium wikis the organizer access to the event registration tool|Learn more]]. * Users that search using regular expressions (regex) can now use additional features including: ** for the <code dir=ltr>intitle:</code> keyword: [[mw:Special:MyLanguage/Help:CirrusSearch#Metacharacters|metacharacters]] for start-of-line (<code dir=ltr>^</code>) and end-of-line (<code dir=ltr>$</code>) anchors [https://phabricator.wikimedia.org/T317599] ** for both <code dir=ltr>intitle:</code> and <code dir=ltr>insource:</code> keywords: shorthand [[mw:Special:MyLanguage/Help:CirrusSearch#Character_Classes|character classes]] for digits (<code dir=ltr>\d</code>), whitespace (<code dir=ltr>\s</code>), and word characters (<code dir=ltr>\w</code>); and [[mw:Special:MyLanguage/Help:CirrusSearch#Escape codes|escape codes]] for line feed (<code dir=ltr>\r</code>), newline (<code dir=ltr>\n</code>), tab (<code dir=ltr>\t</code>), and unicode (e.g. <code dir=ltr>\uHHHH</code>). [https://phabricator.wikimedia.org/T403212] * When you search for text that looks like an IP, the system will now show search results. It used to take you to the contributions for that IP instead of showing search results. [https://phabricator.wikimedia.org/T306325] * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on September 24. This is planned at [https://zonestamp.toolforge.org/1758726000 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests which happen twice a year. You can [[diffblog:2025/03/12/hear-that-the-wikis-go-silent-twice-a-year/|read more about the background and details of this process on the Diff blog]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:24}} community-submitted {{PLURAL:24|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug was fixed that affected users who used the page-tabs to switch from wikitext editing of a section into the visualeditor. [https://phabricator.wikimedia.org/T401043] '''Updates for technical contributors''' * The MediaWiki Interfaces team is redesigning the Wikimedia REST API Sandbox with Codex. If you have feedback on improvements for the API documentation or what makes developer experiences smooth (or frustrating), you’re invited to [https://calendar.google.com/calendar/u/0/appointments/schedules/AcZssZ2aZzbXeQvjOF7gB1fJXiwAYemQjKf4sXNaRODPA7_obFyNBwkzNkoVCoTF-aeov89kIjXHbCQm join an upcoming discovery interview], or [[mw:MediaWiki Interfaces Team/Developer Feedback/Wikimedia Web APIs|leave feedback onwiki]]. [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/C4FBAOA57PH6G5ORVMAUF5TGYBLZDU5Q/|Learn more]]. * Edits to Wikidata aliases (an alternative name for an item or a property) will now be shown in RecentChanges and Watchlist entries on other wikis less often, reducing unnecessary notifications. This will reduce the overall quantity of 'noisy' entries. Wikidata's own pages remain unchanged. [[m:Wikidata For Wikimedia Projects/Reduce change propagation noise#Phase 1: More granular Alias tracking|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401288] * The new [https://www.unicode.org/versions/Unicode17.0.0/ Unicode 17.0] version has been released. The [[:c:Category:Unicode Module Datasets|datasets on Commons]] for the [[:d:Q39301585|Module:Unicode data]] have been updated. Wikipedias that do not use the Commons datasets should either update their own data or switch to the Commons datasets. * Users of the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise|Wikimedia Enterprise]] Structured Contents endpoints can now access [https://enterprise.wikimedia.com/blog/parsed-wikipedia-tables/ Parsed Tables]. The new Parsed Tables feature extracts and represents Wikipedia tables in structured JSON. This improves machine accessibility as part of the [https://enterprise.wikimedia.com/api/structured-contents/ Structured Contents initiative]. Structured Contents output is freely available through the [https://enterprise.wikimedia.com/docs/on-demand/#article-structured-contents-beta On-demand API], or through Wikimedia Cloud Services. * A [https://www.kaggle.com/datasets/wikimedia-foundation/english-wikipedia-people-dataset dataset of English Wikipedia biographical information] from [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise|Wikimedia Enterprise]] has been published on Kaggle, for evaluation and research. This provides structured data from more than 1.5 million biographies, including birth and death dates, education, affiliations, careers, awards, and more (from a June 2024 snapshot). * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.19|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * [[wmania:Special:MyLanguage/2026:Scholarships|Scholarship applications]] for Wikimania 2026 in Paris, France, are open until October 31. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/38|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W38"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 19:04, 15. rujna 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29263921 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-39</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W39"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/39|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [https://zonestamp.toolforge.org/1758726000 On September 24th at 15:00 UTC], all Wikimedia sites users will experience a brief read-only period due to a scheduled [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|datacenter server switchover]]. The Wikimedia Foundation's Site Reliability Engineering (SRE) team will redirect all traffic from one primary server to its backup. You can listen to the switchover using the [http://listen.hatnote.com/ "Listen to Wikipedia"] tool, where you will hear edits stop for a few minutes during the read-only phase, then resume. This twice-yearly datacenter server switchover ensures reliability by testing the backup datacenter, so that our sites can stay online even if the primary datacenter fails. You can [[diffblog:2025/03/12/hear-that-the-wikis-go-silent-twice-a-year/|read more about the process on the Diff blog]]. '''Updates for editors''' * Editors of [[f:Special:Mylanguage/Wikifunctions:Status updates/2025-09-12#Next round of Wiktionaries to receive embedded Wikifunctions calls|60 more Wiktionaries]] will soon be able to call [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Introduction|functions from Wikifunctions]] and integrate them into their pages. A function takes one or more inputs and transforms them into a desired output, like adding numbers, converting miles to meters, calculating elapsed time, or declining a word into a case. They will join the other [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2025-08-29#Wikifunctions available on 65 Wiktionaries|65 Wiktionary language editions]], which already have access to embedded Wikifunctions calls. Later this year, plans are in place to expand to more Wiktionaries and the Incubator. * A new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic words#Technical metadata of another page|parser function]] has been added: <code><nowiki>{{#contentmodel}}</nowiki></code>. Template editors and admins can use it to get the localized or canonical name of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|content model]] of a specific page. The function makes it easier to create and edit system messages, such as ''MediaWiki:editinginterface'', even when you switch types of pages, like wiki, JavaScript, CSS or JSON page. [https://phabricator.wikimedia.org/T328254] * Adding or editing a <code>DISPLAYTITLE</code> for an article using VisualEditor will no longer be broken. Editors who use VisualEditor mode to modify the <code><nowiki>{{DISPLAYTITLE}}</nowiki></code> would no longer have the literal text "DISPLAYTITLE" or its localized variant added to their articles. A list of pages that may have been affected and might need cleanup is documented in [[phab:P83438|this ticket]]. * Beta users of the Wikipedia Android app can now try the redesigned [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Android/Activity Tab Experiment|Activity tab]], which replaces the Edits tab. The new tab offers personalized insights into reading, editing, and donation activity, while simplifying navigation and making app use more engaging. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:12}} community-submitted {{PLURAL:12|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * Wikifunctions users can now import many essential facts involving [[f:Special:MyLanguage/Z6011|geo-coordinates]], [[f:Special:MyLanguage/Z6010|quantities]] and [[f:Special:MyLanguage/Z6064|time]] values from Wikidata. This is made possible by the creation of Wikifunctions types for these values, which makes them available for use by functions in Wikifunctions. Learn more about how this works in [[c:File:ImportingWikidataDatatypesIntoWikifunctions.webm|this video]] and Wikifunctions' [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2025-08-01#News in Types I: Wikidata quantity|August 1 newsletter]] (for quantities) and [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2025-08-22#News in Types: Wikidata geo-coordinate|August 22 newsletter]] (for geo-coordinates). '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/39|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W39"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:53, 23. rujna 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29305556 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-40</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W40"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/40|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * A major software upgrade has been made to [[phab:|Phabricator]]. The update introduces performance improvements, a refreshed search interface, enhancements to Maniphest task search, updates to user profile pages and project workboards, new Herald automation features, as well as general text input, mobile experience improvements and more. [https://phabricator.wikimedia.org/phame/post/view/321/iterative_improvements_september_2025/] '''Updates for editors''' * The Community Tech team will release the new Community Wishlist extension on October 1, that will improve the way wishes will be submitted. The new extension will allow users to add tags to their wishes to better categorise them, and (in a future iteration) to filter them by status, tags and focus areas. It will also be possible to support individual wishes again, as requested by the community in many instances. The old system will be retired. There will be a brief period of downtime while the extension is deployed and wishes are migrated to the new system. You can read more about this [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|in the latest update]] or you can consult the [[:mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CommunityRequests|current documentation on MediaWiki]]. * As announced [[diffblog:2025/09/02/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha/|on Diff blog]], the production trial of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/hCaptcha|hCaptcha]] service for bot detection has begun. The trial is currently using hCaptcha to protect account creation on Chinese, Persian, Portuguese, Indonesian, Japanese, and Turkish Wikipedias, where it will replace our existing [[mw:Special:MyLanguage/Extension:ConfirmEdit#FancyCaptcha|CAPTCHA]] (FancyCaptcha). The goal with the trial is to better block bots while also improving usability and accessibility for users who encounter CAPTCHA challenges. * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CampaignEvents|CampaignEvents]] extension has been [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status|deployed]] to Wikimedia Commons. The extension makes it easier to organize and participate in collaborative activities, like edit-a-thons and WikiProjects, on the wikis. On Commons, anyone who is a registered user can use it as an event participant. To use it as an organizer, someone needs to have the [[c:Special:MyLanguage/Commons:Event organizers|event organizer right]]. * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to German Wikipedia. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|test the feature]] on testwiki or [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing on betawiki] as well. Please share your thoughts on [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Templates used in sub-references|using templates in sub-references]] or [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|volunteer to become a pilot wiki]]. * On wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship|Mentorship]] system, communities can now opt experienced editors out of Mentorship through [[{{#special:CommunityConfiguration/Mentorship}}]]. Within this setting, communities may define thresholds, based on edit count and account age, to decide when an editor is considered experienced enough to no longer receive Mentorship. [https://phabricator.wikimedia.org/T403563] * The Editing Team and the Machine Learning Team are working on a new check for newcomers: [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tone Check|Tone check]]. Using a prediction model, this check will encourage editors to improve the tone of their edits, using artificial intelligence. We invite volunteers to review the first version of the Tone language model for the following languages: Arabic, Czech, German, Hebrew, Indonesian, Dutch, Polish, Russian, Turkish, Chinese, Farsi, Italian, Norwegian, Romanian and Latvian. Users from these wikis interested in reviewing this model are [[mw:Special:MyLanguage/Edit_check/Tone_Check/Model_evaluation|invited to sign up at MediaWiki.org]]. The deadline to sign up is on October 3, which will be the start date of the test. * The rollout of [[:mw:Special:MyLanguage/Help:Manage blocks|multiblocks]] had the side effect that non-active block logs may have been shown on {{#special:Contributions}} and on blocked users' user and user_talk pages. This issue will be fully resolved in a few days. As part of the fix, [{{fullurl:Special:Allmessages|prefix=sp-contributions-blocked-notice}} messages prefixed with <code>sp-contributions-blocked-notice</code>] will be removed and replaced with [{{fullurl:Special:Allmessages|prefix=blocked-notice-logextract}} those prefixed with <code>blocked-notice-logextract</code>] in a few weeks. Please help translate the new messages and update any local overrides if needed. * There was a bug with links added using visual editor if they included characters such as <code dir=ltr><nowiki>[ ] |</nowiki></code> after the fragment identifier (<code><nowiki>#</nowiki></code>). They were not encoded properly creating an incorrect link. This has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T404823] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikiquote/en}} in [[d:Q9237|Malay]] ([[q:ms:|<code>q:ms:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T404698] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/User Info|User Info Card]] now displays currently active global lock/blocks. [https://phabricator.wikimedia.org/T401128] '''Updates for technical contributors''' * Later this week, editors using Lua modules will be able to use the <code>[[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.title.newBatch|mw.title.newBatch]]</code> function to look up the existence of up to 25 pages at once, in a way that only increases the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Parser functions#Expensive parser functions|expensive function]] count once. * A new [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|Unsupported Tools Working Group]] has been formed as part of ongoing efforts to collectively determine technical work priorities, similar to the [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product & Technology Advisory Council]] (PTAC). The working group will help prioritize and review requests for support of unmaintained extensions, gadgets, bots, and tools. For the first cycle, the group will be prioritizing an unsupported Wikimedia Commons tool. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.21|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/40|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W40"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:50, 29. rujna 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29355230 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-41</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W41"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/41|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#paste|Paste Check]] is a new Edit Check feature to help avoid and fight copyright violations. When editors paste text into an article, Paste Check prompts them to confirm the origin and licensing of the content. Starting Wednesday, 8 October, [[phab:T403680|22 wikis will test Paste Check]]. Paste Check will help new volunteers understand and follow the policies and guidelines necessary to make constructive contributions to Wikipedia projects. '''Updates for editors''' * Mobile devices will receive mobile articles directly on the standard domain (like <code>en.wikipedia.org</code>), instead of via a redirect to an "m" domain (like <code>en.m.wikipedia.org</code>). This change improves performance. This week it will be enabled on Wikipedias. The existing mobile URLs and the "Desktop view" opt-out remain available. [[mw:Requests for comment/Mobile domain sunsetting/2025 Announcement|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T214998] * New [[mw:Special:MyLanguage/Help:CirrusSearch#creationdate and lasteditdate|date filters]], <code dir=ltr>creationdate:</code> and <code dir=ltr>lasteditdate:</code>, are now available in the wiki search engine. This allows users to filter search results by a page's first or last revision date. The filters support comparison operators (e.g. <code dir=ltr>>2024</code>) and relative dates (e.g. <code dir=ltr>today-1d</code>), making it easier to find recently updated content or pages within specific age ranges. [https://phabricator.wikimedia.org/T403593] * [[f:|Wikifunctions]] now supports rich text in embedded calls across the 150 wikis where it's enabled. To showcase this, the team created a [[f:Z26333|Latin declination table]] that Wiktionary editors can use to automatically generate noun forms, producing clear, formatted results — see an [[f:Wikifunctions:Embedded function calls/Wiktionary tables demonstration|example output]]. If you need any help or have any feedback, please [[f:Wikifunctions:Project chat|contact the Wikifunctions Team]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T397402] * An edit link will now appear inside the categories box on article pages for logged in users, which will directly launch the VisualEditor category dialog. [https://phabricator.wikimedia.org/T291691] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:34}} community-submitted {{PLURAL:34|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, there was a problem downloading pdf files last week and that has been resolved. [https://phabricator.wikimedia.org/T405957] '''Updates for technical contributors''' * The field <code dir=ltr>rev_sha1</code> in the revision database table is being removed in favor of <code dir=ltr>content_sha1</code> in the content database table. See [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud@lists.wikimedia.org/thread/2D2M3SP4WHR6BXXKTZ2PBLZQYR3EGQVR/ the announcement] for more information. * The [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web|Reader Experience team]] will roll out [[w:en:Light-on-dark color scheme|Dark Mode]] user interface on all Wikimedia sites on October 29, 2025. All anonymous users of Wikimedia sites will have the option to activate a color scheme that features light-colored text on a dark background. This is designed to provide a more comfortable reading experience, especially in low-light situations. Template authors and technical contributors are encouraged to [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Accessibility for reading/Updates/2024-04|learn how to make pages ready for Dark mode]] and address any compatibility issues found in templates in their wiki before the enablement. Please contact the Web team for questions or any support on [[mw:Talk:Reading/Web/Accessibility for reading#|this talk page]] before the enablement. [https://phabricator.wikimedia.org/T395628] * Starting on Monday, October 6, API endpoints under the <code>rest.php</code> path will be rerouted through a new internal API Gateway. Individual wikis will be updated based on the standard release groups, with total traffic increased over time. This change is expected to be non-breaking and non-disruptive. If any issues are observed, please file a Phabricator ticket to the [[phab:tag/serviceops/|Service Ops team board]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T400130] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/41|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W41"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 19:21, 6. listopada 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29400897 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-42</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W42"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/42|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Last week, improvements to account security and two-factor authentication (2FA) features were enabled across all wikis. These changes include user interface improvements for [https://auth.wikimedia.org/metawiki/wiki/Special:AccountSecurity Special:AccountSecurity], the support of multiple 2FA methods via authenticator apps and portable security keys (previously users could only enable one method), and a new Recovery Codes module which facilitates fewer account lockouts due to lost two-factor apps and devices. As part of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security|Account Security]] project, work is continuing through the rest of 2025 on further user experience improvements, and support for passkeys as an alternate second factor. '''Updates for editors''' * Another part of the Account security project is making 2FA generally available to all users. Along with editors with advanced privileges, such as administrators and bureaucrats, 40% of editors now have access to 2FA. You can check if you have access at [https://auth.wikimedia.org/metawiki/wiki/Special:AccountSecurity Special:AccountSecurity]. Instructions for activation are on the linked page. The plan is to continue increasing availability if it is determined that the user support capabilities are able to support global usage. [https://phabricator.wikimedia.org/T400579] * This week, users at wikis where talk page [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Usability|Usability Improvements]] are already available by default (everywhere ''except'' the 12 wikis listed in [[phab:T379264|T379264]]) will gain the ability to Thank a comment directly from the talk page it appears on. Before this change, Thanking could only be done by visiting the revision history of the talk page. You can [[diffblog:2025/10/13/revolutionizing-gratitude-a-new-era-of-thanking-comments/|learn more about this change]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T366095] * Users who have not [[Special:Preferences#mw-prefsection-personal-email|verified their email address]] will soon be receiving monthly Notification reminders to do so. This is because users who have verified their email can more easily recover their account. These reminders will not be sent if the user is inactive or removes the unverified email from their account. [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/Help:Email_confirmation][https://phabricator.wikimedia.org/T58074] * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a fix was made for an occasional error with saving translated paragraphs in the Content Translation tool, and the related error messages are now easier to see. [https://phabricator.wikimedia.org/T376531] '''Updates for technical contributors''' * The Unsupported Tools Working Group has chosen [[c:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons|Video2Commons]] as the first tool for its pilot cycle. The group will explore ways to improve and sustain the tool over the coming months. [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|Learn more on Meta]]. * [[File:Octicons-sync.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/42|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W42"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:57, 13. listopada 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29434481 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-43</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W43"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/43|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * To optimize how user data is stored in our databases, the saved preferences of users who haven't logged in for over five years and have fewer than 100 edits will be cleared. When those users return, default settings will apply. [https://phabricator.wikimedia.org/T406724] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:20}} community-submitted {{PLURAL:20|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, there was a broken link from the GlobalContributions interface message to the XTools GlobalContributions page which has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T406415] '''Updates for technical contributors''' * The work to reroute all traffic to API endpoints under the <code dir=ltr><nowiki>rest.php</nowiki></code> route through a common API gateway is now complete. If any issues are observed, please file a phabricator ticket to the [[phab:tag/serviceops/|Service Ops team board]]. * Edits to Wikidata references or qualifiers will now be shown in RecentChanges and Watchlist entries on other wikis less often, reducing unnecessary notifications. This will reduce the overall quantity of 'noisy' entries. Wikidata's own pages remain unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T401290] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/43|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W43"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:33, 20. listopada 2025. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29478670 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-44</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W44"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/44|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The Wikipedia iOS app has launched an A/B/C test of improvements made to the tabbed browsing feature for select regions and languages. The test, named “More dynamic tabs”, explores new tab experiences and includes “Did you know” and “Because you read” article recommendations. You can [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/Tabbed Browsing (Tabs)/New Tab Experience and Recommendations Experiment|read more on the project page]]. * Autoconfirmed users on [[git:operations/mediawiki-config/+/a2d2aaab9ace84280dd2f4c70a33bb69cd73850f/dblists/small.dblist|small]] and [[git:operations/mediawiki-config/+/a2d2aaab9ace84280dd2f4c70a33bb69cd73850f/dblists/medium.dblist|medium wikis]] with the CampaignEvents extension can now use [[m:Special:MyLanguage/Event Center/Registration|Event Registration]] without the Event Organizer right. This feature lets organizers enable registration, manage participants, and lets users register with one click instead of signing event pages. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:31}} community-submitted {{PLURAL:31|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue of flashing colors when holding or pressing the arrow keys under the dark mode settings in Vector 2022 has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T402285] '''Updates for technical contributors''' * The CampaignEvents extension will be deployed to all remaining wikis during the week of 17 November 2025. The extension currently includes three features: Event Registration, Collaboration List, and Invitation List. For this rollout, Invitation List will not be enabled on Wikifunctions and MediaWiki unless requested by those communities. [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Deployment status|Visit the deployment page to learn more]]. * The SwaggerUI-based REST sandbox experience is now live on all wiki projects. The sandbox can be accessed through the [[{{#special:RestSandbox}}]] page. Please report any issues to the MediaWiki Interfaces team board, or join the discussion on the [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Interfaces Team/Feature Feedback/REST Sandbox|project launch]] page. [https://phabricator.wikimedia.org/project/board/6931/] * Transform endpoints with a trailing slash path in the MediaWiki REST API are now marked as deprecated. They will remain functional during this time, but removal is expected by the end of January 2026. All API users currently calling them are encouraged to transition to the non-trailing slash versions. Both endpoint variations can be found and tested using the [https://test.wikipedia.org/w/index.php?api=mw-extra&title=Special%3ARestSandbox REST Sandbox]. See the [[mw:API/Deprecation|MediaWiki REST API Deprecation]] page for more detailed information about the API deprecation policies and procedures. * A dedicated [[mw:API:REST API/Changelog|changelog now exists for the MediaWiki REST API]]. The changelog provides an overview of these changes, making it easier for developers to keep track of improvements and iterations. Announcements will also continue to flow through the standard communication channels, including Tech News and email distribution lists, but can now be more easily referenced from a central location. If you have feedback about the style, structure, or content of this changelog, please [[mw:API talk:REST API/Changelog|join the discussion]]. * Administrators can delete the tracking category which was previously added by the JsonConfig extension, as it is no longer used. See the categories linked from [[d:Q130635582#sitelinks-wikipedia|Q130635582]]. It is OK if there are still pages listed in the category as that is just a caching issue, and they will be automatically cleared out the next time each page is edited. [https://phabricator.wikimedia.org/T378352] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.25|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/44|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W44"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:29, 27. listopada 2025. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29513638 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-45</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W45"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/45|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Administrators will now find that [[{{#special:MergeHistory}}]] is now significantly more flexible about what it can merge. It can now merge sections taken from the middle of the history of the source (rather than only the start) and insert revisions anywhere in the history of the destination page (rather than only the start). [https://phabricator.wikimedia.org/T382958] * For users with "{{int:discussiontools-preference-autotopicsub}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing|enabled in their preferences]], starting a new topic or adding a reply to an existing topic will now subscribe them to replies to that topic. Previously, this would only happen if the DiscussionTools "{{int:Skin-action-addsection}}" or "{{int:Discussiontools-replybutton}}" widgets were used. When DiscussionTools was originally launched existing accounts were not opted in to automatic topic subscriptions, so this change should primarily affect newer accounts and users who have deliberately changed their preferences since that time. [https://phabricator.wikimedia.org/T290778] * Scribunto modules can now be used to [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#SVG library|generate SVG images]]. This can be used to build charts, graphics and other visualizations dynamically through Lua, reducing the need to compose them externally and upload them as files. [https://phabricator.wikimedia.org/T405861] * Wikimedia sites now provide all anonymous users with the option to enable a dark mode color scheme, featuring light-colored text on a dark background. This enhancement aims to deliver a more enjoyable reading experience, especially in dimly lit environments. [https://phabricator.wikimedia.org/T395628] * Users with large watchlists have long faced timeouts when editing [[Special:EditWatchlist|Special:EditWatchlist]]. The page now loads entries in smaller sections instead of all at once due to a paging update, allowing everyone to edit their watchlists smoothly. As part of the database update, sorting by expiry has been removed because it was over 100× slower than sorting by title. A [https://meta.wikimedia.org/wiki/Community_Wishlist/W454 community wish] has been created to explore alternative ways to restore sort-by-expiry. If this feature is important to you, please support the wish! [https://phabricator.wikimedia.org/T41510] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:31}} community-submitted {{PLURAL:31|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the fixing of the persisting highlighting when using VisualEditor find and replace during a query. [https://phabricator.wikimedia.org/T407318] '''Updates for technical contributors''' * Since 2019 the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia URL Shortener|Wikimedia URL Shortener]] at https://w.wiki is available for all Wikimedia wikis to create short links to articles, permalinks, diffs, etc. It is available in the sidebar as "Get shortened URL". There are 30 wikis that also install an older "ShortUrl" extension. The old extension will soon be removed. This means <code>/s/</code> URLs will not be advertised under article titles via HTML <code dir=ltr>class="title-shortlink"</code>. The <code>/s/</code> URLs will keep working. [https://phabricator.wikimedia.org/T107188] * On Thursday, October 30, the [[:mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Interfaces Team|MediaWiki Interfaces]] and [[:mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Site Reliability Engineering|SRE Service Operations]] teams began rerouting Action API traffic through a common API gateway. Individual wikis will be updated based on the standard release groups, with total traffic increased over time. This change is expected to be non-breaking and non-disruptive. If any issues are observed, please file a Phabricator ticket to the [https://phabricator.wikimedia.org/tag/serviceops/ Service Ops team] board. * MediaWiki Train deployments will pause for the final two weeks of 2025: 22 December and 29 December. Backport windows will also pause between Monday, 22 December 2025 and Thursday, 2 January 2026. A backport window is a scheduled time to add things like bug fixes and configuration changes. There are seven deployment trains remaining for 2025. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/SMWTEAES4SDLDUSK4HMWNBSKNCXZAWYN/] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.45/wmf.26|MediaWiki]] '''In depth''' * In 2025, the Wikimedia Foundation reported that AI systems and search engines increasingly use Wikipedia content without driving users to the site, contributing to an 8% drop in human pageviews compared to 2024. After detecting bots disguised as humans, Wikimedia updated its traffic data to reflect this shift. Read more about current user trends on Wikipedia in [[diffblog:2025/10/17/new-user-trends-on-wikipedia/|a Diff blog post]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/45|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W45"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:32, 3. studenoga 2025. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29552512 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-46</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W46"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/46|Translations]] are available. '''Updates for editors''' [[File:Talk pages default look (April 2023).jpg|thumb|alt=Screenshot of the visual improvements made on talk pages|Example of a talk page with the new design, in French.]] * Starting November 12, users will see a change in the [[m:Special:MyLanguage/Talk pages project/Feature summary#Usability improvements|appearance of talk pages]] on [[Phab:T379264|some Wikipedias]]. Almost [[phab:T392121|all wikis]] have received this design change; [[phab:T409297|English Wikipedia]] will get these changes later. You can read more [[diffblog:2024/05/02/making-talk-pages-better-for-everyone/|on ''Diff'']]. Users can opt out of these changes [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing|in their user preferences]] in "{{int:discussiontools-preference-visualenhancements}}". [https://phabricator.wikimedia.org/T379264] * MediaWiki can now display a [[mw:Special:MyLanguage/Help:Protection indicators|page indicator]] automatically while a page is protected. This feature is disabled by default. It can be enabled by [[m:Special:MyLanguage/Requesting wiki configuration changes|community request]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T12347] * Using the "{{int:showpreview}}" or "{{int:showdiff}}" buttons in the wikitext editor will now carry over certain URL parameters like '[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Parameters to index.php#useskin|useskin]]', '[[mw:Special:MyLanguage/Manual:Parameters to index.php#uselang|uselang]]' and '[[mw:Special:MyLanguage/Help:Section#Editing sections|section]]'. This update also fixes an issue where, if the browser crashed while previewing an edit to a single section, saving this edit could overwrite the entire page with just that section’s content. [https://phabricator.wikimedia.org/T62744][https://phabricator.wikimedia.org/T24029][https://phabricator.wikimedia.org/T155097] * Wikivoyage wikis can use [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer#Markers and counters|colored map markers in the article text]]. The text of these markers will now be shown in contrasting black or white color, instead of always being white. Local workarounds for the problem can be removed. [https://phabricator.wikimedia.org/T369454] * The Activity tab in the Wikipedia Android app is now available for all users. The new tab offers personalized insights into reading, editing, and donation activity, while simplifying navigation and making app use more engaging. [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Apps/Team/Android/Activity_Tab_Experiment] * The Reader Growth team is launching an experiment called "Image browsing" to test how to make it easier for readers to browse and discover images on Wikipedia articles. This experiment, a mobile-only A/B test, will go live on English Wikipedia in the week of November 17 and will run for four weeks, affecting 0.05% of users on English wiki. The test launched on November 3 on Arabic, Chinese, French, Indonesian, and Vietnamese wikis, affecting up to 10% of users on those wikis. [https://www.mediawiki.org/wiki/Readers/Reader_Growth/WE3.1.3_Image_Browsing] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example the inability to lock accounts on mobile sites has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T256185] '''Updates for technical contributors''' * [[wikitech:Help talk:Toolforge/Toolforge standards committee#November 2025 committee nominations|Nominations are open on Wikitech]] for new [[wikitech:Help:Toolforge/Toolforge standards committee|Toolforge standards committee]] members. The committee oversees the Toolforge [[wikitech:Help:Toolforge/Right to fork policy|Right to fork policy]] and [[wikitech:Help:Toolforge/Abandoned tool policy|Abandoned tool policy]] among other duties. Nominations will remain open through 2025-11-28. * The [[w:JSON Web Token#Standard fields|JWT issuer field]] in [[mw:Special:MyLanguage/OAuth/For Developers#OAuth 2|OAuth 2 access tokens]] for [[m:Special:MyLanguage/Help:Unified login|SUL wikis]] has been changed to <code><nowiki>https://meta.wikimedia.org</nowiki></code>. Old access tokens will still work. [https://phabricator.wikimedia.org/T399199] * The [[w:JSON Web Token#Standard fields|JWT subject field]] in [[mw:Special:MyLanguage/OAuth/For Developers#OAuth 2|OAuth 2 access tokens]] will soon change from <code><user id></code> to <code dir=ltr style="white-space:nowrap">mw:<identity type>:<user id></code>, where <code><identity type></code> is typically <code dir=ltr>CentralAuth:</code><!-- not a typo --> (for [[m:Special:MyLanguage/Help:Unified login|SUL wikis]]) or <code dir=ltr style="white-space:nowrap">local:<wiki id></code> (for other wikis). This is to avoid conflicts between different user ID types, and to make OAuth 2 access tokens and the <code>sessionJwt</code> cookie more similar. Old access tokens will still work. [https://phabricator.wikimedia.org/T399199] * MediaWiki's block messages ([[MediaWiki:Blockedtext|blockedtext]], [[MediaWiki:Blockedtext-partial|blockedtext-partial]], [[MediaWiki:Autoblockedtext|autoblockedtext]], [[MediaWiki:Systemblockedtext|systemblockedtext]], [[MediaWiki:Blockedtext-tempuser|blockedtext-tempuser]], [[MediaWiki:Autoblockedtext-tempuser|autoblockedtext-tempuser]]) now support additional parameters indicating whether the user is blocked from editing their own user talk page <code><nowiki>$9</nowiki></code> or emailing other users <code><nowiki>$</nowiki><nowiki>10</nowiki></code>. [https://phabricator.wikimedia.org/T285612] * A <code>REL1_45</code> branch for MediaWiki core and each of the extensions and skins in Wikimedia git has been created. This is the first step in the release process for MediaWiki 1.45.0, scheduled for late November 2025. If you are working on a critical bug fix or working on a new feature, you may need to take note of this change. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/ZUY7TY3Z6XPZWZVAZV63OPO5OW52Q6GE/] * The process for generating CirrusSearch dumps has been updated due to slowing performance. If you encounter any issues migrating to the replacement dumps, please contact the Search Platform Team for support. [https://phabricator.wikimedia.org/T366248][https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/3KQPOR6ACVN6OVLMLZPIBXQSWQKW4E3K/] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.2|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/46|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W46"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:37, 10. studenoga 2025. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29606150 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-47</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W47"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/47|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] is experimenting with [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4_Reading lists|reading lists on mobile web]], allowing logged-in readers with no edits to save private lists of articles for later. The experiment is running on Arabic, Chinese, French, Indonesian, and Vietnamese Wikipedias since the week of 10 November, and will begin on English Wikipedia the week of 17 November. * Users who can’t receive their email verification code during login can now get help by submitting a form on a new special page. This update is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security|Account Security]] initiative. If your account has an email address, please make sure you still have access to it. When logging in from a new device or location without 2FA, you may be asked to enter a 6-digit code sent by email to finish logging in. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Why are you requiring me to enter a code from my email to log in? Can I opt out of this?|Learn more]]. * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikisource}} in [[d:Q13324|Minangkabau]] ([[s:min:|<code>s:min:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T408317] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * As part of the [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification|Parser Unification]] project, the Content Transform Team rolled out Parsoid as the default parser to many low-traffic Wikipedias and is preparing the next step to high traffic ones. This message is an invitation for you to opt-in to Parsoid, as described in the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:ParserMigration|Extension:ParserMigration]] documentation, and identify any issues you might encounter with your own workflow using bots, gadgets, or user scripts. Please, let us know through the ''"Report Visual Bug"'' link in the Tools sidebar or create a phab ticket and tag the [[phab:project/view/5846|Content Transform Team in Phabricator]]. * Unsupported Tools: Several issues with [[:c:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons|Video2Commons]] have been fixed, including filename-related upload failures, black-video imports, and retry handling. AV1 support has also been added. Ongoing work focuses on backend stability, ffmpeg errors, subtitle imports, metadata handling, and playlist uploads. To track specific tasks, check the [[phab:tag/video2commons/|Phabricator board]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.3|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * Save the date for the next Wikimedia Hackathon happening in Milan, Italy from May 1–3, 2026. Registration will open in January 2026. [https://pretix.eu/wikimedia/Hackathon-2026/ Scholarship applications are currently open], and will close on November 28, 2025. If you have any questions, please email <bdi lang="en" dir="ltr">hackathon@wikimedia.org</bdi>. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/47|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W47"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:25, 17. studenoga 2025. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29627455 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-48</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W48"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/48|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Last week, the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Search Platform|Wikimedia Search Team]] recreated the "DWIM" (Do What I Mean) gadget functionality server-side, for Russian and Hebrew Wikipedias. This feature adds cross-keyboard suggestions to the standard search-box suggestions. For example, searching for ''<span lang="und" dir="ltr">cxfcnmt</span>'' on Russian Wikipedia will now add suggestions for ''<span lang="ru" dir="ltr">счастье</span>'' ("happiness") that the user probably intended. They plan to enable this feature for other Russian and Hebrew wikis this week. [https://phabricator.wikimedia.org/T408734] * Later this week, users of the "{{int:codemirror-beta-feature-title}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] will have syntax highlighting available in [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools|DiscussionTools]]. This requires that the "{{int:discussiontools-preference-sourcemodetoolbar}}" preference be set. [https://phabricator.wikimedia.org/T407918] * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|Campaign events extension]] – the set of tools for coordinating events and other on-wiki collaborations has now been deployed to all Wikimedia wikis. A new feature known as [[m:Special:MyLanguage/CampaignEvents/Collaborative contributions|Collaborative contribution]] to help organizers and participants see the impact of activities has also been added. Join the upcoming [[m:Special:MyLanguage/Event:Connection learning session 3|learning session]] to see the new feature in action and share your feedback. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:24}} community-submitted {{PLURAL:24|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug which stopped CodeReviewBot from working, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T410417] '''Updates for technical contributors''' * Users of Wikimedia API can join a usability study to help validate the new design of Wikimedia REST API sandboxes. Interested participants should fill the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/487662 recruitment survey]. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/IREJRRWTZTGCYWQHDMSNJFTQAEPOOAE3/] * The MediaWiki Interfaces team is deprecating XSLT stylesheets within the Action API. Support for <code dir=ltr>format=xml'''&xlst={stylesheet}'''</code> will be removed from Wikimedia projects by the end of November, 2025. In addition, it will soon be disabled by default in MediaWiki release versions: v1.43 (LTS), v1.44, and v1.45. Support for XSLT stylesheets will be fully removed from MediaWiki v1.46 (expected to release between April and May 2026). [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/5AX7UWAVVUNUSBOIRHMNOKWOZ5EZI3JX/] * The WDQS legacy endpoint ([https://query-legacy-full.wikidata.org/ query-legacy-full.wikidata.org]) will be decommissioned at the end of December 2025, and finally closed down on 7th January 2026. After this date, users should expect requests to query.wikidata.org that require the full graph to fail or return invalid results if they are not rewritten to use SPARQL federation. The team encourages users to ensure that tools and workflows use the supported WDQS endpoints (<span dir=ltr><nowiki>https://query.wikidata.org/</nowiki></span> - Main graph or <span dir=ltr><nowiki>https://query-scholarly.wikidata.org/</nowiki></span> - Scholarly graph). For support with migrating use cases, please review the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Data_access|Data Access]] and [[d:Wikidata:Request_a_query|Request a Query]] pages for details and assistance on alternative access methods. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.4|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/48|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W48"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16:55, 24. studenoga 2025. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29702226 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-49</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W49"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/49|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The Wikipedia Year in Review 2025 will be available on December 2 for users of iOS and Android Wikipedia apps, featuring new personalized insights, updated reading highlights, and refreshed designs. Learn more on the review's [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Wikipedia Year in Review/Updates|project page]]. * The Growth team is working on improving the text and presentation of the Verification Email sent to new users to make them more welcoming, useful and informative. Some new text have been drafted for A/B testing and you can help by translating them. See [[phab:T396155|Phabricator]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add a link|Add a link]] will now be deployed at Japanese, Urdu and Chinese Wikipedias on December 2. Add a link is based on a prediction model that suggests links to be added to articles. While this feature has already been available on most Wikipedias, the prediction model could not support certain languages. A new model has now been developed to handle these languages, and it will be gradually rolled out to other Wikipedias over time. If you would like to know more, please contact [[mw:user:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:34}} community-submitted {{PLURAL:34|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where search boxes on some Commons pages showed no results due to switch from SpecialSearch to MediaSearch, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T399476] * Two new wikis have been created: ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q36846|Toki Pona]] ([[w:tok:|<code>w:tok:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T404457] ** a {{int:project-localized-name-group-wikiquote}} in [[d:Q33655|Nigerian Pidgin]] ([[q:pcm:|<code>q:pcm:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T408318] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.5|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Foundation is in the early stages of exploring approaches to '''Article guidance'''. The initiative aims to identify interventions that could help new editors easily understand and apply existing Wikipedia practices and policies when creating an article. The project is in the exploration and early experimental design phase. All community members are encouraged to [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|learn more]] about the project, and share their thoughts on [[mw:Special:MyLanguage/Talk:Article guidance|the talk page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/49|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W49"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 19:56, 1. prosinca 2025. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29732328 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-50</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W50"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/50|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Anybody who wishes to secure their user account can now use [[m:Special:MyLanguage/Help:Two-factor authentication|two-factor authentication]] (2FA). This is available to all registered users of all Wikimedia projects. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security|Account Security]] initiative. Later, 2FA will be required for all users who can take security- or privacy-sensitive actions. '''Updates for editors''' * Following last week's deployments, the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add a link|Add a link]] feature, which allows editors to add suggested links during editing, will be available to an additional [[Phab:T410469|33 Wikipedias]] starting on 9 December. This expansion is possible thanks to the new prediction model that now supports all languages, including those that were previously not covered. While the feature has been available on most Wikipedias for some time, this rollout brings us closer to using the improved model everywhere. If you have any questions or would like more details please contact [[mw:user:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]]. * Last week, the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Search Platform|Search Platform team]] added [[w:en:Transliteration|transliterated]] as-you-type search suggestions to Georgian wikis. If there are only a few regular search suggestions, then queries in Latin or Cyrillic script [[phab:T127003|are now rewritten into Georgian script]] to look for more matches. For example, searching for either <bdi lang="ka-Latn" dir="ltr">''bedniereba''</bdi> or <bdi lang="ka-Cyrl" dir="ltr">''бедниереба''</bdi> will now suggest the existing article about <bdi lang="ka" dir="ltr">ბედნიერება</bdi> ("happiness"). You can recommend other languages where transliterated suggestions would be useful [[phab:T375215|on Phabricator]] for future development. * Later this week, a controlled experiment will begin for editors on the 100 largest Wikipedias who are editing a section in the mobile web visual editor. 50% of these editors will notice a new "Edit full page" button that will enable them to expand their editing session to the whole page. This feature is intended to make it easier for people on mobile web to edit any article section, regardless of which section-edit icon they tapped to begin. The experiment will last ~4 weeks. You can find [[phab:T409112|more details]] about the project. * Later this week, the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth|Reader Growth team]] will launch a [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/WE3.1.14 Expanded Mobile Sections|mobile web experiment]] to expand all article sections by default (currently they are collapsed by default) and pin the section header the user is currently reading to the top of the page. The experiment will affect 10% of users on Arabic, Chinese, French, Indonesian, and Vietnamese Wikipedias. [https://phabricator.wikimedia.org/T409485] * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Wikipedia Year in Review/2025 Year in Review|Wikipedia Year in Review 2025]], a feature in the Wikipedia mobile apps (iOS and Android) that provides users with a personalised summary of their engagement with Wikipedia over the year, is now available on the iOS and Android apps. This edition includes expanded personalised insights, improved reading highlights, new donor messaging, and updated designs. Open the app to view your Year in Review and explore your reading journey from 2025. * A recent software bug caused edits made with VisualEditor to make unintended changes to wikitext, including removing whitespace and replacing spaces with underscores in wikilinks inside citations. This was partially fixed last week, and further fixes are in progress. Editors who used VisualEditor between November 28 and December 2 should review their edits for unexpected modifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T411238] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the incorrect handling of URLs copied from the address bar of Microsoft Edge users, has been resolved. [https://phabricator.wikimedia.org/T341281] '''Updates for technical contributors''' * Starting this week, users of the "{{int:codemirror-beta-feature-title}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta feature]] will have [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] as the editor for Lua, JavaScript, CSS, JSON and Vue content models, instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]]. With this, the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linters]] will be upgraded. This is part of a larger effort to eventually replace CodeEditor and provide a consistent code editing experience. [https://phabricator.wikimedia.org/T373711] * Developers are encouraged to take the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/552643 2025 Developer Satisfaction Survey], which remains open until 5 January 2026. If you build software for the Wikimedia ecosystem and would like to share your experiences or feedback, your participation is greatly appreciated. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/W4WBKO6Q55UWWCCSFWQATKEXBEHP3QNR/] * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/50|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W50"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:44, 8. prosinca 2025. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29738112 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-51</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W51"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/51|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:18}} community-submitted {{PLURAL:18|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, one of the fixes addressed an issue for temporary accounts adding an external URL, which triggered an hCaptcha request in more cases than intended, and did not display the required popup on the first attempt to publish the edit. [https://phabricator.wikimedia.org/T411927] '''Updates for technical contributors''' * To improve database and site performance, external links to Wikimedia projects will no longer be stored in the database. This means they will not be searchable in [[{{#special:LinkSearch}}]], will not be checked by the Spam Blacklist or AbuseFilter as new links, and will not be in the <code dir=ltr>externallinks</code> table on database replicas. In the future this may be extended to other highly-linked trusted websites on a per-wiki basis, such as Creative Commons links on Wikimedia Commons. [https://phabricator.wikimedia.org/T405005] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.7|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/51|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W51"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:01, 15. prosinca 2025. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29796010 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2025-52</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2025-W52"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/52|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * From January, edit filters [[mw:Special:MyLanguage/Extension:AbuseFilter/Access flags|can be set]] to automatically suppress their details such as rules and list of attempted edits and actions. This will help oversighters use edit filters to prevent doxxing or other suppressible material. [https://phabricator.wikimedia.org/T290324] * The next issue of Tech News will be sent out on 12 January 2026 because of the end of year holidays. Thank you to all of the translators, and people who submitted content or feedback, this year. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:16}} community-submitted {{PLURAL:16|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the crash that occurred when tapping "First Steps" in the Wikipedia Android Year in Review has now been fixed, and the feature opens as expected. [https://phabricator.wikimedia.org/T411546] '''Updates for technical contributors''' * Interface elements such as diffs and categories generated by MediaWiki used to have the attribute <code dir=ltr>data-mw="interface"</code> to distinguish from wiki content. The attribute has been replaced with <code dir=ltr>data-mw-interface=""</code>, to avoid potential conflicts with other <code dir=ltr>data-mw</code> attributes, which are generated by Parsoid. [https://phabricator.wikimedia.org/T409187] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] There is no new MediaWiki version this week or next week. '''Meetings and events''' * The [[mw:Wikimedia Hackathon Northwestern Europe 2026|Wikimedia Hackathon Northwestern Europe 2026]] will take place on 13-14 March 2026 in Arnhem, the Netherlands. Applications just opened mid-December and will close in mid-January or earlier if capacity is reached. With space for approximately 100 participants, early application is encouraged. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/52|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2025-W52"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:44, 22. prosinca 2025. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29831856 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-03</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W03"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/03|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Wikimedia Foundation has shared some guiding questions for the July 2026–June 2027 Annual Plan on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2026-2027/Product & Technology OKRs|Meta]] and ''[[diffblog:2025/12/10/shaping-wikimedia-foundations-2026-2027-annual-goals-key-questions-for-the-wikimedia-movement/|Diff]]''. These focus on global trends, faster and healthier experimentation, better support for newcomers, strengthening editors and advanced users, improving collaboration across projects, and growing and retaining readership. Feedback and ideas are welcome on the [[m:Talk:Wikimedia Foundation Annual Plan/2026-2027|talk page]]. '''Updates for editors''' * As part of the current work of Community Tech team on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/W372|Multiple watchlists]] project, the display of [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]] will be updated as a first step towards multiple watchlists. Additionally, the pagination on [[Special:Search|Search]] will be updated too, as a part of the work on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/W186|Revamp pagination / page navigation]] wish. [https://phabricator.wikimedia.org/T411596] * [[m:Special:GlobalWatchlist|The Global Watchlist]] is a MediaWiki [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that lets you see your watchlists from different wikis on the same page. It was recently updated to look more like the regular [[Special:Watchlist|Watchlist]], such as preparing it for temporary accounts in IP masking (including rerouting user links to contributions pages), making page titles bold, and opening links in edit summaries and tags in new browser tabs. [https://phabricator.wikimedia.org/T398361][https://phabricator.wikimedia.org/T298919][https://phabricator.wikimedia.org/T273526][https://phabricator.wikimedia.org/T286309] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where global blocks did not have the option to disable sending emails, has now been fixed, and will be available for use in the week of January 13. [https://phabricator.wikimedia.org/T401293] '''Updates for technical contributors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Citation tool|VisualEditor citation tool]] and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference Previews|Reference Previews]] now support "map" as a reference type. [https://phabricator.wikimedia.org/T411083] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.10|MediaWiki]]/[[mw:MediaWiki 1.46/wmf.11|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/03|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W03"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:32, 12. siječnja 2026. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29907192 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-04</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W04"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/04|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The tray shown on [[Special:Diff|Special:Diff]] in mobile view has been redesigned. It is now collapsed by default, and incorporates a link to undo the edit being viewed, making it easier for mobile editors and reviewers to take action while keeping the interface uncluttered. [https://phabricator.wikimedia.org/T402297] * [[m:Special:GlobalWatchlist|The Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] continues to improve — it now automatically determines the text direction (ensuring correct display of sites with unusual domain names) and shows detailed descriptions for log actions. Later this week, a new permanent link for page creations and CSS classes for each entry element will be added. [https://phabricator.wikimedia.org/T412505][https://phabricator.wikimedia.org/T287929][https://phabricator.wikimedia.org/T262768][https://phabricator.wikimedia.org/T414135] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the previously observed issue in Vector 2022, where anchor link targets were obscured by the sticky header, has now been addressed. [https://phabricator.wikimedia.org/T406114] '''Updates for technical contributors''' * As mentioned in the [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2025/44|October 2025 deprecation announcement]], MediaWiki Interfaces team will begin sunsetting all transform endpoints containing a trailing slash from the MediaWiki REST API the week of January 26. Changes are expected to roll out to all wikis on or before January 30th. All API users currently calling them are encouraged to transition to the non-trailing slash versions. Both endpoint variations can be found, compared, and tested using the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox]. If you have questions or encounter any problems, please file a ticket in Phabricator to the [https://phabricator.wikimedia.org/project/view/6931/ #MW-Interfaces-Team board]. * Interactive reference documentation for the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia REST API|Wikimedia REST API]] has moved. Requests to API docs previously hosted through [[mw:Special:MyLanguage/RESTBase|RESTBase]] (e.g.: <code dir=ltr>https://en.wikipedia.org/api/rest_v1/</code>) are now redirected to the [[w:en:Special:RestSandbox|REST Sandbox]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikidata Platform|WMF Wikidata Platform team]] (WDP) has published its [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wikidata Platform team/Newsletter|January 2026 newsletter]]. It includes updates on the legacy full-graph endpoint decommissioning, the User-Agent policy change, the monthly Blazegraph migration office hours, and efforts to reduce regressions caused by the legacy endpoint shutdown. As a reminder, you can [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/WDP team updates|subscribe to the WDP newsletter]]! * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.12|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * The [[mw:Wikimedia Hackathon Northwestern Europe 2026|Wikimedia Hackathon Northwestern Europe 2026]] will take place on 13-14 March 2026 in Arnhem, the Netherlands. Applications opened mid-December and will close soon or when capacity is reached. It's a two-day, technically oriented hackathon bringing together Wikimedians from the region. Hope to see you there! '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/04|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W04"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:28, 19. siječnja 2026. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29943403 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-05</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W05"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/05|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Wikimedia Foundation invites comments on [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Year1 Reflections and Proposed Way Forward 2026 Update|proposed future]] of the [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] until 28 February. * All users with registered accounts can now use passkeys for [[m:Special:MyLanguage/Help:Two-factor authentication|two-factor authentication]] (2FA). Passkeys are a simple way to log in without using a second device. They verify the user's identity using a fingerprint, face scan, or a PIN code. To set up a passkey, first set up a regular 2FA method. Currently, to log in with a passkey, users must also use a password. Later this quarter, passwordless login will allow users to log in with a single click and a passkey. Users with advanced rights will also be required to have 2FA enabled. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security|Account Security]] project. * Unregistered contributors on blocked IPs or blocked IP ranges can now interact on-wiki to appeal a block by creating a temporary account to appeal a block on the user talk page, unless the "prevent this user from editing their own talk page" is enabled. This solves the problem of logged-out users unable to use the default unblock process via user talk page. [https://phabricator.wikimedia.org/T398673] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:20}} community-submitted {{PLURAL:20|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the Two-Factor Authentication (2FA) methods description on the management page has been updated. It is now clearer and easier for users to understand and make use of. [https://phabricator.wikimedia.org/T332385] '''Updates for technical contributors''' * A new AbuseFilter variable, <code>account_type</code>, has been added to provide a reliable way to determine the account type being created in the <code>createaccount</code> and <code>autocreateaccount</code> actions. As part of this change, the variable <code>accountname</code> has been renamed to <code>account_name</code>, and <code>accountname</code> is now deprecated. Edit filter managers should update any filters that use hardcoded account type checks or the deprecated variable. [https://phabricator.wikimedia.org/T414049] * Image thumbnails that are requested in non-standard sizes, and using non-standard methods such as direct requests to <code dir=ltr><nowiki>upload.wikimedia.org/…</nowiki></code> will stop working in the near future. This change is to prevent ongoing external abuse by web-scrapers and bots. Some users with custom CSS/JS, Interface Admins who can fix gadgets and local skins, and Tool-authors, will need to update their code to use standard thumbnail sizes. [[phab:T414805|Details, search-links, and examples of how to fix them, are available in the task]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.13|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/05|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W05"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:16, 26. siječnja 2026. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=29969530 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-06</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W06"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/06|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The "{{int:pageinfo-toolboxlink}}" feature, which gives validating information about a page ([{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=info}} example]), now automatically includes a table of contents. If there is a local [[{{ns:8}}:Pageinfo-header]] page created by individual users, it can now be removed. [https://phabricator.wikimedia.org/T363726] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, VisualEditor previously added bold or italic formatting inside link descriptions, making the wikicode complex. This has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T409669] '''Updates for technical contributors''' * There was no XML dump on 20 January. Additionally, from now on, dumps will be generated once per month only. [https://phabricator.wikimedia.org/T414389] * The MediaWiki Interfaces team removed support for all transform endpoints containing a trailing slash from the [https://www.mediawiki.org/wiki/Special:MyLanguage/API:REST%20API MediaWiki REST API]. All API users currently calling those endpoints are encouraged to transition to the non-trailing slash versions. If you have questions or encounter any problems, please file a ticket in phabricator to the [https://phabricator.wikimedia.org/project/view/6931/ #MW-Interfaces-Team board]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.14|MediaWiki]] '''Weekly highlight''' * Users are reminded that the Wikimedia Foundation has shared some guiding questions for the July 2026–June 2027 Annual Plan on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Annual Plan/2026-2027/Product & Technology OKRs|Meta]] and ''[[diffblog:2025/12/10/shaping-wikimedia-foundations-2026-2027-annual-goals-key-questions-for-the-wikimedia-movement/|Diff]]''. These focus on global trends, faster and healthier experimentation, better support for newcomers, strengthening editors and advanced users, improving collaboration across projects, and growing and retaining readership. Feedback and ideas are welcome on the [[m:Talk:Wikimedia Foundation Annual Plan/2026-2027|talk page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/06|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W06"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:42, 2. veljače 2026. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30000986 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-07</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W07"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] Logged-in contributors who manage large or complex watchlists can now organise and filter watched pages in ways that improve their workflows with the new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|Watchlist labels]] feature. By adding custom labels (for example: pages you created, pages being monitored for vandalism, or discussion pages) users can more quickly identify what needs attention, reduce cognitive load, and respond more efficiently. This improves watchlist usability, especially for highly active editors. * A new feature available on [[Special:Contributions|Special:Contributions]] shows [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|temporary accounts]] that are likely operated by the same person, and so makes patrolling less time-consuming. Upon checking contributions of a temporary account, users with access to temporary account IP addresses can now see a view of contributions from the related temporary accounts. The feature looks up all the IPs associated with a given temporary account within the data retention period and shows all the contributions of all temporary accounts that have used these IPs. [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts#February 2026: Improvements to the patroller tooling|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T415674] * When editors preview a wikitext edit, the reminder box that they are only seeing a preview (which is shown at the top), now has a grey/neutral background instead of a yellow/warning background. This makes it easier to distinguish preview notes from actual warnings (for example, edit conflicts or problematic redirect targets), which will now be shown in separate warning or error boxes. [https://phabricator.wikimedia.org/T414742] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] continues to improve — it now properly supports more than one Wikibase site, for example both [[d:|Wikidata]] and [[testwikidata:|testwikidata]]. In addition, issues regarding text direction have been fixed for users who prefer Wikidata or other Wikibase sites in right-to-left (RTL) languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T415440][https://phabricator.wikimedia.org/T415458] * The automatic "magic links" for ISBN, RFC, and PMID numbers have been [[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic links|deprecated in wikitext since 2021]] due to inflexibility and difficulties with localization. Several wikis have successfully replaced RFC and PMID magic links with equivalent external links, but a template was often required to replace the functionality of the ISBN magic link. There is now a new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Magic words#isbn|built-in parser function]] <code dir=ltr><nowiki>{{#isbn}}</nowiki></code> available to replace the basic functionality of the ISBN magic link. This makes it easier for wikis who wish to migrate off of the deprecated magic link functionality to do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T145604] * Two new wikis have been created: ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q35401|Jju]] ([[w:kaj:|<code>w:kaj:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T413283] ** a {{int:project-localized-name-group-wikipedia}} in [[d:Q1186896|Nawat]] ([[w:ppl:|<code>w:ppl:</code>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T413273] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * A new global user group has been created: [[{{int:grouppage-local-bot}}|{{int:group-local-bot}}]]. It will be used internally by the software to allow community bots to bypass rate limits that are applied to abusive [[w:en:Web scraping|web scrapers]]. Accounts that are approved as bots on at least one Wikimedia wiki will be automatically added to this group. It will not change what user permissions the bot has. [https://phabricator.wikimedia.org/T415588] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.15|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * The [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Users and Developers Conference Spring 2026|MediaWiki Users and Developers Conference, Spring 2026]] will be held March 25–27 in Salt Lake City, USA. This event is organized by and for the third-party MediaWiki community. You can propose sessions and register to attend. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/AZBWVI46SDEB65PGR5J6E4TYOQQEZXM7/] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W07"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:29, 10. veljače 2026. (CET) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30026671 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-08</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W08"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/08|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Site Reliability Engineering|SRE Team]] will be performing a cleanup of Wikimedia's [[m:Special:MyLanguage/Etherpad|Etherpad]] instance, the web-based editor for real-time collaborative document editing. All pads will be permanently deleted after 30 April, 2026 – if there are still migration projects in progress at that point the team can revisit the date on a case by case basis. Please create local backups of any content you wish to keep, as deleted data cannot be recovered. This cleanup helps reduce database size and minimize infrastructure footprint. Etherpad will continue to support real-time collaboration, but long-term storage should not be expected. Additional cleanups may occur in the future without prior notice. [https://phabricator.wikimedia.org/T415237] '''Updates for editors''' * The Information Retrieval team will be launching an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|Android mobile app experiment]] that tests hybrid search capabilities which can handle both semantic and keyword queries. The improvement of on-platform search will enable readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. The experiment will first be launched on Greek Wikipedia in late February, followed by English, French, and Portuguese in March. [https://diff.wikimedia.org/2026/01/08/semantic-search-making-it-easier-to-find-the-information-readers-want/ Read more] on Diff blog. [https://www.mediawiki.org/wiki/Readers/Information_Retrieval] * The Reader Growth team will run [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/WE3.10.2 Mobile Table of Contents|an experiment]] for mobile web users, that adds a table of contents and automatically expands all article sections, to learn more about navigation issues they face. The test will be available on Arabic, Chinese, English, French, Indonesian, and Vietnamese Wikipedias. * Previously, site notices ([[{{ns:8}}:Sitenotice]] and [[{{ns:8}}:Anonnotice]]) would only render on the desktop site. Now, they will render on all platforms. Users on mobile web will now see these notices and be informed. Site administrators should be prepared to test and fix notices on mobile devices to avoid interference with articles. To opt out, interface admins can add <code dir="ltr">#siteNotice { display: none; }</code> to [[{{ns:8}}:Minerva.css]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T138572][https://phabricator.wikimedia.org/T416644] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:19}} community-submitted {{PLURAL:19|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue on [[Special:RecentChanges|Special:RecentChanges]] has been fixed. Previously, clicking hide in the active filters caused the "view new changes since…" button to disappear, though it should have remained visible. The button now behaves as expected. [https://phabricator.wikimedia.org/T406339] '''Updates for technical contributors''' * New documentation is now available to help editors debug on-site search features. It supports troubleshooting when pages do not appear in results, when ranking seems unexpected, and when you need to inspect what content is being indexed, helping make search behavior easier to understand and analyze. [[mw:Help:CirrusSearch/Debug|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T411169] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.16|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/08|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W08"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:16, 16. veljače 2026. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30086330 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:02, 23. veljače 2026. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:50, 2. ožujka 2026. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 19:52, 9. ožujka 2026. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:35, 16. ožujka 2026. (CET) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 17:50, 23. ožujka 2026. (CET) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:24, 30. ožujka 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:18, 6. travnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 17:18, 13. travnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest "Liquid Glass" visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias. * An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]]. * On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857] '''Updates for technical contributors''' * As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The <code>mirrors.wikimedia.org</code> service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707] * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> directly, please update them to use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>file</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>filerevision</nowiki></code></bdi> table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741] * Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]]. * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16:59, 20. travnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30432763 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484] * All Wikipedia users with new accounts and those who activated the "automatically enable most beta features" option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676] '''Updates for technical contributors''' * As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:05, 27. travnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30458046 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-19</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] team invites experienced editors of [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators|pilot Wikipedias]]—Arabic, Bangla, Japanese, Portuguese, Persian, Turkish, Simple English, Spanish, and French—to help translate and adapt [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance sample outlines]. These outlines will guide editors in creating clear, well-structured, and policy-compliant articles when using [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Special:NewArticle the feature] once it is launched in May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|Simple instructions]] on how to translate and adapt the outlines are available. '''Updates for editors''' * The [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has published [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|draft recommendations]] on a model that affiliates can follow when contributing to the technical space. Community members are invited to provide feedback on the recommendation until May 8th [[:m:Talk:Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|on the talk page]]. * The number of available thumbnail size preferences in MediaWiki is being reduced to three standardized options—Small (180px), Regular (250px), and Large (400px), as part of ongoing efforts to improve performance and reduce strain on thumbnail services. As a result, existing preferences will be mapped to the nearest new size (for example, smaller selections like 120px or 150px will render at 180px, while larger ones like 300px or 360px will render at 400px). The preferences interface will soon be updated to reflect these changes, and users who wish to opt out or provide feedback can do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T424909] * From now on, even when a permission expires automatically, users will receive an Echo notification similar to the standard notification for permission changes. There is a difference between this and [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]] in that the latter reminds users a week ''before'' the rights are due to expire, so that they can renew the rights. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the problem where the ULS language selector in [[m:Special:Translate|Special:Translate]] would scroll vertically when it shouldn't, has been resolved. Previously, when users opened the "Translate to English" dropdown and typed certain inputs, the dialog would scroll vertically by a few pixels even when there was enough space to display all results. The dropdown no longer shifts unnecessarily when filtering languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T358864] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]], which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page, continues to improve. For example, watchlists for Wikibase sites such as [[:d:|Wikidata]] now support [[mw:Special:MyLanguage/Extension:EntitySchema|EntitySchema]] elements for better tracking. The Live Updates mode now refreshes the special page every 60 seconds to comply with the updated [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] for improved real-time responsiveness. Additionally, a directionality bug that displayed links as "changes 3" instead of "3 changes" in mixed-direction lists has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T415450][https://phabricator.wikimedia.org/T424422][https://phabricator.wikimedia.org/T418091] '''Updates for technical contributors''' * The second phase of [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] has been rolled out to reduce the [[diffblog:2026/03/26/quo-vadis-crawlers-progress-and-whats-next-on-safeguarding-our-infrastructure/|impact of AI crawlers]] and ensure fair, sustainable access to Wikimedia resources, prioritising human and mission-aligned traffic. [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits#Limits|Limits]] have been shifted from per-hour to per-minute, producing smoother traffic patterns and more predictable API load. Community users are not expected to be affected, and no action is required. Early indications show some User-Agent-based requestors are adjusting behaviour, and around 64% of automated API traffic has been identified. Monitoring continues, and Wikimedia Enterprise remains available for commercial support. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.27|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:42, 4. svibnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30498077 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-20</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Community Tech has published [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/How to write a good wish|new guidance]] explaining how wishes on Community Wishlist are triaged and prioritized. The documentation is intended to help contributors write stronger proposals by clarifying the factors that influence prioritization decisions. Beyond vote counts, the guidance highlights considerations such as potential impact on the community when determining which wishes move forward. '''Updates for editors''' * The Reader Growth team is launching an experiment to test a new [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Share_Card|Share Card feature]] that allows readers to create visually engaging cards from Wikipedia articles or selected article sections and share them online, with each card linking back to the original article to help expand readership and article discovery. The mobile-only A/B test will be available to a portion of readers on Arabic, Chinese, French, Vietnamese, and English Wikipedia to better understand reading and sharing habits, and is scheduled to begin the week of May 18 and run for four weeks. * The Android and iOS Wikipedia apps recently released the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/25th_Birthday_Reading_Challenge|25-day reading challenge]] into Beta, as part of efforts to drive reader engagement by encouraging users to complete reading milestones. To track their reading streak during the challenge, App users can add a widget featuring Baby Globe to their home screen. The challenge officially begins May 11. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:17}} community-submitted {{PLURAL:17|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the global preference for enabling syntax highlighting in wikitext could unexpectedly disable itself after being turned on, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T425286] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The ResourceLoader module <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mediawiki.ui.input</nowiki></code></bdi>, deprecated since [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2023/39|September 2023]], will be removed this week. There is a [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Migrating_from_MediaWiki_UI|guide for migrating from MediaWiki UI to Codex]] for any tools that use it. [https://phabricator.wikimedia.org/T420125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.2|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W20"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:19, 11. svibnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30524429 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-21</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Abstract Wikipedia team has identified five potential pilot wikis to assess their interest in adopting abstract articles on their wikis. The pilots are Malayalam, Bengali, Dagbani, Arabic, and Indonesian Wikipedia. The feedback period will be open until May 22. If your community is interested in becoming a pilot, [[m:Talk:Abstract Wikipedia|let us know on Meta]]. '''Updates for editors''' * An experiment to show [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] to logged-out readers on mobile web will launch on May 18 across German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu Wikipedias, and will run for one month. The effort supports broader goals of helping readers save and organize articles for later reading, while encouraging habits that could lead to future Wikipedia contributions. * To support a bookmark button in the Reading List beta feature, the "Tools > Action" menu has been updated to display icons, including the watch star indicator that helps editors identify temporarily watched articles. The icons now also match those used on mobile, improving consistency across platforms. The change is currently limited to the actions menu and mainly affects editors with privileged user rights. [https://phabricator.wikimedia.org/T426008] * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] was released as an [[w:en:A/B test|A/B test]] for newcomer editors on the mobile website at [[phab:T421189|~15 Wikipedias]]. The experiment will measure the impact that Suggestion Mode has on the proportion of newcomer mobile web edit sessions that result in constructive (un-reverted) article edits. The experiment will also evaluate the feature's impact on editor retention, and monitor changes in revert and block rates. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue in the Wikipedia Android app where images could sometimes fail to load after opening a recommended reading list notification, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T418231] '''Updates for technical contributors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikidata Platform|Wikidata Platform team]] has published its [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/Backend Replacement|backend replacement recommendation]] and accompanying [[wikitech:Wikidata Query Service/WDQS Architecture re-design|technical architecture]] for the migration of the Wikidata Query Service (WDQS) away from Blazegraph. Feedback is invited until May 25th 2026, especially on potential gaps and impacts on advanced use cases. Wikidata community members and WDQS users are also encouraged to help identify high-impact tools and workflows that may need attention on [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/High-Impact Use Cases|this page]]. Feedback can be shared on the [[d:Wikidata talk:SPARQL query service/WDQS backend update|Migration talk page]] or during the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Blazegraph Migration Office Hours|next office hour]]. See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wikidata Platform team/Newsletter|WDP team newsletter]] for more details. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.3|MediaWiki]] '''In depth''' * On English, French, Japanese, and a few other Wikipedias, there was a [[diffblog:2025/09/02/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha/|trial of hCaptcha]], a third-party bot detection service. The trial showed that hCaptcha effectively detects and deters some bad-faith automated activity, on its own and by giving [[w:en:Wikipedia:Village pump (technical)/Archive 225#Introducing SuggestedInvestigations|checkusers and stewards]] signals to look into. Because the results were positive, hCaptcha will be rolled out across all wikis over the next few weeks. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/hCaptcha|See the hCaptcha project page]] for technical information about the implementation and privacy protections. [[diffblog:2026/05/04/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha-part-2/|Learn more]]. * The latest Community Tech update is now available, with progress across several Community Wishlist initiatives, including Reading Lists expansion from the mobile app to the website, new language support for "Who Wrote That" and the Personal Dashboard, improvements to 3D rendering and Charts, and upcoming work on talk page sorting, audio playback, and editing workflows. The update also shares current priorities, wishlist status trends, and opportunities for community feedback on future focus areas and the Wikimedia Foundation’s 2026–2027 Annual Plan. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 13, 2026: Latest updates from the Community Tech team|Read the full newsletter for details]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W21"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:20, 18. svibnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30539262 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-22</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W22"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Following a [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#LOWM|successful account creation experiment]], an improved logged-out edit warning message will be deployed to all Wikimedia wikis in the first week of June. The change will only affect logged-out users on mobile web who open an editing session. The updated experience is designed to encourage account creation more clearly, while still allowing users to edit with temporary accounts. Results from the experiment showed a significant increase in account creation, with a 27% relative lift among users shown the updated message. As expected, as more people funnel into account creation, temporary accounts decreased by a relative 16%. The experiment did not show any significant changes in constructive edit rates or other monitored contributor metrics. [https://phabricator.wikimedia.org/T424595] '''Updates for editors''' * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Members of these groups will be unable to disable the last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the next few weeks, users without 2FA will be removed from these groups. Notably, this applies to bureaucrats. See the linked tasks for deployment schedules. [https://phabricator.wikimedia.org/T423119][https://phabricator.wikimedia.org/T423120] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] will run an [[w:en:A/B testing|A/B test]] on [[:phab:T415904|10 wikis]], testing [[m:WMDE Technical Wishes/References/Reference Previews|potential improvements for Reference Previews]]. The experiment will run for ~2 weeks at the end of May / beginning of June and will affect 10% of desktop readers on the participating wikis. * After two successful experiments, the Reader Growth team is rolling out an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature for all Wikipedias on mobile on May 25. This means that anyone who has all beta features on by default will start to see this feature, and others can check the box to turn it on in their preferences. The beta feature will include a carousel of all an article's images at the top of the article, with controls for editors to [[mw:Readers/Reader_Growth/Image_Browsing#Phase_2.1_beta_feature|exclude images from the article's carousel or to exclude an article from the feature entirely]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, three dimensional STL files were being rendered incorrectly by the media viewer 3D extension which is now fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416723] '''Updates for technical contributors''' * The legacy CSS classes <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>tleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>tright</nowiki></code></bdi> have been replaced with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> as the former do not work consistently across all MediaWiki platforms, notably mobile web and mobile apps. Projects relying on these classes are encouraged to review related usage and plan for migration. Please note that <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> may also be deprecated in future, although there are currently no plans to do so. [[phab:T426452|Read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.4|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W22"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:51, 25. svibnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30584502 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-23</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W23"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] is conducting an experiment to show the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|reading lists]] feature, which is still in development, to logged-out mobile readers to test whether it encourages account creation at a higher rate compared to the watchstar button. The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists#Experiment timeline|experiment]] was launched on May 18th on German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu wikis, and it will run for a month. * The Wikimedia Apps team released [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|Phase 1]] of the redesigned Home Feed to the Android Beta app. The new Home Feed includes a refreshed "Community" tab and a personalized "For You" tab featuring daily updated reading recommendations. The redesign is part of a broader effort to improve content discovery and create more engaging learning experiences in the Wikipedia apps. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:18}} community-submitted {{PLURAL:18|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where images could fail to load for some suggested edits on [[w:Special:Homepage|Special:Homepage]], leaving the thumbnail stuck in a loading state, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T424048] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.5|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W23"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:07, 1. lipnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30613639 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-24</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W24"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia Enterprise has increased the free usage limits for its API offerings. The monthly request limit for the On-demand API has increased from 5,000 to 50,000 requests, while the Snapshot API limit has increased from 15 to 30 requests per month. In addition, Structured Contents snapshots are now available for free accounts. These changes expand access to Wikimedia Enterprise data for developers, researchers, and organizations using Wikimedia content. [https://enterprise.wikimedia.com/blog/enhanced-free-api] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|refreshed Explore Feed]], now called the Home Feed, is rolling out to 50% of users of the Wikipedia Android app. The Home Feed helps readers discover relevant content through two new tabs: ''Community'' and ''For You''. The Community tab provides a scrollable feed of curated content and updates from the broader Wikimedia community and movement, while the ''For You'' tab offers a full-screen, swipeable experience that shows content tailored to a user's interests. The redesign is part of a broader effort to improve discovery and enhance the learning experience in the Wikipedia app. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/"Which came first?" Game|Which came first?]] daily trivia game is now available in the beta version of the Wikipedia iOS app in English, German, French, Portuguese, Russian, Spanish, Arabic, Chinese, and Turkish. The game uses historical events from Wikipedia's "On This Day" content and challenges readers to guess which of two events happened first. The game was previously released on Android. Communities interested in making the game available in their languages can [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Games#Game availability by language|read the instructions and requirements]]. * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details, will begin rolling out to Wikimedia wikis following a successful pilot phase. Deployment will start on 8 June for most [[wikitech:Deployments/Train#Wednesday|Group 1 wikis]] and French Wikipedia, with additional Wikipedia language editions receiving the feature over the coming months. Communities are encouraged to prepare by checking for [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-cite&language=en&action_source=search&filter=%21translated&optional=1&action=translate untranslated Cite extension messages] in their language and reviewing any use of [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]], which may require [[:phab:T416304#11668731|updates]] to support the new functionality. Wikis using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference Previews|Reference Previews]] do not need to take any action. Communities may also wish to create the ''cite-tracking-category-ref-details'' [[Special:TrackingCategories|tracking category]] as a hidden category using <code><nowiki>__HIDDENCAT__</nowiki></code> (or a dedicated template), and connect it to the corresponding Wikidata item [[d:Q129764848]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T425662] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews#Experimentation|Page Previews experiment]] on mobile web has concluded. The team decided not to roll out the feature after the results showed no statistically significant impact on reader retention, as the primary success metric was retention improvement. Page Previews, which are already available on desktop and in the apps, display a thumbnail, lead paragraph, and link to the full article when readers tap a blue link. The experiment tested this experience on mobile web across six Wikipedias. * The [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Design/Icons|user interface icon library]] will be [[phab:T399175|updated later this week or next week]]. Most of the ~300 icons have been slightly refined and ~30 new icons have been added. These changes improve the icons to make them more consistent and comprehensible, and provide more visual balance when they are used in groups. * The [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector|Universal Language Selector]] (ULS) interface in MediaWiki, which helps users select content in other languages, has been updated. The new version improves speed and accessibility, and users of Wikimedia projects can now pin languages for quicker language switching. The deployment to Wikimedia sites will happen gradually in the coming weeks. You can test it now as a beta feature by selecting [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta features]] in your profile preferences and share your feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector/New ULS|the project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the Pageviews Analysis dashboard on pageviews.wmcloud.org stopped updating graph data in May 2026, affecting all users, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T427171] '''Updates for technical contributors''' * The function signature for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink()</nowiki></code></bdi> has been simplified. Developers can now pass a configuration object instead of a list of positional parameters when creating portlet links. The previous function signature remains supported for backwards compatibility. For example, instead of: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', '#', 'Stub', 'ca-stubtag', 'Add a stub tag to this page');</nowiki></code></bdi> use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', { href: '#', text: 'Stub', id: 'ca-stubtag', tooltip: 'Add a stub tag to this page' });</nowiki></code></bdi>. Script maintainers are encouraged to review existing uses of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>addPortletLink()</nowiki></code></bdi> and update them where appropriate. This change will be available on all wikis from 11 June. Thanks to community volunteer Gerges for contributing this improvement. [https://phabricator.wikimedia.org/T427945] * '''Community Wishlist discussion''': Product & Technology [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 20, 2026: Community Tech becomes a program|introduced changes]] meant to increase the number and complexity of wishes fulfilled, including the disbanding of the Community Tech team. They are [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|engaging in discussions]] about a [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|proposed direction for the wishlist]] from community members. Includes ways to structure annual voting, better tracking of wishes, removing focus areas, and [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|staffing updates]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.6|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W24"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23:29, 8. lipnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30650573 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-25</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W25"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth|Reader Growth team]] has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature on the mobile web version of all Wikipedias. The feature shows an image carousel at the top of articles with 3 or more images. Editors can configure this feature with the following controls: to hide a specific image from a page, either use <code>class=notpageimage</code> excluding it from thumbnail previews, or <code>class=noviewer</code> excluding it from MediaViewer. The carousel can also be disabled from a page entirely, with the magic word <code><nowiki>__NOMEDIAVIEWERCAROUSEL__</nowiki></code>. To submit feedback or flag bugs, please visit the [[mw:Talk:Readers/Reader Growth/Image Browsing|project page]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Tables#class="wikitable"|Wikitables]] can now be [[mw:Special:MyLanguage/Help:Sortable tables#Forcing the initial sort direction|sorted in descending order]] on the first click by adding <code dir=ltr>data-sort-order="desc"</code> to the header cell. Previously, by default, clicking a column header for the first time sorts it in ascending order. This addition to a Wikitable gives it more control and flexibility, while the default behavior for subsequent clicks remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T398416] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature is currently being tested with some editors creating new articles on the Simple English, French, and Turkish Wikipedias. The experiment will soon begin on the Arabic and Bangla Wikipedias as well. [[w:simple:Special:NewArticle|This feature]] gives editors community-curated guidance to help them create articles that follow community standards. Experienced editors can continue creating or adapting outlines for specific article types that are commonly created by less experienced contributors. The outlines guide less experienced editors in creating high-quality articles. A quick guide to markups used in outlines can be found on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide#Markups in outlines|this page]]. [[w:simple:Wikipedia:Article Guidance|Example outlines]] that can be adapted and instructions for how to adapt them are on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|this section]] of the project page. * Wikis that wish to replace the "indefinitely" button in Special:Block for temporary accounts (for example, wikis that block temporary users only until account expiration) will be able to do so by creating [[MediaWiki:ipb-indefinite-expiry-temporary-account]] with the block duration they want. [https://phabricator.wikimedia.org/T427125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:41}} community-submitted {{PLURAL:41|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * By the end of June, a valid user-agent string will be required for automated dumps downloads from the dumps.wikimedia.org website. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. This [[phab:T400119|extends enforcement]] of the long standing [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services will not change. * The roll out of global [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|API rate limits]] is now complete, with limits enforced across all APIs and at the documented levels for all groups. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki remain exempt. All bots should continue to follow the documented best practices to avoid being rate limited. * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal wiki] will be read only starting this week (June 15-18). The following week (June 22-25), all API Portal wiki URLs will redirect to [[mw:Wikimedia APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.7|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * On June 17th at 6pm UTC the WMF will be holding Discord call focused on a code review. We've heard through the [[mw:Special:MyLanguage/Developer Satisfaction Survey/2026|Developer Satisfaction Survey]] that volunteers are struggling with code review and we'd like to discuss these experiences with the goal of surfacing workable solutions. You can join the call [https://discord.gg/wikipedia?event=1514727511102062664 via the Wikimedia Community Discord server]. * The [[m:Special:MyLanguage/Conferencia Wikimedia de América Latina 2026|Latin American Wikimedia Conference]] will host a regional hackathon that will bring together the Wikimedia movement’s technical community including developers, system administrators, data scientists, and users with extended rights. Interested technical contributors can [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf4osJzTHBJjQbYJk7TMVEJjTEQv7IgtsUDfP-o-qTgeRQQxw/viewform apply for a scholarship] to participate until June 21 at midnight (Bolivia time, UTC-4). * Sign up for Wikimania Team Challenges to join this special event. The Team challenges will take place online and in person from July 21 to 22, before Wikimania conference. Everyone is welcome, regardless of skills or Wikimania registration. Teams will work on 10 important challenges supporting the Wikimedia community. For details, visit [[wmania:Special:MyLanguage/2026:Team challenges|the Team Challenges page]] and [https://wikimedia.eventyay.com/wm/teamchallenges/ register there]. Registration closes on June 20th at 11pm UTC. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W25"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:47, 15. lipnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30689604 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-26</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W26"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/26|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth features]] are [[phab:T418115|now available at Wikidata]]. This update enables access to Mentorship ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship|if configured]]), Impact module, the Help Panel, and a simplified Newcomer Homepage (without Suggested Edits). Wikidata administrators are still configuring the features through Community Configuration. '''Updates for editors''' * The special page [[{{#special:RangeCalculator}}]] has been created. It allows users to find an IP range without needing to rely on external tools. Until now, this tool was only available to CheckUsers. [https://phabricator.wikimedia.org/T268429] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]] is a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details. It will be deployed to most small and medium-sized Wikipedia language versions on June 23. The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#deployment|FAQ]] lists possible actions to take on your wiki to support the deployment. Check the [[:phab:T414094|rollout plan]] for the next deployment steps. [https://phabricator.wikimedia.org/T428902] * Starting next week, users will get a notification when they are blocked or unblocked from editing, or if this block changes. [https://phabricator.wikimedia.org/T100974] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Starting next week, abuse filters that are set to "require CAPTCHA verification" will begin to also affect users with the <code>skipcaptcha</code> right, which includes most autoconfirmed users. Bots are exempted. This change only affects edits that trigger an abuse filter. The <code>skipcaptcha</code> right will continue to exempt users from having to solve CAPTCHAs in the ordinary course of using the wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T402595] * Reference documentation for the [[wikitech:Machine_Learning/LiftWing/API|Lift Wing API]] has moved from the API Portal to the interactive [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?api=lift-wing&title=Special%3ARestSandbox REST Sandbox]. * The API Portal wiki is now closed. For API documentation, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. All API Portal wiki URLs (https://api.wikimedia.org/wiki/) will redirect to the mediawiki.org page starting June 22. [https://phabricator.wikimedia.org/T427537] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.8|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * Join an online call on 25 June at 2:30pm UTC to meet the current Wikimedia interns for [[mw:Google_Summer_of_Code/2026|Google Summer of Code]] and [[mw:Outreachy/Round_32|Outreachy]]. Interns will provide an overview of their projects and a brief demo of their work so far. Attendees are encouraged to [[mw:event:Google_Summer_of_Code/Summer_2026_June_Internship_open_session|share ideas and connections in their community]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/26|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W26"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 15:04, 23. lipnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30722494 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-27</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W27"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/27|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * As part of the [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|Account Creation Experiments]], the Growth team tested adding a user account icon in the mobile web header for logged-out users, providing direct access to "Create account" and "Log in" actions. The experiment increased account creation by about 20% without negatively affecting edit quality or constructive edit rates. The feature will now be rolled out to all Wikimedia Foundation wikis on mobile web in the first week of July. [https://phabricator.wikimedia.org/T428220] * After a [[phab:T426248|successful experiment]], logged-in users who did not [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email_confirmation|confirm their email address]] when their account was created see a new banner asking them to complete that process. This helps reduce the risk that users get locked out of their account, and makes account email addresses overall more reliable. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security|Account Security]] project. [https://phabricator.wikimedia.org/T428292] * An update to [[Special:Search|Search]] is refining how the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> behaves when used to exclude results. Previously, using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> with negation could unintentionally broaden search results by adding the namespaces included in the search scope, leading to confusing behavior for users expecting a straightforward exclusion filter. With the update, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> will now strictly exclude matching page titles as intended and may display a warning if the relevant namespace has not been explicitly selected. The behavior of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>prefix:</nowiki></code></bdi> without negation however remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T427443] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:33}} community-submitted {{PLURAL:33|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where reviewers using the Page Curation toolbar were not automatically subscribed to talk page discussions they started has now been fixed. Reviewers will now receive notifications when someone replies to those discussions. [https://phabricator.wikimedia.org/T329346] '''Updates for technical contributors''' * Starting June 29th, automated downloads from the dumps.wikimedia.org website will be subject to the [[Foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services remains unaffected. This is a follow up to the announcement made in the [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|2026/25 issue of Tech News]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.9|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/27|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W27"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13:47, 29. lipnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30744833 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-28</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W28"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/28|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:34}} community-submitted {{PLURAL:34|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the search bar results on Wikidata, showed English results instead of using the correct language fallback for users of language variants, has now been fixed. Search suggestions will now follow the expected language fallback chain. [https://phabricator.wikimedia.org/T429769] '''Updates for technical contributors''' * In preparation for [[m:Special:MyLanguage/Event:Celebrate Women|Celebrate Women campaign]] planned for March 2027, the Wikimedia Foundation’s [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Advancement/Community Growth/Content Enablement|Content Enablement team]] has launched a 22-question survey to better understand technical contributions by women+ (anyone who identifies as a woman) across Wikimedia projects. The survey takes approximately 15–20 minutes to complete and will remain open until 20 July 2026. The [[m:Special:MyLanguage/Celebrate Women/Technical contributions survey|questions]] are also available on-wiki for review in advance. * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Score|Score extension]] now supports rendering music scores as SVG images in addition to PNG, addressing a long-standing [[:phab:T49578|feature request]] and resolving historical image quality issues. Both formats are now provided to clients, with PNG in the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>src</nowiki></code></bdi> attribute and SVG in the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>srcset</nowiki></code></bdi> attribute. * The new [[wikitech:Parsoid|Parsoid]] parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], making it easier to introduce new reading and editing features. It was enabled on French Wikipedia, bringing total progress to covering 78.9% of Wikipedia page views. Rollout to English Wikipedia desktop will progress through this week. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.10|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Hackathon 2026 [[diffblog:2026/06/29/wikimedia-hackathon-2026-building-collaborating-and-shaping-the-future-together/|recap blog post]] is now live. It highlights the projects, sessions, and social activities from this year’s event, and shares initial plans for the 2027 Wikimedia Hackathon. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/28|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W28"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 15:55, 6. srpnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30773578 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-29</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W29"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/29|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Revise_Tone|Revise Tone]] helps newcomers identify passages in Wikipedia articles that may contain non-encyclopedic language and encourages them to consider revising the tone. The feature was [[w:en:A/B_testing|A/B tested]] on the Arabic, English, French, and Portuguese Wikipedias, where newcomer task completion rates [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Revise_Tone#Experiment_Results|increased by 38.7%]] compared to the default Copyedit task, with no decrease in edit quality. The test ended on July 9, and the feature is now available for everyone on these wikis, configurable via Community Configuration. [[phab:T426364|The plan]] is to release Revise Tone to more wikis. * The community configuration that allows [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship#Automated mentor list cleanup|automatic removal of inactive mentors]] based on configurable criteria will be enabled on Thursday 16, [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Deployment|on some wikis]] to keep mentor lists up to date. Mentors are experienced contributors who opt in to help new users on-wiki through the [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth Features]]. Administrators can now prepare the settings via [[w:Special:CommunityConfiguration/Mentorship|Special:CommunityConfiguration/Mentorship]]; they will take effect starting Thursday. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:38}} community-submitted {{PLURAL:38|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where some users of the Wikipedia Android app were logged out immediately after signing in, preventing them from staying logged in and editing pages, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T316916] '''Updates for technical contributors''' * Editing a page via user scripts or gadgets was causing watchlist labels that the user had assigned to that page to reset. This has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423778] * To work around a Safari bug (see [[phab:T425211]]), on Parsoid-enabled wikis, wikilink hrefs now use absolute urls instead of protocol-relative urls. REST API output remains unchanged and continue to use protocol-relative urls. Gadgets, user scripts, bots, and CSS might need to be adapted if they relied on the presence of protocol-relative urls in wikilink hrefs. [https://phabricator.wikimedia.org/T431358] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.11|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Foundation’s Experiment Platform Team has published a blog post reflecting on its first year of structured experimentation. It highlights successful experiments such as Paste Check, Reference Check, and Tone Check, which improved editing outcomes and have been rolled out to more users, as well as experiments that did not lead to product changes. [[diffblog:2026/07/07/moving-the-needle-how-we-test-new-ideas-across-wikimedia-projects|Read more]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/29|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W29"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18:10, 13. srpnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30804401 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-30</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W30"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/30|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Reader/Reader Experience|Reader Experience team]] has incorporated community feedback around the placement of watchstar and watchlist buttons for the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading Lists beta feature]], which would allow for saving articles for later reading – a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/W102|wishlist item]] to bring the functionality to web. Editors are invited to enable the beta feature to test it out and [[phab:T426453|share their thoughts]]. * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] offers edit suggestions within the VisualEditor for improving Wikipedia articles. [[Special:EditChecks|All suggestions]] are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators – local customization|community-configurable]]. The [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/TextMatch|TextMatch]] feature is a way for volunteers to create custom local suggestions. The feature searches in articles for strings of text, and now includes support for regular expressions. This gives volunteers greater precision and flexibility over the kinds of local suggestions they can create. Note: Suggestions [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Configuration#:~:text=maximumEditcount|can be targeted]] based on the edit count of the person editing as well as other aspects of the page. You can [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#Create custom local types of Suggestions|find examples from other communities]] for inspiration, including TextMatches that detect: typos, grammar-errors, potential advertisements, clichés, incorrect dash or hyphen usage, non-specific time keywords, outdated names, and more. Any [[mw:Special:MyLanguage/Talk:VisualEditor/Suggestion Mode|feedback]] is appreciated. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the SVG Translate tool could use an outdated version of a file, causing existing translations to be overwritten when new ones were uploaded, has now [[phab:T430577|been fixed]]. Overall, in the last quarter from April – June 2026 about 337 community tasks were resolved by the Wikimedia Foundation. '''Updates for technical contributors''' * On Parsoid-enabled wikis, Parsoid now renders a maximum of 1,250 images per page. A new tracking category, "media-limit-reached", will be soon made available to identify pages where this limit is reached, making it easier to find content whose media output may have been restricted during rendering. See [[phab:T430854]] for more information and to provide feedback. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.12|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/30|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W30"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 07:45, 21. srpnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30836091 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-31</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W31"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/31|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] [[mw:Special:MyLanguage/ContentTranslation|Content Translation]] now supports dark mode, fulfilling a [[m:Community Wishlist/W544|Community Wishlist request]]. This brings the tool in line with the accessibility features available in the Vector 2022 and Minerva skins, helping reduce visual fatigue for users translating content. [https://phabricator.wikimedia.org/T367077] * DiscussionTools' source mode and the 2017 wikitext editor will now offer autocomplete for links (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>[[</nowiki></code></bdi>), templates (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{</nowiki></code></bdi>), HTML and parser tags (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki><</nowiki></code></bdi>), and magic words (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>__</nowiki></code></bdi>), making it quicker and easier to insert links, templates, and other wiki markup while editing. [https://phabricator.wikimedia.org/T432400] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Readers Growth team]] has concluded its experiment with mobile page previews and will not roll out the feature. Page Previews are a pop-up bottom sheet that appears when readers tap a blue link, showing a thumbnail, lead paragraph, and an option to open the article. The experiment showed flat retention and negative indicator metrics, suggesting that mobile web readers preferred navigating directly to linked articles rather than using page previews. * The Reader Experience team has seen encouraging early results from the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists feature]], with 93% of participating users reporting that it was useful. Reading Lists help active readers save articles for future reading and support their learning goals on Wikimedia projects. The team plans further improvements before expanding the feature to more users. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Explore Feed Refresh|Explore Feed Refresh]] initiative was tested with new and casual Wikipedia app readers. The refreshed feed helps readers discover new and relevant content. After a 10.5% increase in engagement with the feed, Wikimedia Apps team has decided to scale the Home Feed redesign to iOS with the learnings from the Android release applied. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where subject names in the Article Guidance feature were displayed with incorrect capitalization on French Wikipedia, has now been fixed. Subject names will now follow the correct capitalization rules for the language. [https://phabricator.wikimedia.org/T427201] '''Updates for technical contributors''' * After running several [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|Account Creation Experiments]] to improve registration completion rates, a new version of the username field on [[Special:CreateAccount|Create Account]] has been rolled out. It includes [[:c:File:Create account - July 2026 updates.png|a popover summarizing the username policy]] to provide clearer guidance during account creation. As part of this change, the messages <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-helpusername</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-help</nowiki></code></bdi> that several communities have configured will no longer be used. If communities want to customize the guidance shown in the new popover, they can instead edit the following messages: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet1</nowiki></code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet2</nowiki></code></bdi>, and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet3</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T430604] * Later this week, the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror syntax highlighter]] will offer [[w:en:Theme (computing)|themes]]. The themes can be picked from a dropdown menu in the full [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#CodeMirror preferences|CodeMirror preferences]] dialog. For wikitext, available themes are default, colorblind-friendly (previously the colorblind preference option on [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing]]) and no-highlighting. For code languages (i.e., CSS/JavaScript/JSON/Vue/Lua), there are several themes available. These same themes will eventually be available for wikitext, too. [https://phabricator.wikimedia.org/T163533] * From now on, wikis can restrict editing in the "User" namespace to only the page owner and certain user groups. [[mw:Special:MyLanguage/Manual:$wgRestrictUserPageEditing|Read the configuration documentation]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.14|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/31|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W31"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:48, 27. srpnja 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30856308 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-32</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W32"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/32|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] has developed a [https://82db7c8d4b.catalyst.wmcloud.org/w/index.php?title=Regent%27s_Park&uselang=de patch demo] that wraps the page toolbar onto two lines when there is not enough horizontal space for all the buttons. This aims to reduce crowding in the Vector 2022 toolbar, which can occur on some language Wikipedias at certain screen widths. [https://phabricator.wikimedia.org/T429518] * The Reader Experience team is planning to launch [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]], a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Mobile and apps/Have Apps reading lists available on Destop/Mobile|Community Wishlist item]], which is currently available to try in beta, as a full feature in September. Before then, volunteer translator help is needed for [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-readinglists&filter=&action=translate string translations] into a number of languages. The feature supports reading and learning goals on Wikipedia. * Next week, the table of contents on Wikimedia Commons file pages will be improved by consolidating the file page table of contents with the page table of contents. This will make it easier to understand a file page’s structure, navigate to specific sections, and share links to individual sections. [https://phabricator.wikimedia.org/T332644] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:24}} community-submitted {{PLURAL:24|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where some [[w:TIFF|TIFF]] images failed to load after clicking their thumbnail, causing a broken image to be displayed instead of the full-size image, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T429326] '''Updates for technical contributors''' * The variable and function selector in AbuseFilter has been updated to support search and autocomplete. It will allow filter maintainers to find the desired variable or function more quickly. [https://phabricator.wikimedia.org/T323698] * The MJPEG and VP8 formats are removed from the video player. The MP4 format (MPEG-4 Part 2) is added instead, which provides higher quality videos to older iPhone devices. It may take a few weeks to retroactively update all existing videos. The default format for modern devices stays the same (VP9/WebM). [https://phabricator.wikimedia.org/T358266] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.15|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/32|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W32"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:45, 3. kolovoza 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30872536 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-33</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W33"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/33|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] A new ChartWizard is [[c:Special:ChartWizard/Data:Example.Pie.chart|now available on Wikimedia Commons]] for users interested in creating charts from their own data. The wizard makes the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Chart extension]] more beginner-friendly by allowing editors to create charts, such as bar and pie charts, without needing to use JSON. Users can still switch to the JSON editor if they prefer. Feedback on the new tool is welcome on the [[m:Talk:Community Wishlist/W414|wish talk page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:19}} community-submitted {{PLURAL:19|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the Wikipedia iOS app’s Picture of the Day widget displayed the same image every day instead of updating daily, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T430692] '''Updates for technical contributors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Math|Math formula]] SVG images will soon be generated in the browser instead of on the server. MathML continues to be generated on the server and renders in the browser without JavaScript. Wikibooks will see this change on 12 August, Wikisource on 19 August and Wikipedia from 20-27 August. You can try this by selecting "{{int:Mw-math-mathjax}}" in your preferences. This change is part of [[mw:Special:MyLanguage/RESTBase/deprecation|deprecating RESTBase]] and [[phab:T431372|deprecating Mathoid]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T271001] * Category pages will soon support sorting entries by the time they are added to a category. This will make it easier to find recently or long-standing categorized pages. It will also improve workflows for maintenance categories such as deletion backlogs and other time-based review tasks. You can use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>cldsort=timestamp</nowiki></code></bdi> URL argument in category view to sort the entries. [https://phabricator.wikimedia.org/T433768] * [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Gadgets|Gadgets]] and user scripts on Wikimedia wikis may now use [[phab:T395347|ES2018 features]] and [[phab:T419142|ES2019 features]] in JavaScript code. Previously, the platform only allowed up to ES2017. MediaWiki validates the source code to protect functionality from syntax errors and to ensure scripts are valid in all [[mw:Special:MyLanguage/Compatibility#Browser_support_matrix|supported browsers]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419142] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.16|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/33|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W33"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 22:44, 10. kolovoza 2026. (CEST) <!-- Message sent by User:STei (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30901051 --> tfy5y14gg6n4qm2rnuuwat2mkxfsemu Raymond Roche 0 774695 7573894 7446942 2026-08-11T00:09:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573894 wikitext text/x-wiki {{Infookvir motociklist | ime_prezime = Raymond Roche | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rodno_ime = | pseudonim = | datum_rođenje = [[21. veljače]] 1957. | mjesto_rođenje = Ollioules, departman Var, [[Provansa-Alpe-Azurna obala|regija Provansa-Alpe-Azurna obala]], {{Z|FRA}} [[Francuska]] | datum_smrt = | mjesto_smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | državljantvo = | aktivne_godine = | nadimak = | broj_motocikla = | klasa01_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] | klasa01_sezone = 1980. – 1991. | klasa01_proiz_motor = [[Yamaha]], [[Suzuki]], [[Honda]], Cagiva | klasa01_prvenstva = | klasa01_utrke = 90 | klasa01_pobjede = | klasa01_postolja = 9 | klasa01_pole_poz = 2 | klasa01_naj_krug = | klasa01_bodova = | klasa02_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 350cc]] | klasa02_sezone = 1977. – 1978. | klasa02_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa02_prvenstva = | klasa02_utrke = 5 | klasa02_pobjede = | klasa02_postolja = | klasa02_pole_poz = | klasa02_naj_krug = | klasa02_bodova = | klasa03_natjecanje = [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 250cc]] | klasa03_sezone = 1976. – 1979. | klasa03_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa03_prvenstva = | klasa03_utrke = 12 | klasa03_pobjede = | klasa03_postolja = 1 | klasa03_pole_poz = | klasa03_naj_krug = | klasa03_bodova = | klasa04_natjecanje = [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] | klasa04_sezone = 1988. – 1992. | klasa04_proiz_motor = Ducati | klasa04_prvenstva = '''1''' (1990.) | klasa04_utrke = 97 | klasa04_pobjede = 23 | klasa04_postolja = 57 | klasa04_pole_poz = 9 | klasa04_naj_krug = 25 | klasa04_bodova = | klasa05_natjecanje = Formula 750 | klasa05_sezone = 1979. | klasa05_proiz_motor = [[Yamaha]] | klasa05_prvenstva = | klasa05_utrke = | klasa05_pobjede = | klasa05_postolja = | klasa05_pole_poz = | klasa05_naj_krug = | klasa05_bodova = | klasa06_natjecanje = | klasa06_sezone = | klasa06_proiz_motor = | klasa06_prvenstva = | klasa06_utrke = | klasa06_pobjede = | klasa06_postolja = | klasa06_pole_poz = | klasa06_naj_krug = | klasa06_bodova = | klasa07_natjecanje = | klasa07_sezone = | klasa07_proiz_motor = | klasa07_prvenstva = | klasa07_utrke = | klasa07_pobjede = | klasa07_postolja = | klasa07_pole_poz = | klasa07_naj_krug = | klasa07_bodova = | klasa08_natjecanje = | klasa08_sezone = | klasa08_proiz_motor = | klasa08_prvenstva = | klasa08_utrke = | klasa08_pobjede = | klasa08_postolja = | klasa08_pole_poz = | klasa08_naj_krug = | klasa08_bodova = | klasa09_natjecanje = | klasa09_sezone = | klasa09_proiz_motor = | klasa09_prvenstva = | klasa09_utrke = | klasa09_pobjede = | klasa09_postolja = | klasa09_pole_poz = | klasa09_naj_krug = | klasa09_bodova = | klasa10_natjecanje = | klasa10_sezone = | klasa10_proiz_motor = | klasa10_prvenstva = | klasa10_utrke = | klasa10_pobjede = | klasa10_postolja = | klasa10_pole_poz = | klasa10_naj_krug = | klasa10_bodova = | web = }} '''Raymond Roche''', (Ollioules, departman Var, [[Provansa-Alpe-Azurna obala|regija Provansa-Alpe-Azurna obala]], [[Francuska]], 21. veljače 1957.), bivši [[Francuska|francuski]] vozač [[Motociklizam|motociklističkih]] utrka. == Životopis i karijera == == Uspjesi u prvenstvima == ; [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetsko prvenstvo - 500cc]] * trećeplasirani: 1984. ; [[Superbike svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo - Superbike]] * '''prvak:''' 1990. * drugoplasirani: 1991., 1992. * trećeplasirani: 1989. ; Francusko prvenstvo – 500cc Open <ref> {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/03/1.-France-500cc.pdf motorsporttop20.com, ''FRENCH 500cc OPEN CHAMPIONSHIP''], preuzeto 22. prosinca 2024. </ref> * drugoplasirani: 1983. * trećeplasirani: 1981., 1982. === Utrke izdržljivosti === ; Svjetsko prvenstvo u izdržljivosti za vozače <ref> {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20ENDURANCE/Endurance%20Sommaire.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS D'ENDURANCE MOTO''], prostupljeno 22. prosinca 2024. </ref> <ref> {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2024/12/19.-Endurance-Riders.pdf motorsporttop20.com, ''FIM ENDURANCE CUP (1960-74) / FIM ENDURANCE EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1975-79) / FIM ENDURANCE WORLD CHAMPIONSHIP (1980-1988; 1991- ) / FIM ENDURANCE WORLD CUP (1989-90)''], preuzeto 22. prosinca 2024. </ref> * prvak: 1981. == Osvojene utrke == === Osvojene utrke u natjecanjima sa statusom svjetskog prvenstva === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- | || || || || || || || |- | || || || || || || || |- |} --> === Ostale pobjede === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%" |- !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!staza !!osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |sezona ||prvenstvo ||<small> momčad ||konstruktor ||<small> motocikl ||staza ||osvojena utrka ||izvori |- |} --> == Pregled karijere == === Po sezonama - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:85%; width="100%"; text-align: center" !sezona !!prvenstvo !!momčad !!konstruktor !!motocikl !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !!bodova !!plasman !!izvori |- | || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || |- |} --> === Po natjecanjima - cestovni motociklizam === <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%; text-align: center" !sezone !!prvenstvo !!klasa !!konstruktor !!sezona !!utrka !!pobjede !!postolja !!1. startna <br> pozicija !!najbrži <br> krug !! |- | || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || |- |} --> == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * {{en icon}} {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/riders/raymond-roche/88af085c-95dc-4c8e-9d39-2575b75c9b61?tab=overview motogp.com, ''Raymond Roche''] * {{en icon}} [http://www.highsider.com/textlager/france_textlager/Roche.htm highsider.com, ''Raymond Roche'' (fotogalerija)] == Izvori i literatura == <small> * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/driver/raymond-roche/summary/series/fim-superbike-world-championship motorsportstats.com, ''Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20141221204901/http://www.pilotegpmoto.com/pilotes_rr_html/roche_raymond.pdf pilotegpmoto.com, ''ROCHE Raymond''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20150202035620/http://oldsbk.perugiatiming.com/conduttori.asp?p_S_Campionato=SBK&p_Conduttore=3 oldsbk.perugiatiming.com, ''Raymond Roche''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121108090003/http://www.worldsbk.com/teams-e-riders/rider?pilota=3 worldsbk.com, ''Raymond Roche''], wayback arhiva (2012.) * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/raymond-roche-moto-spf332641.html the-sports.org, ''Moto - Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/drivers/raymond-roche/ motorsportmagazine.com, ''Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20230604082550/https://www.motorsport-archive.com/drivers/driver/detail/id/Raymond%20Roche motorsport-archive.com, ''Raymond Roche''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.ducati.com/ww/en/heritage/characters/raymond-roche ducati.com, ''Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/riders/raymond_roche/ global.yamaha-motor.com, ''Raymond Roche''], pristupljeno 28. studenog 2024. * {{en icon}} [https://www.cuoredesmo.com/raymond-roche-the-first-ducati-knight/ cuoredesmo.com, ''Raymond Roche: the First Ducati Knight''], objavljeno 2. srpnja 2020., pristupljeno 28. studenog 2024. * {{it icon}} [https://www.motosprint.it/news/rubriche/che-fine-ha-fatto/2021/07/10-4479517/che_fine_ha_fatto_raymond_roche motosprint.it, ''Che fine ha fatto: Raymond Roche''], objavljeno 10. srpnaj 2021., pristupljeno 28. studenog 2024. * {{deu icon}} [https://www.speedweek.com/sbk/news/188327/Der-dritte-SBK-Weltmeister-Raymond-Roche-ist-65.html speedweek.com, ''Der dritte SBK-Weltmeister: Raymond Roche ist 65''], objavljeno 21. veljače 2022., pristupljeno 28. studenog 2024. * {{it icon}} [https://www.motosprint.it/news/sbk/superbike/2023/02/07-6093661/ducati_story_raymond_roche_e_il_trionfo_in_sbk_nel_1990 motosprint.it, ''Ducati Story: Raymond Roche e il trionfo in SBK nel 1990''], objavljeno 7. veljače 2023., pristupljeno 28. studenog 2024. * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/M%20PILOTES/EUR%20R.htm racingmemo.free.fr, ''Les Pilotes des Championnats et Coupes d'Europe / 50-80cc, 125cc, 250cc, 500cc, Supermono, Supersport, Superbike, Superstock, Womens Cup. / R''], pristupljeno 28. studenog 2024. {{izvori}} </small> {{Prvaci Superbike svjetskog prvenstva}} {{mrva-biog-motociklist}} {{GLAVNIRASPORED:Roche, Raymond}} [[Kategorija:Francuski športski motociklisti]] 4wb3rnry05aedi2fnl8k69l6sip7ema Prijevoj Maloja 0 775430 7573573 7279734 2026-08-10T13:57:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573573 wikitext text/x-wiki {{Infookvir prijevoj | ime = Prijevoj Maloja | izvorno ime = {{Tal.|Passo del Maloja}}, {{Njem.|Malojapass}} | drugo ime = | etimologija = | slika = Malojapass Böhringer 2018.jpg | opis slike = Cesta kroz prijevoj 2018. | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = {{CSS image crop | Image = 1276_Val_Bregaglia.jpg | bSize = 3000 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 675 | oLeft = 2150 | Location = center | Description = | Link = | Alt = }} | zemljovid_opis = Zemljovid: Naselje i prijevoj Maloja | koordinate = {{coord|46|24|N|09|42|E|region:CH_type:pass|display=inline,title}} | smještaj = | dio gorja = [[Alpe]] | planina = | dz = ŠVI | najbliži gradovi = | povezuje = {{Z|ŠVI}} [[Engadin]] s {{Z|ŠVI}} dolinom [[Val Bregaglia]] i {{Z|ITA}} [[Chiavenna|Chiavennom]] | razdvaja = | visina = 1815 | promet = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Švicarska#Alpe | smjer = ne<!-- n,e, ne, se --> | pushpin_label = Maloja | pushpin_label_position = }} [[Datoteka:Malojajoch.jpg|mini|lijevo|300px|Cesta prijevoja Maloja]] '''Prijevoj Maloja''' ({{Tal.|Passo del Maloja}}, {{Njem.|Malojapass}}) (1815 m n.v.) je visoki [[planinski prijevoj]] u [[Švicarske Alpe|švicarskim Alpama]] u [[Švicarski kantoni|kantonu]] [[Graubünden]], koji povezuje [[Engadin]] s dolinom [[Val Bregaglia]], još uvijek u Švicarskoj i [[Chiavenna|Chiavennom]] u [[Italija|Italiji]]. Označava razdjelnicu između sliva [[Popis pritoka Dunava|Dunava]] i [[Pad|Poa]]. Jezero [[Lägh da Bitabergh]] je blizu prijevoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Malojapass|url=https://www.engadin.ch/en/sightseeing/malojapass/|website=www.engadin.ch|access-date=8. prosinca 2024.|archive-date=5. lipnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200605133959/https://www.engadin.ch/en/sightseeing/malojapass/|url-status=dead}}</ref> {{clear|left}} == Promet == Cesta od Chiavenne do Silvaplane s udaljenostima i nadmorskom visinom : * 0&nbsp;km [[Chiavenna]] 333 m * 10&nbsp;km [[Castasegna]] (talijansko-švicarska granica) 696 m * 13&nbsp;km Promontogno 802 m * 16&nbsp;km [[Stampa]] 994 m * 18&nbsp;km [[Borgonovo (Švicarska)|Borgonovo]]{{Newdsm}} 1029 m * 19&nbsp;km [[Vicosoprano]]{{Newdsm}} 1065 m * 27&nbsp;km [[Casaccia (Graubünden)|Casaccia]] 1458 m * 32&nbsp;km Prijevoj Maloja 1815 m * 33&nbsp;km [[Maloja (naselje)|Maloja]] 1809 m * 40&nbsp;km [[Sils im Engadin/Segl]] 1798 m * 44&nbsp;km [[Silvaplana]] 1802 m Prijevoj Maloja otvoren je zimi. Međutim, nakon obilnih snježnih oborina cesta može biti zatvorena na nekoliko sati ili cijeli dan. Čak i ako je otvorena, cesta može biti prekrivena snijegom zbog čega su gume za snijeg/zimske gume ili lanci neophodni. Najniža točka stupca i najniža točka na razdjelnici između bazena [[Inn (rijeka)|Inna]] i [[Pad|Poa]] u Švicarskoj nalazi se na nadmorskoj visini od 1812 m. == Povezani članci == * [[Engadinska linija]], geološka struktura * [[Dodatak:Popis planinskih prijevoja u Švicarskoj|Popis planinskih prijevoja u Švicarskoj]] * [[Maloja (vjetar)]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://uk.eurosport.yahoo.com/090515/59/1dixs.html Cyclists descend the pass on the seventh stage of the 92nd Giro d'Italia] [[Kategorija:Planinski prijevoji u Švicarskoj|Maloja]] dz7dcjon79lk0hosbwjub8m4hmbdu8m Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1183 0 776292 7573923 7094697 2026-08-11T02:47:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573923 wikitext text/x-wiki {{Infobox UN resolution |number = 1183 |organ = SC |date = 15. srpnja |year = 1998. |meeting = 3907 |code = S/RES/1183 |document = https://undocs.org/S/RES/1183(1998) |for = 15 |abstention = 0 |against = 0 |subject = [[Prevlaka]], [[Hrvatska]] |result = Usvojena |image = Prevlaka by Klackalica.JPG |caption = Poluotok Prevlaka }} '''Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1183''', jednoglasno usvojenom [[15. srpnja]] [[1998.]], nakon podsjećanja na prethodne rezolucije o [[Hrvatska|Hrvatskoj]], uključujući rezolucije [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 779|779]] (1992.), [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 981|981]] (1995.) i [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1147|1147]] (1998.), Vijeće je ovlastilo [[Promatračka misija Ujedinjenih naroda na Prevlaci|Promatračku misiju Ujedinjenih naroda na Prevlaci]] (UNMOP) nastaviti praćenje [[Demilitarizacija|demilitarizacije]] na području poluotoka [[Prevlaka|Prevlake]] u Hrvatskoj do 15. siječnja 1999.<ref>{{Citiranje novina|date=15 July 1998|title=Council authorises United Nations military observers to continue monitoring Prevlaka peninsula demilitarisation zone until 15 January 1999|publisher=United Nations|url=https://www.un.org/News/Press/docs/1998/19980715.sc6549.html}}</ref> Glavni tajnik [[Kofi Annan]] izvijestio je o pozitivnom razvoju situacije.<ref>{{Citiranje weba|last=Annan|first=Kofi|date=26 June 1998|title=Report of the Secretary-General on the United Nations Mission in Prevakla|url=https://undocs.org/S/1998/578|publisher=United Nations}}</ref> I Savezna Republika Jugoslavija ([[Srbija i Crna Gora]]) i Hrvatska dale su prijedloge i inicijative za rješavanje spora. Postojala su dugotrajna kršenja režima demilitarizacije u vezi s aktivnostima [[Razminiranje|razminiranja]] i ograničenja [[Sloboda kretanja|slobode kretanja]] osoblja Ujedinjenih naroda, stoga je bila potrebna stalna nazočnost promatrača. Strane su pozvane da u potpunosti provedu sporazum o normalizaciji međusobnih odnosa, prestanu s kršenjem režima demilitarizacije, smanje napetosti i osiguraju slobodu kretanja promatračima Ujedinjenih naroda.<ref>{{Citiranje novina|year=1998|title=Former Yugoslavia – UN missions|work=[[UN Chronicle]]|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1309/is_3_35/ai_54259335/|access-date=26. prosinca 2024.|archive-date=29. rujna 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040929065857/http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m1309/is_3_35/ai_54259335|url-status=dead}}</ref> Od glavnog tajnika zatraženo je da do 15. listopada 1998. izvijesti Vijeće o stanju u pogledu napretka prema mirnom rješenju spora između Hrvatske i Srbije i Crne Gore. Konačno, Stabilizacijske snage, ovlaštene Rezolucijom [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1088|1088]] (1996.) i proširene Rezolucijom [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1174|1174]] (1998.), morale su surađivati s UNMOP-om. == Povezani članci == * {{R VS UN/100}} (1997. – 1998.) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikisourcelang-inline|en|United Nations Security Council Resolution 1183}} * [https://undocs.org/S/RES/1183(1998) Text of the Resolution at undocs.org] {{Rezolucije UN-a/exYU}} [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda povezane s Prevlakom| 1183]] [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1998.| 1183]] q8qfq7k09hn9pqcpxog8k735ioiycl8 Romanis Pontificibus 0 777724 7573959 7460880 2026-08-11T06:04:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573959 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} '''''Romanis Pontificibus''''' jest [[Papinska bula|papinski dekret]] koji je 6. lipnja 1975. izdao [[papa]] [[Pavao VI.]] u vezi [[Hercegovački slučaj|„hercegovačkog slučaja”]]: [[Hercegovačka franjevačka provincija|hercegovački franjevci]] preuzeli su upravu nad mjesnim [[župa]]ma i odbili ih predati [[biskup]]u i svećenicima, unatoč franjevačkom zavjetu poslušnosti. Dekret određuje mjerodavne nadležnosti franjevaca i dijecezanskog klera.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=18. kolovoza 2018.|naslov=DEKRET ROMANIS PONTIFICIBUS|url=https://md-tm.biskupija-mostar.ba/clanci/dekret-romanis-pontificibus|url-status=dead|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=27. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250427221307/https://md-tm.biskupija-mostar.ba/clanci/dekret-romanis-pontificibus}}</ref> == Povijest == U srpnju 1881. godine papa [[Lav XIII.]] apostolskom je konstitucijom ''[[Ex hac augusta]]'' uspostavio Vrhbosansku crkvenu pokrajinu, koja je obuhvaćala i [[Hercegovina|Hercegovinu]], te imenovao rezidencijalnog biskupa za [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsku biskupiju]], kojoj je pripojio stari duvanjski naslov. Pavao VI. poziva se na Leov ''Romanos Pontifices'', [[Apostolska konstitucija|apostolsku konstituciju]] iz svibnja 1881. koja je definirala odnos između biskupa i članova redovničkih instituta.<ref>{{Citiranje weba|date=10. prosinca 2006.|naslov=Sarajevo: Predstavljeni prijevod apostolskog pisma "Ex hac augusta" i Kompendij KKC|url=https://ika.hkm.hr/novosti/sarajevo-predstavljeni-prijevod-apostolskog-pisma-ex-hac-augusta-i-kompendij-kkc/|url-status=live|access-date=19. ožujka 2025.|website=ika.hkm.hr|izdavač=[[Informativna katolička agencija]]}}</ref> [[Pavao VI.]] citirao je ''Ad gentes'', dekret [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora]] koji se odnosi na misionarsko djelovanje:<ref>{{Citiranje weba|naslov=Ad gentes|url=https://www.vatican.va/archive/hist_councils/ii_vatican_council/documents/vat-ii_decree_19651207_ad-gentes_en.html|url-status=live|access-date=19. ožujka 2025.|website=vatican.va|izdavač=Sveta Stolica}}</ref><blockquote>''Biskupova je uloga, kao voditelja i središta jedinstva u biskupijskom apostolatu, promicati misionarsko djelovanje, upravljati ga i koordinirati, ali uvijek tako da žar i spontanost onih koji sudjeluju u djelu mogu biti sačuvana i njegovana. Svi misionari, čak i izuzeti redovnici, podložni su njegovoj (biskupovoj) vlasti u raznim djelima koja se odnose na vršenje svetog apostolata.'' </blockquote> Odgovornost je mjesnog ordinarijata brinuti se o upravljanju župama, dok se moderatori redovničkih ustanova potiču da ponude svoju pomoć biskupima, čak i tako da na neko vrijeme preuzmu brigu o župama. == Uvjeti == Nakon savjetovanja sa [[Dikasterij za evangelizaciju|Svetom Kongregacijom za evangelizaciju naroda ili širenje vjere]], papa je odredio da »s obzirom na zasluge koje su Manja braća Hercegovačke provincije osigurala za sebe, Sveta Stolica prihvaća da se uzme kao opće pravilo da polovica vjernika Mostarsko-duvanjske biskupije ostane pod pastoralnom skrbi istom redovništvu, a druga polovica povjerava dijecezanskom kleru.«<ref name=HA>{{Citiranje knjige|prezime=Perić|ime=Marko|naslov=Hercegovačka afera|izdavač=Biskupski ordinarijat Mostar|godina=2002|mjesto=Mostar}}</ref>{{is|529-533}} Pastoralna skrb za župe u Izbičnu, Klobuku i Kongori povjerena je franjevcima Hercegovačke provincije, ali su oni bili dužni dijecezanskom kleru predati župe Blagaj, Jablanica, Ploče i Nevesinje. Za ostale župe napravljeni su dodatni dogovori.<ref name=HA/>{{is|533}} Kako bi se olakšao prijelaz, Sveta kongregacija za evangelizaciju naroda ili širenje vjere postavila je za izvršitelje [[Petar Čule|mons. Petar Čule]], mostarsko-duvanjski biskup, [[Koadjutor|biskup koadjutor]] [[Pavao Žanić]] i fra Konstantin Koser, generalni ministar OFM. Također je potvrdila Stephana Lászlóa, biskupa Željeznog, za apostolskog vizitatora u Hercegovini, uz asistenciju Vladimira Vlašića, rektora Međubiskupijskog malog sjemeništa u Zagrebu.<ref name=HA/>{{is|536}} Godine 1990. biskup [[Ratko Perić]] požalio se na navodno marijansko [[Međugorski fenomen|ukazanje u Međugorju]], koje je prema njegovim riječima govorilo ljudima da franjevci mogu ostati u Međugorju jer su nevini.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Zovkić|first=Mato|date=2024|title=Razlozi kojima Ratko Perić poriče nadnaravnost međugorskih ukazanja|url=https://hrcak.srce.hr/330754|journal=Vrhbosnensia : Časopis za teološka i međureligijska pitanja|language=hr|volume=28|issue=2|pages=283–287|issn=1512-5513}}</ref>{{Is|285}} Fra Tomislav Vlašić, za kojeg je Perić tvrdio da stoji iza ukazanja, proglašen je krivim za neposluh i nedolično seksualno ponašanje.<ref>{{Citiranje weba|date=26. rujna 2009.|naslov=MEĐUGORSKI FENOMEN: TOMISLAV VLAŠIĆ OTPUŠTEN IZ REDA|url=https://md-tm.biskupija-mostar.ba/clanci/me%C4%91ugorski-fenomen-tomislav-vla%C5%A1i%C4%87-otpu%C5%A1ten-iz-reda|url-status=dead|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=14. svibnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250514013253/https://md-tm.biskupija-mostar.ba/clanci/me%C4%91ugorski-fenomen-tomislav-vla%C5%A1i%C4%87-otpu%C5%A1ten-iz-reda}}</ref> == Provedba == U veljači 1999. [[Generalni vikar|generalni vikar]] Reda i biskup Perić susreli su se u Mostaru. Svetu Stolicu zastupao je otpravnik poslova Nuncijature.<ref>{{Citiranje weba|izdavač=KTA BK BiH|naslov=PRIOPĆENJE S XV. REDOVITOGA ZASJEDANJA BK BIH|url=https://www.ktabkbih.net/hr/vijesti/priopenje-s-xv-redovitoga-zasjedanja-bk-bih/1187|access-date=2026-01-07|website=KTA BK BiH|language=hr}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|naslov=The Decree "Romanis Pontificibus" Definitively Implemented|url=https://www.medjugorje.org/romanis1.htm|access-date=2026-01-07|website=medjugorje.org}}</ref> Sedam župa navedenih u dekretu službeno je predano biskupiji, a fratri koji su ih skrbili preraspoređeni su u druge kuće u provinciji počevši od 22. veljače.<ref name=":1" /> Međutim, stranke su primijetile da nije moguće da dijecezanski kler odmah preuzme svoje dužnosti zbog franjevačkih »...činova organiziranog fizičkog otpora, ozbiljne pisane i usmene prijetnje, zauzimanja župnih crkava i kuća, uklanjanja župnih matica i marke.« Nakon tog poteza, franjevci su otpušteni iz OFM i nemaju ovlast ispovjedanja.<ref>{{Citiranje weba|naslov=Priopćenje katoličkoj javnosti o presudi vrhovnoga suda Katoličke Crkve|url=http://cbismo.com/index.php?mod=vijest&vijest=125|url-status=bot: unknown|access-date=19. ožujka 2025.|website=cbismo.com|archive-date=6. ožujka 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306194628/http://cbismo.com/index.php?mod=vijest&vijest=125}}</ref><ref>{{Citiranje weba|naslov=Hercegovački slučaj|url=http://cbismo.com/index.php?menuID=36|url-status=bot: unknown|access-date=19. ožujka 2025.|website=cbismo.com|archive-date=14. siječnja 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160114005817/http://cbismo.com/index.php?menuID=36}}</ref> Da bi osigurao nastavak pastorala u međuvremenu, biskup je upućivao župnike privremeno u druge župe na tom području ili je privremeno premjestio lokacije župa.{{Ni}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://md-tm.biskupija-mostar.ba/clanci/dekret-romanis-pontificibus Prijepis na hrvatskom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250427221307/https://md-tm.biskupija-mostar.ba/clanci/dekret-romanis-pontificibus |date=27. travnja 2025. }} {{Međugorski fenomen}} [[Kategorija:Dokumenti Rimokatoličke Crkve]] [[Kategorija:Pavao VI.]] [[Kategorija:Mostarsko-duvanjska biskupija]] t6ye48ueb8u5q5wno1bldvbkaztj5aj Rock&Off 0 777763 7573941 7116973 2026-08-11T05:01:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573941 wikitext text/x-wiki '''Rock&Off''' [[hrvatska]] je nezavisna [[glazba|glazbena]] nagrada koju od [[2019.]] godine dodjeljuje stručno tijelo sastavljeno od glazbenih [[novinar]]a. Pokrenuta na inicijativu [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]], ova nagrada nastoji afirmirati i vrednovati alternativnu glazbenu scenu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Organizaciju provodi [[Unison]] (Hrvatski glazbeni savez) u koprodukciji s KD Tvornicom kulture.<ref>[https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/zvjezdarnica/2025/01/29/chui-dunije-idem-jonathan-672079/ Chui, Dunije, IDEM, Jonathan...] glas-slavonije.hr Preuzeto 29. siječnja 2025.</ref> Stručno glasačko tijelo čini 90 glazbenih novinara iz 40 različitih medijskih kuća, uključujući: portale, [[novine|tiskovine]], televizijske i [[radijska postaja|radijske postaje]]. Za nagrade mogu konkurirati [[hrvat]]ski državljani ili [[umjetnici]] kojima je [[Hrvatska]] matična zemlja umjetničkog djelovanja. Kvalifikacijski kriteriji obuhvaćaju legalno objavljena izdanja dostupna u fizičkom ili digitalnom obliku, profesionalnog [[standard]]a i kvalitete. Nagrade se dodjeljuju u devet kategorija<ref>[https://www.rockoff.hr/rock-off/kategorije-nagrade 9 kategorija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250215025536/https://rockoff.hr/rock-off/kategorije-nagrade |date=15. veljače 2025. }} rockoff.hr Preuzeto 29. siječnja 2025.</ref>: *Album godine (minimalno sedam skladbi ili 35 minuta programa) *Pjesma godine (najbolja skladba objavljena u izbornom razdoblju) *Veliki prasak godine (nagrada za nove izvođače) *Koncertni izvođač godine *Rock&Off izvođač godine (kategorija za [[rock]] žanr i njegove podvrste) *Pop&Off izvođač godine (alternativni pop i srodni žanrovi) *Rap&Off izvođač godine ([[hip-hop]] i njegove varijacije) *Jazz&Off izvođač godine ([[jazz]] i srodni žanrovi) *[[Iskon]]ova nagrada publike<ref>[https://www.muzika.hr/rockoff-2025-odaberi-svog-favorita-i-osvoji-nagrade/ Rock&Off 2025] muzika.hr Preuzeto 29. siječnja 2025.</ref> (posebna kategorija gdje publika bira pobjednika) Proces nominacija započinje [[1. prosinca]] svake godine, kada stručna komisija definira kategorije na temelju pristiglih prijedloga. Za održavanje pojedine kategorije potrebno je minimalno pet različitih [[nominacija]]. Dodjela nagrada tradicionalno se održava u zagrebačkoj Tvornici kulture, uz nastupe nominiranih izvođača i posebnih gostiju. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske glazbene nagrade]] 25ebieqrdhhxg03s2zf0dskwgr62jtk Protumasonstvo 0 777954 7573619 7470217 2026-08-10T15:54:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573619 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Les Mystères de la franc-maçonnerie dévoilés par Léo Taxil.jpg|mini|200px|[[Plakat]] iz 1896. koji reklamira rad [[Leo Taxil|Lea Taxila]], na kojem je prikazana inačica [[Bafomet]]a od [[Eliphas Levi|Eliphsa Levija]].]] '''Protumasonstvo''', također i '''antimasonstvo''' kao i '''antimasonerija''', označava [[Kritika|kritiku]], protivljenje i [[neprijateljstvo]] prema [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]] i njegovim članovima. Tijekom povijesti, ovo protivljenje dolazilo je iz različitih izvora, ali najčešće je bilo povezano s [[Katolička Crkva|Katoličkom crkvom]], koja je od [[1738.]] godine, počevši s [[Papinska bula|papinskom bulom]] ''[[In eminenti Apostolatus Specula]]'', više puta osudila slobodno zidarstvo kao organizaciju nespojivu s kršćanskim učenjem. Kritike i osude slobodnog zidarstva bile su raznolike, ovisno o društvenom i povijesnom kontekstu, a njihova rasprostranjenost varirala je među različitim društvenim slojevima i religijskim skupinama. Kao društveni fenomen, protumasonstvo ima duboke povijesne korijene i razvijalo se kroz različite povijesne epohe, uglavnom u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]]. Antimasonski politički pokreti i publikacije često su prikazivali slobodno zidarstvo kao [[Tajna društva|tajno društvo]] umiješanu u političke zavjere, potičući tako teorije o "[[Masonske teorije urota|masonskoj uroti]]". Tijekom stoljeća, neprijateljstvo prema slobodnom zidarstvu hranjeno je raznim spekulativnim interpretacijama, poput tvrdnji da slobodni zidari infiltriraju političku i pravosudnu vlast, da [[visoki masonski stupnjevi]] nose skrivenu moć, te da [[Simbolika slobodnog zidarstva|masonski simboli]] prožimaju svakodnevni život kao znak njihove prikrivene dominacije. S racionalnijeg gledišta, orotumasonstvo se može promatrati i kao otpor [[Progresivizam|progresivnim]] i [[Liberalizam|liberalnim]] idejama koje potječu iz doba [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], s obzirom na to da su neki od najistaknutijih filozofa tog razdoblja bili povezani s [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama slobodnih zidara]]. Razvoju antimasonske doktrine značajno je doprinijela knjiga francuskog svećenika [[Augustin Barruel|Augustina Barruela]], koji je tvrdio da je [[Francuska revolucija]] [[Teorije masonske urote u Francuskoj revoluciji|rezultat masonske urote]]. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] protumasonstvo se snažno razvilo unutar ultramontanističkih katoličkih krugova i među misliocima [[Kontrarevolucija|kontrarevolucionarnog]] pokreta. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] slobodno zidarstvo bilo je meta napada s obje strane [[Politički spektar|političkog spektra]]. [[Komunistička internacionala]] smatrala je slobodno zidarstvo kontrarevolucionarnom i zabranila svojim članovima sudjelovanje u njoj, dok je [[krajnja desnica]] slobodne zidare povezala s [[Antisemitizam|antisemitskim]] optužbama o "[[Judeomasonska urota|judeomasonskoj uroti]]", šireći tvrdnje o navodnim zajedničkim interesima tih skupina. [[Diktatura|Diktatorski]] režimi diljem svijeta, a posebno oni tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], provodili su najteže progone slobodnih zidara. U [[Treći Reich|nacističkoj Njemačkoj]], [[Talijanska Socijalna Republika|fašističkoj Italiji]] i drugim autoritarnim državama slobodni zidari su često bili targetirani kao neprijatelji režima, pri čemu su lože bile raspuštene, a članovi zatvarani i progonjeni. == Terminologija == [[Datoteka:Againstsquare compasses.svg|mini|160px|Neslužbeni simbol protumasonstva. Prikaz najprepoznatljivijeg simbola slobodnog zidarstva, [[Kutnik i šestar|kutnika i šestara]], sa zabranom.]] Pojam "protumasonstvo", odnosno "antimasonstvo", [[Etimologija|etimološki]] potječe iz sastavnica "masonstvo", koji je preuzet iz engleskog izraza ''freemason'' (''free'' – "slobodan" i ''mason'' – "zidar"), te prefiksa "protu" koji označava onoga koji se protivi,<ref>{{Citiranje weba|title="protu-" ''Hrvatski jezični portal''|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dl5gWBU%3D|access-date=2025-02-17|website=hjp.znanje.hr}}</ref> kao i prefiksa "anti", koji dolazi iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog jezika]] i znači "koji je aktivno protivan".<ref>{{Citiranje weba|title="anti-" ''Hrvatski jezični portal''|url=https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVxvWg%3D%3D|access-date=2025-02-17|website=hjp.znanje.hr}}</ref> Podrijetlo imenice "masonstvo" može se povezati s [[Starofranački jezik|franačkom]] riječi ''makôn'' ("graditi, izrađivati", otkuda i engleski ''make'') ili [[Germani|germanskim]] izrazom ''makôn'' ("pripremiti glinu za gradnju"), dok sufiks "-stvo" označava [[Ideologija|ideološki koncept]]. Pojam "protumasonstvo" i njegovi izvedeni oblici pojavljuju se početkom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u [[Kraljevina Pruska|Njemačkoj]], iako su stvarne pojave koje opisuje starijeg datuma. Jedan od najranijih zabilježenih primjera upotrebe pojma dolazi iz Protumasonskih društava ([[njem.]] ''Antimaßonische Societäten''), udruga osnovanih oko [[1740.]] godine u [[Hamburg]]u, [[Oberhausen]]u i [[Kopenhagen]]u. [[Danski kralj]] Kristijan VI. u početku je podržavao ova društva, no čini se da njihovo širenje nije bilo značajno.<ref name=":3">{{Citiranje knjige|title=Dictionnaire de la franc-maçonnerie|last=Ligou|first=Daniel|publisher=Presses universitaires de France|year=2017|isbn=2-13-055094-0|location=Paris|pages=60|edition=5|language=fr}}</ref> Francuski povjesničar Michel Jarrige definira protumasonstvo, iliti antimasonstvo, kao "duhovni koncept koji proizlazi iz osjećaja i stava [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] prema [[Slobodno zidarstvo|slobodnim zidarima]]", dok antimasonerija označava "strukture stvorene s ciljem posvećenog i organiziranog bavljenja antimasonstvom". Nadalje, objašnjava: "Antimasonerija se razvija kroz udruge aktivista koje provode teorije antimasonstva. Drugim riječima, antimasonerija je organizirano antimasonstvo."<ref name=":0">{{Citiranje knjige|title=L'antimaçonnerie en France à la Belle époque : Personnalités, mentalités, structures et modes d'action des organisations antimaçonniques|last=Jarrige|first=Michel|publisher=Archè|year=2006.|isbn=978-2-8251-0146-9|location=Pariz|pages=|collaboration=uvod Émile Poulat, predgovor André Combes, pogovor Jacqueline Lalouette|volume=IV.|language=fr}}</ref> U [[21. stoljeće|21. stoljeću]], engleski stručnjak za slobodno zidarstvo Robert Cooper primjećuje da neprijateljstvo prema slobodnim zidarima postaje sve uobičajenije te da mnogi ljudi više mrze same slobodne zidare nego što kritiziraju slobodno zidarstvo kao pokret. Zbog toga preporučuje korištenje pojma "masonofobija", koji se oslanja na starogrčki sufiks ''phóbos'' ("strah, užas"), umjesto "protumasonstvo".<ref>{{Citiranje weba|title=Povijest masonofobije: Što znači obrnuti crveni trokut?|url=https://express.24sata.hr/kultura/povijest-masonofobije-sto-znaci-obrnuti-crveni-trokut-27723|access-date=2025-02-17|last=Pavešković|first=Antun|date=2023-10-19|website=express.24sata.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Cracking the Freemason's Code: The Interwiew with Robert Cooper|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/freemasons_code.html#interview|access-date=2025-02-17|last=Gazzo|first=Bruno V.|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref> S druge strane, belgijski novinar Jiri Pragman predlaže umjesto tog hibridnog izraza korištenje riječi "latomofobija",<ref>{{Citiranje knjige|title=L' antimaçonnisme actuel|last=Pragman|first=Jiri|publisher=Télélivre|year=2014.|isbn=9782930331102|pages=17|url=https://books.google.hr/books/about/L_antima%C3%A7onnisme_actuel.html?id=E64x0AEACAAJ&redir_esc=y|collaboration=predgovor Éric Giacometti|language=fr}}</ref> koja dolazi iz dva grčka pojma: ''latomos''{{efn|Riječ λάτομος (latinizirana kao latomus), nastala je od korijena λας, kamen, i τέμνω, rezati. Odakle dolazi i ime slavnih ''Latomija'' tiranina [[Dionizije I. Sirakuški|Dionizija Sirakuškog]].}} (što označava [[Kamenorezac|kamenoresca]] ili [[Klesarstvo|klesara]]) i ''phobos'' ([[strah]]). Ovaj izraz izravno upućuje na operativne korijene slobodnog zidarstva i [[Fobija|fobiju]] povezanu s njim. Iz istog korijena nastaju i izvedenice "latomofagija" (u prenesenom značenju "proždiranje zidara") te pridjev "latomofagičan". Drugi autori preferiraju izraz "novo antimasonstvo", kojim opisuju suvremene ideološke pokrete usmjerene protiv slobodnog zidarstva.<ref>{{Citiranje knjige|title=L' antimaçonnisme actuel|last=Pragman|first=Jiri|publisher=Télélivre|year=2014.|isbn=9782930331102|pages=162|url=https://books.google.hr/books/about/L_antima%C3%A7onnisme_actuel.html?id=E64x0AEACAAJ&redir_esc=y|collaboration=predgovor Éric Giacometti|language=fr}}</ref> == Početci protumasonstva u 18. stoljeću == === Prvo protumasonstvo === Kada se slobodno zidarstvo proširilo u [[Kraljevina Francuska|Francuskoj]] 1720-ih godina, postalo je metom napada, ponajprije iz naroda.<ref name=":0"/> [[Glasina|Glasine]] i [[trač]]evi poticali su taj rani oblik protumasonstva, koji povjesničari{{efn|Francuski povijesničari Jacques Lemaire i Jérôme Rousse-Lacordaire posebno koriste ovu kvalifikaciju}} nazivaju "prvim protumasonstvom". Strah od [[Tajna društva|tajnovitosti]] potaknuo je [[neprijateljstvo]] u vremenu kada nije postojala sloboda udruživanja. [[Loža (slobodno zidarstvo)|Lože slobodnih zidara]], koje su okupljale svoje članove u određene večeri, izazvale su sumnju u javnosti i bile predmet brojnih nagađanja. Optuživani za [[Alkoholizam|pijanstvo]], [[homoseksualnost]] i "sodomijski grijeh", slobodni zidari su izazivali nepovjerenje. Stoga je prva polovica [[18. stoljeće|18. stoljeća]] obilovala [[pamflet]]ima, [[satira]]ma i [[dijatriba]]ma usmjerenima protiv slobodnog zidarstva.<ref name=":1">{{Citiranje knjige|title=Les courants antimaçonniques hier et aujourd'hui|last=Lemaire|first=Jacques|publisher=Izdanja Sveučilišta u Bruxellesu|year=1993.|isbn=978-2-8004-1075-3|pages=|url=https://www.editions-ulb.be/en/book/?GCOI=74530100079830|editor-last=Dierkens|editor-first=Alain|language=fr}}</ref> === Počeci protumasonske ideologije === [[Datoteka:L Ordre de Francs Macons Trahi et le secret des mopses révélé img01.jpg|mini|120px|''Red slobodnih zidara je izdan i Mopsesova tajna otkrivena'', djelo abbéa Gabriel-Louisa Péraua iz 1744.]] [[Datoteka:Les francs-maçons écrasés Tavernol.jpg|mini|250px|Djelo Louisa Travernola, ''Slobodni zidari slomljeni'', objavljeno 1747.]] Razvoj protumasonske ideologije odvijao se kroz bogatu literaturu. Godine [[1745.]] i [[1748.]] objavljeno je čak pet knjiga o slobodnom zidarstvu. Prije [[1738.]] interes za slobodno zidarstvo bio je slab. Godine [[1730.]] u [[London]]u je objavljena knjiga ''Raskrinkana masonerija'' ([[engl.]] ''Masonry Dissected''), zbirka [[Slobodnozidarski obred|obreda]] [[Simbolički stupnjevi|prva tri stupnja]] slobodnog zidarstva. Autor Samuel Prichard, bivši slobodni zidar i gorljivi protivnik slobodnog zidarstva, tvrdio je da je riječ o [[Prijevara|prijevari]]. Svoju knjigu napisao je s ciljem razotkrivanja tajni slobodnog zidarstva i njihove diskreditacije.<ref>{{Citiranje knjige|title=Masonry Dissected: Being a Universal and Genuine Description of All Its Branches from the Original to this Present Time. As it is Deliver'd in the Constituted Regular Lodges ...|last=Prichard|first=Samuel|publisher=J. Wilford|year=1730.|url=https://books.google.hr/books/about/Masonry_Dissected.html?id=AcJ8OU09lp4C&redir_esc=y|language=en}}</ref> Godine [[1738.]] objavljena je ''Recepcija slobodnog zidara'' ([[Francuski jezik|fran.]] ''La Réception d’un Frey-Maçon''), prvo otkrivanje [[Tajna (slobodno zidarstvo)|"tajni" slobodnih zidara]] na francuskom jeziku. Autor tog djela bio je René Hérault, pariški glavni policijski inspektor, koji je aktivno sudjelovao u antimasonskoj kampanji. Francuski povjesničar Jacques Lemaire smatra da je njegov pristup bio usmjeren na "ismijavanje loža kroz njihovo prikazivanje kao besmislenih i smiješnih organizacija".<ref name=":1"/> Između [[1738.]] i [[1751.]] objavljeno je tridesetak djela koja su oblikovala početke protumasonstva u Francuskoj. Ta su djela bila raznolika i mogla su se podijeliti u tri kategorije: [[Književno djelo|književna djela]] – u kojima se slobodno zidarstvo prikazuje kroz dramske ili pripovjedne forme; djela razotkrivanja – objavljena bez namjere nanošenja štete, ali usmjerena na otkrivanje "tajni" slobodnog zidarstva te pamfleti – pogotovo od [[1743.]] nadalje, koji su često bili povezani s crkvenim napadima na slobodno zidarstvo. Književna djela ponekad su pisali i sami slobodni zidari.<ref name=":1"/> Tako primjerice švicarski pisac Pierre Clément u svojoj drami ''Slobodni zidari''{{efn|Predstava ''Slobodni zidari'' (''Les Fri-Maçons'') prikazuje mladu ženu, Lucile, znatiželjnu da sazna tajnu slobodnih zidara. Budući da njezin udvarač, Clitandre, mora biti primljen u bratstvo, mlada mu žena obeća da će mu dati ruku ako pristane otkriti joj misterije koje će ondje otkriti.}} ne napada slobodno zidarstvo. S druge strane, anonimna komedija ''Slobodni zidar Harlekin''{{efn|Naziv na francuskom: ''Arlequin franc-maçon''}} sadrži dvije scene u kojima se lože prikazuju kao organizacije koje "sklapaju pakt s [[vrag]]om".<ref>{{Citiranje knjige|title=Arlequin franc-maçon: comédie inédite en 2 actes, représentée au XVIIIe siècle chez le sieur Nicolet, suivie d'une étude sur Les francs-maçons au théâtre|last=Lantoine|first=Albert|year=1919.|url=https://books.google.hr/books/about/Arlequin_franc_ma%C3%A7on.html?id=kfxDAQAAMAAJ&redir_esc=y|language=fr}}</ref> Međutim, autori su prvenstveno koristili popularnu fascinaciju tajnama kako bi pridobili čitateljsku publiku.<ref name=":2">{{Citiranje knjige|title=L'antimaçonnisme. Aspects généraux (1738-1998)|last=Lemaire|first=Jacques|publisher=EDIMAF|year=1998.|isbn=978-2-903846-42-8|location=Pariz|url=https://www.decitre.fr/livres/l-antimaconnisme-9782903846428.html?srsltid=AfmBOopQKOJcycvtqj1uvcEhFsxgx_lP9sI-cTb3GbMGtEigL69NT0pk|language=fr}}</ref> U prvoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] pojavila su se i djela koja su tvrdila da razotkrivaju masonske tajne, ali su zapravo bila [[fikcija]]. Među njima se ističe ''Slobodno zidarstvo ili Otkrivanje misterija slobodnih zidara po Madam ***''{{efn|Naziv na francuskom: ''La Franc-Maçonne ou Révélation des mystères des Francs-Maçons par Madame de ***''<ref>{{Citiranje knjige|title=La Franc-maçonne ou Revelation des mysteres des francs-maçons. Par Madame***|year=1744.|location=Bruxelles|url=https://books.google.hr/books/about/La_Franc_ma%C3%A7onne_ou_Revelation_des_myst.html?id=smd_swEACAAJ&redir_esc=y}}</ref>}}, jedna od prvih knjiga koja je otvoreno izražavala neprijateljstvo prema slobodnim zidarima. Predstavlja ložu kao politički projekt<ref name=":1"/> s ciljem stvaranja "egalitarne zajednice zajedničkih dobara". Drugo značajno djelo, ''Tajna slobodnih zidara u potpunosti otkrivena jednoj sedamnaestogodišnjoj dami'',{{efn|Naziv djela na francuskom: ''Le Secret des francs-maçons entierement découvert à une jeune Dame de dix-sept ans''. Djelo je objavljeno 1748. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Le secret des francs-maçons entierement découvert à une jeune dame de dix-sept ans|url=https://www.eyrolles.com/Loisirs/Livre/le-secret-des-francs-macons-entierement-decouvert-a-une-jeune-dame-de-dix-sept-ans-9782329635576/|access-date=2025-02-17|website=eyrolles.com|language=fr}}</ref>}} bilo je burleskno i izrugivalo se slobodnom zidarstvu.<ref name=":2"/> S vremenom su antimasonski pamfleti preplavili književnu scenu. Prvi ozbiljni napadi na slobodno zidarstvo pojavili su se [[1744.]] godine s knjigama ''Pustošenje modernih izvođača Jeruzalemskog hrama'' autora Louisa Travenola<ref>{{Citiranje knjige|title=La desolation des entrepreneurs modernes du temple de Jerusalem: ou, Nouveau catechisme des francs-maçons|last=Travenol|first=Louis|publisher=Chez Pierre Mortier|year=1744.|url=https://books.google.hr/books/about/La_desolation_des_entrepreneurs_modernes.html?id=P4ArAQAAMAAJ&redir_esc=y|language=fr}}</ref> i ''Red slobodnih zidara je izdan i Mopsesova tajna otkrivena'' od abbéa Gabriel-Louisa Péraua.<ref>{{Citiranje knjige|title=L'ordre des francs-maçons trahi et le Secret des Mopses révélé|last=Pérau|first=Gabriel-Louis|year=1745.|url=https://books.google.fr/books?id=1xRBAAAAcAAJ&hl=fr&source=gbs_navlinks_s|language=fr}}</ref> Oba autora tvrdila su da su infiltrirali [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] i prikazali ih kao centre "svečanih [[orgija]]" i "[[Praznovjerje|praznovjernih]] [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituala]]". Travenol, vođen [[Nacionalizam|nacionalističkim]] motivima, vidio je slobodno zidarstvo kao oblik [[Anglofilija|anglofilije]], što je smatrao prijetnjom Francuskoj.<ref name=":1"/> Njegovo drugo djelo, ''Slobodni zidari slomljeni'' (1747.),<ref>{{Citiranje knjige|title=Les francs-maçons ecrasés|year=1747.|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_francs_ma%C3%A7ons_ecras%C3%A9s/9MN_S_5hCz4C?hl=fr&gbpv=0|language=fr}}</ref> smatra se početkom filozofskog protumasonstva u književnosti. Djelo je inspirirano ultramontanskim katoličkim krugovima i tvrdi da slobodni zidari služe vragu. Slobodno zidarstvo se u njemu povezuje s [[Hedonizam|hedonizmom]], [[epikurejstvo]]m i religijskom tolerancijom, što autor smatra prijetnjom [[Kršćanska Crkva|Kršćanskoj Crkvi]].<ref name=":2"/> Knjiga ''Pismo i savjetovanje o Društvu slobodnih zidara''{{efn|Naziv djela na francuskom: ''Lettre et consultation sur la Societé des Franc-Maçons''<ref>{{Citiranje knjige|title=Lettre et consultation sur la Societé des Franc-Maçons|year=1748.|url=https://www.google.hr/books/edition/Lettre_et_consultation_sur_la_Societ%C3%A9_d/QSB0JsCQAQkC?hl=hr&gbpv=0|language=fr}}</ref>}} sintetizira glavne teme antimasonske literature i po prvi put optužuje slobodne zidare za "urotu protiv monarhije". Iako je u početku protumasonstvo bio difuzan i ograničen na pučke slojeve, od [[1738.]] godine [[Katolička Crkva]] formalizira ga kroz niz tekstova koji kombiniraju stvarnost i fikciju, šireći ih u svim društvenim sferama pod svojim utjecajem.<ref name=":1"/> == Tipologija protumasonstva == Iz razvoja protumasonstva i njegovog ideološkog oblikovanja izdvajaju se dva glavna pravca: religijsko ili doktrinarno protumasonstvo<ref>{{Citiranje knjige|title=La massonaria|last=Introvigne|first=Massimo|publisher=Editrice Elledici|year=1997.|isbn=9788801009880|pages=54-57|url=https://www.ibs.it/massoneria-libro-massimo-introvigne/e/9788801009880|language=it}}</ref> te političko ili društveno protumasonstvo. === Religijsko protumasonstvo === [[Datoteka:In eminenti Clemens Episcopus.jpg|mini|170px|Objava [[Papinska bula|papinske bule]] ''[[In eminenti Apostolatus Specula]]'' [[Klement XII.|Klementa XII.]] [[1738.]] godine.]] [[Doktrina]]rno protumasonstvo promatra slobodno zidarstvo kao [[Protureligioznost|protu-religiju]], koja u najboljem slučaju zagovara religijski [[relativizam]], a u najgorem filozofiju [[Sotonizam|sotonističke]] naravi. Te dvije ideološke struje često su kroz povijest djelovale zajedno. Postoji i manje raširen "tradicionalno" protumasonstvo, koje slobodnom zidarstvu prvenstveno zamjera iskrivljavanje njegovih izvornih načela.<ref name=":4">{{Citiranje knjige|title=Antimaçonnisme|last=Rousse-Lacordaire|first=Jérôme|publisher=Pardès|year=1998.|isbn=978-2-86714-168-3|edition=2.|language=fr}}</ref> Već 1738. godine, [[Klement XII.|papa Klement XII.]] objavio je [[Papinska bula|bulu]] ''[[In eminenti Apostolatus Specula]]'', kojom je zabranio [[katolici]]ma pristup slobodnom zidarstvu.<ref name=":1"/> U tom trenutku, slobodno zidarstvo se već proširilo Europom, ali crkvena zabrana nije naišla na široko poštovanje. Zbog toga je [[Benedikt XIV.|papa Benedikt XIV.]] [[1751.]] godine ponovio osudu slobodnog zidarstva u buli ''[[Providas Romanorum]]''.<ref>{{Citiranje weba|title=Providas Romanorum on Freemasonry|url=https://freemasonry.bcy.ca/anti-masonry/papal/providas.html|access-date=2025-02-17|last=Benedetto XIV|website=freemasonry.bcy.ca|language=it}}</ref> Glavni razlozi za osudu bili su [[religijski pluralizam]] koji se prakticirao unutar [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] te tajna prisega koju su slobodni zidari polagali, a koju je Crkva smatrala sumnjivom. [[Papinstvo]] je strahovalo da bi tajnovitost [[Slobodnozidarski obred|masonskih obreda]] mogla prikrivati moralnu izopačenost<ref name=":3"/> i širenje [[Krivovjerje|hereze]]. Između 1738. i 1751. u [[Kraljevina Francuska|Francuskoj]] je objavljeno najmanje 31 pravni spis i [[pamflet]] s antimasonskom tematikom. Ti su dokumenti, temeljeni na [[Kanonsko pravo|kanonskom pravu]], bili dostavljeni pravosudnim i crkvenim vlastima, a bavili su se slobodnozidarskim "filozofskim ambicijama" i životom unutar loža – onako kako ih je [[Katolička Crkva]] percipirala. === Političko ili društveno protumasonstvo === Političko protumasonstvo definira se neprijateljstvom prema strukturi slobodnog zidarstva, koje se doživljava kao [[Tajna društva|tajno društvo]] sa skrivenim političkim ciljevima. Njegove glavne optužbe uključuju: [[nepotizam]] i međusobno pogodovanje (slobodni zidari si navodno međusobno pomažu u karijeri i društvenom usponu), infiltraciju u državne institucije, nastojanje da se preuzme vlast na nacionalnoj ili globalnoj razini te [[masonske teorije urota]], prema kojima slobodni zidari teže globalnoj dominaciji. Jedna od glavnih kritika upućena slobodnom zidarstvi bila je da, unatoč zabrani rasprave o politici unutar loža (koja je formalizirana u [[Andersonove Konstitucije|Andersonovim ''Konstitucijama'']]), slobodni zidari u tajnosti kreiraju političke planove i zakone koji služe njihovim interesima.<ref name=":4"/> Tako je već krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] slobodno zidarstvo optuživano za izradu "perfidnih zakona" usmjerenih protiv autoriteta države. Francuski pisac Albert Vigneau tvrdio je da su slobodni zidari sudjelovali u oblikovanju tzv. "izdajničkih zakona",{{efn|Izdajnički zakoni (''lois scélérates'') – [[pejorativ]]an naziv – bili su skup tri zakona koje je donijela [[Treća Francuska Republika]] između 1893. i 1894. godine. Ovi su zakoni ograničili slobodu tiska zajamčenu zakonom iz 1881., a doneseni su kao odgovor na niz bombaških napada i pokušaja atentata koje su izveli anarhisti.}} dok su ih antimasonski teoretičari optuživali za infiltraciju u [[Zakonodavna vlast|zakonodavne]] i administrativne strukture te za širenje masonskih ideala u [[Javno mnijenje|javnom mnijenju]].<ref>{{Citiranje knjige|title=La loge maçonnique révélations d'un ex-franc-maçon|last=Vigneau|first=Albert|publisher=Les Nouvelles Éditions Nationales|year=1935.|isbn=978-2-84880-039-4|location=Pariz|pages=170|url=https://www.google.hr/books/edition/La_loge_ma%C3%A7onnique/j8U7PQAACAAJ?hl=hr|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=L'antimaçonnisme|journal=Franc-maçonnerie magazine|last=Jarrige|first=Michel|volume=8|pages=14-37|year=2011|language=fr}}</ref> Ove su teorije protumasonstva dobile zamah nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], a vrhunac su doživjele [[1797.]] godine objavom djela ''[[Memoari koji će poslužiti povijesti jakobinizma]]'' autora abbéa [[Augustin Barruel|Augustina Barruela]].<ref name=":4"/> U [[20. stoljeće|20. stoljeću]], slobodno zidarstvo suočilo se s [[Totalitarizam|totalitarnim]] režimima, koji su pojačali antimasonsku propagandu i represiju.<ref name=":1"/> Protumasonstvo su provodili [[Komunizam|komunistički režimi]] (koji su brzo i potpuno zabranili slobodnozidarske aktivnosti), [[Fašistička Italija]] (pod [[Benito Mussolini|Mussolinijem]]), [[António de Oliveira Salazar|Salazarov]] [[Portugal]] i [[Francova diktatura|Francova Španjolska]] te [[Treći Reich|Nacistička Njemačka]] (gdje su slobodni zidari tijekom njemačke okupacije bili [[progon]]jeni i zatvarani).<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasons For Dummies|last=Hodapp|first=Christopher|publisher=Wiley|year=2011.|isbn=9781118054642|url=https://www.google.hr/books/edition/Freemasons_For_Dummies/O7m29W5zShQC?hl=hr&gbpv=0|language=en}}</ref> == Religijsko protumasonstvo == === Katolička Crkva === {{multiple image | align = right | header = | image1 = Clement XII.jpg | width1 = 170 | caption1 = Papa [[Klement XII.]], koji je objavio bulu "[[In eminenti Apostolatus Specula]]" 1738. godine. | image2 = Leo XIII.jpg | width2 = 195 | caption2 = Papa [[Lav XIII.]], koji je u travnju 1884. objavio encikliku "[[Humanum genus]]". }} {{glavni|Katolička Crkva i slobodno zidarstvo|Papinski dokumenti protiv slobodnog zidarstva}} Glavna vjerska opozicija slobodnom zidarstvu dolazi iz [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], koja još od njegovih početaka smatra da ono promiče religijski [[relativizam]], odnosno ideju da nijedna religija nije iznad drugih. Prva službena osuda slobodnog zidarstva dogodila se [[1738.]] godine, kada je [[papa]] [[Klement XII.]] objavio [[Papinska bula|bulu]] ''[[In eminenti Apostolatus Specula]]''. [[Popis papa|Njegovi nasljednici]] nastavili su s osudama, uključujući: [[Benedikt XIV.|Benedikta XIV.]] u [[Enciklika|enciklici]] ''[[Providas Romanorum]]'' (1751.), [[Lav XII.|Lava XII.]] u apostolskom pismu ''[[Quo graviora (1825.)|Quo graviora]]'' (1825.), [[Pio VII.|Pija VII.]] u buli ''[[Ecclesiam a Jesu Christo]]'' (1821.), [[Pio IX.|Pija IX.]] u pismu ''[[Multiplices inter]]'' (1865.) i enciklici ''[[Etsi multa luctuosa]]'' (1873.), [[Lav XIII.|Lava XIII.]] u enciklikama ''[[Humanum genus]]'' (1884.) te ''[[Custodi di quella Fede]]'' i ''[[Inimica vis]]'' (1892.).<ref>{{Citiranje weba|title=Catholic Faithful Cannot Join Freemasonry, Vatican Reaffirms|url=https://www.ewtnvatican.com/articles/catholic-faithful-cannot-join-freemasonry-vatican-reaffirms-1857|access-date=2025-03-14|last=Gagliarducci|first=Andrea|date=2023-11-15|website=ewtnvatican.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Roman Catholic Church Law Regarding Freemasonry|url=https://bessel.org/cathtlor.htm|access-date=2025-02-23|last=McInvale|first=Reid|date=1992-06-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180419084218/http://www.bessel.org/cathtlor.htm|archive-date=2018-04-19|website=bessel.org|language=en}}</ref><ref name="mitro">{{Citiranje weba|title=The Miter and The Trowel|url=http://city.mit.edu/Masonry/Essays/miter-trowel.html|access-date=2025-03-16|last=Madison|first=William G.|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20010209121823/http://city.mit.edu/Masonry/Essays/miter-trowel.html|archive-date=2001-02-09|website=sunstar-solutions.com|language=en}}</ref> Katolička Crkva slobodno zidarstvo doživljava kao sustav u kojem vjernost Bogu i Crkvi postaje samo jedno od mogućih životnih opredjeljenja, ravnopravno s drugim filozofijama i svjetonazorima.<ref name="mitro"/> U Italiji, antimasonski stav Crkve dodatno je ojačao zbog značajne uloge slobodnih zidara, osobito [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppea Garibaldija]], u pripajanju [[Papinska Država|Papinske Države]] [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]]. U Francuskoj, Crkva je bila protiv slobodnog zidarstva jer je ona snažno podržavala [[Treća Francuska Republika|Treću Republiku]], koja je provela [[Sekularizacija|sekularizaciju]] obrazovanja i odvajanje Crkve od države.<ref>{{Citiranje knjige|title=Le Grand Orient de France|last=Bauer|first=Alain|publisher=Presses universitaires de France|year=2012.|isbn=978-2-13-058866-5|location=Pariz|last2=Mollier|first2=Pierre|language=fr}}</ref> Godine [[1917.]], [[Zakonik kanonskog prava (1917.)|Zakonik kanonskog prava]] eksplicitno je naveo da članstvo u [[Loža (slobodno zidarstvo)|loži]] automatski povlači [[Ekskomunikacija|ekskomunikaciju]]. Tijekom [[1970-ih]], posebno u Francuskoj, pojavili su se pokušaji pomirenja između Crkve i slobodnog zidarstva.<ref>{{Citiranje knjige|title=Les prophéties du pape Jean XXIII l'histoire de l'humanité, de 1935 à 2033|last=Carpi|first=Pier|publisher=J.-C. Lattès|year=1976.|isbn=978-2277513537|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_proph%C3%A9ties_du_pape_Jean_XXIII/vZCNGwAACAAJ?hl=hr|language=fr}}</ref> No, [[1983.]] godine, u [[Zakonik kanonskog prava (1983.)|revidiranom kanonskom pravu]] slobodno zidarstvo više nije izrijekom spomenuta, što je izazvalo nesigurnost oko crkvenog stava. Međutim, u studenom 1983., [[Kongregacija za nauk vjere]], tada pod vodstvom kardinala [[Benedikt XVI.|Josepha Ratzingera]] (kasnijeg pape Benedikta XVI.), ponovo je izdala [[Deklaracija o masonskim udrugama|službenu osudu slobodnog zidarstva]], potvrđujući da katolici koji joj pripadaju ne mogu primati [[sakrament]]e.<ref>{{Citiranje weba|title=L'Église souffle le chaud et le froid sur les francs-maçons|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/1985/11/16/l-eglise-souffle-le-chaud-et-le-froid-sur-les-francs-macons_2751530_1819218.html|access-date=2025-02-17|last=Tincq|first=Henri|date=1985-11-16|website=lemonde.fr|language=fr}}</ref> Ovu odluku odobrio je papa [[Ivan Pavao II.]], a [[Vatikan]] je 2007. godine ponovo naglasio da članstvo u slobodnom zidarstvu ostaje zabranjeno i da su katolici koji se pridruže ložama u stanju teškog grijeha, što im onemogućuje pristup [[Euharistija|euharistiji]].<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Le pape refuse un ambassadeur franc-maçon au Vatican|url=https://www.la-croix.com/Religion/Catholicisme/Pape/Le-pape-refuse-ambassadeur-franc-macon-Vatican-2017-10-24-1200886794|access-date=2025-02-17|last=Lesegretain|first=Claire|date=2017-10-24|website=la-croix.com|language=fr}}</ref> Godine 2007., [[monsinjor]] Gianfranco Girotti, franjevac i dužnosnik Kongregacije za nauk vjere, potvrdio je da je slobodno zidarstvo nespojiva s katoličkom vjerom, kritizirajući njezinu mističnu koncepciju, racionalistički naturalizam i tajnovitost koja, prema Crkvi, može dovesti članove u nesvjesno sudjelovanje u skrivenim strategijama.<ref>{{Citiranje weba|title=Masonska načela nisu pomirljiva s načelima katoličke vjere|url=https://www.archivioradiovaticana.va/storico/2007/03/05/masonska_na%C4%8Dela_nisu_pomirljiva_s_na%C4%8Delima_katoli%C4%8Dke_vjere/cro-387210|access-date=2025-02-17|date=2007-03-05|website=archivioradiovaticana.va}}</ref> Godine 2017., [[papa Franjo]], poznat po svojoj kritici slobodnog zidara, odbio je imenovati libanonskog slobodnog zidara za [[veleposlanik]]a pri Vatikanu.<ref>{{Citiranje weba|title=Libanonci ostali iznenađeni razlogom zbog kojeg je papa Franjo odbio njihovog veleposlanika|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/libanonci-ostali-iznena-eni-razlogom-zbog-kojeg-je-papa-franjo-odbio-njihovog-veleposlanika-1203494|access-date=2025-02-17|last=Tomašević|first=Silvije|date=2017-10-25|website=vecernji.hr}}</ref> Već ranije, u srpnju 2013., na povratku sa [[Svjetski dan mladih|Svjetskog dana mladih]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], osudio je "masonske lobije" unutar Crkve.<ref>{{Citiranje weba|title=Masoni u Vatikanu?|url=https://www.quovadisecclesia.com/masoni-u-vatikanu/|access-date=2025-02-17|date=2013-07-31|website=quovadisecclesia.com}}</ref> Tijekom apostolske posjete [[Torino|Torinu]] 2015., u obraćanju mladima, ponovo je izrazio kritiku slobodnozidarskog utjecaja i neprijateljstva prema Crkvi.<ref>{{Citiranje weba|title=Kada papa govori o “masonima, antiklericima i sotonistima”|url=https://www.quovadisecclesia.com/kada-papa-govori-o-masonima-antiklericima-i-sotonistima/|access-date=2025-02-17|date=2015-07-05|website=quovadisecclesia.com}}</ref> U studenom 2023. godine papa Franjo je ponovno potvrdio da je "aktivno članstvo vjernika u slobodnom zidarstvu zabranjeno zbog nepomirljivosti katoličke doktrine i slobodnog zidarstva."<ref>{{Citiranje weba|title=Vatikan potvrdio da je katolicima zabranjeno članstvo u masonima|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/vatikan-potvrdio-da-je-katolicima-zabranjeno-clanstvo-u-masonima/2512786.aspx|access-date=2025-02-17|date=2023-11-15|website=index.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Vatikan potvrdio da je katolicima zabranjeno članstvo u masonima|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/vatikan-potvrdio-da-je-katolicima-zabranjeno-clanstvo-u-masonima-20231115|access-date=2025-02-17|date=2023-11-15|website=tportal.hr}}</ref> Alain Bauer, bivši [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] i povjesničar, iznosi još jednu pretpostavku o razlozima katoličke kritike: "''Prisvajajući nasljeđe [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] [[Zidarstvo|graditelja]], slobodni zidari su na neki način preuzeli i njihovu problematičnu povijest u odnosu s Crkvom.''"<ref>{{Citiranje knjige|title=Dictionnaire amoureux de la franc-maçonnerie|last=Bauer|first=Alain|publisher=Plon|year=2010.|isbn=9782259211208|url=https://www.google.hr/books/edition/Dictionnaire_amoureux_de_la_franc_ma%C3%A7on/CEuQYgEACAAJ?hl=hr|language=fr}}</ref> Tako bi "povijesno podrijetlo" na koje se pozivaju spekulativni slobodni zidari moglo biti uzrok crkvenih osuda. === Protestantske Crkve === Na prvi pogled, odnosi između [[Protestantizam|protestantizma]] i slobodnog zidarstva čine se manje konfliktni u usporedbi s katoličanstvom. Ipak, kroz povijest su i protestantske zajednice zauzimale antimasonske stavove. Knjiga Paula Ranca, đakona [[Reformirane kalvinističke Crkve]], bavi se pitanjem kompatibilnosti između protestantizma i slobodnog zidarstva. Autor zaključuje da je nemoguće biti istodobno protestant i slobodni zidar, a da se pritom ne iznevjeri vjera.<ref>{{Citiranje knjige|title=La Franc-maçonnerie sous l'éclairage biblique|last=Ranc|first=Paul|publisher=Saint-Légier|year=1989|isbn=9782882110053|location=Lausanne|url=https://ia904507.us.archive.org/20/items/la-franc-maconnerie-sous-leclairage-biblique/La%20Franc-Ma%C3%A7onnerie%20sous%20l%27%C3%A9clairage%20biblique.pdf|language=fr|url-status=dead}}</ref> U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], neke su se protestantske crkve također snažno usprotivile slobodnom zidarstvu. Primjerice, [[1860.]] godine osnovana je [[Slobodna metodistička Crkva]] u [[Indiana|Indiani]], dijelom zato što su njezini osnivači sumnjali da je Metodistička Crkva pod utjecajem slobodnih zidara. Ova crkva i danas zabranjuje svojim članovima sudjelovanje u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama slobodnih zidara]]. [[Južna baptistička konvencija]], najveća [[baptisti]]čka organizacija u zemlji, [[1992.]] godine provela je istraživanje i zaključila da je članstvo u slobodnom zidarstvu nespojivo s baptističkim vjerovanjima.<ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry and the Christian|url=https://www.biblebb.com/files/J94-52-1.HTM|access-date=2025-02-17|last=Field|first=Eddy D. II.|website=biblebb.com|last2=Field|first2=Eddy D. III.|language=en}}</ref> === Islam === Kritika i protivljenje slobodnom zidarstvu prisutni su u [[islam]]skom svijetu od njegovog pojavljivanja u [[18. stoljeće|18. stoljeću]].<ref name=":21">{{citiranje časopisa |author-last=Dumont |author-first=Paul |date=July 2005 |title=Freemasonry in Turkey: A By-product of Western Penetration |editor-last=D'haen |editor-first=Theo |journal=European Review |location=Cambridge i New York |publisher=[[Cambridge University Press]] |volume=13 |issue=3 |pages=481–493 |doi=10.1017/S106279870500058X |s2cid=145551813 |issn=1474-0575}}</ref><ref>{{citiranje časopisa |last=Landau |first=Jacob M. |date=srpanj 1996. |title=Muslim Opposition to Freemasonry |editor-last=Brunner |editor-first=Rainer |journal=Die Welt des Islams |location=Leiden i Boston |publisher=Brill Publishers |volume=36 |issue=2 |pages=186–203 |doi=10.1163/1570060962597481 |eissn=1570-0607 |issn=0043-2539 |jstor=3693461}}</ref> Nakon što je papa [[Klement XII.]] [[1738.]] godine [[In eminenti Apostolatus Specula|osudio slobodno zidarstvo]], njegov primjer slijedio je [[Dodatak:Popis osmanskih sultana|sultan]] [[Mahmud I.]], koji ga je zabranio u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] deset godina kasnije, [[1748.]]<ref name=":20">{{Citiranje weba|title=Freemasonry in the Islamic World|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/layiktez1.html|access-date=2025-02-20|last=Layiktez|first=Cecil|website=freemasons-freemasonry.com|year=1996.|language=en}}</ref> Od tada se slobodno zidarstvo u islamskom svijetu često povezivala s [[Ateizam|ateizmom]] i smatrana je prijetnjom tradicionalnim vjerskim i političkim strukturama, kao i zbog odbijanja slobodnog zidarstva kao dijela [[Zapadna kultura|zapadne kulture]]. Njegovo širenje potaknuto je povezivanjem slobodnog zidarstva s [[Judaizam|judaizmom]] i [[Cionizam|cionizmom]] te rastom radikalnog islama i njegovih osuda slobodnog zidarstva. Dodatni razlog [[Neprijateljstvo|neprijateljstva]] bila je [[Antiklerikalizam|protucrkvena]] i [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|ateistička ideologija]] [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], koja je dodatno pojačala islamsko protivljenje slobodnom zidarstvu.<ref name=":20"/> [[Datoteka:محمد-رشيد-رضا.jpg|mini|225px|[[Rashid Rida]] (1865. – 1935), [[Ulema|islamski učenjak]], reformator, teolog i preporoditelj]] Jedan od najutjecajnijih antimasonskih islamskih teoretičara bio je [[Rashid Rida]], sirijsko-egipatski [[teolog]] koji je predvodio opoziciju slobodnom zidarstvu diljem islamskog svijeta.<ref>{{citiranje weba|last=Rickenbacher|first=Daniel|date=6 December 2019|title=The 'War Against Islam': How a Conspiracy Theory Drove and Shaped the Islamist Movement|url=https://eeradicalization.com/the-war-against-islam-how-a-conspiracy-theory-drove-and-shaped-the-islamist-movement/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210818054514/https://eeradicalization.com/the-war-against-islam-how-a-conspiracy-theory-drove-and-shaped-the-islamist-movement/|archive-date=18 August 2021|language=en|access-date=2025-02-20}}</ref> Kroz svoj panislamski časopis ''Al-Manār'', Rida je širio antisemitske i antimasonske ideje, koje su kasnije utjecale na [[Muslimansko bratstvo]] i druge islamističke pokrete, uključujući [[Hamas]].<ref name=":22"/><ref name=":23">{{citiranje weba |last=Rickenbacher |first=Daniel |date=6 December 2019 |title=The 'War Against Islam': How a Conspiracy Theory Drove and Shaped the Islamist Movement |url=https://eeradicalization.com/the-war-against-islam-how-a-conspiracy-theory-drove-and-shaped-the-islamist-movement/ |url-status=dead |website=www.eeradicalization.com |publisher=European Eye on Radicalization |archive-url=https://web.archive.org/web/20210818054514/https://eeradicalization.com/the-war-against-islam-how-a-conspiracy-theory-drove-and-shaped-the-islamist-movement/ |archive-date=18 August 2021|language=en |access-date=2025-02-20}}</ref> Članak 28. Hamasove povelje navodi da slobodno zidarstvo, [[Rotary International|Rotary]] i slične skupine djeluju u interesu [[Cionizam|cionizma]] i prema njegovim uputama.<ref>{{Citiranje weba|title=The Covenant of the Islamic Resistance Movement|url=https://avalon.law.yale.edu/20th_century/hamas.asp|access-date=2025-02-20|date=1988-08-18|website=law.yale.edu|language=en}}</ref> Rida je tvrdio da su [[Židovi]] stajali iza [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]] 1908., [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] 1789. i [[Ruska revolucija 1905. godine|revolucije u Rusiji]] 1905. Također je vjerovao da Židovi planiraju preuzeti džamiju [[Al-Aksa]] i protjerati muslimanske i kršćanske stanovnike [[Sveta Zemlja|Svete Zemlje]]. Njegove teorije urote, koje su kombinirale europski antisemitizam i politički islam, ostavile su trajan utjecaj na radikalne islamske pokrete.<ref name=":23"/> Pod utjecajem Ride, Muslimansko bratstvo prihvatilo je teorije urote u kojima se slobodno zidarstvo prikazuje kao [[Judeomasonska urota|židovska urote]].<ref name=":23"/> [[Datoteka:King Khalid bin Abdulaziz.jpg|mini|150px|Khalid, [[kralj Saudijske Arabije]] (vladao: 1975. – 1982.)]] Prva zabilježena [[fetva]] protiv slobodnog zidarstva datira iz [[1911.]] godine, a zabilježio ju je belgijski povjesničar Hervé Hasquin. Sljedeće fetve nadahnute su kršćanskim [[Judeomasonska urota|judeomasonskim teorijama urote]], koje su se proširile i u islamskom svijetu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Les pays d'Islam et la Franc-maçonnerie|last=Hasquin|first=Hervé|publisher=Académie royale de Belgique|year=2013.|isbn=978-2-8031-0336-2|location=Bruxelles|language=fr}}</ref> Najpoznatija fetva je [[fikuh]] donesen [[15. srpnja]] [[1978.]] godine u [[Meka|Meki]], tijekom sastanka [[Organizacija islamske suradnje|Organizacije islamske konferencije]], kojom je predsjedao [[Kralj Saudijske Arabije|saudijski kralj]] Klalid, sin [[Ibn Saud|osnivača]] [[Dinastija Saud|saudijske dinastije]]. Ova fetva službeno je proglasila slobodno zidarstvo "opasnim" i [[Tajna društva|"tajnovitim" pokretom]] neprihvatljivom za muslimane.<ref>{{Citiranje weba|title=Pourquoi l’islam radical a fait de la franc-maçonnerie son adversaire|url=https://www.lepoint.fr/societe/pourquoi-l-islam-radical-a-fait-de-la-franc-maconnerie-son-adversaire-11-10-2022-2493435_23.php|access-date=2025-02-17|last=Bussigny|first=Nora|date=2022-10-11|website=lepoint.fr|language=fr}}</ref> Mnoge zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom zabranile su slobodno zidarstvo i ne dopuštaju postojanje masonskih loža. U Iraku, pod britanskim mandatom, postojale su brojne masonske lože, ali su nakon revolucije [[14. srpnja]] [[1958.]] ukinute. Nakon što je [[Saddam Hussein]] preuzeo vlast, [[1980.]] godine izmijenjen je [[Kazneno pravo|kazneni zakon]], prema kojem je promoviranje cionističkih ideja, uključujući slobodno zidarstvo, postalo [[kazneno djelo]].<ref>{{Citiranje weba|title=Saddam to be formally charged|url=https://www.washingtontimes.com/news/2004/jul/1/20040701-120129-6565r/|access-date=2025-02-20|date=2004-07-01|website=washingtontimes.com|language=en}}</ref> U [[Egipat|Egiptu]], predsjednik [[Gamal Abdel Naser|Gamal Abdel Nasser]] [[1964.]] godine zabranio je slobodno zidarstvo. U [[Sirija|Siriji]], [[1965.]] godine, vlada [[Baas]] stranke službeno je zabranila masonske lože.<ref>{{Citiranje weba|title=استيقاظ الماسونية السورية|url=https://www.syria.tv/%D8%A7%D8%B3%D8%AA%D9%8A%D9%82%D8%A7%D8%B8-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%A7%D8%B3%D9%88%D9%86%D9%8A%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%B3%D9%88%D8%B1%D9%8A%D8%A9|access-date=2025-02-20|last=Jazmati|first=Hussam|date=2019-09-09|website=syria.tv|trans-title=Buđenje sirijskog slobodnog zidarstva|language=ar}}</ref> U suvremenom islamskom protumasonstvu često se slobodno zidarstvo povezuje s [[Antisemitizam|antisemitskim]] i anticionističkim narativima. Osim toga, neki islamski učenjaci i ekstremistički pokreti povezuju slobodno zidarstvo s [[Masonske teorije urota|teorijama urote]] i islamskom [[Eshatologija|eshatologijom]], posebno s likom Dedžala (islamskog [[Antikrist]]a).<ref name=":22">{{citiranje knjige |author-last=Litvak |author-first=Meir |year=2021 |editor1-last=Lange |editor1-first=Armin |editor2-last=Mayerhofer |editor2-first=Kerstin |editor3-last=Porat |editor3-first=Dina |editor4-last=Schiffman |editor4-first=Lawrence H. |title=An End to Antisemitism! – Volume 5: Confronting Antisemitism in Modern Media, the Legal and Political Worlds |chapter=Islamic Radical Movements and Antisemitism: Between Old and New |location=Berlin i Boston |publisher=De Gruyter |pages=133–148 |doi=10.1515/9783110671964-009 |doi-access=free |isbn=978-3110671964}}</ref><ref name="SFMNAD">{{citiranje knjige |url=http://freemasonry.dept.shef.ac.uk/pdf/ovn.pdf?PHPSESSID=bf5645aae288a112e6c99cacdca85a90 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070317214300/http://freemasonry.dept.shef.ac.uk/pdf/ovn.pdf |url-status=dead |archive-date=2007-03-17 |format=pdf |title=The Study of Freemasonry as a New Academic Discipline |pages=13–14 |first=Andrew |last=Prescott |access-date=2025-02-20}}</ref> U posljednjim desetljećima, protumasonstvo se u islamskom svijetu dodatno proširio zbog masovnog širenja tekstova s izrazito agresivnom retorikom. Među najpoznatijima su djela pakistanskog autora Islam Faruqija<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasonry; a Critical Study|last=Faruqi|first=Misbahul Islam|publisher=Cultural Studies Circle|year=1968.|url=https://books.google.hr/books/about/Freemasonry_a_Critical_Study.html?id=HLpbHAAACAAJ&redir_esc=y|language=en}}</ref> te tekstovi turskog pisca Adnana Oktara, poznatog i pod pseudonimom Harun Yahya.<ref>{{Citiranje knjige|title=Global Masonluk|last=Oktar|first=Adnan|publisher=Araştırma Yayıncılık|year=2008.|location=Istanbul|url=https://search.worldcat.org/title/Global-Masonluk/oclc/984401120|language=tr}}</ref> Ovi autori slobodno zidarstvo prikazuju kao sredstvo zapadne dominacije, cionizma i [[Kolonijalizam|kolonijalizma]], pridonoseći jačanju antimasonskog sentimenta u islamskim zemljama. == Političko protumasonstvo == === 18. i 19. stoljeće === ==== Francuska revolucija ==== {{glavni|Teorije masonske urote u Francuskoj revoluciji}} Jedna od najčešćih teorija protumasonstva tvrdi da je slobodno zidarstvo imalo presudnu ulogu u pokretanju [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Iako su mnogi slobodni zidari podržavali [[Revolucija|revolucionarne]] ideje, slobodno zidarstvo je bila društvo često povezano s [[plemstvo]]m, zbog čega je i sama postala žrtvom Revolucije i razdoblja [[Jakobinska diktatura|Jakobinske diktature]]. Uoči Revolucije u Francuskoj je djelovalo gotovo tisuću [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], no do [[1800.]] godine, nakon previranja i progona, samo ih je 75 uspjelo obnoviti svoj rad.<ref>{{Citiranje knjige|title=Histoire de la franc-maçonnerie française|last=Dachez|first=Roger|publisher=Humensis|year=2020.|isbn=9782715404410|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/Histoire_de_la_franc_ma%C3%A7onnerie_fran%C3%A7a/r84GEAAAQBAJ?hl=hr|language=fr|orig-year=2003.}}</ref> Teorija da je Francuska revolucija rezultat [[Urota|urote]] usmjerene protiv [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i [[Kraljevina Francuska|monarhije]], u kojoj su sudjelovali [[Ateizam|ateistički]] filozofi, slobodni zidari, [[iluminati]] i [[jakobinci]], postala je jedna od najutjecajnijih proturevolucionarnih narativa. Ova ideja bila je posebno popularna u konzervativnim i klerikalnim krugovima, koji su u slobodnom zidarstvu vidjeli ključnog neprijatelja tradicionalnog poretka.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Istine i laži teorija zavjere|journal=[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]|last=Vujić|first=Jure|date=2012-09-12|url=https://www.matica.hr/vijenac/484/istine-i-lazi-teorija-zavjere-18904/|volume=484|publisher=[[Matica hrvatska]]}}</ref> ==== Urota ugarsko-hrvatskih jakobinaca ==== Vođa ugarsko-hrvatske jakobinske urote i slobodni zidar [[Ignjat Martinović]], osnivač dva tajna "[[Jakobinci|jakobinska]]" politička društva u [[Beč]]u, nastojao je provesti demokratsku [[Revolucija|revoluciju]] i uspostaviti federativnu Ugarsku Republiku prema uzoru na [[Francuska revolucija|Francusku revoluciju]]. Njegova [[urota]] bila je otkrivena, a on je uhićen [[23. srpnja]] [[1794.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Martinović, Ignjat. ''Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje''|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/martinovic-ignjat|access-date=2025-02-18|website=enciklopedija.hr|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|title=Prva zabrana masonerije u na Hrvatskim prostorima bila je zbog zalaganja za federalizaciju Habzburške monarhije|url=https://blaga.hr/prva-zabrana-masonerije-u-na-hrvatskim-prostorima-bila-je-zbog-zalaganja-za-federalizaciju-habzburske-monarhije/25319/|access-date=2025-02-18|last=Marković|first=Krešimir|date=2022-12-28|website=blaga.hr}}</ref> U istrazi su pod sumnju došli i pojedini hrvatski slobodni zidari. Među njima se našao i [[Maksimilijan Vrhovac]], koji je navodno upravo tada spalio prvi dio svog "Dnevnika", u kojem je bilježio kontakte sa slobodnim zidarima.<ref>{{Citiranje rada|title=Maksimilijan Vrhovac i slobodno zidarstvo u 18. stoljeću|journal=Croatica Christiana periodica|last=Dragičević|first=Josipa|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/104144|volume=34|pages=49-60|year=2010|edition=66}}</ref> Josip Kralj, također hrvatski slobodni zidar, osumnjičen za sudjelovanje u Martinovićevoj uroti, izvršio je samoubojstvo [[4. veljače]] [[1795.]] godine u jednom svratištu u [[Pešta|Pešti]]. Time je spriječeno daljnje razotkrivanje hrvatskih pristaša Martinovićeve ideje. Prije smrti ostavio je kratku poruku u kojoj je izrazio svoje uvjerenje: "Slobodan sam živio, pa radije kao slobodan umirem, nego da ma i jedan sat budem okovan u lance."<ref name=":7"/><ref>{{Citiranje weba|title=Revolucija koja se nije dogodila: Jakobinska urota trebala je svrgnuti Habsburgovce i osloboditi narode monarhije|url=https://blaga.hr/revolucija-koja-se-nije-dogodila-jakobinska-urota-trebala-je-svrgnuti-habsburgovce-i-osloboditi-narode-monarhije/14689/|access-date=2025-02-18|date=2018-07-14|website=blaga.hr}}</ref> Urotnici i slobodni zidari Josip Haynoczy, Hrvat Ivan Lacković, Franjo Szentmariaji, grof Szigraj i Ignjat Martinović pogubljeni su [[20. svibnja]] 1795. godine na Krvavom polju u Pešti. Nedugo nakon toga, [[6. lipnja]] 1795. godine, car [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] izdao je dekret kojim je slobodno zidarstvo zabranjeno na području cijele [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].<ref name=":7"/> ==== Afera Morgan i Antimasonska stranka u Sjedinjenim Državama ==== {{multiple image | align = right | header = | image1 = Léo Taxil-Mystères de la Franc-Maçonnerie-gravure 79.jpg | width1 = 150 | caption1 = Gravura [[Leo Taxil|Lea Taxila]] koja prikazuje navodno ubojstvo Williama Morgana 1828. | image2 = John Quincy Adams by Charles Osgood.jpg | width2 = 158 | caption2 = [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Bivši predsjednik]] [[John Quincy Adams]] pridružio se [[Antimasonska stranka|Antimasonskoj stranci]], služeći kao predstavnik u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]] (1831.-39.) i kao delegat (1837.). }} Prvi veliki masonski skandal u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] dogodio se početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i postao poznat kao "Afera Morgan". William Morgan (rođen [[1774.]]) bio je američki [[kamenorezac]] i slobodni zidar. Godine [[1825.]] pokušao je u svom mjestu [[Batavia (New York)|Batavia]] ([[New York (savezna država)|država New York]]) osnovati [[Kraljevski luk|kapitul kraljevskog luka]], organizaciju [[Visoki masonski stupnjevi|viših masonskih stupnjeva]] kakvu je prethodno vidio u East Bethanyju. No, njegovo članstvo bilo je odbijeno – suvremenici su ga opisivali kao [[Alkoholizam|pijanca]] i dužnika, a u dobi od 52 godine bio je financijski iscrpljen. Ogorčen zbog odbijanja, Morgan je odlučio razotkriti masonske tajne i time steći slavu i bogatstvo. U ožujku [[1826.]] sklopio je ugovor s lokalnim tiskarom kako bi objavio knjigu ''Ilustracije slobodnog zidarstva, autora koji je tom predmetu posvetio trideset godina''.<ref>{{Citiranje knjige|title=Illustrations of masonry, by one of the Fraternity who has devoted thirty years to the subject|last=Morgan|first=William|year=1826.|location=Batavia|url=https://archive.org/details/illustrationsofm00morg/page/n3/mode/2up|language=en}}</ref> [[Loža (slobodno zidarstvo)|Loža]] u Bataviji, malom gradiću s 1.300 stanovnika, smatrala je objavu takvog djela neprihvatljivom. Stoga su [[10. rujna]] [[1826.]] pokušali spaliti tiskaru, ali nisu uspjeli. Potom su organizirali Morganovo uhićenje pod optužbom za krađu, no nedostatak dokaza doveo je do njegovog puštanja na slobodu. Nedugo zatim, Morgan je otet i navodno prevezen do tvrđave Niagara, gdje je najvjerojatnije ubijen kako bi se spriječila objava njegove knjige. [[7. listopada]] [[1828.]], uz obalu jezera [[Ontario (jezero)|Ontario]], pronađeno je tijelo koje je Morganova udovica identificirala kao njegovo.<ref name=":2"/> Kad je slučaj postao javan, mnogi su vjerovali da su Morgana ubili slobodni zidari. To je izazvalo val žestokih antimasonskih prosvjeda diljem zemlje, što je gotovo dovelo do potpunog nestanka slobodnog zidarstva u Sjedinjenim Državama.<ref name=":2"/> Antimasonski pokret ubrzo je prerastao u politički fenomen. U [[New York (savezna država)|državi New York]], ali i susjednim državama [[Vermont]] i [[Pennsylvania]], organizirane su antimasonske konvencije koje su potaknule široku javnu kampanju protiv slobodnog zidarstva. Kako je pokret rastao, američki političari preuzeli su antimasonsku retoriku kako bi stekli popularnost. Oni koji su tražili potpunu zabranu masonerije, ali i oni koji su se protivili liberalnim idealima [[Američki rat za neovisnost|Revolucije iz 1776.]], osnovali su 1828. godine [[Antimasonska stranka|Antimasonsku stranku]]. Stranku su aktivno podržavale crkve, osobito [[Baptisti|baptističke zajednice]], koje su snažno sudjelovale u antimasonskim inicijativama. Iako je politički uspjeh stranke bio kratkotrajan, antimasonski sentiment smanjio je broj slobodnih zidara u SAD-u za više od polovice u razdoblju od 15 godina. Posljedice su bile katastrofalne za američko slobodno zidarstvo, koje je gotovo nestalo sve do kraja [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] (1861. – 1865.).<ref name=":2"/> ==== Judeomasonska urota ==== {{glavni|Judeomasonska urota}} Pojam "judeomasonska urota" nastao je u poznatom [[Antisemitizam|antisemitskom]] [[pamflet]]u ''[[Protokoli Sionskih mudraca]]'', koji je u stvarnosti bio falsifikat. Ovaj lažni dokument, koji su popularizirali Matvej Golovinski i Sergej Nilus, objavljen je početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Kasnije je postao važan element propagande [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], kao i propagande [[Višijska Francuska|Višijske Francuske]], koji su u jednoj sintagmi povezali antisemitizam i protumasonstvo – dva ključna stupa svoje ideologije.<ref name=":9">{{Citiranje časopisa|title=D’où vient le prétendu « complot » des Juifs et de francs-maçons, qui viserait la domination du monde ?|journal=Ça m'intéresse|last=Pierrat|first=Emmanuel|volume=8|pages=36|year=2011|language=fr}}</ref> Ideja o povezanosti [[Židovi|Židova]] i slobodnih zidara potječe iz francuskih katoličkih krugova s kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Ona se razvila nakon što je [[Augustin Barruel]] u svojoj knjizi iz [[1797.]] optužio slobodno zidarstvo za zavjeru koja je dovela do [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. U desetljećima nakon toga, [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] počele su primati židovske članove, što je dodatno pridonijelo povezivanju tih dviju skupina u [[Masonske teorije urota|teorijama urota]]. Percepciju povezanosti dodatno je ojačala činjenica da [[slobodnozidarski obred]]i koriste [[Hebrejski jezik|hebrejske izraze]], što su antimasonski teoretičari zloupotrijebili za promicanje ideje o navodnoj tajnoj židovsko-masonskoj mreži. Godine [[1871.]], francuska vlada donijela je Crémieuxove dekrete, kojima su alžirski Židovi dobili francusko državljanstvo. Budući da je Adolphe Crémieux, autor tih dekreta, bio istodobno Židov i slobodni zidar, postao je glavna meta napada, a njegovo ime se često koristilo kao "dokaz" postojanja judeomasonske urote.<ref name=":9"/> ==== Taxilova prijevara ==== [[Datoteka:Le Frondeur.jpg|mini|150px|Pariške novine s prikazom priznanja prijevare [[Leo Taxil|Lea Taxila]].]] {{glavni|Taxilova prijevara}} Francuski novinar Gabriel Antoine Jogand-Pagès, poznat pod [[pseudonim]]om [[Leo Taxil]], bio je poznat po svojim [[Antiklerikalizam|antiklerikalnim stavovima]], ali i po jednoj od najvećih književnih [[prijevara]] 19. stoljeća. Zbog optužbi za literarnu prijevaru, izbačen je iz [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] kojoj je pripadao. U travnju [[1885.]], Taxil je javno objavio svoju "konverziju" na [[katoličanstvo]], praćenu velikom propagandnom kampanjom. Ubrzo nakon toga osnovao je časopis ''La France chrétienne - Jeanne d'Arc'' (''Kršćanska Francuska – [[Ivana Orleanska]]''), u kojem je započeo žestoku antimasonsku kampanju.<ref>{{Citiranje knjige|title=Jeanne d'Arc. Histoire et dictionnaire|last=Contamine|first=Philippe|publisher=R. Laffont|year=2012.|isbn=9782221109298|pages=1005-1006|url=https://www.google.hr/books/edition/Jeanne_d_Arc/ss0gMQAACAAJ?hl=hr|last2=Bouzy|first2=Olivier|last3=Hélary|first3=Xavier|language=fr|chapter=Taxil Léo (1854-1907)}}</ref> Najprije je slobodno zidarstvo optužio za moralnu izopačenost, tvrdeći da lože potiču [[porok]]e, pa čak i ubojstva. Potom je otišao korak dalje, proglasivši slobodno zidarstvo [[Sotonizam|sotonističkim]] kultom koji štuje [[Bafomet]]a. U svojim tekstovima tvrdio je da je [[Albert Pike]], jedan od tadašnjih najutjecajnijih američkih slobodnih zidara, primao naredbe izravno od [[Lucifer]]a. Međutim, [[19. travnja]] [[1897.]], tijekom konferencije za novinare, Taxil je priznao da je sve bila prijevara. Unatoč tom priznanju, njegova antimasonska propaganda nastavila je kružiti i imala je dugotrajan utjecaj. Posebno su je prihvatili tradicionalistički katolici, [[Nacionalizam|nacionalisti]] i protivnici [[Afera Dreyfus|Dreyfusove afere]], koji su njegovim lažima nastavili opravdavati [[masonske teorije urota]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Dictionnaire de la franc-maçonnerie et des francs-maçons|last=Mellor|first=Alec|publisher=Belfond|year=1979.|location=Pariz|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k48016641/f1.item.texteImage|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Leo Taxil hoax|url=https://freemasonry.bcy.ca/texts/taxil_confession.html|access-date=2025-02-02|website=freemasonry.bcy.ca|language=en}}</ref> ==== Antimasonska liga i njezin utjecaj ==== [[Datoteka:Ligue antimaçonnique belge 1942.jpg|mini|150px|Naslovnica časopisa ''Le Rempart'' iz rujna 1942. belgijske Antimasonske lige.]] [[Družba Isusova]] (poznata kao isusovci), katolički [[Crkveni redovi|red]] čiji članovi pripadaju regularnom [[kler]]u, osnovala je [[1850.]] godine u [[Napulj]]u časopis ''Civiltà Cattolica'' (''Katolička civilizacija''), jedan od najutjecajnijih talijanskih katoličkih časopisa. U izdanju od [[4. ožujka]] [[1885.]], časopis je najavio posjet Arthura Verhaegena, katoličkog inženjera i socijalista. Iako je bio unuk Théodorea Verhaegena, [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]], Arthur Verhaegen bio je gorljivi protivnik slobodnog zidarstva. Predložio je papi da službeno blagoslovi osnivanje Antimasonske lige (''Ligue antimaçonnique''). Ova liga svoje je temelje imala u Nacionalnoj uniji za ispravljanje nepravdi (''Union nationale pour le redressement des torts''), belgijskoj organizaciji osnovanoj za borbu protiv sekularizacije crkvene imovine. Njezin glavni cilj bio je zaštita Crkve i pape od slobodnih zidara i slobodoumnih mislilaca. Dana [[8. studenoga]] [[1885.]], svećenik Regnault predstavio je papi [[Lav XIII.|Lavu XIII.]] ''Priručnik Antimasonske lige'' (''Manuel de la Ligue antimaçonnique''). Ovaj priručnik, inspiriran [[Enciklika|enciklikom]] "[[Humanum genus]]" i antimasonskim kongresima [[Leo Taxil|Lea Taxila]], nije se bavio vjerskom percepcijom slobodnog zidarstva, već je sadržavao pravila za borbu i uništenje slobodnog zidarstva. Prema ovom priručniku, "novi križari antimasonizma" morali su se pridržavati sedam zapovijedi, koje su uključivale: ne glasovati za slobodnog zidara, ne čitati novine povezane sa slobodnim zidarima, od najranije dobi uključivati djecu u Ligu, boriti se protiv slobodnih i neutralnih škola, podržavati katoličke udruge itd. Iako je Liga u početku kritizirala utjecaj slobodnih zidara u javnom životu, ubrzo se organizirala na vojni i politički način. Njezina struktura uključivala je obične članove (pristalice, pomoćne trupe, tajne agente), deklarirane članove (rezervne snage spremne za borbu), aktivne članove i propagandne odbore.<ref name=":8">{{Citiranje knjige|title=Les courants antimaçonniques hier et aujourd'hui|last=Mola|first=Aldo A.|publisher=Izdanja Sveučilišta u Bruxellesu|year=1993|isbn=978-2-8004-1075-3|pages=39-55|url=https://www.editions-ulb.be/en/book/?GCOI=74530100079830|editor-last=Dierkens|editor-first=Alain|language=fr|chapter=La Ligue Antimaçonnique et son influence politique et culturelle|editor-last2=Lemaire|editor-first2=Jacques}}</ref> Dok je [[Antimasonska stranka]] u SAD-u već ranije pokazala prijelaz s protumasonstva na antimasoneriju, odnosno na organizirani oblik antimasonske ideologije, Antimasonska liga je taj model prvi put uvela u Europu. Dana [[20. rujna]] [[1895.]], Liga je dosegla vrhunac svog utjecaja organiziranjem Prvog međunarodnog antimasonskog kongresa. Na tom događaju, [[Leo Taxil]] bio je gost od posebne važnosti, čime je dodatno ojačao antimasonsku propagandu u Europi.<ref name=":8"/> === 20. stoljeće === ==== Boljševičko protumasonstvo ==== Jedan od prvih organiziranih oblika protumasonstva u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] pojavio se unutar [[Boljševizam|boljševičkog pokreta]]. Takozvana "22. moskovska" uvjetna odredba, namijenjena vođama [[Kominterna|Komunističke internacionale]], zabranjivala je istovremeno članstvo u [[Komunistička partija|Komunističkoj partiji]] i [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložama slobodnih zidara]]. Iako ova zabrana nije bila uključena u konačni dokument donesen [[1920.]] godine, njen se duh i dalje provodio u [[Komunizam|komunističkim režimima]]. Za boljševičkog teoretičara [[Lav Trocki|Lava Trockog]], [[Masonski hram|masonski hramovi]] su bili mjesto [[Društvena klasa|klasne]] suradnje, što je smatrao [[Kontrarevolucija|kontrarevolucionarnim]]. Izjavio je: "''Masonerija je [[kuga]] na tijelu francuskog komunizma, koju treba spaliti užarenim željezom.''" Trocki je od Francuske komunističke partije zahtijevao da svim svojim članovima koji su ujedno bili i slobodni zidari naredi napuštanje loža. Upozorio je da će se svaki član koji prikrije svoje masonsko članstvo smatrati neprijateljskim agentom, a takvi pojedinci bit će obilježeni kao izdajnici [[proletarijat]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Résolution sur la question française: La crise du parti et le rôle des fractions|url=http://www.trotsky-oeuvre.org/22/12/221202.html|access-date=2025-02-18|last=Léon Trotsky|first=Léon Trotsky|date=1922-12-02|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150202174504/http://www.trotsky-oeuvre.org/22/12/221202.html|archive-date=2015-02-02|website=trotsky-oeuvre.org|author-link=Lav Trocki|language=fr}}</ref> Pod ovim pritiskom, Marcel Cachin i André Marty, tada istaknuti francuski komunisti, napustili su [[Veliki orijent Francuske]] [[1922.]] godine. [[Sovjetski Savez]] je 1922. godine službeno zabranio slobodno zidarstvo. Na jednom od sastanaka Druge internacionale, boljševik Grigorij Zinovjev zahtijevao je da se slobodni zidari isključe iz organizacije, smatrajući ih neprihvatljivima za komunistički pokret.<ref>{{Citiranje weba|title=Протоколы Сионских Мудрецов и Всемирный Жидомасонский Заговор|url=https://samlib.ru/k/kac_a_s/protokoli.shtml|access-date=2025-02-19|last=Katz|first=Aleksandar Semenovič|date=2008-09-30|website=samlib.ru|trans-title=Protokoli Sionskih mudraca i svjetska judeomasonska urota|language=ru}}</ref> Slobodno zidarstvo nije postojalo ni u drugim [[Komunistička država|marksističko-lenjinističkim državama]], budući da su je komunistički režimi smatrali [[Buržoazija|buržoaskom]] institucijom i prijetnjom jedinstvu Partije. Pokušaji obnavljanja slobodnog zidarstva nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj]] i [[Narodna Republika Mađarska|Mađarskoj]] bili su kratkog vijeka – obe su pokreta suzbijena [[1950.]] godine, kada su režimi tih zemalja po sovjetskom modelu zabranili i raspustili masonske lože.<ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry|url=http://www.trosch.org/bks/freemasonry.html|access-date=2025-02-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130130040136/http://www.trosch.org/bks/freemasonry.html|archive-date=2013-01-30|website=trosch.org|language=en}}</ref> Godine [[1993.]], francuski povjesničar Alain Dierkens napisao je: "''Komunizam je zapravo slobodno zidarstvo u ogledalu – slobodno zidarstvo koje je ubilo svog oca osudivši tu organizaciju.''" U nekoliko poglavlja svoje knjige posvećene protumasonstvu, Dierkens opisuje kako su [[Krajnja ljevica|radikalna ljevica]] i slobodno zidarstvo dijelile sudbinu [[progon]]a, budući da su obje često bile percipirane kao "[[Državni neprijatelj|neprijatelji države]]".<ref name=":1"/> ==== Međuratna Mađarska ==== Godine [[1919.]], nakon dolaska [[Béla Kun|Béle Kuna]] na vlast i proglašenja [[Diktatura proletarijata|diktature proletarijata]], masonske lože u [[Sovjetska Republika Mađarska|Sovjetskoj Mađarskoj]] su zatvorene.<ref>{{Citiranje weba|title=Famous Anti-Masons|url=http://www.masonicinfo.com/famousanti.htm|access-date=2025-02-19|website=masonicinfo.com|language=en}}</ref> Nakon pada komunističkog režima, vođe [[Kontrarevolucija|kontrarevolucije]], poput [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], optužili su mađarske slobodne zidare za poraz u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] i za poticanje revolucije. Godine [[1920.]], slobodno zidarstvo je službeno zabranjena dekretom, čime je započeo val pretresa masonskih loža, koje su provodili časnici mađarske vojske. Tijekom tih akcija pljačkane su i uništavane masonske knjižnice, arhivi i umjetnička djela, zapljenjeni su dokumenti o slobodnom zidarstvu, od kojih su neki sačuvani i danas dostupni za istraživanje, a [[masonski hram]]ovi preuzeti su i pretvorene u antimasonske izložbene centre.<ref name=":14">{{Citiranje weba|url=http://www.ststephenlodge.com/grand-lodge/|title=The Origins of the Symbolic Grand Lodge of Hungary|access-date=2023-12-10|website=ststephenlodge.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20221129115737/http://www.ststephenlodge.com/grand-lodge/|archive-date=2022-11-29|url-status=dead|language=en}}</ref><ref name=":15">{{Citiranje weba|url=https://hungarytoday.hu/evil-godsend-impact-freemasonry-hungary-world-62307/|title=Evil Or Godsend? The Impact Of Freemasonry On Hungary And The World|date=2017-07-28|access-date=2023-12-10|website=hungarytoday.hu|language=en|archive-date=10. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231210102338/https://hungarytoday.hu/evil-godsend-impact-freemasonry-hungary-world-62307/|url-status=dead}}</ref> Nakon Drugog svjetskog rata, [[Velika simbolička loža Ugarske]] je ponovno uspostavljena, no nakon samo pet godina, komunistička vlast ih je proglasila "mjestima okupljanja neprijatelja [[Narodna Republika Mađarska|Narodne Republike]], [[Kapitalizam|kapitalističkih]] elemenata i zapadnih [[Imperijalizam|imperijalista]]". Godine [[1950.]], slobodno zidarstvo je ponovno zabranjena, a lože su raspuštene pod komunističkim režimom.<ref name=":14"/><ref name=":15"/><ref name=":16">{{Citiranje weba|title=Bigotry and the Murder of Freemasonry|url=https://bessel.org/naziartl.htm|access-date=2025-02-19|last=Bessel|first=Paul M.|date=1994-11-20|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230405014456/https://bessel.org/naziartl.htm|archive-date=2023-04-05|website=bessel.org|language=en}}</ref> ==== Fašistička Italija ==== Godine [[1924.]], [[Dodatak:Popis predsjednika Vlade Italije|talijanski permijer]] i diktator [[Benito Mussolini]] donio je dekret kojim je svim članovima [[Nacionalna fašistička stranka|Nacionalne fašističke stranke]], koji su ujedno bili slobodni zidari, naloženo da napuste jednu od tih organizacija – [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu]] ili stranku. Već [[1925.]], Mussolini je službeno raspustio slobodno zidarstvo u Italiji, tvrdeći da je riječ o političkoj organizaciji koja ugrožava [[Fašistička Italija|fašističku državu]]. Jedan od najistaknutijih talijanskih fašista, general [[Luigi Capello]], koji je također bio zamjenik [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]], odbio je istupiti iz lože te je umjesto toga napustio Fašističku stranku. Kasnije se pridružio neuspjelom atentatu na Mussolinija i zbog toga je osuđen na 30 godina zatvora. Međutim, u zatvoru je proveo samo devet godina, nakon čega je pušten na slobodu.<ref name=":16"/><ref name=":17">{{Citiranje weba|title=Freemasonry and Fascism in Italy|url=http://www.phoenixmasonry.org/the_builder_1927_september.htm|access-date=2025-02-19|last=Fremont|first=John C.|website=phoenixmasonry.org|year=1927.}}</ref> Nakon zabrane slobodnog zidarstva, [[Fašizam|fašistički režim]] je započeo [[progon]] slobodnih zidara, zapljenjujući njihovu imovinu, knjižnice i arhive. Mnogi slobodni zidari bili su uhićeni, mučeni ili prisiljeni na [[progonstvo]], dok su masonske lože zatvorene i označene kao "izdajničke organizacije". Fašistička propaganda često je prikazivala slobodno zidarstvo kao [[Masonske teorije urota|tajnu urotu]] koja podriva državu, a antimasonska retorika bila je dio šire kampanje protiv političkih i ideoloških protivnika režima.<ref name=":17"/> ==== Krajnja desnica u Finskoj ==== Tijekom [[1930-ih]] i [[1940-ih]], krajnje desne skupine imale su značajan politički utjecaj u [[Finska|Finskoj]] te su vršile pritisak na vladu kako bi se slobodni zidari isključili iz [[Oružane snage|oružanih snaga]].<ref name=":18">{{Citiranje knjige|title=Paavo Susitaival 1896-1993 : Aktivismi elämänasenteena|last=Niinistö|first=L. J.|publisher=Suomen historiallinen seura|year=1998.|language=fi}}</ref> Jedna od najoštrijih antimasonskih skupina bili su Domoljubni građani Viitasaarija (VIK), koji su zahtijevali protjerivanje [[Židovi|Židova]] i slobodnih zidara iz zemlje. Ova organizacija distribuirala je desetke tisuća antimasonskih [[pamflet]]a, u kojima su slobodni zidari optuženi za urote protiv države.<ref>{{Citiranje novina|title=Kun talonpojat marssivat|last=Anttikoski|first=Riitta|date=1980-07-06|work=Helsingin Sanomat|language=fi}}</ref> Posebno istaknuti protivnik slobodnog zidarstva bio je [[potpukovnik]] Paavo Susitaival, zastupnik Domoljubnog pučkog pokreta (IKL), [[Krajnja desnica|krajnje desne]] stranke inspirirane [[Fašizam|fašizmom]]. Susitaival je tvrdio da su slobodni zidari odgovorni za [[Ljudska žrtva|ritualna ubojstva]], čime je promovirao [[Masonske teorije urota|teorije urote]] koje su već bile prisutne u europskoj fašističkoj propagandi.<ref name=":18"/><ref>{{Citiranje weba|title=Kirja-arvosteluja: L.J. Niinistö - Paavo Susitaival 1896-1993|url=http://www.genealogia.fi/genos/70/70_62.htm|access-date=2025-02-19|last=Paavilainen|first=Marko|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20071027095221/http://www.genealogia.fi/genos/70/70_62.htm|archive-date=2007-10-27|website=genealogia.fi|language=fi}}</ref> Pod pritiskom krajnje desnice, finske vlasti su tijekom 1930-ih nadzirale aktivnosti [[Velika loža Finske|Velike lože Finske]], a slobodno zidarstvo se našlo pod sumnjom i napadima. ==== Drugi svjetski rat i nacistički progoni ==== [[Datoteka:Posters11.jpg|mini|desno|Plakat s [[Antimasonska izložba|''Antimasonske izložbe'']] održane u [[Beograd]]u [[1941.]] godine. Na paravanu stoji natpis "[[Židovi|Židov]] drži konce u ruci." [[Marioneta|Marionete]] prikazuju kominista (u desnoj ruci) i slobodnog zidara (u lijevoj ruci).]] [[Datoteka:Liberté chérie2.jpg|mini|210px|Spomenik u znak sjećanja na tajnu Ložu "Draga sloboda" u koncentracijskom logoru Esterwegen.]] {{glavni|Slobodno zidarstvo tijekom Drugog svjetskog rata}} Iako su glavne žrtve nacističkog [[genocid]]a bili [[Židovi]], [[Romi]], osobe s invaliditetom, [[homoseksualci]], kršćani (protestanti i katolici), [[Jehovini svjedoci]] te svi protivnici režima, arhivi [[Reichssicherheitshauptamt|Glavnog ureda za sigurnost Reicha]] (RSHA) potvrđuju da su [[nacisti]] sustavno progonili i slobodne zidare. Procjenjuje se da je tijekom [[Treći Reich|nacističke vladavine]] ubijeno između 80.000 i 200.000 slobodnih zidara.<ref>{{Citiranje knjige|title=Freemasons for Dummies|last=Hodapp|first=Christopher|publisher=Wiley|year=2021.|isbn=9781119843429|location=Indianapolis|pages=86|url=https://www.google.hr/books/edition/Freemasons_For_Dummies/jJBDEAAAQBAJ?hl=hr&gbpv=0|language=en|chapter=Hitler and the Nazi }}</ref> U Francuskoj, [[Višijska Francuska|režim Višijske vlade]] i pojedini državni dužnosnici aktivno su sudjelovali u tim progonima,<ref>{{Citiranje časopisa|title=La propagande antimaçonnique sous le régime de Vichy|journal=Mots. Les langages du politique|last=Nay|first=Olivier|url=https://www.persee.fr/doc/mots_0243-6450_1995_num_43_1_1975|volume=43|pages=76-89|year=1995|language=fr}}</ref> posebice donošenjem zakona od [[13. kolovoza]] [[1940.]] i [[11. kolovoza]] [[1941.]], kojima su slobodni zidari bili službeno zabranjeni i identificirani kao [[državni neprijatelj]]i.<ref>{{Citiranje weba|title=Les lois de Vichy sur la franc-maçonnerie|url=https://archives.aisne.fr/documents-du-mois/document-les-lois-de-vichy-sur-la-franc-maconnerie-65/n:85|access-date=2025-02-18|website=aisne.fr|language=fr}}</ref> Uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] 1941. godine nastavlja se zabrana rada slobodnim zidarima. U noći [[10. studenoga|10.]] na [[11. studenoga]] iste godine [[Ustaše|ustaške vlasti]] uhitile su u [[Zagreb]]u četrdesetak slobodnih zidara. Hapšenje je trebalo biti nastavljeno idućih dana, ali je zbog velikog uzbuđenja i revolta koji je nastalo u intelektualnim krugovima Zagreba [[Demarkacijska crta u NDH|njemačka vojna komanda]] spriječila dalje izvođenje akcije. Nekoliko dana kasnije svi su uhićeni prebačeni u [[logor Jasenovac]], a zatim u [[logor Stara Gradiška]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ustaše su u Jasenovcu ubijale i slovenske svećenike|url=https://express.24sata.hr/kultura/ustase-su-u-jasenovcu-ubijale-i-slovenske-svecenike-25422|access-date=2025-02-18|last=Pavešković|first=Antun|date=2021-11-20|website=express.24sata.hr}}</ref> U logoru je umro Oton Gavrančić a ubijeni su slobodni zidari grof [[Josip Bombelles]] i [[Manko Gagliardi]], koji nisu bili uhićeni sa zagrebačkim slobodnim zidarima nego su naknadno dovedeni u logor. Do početka travnja [[1942.]] gotovo svi slobodni zidari otpušteni su iz logora.<ref>{{Citiranje weba|title=NDH je proglasio mason Kvaternik, ali 40 ih je završilo u Jasenovcu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ndh-je-proglasio-mason-kvaternik-ali-40-ih-je-zavrsilo-u-jasenovcu-1379752|access-date=2025-02-18|last=Kovačević|first=Lana|date=2020-02-17|website=vecernji.hr}}</ref> Međutim, povjesničari napominju da je većina slobodnih zidara koji su deportirani u [[Koncentracijski logor|koncentracijske logore]] stradala iz više razloga – često zbog angažmana u [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|pokretima otpora]] ili pripadnosti etničkim i vjerskim skupinama koje su bile na meti nacista. Samo rijetki su bili progonjeni isključivo zbog pripadnosti slobodnom zidarstvu.<ref>{{Citiranje knjige|title=Vichy et les Francs-maçons : La liquidation des sociétés secrètes, 1940-1944|last=Rossignol|first=Dominique|publisher=J.C. Lattès|year=1981.|isbn=978-2709600569|language=fr}}</ref> Jedan od najpoznatijih primjera masonskog otpora unutar logora je Loža "Draga sloboda" (''Loge Liberté chérie''), koja je osnovana u koncentracijskom logoru Esterwegen i djelovala je oko godinu dana, unatoč brutalnim uvjetima i stalnoj prijetnji eliminacije.<ref>{{Citiranje weba|title=La lumière dans les ténèbres des camps|url=https://www.lalibre.be/culture/livres-bd/2005/02/04/la-lumiere-dans-les-tenebres-des-camps-2CIFYDJDVNHQ7KDBTYYV4EW7ZM/|last=Laporte|first=Christian|date=2005-02-04|access-date=2025-02-03|website=lalibre.be|language=fr}}</ref> Tijekom [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj|njemačke okupacije Francuske]], veliki dio [[Francuska kinematografija|francuske filmske industrije]] bio je pod nadzorom njemačke kompanije Continental/Tobis. Godine [[1943.]], snimljen je propagandni film ''Okultne sile'' (''[[:fr:Forces occultes|Forces occultes]]''), koji je bio otvoreno antimasonski. Iako su financijska sredstva osigurali Nijemci (preko Propagandnog odreda), film su režirali francuski kolaboracionisti. Njegov scenarist, Jean Marquès-Rivière, bio je bliski suradnik Bernarda Faÿa, koji je u [[Višijska Francuska|Višijskoj Francuskoj]] bio zadužen za [[Nacionalna knjižnica|nacionalnu knjižnicu]]. Faÿ je od listopada do studenog 1940. organizirao pljačku masonskih arhiva i popisa članova u "slobodnoj zoni", čime su mnogi slobodni zidari postali mete progona.<ref>{{Citiranje knjige|title=La synarchie : Le mythe du complot permanent|last=Dard|first=Olivier|publisher=Librairie Académique Perrin|year=1998|isbn=2702816177|pages=25-28|language=fr}}</ref> Godine [[1948.]], mala plava cvjetna biljka [[potočnica]] postala je službeni simbol [[Velika loža Njemačke|Ujedinjene velike lože Njemačke]]. U ovom kontekstu, cvijet predstavlja sjećanje na slobodne zidare koji su patili i stradali, posebno tijekom nacističkih progona, a često se prikazuje u obliku [[piktogram]]a kao znak sjećanja i otpora.<ref>{{Citiranje weba|title=The Blue Forget-Me-Not: Another Side Of The Story|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/bernheim3.html|last=Bernheim|first=Alain|date=2004-09-10|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Forget-Me-Not and Anti-Freemasonry in Nazi Germany|url=https://lodge46.freemason.org/2022/10/07/the-forget-me-not-and-anti-freemasonry-in-nazi-germany/|access-date=2025-02-18|website=lodge46.freemason.org|language=fr}}</ref> ==== Francova Španjolska ==== [[Datoteka:Francisco Franco 1950.jpg|mini|180px|[[Francisco Franco]] je, pod pseudonimom Jakim Boor, objavio knjigu ''Masonerija'' [[1952.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Masonería|last=Boor|first=Jakim|publisher=|year=1952.|isbn=|location=Madrid|url=https://archive.org/details/jakimboormasoneria/page/n1/mode/2up|language=es}}</ref>]] Diktator Miguel Primo de Rivera navodno je naredio ukidanje slobodnog zidarstva u Bourbonskoj Španjolskoj.<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Annihilation of Freemasonry|journal=The American Mercury|last=Lunden|first=Sven G.|date=1941-02-15|url=https://skirret.com/papers/annihilation_of_freemasonry.html|volume=LII.|language=en|edition=206}}</ref> U rujnu [[1928.]], jedna od dvije velike lože u zemlji bila je zatvorena, a oko 200 slobodnih zidara, uključujući [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] Velikog orijenta Španjolske, uhićeno je pod optužbom za urotu protiv vlade.<ref name=":12">{{Citiranje weba|title=Freemasonry and the Spanish Civil War: Part I, the Path to War|url=http://www.freemasonrytoday.com/29/p10.php|access-date=2025-02-19|last=Scanlan|first=Matthew|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100828085718/http://www.freemasonrytoday.com/29/p10.php|archive-date=2010-08-28|year=2003.|language=en}}</ref> Nakon vojnog udara [[1936.]], mnogi slobodni zidari koji su se zatekli na teritoriju pod nacionalističkom kontrolom bili su uhićeni i pogubljeni u sklopu tzv. Bijelog terora, zajedno s članovima lijevih stranaka i sindikalistima. Slobodni zidari su bili mučeni, davljeni garotom, strijeljani i ubijani od strane organiziranih eskadrona smrti u gotovo svakom španjolskom gradu. Jedan od najvećih protivnika slobodnog zidarstva, svećenik Juan Tusquets Terrats, postao je savjetnik nacionalista, zadužen za otkrivanje slobodnih zidara. Njegov bliski suradnik bio je osobni kapelan [[Francisco Franco|Francisca Franca]], a njih dvojica sastavili su popis s čak 80.000 imena navodnih slobodnih zidara, iako ih je u Španjolskoj tada bilo manje od 5.000. Mnogi su primjeri [[progon]]a. [[Masonski hram]] u [[Córdoba (Španjolska)|Córdobi]] spaljen je do temelja. Masonski hram u [[Santa Cruz de Tenerife]] na [[Kanari]]ma konfisciran je i pretvoren u sjedište [[Falanga (stranka)|Falange]]. Jedna loža napadnuta je [[topništvo]]m. U [[Salamanca|Salamanci]] je 30 slobodnih zidara iz jedne [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] strijeljano, uključujući i jednog svećenika. Slični masakri dogodili su se diljem Španjolske, straljano je 15 slobodnih zidara u [[Logroño|Logroñu]], 17 u [[Ceuta|Ceuti]], 33 u [[Algeciras]]u, 30 u [[Valladolid]]u, među njima i lokalni guverner, dok je u [[Sevilla|Sevilli]] cijelo članstvo nekoliko loža pobijeno. Sumnja na pripadnost slobodnom zidarstvu često je bila dovoljan razlog za smaknuće, a brutalnost progona bila je tolika da su neki slobodni zidari bacani u kotlove parnih lokomotiva kako bi im se uništila tijela. Do [[16. prosinca]] [[1937.]], prema izvješću godišnje slobodnozidarske skupštine u [[Madrid]]u, svi slobodni zidari koji nisu pobjegli iz nacionalističkih područja bili su ubijeni.<ref name=":12"/> Nakon pobjede Francisca Franca, [[2. ožujka]] [[1940.]] slobodno zidarstvo je službeno zabranjeno u [[Francova diktatura|Španjolskoj]]. Samo članstvo u loži bilo je kažnjivo s minimalno 12 godina [[zatvor]]a.<ref>{{Citiranje weba|title=Freemasonry banned in Spain by General Franco|url=http://www.freemasons-freemasonry.com/franco.html|access-date=2025-02-19|last=Alvarez|first=Juan Carlos|website=freemasons-freemasonry.com|language=en}}</ref> Slobodni zidari 18. [[Visoki masonski stupnjevi|stupnja i više]] smatrani su krivima za "otežavajuće okolnosti", što je često značilo [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]].<ref name=":12"/> Iako su frankisti tvrdili da je srušeni Republikanski režim bio pod jakim utjecajem slobodnog zidarstva, u stvarnosti su slobodni zidari bili prisutni u svim političkim i vojnim sektorima.<ref>{{Citiranje knjige|title=Spain during World War II|last=Bowen|first=Wayne H.|publisher=University of Missouri Press|year=2006.|isbn=978-0826216588|pages=|url=https://books.google.hr/books/about/Spain_During_World_War_II.html?id=zVx2rFJIyQQC&redir_esc=y|language=en}}</ref> Među njima su bila četiri generala koji su podržali Francovu pobunu, dok su mnoge lože okupljale konzervativne republikance. Masonerija je formalno zabranjena "Zakonom o represiji slobodnog zidarstva i komunizma",<ref name=":13">{{Citiranje knjige|title=Franco's Justice: Repression in Madrid After the Spanish Civil War|last=Ruiz|first=Julius|publisher=Clarendon Press|year=2005.|isbn=9780199281831|url=https://books.google.hr/books?id=sNk61qkjop0C&redir_esc=y|language=en|page=25}}</ref> a Franco je svojim pristašama dao dvomjesečni rok da istupe iz bilo koje masonske lože. Mnogi slobodni zidari, uključujući istaknute monarhiste koji su podržavali Nacionalističku pobunu 1936., radije su otišli u [[progonstvo]] nego napustili bratstvo. Iako su španjolski slobodni zidari većinom pripadali višim ili [[Srednja klasa|srednjim slojevima]] i zagovarali konzervativni [[liberalizam]] i [[antiklerikalizam]], slobodno zidarstvo je za Franca ostalo simbol neprijateljske urote.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Spanish Civil War|last=Thomas|first=Hugh|publisher=Simon & Schuster|year=1994|isbn=9780671758769|pages=47–48|url=https://www.google.hr/books/edition/The_Spanish_Civil_War/UZQUAQAAIAAJ?hl=hr&gbpv=0&bsq=Hugh%20Thomas,%20The%20Spanish%20Civil%20War|language=en|orig-year=1961.}}</ref> "Zakon o represiji slobodnog zidarstva i komunizma" ostao je na snazi sve do [[1963.]] godine.<ref name=":13"/> Francova opsesija slobodnim zidarstvom bila je vidljiva u njegovim govorima i propagandi, gdje je često ponavljao teze o "[[Judeomasonska urota|judeomasonskoj uroti]]". Tijekom svog života napisao je najmanje 49 antimasonskih članaka i jednu antimasonsku knjigu pod pseudonimom. Francova izjava jasno odražava njegovu ideološku paranoju:<ref name=":12"/> {{citat2|Cijela tajna kampanja protiv Španjolske može se objasniti s dvije riječi: slobodno zidarstvo i komunizam... Moramo iskorijeniti ta dva zla iz naše zemlje.}} ==== Sindikalni i radnički pokreti ==== Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], Pierre Monatte, francuski sindikalist, vođa Opće konfederacije rada (CGT) i osnivač časopisa ''La Vie Ouvrière'' (''Radni vijek''), izrazio je zabrinutost zbog utjecaja slobodnog zidarstva među sindikalistima. U jednom od svojih tekstova napisao je: "''Mnogi sindikalni dužnosnici dopuštali su da ih [[slobodno zidarstvo]] privuče. A ako postoji organizacija koja promiče [[Društvena klasa|klasnu]] suradnju, onda je to upravo ona. Do tada se slobodno zidarstvo širila uglavnom među državnim službenicima, posebno poštanskim radnicima i [[učitelj]]ima. Sada je počela pridobivati i radničke aktiviste. Zar nije upravo to razlog zbog kojeg su se mnogi od njih skrenuli s puta u kolovozu [[1914.]]?''" Monatte je sugerirao da je slobodno zidarstvo, svojom promidžbom klasne suradnje, oslabila [[Radnički pokreti|radnički pokret]], osobito u kritičnim trenucima, poput početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Souvenirs sur La Vie Ouvrière|journal=La Révolution prolétarienne|last=Monatte|first=Pierre|pages=34|year=1959|language=fr}}</ref> Godine [[1955.]], časopis ''La Heroldo'' (''Glasnik''), službeno glasilo Međunarodne lige slobodnih zidara, u svom je listopadskom izdanju izvijestio da je Godišnji kongres britanske [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]] zauzeo stav protiv slobodnog zidarstva. Razlog tome bio je uvjerenje da je: "''Nemoguće istodobno pripadati nerealnoj bratovštini i istinskom [[Socijalizam|socijalizmu]].''" Ovaj stav pokazivao je sve veće nepovjerenje dijela radničkog pokreta prema slobodnom zidarstvu, koja je često bila optuživana za suradnju s [[Buržoazija|buržoazijom]] i kompromitiranje [[Klasna borba|klasne borbe]].<ref>{{Citiranje časopisa|title=Le congrès du Parti travailliste|journal=La Heroldo|pages=14|year=1955|language=fr}}</ref> === Suvremeno protumasonstvo === {{external media | float = | width = | topic = | caption = <!-- text placed left or right of headerimage ---> | headerimage= | title = | video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=QG5n7UP8qPc Jurišić: Teorije i zavjere Masona i iluminata u svjetskoj i hrvatskoj povijesti], Podcast Velebit (8. 10. 2018.) | video2 = [https://www.youtube.com/watch?v=-4UR-77z3dY Žukina: Hrvatskom vladaju masoni], Podcast Velebit (12. 06. 2022.) | video3 = [https://www.youtube.com/watch?v=35jVNGND7Es Žukina: Na djelu je masonizacija Crkve i države Hrvatske], Podcast Velebit (02. 01. 2024.) }} Ulazak u [[21. stoljeće]] obilježen je ponovnim jačanjem protumasonstva, pri čemu je [[internet]] postao glavni medij za širenje takvih ideja. Dio javnosti i [[Civilno društvo|civilnog društva]] izražava zabrinutost zbog mogućih veza između slobodnog zidarstva i političke ili pravosudne elite, osobito kada su [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] i bratovštine optužene za [[Korupcija|korupciju]] ili klijentelizam.<ref>{{Citiranje weba|title=Franc maçonnerie, Franc maçon : dénonciation civique|url=http://have-it.com/denonciation/pages/justice/franc_maconnerie.html|access-date=2025-02-18|date=2005-07-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120104100202/http://have-it.com/denonciation/pages/justice/franc_maconnerie.html|archive-date=2012-01-04|website=have-it.com|language=fr}}</ref> Protumasonstvo katoličkog i nacionalističkog podrijetla, koji se pojavio početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i razvijao [[Međuraće|između dva svjetska rata]], organizirao se kroz različite udruge i publikacije, poput: Antimasonskog vijeća Francuske (''Conseil antimaçonnique de France''; kasnije preimenovanog u Antimasonsku Francusku, ''La France antimaçonnique''), Lige franco-katolika (''[[:fr:Ligue franc-catholique|Ligue franc-catholique]]'', koja je postala Protujudeomasonska liga, ''Ligue anti-judéomaçonnique''), Tannenbergova unija ([[:en:Tannenbergbund|''Tannenbergbund'']]; osnovan u selu [[Erich Ludendorff|Ericha Ludendorffa]]), Mađarske antimasonske lige, novina ''Propagande d’Union française'' (''Propaganda francuske unije'') i drugih.<ref name=":3"/> ==== Neokonzervativci i katolički tradicionalisti ==== Političko protumasonstvo [[Neokonzervativizam|neokonzervativnih]] i katoličkih tradicionalističkih krugova često se pojačava kada vlade donose zakone o društvenim pitanjima, poput zakona o [[pobačaj]]u ili [[Istospolni brak|istospolnim brakovima]]. Neki antimasonski postupci proizlaze iz "masonofobije", izražene kroz [[vandalizam]] ili napade na vrijednosti koje brani sekularno slobodno zidarstvo, posebno [[sekularizam]]. [[Datoteka:Hommens GODF2014.JPG|mini|250px|desno|[[Prosvjed]] skupine Muškarci (''Hommens'') protiv "masonske sekte" u svibnju 2013. pred središnjicom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]].]] U veljači [[2003.]] godine, ispred sjedišta [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], održan je prosvjed katoličke konzervativne organizacije SOS Tout-Petits, koja se protivi pobačaju i [[Kontracepcija|kontracepciji]]. Okupljeni su održali javno pokajničko molitveno bdjenje, uvjereni da iza "kulture smrti" slobodno zidarstvo. Njihov glavni slogan bio je: "Iza kulture smrti stoji slobodno zidarstvo."<ref>{{Citiranje weba|title=Les militants de SOS Tout-petits prient contre l'avortement|url=http://atheisme.org/sos-tout-petits.html|access-date=2025-02-18|date=2003-03-15|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150202164518/http://atheisme.org/sos-tout-petits.html|archive-date=2015-02-02|website=atheisme.org|language=fr}}</ref> U studenome [[2012.]], organizacija Francuski disidenti (''Dissidence française'') pokrenula je svoju "Brigadu ljutih" s ciljem provođenja antimasonskih akcija. U ožujku 2013., protivnici istospolnog braka organizirali su prosvjed ispred [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]], ponavljajući svoje optužbe da slobodno zidarstvo stoji iza "rušenja tradicionalne obitelji". Dana [[24. svibnja]] [[2013.]], organizacija Francusko proljeće (''Le Printemps français''), zajedno sa skupinom Muškarci (''Hommens''), koji su protivnici istospolnog braka, održala je "antimasonsku manifestaciju protiv masonske sekte", optužujući slobodne zidare za ideološku [[Indoktrinacija|indoktrinaciju]] djece.<ref name=":11"/> U prosinacu 2013., pred sjedištem Velikog orijenta Francuske održan je još jedan prosvjed protiv poziva ministrice pravosuđa [[Christiane Taubira]] na konferenciju. Prosvjednici su optužili vladu za "tajnu suradnju sa slobodnim zidarstvom".<ref name=":11">{{Citiranje knjige|title=L' antimaçonnisme actuel|last=Pragman|first=Jiri|publisher=Télélivre|year=2014.|isbn=9782930331102|pages=169, 170|url=https://books.google.hr/books/about/L_antima%C3%A7onnisme_actuel.html?id=E64x0AEACAAJ&redir_esc=y|collaboration=predgovor Éric Giacometti|language=fr}}</ref> Oko 150 protivnika istospolnih brakova ponovno je prosvjedovalo, pet mjeseci kasnije, [[24. svibnja]] 2013. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Manifestation anti-mariage gay devant le Grand Orient de France|url=https://www.lemonde.fr/societe/article/2013/05/24/manifestation-d-opposants-au-mariage-homosexuel-devant-le-grand-orient-de-france_3417267_3224.html|access-date=2025-02-18|date=2013-05-24|website=lemonde.fr|language=fr}}</ref> [[Datoteka:Antimaçonnisme Bordeaux2014.jpeg|mini|desno|Antimasonski natpis prijavljen u siječnju 2014. u [[Bordeaux]]u.]] U [[2014.]], [[Vandalizam|vandali]] su posjekli "stabla sekularizma" u Boussy-Saint-Antoineu i Épinay-sous-Sénartu. Ta stabla bila su posađena [[2011.]] i [[2012.]] na inicijativu socijalističkog gradonačelnika, koji je ujedno bio i član jedne [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]. Njima se obilježavala godišnjica "Zakona o odvajanju Crkve i države" iz [[1905.]] godine. Organizacija Borba protiv masonerije (''Combattre la franc-maçonnerie'') preuzela je odgovornost za ove vandalske napade, tvrdeći da su oni čin otpora protiv masonske dominacije u društvu.<ref>{{Citiranje weba|title=Un mouvement anti franc-maçon scie deux "arbres de la laïcité" en Essonne|url=https://www.francetvinfo.fr/faits-divers/un-mouvement-anti-franc-macon-scie-deux-arbres-de-la-laicite-en-essonne_511667.html|access-date=2025-02-18|date=2014-02-11|website=francetvinfo.fr|language=fr}}</ref> Slični napadi dogodili su se u Angersu i [[Bordeaux]]u, gdje su također uništena stabla sekularizma. Uz posječeno drvo u Bordeauxu, na tlu je sprejem ispisano "Katolička Francuska".<ref>{{Citiranje weba|title=Après Angers, un «arbre de la laïcité» scié à Bordeaux|url=https://www.20minutes.fr/societe/1266767-20131223-20131223-apres-angers-arbre-laicite-scie-a-bordeaux|access-date=2025-02-18|date=2012-12-23|website=20minutes.fr|language=fr}}</ref> U [[Belgija|Belgiji]], [[1. lipnja]] 2012., tijekom skupa koji je organizirao svećenik Gabriel Ringlet u samostanu Malèves-Sainte-Marie, na temu ''Kršćani i slobodni zidari: Bogu hvala!'', distribuirani su antimasonski letci koji su pozivali na "povratak pravim vrijednostima". U različitim zemljama zabilježeni su brojni slučajevi vandalskih napada na [[Masonski hram|masonske hramove]]. U [[Haiti]]ju, u noći 3. na 4. kolovoza 2011., devastiran je hram Lože "Jeruzalem" u [[Cap-Haïtien]]u. Na mjestu napada ostavljena je poruka na kreolskom: "''Kao i [[Katolička Crkva]], slobodni zidari služe [[Lucifer]]u. Napustite te religije i slijedite [[Isus]]a u drugoj crkvi.''"<ref name=":11"/> U [[Boston, Massachusetts|Bostonu]], u ožujku 2014., jedan muškarac provalio je u masonski hram u Ulici Tremont i pokušao ga zapaliti.<ref>{{Citiranje weba|title=Man Allegedly Tried To Start Fire Inside Boston Masonic Building|url=https://www.cbsnews.com/boston/news/man-allegedly-tried-to-start-fire-inside-boston-masonic-temple/|access-date=2025-02-18|date=2014-03-17|website=cbsnews.com|language=en}}</ref> Nakon uhićenja, nije otkrivena nikakva religijska pripadnost napadača, ali je bio poznat pravosudnim tijelima.<ref>{{Citiranje weba|title=Dorchester man charged with trying to set fire to Masonic temple|url=https://www.boston.com/news/local-news/2014/03/18/dorchester-man-charged-with-trying-to-set-fire-to-masonic-temple/|access-date=2025-02-18|last=Gaitan|first=Catalina|date=2014-03-18|website=boston.com|language=en}}</ref> ==== Krajnja ljevica i antikapitalizam ==== Neki komunistički i [[Radikalna ljevica|radikalno lijevi]] pokreti vide slobodno zidarstvo kao dio [[Buržoazija|buržoaskog poretka]], čiji su ideološki temelji i interesi suprotni interesima [[proletarijat]]a. Najčešće citirani [[Marksizam|marksistički]] teoretičari u kontekstu protumasonstva su [[Karl Marx]], [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimir Lenjin]] i [[Lav Trocki]]. Godine 2005., nakon izbacivanja jednog svog člana, Međunarodna komunistička struja izjavila je: "''Neophodno je podsjetiti na neumoljivu borbu koju revolucionari vode više od stoljeća protiv slobodnog zidarstva i [[Tajna društva|tajnih društava]], koje smatraju oruđem [[Buržoazija|buržoazije]].''"<ref>{{Citiranje časopisa|title=Mouvement ouvrier : le marxisme contre la franc-maçonnerie|journal=Revue internationale|date=2005-10-16|url=https://fr.internationalism.org/rinte87/franc-maconnerie.htm|language=fr|publisher=Courant Communiste International}}</ref> Francusko-talijanski [[Antikapitalizam|antikapitalistički]] portal ''BellaCiao'',{{efn|Portal nosi naziv po talijanskoj antifašističkoj pjesmi ''[[Bella ciao]]''.}} koji se predstavlja kao "radikalna ljevica",<ref>{{Citiranje weba|title=Bella Ciao - Qui Sommes-Nous?|url=https://www.bellaciao.org/fr/?page=qui_sommes_nous|access-date=2025-02-18|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210918222523/https://www.bellaciao.org/fr/?page=qui_sommes_nous|archive-date=2021-09-18|website=bellaciao.org|year=2003.|language=fr}}</ref> redovito objavljuje Trockijevu izjavu o masoneriji: "''Masonerija je kuga na tijelu komunizma, koju treba spaliti užarenim željezom.''" U travnju [[2009.]], ovaj portal objavio je članak o odnosu protelerijata i slobodnog zidarstva kroz povijest, uz preporuku: "''Svaka komunistička i socijalistička organizacija mora prihvatiti dva temeljna principa (...): Strogu zabranu članovima radničkih organizacija da sudjeluju u slobodnom zidarstvu, pod prijetnjom isključenja. I obvezu da svi slobodni zidari na javnim dužnostima otkriju svoje članstvo i prestanu djelovati u tajnosti.''"<ref name=":11"/> Ova izjava pokazuje kako se u određenim lijevim krugovima stvara snažan ideološki rascjep između radikalne ljevice i slobodnog zidarstva. ==== Političke kontroverze ==== U travnju [[2017.]] godine u [[Italija|Italiji]], Parlamentarno antimafijaško povjerenstvo naložilo je talijanskoj financijskoj policiji da zaplijeni popis 35.000 članova iz četiri [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|glavne velike lože u Italiji]].<ref>{{Citiranje weba|title=Massoneria, scoppia la grande faida|url=https://lespresso.it/c/attualita/2017/4/9/massoneria-scoppia-la-grande-faidaandnbsp/9881|access-date=2025-02-21|last=Turano|first=Gianfrancesco|date=2017-04-10|website=lespresso.it|language=it}}</ref> Ova istraga kulminirala je u ožujku 2017., kada su po nalogu Parlamentarnog antimafijaškog povjerenstva, predvođenog zastupnicom Rosy Bindi ([[Demokratska stranka (Italija)|Demokratska stranka]]), izvršene pretres i zapljena dokumenata u sjedištu [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]. Tom prilikom zaplijenjeno je 39 registratora sa spisima o 6.000 članova [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u [[Sicilija|Siciliji]] i [[Kalabrija|Kalabriji]]. Godine [[2024.]], [[Europski sud za ljudska prava]] donio je presudu u kojoj je osudio [[Italija|Talijansku Republiku]] zbog ove pretrage i zapljene, smatrajući da su time prekršena prava slobodnih zidara zajamčena člankom 8. [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]], koji štiti privatni i obiteljski život. Sud je zaključio da je pretraga bila nesrazmjerna, te da nije bilo dovoljno dokaza koji bi opravdali razumnu sumnju o miješanju masonskih loža u kriminalne aktivnosti koje su bile predmet istrage. Italiji je naloženo da Velikom orijentu Italije plati 9.600 eura za nematerijalnu štetu i 5.344 eura za sudske troškove.<ref>{{Citiranje weba|title=La Corte Europea dei Diritti dell’Uomo condanna la Commissione Parlamentare Antimafia Bindi per il sequestro degli elenchi al Goi. Depositata il 19 dicembre la sentenza|url=https://www.grandeoriente.it/la-corte-europea-dei-diritti-delluomo-condanna-la-commissione-parlamentare-antimafia-bindi-per-il-sequestro-degli-elenchi-al-goi-depositata-il-19-dicembre-la-sentenza/|access-date=2025-02-21|last=Bisi|first=Stefano|date=2024-12-19|language=it}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Case of Grande Oriente d’Italia v. Italy|url=https://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-238566|access-date=2025-02-21|date=2024-12-19|website=echr.coe.int|publisher=[[Europski sud za ljudska prava]]|location=Strasbourg|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Massoneria: CEDU condanna Italia per sequestro faldoni al GOI dalla Commissione Bindi|url=https://www.antimafiaduemila.com/home/mafie-news/261-cronaca/103239-massoneria-cedu-condanna-italia-per-sequestro-faldoni-al-goi-dalla-commissione-bindi.html|access-date=2025-02-21|date=2024-12-20|website=antimafiaduemila.com|language=it}}</ref> U veljači [[2020.]] godine u Hrvatskoj, [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|glavni državni odvjetnik]] [[Dražen Jelenić]] podnio je ostavku na tu dužnost nakon objave medija o članstvu u loži, odnosno [[Veliki orijent Hrvatske|Velikom orijentu Hrvatske]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/glavni-drzavni-odvjetnik-drazen-jelenic-podnio-ostavku-20200219|title=Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić podnio ostavku|date=2020-02-19|access-date=2025-02-27|website=tportal.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/ekskluzivno-drazen-jelenic-je-mason-to-ga-uvodi-u-sukob-interesa-u-slucaju-iznude-nikice-gabrica/|title=Kako je Dražen Jelenić postao mason i zašto se zbog toga mogao naći u sukobu interesa kao državni odvjetnik|date=2020-02-20|access-date=2025-02-27|website=nacional.hr|last=Jelinić|first=Berislav}}</ref> == Teoretičari protumasonstva == {{glavni|Masonske teorije urota}} Pitanje o masonskoj ulozi u povijesnim događajima često se postavlja kada su obje strane nekog sukoba – ili njihovi predstavnici – članovi iste [[Velika loža|velike lože]], ili kada većinu jedne sukobljene strane čine slobodni zidari. Ove optužbe čine bitan dio suvremenih teorija urote. Jedan od prvih teoretičara masonskih urota bio je francuski svećenik [[Augustin Barruel]], bivši [[isusovac]], koji je [[1797.]] godine u [[London]]u objavio svoje djelo ''[[Memoari koji će poslužiti povijesti jakobinizma]]''. Ova knjiga postala je iznimno popularna u svoje vrijeme, a u njoj je Barruel tvrdio da je [[Francuska revolucija]] rezultat velike masonske urote. Prema njegovim tvrdnjama, revoluciju su organizirale tajne lože pod kontrolom [[Jakobinci|jakobinaca]], s ciljem rušenja [[Kraljevina Francuska|monarhije]] i [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Otprilike u isto vrijeme, škotski slobodni zidar i znanstvenik [[John Robison]] objavio je knjigu ''[[Dokazi urote protiv svih religija i vlada Europe]]''. U ovom djelu, Robison je tvrdio da su slobodni zidari, osobito pripadnici [[Francuski obred|Francuskog obreda]], sudjelovali u revolucionarnim zavjerama diljem Europe.<ref>{{Citiranje knjige|last=Robison|first=John|title=Proofs of a Conspiracy against all the Religions and Governments of Europe, carried on in the Secret Meetings of Free-Masons, Illuminati and Reading Societies, etc., collected from good authorities|publisher=T. Dobson & W. Cobbet|year=1798.|location=Philadelphia|url=https://archive.org/details/proofsofconspira00r/page/n5/mode/2up?view=theater|edition=3.|language=en|orig-year=1797.}}</ref> Obje ove knjige dale su temelje modernim antimasonskim teorijama zavjere, a njihovi se motivi ponavljaju i u brojnim kasnijim konspiracijskim narativima. {{Citat|U ovoj Francuskoj revoluciji, sve – čak i njezina najstrašnija zlodjela – bilo je unaprijed isplanirano, promišljeno, organizirano, odlučeno i provedeno; sve je bilo rezultat najdublje pokvarenosti.|[[Augustin Barruel]]}} === Najznačajniji teoretičari === {| class="wikitable" style="text-align:center; margin-left:2em;" |+ ! align="center" | [[Stoljeće]] ! align="center" | Fotografija ! align="center" | Ime i prezime ! align="center" | Vrste teorija ! align="center" | Glavno djelo |- | align="center" | [[18. stoljeće|XVIII.]] | [[Datoteka:Augustin Barruel.jpg|70px|Augustin Barruel]] | [[Augustin Barruel]] | politička urota<br>infiltracija [[Iluminati|bavarskih iluminata]] | ''[[Memoari koji će poslužiti povijesti jakobinizma]]'' |- | [[18. stoljeće|XVIII.]] | [[Datoteka:John Robison.png|70px|John Robison.png]] | [[John Robison]] | politička urota<br>infiltracija [[Iluminati|bavarskih iluminata]] | ''[[Dokazi urote protiv svih religija i vlada Europe]]'' |- | [[19. stoljeće|XIX.]] | [[Datoteka:Léo Taxil (Melandri).jpg|70px|Léo Taxil]] | [[Leo Taxil]] | vjerska urota | ''Vrag 19. stoljeća''<br> <small>([[Francuski jezik|fran.]] ''Le Diable au XIXe siècle'')</small> |- | [[20. stoljeće|XX.]] | [[Datoteka:Nesta H Webster.png|70px|Nesta Webster]] | Nesta Webster | svjetska urota | ''Svjetska revolucija. Urota protiv civilizacije''<br><small>([[engl.]] ''World revolution. The plot against civilization'')</small> |- | [[20. stoljeće|XX.]] | | Walton Hannah | protureligijski utjecaj | ''Vidljiva tama: Kršćanska procjena slobodnog zidarstva''<br> <small>([[engl.]] ''Darkness Visible: A Christian Appraisal of Freemasonry'')</small> |- | [[20. stoljeće|XX.]] | | Stephen Knight | politička urota | ''Bratstvo: Ubojito razotkrivanje tajnog svijeta slobodnih zidara''<br><small>([[engl.]] ''The Brotherhood: The Explosive Expose of the Secret World of the Freemasons'')</small> |} == Protumasonstvo u svijetu == Protumasonstvo se kroz povijest i u različitim dijelovima svijeta pojavljivao u različitim oblicima, još od svoje prve službene osude u [[Papinska bula|papinskoj buli]] ''[[In eminenti Apostolatus Specula]]'' iz [[1738.]] godine. Posebno su ga [[Diktatura|diktatorski režimi]] koristili kao alat za progone slobodne zidare, dok su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] slobodni zidari bili metom nekih od najtežih represija. Slobodno zidarstvo je često bilo percipirano kao prijetnja autoritarnim vlastima, što je dovelo do masovnih zabrana, progona i likvidacija u različitim političkim kontekstima. == Protumasonstvo u popularnoj kulturi == [[Datoteka:Jeucasserole1905.jpg|mini|250px|''Igra lonca'', satirična i antimasonska društvena [[Igre na ploči|igra na ploči]] objavljena [[1905.]] u Francuskoj.]] Kako se protumasonstvo širilo u društvu, potaknuo je brojne [[Popularna kultura|kulturne reakcije]], uključujući karikature, pjesme, romane i stripove, koji su obrađivali masonske teme iz kritičke, [[Satira|satirične]] ili teorijski konspirativne perspektive. === U književnosti i stripovima === *''Iz pakla'' ([[engl.]] ''From Hell'') – strip [[Alan Moore|Alana Moorea]], koji djelomično preuzima teoriju urote Stephena Knighta o kraljevsko-masonskoj uroti u slučaju [[Jack Trbosjek|Jacka Trbosjeka]]. U pogovoru pod nazivom ''Ples hvatača galebova'', Moore napominje da je izabrao ovu teoriju zbog njezine književne vrijednosti, a ne povijesne točnosti. Po stripu je [[2001.]] godine snimljen [[Iz pakla (2001.)|istoimeni film]]. *''Moj ujak Sosthène'' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Mon oncle Sosthène'') – kratka priča francuskog književnika [[Guy de Maupassant|Guya de Maupassanta]], u kojoj [[jezuit]] obraća slobodnog zidara na [[katoličanstvo]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Mon oncle Sosthène|last=de Maupassant|first=Guy|publisher=Primento Digital Publishing|year=2015.|url=https://www.google.hr/books/edition/Mon_oncle_Sosth%C3%A8ne/Ti_XCQAAQBAJ?hl=hr&gbpv=0|language=fr|orig-year=1882.}}</ref> *''Ljudi dobre volje'' (''Les Hommes de bonne volonté'') – roman francuskog pisca Julesa Romainsa iz [[1932.]], koji istražuje teme slobodnog zidarstva i [[Vjera|vjere]].<ref>{{Citiranje knjige|title=Les hommes de bonne volonté|last=Romains|first=Jules|publisher=Flammarion|year=1958.|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_hommes_de_bonne_volont%C3%A9/hUAmAQAAMAAJ?hl=hr&gbpv=0&bsq=Les%20Hommes%20de%20bonne%20volont%C3%A9|language=fr|orig-year=1932.}}</ref> *"Slobodni zidar Djevice" (''Le Franc-maçon de la Vierge'') – roman Florenta Bouhoursa iz [[1888.]], koji opisuje priču mladića pod utjecajem dvojice slobodnih zidara.<ref>{{Citiranje knjige|title=Le Franc-maçon de la Vierge|last=Bouhours|first=Florent|publisher=Saint-Remi|year=2020.|isbn=978-2816204872|language=fr|orig-year=1890.}}</ref> Bio je jedan od najprodavanijih romana svog doba. *''Židov slobodni zidar'' (''Le Juif franc-maçon'') – roman svećenika Henrija Desportesa iz [[1890.]], u kojem [[Židovi|židovski]] slobodni zidar vlada cijelim [[selo]]m. Također je bio bestseller u svoje vrijeme. *''Masonska opasnost i židovska opasnost'' (''Le Péril franc-maçon et le péril juif'') – roman Georgesa Romainea (pseudonim Georgesa Kestlera) iz [[1895.]], koji spaja antimasonske i [[Antisemitizam|antisemitske]] narative. *''Pravi idiot – mason'' (''L'imbécile maçon'') – satirična pjesma iz romana ''Jacquemin slobodni zidar: legende tajnih društava'' (''Jacquemin le Franc-maçon, légendes des sociétés secrètes''), autora Collina de Plancyja iz [[1848.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|title=Jacquemin le franc-maçon, légendes des sociétés secrètes|last=de Plancy|first=Jacques Albin Simon Collin|publisher=Librairie classique de Périsse Frères|year=1848|url=https://books.google.hr/books/about/Jacquemin_le_franc_ma%C3%A7on_l%C3%A9gendes_des.html?id=ye7PJDvOMhcC&redir_esc=y|language=fr}}</ref> *''[[Praško groblje]]'' – roman talijanskog romanopisca [[Umberto Eco|Umberta Eca]] iz 2010., u kojem protumasonstvo igra ključnu ulogu u zapletu.<ref>{{Citiranje weba|title=Umberto Eco : Praško groblje|url=https://mvinfo.hr/clanak/umberto-eco-prasko-groblje|last=Jurak|first=Dragan|date=2012-05-10|access-date=2025-02-05|website=mvinfo.hr}}</ref> === Satira i karikature === *''Uzjaši jarca'' (''Ride the Goat'') – američka satirična pjesma u obliku dječje brojalice, u kojoj se djeca rugaju svom ocu, koji je nedavno iniciran u [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]]. *''Igra lonca'' (''Le jeu de la casserole'', 1905.) – antimasonska humoristična ilustracija u obliku [[igre na ploči]] s 33 polja. Inspirirana je skandalom poznatim kao Afera spisa (1904.), kada su otkrivene tajne liste masonskih časnika u francuskoj vojsci.<ref>{{Citiranje weba|title=Un jeu antimaçonnique et caricatural à l’époque du gouvernement Combes|url=https://essentiels.bnf.fr/fr/image/95877e52-c3a3-41e8-a4f3-de99d55e5e73-un-jeu-antimaconnique-et-caricatural-epoque-gouvernement-combes|access-date=2025-02-21|website=essentiels.bnf.fr}}</ref> *''Slobodni zidari: Hudibrastična pjesma'' (''The Freemasons: An Hudibrastick Poem'', 1723.) – antimasonska pjesma, u kojoj bivši slobodni zidar, oslobođen svog zakletog zavjeta od strane katoličkog [[svećenik]]a, iznosi antimasonske optužbe.<ref>{{Citiranje novina|title=The Freemasons: An Hudibrastick Poem|date=1723-02-15|work=The Daily Post of London|url=http://phoenixmasonry.org/hudibrastick_poem.htm|access-date=2025-02-21|language=en|location=London}}</ref> === Glazba === *''Illuminazi 666'' – pjesma rap izvođača Rockin' Squata (pseudonim Mathiasa Cassela), koja optužuje masonske mreže za korupciju u Africi i iznosi tvrdnje o globalnoj zavjeri. *''Naše greške'' (''Nos erreurs'') – pjesma francuskog repera La Fouinea, u čijem refrenu se pjeva: "I živim svoj život anti-Illuminati, anti-slobodni zidar." == Bilješke == {{notelist|30em}} == Izvori == {{izvori}} {{Slobodno zidarstvo}} {{KCiSZ}} [[Kategorija:Protumasonstvo|*]] [[Kategorija:Političke ideologije]] [[Kategorija:Teorije zavjere]] [[Kategorija:Predrasude i diskriminacija]] pr7vimo7nw7z2o496eg9247xmp2g757 Retak 0 778317 7573922 7366092 2026-08-11T02:38:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573922 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina | ime = Retak | izvorno ime = [[malajski]]: ''Bukit Retak'' | vrsta = | etimologija = | slika = Dining Room.jpg | opis slike = Ekspedicija na brdo 1981. | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|4.3383333|115.2963889|format=dms|display=inline,title}} | koordinate_ref = | smještaj = [[Brunejsko-malezijska granica]] | dz = BRU,MALE | najbliži gradovi = | dio gorja = | vrh = 1618<ref>{{Cite book |last1=Makowski |first1=Christopher |url=https://books.google.com/books?id=vkJmDwAAQBAJ&dq=Bukit+Retak+Brunei&pg=PA458 |title=Impacts of Invasive Species on Coastal Environments: Coasts in Crisis |last2=Finkl |first2=Charles W. |date=2018-07-24 |publisher=Springer |isbn=978-3-319-91382-7 |page=458 |language=en}}</ref> | ostali vrhovi = | starost = | zadnja erupcija = | vulkanski luk = | prvi uspon = | najlakša staza = | planinarski domovi = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Brunej#Malezija#Borneo | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Retak''' ([[malajski]]: ''Bukit Retak''), jedno je od najvećih [[Brdo|brda]] koje [[Brunejsko-malezijska granica|dijele]] [[Mukim Amo]], [[Temburong (okrug)|okrug Temburong]] u [[Brunej]]u i diviziju [[Limbang]], država [[Sarawak]] u [[Malezija|Maleziji]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Names|first=United States Board on Geographic|url=https://books.google.com/books?id=K5MtAAAAMAAJ&dq=Bukit+Retak+Brunei&pg=RA6-PA72|title=Decision List - United States Board on Geographic Names|date=1952|publisher=The Board.|pages=72|language=en}}</ref> == Opis == Brdo Retak nalazi se sjeverno od brda [[Pagon]] s visinom od 1,618 metara,<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=k-NJAAAAYAAJ&q=Bukit+Retak+Brunei|title=Malayan Naturalist|date=1991|publisher=Malayan Nature Society|pages=13|language=en}}</ref> i jedno je od najvećih brda u Bruneju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Makowski|first=Christopher|url=https://books.google.com/books?id=vkJmDwAAQBAJ&dq=Bukit+Retak+Brunei&pg=PA458|title=Impacts of Invasive Species on Coastal Environments: Coasts in Crisis|last2=Finkl|first2=Charles W.|date=2018-07-24|publisher=Springer|isbn=978-3-319-91382-7|pages=458|language=en}}</ref> Šuma prekriva brdo,<ref>{{Citiranje knjige|last=Holloway|first=Jeremy Daniel|url=https://books.google.com/books?id=WvpNAAAAYAAJ&q=Bukit+Retak+Brunei|title=The Moths of Borneo: Geometridae (incl. Orthostixini), Oenochrominae, Desmobathrinae, Geometrinae, Ennominae addenda|date=1983|publisher=Malaysian Nature Society|isbn=978-983-99915-3-6|pages=238|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Department of Fisheries - Mixed Dipterocarp|url=http://www.fisheries.gov.bn/SitePages/Mixed%20Dipterocarp.aspx|access-date=2022-06-26|website=www.fisheries.gov.bn|archive-date=11. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240811060443/http://www.fisheries.gov.bn/SitePages/Mixed%20Dipterocarp.aspx|url-status=dead}}</ref> na kojem ima [[kvarcit]]nih [[stijena]] i [[Metamorfne stijene|metamorfiziranih]] siltinata.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://books.google.com/books?id=SOEpAQAAMAAJ&q=Bukit+Retak+Brunei|title=Tropical Forestry Papers|date=1976|publisher=Department of Forestry, Commonwealth Forestry Institute, University of Oxford|pages=8|language=en}}</ref> == Povijest == Ključni tim ekspedicije poslan je u šume oko [[Tembikai Hill|Tembikaija]] i brda Retak 1978.<ref>{{Citiranje knjige|last=Brunei|url=https://books.google.com/books?id=KrovAAAAYAAJ&q=Bukit+Retak+Brunei|title=Brunei|date=1978|publisher=behalf of the Information Section, Department of State Secretariat, Brunei|pages=139|language=en}}</ref> Početkom osamdesetih godina 20. stoljeća znalo se da se na brdu nalaze [[ose]] ''[[Netelia harmani]]''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Gupta|first=Virendra Kumar|url=https://books.google.com/books?id=MTMgAQAAMAAJ&q=Bukit+Retak+Brunei|title=The Ichneumonidae of the Indo-Australian Area (Hymenoptera): Subfamilies Pimplinae to Mesochorinae|date=1987|publisher=American Entomological Institute|isbn=978-1-56665-039-7|pages=248|language=en}}</ref> [[Dnevni leptiri|Leptiri]] ''[[Papilio acheron]]'' su također pronađeni na planini.<ref>{{Citiranje knjige|last=Collins|first=N. Mark|url=https://books.google.com/books?id=RomV7uO_t9YC&dq=Bukit+Retak+Brunei&pg=PA331|title=Threatened Swallowtail Butterflies of the World: The IUCN Red Data Book|last2=Morris|first2=Michael G.|date=1985|publisher=IUCN|isbn=978-2-88032-603-6|pages=331|language=en}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Brunejsko-malezijska granica]] [[Kategorija:Planine u Bruneju]] [[Kategorija:Planine u Maleziji]] [[Kategorija:Granične planine]] jcc5mjazmzbvmpc4tnyq2q9k5mci1e2 RK Novi Zagreb 0 779616 7573798 7256294 2026-08-10T19:58:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573798 wikitext text/x-wiki {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Novi Zagreb | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Novi Zagreb | nadimak = | godina osnivanja = 2006. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | igrači = <!-- | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= --> }} '''RK "Novi Zagreb"''' ('''''RK Novi Zagreb; Novi Zagreb''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Zagreb]]a, [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2024./25. ''"Novi Zagreb"'' se natječe u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|"2. HRL – Sjever"]]'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|trećeg stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == === Druga momčad === ; Međužupanijska liga Zagreb * drugoplasirani: 2024./25. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Novi Zagreb |- |[[2. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] || ||bgcolor="goldenrod"|''3. ||14 ||''7 ||''4 ||''1 ||''2 ||''220 ||''216 ||''9 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[1. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]] || ||8. ||14 ||26 ||10 ||3 ||13 ||801 ||808 ||23 || || || |- |[[1. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||II. ||1. HRL – Sjever || ||12. ||14 ||26 ||9 ||2 ||15 ||812 ||873 ||20 || || || |- |[[1. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||II. ||1. HRL – Sjever || ||14. ||14 ||26 ||0 ||0 ||26 ||645 ||890 || -1 (-1) || || || |- |[[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||10. ||14 ||26 ||8 ||1 ||17 ||845 ||851 ||17 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} === Druga momčad === {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Novi Zagreb II |- |rowspan="2"|[[3. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||rowspan="2"|IV. ||rowspan="2"|3. HRL – Središte ||<small> Skupina A ||10. ||10 ||18 ||2 ||1 ||15 ||510 ||696 ||5 ||rowspan="2"| ||<small> u ''Ligu za plasmnan'' ||rowspan="2"| |- |<small> Liga za plasman ||20. (12.) ||20 (12) ||10 ||2 ||1 ||7 ||299 ||386 ||5 ||<small> odustali od daljneg natjecanja |- |[[3. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||IV. ||3. HRL – Središte ||<small> Skupina B ||12. ||12 ||22 ||0 ||1 ||21 ||266 ||536 ||0 (-1) ||<small> ne || || |- |[[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2023./24.|2023./24.]] ||V. ||Međužupanijska liga Zagreb || ||bgcolor="silver"|2. ||9 (10) ||16 ||10 ||1 ||5 ||430 ||397 ||21 || || || |- |2024./25. ||V. ||Međužupanijska liga Zagreb || ||6. ||8 ||14 ||5 ||0 ||9 ||205 ||243 ||10 || || |<ref> [https://hrs.hr/natjecanje/?natjecanje=1384 hrs.hr, ''Međužupanijska liga muški (2024./25.)''], pristupljeno 20. srpnja 2025. </ref> |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == * [https://www.instagram.com/rknovizagreb/ ''RK NOVI ZAGREB'', instagram stranica] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/hr/tim/rukomet/rk-novi-zagreb/376642 sofascore.com, ''RK Novi Zagreb''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-novi-zagreb/ sportilus.com, ''RUKOMETNI KLUB NOVI ZAGREB''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250226153525/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-novi-zagreb/ |date=26. veljače 2025. }} == Izvori == * [https://zrs.com.hr/?page_id=60126 zrs.com,hr, ''Zagrebački rukometni savez / Klubovi''], pristupljeno 26. veljače 2025. * [https://www.poslovna.hr/lite/rk-novi-zagreb/868348/subjekti.aspx?lang=en poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB NOVI ZAGREB] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-novi-zagreb/Detaljno/612770 fininfo.hr, RK "NOVI ZAGREB"] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/rk-novi-zagreb/OIB-16452411978 infobiz.fina.hr, RUKOMETNI KLUB "NOVI ZAGREB"] {{izvori}} {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Novi Zagreb, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Gradu Zagrebu]] r0502ypest1abw2pb6r0qoqb6f8ocxs Promatračka misija Europske unije u bivšoj Jugoslaviji 0 780330 7573609 7241653 2026-08-10T15:18:47Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573609 wikitext text/x-wiki '''Promatračka misija Europske unije''' ({{Eng.|European Union Monitoring Mission}}''', EUMM'''), između 1991. i 2000. poznata kao '''Promatračka misija Europske zajednice''' ({{Eng.|European Community Monitoring Mission}}''', ECMM)''', bila je misija [[Europska unija|Europske unije]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. == Povijest == Promatračka misija Europske unije je uspostavljena [[Brijunska deklaracija|Brijunskim sporazumom]] [[7. srpnja]] 1991., a započela je s radom [[15. srpnja]] [[1991.]] pod nazivom ECMM ({{Eng.|European Community Monitoring Mission|prijevod=Promatračka misija Europske zajednice}}).<ref>{{Citiranje weba|last=Ministarstvo obrane Nizozemske|date=2017-09-12|title=European Community Monitoring Mission - European Union Monitoring Mission (ECMM - EUMM) - Historical missions|url=https://english.defensie.nl/topics/historical-missions/mission-overview/1991/european-community-monitoring-mission---european-union-monitoring-mission-ecmm---eumm|access-date=2023-02-19|website=Ministerie van Defensie|language=en-GB|archive-date=23. travnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250423073821/https://english.defensie.nl/topics/historical-missions/mission-overview/1991/european-community-monitoring-mission---european-union-monitoring-mission-ecmm---eumm|url-status=dead}}</ref> Misiju je financirala [[Europska komisija]], a ponekad je uključivala preko 200 članova osoblja. Sjedište misije bilo je u [[Zagreb|Zagrebu]], a područje djelovanja je obuhvaćalo [[Slovenija|Sloveniju]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Albanija|Albaniju]] i [[Sjeverna Makedonija|Republiku Makedoniju]]. ECMM je preimenovan u Promatračku misiju Europske unije 22. prosinca 2000.<ref>[http://www.eusrbih.org/ European Union Special Representative in Bosnia and Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061229172317/http://www.eusrbih.org/|date=2006-12-29}} - [http://www.eusrbih.org/gen-info/?cid=23,1,1 European Union Monitoring Mission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312044314/http://www.eusrbih.org/gen-info/?cid=23,1,1|date=2007-03-12}}. Retrieved 20 October 2006.</ref> U siječnju 1992. misija je nakratko prekinuta nakon [[Obaranje helikoptera Promatračke misije Europske zajednice 1992.|obaranja helikoptera u kojem je poginulo pet njezinih promatrača]] kod [[Novi Marof|Novog Marofa]].<ref name="hc">{{Citiranje novina|date=1992-01-08|title=EC suspends peace monitoring/Observers killed in helicopter shot down over Yugoslavia|page=16|work=[[Houston Chronicle]]|agency=Associated Press|url=http://www.chron.com/CDA/archives/archive.mpl/1992_1029430/ec-suspends-peace-monitoring-observers-killed-in-h.html|access-date=2012-01-09}}</ref> Kratka povijest ranog rada Misije objavljena je 1992. i distribuirana privatno.<ref>{{Citiranje knjige|last=Riley|first=Jonathon|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Jonathon_Riley_(British_Army_officer)|title=The Monitor Mission in the Balkans|date=1992|language=English}}</ref> Misija je završena 31. prosinca 2007. == Povezani članci == * [[Popis vojnih i civilnih misija Europske unije]] * [[Promatračka misija Europske unije u Gruziji]] * [[Medalja Promatračke misije Europske unije]] * [[Medalja promatračke misije Europske zajednice]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Domovinski rat]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Europska unija]] [[Kategorija:Raspad SFRJ]] fzp4ljkdelpao8oxv8el63clrzpl4bz SK Juda Makabi Novi Sad 0 783397 7574029 7366826 2026-08-11T08:54:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574029 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = SK Juda Makabi Novi Sad | slika = | puno ime = Sportski klub Juda Makabi Novi Sad | nadimak = | godina osnivanja = [[1920.]] | godina gašenja = | igralište = | navijači = | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''Sportski klub Juda Makabi Novi Sad''' bio je [[srbija]]nski [[sport]]ski klub iz [[Novi Sad|Novog Sad]]a. Bio je klub [[Židovi|Židova]]. Ideja o osnutku kluba nastala je među židovskim [[Austro-Ugarska|austro-ugarskim]] oficirima koji su bili vojni zarobljenici u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref name="TM">Tin Mudražija, [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije], 2016., str. 166.</ref> Osnovan je u rujnu 1920.<ref name="album">[https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 91.</ref> Prvotno je imao samo [[nogomet]]nu sekciju.<ref name="album" /> Prvi predsjednik bio je Matija Levi.<ref name="TM" /> Godine 1920. u Novom Sadu je osnovan [[hazena]]ški '''Jevrejski hazena-klub''' koji je kasnije pripojen Judi Makabi.<ref>Dragoljub D. Čolić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2136 Igračice hazene u Vojvodini od 1920. do 1941. godine], Povijest sporta, prosinac 1975., br. 25., str. 2136.</ref> Protiv ovog kluba je 30. listopada 1921. svoju prvu nogometnu utakmicu odigrala [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima Veliki Bečkerek]] koja je izgubila 3:0.<ref>Dragoljub D. Čolić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2137 Igračice hazene u Vojvodini od 1920. do 1941. godine], Povijest sporta, prosinac 1975., br. 25., str. 2137.</ref><ref>Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, Fudbalski savez Grada Zrenjanin, Zrenjanin, 2025., str. 14.</ref> Juda Makabi je 1925. imao [[gimnastika|gimnastičku]], [[hazena]]šku, [[laka atletika|lakoatletsku]], [[nogomet]]nu, [[plivanje|plivačku]] i [[teška atletika|teškoatletsku]] sekciju.<ref name="album" /> Te godine održana je proslava povodom petogodišnjice kluba. Organizirana je nogometna utakmica s [[beč]]kim prvakom [[Hakoah Beč|Hakoahom]] koji je pobijedio novosadskog domaćina 8:1.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19250918|page:10 Židov, 18. rujna 1925., 29. elul 5685., Zagreb, god. IX., br. 40–41., str. 10.]</ref> Klupske boje 1932. bile su plava i bijela.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. LI.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Juda Makabi Novi Sad, SK}} [[Kategorija:Židovi u Srbiji]] [[Kategorija:Šport u Novom Sadu]] [[Kategorija:Gimnastika u Srbiji]] [[Kategorija:Srbijanski hazenaški klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Novom Sadu]] [[Kategorija:Bivši srbijanski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Plivanje u Srbiji]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Južnobačkom okrugu|Juda Makabi]] jdi7134y4qb0r63r3fkiwx61zimjeep SK Kadima Veliki Bečkerek 0 783402 7574030 7366827 2026-08-11T08:54:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574030 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = SK Kadima Veliki Bečkerek | slika = | puno ime = Sportski klub Kadima Veliki Bečkerek | nadimak = | godina osnivanja = [[1921.]] | godina gašenja = | igralište = | navijači = | kapacitet stadiona = | direktor = | trener = | liga = | sezona = | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''Sportski klub Kadima Veliki Bečkerek''' bio je [[srbija]]nski [[sport]]ski klub iz [[Veliki Bečkerek|Velikog Bečkereka]] (današnjeg Zrenjanina). Osnovali su ga [[Židovi]] 1921.<ref name="FSGZ">[https://www.fsgzrenjanin.com/organizacija.html Razvoj], Fudbalski savez grada Zrenjanin, pristupljeno 13. travnja 2025.</ref> kao [[atletika|atletski]] i [[hazena]]ški klub.<ref>Dragoljub D. Čolić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2136 Igračice hazene u Vojvodini od 1920. do 1941. godine], Povijest sporta, prosinac 1975., br. 25., str. 2136.</ref> Prvu nogometnu utakmicu odigrao je 30. listopada kada je izgubio 3:0 od [[SK Juda Makabi Novi Sad|novosadskog kluba Juda Makabi]] u svom prvom nogometnom susretu.<ref>Dragoljub D. Čolić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2137 Igračice hazene u Vojvodini od 1920. do 1941. godine], Povijest sporta, prosinac 1975., br. 25., str. 2137.</ref><ref>Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, Fudbalski savez Grada Zrenjanin, Zrenjanin, 2025., str. 14.</ref> Godine 1925. imao je [[hazena]]šku, [[laka atletika|lakoatletsku]], [[nogomet]]nu, [[plivanje|plivačku]], [[tenis]]ku, [[teška atletika|teškoatletsku]] sekciju.<ref name="album">[https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije], 1925., str. 94.</ref> Velikobečkerečki sport klub i Kadima ujedinili su se u Vojvodinu 1929.<ref name="FSGZ" /> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Kadima Veliki Bečkerek, SK}} [[Kategorija:Srbijanski hazenaški klubovi]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Srednjobanatskom okrugu]] [[Kategorija:Bivši srbijanski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Plivanje u Srbiji]] [[Kategorija:Tenis u Srbiji]] [[Kategorija:Židovi u Srbiji]] [[Kategorija:Zrenjanin]] gam7y4ogeoesujscfnt450sbvmt8dhx Prava LGBTQ osoba u Belizeu 0 783520 7573522 7293686 2026-08-10T12:16:44Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573522 wikitext text/x-wiki '''LGBTQ osobe''' mogu naići na [[Diskriminacija|diskriminaciju]] u '''[[Belize|Belizeu]]''', premda su se stavovi polako mijenjali.<ref>{{cite news |title=For Belize LGBT's, Pride is Showing |url=https://edition.channel5belize.com/archives/150624 |access-date=18 April 2020 |work=Channel 5 Belize |date=3 August 2017 |archive-date=25. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190425154335/http://edition.channel5belize.com/archives/150624 |url-status=dead }}</ref><ref name="Stewart (2013)">{{cite web|last1=Stewart|first1=Colin|title=Belize challenge to anti-gay law, 140 characters at a time|url=http://76crimes.com/2013/05/07/belize-challenge-to-anti-gay-law-140-characters-at-a-time/|publisher=Erasing 76 Crimes|access-date=11 April 2015|date=May 7, 2013}}</ref> Prema Kaznenom zakonu Belizea, istospolni su odnosi bili ilegalni<ref name="Riley2020">{{cite news |last1=Riley |first1=John |title=Belize appeals court affirms: Anti-gay law is dead |url=https://76crimes.com/2019/12/31/belize-appeals-court-affirms-anti-gay-law-is-dead/ |access-date=18 April 2020 |work=Erasing 76 Crimes |date=2 January 2020}}</ref> do 2016. godine.<ref>{{Cite web |url=http://www.belizelaw.org/lawadmin/PDF%20files/cap101.pdf |title=Belize Criminal Code |access-date=2012-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120224005748/http://www.belizelaw.org/lawadmin/PDF%20files/cap101.pdf |archive-date=2012-02-24 |url-status=dead }}</ref><ref>Kazneni zakon Belizea. „''Every person who has carnal intercourse against the order of nature with any person ... shall be liable to imprisonment for 10 years''.“</ref> Sama [[homoseksualnost]] nije bila ilegalna. Vrhovni sud proglasio je „zakon [[Sodomija|sodomije]]“ neustavnim. [[Katolička Crkva]] imala je negativnu retoriku prije dekriminalizacije,<ref name="Long fight">{{Cite web|url=http://www.lapress.org/articles.asp?art=6535|title=.::. Latinamerican Press ::..|website=www.lapress.org|date=22 January 2022|access-date=15. travnja 2025.|archive-date=27. travnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190427044346/http://www.lapress.org/articles.asp?art=6535|url-status=dead}}</ref><ref>[http://www.7newsbelize.com/sstory.php?nid=21200&frmsrch=1 "Christians 'Take a Stand' Against UNIBAM", ''7 News Belize'', reported by Jules Vasquez, 5 December 2011]</ref> smatrajući da će Belize legalizirati bračnu jednakost. [[Datoteka:Caleb Orozco.jpg|130px|mini|Aktivist Orozco]] Ustav Belizea zabranjuje diskriminaciju na temelju [[Seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]]. == Poznate osobe == *[[Caleb Orozco]] – aktivist == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Prava LGBT osoba prema državi ili teritoriju]] qilbsxcmjp53n2wa2xvcpg03h2wltoc Nacrt:Hrvatske vladarske povelje 118 784386 7573848 7569753 2026-08-10T21:37:07Z Walter9 37319 sadržaj i literatura 7573848 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Stil pisanja}}{{Bolji naslov|[[Hrvatske vladarske povelje]]}} [[Datoteka:Darovnica kneza Trpimira.852.jpg|330px|desno|mini|[[Povelja kneza Trpimira]], izdana [[8. ožujka]] [[852.]] godine]] '''Hrvatske vladarske povelje''', [[Povelja|isprave]] i darovnice koje su pisali ranosrednjovjekovni [[hrvatski vladari]], a kojima su se dodjeljivala ili potvrđivala prava, privilegije, obveze ili zakoni. Hrvatski vladari su često darivali prava ili zemlju [[Samostan|samostanima]] i [[Crkva|crkvama]], koje su čuvale te povelje u [[kartular]]ima. == Povelje hrvatskih vladara (9. stoljeće – 1102. godine) == === Povelja kneza Trpimira I. === {{Glavni|Povelja kneza Trpimira}} Prva poznata [[Povelja|isprava]] koju je izdao jedan [[Hrvatski knezovi|hrvatski vladar ]]jest [[Povelja kneza Trpimira|Povelja kneza Trpimira I., u povijesti poznata kao Trpimirova darovnica.]] Ovaj [[Dokument|dokument]] predstavlja najstariji sačuvani pisani izvor [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava.]] Sastavljena je [[8. ožujka]] [[852.]] godine. U darovnici knez Trpimir I. daruje [[Crkva sv. Jurja na Putalju|crkvu svetog Jurja na Putaljima]] [[Splitsko-makarska nadbiskupija|nadbiskupu splitske Crkve]]. Izvornik nije sačuvan, već je povelja poznata kroz tri prijepisa nastala u [[16. stoljeće|16. stoljeću.]] Sastavljena je na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]]. ==== Značaj Trpimirove darovnice ==== Trpimirova darovnica, izdana 8. ožujka 852. godine, smatra se najstarijim sačuvanim dokumentom [[Hrvatsko pravo|hrvatskog prava]] i ključnim izvorom za proučavanje [[Primorska Hrvatska (kneževina)|ranosrednjovjekovne Hrvatske]]. Njome je [[Trpimir I.|knez Trpimir I.]], vladar i rodonačelnik [[Trpimirovići|Trpimirovića]], splitskoj nadbiskupiji darovao crkvu svetog Jurja na Putaljima i pripadajuće zemljište, čime se potvrđuje pravni autoritet vladara i značaj Crkve u političkom životu tadašnje Kneževine Hrvatske. Darovnica je pisana [[Latinski jezik|latinskim jezikom]], što dodatno potvrđuje{{Pojasniti|tko kaže?}} kontinuitet pismenosti i pravne tradicije naslijeđene iz [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Budući da originalni dokument nije sačuvan, poznajemo ga kroz tri prijepisa iz [[16. stoljeće|16. stoljeća,]] što govori{{Pojasniti|tko kaže?}} i o trajnom interesu crkvenih i pravnih krugova za njegov sadržaj. Jedan od najvažnijih{{Pojasniti|tko kaže?}} aspekata darovnice jest njeno svjedočenje o početnim oblicima [[Feudalizam|feudalizma]] na [[Hrvati|hrvatskom prostoru]]. [[Knez]] daruje crkvenu imovinu u zamjenu za duhovnu potporu i političku stabilnost, što je klasičan primjer{{Pojasniti|tko kaže?}} [[Feudalizam|feudalnog odnosa ]]između svjetovne i crkvene vlasti. Ovo pokazuje kako se u tadašnjoj Hrvatskoj već uspostavlja sustav u kojem se moć temelji na posjedovanju zemlje. Još jedan važan element je spominjanje robova u tekstu darovnice. Njihova prisutnost ukazuje na ostatke [[Robovlasništvo|robovlasničkog]] društva, ali i na prijelaz prema [[Feudalizam|feudalnim odnosima]], gdje robovi postupno postaju [[Kmetstvo|kmetovi]]. Povelja također spominje dvor kneza Trpimira u [[Bijaći|Bijaćima]], nedaleko od [[Trogir|Trogira]]. Taj dvor bio je političko i upravno središte vladara, a arheološki nalazi, uključujući ostatke crkve svete Marte, ukazuju na visoku razinu urbanizacije, organizacije i crkvene arhitekture tog doba. Dvor u [[Bijaći|Bijaćima]] predstavlja važan simbol [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|hrvatske ranosrednjovjekovne državnosti]] i vladarske moći. Povelja kneza Trpimira stoga ima višestruki značaj: ona je pravni dokument koji potvrđuje ranu [[Hrvatska|hrvatsku državnost]], povijesni izvor koji oslikava društvene i ekonomske odnose, te kulturno-povijesni spomenik koji svjedoči o počecima institucionalne vlasti i organizacije na hrvatskom prostoru. Danas se smatra nezaobilaznim{{Pojasniti|tko kaže?}} izvorom u proučavanju povijesti hrvatske državnosti, prava i Crkve u srednjem vijeku. === Povelja kneza Muncimira === {{Glavni|Povelja kneza Muncimira}} [[Datoteka:Povelja kneza Muncimira.jpg|250px|desno|mini|[[Povelja kneza Muncimira]], izdana 892. godine]] Povelja kneza [[Muncimir]]a (892. – 910.) jedan je od najstarijih sačuvanih povijesnih dokumenata srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]], nastala [[892.]] godine. Izdana je od strane kneza [[Muncimir]]a iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], koji je tada vladao dalmatinsko-hrvatskom kneževinom. Povelja je napisana na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], s nekoliko starohrvatskih osobnih imena i izraza, te predstavlja važan izvor za proučavanje političke, crkvene i jezične povijesti ranog hrvatskog srednjeg vijeka. U dokumentu knez Muncimir potvrđuje raniju darovnicu prethodnih vladara [[benediktinci|benediktinskoj]] crkvi sv. [[Juraj|Jurja]] u [[Putalj|Putalju]] (današnji [[Kaštel Sućurac]]), čime iskazuje kontinuitet vladarske vlasti i potporu [[Katolička Crkva|Crkvi]]. Povelja sadrži jedan od najranijih spomena izraza ‘’regnum Croatorum’’ (“kraljevstvo Hrvata”), iako [[Kraljevina Hrvatska (925.–1102.)|Hrvatska]] tada još nije imala formalni status kraljevine. Također je značajna jer knez ističe kako vlada “po Božjoj milosti”, što odražava jačanje kršćanske vladarske ideologije u skladu s tadašnjom [[franačka država|franačkom]] i [[bizantsko carstvo|bizantskom]] tradicijom. Povelja se danas čuva u prijepisima, a smatra se ključnim dokumentom za razumijevanje političke organizacije, društvenih odnosa i crkvene povijesti [[Hrvati|Hrvata]] krajem 9. stoljeća. === Povelja kralja Mihajla Krešimira II. === {{Glavni|Povelja kralja Mihajla Krešimira II.}} === Povelje kralja Petra Krešimira IV. === [[Datoteka:Povelja Petra Krešimira IV.-1.jpg|250px|lijevo|mini|Povelja Petra Krešimira IV. zadarskom samostanu sv. Krševana o darivanju otoka Mauna]] [[Datoteka:Peter Krešimir IV of Croatia.jpg|250px|desno|mini|Povelja Petra Krešimira IV. svom samostanu sv. Ivana Krstitelja]] Povelje kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058. – 1074.) predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje političke, crkvene i društvene povijesti [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. Ovaj hrvatski kralj, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je od oko 1058. do 1074. godine, u razdoblju kada je Kraljevina Hrvatska dosegnula svoj teritorijalni i politički vrhunac. Njegove povelje, često izdavane u korist [[Katolička Crkva|crkvenih institucija]], pokazuju kako je učvršćivao svoju vlast kroz suradnju s [[benediktinci|benediktinskim samostanima]] i promicanje latinskoga jezika u upravi i diplomaciji. [[Datoteka:Odredba i potvrda kralja Petra Kresimira IV i pecat HDA 090609.jpg | mini | desno | Odredba i potvrda Kralja Petra Krešimira IV. Rapskoj biskupiji]] Povelje su najčešće bile potvrde ranijih darovnica, proširenja crkvenih prava ili izravna darovanja zemljišta, sela i ribolovnih područja. Među najpoznatijima su one izdane [[Samostan sv. Krševana u Zadru|samostanu sv. Krševana]] u [[Zadar|Zadru]] i [[Samostan sv. Ivana Trogir|samostanu sv. Ivana]] u [[Trogir|Trogiru]], kao i dokumenti povezani s ustrojavanjem [[Biskupija|biskupija]] i crkvene organizacije. Sadržaj povelja otkriva tadašnje odnose između [[svjetovna vlast|svjetovne]] i [[crkvena hijerarhija|crkvene hijerarhije]], kao i djelovanje [[feudalizam|feudalnog sustava]] u hrvatskim krajevima. U tekstovima povelja kralj se često prikazuje kao Božji namjesnik, a darovanja su prikazana kao izraz [[pobožnost|pobožnosti]] i brige za duhovno spasenje. Takva formulacija u skladu je s tadašnjim kršćanskim pogledom na vlast. Povelje odražavaju i razvoj [[pravni sustav|pravnog poretka]], [[diplomatika|vladarske diplomacije]] te uporabu latinskoga jezika u službenoj komunikaciji. Sadržaji povelja također potvrđuju političku moć hrvatskog kralja i odnose s dalmatinskim gradovima poput [[Split]], [[Dubrovnik]], [[Šibenik]], [[Nin]] i [[Knin]]. Poveznice s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]], [[Papinska Država|Papinskom Državom]] i tadašnjim [[srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnim europskim silama]] vidljive su u formulacijama i koncepcijama kraljevskog legitimiteta. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]] i [[Neven Budak|Nevena Budaka]] često su analizirali ove povelje u kontekstu razvoja hrvatske državnosti]], [[rani srednji vijek|srednjovjekovne povijesti]], kao i odnosa između vladara i [[crkveni redovi|crkvenih redova]]. Njihovo značenje nadilazi isključivo pravnu funkciju – one su i važan svjedok razvoja hrvatske kulture i [[identitet|nacionalnog identiteta]] u srednjem vijeku. === Povelje kralja Zvonimira === [[Datoteka:Darovnica kralja Zvonimira HDA 090609.jpg|270px|desno|mini|Darovnica kralja Zvonimira, između [[1076.]] i [[1078.]] godine]] Povelje kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1075. – 1089.) vrijedan su izvor za proučavanje političkog, crkvenog i društvenog života u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] tijekom [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Zvonimir, pripadnik [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], vladao je kao [[kralj]] od oko 1075. do 1089. godine, a prije toga bio je [[ban]] i kraljevski namjesnik [[Dalmacija|Dalmacije]] pod kraljem [[Petar Krešimir IV.|Petrom Krešimirom IV.]]. Njegove povelje, pisane na [[latinski jezik|latinskom jeziku]], svjedoče o snažnoj povezanosti s [[Katolička Crkva|Katoličkom Crkvom]] i o ulozi Crkve u učvršćivanju kraljevske vlasti. Zvonimirove darovnice u pravilu su bile usmjerene na jačanje [[crkvena imanja|crkvenih posjeda]] i podršku [[benediktinci|benediktinskim redovnicima]] i [[biskupija|biskupijama]] na području Kraljevine Hrvatske. Među njima posebno se ističu darovnice [[Samostan sv. Grgura u Vrani|samostanu sv. Grgura u Vrani]], [[Samostan sv. Marije u Zadru|samostanu sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]], kao i povelja kojom potvrđuje ranije povlastice [[Trogir]]u i [[Split]]u. Povelje često uključuju podatke o [[feudalizam|feudalnim odnosima]], posjedima, [[porez|porezima]], [[ribolov|ribolovnim pravima]] i drugim aspektima svakodnevnog i političkog života. U njegovim se poveljama Zvonimir često prikazuje kao Božji namjesnik koji daruje imanja i prava za spas svoje duše, što odgovara obrascima kršćanske vladarske ideologije toga doba. Pritom je u sadržaju često naglašena vjernost [[papa|Papi]], kao i odanost [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]], što se posebno očituje u poznatoj [[Zavjernica kralja Zvonimira papi Grguru VII.|Zvonimirovoj krunidbenoj zavjernici]], dokumentu koji je dugo bio predmet rasprava zbog sumnje u njegovu autentičnost, no bez obzira na to, on oslikava političku klimu 11. stoljeća i ulogu Crkve u legitimizaciji vlasti. Zvonimirove povelje važne su i za proučavanje odnosa između hrvatskih vladara i dalmatinskih gradova, kao i njihove povezanosti s [[Bizantsko Carstvo|Bizantskim Carstvom]] i [[Papinska Država|Papinskom Državom]]. One također svjedoče o postojanju dobro razvijenog [[pravni sustav|pravnog poretka]] i institucionalizirane vladarske [[kancelarija|kancelarije]]. Znanstvenici poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]], [[Neven Budak|Nevena Budaka]] i [[Nada Klaić]] bavili su se proučavanjem Zvonimirovih povelja u okviru razvoja [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]], [[diplomatika|srednjovjekovne diplomatike]], latinskog jezika u upravi, kao i odnosa Crkve i države u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Te povelje pridonose razumijevanju srednjovjekovne [[kultura|kulture]], [[identitet|nacionalnog identiteta]] i širenja [[kršćanstvo|kršćanstva]] na hrvatskim prostorima. === Povelja kralja Stjepana II. === [[Datoteka:Darovnica Stjepana II., 1089.jpg|220px|desno|mini|Darovnica Stjepana II. Trpimirovića]] Povelja kralja [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1089. – 1091.) jedini je sačuvani dokument tog vladara, izdan oko 1089. godine u korist [[Samostan sv. Marije u Zadru|samostana sv. Marije]] u [[Zadar|Zadru]]. U njoj Stjepan II., zadnji hrvatski kralj iz [[Trpimirovići|dinastije Trpimirovića]], potvrđuje posjede koje je samostanu prethodno darovao kralj [[Dmitar Zvonimir|Dimitar Zvonimir]]. Sastavljena na latinskom jeziku, povelja svjedoči o političkoj ulozi [[Katolička Crkva|Crkve]] u drugoj polovici [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. == Arhivi u kojima se čuvaju hrvatske vladarske povelje == Povelje hrvatskih narodnih vladara čuvaje se u slijedećim arhivima: * [[Hrvatski državni arhiv]], [[Zagreb]] * [[Nadbiskupski arhiv u Splitu]] * [[Državni arhiv u Zadru]] * [[samostan sv. Marije u Zadru|Arhiv benediktinskog samostana sv. Marije]], [[Zadar]] * [[Vatikanska knjižnica]], [[Vatikan]] * [[Nacionalna knjižnica sv. Marka|Knjižnica Marciana]], [[Venecija]] == Knjige i zbirke u kojima su objavljene hrvatske vladarske povelje == Isprave hrvatskih narodnih vladara objavljivane su pojedinačno ili skupno u nekoliko zbirki i historiografskih djela od kojih se izdvajaju: * ''[[O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske]]'' (''De regno Dalmatiae et Croatiae''), [[Ivan Lučić]] (1604. – 1679.), [[1666.]] * ''[[Illyricum sacrum|Sveti Ilirik]]'' (''Illyricum sacrum''), [[Daniele Farlati]] (1690. – 1773.), svezak I. – V., [[1751.]] – [[1775.]] * ''Jura Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae'', [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[1861.]] – [[1862.]] * ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'', [[Franjo Rački]] (1828. – 1894.), [[1877.]] * ''[[Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]'' (''Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae''), [[Tadija Smičiklas]] (1843. – 1914.), prvih 12. svezaka (1904. – 1914.) == Izvori == {{Izvori}} {{Nacrt-kat}} == Literatura == {{Refbegin}} * {{Citiranje knjige|last=Brković|first=Milko|title=Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža|publisher=ZIRAL|year=1998.|isbn=953-154-329-1|volume=|location=Zadar-Mostar|postscript=.|ref=CITEREFIsprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža1998}} * {{Citiranje časopisa|last=Brković|first=Milko|date=2011.|title=Pečat u ispravama hrvatskih narodnih vladara|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/391905|url-status=live|format=PDF|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|location=Zadar|publisher=Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru|volume=38|pages=35–41|access-date=2026-08-10|postscript=.|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} * {{Citiranje časopisa|last=Klaić|first=Nada|date=1965.|title=Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara (I dio)|url=https://hrcak.srce.hr/file/469914|url-status=live|format=PDF|journal=Historijski zbornik|location=Zagreb|publisher=Društvo za hrvatsku povjesnicu|volume=18, No 1 – 4|pages=141–188|access-date=2026-08-10|postscript=.|via=[[Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}} [[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]] [[Kategorija:Povelje]] [[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]] [[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]] [[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]] c0wl7wbuwjv16zw5fdwycvflkn0nh74 SAO Zapadna Slavonija 0 784524 7574021 7394275 2026-08-11T08:40:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7574021 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bivše zemlje svijeta |hr_ime = Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija |izvorno_ime = Српска аутономна област Западна Славонија |status = Samoproglašena [[srpska autonomna oblast]] |godina_start = 1991. |godina_kraj = 1992. |grb = Coat of arms of the Republic of Serbian Krajina.svg |zastava = Flag of Serbian Krajina (1991).svg |mapa = SAO_1990.png |glavni_grad = [[Pakrac]] |jezik = srpski |vlada_tip = privremena vlada }} '''Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija''' ([[srpski]]: Српска аутономна област Западна Славонија) bila je samoproglašena [[Srpska autonomna oblast]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nastala 12. kolovoza 1991.<ref>{{Cite web|title=Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata|url=http://www.centardomovinskograta.hr/1990.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080611154839/http://www.centardomovinskograta.hr/1990.htm|archive-date=11. lipnja 2008.|access-date=3. travnja 2008.}}</ref> Nedugo nakon samoproglašenja priključena je u [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]], a reintegrirana je u Hrvatsku u svibnju [[1995.]] godine u [[operacija Bljesak|operaciji Bljesak]].<ref name=":0">{{Citiranje rada|last=Srce|first=Sveučilšni računski centar-|title=Zapadna Slavonija pod srpskom okupacijom (od Sarajevskog primirja do operacije „Bljesak“)|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/ocjenski-rad/401073|language=hr}}</ref> ==Povijest== Ubrzo nakon proglašenja SAO Zapadna Slavonija, pobunjeničke srpske snage, uz pomoć [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) predvođene [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima]] i srpskih paravojnih snaga (iz [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]] i [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|BiH]]), zauzele su [[Okučani|Okučane]] i [[Daruvar]], prijeteći da će odvojiti [[Slavonija|Slavoniju]] od Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba|last=IT|first=Extreme|date=2025-03-06|title=17. kolovoza 1991. Okučani – JNA okupirala mjesto i otvorila koncentracijski logor za Hrvate - Portal Dnevnih Novosti|url=https://portal.braniteljski-forum.com/blog/vijesti/17-kolovoza-1991-okucani-jna-okupirala-mjesto-i-otvorila-koncentracijski-logor-za-hrvate3|access-date=2025-06-03|website=UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA RH|language=hr-HR}}</ref><ref>https://hrcak.srce.hr/en/file/468461</ref> U to vrijeme, područje pod srpskom kontrolom bilo je relativno veliko, iako je veći dio oblasti bio brdovit i pošumljen s lošom infrastrukturom. Sljedećih mjeseci vodila se žestoka borba za [[Pakrac]] dok su paravojske etnički čistile [[Hrvati|Hrvate]].<ref>{{Citiranje weba|last=Narod.hr|date=2023-09-08|title=8. rujna 1991. Kusonje (Pakrac) - rafalna paljba iz zasjede|url=https://narod.hr/vjera-i-kultura/kultura/8-rujna-1991-kusonje-pakrac-rafalna-paljba-iz-zasjede|access-date=2025-06-03|website=narod.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Horvatić|first=Petar|date=2018-03-02|title=2. ožujka 1991. Pakrac - snimka proglašenja 'sjedinjenja' Zapadne Slavonije sa Srbijom na TV Beograd|url=https://narod.hr/vjera-i-kultura/kultura/2-ozujka-1991-pakrac-snimka-proglasenja-sjedinjenja-zapadne-slavonije-srbijom-tv-beograd|access-date=2025-06-03|website=narod.hr|language=hr}}</ref> Većim dijelom oblasti patrolirale su loše opremljene srpske milicije povučene iz lokalnih srpskih sela, a sa resursima JNA široko raspoređenim u nesigurno vrijeme, nisu bili u poziciji efikasno secirati Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|last=Braniteljski|date=2020-06-06|title=Djelovanje srpske milicije u okupiranoj zapadnoj Slavoniji 1993. - 1994. - I. DIO|url=https://identitet.hr/djelovanje-srpske-milicije-u-okupiranoj-zapadnoj-slavoniji-1993-1994-i-dio/|access-date=2025-06-03|website=Identitet|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Braniteljski|date=2020-06-11|title=Djelovanje srpske milicije u okupiranoj zapadnoj Slavoniji 1993. – 1994. – II. DIO|url=https://identitet.hr/djelovanje-srpske-milicije-u-okupiranoj-zapadnoj-slavoniji-1993-1994-ii-dio/|access-date=2025-06-03|website=Identitet|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Braniteljski|date=2020-06-19|title=Djelovanje srpske milicije u okupiranoj zapadnoj Slavoniji 1993. – 1994. – III. DIO|url=https://identitet.hr/djelovanje-srpske-milicije-u-okupiranoj-zapadnoj-slavoniji-1993-1994-iii-dio/|access-date=2025-06-03|website=Identitet|language=hr}}</ref> Dana 31. listopada 1991. hrvatske snage započele su [[Operacija Otkos 10|operaciju Otkos 10]] osiguravajući brda [[Bilogora|Bilogore]]. Nakon ovog uspjeha, hrvatska [[Operacija Orkan '91.|operacija Orkan 91]] 12. prosinca potisnula je srpsko-jugoslavenske snage na samo djelić njihovog izvornog teritorija.<ref>{{Citiranje weba|title=OSLOBODILAČKA AKCIJA HRVATSKE VOJSKE U ZAPADNOJ SLAVONIJI „ORKAN-91.“ – HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR – ZAJEDNICA UDRUGA|url=https://hcz-zu.hr/oslobodilacka-akcija-hrvatske-vojske-u-zapadnoj-slavoniji-orkan-91/|access-date=2025-06-03|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Dvadeset tri godine od prve oslobodilačke operacije HV i MUP-a kodnog naziva «Otkos 10» – HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR – ZAJEDNICA UDRUGA|url=https://hcz-zu.hr/dvadeset-tri-godine-od-prve-oslobodilacke-operacije-hv-i-mup-a-kodnog-naziva-otkos-10/|access-date=2025-06-03|language=hr|archive-date=7. lipnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250607043032/https://hcz-zu.hr/dvadeset-tri-godine-od-prve-oslobodilacke-operacije-hv-i-mup-a-kodnog-naziva-otkos-10/|url-status=dead}}</ref> U istoj akciji zarobljen je i [[Daruvar]]. Tijekom povlačenja, srpske paravojne formacije izvršile su [[Masakr u Voćinu]].<ref>{{Citiranje weba|date=2020-12-12|title=Srpski zločin u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991. godine - NE ZABORAVITI!|url=https://hu-benedikt.hr/2020/12/srpski-zlocin-u-vocinu-12-i-13-prosinca-1991-godine-ne-zaboraviti/|access-date=2025-06-03|website=hu-benedikt.hr|language=hr}}</ref> [[Ujedinjeni narodi]] posredovali su u prekidu vatre u Sarajevu 2. siječnja 1992., što je možda spriječilo hrvatske snage da eliminiraju prisutnost pobunjeničkih Srba u zapadnoj Slavoniji.<ref name=":0" /> Dana 18. veljače 1993., hrvatski i lokalni srpski čelnici potpisali su [[Daruvarski sporazum]].<ref name=":0" /> Sporazum je držan u tajnosti i djelovao je na normalizaciju života lokalnog stanovništva na prvim crtama bojišnice. Međutim, vlasti pobunjeničkih Srba u [[Knin|Kninu]] saznale su za sporazum i uhitile vođe pobunjeničkih Srba odgovorne za njega.<ref>{{Cite web|title=Rat u Hrvatskoj 1991-95, drugi dio|url=http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090329053756/http://www.ffzg.hr/hsd/polemos/drugi/d.html|archive-date=29. ožujka 2009.|access-date=31. srpnja 2023.}}</ref> Srpska enklava Zapadna Slavonija je eliminirana, a područje reintegrirano u Hrvatsku za dva dana u svibnju 1995., tijekom [[Operacija Bljesak|operacije Bljesak]].<ref>{{Citiranje weba|last=Čobanović|first=Mladen|date=2021-04-30|title=Abeceda VRO Bljesak|url=https://hrvatski-vojnik.hr/abeceda-vro-bljesak/|access-date=2025-06-03|website=Hrvatski vojnik|language=hr}}</ref> Kao znak odmazde za ovaj temeljni poraz, [[Milan Martić]] naredio je [[raketiranje Zagreba]].<ref>{{Citiranje novina|last=Barišić|first=Marko|date=4. studenoga 2002.|title=Raketiranje Zagreba: osveta za vojnièki poraz tijekom »Bljeska«|work=Vjesnik|url=http://www.vjesnik.com/pdf/2002%5C11%5C04%5C05A5.PDF|access-date=3. lipnja 2025.|archive-date=26. ožujka 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090326135608/http://www.vjesnik.com/pdf/2002%5C11%5C04%5C05A5.PDF|url-status=bot: unknown}}</ref> == Administrativne podjele == Područje zapadne Slavonije pod zaštitom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] obuhvaćalo je četiri općine: [[Okučani]], [[Pakrac]], [[Daruvar]] i [[Grubišno Polje]]. [[Srpska vojska Krajine|Vojska Republike Srpske Krajine]] je kontrolirala općine Okučani i Pakrac. ==Vidi još== * [[Raspad Jugoslavije]] * [[Republika Srpska Krajina]] * [[Srpska autonomna oblast]] * [[Operacija Bljesak]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Republika Srpska Krajina]] [[Kategorija:Povijest Slavonije]] [[Kategorija:Srpski nacionalizam u Hrvatskoj]] 5hqe2hiyglngmm56eid03fx7icqxh0r Predložak:Televizijski program na CBS-u 10 788639 7573973 7570245 2026-08-11T06:46:06Z Flamingounicorn 243866 + 7573973 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Televizijski program na CBS-u | naslov = Televizijski program na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u | slika = [[Datoteka:CBS Eye (Didot).svg|110px]] | parni-style = color: black; background:transparent; | neparni-style = color: black; background:transparent; | stanje = autocollapsed | bodyclass = hlist | grupa1 = 1990-ih | popis1 = *''[[Dadilja]]'' *''[[Kralj Queensa]]'' *''[[Život na sjeveru]]'' | grupa2 = 2000-ih | popis2 = *''[[CSI: Crime Scene Investigation]]'' *''[[CSI: Miami]]'' *''[[Dva i pol muškarca]]'' *''[[Mentalist (televizijska serija)|Mentalist]]'' *''[[Šaptačica duhovima]]'' *''[[Teorija velikog praska]]'' *''[[Zaboravljeni slučaj]]'' *''[[Zločinački umovi]]'' | grupa3 = 2010-ih | popis3 = *''[[Cure bez love]]'' *''[[Hawaii Five-0]]'' *''[[Mamica (televizijska serija)|Mamica]]'' *''[[Supergirl (televizijska serija)|Supergirl]]'' *''[[Zlo (televizijska serija)|Zlo]]'' *''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'' | grupa4 = 2020-ih | popis4 = *''[[FBI: International]]'' *''[[FBI: Najtraženiji]]'' *''[[Georgiejev i Mandyn prvi brak]]'' *''[[Goruća zemlja (televizijska serija)|Goruća zemlja]]'' *''[[Navy CIS: Izvori]]'' *''[[Pravednik (televizijska serija)|Pravednik]]'' *''[[Zlo (televizijska serija)|Zlo]]'' *''[[Zvjezdane staze: Discovery]]'' *''[[Zato mi pomogni, Todde!]]'' }} {{#if: {{{kategorija|}}} | {{#ifeq: {{{kategorija}}} | da | [[Kategorija:Televizijski program na CBS-u]] }} }}<noinclude> {{tl-sort}}{{dokumentacija}} [[Kategorija:Predlošci televizijskih programa po mreži ili platformi|CBS]] </noinclude> flnwhb26l1zqis025tcck8sxg103xa1 RK Kamičak Sinj 0 788864 7573787 7367187 2026-08-10T19:44:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573787 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Kamičak | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub "Kamičak" Sinj | nadimak = | godina osnivanja = 1998. | godina prestanka rada = | dvorana = ''SD Ivica Glavan – Ićo'', [[Sinj]] | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] | sezona = [[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 6. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''RK "Kamičak"''' ('''''"Kamičak" Sinj; "Kamičak"''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Sinj]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniori ''"Kamička"'' se natječu u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|"2. HRL – Jug"]]'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|trećeg stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] * drugoplasirani: 2011./12., 2012./13., 2017./18. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Kamičak |- |[[3. HRL 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. HRL – Jug – Skupina 1 || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||7 ||12 ||5 ||2 ||5 ||298 ||300 ||12 ||<small> ne || || |- |rowspan="2"|[[2. HRL 2002./03.|2002./03.]] ||rowspan="2"|II. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Jug]] || ||12. ||12 ||22 ||3 ||2 ||17 ||535 ||622 ||8 || || ||rowspan="2"| |- |Kvalifikacije za 2. HRL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||4 ||3 ||1 ||2 ||0 ||88 ||83 ||4 || ||<small> mini-liga igrana u [[Sinj]]u |- |[[2. HRL 2003./04.|2003./04.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||8. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||657 ||658 ||20 || || || |- |[[2. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||8. ||11 ||20 ||7 ||3 ||10 ||613 ||643 ||17 || || || |- |[[2. HRL 2005./06.|2005./06.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||7. ||12 ||22 ||8 ||5 ||9 ||625 ||623 ||21 || || || |- |[[2. HRL 2006./07.|2006./07.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||9. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||606 ||680 ||14 || || || |- |[[2. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||II. ||2. HRL – Jug || ||11. ||12 ||22 ||4 ||0 ||18 ||618 ||715 ||8 || || || |- |[[2. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||5. ||12 ||22 ||12 ||3 ||7 ||648 ||641 ||27 || || || |- |[[2. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||4. ||12 ||22 ||15 ||1 ||6 ||616 ||518 ||31 || || || |- |[[2. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||12 ||22 ||15 ||5 ||2 ||648 ||580 ||35 || || || |- |[[2. HRL 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||18 ||2 ||2 ||650 ||527 ||38 || || || |- |[[2. HRL 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||11 ||20 ||14 ||1 ||5 ||582 ||512 ||28 (-1) || || || |- |[[2. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||4. ||9 ||16 ||9 ||0 ||7 ||428 ||412 ||18 || || || |- |[[2. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||4. ||11 ||20 ||13 ||0 ||7 ||559 ||514 ||26 || || || |- |[[2. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||7. ||11 ||20 ||8 ||1 ||11 ||498 ||512 ||17 || || || |- |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||8. ||10 ||18 ||5 ||3 ||10 ||404 ||487 ||13 || || || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="silver"|2. ||10 ||18 ||14 ||2 ||2 ||518 ||450 ||30 || || || |- |[[2. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||4. ||9 ||16 ||10 ||1 ||5 ||461 ||410 ||21 || || || |- |[[2. HRL 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|''3. ||10 ||''13 ||''9 ||''0 ||''4 ||''383 ||''336 ||''18 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[2. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="gold"|''1. ||10 ||''7 ||''6 ||''0 ||''1 ||''218 ||''175 ||''12 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[2. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||20 ||2 ||4 ||816 ||694 ||22 || || || |- |[[2. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||6. ||12 ||22 ||12 ||0 ||10 ||693 ||648 ||24 || || || |- |[[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||7. ||10 ||18 ||6 ||2 ||10 ||527 ||550 ||14 || || || |- |[[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HRL – Jug || ||6. ||14 ||26 ||14 ||0 ||12 ||710 ||684 ||28 || || || |- |2025./26. ||III. ||2. HRL – Jug || || ||14 || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Sinj]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/people/Rukometni-Klub-Kami%C4%8Dak-Sinj/61563019550754/ ''Rukometni Klub Kamičak Sinj '', Facebook stranica] * [https://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=106&ln=hr&comp=278 furkisport.hr, ''KAMIČAK''] * [https://www.sinj.hr/clanak/rukometni-klub-kamicak/ sinj.hr, ''Rukometni klub “Kamičak”''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-kamicak-sinj/ sportilus.com, ''Rukometni klub Kamičak Sinj''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250810125143/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-kamicak-sinj/ |date=10. kolovoza 2025. }} == Izvori == * [https://www.ferata.hr/na-danasnji-dan-prije-26-godina-osnovan-je-rk-kamicak/ ferata.hr, ''Na današnji dan prije 26 godina osnovan je RK Kamičak''], objavljeno 23. listopada 2024., pristupljeno 24. lipnja 2025. * [https://www.poslovna.hr/lite/rk-kamicak/207528/subjekti.aspx poslovna.hr, Rukometni klub Kamičak Sinj] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-kamicak/Detaljno/598953 fininfo.hr, RK "KAMIČAK"] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/rk-kamicak/OIB-61437628792 infobiz.fina.hr, Rukometni klub "Kamičak" Sinj] {{izvori}} {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Kamičak Sinj, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Šport u Sinju]] m5cwgqikjqt9uyd47ojxf7uyox12tav Salon Ullrich 0 789199 7574071 7479772 2026-08-11T09:43:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574071 wikitext text/x-wiki '''Salon Ullrich''' bio je prva privatna [[galerija]] u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], otvorena 1909. godine. Salon Ullrich osnovao je [[Antun Ulrich]], staklar, hrvatski galerist i skupljač umjetnina. Prerastao je iz trgovine staklarskom robom i radionice za uokvirivanje slika [[1896.]] u [[Ilica|Ilici]] 54, a kasnije je premješten u Ilicu 40.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Ulrich, Antun|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ulrich-antun-1872-1937|access-date=2025-07-02|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref> == Povijest == Prva izložba hrvatskih umjetnika organizirana je potkraj [[1909.|1909]]. godine. Među izlagačima su bili već priznati umjetnici [[Bela Čikoš Sesija]], [[Menci Klement Crnčić]], [[Tomislav Krizman]] i drugi, kao i studenti zagrebačke akademije poput Ljube Babića, Hinka Juhna i [[Maksimilijan Vanka|Maksimilijana Vanke]].<ref name=":0" /> U ''Salonu'' je 1916. godine održana prva izložba [[Hrvatski proljetni salon|Hrvatskog proljetnog salona]], na kojoj izlažu [[Ljubo Babić]], Tomislav Krizman, [[Zlatko Šulentić]] (osnivači Proljetnog salona), [[Jerolim Miše]], te kipari [[Hinko Juhn]] i [[Joza Turkalj]].<ref name=":1" /> Česti gosti i izlagači bili su slikari [[Aleksej Hanzen]] i [[Viktor Šipek]] te [[Sava Šumanović]]. Tu izlažu i afirmiraju se i hrvatske umjetnice: [[Nasta Rojc]], [[Mila Wod|Mila Wood]] i [[Jelka Struppi]]. Galerija je održavala veze i surađivala s umjetnicima iz drugih umjetničkih središta [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|last=Vujić|first=Žarka|year=1994.|title=Salonima obitelji Ullrich u spomen|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/390671|journal=Život umjetnosti : časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi|volume=54/55|issue=1|pages=52-53|via=Hrčak}}</ref> U razdoblju nakon [[1926.]] u rad galerije uključuje se i Antunov najstariji sin Edo Ullrich (1897. – 1952.),<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba|date=2009-11-23|title=Sto godina najstarije zagrebačke galerije|url=https://www.infozagreb.hr/hr/novosti/sto-godina-najstarije-zagrebacke-galerije|url-status=live|access-date=2026-02-19|website=Infozagreb}}</ref> koji otvara vlastiti umjetnički salon i radionicu u Ilici 40.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> U ''Salon'' dovodi suvremene pariške autore, pa ljubitelji umjetnosti u Zagrebu mogu vidjeti radove Legera, [[Marc Chagall|Chagalla]], Zadkinea, [[Pablo Picasso|Picassa]] te Sonje i [[Robert Delaney|Roberta Delaneya]].{{Ni}} Godine [[1929.]] održana je prva izložba grupe [[Grupa Zemlja|Zemlja]],<ref name=":1" /> kao i slikara naivaca, [[Josip Generalić|Josipa Generalića]] i [[Franjo Mraz|Franje Mraza]] [[1936.]] godine.<ref name=":2" /> Otvaranje novog velikom Doma likovnih umjetnosti 1939. u Zagrebu za posljedicu ima sve manje zajedničkih izložba u Salonu Ullrich.<ref name=":2" /> ''Salon'' je prvu polovicu [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio nezaobilazno mjesto susreta ljubitelja umjetnosti, kolekcionara i likovnih umjetnika, afirmirajući njihov rad i rad likovnih udruženja.<ref name=":1" /> Paralelno s izložbama, salon je postao glavno mjesto razvoja nacionalnog umjetničkog tržišta te [[Kolekcionar|kolekcionarstva]]. Godine 1948. salon je nacionaliziran. Djelovao je u Ilici 40 u sklopu [[LIKUM]]-a i dalje pod imenom Galerija Ulrich. Prostor je 2013. zatvoren i prenamijenjen.<ref name=":3">{{Citiranje weba|year=2018.|title=Virtualna izložba Salon Ullrich – prva zagrebačka privatna galerija|url=https://www.culturenet.hr/virtualna-izlozba-salon-ullrich-prva-zagrebacka-privatna-galerija/69322|url-status=live|access-date=2026-02-19|website=Culturenet.hr}}</ref> Danas je arhiv Salona Ullrich dio fonda Arhiva za likovne umjetnosti [[HAZU]], doniran od obitelji [[1946.]] i [[1955.]] godine.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Salon Ullrich – prva zagrebačka privatna galerija – virtualna.nsk.hr|url=https://virtualna.nsk.hr/portfolio/salon-ullrich-prva-zagrebacka-privatna-galerija/#:~:text=Salon%20Ullrich%20%E2%80%93%20prva%20zagreba%C4%8Dka%20privatna,arhivske%20gra%C4%91e%20Salona%20Ullrich%20(1909.|access-date=2025-07-02|website=virtualna.nsk.hr|archive-date=24. prosinca 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251224184159/http://virtualna.nsk.hr/portfolio/salon-ullrich-prva-zagrebacka-privatna-galerija/#:~:text=Salon%20Ullrich%20%E2%80%93%20prva%20zagreba%C4%8Dka%20privatna,arhivske%20gra%C4%91e%20Salona%20Ullrich%20(1909.|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije u Zagrebu]] h3ei5mcms2n5g5ma7jfave5vek9cz63 Luhanska oblast 0 790072 7573833 7357400 2026-08-10T20:53:53Z SrpskiAnonimac 173070 7573833 wikitext text/x-wiki {{Infookvir ukrajinska oblast | ime = Luhanska oblast | izvorno ime = Луганська область | zastava = Flag_of_Luhansk_Oblast.png | grb = Coat of Arms Luhansk Oblast.svg | članak zastava = | članak grb = | jezik = [[ukrajinski]] | sjedište = Luhansk | površina = 26.517 | stanovništvo = 2,121,322 | godina = | gustoća = 95 | osnovana = 3. lipnja 1938. | rajon = 18 | grad = 4 | grad1 = 37 | grad2 = 109 | naselje = 792 | web = www.loga.gov.ua | karta = Map of Ukraine political simple Oblast Luhansk.png }} '''Luhanska oblast''' ili '''Luganska oblast''' ([[ukrajinski]]: Луганська область, ''Luhans’ka oblast’''; [[ruski jezik|ruski]]: Луганская область, ''Luganskaja oblast'') administrativna je [[oblast]] koja se nalazi se u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] na granici s [[Rusija|Rusijom]]. Upravno središte oblasti je grad [[Lugansk|Luhansk]]. ==Zemljopis== Luhanska oblast ima ukupnu površinu {{N|26.684|km²}}, u njoj živi {{N|2.409.000}} stanovnika te je prema broju stanovnika sedma oblast. Luhanska oblast graniči na zapadu s [[Donjecka oblast|Donjeckom]] i [[Harkovska oblast |Harkovskom]] oblasti, a na jugu, sjeveru i istoku graniči s Rusijom. ==Stanovništvo== [[Ukrajinci]] su najbrojniji narod u oblasti i čine 54,0 %, veliki je broj i [[Rusi|Rusa]] kojim ima 42 %.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Statistički podaci za Luhansku oblast|url=http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/regions/reg_luhan/|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20090210172819/http://ukrcensus.gov.ua/eng/regions/reg_luhan/|archive-date=10. veljače 2009.|access-date=3. kolovoza 2009.}}</ref> Po popisu iz [[2001.]] godine većina stanovništva govori ruski jezik kao materinji 68,8 %, dok ukrajinski govori 30 % stanovništva kao materinji. Dana 25. travnja 2006. godine, oblasno vijeća glasovalo je da ruski jezik postane službeni na teritoriji Luhanske oblast, međutim, takva odluka nema pravni učinak prema ukrajinskome zakonodavstvu. ==Administrativna podjela== Luhanska oblast dijeli se na 18 rajona i 37 gradova od kojih njih četiri ima viši administrativni stupanj, također oblast ima i 109 malih gradova i 792 naselja. ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.loga.gov.ua Službena stranica oblasti] ===Ostali projekti=== {{WProjekti | commonscat = Luhansk Oblast | commonscathr = Luhanska oblast }} {{Oblasti u Ukrajini}} [[Kategorija:Oblasti u Ukrajini]] [[Kategorija:Ukrajinski teritoriji pod ruskom okupacijom]] [[Kategorija:Luhansk]] nyyk8qywsd88ufzq16gxvfaj6gy524t 7573834 7573833 2026-08-10T20:54:26Z SrpskiAnonimac 173070 7573834 wikitext text/x-wiki {{Infookvir ukrajinska oblast | ime = Luhanska oblast | izvorno ime = Луганська область | zastava = Flag_of_Luhansk_Oblast.png | grb = Coat of Arms Luhansk Oblast.svg | članak zastava = | članak grb = | jezik = [[ukrajinski]] | sjedište = Luhansk | površina = 26.517 | stanovništvo = 2,121,322 | godina = | gustoća = 95 | osnovana = 3. lipnja 1938. | rajon = 18 | grad = 4 | grad1 = 37 | grad2 = 109 | naselje = 792 | web = www.loga.gov.ua | karta = Map of Ukraine political simple Oblast Luhansk.png }} '''Luhanska oblast''' ili '''Luganska oblast''' ([[ukrajinski]]: Луганська область, ''Luhans’ka oblast’''; [[ruski jezik|ruski]]: Луганская область, ''Luganskaja oblast’'') administrativna je [[oblast]] koja se nalazi se u istočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]] na granici s [[Rusija|Rusijom]]. Upravno središte oblasti je grad [[Lugansk|Luhansk]]. ==Zemljopis== Luhanska oblast ima ukupnu površinu {{N|26.684|km²}}, u njoj živi {{N|2.409.000}} stanovnika te je prema broju stanovnika sedma oblast. Luhanska oblast graniči na zapadu s [[Donjecka oblast|Donjeckom]] i [[Harkovska oblast |Harkovskom]] oblasti, a na jugu, sjeveru i istoku graniči s Rusijom. ==Stanovništvo== [[Ukrajinci]] su najbrojniji narod u oblasti i čine 54,0 %, veliki je broj i [[Rusi|Rusa]] kojim ima 42 %.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Statistički podaci za Luhansku oblast|url=http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/regions/reg_luhan/|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20090210172819/http://ukrcensus.gov.ua/eng/regions/reg_luhan/|archive-date=10. veljače 2009.|access-date=3. kolovoza 2009.}}</ref> Po popisu iz [[2001.]] godine većina stanovništva govori ruski jezik kao materinji 68,8 %, dok ukrajinski govori 30 % stanovništva kao materinji. Dana 25. travnja 2006. godine, oblasno vijeća glasovalo je da ruski jezik postane službeni na teritoriji Luhanske oblast, međutim, takva odluka nema pravni učinak prema ukrajinskome zakonodavstvu. ==Administrativna podjela== Luhanska oblast dijeli se na 18 rajona i 37 gradova od kojih njih četiri ima viši administrativni stupanj, također oblast ima i 109 malih gradova i 792 naselja. ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.loga.gov.ua Službena stranica oblasti] ===Ostali projekti=== {{WProjekti | commonscat = Luhansk Oblast | commonscathr = Luhanska oblast }} {{Oblasti u Ukrajini}} [[Kategorija:Oblasti u Ukrajini]] [[Kategorija:Ukrajinski teritoriji pod ruskom okupacijom]] [[Kategorija:Luhansk]] c7cntvhv0emb0f7wkb84c0c2jjq07o7 Omladinske radne akcije 0 790276 7573535 7562069 2026-08-10T12:59:23Z ~2026-43892-74 369182 /* Aktivnosti i život na radnim akcijama */ članak koji je do sada bio objavljen je suviše pristran, te ni u jednom djelu ne donosi probleme koji su bili naširoko prisutni u ovakvim radnim akcijama. Nije ni čudo da su u kasnijoj povijesti Jugoslavije nije bilo velikih radnih akcija na ovoj razini. 7573535 wikitext text/x-wiki [[File:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|mini|desno|Oglašavanje radnih akcija Brčko – Banovići i Šamac – Sarajevo]] '''Omladinske radne akcije''' (ORA){{Efn|[[srpska ćirilica]]: Омладинске радне акције (ОРА)}} bile su dobrovoljni rad na teritoriju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Njihovi početci vežu se za razdoblje [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]]. [[Prva omladinska radna akcija]] bila je organizirana u ljeto 1942. godine u dolini rijeke [[Sanica (rijeka)|Sanice]] kod [[Ključ]]a, poznata i kao „Žetva u Saničkoj dolini”. Imala je svoj štab, komandanta i komesara, 10 bataljuna i 57 četa.<ref name="Ideologija">{{Cite web|title=Omladinske radne akcije - dizajn ideologije|url=https://yuhistorija.com/serbian/doc/Omladinske%20radne%20akcije%20-%20dizajn%20ideologije%20-%20KATALOG.pdf|url-status=live|access-date=2021-02-09|work=yuhistorija.com}}</ref> Omladinske radne brigade, radne čete i brojne grupe u svim krajevima Jugoslavije dale su tijekom rata 35 milijuna radnih dana.<ref name="Akcije">{{Cite web|title=Slobodan Ristanović: Herojska i slavna epopeja omladinskih radnih akcija 1941-1990|url=http://znaci.net/00003/700.htm|url-status=dead|access-date=2021-02-09|work=znaci.net}}</ref> Fenomen omladinskih radnih akcija uobičajeno se dijeli u šest „faza”: * Radne akcije za trajanja Drugog svjetskog rata * Velike poslijeratne radne akcije (1946. – 1951.) * Lokalne radne akcije (1952. – 1957.) * Oživljavanje velikih radnih akcija (1958. – 1964.) * Lokalne radne akcije (1965. – 1967.) * Reafirmacija dobrovoljnog omladinskog rada (od 1968.) == Poslije rata == Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] uništeno je, trajno onesposobljeno ili oštećeno 80 % čitave mreže [[Jugoslavenska željeznica|jugoslavenskih željeznica]]. Posljedice uništenja industrijskog potencijala i prometa postavile su pred Komunističku partiju Jugoslavije velike izazove, prije svega zadatak oporavka i sređivanja privrednog života.<ref name="Gradačac">{{Cite web|title=Alen Zečević: Izgradnja željezničkog saobraćaja u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini|url=https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2016/05/Pages-from-gg41_web-7.pdf|url-status=live|access-date=2021-02-09|work=GRAČANIČKI GLASNIK, časopis za kulturnu historiju}}</ref> Država nije raspolagala investicijskim sredstvima i jedini način da se izgradi prometna infrastruktura bio je dobrovoljni rad, o čemu je početkom 1946. godine donesena posebna odluka. Sredinom ožujka 1946. godine, građevinsko odjeljenje tadašnjeg ''Ministarstva saobraćaja'' dobilo je nalog za izvođenje pripremnih radova na [[Pruga Brčko – Banovići|pruzi Brčko – Banovići]]. Elaborat o izgradnji bio je gotov za nepunih mjesec dana. Prvog travnja počele su pripreme i taj se datum kasnije u Jugoslaviji slavio kao ''Dan omladinskih radnih akcija''.<ref name="Hrvatska">{{Cite web|title=Omladinske pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo u arhivskim fondovima Hrvatskog državnog arhiva|url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210327072112/http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf|archive-date=27. ožujka 2021.|access-date=2021-02-09|work=Hrvatski državni arhiv, Zagreb}}</ref><ref name="Hrvat">{{Cite web|title=Siniša Lajnert:Omladinske pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo u arhivskim fondovima Hrvatskog državnog arhiva|url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210327072112/http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf|archive-date=27. ožujka 2021.|access-date=2021-02-09|work=Hrvatski državni arhiv, Zagreb}}</ref> === Prve pruge === * [[Željeznička pruga Brčko – Banovići|Pruga Brčko – Banovići]], dugu {{n|92|km}}, u 190 dana 1946. godine izgradilo je {{n|62.268}} članova Narodne omladine Jugoslavije. U domaćim brigadama radilo je i oko 2200 dobrovoljaca iz brojnih zemalja. * [[Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo|Pruga Bosanski Šamac – Sarajevo]], dužine {{n|242|km}}, 1947. * [[Željeznička pruga Doboj – Banja Luka|Pruga Doboj – Banja Luka]], dužine 93,5 kilometra, izgrađena je 1951. * [[Željeznička pruga Kučevo – Brodica|Pruga Kučevo – Brodica]] * Pruga [[Šabac]] – [[Zvornik]] === Izgradnja tvornica === Osim izgradnje pruga omladina je sudjelovala i u izgradnji velikih industrijskih objekata: * Tvornica „Ivo Lola Ribar” u [[Železnik]]u (od travnja 1947. do početka 1948. uz sudjelovanje {{n|15.566}} omladinaca) * Tvornica hidrauličnih ležajeva i parnih kotlova u zagrebačkom [[Žitnjak]]u * Tvornica za prehrambenu i kemijsku industriju „Jedinstvo” u Žitnjaku * Tvornica za proizvodnju tempera i sivog liva „Titarf” u [[Kamnik]]u * Tvornica magnezijskih opeka (današnji „Magnohrom”) u [[Kraljevo|Kraljevu]] * Kemijski kombinat u [[Vitkovići]]ma, kod [[Goražde|Goražda]] (1950. – 1951.) * Tvornice „Maglić” i „Sutjeska” u [[Foča|Foči]] (1950.) * Tvornica tekstila „Raška” u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] (1951. – 1953.) * Tvornica kablova „Moša Pijade” u [[Jagodina|Svetozarevu]] (1952.) * Tvornice u [[Aranđelovac|Aranđelovcu]] i [[Mladenovac|Mladenovcu]] * Tvornica „Krušik” u [[Valjevo|Valjevu]] * [[Željezara u Zenici]] (1948. – 1953.) * [[Valjaonica bakra u Sevojnu]], kod [[Užice|Užica]] (1950. – 1952) * [[Željezara u Nikšiću]] (1951.) === Naselja === * [[Novi Beograd]] * [[Nova Gorica]] * [[Novi Travnik]] * [[Studentski grad (Zagreb)|Studentski grad u Zagrebu]] * Druga studentska naselja u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu == Aktivnosti i život na radnim akcijama == Omladinci su na akcijama ustajali rano i prvi dio dana radili su fizičke poslove na terenu. Nakon završetka rada vraćali su se u naselje, gdje su se bavili sportskim, kulturnim i idejno-političkim aktivnostima:<ref name="Rene">{{Cite web|title=Reana Senjković: Svaki dan pobjeda - Kultura omladinskih radnih akcija|url=https://www.academia.edu/36631846/Svaki_dan_pobjeda_pdf|url-status=live|access-date=2021-02-09|work=www.academia.edu}}</ref> * pohađali su kino, foto, radio, elektrovarilačke i tečajeve daktilografije, tečajeve kozmetike, ikebane, kulture prometa * polagali su ispit za sportske sudce * učili su voziti moped, automobil ili traktor.<ref name="Gradačac"/> Ipak, situacija na terenu bila je u mnogočemu različita od službenog narativa. U jednom izvještaju partijske organizacije na pruzi Brčko – Banovići vidi se da je život omladinaca bio dosta težak. Hrana se sastojala od graha ili makarona, zdravstveno stanje bilo je takvo “da ima svakodnevno mnogo bolesnih“, u “jurnjavi za kubaturom” dolazilo je do mnogo povreda, a bilo je i smrtnih slučajeva.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Kako je, zaista, građena pruga Brčko-Banovići|url=https://stav.ba/vijest/kako-je-zaista-gradena-pruga-brcko-banovici/21405|access-date=2026-08-10|website=stav.ba|language=en}}</ref> Na jednoj sekciji pruge Brčko – Banovići smrtno je stradalo pet omladinaca, a dvadeset ih je bilo teško povrijeđeno, od kojih su neki ostali invalidi. U jednom od partijskih izvještaja s gradnje pruge Šamac – Sarajevo izvještava se da je briga o omladini nedovoljna, da se negdje radilo i po deset sati, omladinci su vukli vreće cementa od po pedeset kilograma, a zbog kašnjenja nadzornika gradilišta, omladina je često bila prisiljena raditi prekovremeno.<ref>{{Citiranje|title=Željeznička pruga Brčko – Banovići|url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDeljezni%C4%8Dka_pruga_Br%C4%8Dko_%E2%80%93_Banovi%C4%87i&oldid=7387781|date=2026-02-15|accessdate=2026-08-10|language=hr}}</ref> U izvještaju doslovno piše: “Mi ne čuvamo omladinu nego je iscrpljujemo.” Ovakvi i slični podaci pretresani su na partijskim konferencijama na gradilištu, članovi štabova i komandiri brigada pozivani su na odgovornost, ali javnost o tome nikada nije bila informirana. Posjete novinara bile su dopuštene samo na određenim sekcijama pruge, kako među domaću, ali i međunarodnu javnost ne bi mogle procuriti vijesti i slike koje su pokazivale omladinske radne akcije u drugačijem svjetlu od onog u kojem su ga predstavljale državne vlasti.* (<nowiki>https://stav.ba/vijest/kako-je-zaista-gradena-pruga-brcko-banovici/21405</nowiki>)<ref name=":0" /> == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.leksikon-yu-mitologije.net/radne-akcije/ Omladinske radne akcije], ''Leksikon YU mitologije'' {{Commonscat|Youth work actions}} [[Kategorija:SFRJ]] [[kategorija:Rad]] [[kategorija:Volonterstvo]] gbkj9kz1venyc0v3ofnz39h546741a1 Alkarski vojvoda 0 790385 7573515 7573492 2026-08-10T12:00:58Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-43859-60|~2026-43859-60]] ([[User talk:~2026-43859-60|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:Divna Jaksic|Divna Jaksic]] 7438977 wikitext text/x-wiki '''Alkarski vojvoda''' je središnja figura i najviši zapovjednik tradicionalne [[Sinjska alka|Sinjske alke]], viteškog turnira koji se održava u [[Sinj]]u u čast pobjede nad [[Turci]]ma [[1715.]] godine. Ova funkcija predstavlja najviši čin u hijerarhiji [[Viteško alkarsko društvo|Viteškog alkarskog društva]], a njen nositelj upravlja svim aspektima priprema i izvođenja alkarske svečanosti. == Izbor i mandat == Izbor alkarskog vojvode provodi se na razdoblje od [[četiri]] godine, a proces selekcije odvija se unutar Viteškog alkarskog društva. Kandidat za ovu dužnost mora proći dugogodišnji put kroz alkarsku [[hijerarhija|hijerarhiju]], počevši od [[alkarski momak|alkarskog momka]], preko različitih funkcija poput [[arambaša|arambaše]], štitonoše i buzdovandžije ili barjaktara, sve do završnog izbora za vojvodu.<ref>[https://www.dnevno.hr/vijesti/iskrena-ispovijest-alkarskog-vojvode-ne-dijelim-politicare-svi-su-dobrodosli-na-alci-1515271/ Iskrena ispovijest alkarskog vojvode] dnevno.hr Preuzeto 29. srpnja 2025.</ref> == Ovlasti i odgovornosti == Vojvoda donosi svečanu [[zapovijed]] o održavanju Alke te rukovodi kompletnim pripremama za ovu tradicionalnu [[manifestacija|manifestaciju]]. Njegova je isključiva nadležnost odlučivanje o izboru alkara i momaka koji će sudjelovati u natjecanju, dok također bira i određuje svog ađutanta, barjaktara i njegove pratitelje. Određivanje vremena početka priprema alkara i momaka pripada u vojvodine ovlasti, kao i naređivanje početka svake pojedinačne trke. Disciplinska ovlast vojvode uključuje mogućnost izricanja društvenih mjera alkarima i momcima tijekom alkarskih prova (prednatjecanja). Ove mjere obuhvaćaju ukor, isključenje iz prova ili potpuno isključenje iz Alke, ovisno o težini [[prekršaj]]a.<ref>[https://www.alka.hr/alka-wiki/alkarske-vojvode-kroz-povijest-a9 Alkarske vojvode kroz povijest] alka.hr Preuzeto 29. srpnja 2025.</ref> == Ceremonijalne dužnosti == Prije početka samog natjecanja vojvoda drži prigodan [[govor]], dok po završetku Alke obavlja svečano proglašavanje slavodobitnika. U njegovu je nadležnosti proglašavanje dobitnika Bare kao i dobitnika Čoje, što predstavlja vrhunac ceremonije. Svečana povorka do trkališta odvija se prema strogo određenom redoslijedu, gdje vojvoda zauzima posebno mjesto. Karakteristično je da kao jedini jaše bijelog [[konj]]a, što simbolički ističe njegov [[status]]. Neposredno ispred njega jaše vojvodin ađutant s isukanom [[sablja|sabljom]], dok se za njim u dvoredu kreće jahaća četa alkara kopljanika. == Hijerarhija i organizacija == Struktura Viteškog alkarskog društva organizirana je kao po vojničkom principu, gdje alkarski vojvoda zauzima poziciju sličnu [[general]]skoj. [[Alajčauš]] funkcionira kao zapovjednik [[kopljanik]]a, odnosno alkara, dok [[arambaša]] predstavlja zapovjednika alkarskih momaka.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/skloniste/ Časno je biti alkar] hrvatski-vojnik.hr Preuzeto 29. srpnja 2025.</ref> Ova hijerarhijska organizacija osigurava disciplinu i red tijekom sve ceremonije. == Smještaj i protokol == Za vrijeme natjecanja vojvoda sa svojim ađutantom zauzima posebnu [[loža|ložu]], zajedno s članovima Časnog suda, zapisničarom i službenim voditeljem. Odvojeno se nalazi [[VIP]] loža namijenjena najvažnijim uzvanicima, uključujući [[Predsjednik RH|predsjednika države]] koji je tradicionalno pokrovitelj Sinjske alke. Prije formiranja svečane povorke vojvoda obavlja smotru svih sudionika u [[Alkarski dvori|Alkarskim dvorima]], gdje se okupljaju svi učesnici svečanosti. Tu također prima počasne goste i obavlja protokolarne dužnosti. == Značaj funkcije == Vojvoda zapovijeda alkarskim svečanostima osiguravajući da se sve odvija prema Statutu Viteškog alkarskog društva i po prastarim običajima. [[Broj]] natjecatelja u samoj trci, koji može varirati od 11 do 17 kopljanika, određuje isključivo alkarski vojvoda na temelju provedenih priprema i ocjene sposobnosti kandidata.<ref>[https://dalmatinskiportal.hr/zivot/dalmatinsko-evandelje--alka-i-koplje--ii--dio-/34231 Alka i koplje (II. dio)] dalmatinskiportal.hr Preuzeto 29. srpnja 2025.</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Alkarski vojvode| ]] [[Kategorija:Titule]] o49jj3wui26nylzyttmgmnwqjhyrfz2 RK Požega 0 795632 7573809 7370405 2026-08-10T20:08:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573809 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Požega | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Požega | nadimak = | godina osnivanja = 1961. | godina prestanka rada = | dvorana = ''SD Tomislav Pirc'', [[Požega]] | kapacitet dvorane = 1.500 | trener = | liga = [[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]] | sezona = [[1. HRL 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 4. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''RK "Požega"''' ('''''RK Požega; Požega''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Požega|Požege]], [[Požeško-slavonska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''"Požege"'' se natječe u ''[[Prva hrvatska rukometna liga|"1. HRL – Sjever"]]'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|drugog stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == ; 1. B HRL – Sjever * drugoplasirani: 1995./96. ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] * prvaci: 2018./19. * drugoplasirani: 2000./01. ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] * drugoplasirani: 2013./14. ; 3. HRL – Istok * prvaci: 2007./08. ; 3. HRL – Sjever * drugoplasirani: 2003./04. (''Sjever 2''), 2004./05. (''Sjever 2'') == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Požega |- |[[1. B HRL 1992./93.|1992./93.]] ||II. ||1. B HRL – Sjever || ||5. ||10 ||18 ||10 ||1 ||7 ||359 ||352 ||21 || || || |- !colspan="16"| Požega Orljava |- |[[1. B HRL 1993./94.|1993./94.]] ||II. ||1. B HRL – Sjever || ||8. ||12 ||22 ||9 ||3 ||10 ||478 ||483 ||20 (-1) || || || |- !colspan="16"| Požega |- |[[1. B HRL 1994./95.|1994./95.]] ||II. ||1. B HRL – Sjever || ||4. ||12 ||22 ||14 ||3 ||5 ||515 ||466 ||31 || || || |- |[[1. B HRL 1995./96.|1995./96.]] ||II. ||1. B HRL – Sjever || ||bgcolor="silver"|2. ||11 (12) ||20 ||11 ||4 ||5 ||512 ||445 ||26 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[1. B HRL 1997./98.|1997./98.]] ||II. ||1. B HRL – Sjever || ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||542 ||578 ||22 || || || |- |[[1. B HRL 1998./99.|1998./99.]] ||II. ||1. B HRL – Sjever || ||9. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||521 ||558 ||18 || || || |- |[[2. HRL 1999./2000.|1999./2000.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] || ||10. ||14 ||26 ||9 ||2 ||15 ||647 ||704 ||20 || || || |- |[[2. HRL 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||623 ||540 ||32 || || || |- |[[2. HRL 2001./02.|2001./02.]] ||II. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] || ||12. ||12 ||22 ||4 ||0 ||18 ||592 ||679 ||8 || || || |- |[[2. HRL 2002./03.|2002./03.]] ||II. ||2. HRL – Sjever || ||12. ||12 ||22 ||3 ||0 ||19 ||531 ||680 ||6 || || || |- |[[3. HRL 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HRL – Sjever 2 || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||3 ||4 ||670 ||578 ||33 || ||<small> ''3. HRL – Istok || |- |[[3. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HRL – Sjever 2 || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||17 ||3 ||6 ||836 ||724 ||37 || ||<small> ''3. HRL – Istok || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||21 ||1 ||4 ||888 ||718 ||43 || || || |- |2008./09. ||III. ||2. HRL – Sjever || ||4. ||12 ||22 ||11 ||2 ||9 ||638 ||635 ||24 || || || |- |[[2. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||10. ||12 ||22 ||9 ||0 ||13 ||661 ||669 ||18 || || || |- |[[2. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||8. ||10 ||18 ||7 ||2 ||9 ||495 ||544 ||16 || || || |- |[[2. HRL 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||7. ||12 ||22 ||10 ||0 ||12 ||616 ||617 ||20 || || || |- |[[2. HRL 2012./13.|2012./13.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||6. ||11 ||20 ||8 ||2 ||10 ||525 ||510 ||18 || || || |- |[[2. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||15 ||2 ||5 ||673 ||585 ||32 || || || |- |[[2. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||4. ||12 ||22 ||12 ||3 ||7 ||630 ||581 ||27 || || || |- |[[2. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||7. ||12 ||22 ||9 ||2 ||11 ||611 ||595 ||20 || || || |- |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||5. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||509 ||519 ||20 || || || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||10 ||18 ||13 ||1 ||4 ||565 ||486 ||27 || || || |- |[[2. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||10 ||18 ||18 ||0 ||0 ||603 ||444 ||36 || || || |- |[[1. HRL 2019./20.|2019./20.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]] || ||''8. ||14 ||''19 ||''8 ||''1 ||''10 ||''552 ||''580 ||''17 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[1. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||II. ||1. HRL – Sjever || ||5. ||14 ||26 ||13 ||3 ||10 ||794 ||776 ||29 || || || |- |[[1. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||II. ||1. HRL – Sjever || ||4. ||14 ||26 ||17 ||4 ||5 ||812 ||744 ||38 || || || |- |[[1. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||II. ||1. HRL – Sjever || ||4. ||14 ||26 ||16 ||1 ||9 ||819 ||804 ||33 || || || |- |[[1. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||II. ||1. HRL – Sjever || ||5. ||14 ||26 ||13 ||2 ||11 ||783 ||761 ||28 || || || |- |[[1. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||II. ||1. HRL – Sjever || ||4. ||14 ||26 ||16 ||2 ||8 ||811 ||809 ||34 || || || |- |2025./26. ||II. ||1. HRL – Sjever || || ||14 || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} ; Druga momčad {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Požega II / Požega 2 |- |[[4. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 1997./98.|1997./98.]] ||IV. ||Međužupanijska liga Istok || ||6. ||11 ||20 || || || || || ||18 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||11. ||12 ||22 ||4 ||0 ||18 ||506 ||677 ||8 || || || |- |[[3. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||9. ||9 ||16 ||2 ||0 ||14 ||184 ||285 ||4 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||14 ||26 ||18 ||1 ||7 ||824 ||736 ||37 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||''6. ||12 ||''6 ||''3 ||''0 ||''3 ||''196 ||''180 ||''6 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Požega]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/rukometniklub.pozega/?locale=hr_HR ''RK Požega'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/rkpozega/?hl=hr ''Rukometni Klub Požega'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/handball/team/rk-pozega/310520 sofascore.com, ''RK Požega''] * [https://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=145&comp=230&ln=hr furkisport.hr, ''RK Požega''] * [https://rva.hr/oznaka/rukometni-klub-pozega/ rva.hr, ''Rukometni klub Požega''] * [https://www.sport-pozega.hr/novosti/rukomet/ sport-pozega.hr, ''Rukomet''] * [https://pozeska-kronika.hr/sport/itemlist/tag/Rukometni%20klub%20Po%C5%BEega.html pozeska-kronika.hr, ''Rukometni klub Požega''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-pozega,-pozega/ sportilus.com, ''Rukometni klub Požega''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260111225041/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-pozega,-pozega/ |date=11. siječnja 2026. }} == Izvori == <small> * [https://www.sport-pozega.hr/povijest/ sport-pozega.hr, ''Povijest požeškog sporta''], pristupljeno 31. listopada 2025. * [https://www.sport-pozega.hr/o-nama/popis-udruga/ sport-pozega.hr, ''Popis udruga - članica skupštine Požeškog sportskog saveza''], pristupljeno 31. listopada 2025. * [https://arhiva.pozega.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=33&Itemid=248 arhiva.pozega.hr, ''Popis sportskih klubova''], pristupljeno 31. listopada 2025. * [https://www.sport-pozega.hr/objekti/sportska-dvorana-tomislav-pirc/ sport-pozega.hr, ''Sportska dvorana Tomislav Pirc''], pristupljeno 31. listopada 2025. * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, preuzeto 31. listopada 2025. * [https://www.poslovna.hr/lite/rk-pozega/330345/subjekti.aspx poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB POŽEGA] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-pozega/Detaljno/588813 fininfo.hr, RK "POŽEGA"] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/rk-pozega/OIB-58393926181 infobiz.fina.hr, RUKOMETNI KLUB "POŽEGA"] {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Požega, RK}} [[Kategorija:Hrvatski rukometni klubovi]] [[Kategorija:Športski klubovi u Požeško-slavonskoj županiji]] [[Kategorija:Požega]] 1sod53cxijw709ngresbtx3xvd0zlvj Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1921./22. 0 797391 7573652 7495368 2026-08-10T16:58:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573652 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza | sezona = 1921./22. | izdanje = 3. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[BSK Beograd|BSK]] <small>(3. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1920./21.|1920./21.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.|1922./23.]] }} U sezoni 1921./22. [[Beogradski loptački podsavez]] organizirao je treće izdanje prvenstva podsaveza == Novosti == Na trećoj redovnoj sjednici BLP-a održanoj 1. siječnja 1922. rečeno je da je 15. listopada 1921. BLP imao 66 klubova:<br /> * [[Beograd]]: 19 (7 u prvom razredu, 5 u II./A razredu i 7 u II./B razredu)<br /> * Banatska župa: 9<br /> * [[Bijeljina]]: 4 * [[Brčko]]: 3 * [[Čačak]]: 2 * [[Jagodina]]: 1 * [[Kruševac]]: 1 * [[Leskovac]]: 4 * [[Negotin]]: 1 * [[Požega (Srbija)|Požega]]: 1 * [[Ruma]]: 1 * [[Skoplje]]: 2 * [[Srijemska Mitrovica]]: 2 * [[Šabac]]: 1 * [[Užice]]: 2 * [[Veles (grad)|Veles]]: 1 * [[Vranje]]: 3 * [[Zemun]]: 3 Na toj sjednici primljeno je 6 novih klubova (4 iz Beograda, 1 iz Požege i 1 iz Skoplja). Na konferenciji 15. siječnja donesena je odluka u osnivanju župa sa središtima u [[Beograd]]u, [[Čačak|Čačku]], [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Niš]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Požarevac|Požarevcu]], [[Skoplje|Skoplju]], [[Šabac|Šapcu]], [[Veliki Bečkerek|Velikom Bečkereku]], [[Zaječar]]u. Teritorij BLP-a službeno je podijeljen 1. ožujka 1922. godine na sljedeće župe: * Grad Beograd: ** I razred: BSK, Jugoslavija, Konkordija, Slavija, Soko, Vardar svi iz Beograda, NAK i Vojvodina iz Novog Sada ** II./A razred: Dušanovac, Kosmaj, Omladina, Srpski mač, Uskok ** II./B razred: Brđanin, Hajduk, Jadran, Olimpija, Radnički, Srbija * Beogradska župa: Banat Pančevo, Karađorđe, Osvetnik i Viktorija (sva tri iz Beograda), Hakoah, Šparta i Vitez (svi iz Zemuna) * Banatska župa: Obilić, Slavija i Viktorija (Veliki Bečkerek), Kikindski AK (Kikinda), Olimpija (Vršac), Žomboljski GK i Žomboljsko SU (Žombolj) * Bosanska župa: Gedeon, Građanski, Podrinje i Zora (Bijeljina), Jedinstvo, Sloga i Zmaj (Brčko) * Jelička župa: Orao (Arilje), Miloš Veliki i Viktorija (Čačak), Zlatibor (Užice) * Kolubarska župa: Srpski mač i klubovi iz Valjeva * Krajinska župa: Hajduk Veljko i klubovi iz Negotina * Moravska župa: Jugović, Moravac i Sloboda (Leskovac), Sinđelić (Niš), Jedinstvo, Sloga i Vitez (Vranje) * Posavska župa: Akademski SK (Ruma), Avala, Građanski i Posavina (Srijemska Mitrovica), Mačva i Sloga (Šabac) * Skopska župa: Dušan Silni (Prizren), Napredok, SSK i Vardar (Skoplje), Sveti Nikola (Veles) * Šumadijska župa: Šparta (Jagodina), Mlada Šumadija, Šumadija (Kragujevac), Jasenica (Smederevska Palanka) Iz podsaveza su isključeni i sljedeći klubovi: Polet Beograd, Obilić Kruševac, Era Užice, Jug Bogdan Prokuplje i Glorija Požega. Dana 15. ožujka 1921. Jug Bogdan se ponovno prijavio u BLP i primljen je u Moravsku župu. Dana 22. ožujka 1921. Era Užice ostaje članom udruge jer je pogrešno uvrštena na popis ugašenih klubova.<ref name="exyu"/><ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 192.</ref> == Prvenstvo Beograda == === I. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – I. razred 1921./22.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd|BSK]] ||10||8||1||1||35||11||3,182||17 |- |2. || [[SK Jedinstvo Beograd|Vardar]] ||10||7||1||2||31||15||2,067||15 |- |3. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||10||6||2||2||30||12||2,500||14 |- |4. || [[SK Jedinstvo Beograd|Konkordija]] ||10||3||3||4||14||26||0,538||9 |- style="background:#FFAAAA;" |5. || [[FK BASK|Slavija]] ||10||2||0||8||14||41||0,341||4 |- style="background:#FFAAAA;" |6. || [[FK BASK|Soko]] ||10||0||1||9||14||33||0,424||1 |- style="background:#FFAAAA;" | || [[FK BUSK|BUSK]] ||colspan="8"|<center> <small> ''odustali'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20180805015932/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/346-1921-1922#beogradski-podsavez-i-razred exyufudbal]</ref><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu]</ref><ref name="vrsac">[https://fudbalvrsac.blogspot.com/2017/10/fudbalske-lige-u-doba-kraljevine_2.html FUDBALSKE LIGE U DOBA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE (1920-1941) - 3.deo]</ref> </small> |} * BUSK se raspao na početku sezone zbog loše financijske situacije.<ref name="exyu"/> === I. razred (Beograd + Novi Sad) === U proljeće su u I. razred dodani klubovi iz Novog Sada (Vojvodina, NAK i Juda Makabi), pa se u proljeće igrala zasebna sezona po jednostrukom bod-sustavu. Za prvenstvo se računaju utakmice između beogradskih momčadi, dok se za kvalifikacije računaju utakmice s novosadskim momčadima u ukupnom poretku.<ref name="exyu"/> {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija Beograd]] ||8||7||1||0||34||10||3,400||15 |- |2. || [[BSK Beograd]] ||8||6||1||1||20||7||2,857||13 |- |3. || [[SK Jedinstvo Beograd|Vardar Beograd]] ||8||5||1||2||30||10||3,000||11 |- |4. || [[NAK Novi Sad]] ||8||3||2||3||15||13||1,153||8 |- |5. || [[SK Jedinstvo Beograd|Konkordija Beograd]] ||8||2||2||4||11||22||0,500||6 |- |6. || [[FK BASK|Slavija Beograd]] ||8||3||0||5||16||26||0,615||6 |- |7. || [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina Novi Sad]] ||8||3||0||5||11||24||0,458||6 |- |8. || [[SK Juda Makabi Novi Sad|Juda Makabi Novi Sad]] ||8||2||1||5||13||22||0,590||5 |- |9. || [[FK BASK|Soko Beograd]] ||8||0||1||7||8||26||0,307||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu"/> </small> |} === II./A razred === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[Srpski mač]] ||?||?||?||?||?||?||?||9 |- |2. || Kosmaj ||?||?||?||?||?||?||?||5 |- |3. || [[BSK Šumadija Beograd|Omladina]] ||?||?||?||?||?||?||?||4 |- |4. || [[BSK Šumadija Beograd|Uskok]] ||?||?||?||?||?||?||?||2 |- |5 || [[FK Voždovac Beograd|Dušanovac]] ||?||?||?||?||?||?||?||0 |- | || Ruski || colspan="8"|<center> <small> ''odustali'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 16.</ref> </small> |} === II./B razred === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Jadran ||?||?||?||?||?||?||?||9 |- |2. || Brđanin ||?||?||?||?||?||?||?||8 |- |3. || [[FK BASK|Srbija]] ||?||?||?||?||?||?||?||8 |- |4. || [[FK Radnički Beograd|Radnički]] ||?||?||?||?||?||?||?||3 |- |5. || [[BSK Olimpija Beograd|Olimpija]] ||?||?||?||?||?||?||?||2 |- |6. || [[SK Hajduk Beograd|Hajduk]] ||?||?||?||?||?||?||?||0 |- | || Polet || colspan="8"|<center> <small> ''odustali'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Beogradske župe u nogometu 1922.|Beogradska župa]] || [[ZSK Vitez Zemun|Vitez Zemun]] |- | [[Prvenstvo Posavske župe u nogometu 1922.|Posavska župa]] || [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] |- | [[Prvenstvo Bosanske župe u nogometu 1921./22.|Bosanska župa]] || Sloga Brčko |- | [[Prvenstvo Jeličke župe u nogometu 1921./22.|Jelička župa]] || Miloš Veliki Čačak |- | [[Prvenstvo Šumadijske župe u nogometu 1922.|Šumadijska župa]] || [[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]] |- | [[Prvenstvo Moravske župe u nogometu 1922.|Moravska župa]] || [[SK Momčilo Leskovac|Građanski Leskovac]] |- | [[Prvenstvo Skopske župe u nogometu 1922.|Skopska župa]] || [[SSK Skoplje]] |- | [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1922.|Banatska župa]] || [[OFK Kikinda 1909|Kikindski AC Srbija]] |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="milorad">[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 194.</ref><ref name="nicoletti"/> </small> |} Određeni su parovi za kvalifikacije za pokrajinskog prvaka BLP-a za 27. kolovoza 1922., rezultati su nepoznati. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''1. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''27. 8. 1922.'''</small> |- | Sloga Brčko ||–|| [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] || ? |- | [[SK Momčilo Leskovac|Građanski Leskovac]] ||–|| [[SSK Skoplje]] || ? |- | Miloš Veliki Čačak ||–|| [[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]] || ? |- |colspan="4" align="left"|<small> Izvori:<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 194.</ref> </small> |} == Finale Beogradskog loptačkog podsaveza == == Poveznice == * [[Beogradski loptački podsavez]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20180805015932/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/346-1921-1922 exYUfudbal] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Beogradskog loptačkog podsaveza}} {{YU nogomet 1921./22.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1921./22.|Beograd-0]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1921-22 Beograd-0]] 3g6kgz0ladjv25kmavxsosgwffyd2s5 Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1926./27. 0 797796 7573653 7495547 2026-08-10T16:58:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573653 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza | sezona = 1926./27. | izdanje = 8. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[BSK Beograd|BSK]] <small>(4. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1925./26.|1925./26.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1927./28.|1927./28.]] }} U sezoni 1926./27. [[Beogradski loptački podsavez]] organizirao je osmo izdanje prvenstva podsaveza. == Novosti == Na sjednici BLP-a 15. kolovoza 1927. izabrana je nova uprava, a stara uprava je podržana glasovanjem 45:23.<ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 199.</ref> == Prvenstvo Beograda == === 1. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1926./27.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd|BSK]] ||10||10||0||0||49||13||3,769||20 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||10||5||1||4||24||14||1,714||11 |- |3. || [[FK BASK|Soko]] ||10||5||1||4||32||25||1,280||11 |- |4. || [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo]] ||10||4||3||3||26||21||1,238||11 |- |5. || [[SK Slavija Beograd|Slavija]] ||10||2||1||7||14||47||0,298||5 |- style="background:#FFAAAA;" |6. || [[BSK Šumadija Beograd|Šumadija]] ||10||1||0||9||15||40||0,375||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20180805015946/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/58-1926-1927#beogradski-podsavez-i-razred exyufudbal]</ref><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu]</ref> </small> |} * BSK se kvalificirao za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1927.|Državno prvenstvo 1927.]] (direktno) * Jugoslavija ulazi u [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1927.|prednatjecanje za Državno prvenstvo 1927.]] === 2. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 2. razred 1926./27.}} Prvak: [[FK BUSK|BUSK]] === 3. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1926./27.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Srbija Beograd|Srbija]] ||22||17||2||3||80||24||3,333||36 |- |2. || [[SK Gvožđar Beograd|Gvožđar]] ||22||11||5||6||61||42||1,452||27 |- |3. || Kosmaj ||22||12||3||7||58||39||1,487||27 |- |4. || [[SK Hajduk Beograd|Hajduk]] ||22||10||6||6||59||35||1,686||26 |- |5. || Hakoah ||22||11||4||7||42||38||1,105||26 |- |6. || Trgovački podmladak ||22||11||2||9||49||51||0,961||24 |- |7. || [[Srpski mač]] ||22||8||7||7||39||37||1,054||23 |- |8. || [[HŠK GEC Sparta Zagreb,|Sparta]] ||22||8||3||11||49||54||0,907||19 |- |9. || Gardist ||22||7||2||13||33||69||0,478||16 |- |10. || [[FK Palilulac Beograd|Zlatibor]] ||22||5||5||12||32||53||0,604||15 |- |11. || Boemija ||22||6||2||14||31||51||0,608||14 |- |12. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan]] ||22||3||5||14||26||65||0,400||11 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Beogradske župe u nogometu 1926./27.|Beogradska župa]] || ''Naslov nije dodijeljen'' |- | [[Prvenstvo Novosadske župe u nogometu 1926./27.|Novosadska župa]] || [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] |- | [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1926./27.|Banatska župa]] || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] |- | [[Prvenstvo Šumadijske župe u nogometu 1926./27.|Šumadijska župa]] || [[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]] |- | [[Prvenstvo Moravske župe u nogometu 1926./27.|Moravska župa]] || [[SK Momčilo Leskovac|Momčilo Leskovac]] |- | [[Prvenstvo Skopske župe u nogometu 1926./27.|Skopska župa]] || [[ŽFD Pobeda Skoplje|Pobeda Skoplje]] |- |} == Finale Beogradskog loptačkog podsaveza == Nije bilo doigravanja za ukupnog pobjednika. BSK se izravno kvalificirao za finale državnog prvenstva.<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 25.</ref> == Poveznice == * [[Beogradski loptački podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1927.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1927.]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20180805015946/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/58-1926-1927#beogradski-podsavez-i-razred exYUfudbal] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 198–199. == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Beogradskog loptačkog podsaveza}} {{YU nogomet 1926./27.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1926./27.|Beograd-0]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1926-27 Beograd-0]] 715uo1zru7o1jx37uwcfnk5x6ivgjpr Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1928./29. 0 797929 7573654 7495402 2026-08-10T16:58:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573654 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza | sezona = 1928./29. | izdanje = 10. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[BSK Beograd]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1927./28.|1927./28.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1929./30.|1929./30.]] }} U sezoni 1928./29. [[Beogradski loptački podsavez]] organizirao je deseto izdanje prvenstva podsaveza. == Novosti == Na skupštini BLP-a 12. kolovoza 1929. prisustvovalo je 104 delegata iz 142 verificirana kluba, od kojih 12 nije imalo pravo glasa zbog neispravnih punomoći.<ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], str. 200.</ref> == Prvenstvo Beograda == === 1. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1928./29.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||10||9||1||0||56||6||9,333||19 |- |2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||10||8||0||2||47||11||4,273||16 |- |3. || [[FK BASK|Soko]] ||10||5||1||4||29||13||2,231||11 |- |4. || [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo]] ||10||3||1||6||12||43||0,279||7 |- |5. || [[FK BUSK|BUSK]] ||10||1||2||7||7||44||0,159||4 |- |6. || [[FK Obilić Beograd|Obilić]] ||10||1||1||8||8||42||0,190||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20180805020039/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/60-1928-1929#beogradski-podsavez-i-razred exyufudbal]</ref><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu]</ref> </small> |} * BSK Beograd i SK Jugoslavija primljeni su u [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.|prednatjecanje za Državno prvenstvo 1929.]] === 2. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 2. razred 1928./29.}} * ''Sudionici:'' 14 (7 članova Savske grupe i 7 članova Dravske grupe) ==== Grupa Sava ==== {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[FK Palilulac Beograd|Zlatibor/Palilulac]] ||12||7||4||1||29||16||1,813||18 |- |2. || [[FK Radnički Beograd|Radnički]] ||12||6||3||3||32||17||1,882||15 |- |3. || [[SK Slavija Beograd|Slavija]] ||12||6||3||3||33||18||1,833||15 |- |4. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički]] ||12||3||6||3||18||18||1,000||12 |- |5. || [[BSK Olimpija Beograd|Olimpija]] ||12||5||2||5||23||27||0,852||12 |- |6. || [[Ruski SK Beograd|Ruski]] ||12||3||3||6||21||34||5,250||9 |- |7. || Karađorđe ||12||0||3||9||12||41||0,293||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac">FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} * Zlatibor je na izvanrednoj skupštini kluba 16. rujna 1928. promijenio ime u Palilulac. ==== Doigravanje za popunu 1. razreda ==== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| ||style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''<small>1. 8. 1929.</small>''' ||style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''<small>8. 8. 1929.</small>''' |- | [[FK Palilulac Beograd|Palilulac]] ||–|| '''[[RFK Grafičar Beograd|Grafičar]]''' || 1:2 || 0:1 |- !colspan="5"| Grafičar se plasirao u Prvi razred |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac"/> </small> |} === 3. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1928./29.}} * ''Sudionici:'' 17 (8 članova Moravske grupe i 9 članova Drinske grupe) * Iz III. razreda plasirao se [[SK Hajduk Beograd|Hajduk Beograd]] == Prvenstvo provincije == Prvaci župe nisu imali konkurentan prijelaz u najjače BLP natjecanje.<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 28.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Beogradske župe u nogometu 1928./29.|Beogradska župa]] || [[ZK Šparta Zemun|Šparta Zemun]] |- | [[Prvenstvo Novosadske župe u nogometu 1928./29.|Novosadska župa]] || [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] |- | [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1928./29.|Banatska župa]] || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] |- | [[Prvenstvo Braničevske župe u nogometu 1928./29.|Braničevska župa]] || [[SK Viktorija Požarevac|Viktorija Požarevac]] |- | [[Prvenstvo Šumadijske župe u nogometu 1928./29.|Šumadijska župa]] || [[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]] |- | [[Prvenstvo Zapadnomoravske župe u nogometu 1928./29.|Zapadnomoravska župa]] || [[SK Car Lazar Kruševac|Car Lazar Kruševac]] |- | [[Prvenstvo Moravske župe u nogometu 1928./29.|Moravska župa]] || [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] |- |} * [[FK Mačva Šabac|Mačva Šabac]] je prvak provincijskog prvenstva BLP-a.<ref name="sijic2"/> == Finale Beogradskog loptačkog podsaveza == * [[BSK Beograd]] je prvak podsaveza.<ref name="sijic2"/> == Poveznice == * [[Beogradski loptački podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1929.]] == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20180805020039/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/60-1928-1929#beogradski-podsavez-i-razred exYUfudbal] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu] * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 200–201. == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Beogradskog loptačkog podsaveza}} {{YU nogomet 1928./29.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1928./29.|Beograd-0]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1928-29 Beograd-0]] nt43v2dm5rw6k6cepyj4twyyigxwez1 Radojka Tanhofer 0 798828 7573849 7470791 2026-08-10T21:39:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573849 wikitext text/x-wiki {{Žene u crvenom}} {{Infookvir filmski umjetnik |ime = Radojka Tanhofer |rodno ime = Radojka Ivančević |rođenje = 22. srpnja 1927. |mjesto rođenja = [[Drniš]], [[Hrvatska]] |smrt = 10. studenoga 2025. |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |godine rada = |suprug = [[Nikola Tanhofer]] |ostale_nagrade = [[Red Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića<br />[[Nagrada Vladimir Nazor]]<br />[[Nagrada Krešo Golik]] |zanimanje = filmska montažerka }} '''Radojka Tanhofer''' (rođena '''Ivančević'''; [[Drniš]], [[22. srpnja]] [[1927.]] – [[Zagreb]], [[10. studenoga]] [[2025.]]) je bila hrvatska [[Filmska montaža|filmska montažerka]] i jedna od utemeljiteljica studija montaže na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Tanhofer, Radojka|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/tanhofer-radojka|access-date=2025-12-19|website=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje novina|last=G.|first=L.|date=2025-11-11|title=Preminula je velika hrvatska montažerka Radojka Tanhofer. Njezino ime bit će zapamćeno na špicama najvećih filmskih klasika|language=hr|work=[[Jutarnji list]]|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/preminula-je-velika-hrvatska-montazerka-radojka-tanhofer-njezino-ime-bit-ce-zapamceno-na-spicama-najvecih-filmskih-klasika-15641845|access-date=2025-12-19}}</ref> Bila je vodeća filmska montažerka u [[Hrvatska kinematografija|hrvatskoj kinematografiji]] [[1950-ih]] i [[1960-ih]] godina.<ref name=":0" /> Kroz karijeru je montirala 41 [[dugometražni film]], 49 kratkometražnih filmova i dvije [[Televizijska serija|televizijske serije]].<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2025-11-11|title=IN MEMORIAM RADOJKA TANHOFER (1927 – 2025)|url=https://hfm.hr/in-memoriam-radojka-tanhofer-1927-2025/|url-status=live|access-date=2025-12-19|website=Društvo hrvatskih filmskih montažera}}</ref> == Životopis == Rođena je 22. srpnja 1927. godine u Drnišu u obitelji profesora, a maturirala je u Zagrebu 1946. godine i započela studij elektrotehnike.<ref name=":2" /><ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Modrić|first=Jelena|date=2018-01-01|title=Radojka Tanhofer, Croatia’s Pioneering Film Editor|url=https://www.apparatusjournal.net/index.php/apparatus/article/view/113/411|journal=Apparatus. Film, Media and Digital Cultures of Central and Eastern Europe|language=en}}</ref> Zatim se, uz pomoć susjeda Predraga Grossija, zapošljava u [[Jadran film|Jadran filmu]] gdje počinje raditi na montaži s [[Branko Marjanović|Brankom Marjanovićem]] o čemu, prema vlastitom navodu u intervjuu iz 2008., „[nije] imala veze”, nego je učila u praksi.<ref name=":3" /><ref>{{Citiranje weba|last=Kreja|first=Petar|last2=Turković|first2=Hrvoje|last3=Zečević|first3=Slaven|date=2008-01|title=Biofilmografski razgovor s Radojkom Tanhofer: „Drugarice, jel' bi ti htjela u montažu?”|url=https://www.researchgate.net/publication/298950716_Interview_with_Radojka_Tanhofer_Comrade_would_you_like_to_do_editing|url-status=live|access-date=2025-12-19|website=ResearchGate}}</ref> U isto je vrijeme, u Jadran filmu, počela raditi i montažerka zvuka [[Tea Brunšmid]].<ref name=":3" /> Svoj prvi film montirala je 1947. godine – [[Živjeće ovaj narod (1947.)|''Živjeće ovaj narod'']] redatelja [[Nikola Popović|Nikole Popovića]].<ref name=":0" /> U sljedećim je godinama radila na više filmova s Brankom Marjanovićem: [[Zastava (1949.)|''Zastava (1949.)'']], [[Ciguli Miguli (1952.)|''Ciguli Miguli (1952.)'']] i [[Opsada (1956.)|''Opsada (1956.)'']].<ref name=":0" /> Radila je na filmovima mnogih redatelja, poput [[Branko Belan|Branka Belana]], [[Krešo Golik|Kreše Golika]], supruga [[Nikola Tanhofer|Nikole Tanhofera]], [[Branko Bauer|Branka Bauera]], [[Zvonimir Berković|Zvonimira Berkovića]], [[Antun Vrdoljak|Antuna Vrdoljaka]] i drugih.<ref>{{Citiranje weba|date=2010-04-07|title=Radojki Tanhofer uručena nagrada Oktavijan za životno djelo|url=https://havc.hr/infocentar/novosti/radojki-tanhofer-urucena-nagrada-oktavijan-za-zivotno-djelo|access-date=2025-12-19|website=Havc.hr|language=en-US}}</ref> Za filmskog redatelja Nikolu Tanhofera udala se 1962. godine, nakon čega se prestaje na filmovima potpisivati kao ''Radojka Ivančević''.<ref name=":0" /><ref name=":3" /> == Nagrade == Tanhofer je primila nekoliko nagrada za svoj doprinos filmskoj umjetnosti.<ref name=":1" /> * [[Nagrada Vladimir Nazor]] za filmsku umjetnost za životno djelo (1993.)<ref>{{Citiranje weba|date=2007-03-21|title=DOBITNICI «NAGRADE VLADIMIR NAZOR» 1959. – 2005.|url=https://min-kulture.gov.hr/o-ministarstvu/djelatnosti/nagrade-u-kulturi/nagrada-vladimir-nazor/dobitnici-nagrade-vladimir-nazor-od-1959-do-2005/2081|url-status=live|access-date=2025-12-19|website=Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske|format=DOC}}</ref> * Vjesnikova [[Nagrada Krešo Golik]] za životni doprinos filmskoj umjetnosti (2008.)<ref>{{Citiranje weba|last=Šakić|first=Tomislav|date=2008|title=Hommage dobitnici Nagrade Krešo Golik - Radojka Tanhofer: Ime iza klasika|url=https://arhiv.pulafilmfestival.hr/downloads/1_3.pdf|url-status=dead|access-date=2025-12-19|website=pulafilmfestival.hr|format=PDF|archive-date=12. studenoga 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20251112180101/https://arhiv.pulafilmfestival.hr/downloads/1_3.pdf}}</ref> * Nagrada Zlatni Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara (2010.)<ref>{{Citiranje weba|title=Nagrada Oktavijan|url=https://www.hdfk.hr/o-nama/nagrade/nagrada-oktavijan/|access-date=2025-12-19|website=HDFK|language=hr}}</ref> Odlikovana je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske]] s likom [[Marko Marulić|Marka Marulića]] za osobite zasluge u kulturi 1998. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Odluka o odlikovanju Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića broj: 01-051-98-13-1-2/1 od 26. svibnja 1998.|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1998_06_81_1127.html|url-status=live|access-date=2025-12-19|website=Narodne novine}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.enciklopedija.hr/clanak/tanhofer-radojka Radojka Tanhofer] na stranicama [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatske enciklopedije]] * [https://m.imdb.com/name/nm0849417/ Radojka Tanhofer] na [[Internet Movie Database|IMDb]]-u {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost}}{{GLAVNIRASPORED:Tanhofer, Radojka}} [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Hrvatski filmski montažeri]] [[Kategorija:Životopisi, Drniš]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]] 0hwu8rtr7qq8nsi73civdb226xb9dt7 Roger Dachez 0 799005 7573946 7389850 2026-08-11T05:19:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573946 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Roger Dachez | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = | rođenje = [[10. siječnja]] [[1955.]] | smrt = | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = [[liječnik]], povjesničar slobodnog zidarstva, sveučilišni profesor | nagrade = }} '''Roger Dachez''' ([[10. siječnja]] [[1955.]]) francuski je liječnik, povjesničar slobodnog zidarstva, izvanredni profesor na [[Université Paris Cité|Sveučilištu Paris-Cité]] te predsjednik Instituta "Alfred Fournier" u [[Pariz]]u. == Životopis == === Slobodno zidarstvo === Dachez je [[Inicijacija|iniciran]] u [[Velika loža Francuske|Velikoj loži Francuske]] 1980. godine. Od 1985. član je [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuske nacionalne lože]] (LNF), u kojoj je obnašao dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća od 1992. do 1997. godine. Također je predsjednik [[Masonski institut Francuske|Masonskog instituta Francuske]], osnovanog 2002.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Roger Dachez|url=https://www.item-fm.org/articles/108096-roger-dachez|access-date=2025-12-24|website=item-fm.org|language=fr}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Roger Dachez|url=https://lecheminetoile.com/rdsitena/|access-date=2025-12-24|website=lecheminetoile.com|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Roger Dachez - Auteur|url=https://booknode.com/auteur/roger-dachez|access-date=2025-12-24|website=booknode.com|language=fr}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Roger Dachez : auteur|url=https://www.babelio.com/auteur/Roger-Dachez/53529|access-date=2025-12-24|website=babelio.com|language=fr|archive-date=25. rujna 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250925155831/https://www.babelio.com/auteur/Roger-Dachez/53529|url-status=dead}}</ref> Od 21. travnja 2018. obnaša dužnost [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velikog majstora]] [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Ujedinjenih francuskih nacionalnih loža]]. Uz to, član je znanstvenog odbora Muzeja slobodnog zidarstva u Parizu te glavni urednik časopisa za [[Masonologija|slobodnozidarske studije]] ''Renaissance traditionnelle''.<ref name=":1"/><ref name=":2"/><ref name=":3"/> == Glavne publikacije == Autor je brojnih znanstvenih radova posvećenih povijesnim izvorima i tradicionalnim temeljima [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]], s posebnim naglaskom na istraživanje njegovih ranih oblika i razvoja.<ref>{{Citiranje weba|title=Roger Dachez - Books|url=https://shs.cairn.info/auteur/53673?lang=en&tab=ouvrages|access-date=2025-12-24|language=en|publication-place=shs.cairn.info}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Roger Dachez - About the author|url=https://www.amazon.com/stores/author/B004MO1RPW|access-date=2025-12-24|website=amazon.com|language=en}}</ref> * {{Citiranje knjige|title=Des maçons opératifs aux francs-maçons spéculatifs : les origines de l'Ordre maçonnique|last=Dachez|first=Roger|publisher=Éd. maçonniques de France|year=2001.|isbn=9782903846879|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/Des_ma%C3%A7ons_op%C3%A9ratifs_aux_francs_ma%C3%A7on/Ko21AAAACAAJ?hl=hr|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Histoire de la franc-maçonnerie française|last=Dachez|first=Roger|publisher=PUF|year=2003.|isbn=9782130535393|location=Pariz|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/_/iTXdPQAACAAJ?hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwiygdGnj5GMAxUhRzABHa0dKnAQre8FegQIChAD|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Les francs-maçons, de la légende à l'histoire|last=Dachez|first=Roger|publisher=Tallandier|year=2003.|isbn=9782847341119|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_francs_ma%C3%A7ons_de_la_l%C3%A9gende_%C3%A0_l_h/CcqTAAAACAAJ?hl=hr|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Les plus belles pages de la franc-maçonnerie française|publisher=Dervy|year=2003.|isbn=9782844542144|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_plus_belles_pages_de_la_franc_ma%C3%A7on/s4qhAAAACAAJ?hl=hr|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Histoire de la médecine : de l'Antiquité au XXe siècle|last=Dachez|first=Roger|publisher=Tallandier|year=2004.|isbn=9782847341546|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/_/25bCAAAACAAJ?hl=hr|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Les mystères de Channel Row|last=Bauer|first=Alain|publisher=Jean-Claude Lattès|year=2007.|isbn=9782709628525|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_myst%C3%A8res_de_Channel_Row/4P7iPAAACAAJ?hl=hr|last2=Dachez|first2=Roger|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Les 100 mots de la franc-maçonnerie|last=Bauer|first=Alain|publisher=PUF|year=2007.|isbn=9782130562634|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/_/iuIjJQAACAAJ?hl=hr|last2=Dachez|first2=Roger|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=L' invention de la franc-maçonnerie : des opératifs aux spéculatifs|last=Dachez|first=Roger|publisher=Éd. Vega|year=2008.|isbn=9782858295197|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/_/5JBEPQAACAAJ?hl=hr|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Le convent du sang|last=Bauer|first=Alain|publisher=Jean-Claude Lattès|year=2009.|isbn=9782709630078|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/Le_convent_du_sang/9uwqAQAAIAAJ?hl=hr|last2=Dachez|first2=Roger|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Le Rite Écossais Rectifié|last=Dachez|first=Roger|publisher=PUF|year=2010.|isbn=9782130581963|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/Le_Rite_%C3%89cossais_Rectifi%C3%A9/ugtYYgEACAAJ?hl=hr|last2=Pétillot|first2=Jean-Marc|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Les promesses de l'aube : contre la guerre des obédiences, pour la franc-maçonnerie de la fraternité|last=Barat|first=Michel|publisher=Dervy|year=2013.|isbn=9791024200071|location=|url=https://www.google.hr/books/edition/Les_promesses_de_l_aube/nkPmngEACAAJ?hl=hr|last2=Bauer|first2=Alain|last3=Dachez|first3=Roger|language=fr}} * {{Citiranje knjige|first1=Roger |last1=Dachez|first2=Alain |last2=Bauer|chapter=|date=2013|isbn=9782130594963|language=fr|publisher=PUF|series=Que sais-je ?|title=La Franc-maçonnerie|url=https://www.google.hr/books/edition/_/XI6pnQEACAAJ?hl=hr }} * {{Citiranje knjige|title=Franc-maçonnerie : régularité et reconnaissance : histoire et postures|last=Dachez|first=Roger|publisher=Conform|year=2015.|isbn=9782917075517|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/Franc_ma%C3%A7onnerie/LiyqAQAACAAJ?hl=hr|language=fr}} * {{Citiranje knjige|title=Histoire illustrée du Rite Écossais Rectifié|last=Dachez|first=Roger|publisher=Dervy|year=2021.|isbn=9791024204505|location=Pariz|url=https://www.google.hr/books/edition/_/Bud4EAAAQBAJ?hl=hr|language=fr}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Dachez, Roger}} [[Kategorija:Životopisi, Francuska]] [[Kategorija:Francuski liječnici]] [[Kategorija:Francuski povjesničari]] [[Kategorija:Francuski slobodni zidari]] [[Kategorija:Povjesničari slobodnog zidarstva]] [[Kategorija:Masonski veliki majstori]] 9qk3wl7al66j8tc0e9w0nk843api7xv RK Rugvica 0 799148 7573815 7487001 2026-08-10T20:15:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573815 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Rugvica | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Rugvica | nadimak = | godina osnivanja = 2004. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] | sezona = [[2. HRL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 2. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klib "Rugvica"''' ('''''RK Rugvica; Rugvica''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Rugvica|Rugvice]], [[Zagrebačka županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''"Rugvice"'' se natječe u ''[[Druga hrvatska rukometna liga|"2. HRL – Sjever"]]'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|trećeg stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == ; [[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] * prvaci: 2021./22. * drugoplasirani: 2025./26. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- !colspan="16"| Rugvica |- |[[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2009./10.|2009./10.]] ||V. ||Županijska liga Zagrebačka ||<small> Liga za prvaka ||4. ||8 (4) ||20 ||8 ||1 ||11 || || ||17 || ||<small> uključeni svi rezultati || |- |[[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2010./11.|2010./11.]] ||V. ||Županijska liga Zagrebačka || ||7. ||9 ||16 ||5 ||1 ||10 || || ||11 || || || |- |[[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2011./12.|2011./12.]] ||V. ||Međužupanijska liga Zagrebačka || ||6. ||11 (12) ||20 ||9 ||2 ||9 || || ||20 || || || |- |[[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2012./13.|2012./13.]] ||V. ||Međužupanijska liga Zagrebačka ||<small> Za prvaka ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 (4) ||18 ||10 ||2 ||6 || || ||22 || ||<small> uključeni svi rezultati protiv klubova u konkurenciji || |- |[[3. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||3. HRL – Središte || ||10. ||14 ||26 ||10 ||2 ||14 || || ||22 || || || |- |[[3. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||IV. ||3. HRL – Središte || ||13. ||15 ||28 ||11 ||1 ||16 ||837 ||829 ||23 || || || |- |[[3. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||IV. ||3. HRL – Središte || ||5. ||16 ||30 ||19 ||1 ||10 ||883 ||804 ||39 || || || |- |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] || ||10. ||14 ||26 ||10 ||1 ||15 ||740 ||766 ||21 || || || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||10. ||14 ||26 ||8 ||1 ||17 ||756 ||822 ||17 || || || |- |[[2. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||11. ||14 ||26 ||10 ||0 ||16 ||754 ||797 ||20 || || || |- |[[2. HRL 2019./20.|2019./20.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||''4. ||14 ||''20 ||''11 ||''1 ||''7 ||''519 ||''475 ||''23 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[2. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||bgcolor="silver"|''2. ||14 ||''7 ||''6 ||''0 ||''1 ||''226 ||''165 ||''12 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[2. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||bgcolor="gold"|1. ||14 ||26 ||24 ||0 ||2 ||904 ||712 ||48 || || || |- |[[1. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||II. ||[[Prva hrvatska rukometna liga|1. HRL – Sjever]] || ||13. ||14 ||26 ||6 ||4 ||16 ||714 ||770 ||16 || || || |- |[[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||4. ||14 ||26 ||17 ||0 ||9 ||874 ||740 ||34 || || || |- |[[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HRL – Sjever || ||4. ||14 ||26 ||18 ||1 ||7 ||850 ||748 ||37 || || || |- |2025./26. ||III. ||2. HRL – Sjever || || ||13 || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} ; Druga momčad {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- !colspan="16"| Rugvica II / Rugvica II |- |[[5. rang hrvatskog rukometnog prvenstva 2017./18.|2017./18.]] ||V. ||Međužupanijska liga Zagreb || ||10. ||10 ||9 ||3 ||0 ||6 || || ||0 (-6) || ||<small> odustali u proljetnom dijelu sezone || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Rugvica]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/rkrugvica/?locale=hr_HR ''RK Rugvica '', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/rkrugvica/ ''Rukometni klub Rugvica'', Instagram stranica] * [https://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=272&comp=172&ln=hr furkisport.hr, ''RUGVICA''] * [https://www.sofascore.com/hr/handball/team/rk-rugvica/371231 sofascore.com, ''RK Rugvica''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-rugvica/ sportilus.com, ''Rukometni klub Rugvica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250918022039/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-rugvica/ |date=18. rujna 2025. }} * [https://01portal.hr/oznaka/rk-rugvica/ 01portal.hr, ''RK Rugvica''] == Izvori == <small> * [https://www.rszz.info/klubovi/rukometni-klub-rugvica/ rszz.info, ''Rukometni klub "Rugvica"''], pristupljeno 27. prosinca 2025. * {{en icon}} [https://meduzupanijskaminirukometnaliga.cupmanager.net/2025/result/clubs/72403958 meduzupanijskaminirukometnaliga.cupmanager.net, ''RK RUGVICA''], pristupljeno 27. prosinca 2025. * [https://01portal.hr/foto-rekordna-rugvicka-mini-rukometna-liga-u-tri-kategorije-nastupilo-58-ekipa/ 01portal.hr, ''FOTO: Rekordna rugvička mini rukometna liga, u tri kategorije nastupilo 58 ekipa''], objavljeno 20. ožujka 2023., pristupljeno 27. prosinca 2025. * [https://www.poslovna.hr/lite/rk-rugvica/695447/subjekti.aspx poslovna.hr, Rukometni klub Rugvica] * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-rugvica/Detaljno/573491 fininfo.hr, RK "RUGVICA"] * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/rk-rugvica/OIB-01421425984 infobiz.fina.hr, Rukometni klub "Rugvica"] {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Rugvica, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Zagrebačkoj županiji]] bz1smqvswct1sroxpuicyhdjlso6uia Razgovor sa suradnikom:Runolist 3 799305 7573995 7571823 2026-08-11T08:02:11Z WIK-TO-NO 369173 /* WIK-TO-NO – upit (10:02, 11. kolovoza 2026.) */ novi odlomak 7573995 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) == Goran Polak == Što bi učinio s člankom [[Goran Polak]] koji uskoro izlazi iz popisa neophođenih izmjena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:28, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Kao i s [[Automatska sumarizacija teksta]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Arhiviranje novosti == Dodao sam u novosti najavu Maratona lađa, ali nisam vičan arhiviranju starih vijesti/slika, pa ako sam što promašio, molim te popravi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno, nemaš brige! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:12, 6. kolovoza 2026. (CEST) ::Fala. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:49, 6. kolovoza 2026. (CEST) == [[SUR:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] – upit (10:02, 11. kolovoza 2026.) == Uredio sam jednu stranicu. Zašto ta stranica koju sam uredija nije vidljiva javno, da je svak može vidjeti, pronaći? --[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WIK-TO-NO|razgovor]])</small> 10:02, 11. kolovoza 2026. (CEST) 8ltt66isk4edkejws2xluoamaxis7cr 7574110 7573995 2026-08-11T11:13:25Z Runolist 263374 /* WIK-TO-NO – upit (10:02, 11. kolovoza 2026.) */ Odgovor 7574110 wikitext text/x-wiki {{wikiodmor}} <div align="center" class="usermessage">[[Slika:Internet-group-chat.svg|lijevo|25px]] Ovo je [[WP:Stranice za razgovor|stranica za razgovor]] s jednim suradnikom. <span class="plainlinks">[http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:Runolist&action=edit&section=new Ostavite poruku] ili samo pozdravite! :)</span></div> {{Suradnik:Runolist/Arhiv SZR}} {| float="left" style="margin-left:120px; minimum-width: 100px" |+'''[[WP:5S|Pet stupova Wikipedije]]''' | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Encyclopedia icon.svg|55x55px|link=Wikipedija:NIJE]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Scale icon green.svg|55x55px|link=Wikipedija:NPOV]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Jigsaw piece yellow 01.svg|55x55px|link=Wikipedija:AP]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Smiley icon orange.svg|55x55px|link=Wikipedija:BONTON]] | align="center" scope="col" style="width: 100px;"|[[Datoteka:Light bulb icon red.svg|55x55px|link=Wikipedija:ZANEMARI]] |- | align="center"|[[WP:NIJE|'''Enciklopedija''']] | align="center"|[[WP:NPOV|'''Neutralna''']] | align="center"|[[WP:AP|'''Slobodna''']] | align="center"|[[WP:BONTON|'''Uljudna''']] | align="center"|[[WP:ZANEMARI|'''Odvažna''']] |} == Da ne cimam Ponora svaki put... == Ja i tehnički dio predložaka - svjetlosnim godinama daleko. U [[Predložak:Infookvir špilja ili jama|ovom]] bi predlošku trebalo riješiti da se parametar "Približna starost" ne pojavljuje ako nema upisane vrijednosti. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_%C5%A1pilja_ili_jama&diff=7364444&oldid=7104816 Mišljah] da je kvaka u ovome ''If then show'', ali očito nije, pa te molim da riješiš ovo (ne)pojavljivanje. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:37, 5. siječnja 2026. (CET) :Cimnuo si me u nedavnim promjenama. U članku je zapravo bio popunjen taj parametar, sada sam dodatak stavio pod {{para|zaštita}} [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:56, 5. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponore]], ne moraš čitat baš svaki redak u NP, zaobiđi kojega.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] ::Puno ''fala''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:03, 5. siječnja 2026. (CET) == Nacrti == Možeš li premjestiti [[Nacrt:Amersfoort]], [[Nacrt:Gradski stadion u Borovu Naselju]], [[Nacrt:Uber]], [[Nacrt:Super Cure (televizijska serija iz 1998.)]] i [[Nacrt:IVXN]] (u slučaju da ispunjava kriterije)? Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:33, 9. siječnja 2026. (CET) :{{s|Labud222}}, stadion u Borovu ima probleme s izvorima, ako se ne varam (manjak izvora + u izvorima ne piše ono što se tvrdi). Zar ne bi Super Cure trebale biti Super cure? Uber ima greške u izvorima (nisam ga čitao kao ni Amersfoort za koji vidim da treba ispraviti crtice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:37, 9. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], OK. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:39, 9. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Premjestio sam Amersfoort, to je odavno sređeno i samo nisam stigao / sjetio se pogledati. Croxyza neću provjeravati pa provjeri što je s tim člancima, ali Ivan mi ne ispunjava kriterije. Nema istaknutih pjesama, na Dori je završio 7., a i upitan mi je sadržaj članka (njegove prisutnosti na mrežama, želje i namjere, nekakvi marketinški opisi njegovih pjesama…). :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:54, 9. siječnja 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], možeš li ispraviti grešku u izvorima u [[Nacrt:Uber]]? Pokušao sam, ali ne znam. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 18:58, 9. siječnja 2026. (CET) :::::{{s|Labud222}}, {{riješeno}}. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:03, 9. siječnja 2026. (CET) == ČT == Je li mi možeš ukratko objasniti kakva je sada praksa oko članaka tjedna? Vidjeh danas da je Labud222 postavljao nekakve predloške. Ako je moguće, bi li mogli unaprijed staviti [[HŠK Concordia Zagreb]] (onaj članak za koji sam te zatražio nedavno da, ako ikada budeš u prolazu da poslikaš dijelove Klaićeve i postaviš slike na Commonsu) za 5. do 11. listopada, povodom 120. godišnjice osnutka? Također. ovih dana sam se pozabavio s patroliranjem. Uglavnom su ostale izmjene/članci za koje ne znam što bi te bi mi svakako trebala pomoć. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:43, 10. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] ČT se zasad i dalje izabiru po starom programu, prebacujemo se na novi sustav negdje u ožujku. Dotad nije tehnički izvedivo predlagati članke unaprijed, ali skupljamo ih u [[:Kategorija:Mogući članci tjedna]] pomoću predloška {{pp|ČT?}} da nam tranzicija ne bude mučna i da uopće olakšamo izbore ČT-a dotad. Jednom kad prijeđemo na novi sustav, da, moći ćemo odmah predodrediti Concordiju za listopad. ;D Budem vidio dal stignem riješiti nešto od neophođenih danas. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:04, 11. siječnja 2026. (CET) == Literatura == Jedva sam skužio tko si.<br> Prvi izvor je u potpunosti netočno naveden jer je automatski preveden, a drugi sadrži samo jednu rečenicu koja se može povezati s člankom. Tako da... Lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] <sup><span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span></sup> 23:15, 16. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] U tom slučaju sve jasno. Moja greška što nisam išao provjeravati. :) I da, maškare su mi uranile, hehe. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:20, 16. siječnja 2026. (CET) == Slavenska mitologija == Je li ti se da u članku [[Slavenska mitologija]] zamijeniti reference iz leksikona s djelima Belaja i Katičića. Ja nikako ne stignem od svih ažuriranja i patroliranja. Također, nekad kad nađem vremena ću pročitati cijeli članak i ispraviti greške. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:49, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjet ću može li se to ugurati, ali imam svašta zaredano ovih tjedana. :p Dugo mi već traje moje "jednom kad se oslobodim posla, napisat ću sve članke koje sam htio"... lol Svakako nije žurba ni za tebe, članak je u drastično boljem stanju nego ikad dosad. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:07, 22. siječnja 2026. (CET) ::Ok, možda ja to ispravim jednom. Svakako imam 1 nepročitanu obavijest na raspravi o članku Slavenska mitologija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 09:21, 22. siječnja 2026. (CET) == Bruno Hranić == Poštovani, vezano uz brisanje članka ''Bruno Hranić'', ističem da je riječ o enciklopedijski relevantnoj osobi (načelnik općine), te da je članak sadržavao pouzdane i neovisne izvore, uključujući službenu stranicu općine i medijske objave. Brisanje s obrazloženjem „reklama/CV“ smatram prestrogom mjerom, budući da eventualni problemi sa stilom nisu razlog za trajno uklanjanje enciklopedijski relevantne teme. U skladu s praksom Wikipedije, u takvim slučajevima primjereno je vraćanje članka u nacrt radi dorade. Molim da se članak vrati u nacrtni prostor kako bi se mogao uskladiti s enciklopedijskim standardima. [[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Općina Vidovec|razgovor]])</small> 08:18, 22. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Općina Vidovec|Općina Vidovec]] Prije svega, valja istaknuti jasan sukob interesa: ako vi sami niste Bruno Hranić, onda radite PR za općinu. CV ovdje nije bio stil, već funkcija teksta. Drugo, načelnici općina ne ispunjavaju [[WP:KRTE|kriterije]]; u hrvatskom su kontekstu to gradonačelnici ili župani. Treće i najvažnije, molit ću vas da zatražite preimenovanje svog računa – korištenje zajedničkih računa koji ne predstavljaju isključivo jednu osobu (bilo kroz osobno ime ili izmišljeni username) zabranjeno je – a zatim na svojoj [[WP:SS|suradničkoj stranici]] istaknite kako ste povezani s općinom kako bi se ispunila zakonska odredba o [[WP:$|plaćenom uređivanju]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:02, 22. siječnja 2026. (CET) == Crovizija 1992. == {{s|Runolist}}, {{s|Labud222}}, {{s|Zviz2401}}, bacite pogled na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crovizija_1992.&diff=prev&oldid=7373831 ovu izmjenu] članka [[Crovizija 1992.]] koju sam pronašao pri ophođenju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:59, 24. siječnja 2026. (CET) :Također i na izmjene na člancima [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_na_Pjesmi_Eurovizije&diff=prev&oldid=7373853 Hrvatska na Pjesmi Eurovizije] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dora_%28natjecanje%29&diff=7373873&oldid=7348625 Dora (natjecanje)] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:06, 24. siječnja 2026. (CET) ::Vidjeh to sve, povući ću raspravu na [[Razgovor:Crovizija 1992.]] <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:08, 24. siječnja 2026. (CET) == Mislim da te netko oponaša == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/RunolistM Mislim da sam negdje vidio izmjene ovog suradnika pod drugim računom/kao IP-ovac]... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:35, 25. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Da, impersonation/neprihvatljivo suradničko ime... [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 02:23, 25. siječnja 2026. (CET) ::Ne vidim po čemu. Privremeni suradnik uređivao je temu o Hrvatima u Švicarskoj, registrirao se uzevši slobodno ime, ne provocira, nikakvu komunikaciju nije imao s Runolistom/Hijerovitom, vjerojatno i ne zna za administratora. Ne možemo zabraniti da se netko nazove Novak ili Ponor-nešto. Prije svega [[WP:PDN]], zasad nema dokaza za suprotno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 05:04, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh još jučer i slažem se s Ponorom. Dok sam imao stari username, već smo imali ''Runolista'' iz 2011. i ''Runolista90'', planinarima bi to možda bio i prvi izbor. Za očekivati je spontane varijante. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:48, 25. siječnja 2026. (CET) :::{{komentar}} Ma jedno su uobičajene riječi, a drugo je rijetko suradničko ime (i to s razlikom od samo jednog slova). Međutim, važno je da takvo ime ne uzrokuje zabunu, budući da su sada istovremeno aktivna dva (vrlo) slična suradnika. [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 12:45, 25. siječnja 2026. (CET) ::::{{s|Ponor}}, samo sam htio obavijestiti Runolista u slučaju da se u međuvremenu nešto dogodi na hr.wiki ili na nekom drugom projektu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:15, 25. siječnja 2026. (CET) == Patroliranje == Bi li mogao pomoći pri patroliranju ovih najstarijih izmjena? Nekoliko članaka je vezano za upute koje si dao suradnicima (bolje znaš od mene što si sve pisao i gdje). [[Duhovi (svetkovina)]] treba provjeriti štro piše u izvorima. Tvrdnja da je duh riječ staroslavenskog podrijetla (crkveni jezik, ne praslavenski) se ne navodi u Damj. rječniku tako da bi za taj članak trebalo provjeriti točnost svih navedenih tvrdnji. Ja sam se iscrpio od višesatnog patroliranja. Možda večeras riješim staroslavensku mitologiju. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:01, 25. siječnja 2026. (CET) :Što bi učinio s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online ovim] člancima i izmjenama? Brzi bris? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:06, 25. siječnja 2026. (CET) ::Slavenska mitologija je {{riješeno}} Što kažeš na to da spomene Ledića i Sučića u [[Slavenska_mitologija#Krivotvorine_i_pseudobožanstva_u_južnoslavenskom_folkloru]]? Znam da si o tome negdje već pisao. Ako ništa, možeš pokušati pornaći te tekstove i copypasteati ih u članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:11, 25. siječnja 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Super! O domaćim romantičarima sam pisao na enwiki, na popisu božanstava, ali ima nešto sitno i u Ledićevom članku, ne znam na koje od to dovje ciljaš. Bude se dodalo svakako. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:39, 25. siječnja 2026. (CET) ::::Ok. Probaj dodat i još nekoliko slika koje smatraš prigodnim. Uvjeren sam da negdje imamo nekakvu sliku vezanu za kipove u Kijevu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:41, 25. siječnja 2026. (CET) :::::Dodah nekoliko slika. Ako ti još šta padne napamet, slobodno dodaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:18, 26. siječnja 2026. (CET) ::::::Zaboravio sam ponovno pitati što bi učinio [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Ok.online s ovim izmjenama]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:46, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] BB za [[Alergije tipa I]], [[Atopijski dermatitis]] i [[Fotostarenje]]. Stranice su skrojene za reklamaciju određene firme, šteta što nitko nije ranije primijetio. Jedino sam [[hiperpigmentacija]] smoždio na mrvu jer nije bio potpuno reklamativan niti medicinski orijentiran. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:01, 27. siječnja 2026. (CET) ::::::::Ok. Što misliš treba li brisati poveznice na prvi članak? Sam naziv mi djeluje čudno – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:12, 27. siječnja 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Naw, tema je korektna. Englezi imaju [[en:Type I hypersensitivity]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:47, 28. siječnja 2026. (CET) ::::::::::Bi li mogao riješiti [[Duhovi (svetkovina)]]? Bojim se da neću stići to pregledati prije nego što iziđe iz popisa neophođenih. Podsjećam samo da jedino znam da je ovaj dio s etimologijom netočan, odnosno da se terba brisati, jer tako ne stoji u izvoru. Ostatak izmijenjenog sadržaja nisam gledao (ovo za etimologiju znam zbog nekog članka od prije). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:27, 30. siječnja 2026. (CET) :::::::::::Ukloni [[Duhovi (svetkovina)]] s ''to do lista''. Uspio sam pronaći dovoljno vremena. Nažalost, zbog problema s izvorima ([[WP:VI]] i neslaganja tvrdnja s onim u izvorima) sam morao ukloniti većinu unesenog sadržaja tako da treba biti oprezan s dr. člancima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:11, 31. siječnja 2026. (CET) ::::::::::::Što smo ono rekli za Farske otoke? U kontekstu sporta pišemo s velikim O, npr. [[Rukometna reprezentacija Farskih Otoka]], a ne [[Rukometna reprezentacija Farskih otoka]]? Pitam zbog predložaka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:48, 1. veljače 2026. (CET) :::::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kad se odnosi na državu, onda je velko O. To bi vrijedilo i za repke, da, jer zastupaju državni savez (ako dobro shvaćam, ali svakako državno nešto), a ne otoke kao geografsku pojavu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:58, 1. veljače 2026. (CET) == Vaša prvka na stranici za razgovor sudionika [[User:Croatia 925|Croatia 925]] automatski je odbijena == Vaše uređivanje je automatski odbijeno nemojte uređivati! [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 20:20, 27. siječnja 2026. (CET) :@[[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] Pridržavajte se osnovnih pravila ponašanja na stranicama za razgovor i neće biti potrebe za uklanjanjem. Tuđe poruke koje su davno postavljene ne uređuju se niti prevode. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:41, 27. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]] molim vas, nemojte vraćati moje izmjene, To bi moglo dovesti do vandalizma, ja također vraćam vaše izmjene na moj Plus i na vaš minus za vraćanje mojih uređivanja [[Suradnik:Drilgan|Drilgan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drilgan|razgovor]])</small> 06:35, 28. siječnja 2026. (CET) :::{{s|Runolist}}, na en.wiki je trajno blokiran zbog čarapenja. Plus, [[WP:NOTHERE]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:13, 28. siječnja 2026. (CET) == Neron Goleš == Pozdrav, zašto nam uporno brišete stranicu Neron Goleš? Neron je sportaš, glazbenik i video producent sa bogatom karijerom. U boksu je proveo 20 godina boksajući za hrvatsku reprezentaciju, osvajač državnih odličja. U glazbi jedini hrvatski umjetnik koji je snimao spotove na svim kontinentima svijeta i surađivao sa umjetnicima od Jamajke, Hrvatske (Ante Cash, Tram 11...) organizirao neprofitni festival rise up 10 godina za redom. U svjetu video produkcije je još od 2001. godine svojih srednjoškolskih dana, nastavlja rad na lokalnim i nacionalnim televizijama, snima spotove za brojne glazbenike [[Suradnik:Judierue|Judierue]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Judierue|razgovor]])</small> 14:59, 2. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Judierue|Judierue]] Ako je bio u reprezentaciji, onda okej, ali onda ga se treba opisati kao boksača i sportaša, ne kao glazbenika i biznismena. Za glazbu, koliko sam vidio, nije ispunjavao kriterije, a ne ispunjava ih ni za poslovnjake. Kao što sam već rekao, članak se brisao jer je bio pisan oglašivački. Koristite primjeren, neutralan stil i navodite sve izvore prema smjernici [[WP:NI]] i članak će ostati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:12, 2. veljače 2026. (CET) == Radoševići == Smatraš li da bi bilo dobro da predložim članak [[Radoševići (plemstvo)]] za brisanje? Djeluje mi previše nesređeno za GIP. Duhove ću kasnije ponovno pogledati i odogovoriti. Cilj mi je smanjiti broj današnjih nepatroliranih izmjena i srediti članke Ame71-a, pa tek onda prijeći na sve dobivene obavijesti tijekom zadnjih dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:24, 3. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Puno naših članaka ne ispunjava ni tri osnovna pravila. :P Radoševići su ''fajn''. Malo popravak pravopisa i nek stoji dok netko ne doradi. Dokle imamo stručan dokaz da se radilo o pravom plemstvu, dobro je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:09, 3. veljače 2026. (CET) ::Treba mi tuđe mišljenje oko podjele sekcija (odjeljaka) u [[Suradnik:Croxyz/Tiskara#Životopis]]. Imam poteškoće s dijeljenjem i imenovanjem sekcija. Bez problema bi mogao odrediti dvije sekcije zvane ''NDH'' i ''Poslijeratna Jugoslavija i Zapadna Njemačka'', no ne znam iskreno kako bih podijelio dio životopisa od 1905. do 1941. (osnutka NDH). Možda bi npr. mogla jedna sekcija o Brodu na Savi/Slavonskom Brodu, no eto problem je u tome što je grad tih godina promijenio ime. Isto tako npr. ne mogu stvoriti sekciju Concordia jer je u Concordiji bio i kasnije za vrijeme NDH. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:37, 4. veljače 2026. (CET) :::P.S. ako te zanima zašto se bavim tom temom, riječ je o autoru velikog broja visokokvalitetnih članaka koje citiram svugdje zadnjih godinu dana. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 02:41, 4. veljače 2026. (CET) == Kraljevec == Pišem sada članak o Elipsi (onom igralištu u Klaićevoj) i spominjem potok Kraljevec. Vidim da ga spominješ na [[Suradnik:Runolist/Zagrabiensis]], no ne mogu naći članak na en.wiki. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:44, 6. veljače 2026. (CET) :Mislim da si me ti nekad davno tražio nešto za taj potok. Pogledao sam sad u zagrebački leksikon i veli samo ovo: "'''Kraljevac''', također '''Kraljevec''', predio u dolini istoimenog medvedničkog potoka sjeverno od Radničkog dola, između brjegova na kojima su Pantovčak, odnosno Tuškanac. Nekadašnje selo (spominje se u izvorima od srednjeg vijeka), prema kojem je 1928. imenovana glavna ulica tog predjela, koja se na sjeveru spaja s Gornjim Prekrižjem. U Kraljevcu su samostani Sestara služavki Malog Isusa i franjevki misionarki. U donjem dijelu doline je perivoj → Zelengaj." Nadam se da ti je od neke pomoći. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:58, 6. veljače 2026. (CET) ::Znam za potok nego sam ti htio ukazati da ne mogu pronaći članak o njemu na en.wiki. Moguće je da je brisan ili preimenovan. Mislio sam da ti ta potstranica služi kao ideja za prijevode. Inače, danas sam naletio na [https://sapzagrebulupuh.wordpress.com/karta-2/ ovu web-stranicu]. Nažalost, ne popisuje spomen-ploče. Možda ti bude od koristi pri pisanju/nadipuni članaka o kvartovima i ulicama, npr. dodaš sekciju znamenitosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:09, 6. veljače 2026. (CET) :::A i dodatno, spominjem Elipsu da znaš da ako budeš u budućnosti prevodio članak o potoku, da imaš izvor kada je potkriven/popločen u Klaićevoj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:11, 6. veljače 2026. (CET) ::::Naravno može ti poslužiti i kao inspiracija za fotografiranje. Mislim da bi ta web-stranica negdje mogla imati popis spomen-ploča jer vidim da odatle [https://hrcak.srce.hr/file/460918 ovaj rad] crpi brojke. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:20, 6. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nije mi to za prijevode koliko za opće stvari koje bi se mogle napisat. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:22, 6. veljače 2026. (CET) ::::Bi li mogao pomoći u ophođenju najstarijih izmjena? Za koji dan će izići s popisa neophođenih izmjena. Od danas ponovno aktivno patroliram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:14, 12. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Sori, ne planiram biti osobito ophoditeljski aktivan u nadolazeće vrijeme. Pokušavam se fokusirati na druge stvari i projekte. Pogledam tu i tamo kaj ima u NP, ali vjerojatno ti neću biti od neke pomoći. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:05, 12. veljače 2026. (CET) ::::::Što bi ti napravio s člankom [[Yauco, Portoriko]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:23, 13. veljače 2026. (CET) :::::::Je li čitav članak [[Hrvatski kulturni klub (Švicarska)]] ispatroliran? Prva izmjena nije ispatrolirana, pa nisam siguran. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:36, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::Inače, smanjio sam broj ophođenih za oko 150. Tako da sada možemo biti mirniji s 233 nepatroliranih izmjena. Izmjene članka [[Stari zavjet]] Dopisnog pjevača su ponovno imale onaj problem gdje u izvoru ne stoji ono što se tvrdi. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:47, 13. veljače 2026. (CET) ::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Je, HKK je riješen. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 10:53, 14. veljače 2026. (CET) :::::::::Yauco i Stari zavjet su sada {{riješeno}}. Slavensku mitologiju ću obraditi nekad kasniej kada nađem vrijeme. Mislim da je to to od dugova. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 17:48, 17. veljače 2026. (CET) ::::::::::Je li mozes ispatrolirati [[Tetragram]]? Ja cu uskoro ici spavati, a tijekom noci ce izici iz popisa neophodenih. Ako ne mozes, samo me pingaj, pa cu tijekom dana ispatrolirati – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:35, 18. veljače 2026. (CET) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:43, 19. veljače 2026. (CET) == Kongres (bend) == Pošto je stranica predložena za brisanje i kao razlog navedeno '''"članak preveden sa shwiki, bez (kvalitetnih) izvora, neuređen prijevod"''' zamolio bih da mi ukažete koji izvori su nekvalitetni i kako da uredim prijevod? Ovo mi je prvi članak za Wikipediju pa će mi svaka pomoć i sugestija dobro doći. Hvala. [[Suradnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]])</small> 01:47, 9. veljače 2026. (CET) == Sergej Aleksandrovič Jesenjin == Molim da bi objasnite ovo vaše uklanjanje sa te stranice, ovo su citati pjesamma Sergej Aleksandrovič Jesenjina pa zašto to uklanjate, molim vam razlog. Ako ne mogu biti citati na wikipediji onda u redu ,onda sam u krivu, ali vidim da na Engleskoj wikipediji na primjer ima citata od nekih pjesnika pa mi nije jasno. Hvala. Molim odgovor. [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10995-92|&#126;2026-10995-92]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10995-92|talk]]) 18:08, 18. veljače 2026. (CET) :Ne znam za englesku Wikipediju, ali ispisivanje pjesama u člancima trebalo bi biti rezervirano za situacije kada su one osobito važne za ilustriranje neke informacije iz članka. Pritom ne znam čiji tekst unosite – hrvatski prijevod bi mogao biti zaštićen autorskim pravima, a čak i najmanja sumnja u to da nešto ovdje krši autorska prava znači da se tekst mora ukloniti kako se ne bi prekršio zakon. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:49, 18. veljače 2026. (CET) :: Ova dva citata iz dvaju pjesama se nadovezuju uz članak, prvi citat iz te pjesme je poslije njegovog pisanja o ruskom seoskom romantizamu i nadovezuje se njegovom zanimanjem za ljubavlju pred kraj života i piše o tome, što je objašnjeno u članku pa je nadovezano sa tom pjesmom da bi čitaoc bolje razumio, ova druga pjesma i citat je možda i navažnija je napisao krvlju pred smrt par sati prije nego što je umro. Oba citata is tih dvaju pjesama se mogu lako provjeriti na internetu jel su točna, a točna su. Jedino ako bi članak izgledao previše tragično onda pa onda ne ,ali takav je pjesnik bio. Onda se skriva istina. Neznam ,što mislite o tome? U vezi autorskih prava pa to je prijevod sa Ruskog na Hrvatski jezik kako netko može imati prava na to? :::Ako postoji prijevod s ruskoga na hrvatski, onda ga je neki prevoditelj morao napisati. Taj tekst je stoga vlasništvo prevoditelja i za njega vrijede zasebna autorska prava od prava izvornog autora – jer se radi o zasebnom djelu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:47, 18. veljače 2026. (CET) == Blogovi == Izgleda da ćemo 1. ožujka izgubiti sve blogove s dnevnik.hr. Mislim da bi bilo dobro da ih pokusamo arhivirati. Znas li mozda neke blogove vrijedne spasavanja, poput Nepoznati Zagreb? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 18:58, 20. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vidjeh. Ne znam ni za što osim Nepoznatog Zagreba, ali i taj je prevelik. Počeo sam nešto ručno od samih početaka bloga, pa sam skužio da ima stotine tih objava i da je IA prespor. Ako znaš za neku uslugu preko koje se arhiviranje može obaviti masovno, dobro bi došla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:44, 23. veljače 2026. (CET) ::Vjeruj mi ni ja ne znam. Imao sam 3 taba za saveanje, ali i to je presporo išlo. Arhivirao sam blogove (supstitute sluzbenih web-stranica) tri nogometna kluba ciji su blogovi koristeni kao izvori za tablice. Probao sam malo arhivirati i nepoznati zagreb, no vidim da je dobar dio linkova (probah desetak) vec bila arhivirana, tako da eto, gledaj prvo je li postoji arhivirana verzija koja prikazuje sav sadrzaj. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:13, 23. veljače 2026. (CET) :::Javite se https://en.wikipedia.org/wiki/User:GreenC s popisom važnijih blogova, pitajte može li vam pomoći s arhiviranjem. Možda može arhivirati sve stranice u toj domeni na koje se sada pozivaju wikipedije svojim IABotom. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:16, 23. veljače 2026. (CET) == Samoborsko prigorje == Što bi ti napravio s člankom [[Samoborsko prigorje]] koji izlazi iz popisa neophođenih stranica? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:53, 28. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Pojam postoji, a ljudi čitaju. Neka ga je. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:36, 1. ožujka 2026. (CET) ::Nekako mi je nezgodan taj uvod, pogotovo taj dio s etnolokalitetom? Što je uopće to? Nisam se surestao s tim pojmom. Dobar dio rezultata na Googleu odnosi se na etnolokalitet [[Mačkovac]] i etnolokalitet Zagorska hiža u [[Dubrava Zabočka|Dubravi Zabočkoj]]. Bez da idem dalje istraživati jer je kasno, Mačkovac je vjerojatno neko selo, a ovo drugo nekakva kuća. No, je li se prigorje može svrstat kao etnolokalitet? Štoviše prvi rezultat na Googleu za etnolokalitet je upravo ovaj članak! – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:19, 2. ožujka 2026. (CET) :::E da, ne sjećam se jesam li ovih dana pitao što ćemo s ovim glazbenicima koji ne ispunjavaju kriterije, no ostavili smo im članke u slučaju da osvoje Doru. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 2. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ja bih ih ROB-ao ako inače ne ispunjavaju kriterije i nisu završili na prva tri mjesta. Što se Samobora tiče, ako ti izgleda kao VLI, predloži i to za brisanje. :P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:59, 4. ožujka 2026. (CET) :::::Podsjeti me što znači VLI. Kad spominjaš već rasprava o brisanju, prepune su svakakvih članaka koje bi trebalo brisati (npr. vandalizama). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:20, 4. ožujka 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Vlastito istraživanje, prema prečcu [[WP:VLI]]. ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:01, 6. ožujka 2026. (CET) :::::::Predložih za brisanje. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:26, 7. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Luka5253x|Luka5253x]] – upit (20:30, 5. ožujka 2026.) == pozdrav, objavio bih stranicu za svog oca. Kako da to napravim --[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 20:30, 5. ožujka 2026. (CET) == Molba == Daj molim te izbriši ovo dvoje ([[Suradnik:Mario Raguž|1]] i [[Razgovor:Mario Raguž|2]]). Išao sam popraviti za Tulkasom pa sam napravio samo takav ''cirkuZ''. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:35, 9. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 15:17, 10. ožujka 2026. (CET) == Marovska == Znaš li možda po kome je dobila ime Marovska ulica (današnja Masarykova)? Ne uspijevam naći taj podatak, no možda se spominje u onom azgrebačkom leksikonu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:06, 12. ožujka 2026. (CET) :Hoćeš li biti aktivan ovaj nadolazeći tjedan? Vjerojatno ću otići na wikiodmor od nekoliko dana, pa neću moći ophoditi. Ako nećeš moći imati puno vremena, pokušaj barem uklanjati vandalizme. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:37, 13. ožujka 2026. (CET) ::Također, bi li mogao ophoditi ove najstarije izmjene? Što bi ti učinio s [[Kazalište KNAP]] i [[Galerija Događanja]]? Uklopiti, zaseban/ni članak/ci? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:56, 14. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za Marovsku javim kad mi lexiconum bude pri ruci. Galerija je po meni oke, za kazalište nisam siguran jer to nikad nismo previše razglabali, ali rekao bih da je bolje ostaviti. Realno, to je gradsko kazalište, a o takvima imamo članke. Što se aktivnosti tiče... Probat ćemo. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 08:06, 14. ožujka 2026. (CET) ::::Ok. U međuvremenu smo dobili [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&id=703237 ovo djelo]. Možda ti bude korisna za neke buduće članke. Jedna ulica s 8. str. ima aktualno ime... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:59, 14. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Opa! Odlično. :D BTW, našao sam ti Marovsku (tom II., str. 23): ''Prije se zvala Marovska ulica po majurima (gospodarstvima), koji su tu postojali još krajem XVIII. st. i u prvoj polovici XIX. st. Bosanskom ulicom nazvana je 1909., no ime se održalo samo godinu dana. Za Drugoga svjetskog rata zvala se po Milanu Šufflayu, a 1946. vraćeno joj je ime po Masaryku.'' Toliko o imenima. Ima podosta o razvoju ulice kroz povijest, ako ti treba. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:23, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::Zanimljivo. Ja sam mislio da je nazvan po nekom Marovu ili Marovskom, no nisam mogao pronaći osobu takvog prezimena. Ne razumijem kako se od riječi majuri dobije Marovska. Neki dan sam gledao neku staru kartu Zagreba i zbunjeno sam gledao u Marovsku i Nikolićevu (Teslina) ulicu. Mislio sam da sam postao lud jer se nisam mogao sjetiti da sam ikada prošao tim ulicama, no skužio sam o kojim ulicama je riječ. Nikolićeva je dobila ime po [[Vladimir Nikolić|Vladimiru Nikoliću]] o kojem nemamo članak ([https://enciklopedija.hr/clanak/nikolic-vladimir HE]). Ima jedna zanimljiva [https://www.reddit.com/r/croatia/comments/pcizqr/dana%C5%A1anji_predsjedni%C4%8Dki_dvori_na_pantova%C4%8Dku_nekad/ objava na Redditu] o njemu i nejgovoj obitelji. To me je potaklo da istražim tko su meni nepoznate osobe po kojima su nazvane ulice u središtu Zagreba. Većina njih su bile u ono vrijeme važne osobe koje su u oporuci ostavile svoju (kompletnu) imovinu Zagrebu. Neki od njih su i bili gradonačelnici. Ne sjećam se svih imena, neki od njih su [[Milan Amruš]] i [[Juraj Žerjavić]]. Da danas imamo takve političare... Bosanska ulica je nazvana po prošlogodišnjoj aneksiji (1908.). Danas postoji Bosanska ulica sjeverno od Tuđmanca. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:05, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Marof -> Marov -> Marovska. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Ispatrolirah sve iz tog perioda kada ću biti odsutan, osim te Galerije D/događanja (kako se uopće piše to?). Teško mi je ispatrolirat ovih najstarijih 25 izmjena. Trenutno je broj neophođenih 138 što je odlična brojka, no znam dobro da će odletit u nebesa čim budem bio neaktivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:04, 15. ožujka 2026. (CET) :::::::::Što bi ti s Galerijom učinio? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:23, 20. ožujka 2026. (CET) ::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Nek galerija stoji. Naslov je u skladu sa službenom stranicom. Budem ovih dana popravio pravopis. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:47, 20. ožujka 2026. (CET) :::::::::::Bi li mogao pomnoći u patroliranju ovih najstarijih izmjena? Cijelo vrijeme ignoriram Euroviziju jer znam da znaš nešto o toj temi. Onog psa isto ignoriram. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:35, 2. travnja 2026. (CEST) == Jesenjinovske muke == Hej! U dobroj sam namjeri napravio – nered. Naime, stranicu [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] mehanički sam (''kopipejstanjem'' sadržaja) prebacio na [[Sergej Jesenjin]], no na potonju stranicu ne mogu dodati poveznicu na englesku inačicu članka (niti mogu poništiti dodanu poveznicu na prvi članak). Imaš li vremena i volje srediti to? Zaista mislim da bi ime članka trebalo biti "Sergej Jesenjin", kao u engleskoj inačici. Tako je poznat u Hrvatskoj, a očito i u bijelome svijetu. Sa zahvalnošću, <br>🌟[[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 07:47, 20. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Riješeno. :) Kad preusmjeravaš članak na neko preusmjeravanje, nemoj to kopipejstati, nego javi nekom od nas "alatnih" da to naprave preko gumbića. Treba zadržati povijest uređivanja (+ automatski se prebaci sve što trena). :Usput, bolje nemoj dodavati citate u članke, odnosno citate koje pronađeš prebaci na [[Wikicitat]] koji tomu služi. Vidio sam da si ih dodavao u [[Dobriša Cesarić]] i kod Jesenjina, pa te molim da to riješiš kad stigneš. Naravno, potom na dno članaka dodaj {{tl|WProjekti}} da se lakše nađu ti citati. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:44, 20. ožujka 2026. (CET) ::Obavljeno. :) [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 12:54, 21. ožujka 2026. (CET) == Jakov Stipišić == Bok :) Vidio sam da ste mi maknuli stranicu Jakov Stipišić i samo sam se želio ispričati. Nov sam u ovome i nisam proveo mnogo vremena čitajući pravila o pisanju članaka. Priznajem da jesam prepisao (riječ do riječ, malo glupo kad sad mislim o tome) članak sa Hrvatske enciklopedije. Nadam se da ovo neće rezultirati uklananjem mojeg računa jer stvarno zapravo želim nešto napisati legitivno. Hvala. [[Suradnik:VitoModrić|VitoModrić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VitoModrić|razgovor]])</small> 20:47, 23. ožujka 2026. (CET) :{{s|VitoModrić}}, ne brini neće rezultati uklanjanjem računa :) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:29, 24. ožujka 2026. (CET) == [[SUR:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] – upit (19:00, 25. ožujka 2026.) == Moje postovanje, Danas sam odradio 4 ,,zadatka,, Sutra idem dalje... Koliko ste zadovoljni danasnjim radom? --[[Suradnik:Zijad Zuna Hamburg|Zijad Zuna Hamburg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zijad Zuna Hamburg|razgovor]])</small> 19:00, 25. ožujka 2026. (CET) == Drito (album) == Radi čega izmjenjujete naše uratke? Molim odgovor. Ne vidim marketing niti "offtopičarenje"... Wiki je enciklopedija, s ne zbirka crtica... Lp [[Suradnik:Gosn Frenki|Gosn Frenki]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gosn Frenki|razgovor]])</small> 21:20, 27. ožujka 2026. (CET) == Dora == Iz popisa neophođenih izmjena izići će izmjene na člancima [[ Hrvatski televizijski festival 1993.]] i [[Dodatak:Popis pjesama na Dori]]. Bi li mogoa pregledati članak? Ostalo mi je u sjećanju da si se bavio tom tematikom. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:28, 8. travnja 2026. (CEST) :Što bi ti radio s člankom [[Slavenski kalendar]]? izvori su užasni (vidi također obrisanu lkiteraturu). Dio sadržaja je sigurno fiktivan (npr. spominje se neki bog Prov). Mislim da bi taj članak trebao biti obrisan i ponovno napisan – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 01:16, 9. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Svakako bi trebao, jednom i bude. Ako želiš predložit na brisanje, samo daj. Zasad sam stavio predložak za netočne informacije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:43, 9. travnja 2026. (CEST) :::Je li po tvom mipljenju [[Goran Andrijanić]] ispunjava kriterije? Možda bi bilo dobro da članak Slavenski kalendar prevedemo s engleskog, no bojim se da ću krivo odraditi transliteraciju/transkripciju sa svih tih jezika. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:02, 11. travnja 2026. (CEST) ::::Također, bi li mogao pomoći u patroliranju, pogotovo kod najstarijih izmjena s kojima imam poteškoće. Naime, trenutno je preostalo 105 nepatroliranih izmjeni. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:29, 12. travnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ako je Andrijanić, kako piše, bio glavni urednik Bitnog, portala za koji imamo članak, neka ostane. Slavenski kalendar slobodno samo prevedi i ostavi englesku transkripciju, to se kasnije lako popravi. Što se patroliranja tiče, ovih dana nema šanse. :/ <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:54, 12. travnja 2026. (CEST) ::::::Slavenski kalendar sam preveo, Andrijanića nisam dirao. Što misliš ispunjavaju li [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-18640-84 ovi članci] kriterije? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:20, 15. travnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Za umjetnike bi trebalo individualno provjeravati. Znaš kriterije. Ako su imali samostalnu izložbu u nekoj profinjenijoj galeriji ili muzeju, dobivali nagrade, a navode izvore, dobro je. Ako vidiš da imaju dosta samostalnih ali nisi siguran za status galerije, bolje ostaviti (očito tu ima nečega ako toliko izlažu samostalno, pa nije problem). Ako su samo grupne izložbe, to svakako nije po kriterijima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:49, 16. travnja 2026. (CEST) ::::::::Pregledat ću ih kasnije kada nađem vremena. Imamo novi članak [[Grupa Vigor]] (također postoji [[Nacrt:Grupa Vigor]]). Gledao sam [[Wikipedija:KRTE]] i nisam uspio pronaći kriterije za sastave. Je li oni spadaju pod Estradni glazbenik? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 16:34, 18. travnja 2026. (CEST) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Dap, estradni glazbenici su pojedinci koliko i sastavi. Čini mi se da nam Vigor može ostati ako su doista s Mejašima dobili Cesaricu za neku pjesmu. Budem nabrzaka doradio. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:13, 18. travnja 2026. (CEST) ::::::::::Ok. Bi li mi mogao pojasniti zašto je [[Nacrt:Antonio Hase]] prethodno brisan? Nedavno je taj nacrt ponovno stvoren. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:11, 19. travnja 2026. (CEST) :::::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Brisali smo ga jer je 7 mjeseci stajao netaknut u očajnom stanju kao nacrt. Nije identičan tekst kao sada, ali ista shema: grandiozno pisanje o živoj osobi čija se značajnost ne da pronaći, praktički CV za osobnu stranicu. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:44, 19. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::{{s|Runolist}}, ako sam dobro shvatio kriterije ispunjavaju [[Ines Krasić]] (Klovićevi dvori), [[Nika Radić]] (mnogo muzeja za razliku od Krasić), dok ih ne ispunjavaju [[Vlatka Horvat]] (projekti, a ne izložbe), [[Lala Raščić]], [[Vlasta Žanić]], [[Ivana Franke]] (ovaj ima nepstojeći izvor). Što ti misliš? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 22:34, 22. travnja 2026. (CEST) :::::::::::::Svakako bi trebali donijeti odluku o člancima jer si prije nekoliko dana izišli s popisa neophođenih... – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:30, 27. travnja 2026. (CEST) ::::::::::::::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:DanKugl2024&diff=prev&oldid=7441902 Ovdje] ti je odgovoreno, ali te nisam pingao jer je u međuvremenu nacrt uređivan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 11:49, 28. travnja 2026. (CEST) == Nasilje nad LGBTQ osobama == Hvala na [[Nasilje nad LGBTQ osobama|sudjelovanju u ustrajnoj borbi]] protiv [[Homofobija|homofobije]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 15:18, 13. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Znaš kako to ide s nama wiki-domarima, uvijek se čisti. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:45, 16. travnja 2026. (CEST) == Stranica o Marijani Bijelic == Bok, Stranica je update-ovana po pravilima hrvatskog jezika, da li biste mogli da vratite normalno stranicu na internet hvala jer ova osoba zasluzuje imati svoju wiki stranicu. Srdacno, [[Suradnik:Nikolica1512|Nikolica1512]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Nikolica1512|razgovor]])</small> 22:35, 14. travnja 2026. (CEST) == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> (This message was sent to [[:Razgovor sa suradnikom:Hijerovit]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == You may be an eligible candidate for the U4C election == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Greetings, The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years. This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required. The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run. In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&oldid=30471754 --> == Croatian == Hello. I'm looking for translation of Bosnian descriptions "pjesma Käärije i Basshuntera" and "singl Käärije i Basshuntera" to Croatian for Wikidata items. Right now I have "studijski album Basshuntera", which is ratcher okay? Would you help? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:40, 30. travnja 2026. (CEST) :{{s|Eurohunter}}, both are same in Croatian and Bosnian. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:49, 30. travnja 2026. (CEST) :: Thanks. I will add them then. [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 21:57, 30. travnja 2026. (CEST) ::: Would you yet help to translate: Slovenian "kompilacijski album Basshunterja", "promotional single by Basshunter", "music video by Basshunter" and "lyric video by Basshunter"? [[Suradnik:Eurohunter|Eurohunter]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Eurohunter|razgovor]])</small> 23:59, 6. svibnja 2026. (CEST) == Potencijalni izvori i članci zagrebačke tematike == Na web-stranici [https://www.daz.hr/vodic/site/article/a-uprava-i-javne-sluzbe/1/4 Državnog arhiva u Zagrebu] nalazim brojne informacije o bivšim adminstrativnim jedinicama na području Zagreba i okolice. Navodi se puno enciklopedijskog štiva koje može poslužiti za postojeće članke o kvartovima (povijest, broj stanovnika i sl.), a i za nove članke, npr. o bivšim općinama. Mislim da bi bilo dobro da imamo članke o nekim od tih općina s velikim teritorijem, npr. [https://www.daz.hr/vodic/site/article/hr-dazg-21-upravna-opcina-vrapce Općina Vrapče] se potencijalno prostirala sve do Save. Također, vidim da se spominje u nekim člancima ([[Kustošija]], [[NK Jarun]] itd.). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:00, 3. svibnja 2026. (CEST) :Palo mi je napamet sad jer spominjem Jarun da obratim pozornost na članak [[Jarun]]. Taj članak bi svakako trebalo srediti, možda čak i podijeliti na dva dijela (naselje i jezero + popratni sadržaj). Imam podosta planiranih članaka koji zahtijevaju opsežno istraživanje i pisanje tako da sumnjam da ću se moći baviti time. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:04, 3. svibnja 2026. (CEST) ::Vidim da Jarun ima puno spominjanja na Hrčku, takod da svakako ima materijala za novi članak. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:07, 3. svibnja 2026. (CEST) == Pomoć s preusmjeravanjima == Pozdrav, javljam se jer sam vidio kako si [[Razgovor sa suradnikom:SrpskiAnonimac#c-Hijerovit-20240929174200-Opet preusmjeravanja|ostavio ovaj komentar]]. Navedeni korisnik je opet bio kreativan s preumsjeravanjima koja ne mogu poništiti. U pitanju su: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=7453122 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Govori_Janjeva_i_Letnice&oldid=7453123 Posljednji put kad sam pokušao urediti stranice kako bi odgovarale terminologiji koja se stvarno koristi, trebalo je oko godinu i pol da se predložena izmjena uvaži: https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=5685668 https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Janjevačko-letnički_dijalekt&oldid=6111185 <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 19:31, 15. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Koora|Koora]] Premjestih na [[Janjevačko-letnički govori]] (bolje taj pridjevski oblik ako ga se može stvoriti). Ako ikako možeš, pronađi o kakvom se lektu radi (je li etnolekt, sociolekt...) i ubaci u prvu rečenicu. Bilo bi od koristi i za naslov i za definiranje govora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 01:21, 16. svibnja 2026. (CEST) ::Ovdje je riječ samo o dva mjesna govora, odnosno govoru Janjeva i govoru Letnice. Ovi govori nisu dijalekt i nisu Janjevačko-letnički, nego su bliska dva govora kojima se služe Hrvati u Janjevu, odnosno Letnici. Stari naslov, "Govori Janjeva i Letnice", je točan; "Janjevačko-letnički" (u bilo kojem obliku - govori, dijalekt)je wikipedizam. ::Usporedno: ::*[[Govori Hrvata iločkoga područja]] ::*[[Govori bokeljskih Hrvata]] ::*[[Govori rekaških Hrvata]] ::*[[Govori moliških Hrvata ]] ::*[[Govori Hrvata okolice Pečuha]] ::Sva terminologija se koristi u ''Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.'' <span style="background:#444;padding:2px 12px;font-size:12px">[[User:koora|<span style="color:#fff">koora</span>]] <span style="color:#FC0;letter-spacing:-2px">❯❯❯</span> [[Razgovor sa suradnikom:Koora|<span style="color:#fff">razgovor</span>]]</span> 15:59, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Nastavljam ovo na SZR članka, da se ne zagubi kasnije. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:40, 20. svibnja 2026. (CEST) == Nacrt == Dobar dan, stavio sam nacrt u razmatranje ali evo nitko ne odgovara pa da se tebi obratim za pomoć. Napisao sam [[Nacrt:Hercegovački slučaj]] i mislim da ispunjava sve kriterije i može u glavni imenski prostor ali evo ako nije volio bih znati gdje sam pogriješio da ispravim. Hvala i LP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 09:15, 23. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Ahoj kolega! "Prelistao" sam članak i nisam uočio neki problem, pa sam ga prebacio u GIP na [[Hercegovački slučaj]]. Ima pravopisnih sitnica za popraviti, ali mislim da to nije toliko važno. Ako imaš vremena (nije obavezno, ali ljepše bi izgledalo), preporučio bih jedino da izvore u tekstu pretvoriš u ovaj format: {{tlx|Sfn|autor|godina|<nowiki>p=</nowiki>broj stranice}}. Zato sam ti napravio odlomak "Literatura" na dnu: te citacije u tekstu će se automatski povezati s literaturom. :Ako nemaš vremena, u redu je, netko će drugi jednog dana. Svakako mislim da je članak u redu. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) ::Završio sam sa školom pa imam vremena na pretek. Nisam nikad to radio pa bih te samo molio da mi pošalješ primjer nekog članka gdje je to odrađeno pa ću ja srediti još danas [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 12:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Evo, [[posebno:diff/7467416|u ovom uređivanju sam ti]] kao primjer prebacio izvore iz drugog paragrafa povijesti u Sfn. Nek te ne mori to što će ti zasad pisati "Postoji x različitih izvora s oznakom: CITEREFPandžić2001" ili slično, to će se maknuti kad zamijeniš sve referencije. Ako nešto ne bude štimalo još kad ćeš biti gotov, javi pa ću pogledati. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:51, 24. svibnja 2026. (CEST) ::::Evo riješio sam otprilike sve s tim da imam velik problem s tim da su iste godine obajvljene knjige Ratka Perića i Marka Perića [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:42, 24. svibnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Oprosti što ranije nisam pogledao situaciju. Uglavnom, to rješavamo relativno jednostavno putem parametra |ref= i predloška {{tl|SfnRef}} u literaturi, u kojemu definiraš točno kakav Sfn želiš koristiti za tu bibliografsku jedinicu (v. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hercegova%C4%8Dki_slu%C4%8Daj&diff=7467994&oldid=7467437 moje uređivanje]). Još ću Search & Replaceom malo doraditi referencije (da budu ''Perić, M.'' i ''Perić, R.'' kako bi se još jasnije razlikovali), ali sad znaš zaubuduće. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 09:50, 25. svibnja 2026. (CEST) == Busija (rijeka) == Bi li mogao srediti članak [[Busija (rijeka)]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 12:04, 25. svibnja 2026. (CEST) :Također bi li mogao napisati neki kratki članak o [[dom]]u (kuća, stan). – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:16, 25. svibnja 2026. (CEST) ::P.S. ako zelis nesto azurirati vezano za ZET, znaj da je [[Zagrebačka uspinjača]] puštena u promet. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:21, 25. svibnja 2026. (CEST) == Aircash == možeš li provjeriti je li [[Nacrt:Aircash]] ispunjava uvjete GIP [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 15:34, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[SUR:San Cassiano|San Cassiano]] – upit (16:22, 1. lipnja 2026.) == Dobar Dan Runolist trebao bih vašu pomoc San Cassiano --[[Suradnik:San Cassiano|San Cassiano]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:San Cassiano|razgovor]])</small> 16:22, 1. lipnja 2026. (CEST) == Albanci u Srbiji == Meni je suradnik Maga rekao da "Vidi još" se ne koristi, a "Značajne osobe" još nisam vidio po drugim člancima. Možeš li mi navjesti primjere za "Značajne osobe"? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 11:32, 4. lipnja 2026. (CEST) :"Vidi još" je u jednoj raspravi zajednice prije x godina ispao preferirani odabir, to ja prepravljam radi "objedinjenja" u dalekoj budućnosti iako zasad nije službeno propisano. Za "Poznate osobe" si u pravu, sad vidim. To sam išao popravljati primarno zbog "ličnosti", samo sam se, izgleda, dosjetio krivog naslova. Mea culpa. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 12:50, 4. lipnja 2026. (CEST) :Znači da bude "Poznate osobe" kako bi bilo standardizirano za slične stranice? Sredi i Šope kako ne bi bilo onih predložaka više. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 14:14, 4. lipnja 2026. (CEST) Možeš li sredititi članak o Šopima, ili ja da to uradim? Po meni nema šta tu mnogo da se sređuje jer predlošci nisu odgovarajući, kao za točnost, prevod (samo ne znam od čega da se prevede kada ga nije ni bilo), da nije pokriven izvorima - iako jeste.. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 13:40, 8. lipnja 2026. (CEST) == ChatGPT == U prolazu sam, nisam aktivan trenutno. Bi li mogao pregledati i druge nedavne članke tog suradnika. Možda su i oni napisani AI-jem,. Također bi li mogao proučiti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fchatgpt%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 čije su sve ovo izmjene] i provjertiti njihovu točnost? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:28, 15. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Zasad nemam kapaciteta kopati, ali vidjet ću preko ljeta. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:58, 16. lipnja 2026. (CEST) == SR Hrvatska == Bok! Uklonio si moje uređivanje (istospolni odnosi bili ilegalni neko vrijeme), pa me zanima kao "aktivistu": treba li to uopće spomenuti u članku i gdje? Ne želim da ispadne da sam vandal. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 18:50, 16. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Nikako ne ispada da si vandal. :) Uglavnom, budući da se to pitanje rješavalo na federativnoj razini, ja to uopće ne bih spominjao u članku za SRH, nego eventualno [[SFRJ]]. Bez obzira gdje to pisala, mislim da bi bilo potrebno uz to dodati i širi kontekst, tako da bih ti za početak preporučio prevesti s engleskoga članak [[en:LGBTQ history in Yugoslavia]] (koji ima pregled povijesti i kulture), a nakon toga dio o povijesti dopuniti dijelovima sa srpskohrvatskoga članka [[sh:LGBTQ historija Jugoslavije]] (ne zaboravi u oba koraka prevođenja prenijeti i izvore! Trebala bi ih moći samo kopirati s engleskog i zalijepiti u hrvatski članak). :<br> :Taj se članak (prijedlog naslova: [[Povijest LGTBQ-a u Jugoslaviji]]) onda može nekako uklopiti u npr. [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Politika|SFRJ#Politika]] ili u "Vidi još" odjeljak. Što kažeš, jesi li za takav pothvat? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 21:44, 16. lipnja 2026. (CEST) ::[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]Misliš da je [[Socijalizam i LGBT|ovo]] „dobar početak”? — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 11:43, 17. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] Je. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:46, 17. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:Lovro.milas|Lovro.milas]] – upit (19:38, 18. lipnja 2026.) == Dobar dan poštovani. Danas sam stvorio stranicu o hrvatskom banu Marku Mišljenoviću, https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Mi%C5%A1ljenovi%C4%87. Molio bi da pogledati jesam li dobro naveo izvore i trebam li što doraditi. Koristio sam slovačku wiki o njemu --[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 19:38, 18. lipnja 2026. (CEST) == Šopi == Zdravo Runolist. Htio bih sredit članak o [[Šopi]]ma, i u tome mi je potrebna tvoja pomoć. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 17:16, 21. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Vidio sam, sori, samo zasad nemam vremena pregledavati taj članak. Za to bih trebao otvoriti svaku od knjiga koje citiraš i provjeriti tvrdnju, pa mi je previše posla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:01, 21. lipnja 2026. (CEST) ::A da prevedem sa en viki dijelove članka i izbacim ovo što se ne može provjeriti? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])</small> 19:10, 21. lipnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Možeš, što se mene tiče. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:30, 21. lipnja 2026. (CEST) == Utjecaj latinice == Nisam doma trenutno i nisam vidio što si u međuvremenu pisao. Sjetio sam se da nisam naveo dodatan izvor za uzjecaj latinice: [https://archive.org/details/truhelka-ciro-bosancica]. Pise na 70. str. da je slovo K u bosancici doslovce CC, po uzoru na latinicu (valjda latinski/talijanski) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 00:19, 24. lipnja 2026. (CEST) == [[SUR:IvanCanzek|IvanCanzek]] – upit (19:49, 26. lipnja 2026.) == Poštovani, Prije cca 2 tjedna sam napravio članak o sebi, Nacrt:IvanČanžek, pa me zanima dali bi se moglo to prebacit u normalne članke, da ne bude više među nacrt člancima? Znam da se radi o sukobu interesa sa politikom Wikipedie, no zaista sam pazi da se ne reklamiram u članku, što mi je jasno da nije dozvoljeno. Javite ako mogu ili moram još što šta promjeniti za punu objavu moje "stranice". Prijatno, Ivan Čanžek --[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:IvanCanzek|razgovor]])</small> 19:49, 26. lipnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:IvanCanzek|IvanCanzek]] Nažalost, iz teksta u nacrtu ne vidim da ispunjujete [[WP:KR]]. To je upravo jedan od razloga iz kojih obeshrabrujemo pisanje autobiografija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:06, 26. lipnja 2026. (CEST) == Mjenica == Bi li mogao ophoditi izmjenu u članku [[mjenica]]? Danas izlazi iz popisa neophđenih izmjena. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:53, 30. lipnja 2026. (CEST) == U nepoznatim vodama (autorska prava) == Hej, imam pitanje: ako neki suradnik često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan, što ja mogu napraviti s tom izmjenom? Ne znam imaju li te slike postavljene na meti neko razdoblje kada tamo trebaju biti ophođene pa treba pričekati, ili se to nas ne tiče? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 00:11, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Ako slika ne pripada u članak (loša je, višak je, čini ti se neprimjerenom ili nepotrebnom…) slobodno ju ukloni bez obzira. Na Commonsu su ista pravila za ophođenje kao kod nas, ali ne treba računati na to da će oni to stići, i tko zna kada će prijedlog za brisanje okončati. I da obrišu, trebalo bi kod nas maknuti kôd iz članka, tako da dođe na isto. Mi svakako imamo pravo arbitrirati što nama pristaje u člancima bez obzira na odluke Commonsa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:08, 2. srpnja 2026. (CEST) ::A što onda napraviti s tim izmjenama? Vratiti na staro i ako slika paše? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:22, 2. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Pokaži mi na što misliš. Nije mi jasno, zašto bi uklanjao sliku koja nije problematična za članak? <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:54, 2. srpnja 2026. (CEST) ::::{{s|Runolist}}, mislim da pita za slike suradnika EUBPR. Postavlja dosta kvalitetnih slika, uglavnom zagrebačke tematike. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 21:06, 2. srpnja 2026. (CEST) Ako se mogu malo umiješati u raspravu: ...''često zna u članak ubaciti novu sliku kojoj je on sam autor i koja je načešće uploadana taj isti dan''... Bar danas to nije nikakav problem, mobiteli su svakodnevnica i tehnički je izvedivo bez problema, praktično odmah nakon slikavanja. To nije razlog da se sumnja u sliku. Tehnički, mi s time nemamo ništa, ako je slika sporna, netko će pokrenuti proces brisanja na Zajedničkom poslužitelju, pa, ako bude i kad bude. Slike se nakon brisanja najčešće automatski miču sa svih projekata na kojima su bile. Uglavnom, naš problem nije, ali vraćati izmjenu zbog gornjeg razloga - nema potrebe. Letimično sam pogledao slike o kojima pričate, većina (ako ne i sve) su podrezane varijante već postojećih tuđih slika, tako da ja ne vidim problem.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:39, 2. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], hvala, to sam pitao. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 21:43, 2. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]e, nema na čemu, i drugi put. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:48, 2. srpnja 2026. (CEST) == Molba za trenutačno aktivnog na NP == Bi li mogao ''protrčati'' kroz članke ispod i promijeniti <code><nowiki>Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> u <code><nowiki>:Datoteka:Pauci.jpg</nowiki></code> (da ne stoje na popisu stranica s neispravnim datotekama)? Dotična je datoteka izbrisana na ZP-u, a članci su zaključani za sve pa im ne mogu ništa. Ostatak sam ja riješio botom. *[[Razgovor sa suradnikom:Flopy/Arhiv 12]] *[[Wikipedija:Globalni uklonitelji i globalni administratori]] *[[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana19]] *[[Suradnik:Lasta/Pravila glasovanja na wikipediji/Prijedlog promjena]] *[[Razgovor sa suradnikom:NoParking]] *[[Wikipedija:Prijedlozi/Globalni uklonitelji]] *[[Wikipedija:Provjeritelji/Prijedlozi za provjeritelje/Vodomar, Ex13]] *[[Wikipedija:Zahtjev za mišljenje administratora/Arhiva 2]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 11:23, 5. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]], uskočio sam ja umjesto Runolista jer se upravo bavim ispravljanjem zastarjeloga koda u potpisima, nadam se da nisi razočaran. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:48, 5. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]], [[Slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:20, 5. srpnja 2026. (CEST) == Wikiodmor + zanimljivosti == Prekosutra odlazim na wikiodmor te se vraćam tek negdje maloprije 20. 8., no i dalje ću pomalo uređivati Wiki preko mobitela, stoga bih te zamolio da tih dana pokušavaš što više ophoditi. Naravno, ostavi mi one izmjene i članke koje je najbolje da ja sredim. Inače, na Discordu sam ti poslao ovih dana neke zanimljivosti koje bi te mogle zanimati. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 14:37, 7. srpnja 2026. (CEST) == Infookvir == Možeš li dodati i ispuniti infookvir ovdje [[Franjo V. Nádasdy]]. Još nisam skužio kako to sve ide. [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:12, 7. srpnja 2026. (CEST) :Ima i slika na en.wiki [[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lovro.milas|razgovor]])</small> 15:18, 7. srpnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Lovro.milas|Lovro.milas]] Dodao sam sliku i neispunjeni infookvir, premjestio članak na prihvaćenije ime (prema Hrvatskoj enciklopediji). Možeš isprobavat ispunjavanje infookvira, svi podatci koje možeš umetnuti su predloženi s desne strane kada otvoriš uređivanje predloška za infookvir. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 20:04, 7. srpnja 2026. (CEST) == Frano Vodopivec == Idem uskoro na wikiodmor koji sam ti spominjao ranije. Molim te pregledaj točnost čllanka [[Frano Vodopivec]]. Među korištenim izvorima je Grokipedia, dakle AI sadržaj koji je 100 % netočan. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 19:53, 8. srpnja 2026. (CEST) == Đure, Juraji i ini (Šporeri) == Umjesto preusmjeravanja jednog na drugi članak, najpoštenije bi bilo izvršiti spajanje povijesti oba članka tako da se u povijesti vide doprinosi svih suradnika. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 21:52, 16. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Koliko sam ja vidio, i koliko sam sad provjerio, sadržaj iz članaka nikada nije spojen. Pritom spajanje povijesti obično koristimo kada novi članak iskrsne i zamijeni stari, ali ovi su 15 godina supostojali i uređivali se. Ovako imamo svu povijest za Đuru kod Đure, a za Juraja kod Juraja, kako su i napisani. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 23:30, 16. srpnja 2026. (CEST) ::Ja sam jučer prebacio djela iz ''starog'' u ''novi'', a ostalo se nema šta prenositi, manje-više je isto. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 15:46, 17. srpnja 2026. (CEST) == Pitanje == Kad suradnik u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Jasamja012&oldid=7561769&diff=prev odgovoru nije spomenuo] onoga koji je razgovor započeo bolje je ne ophoditi taj odgovor, pogotovo ako odgovarača ne uputimo na to kako održavati razgovor čitljivim. Zar ne [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:02, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] U pravu si, skužaj. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:35, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Sve u redu. Nego mi je skoro promaklo, a onda mislim da suradnik izbjegava išta poduzeti ili razgovarati. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]][[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:06, 24. srpnja 2026. (CEST) == Stephen Fry == https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stephen_Fry&diff=prev&oldid=7562064 Uvijek obavim svoje istraživanje, samo sam malo lijen. I nije brojka, nego broj! Budi mi pozdravljen. :) — [[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|razgovor]])</small> 23:13, 22. srpnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] S izvorom to već bolje izgleda. :) Brojku spominjem jer sam samo znamenke tražio, pa da ne bude da tvrdim da nigdje nije naveden broj. :p <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 11:44, 23. srpnja 2026. (CEST) ::Mogao biti. :) ::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], broj je broj. Čak i da se radi o neformalnom testu, izvor navodi da je procijenjen "blizu genijalnosti", a to je tada bio termin koji se koristio za rezutate iznad 140. (Treba li nam bolji izvor za to?) Ne tvrdimo, kao Wikipedija, da ''ima'' IQ iznad 140, već da je na tom konkretnom testu ''bio procijenjen'', u današnjim terminima, na broj iznad 140. ::I moji su ''rezultati'' varirali. Međutim, to što sam jedanput posrnuo na 130, ne znači da nemam 143. :)) — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 14:37, 25. srpnja 2026. (CEST) :::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Mi kao Wikipedija ustvari tvrdimo nešto čim pojašnjavamo tvrdnje iz izvora drugim izvorom. Ako Fry nije procijenjen današnjim testom, već starim koji nije 1 : 1, onda ne treba biti previše čvrst oko ekvivalencije. Bolje da smo pretjerano pedantni nego suprotno, s obzirom na krasan imidž kakav imamo u medijima i uobičajen način korištenja Wikipedije (nekritičko čituckanje i sažimanje kroz LLM-ove). ;P <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 14:51, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::Slažem se. Ta je reputacija, bojim se, trajna. Ljudi su (pre)rano izgubili povjerenje, a jednom izgubljeno povjerenje je uglavnom nepovratno izgubljeno. ::::Ipak, ne misliš li da je "mogao biti" neadekvatna formulacija? Ton je nekako nejasan i napet. Ako želimo biti krajnje pedantni, možda bi umjesto "čiji je akvivalent..." bilo bolje napisati "rezultat koji se u ''nekim'' izvorima tumači kao..."? ::::To bi već bila rečenica u kojoj ne odzvanja nesigurnost. Čekam tvoje zeleno svjetlo. – [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 15:30, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Iskreno, čak mi se više dopada ono što si napisao u prošloj poruci, nešto tipa: ''tada je procijenjen tako, što se u današnjim testovima brojčano obilježava kao 140 naviše''. Nadam se da ti je tako nešto isto prihvatljivo, jedino bih te molio da onda pronađeš neki izvor koji ne nudi uslugu reklamiranja na .com domeni. :') <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 16:08, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::@[[Suradnik:Runolist|Runi]], važi. — [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:14, 25. srpnja 2026. (CEST) ::::::Nadam se da sam ''isporučio''. 🫡 ::::::— [[Suradnik:Šaholjubac|<span style="font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63">Šaholjubac</span>]] <small>[[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|<span style="color:black; font-weight:bold;">(☎️)</span>]]</small> 16:24, 25. srpnja 2026. (CEST) :::::::@[[Suradnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] Što bi mladež rekla: ''you served''! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:25, 25. srpnja 2026. (CEST) == Goran Polak == Što bi učinio s člankom [[Goran Polak]] koji uskoro izlazi iz popisa neophođenih izmjena? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:28, 6. kolovoza 2026. (CEST) :Kao i s [[Automatska sumarizacija teksta]] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 13:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) == Arhiviranje novosti == Dodao sam u novosti najavu Maratona lađa, ali nisam vičan arhiviranju starih vijesti/slika, pa ako sam što promašio, molim te popravi. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:36, 6. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Riješeno, nemaš brige! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:12, 6. kolovoza 2026. (CEST) ::Fala. <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:49, 6. kolovoza 2026. (CEST) == [[SUR:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] – upit (10:02, 11. kolovoza 2026.) == Uredio sam jednu stranicu. Zašto ta stranica koju sam uredija nije vidljiva javno, da je svak može vidjeti, pronaći? --[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WIK-TO-NO|razgovor]])</small> 10:02, 11. kolovoza 2026. (CEST) :@[[Suradnik:WIK-TO-NO|WIK-TO-NO]] Članak ste napisali u [[WP:SS|svojoj suradničkoj stranici]], koja nije namijenjena člancima, već predstavljanju Vas kao suradnika/ce. Za osnove uređivanja pogledajte poruku dobrodošlice koju sam Vam uputio. Ako želite, tekst koji ste napisali mogu/možete premjestiti na [[SUR:WIK-TO-NO/Stranica za vježbanje|Vašu stranicu za vježbanje]] kako biste ga doradili prema našim smjernicama. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:13, 11. kolovoza 2026. (CEST) p9zk4w91td3vtkk35z7690z5d6809hl Wikipedija:Na pažnju administratorima 4 799309 7574048 7573344 2026-08-11T09:18:24Z ~2026-43670-72 368992 /* Mario Rubeša – netočan podatak u biografiji */ novi odlomak 7574048 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Mario Rubeša – netočan podatak u biografiji == == Mario Rubeša – netočan podatak u biografiji živuće osobe == Poštovani, molim nekoga od administratora ili iskusnijih urednika da pogleda članak [[Mario Rubeša]] i povezanu stranicu za razgovor. Osoba sam o kojoj članak govori i zbog sukoba interesa ne želim sam mijenjati članak. Na stranici za razgovor već sam naveo da je podatak da trenutačno radim kao nogometni agent zastario i netočan te sam priložio javno dostupan izvor o svojoj aktualnoj profesionalnoj ulozi. U tijeku je i rasprava o brisanju članka. Nemam ništa protiv toga da članak bude obrisan ako zajednica smatra da ne zadovoljava kriterije. Međutim, dok je članak javno dostupan, molio bih da se provjeri i ukloni ili ispravi netočna tvrdnja o mojem sadašnjem zanimanju. Ne tražim promotivno proširenje članka, nego samo provjeru točnosti podatka u biografiji živuće osobe. Hvala. abc2r5wmh1jwzrol8qagkt79kgwvhnc 7574103 7574048 2026-08-11T11:06:58Z Runolist 263374 Restored revision 7573344 by [[Special:Contributions/Runolist|Runolist]] ([[User talk:Runolist|talk]]): Ova stranica služi za rješavanje sukoba i incidenata (TwinkleGlobal) 7574103 wikitext text/x-wiki {{/Zaglavlje}} == [[Suradnik:Igor Kamber]] – vandalizam/spam == {{status prijave|nije riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Cross-wiki spam. * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 17:23 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{nije riješeno}} – suradnik je napravio samo jednu izmjenu, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:42, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-11948-6]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 6. siječnja 2026. u 21:36 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Račun više nije aktivan, ne vidim potrebu za intervencijom. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:46, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-14599-2]] – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Icodense|Icodense]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 8. siječnja 2026. u 01:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Izmjene su uklonjene. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:45, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:27 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == '''[REDACTED]''' – vandalizam/spam == {{status prijave|riješeno}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. siječnja 2026. u 08:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === {{riješeno}}, globalno zaključan. — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:41, 18. veljače 2026. (CET) == [[Suradnik:Mario Raguž]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. ožujka 2026. u 11:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === Suradnik je upozoren na njegovoj stranici za razgovor.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:57, 9. ožujka 2026. (CET) == [[Suradnik:~2026-15242-55]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 10. ožujka 2026. u 18:19 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18369-01]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 24. ožujka 2026. u 20:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-18674-35]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 00:11 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == Unused interface messages == {{status prijave|RIJEŠENO}} * '''Razlog prijave:''' Please delete the following interface messages, as they are no longer used: ** [[MediaWiki:Watchdetails]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowbots]] ** [[MediaWiki:Wlhideshowown]] * '''Sporne izmjene/inačice:''' <!-- UNESITE SPORNE INAČICE. --> * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NguoiDungKhongDinhDanh|NguoiDungKhongDinhDanh]] * '''Vrijeme:''' 25. ožujka 2026. u 01:42 * '''Obrazloženje:''' See [[:m:Steward requests/Miscellaneous#Deleting unused messages from multiple wikis|this SRM request]] and [[:phab:T234776]]. === Komentari drugih suradnika === Ping [[user:Zeljko]]. Thank you! [[Suradnik:Neriah|Neriah]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Neriah|razgovor]])</small> 18:56, 6. travnja 2026. (CEST) === Komentari administratora === {{Riješeno}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 17:11, 7. travnja 2026. (CEST) == [[Suradnik:~2026-18672-39]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:03 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-19191-06]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:05 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Goran Winchester]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 30. ožujka 2026. u 10:25 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-22391-65]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. travnja 2026. u 06:37 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-23062-25]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Please check IP * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 14. travnja 2026. u 13:35 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-25651-37]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 27. travnja 2026. u 16:13 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33267-40]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33379-02]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. See above * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:28 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-33385-31]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Next temporary account in the row, please check IPs * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 5. lipnja 2026. u 13:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34454-75]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 11. lipnja 2026. u 16:32 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-34964-95]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism. Long-term abuse. Block evasion * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 23. lipnja 2026. u 15:12 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Bosna12]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 9. srpnja 2026. u 08:22 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Jeremiahlogan]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:NDG|NDG]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 12. srpnja 2026. u 21:55 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:Koviljkaracunica]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 20. srpnja 2026. u 19:45 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === == [[Suradnik:~2026-40608-18]] – vandalizam/spam == {{status prijave|NOVO}} * '''Razlog prijave:''' Vandalism * '''Podnositelj prijave:''' [[Suradnik:Quinlan83|Quinlan83]] <small>[[:m:Special:MyLanguage/User:TenWhile6/XReport|XReport]]</small> * '''Vrijeme:''' 21. srpnja 2026. u 13:48 === Komentari drugih suradnika === === Komentari administratora === 8a0c06jiplg666ruub8ekp2acgzi5re Prvenstvo Banatskog mađarskog nogometnog saveza 1942./43. 0 799399 7573650 7495653 2026-08-10T16:51:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573650 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatskog mađarskog nogometnog saveza | sezona = 1942./43. | izdanje = 1. | država = {{Z|SRB|1941}} [[Nedićeva Srbija]] | datum = | prvaci = Hajrá SE <small>(1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatskog mađarskog nogometnog saveza 1943./44.|1943./44.]] }} U sezoni 1942./43. [[Banatski mađarski nogometni savez]] (BMKSZ) organizirao je prvo izdanje prvenstva za mađarske i njemačke klubove. Ovo prvenstvo bilo je poznato i kao '''Liga BMKSZ'''. == Novosti == Njemačka okupacijska vojska ušla je u [[Zrenjanin|Petrovgrad]], današnji Zrenjanin, 14. travnja 1941. Grad je nazvan Gross Betschkerek (njemački) i Nagybecskerek (mađarski). Pod njemačkom upravom Banat je bio zasebna teritorijalna jedinica.<br /> [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|SK Švebiše]] odmah je nastavio svoju aktivnost, koja je prekinuta mjesec i pol ranije. Mađari su se okupili u svom nogometnom klubu Hajrá, a ubrzo je osnovan i klub tvornice kože Hako u kojem su nastupali nogometaši različitih nacionalnosti. Nastupale su ekipe tvornice Radijator, kao i školske ekipe, Trgovačka akademija. <br /> [[Banatski mađarski nogometni savez]] (BMKSZ) osnovan je tijekom ljeta 1942. Na njegovom čelu bio je bivši sportaš Karoly Ambrozy. Tijekom 1943. taj je savez okupljao 21 klub.<br /> Lokalni njemački i mađarski klubovi stvorili su vlastitu banatsku ligu. Sudjelovali su u prvenstvu s dva ranga, dvije sezone, 1942./43. i 1943./44. Natjecanja su započela u listopadu 1942.<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: Period 1929. - 1944.]</ref> == Prva liga == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || Hajrá SE ([[Zrenjanin|V. Bečkerek]]) ||18||16||2||0||109||16||6,812||34 |- |2. || Spárta SE ([[Debeljača]]) ||18||14||0||4||77||28||2,750||28 |- |3. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Schwäbischer SK]] ([[Zrenjanin|V. Bečkerek]]) ||18||12||0||6||64||30||2,133||24 |- |4. || Előre SC ([[Kikinda]]) ||18||10||1||7||52||41||1,268||21 |- |5. || Roham SE ([[Nova Crnja]]) ||18||8||1||9||45||53||0,849||17 |- |6. || Végvár SE ([[Pančevo]]) ||18||7||1||10||23||46||0,500||15 |- |7. || Tisza SE ([[Novi Kneževac (općina)|Novi Kneževac]]) ||18||6||3||9||25||52||0,480||15 |- |8. || Lehel SE ([[Mužlja]]) ||18||4||3||11||24||60||0,400||11 |- |9. || Olympia SE ([[Torda]]) ||18||4||1||13||20||70||0,285||11 |- |10. || Turul SE ([[Novi Bečej]]) ||18||2||2||14||20||73||0,273||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/serbia-league-final-tables/ser-1941-44/ SERBIA (German Military Administration) 1943-44]</ref><ref>Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, Fudbalski savez Grada Zrenjanin, Zrenjanin, 2025., str. 58.</ref> </small> |} == Druga liga == == Poveznice == * [[Banatski mađarski nogometni savez]] * [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1942./43.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: Period 1929. - 1944.] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/serbia-league-final-tables/ser-1941-44/ claudionicoletti: SERBIA 1941-1944] * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, Fudbalski savez Grada Zrenjanin, Zrenjanin, 2025., str. 58. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1941. – 1945.)|BM1942-43]] [[Kategorija:Nogomet u Mađarskoj|BM1942-43]] 3o9xs1cbq47tt356pguak3cjaff4jzo Prvenstvo Banatskog mađarskog nogometnog saveza 1943./44. 0 799400 7573651 7495470 2026-08-10T16:51:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573651 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatskog mađarskog nogometnog saveza | sezona = 1943./44. | izdanje = 2. | država = {{Z|SRB|1941}} [[Nedićeva Srbija]] | datum = | prvaci = Hajrá SE <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatskog mađarskog nogometnog saveza 1942./43.|1942./43.]] | sljedeća sezona = }} U sezoni 1943./44. [[Banatski mađarski nogometni savez]] (BMKSZ) organizirao je drugo izdanje prvenstva za mađarske i njemačke klubove. Ovo prvenstvo bilo je poznato i kao '''Liga BMKSZ'''. == Prva liga == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || Hajrá SE ([[Zrenjanin|V. Bečkerek]]) ||18||17||1||0||104||20||5,200||36 |- |2. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Schwäbischer SK]] ([[Zrenjanin|V. Bečkerek]]) ||18||13||3||2||76||19||4,000||29 |- |3. || Spárta SE ([[Debeljača]]) ||18||11||4||3||68||28||2,428||26 |- |4. || Előre SC ([[Kikinda]]) ||18||10||1||7||55||30||1,833||21 |- |5. || Turul SE ([[Novi Bečej]]) ||18||6||3||9||36||60||0,600||15 |- |6. || Olympia SE ([[Torda]]) ||18||7||0||11||25||47||0,531||14 |- |7. || Tisza SE ([[Novi Kneževac (općina)|Novi Kneževac]]) ||18||6||1||11||22||49||0,448||13 |- |8. || Lehel SE ([[Mužlja]]) ||18||5||2||11||22||38||0,578||12 |- |9. || Roham SE ([[Nova Crnja]]) ||18||4||3||11||25||68||0,367||11 |- |10. || Végvár SE ([[Pančevo]]) ||18||2||0||16||10||84||0,119||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: Period 1929. - 1944.]</ref><ref>Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, Fudbalski savez Grada Zrenjanin, Zrenjanin, 2025., str. 58.</ref> </small> |} == Druga liga == Druga liga bila je podijeljena na četiri teritorijalne grupe.<br /> Četiri kluba trebala su igrati u kvalifikacijama za jedno mjesto i ulazak u prvi rang. Druge ekipe kluba nisu mogle sudjelovati u njima. === Veliki Bečkerek === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Hajrá SE II. ([[Zrenjanin|V. Bečkerek]]) || || || || || || || ||20 |- |2. || Kuzdo SE ([[Rusko Selo]]) || || || || || || || ||18 |- |3. || Törökves SE ([[Hetin]]) || || || || || || || ||16 |- |4. || Roham SE II. ([[Nova Crnja]]) || || || || || || || ||12 |- |5. || Kinizsi SE ([[Toba (Nova Crnja, Srbija)|Toba]]) || || || || || || || ||8 |- |6. || Olympia SE II. ([[Torda]]) || || || || || || || ||7 |- |7. || Bega SE ([[Novi Itebej]]) || || || || || || || ||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Poveznice == * [[Banatski mađarski nogometni savez]] * [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1943./44.]] * [[Banatska nogometna liga 1944.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: Period 1929. - 1944.] * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, Fudbalski savez Grada Zrenjanin, Zrenjanin, 2025., str. 58. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1941. – 1945.)|BM1943-44]] [[Kategorija:Nogomet u Mađarskoj|BM1943-44]] jymf8jire8qzq6z89u24azb235a3eoc Prosvjedi u Iranu 2025. – 2026. 0 799603 7573617 7447258 2026-08-10T15:50:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573617 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Prosvjedi u Iranu 2025. – 2026. |dio = |slika = 2025-Iranian-Protests-History.gif |opis slike = Širenje prosvjeda |datum = 28. prosinca 2025. – danas |mjesto = 512 lokacija u 180 gradova u svih 31 pokrajina [[Iran]]a |povod = Rekordna [[inflacija]] *[[Deprecijacija]] [[Iranski rijal|iranskog rijala]] *Gospodarska kriza *Represija režima |teritorij = |ishod = Prosvjedi u tijeku *Ostavka guvernera Središnje banke *Nasilno gušenje prosvjeda |sukobljeni1 = [[Iranska oporba]] *Antivladini demonstranti *Studenti *Kurdski separatisti *Balučki separatisti *[[Reza Pahlavi]] (simbolički) |sukobljeni2 = {{Z+X|IRN}} *[[Oružane snage Islamske Republike Iran|Oružane snage]] *[[Korpus islamske revolucionarne garde|Revolucionarna garda]] (IRGC) *Basij *Provladini protuprosvjednici |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = Uglavnom bez vodstva |zapovjednik2 = [[Ali Hamenei]]<br>[[Masoud Pezeshkian]] |zapovjednik3 = |jačina1 = Milijuni prosvjednika |jačina2 = Masovna mobilizacija sigurnosnih snaga |jačina3 = |posljedice1 = procjena od 2,000 do 12,000 ubijenih<ref name="iranintl.com-202601130145"/> <br>Više od 10,600 uhićenih<ref name="reuters-2026-01-11"/> |posljedice2 = 10 pripadnika Nabi Akrama ubijeno |posljedice3 = |bilješke = Najveći prosvjedi od [[Prosvjedi u Iranu 2022.–2023.|prosvjeda 2022.]] i potencijalno od [[Iranska revolucija|Islamske revolucije 1979.]] }} Dana [[28. prosinca]] [[2025.]] u [[Iran]]u su izbili masovni [[Prosvjed|prosvjedi]] usred produbljujuće gospodarske krize i općeg nezadovoljstva prema vladi [[Islamska Republika Iran|Islamske Republike Irana]]. Ubrzo su prerasli u najveći ustanak nakon prosvjeda povezanih s [[Mahsa Amini|Mashom Amini]] [[2022.]] i potencijalno najveći od [[Iranska revolucija|Islamske revolucije]] [[1979.]]<ref name="apnews.com"/><ref name="cnn.com"/><ref name="dw.com"/><ref name="mezha.net"/><ref name="sky.com"/> Iako ih je u početku uzrokovala rekordno visoka [[inflacija]], rast cijena hrane i [[deprecijacija]] nacionalne [[Iranski rijal|valute]], prosvjedi su ubrzo prerasli u širi pokret čiji je zahtijev svrgavanje islamskog režima. Započeli su među trgovcima i obrtnicima u [[teheran]]skom [[Veliki bazar u Teheranu|Velikom bazaru]], potom među studentima, a poslije toga su se proširili na velike gradove i manja naselja uz antivladine slogane<ref name="instagram.com"/><ref name="iranintl.com-202512305455"/> te uništavanje simbola vlasti i [[Korpus islamske revolucionarne garde|Revolucionarne garde]]. Iranske vlasti odgovorile su prijetnjama demonstrantima teškim kaznama.<ref name="theguardian.com-1"/><ref name="al-monitor.com"/><ref name="reuters-2026-01-10"/><ref name="indiatimes.com"/> Do 9. siječnja [[2026.]] prosvjedi su zahvatili sve [[Pokrajine Irana|iranske pokrajine]], a ulice su bile ispunjene milijunima ljudi. U [[Teheran]]u je zabilježeno najmanje 217 poginulih tijekom prosvjeda, a bolnice u Teheranu i [[Shiraz]]u bile su preopterećene ozlijeđenima, od kojih su mnogi imali prostrijelne rane.<ref name="time.com"/><ref name="bbc.com-Medics"/> Tisuće su ljudi uhićene tijekom nasilnog gušenja prosvjeda,<ref name="theguardian.com-2"/> a izvještaji upozoravaju da bi tijekom prekida [[internet]]a vlasti mogle počiniti masovno nasilje nad prosvjednicima.<ref name="iranintl.com-202601098879"/> Iako su prosvjedi uvelike bez središnjega vodstva, eskalirali su 8. siječnja nakon poziva [[Reza Pahlavi|Reze Pahlavija]], dok prekid internetskih i telefonskih usluga nije spriječio organizaciju prosvjednika. Mnogi sudionici pozivali su da se na vlast vrati Pahlavi,<ref name="bbc.com-Pahlavi"/> koji se zauzima za mirnu tranziciju i [[referendum]] o budućem političkom sustavu zemlje.<ref name="bbc.com-Exiled-son"/> Unatoč prekidu interneta, ''[[The Guardian]]'' je 10. siječnja 2026. dokumentirao više dojava o pripadnicima sigurnosnih snaga Islamske Republike koji su pucali na prosvjednike, uz veliki broj žrtava, uključujući tvrdnje o „stotinama tijela” diljem Teherana.<ref name="theguardian.com-3"/> == Izvori == {{Izvori|2|refs= <ref name="iranintl.com-202601130145">{{Citiranje weba |date=2026-01-13 |title=At least 12,000 killed in Iran crackdown as blackout deepens |url=https://www.iranintl.com/en/202601130145 |website=iranintl.com |access-date=2026-01-13|language=en}}</ref> <ref name="reuters-2026-01-11">{{Citiranje weba |title=Deaths from Iran protests reach more than 500, rights group says |url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/confronting-protests-iran-vows-strike-back-if-us-attacks-2026-01-11/ |access-date=2026-01-13 |website=[[Reuters]]|language=en}}</ref> <ref name="apnews.com">{{Citiranje weba |title=Protests erupt in Iran over currency's plunge to record low |url=https://apnews.com/article/iran-traders-protest-rial-currency-ddc955739fb412b642251dee10638f03 |website=apnews.com |access-date=2025-12-30|language=en}}</ref> <ref name="cnn.com">{{Citiranje weba |date=2025-12-30 |title=Iran's ailing supreme leader resorts to his only playbook as crises mount and protests erupt |url=https://www.cnn.com/2025/12/30/middleeast/irans-supreme-leader-protests-intl |access-date=2025-12-31 |website=[[CNN]]|language=en}}</ref> <ref name="dw.com">{{Citiranje weba |date=2025-12-31 |title=Iran's economic crisis, political discontent threaten regime |url=https://www.dw.com/en/irans-economic-crisis-political-discontent-threaten-regime/a-75350062 |access-date=2025-12-31 |website=DW|language=en}}</ref> <ref name="mezha.net">{{Citiranje weba |date=2026-01-08 |title=Iran Nationwide Protests Challenge Regime Amid Economic Crisis |url=https://mezha.net/eng/bukvy/iran-nationwide-protests-challenge-regime-amid-economic-crisis/ |access-date=2026-01-08 |website=mezha.net|language=en}}</ref> <ref name="sky.com">{{Citiranje weba |date=2026-01-09 |title=Iran's leaders facing most serious threat since 1979 revolution |url=https://news.sky.com/story/irans-leaders-facing-most-serious-threat-since-1979-revolution-13492604 |access-date=2026-01-09|website=news.sky.com|language=en}}</ref> <ref name="instagram.com">{{Citiranje weba |title=گزارشنگر منوتو از خرم‌آباد ویدیویی از سردادن شعار«این آخرین نبرده، پهلوی برمی‌گرده» |url=https://www.instagram.com/reel/DS76l0ygmx6/ |access-date=2026-01-01|website=[[Instagram]]}}</ref> <ref name="iranintl.com-202512305455">{{Citiranje weba |date=2025-12-30 |title=Protesters in Isfahan chant 'death to the dictator' |url=https://www.iranintl.com/en/202512305455 |access-date=2026-01-01|website=iranintl.com|language=en}}</ref> <ref name="theguardian.com-1">{{cite news|last=Wintour|first=Patrick|date=5 January 2026|title=Iran to try risky economic concessions as it attempts to quell protesters' anger|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2026/jan/05/iran-try-risky-economic-changes-quell-protesters-anger|access-date=5 January 2026|language=en}}</ref> <ref name="al-monitor.com">{{cite web|date=3 January 2026|title=Iran's Khamenei says protesters' economic demands fair, warns 'rioters'|url=https://www.al-monitor.com/originals/2026/01/irans-khamenei-says-protesters-economic-demands-fair-warns-rioters|access-date=9 January 2026|work=Agence France-Presse|language=en}}</ref> <ref name="reuters-2026-01-10">{{Cite news|date=January 10, 2026|title=Iran's Guards declare 'red line' on security as Tehran seeks to quell unrest|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-army-vows-protect-public-property-tehran-seeks-quell-growing-unrest-2026-01-10/|language=en}}</ref> <ref name="indiatimes.com">{{Cite news|date=2026-01-10|title=‘Enemies of God’: Iran vows crackdown as protests boil over; death penalty warning issued|work=The Times of India|url=https://timesofindia.indiatimes.com/world/middle-east/enemies-of-god-iranian-officals-shocking-remark-on-protesters-does-it-mean-death-penalty/articleshow/126453447.cms|access-date=2026-01-10|issn=0971-8257|language=en}}</ref> <ref name="time.com">{{Cite magazine|last=Jamalpour|first=Fatemeh|date=9 January 2026|title=Doctor Says More Than 200 Reported Dead in Tehran Protests|language=en|magazine=[[Time (časopis)|Time]]|url=https://time.com/7345092/iran-protests-death-toll-regime-crackdown/|access-date=10 January 2026|archive-date=13. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260113202428/https://time.com/7345092/iran-protests-death-toll-regime-crackdown/|url-status=dead}}</ref> <ref name="bbc.com-Medics">{{Cite web|date=2026-01-10|title=Medics describe overwhelmed hospitals as Iran protests continue|url=https://www.bbc.com/news/articles/cj9rengvnp9o|access-date=2026-01-10|website=www.bbc.com|language=en-GB}}</ref> <ref name="theguardian.com-2">{{Cite news|last1=Christou|first1=William|last2=Parent|first2=Deepa|date=2026-01-10|title=New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells|access-date=2026-01-10|issn=0261-3077|language=en}}</ref> <ref name="iranintl.com-202601098879">{{Citiranje weba|date=2026-01-09|title=Nobel laureate warns of 'massacre' in Iran under internet blackout|url=https://www.iranintl.com/en/202601098879|access-date=2026-01-10|website=www.iranintl.com|language=en}}</ref> <ref name="bbc.com-Pahlavi">{{Citiranje weba |date=2026-01-09 |title=Huge anti-government protests in Tehran and other Iranian cities, videos show |url=https://www.bbc.com/news/articles/cg7y0579lp8o |access-date=2026-01-10|website=[[BBC]]|language=en}}</ref> <ref name="bbc.com-Exiled-son">{{Citiranje weba |date=2026-01-09 |title=Reza Pahlavi, the exiled son of Iran's last shah at centre of protest chants |url=https://www.bbc.com/news/articles/c62wx1gr8y4 |access-date=2026-01-09 |website=[[BBC]] |language=en |url-status=dead }}</ref> <ref name="theguardian.com-3">{{Citiranje weba |date=2026-01-09 |title=New protests erupt in Iran as supreme leader signals upcoming crackdown |url=https://www.theguardian.com/global-development/2026/jan/09/iran-supreme-leader-harsher-crackdown-protest-movement-swells |access-date=2026-01-10|website=[[The Guardian]]|language=en}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Povijest Irana]] [[Kategorija:Prosvjedi]] [[Kategorija:Sukobi u 2026. godini]] [[Kategorija:Monarhizam u Iranu]] dw7951sdogj88cd8jxset750o0f31s0 Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1921. 0 799662 7573640 7495408 2026-08-10T16:51:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573640 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1920./21.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1921. | izdanje = 2. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevstvo SHS]] | datum = | prvaci = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Banatska nogometna liga 1920.|1920.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1922.|1922.]] }} U sezoni 1921. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. Od ove sezone banatski klubovi natječu se u sklopu Banatske župe Beogradskog loptačkog podsaveza.<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 15.</ref> == Prvenstvo Banatske župe == Godine 1921. u prvenstvu Banatske župe Beogradskog loptačkog podsaveza sudjelovalo je osam klubova: [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]], [[FK Radnički Zrenjanin|Vašaš]] i [[SK Viktorija Veliki Bečkerek|Viktorija]] ([[Veliki Bečkerek]]), ŽSE, ŽTK i Švebiše ([[Žombolj]]), [[DSK Debeljača|DSK]] ([[Debeljača]]) i [[OFK Kikinda 1909|KAC]] ([[Velika Kikinda]]). Ove godine nisu se natjecali PSK ([[Pančevo]]) i Olimpija ([[Vršac]]). '''[[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]]''' ponovno je osvojio prvo mjesto. Konkurenti su mu bili ŽSE i DSK.<ref name="fsg"/> == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1920./21.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 15. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1920./21.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1921]] 53e0yejq3k3sl8kqhsexs6kk3dsyegz Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1922. 0 799669 7573641 7495243 2026-08-10T16:51:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573641 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1921./22.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1922. | izdanje = 3. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[OFK Kikinda 1909|AC Srbija]] <small>(proljeće)</small><br />[[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(jesen)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1921.|1921.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1923.|1923.]] }} U sezoni 1922. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. == Prvenstvo Banatske župe == Sudionici: [[OFK Kikinda 1909|Kikindski AC Srbija]], [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]], [[FK Radnički Zrenjanin|Slavija]] i [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima]] ([[Veliki Bečkerek]]), ŽSE i ŽTK ([[Zombolj]]), [[SK Olimpija Vršac|Olimpija]] ([[Vršac]]).<br /> Odigrana su dva prvenstva: proljetno i jesensko.<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 16–17.</ref> * proljetni prvak: '''[[OFK Kikinda 1909|Kikindski AC Srbija]]''' * jesenski prvak: '''[[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]]''' == Ostale lige == === Liga Velikog Bečkereka === U jesen 1922. godine igrala se liga Velikog Bečkereka za pehar grada. Vašaš je 5. ožujka 1922. promijenio ime u Slavija.<ref>Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 16.</ref> {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK Radnički Zrenjanin|Slavija]] ||5||4||1||0||13||2||6,000||9 |- |2. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||5||3||2||0||11||4||2,750||8 |- |3. || [[ŽSK Veliki Bečkerek|Železnički SK]] ||5||3||1||1||11||6||1,833||7 |- |4. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima]] ||5||2||0||3||5||10||0,500||4 |- |5. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||5||0||1||4||3||12||0,250||1 |- |6. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||5||0||1||4||1||10||0,100||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1921./22.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 16–17. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1921-25] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1921./22.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1922./23.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1922]] fokqp6ttup29sg9zn7zjbr78whofdmg Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1923. 0 799677 7573642 7495273 2026-08-10T16:51:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573642 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1923. | izdanje = 4. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(4. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1922.|1922.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1924.|1924.]] }} U sezoni 1923. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. == Novosti == Banatsku župu su 1923. činili: Obilić, Slavija, Kadima, Borac, ŽSK i Švebiše (Veliki Bečkerek), Kikindski AC, KSK Kosovo (Kikinda), Olimpija i Hajduk (Vršac), SK Terek Bečej.<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 18.</ref> == Prvenstvo Banatske župe == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||4||4||0||0||12||1||12,000||8 |- |2. || [[FK Radnički Zrenjanin|Slavija V. Bečkerek]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6 |- |3. || Kikindski SK Kosovo ||4||2||0||2||6||6||1,000||4 |- |4. || [[SK Olimpija Vršac|Olimpija Vršac]] ||4||1||0||3||3||9||0,333||2 |- |5. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima V. Bečkerek]] ||4||0||0||4||0||12||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1921-25]</ref> </small> |} == Ostale lige == === Liga Velikog Bečkereka === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima]] ||5||5||0||0||13||3||4,333||10 |- |2. || [[FK Radnički Zrenjanin|Slavija]] ||5||3||1||1||12||9||1,333||7 |- |3. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||5||2||1||2||13||12||1,083||5 |- |4. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||5||1||2||2||8||7||1,142||4 |- |3. || [[ŽSK Veliki Bečkerek|Železnički SK]] ||5||1||1||3||5||11||0,454||3 |- |6. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||5||0||1||4||2||11||0,181||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 18. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1921-25] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1922./23.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1923]] giuizk4tb7vipopw59zeuil9zpejlc0 Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1924. 0 799694 7573643 7495318 2026-08-10T16:51:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573643 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1923./24.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1924. | izdanje = 5. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(5. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1923.|1923.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1924./25.|1924./25.]] }} U sezoni 1924. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. == Prvenstvo Banatske župe == Klubovi iz [[Zrenjanin|Velikog Bečkeraka]] igrali su u ligi u svojoj skupini 1924. godine. Ostali banatski klubovi imali su natjecanja u drugim gradskim skupinama, pa su finalista odlučivali kup-sustavom. <br /> '''[[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]]''' je postao prvak Banatske župe te je nastavio dalje s natjecanjem. Na svom stadionu 7. rujna 1924. Obilić je igrao protiv [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodine]] iz [[Novi Sad|Novog Sada]] 2:2. BLP je potom odlučio prekinuti natjecanje prvaka župa<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 19–20.</ref> {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||10||9||1||0||32||9||3,556||19 |- |2. || [[FK Radnički Zrenjanin|Slavija V. Bečkerek]] ||10||3||4||3||11||8||1,375||10 |- |3. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]] ||10||3||3||4||14||18||0,778||9 |- |4. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima V. Bečkerek]] ||10||3||3||4||8||15||0,533||9 |- |5. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK V. Bečkerek]] ||10||2||4||4||16||18||0,889||8 |- |6. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše V. Bečkerek]] ||10||1||3||6||7||20||0,350||5 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1921-25]</ref> </small> |} == Finale Banat/Novi Sad == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| ||style="background-color:#D0D0D0" align=center| <small>'''Rez.'''</small> |- | [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||–|| [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodina N. Sad]] || 2:2 |- |colspan="4" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti"/> </small> |} == Ostale lige == === Liga Velikog Bečkereka === Liga se igrala za pehar grada tijekom travnja i svibnja 1924. {| class="wikitable" !mj. !! style="width:180px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||5||4||1||0||15||4||3,750||9 |- |2. || [[FK Radnički Zrenjanin|Slavija]] ||5||3||2||0||8||3||2,666||8 |- |3. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||5||2||2||1||7||6||1,166||6 |- |4. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima]] ||5||1||1||3||4||9||0,444||3 |- |5. || [[ŽSK Veliki Bečkerek|Železnički SK]] ||5||1||1||3||8||15||0,533||3 |- |6. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||5||0||1||4||3||8||0,375||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1923./24.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 20. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1921-25] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1923./24.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1924]] 16duca5y8i6peba5i43xmdgm99m6l0b Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1924./25. 0 799695 7573644 7495751 2026-08-10T16:51:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573644 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1924./25.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1924./25. | izdanje = 6. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1924.|1924.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1925./26.|1925./26.]] }} U sezoni 1924./25. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. == Novosti == Pregovori o određivanju granice između [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] i [[Kraljevina Rumunjska|Kraljevine Rumunjske]] postali su vrlo konkretni tijekom 1923. <br /> Godine 1924. Rumunjskoj je pripao [[Žombolj]] s 10 000 stanovnika (uglavnom [[Podunavske Švabe|Nijemaca]]), a Kraljevini SHS [[Modoš]] i [[Međa (Žitište, Srbija)|Pardanj]].<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 21–22.</ref> == Prvenstvo Banatske župe == Klubovi [[Zrenjanin|Velikog Bečkeraka]] igrali su po dvostrukom bod-sustavu, a klubovi iz ostatka [[Banat]]a po jednostrukom kup-sustavu.<ref name="fsg"/> === Veliki Bečkerek === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||10||7||2||1||30||11||2,727||16 |- |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|Željeznički SK]] ||10||8||0||2||34||13||2,615||16 |- |3. || [[FK Radnički Zrenjanin|Slavija]] ||10||6||2||2||24||15||1,600||14 |- |4. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima]] ||10||3||3||4||19||20||0,600||9 |- |5. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||10||1||1||8||12||32||0,375||3 |- |6. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||10||0||2||8||8||36||0,222||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1921-25]</ref> </small> |} === Banat – Jesen 1924. === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="4" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''1. kolo''' |- | '''[[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]]''' ||–|| Kosovo V. Kikinda || 6:0 |- | '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' ||–|| Viktorija Vršac || 2:0 |- |colspan="4" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Polufinale''' |- | [[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]] ||–|| '''Građanski N. Bečej''' || 2:4 |- | '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' ||colspan="3" align=center| ''bez protivnika'' |- |colspan="4" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' |- | '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' ||–|| Građanski N. Bečej || b.b. |- |colspan="4" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti"/> </small> |} === Banat – Proljeće 1925. === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="4" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''1. kolo''' |- | '''[[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]]''' ||–|| Kosovo V. Kikinda || 3:0 |- | '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' ||–|| Viktorija Vršac || 3:0 |- | '''DSK Debeljača''' ||–|| Građanski N. Bečej || b.b. |- |colspan="4" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Polufinale''' |- | '''[[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]]''' ||–|| DSK Debeljača || 3:0 |- | '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' ||colspan="3" align=center| ''bez protivnika'' |- |colspan="4" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' |- | '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' ||–|| [[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]] || 4:0 |- |colspan="4" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti"/> </small> |} === Finale Banatske župe === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''19. 4. 1925.'''</small> |- | [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' || 2:3 |- |colspan="4" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti"/> </small> |} == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1924./25.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 21–22. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1921-25] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1924./25.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1924-25]] l8jdl3b5qyjh8pfp2756xxtw4fqby6z Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1925./26. 0 799720 7573645 7495445 2026-08-10T16:51:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573645 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1925./26.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1925./26. | izdanje = 7. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1924./25.|1924./25.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1926./27.|1926./27.]] }} U sezoni 1925./26. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. == Prvenstvo Banatske župe == Na temelju plasmana u prethodnoj sezoni, klubovi su razvrstani u dva razreda.<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 23.</ref> === 1. razred === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||8||5||2||1||29||15||1,953||12 |- |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽAK V. Bečkerek]] ||8||3||3||2||22||18||1,222||9 |- |3. || [[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]] ||8||3||3||2||16||22||0,727||9 |- |4. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||8||3||2||3||19||23||0,826||8 |- style="background:#FFAAAA;" |5. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima V. Bečkerek]] ||8||0||2||6||15||23||0,652||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30]</ref> </small> |} * Dušan Silni postao je prvak Banatske župe * Kadima ispada u drugi razred * [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] i [[FK Radnički Zrenjanin|Slavija]] su se 28. lipnja 1925. fuzionirali u ŽAK Slavija.<ref name="čolić">Dragoljub D. Čolić, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&item=S02209&godina=1975&broj=00024&page=2138 Igračice hazene u Vojvodini od 1920. do 1941. godine], Povijest sporta, prosinac 1975., br. 25., str. 2138.</ref><ref name="pantelić22">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, Fudbalski savez Grada Zrenjanin, Zrenjanin, 2025., str. 22.</ref> Slavija od 20. prosinca 1925. ponovno djeluje kao odvojeni klub, a ŽAK Slavija nastavlja djelovati pod imenom ŽAK.<ref name="pantelić22" /> === 2. razred === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Viktorija Vršac ||8||6||1||1||33||12||2,750||13 |- |2. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše V. Bečkerek]] ||8||5||1||2||23||10||2,300||11 |- |3. || Kosovo V. Kikinda ||8||4||1||3||17||19||0,894||9 |- |4. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]] ||8||3||1||4||16||24||0,666||7 |- |5. || [[Debeljački SK|DSK Debeljača]] ||8||0||0||8||4||28||0,142||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Viktorija je napredovala u prvi razred * '''Novi članovi:''' Radnički V. Bečkerek i Soko Vršac == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1925./26.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 23. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1925./26.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1925-26]] dl7rwudu4878nzn8s3l5zkseo98az4g Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1926./27. 0 799721 7573646 7495537 2026-08-10T16:51:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573646 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1926./27.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1926./27. | izdanje = 8. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(6. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1925./26.|1925./26.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1927./28.|1927./28.]] }} U sezoni 1926./27. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. == Novosti == Nije održano doigravanje za prvaka provincije Beogradskog loptačkog podsaveza. [[BSK Beograd]] se izravno kvalificirao za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1927.|finale državnog prvenstva]].<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 25–26.</ref> == Prvenstvo Banatske župe == === 1. razred === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||8||5||1||2||27||15||1,800||11 |- |2. || [[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]] ||8||4||2||2||22||11||2,000||10 |- |3. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽAK V. Bečkerek]] ||8||3||3||2||15||14||1,071||9 |- |4. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||8||3||2||3||20||17||1,176||8 |-style="background:#FFEFD5;" |5. || Viktorija Vršac ||8||0||2||6||4||31||0,129||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30]</ref> </small> |} * Obilić je postao prvak Banatske župe * Viktorija ide u doigravanje (nije uspjela) === 2. razred === Velikobečkerečka Slavija 8. kolovoza 1926. mijenja ime u Radnički.<ref name="fsg"/> {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]] ||12||9||1||2||43||18||2,388||19 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima V. Bečkerek]] ||12||8||0||4||28||22||1,272||16 |-style="background:#FFEFD5;" |3. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše V. Bečkerek]] ||12||7||1||4||30||24||1,250||15 |- |4. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički V. Bečkerek]] ||12||6||0||6||33||30||1,100||12 |- |5. || Soko Vršac ||12||4||2||6||22||33||0,666||10 |- |6. || [[Debeljački SK|DSK Debeljača]] ||12||2||2||8||18||30||0,600||6 |- |7. || Kosovo V. Kikinda ||12||2||2||8||11||28||0,392||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Borac i Kadima promaknuti su u prvi razred * Švebiše ide u doigravanje (uspio je) * '''Novi članovi:''' Radnički Vršac i ASK Alibunar === Doigravanje === Kvalifikacijski susreti za plasman u prvi razred. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| ||style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''7. 8. 1927.'''</small> |- | '''[[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše VB]]''' ||–|| Viktorija Vršac || 5:3 |- |colspan="4" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1926./27.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 25–26. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1926./27.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1926-27]] cz87xt2x7y99a57mtfhwekkays9njmg Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1927./28. 0 799728 7573647 7495654 2026-08-10T16:51:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573647 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1927./28.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1927./28. | izdanje = 9. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(7. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1926./27.|1926./27.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1928./29.|1928./29.]] }} U sezoni 1927./28. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. == Prvenstvo Banatske župe == Zbog reforme lige sljedeće sezone nije bilo promocija ni ispadanja. === 1. razred === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||12||8||2||2||65||23||2,826||18 |- |2. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||12||8||1||3||30||16||1,875||17 |- |3. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]] ||12||5||4||3||33||24||1,375||14 |- |4. || [[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]] ||12||5||2||5||19||16||1,187||12 |- |5. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima V. Bečkerek]] ||12||4||1||7||33||48||0,687||9 |- |6. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše V. Bečkerek]] ||12||4||1||7||23||46||0,500||9 |- |7. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽAK V. Bečkerek]] ||12||2||1||9||19||49||0,395||5 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 27.</ref><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30]</ref> </small> |} * Obilić je postao prvak Banatske župe * U prvom kolu provincijskog finala Obilić je poražen od [[FK Mačva Šabac|Mačve]] iz [[Šabac|Šapca]] rezultatom 4:1. === 2. razred === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || Viktorija Vršac ||10||8||0||2||31||11||2,818||16 |- |2. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički V. Bečkerek]] ||10||8||0||2||28||15||1,866||16 |- |3. || Kosovo V. Kikinda ||10||7||0||3||31||21||1,476||14 |- |4. || Radnički Vršac ||10||4||0||6||16||20||0,800||12 |- |5. || [[Alibunarski SK|ASK Alibunar]] ||10||1||0||9||3||27||0,111||2 |- style="background:#DFDFDF;" | || Soko Vršac ||6||3||0||3||14||11||1,272||6 |- style="background:#DFDFDF;" | || [[Debeljački SK|DSK Debeljača]] ||6||0||0||6||0||18||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * DSK Debeljača je odustao od natjecanja * Soko se spojio s Viktorijom tijekom zimske pauze == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1927./28.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 27. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1927./28.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1927-28]] j6a9zjmd4q2yxtyqprtbttsf4fbckbj Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1928./29. 0 799730 7573648 7495624 2026-08-10T16:51:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573648 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1928./29.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe | sezona = 1928./29. | izdanje = 10. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum = | prvaci = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(8. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1927./28.|1927./28.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1929./30.|1929./30.]] }} U sezoni 1928./29. prvenstvo Banatske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]. == Prvenstvo Banatske župe == === Grupa Veliki Bečkerek === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||12||11||0||1||54||16||3,375||22 |- |2. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||12||8||0||4||32||19||1,684||16 |- |3. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽAK]] ||12||6||2||4||26||21||1,238||14 |- |4. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||12||5||1||6||39||33||1,181||11 |- |5. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||12||4||2||6||22||27||0,814||10 |- |6. || [[Velikobečkerečki SK|VSK]] ||12||3||0||9||11||45||0,244||6 |- |7. || [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadima]] ||12||1||3||8||11||34||0,323||5 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 28.</ref><ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30]</ref> </small> |} === Grupa Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[OFK Kikinda 1909|Srbija]] ||4||3||1||0||27||7||3,857||7 |- |2. || Kosovo ||4||2||1||1||18||8||2,250||5 |- |3. || Radnički ||4||0||0||4||2||32||0,063||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="nicoletti"/> </small> |} === Grupa Vršac === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni]] ||4||3||1||0||14||4||3,500||7 |- |2. || Viktorija ||4||1||1||2||7||10||0,700||3 |- |3. || Srbija ||4||1||0||3||5||12||0,417||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="nicoletti"/> </small> |} === Konačna grupa === Miniliga za prvaka Banata igrala se od 7. srpnja do 11. kolovoza 1929. godine. {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||4||3||0||1||15||4||3,750||6 |- |2. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||4||2||1||1||8||4||2,000||5 |- |3. || [[OFK Kikinda 1909|Srbija V. Kikinda]] ||4||0||1||3||2||17||0,117||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="nicoletti"/> </small> |} * Obilić je postao prvak Banatske župe == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1928./29.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 28. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201920-1929.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI SHS] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1928./29.|Ž Banat]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|župa Banat 1928-29]] ipnd540mcm0viwdpxoe07cbmv0pz2jb Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1929./30. 0 799757 7573691 7495527 2026-08-10T17:39:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573691 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1929./30.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Banatske župe<br />—<br />Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza | sezona = 1929./30. | izdanje = 11. (kao Banatska župa)<br />1. (kao prvenstvo VBNP-a) | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(9./1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1928./29.|1928./29.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] }} Natjecanje je započelo tijekom jeseni 1929. kao dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]], a završilo je u proljeće 1930. kao prvenstvo [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza]]. Klubovima iz [[Pančevo|Pančeva]], koji su se do tada natjecali u Beogradskoj župi, pridružili su se Banatskoj župi. Na skupštini [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] održanoj u [[Zagreb]]u 16. ožujka 1930. Beogradski loptački podsavez dao je suglasnost za formiranje podsaveza sa sjedištima u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Zrenjanin|Velikom Bečkereku]]. <br /> [[Novosadski nogometni podsavez]] formiran je 13. travnja, a [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] 11. svibnja 1930. Prvi predsjednik potonjeg podsaveza bio je Josif Podgradski. Podsavez su činili svi banatski klubovi iz [[Veliki Bečkerek|Velikog Bečkereka]], [[Kikinda|Velike Kikinde]], [[Pančevo|Pančeva]] i [[Vršac|Vršca]]. U trenutku osnivanja imao je 22 člana (8 iz Velikog Bečkereka, 6 iz Vršca, po 3 iz Pančeva i [[Kikinda|Velike Kikinde]], po 1 iz [[Mokrin]]a i [[Novi Bečej|Novog Bečeja]]), 8 ograđenih igrališta (3 u Velikom Bečkereku) i 17 saveznih sudaca.<br /> Osnivanjem podsaveza, banatski klubovi dobili su izravan prolaz u kvalifikacije za državno prvenstvo.<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 29–30.</ref> == Grupna faza == === Grupa Veliki Bečkerek === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||14||11||2||1||79||23||3,434||24 |- |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||14||9||3||2||63||15||4,200||21 |- |3. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||14||9||0||5||40||23||1,739||18 |- |4. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||14||8||2||4||38||26||1,461||18 |- |5. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||14||5||3||6||23||33||0,696||13 |- |6. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||14||4||3||7||28||42||0,666||11 |- |7. || [[SK Orao Veliki Bečkerek|Orao]] ||14||2||0||12||14||65||0,215||4 |- |8. || [[SK Jedinstvo Veliki Bečkerek|Jedinstvo]] ||14||1||1||12||9||67||0,134||4 |- |colspan="10"| Vojvodina je nastala 1929. fuzijom [[SK Kadima Veliki Bečkerek|Kadime]] i VSK-a.<ref name="FSGZ">[https://www.fsgzrenjanin.com/organizacija.html Razvoj], Fudbalski savez grada Zrenjanin, pristupljeno 16. siječnja 2026.</ref> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref>[https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobečkerečki-podsavez-grupa-veliki-bečkerek VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - GRUPA VELIKI BEČKEREK]</ref> </small> |} '''Jesenski dio:'''<br/> 29. 9. 1929. ŽSK – Jedinstvo 3:0 pff (poništeno)<br/> 6. 10. 1929. ŽSK – Vojvodina 1:1<br/> 13. 10. 1929. Orao – Švebiše 0:6, ŽSK – Borac 4:1<br/> 20. 10. 1929. Orao – Jedinstvo 2:3, Švebiše – ŽSK 0:0, Obilić – Borac 5:1<br/> 27. 10. 1929. Švebiše – Jedinstvo 5:1, Vojvodina – Obilić 2:9, ŽSK – Orao 6:1, Radnički – Borac 0:4<br/> 3. 11. 1929. Vojvodina – Švebiše 0:0, Obilić – ŽSK 2:5, Radnički – Jedinstvo 5:0, Borac – Orao 9:0<br/> 10. 11. 1929. Obilić – Jedinstvo 7:1, Švebiše – Borac 1:3, Radnički – ŽSK 1:1, Vojvodina – Orao 4:1<br/> 17. 11. 1929. Radnički – Orao 3:0 pff (završeno 12:2), Švebiše – Obilić 3:8, ŽSK – Jedinstvo 7:0<br/> 24. 11. 1929. Obilić – Orao 7:1, Vojvodina – Jedinstvo 2:0<br/> 1. 12. 1929. Švebiše – Radnički 1:4, Jedinstvo – Borac 0:5<br/> 15. 12. 1929. ŽSK – Švebiše 5:1, Vojvodina – Radnički 3:2<br/> 22. 12. 1929. Vojvodina – Borac 1:4<br/> 13. 4. 1930. Radnički – Obilić 3:3<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 16. 2. 1930. ŽSK – Vojvodina 7:2, Obilić – Švebiše 2:7, Radnički – Borac 1:3<br/> 23. 2. 1930. Obilić – Vojvodina 4:0, Radnički – Švebiše 4:2, Borac – Orao 3:1<br/> 2. 3. 1930. Radnički – Vojvodina 3:2, Obilić – Orao 5:1, Borac – Jedinstvo 5:1<br/> 9. 3. 1930. Obilić – Radnički 4:0, ŽSK – Švebiše 7:0, Orao – Jedinstvo 1:0, Vojvodina – Borac 1:0<br/> 16. 3. 1930. Borac – ŽSK 1:0, Švebiše – Vojvodina 0:0, Obilić – Jedinstvo 12:0<br/> 23. 3. 1930. ŽSK – Obilić 2:2, Vojvodina – Jedinstvo 3:0, Radnički – Orao 6:3<br/> 30. 3. 1930. Radnički – ŽSK 1:1, Obilić – Borac 5:0, Švebiše – Jedinstvo 1:1, Orao – Vojvodina 3:2<br/> 13. 4. 1930. ŽSK – Jedinstvo 10:2, Švebiše – Orao 3:0 (poništeno)<br/> 22. 6. 1930. Radnički – Jedinstvo 6:2, Borac – Švebiše 2:2<br/> 20. 7. 1930. ŽSK – Orao 10:0<br/> 27. 7. 1930. Orao – Švebiše 0:7 (nova) === Grupa Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Kosovo ||6||5||1||0||21||4||5,250||11 |- |2. || [[OFK Kikinda 1909|Srbija]] ||6||4||1||1||16||5||3,200||9 |- |3. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||6||2||0||4||8||18||0,444||4 |- |4. || Radnički ||6||0||0||6||0||18||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref>[https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobečkerečki-podsavez-grupa-velika-kikinda VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - GRUPA VELIKA KIKINDA]</ref> </small> |} '''Jesenski dio:'''<br/> 29. 9. 1929. Srbija – Radnički 3:0 pff <br/> 13. 10. 1929. Kosovo – Radnički 3:0 pff <br/> 20. 10. 1929. Kosovo – Srbija 3:2<br/> 27. 10. 1929. Delija – Kosovo 2:5 (na kraju računato kao prijateljski susret)<br/> '''Napomena:''' Prvi dio je bilo prvenstvo Kikinde, pa je pobjednik trebao igrati s Delijom za prvaka skupine, ali to je promijenjeno.<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 23. 2. 1930. Radnički – Delija 0:3 pff <br/> 2. 3. 1930. Kosovo – Delija 8:0 <br/> 9. 3. 1930. Srbija – Delija 4:1 <br/> 16. 3. 1930. Delija – Kosovo 1:3, Srbija – Radnički 3:0 pff <br/> 23. 3. 1930. Delija – Srbija 0:3, Kosovo – Radnički 3:0 pff <br/> 30. 3. 1930. Kosovo – Srbija 1:1, Delija – Radnički 3:0 pff <br/> '''Napomena:''' U drugom dijelu prvenstva, Delija je direktno uključena u grupnu ligu te je igrala utakmice sa svim kikindskim klubovima. Radničkom nisu izdana pravila, stoga su sve njegove utakmice registrirane rezultatom 3:0 u korist protivnika. === Grupa Vršac === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni]] ||8||7||0||1||44||5||8,800||14 |- |2. || Radnički ||8||6||1||1||24||14||1,714||13 |- |3. || Viktorija ||8||4||0||4||15||12||1,250||8 |- |4. || Privrednik ||8||2||1||5||10||27||0,370||5 |- |5. || Trgovački ||8||0||0||8||4||39||0,102||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref>[https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobečkerečki-podsavez-grupa-vršac VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - GRUPA VRŠAC]</ref> </small> |} '''Jesenski dio:'''<br/> 29. 9. 1929. Viktorija – Trgovački 4:1, Dušan Silni – Privrednik 5:0<br/> 6. 10. 1929. Radnički – Privrednik 2:2, Dušan Silni – Viktorija 2:0<br/> 13. 10. 1929. Privrednik – Trgovački 1:0, Viktorija – Radnički 0:1<br/> 20. 10. 1929. Privrednik – Viktorija 0:1, Dušan Silni – Radnički 2:0<br/> 27. 10. 1929. Dušan Silni – Trgovački 17:0<br/> 3. 11. 1929. Radnički – Trgovački 4:1<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 2. 3. 1930. Privrednik – Trgovački 3:1, Viktorija – Radnički 2:5<br/> 9. 3. 1930. Viktorija – Trgovački 3:0 pff, Radnički – Privrednik 5:2<br/> 16. 3. 1930. Radnički – Trgovački 4:1, Dušan Silni – Privrednik 9:1<br/> 23. 3. 1930. Viktorija – Privrednik 4:1, Dušan Silni – Trgovački 3:0 pff (odigrana prijateljska utakmica koja je završila 6:0 u korist Dušana Silnog)<br/> 30. 3. 1930. Radnički – Dušan Silni 2:1<br/> 6. 4. 1930. Dušan Silni – Viktorija 5:2 === Grupa Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[PSK Pančevo]] ||6||6||0||0||14||3||4,666||12 |- |2. || Jedinstvo ||6||4||0||2||18||7||2,571||8 |- |3. || [[SK Banat Pančevo|Banat]] ||6||1||0||5||11||15||0,733||2 |- |4. || Jadran ||6||1||0||5||4||22||0,181||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref>[https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobečkerečki-podsavez-grupa-pančevo VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - GRUPA PANČEVO]</ref> </small> |} '''Jesenski dio:'''<br/> 20. 10. 1929. Banat – Jedinstvo 1:3, PSK – Jadran 2:0<br/> 27. 10. 1929. PSK – Jedinstvo 1:0, Banat – Jadran 1:3<br/> 3. 11. 1929. Jedinstvo – Jadran 9:0<br/> 10. 11. 1929. PSK – Banat 2:1<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 9. 3. 1930. Jadran – Banat 1:6, PSK – Jedinstvo 1:2 (poništeno)<br/> 16. 3. 1930. Jadran – PSK 0:3, Banat – Jedinstvo 2:3<br/> 30. 3. 1930. Jedinstvo – Jadran 1:0, PSK – Banat 5:1 (sudac nije došao, odigrana je prijateljska utakmica)<br/> 6. 4. 1930. PSK – Banat 3:0<br/> 25. 5. 1930. PSK – Jedinstvo 3:2 (i ova utakmica je poništena)<br/> 17. 8. 1930. PSK – Jedinstvo 3:2<br/> '''Napomena:''' Utakmica između PSK-a i Jedinstva imala je veliku aferu iza sebe, međusobne žalbe i protužalbe produžile su ne samo prvenstvo Pančeva već i cijelo prvenstvo podsaveza do kraja 1930. Tek treća utakmica u kolovozu odlučila je o prvaku Pančeva, a igrala se na neutralnom terenu u Velikom Bečkereku. == Završnica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||6||4||2||0||16||5||3,200||10 |- |2. || [[PSK Pančevo]] ||6||4||0||2||13||7||1,857||8 |- |3. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||6||2||1||3||8||11||0,727||5 |- |4. || Kosovo V. Kikinda ||6||0||1||5||3||17||0,176||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobečkerečki-podsavez-završnica VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - ZAVRŠNICA]</ref> </small> |} * Obilić je postao prvak VBNP-a 4. 5. 1930. Kosovo – Obilić 3:1 (poništena)<br/> 11. 5. 1930. Kosovo – Dušan Silni 0:3 pff (određeno na terenu Srbije, Kosovo nije htjelo igrati te je registriran rezultat 3:0 u korist Dušana Silnog, odigran prijateljski susret koji je završio 2:2)<br/> 18. 5. 1930. Dušan Silni – Kosovo 2:1<br/> 25. 5. 1930. Dušan Silni – Obilić 2:2<br/> 19. 6. 1930. Obilić – Dušan Silni 2:0<br/> 25. 6. 1930. Obilić – Kosovo 4:0<br/> 13. 7. 1930. Kosovo – Obilić 2:2 (nova)<br/> '''Napomena:''' Utakmice su odgođene do konačne odluke o pančevačkom prvaku.<br/> 20. 7. 1930. PSK – Kosovo 3:0 pff<br/> 27. 7. 1930. Kosovo – PSK 0:3 pff <br/> 9. 11. 1930. PSK – Obilić 1:3<br/> 16. 11. 1930. Obilić – PSK 3:0<br/> 23. 11. 1930. Dušan Silni – PSK 0:3 pff <br/> 30. 11. 1930. PSK – Dušan Silni 3:0 pff <br/> == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1929./30.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 29–30. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1926-30/ claudionicoletti.eu: YUG 1926-30] * [https://web.archive.org/web/20180807184206/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1929./30.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1929./30.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1929./30.|Veliki Bečkerek]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1929-30]] gnc4b8vd3bpddljv2hlbbn1y41yj6mi Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1930./31. 0 799770 7573692 7495440 2026-08-10T17:39:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573692 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza | sezona = 1930./31. | izdanje = 2. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1929./30.|1929./30.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] }} U sezoni 1930./31. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] organizirao je drugo izdanje prvenstva podsaveza. Velikobečkerečki nogometni podsavez zadržao je isti format igranja po skupinama (gradovima) i doigravanjem pobjednika skupina za konačnog prvaka podsaveza kao i u prethodnoj sezoni.<ref>[https://web.archive.org/web/20180805015957/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1930./31.]</ref><br /> Dana 7. ožujka 1931. dvije najbolje momčadi iz [[Prvenstvo Banatske župe u nogometu 1929./30.|prethodne sezone]] ([[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] i [[PSK Pančevo]]) napustile su prvenstvo podsaveza kako bi se pridružile [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|kvalifikacijama]] za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|Državno prvenstvo 1930./31.]] == Grupna faza == === Grupa Veliki Bečkerek === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||12||11||0||1||62||11||5,636||22 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||12||7||2||3||41||29||1,413||16 |- |3. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||12||6||1||3||31||18||1,722||13 |- |4. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||12||5||3||4||22||19||1,157||13 |- |5. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||12||5||2||5||25||27||0,925||12 |- |6. || [[SK Jedinstvo Veliki Bečkerek|Jedinstvo/Soko]] ||12||2||1||9||14||48||0,291||5 |- |7. || [[SK Orao Veliki Bečkerek|Orao]] ||12||1||1||10||13||56||0,232||3 |- | || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] || colspan="8"|<center> <small> ''odustali'' |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 31–32.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20180805015957/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-i-grupa-veliki-be%C4%8Dkerek VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - GRUPA VELIKI BEČKEREK]</ref> </small> |} * Kao prvoplasirani klub prošle sezone, Obilić se plasirao za [[Prednatjecanje_za_prvenstvo_Jugoslavije_u_nogometu_1930./31.#3._skupina|kvalifikacije]] za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|Državno prvenstvo 1930./31.]] Upravni odbor [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] je 7. svibnja 1931. donio odluku o brisanju rezultata svih utakmica Obilića. * Jedinstvo je promijenilo ime u Soko. '''Jesenski dio:'''<br/> 14. 9. 1930. Radnički – Obilić 2:6 (poništeno), Jedinstvo – Vojvodina 3:0, ŽSK – Švebiše 2:2, Orao – Borac 0:8<br/> 21. 9. 1930. Švebiše – Orao 4:2, Obilić – Vojvodina 3:4, Radnički – Jedinstvo 8:0, ŽSK – Borac 0:2<br/> 28. 9. 1930. Orao – Jedinstvo 3:6, Obilić – ŽSK 9:1, Borac – Radnički 4:1, Vojvodina – Švebiše 3:1 (poništena)<br/> 12. 10. 1930. Obilić – Orao 6:0, Švebiše – Radnički 4:2, Borac – Jedinstvo 7:0, ŽSK – Vojvodina 1:0<br/> 19. 10. 1930. Radnički – Vojvodina 2:2, Orao – ŽSK 1:6, Jedinstvo – Obilić 0:2, Borac – Švebiše 7:2<br/> 26. 10. 1930. Vojvodina – Borac 1:8, Jedinstvo – ŽSK 1:1 (prekinuto zbog mraka 23 minute prije kraja, nastavak odigran 9. studenog), Švebiše – Obilić 2:5, Radnički – Orao 5:0<br/> 2. 11. 1930. Borac – Obilić 3:4, Vojvodina – Orao 2:0, Švebiše – Jedinstvo 4:2, ŽSK – Radnički 6:2<br/> 9. 11. 1930. Obilić – Radnički 5:2<br/> 23. 11. 1930. Švebiše – Vojvodina 0:0 (nova)<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 1. 3. 1931. Vojvodina – Jedinstvo 4:1, Obilić – Radnički 3:2, Borac – Orao 10:0, Švebiše – ŽSK 1:3<br/> 8. 3. 1931. ŽSK – Orao 2:3, Švebiše – Borac 4:2, Obilić – Jedinstvo 2:0, Vojvodina – Radnički 1:3<br/> 15. 3. 1931. ŽSK – Obilić n/o, Švebiše – Vojvodina 5:5 (poništena), Radnički – Borac 1:4<br/> 29. 3. 1931. Orao – Švebiše 2:5, Vojvodina – Obilić 0:5, Jedinstvo – Radnički 3:0, Borac – ŽSK 4:0<br/> 19. 4. 1931. Orao – Obilić 2:4, Radnički – Švebiše 2:0, Jedinstvo – Borac 1:4, Vojvodina – ŽSK 2:2<br/> 10. 5. 1931. Borac – Vojvodina 3:1, Orao – Radnički 1:5, Obilić – Švebiše n/o<br/> 14. 5. 1931. Švebiše – Vojvodina 2:2 (nova)<br/> 17. 5. 1931. Orao – Vojvodina 2:1, ŽSK – Jedinstvo 6:1, Obilić – Borac n/o<br/> 7. 6. 1931. Orao – Jedinstvo 2:3<br/> 14. 6. 1931. Jedinstvo – Švebiše 1:7<br/> 16. 8. 1931. Radnički – ŽSK 1:7 === Grupa Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||10||7||1||2||28||15||1,866||15 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Kosovo ||10||6||2||2||33||14||2,357||14 |- |3. || [[OFK Kikinda 1909|Srbija]] ||10||6||2||2||34||15||2,266||14 |- |4. || Slaven ||10||4||2||4||17||25||0,653||10 |- |5. || Radnički ||10||2||1||7||9||35||0,257||5 |- |6. || [[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo N. Bečej]] ||10||1||0||9||13||30||0,433||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref>[https://web.archive.org/web/20180805015957/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#velikobečkerečki-podsavez-ii-grupa-velika-kikinda VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - GRUPA VELIKA KIKINDA]</ref> </small> |} '''Jesenski dio:'''<br/> 21. 9. 1930. Kosovo – Slaven 2:2, Delija – Jedinstvo 4:3<br/> 28. 9. 1930. Kosovo – Delija 1:0, Jedinstvo – Slaven 1:2<br/> 5. 10. 1930. Srbija – Kosovo 2:4, Jedinstvo – Radnički 2:1, Delija – Slaven 2:0<br/> 12. 10. 1930. Jedinstvo – Kosovo 1:3, Delija – Srbija 2:2<br/> 19. 10. 1930. Srbija – Jedinstvo 3:0 pff (završilo je 3:1, ali za Jedinstvo je nastupio neverificiran igrač)<br/> 26. 10. 1930. Srbija – Slaven 4:0<br/> 9. 11. 1930. Radnički – Delija 0:3<br/> 16. 11. 1930. Srbija – Radnički 2:1<br/> 23. 11. 1930. Radnički – Kosovo 2:1<br/> 30. 11. 1930. Radnički – Slaven 3:3<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 8. 3. 1931. Slaven – Srbija 0:8<br/> 15. 3. 1931. Radnički – Srbija 0:8<br/> 22. 3. 1931. Radnički – Kosovo 0:5<br/> 29. 3. 1931. Slaven – Kosovo 0:4<br/> 19. 4. 1931. Slaven – Radnički 4:0, Jedinstvo – Srbija 1:2<br/> 26. 4. 1931. Srbija – Kosovo 2:2, Jedinstvo – Delija 1:3<br/> 3. 5. 1931. Slaven – Jedinstvo 3:0, Delija – Radnički 4:0<br/> 10. 5. 1931. Srbija – Delija 1:5<br/> 17. 5. 1931. Slaven – Delija 3:0<br/> 4. 6. 1931. Kosovo – Jedinstvo 7:0<br/> 7. 6. 1931. Radnički – Jedinstvo 2:1, Delija – Kosovo 5:4 === Grupa Vršac === ==== Podgrupa: Grad Vršac ==== {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni]] ||6||5||1||0||22||5||4,400||11 |-style="background:#FFEFD5;" |2. || Viktorija ||6||2||2||2||15||14||1,071||6 |- |3. || Privrednik ||6||2||0||4||9||20||0,450||4 |- |4. || Radnički ||6||1||1||4||12||19||0,631||3 |- | || Trgovački || colspan="8"|<center> <small> ''odustali'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="vrsac">[https://web.archive.org/web/20180805015957/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#velikobečkerečki-podsavez-iii-grupa-vršac VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - GRUPA VRŠAC]</ref> </small> |} * Trgovački iz Vršca se rasformirao '''Jesenski dio:'''<br/> 14. 09. 1930. Viktorija – Privrednik 3:2<br/> 21. 9. 1930. Privrednik – Radnički 4:3<br/> 5. 10. 1930. Viktorija – Radnički 3:2 (poništeno jer je za Viktoriju igrao netočno verificiran igrač)<br/> 12. 10. 1930. Dušan Silni – Radnički 3:0<br/> 19. 10. 1930. Privrednik – Dušan Silni 0:3<br/> 2. 11. 1930. Dušan Silni – Viktorija 2:1<br/> 9. 11. 1930. Viktorija – Radnički 5:3 (nova)<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 22. 3. 1931. Dušan Silni – Privrednik 8:1<br/> 29. 3. 1931. Privrednik – Viktorija 2:1<br/> 19. 4. 1931. Privrednik – Radnički 0:2<br/> 3. 5. 1931. Viktorija – Dušan Silni 2:2<br/> 10. 5. 931. Viktorija – Radnički 3:3<br/> 17. 5. 1931. Radnički – Dušan Silni 1:4 ==== Podgrupa Provincija ==== {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || Graničar Bela Crkva ||8||8||0||0||35||0||∞||16 |- |2. || Sportsko društvo Bela Crkva ||8||6||0||2||19||7||2,714||12 |- |3. || Amater Banatski Karlovac ||8||4||0||4||19||18||1,055||8 |- |4. || Radnički Bela Crkva ||8||2||0||6||11||31||0,354||4 |- |5. || Radnički Banatski Karlovac ||8||0||0||8||0||28||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="vrsac"/> </small> |} * Radnički iz Banatskog Karlovca odustao je u jesenskoj polusezoni, sve njegove kasnije utakmice registrirane su rezultatom 3:0 u korist protivnika '''Jesenski dio:'''<br/> 14. 9. 1930. Graničar – BSD 2:0, Amater – Radnički (BK) 7:0<br/> 21. 9. 1930. Amater – BSD 0:3 pff (završilo 4:1, Amater je nastupio s igračima koji nemaju pravo nastupa), Graničar – Radnički (BC) 8:0<br/> 28. 9. 1930. BSD – Radnički (BC) 4:0, Radnički (BK) – Graničar 0:3 pff <br/> 5. 10. 1930. Graničar – Amater 4:0, Radnički (BK) – Radnički (BC) 0:3 pff <br/> 12. 10. 1930. BSD – Radnički (BK) 3:0 pff, Amater – Radnički (BC) 4:2<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 29. 3. 1931. Graničar – Radnički (BC) 7:0<br/> 19. 4. 1931. BSD – Amater 3:0<br/> 26. 4. 1931. BSD – Radnički (BC) 3:0, Amater – Graničar 0:3<br/> 3. 5. 1931. Radnički (BC) – Amater 3:5<br/> 10. 5. 1931. BSD – Graničar 0:5 ==== Kvalifikacijske utakmice ==== U kvalifikacijama sudjeluju drugoplasirani tim Vršca i prvak provincije. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| ||style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''14. 6. 1931.'''</small> ||style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''21. 6. 1931.'''</small> ||style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''5. 7. 1931.'''</small> |- | '''Viktorija Vršac''' ||–|| Graničar Bela Crkva || {{Abbr|8:0|Nije prvenstvena utakmica jer se sudac nije pojavio, stoga je igrana nova utakmica.}} || 4:3 || 5:0 |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="vrsac"/> </small> |} === Grupa Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||6||6||0||0||23||3||7,666||12 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Jedinstvo Pančevo ||6||4||0||2||12||10||1,200||8 |- |3. || [[Kovinski SK|KSK Kovin]] ||6||2||0||4||11||15||0,733||4 |- |4. || Jadran Pančevo ||6||0||0||6||4||22||0,181||0 |- | || [[PSK Pančevo]] || colspan="8"|<center> <small> ''odustali'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref>[https://web.archive.org/web/20180805015957/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#velikobečkerečki-podsavez-iv-grupa-pančevo VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - GRUPA PANČEVO]</ref> </small> |} * Kao drugoplasirani klub prošle sezone, Obilić se plasirao za [[Prednatjecanje_za_prvenstvo_Jugoslavije_u_nogometu_1930./31.#3._skupina|kvalifikacije]] za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.|Državno prvenstvo 1930./31.]] Upravni odbor [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS-a]] je 7. ožujka 1931. donio odluku o brisanju svih utakmica PSK-a. '''Jesenski dio:'''<br/> 14. 9. 1930. PSK – Banat 1:1, KSK – Jadran 6:1<br/> 21. 9. 1930. Jedinstvo – KSK 3:2<br/> 28. 9. 1930. Jadran – PSK 1:3, Jedinstvo – Banat 0:5<br/> 5. 10. 1930. Jedinstvo – Jadran 3:0, KSK – Banat 0:3 pff (završeno 2:2)<br/> 12. 10. 1930. PSK – Jedinstvo 0:0, Banat – Jadran 2:0<br/> 19. 10. 1930. PSK – KSK 5:0<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 15. 3. 1931. Jadran – Banat 1:5<br/> 29. 3. 1931. PSK – Jadran 15:1, KSK – Jedinstvo 0:1<br/> 19. 4. 1931. PSK – Banat 4:2<br/> 26. 4. 1931. PSK – Jedinstvo 1:0<br/> 3. 5. 1931. Banat – KSK 5:0<br/> 7. 6. 1931. KSK – PSK n/o <br/> 21. 6. 1931. Banat – Jedinstvo 3:2<br/> 28. 6. 1931. Jadran – KSK 2:3<br/> 12. 7. 1931. Jedinstvo – Jadran 3:0 pff (nije igrano) == Završnica == === Sjeverna zona === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''5. 7. 1931.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''12. 7. 1931.'''</small> |- | '''[[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]]''' ||–|| Kosovo V. Kikinda || 8:0 || 8:0 |- | '''[[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]]''' ||–|| [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše V. Bečkerek]] || 3:1 || 1:0 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''19. 7. 1931.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 8. 1931.'''</small> |- | [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||–|| '''[[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]]''' || 0:7 || 3:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="zavr">[https://web.archive.org/web/20180805015957/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931#velikobečkerečki-podsavez-završnica VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - ZAVRŠNICA]</ref> </small> |} === Južna zona === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''12. 7. 1931.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''19. 7. 1931.'''</small> |- | Viktorija Vršac ||–|| '''[[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]]''' || 0:1 || 1:5 |- |colspan="3" align=center| || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''19. 7. 1931.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''26. 7. 1931.'''</small> |- | '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' ||–|| Jedinstvo Pančevo || 4:1 || 2:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 8. 1931.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 8. 1931.'''</small> |- | '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' ||–|| [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] || 4:0 || 10:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="zavr"/> </small> |} === Finale za prvaka === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center|'''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''23. 8. 1931.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''30. 8. 1931.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''1. 12. 1931.'''</small> |- | [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]]''' || 2:1 || 1:0<ref>Prekinuto u prvom poluvremenu pri rezultatu 0:1, kada su navijači i kapetan momčadi Banata napali suca. Nakon postupka kaznenog odbora VNP-a, P.O. VNP odlučio je odigrati novu utakmicu.</ref> || 2:3 |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="zavr"/> </small> |} == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 31–32. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180805015957/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/62-1930-1931 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1930./31.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1930./31.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1930./31.|Veliki Bečkerek]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1930-31]] pmfaw1q1ezx66acupk9cuytixrrsgc1 Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza – I. razred 1931./32. 0 799782 7573695 7495395 2026-08-10T17:39:45Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573695 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza<br/>(1. razred) | sezona = 1931./32. | izdanje = 3. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[AK Obilić Veliki Bečkerek|AK Obilić]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930./31.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] }} U sezoni 1931./32. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] organizirao je treće izdanje prvenstva podsaveza. Velikobečkerečki nogometni podsavez promijenio je sustav natjecanja za ovu sezonu. Sve ekipe su podijeljene u 2 skupine: A (I. razred) i B (II. razred). Zatim je skupina A podijeljena u 2 zone s po 4 ekipe: sjevernu i južnu gdje su prve dvije ekipe iz svake skupine sudjelovale u završnoj ligi za prvaka. Skupina B je također teritorijalno podijeljena, ali u 4 skupine sa svojim odgovarajućim podskupinama: Sjeverna zona – Veliki Bečkerek i Velika Kikinda s podskupinama i Južna zona – Vršac s podskupinom i Pančevo.<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20180805020002/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1931./32.]</ref> == Grupna faza == === Sjeverna zona === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||6||3||2||1||15||7||2,142||8 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||6||3||2||1||14||13||1,076||8 |- |3. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]] ||6||2||1||3||10||13||0,769||5 |- |4. || Kosovo V. Kikinda ||6||1||1||4||10||16||0,625||3 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 33–34.</ref><ref name="1razred">[https://web.archive.org/web/20180805020002/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#velikobečkerečki-podsavez-a-grupa-i-razred VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - A GRUPA (I RAZRED)]</ref> </small> |} 6. 9. 1931. Borac – Kosovo 2:1, Delija – Obilić 3:1<br/> 20. 9. 1931. Obilić – Kosovo 3:0, Delija – Borac 4:3<br/> 4. 10. 1931. Obilić – Borac 3:0, Kosovo – Delija 3:0<br/> 18. 10. 1931. Kosovo – Borac 2:3, Obilić – Delija 2:2<br/> 8. 11. 1931. Kosovo – Obilić 1:5<br/> 15. 11. 1931. Borac – Delija 1:2<br/> 29. 11. 1931. Borac – Obilić 1:1, Delija – Kosovo 3:3 === Južna zona === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||6||4||1||1||16||9||1,777||9 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]]||6||4||1||1||13||9||1,444||9 |- |3. || [[PSK Pančevo]] ||6||1||1||4||11||16||0,687||3 |- |4. || Viktorija Vršac ||6||1||1||4||11||17||0,647||3 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="1razred"/> </small> |} 6. 9. 1931. Viktorija – Dušan Silni 0:3<br/> 20. 9. 1931. PSK – Dušan Silni 1:3<br/> 27. 9. 1931. Dušan Silni – Banat 1:1, PSK – Viktorija 3:2<br/> 4. 10. 1931. Dušan Silni – Viktorija 2:1, PSK – Banat 0:1<br/> 18. 10. 1931. Banat – Viktorija 3:1, Dušan Silni – PSK 4:1 (poništena)<br/> 25. 10. 1931. Banat – Dušan Silni 3:2, Viktorija – PSK 3:3<br/> 1. 11. 1931. Viktorija – Banat 4:3<br/> 8. 11. 1931. Banat – PSK 2:1<br/> 29. 11. 1931. Dušan Silni – PSK 5:3 (ponovljena) == Završna liga za prvaka == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||6||5||0||1||19||6||3,166||10 |- |2. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||6||4||0||2||15||11||1,363||8 |- |3. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||6||1||0||5||4||15||0,266||2 |- |4. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||6||0||0||6||0||18||0,000||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="zavr">[https://web.archive.org/web/20180805020002/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932#velikobečkerečki-podsavez-završna-liga-za-prvaka VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - ZAVRŠNA LIGA ZA PRVAKA ]</ref> </small> |} * Obilić odlazi na [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje]] za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|Državno prvenstvo 1931./32.]] 6. 3. 1932. Delija – Dušan Silni 0:4<br/> 20. 3. 1932. Dušan Silni – Delija 0:3 pff (završeno 2:0)<br/> 27. 3. 1932. Dušan Silni – Obilić 0:3 pff (završeno 2:2)<br/> 3. 4. 1932. Obilić – Dušan Silni 3:0 pff (završeno 1:1), Banat – Delija 0:3 pff (završeno 2:2)<br/> 10. 4. 1932. Banat – Dušan Silni n/o (završilo je 1:0, ali klubovi su bili pod suspenzijom – obje momčadi gube)<br/> 17. 4. 1932. Dušan Silni – Banat n/o (završilo je 1:0, ali klubovi su bili pod suspenzijom – obje momčadi gube), Obilić – Delija 5:1<br/> 24. 4. 1932. Banat – Obilić 0:3 pff (prekinuto na poluvremenu kod rezultata 1:1, jer je na početku drugog poluvremena publika napala suca)<br/> 1. 5. 1932. Delija – Obilić 5:2<br/> 8. 5. 1932. Obilić – Banat 3:0 pff <br/> 15. 5. 1932. Delija – Banat 3:0 pff == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] * [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza – II. razred 1931./32.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 33–34. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180604111657/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1931./32.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1931./32.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.|Veliki Bečkerek]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1931-32]] k1rjn0k4mhp0feymal6q6fus7e6vskv Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza – II. razred 1931./32. 0 799783 7573696 7495320 2026-08-10T17:39:46Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573696 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza<br/>(2. razred) | sezona = 1931./32. | izdanje = 1. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39.|1938./39.]] }} U sezoni 1931./32. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] promijenio je sustav natjecanja. Sve ekipe su podijeljene u 2 skupine: A (I. razred) i B (II. razred). Zatim je skupina A podijeljena u 2 zone s po 4 ekipe: sjevernu i južnu gdje su prve dvije ekipe iz svake skupine sudjelovale u završnoj ligi za prvaka. Skupina B je također teritorijalno podijeljena, ali u 4 skupine sa svojim odgovarajućim podskupinama: Sjeverna zona – Veliki Bečkerek i Velika Kikinda s podskupinama i Južna zona – Vršac s podskupinom i Pančevo.<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20180805020002/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1931./32.]</ref> == Grupna faza == === Veliki Bečkerek – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||8||5||2||1||27||17||1,588||12 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||8||5||1||2||27||20||1,350||11 |- |3. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||8||3||1||4||14||15||0,933||7 |- |4. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||8||3||1||4||13||18||0,722||7 |- |5. || [[SK Jedinstvo Veliki Bečkerek|Jedinstvo]] ||8||0||3||5||11||22||0,500||3 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 33–34.</ref> </small> |} === Veliki Bečkerek – druga grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || Građanski Jaša Tomić ||4||3||1||0||11||5||2,200||7 |- |2. || Begej Sveti Đurađ ||4||2||1||1||11||7||1,571||5 |- |3. || TAK Titel ||4||0||0||4||5||15||0,333||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[OFK Kikinda 1909|Srbija/Sloga]] ||5||4||0||1||19||2||9,500||8 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Radnički ||5||2||0||3||6||11||0,545||4 |- |3. || [[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo N. Bečej]] ||5||1||0||4||2||17||0,117||2 |- | || Slaven ||3||2||0||1||5||2||2,500||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda – druga grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK]] ||4||4||0||0||13||1||13,000||8 |- |2. || Sloga Šarlevil ||4||2||0||2||8||7||1,142||4 |- |3. || NSK Nakovo ||4||0||0||4||0||13||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Privrednik Vršac ||6||6||0||0||20||2||10,000||12 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Radnički Vršac ||6||3||0||3||12||9||1,333||6 |- |3. || Graničar Bela Crkva ||6||1||1||4||7||16||0,437||3 |- |4. || Sportsko društvo Bela Crkva ||6||1||1||4||6||18||0,333||3 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac – druga grupa === Odustali su Radnički (Bela Crkva) i Radnički (Banatski Karlovac). Pobjednik je treći prijavljeni klub Amater (Banatski Karlovac).<ref name="fsg"/> === Grupa Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Jedinstvo Pančevo ||6||2||3||1||14||3||4,666||7 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[Kovinski SK|KSK Kovin]] ||6||3||1||2||9||11||0,818||7 |- |3. || Jadran Pančevo ||6||2||2||2||9||9||1,000||6 |- |4. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||4||2||0||4||11||15||0,733||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Završnica faza == === Sjeverna zona === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''31. 7. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''7. 8. 1932.'''</small> |- | '''Vojvodina V. Bečkerek''' ||–|| Radnički V. Kikinda || 12:0 || 3:0 pff |- | [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] ||–|| '''[[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK V. Bečkerek]]''' || 0:4 || 0:6 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Južna zona === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''31. 7. 1932.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''7. 8. 1932.'''</small> |- | Privrednik Vršac ||–|| '''[[Kovinski SK|KSK Kovin]]''' || 2:1 || 0:6 |- | '''Jedinstvo Pančevo''' ||–|| Radnički Vršac || 3:2 || 3:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} '''Daljnji tijek završnice frugog razreda nije odigran jer je napušten dvorazredni sustav.'''<ref name="fsg"/> == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] * [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] * [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza – I. razred 1931./32.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 33–34. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180604111657/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/63-1931-1932 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1931./32.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1931./32.|Veliki Bečkerek]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1931-32]] 7ehglri59sggaljtib85um2ufmb5jhs Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1932./33. 0 799797 7573693 7495401 2026-08-10T17:39:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573693 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza | sezona = 1932./33. | izdanje = 4. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK V. Bečkerek]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1931./32.|1931./32.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1933./34.|1933./34.]] }} U sezoni 1932./33. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] organizirao je četvrto izdanje prvenstva podsaveza. Velikobečkerečki nogometni podsavez ponovno je promijenio sustav natjecanja. Vratio je stari sustav s grupama i završnicom za prvaka koja je igrana po dvostrukom kup-sustavu.<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20180604111752/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/64-1932-1933 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1932./33.]</ref> == Grupna faza == === Veliki Bečkerek – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||12||8||2||2||41||11||3,727||18 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||12||8||2||2||31||13||2,384||18 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||12||7||0||5||26||21||1,238||14 |- |4. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||12||6||1||5||34||24||1,416||13 |- |5. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||12||6||1||5||24||24||1,000||13 |- |6. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||12||2||3||7||19||41||0,463||7 |- |7. || [[SK Jedinstvo Veliki Bečkerek|Jedinstvo]] ||12||0||1||11||11||52||0,211||1 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 35–36.</ref> </small> |} === Veliki Bečkerek – druga grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Građanski Jaša Tomić ||6||5||1||0||26||7||3,714||11 |- |2. || Begej Sveti Đurađ ||6||3||1||2||29||10||2,900||7 |- |3. || TAK Titel ||6||3||0||3||10||17||0,588||6 |- |4. || Slavija Aradac ||6||0||0||6||1||32||0,031||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Kosovo ||8||7||1||0||38||11||3,454||15 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||8||5||0||3||19||12||1,583||10 |- |3. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga]] ||8||4||1||3||30||13||2,307||9 |- |4. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK]] ||8||3||0||5||14||12||1,166||6 |- |5. || Radnički ||8||0||0||8||1||54||0,018||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda – druga grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo N. Bečej]] ||6||5||0||1||13||4||3,250||10 |- |2. || Hajduk Beodra ||6||4||0||2||15||5||3,000||8 |- |3. || Sloga Šarlevil ||6||3||0||3||10||11||0,909||6 |- |4. || NSK Nakovo ||6||0||0||6||0||18||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni]] ||6||3||3||0||9||4||2,250||9 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Viktorija ||6||3||3||0||13||8||1,625||9 |- |3. || Radnički ||6||1||2||3||11||13||0,846||4 |- |4. || Privrednik ||6||0||2||4||7||15||0,466||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac – druga grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || Graničar Bela Crkva ||4||4||0||0||12||0||∞||8 |- |2. || Sportsko društvo Bela Crkva ||4||2||0||2||7||7||1,000||4 |- |3. || Amater Banatski Karlovac ||4||0||0||4||1||13||0,076||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Grupa Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||12||11||1||0||54||7||7,714||23 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Jedinstvo Pančevo ||12||9||1||2||38||12||3,166||19 |- |3. || [[PSK Pančevo]] ||12||6||1||5||45||23||1,956||13 |- |4. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||12||6||1||5||27||24||1,125||13 |- |5. || [[Kovinski SK|KSK Kovin]] ||12||6||0||6||22||34||0,647||12 |- |6. || Jadran Pančevo ||12||2||0||10||11||38||0,289||4 |- |7. || Amater/PASK Pančevo ||12||0||0||12||2||61||0,032||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Završnica == === Sjeverna zona === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Pretkolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''11. 6. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 7. 1933.'''</small> |- | [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||–|| '''[[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]]''' || 1:1 || 2:5 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 7. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''16. 7. 1933.'''</small> |- | Kosovo V. Kikinda ||–|| '''[[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK V. Bečkerek]]''' || 1:5 || 2:4 |- |colspan="3" align=center| || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 7. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''23. 7. 1933.'''</small> |- | '''[[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]]''' ||–|| [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac V. Bečkerek]] || 2:1 || 2:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''30. 7. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''6. 8. 1933.'''</small> |- | '''[[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK V. Bečkerek]]''' ||–|| [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] || 3:3 || 5:2 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Južna zona === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Pretkolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''18. 6. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''26. 6. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 7. 1933.'''</small> |- | '''Viktorija Vršac''' ||–|| Građanski Jaša Tomić || 1:1 || 2:2 || {{Abbr|2:1|Treća utakmica igrana je na neutralnom terenu u Sečnju jer su obje utakmice završile neriješenaim rezultatom.}} |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 7. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''16. 7. 1933.'''</small> |- | Viktorija Vršac ||–|| '''[[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]]''' || 2:7 || 1:6 |- |colspan="3" align=center| || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 7. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 7. 1933.'''</small> |- | [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||–|| '''Jedinstvo Pančevo''' || 0:1 || 2:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''23. 7. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''30. 7. 1933.'''</small> |- | [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||–|| '''Jedinstvo Pančevo''' || 1:2 || 1:2 |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Finale === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale za prvaka VNP-a''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''20. 8. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''27. 8. 1933.'''</small> |- | Jedinstvo Pančevo ||–||bgcolor="gold"| '''[[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK V. Bečkerek]]''' || 2:3 || 2:2 |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * ŽSK je prvak VBNP-a i ide u [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|kvalifikacije za Državno prvenstvo 1933.]] == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1932./33.]] * [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 35–36. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180604111752/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/64-1932-1933 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1932./33.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1932./33.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1932./33.|Veliki Bečkerek]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1932-33]] 59i6kgum7c88s9rb4j4cn3noje30yro Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1933./34. 0 799831 7573694 7495692 2026-08-10T17:39:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573694 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza | sezona = 1933./34. | izdanje = 5. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1932./33.|1932./33.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1934./35.|1934./35.]] }} U sezoni 1933./34. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] organizirao je peto izdanje prvenstva podsaveza. Velikobečkerečki nogometni podsavez ponovno je promijenio sustav natjecanja. Uz gradske lige (skupine) i pokrajinske lige (podskupine), koje su ostale iste, promijenjen je i način igranja završnice, gdje se igraju 2 lige (sjeverna i južna), čiji pobjednici igraju za konačni naslov prvaka podsaveza.<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1933./34.]</ref> == Grupna faza == === Veliki Bečkerek – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||10||7||0||3||30||14||2,142||14 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||10||7||0||3||30||16||1,875||14 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||10||6||1||3||29||19||1,526||13 |- |4. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||10||5||0||5||26||25||1,040||10 |- |5. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||10||2||1||7||15||26||0,576||5 |- |6. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||10||2||0||8||8||38||0,210||4 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 37–38.</ref> </small> |} * ŽSK napušta prvenstvo podsaveza i pridružuje se [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.|kvalifikacijama]] za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934./35.|Državno prvenstvo 1934./35.]] * Obilić i Švebiše kvalificirali su se za završnicu podsaveza === Veliki Bečkerek – druga grupa === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''1. 10. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''8. 10. 1933.'''</small> |- | '''TAK Titel''' ||–|| Slavija Aradac || 5:0 || 0:3 |- | '''Građanski Jaša Tomić''' ||–|| Begej Sveti Đurađ || 3:2 || 3:1 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''22. 10. 1933.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''29. 10. 1933.'''</small> |- | '''Građanski Jaša Tomić''' ||–|| TAK Titel || 6:1 || 3:0 pff |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Građanski se kvalificirao za završnicu podsaveza === Velika Kikinda – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK]] ||8||7||1||0||19||6||3,166||15 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga]] ||8||5||1||2||37||7||5,285||11 |- |3. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||8||4||0||4||31||17||1,823||8 |- |4. || Kosovo ||8||2||0||6||9||23||0,391||4 |- |5. || Radnički/Rapid ||8||1||0||7||5||48||0,104||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * ŽAK i Sloga kvalificirali su se za završnicu podsaveza === Velika Kikinda – druga grupa === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="5" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' |- | Sloga Šarlevil ||–|| '''Rapid Mastort''' || 0:3 pff || 0:3 pff |- | Hajduk Beodra ||–|| '''[[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo N. Bečej]]''' || 2:2 || 1:6 |- |colspan="5" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale''' |- | '''[[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo N. Bečej]]''' ||–|| Rapid Mastort || 4:0 || 0:3 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Jedinstvo se kvalificiralo za završnicu podsaveza === Vršac – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni]] ||6||5||1||0||22||6||3,666||11 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Viktorija ||6||4||0||2||15||8||1,875||8 |- |3. || Radnički ||6||2||1||3||13||17||0,764||5 |- |4. || Privrednik ||6||0||0||6||5||24||0,208||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Dušan Silni i Viktorija kvalificirali su se za završnicu podsaveza === Vršac – druga grupa === ''Prvoplasirani klub:'' Graničar (Bela Crkva). ''Ostali sudionici:'' Amater (Banatski Karlovac) i Sportsko društvo Bela Crkva (Bela Crkva). * Graničar se kvalificirao za završnicu podsaveza === Pančevo – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Banat Pančevo|Banat]] ||8||6||1||1||26||8||3,250||13 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Jedinstvo ||8||5||2||1||26||10||2,600||12 |- |3. || [[PSK Pančevo]] ||8||4||1||3||18||10||1,800||9 |- |4. || PASK Pančevo ||8||2||0||6||11||27||0,407||4 |- |5. || Jadran ||8||1||0||7||2||31||0,064||2 |- |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Banat i Jedinstvo kvalificirali su se za završnicu podsaveza === Pančevo – druga grupa === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="5" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' |- | [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||–|| '''[[Kovinski SK|KSK Kovin]]''' || 3:5 || 3:2 |- | Fasta Omoljica ||–|| '''[[OFK Jugoslavija Jabuka|Zeamis Jabuka]]''' || 1:3 || 1:3 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * KSK i Zeamis kvalificirali su se za završnicu podsaveza == Završnica drugih grupa == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale sjeverne zone''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''13. 5. 1934.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''20. 5. 1934.'''</small> |- | [[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo N. Bečej]] ||–|| '''Građanski Jaša Tomić''' || 0:4 || 1:3 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale južne zone''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center| || style="background-color:#D0D0D0" align=center| |- | '''Graničar Bela Crkva''' ||–|| [[Kovinski SK|KSK Kovin]] || 5:2 || 0:2 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale južne zone''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center| || style="background-color:#D0D0D0" align=center| |- | '''[[OFK Jugoslavija Jabuka|Zeamis Jabuka]]''' ||–|| Graničar Bela Crkva || 4:1 || 5:1 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''1. 8. 1934.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''8. 8. 1934.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''Građanski Jaša Tomić''' ||–|| [[OFK Jugoslavija Jabuka|Zeamis Jabuka]] || 2:0 || 2:1 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Građanski iz Jaše Tomića kvalificirao se za završnicu podsaveza == Završnica podsaveza == === Sjeverna zona === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] ||8||5||2||1||18||11||1,636||12 |- |2. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] ||8||5||1||2||14||6||2,333||11 |- |3. || Građanski Jaša Tomić ||8||3||1||4||13||14||0,928||7 |- |4. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić V. Bečkerek]] ||8||3||0||5||12||19||0,631||6 |- |5. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše V. Bečkerek]] ||8||2||0||6||11||18||0,611||4 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="1razred">[https://web.archive.org/web/20180805020304/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica-za-prvaka VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - ZAVRŠNICA ZA PRVAKA]</ref> </small> |} 3. 6. 1934. ŽAK – Obilić 4:1<br/> 10. 6. 1934. ŽAK – Švebiše 2:0, Obilić – Sloga 5:1<br/> 17. 6. 1934. Švebiše – ŽAK 0:1, Sloga – Obilić 4:1<br/> 24. 6. 1934. Švebiše – Obilić 1:2, ŽAK – Sloga 1:1<br/> 1. 7. 1934. Sloga – Švebiše 2:0, Obilić – ŽAK 2:0<br/> 8. 7. 1934. Obilić – Švebiše 1:3, Sloga – ŽAK 2:0<br/> 15. 7. 1934. Švebiše – Sloga 2:5<br/> 22. 7. 1934. Građanski – Obilić 3:0 pff <br/> 29. 7. 1934. Sloga – Građanski 2:2<br/> 5. 8. 1934. Švebiše – Građanski 3:1<br/> 12. 8. 1934. Građanski – Sloga 0:1<br/> 19. 8. 1934. ŽAK – Građanski 3:0 pff <br/> 26. 8. 1934. Građanski – Švebiše 4:2<br/> 2. 9. 1934. Obilić – Građanski 0:3 pff <br/> 14. 10. 1934. Građanski – ŽAK 0:3 pff === Južna zona === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||6||5||1||0||14||6||2,333||11 |- |2. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||6||3||2||1||9||4||2,250||8 |- |3. || Viktorija Vršac ||6||1||1||4||4||12||0,333||3 |- |4. || Jedinstvo Pančevo ||6||1||0||5||8||13||0,615||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="1razred"/> </small> |} 13. 5. 1934. Banat – Dušan Silni 2:0<br/> 10. 6. 1934. Jedinstvo – Dušan Silni 0:1<br/> 17. 6. 1934. Dušan Silni – Jedinstvo 3:0, Banat – Viktorija 2:0<br/> 24. 6. 1934. Banat – Dušan Silni 1:1, Jedinstvo – Viktorija 1:2<br/> 1. 7. 1934. Banat – Jedinstvo 3:1, Viktorija – Dušan Silni 1:1<br/> 8. 7. 1934. Viktorija – Jedinstvo 0:3 pff <br/> 15. 7. 1934. Jedinstvo – Banat 3:4, Dušan Silni – Viktorija 3:0 pff <br/> 22. 7. 1934. Viktorija – Banat 1:2 === Finale === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- | style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Datum''' || colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale za prvaka podsaveza''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Rez.''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Napomena''' |- |<small>26. 8. 1934.</small>|| [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] ||–|| [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] || 3:0 |- |<small>9. 9. 1934.</small>|| [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||–|| [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] || 3:0 ||<small>Budući da je rezultat neriješen, igra se treća utakmica (koja je odigrana kasnije zbog početka novog prvenstva)</small> |- |<small>5. 12. 1934.</small>||bgcolor="gold"| '''[[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]]''' ||–|| [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] || 2:1 ||<small>Igrano u [[Zrenjanin|Velikom Bečekreku]] na neutralnom terenu</small> |- |colspan="6" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="1razred"/> </small> |} * Podsavezni prvak 1933./34., Banat iz Pančeva, nije se mogao kvalificirati za Državno prvenstvo jer je, zbog prekida jedne sezone elitnog natjecanja [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK-a]], već bio sudionik jesenskih kvalifikacija 1934. godine. == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1933./34.]] * [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 37–38. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1933./34.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1933./34.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1933./34.|Veliki Bečkerek]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1933-34]] 837z8w6pi1y2ofdxw6cuwsvn8bysvbe Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1934./35. 0 799840 7573682 7495780 2026-08-10T17:38:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573682 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza | sezona = 1934./35. | izdanje = 6. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1933./34.|1933./34.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1935./36.|1935./36.]] }} [[Datoteka:Zrenjanin, Trg Slobode, socha Krále Petra I.jpg|mini|desno|Spomenik [[Petar I. Karađorđević|kralju Petru I. Karađorđeviću]] iz 1928. u središtu Zrenjanina. [[Atentat u Marseilleu|Atentat na kralja Aleksandra I. Karađorđevića]] 9. listopada 1934. u [[Marseille]]u potaknuo je građane na promjenu imena grada. Dana 18. veljače 1935. Veliki Bečkerek službeno je preimenovan u Petrovgrad. Tako je Velikobečkerečki nogometni podsavez postao Petrovgradski nogometni podsavez.]] U sezoni 1934./35. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] (tada [[Petrovgradski nogometni podsavez]]) organizirao je šesto izdanje prvenstva podsaveza. Od 18. veljače 1935. ''Veliki Bečkerek'' (danas [[Zrenjanin]]) zvao se ''Petrovgrad''. Ove sezone natjecanje u Banatu igralo se u prvoj fazi u osam skupina, a u završnici sa šest klubova. Četiri banatska središta imala su i svoje provincijske skupine.<ref name="exyu">[https://web.archive.org/web/20180604111708/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/66-1934-1935 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1934./35.]</ref> == Grupna faza == === Petrovgrad – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||12||8||2||2||27||17||1,588||18 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||12||7||1||4||39||17||2,294||15 |- |3. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||12||6||2||4||29||17||1,705||14 |- |4. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||12||6||2||4||31||21||1,476||14 |- |5. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||12||5||4||3||22||17||1,294||14 |- |6. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||12||2||1||9||17||51||0,333||5 |- |7. || Građanski Jaša Tomić ||12||2||0||10||15||40||0,375||4 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 39–40.</ref> </small> |} * Švebiše i ŽSK kvalificirali su se za završnicu podsaveza === Petrovgrad – druga grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || Šoferski SK Petrovgrad ||7||4||2||1||13||8||1,625||10 |- |2. || Vojvodina Perlez ||7||3||2||2||14||10||1,400||8 |- |3. || Slavija Andrejevac ||7||2||3||2||11||9||1,222||7 |- |4. || Tehnički SK Petrovgrad ||7||2||3||2||9||8||1,125||7 |- |5. || TAK Titel ||4||0||0||4||1||13||0,076||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Šoferski se kvalificirao za završnicu drugih grupa === Velika Kikinda – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK]] ||8||7||0||1||29||7||4,142||14 |- |2. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga]] ||8||6||0||2||38||8||4,750||12 |- |3. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||8||4||1||3||27||16||1,687||9 |- |4. || Kosovo ||8||1||1||6||5||31||0,161||3 |- |5. || [[FK Jedinstvo Novi Bečej|Jedinstvo N. Bečej]] ||8||1||0||7||5||39||0,128||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * ŽAK se kvalificirao za završnicu podsaveza === Velika Kikinda – druga grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || Rapid Mastort ||2||1||0||1||3||3||1,000||2 |- |2. || Hajduk Beodra ||2||1||0||1||3||3||1,000||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Hajduku iz Beodre je zbog neispunjavanja financijskih obveza ukinuto članstvo. * Rapid se kvalificirao za završnicu drugih grupa === Vršac === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni]] ||8||8||0||0||34||6||5,666||16 |- |2. || Viktorija ||8||4||1||3||19||13||1,461||9 |- |3. || Radnički ||8||2||1||5||13||17||0,764||5 |- |4. || Graničar Bela Crkva ||8||2||0||6||13||22||0,590||4 |- |5. || Privrednik ||8||2||0||6||12||33||0,363||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Dušan Silni kvalificrao se za završnicu podsaveza === Pančevo – prva grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Jedinstvo ||10||9||0||1||47||6||7,833||18 |- |2. || [[SK Banat Pančevo|Banat]] ||10||8||0||2||36||17||2,117||16 |- |3. || [[PSK Pančevo]] ||10||6||0||4||35||13||2,692||12 |- |4. || [[Kovinski SK|KSK Kovin]] ||10||5||0||5||30||30||1,000||10 |- |5. || Jadran ||10||1||0||9||7||50||0,140||2 |- |6. || PASK ||10||1||0||9||5||44||0,113||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Jedinstvo se kvalificiralo za završnicu podsaveza === Pančevo – druga grupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |-style="background:#FFEFD5;" |1. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||5||4||1||0||10||1||10,000||9 |- |2. || [[OFK Jugoslavija Jabuka|Zeamis/Jugoslavija Jabuka]] ||5||3||1||1||19||5||3,800||7 |- |3. || Rapid Kraljevićevo ||5||0||0||5||4||23||0,173||0 |- | || Fasta Vojlovica ||3||1||0||2||3||7||0,428||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Sparta se kvalificirala za završnicu drugih grupa * Fasta je napustila natjecanje * Zeamais se od veljače 1935. zove Jugoslavija == Završnica drugih grupa == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''16. 6. 1935.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''23. 6. 1935.'''</small> |- | Šoferski Petrovgrad ||–|| '''Rapid Mastort''' || 0:0 || 3:5 |- | '''[[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]]''' ||colspan="4" align=center| ''bez protivnika'' |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''30. 6. 1935.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''7. 7. 1935.'''</small> |- | Rapid Mastort ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]]''' || 0:7 || 0:3 pff |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Debeljačka Sparta se kvalificirala za završnicu podsaveza == Završnica podsaveza == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] ||10||7||2||1||33||8||4,125||16 |- |2. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||10||7||0||3||22||15||1,466||14 |- |3. || Jedinstvo Pančevo ||10||6||1||3||19||17||1,117||13 |- |4. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]] ||10||4||2||4||24||13||1,846||10 |- |5. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||10||3||1||6||13||28||0,464||7 |- |6. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše Petrovgrad]] ||10||0||0||10||1||31||0,032||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="1razred">[https://web.archive.org/web/20180805020308/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/66-1934-1935#petrovgradski-podsavez-završnica-za-prvaka-banatska-liga VELIKOBEČKEREČKI PODSAVEZ - ZAVRŠNICA ZA PRVAKA]</ref> </small> |} * ŽAK iz Velike Kikinde podsavezni je prvak te sudjeluje u [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.|kvalifikacijama]] za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.|Državno prvenstvo 1935./36.]] * Švebiše je odigrao samo jednu utakmicu. Ostale je predao jer je bio nezadovoljan svojim statusom u podsavezu == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1934./35.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 39–40. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180604111708/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/66-1934-1935 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1934./35.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1934./35.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1934./35.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1934-35]] q76xf4tihr048obc9wniai6o11axyoq Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1935./36. 0 799873 7573683 7495573 2026-08-10T17:38:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573683 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza | sezona = 1935./36. | izdanje = 7. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza 1934./35.|1934./35.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1936./37.|1936./37.]] }} U sezoni 1935./36. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] organizirao je sedmo izdanje prvenstva podsaveza. == Grupna faza == === Petrovgrad=== ==== Jesen ==== {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||7||6||0||1||35||6||5,833||12 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||7||6||0||1||24||8||3,000||12 |- |3. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||7||5||1||1||30||4||7,500||11 |- |4. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||7||3||1||3||15||9||1,666||7 |- |5. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||7||3||1||3||12||10||1,200||7 |- |6. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||7||2||1||4||13||18||0,722||5 |- style="background:#FFAAAA;" |7. || Šoferski SK ||7||1||0||6||3||41||0,073||2 |- style="background:#FFAAAA;" |8. || Tehnički SK ||7||0||0||7||1||37||0,027||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 41–42.</ref> </small> |} * Nakon jesenskog dijela, ŽSK i Švebiše kvalificirali su se za završnicu podsaveza * Borac, Vojvodina, Obilić i Radnički natjecali su se i u proljetnom dijelu * Šoferski SK i Tehnički SK su odustali ==== Proljeće ==== {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||6||5||0||1||26||1||26,000||10 |- |2. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||6||3||1||2||13||10||1,300||7 |- |3. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||6||2||1||3||8||15||0,533||5 |- |4. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||6||0||1||5||5||26||0,192||1 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Petrovgrad – podgrupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || Vojvodina Perlez ||4||3||1||0||13||2||6,500||7 |- |2. || Slavija Andrejevac ||4||1||1||2||6||8||0,750||3 |- |3. || Banat Srpski Elemir ||4||0||2||2||4||13||0,307||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga]] ||6||5||0||1||28||9||3,111||10 |- |2. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||6||4||0||2||23||10||2,300||8 |- |3. || Kosovo ||6||3||0||3||16||14||1,142||6 |- |4. || Vojvodina Dragutinovo ||6||0||0||6||7||41||0,170||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda – podgrupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || Rapid Mastort ||4||4||0||0||12||0||∞||8 |- |2. || Sloga Šarlevil ||4||1||0||3||3||9||0,333||2 |- |3. || Olimpija Nakovo ||4||1||0||3||3||9||0,333||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || Viktorija ||6||6||0||0||16||5||3,200||12 |- |2. || Radnički ||8||3||1||2||15||11||1,363||7 |- |3. || Građanski Jaša Tomić ||6||2||1||3||9||9||1,000||5 |- |4. || Vojvodina ||6||0||0||6||2||17||0,117||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||12||9||2||1||45||16||2,812||20 |- |2. || [[PSK Pančevo]] ||12||9||0||3||42||20||2,100||18 |- |3. || [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] ||12||8||1||3||39||16||2,437||17 |- |4. || [[Kovinski SK|KSK Kovin]] ||12||8||0||4||35||26||1,346||16 |- |5. || Jadran Pančevo ||12||4||1||7||23||30||0,766||9 |- |6. || Rapid Kraljevićevo ||12||1||0||11||10||48||0,208||2 |- |7. || PASK Pančevo ||12||1||0||11||7||45||0,155||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Završnica podsaveza == Dušan Silni, Jedinstvo, Sparta i ŽAK kvalificirali su se na temelju prošlosezonskih rezultata. {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] ||10||6||4||0||36||15||2,400||16 |- |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]] ||10||6||2||2||32||8||4,000||14 |- |3. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše Petrovgrad]] ||10||6||2||2||26||14||1,857||14 |- |4. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||10||5||0||5||24||24||1,000||10 |- |5. || Jedinstvo Pančevo ||10||3||0||7||11||35||0,314||6 |- |6. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||10||0||0||10||8||41||0,195||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="1razred">[https://web.archive.org/web/20180805020421/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936#petrovgradski-podsavez-banatska-liga PETROVGRADSKI PODSAVEZ - BANATSKA LIGA]</ref> </small> |} * ŽAK iz Velike Kikinde podsavezni je prvak je te se plasirao na [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.|Državno prvenstvo 1935./36.]] == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1935./36.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 41–42. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180604111819/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/67-1935-1936 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1935./36.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1935./36.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1935./36.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1935-36]] r8yqf0z2veie93sxqfr0zukfn81suvn Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1936./37. 0 799909 7573684 7495569 2026-08-10T17:38:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573684 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza | sezona = 1936./37. | izdanje = 8. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1935./36.|1935./36.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1937./38.|1937./38.]] }} U sezoni 1936./37. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] organizirao je osmo izdanje prvenstva podsaveza. Završnica se igrala po dvostrukom kup-sustavu. Prvo su prvaci podskupina igrali za provincijskog prvaka, a potom su momčadi iz gradskih liga (prve i druge na tablici) odigrale dvije utakmice jedna protiv druge.<ref>[https://web.archive.org/web/20180604111711/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/68-1936-1937 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1936./37.]</ref> == Grupna faza == === Petrovgrad === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||10||6||0||4||45||21||2,142||12 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||10||5||2||3||26||16||1,625||12 |- |3. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||10||5||2||3||23||19||1,210||12 |- |4. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||10||5||0||5||22||30||0,733||10 |- |5. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||10||4||1||5||15||14||1,071||9 |- |6. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||10||1||3||6||7||38||0,184||5 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 41–42.</ref> </small> |} === Petrovgrad – podgrupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Građanski Jaša Tomić ||6||4||1||1||19||9||2,111||9 |- |2. || Vojvodina Perlez ||6||4||0||2||16||8||2,000||8 |- |3. || Slavija Andrejevac ||6||2||1||3||12||16||0,750||5 |- |4. || Banat Srpski Elemir ||6||1||0||5||8||22||0,363||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK]] ||6||5||0||1||19||5||3,800||10 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga]] ||6||4||0||2||13||11||1,181||8 |- |3. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||6||3||0||3||11||11||1,000||6 |- |4. || Kosovo ||6||0||0||6||3||19||0,157||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda – podgrupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Rapid Mastort ||6||5||1||0||18||4||4,500||11 |- |2. || Padejac Padej ||6||4||1||1||12||6||2,000||9 |- |3. || Vojvodina Dragutinovo ||6||2||0||4||10||12||0,833||4 |- |4. || Sloga Šarlevil ||6||0||0||6||0||18||0,000||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Viktorija ||8||7||1||0||24||9||2,666||15 |- |2. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni]] ||8||3||3||2||20||10||2,000||9 |- |3. || Radnički ||8||3||3||2||26||19||1,368||9 |- |4. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||8||2||1||5||17||25||0,680||5 |- |5. || Vojvodina ||8||1||0||7||7||31||0,225||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[PSK Pančevo]] ||8||6||0||2||30||9||4,333||12 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||8||6||0||2||40||13||3,076||12 |- |3. || Jedinstvo Pančevo ||8||5||0||3||24||15||1,600||10 |- |4. || [[Kovinski SK|KSK Kovin]] ||8||2||1||5||17||33||0,515||5 |- |5. || Jadran Pančevo ||8||0||1||7||4||45||0,088||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Pančevo – podgrupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] ||6||6||0||0||26||2||13,000||12 |- |2. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||6||4||0||2||31||13||2,384||8 |- |3. || [[FK Slávia Kovačica|Slávia Kovačica]] ||6||2||0||4||17||22||0,772||4 |- |4. || Rapid Kraljevićevo ||6||0||0||6||4||41||0,097||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''1. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''4. 4. 1937.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''11. 4. 1937.'''</small> |- | Rapid Mastrot ||–|| '''Građanski Jaša Tomić''' || 3:3 || 1:6 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''2. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''18. 4. 1937.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''25. 4. 1937.'''</small> |- | '''[[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]]''' ||–|| Građanski Jaša Tomić || 8:1 || 3:2 |- |colspan="5" align=center| Jugoslavija iz Jabuke je prvak provincije |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''3. kolo''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''2. 5. 1937.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''6. 5. 1937.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 5. 1937.'''</small> |- | [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac Petrovgrad]] ||–|| '''[[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]]''' || 3:3 || 2:4 |- | '''[[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]]''' ||–|| [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] || 2:2 || {{Abbr|3:3|Nakon produžetaka, regularni dio završio je 2:2.}} || {{Abbr|1:0|Nova utakmica je odigrana jer su prethodne dvije završile neriješeno.}} |- | [[PSK Pančevo]] ||–|| '''[[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]]''' || 0:3 || 1:4 |- | Viktorija Vršac ||–|| '''[[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]]''' || 1:2 || 1:4 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''9. 7. 1937.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''16. 5. 1937.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''23. 5. 1937.'''</small> |- | [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] ||–|| '''[[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]]''' || — || 1:1 || 1:4 |- | [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||–|| '''[[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]]''' || 2:1 || 2:6 || — |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''27. 5. 1937.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''30. 7. 1937.'''</small> |- | [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]]''' || 5:1 || 0:5 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref>[https://web.archive.org/web/20180805020046/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/68-1936-1937#petrovgradski-podsavez-završnica-za-prvaka PETROVGRADSKI PODSAVEZ - ZAVRŠNICA ZA PRVAKA]</ref> </small> |} * ŽSK Petrovgrad je podsavezni prvak PNP-a te sudjeluje u [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937.|kvalifikacijama]] za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.|Državno prvenstvo 1937./38.]] == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 43–44. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180604111711/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/68-1936-1937 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1936./37.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1936./37.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1936./37.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1936-37]] s6xvbyx2jiqdgk4c9zzbrectg4azpxm Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1937./38. 0 799928 7573685 7495427 2026-08-10T17:38:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573685 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza | sezona = 1937./38. | izdanje = 9. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] <small>(1. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1936./37.|1936./37.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1938./39.|1938./39.]] }} U sezoni 1937./38. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] organizirao je deveto izdanje prvenstva podsaveza. Prvo su igrane kvalifikacijske utakmice za ulazak u podsaveznu ligu igrale po dvostrukom kup-sustavu. Sudjelovale su prvoplasirane i drugoplasirane momčadi grupnih liga.<ref>[https://web.archive.org/web/20180604111716/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/69-1937-1938 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1937./38.]</ref> == Grupna faza == === Petrovgrad === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac]] ||10||9||0||1||30||10||3,000||18 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK]] ||10||5||2||3||35||20||1,750||12 |- style="background:#B0FFB0;" |3. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić]] ||10||4||2||4||24||24||1,000||10 |- |4. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički]] ||10||3||2||5||20||24||0,833||8 |- |5. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše]] ||10||3||1||6||17||32||0,531||7 |- |6. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina]] ||10||1||3||6||12||28||0,428||5 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 45–47.</ref> </small> |} === Petrovgrad – podgrupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Građanski Jaša Tomić ||6||5||0||1||20||5||4,000||10 |- |2. || Banat Srpski Elemir ||6||4||0||2||13||8||1,625||8 |- |3. || Vojvodina Perlez ||6||2||0||4||8||14||0,571||4 |- |4. || Slavija Andrejevac ||6||1||0||5||2||15||0,133||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK]] ||6||6||0||0||21||5||4,200||12 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga]] ||6||4||0||2||31||16||1,937||8 |- |3. || Kosovo ||6||1||1||4||8||28||0,285||3 |- |4. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||6||0||1||5||10||21||0,476||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Velika Kikinda – podgrupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Vojvodina Dragutinovo ||4||3||0||1||9||10||0,900||6 |- |2. || Padejac Padej ||4||2||0||2||6||4||1,500||4 |- |3. || Rapid Mastort ||4||1||0||3||10||11||0,909||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni]] ||10||7||2||1||39||15||2,600||16 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Radnički ||10||7||1||2||21||11||1,909||15 |- |3. || Jupiter Bela Crkva ||10||4||3||3||13||18||0,722||11 |- |4. || Viktorija ||10||4||2||4||25||15||1,666||10 |- |5. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||10||3||0||7||23||21||1,095||6 |- |6. || Vojvodina ||10||1||0||9||8||49||0,163||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] ||10||9||0||1||39||13||3,000||18 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Jedinstvo Pančevo ||10||7||0||3||29||13||2,230||14 |- |3. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||10||5||2||3||20||26||0,769||12 |- |4. || [[PSK Pančevo]] ||10||4||1||5||13||13||1,000||9 |- |5. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||10||3||1||6||22||26||0,846||7 |- |6. || Jadran Pančevo ||10||0||0||10||4||36||0,111||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Pančevo – podgrupa === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK Slávia Kovačica|Slávia Kovačica]] ||4||4||0||0||20||2||10,000||8 |- |2. || USK Uzdin ||4||2||0||2||8||11||0,727||4 |- |3. || Rapid Kraljevićevo ||4||0||0||4||2||17||0,117||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Kvalifikacije za prvenstvo == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Provincijsko polufinale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''13. 3. 1938.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''20. 3. 1938.'''</small> |- | Vojvodina Dragutinovo ||–|| '''Građanski Jaša Tomić''' || 2:2 || 0:5 |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Provincijsko finale''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''27. 3. 1938.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''3. 4. 1938.'''</small> |- | Građanski Jaša Tomić ||–|| '''[[FK Slávia Kovačica|Slávia Kovačica]]''' || 3:0 || {{Abbr|0:3|Građanski nije htio igrati produžetke od 2x15 minuta jer je u Kovačici stigao s 10 igrača, pa je Sláviji dodijeljena pobjeda od 3:0}} |- |colspan="5" align=center| Slávia iz Kovačice prvak je provincije |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Kvalifikacije''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''10. 4. 1938.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''17. 4. 1938.'''</small> |- |bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac Petrovgrad]]''' ||–|| [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] || 4:2 || 4:5 |- | [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]]''' || 2:1 || 2:4 |- | Jedinstvo Pančevo ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]]''' || 1:2 || 1:6 |- | Radnički Vršac ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]]''' || 3:6 || 0:6 |- | [[FK Slávia Kovačica|Slávia Kovačica]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić Petrovgrad]]''' || 1:4 || 0:3 pff |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref>[https://web.archive.org/web/20180805020335/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/69-1937-1938#petrovgradski-podsavez-podsavezno-prvenstvo-kvalifikacije PETROVGRADSKI PODSAVEZ - PODSAVEZNO PRVENSTVO - KVALIFIKACIJE]</ref> </small> |} * 5 pobjednika kvalifikacija sudjeluje na podsaveznom prvenstvu == Podsavezno prvenstvo == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] ||8||5||1||2||23||13||1,769||11 |- |2. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac Petrovgrad]] ||8||5||1||2||28||17||1,647||11 |- |3. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||8||4||1||3||23||14||1,642||9 |- |4. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić Petrovgrad]] ||8||2||1||5||9||25||0,360||5 |- |5. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]] ||8||1||2||5||10||24||0,416||4 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/><ref name="1razred">[https://web.archive.org/web/20180805020335/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/69-1937-1938#petrovgradski-podsavez-podsavezno-prvenstvo PETROVGRADSKI PODSAVEZ - PODSAVEZNO PRVENSTVO]</ref> </small> |} * Jugoslavija Jabuka podsavezni je prvak te sudjeluje u [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938.|kvalifikacijama]] za [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.|Državno prvenstvo 1938./39.]] == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1937./38.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 45–47. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180604111716/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/69-1937-1938 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1937./38.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1937./38.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1937./38.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1937-38]] oe7tjj2dsxsa4a954ylm0kwwldfulre Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – I. razred 1938./39. 0 799973 7573686 7495538 2026-08-10T17:38:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573686 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza<br/>(1. razred) | sezona = 1938./39. | izdanje = 10. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac Petrovgrad]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = Radnički Vršac | broj klubova = 10 | utakmica = 180 | golova = 468 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1937./38.|1937./38.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1939./40.|1939./40.]] }} U sezoni 1938./39. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] organizirao je deseto izdanje prvenstva podsaveza. Nakon 6 godina, Petrovgradski nogometni podsavez je ponovno odlučio podijeliti prvenstvo na dva razreda. Prvi razred predstavljao je jedinstvenu ligu, također zvanu Banatska liga, dok je [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39.|drugi razred]] podijeljen po skupinama. == Novosti == Petrovgradski nogometni podsavez je ljeti 1938. odlučio uvesti jdinstvenu ligu s 10 klubova na svom teritoriju. Uz pet sudionika završnice 1938., status su dobila četiri kluba koja su igrala u kvalifikacijama, a peti koji je do tog kola stigao kroz podskupinu, Slávia iz Kovačice, morao je igrati protiv četvrtog iz petrovgradske skupine, Radničkog. {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''Kvalifikacije za 10. mjesto''' || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''19. 6. 1938.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''26. 6. 1938.'''</small> |- | [[FK Slávia Kovačica|Slávia Kovačica]] ||–||bgcolor="#B0FFB0;"| '''[[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Petrovgrad]]''' || 0:0 || 2:3 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg2">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 46.</ref> </small> |} * Radnički Petrovgrad plasirao se u jedinstvenu Banatsku ligu. == Banatska liga == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac Petrovgrad]] ||18||14||3||1||78||21||3,714||31 |- |2. || [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] ||18||14||0||4||64||21||3,047||28 |- |3. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] ||18||11||2||5||65||39||1,666||24 |- |4. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] ||18||9||3||6||48||34||1,411||21 |- |5. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić Petrovgrad]] ||18||10||0||8||46||40||1,150||20 |- |6. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]] ||18||8||3||7||47||44||1,068||19 |- |7. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||18||5||3||10||42||49||0,857||13 |- |8. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Petrovgrad]] ||18||4||4||10||35||46||0,760||12 |- |9. || Jedinstvo Pančevo ||18||4||2||12||31||55||0,563||10 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || Radnički Vršac ||18||1||0||17||12||116||0,112||2 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 48–50.</ref><ref name="1razred">[https://web.archive.org/web/20180805191902/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/70-1938-1939#petrovgradski-podsavez-i-razred PETROVGRADSKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Borac Petrovgrad podsavezni je prvak PNP-a te sudjeluje u [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|kvalifikacijama za Državno prvenstvo 1939./40.]] * Radnički Vršac ispada u drugi razred * Novi član je Vojvodina iz Petrovgrada == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1938./39.]] * [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.]] * [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 48–50. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180603021754/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/70-1938-1939 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1938./39.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1938./39.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1938./39.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1938-39]] tr027rc0b11v1e1fsefhuhi48hgrn9a Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39. 0 799975 7573687 7495698 2026-08-10T17:38:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573687 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza<br/>(2. razred) | sezona = 1938./39. | izdanje = 2. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina Petrovgrad]] | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Velikobečkerečkog nogometnog podsaveza – II. razred 1931./32.|1931./32.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – II. razred 1939./40.|1939./40.]] }} Nakon 6 godina, [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] je ponovno odlučio podijeliti prvenstvo na dva razreda. [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – I. razred 1938./39.|Prvi razred]] predstavljao je jedinstvenu ligu, također zvanu Banatska liga, dok je drugi razred podijeljen po skupinama. == Grupna faza == === Petrovgrad === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina Petrovgrad]] ||10||8||2||0||42||13||3,230||18 |- |2. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše Petrovgrad]] ||10||7||1||2||25||12||2,083||15 |- |3. || Građanski Jaša Tomić ||10||3||3||4||19||17||1,117||9 |- |4. || Banat Srpski Elemir ||10||4||0||6||19||33||0,575||8 |- |5. || Uzdin ||10||2||2||6||17||26||0,653||6 |- |6. || Slavija Andrejevac ||10||2||0||8||7||28||0,250||4 |- | || Vojvodina Perlez || colspan="8"|<center> <small> ''odustala'' |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 48–50.</ref> </small> |} === Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || Kosovo V. Kikinda ||8||8||0||0||30||7||4,285||16 |- |2. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||8||5||0||3||31||15||2,066||10 |- |3. || Rapid Mastort ||8||4||1||3||20||22||0,909||9 |- |4. || Vojvodina Dragutinovo ||8||2||0||6||11||28||0,392||4 |- |5. || Padejac Padej ||8||0||1||7||3||23||0,130||1 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Južna zona === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[PSK Pančevo]] ||18||11||5||2||36||14||2,571||27 |- style="background:#B0FFB0;" |2. || Jupiter Bela Crkva ||18||11||1||6||52||22||2,363||23 |- |3. || Viktorija Vršac ||18||8||6||4||36||27||1,333||22 |- |4. || [[FK Slávia Kovačica|Slávia Kovačica]] ||18||9||4||5||65||57||1,140||22 |- |5. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||18||8||5||5||49||29||1,689||21 |- |6. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||18||8||3||7||56||32||1,750||19 |- |7. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||18||8||2||8||47||36||1,305||18 |- |8. || Jadran Pančevo ||18||5||5||8||33||46||0,717||15 |- |9. || Vojvodina Vršac ||18||3||2||13||16||67||0,238||8 |- |10. || Rapid Kraljevićevo ||18||2||1||15||20||80||0,250||5 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Kvalifikacije za Prvi razred == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina Petrovgrad]] ||6||6||0||0||22||3||7,333||12 |- |2. || Kosovo V. Kikinda ||6||3||1||2||17||16||1,062||7 |- |3. || Jupiter Bela Crkva ||6||2||1||3||12||14||0,857||5 |- |4. || [[PSK Pančevo]] ||6||0||0||6||3||21||0,142||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Vojvodina se plasirala u Prvi razred Petrovgradskog nogometnog podsaveza == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – I. razred 1938./39.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 48–50. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1938./39.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1938-39]] grilpgmc0dco29tsonpaoacksr3394l Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – I. razred 1939./40. 0 800018 7573678 7495712 2026-08-10T17:38:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573678 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza<br/>(1. razred) | sezona = 1939./40. | izdanje = 11. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] <small>(2. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] | broj klubova = 10 | utakmica = 163 | golova = 337 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1938./39.|1938./39.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza 1940./41.|1940./41.]] }} U sezoni 1939./40. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski loptački podsavez]] organizirao je jedanaesto izdanje prvenstva podsaveza. == Novosti == Odlukom Skupštine, [[Jugoslavenski nogometni savez|JNS]] je prestao postojati 1. listopada 1939. Održana je Osnivačka skupština Vrhovnog nogometnog saveza Južgoslavije. Osnovani su [[Hrvatski nogometni savez]], [[Slovenski nogometni savez|Slovenska nogometna zveza]] i [[Srbijanski nogometni savez|Srpski loptački savez]].<br /> Petrovgradski nogometni podsavez preimenovan je u '''Petrovgradski loptački podsavez'''.<ref name="fsg"/> == Banatska liga == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[OFK Jugoslavija Jabuka|Jugoslavija Jabuka]] ||18||16||0||2||53||18||2,944||32 |- |2. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac Petrovgrad]] ||18||13||1||4||74||21||3,523||27 |- |3. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] ||18||11||2||5||44||17||2,588||24 |- |4. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić Petrovgrad]] ||18||9||3||6||45||36||1,250||21 |- |5. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Petrovgrad]] ||18||7||5||6||38||41||0,926||19 |- |6. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] ||18||7||3||8||41||48||0,854||17 |- |7. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]] ||18||7||2||9||32||37||0,864||16 |- |8. || Jedinstvo Pančevo ||18||3||6||9||35||52||0,673||12 |- |9. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina Petrovgrad]] ||18||5||2||11||26||63||0,412||12 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||18||0||0||18||0||55||0,000||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 51–53.</ref><ref name="1razred">[https://web.archive.org/web/20180805192603/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/71-1939-1940#petrovgradski-podsavez-i-razred PETROVGRADSKI PODSAVEZ - I RAZRED]</ref> </small> |} * Jugoslavija iz Jabuke podsavezni je prvak te sudjeluje u [[doigravanje za Srpsku ligu 1940./41.|doigravanju za Srpsku ligu 1940./41.]] (uspio je) * Dušan Silni iz Vršca istupio je nakon prvog kola, a njegove sve preostale utakmice uračunate su kao pobjede protivnika od 3:0 * Novi članovi su Švebiše Petrovgrad i Banat Pančevo == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Srpska liga u nogometu 1939./40.]] * [[Doigravanje za Srpsku ligu 1940./41.]] * [[Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – II. razred 1939./40.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 51–53. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] * [https://web.archive.org/web/20180527161149/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/71-1939-1940 exyufudbal: Podsavezna prvenstva: 1939./40.] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1939./40.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1939./40.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1939-40]] afkvd60tjb0ip0m3fureqo6nzb3tt6f Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – II. razred 1939./40. 0 800019 7573680 7495560 2026-08-10T17:38:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573680 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza<br/>(2. razred) | sezona = 1939./40. | izdanje = 3. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = | promovirani = [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše Petrovgrad]]<br/>[[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza – II. razred 1938./39.|1938./39.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – II. razred 1940./41.|1940./41.]] }} U sezoni 1939./40. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski loptački podsavez]] organizirao je treće izdanje drugorazrednog podsaveznog prvenstva. == Grupna faza == === Petrovgrad === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše Petrovgrad]] ||8||6||1||1||29||8||3,625||13 |- |2. || Nova Crnja ||8||6||1||1||22||13||1,692||13 |- |3. || Uzdin ||8||4||1||3||17||13||1,307||9 |- |4. || Banat Srpski Elemir ||8||2||0||6||11||24||0,458||4 |- |5. || Građanski Jaša Tomić ||8||0||1||7||2||23||0,086||1 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 51–53.</ref> </small> |} === Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||8||7||0||1||25||11||2,272||14 |- |2. || Kosovo V. Kikinda ||8||6||1||1||27||7||3,857||13 |- |3. || [[SK Zvezda Novi Bečej|Zvezda Novi Bečej]] ||8||4||1||3||19||16||1,187||9 |- |4. || Rapid Mastort ||8||2||0||6||7||20||0,350||4 |- |5. || Vojvodina Dragutinovo ||8||0||0||8||0||24||0,000||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||12||11||1||0||51||14||3,642||23 |- |2. || Radnički Vršac ||12||7||1||4||21||24||0,875||15 |- |3. || Viktorija Vršac ||12||7||0||5||25||27||0,925||14 |- |4. || Vojvodina Vršac ||12||3||4||5||27||16||1,687||10 |- |5. || HFERZ Banatski Karlovac ||12||4||2||6||25||25||1,000||10 |- |6. || BKSK Banatski Karlovac ||12||3||2||7||21||32||0,656||8 |- |7. || Jupiter Bela Crkva ||12||1||2||9||15||47||0,319||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||10||7||1||2||32||13||2,461||15 |- |2. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||10||6||2||2||30||19||1,578||14 |- |3. || [[PSK Pančevo]] ||10||6||0||4||31||26||1,192||12 |- |4. || [[FK Slávia Kovačica|Slávia Kovačica]] ||10||5||0||5||43||30||1,433||10 |- |5. || Jadran Pančevo ||10||4||0||6||20||38||0,526||8 |- |6. || KSK Kovačica ||10||0||1||9||20||48||0,416||1 |- | || Rapid Kraljevićevo || colspan="8"|<center> <small> ''odustali'' |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Kvalifikacije za Prvi razred == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''28. 7. 1940.'''</small> || style="background-color:#D0D0D0" align=center|<small>'''4. 8. 1940.'''</small> |- | [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše Petrovgrad]]''' || 3:2 || 0:3 |- | [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]]''' || 2:2 || 0:4 |- |colspan="5" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} * Budući da se Jugoslavija Jabuka kroz [[Doigravanje za Srpsku ligu 1940./41.|doigravanje]] plasirala u [[Srpska liga u nogometu 1940./41.|Srpsku ligu]], finale između Svebišea i Banata nije bilo potrebno te su se oba kluba plasirala u Prvi razred Petrovgradskog loptačkog podsaveza == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – I. razred 1939./40.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 51–53. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1939./40.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1939-40]] adbam4ljni9pqi3snei33z0bo8228yu Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – I. razred 1940./41. 0 800055 7573679 7495643 2026-08-10T17:38:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573679 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza<br/>(1. razred) | sezona = 1940./41. | izdanje = 12. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = ''prvenstvo prekinuto'' | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 10 | utakmica = 52 | golova = 282 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog nogometnog podsaveza 1939./40.|1939./40.]] | sljedeća sezona = }} U sezoni 1940./41. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski loptački podsavez]] organizirao je dvanaesto izdanje prvenstva podsaveza. == Novosti == Dana 6. travnja 1941. [[Sile Osovine]] započele su [[Travanjski rat|invaziju na Jugoslaviju]]. Jugoslavija se predala 17. travnja. Između zemalja pobjednica ([[Treći Reich|Njemačke]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]]) raskomadana je [[Kraljevina Jugoslavija]], a nastala je i [[Nezavisna Država Hrvatska]].<br /> [[Srbija]] postaje [[Vlada narodnog spasa|marionetska država]] nacističke Njemačke koju je [[Hitler]] povjerio generalu [[Milan Nedić|Milanu Nediću]]. Nakon okupacije [[Dunavska banovina|Dunavske banovine]] koja je zauzimala skoro cijelo područje današnje [[Vojvodina|Vojvodine]], njen teritorij je podijeljen među zemljama Sila Osovina. Mali dio [[Banat]]a pripao je [[Nedićeva Srbija|Nedićevoj Srbiji]] (ostatak je postao autonomna njemačka pokrajina), [[Srijem]] je pripojen Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a [[Bačka]] i [[Baranja]] postale su južne pokrajine Mađarske. Klubovi potonjeg područja uvršteni su u mađarski sustavu natjecanja.<ref>[https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, str. 729.]</ref> == Banatska liga == Jesenski dio trajao je od 8. rujna do 1. prosinca 1940. Drugi dio sezone započeo je 2. ožujka 1941., a trebao je završiti 18. svibnja 1941. {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[OFK Kikinda 1909|Sloga V. Kikinda]] ||11||10||0||1||53||20||2,650||20 |- |2. || [[FK Radnički Zrenjanin|Radnički Petrovgrad]] ||10||8||1||1||45||11||4,090||17 |- |3. || [[RSK Borac Veliki Bečkerek|Borac Petrovgrad]] ||11||7||1||3||43||20||2,150||15 |- |4. || [[SK Banat Pančevo|Banat Pančevo]] ||11||6||2||3||33||23||1,434||14 |- |5. || [[ŽFK Banat Bagljaš Zrenjanin|ŽSK Petrovgrad]] ||12||5||1||6||33||24||1,375||12 |- |6. || [[FK ŽAK Kikinda|ŽAK V. Kikinda]] ||10||4||2||4||17||20||0,850||10 |- |7. || [[AK Obilić Veliki Bečkerek|Obilić Petrovgrad]] ||10||3||1||6||18||27||0,666||7 |- |8. || [[SK Vojvodina Veliki Bečkerek|Vojvodina Petrovgrad]] ||12||2||0||10||16||47||0,340||4 |- |9. || Jedinstvo Pančevo ||10||1||1||8||10||62||0,161||3 |- | || [[Schwäbischer Sportklub Veliki Bečkerek|Švebiše Petrovgrad]] ||9||2||1||6||14||28||0,500||5 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 54–56.</ref> </small> |} * Zbog rata, natjecanje nije završilo * Dana 27. veljače 1941. Švebiše se povukao iz lige.<ref>[https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI]</ref> Nakon devet jesenskih kola u tablici su uračunate posljednje utakmice: Vojvodina – Sloga 1:6, Obilić – Radnički 8:2, ŽAK – Borac 3:2, Banat – ŽSK 1:1, 9. ožujka: Borac – Vojvodina 5:0, Sloga – ŽSK 4:2, 16. ožujka: ŽSK – Jedinstvo 12:0, Vojvodina – Banat 0:2. Službeno glasilo Petrovgradskog loptačkog podsaveza, Banatski sportista, izlazio je četvrtkom, posljednji broj bio je 27. ožujka, a do tada nije objavio rezultate utakmica: Jedinstvo – Obilić (prema rasporedu 9. ožujka), Sloga – ŽAK (16. ožujka), Radnički – Vojvodina, ŽSK – ŽAK, Sloga – Obilić, Banat – Jedinstvo (23. ožujka). <br /> Trebali su igrati 30. ožujka: ŽSK – Obilić, ŽAK – Jedinstvo, Banat – Borac, 6. travnja: Borac – Jedinstvo, Banat – Obilić, ŽAK – Vojvodina. == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Srpska liga u nogometu 1940./41.]] * [[Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – II. razred 1940./41.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 54–56. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} {{YU nogomet 1940./41.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1940-41]] p3lh82uziilzt11slfgbuit45w06thh Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – II. razred 1940./41. 0 800056 7573681 7495358 2026-08-10T17:38:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573681 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza<br/>(2. razred) | sezona = 1940./41. | izdanje = 4. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = ''prvenstvo prekinuto'' | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – II. razred 1939./40.|1939./40.]] | sljedeća sezona = }} U sezoni 1940./41. [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski loptački podsavez]] organizirao je treće izdanje drugorazrednog podsaveznog prvenstva. Natjecanje je prekinuto 6. travnja 1941. kada su [[Sile Osovine]] [[Travanjski rat|napale Kraljevinu Jugoslaviju]]. == Grupna faza == === Petrovgrad === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || Građanski Jaša Tomić ||2||2||0||0||9||0||<math>\infty</math>||4 |- |2. || Nova Crnja ||2||1||0||1||3||6||1,500||3 |- |3. || Banat Srpski Elemir ||2||0||0||2||0||6||0,000||0 |- |colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg">Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 54–56.</ref> </small> |} === Velika Kikinda === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || Kosovo V. Kikinda ||4||4||0||0||21||2||10,500||8 |- |2. || [[SK Zvezda Novi Bečej|Zvezda Novi Bečej]] ||4||3||0||1||10||13||0,769||6 |- |3. || [[FK Delija Mokrin|Delija Mokrin]] ||4||2||0||2||27||8||3,375||4 |- |4. || Vojvodina Dragutinovo ||4||1||0||3||4||22||0,181||2 |- |5. || Rapid Mastort ||4||0||0||4||2||19||0,105||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Vršac === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[FK BAK Bela Crkva|BAK Bela Crkva]] ||7||6||0||1||18||8||2,250||12 |- |2. || Vojvodina Vršac ||7||5||1||1||36||10||3,600||11 |- |3. || [[ASK Dušan Silni Vršac|Dušan Silni Vršac]] ||7||5||0||2||25||13||1,923||10 |- |4. || Radnički Vršac ||7||5||0||2||17||11||1,545||10 |- |5. || HFERZ Banatski Karlovac ||7||2||0||5||11||20||0,550||4 |- |6. || Viktorija Vršac ||7||2||0||5||11||28||0,392||4 |- |7. || Jupiter Bela Crkva ||7||1||1||5||16||25||0,640||3 |- |8. || BKSK Banatski Karlovac ||7||1||0||6||10||29||0,344||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} === Pančevo === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[DSK Debeljača|Sparta Debeljača]] ||6||4||0||2||18||6||3,000||8 |- |2. || Uzdin ||6||3||2||1||12||10||1,200||8 |- |3. || [[PSK Pančevo]] ||6||4||0||2||15||13||1,153||8 |- |4. || KSK Kovačica ||6||3||1||2||15||12||1,250||7 |- |5. || [[FK Slávia Kovačica|Slávia Kovačica]] ||6||2||2||2||17||14||1,214||6 |- |6. || Jadran Pančevo ||6||2||1||3||7||12||0,583||5 |- |7. || Rapid Kraljevićevo ||6||0||0||6||4||21||0,190||0 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="fsg"/> </small> |} == Poveznice == * [[Velikobečkerečki nogometni podsavez|Petrovgradski nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Petrovgradskog loptačkog podsaveza – I. razred 1940./41.]] == Vanjske poveznice == * Miran Pantelić, [https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf Fudbalski savez Grada Zrenjanin 1919-2025] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260116204002/https://www.fsgzrenjanin.com/Dokumenta/Monografija_FSG.pdf |date=16. siječnja 2026. }}, str. 54–56. * [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com: SISTEM TAKMIČENJA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI] == Izvori == {{Izvori}} {{Sezone Petrovgradskog nogometnog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.|Petrovgrad]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Vojvodini (1918. – 1941.)|Podsavez Petrovgrad 1940-41]] 5mtsxmjve66jux5qwcytysm5xapoxah Ruandsko-tanzanijska granica 0 800107 7573978 7448587 2026-08-11T07:08:09Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573978 wikitext text/x-wiki {{Infookvir granica | name = Ruandsko-tanzanijska granica | image = Rwanda Tanzania Locator.svg | alt = | caption = {{legenda lijevo|#0F7001|Ruanda}} {{legenda lijevo|#FC691F|Tanzanija}} | territory1 = {{Z+X|RUA}} | territory2 = {{Z+X|TAN}} | length = 222 | enclaves = | established = [[1898.]] | establishedreason = [[Anglo-belgijski protokol]] | current = [[5. kolovoza]] [[1924.]] | currentreason = | disestablished = | disestablishedreason = | treaties = | notes = }} '''Granica između [[Ruanda|Ruande]] i [[Tanzanija|Tanzanije]]''' duga je 222 km i proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] s [[Burundi]]jem na jugu do tromeđe s [[Uganda|Ugandom]] na sjeveru.<ref>{{Citiranje weba|title=Africa :: Rwanda — The World Factbook - Central Intelligence Agency|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rw.html|access-date=26. siječnja 2026.|archive-date=16. svibnja 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200516135336/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rw.html|url-status=dead}}</ref> == Opis == [[Datoteka:Rwanda-Tanzania_border.png|mini|lijevo|300px|Zemljovid granice.]] [[slika:RusumoFalls1.jpg|mini|desno|300px|Slapovi Rusumo na rijeci [[Kagera|Kageri]].]] Ruta uglavnom prati tok rijeke [[Kagera]], počevši na jugu na trostrukoj granici s Burundijem i nastavljajući se u sjevernom smjeru prema trostrukoj granici s Ugandom na ušću [[Talveg|talwega]] Kagitumba u [[Kagera|Kageru]]. Uz iznimku nekih ravnih dijelova, granica se proteže duž središnje linije rijeke Kagera. Granica odvaja tanzanijsku regiju [[Kigoma (regija)|Kigoma]] od [[Istočna pokrajina (Ruanda)|Istočne pokrajine]] Ruande.<ref name=":0"/> == Povijest == Između 1885. i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], današnji teritoriji Ruande i Tanzanije bili su odvojeni unutarnjom administrativnom granicom [[Njemačka Istočna Afrika|Njemačke Istočne Afrike]]. Nakon Prvog svjetskog rata, [[Versajski ugovor|Versajskim ugovorom]] iz 1919., poražena [[Njemačka]] odrekla se svojih kolonijalnih posjeda. Ruanda-Urundi postala je belgijski mandat [[Liga naroda|Lige naroda,]] dok je Tanganjika došla pod britanski mandat.<ref name=":0"/> U skladu s Orts-Milnerovim sporazumom, ruandsko područje Gisake ustupljeno je Tanganjiki, u slučaju stvaranja potpuno britanske željezničke rute između država pod britanskom upravom Ugande i Tanganjike.<ref>{{Citiranje knjige|last=Lefèvre|first=Patrick|url=https://books.google.it/books?id=2ZSrZ9Y5zF4C&pg=PA28&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Les militaires belges et le Rwanda: 1916-2006|last2=Lefèvre|first2=Jean-Noël|date=2006|publisher=Lannoo Uitgeverij|isbn=978-2-87386-489-7|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|date=1922|title=La situation politique et économique des anciennes colonies allemandes|url=https://www.persee.fr/doc/geo_0003-4010_1922_num_31_174_10083|journal=Annales de géographie|volume=31|issue=174|pages=509-515|doi=10.3406/geo.1922.10083}}</ref><ref>L'obbiettivo era la realizzazione di una tratta ferroviaria tra Il Cairo e Città del Capo.</ref> I područje Tanganjike i granica između dva područja koja su prije pripadala Njemačkoj Istočnoj Africi definirani su od strane Vijeća Lige naroda.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=International Boundary Study No. 69 – May 2, 1966 Rwanda – Tanzania Boundary|url=https://fall.law.fsu.edu/collection/LimitsinSeas/IBS069.pdf|language=en}}</ref> Do 1923. godine, i belgijska i britanska vlada složile su se da je dodjeljivanje Gisake Tanganjiki naštetilo lokalnom stanovništvu. Nadalje, ideja o potpuno britanskoj željezničkoj ruti koja bi povezala Tanganjiku i Ugandu više se nije smatrala bitnom. Iz tih razloga, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo izmijenile su uvjete mandata i pomaknule granicu između Ruande i Tanganjike prema istoku do rijeke Kagera, te se kao rezultat toga teritorij Gisake vratio pod belgijsku okupaciju 1. siječnja 1924.<ref name=":0"/> Anglo-belgijski protokol potpisan u [[Kigoma|Kigomi]] 5. kolovoza 1924. odredio je granicu Ruande i Tanganjike, ali netočno zbog močvarnih uvjeta i brojnih meandra u toku rijeke Kagere.<ref name=":0"/> Stoga je anglo-belgijski ugovor iz 1934. omogućio poravnanje sadašnje granice označene stupovima s tokom rijeke. Položaj tromeđe s Burundijem službeno je određen naredbom zamjenika generalnog guvernera Ruande-Urundi 1949. Prije tog razdoblja koristila se tradicionalna linija između dvaju entiteta. Tromeđa s Ugandom, smještena na sutoku Kagere i Kagitumbe, utvrđena je anglo-njemačkim sporazumom potpisanim u Bruxellesu 14. svibnja 1910.<ref name=":0" /> Oba entiteta postala su skrbništvo [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] pod mandatima izvornih administratora i stekla su neovisnost početkom 1960-ih. Tanganjika je postala neovisna 9. prosinca 1961. Ujedinjena Republika Tanzanija osnovana je 1964. spajanjem Tanganjike i [[Narodna Republika Zanzibar|Zanzibara]].<ref>{{Citiranje weba|title=Tanzania {{!}} Culture, History, & People|url=https://www.britannica.com/place/Tanzania|language=en}}</ref> I Ruanda i Urundi postali su neovisni 1. srpnja 1962., kao Republika Ruanda i Kraljevina Burundi 1962.<ref>{{Citiranje weba|title=Ruanda and Urundi {{!}} International Encyclopedia of the First World War (WW1)|url=https://encyclopedia.1914-1918-online.net/article/ruanda_and_urundi}}</ref> == Granični prijelazi == [[slika:Caring for civilians in war (3524682695).jpg|mini|desno|300px|Most Rusumo tijekom izbjeglične krize potaknute [[Genocid u Ruandi|genocidom u Ruandi]].]] [[Most Rusumo]] prelazi [[Kagera|rijeku Kageru]] kod mjesta [[Rusumo]] na granici između dviju zemalja. Izgradnja novog susjednog mosta namijenjena je prilagođavanju očekivanom povećanju prometa između Ruande i Tanzanije u nadolazećim godinama.<ref>{{Citiranje weba|title=Coastweek - The most from the coast|url=http://www.coastweek.com/3735-latest-news-New-Rwanda-Tanzania-bridge-comes-into-service-at-Rusumo-river.htm|access-date=26. siječnja 2026.|archive-date=13. listopada 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20201013000932/http://www.coastweek.com/3735-latest-news-New-Rwanda-Tanzania-bridge-comes-into-service-at-Rusumo-river.htm|url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{Granice Ruande}} {{Granice Tanzanije}} [[Kategorija:Državne granice]] [[Kategorija:Ruandsko-tanzanijska granica| ]] 6f08bk069tjul83dxazgbzhtaawgxio RK Slavija Staro Petrovo Selo 0 800388 7573822 7487021 2026-08-10T20:23:21Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573822 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Slavija | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub Slavija Staro Petrovo Selo | nadimak = | godina osnivanja = 1954. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = 3. HRL – Istok | sezona = [[3. HRL 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 2. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub "Slavija"''' ('''''RK Slavija; Slavija Staro Petrovo Selo; Slavija''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Staro Petrovo Selo|Starog Petrovog Sela]], [[Brodsko-posavska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''"Slavije"'' se natječe u ''"3. HRL – Istok"'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|četvrtog stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == ; 3. HRL – Istok * drugoplasirani: 2023./24., 2025./26. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Slavija |- |[[2. HRL 1992./93.|1992./93.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] || ||8. ||9 ||16 ||5 ||2 ||9 ||329 ||349 ||12 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[2. HRL 1996./97.|1996./97.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||6. ||12 ||22 ||10 ||2 ||10 ||513 ||512 ||22 || || || |- |[[2. HRL 1997./98.|1997./98.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||8. ||12 ||22 ||8 ||2 ||12 ||493 ||517 ||18 || || || |- |[[2. HRL 1998./99.|1998./99.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||12. ||12 ||22 ||4 ||1 ||17 ||443 ||580 ||9 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[2. HRL 2000./01.|2000./01.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||11. ||12 ||22 ||3 ||0 ||19 ||503 ||613 ||6 || || || |- |[[3. HRL 2001./02.|2001./02.]] ||III. ||3. HRL – Sjever 2 || ||10. ||12 ||22 ||6 ||2 ||14 ||461 ||535 ||14 || ||<small> ''3. HRL – Istok || |- |[[3. HRL 2002./03.|2002./03.]] ||III. ||3. HRL – Istok || ||10. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||491 ||555 ||17 || || || |- |[[3. HRL 2003./04.|2003./04.]] ||III. ||3. HRL – Sjever 2 || ||11. ||12 ||22 ||6 ||1 ||15 ||541 ||619 ||13 || ||<small> ''3. HRL – Istok || |- |[[3. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HRL – Sjever 2 || ||12. ||14 ||26 ||6 ||2 ||18 ||720 ||843 ||14 || ||<small> ''3. HRL – Istok || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HRL – Istok || ||7. ||14 ||26 ||14 ||1 ||11 ||788 ||830 ||29 || || || |- |[[3. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||11. ||14 ||26 ||7 ||3 ||16 ||758 ||882 ||17 || || || |- |[[3. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||10. ||14 ||26 ||12 ||0 ||14 ||754 ||827 ||24 || || || |- |[[3. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||11. ||14 ||26 ||9 ||1 ||16 ||734 ||913 ||19 || || || |- |[[3. HRL 2011./12.|2011./12.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||8. ||12 ||22 ||7 ||2 ||13 ||579 ||643 ||16 || || || |- |[[3. HRL 2012./13.|2012./13.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||10. ||11 ||20 ||5 ||1 ||14 ||523 ||615 ||11 || || || |- |[[3. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||11. ||13 ||24 ||8 ||2 ||14 ||710 ||773 ||18 || || || |- |[[3. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||6. ||12 ||22 ||13 ||0 ||9 ||639 ||619 ||26 || || || |- |[[3. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||6. ||9 ||16 ||7 ||1 ||8 ||427 ||412 ||15 || || || |- |[[2. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||10. ||10 ||18 ||0 ||0 ||18 ||431 ||659 ||0 || || || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||9. ||10 ||18 ||3 ||0 ||15 ||456 ||629 ||6 || || || |- |[[2. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||10. ||10 ||18 ||0 ||1 ||17 ||467 ||614 ||1 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||''8 ||12 ||''6 ||''2 ||''0 ||''4 ||''175 ||''191 ||''4 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[3. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||8 ||14 ||7 ||2 ||5 ||419 ||422 ||16 || || || |- |[[2. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||10. ||10 ||18 ||1 ||1 ||16 ||430 ||619 ||3 || || || |- |[[3. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||6 ||20 ||11 ||1 ||8 ||578 ||547 ||23 || || || |- |[[3. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="goldenrod"|3. ||4 ||12 ||5 ||1 ||6 ||323 ||342 ||11 || || || |- |2025./26. ||IV. ||3. HRL – Istok || || ||11 || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Staro Petrovo Selo]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/people/RK-Slavija-Staro-Petrovo-Selo/61583499916570/ ''RK "Slavija" Staro Petrovo Selo'', Facebook stranica] * [https://www.facebook.com/groups/240662295976906/ ''RK "Slavija" SPS'', Facebook stranica] * [https://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=151&comp=230&ln=hr furkisport.hr, ''Slavija''] * [https://www.sofascore.com/hr/handball/team/rk-slavija-staro-petrovo-selo/399246 sofascore.com, ''RK Slavija Staro Petrovo Selo''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-slavija-staro-petrovo-selo/ sportilus.com, ''Rukometni klub Slavija Staro Petrovo Selo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250809130003/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-slavija-staro-petrovo-selo/ |date=9. kolovoza 2025. }} * [https://radiong.hr/tag/rk-slavija-staro-petrovo-selo/ radiong.hr, ''RK “SLAVIJA” STARO PETROVO SELO''] == Izvori == <small> * [https://staropetrovoselo.hr/drustvene-djelatnosti/sport/rukometni-klub-slavija/ staropetrovoselo.hr, ''Rukometni klub "Slavija"''], pristupljeno 29. siječnja 2026. * [https://zsuis-bpz.hr/clanice/ zsuis-bpz.hr, ''Zajednica športskih udruga i saveza Brodsko-posavske županije / Članice''], pristupljeno 29. siječnja 2026. * [https://radiong.hr/sutra-starom-petrovom-selu-30-medunarodni-memorijalni-rukometni-turnir-veterana-zlatko-akmacic/ radiong.hr, ''Sutra u Starom Petrovom Selu 30. međunarodni memorijalni rukometni turnir veterana “Zlatko Akmačić”''], objavljeno 27. svibnja 2016., pristupljeno 29. siječnja 2026. * [https://staropetrovoselo.hr/sutra-u-starom-petrovom-selu-33-medunarodni-rukometni-turnir-u-spomen-na-zlatka-akmacica/ staropetrovoselo.hr, ''Sutra u Starom Petrovom Selu 33. međunarodni rukometni turnir u spomen na Zlatka Akmačića''], objavljeno 24. svibnja 2019., pristupljeno 29. siječnja 2026. * [https://www.poslovna.hr/lite/rk-slavija/304479/subjekti.aspx?AspxAutoDetectCookieSupport=1 poslovna.hr, RUKOMETNI KLUB SLAVIJA STARO PETROVO SELO], pristupljeno 29. siječnja 2026. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-slavija/Detaljno/589458 fininfo.hr, RK "SLAVIJA"], pristupljeno 29. siječnja 2026. * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/rk-slavija/OIB-78198441076 infobiz.fina.hr, RUKOMETNI KLUB "SLAVIJA" STARO PETROVO SELO], pristupljeno 29. siječnja 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Slavija Staro Petrovo Selo, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Brodsko-posavskoj županiji]] qhiouca772bafmy4s5bkhgrc5qfsrzo Predložak:Novosti/Arhiv/2026. 10 800879 7573689 7572761 2026-08-10T17:39:19Z Maestro Ivanković 73870 /* Srpanj */ arhiviranje 7573689 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Kolovoz == [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 84r38cw1xl14924mo517ctxjdln4dr1 7573700 7573689 2026-08-10T17:43:44Z Maestro Ivanković 73870 /* Kolovoz */ arhiviranje 7573700 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Kolovoz == [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] a1ats14ex5xu8pzn7plyq77a6xppg61 7573715 7573700 2026-08-10T17:57:39Z Maestro Ivanković 73870 /* Kolovoz */ arhiviranje slike 7573715 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Kolovoz == [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] thmeuai7lg723nhc5rxb3yz0jdfiocz 7573717 7573715 2026-08-10T17:58:27Z Maestro Ivanković 73870 /* Kolovoz */ arhiviranje 7573717 wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2022.|2022.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2023.|2023.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2024.|2024.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2025.|2025.]] == Kolovoz == [[Datoteka:Neretvanska ladja prova.jpg|desno|180px|link=Maraton lađa]] * [[2. kolovoza]] – Ikona [[pop rock|pop-rock]] [[glazba|glazbe]] [[Sting]] nastupio je u [[amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] u sklopu svjetske turneje na kojoj u novim [[glazbena obrada|aranžmanima]] izvodi svoje poznate hitove, ali i [[pjesma|pjesme]] koje su mu rijetko na repertoaru. [[Datoteka:Kninska tvrđava na Dan pobjede 2015.JPG|desno|180px|link=Kninska tvrđava]] * [[1. kolovoza]] – Hrvatski [[četverac na pariće]] u sastavu [[Goran Mahmutović]], [[Roko Bošković]], [[Damir Martin]] i [[Ivan Talaja]] osvojio je broncu na Europskom [[veslanje|veslačkom]] prvenstvu u [[Varese]]u. [[:Kategorija:Hrvatski olimpijci|Hrvatski olimpijci]] braća [[Valent Sinković|Valent]] i [[Martin Sinković]] na istom su natjecanju također osvojili brončanu [[medalja|medalju]] u [[dvojac na pariće|dvojcu na pariće]]. == Srpanj == [[Datoteka:Trsatski kaštel 1.jpg|desno|180px|link=Trsat]] * [[31. srpnja]] – Postavljanjem [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske zastave]] od 25 četvornih metara na kulu [[Trsat#Trsatska gradina|Trsatske gradine]], u [[Rijeka|Rijeci]] je počelo obilježavanje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja]]. * [[30. srpnja]] – [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] pokrenulo je postupak ratifikacije [[sporazum]]a s [[Hrvatska|Hrvatskom]] o izgradnji [[plinovod]]a "Južna interkonekcija", kojim bi se [[Bosna i Hercegovina|BiH]] preko hrvatskoga plinskog sustava povezala s [[LNG-terminal]]om na [[Krk]]u. [[Datoteka:Vela Luka (Croatia) view from mountains.jpg|desno|180px|link=Vela Luka]] * Od [[26. srpnja|26.]] do [[31. srpnja]] – U [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] održava se osmi ''[[Trag u beskraju (manifestacija)|Trag u beskraju]]'', glazbena manifestacija koja okuplja izvođače, [[prijatelj]]e i obožavatelje [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]], jednog od najvećih [[:Kategorija:Hrvatski glazbenici|hrvatskih glazbenika]]. [[Datoteka:Peljeski most 2026 (2).jpg|desno|180px|link=Pelješki most]] * [[26. srpnja]] – Četiri godine od otvaranja [[Pelješki most]] zbog pukotina treba sanaciju: radovi će početi nakon [[turizam|turističke sezone]], a izvođač će biti [[Kina|kineska]] [[tvrtka]] ''China Road and Bridge Corporation'' koja je taj [[most]] i gradila. * [[23. srpnja]] – Prvi put nakon dvanaest godina (od 2014.), tri [[HNL|hrvatska nogometna kluba]] ([[HNK Hajduk|Hajduk]], [[HNK Rijeka|Rijeka]] i [[NK Varaždin Varaždin|Varaždin]]) ostvarili su pobjede u prvim susretima pretkola [[UEFA Europska liga|Europske]] i [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]]. * [[19. srpnja]] − Na 58. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi u [[Uzbekistan]]u hrvatski srednjoškolci osvojili su dva brončana odličja. [[Datoteka:58MSF Jelačić.jpg|desno|180px|link=Međunarodna smotra folklora u Zagrebu]] * Od [[15. srpnja|15.]] do [[19. srpnja]] – Pod [[moto]]m „Održivost i otpornost baštine” u [[Zagreb]]u se održava [[jubilej]]ska 60. [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodna smotra folklora]]. * [[15. srpnja]] − Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi „IPhO 2026” u [[Kolumbija|Kolumbiji]] hrvatski srednjoškolci osvojili su srebrnu i dvije brončane medalje. * [[15. srpnja]] – U [[Kijev]]u je na Dan državnosti [[Ukrajina|Ukrajine]] održan ''summit'' država [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i Ukrajine u kojemu je sudjelovao i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]]. * [[13. srpnja]] – Počeo je 15. ''Šibenik Dance Festival'': i ove godine ulice i trgovi [[Šibenik]]a ugostit će više od 300 [[ples]]ača, [[koreografija|koreografa]], plesnih pedagoga i zaljubljenika u ples i [[glazba|glazbu]]. * [[10. srpnja]] – Podizanjem zastave ''[[Libertas (Dubrovnik)|Libertas]]'' i uz stihove [[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano su otvorene 77. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[9. srpnja]] – Prikazivanjem filma [[Igor Šeregi|Igora Šeregija]] ''[[Svadba (2026.)|Svadba]]'' u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] svečano je otvoren 73. [[Pulski filmski festival]]. [[Datoteka:Stari grad Dubovac- Autor- Igor Čepurkovski.jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja|5.]] – [[11. srpnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] se održava 27. Međunarodni festival [[folklor]]a i 7. „Okusi svijeta” uz [[ples]], [[glazba|glazbu]] i [[gastronomija|gastronomiju]] [[Portoriko|Portorika]], [[Madagaskar]]a, [[Singapur]]a, [[Uzbekistan]]a, [[Filipini|Filipina]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. * [[5. srpnja]] – Koncertom [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Orkestra]] i ženskog [[Zbor HRT-a|zbora HRT-a]] na zadarskom Forumu otvorene su 66. [[Glazbene večeri u Sv. Donatu|Glazbene večeri u svetom Donatu]]. * [[4. srpnja]] – [[Hrvatska mlađejuniorska vaterpolska reprezentacija do 18 godina]] osvojila je naslov prvaka na Svjetskom prvenstvu u Rio Maioru u [[Portugal]]u. Kapetan Nikola Batoš proglašen je vratarom turnira, a izbornik Hrvoje Koljanin trenerom prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska ženska kadetska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometne kadetkinje]] osvojile su brončano odličje na Otvorenom europskom prvenstvu u [[Göteborg]]u. == Lipanj == * [[28. lipnja]] – Središtem [[Đakovo|Đakova]] prošla je povorka 32 dječje folklorne skupine s oko tisuću sudionika u sklopu Malih vezova, uoči jubilarnih 60. [[Đakovački vezovi|Đakovačkih vezova]]. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem.svg|desno|120px]] * [[27. lipnja]] – Pobjedom nad [[Ganska nogometna reprezentacija|Ganom]], ''Vatreni'' su izborili plasiman u šesnaestinu završnice [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskoga nogometnog prvenstva]]. * [[27. lipnja]] – U [[Šibenik]]u je zatvoren 66. [[Međunarodni dječji festival]], na kojemu je nastupilo 2000 umjetnika iz 18 zemalja za oko 80 tisuća posjetitelja. * [[27. lipnja]] – Održana je 15. [[Split Pride|splitska povorka ponosa]] pod geslom „Nije me mater rodila da mučin!” * [[25. lipnja|25.]] – [[28. lipnja]] – U Galeriji Ivana Meštrovića u [[Split]]u održane su [[Melodije Jadrana]]. * [[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]] – Na zagrebačkim fontanama i [[ŠRC Jarun]]u održava se 76. [[Hanžekovićev memorijal]]. * [[23. lipnja|23.]] – [[28. lipnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[ŠRC Jarun]]u održava se svjetsko prvenstvo u [[rukomet na pijesku|rukometu na pijesku]]. * [[23. lipnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija]] odnijela je prvu pobjedu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskom prvenstvu]] nadigravši [[Panamska nogometna reprezentacija|Panamu]] u [[Toronto|Torontu]]. Kapetan [[Luka Modrić]] upisao je dvjestoti nastup za reprezentaciju. * [[22. lipnja]] – U [[Spomen-park Brezovica|spomen-parku Brezovica]] obilježen je [[Dan antifašističke borbe]] u povodu 85. godišnjice osnivanja [[Prvi sisački partizanski odred|Prvog sisačkog partizanskog odreda]]. [[Datoteka:Ruder-EM 2016 48.JPG|desno|180px]] * [[14. lipnja]] – Braća [[Martin Sinković|Martin]] i [[Valent Sinković]] osvojila su prvo mjesto u finalu [[dvojac na pariće|dvojca na pariće]] na drugoj regati Svjetskog kupa u [[Plovdiv]]u. * [[13. lipnja]] – Održan je četvrti Karlovac Pride. [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]] * [[11. lipnja]] – Počelo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|23. Svjetsko prvenstvo u nogometu]] u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. * [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u je održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči [[Antunovo|svetkovine Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”. * [[6. lipnja]] – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”. == Svibanj == * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. == Travanj == [[Slika:Dubrovnik view 01.JPG|180px|desno|link=Dubrovnik]] * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. * [[28. travnja]] – Studenti [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|zagrebačkog FER-a]] Lovro Šantek, Petar Jakuš, Neven Lukić i Luka Bradarić Lisić pobijedili su na međunarodnome ''hackatonu'' »StarkHacks« na Sveučilištu Purdue u SAD-u. * [[24. travnja]] – U dubrovačkom Domu Marina Držića otvorena je [[izložba]] »Marin Držić – prvi čin« u prigodi petstogodišnjice prvoga spomena [[Marin Držić|Marina Držića]]. * [[18. travnja]] – U [[Zagreb]]u je održan sindikalni prosvjed čiji je slogan „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”. [[Slika:Artemis II patch.svg|150px|desno|link=Artemis II]] * [[10. travnja]] – [[NASA]]-ina letjelica [[Artemis II]] sletjela je u [[Tihi ocean]], čime je završena povijesna misija preleta [[Mjesec]]a s ljudskom posadom == Ožujak == [[Datoteka:HR-VA-Maruševec04.jpg|150px|desno|link=Park prirode Zagorske gore|alt=Ivanščica]] * Od [[9. ožujka|9.]] do [[22. ožujka]] – U [[Poreč]]u se održava 7. [[Europsko prvenstvo u futsalu za gluhe]]. * [[6. ožujka]] – [[Hrvatski sabor]] izglasao je Zakon o proglašenju [[Park prirode Zagorske gore|Parka prirode Zagorske gore]]. == Veljača == * [[27. veljače]] – Uklonjene su sve [[Minska polja u Hrvatskoj|mine u Hrvatskoj]]. * [[16. veljače]] – Na [[Dora 2026.|Dori 2026.]] pobijedila je grupa [[Lelek (sastav)|Lelek]] s pjesmom ''[[Andromeda (pjesma)|Andromeda]]''. * [[7. veljače]] – [[Hrvatska futsalska reprezentacija]] osvojila je broncu na [[Europsko prvenstvo u futsalu 2026.|Europskom prvenstvu u futsalu 2026.]] * [[1. veljače]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je treće mjesto na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.|Europskom prvenstvu u rukometu – Danska, Švedska i Norveška 2026.]]. == Siječanj == * [[28. siječnja]] – U [[Samostan sv. Frane u Zadru|samostanu svetog Frane u Zadru]] pronađena je najstarija [[inkunabula]] u Hrvatskoj, za koju se smatralo da je izgubljena. To je fragment latinskog teksta [[Biblija|Biblije]] ([[Vulgata|Vulgate]]), tiskane 1462. godine. * [[17. siječnja]] – Hrvatski film ''[[Fiume o morte! (2025.)|Fiume o morte!]]'' [[Igor Bezinović|Igora Bezinovića]] osvojio je [[Europske filmske nagrade|Europsku filmsku nagradu]] u kategoriji dokumentarnog filma. * [[17. siječnja]] – Zemni ostatci hrvatskoga biskupa [[Juraj Dobrila|Juraja Dobrile]] nakon 140 godina preseni su iz [[Trst]]a u [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijevu baziliku]] u [[Poreč]]u. * [[13. siječnja]] – [[Hrvatski ovčar]] proglašen je [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalnim kulturnim dobrom]] [[RH|Republike Hrvatske]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]] 6xmnxe37cie1j8uummgyfh2goyl6zrn Quentin Fillon Maillet 0 801196 7573761 7444796 2026-08-10T19:00:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7573761 wikitext text/x-wiki {{Infokvir skijaš | ime = Quentin Fillon Maillet | slika = Fillon Maillet Q. – Biathlon WCh 2024 Nove Mesto 2725.jpg | slika_širina = | slika_opis = Quentin Fillon Maillet u [[Nové Město na Moravě]] 2024. | puno_ime = Quentin Fillon Maillet | nadimak = | datum_rođenja = [[16. kolovoza]] [[1992.]] | mjesto_rođenja = [[Champagnole]], [[Francuska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{Z+X|FRA}} | visina = | težina = | sport = [[Biatlon]] | klub = | trener = | aktivan = 2013. – | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | Muški [[biatlon]]}} {{Medalje OI}} {{Medalje zlato|[[ZOI 2022.|Peking 2022.]]|Dohvatna utrka (12,5 km)}} {{Medalje zlato|[[ZOI 2022.|Peking 2022.]]|Individualno (20 km)}} {{Medalje zlato|[[ZOI 2026.|Milano Cortina 2026.]]|Sprint (10 km)}} {{Medalje zlato|[[ZOI 2026.|Milano Cortina 2026.]]|Mješovita štafeta (4 × 6 km)}} {{Medalje zlato|[[ZOI 2026.|Milano Cortina 2026.]]|Štafeta (4 × 7,5 km)}} {{Medalje srebro|[[ZOI 2022.|Peking 2022.]]|Sprint (10 km)}} {{Medalje srebro|[[ZOI 2022.|Peking 2022.]]|Štafeta (4 × 7,5 km)}} {{Medalje srebro|[[ZOI 2022.|Peking 2022.]]|Mješovita štafeta (4 × 6 km)}} {{Medalje bronca|[[ZOI 2026.|Milano Cortina 2026.]]|Masovni start (15 km)}} {{Medalje SP}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2016.|2016. Oslo]] | Mješovita štafeta}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023. Oberhof]] | Štafeta (4 × 7,5 km)}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024. Nové Město]] | Mješovita štafeta (4 × 6 km)}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024. Nové Město]] | Mješovita pojedinačna štafeta}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025. Lenzerheide]] | Mješovita pojedinačna štafeta}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017. Hochfilzen]] | Mješovita štafeta}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|2017. Hochfilzen]] | Štafeta (4 × 7,5 km)}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021. Pokljuka]] | Mješovita štafeta}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021. Pokljuka]] | Mješovita pojedinačna štafeta}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025. Lenzerheide]] | Štafeta (4 × 7,5 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|2015. Kontiolahti]] | Štafeta (4 × 7,5 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019. Östersund]] | Sprint (10 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|2019. Östersund]] | Dohvatna utrka (12,5 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020. Antholz-Anterselva]] | Dohvatna utrka (12,5 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021. Pokljuka]] | Masovni start (15 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|2023. Oberhof]] | Mješovita štafeta (4 × 6 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024. Nové Město]] | Masovni start (15 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024. Nové Město]] | Štafeta (4 × 7,5 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025. Lenzerheide]] | Sprint (10 km)}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025. Lenzerheide]] | Individualno (20 km)}} {{Medalje dno}} }} '''Quentin Fillon Maillet''' ([[Champagnole]], [[16. kolovoza]] [[1992.]]) [[Francuska|francuski]] je [[biatlon]]ac. == Karijera == U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] debitirao je 14. prosinca 2013. u sprintu u [[Le Grand-Bornand|Annecyju Le Grand-Bornandu]] (55.); prvo postolje osvojio je 8. siječnja 2015. u [[Oberhof (Njemačka)|Oberhofu]] (3.), a prvu pobjedu 11. prosinca 2016. u [[Pokljuka|Pokljuci]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]] debitirao je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2015.|Svjetskom prvenstvu u Kontiolahtiju 2015.]], gdje je osvojio brončanu medalju u štafeti te je bio 38. u sprintu, 46. u potjeri i 79. u individualnoj utrci. Sljedeće godine na Svjetskom prvenstvu u Oslu 2016. osvojio je zlatnu medalju u mješovitoj štafeti, dok je na Svjetskom prvenstvu u Hochfilzenu 2017. u istoj disciplini osvojio srebrnu medalju, kao i u štafeti.<ref>[https://web.archive.org/web/20230207121823/https://espritbleu.franceolympique.com/espritbleu/athletes/9/fillon-maillet-132379.php Quentin FILLON MAILLET] espritbleu.franceolympique.com Preuzeto 12. veljače 2026.</ref> Na [[ZOI 2018.|XXIII. Zimskim olimpijskim igrama]] u Pjongčangu 2018., svom prvom olimpijskom nastupu, bio je 48. u sprintu, 44. u dohvatnoj utrci i 29. u masovnom startu.<ref>[https://www.olympics.com/en/athletes/quentin-fillon-maillet Quentin Fillon Maillet: Bouncing back from PyeongChang disappointment] olympics.com Preuzeto 12. veljače 2026.</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|Svjetskom prvenstvu u Östersundu 2019.]] osvojio je brončanu medalju u sprintu i dohvatnoj utrci. Na [[ZOI 2022.|XXIV. Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking 2022.|Pekingu 2022.]] osvojio je pet medalja, dva zlata (dohvatna utrka i individualno) i tri srebra (sprint, štafeta i mješovita štafeta), uz četvrto mjesto u masovnom startu.<ref>[https://www.olympedia.org/athletes/137167 Quentin Fillon Maillet] olympedia.org Preuzeto 12. veljače 2026.</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023.|Svjetskom prvenstvu u Oberhofu 2023.]] osvojio je zlatnu medalju u štafeti, brončanu u mješovitoj štafeti te je bio 9. u sprintu, 12. u dohvatnoj utrci, 6. u masovnom startu i 4. u individualnoj utrci, a na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|Svjetskom prvenstvu u Novom Městu na Moravě 2024.]] osvojio je zlatnu medalju u mješovitoj štafeti i mješovitoj pojedinačnoj štafeti, brončanu u masovnom startu i štafeti te je bio 8. u sprintu, 11. u potjeri i 6. u individualnoj utrci. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|Svjetskom prvenstvu u Lenzerheidu 2025.]] osvojio je zlatnu medalju u mješovitoj pojedinačnoj štafeti, srebrnu u štafeti, brončanu u sprintu i individualnoj utrci te je bio 6. u dohvatnoj utrci i 19. u masovnom startu. Na [[ZOI 2026.|XXV. Zimskim olimpijskim igrama]] u Milanu i Cortini 2026. osvojio je zlatne medalje [[Biatlon na ZOI 2026.|u mješovitoj štafeti]], sprintu (10 km) i štafeti (4 × 7,5 km) te broncu u masovnom startu (15 km). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} FIS {{DEFAULTSORT:Fillon Maillet, Quentin}} [[Kategorija:Biatlonci]] [[Kategorija:Olimpijski pobjednici u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Francuski športaši]] 3w6l6hepiay6g6xalubs42f2ew8mevf Popis sveučilišnih prvaka NCAA u američkom nogometu 0 802275 7573996 7572689 2026-08-11T08:17:26Z CyberMB vol2 172176 /* Naslovi po sveučilištima */ Minnesota ztp 7573996 wikitext text/x-wiki {{radovi}} Najviši nivo [[američki nogomet|američkog nogometa]] za sveučilišta se d 2006. godine naziva '''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''', kojeg organizira [[NCAA|NCAA (''National Collegiate Athletic Association'')]]. <br> Titula prvaka ('''''national championship''''') se dodjeljuje od strane raznih organizacija i njihovih izbora koji potom proglašavaju najbolju sveučilišnu momčad. <br> ''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''' je jedina divizija NCAA koja ne daje službenog prvaka. <br> 2014. godine je uveden ''College Football Playoff'', kao zasebno natjecanje, ali njegovog pobjednik NCAA također ne proglašava službenim prvakom. <br> Iako NCAA za FBS (te ranije sezone najvišeg stupnja) nije službeno proglasila prvake, temeljem izbora pojedinih organizacija i matematičkih model proglašeni prvaci se nalaze u publikaciji ''NCAA Football Bowl Subdivision Records''. <br> Zbog različitih izbora za prvaka, u mnogim sezonama je prvakom proglašeno dvije ili više momčadi. == Organizacije najvišeg ranga == Sveučilišni američki nogomet se povečeo igradi 1869. godine, te momčadi su bile nezavisne (eng. ''independent''). S vremenom su počell formirati konferencije, ali bez vrhovnog vodstcva. <br> NCAA je osnovana 1906. godine kao ''IAAUS'', a od 1910. godine se naziva ''NCAA''. <br> {| class="wikitable" !razdoblje !!kratica !!naziv !!napomene |- |1869. – 1905. || || ||bez središnje organizacije |- |1906. – 1909. ||IAAUS ||IAAUS || Intercollegiate Athletic Association of the United States |- |1910. – 1961. ||NCAA ||NCAA || |- |1962. – 1972. || ||NCAA University Division || |- |1973. – 1977. || ||NCAA Division I || |- |1978. – 2005. || ||NCAA Division I-A || |- |2006. – || ||[[FBS|NCAA Division I FBS]] || |- |} == Glavni izbori za NCAA prvake == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !vrsta !!kratica !!naziv izbora (selektora) !!''retroaktivi <br> izbori !!aktivni <br> izbori !!napomene |- |rowspan="22"| Matematički <br> (eng. ''Math'') |A&H ||Anderson & Hester || — ||1997. – || |- |AS ||Alderson System || — ||1994. – 1998. || |- |B(QPRS) ||Berryman (QPRS) ||''1920. – 1989. ||1990. – 2011. || |- |BR ||Billingsley Report ||''1869. – 1969. ||1970. – 2019. ||<small> za pojedine sezone nakon 1970. također retroaktivno praglešeni prvaci |- |BS ||Boand System ||''1919. – 1929. ||1930. – 1960. || |- |CCR ||Congrove Computer Rankings || — ||1993. – || |- |CM ||Colley Matrix || — ||1992. – || |- |CW ||Caspar Whitney || — ||1905. – 1907. || |- |DeS ||DeVold System ||''1939. – 1944. ||1945. – 2006. || |- |DiS ||Dickinson System ||''1924. ||1925. – 1940. || |- |DuS ||Dunkel System || — ||1929. – 2019. || |- |ERS ||Eck Ratings System || — ||1987. – 2005. || |- |HS ||Houlgate System ||''1885. – 1926. ||1927. – 1958. ||<small> za pojedine sezone nakon 1927. također retroaktivno praglešeni prvaci |- |L ||Litkenhous Ratings || — ||1937. – 1978. <br> 1981. – 1984. || |- |MCFR ||Massey College Football Ratings || — ||1995. – || |- |MGR ||Matthews Grid Ratings || — ||1966. – 1972. <br> 1974. – 2006. || |- |NYT ||''The New York Times || — ||1979. – 2004. || |- |PS ||Poling System ||''1924. – 1934. ||1935. – 1984. || |- |R(FACT) ||Rothman (FACT) ||''1968. – 1970. ||1971. – 2006. || |- |SR ||Sagarin Ratings ||''1919. – 1977. ||1978. – || |- |W ||Wolfe || — ||1992. – || |- |WS ||Williamson System || — ||1932. – 1963. || |- !colspan="6"| |- |rowspan="13"| Glasanje <br> (eng. ''Poll'') |'''AP ||Associated Press || — ||1936. – || |- |'''COACHES''' <br> <small> BRC <br> UP <br> UPI <br> USAT/CNN <br> USAT/ESPN <br> USAT |AFCA Coaches Poll <br> <small> Blue Ribbon Commission <br> United Press <br> United Press International <br> USA Today/CNN <br> USA Today/ESPN <br> USA Today |valign="top"|''1922. – 1949.'' <br> <small> ''1922. – 1949.'' <br> <br> <br> <br> <br> |1950. – <br> <small> <br> 1950. – 1957. <br> 1958. – 1990. <br> 1991. – 1996. <br> 1997. – 2004. <br> 2005. – |<small> izbor za ''Coaches Poll'' <br> BRC je retroaktivno prvake proglasio 2016. godine |- |CFRA ||College Football Researchers Association ||''1919. – 1981. ||1982. – 1992. <br> 2009. – || |- |FN ||Football News || — ||1958. – 2002. || |- |'''FWAA''' <br> <small> FWAA <br> FWAA-NFF ||Football Writers Association of America <br> <small> FWAA <br> FWAA-NFF Super 16 | — ||1954. – <br> <small> 1954. – 2013. <br> 2014. – ||<small> ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone |- |HICFP ||Harris Interactive || — ||2005. – 2013. || <small> nisu proglašavali nacionalne prvake <br> jedan od izbora za formuliranje BCS poretka |- |HAF ||Helms Athletic Foundation ||''1883. – 1940. ||1941. – 1982. || |- |INS ||International News Service || — ||1952. – 1957. || |- |NCF ||National Championship Foundation ||''1869. – 1979. ||1980. – 2000. || |- |'''NFF''' <br> <small> NFF <br> UPI/NFF <br> USAT/NFF <br> NFF <br> FWAA-NFF |National Football Foundation <br> <small> NFF <br> United Press International/NFF <br> USA Today/NFF <br> NFF <br> FWAA-NFF Super 16 | — ||1959. – <br> <small> 1959. – 1990. <br> 1991. – 1992. <br> 1993. – 1996. <br> 1997. – <br> 2014. – |<small> ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone |- |SN ||Sporting News || — ||1975. – 2006. || |- |'''TOP25''' <br> <small> USAT <br> USAT/CNN ||Top 25 <br> <small> USA Today <br> USA Today/CNN || — ||1982. – 1990. <br> <small> 1982. <br> 1983. – 1990. || |- |'''UPI ||United Press International || — ||1993. – 1995. || |- !colspan="6"| |- |Istraživački <br> (eng. ''Research'') |PD ||Parke H. Davis ||''1869. – 1932. ||1933. || |- !colspan="6"| |- |Hibridni <br> (eng. ''Hybrid'') |BCS ||Bowl Championship Series || — ||1998. – 2013. ||<small> pobjednik ''BCS Championship Game'' |- !colspan="6"| |- |Doigravanje <br> (eng. ''Playoff'') |CFP ||College Football Playoff || — ||2014. – || |- |} '''Podebljane''' kratice se odnose na izbore prvaka koje NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' == Tvrđeni naslovi == == Neslužbeni naslovi == == Popis prvaka po sezonama == Popis prvaka po sezonama, uključujući naslove: * naslove prema NCAA "glavnim izborima" (eng. ''"major selectors"''), objavljeno u publikaciji ''Football Bowl Subdivision Records'' * tvrđeni (eng. ''claimed'') naslovi od strane sveučilišta, a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' * naslovi prema izboru ostalih organizacija i istraživača, koje NCAA ne priznaje kao ''major selector'' (općenito, ili za neki period), a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak !!s. država !!konferencija !!omjer !!selektor (NCAA) <br> ''Football Bowl Subdivision Records'' !!retro <br> aktivno <br> (NCAA) !!{{abbr|NG|National Championship Game}} !!{{abbr|AP / CP|AP Poll (od 1936.) i Coaches Poll (od 1950.)}} !!tvrđen <br> ''claimed'' !!ostali izbori !!napomene !!en. wiki |- !colspan="13"|bez središnje organizacije |- |rowspan="2"|1869. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1869_college_football_season 1869] |- |''Rutgers ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |1870. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1870_college_football_season 1870] |- |''1871. || — || — || — || ||''bez prvaka || || || || || ||<small> nisu igrane utakmice između sveučilišta |[https://en.wikipedia.org/wiki/1871_college_football_season 1871] |- |rowspan="2"|1872. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1872_college_football_season 1872] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |1873. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1873_college_football_season 1873] |- |rowspan="3"|1874. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1874_college_football_season 1873] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1875. ||''Columbia ||New York ||<small> Independent ||<center> 4-1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1875_college_football_season 1875] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independent ||<center> 4-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |1876. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1876_college_football_season 1876] |- |rowspan="2"|1877. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1877_college_football_season 1877] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1878. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 6-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1878_college_football_season 1878] |- |rowspan="2"|1879. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1879_college_football_season 1879] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1880. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1880_college_football_season 1880] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1881. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 7-0-2 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1881_college_football_season 1881] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 5-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1882. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 8-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1882_college_football_season 1882] |- |1883. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1883_college_football_season 1883] |- |rowspan="2"|1884. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 9-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1884_college_football_season 1884] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 8-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1885. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1885_college_football_season 1885] |- |rowspan="2"|1886. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1886_college_football_season 1886] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1887. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1887_college_football_season 1887] |- |1888. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1888_college_football_season 1888] |- |1889. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1889_college_football_season 1889] |- |1890. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1890_college_football_season 1890] |- |1891. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1891_college_football_season 1891] |- |1892. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1892_college_football_season 1892 ] |- |rowspan="2"|1893. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1893_college_football_season 1893] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1894. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1894_college_football_season 1894] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-2 ||''HS ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 16-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1895. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 14-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1895_college_football_season 1895] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1896. ||''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1896_college_football_season 1896] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1897. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 15-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1897_college_football_season 1897] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1898. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1898_college_football_season 1898] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1899. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1899_college_football_season 1899] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |1900. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1900_college_football_season 1900] |- |rowspan="3"|1901. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1901_college_football_season 1901] |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |Yale <sup>C</sup> ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1-1 || — || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1902. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1902_college_football_season 1902] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1903. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0-1 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1903_college_football_season 1903] |- |''Minnesota <sup>O</sup> ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 14-0-1 || — || || || || ||<small> ''Jim Koger (JK) || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="4"|1904. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1904_college_football_season 1904] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 13-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |Yale <sup>O</sup> ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> Caspar Whitney || |- |rowspan="2"|1905. ||''Chicago ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1905_college_football_season 1905] |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||CW, ''PD || || || || claim || || |- !colspan="13"|IAAUS (''Intercollegiate Athletic Association of the United States'') |- |rowspan="3"|1906. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''HAF, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1906_college_football_season 1906] |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', CW, ''PD'' || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1907. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1907_college_football_season 1907] |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', CW, ''HAF, HS, NCF, PD'' || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1908. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1908_college_football_season 1908] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1909. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1909_college_football_season 1909] |- !colspan="13"| NCAA (''National Collegiate Athletic Association'') |- |rowspan="5"|1910. ||''Auburn ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 6-1 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1910_college_football_season 1910] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 3-0-3 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Washington <sup>O</sup> ||Washington ||<small> Northwest Conference ||<center> 6-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |rowspan="5"|1911. ||''Carlisle <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1911_college_football_season 1911] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-1 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-2 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1912. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1912_college_football_season 1912] |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Wisconsin ||Wisconsin ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1913. ||''Auburn ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1913_college_football_season 1913] |- |''Chicago ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame <sup>O</sup> ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL)'', <br> ''Jim Koger (JK)'' || |- |rowspan="5"|1914. ||''Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1914_college_football_season 1914] |- |Auburn <sup>C</sup> ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 || — || || || || claim || || |- |Harvard <sup>O</sup> ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-0-2 || — || || || || ||<small> World Almanac, <br> ''Alexander Weyand (AW)'' || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Texas ||Teksas ||<small> Independents (Southern) ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="6"|1915. ||''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="6"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1915_college_football_season 1915] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Nebraska ||Nebraska ||<small> Missouri Valley Conference ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Washington State <sup>O</sup> ||Washington ||<small> Northwest Conference ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> ''Washington State Senate || |- |rowspan="3"|1916. ||''Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1916_college_football_season 1916] |- |''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1917. ||''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"|[https://en.wikipedia.org/wiki/1917_college_football_season 1917] |- |''Pittsburgh <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 || — || || || || ||<small> ''Alexander Weyand (AW) || |- |rowspan="2"|1918. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 5-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1918_college_football_season 1918] |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 4-1 ||''HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |rowspan="5"|1919. ||''Centre ||Kentucky ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 9-0 ||''SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1919_college_football_season 1919] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 6-1 ||''BR, BS, CFRA, PD, SR ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |- |rowspan="5"|1920. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1920_college_football_season 1920] |- |''Georgia ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-1 ||''BS ||''da || || || || || |- |''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 6-0-1 ||''BS, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="7"|1921. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||''BR, BS, CFRA, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="7"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1921_college_football_season 1921] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BS, PD ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame <sup>O</sup> ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Alexander Weyand (AW) || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 7-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Washington & Jefferson ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BS ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1922. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''BR, HS, NCF, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1922_college_football_season 1922] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''HAF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BS, CFRA, NCF, PD, SR ||''da || || || claim || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Conference <br> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || <small> ''Vanderbilt'' član obje konferencije <br> SIAA klasificirana kao ''minor'' konferencija |- |rowspan="5"|1923. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||''HS ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1923_college_football_season 1923] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''SR ||''da || || || claim || || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BS, CFRA, HAF, NCF, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1924. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA'', DiS, ''HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || <small> DiS je objavljen 1925. godine, ali se za 1924. navodi i kao aktivan izbor |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1924_college_football_season 1924] |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1925. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1925_college_football_season 1925] |- |Dartmouth ||New Hampshire ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||DiS, ''PD'' || || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1926. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0-1 ||''BR, CFRA, HAF, NCF, PS, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1926_college_football_season 1926] |- |''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |''Navy ||Maryland ||<small> Independents (Southern) ||<center> 9-0-1 ||''BS, HS ||''da || || || claim || || |- |Stanford ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0-1 ||DiS, ''HAF, NCF, SR'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1927. ||''Georgia ||Georgia ||<small> Southern Conference ||<center> 9-1 ||''BS, PS, B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1927_college_football_season 1927] |- |Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0-1 ||''BR'', DiS, ''HAF, NCF, PD'' || || || || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 7-1-1 ||HS || || || || || || |- |''Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 8-0-1 ||''SR ||''da || || || claim || || |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-1 ||''BS, CFRA ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1928. ||''Detroit ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1928_college_football_season 1928] |- |''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PD, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || <small> HS retroaktivno dodijelio naslov |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||DiS, ''SR'' || || || || claim|| || |- |rowspan="5"|1929. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR, BS, CFRA,'' DiS, DuS, ''HAF, NCF, PS, SR'' || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1929_college_football_season 1929] |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Tulane <sup>O</sup> ||Louisiana ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-2 ||''HS, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || <small> HS retroaktivno dodijelio naslov |- |Utah <sup>O</sup> ||Utah ||<small> Rocky Mountain Conference ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> Frank E. Wood || |- |rowspan="2"|1930. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''CFRA, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1930_college_football_season 1930] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||''BR'', BS, DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1931. ||''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1931_college_football_season 1931] |- |''Purdue ||Indiana ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |''Tennessee <sup>O</sup> ||Tennessee ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |Tulane <sup>O</sup> ||Louisiana ||<small> Southern Conference ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Frank E. Wood || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || |- |rowspan="3"|1932. ||''Colgate ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1932_college_football_season 1932] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||DiS, ''PD, SR'' || || || || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS, SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || |- |rowspan="5"|1933. ||Columbia <sup>C</sup> ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1 || — || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1933_college_football_season 1933] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PD, ''PS, SR, B(QPRS)'' || || || || claim || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||DuS || || || || || || |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||PD || || || || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-1-1 ||WS || || || || || || |- |rowspan="4"|1934. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', DuS, ''HS, PS'', WS, ''B(QPRS)'' || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1934_college_football_season 1934] |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', L, ''NCF, SR'' || || || || claim || || |- |Pittsburgh <sup>CO</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1 || — || || || || claim ||<small> ''Spalding's Foot Ball Guide || |- |Stanford <sup>O</sup> ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-1-1 || || || || || ||<small> Houlgate System (HS) ||<small> nije dio ''NCAA Records Book'' |- |rowspan="5"|1935. ||Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA, HAF'', L, ''NCF'', PS || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1935_college_football_season 1935] |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||DuS || || || || claim || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 12-1 ||''BRC'', DiS, HS, ''SR, B(QPRS)'' || || || || claim || || |- |''Stanford <sup>O</sup> ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 8-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |TCU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 12-1 ||''BRC'', WS || || || || claim || || |- |rowspan="7"|1936. ||''Duke ||Sjeverna Karolina ||<small> Southern Conference ||<center> 9-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="7"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1936_college_football_season 1936] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||AP, ''BR'', DiS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, WS || || || AP || claim || || |- |''Northwestern <sup>O</sup> ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1-1 ||BS, ''CFRA'', HS || || || || claim || || |- |Saint Vincent <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 5-3 || — || || || || ||<small> Associated Press (transitive) || |- |''Santa Clara <sup>O</sup> ||Kalifornija ||<small> Independents (Western) ||<center> 8-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |rowspan="2"|1937. ||California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0-1 ||DuS, ''HAF'', WS || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1937_college_football_season 1937] |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR, B(QPRS)'' || || || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1938. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 8-1 ||DiS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1938_college_football_season 1938] |- |TCU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||AP, ''BRC, HAF, NCF'', WS || || || AP || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DuS, HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1939. ||Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1939_college_football_season 1939] |- |Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||AP, ''BR, BRC'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || || AP || claim || || |- |Tulane <sup>O</sup> ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 8-1-1 || — || || || || ||<small> Houlgate System (HS) ||<small> nije dio ''NCAA Records Book'' |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 8-0-2 ||DiS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1940. ||Boston College <sup>C</sup> ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 || — || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1940_college_football_season 1940] |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DiS, HS, L, ''NCF, SR'' || || || AP || claim || || |- |Stanford ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0 ||''BR, HAF'', PS, WS || || || || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||DuS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1941. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-2 ||HS || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1941_college_football_season 1941] |- |''Duquesne <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || AP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 8-1-1 ||''B(QPRS)'', WS || || || || || || |- |rowspan="4"|1942. ||Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS), BR, DeS'', HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1942_college_football_season 1942] |- |''Georgia Pre-Flight <sup>O</sup> ||Georgia ||<small> Independents (Military service) ||<center> 7-1-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) ||<small> vojna (mornarička) vježbovna momčad <br> pri ''University of Georgia'' <br> također kao ''Georgia Navy Pre-Flight'' |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||AP, ''BR'', BS, DuS, ''CFRA, NCF'' || || || AP || claim || || |- |Wisconsin ||Wisconsin ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1-1 ||HAF || || || || || || |- |rowspan="2"|1943. ||''March Field <sup>O</sup> ||Kalifornija ||<small> Independents (Military service) ||<center> 9-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) ||<small> vojna (zrakoplovna) momčad pri <br> ''March Air Force Base'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1943_college_football_season 1943] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1944. ||Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1944_college_football_season 1944] |- |''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0 ||''BR, NCF, SR ||''da || || || || || |- |Randolph Field <sup>O</sup> ||Teksas ||<small> Independents (Military service) ||<center> 11-0 || — || || || || ||<small> Dr. L. H. Baker ||<small> vojna (zrakoplovna) momčad pri <br> ''Randolph Air Force Base'' |- |rowspan="3"|1945. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1945_college_football_season 1945] |- |Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |- |''Oklahoma A&M ||Oklahoma ||<small> Missouri Valley Conference ||<center> 9-0 ||''BRC ||''da || || || claim || ||<small> od 1957. djeluju kao ''Oklahoma State'' |- |rowspan="3"|1946. ||Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, BRC'', BS, ''CFRA'', HAF, HS, PS || || regular || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1946_college_football_season 1946] |- |Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||WS || || || || || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 8-0-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || regular || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1947. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Nine Conference ||<center> 10-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, ''HAF'', HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1947_college_football_season 1947] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||AP, HAF, WS || || || AP || claim || || |- |''Texas <sup>O</sup> ||Texas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |1948. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Nine Conference ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1948_college_football_season 1948] |- |rowspan="2"|1949. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1949_college_football_season 1949] |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 11-0 ||''BR, CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1950. ||''Kentucky ||Kentucky ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''SR ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1950_college_football_season 1950] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', HAF, L, '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||BS, PS || || || || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, HS, ''NCF, SR'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1951. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0-1 ||''B(QPRS)'', BS, HS || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1951_college_football_season 1951] |- |Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0-1 ||BS || || || || claim || || |- |Maryland ||Maryland ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, ''NCF, SR'' || || || || || || |- |Michigan State ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR'', HAF, PS || || || || claim || || |- |'''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', L, '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1952. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-0 ||''B(QPRS), BR'', HS, INS, PS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1952_college_football_season 1952] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, L, ''NCF, SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1953. ||'''Maryland ||Maryland ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', INS, '''UP''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1953_college_football_season 1953] |- |''Michigan State <sup>O</sup> ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 9-1-1 ||''B(QPRS), CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1954. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, ''HAF'', HS, INS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1954_college_football_season 1954] |- |'''UCLA ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''BR, CFRA'', DuS, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''UP''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="3"|1955. ||Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||BS || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1955_college_football_season 1955] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, HS, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |''Ole Miss <sup>O</sup> ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |rowspan="4"|1956. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS)'', HS, ''SR'' || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1956_college_football_season 1956] |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||''CFRA ||''da || || || claim || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1957. ||'''Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', HAF, HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1957_college_football_season 1957] |- |Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||''BR'', DuS || || || || claim || || |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||BS, DeS, '''FWAA''', INS, L, '''UP''' || || || CP || claim || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1958. ||Auburn <sup>C</sup> ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-0-1 || — || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1958_college_football_season 1958] |- |'''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1-1 ||'''FWAA || || || || claim || || |- |'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1959. ||Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DuS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1959_college_football_season 1959] |- |'''Syracuse ||New York ||<small> Independents major (Eastern) ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="5"|1960. ||Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||''B(QPRS), BR'', BS, L, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1960_college_football_season 1960] |- |'''Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-2 ||'''AP''', FN, '''NFF, UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |'''Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', ''NCF'', WS || || || || claim || || |- |Missouri ||Missouri ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0 ||PS || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 10-1 ||HAF || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1961. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1961_college_football_season 1961] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0-1 ||'''FWAA''', PS || || || || claim || || |- !colspan="13"| NCAA University Division |- |rowspan="4"|1962. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1962_NCAA_University_Division_football_season 1962] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || claim || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, '''UPI''', WS || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1963. ||Navy <sup>O</sup> ||Maryland ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-2 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1963_NCAA_University_Division_football_season 1963] |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1964. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', L, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1964_NCAA_University_Division_football_season 1964] |- |'''Arkansas ||Arkansas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||''BR, CFRA'', '''FWAA''', HAF, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || claim || || |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||DuS || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-1 ||DeS, FN, '''NFF''' || || || || || || |- |rowspan="2"|1965. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', '''FWAA''', ''NCF'' || || bowl || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1965_NCAA_University_Division_football_season 1965] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="3"|1966. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS), SR ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1966_NCAA_University_Division_football_season 1966] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0-1 ||''CFRA'', HAF, '''NFF''', PS || || regular || || claim || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-0-1 ||'''AP''', ''BR'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1967. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 8-2 ||DuS || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1967_NCAA_University_Division_football_season 1967] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-1 ||PS || || || || || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', ''SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-2 ||L || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1968. ||Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 8-1-2 ||L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1968_NCAA_University_Division_football_season 1968] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''R(FACT), SR'', '''UPI''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 9-1-1 ||DeS, MGR, ''SR'' || || || || || || |- |rowspan="3"|1969. ||Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||MGR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1969_NCAA_University_Division_football_season 1969] |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 11-0 ||''R(FACT), SR ||''da || || || || || |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''R(FACT), SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |rowspan="5"|1970. ||Arizona State ||Arizona ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 11-0 ||PS || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1970_NCAA_University_Division_football_season 1970] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF, R(FACT), SR'' || || || AP || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 10-1 ||MGR, ''R(FACT), SR'' || || || || || || |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||'''NFF || || || || claim || || |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS)'', L, '''NFF''', ''R(FACT)'', '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |1971. ||'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || regular <br> bowl || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1971_NCAA_University_Division_football_season 1971] |- |1972. ||'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || bowl || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1972_NCAA_University_Division_football_season 1972] |- !colspan="13"| NCAA Division I |- |rowspan="5"|1973. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS)'', L, '''UPI''' || || || CP || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1973_NCAA_Division_I_football_season 1973] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0-1 ||''NCF'', PS || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''' || || bowl || AP || claim || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0-1 ||''NCF'', PS, R(FACT), ''SR'' || || || || || || |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-0-1 ||BR, ''CFRA'', DeS, DuS, ''SR'' || || || || || || |- |rowspan="4"|1974. ||Alabama <sup>O</sup> ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1974_NCAA_Division_I_football_season 1974] |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||MGR || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, L, ''NCF'', PS, R(FACT), ''SR'' || || || AP || claim || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 10-1-1 ||'''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF, UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="4"|1975. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||MGR || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1975_NCAA_Division_I_football_season 1975] |- |Arizona State ||Arizona ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 12-0 ||''NCF'', SN || || || || || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', HAF, L, MGR, PS, R(FACT) || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1976. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1976_NCAA_Division_I_football_season 1976] |- |'''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), SN, ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, MGR || || || || || || |- |rowspan="4"|1977. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''CFRA ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1977_NCAA_Division_I_football_season 1977] |- |Arkansas ||Arkansas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-1 ||R(FACT) || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), SN, ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', L, R(FACT), ''SR'' || || || || || || |- !colspan="13"| NCAA Division I-A |- |rowspan="4"|1978. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''CFRA'', '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', R(FACT) || || bowl || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1978_NCAA_Division_I-A_football_season 1978] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||BR, DeS, DuS, HAF, L, MGR, PS, R(FACT), SR || || || || || || |- |Penn State <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS), BR'', FN, HAF, ''NCF'', R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="2"|1979. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1979_NCAA_Division_I-A_football_season 1979] |- |''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-0-1 ||''CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1980. ||Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1980_NCAA_Division_I-A_football_season 1980] |- |'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-2 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', FN, '''FWAA''', HAF, NCF, '''NFF''', PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||BR, DuS, MGR || || || || || || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''CFRA'', DeS, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="6"|1981. ||'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="6"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1981_NCAA_Division_I-A_football_season 1981] |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 9-3 ||NCF || || || || || || |- |Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||DuS || || || || || || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||NCF || || || || || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 ||NCF || || || || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1-1 ||NCF || || || || || || |- |rowspan="3"|1982. ||Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1982_NCAA_Division_I-A_football_season 1982] |- |'''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0-1 ||HAF || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1983. ||Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''BR'', CFRA, NYT, R(FACT), SR || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1983_NCAA_Division_I-A_football_season 1983] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, DuS, FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', DeS, L, MGR, PS, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1984. ||'''BYU ||Utah ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', PS, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1984_NCAA_Division_I-A_football_season 1984] |- |Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||BR, DeS, DuS, MGR, NYT, R(FACT), SN, SR || || || || || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||L || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', FN, NCF || || bowl || || || || |- |rowspan="3"|1985. ||Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||SR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1985_NCAA_Division_I-A_football_season 1985] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||MGR || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1986. ||Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||R(FACT) || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1986_NCAA_Division_I-A_football_season 1986] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||BR, ''B(QPRS)'', CFRA, DeS, DuS, NYT, SR || || || || || || |- |'''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1987. ||''Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1987_NCAA_Division_I-A_football_season 1987] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1988. ||''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1988_NCAA_Division_I-A_football_season 1988] |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1989. ||Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||BR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1989_NCAA_Division_I-A_football_season 1989] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || || AP / CP || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', ERS, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1990. ||'''Colorado ||Colorado ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1-1 ||'''AP''', B(QPRS), ''BR'', CFRA, DeS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, '''USAT/CNN''' || || || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_NCAA_Division_I-A_football_season 1990] |- |'''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-0-1 ||DuS, NCF, R(FACT), SR, '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||BR, ERS, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |- |rowspan="2"|1991. ||'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, ERS, NCF, NYT, SN, SR || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1991_NCAA_Division_I-A_football_season 1991] |- |'''Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-0 ||B(QPRS), BR, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, R(FACT), SR, '''UPI/NFF, USAT/CNN''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="2"|1992. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI/NFF, USAT/CNN''' || || BC || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1992_NCAA_Division_I-A_football_season 1992] |- |Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-1 ||SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1993. ||Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||NCF || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1993_NCAA_Division_I-A_football_season 1993] |- |'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', NCF, NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN, USAT/NFF''' || || BC || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||NCF || || || || || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||MGR, NCF || || || || || || |- |rowspan="3"|1994. ||Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 10-1 ||DuS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1994_NCAA_Division_I-A_football_season 1994] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', AS, B(QPRS), ''BR'', FN, '''FWAA''', NCF, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN, USAT/NFF''' || || BC || AP / CP || claim || || |- |Penn State ||Pennsylvania ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-0 ||BR, CCR, DeS, ERS, MGR, NCF, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |1995. ||'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', AS, B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || BA || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1995_NCAA_Division_I-A_football_season 1995] |- |rowspan="2"|1996. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/CNN''' || || BA || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1996_NCAA_Division_I-A_football_season 1996] |- |Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-1 ||AS || || || || || || |- |rowspan="2"|1997. ||'''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', SN || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1997_NCAA_Division_I-A_football_season 1997] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-0 ||A&H, AS, B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, MCFR, MGR, NCF, NYT, R(FACT), SR, '''USAT/ESPN''' || || BA || CP || claim || || |- |1998. ||'''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', AS, B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1998_NCAA_Division_I-A_football_season 1998] |- |1999. ||'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1999_NCAA_Division_I-A_football_season 1999] |- |rowspan="2"|2000. ||Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 11-1 ||NYT || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2000_NCAA_Division_I-A_football_season 2000] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || |- |2001. ||'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 12-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2001_NCAA_Division_I-A_football_season 2001] |- |rowspan="2"|2002. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2002_NCAA_Division_I-A_football_season 2002] |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-2 ||DuS, MGR, SR || || || || || || |- |rowspan="3"|2003. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, BCS, BR, CM, DeS, DuS, MCFR, '''NFF''', R(FACT), SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_NCAA_Division_I-A_football_season 2003] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-2 ||B(QPRS) || || || || || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', CCR, ERS, '''FWAA''', MGR, NYT, SN || || || AP || claim || || |- |rowspan="2"|2004. ||Auburn <sup>CO</sup> ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 || — || || || || claim ||<small> Eufaula Tribune, <br> Golf Digest <br> People's National Championship || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2004_NCAA_Division_I-A_football_season 2004] |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, MCFR, MGR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, W, <br> <s> BCS, '''FWAA, USAT/ESPN''' </s> || || BCS || AP || claim || ||<small> ''USC-u'' su zbog skandala oko plaćanja igrača i kršenja pravila NCAA oduzeti pojedini naslovi, <br> te se ne smatra ''"Consensus National Champion"'' |- |2005. ||'''Texas ||Teksas ||<small> Big 12 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2005_NCAA_Division_I-A_football_season 2005] |- !colspan="13"| NCAA Division I FBS |- |rowspan="2"|2006. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2006] |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-1 ||DeS, R(FACT) || || || || || || |- |rowspan="3"|2007. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-2 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2007] |- |Missouri ||Missouri ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-2 ||A&H || || || || || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-2 ||DuS || || || || || || |- |rowspan="2"|2008. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2008_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2008] |- |Utah ||Utah ||<small> Mountain West Conference ||<center> 13-0 ||A&H, W || || || || || || |- |2009. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/2009_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2009] |- |rowspan="3"|2010.||'''Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/College_football_national_championships_in_NCAA_Division_I_FBS 2010.] |- |Oregon <sup>O</sup> ||Oregon ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |TCU ||Teksas ||<small> Mountain West Conference ||<center> 13-0 ||CCR || || || || || || |- |rowspan="3"|2011. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CFRA, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2011_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2011] |- |LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, CCR || || || || || || |- |Oklahoma State ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-1 ||CM || || || || || || |- |rowspan="2"|2012. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', BCS, BR, CCR, CFRA, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2012_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2012] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I FBS) ||<center> 12-1 ||CM || || || || || ||<small> zbog korištenja igrača bez prava nastupa <br> ''Notre Dame''-u su naknadno poništeni svi rezultati |- |2013. ||'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', BCS, BR, CCR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, NFF, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2013_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2013] |- |rowspan="4"|2014. ||Alabama <sup>O</sup> ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-2 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2014_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2014] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |- |Oregon <sup>O</sup> ||Oregon ||<small> Pacific-12 Conference ||<center> 13-2 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |TCU <sup>O</sup> ||Teksas ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-1 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |2015. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2015] |- |rowspan="2"|2016. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||CM || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2016_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2016] |- |'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|2017. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2017_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2017] |- |UCF ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 13-0 ||CM || || || || claim || || |- |2018. ||'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2018_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2018] |- |2019. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2019_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2019] |- |2020. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2020_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2020] |- |2021. ||'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2021_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2021] |- |2022. ||'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2022_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2022] |- |2023. ||'''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2023_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2023] |- |rowspan="2"|2024. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-2 ||'''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2024_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2024] |- |Oregon ||Oregon ||<small> Big Ten Conference ||<center> 13-1 ||A&H, W || || || || || || |- |2025. ||'''Indiana ||Indiana ||<small> Big Ten Conference ||<center> 16-0 ||'''AP''', CFP, '''NFF, USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2025_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2025] |- |} * '''podebljana momčad''' – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' (''Associated Press'', ''United Press/UPI'', ''Football Writers Association of America'', ''National Football Foundation'' i ''USA Today'') * ''momčad u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen naslov po svim izborima za koje je proglašen prvakom za sezonu (također je u tom slučaju u stupcu ''retroaktivni izbori'' stavljeno ''"da"'') * ''kratica "selektor" u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen ili proglašen prvak po ''"selektoru"'' * zbog preglednosti, nazivi konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku * ukoliko je za pojedinu godinu proglašeno dva ili više prvaka, oni su poredani po abecednom redu za ''NG (National Championship Game)'' susrete su oznake: <small> * regular – utakmica pri kraju regularne sezone (u kojima su se susreli prvoplasirani nositelji) * bowl – razni ''bowl'' susreti uzeti kao ''National Championship Game'', obično su određivali prvog nositelja u nekom od izbora za prvaka (''Rose Bowl'', ''Cotton Bowl'', ''Orange Bowl'', ''Sugar Bowl'', ''Fiesta Bowl'') * BC – ''Bowl Coalition National Championship Game'' (od 1992. do 1994.) – ''Bowl Coallition'' ''bowl'' u kojem su se susretale najbolje postavljene momčadi s pravom nastupa u ''Bowl Coallition'' * BA – ''Bowl Alliance'' (1995. – 1997.) ''bowl'' označen kao ''National Championship Game'', u kojem su se također susretale najbolje postavljene momčadi s pravom nastupa u ''Bowl Alliance'' * BCS – ''BCS National Championship Game'' (od 1998. do 2013.) – ''bowl'' u kojem su se susrela dva prvoplasirana nositelja za ''BCS''. Od 1999. do 2005. je bio ''bowl'' u rotaciji (''Fiesta'', ''Sugar'', ''Orange'', ''Rose''), a od 2006. do 2013. ''BCS National Championship Game'' * CFP – ''College Football Playoff National Championship'' (od 2014.) – završna utakmica doigravanja ''NCAA Division I FBS'' – ''College Football Playoff'' </small> <sup>C</sup> – tvrđen (''claimed'') naslov za sveučilište, ali se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', odnosdno nije izabran od ''major selector'' <br> <sup>O</sup> - prvak po izboru koji se ne nalazi ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'' za tu sezonu, odnosno nije ''major selector'' == Naslovi po sveučilištima == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !momčad !!''nadimak !!sveučilište !!savezna država !!naslova !!godine osvajanja / proglašenja !!sezona !!sveučilišna <br> divizija !!konferencija !!ostali nazivi, napomene |- |'''Yale ||''Bulldogs ||[[Sveučilište Yale|Yale University]] ||[[Connecticut]] ||<center> '''29 |1872.<sup>67</sup>, 1874.<sup>67</sup>, 1876.<sup>67</sup>, 1877.<sup>67</sup>, 1879.<sup>67</sup>, 1880.<sup>67</sup>, 1881.<sup>67</sup>, 1882.<sup>67</sup>, 1883.<sup>67</sup>, 1884.<sup>67</sup>, 1886.<sup>67</sup>, 1887.<sup>67</sup>, 1888.<sup>67</sup>, 1891.<sup>67</sup>, 1892.<sup>67</sup>, 1893.<sup>67</sup>, 1894.<sup>67</sup>, 1895.<sup>67</sup>, 1897.<sup>67</sup>, 1900.<sup>67</sup>, 1901.<sup>8</sup>, 1902.<sup>67</sup>, 1904.<sup>9</sup>, 1905.<sup>57</sup>, 1906.<sup>57</sup>, 1907.<sup>57</sup>, 1909.<sup>67</sup>, 1923.<sup>6</sup>, 1927.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> ''Yale University'' se do 1887. godine nazivalo ''Yale College'' |- |'''Princetom ||''Tigers ||<small> [[Sveučilište Princeton|Princeton University]] ||[[New Jersey]] ||<center> '''28 |1869.<sup>67</sup>, 1870.<sup>67</sup>, 1872.<sup>67</sup>, 1873.<sup>67</sup>, 1874.<sup>67</sup>, 1875.<sup>67</sup>, 1877.<sup>67</sup>, 1878.<sup>67</sup>, 1879.<sup>67</sup>, 1880.<sup>67</sup>, 1881.<sup>67</sup>, 1884.<sup>67</sup>, 1885.<sup>67</sup>, 1886.<sup>67</sup>, 1889.<sup>67</sup>, 1893.<sup>67</sup>, 1894.<sup>67</sup>, 1896.<sup>67</sup>, 1898.<sup>67</sup>, 1899.<sup>67</sup>, 1903.<sup>67</sup>, 1906.<sup>67</sup>, 1911.<sup>67</sup>, 1920.<sup>67</sup>, 1922.<sup>67</sup>, 1933.<sup>57</sup>, 1935.<sup>57</sup>, 1950.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> ''Princeton University'' se do 1896. godine nazivalo ''College of New Jersey'' |- |'''Alabama ||''Crimson Tide ||<small> [[Sveučilište u Alabami|University of Alabama]] ||[[Alabama]] ||<center> '''26 |1925.<sup>67</sup>, 1926.<sup>67</sup>, 1930.<sup>67</sup>, 1934.<sup>57</sup>, 1941.<sup>57</sup>, 1945.<sup>6</sup>, 1961.<sup>347</sup>, 1962.<sup>6</sup>, 1964.<sup>347</sup>, 1965.<sup>2347</sup>, 1966.<sup>6</sup>, 1973.<sup>347</sup>, 1974.<sup>9</sup>, 1975.<sup>5</sup>, 1977.<sup>6</sup>, 1978.<sup>2347</sup>, 1979.<sup>347</sup>, 1992.<sup>2347</sup>, 2009.<sup>2347</sup>, 2011.<sup>2347</sup>, 2012.<sup>2347</sup>, 2014.<sup>9</sup>, 2015.<sup>1347</sup>, 2016.<sup>5</sup>, 2017.<sup>1347</sup>, 2020.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Notre Dame ||''Fighting Irish ||<small> [[Sveučilište Notre Dame|University of Notre Dame du Lac]] ||[[Indiana]] ||<center> '''24 |1913.<sup>9</sup>, 1919.<sup>6</sup>, 1920.<sup>6</sup>, 1921.<sup>9</sup>, 1924.<sup>257</sup>, 1927.<sup>5</sup>, 1929.<sup>57</sup>, 1930.<sup>57</sup>, 1938.<sup>5</sup>, 1943.<sup>247</sup>, 1946.<sup>247</sup>, 1947.<sup>47</sup>, 1949.<sup>47</sup>, 1953.<sup>5</sup>, 1964.<sup>3</sup>, 1966.<sup>2347</sup>, 1967.<sup>5</sup>, 1970.<sup>5</sup>, 1973.<sup>2347</sup>, 1977.<sup>347</sup>, 1988.<sup>2347</sup>, 1989.<sup>5</sup>, 1993.<sup>5</sup>, 2012.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Independents (NCAA Division I FBS) ||<small> |- |'''Michigan ||''Wolverines ||<small> University of Michigan ||[[Michigan]] ||<center> '''19 |1901.<sup>67</sup>, 1902.<sup>67</sup>, 1903.<sup>67</sup>, 1904.<sup>67</sup>, 1910.<sup>6</sup>, 1918.<sup>67</sup>, 1923.<sup>67</sup>, 1925.<sup>6</sup>, 1926.<sup>6</sup>, 1932.<sup>57</sup>, 1933.<sup>57</sup>, 1947.<sup>57</sup>, 1948.<sup>47</sup>, 1964.<sup>5</sup>, 1973.<sup>5</sup>, 1976.<sup>5</sup>, 1985.<sup>5</sup>, 1997.<sup>347</sup>, 2023.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Oklahoma ||''Sooners ||<small> University of Oklahoma ||[[Oklahoma]] ||<center> '''17 |1915.<sup>6</sup>, 1949.<sup>6</sup>, 1950.<sup>347</sup>, 1953.<sup>6</sup>, 1955.<sup>347</sup>, 1956.<sup>347</sup>, 1957.<sup>6</sup>, 1967.<sup>5</sup>, 1973.<sup>5</sup>, 1974.<sup>347</sup>, 1975.<sup>347</sup>, 1978.<sup>5</sup>, 1980.<sup>5</sup>, 1985.<sup>2347</sup>, 1986.<sup>5</sup>, 2000.<sup>2347</sup>, 2003. <sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''USC ||''Trojans ||<small> University of Southern California ||[[Kalifornija]] ||<center> '''17 |1928.<sup>57</sup>, 1929.<sup>6</sup>, 1931.<sup>257</sup>, 1932.<sup>257</sup>, 1933.<sup>5</sup>, 1939.<sup>57</sup>, 1962.<sup>2347</sup>, 1967.<sup>2347</sup>, 1972.<sup>2347</sup>, 1974.<sup>347</sup>, 1976.<sup>5</sup>, 1978.<sup>347</sup>, 1979.<sup>6</sup>, 2002.<sup>5</sup>, 2003.<sup>347</sup>, 2004.<sup>247</sup>, 2007.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> također navođeni i kao ''Southern California'' |- |'''Ohio State ||''Buckeyes ||<small> [[Sveučilište države Ohio|Ohio State University]] ||[[Ohio]] ||<center> '''16 |1933.<sup>5</sup>, 1942.<sup>5</sup>, 1944.<sup>6</sup>, 1954.<sup>347</sup>, 1957.<sup>347</sup>, 1961.<sup>37</sup>, 1968.<sup>2347</sup>, 1969.<sup>5</sup>, 1970.<sup>37</sup>, 1973.<sup>5</sup>, 1974.<sup>5</sup>, 1975.<sup>5</sup>, 2002.<sup>2347</sup>, 2006.<sup>5</sup>, 2014.<sup>1347</sup>, 2024.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Harvard ||''Crimson ||<small> [[Harvardovo sveučilište|Harvard University]] ||[[Massachusetts]] ||<center> '''13 |1874.<sup>6</sup>, 1875.<sup>6</sup>, 1890.<sup>67</sup>, 1898.<sup>67</sup>, 1899.<sup>67</sup>, 1901.<sup>6</sup>, 1908.<sup>6</sup>, 1910.<sup>67</sup>, 1912.<sup>67</sup>, 1913.,<sup>67</sup> 1914.<sup>9</sup>, 1919.<sup>67</sup>, 1920.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] ||<small> |- |'''Pittsburgh ||''Panthers ||<small> [[Sveučilište u Pittsburghu|University of Pittsburgh]] ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''13 |1910.<sup>6</sup>, 1915.<sup>67</sup>, 1916.<sup>67</sup>, 1917.<sup>9</sup>, 1918.<sup>67</sup>, 1929.<sup>67</sup>, 1931.<sup>67</sup>, 1934.<sup>89</sup>, 1936.<sup>57</sup>, 1937.<sup>47</sup>, 1976.<sup>347</sup>, 1980.<sup>5</sup>, 1981.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Nebraska ||''Cornhuskers ||<small> University of Nebraska–Lincoln ||[[Nebraska]] ||<center> '''12 |1915.<sup>6</sup> 1970.<sup>347</sup>, 1971.<sup>2347</sup>, 1980.<sup>5</sup>, 1981.<sup>5</sup>, 1982.<sup>5</sup>, 1983.<sup>5</sup>, 1984.<sup>5</sup>, 1993.<sup>5</sup>, 1994.<sup>2347</sup>, 1995.<sup>2347</sup>, 1997.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Nebraska–Lincoln'' se do 1968. godine nazivao ''University of Nebraska'' |- |'''Minnesota ||''Golden Gophers ||<small> ''University of Minnesota ||[[Minnesota]] ||<center> '''10 |1903.<sup>9</sup>, 1904.<sup>67</sup>, 1911.<sup>6</sup>, 1915.<sup>6</sup>, 1934.<sup>57</sup>, 1935.<sup>57</sup>, 1936.<sup>47</sup>, 1940.<sup>47</sup>, 1941.<sup>47</sup>, 1960.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Minnesota'' se također navodi kao ''University of Minnesota Twin Cities'' |- |'''Texas ||''Longhorns ||<small> University of Texas at Austin ||[[Teksas]] ||<center> '''10 |1914.<sup>6</sup>, 1941.<sup>5</sup>, 1947.<sup>9</sup>, 1963.<sup>2347</sup>, 1968.<sup>5</sup>, 1969.<sup>2347</sup>, 1970.<sup>347</sup>, 1977.<sup>5</sup>, 1981.<sup>5</sup>, 2005.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Miami (FL) ||''Hurricanes ||<small> ''University of Miami ||[[Florida]] ||<center> '''9 |1983.<sup>2347</sup>, 1986.<sup>5</sup>, 1987.<sup>2347</sup>, 1988.<sup>6</sup>, 1989.<sup>347</sup>, 1990.<sup>5</sup>, 1991.<sup>347</sup>, 2000.<sup>5</sup>, 2001.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> također kao ''Miami'', ''Miami (Florida)'' |- |'''Auburn ||''Tigers ||<small> Auburn University ||[[Alabama]] ||<center> '''9 |1910.<sup>67</sup>, 1913.<sup>67</sup>, 1914.<sup>8</sup>, 1957.<sup>347</sup>, 1958.<sup>8</sup>, 1983.<sup>57</sup>, 1993.<sup>57</sup>, 2004.<sup>89</sup>, 2010.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> ''Auburn University'' se do 1960. godine nazivao ''Alabama Polytechnic Institute'' |- |'''Florida State||''Seminoles ||<small> Florida State University ||[[Florida]] ||<center> '''9 |1980.<sup>5</sup>, 1987.<sup>6</sup>, 1989.<sup>5</sup>, 1992.<sup>5</sup>, 1993.<sup>2347</sup>, 1994.<sup>5</sup>, 1996.<sup>5</sup>, 1999.<sup>2347</sup>, 2013.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Penn State ||''Nittany Lions ||<small> The Pennsylvania State University ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''8 |1911.<sup>6</sup>, 1912.<sup>6</sup>, 1969.<sup>6</sup>, 1978.<sup>9</sup>, 1981.<sup>5</sup>, 1982.<sup>2347</sup>, 1986.<sup>2347</sup>, 1994.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''The Pennsylvania State University'' se do 1953. godine nazivalo ''Pennsylvania State College'' |- |'''Tennessee ||''Volunteers ||<small> University of Tennessee ||[[Tennessee]] ||<center> '''8 |1931.<sup>9</sup>, 1938.<sup>57</sup>, 1940.<sup>57</sup>, 1950.<sup>57</sup>, 1951.<sup>347</sup>, 1956.<sup>6</sup>, 1967.<sup>57</sup>, 1998.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''LSU ||''Tigers ||<small> Louisiana State University and Agricultural and Mechanical College ||[[Louisiana]] ||<center> '''8 |1908.<sup>6</sup>, 1936.<sup>6</sup>, 1958.<sup>347</sup>, 1962.<sup>6</sup>, 2003.<sup>2347</sup>, 2007.<sup>2347</sup>, 2011.<sup>5</sup>, 2019.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> također i kao ''Louisiana State'' <br> sveučilište se do 1963. godine nazivalo ''Louisiana State University'' |- |'''Georgia ||''Bulldogs ||<small> University of Georgia ||[[Georgia]] ||<center> '''8 |1920.<sup>6</sup>, 1927.<sup>6</sup>, 1942.<sup>57</sup>, 1946.<sup>5</sup>, 1968.<sup>5</sup>, 1980.<sup>347</sup>, 2021.<sup>1347</sup>, 2022.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Penn ||''Quakers ||<small> [[Sveučilište u Pennsylvaniji|University of Pennsylvania]] ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''7 |1894.<sup>67</sup>, 1895.<sup>67</sup>, 1897.<sup>67</sup>, 1904.<sup>67</sup>, 1907.<sup>67</sup>, 1908.<sup>67</sup>, 1924.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> također i kao ''Pennsylvania'' |- |'''Michigan State ||''Spartans ||<small> Michigan State University ||[[Michigan]] ||<center> '''7 |1951.<sup>57</sup>, 1952.<sup>347</sup>, 1953.<sup>9</sup>, 1955.<sup>57</sup>, 1957.<sup>57</sup>, 1965.<sup>347</sup>, 1966.<sup>237</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Georgia Tech ||''Yellow Jackets ||<small> [[Tehnološki institut Georgia|Georgia Institute of Technology]] ||[[Georgia]] ||<center> '''7 |1916.<sup>6</sup>, 1917.<sup>67</sup>, 1928.<sup>67</sup>, 1951.<sup>5</sup>, 1952.<sup>57</sup>, 1956.<sup>5</sup>, 1990.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> između 1917. i 1928. godine koristili nadimak ''Golden Tornado'' <br> ''Georgia Institute of Technology'' se do 1948. godine nazivalo ''Georgia School of Technology'' |- |'''California ||''Golden Bears ||<small> [[Sveučilište u Berkeleyju|University of California, Berkeley]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''5 |1920.<sup>67</sup>, 1921.<sup>67</sup>, 1922.<sup>67</sup>, 1923.<sup>67</sup>, 1937.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> ''University of California, Berkeley'' se do 1958. godine nazivalo ''University of California'' |- |'''Cornell ||''Big Red ||<small> [[Sveučilište Cornell|Cornell University]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''5 |1915.<sup>67</sup>, 1921.<sup>67</sup>, 1922.<sup>67</sup>, 1923.<sup>67</sup>, 1939.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] ||<small> |- |'''Army ||''Black Knights ||<small> [[Vojna akademija West Point|United States Military Academy]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''5 |1914.<sup>67</sup>, 1916.<sup>67</sup>, 1944.<sup>247</sup>, 1945.<sup>247</sup>, 1946.<sup>257</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> American Conference |<small> do 1999. godine nadimak ''Cadets'' |- |'''Illinois ||''Fighting Illini ||<small> University of Illinois Urbana-Champaign ||[[Illinois]] ||<center> '''5 |1914.<sup>67</sup>, 1919.<sup>67</sup>, 1923.<sup>67</sup>, 1927.<sup>57</sup>, 1951.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Illinois Urbana-Champaign'' se do 2021. godine nazivalo ''University of Illinois at Urbana-Champaig'' |- |'''Iowa ||''Hawkeyes ||<small> University of Iowa ||[[Iowa]] ||<center> '''5 |1921.<sup>67</sup>, 1922.<sup>67</sup>, 1956.<sup>67</sup>, 1958.<sup>37</sup>, 1960.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Washington ||''Huskies ||<small> University of Washington ||[[Washington (savezna država)|Washington]] ||<center> '''5 |1910.<sup>9</sup>, 1960.<sup>57</sup>, 1984.<sup>25</sup>, 1990.<sup>5</sup>, 1991.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Florida ||''Gators ||<small> University of Florida ||[[Florida]] ||<center> '''5 |1984.<sup>5</sup>, 1985.<sup>5</sup>, 1996.<sup>2347</sup>, 2006.<sup>2347</sup>, 2008.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Vanderbilt ||''Commodores ||<small> Vanderbilt University ||[[Tennessee]] ||<center> '''4 |1906.<sup>6</sup>, 1911.<sup>6</sup>, 1921.<sup>6</sup>, 1922.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Stanford ||''Cardinal ||<small> [[Sveučilište Stanford|Stanford University]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''4 |1926.<sup>57</sup>, 1934.<sup>9</sup>, 1935.<sup>9</sup>, 1940.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> koristili nadimak ''Indians'' do 1971. godine, te ''Cardinals'' do 1981. <br> ''Leland Stanford Junior University'' je službveni i puni naziv za ''Stanford University'' |- |'''Ole Miss ||''Rebels ||<small> University of Mississippi ||[[Mississippi]] ||<center> '''4 |1955.<sup>9</sup>, 1959.<sup>57</sup>, 1960.<sup>37</sup>, 1962.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> također i kao ''Mississipp'' |- |'''TCU ||''Horned Frogs ||<small> Texas Christian University ||[[Teksas]] ||<center> '''4 |1935.<sup>57</sup>, 1938.<sup>47</sup>, 2010.<sup>5</sup>, 2014.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference |<small> također povremeno navođen kao ''Texas Christian'' |- |'''Lafayette ||''Leopards ||<small> Lafayette College ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''3 |1896.<sup>67</sup>, 1921.<sup>67</sup>, 1926.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Patriot League |<small> do 1923. godine nastupali bez nadimka ili sa neslužbenim nadimcima |- |'''Texas A&M ||''Aggies ||<small> Texas A&M University ||[[Teksas]] ||<center> '''3 |1919.<sup>67</sup>, 1927.<sup>67</sup>, 1939.<sup>47</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> ''Texas A&M University'' se do 1963. godine nazivao ''Agricultural and Mechanical College of Texas'' |- |'''Tulane ||''Green Wave ||<small> Tulane University of Louisiana ||[[Louisiana]] ||<center> '''3 |1929.<sup>9</sup>, 1931.<sup>9</sup>, 1939.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> American Conference |<small> ''Tulane University of Louisiana'' skraćeno kao ''Tulane University'' |- |'''SMU ||''Mustangs ||<small> Southern Methodist University ||[[Teksas]] ||<center> 3 |1935.<sup>57</sup>, 1981.<sup>57</sup>, 1982.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Clemson ||''Tigers ||<small> Clemson University ||[[Južna Karolina]] ||<center> '''3 |1981.<sup>347</sup>, 2016.<sup>1347</sup>, 2018.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Oregon ||''Ducks ||<small> University of Oregon ||[[Oregon]] ||<center> '''3 |2010.<sup>9</sup>, 2014.<sup>9</sup>, 2024.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Chicago ||''Maroons ||<small> [[Sveučilište u Chicagu|University of Chicago]] ||[[Illinois]] ||<center> '''2 |1905.<sup>67</sup>, 1913.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Midwest Conference |<small> ''University of Chicago'' nije imao momčad američkog nogometa od 1940. do 1968. godine |- |'''Columbia ||''Lions ||<small> [[Sveučilište Columbia|Columbia University]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''2 |1875.<sup>67</sup>, 1933.<sup>8</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> do 1905. godine prvo su igrali bez nadimka, potom kao ''Blue and White'' <br> ''Columbia University'' do 1896. godine se nazivalo ''Columbia College'' |- |'''Wisconsin ||''Badgers ||<small> University of Wisconsin–Madison||[[Wisconsin]] ||<center> '''2 |1912.<sup>6</sup>, 1942.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Wisconsin–Madison'' se do 1971. godine nazivalo ''University of Wisconsin'' |- |'''Maryland ||''Terrapins ||<small> University of Maryland, College Park ||[[Maryland]] ||<center> '''2 |1951.<sup>5</sup>, 1953.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Navy ||''Midshipmen ||<small> United States Naval Academy ||[[Maryland]] ||<center> '''2 |1926.<sup>6</sup>, 1963.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> American Conference ||<small> |- |'''Arizona State ||''Sun Devils ||<small> Arizona State University ||[[Arizona]] ||<center> '''2 |1970.<sup>5</sup>, 1975.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Arkansas ||''Razorbacks ||<small> University of Arkansas ||[[Arkansas]] ||<center> '''2 |1964.<sup>37</sup>, 1977.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Missouri ||''Tigers ||<small> University of Missouri ||[[Missouri]] ||<center> '''2 |1960.<sup>5</sup>, 2007.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Utah ||''Utes ||<small> [[Sveučilište Utah|University of Utah]] ||[[Utah]] ||<center> '''2 |1929.<sup>9</sup>, 2008.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Oklahoma State ||''Cowboys ||<small> Oklahoma State University ||[[Oklahoma]] ||<center> '''2 |1945.<sup>67</sup>, 2011.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference |<small> do 1956. godine kao ''Oklahoma A&M'' <br> ''Oklahoma State University'' se prethodno nazivao ''Oklahoma Agricultural and Mechanical College'' (do 1957.) i ''Oklahoma State University of Agricultural and Applied Sciences'' (1957.-1980.) |- |'''Rutgers ||''Scarlet Knights ||<small> Rutgers, The State University of New Jersey ||[[New Jersey]] ||<center> '''1 |1869.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> do 1954. nadimak ''Queensmen'' <br> ''Rutgers, The State University of New Jersey'' se do 1924. godine nazivao ''Rutgers College'', a do 1945. ''Rutgers University'' |- |'''Carlisle ||''Indians ||<small> Carlisle Indian Industrial School ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1911.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''Carlisle Indian Industrial School'' je ugašena 1918. godine |- |'''Washington State ||''Cougars ||<small> Washington State University ||[[Washington (savezna država)|Washington]] ||<center> '''1 |1915.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Pac-12 Conference |<small> od 1905. do 1918. godine nisu koristili nadimak |- |'''Centre ||''Colonels ||<small> Centre College ||[[Kentucky]] ||<center> '''1 |1919.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Southern Athletic Association |<small> također bivši nadimak ''Praying Colonels'' |- |'''Washington & Jefferson ||''Presidents ||<small> Washington & Jefferson College ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1921.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Presidents' Athletic Conference ||<small> |- |'''Dartmouth ||''Big Green ||<small> Dartmouth College ||[[New Hampshire]] ||<center> '''1 |1925.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> do 1973. godine nadimak ''Indians'' |- |'''Detroit ||''Titans ||<small> University of Detroit Mercy ||[[Michigan]] ||<center> '''1 |1928.<sup>67</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''University of Detroit Mercy'' je momčad američkog nogometa ugasilo 1964. godine <br> ''University of Detroit Mercy'' se do 1990. godine nazivalo ''University of Detroit'' |- |'''Colgate ||''Raiders ||<small> Colgate University ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''1 |1932.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Patriot League |<small> do 2000. godine nadimak ''Red Raiders'' |- |'''Duke ||''Blue Devils ||<small> [[Sveučilište Duke|Duke University]] ||[[Sjeverna Karolina]] ||<center> '''1 |1936.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Northwestern ||''Wildcats ||<small> Northwestern University ||[[Illinois]] ||<center> '''1 |1936.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Saint Vincent ||''Bearcats ||<small> Saint Vincent College ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1936.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Presidents' Athletic Conference ||<small> |- |'''Santa Clara ||''Broncos ||<small> [[Sveučilište Santa Clara|Santa Clara University]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''1 |1936.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''Santa Clara University'' je momčad američkog nogometa ugasilo 1992. godine <br> ''Santa Clara University'' se do 1984. godine nazivalo ''University of Santa Clara'' |- |'''Purdue ||''Boilermakers ||<small> Purdue University ||[[Indiana]] ||<center> '''1 |1937.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Boston College ||''Eagles ||<small> Boston College ||[[Massachusetts]] ||<center> '''1 |1940.<sup>8</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Duquesne ||''Dukes ||<small> Duquesne University ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1941.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Northeast Conference ||<small> |- |'''Georgia Pre-Flight ||''Skycrackers ||<small> University of Georgia / [[Ratna mornarica SAD-a|US Navy]] ||[[Georgia]] ||<center> '''1 |1942.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> također kao ''Georgia Navy Pre-Flight'' <br> momčad kadeta [[Ratna mornarica SAD-a|Ratne mornarice SAD-a ''(US Navy)'']] pri ''University of Georgia'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''March Field ||''Flyers ||<small> [[March ARB (Kalifornija)|March Air Reserve Base]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''1 |1943.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> također igrali kao ''Fourth Air Force'' <br> momčad kadeta i službenika [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga SAD-a (USAF)]] pri ''March Air Reserve Base'' (''March Field''), odnosno ''Fourth Air Force'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''Randolph Field ||''Ramblers ||<small> [[Randolph AFB (Teksas)|Randolph Air Force Base]] ||[[Teksas]] ||<center> '''1 |1944.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> 1945. godine igrali kao ''Army Air Forces Training Command Skymasters'' <br> momčad kadeta i službenika [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga SAD-a (USAAF)]] pri ''''Randolph Air Force Base'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''Kentucky ||''Wildcats ||<small> University of Kentucky ||[[Kentucky]] ||<center> '''1 |1950.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''UCLA ||''Bruins ||<small> [[Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles|University of California, Los Angeles]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''1 |1954.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Syracuse ||''Orange ||<small> Syracuse University ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''1 |1959.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> do 2003. godine koristili nadimak ''Orangemen'' |- |'''BYU ||''Cougars ||<small> Brigham Young University ||[[Utah]] ||<center> '''1 |1984.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Colorado ||''Buffaloes ||<small> University of Colorado Boulder ||[[Colorado]] ||<center> '''1 |1990.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''UCF ||''Knights ||<small> University of Central Florida ||[[Florida]] ||<center> '''1 |2017.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Indiana ||''Hoosiers ||<small> [[Sveučilište Indiana Bloomington|Indiana University Bloomington]] ||[[Indiana]] ||<center> '''1 |2025.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |} * Zbog preglednosti, nazivi sveučilišta i konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku * Zbog različitih metoda i izbora proglašavanja prvaka, te povremenih naknadnih proglašavanja, moguća su odstupanja od drugih izvora i popisa prvaka Objašnjenja za napomene godina proglašenja prvakom: <br> <sup>1</sup> – pobjednici CFP, odnosno ''College Football Playoff National Championship'' (od 2014.) <br> <sup>2</sup> – pobjednici raznih ''National Championship Game'', igrano do 2013. <br> <sup>3</sup> – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' (''Associated Press, United Press/UPI, Football Writers Association of America, National Football Foundation, USA Today'') <br> <sup>4</sup> – prvak po izborima za ''AP Poll'' (od 1936.) i (ili) ''Coaches Poll'' (od 1950.) <br> <sup>5</sup> – prvak po bar jednom ''major'' izboru koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', koji se odnosi na prethodnu sezonu, a da ne zadovoljava uvjete 3 i 4 <br> <sup>6</sup> – prvak po bar jednom ''major'' izboru koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', te je retroaktivno dodijeljen, a ne zadovoljava uvjete 3, 4 i 5 <br> <sup>7</sup> – tvrđen (''claimed'') naslov od strane sveučilišta, uključujući i retroaktivno, koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', te zadovoljava uvjete 3, 4, 5 i 6 <br> <sup>8</sup> – tvrđen (''claimed'') naslov od strane sveučilišta, uključujući i retroaktivno, koji se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', i ne zadovoljava uvjete 3, 4, 5 i 6 <br> <sup>9</sup> – naslov dodijeljen od strane drugih izbora (selektora), uključujući i retroaktivno, koji se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'' (ili naknadno izbačen), i ne zadovoljava uvjete 3, 4, 5, 6 i 7 <br> == Povezani članci == * [[NCAA]] * [[FBS]] * [[College Football Playoff]] * [[College Football Playoff National Championship]] * [[BCS National Championship Game]] * [[NCAA Division I Football Championship Subdivision]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.ncaa.com/sports/football/fbs ncaa.com, ''Foootball / FBS''] * {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/ sports-reference.com, ''College Football Stats and History''] * {{en icon}} [https://www.collegepollarchive.com/football/index.cfm collegepollarchive.com, ''Football''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241108163014/http://fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com/Docs/stats/football_records/FBS.pdf fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com, ''2024 NCAA Football Bowl Subdivision Records''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260201075035/https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/years/index.html sports-reference.com, ''College Football National Champions and Seasons''], pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39192677/who-won-college-football-championship-winners-list espn.com, ''College football championship winners by year: NCAA list''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39266327/who-won-most-college-football-championships espn.com, ''Who has won the most college football championships?''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/29324272/the-most-absurd-controversial-national-title-claims-college-football-history espn.com, ''The most absurd and controversial national title claims in college football history''], objavljeno 29. lipnja 2020., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.si.com/fannation/college/cfb-hq/rankings/college-football-national-championship-teams-by-year si.com, ''Sports Illustrated'', ''College football national champion teams by year from 1869 to today''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.bestcolleges.com/research/who-has-the-most-national-championships-in-college-football/ bestcolleges.com, ''Who Has the Most National Championships in College Football?''], objavljeno 18. veljače 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.nbclosangeles.com/news/sports/ncaaf/history-of-college-football-championship-games/3302771/ nbclosangeles.com, ''The history of college football championship games''], ažurirano 13. siječnja 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. {{izvori}} </small> [[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu u Sjedinjenim Američkim Državama|NCAA ]] q8vtctt6mm6vmnb8jhcscd2v1cqjkmk 7574000 7573996 2026-08-11T08:20:40Z CyberMB vol2 172176 /* Vanjske poveznice */ 7574000 wikitext text/x-wiki {{radovi}} Najviši nivo [[američki nogomet|američkog nogometa]] za sveučilišta se d 2006. godine naziva '''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''', kojeg organizira [[NCAA|NCAA (''National Collegiate Athletic Association'')]]. <br> Titula prvaka ('''''national championship''''') se dodjeljuje od strane raznih organizacija i njihovih izbora koji potom proglašavaju najbolju sveučilišnu momčad. <br> ''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''' je jedina divizija NCAA koja ne daje službenog prvaka. <br> 2014. godine je uveden ''College Football Playoff'', kao zasebno natjecanje, ali njegovog pobjednik NCAA također ne proglašava službenim prvakom. <br> Iako NCAA za FBS (te ranije sezone najvišeg stupnja) nije službeno proglasila prvake, temeljem izbora pojedinih organizacija i matematičkih model proglašeni prvaci se nalaze u publikaciji ''NCAA Football Bowl Subdivision Records''. <br> Zbog različitih izbora za prvaka, u mnogim sezonama je prvakom proglašeno dvije ili više momčadi. == Organizacije najvišeg ranga == Sveučilišni američki nogomet se povečeo igradi 1869. godine, te momčadi su bile nezavisne (eng. ''independent''). S vremenom su počell formirati konferencije, ali bez vrhovnog vodstcva. <br> NCAA je osnovana 1906. godine kao ''IAAUS'', a od 1910. godine se naziva ''NCAA''. <br> {| class="wikitable" !razdoblje !!kratica !!naziv !!napomene |- |1869. – 1905. || || ||bez središnje organizacije |- |1906. – 1909. ||IAAUS ||IAAUS || Intercollegiate Athletic Association of the United States |- |1910. – 1961. ||NCAA ||NCAA || |- |1962. – 1972. || ||NCAA University Division || |- |1973. – 1977. || ||NCAA Division I || |- |1978. – 2005. || ||NCAA Division I-A || |- |2006. – || ||[[FBS|NCAA Division I FBS]] || |- |} == Glavni izbori za NCAA prvake == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !vrsta !!kratica !!naziv izbora (selektora) !!''retroaktivi <br> izbori !!aktivni <br> izbori !!napomene |- |rowspan="22"| Matematički <br> (eng. ''Math'') |A&H ||Anderson & Hester || — ||1997. – || |- |AS ||Alderson System || — ||1994. – 1998. || |- |B(QPRS) ||Berryman (QPRS) ||''1920. – 1989. ||1990. – 2011. || |- |BR ||Billingsley Report ||''1869. – 1969. ||1970. – 2019. ||<small> za pojedine sezone nakon 1970. također retroaktivno praglešeni prvaci |- |BS ||Boand System ||''1919. – 1929. ||1930. – 1960. || |- |CCR ||Congrove Computer Rankings || — ||1993. – || |- |CM ||Colley Matrix || — ||1992. – || |- |CW ||Caspar Whitney || — ||1905. – 1907. || |- |DeS ||DeVold System ||''1939. – 1944. ||1945. – 2006. || |- |DiS ||Dickinson System ||''1924. ||1925. – 1940. || |- |DuS ||Dunkel System || — ||1929. – 2019. || |- |ERS ||Eck Ratings System || — ||1987. – 2005. || |- |HS ||Houlgate System ||''1885. – 1926. ||1927. – 1958. ||<small> za pojedine sezone nakon 1927. također retroaktivno praglešeni prvaci |- |L ||Litkenhous Ratings || — ||1937. – 1978. <br> 1981. – 1984. || |- |MCFR ||Massey College Football Ratings || — ||1995. – || |- |MGR ||Matthews Grid Ratings || — ||1966. – 1972. <br> 1974. – 2006. || |- |NYT ||''The New York Times || — ||1979. – 2004. || |- |PS ||Poling System ||''1924. – 1934. ||1935. – 1984. || |- |R(FACT) ||Rothman (FACT) ||''1968. – 1970. ||1971. – 2006. || |- |SR ||Sagarin Ratings ||''1919. – 1977. ||1978. – || |- |W ||Wolfe || — ||1992. – || |- |WS ||Williamson System || — ||1932. – 1963. || |- !colspan="6"| |- |rowspan="13"| Glasanje <br> (eng. ''Poll'') |'''AP ||Associated Press || — ||1936. – || |- |'''COACHES''' <br> <small> BRC <br> UP <br> UPI <br> USAT/CNN <br> USAT/ESPN <br> USAT |AFCA Coaches Poll <br> <small> Blue Ribbon Commission <br> United Press <br> United Press International <br> USA Today/CNN <br> USA Today/ESPN <br> USA Today |valign="top"|''1922. – 1949.'' <br> <small> ''1922. – 1949.'' <br> <br> <br> <br> <br> |1950. – <br> <small> <br> 1950. – 1957. <br> 1958. – 1990. <br> 1991. – 1996. <br> 1997. – 2004. <br> 2005. – |<small> izbor za ''Coaches Poll'' <br> BRC je retroaktivno prvake proglasio 2016. godine |- |CFRA ||College Football Researchers Association ||''1919. – 1981. ||1982. – 1992. <br> 2009. – || |- |FN ||Football News || — ||1958. – 2002. || |- |'''FWAA''' <br> <small> FWAA <br> FWAA-NFF ||Football Writers Association of America <br> <small> FWAA <br> FWAA-NFF Super 16 | — ||1954. – <br> <small> 1954. – 2013. <br> 2014. – ||<small> ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone |- |HICFP ||Harris Interactive || — ||2005. – 2013. || <small> nisu proglašavali nacionalne prvake <br> jedan od izbora za formuliranje BCS poretka |- |HAF ||Helms Athletic Foundation ||''1883. – 1940. ||1941. – 1982. || |- |INS ||International News Service || — ||1952. – 1957. || |- |NCF ||National Championship Foundation ||''1869. – 1979. ||1980. – 2000. || |- |'''NFF''' <br> <small> NFF <br> UPI/NFF <br> USAT/NFF <br> NFF <br> FWAA-NFF |National Football Foundation <br> <small> NFF <br> United Press International/NFF <br> USA Today/NFF <br> NFF <br> FWAA-NFF Super 16 | — ||1959. – <br> <small> 1959. – 1990. <br> 1991. – 1992. <br> 1993. – 1996. <br> 1997. – <br> 2014. – |<small> ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone |- |SN ||Sporting News || — ||1975. – 2006. || |- |'''TOP25''' <br> <small> USAT <br> USAT/CNN ||Top 25 <br> <small> USA Today <br> USA Today/CNN || — ||1982. – 1990. <br> <small> 1982. <br> 1983. – 1990. || |- |'''UPI ||United Press International || — ||1993. – 1995. || |- !colspan="6"| |- |Istraživački <br> (eng. ''Research'') |PD ||Parke H. Davis ||''1869. – 1932. ||1933. || |- !colspan="6"| |- |Hibridni <br> (eng. ''Hybrid'') |BCS ||Bowl Championship Series || — ||1998. – 2013. ||<small> pobjednik ''BCS Championship Game'' |- !colspan="6"| |- |Doigravanje <br> (eng. ''Playoff'') |CFP ||College Football Playoff || — ||2014. – || |- |} '''Podebljane''' kratice se odnose na izbore prvaka koje NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' == Tvrđeni naslovi == == Neslužbeni naslovi == == Popis prvaka po sezonama == Popis prvaka po sezonama, uključujući naslove: * naslove prema NCAA "glavnim izborima" (eng. ''"major selectors"''), objavljeno u publikaciji ''Football Bowl Subdivision Records'' * tvrđeni (eng. ''claimed'') naslovi od strane sveučilišta, a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' * naslovi prema izboru ostalih organizacija i istraživača, koje NCAA ne priznaje kao ''major selector'' (općenito, ili za neki period), a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !sezona !!prvak !!s. država !!konferencija !!omjer !!selektor (NCAA) <br> ''Football Bowl Subdivision Records'' !!retro <br> aktivno <br> (NCAA) !!{{abbr|NG|National Championship Game}} !!{{abbr|AP / CP|AP Poll (od 1936.) i Coaches Poll (od 1950.)}} !!tvrđen <br> ''claimed'' !!ostali izbori !!napomene !!en. wiki |- !colspan="13"|bez središnje organizacije |- |rowspan="2"|1869. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1869_college_football_season 1869] |- |''Rutgers ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |1870. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1870_college_football_season 1870] |- |''1871. || — || — || — || ||''bez prvaka || || || || || ||<small> nisu igrane utakmice između sveučilišta |[https://en.wikipedia.org/wiki/1871_college_football_season 1871] |- |rowspan="2"|1872. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1872_college_football_season 1872] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |1873. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1873_college_football_season 1873] |- |rowspan="3"|1874. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independent ||<center> 1-1 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1874_college_football_season 1873] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 1-0 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1875. ||''Columbia ||New York ||<small> Independent ||<center> 4-1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1875_college_football_season 1875] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independent ||<center> 4-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |1876. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1876_college_football_season 1876] |- |rowspan="2"|1877. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 2-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1877_college_football_season 1877] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1878. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 6-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1878_college_football_season 1878] |- |rowspan="2"|1879. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1879_college_football_season 1879] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 3-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1880. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1880_college_football_season 1880] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1881. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 7-0-2 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1881_college_football_season 1881] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 5-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1882. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 8-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1882_college_football_season 1882] |- |1883. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1883_college_football_season 1883] |- |rowspan="2"|1884. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 9-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1884_college_football_season 1884] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independent ||<center> 8-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1885. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independent ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1885_college_football_season 1885] |- |rowspan="2"|1886. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1886_college_football_season 1886] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1887. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1887_college_football_season 1887] |- |1888. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1888_college_football_season 1888] |- |1889. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |[https://en.wikipedia.org/wiki/1889_college_football_season 1889] |- |1890. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1890_college_football_season 1890] |- |1891. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1891_college_football_season 1891] |- |1892. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1892_college_football_season 1892 ] |- |rowspan="2"|1893. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1893_college_football_season 1893] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1894. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1894_college_football_season 1894] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-2 ||''HS ||''da || || || claim || ||<small> ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 16-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1895. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 14-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1895_college_football_season 1895] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 13-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1896. ||''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1896_college_football_season 1896] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1897. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 15-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1897_college_football_season 1897] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1898. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1898_college_football_season 1898] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1899. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1899_college_football_season 1899] |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |1900. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1900_college_football_season 1900] |- |rowspan="3"|1901. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1901_college_football_season 1901] |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |Yale <sup>C</sup> ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1-1 || — || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1902. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1902_college_football_season 1902] |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1903. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 11-0-1 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1903_college_football_season 1903] |- |''Minnesota <sup>O</sup> ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 14-0-1 || — || || || || ||<small> ''Jim Koger (JK) || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="4"|1904. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Western Conference ||<center> 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1904_college_football_season 1904] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 13-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 12-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |Yale <sup>O</sup> ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> Caspar Whitney || |- |rowspan="2"|1905. ||''Chicago ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1905_college_football_season 1905] |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||CW, ''PD || || || || claim || || |- !colspan="13"|IAAUS (''Intercollegiate Athletic Association of the United States'') |- |rowspan="3"|1906. ||''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''HAF, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1906_college_football_season 1906] |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', CW, ''PD'' || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1907. ||''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1907_college_football_season 1907] |- |Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', CW, ''HAF, HS, NCF, PD'' || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1908. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1908_college_football_season 1908] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |1909. ||''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1909_college_football_season 1909] |- !colspan="13"| NCAA (''National Collegiate Athletic Association'') |- |rowspan="5"|1910. ||''Auburn ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 6-1 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1910_college_football_season 1910] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 3-0-3 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Washington <sup>O</sup> ||Washington ||<small> Northwest Conference ||<center> 6-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |rowspan="5"|1911. ||''Carlisle <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1911_college_football_season 1911] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-1 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-2 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1912. ||''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1912_college_football_season 1912] |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''NCF ||''da || || || || || |- |''Wisconsin ||Wisconsin ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1913. ||''Auburn ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1913_college_football_season 1913] |- |''Chicago ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame <sup>O</sup> ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL)'', <br> ''Jim Koger (JK)'' || |- |rowspan="5"|1914. ||''Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1914_college_football_season 1914] |- |Auburn <sup>C</sup> ||Alabama ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 || — || || || || claim || || |- |Harvard <sup>O</sup> ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-0-2 || — || || || || ||<small> World Almanac, <br> ''Alexander Weyand (AW)'' || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Western Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Texas ||Teksas ||<small> Independents (Southern) ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |rowspan="6"|1915. ||''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |rowspan="6"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1915_college_football_season 1915] |- |''Minnesota ||Minnesota ||<small> Western Conference ||<center> 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Nebraska ||Nebraska ||<small> Missouri Valley Conference ||<center> 8-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-0 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Washington State <sup>O</sup> ||Washington ||<small> Northwest Conference ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> ''Washington State Senate || |- |rowspan="3"|1916. ||''Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1916_college_football_season 1916] |- |''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''BR ||''da || || || || || |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="2"|1917. ||''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"|[https://en.wikipedia.org/wiki/1917_college_football_season 1917] |- |''Pittsburgh <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0 || — || || || || ||<small> ''Alexander Weyand (AW) || |- |rowspan="2"|1918. ||''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 5-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1918_college_football_season 1918] |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 4-1 ||''HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || |- |rowspan="5"|1919. ||''Centre ||Kentucky ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 9-0 ||''SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1919_college_football_season 1919] |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 6-1 ||''BR, BS, CFRA, PD, SR ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || |- |''Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |- |rowspan="5"|1920. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1920_college_football_season 1920] |- |''Georgia ||Georgia ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Harvard ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0-1 ||''BS ||''da || || || || || |- |''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 6-0-1 ||''BS, PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="7"|1921. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||''BR, BS, CFRA, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="7"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1921_college_football_season 1921] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || |- |''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''BS, PD ||''da || || || claim || || |- |''Notre Dame <sup>O</sup> ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Alexander Weyand (AW) || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 7-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |''Washington & Jefferson ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 10-0-1 ||''BS ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1922. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''BR, HS, NCF, SR ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1922_college_football_season 1922] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''HAF, PD ||''da || || || claim || || |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0 ||''BR ||''da || || || claim || || |- |''Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BS, CFRA, NCF, PD, SR ||''da || || || claim || || |- |''Vanderbilt ||Tennessee ||<small> Southern Conference <br> Southern Intercollegiate Athletic Association ||<center> 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || <small> ''Vanderbilt'' član obje konferencije <br> SIAA klasificirana kao ''minor'' konferencija |- |rowspan="5"|1923. ||''California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||''HS ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1923_college_football_season 1923] |- |''Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''SR ||''da || || || claim || || |- |''Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BS, CFRA, HAF, NCF, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1924. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA'', DiS, ''HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || <small> DiS je objavljen 1925. godine, ali se za 1924. navodi i kao aktivan izbor |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1924_college_football_season 1924] |- |''Penn ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1925. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1925_college_football_season 1925] |- |Dartmouth ||New Hampshire ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||DiS, ''PD'' || || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1926. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0-1 ||''BR, CFRA, HAF, NCF, PS, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1926_college_football_season 1926] |- |''Lafayette ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |''Navy ||Maryland ||<small> Independents (Southern) ||<center> 9-0-1 ||''BS, HS ||''da || || || claim || || |- |Stanford ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0-1 ||DiS, ''HAF, NCF, SR'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1927. ||''Georgia ||Georgia ||<small> Southern Conference ||<center> 9-1 ||''BS, PS, B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1927_college_football_season 1927] |- |Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0-1 ||''BR'', DiS, ''HAF, NCF, PD'' || || || || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 7-1-1 ||HS || || || || || || |- |''Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 8-0-1 ||''SR ||''da || || || claim || || |- |''Yale ||Connecticut ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 7-1 ||''BS, CFRA ||''da || || || claim || || |- |rowspan="3"|1928. ||''Detroit ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1928_college_football_season 1928] |- |''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PD, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || <small> HS retroaktivno dodijelio naslov |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0-1 ||DiS, ''SR'' || || || || claim|| || |- |rowspan="5"|1929. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR, BS, CFRA,'' DiS, DuS, ''HAF, NCF, PS, SR'' || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1929_college_football_season 1929] |- |''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |- |''Tulane <sup>O</sup> ||Louisiana ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-2 ||''HS, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || <small> HS retroaktivno dodijelio naslov |- |Utah <sup>O</sup> ||Utah ||<small> Rocky Mountain Conference ||<center> 7-0 || — || || || || ||<small> Frank E. Wood || |- |rowspan="2"|1930. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''CFRA, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1930_college_football_season 1930] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||''BR'', BS, DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1931. ||''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1931_college_football_season 1931] |- |''Purdue ||Indiana ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||''PD ||''da || || || || || |- |''Tennessee <sup>O</sup> ||Tennessee ||<small> Southern Conference ||<center> 9-0-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |Tulane <sup>O</sup> ||Louisiana ||<small> Southern Conference ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Frank E. Wood || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || |- |rowspan="3"|1932. ||''Colgate ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||''PD ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1932_college_football_season 1932] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||DiS, ''PD, SR'' || || || || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS, SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || |- |rowspan="5"|1933. ||Columbia <sup>C</sup> ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1 || — || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1933_college_football_season 1933] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-0-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PD, ''PS, SR, B(QPRS)'' || || || || claim || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||DuS || || || || || || |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||PD || || || || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-1-1 ||WS || || || || || || |- |rowspan="4"|1934. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', DuS, ''HS, PS'', WS, ''B(QPRS)'' || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1934_college_football_season 1934] |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', L, ''NCF, SR'' || || || || claim || || |- |Pittsburgh <sup>CO</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1 || — || || || || claim ||<small> ''Spalding's Foot Ball Guide || |- |Stanford <sup>O</sup> ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-1-1 || || || || || ||<small> Houlgate System (HS) ||<small> nije dio ''NCAA Records Book'' |- |rowspan="5"|1935. ||Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA, HAF'', L, ''NCF'', PS || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1935_college_football_season 1935] |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||DuS || || || || claim || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 12-1 ||''BRC'', DiS, HS, ''SR, B(QPRS)'' || || || || claim || || |- |''Stanford <sup>O</sup> ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 8-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |TCU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 12-1 ||''BRC'', WS || || || || claim || || |- |rowspan="7"|1936. ||''Duke ||Sjeverna Karolina ||<small> Southern Conference ||<center> 9-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="7"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1936_college_football_season 1936] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 ||AP, ''BR'', DiS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, WS || || || AP || claim || || |- |''Northwestern <sup>O</sup> ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 7-1 || — || || || || ||<small> ''Bill Libby (BL) || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-1-1 ||BS, ''CFRA'', HS || || || || claim || || |- |Saint Vincent <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 5-3 || — || || || || ||<small> Associated Press (transitive) || |- |''Santa Clara <sup>O</sup> ||Kalifornija ||<small> Independents (Western) ||<center> 8-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |rowspan="2"|1937. ||California ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0-1 ||DuS, ''HAF'', WS || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1937_college_football_season 1937] |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR, B(QPRS)'' || || || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1938. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 8-1 ||DiS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1938_college_football_season 1938] |- |TCU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||AP, ''BRC, HAF, NCF'', WS || || || AP || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DuS, HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1939. ||Cornell ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1939_college_football_season 1939] |- |Texas A&M ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||AP, ''BR, BRC'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || || AP || claim || || |- |Tulane <sup>O</sup> ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 8-1-1 || — || || || || ||<small> Houlgate System (HS) ||<small> nije dio ''NCAA Records Book'' |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 8-0-2 ||DiS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1940. ||Boston College <sup>C</sup> ||Massachusetts ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 11-0 || — || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1940_college_football_season 1940] |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DiS, HS, L, ''NCF, SR'' || || || AP || claim || || |- |Stanford ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 10-0 ||''BR, HAF'', PS, WS || || || || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||DuS || || || || claim || || |- |rowspan="4"|1941. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-2 ||HS || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1941_college_football_season 1941] |- |''Duquesne <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 8-0 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || AP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 8-1-1 ||''B(QPRS)'', WS || || || || || || |- |rowspan="4"|1942. ||Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS), BR, DeS'', HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1942_college_football_season 1942] |- |''Georgia Pre-Flight <sup>O</sup> ||Georgia ||<small> Independents (Military service) ||<center> 7-1-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) ||<small> vojna (mornarička) vježbovna momčad <br> pri ''University of Georgia'' <br> također kao ''Georgia Navy Pre-Flight'' |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||AP, ''BR'', BS, DuS, ''CFRA, NCF'' || || || AP || claim || || |- |Wisconsin ||Wisconsin ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1-1 ||HAF || || || || || || |- |rowspan="2"|1943. ||''March Field <sup>O</sup> ||Kalifornija ||<small> Independents (Military service) ||<center> 9-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) ||<small> vojna (zrakoplovna) momčad pri <br> ''March Air Force Base'' |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1943_college_football_season 1943] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1944. ||Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1944_college_football_season 1944] |- |''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0 ||''BR, NCF, SR ||''da || || || || || |- |Randolph Field <sup>O</sup> ||Teksas ||<small> Independents (Military service) ||<center> 11-0 || — || || || || ||<small> Dr. L. H. Baker ||<small> vojna (zrakoplovna) momčad pri <br> ''Randolph Air Force Base'' |- |rowspan="3"|1945. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1945_college_football_season 1945] |- |Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || |- |''Oklahoma A&M ||Oklahoma ||<small> Missouri Valley Conference ||<center> 9-0 ||''BRC ||''da || || || claim || ||<small> od 1957. djeluju kao ''Oklahoma State'' |- |rowspan="3"|1946. ||Army ||New York ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0-1 ||''BR, BRC'', BS, ''CFRA'', HAF, HS, PS || || regular || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1946_college_football_season 1946] |- |Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||WS || || || || || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 8-0-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || regular || AP || claim || || |- |rowspan="3"|1947. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Nine Conference ||<center> 10-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, ''HAF'', HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1947_college_football_season 1947] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||AP, HAF, WS || || || AP || claim || || |- |''Texas <sup>O</sup> ||Texas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |1948. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Nine Conference ||<center> 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1948_college_football_season 1948] |- |rowspan="2"|1949. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 10-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1949_college_football_season 1949] |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 11-0 ||''BR, CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1950. ||''Kentucky ||Kentucky ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''SR ||''da || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1950_college_football_season 1950] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', HAF, L, '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |Princeton ||New Jersey ||<small> Independents (Eastern) ||<center> 9-0 ||BS, PS || || || || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, HS, ''NCF, SR'' || || || || claim || || |- |rowspan="5"|1951. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0-1 ||''B(QPRS)'', BS, HS || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1951_college_football_season 1951] |- |Illinois ||Illinois ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0-1 ||BS || || || || claim || || |- |Maryland ||Maryland ||<small> Southern Conference ||<center> 10-0 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, ''NCF, SR'' || || || || || || |- |Michigan State ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||''BR'', HAF, PS || || || || claim || || |- |'''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', L, '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1952. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-0 ||''B(QPRS), BR'', HS, INS, PS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1952_college_football_season 1952] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, L, ''NCF, SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1953. ||'''Maryland ||Maryland ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', INS, '''UP''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1953_college_football_season 1953] |- |''Michigan State <sup>O</sup> ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (Midwestern) ||<center> 9-0-1 ||''BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 9-1-1 ||''B(QPRS), CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="2"|1954. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, ''HAF'', HS, INS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1954_college_football_season 1954] |- |'''UCLA ||Kalifornija ||<small> Pacific Coast Conference ||<center> 9-0 ||''BR, CFRA'', DuS, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''UP''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="3"|1955. ||Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||BS || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1955_college_football_season 1955] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, HS, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |''Ole Miss <sup>O</sup> ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 || — || || || || ||<small> ''Kenneth Massey (MCFR) || |- |rowspan="4"|1956. ||Georgia Tech ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS)'', HS, ''SR'' || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1956_college_football_season 1956] |- |''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||''CFRA ||''da || || || claim || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''SR ||''da || || || || || |- |rowspan="4"|1957. ||'''Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', HAF, HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1957_college_football_season 1957] |- |Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||''BR'', DuS || || || || claim || || |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||BS, DeS, '''FWAA''', INS, L, '''UP''' || || || CP || claim || || |- |''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Seven Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |rowspan="3"|1958. ||Auburn <sup>C</sup> ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-0-1 || — || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1958_college_football_season 1958] |- |'''Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1-1 ||'''FWAA || || || || claim || || |- |'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1959. ||Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DuS, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1959_college_football_season 1959] |- |'''Syracuse ||New York ||<small> Independents major (Eastern) ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="5"|1960. ||Iowa ||Iowa ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||''B(QPRS), BR'', BS, L, ''SR'' || || || || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1960_college_football_season 1960] |- |'''Minnesota ||Minnesota ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-2 ||'''AP''', FN, '''NFF, UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |'''Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', ''NCF'', WS || || || || claim || || |- |Missouri ||Missouri ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0 ||PS || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 10-1 ||HAF || || || || claim || || |- |rowspan="2"|1961. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1961_college_football_season 1961] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-0-1 ||'''FWAA''', PS || || || || claim || || |- !colspan="13"| NCAA University Division |- |rowspan="4"|1962. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||''BR ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1962_NCAA_University_Division_football_season 1962] |- |''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |- |Ole Miss ||Mississippi ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || claim || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, '''UPI''', WS || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1963. ||Navy <sup>O</sup> ||Maryland ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-2 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1963_NCAA_University_Division_football_season 1963] |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1964. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', L, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1964_NCAA_University_Division_football_season 1964] |- |'''Arkansas ||Arkansas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||''BR, CFRA'', '''FWAA''', HAF, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || claim || || |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||DuS || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-1 ||DeS, FN, '''NFF''' || || || || || || |- |rowspan="2"|1965. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', '''FWAA''', ''NCF'' || || bowl || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1965_NCAA_University_Division_football_season 1965] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="3"|1966. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS), SR ||''da || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1966_NCAA_University_Division_football_season 1966] |- |'''Michigan State ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-0-1 ||''CFRA'', HAF, '''NFF''', PS || || regular || || claim || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 9-0-1 ||'''AP''', ''BR'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |rowspan="4"|1967. ||Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 8-2 ||DuS || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1967_NCAA_University_Division_football_season 1967] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-1 ||PS || || || || || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Athletic Association of Western Universities ||<center> 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', ''SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-2 ||L || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1968. ||Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 8-1-2 ||L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1968_NCAA_University_Division_football_season 1968] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''R(FACT), SR'', '''UPI''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 9-1-1 ||DeS, MGR, ''SR'' || || || || || || |- |rowspan="3"|1969. ||Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 8-1 ||MGR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1969_NCAA_University_Division_football_season 1969] |- |''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 11-0 ||''R(FACT), SR ||''da || || || || || |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''R(FACT), SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || |- |rowspan="5"|1970. ||Arizona State ||Arizona ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 11-0 ||PS || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1970_NCAA_University_Division_football_season 1970] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF, R(FACT), SR'' || || || AP || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA University Division) ||<center> 10-1 ||MGR, ''R(FACT), SR'' || || || || || || |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 9-1 ||'''NFF || || || || claim || || |- |'''Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 ||''B(QPRS)'', L, '''NFF''', ''R(FACT)'', '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |1971. ||'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || regular <br> bowl || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1971_NCAA_University_Division_football_season 1971] |- |1972. ||'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || bowl || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1972_NCAA_University_Division_football_season 1972] |- !colspan="13"| NCAA Division I |- |rowspan="5"|1973. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||''B(QPRS)'', L, '''UPI''' || || || CP || claim || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1973_NCAA_Division_I_football_season 1973] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0-1 ||''NCF'', PS || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''' || || bowl || AP || claim || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-0-1 ||''NCF'', PS, R(FACT), ''SR'' || || || || || || |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-0-1 ||BR, ''CFRA'', DeS, DuS, ''SR'' || || || || || || |- |rowspan="4"|1974. ||Alabama <sup>O</sup> ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1974_NCAA_Division_I_football_season 1974] |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||MGR || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, L, ''NCF'', PS, R(FACT), ''SR'' || || || AP || claim || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 10-1-1 ||'''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF, UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="4"|1975. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||MGR || || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1975_NCAA_Division_I_football_season 1975] |- |Arizona State ||Arizona ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 12-0 ||''NCF'', SN || || || || || || |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', HAF, L, MGR, PS, R(FACT) || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1976. ||Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1976_NCAA_Division_I_football_season 1976] |- |'''Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), SN, ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-8 Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, MGR || || || || || || |- |rowspan="4"|1977. ||''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''CFRA ||''da || || || || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1977_NCAA_Division_I_football_season 1977] |- |Arkansas ||Arkansas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-1 ||R(FACT) || || || || || || |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), SN, ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', L, R(FACT), ''SR'' || || || || || || |- !colspan="13"| NCAA Division I-A |- |rowspan="4"|1978. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''CFRA'', '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', R(FACT) || || bowl || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1978_NCAA_Division_I-A_football_season 1978] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||BR, DeS, DuS, HAF, L, MGR, PS, R(FACT), SR || || || || || || |- |Penn State <sup>O</sup> ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 || — || || || || ||<small> Washington Touchdown Club || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS), BR'', FN, HAF, ''NCF'', R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="2"|1979. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1979_NCAA_Division_I-A_football_season 1979] |- |''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-0-1 ||''CFRA ||''da || || || || || |- |rowspan="5"|1980. ||Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |rowspan="5"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1980_NCAA_Division_I-A_football_season 1980] |- |'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 10-2 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', FN, '''FWAA''', HAF, NCF, '''NFF''', PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||BR, DuS, MGR || || || || || || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''CFRA'', DeS, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="6"|1981. ||'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="6"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1981_NCAA_Division_I-A_football_season 1981] |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 9-3 ||NCF || || || || || || |- |Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||DuS || || || || || || |- |Pittsburgh ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||NCF || || || || || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1 ||NCF || || || || claim || || |- |Texas ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 10-1-1 ||NCF || || || || || || |- |rowspan="3"|1982. ||Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', L || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1982_NCAA_Division_I-A_football_season 1982] |- |'''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |SMU ||Teksas ||<small> Southwest Conference ||<center> 11-0-1 ||HAF || || || || claim || || |- |rowspan="3"|1983. ||Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-1 ||''BR'', CFRA, NYT, R(FACT), SR || || || || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1983_NCAA_Division_I-A_football_season 1983] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', BR, DuS, FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', DeS, L, MGR, PS, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1984. ||'''BYU ||Utah ||<small> Western Athletic Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', PS, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || || AP / CP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1984_NCAA_Division_I-A_football_season 1984] |- |Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||BR, DeS, DuS, MGR, NYT, R(FACT), SN, SR || || || || || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 10-2 ||L || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-1 ||''B(QPRS)'', FN, NCF || || bowl || || || || |- |rowspan="3"|1985. ||Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 9-1-1 ||SR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1985_NCAA_Division_I-A_football_season 1985] |- |Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 10-2 ||MGR || || || || || || |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1986. ||Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||R(FACT) || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1986_NCAA_Division_I-A_football_season 1986] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||BR, ''B(QPRS)'', CFRA, DeS, DuS, NYT, SR || || || || || || |- |'''Penn State ||Pennsylvania ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1987. ||''Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1987_NCAA_Division_I-A_football_season 1987] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|1988. ||''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1988_NCAA_Division_I-A_football_season 1988] |- |'''Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-0 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || |- |rowspan="3"|1989. ||Florida State ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||BR || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1989_NCAA_Division_I-A_football_season 1989] |- |'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || || AP / CP || claim || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 12-1 ||''B(QPRS)'', ERS, R(FACT), SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1990. ||'''Colorado ||Colorado ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1-1 ||'''AP''', B(QPRS), ''BR'', CFRA, DeS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, '''USAT/CNN''' || || || AP || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_NCAA_Division_I-A_football_season 1990] |- |'''Georgia Tech ||Georgia ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-0-1 ||DuS, NCF, R(FACT), SR, '''UPI''' || || || CP || claim || || |- |Miami (FL) ||Florida ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 10-2 ||BR, ERS, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 10-2 ||R(FACT) || || || || || || |- |rowspan="2"|1991. ||'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, ERS, NCF, NYT, SN, SR || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1991_NCAA_Division_I-A_football_season 1991] |- |'''Washington ||Washington ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-0 ||B(QPRS), BR, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, R(FACT), SR, '''UPI/NFF, USAT/CNN''' || || || CP || claim || || |- |rowspan="2"|1992. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI/NFF, USAT/CNN''' || || BC || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1992_NCAA_Division_I-A_football_season 1992] |- |Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-1 ||SR || || || || || || |- |rowspan="4"|1993. ||Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 11-0 ||NCF || || || || claim || || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1993_NCAA_Division_I-A_football_season 1993] |- |'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', NCF, NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN, USAT/NFF''' || || BC || AP / CP || claim || || |- |Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 11-1 ||NCF || || || || || || |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I-A) ||<center> 11-1 ||MGR, NCF || || || || || || |- |rowspan="3"|1994. ||Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 10-1 ||DuS || || || || || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1994_NCAA_Division_I-A_football_season 1994] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 13-0 ||'''AP''', AS, B(QPRS), ''BR'', FN, '''FWAA''', NCF, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN, USAT/NFF''' || || BC || AP / CP || claim || || |- |Penn State ||Pennsylvania ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-0 ||BR, CCR, DeS, ERS, MGR, NCF, NYT, R(FACT), SR || || || || || || |- |1995. ||'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big Eight Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', AS, B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || BA || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1995_NCAA_Division_I-A_football_season 1995] |- |rowspan="2"|1996. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/CNN''' || || BA || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1996_NCAA_Division_I-A_football_season 1996] |- |Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 11-1 ||AS || || || || || || |- |rowspan="2"|1997. ||'''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', SN || || || AP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/1997_NCAA_Division_I-A_football_season 1997] |- |'''Nebraska ||Nebraska ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-0 ||A&H, AS, B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, MCFR, MGR, NCF, NYT, R(FACT), SR, '''USAT/ESPN''' || || BA || CP || claim || || |- |1998. ||'''Tennessee ||Tennessee ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', AS, B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/1998_NCAA_Division_I-A_football_season 1998] |- |1999. ||'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 12-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/1999_NCAA_Division_I-A_football_season 1999] |- |rowspan="2"|2000. ||Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 11-1 ||NYT || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2000_NCAA_Division_I-A_football_season 2000] |- |'''Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || |- |2001. ||'''Miami (FL) ||Florida ||<small> Big East Conference ||<center> 12-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2001_NCAA_Division_I-A_football_season 2001] |- |rowspan="2"|2002. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2002_NCAA_Division_I-A_football_season 2002] |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-2 ||DuS, MGR, SR || || || || || || |- |rowspan="3"|2003. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, BCS, BR, CM, DeS, DuS, MCFR, '''NFF''', R(FACT), SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_NCAA_Division_I-A_football_season 2003] |- |Oklahoma ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-2 ||B(QPRS) || || || || || || |- |'''USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', CCR, ERS, '''FWAA''', MGR, NYT, SN || || || AP || claim || || |- |rowspan="2"|2004. ||Auburn <sup>CO</sup> ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 || — || || || || claim ||<small> Eufaula Tribune, <br> Golf Digest <br> People's National Championship || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2004_NCAA_Division_I-A_football_season 2004] |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, MCFR, MGR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, W, <br> <s> BCS, '''FWAA, USAT/ESPN''' </s> || || BCS || AP || claim || ||<small> ''USC-u'' su zbog skandala oko plaćanja igrača i kršenja pravila NCAA oduzeti pojedini naslovi, <br> te se ne smatra ''"Consensus National Champion"'' |- |2005. ||'''Texas ||Teksas ||<small> Big 12 Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2005_NCAA_Division_I-A_football_season 2005] |- !colspan="13"| NCAA Division I FBS |- |rowspan="2"|2006. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2006] |- |Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 12-1 ||DeS, R(FACT) || || || || || || |- |rowspan="3"|2007. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-2 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2007] |- |Missouri ||Missouri ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-2 ||A&H || || || || || || |- |USC ||Kalifornija ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 11-2 ||DuS || || || || || || |- |rowspan="2"|2008. ||'''Florida ||Florida ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2008_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2008] |- |Utah ||Utah ||<small> Mountain West Conference ||<center> 13-0 ||A&H, W || || || || || || |- |2009. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |[https://en.wikipedia.org/wiki/2009_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2009] |- |rowspan="3"|2010.||'''Auburn ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/College_football_national_championships_in_NCAA_Division_I_FBS 2010.] |- |Oregon <sup>O</sup> ||Oregon ||<small> Pacific-10 Conference ||<center> 12-1 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |TCU ||Teksas ||<small> Mountain West Conference ||<center> 13-0 ||CCR || || || || || || |- |rowspan="3"|2011. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CFRA, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="3"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2011_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2011] |- |LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, CCR || || || || || || |- |Oklahoma State ||Oklahoma ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-1 ||CM || || || || || || |- |rowspan="2"|2012. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', BCS, BR, CCR, CFRA, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2012_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2012] |- |Notre Dame ||Indiana ||<small> Independents (NCAA Division I FBS) ||<center> 12-1 ||CM || || || || || ||<small> zbog korištenja igrača bez prava nastupa <br> ''Notre Dame''-u su naknadno poništeni svi rezultati |- |2013. ||'''Florida State ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 14-0 ||A&H, '''AP''', BCS, BR, CCR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, NFF, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2013_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2013] |- |rowspan="4"|2014. ||Alabama <sup>O</sup> ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 12-2 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |rowspan="4"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2014_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2014] |- |'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |- |Oregon <sup>O</sup> ||Oregon ||<small> Pacific-12 Conference ||<center> 13-2 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |TCU <sup>O</sup> ||Teksas ||<small> Big 12 Conference ||<center> 12-1 || — || || || || ||<small> R(FACT) || |- |2015. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2015] |- |rowspan="2"|2016. ||Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||CM || || || || || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2016_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2016] |- |'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |- |rowspan="2"|2017. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-1 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2017_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2017] |- |UCF ||Florida ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 13-0 ||CM || || || || claim || || |- |2018. ||'''Clemson ||Južna Karolina ||<small> Atlantic Coast Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2018_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2018] |- |2019. ||'''LSU ||Louisiana ||<small> Southeastern Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2019_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2019] |- |2020. ||'''Alabama ||Alabama ||<small> Southeastern Conference ||<center> 13-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2020_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2020] |- |2021. ||'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 14-1 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2021_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2021] |- |2022. ||'''Georgia ||Georgia ||<small> Southeastern Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2022_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2022] |- |2023. ||'''Michigan ||Michigan ||<small> Big Ten Conference ||<center> 15-0 ||A&H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2023_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2023] |- |rowspan="2"|2024. ||'''Ohio State ||Ohio ||<small> Big Ten Conference ||<center> 14-2 ||'''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || |rowspan="2"| [https://en.wikipedia.org/wiki/2024_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2024] |- |Oregon ||Oregon ||<small> Big Ten Conference ||<center> 13-1 ||A&H, W || || || || || || |- |2025. ||'''Indiana ||Indiana ||<small> Big Ten Conference ||<center> 16-0 ||'''AP''', CFP, '''NFF, USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || | [https://en.wikipedia.org/wiki/2025_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2025] |- |} * '''podebljana momčad''' – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' (''Associated Press'', ''United Press/UPI'', ''Football Writers Association of America'', ''National Football Foundation'' i ''USA Today'') * ''momčad u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen naslov po svim izborima za koje je proglašen prvakom za sezonu (također je u tom slučaju u stupcu ''retroaktivni izbori'' stavljeno ''"da"'') * ''kratica "selektor" u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen ili proglašen prvak po ''"selektoru"'' * zbog preglednosti, nazivi konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku * ukoliko je za pojedinu godinu proglašeno dva ili više prvaka, oni su poredani po abecednom redu za ''NG (National Championship Game)'' susrete su oznake: <small> * regular – utakmica pri kraju regularne sezone (u kojima su se susreli prvoplasirani nositelji) * bowl – razni ''bowl'' susreti uzeti kao ''National Championship Game'', obično su određivali prvog nositelja u nekom od izbora za prvaka (''Rose Bowl'', ''Cotton Bowl'', ''Orange Bowl'', ''Sugar Bowl'', ''Fiesta Bowl'') * BC – ''Bowl Coalition National Championship Game'' (od 1992. do 1994.) – ''Bowl Coallition'' ''bowl'' u kojem su se susretale najbolje postavljene momčadi s pravom nastupa u ''Bowl Coallition'' * BA – ''Bowl Alliance'' (1995. – 1997.) ''bowl'' označen kao ''National Championship Game'', u kojem su se također susretale najbolje postavljene momčadi s pravom nastupa u ''Bowl Alliance'' * BCS – ''BCS National Championship Game'' (od 1998. do 2013.) – ''bowl'' u kojem su se susrela dva prvoplasirana nositelja za ''BCS''. Od 1999. do 2005. je bio ''bowl'' u rotaciji (''Fiesta'', ''Sugar'', ''Orange'', ''Rose''), a od 2006. do 2013. ''BCS National Championship Game'' * CFP – ''College Football Playoff National Championship'' (od 2014.) – završna utakmica doigravanja ''NCAA Division I FBS'' – ''College Football Playoff'' </small> <sup>C</sup> – tvrđen (''claimed'') naslov za sveučilište, ali se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', odnosdno nije izabran od ''major selector'' <br> <sup>O</sup> - prvak po izboru koji se ne nalazi ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'' za tu sezonu, odnosno nije ''major selector'' == Naslovi po sveučilištima == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 85%" !momčad !!''nadimak !!sveučilište !!savezna država !!naslova !!godine osvajanja / proglašenja !!sezona !!sveučilišna <br> divizija !!konferencija !!ostali nazivi, napomene |- |'''Yale ||''Bulldogs ||[[Sveučilište Yale|Yale University]] ||[[Connecticut]] ||<center> '''29 |1872.<sup>67</sup>, 1874.<sup>67</sup>, 1876.<sup>67</sup>, 1877.<sup>67</sup>, 1879.<sup>67</sup>, 1880.<sup>67</sup>, 1881.<sup>67</sup>, 1882.<sup>67</sup>, 1883.<sup>67</sup>, 1884.<sup>67</sup>, 1886.<sup>67</sup>, 1887.<sup>67</sup>, 1888.<sup>67</sup>, 1891.<sup>67</sup>, 1892.<sup>67</sup>, 1893.<sup>67</sup>, 1894.<sup>67</sup>, 1895.<sup>67</sup>, 1897.<sup>67</sup>, 1900.<sup>67</sup>, 1901.<sup>8</sup>, 1902.<sup>67</sup>, 1904.<sup>9</sup>, 1905.<sup>57</sup>, 1906.<sup>57</sup>, 1907.<sup>57</sup>, 1909.<sup>67</sup>, 1923.<sup>6</sup>, 1927.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> ''Yale University'' se do 1887. godine nazivalo ''Yale College'' |- |'''Princetom ||''Tigers ||<small> [[Sveučilište Princeton|Princeton University]] ||[[New Jersey]] ||<center> '''28 |1869.<sup>67</sup>, 1870.<sup>67</sup>, 1872.<sup>67</sup>, 1873.<sup>67</sup>, 1874.<sup>67</sup>, 1875.<sup>67</sup>, 1877.<sup>67</sup>, 1878.<sup>67</sup>, 1879.<sup>67</sup>, 1880.<sup>67</sup>, 1881.<sup>67</sup>, 1884.<sup>67</sup>, 1885.<sup>67</sup>, 1886.<sup>67</sup>, 1889.<sup>67</sup>, 1893.<sup>67</sup>, 1894.<sup>67</sup>, 1896.<sup>67</sup>, 1898.<sup>67</sup>, 1899.<sup>67</sup>, 1903.<sup>67</sup>, 1906.<sup>67</sup>, 1911.<sup>67</sup>, 1920.<sup>67</sup>, 1922.<sup>67</sup>, 1933.<sup>57</sup>, 1935.<sup>57</sup>, 1950.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> ''Princeton University'' se do 1896. godine nazivalo ''College of New Jersey'' |- |'''Alabama ||''Crimson Tide ||<small> [[Sveučilište u Alabami|University of Alabama]] ||[[Alabama]] ||<center> '''26 |1925.<sup>67</sup>, 1926.<sup>67</sup>, 1930.<sup>67</sup>, 1934.<sup>57</sup>, 1941.<sup>57</sup>, 1945.<sup>6</sup>, 1961.<sup>347</sup>, 1962.<sup>6</sup>, 1964.<sup>347</sup>, 1965.<sup>2347</sup>, 1966.<sup>6</sup>, 1973.<sup>347</sup>, 1974.<sup>9</sup>, 1975.<sup>5</sup>, 1977.<sup>6</sup>, 1978.<sup>2347</sup>, 1979.<sup>347</sup>, 1992.<sup>2347</sup>, 2009.<sup>2347</sup>, 2011.<sup>2347</sup>, 2012.<sup>2347</sup>, 2014.<sup>9</sup>, 2015.<sup>1347</sup>, 2016.<sup>5</sup>, 2017.<sup>1347</sup>, 2020.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Notre Dame ||''Fighting Irish ||<small> [[Sveučilište Notre Dame|University of Notre Dame du Lac]] ||[[Indiana]] ||<center> '''24 |1913.<sup>9</sup>, 1919.<sup>6</sup>, 1920.<sup>6</sup>, 1921.<sup>9</sup>, 1924.<sup>257</sup>, 1927.<sup>5</sup>, 1929.<sup>57</sup>, 1930.<sup>57</sup>, 1938.<sup>5</sup>, 1943.<sup>247</sup>, 1946.<sup>247</sup>, 1947.<sup>47</sup>, 1949.<sup>47</sup>, 1953.<sup>5</sup>, 1964.<sup>3</sup>, 1966.<sup>2347</sup>, 1967.<sup>5</sup>, 1970.<sup>5</sup>, 1973.<sup>2347</sup>, 1977.<sup>347</sup>, 1988.<sup>2347</sup>, 1989.<sup>5</sup>, 1993.<sup>5</sup>, 2012.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Independents (NCAA Division I FBS) ||<small> |- |'''Michigan ||''Wolverines ||<small> University of Michigan ||[[Michigan]] ||<center> '''19 |1901.<sup>67</sup>, 1902.<sup>67</sup>, 1903.<sup>67</sup>, 1904.<sup>67</sup>, 1910.<sup>6</sup>, 1918.<sup>67</sup>, 1923.<sup>67</sup>, 1925.<sup>6</sup>, 1926.<sup>6</sup>, 1932.<sup>57</sup>, 1933.<sup>57</sup>, 1947.<sup>57</sup>, 1948.<sup>47</sup>, 1964.<sup>5</sup>, 1973.<sup>5</sup>, 1976.<sup>5</sup>, 1985.<sup>5</sup>, 1997.<sup>347</sup>, 2023.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Oklahoma ||''Sooners ||<small> University of Oklahoma ||[[Oklahoma]] ||<center> '''17 |1915.<sup>6</sup>, 1949.<sup>6</sup>, 1950.<sup>347</sup>, 1953.<sup>6</sup>, 1955.<sup>347</sup>, 1956.<sup>347</sup>, 1957.<sup>6</sup>, 1967.<sup>5</sup>, 1973.<sup>5</sup>, 1974.<sup>347</sup>, 1975.<sup>347</sup>, 1978.<sup>5</sup>, 1980.<sup>5</sup>, 1985.<sup>2347</sup>, 1986.<sup>5</sup>, 2000.<sup>2347</sup>, 2003. <sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''USC ||''Trojans ||<small> University of Southern California ||[[Kalifornija]] ||<center> '''17 |1928.<sup>57</sup>, 1929.<sup>6</sup>, 1931.<sup>257</sup>, 1932.<sup>257</sup>, 1933.<sup>5</sup>, 1939.<sup>57</sup>, 1962.<sup>2347</sup>, 1967.<sup>2347</sup>, 1972.<sup>2347</sup>, 1974.<sup>347</sup>, 1976.<sup>5</sup>, 1978.<sup>347</sup>, 1979.<sup>6</sup>, 2002.<sup>5</sup>, 2003.<sup>347</sup>, 2004.<sup>247</sup>, 2007.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> također navođeni i kao ''Southern California'' |- |'''Ohio State ||''Buckeyes ||<small> [[Sveučilište države Ohio|Ohio State University]] ||[[Ohio]] ||<center> '''16 |1933.<sup>5</sup>, 1942.<sup>5</sup>, 1944.<sup>6</sup>, 1954.<sup>347</sup>, 1957.<sup>347</sup>, 1961.<sup>37</sup>, 1968.<sup>2347</sup>, 1969.<sup>5</sup>, 1970.<sup>37</sup>, 1973.<sup>5</sup>, 1974.<sup>5</sup>, 1975.<sup>5</sup>, 2002.<sup>2347</sup>, 2006.<sup>5</sup>, 2014.<sup>1347</sup>, 2024.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Harvard ||''Crimson ||<small> [[Harvardovo sveučilište|Harvard University]] ||[[Massachusetts]] ||<center> '''13 |1874.<sup>6</sup>, 1875.<sup>6</sup>, 1890.<sup>67</sup>, 1898.<sup>67</sup>, 1899.<sup>67</sup>, 1901.<sup>6</sup>, 1908.<sup>6</sup>, 1910.<sup>67</sup>, 1912.<sup>67</sup>, 1913.,<sup>67</sup> 1914.<sup>9</sup>, 1919.<sup>67</sup>, 1920.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] ||<small> |- |'''Pittsburgh ||''Panthers ||<small> [[Sveučilište u Pittsburghu|University of Pittsburgh]] ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''13 |1910.<sup>6</sup>, 1915.<sup>67</sup>, 1916.<sup>67</sup>, 1917.<sup>9</sup>, 1918.<sup>67</sup>, 1929.<sup>67</sup>, 1931.<sup>67</sup>, 1934.<sup>89</sup>, 1936.<sup>57</sup>, 1937.<sup>47</sup>, 1976.<sup>347</sup>, 1980.<sup>5</sup>, 1981.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Nebraska ||''Cornhuskers ||<small> University of Nebraska–Lincoln ||[[Nebraska]] ||<center> '''12 |1915.<sup>6</sup> 1970.<sup>347</sup>, 1971.<sup>2347</sup>, 1980.<sup>5</sup>, 1981.<sup>5</sup>, 1982.<sup>5</sup>, 1983.<sup>5</sup>, 1984.<sup>5</sup>, 1993.<sup>5</sup>, 1994.<sup>2347</sup>, 1995.<sup>2347</sup>, 1997.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Nebraska–Lincoln'' se do 1968. godine nazivao ''University of Nebraska'' |- |'''Minnesota ||''Golden Gophers ||<small> ''University of Minnesota ||[[Minnesota]] ||<center> '''10 |1903.<sup>9</sup>, 1904.<sup>67</sup>, 1911.<sup>6</sup>, 1915.<sup>6</sup>, 1934.<sup>57</sup>, 1935.<sup>57</sup>, 1936.<sup>47</sup>, 1940.<sup>47</sup>, 1941.<sup>47</sup>, 1960.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Minnesota'' se također navodi kao ''University of Minnesota Twin Cities'' |- |'''Texas ||''Longhorns ||<small> University of Texas at Austin ||[[Teksas]] ||<center> '''10 |1914.<sup>6</sup>, 1941.<sup>5</sup>, 1947.<sup>9</sup>, 1963.<sup>2347</sup>, 1968.<sup>5</sup>, 1969.<sup>2347</sup>, 1970.<sup>347</sup>, 1977.<sup>5</sup>, 1981.<sup>5</sup>, 2005.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Miami (FL) ||''Hurricanes ||<small> ''University of Miami ||[[Florida]] ||<center> '''9 |1983.<sup>2347</sup>, 1986.<sup>5</sup>, 1987.<sup>2347</sup>, 1988.<sup>6</sup>, 1989.<sup>347</sup>, 1990.<sup>5</sup>, 1991.<sup>347</sup>, 2000.<sup>5</sup>, 2001.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> također kao ''Miami'', ''Miami (Florida)'' |- |'''Auburn ||''Tigers ||<small> Auburn University ||[[Alabama]] ||<center> '''9 |1910.<sup>67</sup>, 1913.<sup>67</sup>, 1914.<sup>8</sup>, 1957.<sup>347</sup>, 1958.<sup>8</sup>, 1983.<sup>57</sup>, 1993.<sup>57</sup>, 2004.<sup>89</sup>, 2010.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> ''Auburn University'' se do 1960. godine nazivao ''Alabama Polytechnic Institute'' |- |'''Florida State||''Seminoles ||<small> Florida State University ||[[Florida]] ||<center> '''9 |1980.<sup>5</sup>, 1987.<sup>6</sup>, 1989.<sup>5</sup>, 1992.<sup>5</sup>, 1993.<sup>2347</sup>, 1994.<sup>5</sup>, 1996.<sup>5</sup>, 1999.<sup>2347</sup>, 2013.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Penn State ||''Nittany Lions ||<small> The Pennsylvania State University ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''8 |1911.<sup>6</sup>, 1912.<sup>6</sup>, 1969.<sup>6</sup>, 1978.<sup>9</sup>, 1981.<sup>5</sup>, 1982.<sup>2347</sup>, 1986.<sup>2347</sup>, 1994.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''The Pennsylvania State University'' se do 1953. godine nazivalo ''Pennsylvania State College'' |- |'''Tennessee ||''Volunteers ||<small> University of Tennessee ||[[Tennessee]] ||<center> '''8 |1931.<sup>9</sup>, 1938.<sup>57</sup>, 1940.<sup>57</sup>, 1950.<sup>57</sup>, 1951.<sup>347</sup>, 1956.<sup>6</sup>, 1967.<sup>57</sup>, 1998.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''LSU ||''Tigers ||<small> Louisiana State University and Agricultural and Mechanical College ||[[Louisiana]] ||<center> '''8 |1908.<sup>6</sup>, 1936.<sup>6</sup>, 1958.<sup>347</sup>, 1962.<sup>6</sup>, 2003.<sup>2347</sup>, 2007.<sup>2347</sup>, 2011.<sup>5</sup>, 2019.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> također i kao ''Louisiana State'' <br> sveučilište se do 1963. godine nazivalo ''Louisiana State University'' |- |'''Georgia ||''Bulldogs ||<small> University of Georgia ||[[Georgia]] ||<center> '''8 |1920.<sup>6</sup>, 1927.<sup>6</sup>, 1942.<sup>57</sup>, 1946.<sup>5</sup>, 1968.<sup>5</sup>, 1980.<sup>347</sup>, 2021.<sup>1347</sup>, 2022.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Penn ||''Quakers ||<small> [[Sveučilište u Pennsylvaniji|University of Pennsylvania]] ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''7 |1894.<sup>67</sup>, 1895.<sup>67</sup>, 1897.<sup>67</sup>, 1904.<sup>67</sup>, 1907.<sup>67</sup>, 1908.<sup>67</sup>, 1924.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> također i kao ''Pennsylvania'' |- |'''Michigan State ||''Spartans ||<small> Michigan State University ||[[Michigan]] ||<center> '''7 |1951.<sup>57</sup>, 1952.<sup>347</sup>, 1953.<sup>9</sup>, 1955.<sup>57</sup>, 1957.<sup>57</sup>, 1965.<sup>347</sup>, 1966.<sup>237</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Georgia Tech ||''Yellow Jackets ||<small> [[Tehnološki institut Georgia|Georgia Institute of Technology]] ||[[Georgia]] ||<center> '''7 |1916.<sup>6</sup>, 1917.<sup>67</sup>, 1928.<sup>67</sup>, 1951.<sup>5</sup>, 1952.<sup>57</sup>, 1956.<sup>5</sup>, 1990.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> između 1917. i 1928. godine koristili nadimak ''Golden Tornado'' <br> ''Georgia Institute of Technology'' se do 1948. godine nazivalo ''Georgia School of Technology'' |- |'''California ||''Golden Bears ||<small> [[Sveučilište u Berkeleyju|University of California, Berkeley]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''5 |1920.<sup>67</sup>, 1921.<sup>67</sup>, 1922.<sup>67</sup>, 1923.<sup>67</sup>, 1937.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> ''University of California, Berkeley'' se do 1958. godine nazivalo ''University of California'' |- |'''Cornell ||''Big Red ||<small> [[Sveučilište Cornell|Cornell University]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''5 |1915.<sup>67</sup>, 1921.<sup>67</sup>, 1922.<sup>67</sup>, 1923.<sup>67</sup>, 1939.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] ||<small> |- |'''Army ||''Black Knights ||<small> [[Vojna akademija West Point|United States Military Academy]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''5 |1914.<sup>67</sup>, 1916.<sup>67</sup>, 1944.<sup>247</sup>, 1945.<sup>247</sup>, 1946.<sup>257</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> American Conference |<small> do 1999. godine nadimak ''Cadets'' |- |'''Illinois ||''Fighting Illini ||<small> University of Illinois Urbana-Champaign ||[[Illinois]] ||<center> '''5 |1914.<sup>67</sup>, 1919.<sup>67</sup>, 1923.<sup>67</sup>, 1927.<sup>57</sup>, 1951.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Illinois Urbana-Champaign'' se do 2021. godine nazivalo ''University of Illinois at Urbana-Champaig'' |- |'''Iowa ||''Hawkeyes ||<small> University of Iowa ||[[Iowa]] ||<center> '''5 |1921.<sup>67</sup>, 1922.<sup>67</sup>, 1956.<sup>67</sup>, 1958.<sup>37</sup>, 1960.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Washington ||''Huskies ||<small> University of Washington ||[[Washington (savezna država)|Washington]] ||<center> '''5 |1910.<sup>9</sup>, 1960.<sup>57</sup>, 1984.<sup>25</sup>, 1990.<sup>5</sup>, 1991.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Florida ||''Gators ||<small> University of Florida ||[[Florida]] ||<center> '''5 |1984.<sup>5</sup>, 1985.<sup>5</sup>, 1996.<sup>2347</sup>, 2006.<sup>2347</sup>, 2008.<sup>2347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Vanderbilt ||''Commodores ||<small> Vanderbilt University ||[[Tennessee]] ||<center> '''4 |1906.<sup>6</sup>, 1911.<sup>6</sup>, 1921.<sup>6</sup>, 1922.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Stanford ||''Cardinal ||<small> [[Sveučilište Stanford|Stanford University]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''4 |1926.<sup>57</sup>, 1934.<sup>9</sup>, 1935.<sup>9</sup>, 1940.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> koristili nadimak ''Indians'' do 1971. godine, te ''Cardinals'' do 1981. <br> ''Leland Stanford Junior University'' je službveni i puni naziv za ''Stanford University'' |- |'''Ole Miss ||''Rebels ||<small> University of Mississippi ||[[Mississippi]] ||<center> '''4 |1955.<sup>9</sup>, 1959.<sup>57</sup>, 1960.<sup>37</sup>, 1962.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> također i kao ''Mississipp'' |- |'''TCU ||''Horned Frogs ||<small> Texas Christian University ||[[Teksas]] ||<center> '''4 |1935.<sup>57</sup>, 1938.<sup>47</sup>, 2010.<sup>5</sup>, 2014.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference |<small> također povremeno navođen kao ''Texas Christian'' |- |'''Lafayette ||''Leopards ||<small> Lafayette College ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''3 |1896.<sup>67</sup>, 1921.<sup>67</sup>, 1926.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Patriot League |<small> do 1923. godine nastupali bez nadimka ili sa neslužbenim nadimcima |- |'''Texas A&M ||''Aggies ||<small> Texas A&M University ||[[Teksas]] ||<center> '''3 |1919.<sup>67</sup>, 1927.<sup>67</sup>, 1939.<sup>47</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] |<small> ''Texas A&M University'' se do 1963. godine nazivao ''Agricultural and Mechanical College of Texas'' |- |'''Tulane ||''Green Wave ||<small> Tulane University of Louisiana ||[[Louisiana]] ||<center> '''3 |1929.<sup>9</sup>, 1931.<sup>9</sup>, 1939.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> American Conference |<small> ''Tulane University of Louisiana'' skraćeno kao ''Tulane University'' |- |'''SMU ||''Mustangs ||<small> Southern Methodist University ||[[Teksas]] ||<center> 3 |1935.<sup>57</sup>, 1981.<sup>57</sup>, 1982.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Clemson ||''Tigers ||<small> Clemson University ||[[Južna Karolina]] ||<center> '''3 |1981.<sup>347</sup>, 2016.<sup>1347</sup>, 2018.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Oregon ||''Ducks ||<small> University of Oregon ||[[Oregon]] ||<center> '''3 |2010.<sup>9</sup>, 2014.<sup>9</sup>, 2024.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Chicago ||''Maroons ||<small> [[Sveučilište u Chicagu|University of Chicago]] ||[[Illinois]] ||<center> '''2 |1905.<sup>67</sup>, 1913.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Midwest Conference |<small> ''University of Chicago'' nije imao momčad američkog nogometa od 1940. do 1968. godine |- |'''Columbia ||''Lions ||<small> [[Sveučilište Columbia|Columbia University]] ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''2 |1875.<sup>67</sup>, 1933.<sup>8</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> do 1905. godine prvo su igrali bez nadimka, potom kao ''Blue and White'' <br> ''Columbia University'' do 1896. godine se nazivalo ''Columbia College'' |- |'''Wisconsin ||''Badgers ||<small> University of Wisconsin–Madison||[[Wisconsin]] ||<center> '''2 |1912.<sup>6</sup>, 1942.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> ''University of Wisconsin–Madison'' se do 1971. godine nazivalo ''University of Wisconsin'' |- |'''Maryland ||''Terrapins ||<small> University of Maryland, College Park ||[[Maryland]] ||<center> '''2 |1951.<sup>5</sup>, 1953.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Navy ||''Midshipmen ||<small> United States Naval Academy ||[[Maryland]] ||<center> '''2 |1926.<sup>6</sup>, 1963.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> American Conference ||<small> |- |'''Arizona State ||''Sun Devils ||<small> Arizona State University ||[[Arizona]] ||<center> '''2 |1970.<sup>5</sup>, 1975.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Arkansas ||''Razorbacks ||<small> University of Arkansas ||[[Arkansas]] ||<center> '''2 |1964.<sup>37</sup>, 1977.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Missouri ||''Tigers ||<small> University of Missouri ||[[Missouri]] ||<center> '''2 |1960.<sup>5</sup>, 2007.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''Utah ||''Utes ||<small> [[Sveučilište Utah|University of Utah]] ||[[Utah]] ||<center> '''2 |1929.<sup>9</sup>, 2008.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Oklahoma State ||''Cowboys ||<small> Oklahoma State University ||[[Oklahoma]] ||<center> '''2 |1945.<sup>67</sup>, 2011.<sup>5</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference |<small> do 1956. godine kao ''Oklahoma A&M'' <br> ''Oklahoma State University'' se prethodno nazivao ''Oklahoma Agricultural and Mechanical College'' (do 1957.) i ''Oklahoma State University of Agricultural and Applied Sciences'' (1957.-1980.) |- |'''Rutgers ||''Scarlet Knights ||<small> Rutgers, The State University of New Jersey ||[[New Jersey]] ||<center> '''1 |1869.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference |<small> do 1954. nadimak ''Queensmen'' <br> ''Rutgers, The State University of New Jersey'' se do 1924. godine nazivao ''Rutgers College'', a do 1945. ''Rutgers University'' |- |'''Carlisle ||''Indians ||<small> Carlisle Indian Industrial School ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1911.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''Carlisle Indian Industrial School'' je ugašena 1918. godine |- |'''Washington State ||''Cougars ||<small> Washington State University ||[[Washington (savezna država)|Washington]] ||<center> '''1 |1915.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Pac-12 Conference |<small> od 1905. do 1918. godine nisu koristili nadimak |- |'''Centre ||''Colonels ||<small> Centre College ||[[Kentucky]] ||<center> '''1 |1919.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Southern Athletic Association |<small> također bivši nadimak ''Praying Colonels'' |- |'''Washington & Jefferson ||''Presidents ||<small> Washington & Jefferson College ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1921.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Presidents' Athletic Conference ||<small> |- |'''Dartmouth ||''Big Green ||<small> Dartmouth College ||[[New Hampshire]] ||<center> '''1 |1925.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> [[Liga bršljana|Ivy League]] |<small> do 1973. godine nadimak ''Indians'' |- |'''Detroit ||''Titans ||<small> University of Detroit Mercy ||[[Michigan]] ||<center> '''1 |1928.<sup>67</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''University of Detroit Mercy'' je momčad američkog nogometa ugasilo 1964. godine <br> ''University of Detroit Mercy'' se do 1990. godine nazivalo ''University of Detroit'' |- |'''Colgate ||''Raiders ||<small> Colgate University ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''1 |1932.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Patriot League |<small> do 2000. godine nadimak ''Red Raiders'' |- |'''Duke ||''Blue Devils ||<small> [[Sveučilište Duke|Duke University]] ||[[Sjeverna Karolina]] ||<center> '''1 |1936.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Northwestern ||''Wildcats ||<small> Northwestern University ||[[Illinois]] ||<center> '''1 |1936.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Saint Vincent ||''Bearcats ||<small> Saint Vincent College ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1936.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division III ||<small> Presidents' Athletic Conference ||<small> |- |'''Santa Clara ||''Broncos ||<small> [[Sveučilište Santa Clara|Santa Clara University]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''1 |1936.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> ''Santa Clara University'' je momčad američkog nogometa ugasilo 1992. godine <br> ''Santa Clara University'' se do 1984. godine nazivalo ''University of Santa Clara'' |- |'''Purdue ||''Boilermakers ||<small> Purdue University ||[[Indiana]] ||<center> '''1 |1937.<sup>6</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Boston College ||''Eagles ||<small> Boston College ||[[Massachusetts]] ||<center> '''1 |1940.<sup>8</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference ||<small> |- |'''Duquesne ||''Dukes ||<small> Duquesne University ||[[Pennsylvania]] ||<center> '''1 |1941.<sup>9</sup> |<center> 2025. ||<small> NCAA Division I Football Championship Subdivision ||<small> Northeast Conference ||<small> |- |'''Georgia Pre-Flight ||''Skycrackers ||<small> University of Georgia / [[Ratna mornarica SAD-a|US Navy]] ||[[Georgia]] ||<center> '''1 |1942.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> također kao ''Georgia Navy Pre-Flight'' <br> momčad kadeta [[Ratna mornarica SAD-a|Ratne mornarice SAD-a ''(US Navy)'']] pri ''University of Georgia'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''March Field ||''Flyers ||<small> [[March ARB (Kalifornija)|March Air Reserve Base]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''1 |1943.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> također igrali kao ''Fourth Air Force'' <br> momčad kadeta i službenika [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga SAD-a (USAF)]] pri ''March Air Reserve Base'' (''March Field''), odnosno ''Fourth Air Force'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''Randolph Field ||''Ramblers ||<small> [[Randolph AFB (Teksas)|Randolph Air Force Base]] ||[[Teksas]] ||<center> '''1 |1944.<sup>9</sup> |<center> — ||<center> — ||<center> — ||<small> 1945. godine igrali kao ''Army Air Forces Training Command Skymasters'' <br> momčad kadeta i službenika [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Zračnih snaga SAD-a (USAAF)]] pri ''''Randolph Air Force Base'' za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] |- |'''Kentucky ||''Wildcats ||<small> University of Kentucky ||[[Kentucky]] ||<center> '''1 |1950.<sup>67</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||<small> |- |'''UCLA ||''Bruins ||<small> [[Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles|University of California, Los Angeles]] ||[[Kalifornija]] ||<center> '''1 |1954.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |'''Syracuse ||''Orange ||<small> Syracuse University ||[[New York (savezna država)|New York]] ||<center> '''1 |1959.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Atlantic Coast Conference |<small> do 2003. godine koristili nadimak ''Orangemen'' |- |'''BYU ||''Cougars ||<small> Brigham Young University ||[[Utah]] ||<center> '''1 |1984.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Colorado ||''Buffaloes ||<small> University of Colorado Boulder ||[[Colorado]] ||<center> '''1 |1990.<sup>347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''UCF ||''Knights ||<small> University of Central Florida ||[[Florida]] ||<center> '''1 |2017.<sup>57</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big 12 Conference ||<small> |- |'''Indiana ||''Hoosiers ||<small> [[Sveučilište Indiana Bloomington|Indiana University Bloomington]] ||[[Indiana]] ||<center> '''1 |2025.<sup>1347</sup> |<center> 2025. ||<small> [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||<small> Big Ten Conference ||<small> |- |} * Zbog preglednosti, nazivi sveučilišta i konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku * Zbog različitih metoda i izbora proglašavanja prvaka, te povremenih naknadnih proglašavanja, moguća su odstupanja od drugih izvora i popisa prvaka Objašnjenja za napomene godina proglašenja prvakom: <br> <sup>1</sup> – pobjednici CFP, odnosno ''College Football Playoff National Championship'' (od 2014.) <br> <sup>2</sup> – pobjednici raznih ''National Championship Game'', igrano do 2013. <br> <sup>3</sup> – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''"Consensus National Champion"'' (''Associated Press, United Press/UPI, Football Writers Association of America, National Football Foundation, USA Today'') <br> <sup>4</sup> – prvak po izborima za ''AP Poll'' (od 1936.) i (ili) ''Coaches Poll'' (od 1950.) <br> <sup>5</sup> – prvak po bar jednom ''major'' izboru koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', koji se odnosi na prethodnu sezonu, a da ne zadovoljava uvjete 3 i 4 <br> <sup>6</sup> – prvak po bar jednom ''major'' izboru koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', te je retroaktivno dodijeljen, a ne zadovoljava uvjete 3, 4 i 5 <br> <sup>7</sup> – tvrđen (''claimed'') naslov od strane sveučilišta, uključujući i retroaktivno, koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', te zadovoljava uvjete 3, 4, 5 i 6 <br> <sup>8</sup> – tvrđen (''claimed'') naslov od strane sveučilišta, uključujući i retroaktivno, koji se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', i ne zadovoljava uvjete 3, 4, 5 i 6 <br> <sup>9</sup> – naslov dodijeljen od strane drugih izbora (selektora), uključujući i retroaktivno, koji se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'' (ili naknadno izbačen), i ne zadovoljava uvjete 3, 4, 5, 6 i 7 <br> == Povezani članci == * [[NCAA]] * [[FBS]] * [[College Football Playoff]] * [[College Football Playoff National Championship]] * [[BCS National Championship Game]] * [[NCAA Division I Football Championship Subdivision]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.ncaa.com/sports/football/fbs ncaa.com, ''Foootball / FBS''] * {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/ sports-reference.com, ''College Football Stats and History''] * {{en icon}} [https://www.collegepollarchive.com/football/index.cfm collegepollarchive.com, ''Football''] * {{en icon}} [http://mcubed.net/ mcubed.net] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241108163014/http://fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com/Docs/stats/football_records/FBS.pdf fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com, ''2024 NCAA Football Bowl Subdivision Records''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260201075035/https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/years/index.html sports-reference.com, ''College Football National Champions and Seasons''], pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39192677/who-won-college-football-championship-winners-list espn.com, ''College football championship winners by year: NCAA list''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39266327/who-won-most-college-football-championships espn.com, ''Who has won the most college football championships?''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/29324272/the-most-absurd-controversial-national-title-claims-college-football-history espn.com, ''The most absurd and controversial national title claims in college football history''], objavljeno 29. lipnja 2020., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.si.com/fannation/college/cfb-hq/rankings/college-football-national-championship-teams-by-year si.com, ''Sports Illustrated'', ''College football national champion teams by year from 1869 to today''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.bestcolleges.com/research/who-has-the-most-national-championships-in-college-football/ bestcolleges.com, ''Who Has the Most National Championships in College Football?''], objavljeno 18. veljače 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. * {{en icon}} [https://www.nbclosangeles.com/news/sports/ncaaf/history-of-college-football-championship-games/3302771/ nbclosangeles.com, ''The history of college football championship games''], ažurirano 13. siječnja 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. {{izvori}} </small> [[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu u Sjedinjenim Američkim Državama|NCAA ]] rhemljhifld339ms4id5lhv8b61jwgf Roberto Bettega 0 802880 7573938 7448442 2026-08-11T04:48:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573938 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Roberto Bettega | slika = Juventus FC 1971-1972 Roberto Bettega.jpg | opis slike = Bettega u dresu Juventusa 1971. godine | država = {{Z+X|ITA}} | puno ime = Roberto Bettega | nadimak = ''Bobby gol'', ''Bijelo pero'' | datum rođenja = [[27. prosinca]] [[1950.]] | mjesto rođenja = [[Torino]] | država rođenja = [[Italija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | visina = | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | mlade godine = 1961. – 1969. | juniorski klubovi = [[Juventus F.C.|Juventus]] | godina = 1969. – 1970. <br /> 1970. – 1983. <br /> 1983. – 1984. | profesionalni klubovi = [[Varese Calcio SSD|Varese]] <br /> [[Juventus F.C.|Juventus]] <br /> [[Toronto Blizzard]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}(13) <br /> {{0}}326 {{0}}(129) <br /> {{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}(11) | godine u reprezentaciji = 1971. – 1972. <br /> 1971. – 1974. <br /> 1975. – 1983. | reprezentacija = {{NogRep|ITA|do=21}} <br> {{NogRep|ITA|do=23}} <br> {{NogRep|ITA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br /> {{0}}{{0}}42 {{0}}{{0}}(19) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = }} '''Roberto Bettega''' ([[Torino]], [[27. prosinca]] [[1950.]]) bivši je [[Italija|talijanski]] [[nogometaš]] i sportski djelatnik koji je igrao na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Gotovo cijelu karijeru proveo je u [[Juventus F.C.|Juventusu]], u čiju je omladinsku školu ušao početkom 1960-ih.<ref name="Gamba">{{cite news |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2009/12/27/vizi-virtu-di-bobby-gol.html |title=Vizi e virtù di Bobby gol |author=Emanuele Gamba |work=la Repubblica |date=27. prosinca 2009.}}</ref> U trinaest profesionalnih sezona s torinskim klubom osvojio je sedam [[Serie A|naslova prvaka Italije]], jedan [[Kup UEFA]] i jednu [[Coppa Italia|Coppa Italiju]]. Bio je najbolji strijelac [[Serie A]] u sezoni [[Serie A 1979./80.|1979./80.]] Odigrao je jednu sezonu za [[Varese Calcio SSD|Varese]] čiji je bio najbolji strijelac [[Serie B]] u sezoni [[Serie B 1969./70.|1969./70.]]. Karijeru je završio u [[kanda|kanadskom]] [[Toronto Blizzardu]]. Za [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijansku reprezentaciju]] nastupio je 42 puta od 1975. do 1983. i postigao 19 pogodaka. Bio je član reprezentacije koja je osvojila četvrto mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|Europskom prvenstvu 1980.]]. Nakon završetka igračke karijere radio je kao televizijski komentator i sportski djelatnik. Od 1994. do 2006. bio je dopredsjednik Juventusa, a od 2009. do 2010. i zamjenik glavnog direktora kluba. Tijekom karijere nosio je nadimke ''Bobby gol'', zbog svoje golgeterske učinkovitosti, i ''Bijelo pero'', zbog prerano posijedjele kose.<ref name="Gamba" /> Po odluci Francisca Ocampa, predsjednika [[Tacuaryja]], po njemu je od 2002. do 2015. nosio ime stadion ''Estadio Roberto Bettega'' u [[Asunción]]u, u [[Paragvaj]]u.<ref>{{cite web |url=http://chepalle.gazzetta.it/2011/12/28/uno-stadio-chiamato-roberto-bettega/ |title=Uno stadio chiamato Roberto Bettega |author=Mario Salvini |date=27. prosinca 2011.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.archistadia.it/2017/03/stadi-del-passato-paraguay-storia-estadio-roberto-bettega-asuncion.html |title=Stadi del passato: Paraguay, Estadio Roberto Bettega |date=23. ožujka 2017.}}</ref> == Igračke osobine == [[Datoteka:1971–72 Serie A - AC Milan v Juventus - Bettega's back-heel goal.jpg|mini|desno|Jedan od najpoznatijih Betteginih pogodaka, petom protiv [[A.C. Milan|Milana]] na [[San Siro|San Siru]] u sezoni 1971./72.]] Bettega je smatran vrlo modernim napadačem za svoje vrijeme, kao i jednim od vođa momčadi, sposoban i završavati akcije i stvarati prilike za suigrače. Bio je obonog,<ref name="enciclopedia">{{cite book |author=Roberto Beccantini |title=Dizionario del calcio: campioni, squadre, nazionali, tecnici, albi d'oro, record |publisher=Biblioteca universale Rizzoli |year=1990.}}</ref> atletski građen, s izraženim instinktom, individualnom tehnikom i pregledom igre, a posebno se isticao igrom glavom.<ref name="corriere">{{cite web |author=Giorgio Dell'Arti |url=http://www.cinquantamila.it/storyTellerThread.php?threadId=BettegaRoberto |title=Biografia di Roberto Bettega |publisher=Corriere della Sera |archive-url=https://web.archive.org/web/20160126130956/http://www.cinquantamila.it/storyTellerThread.php?threadId=BettegaRoberto |archive-date=26. siječnja 2016.}}</ref> Posebno je ostao upamćen njegov pogodak glavom protiv [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] u Rimu 17. studenoga 1976., kojim je postavio konačnih 2:0 i pomogao Italiji da se plasira na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Svjetsko prvenstvo 1978.]]. Opisivan je kao jedan od najsvestranijih talijanskih napadača svih vremena, dijelom i zbog odlučnosti i profesionalizma koji su ga pratili tijekom cijele karijere.<ref name="enciclopedia" /> Premda se afirmirao kao klasični napadač, razvoj njegove karijere usporio je početni oblik [[tuberkuloza|tuberkuloze]] koji ga je pogodio u sezoni 1971./72.<ref name="corriere" /> [[Giampiero Mughini]] napisao je kako ga je upravo ta bolest spriječila da postane najveći nogometaš moderne ere.<ref name="mughini">{{cite book |author=Giampiero Mughini |title=Il grande disordine: i nostri indimenticabili anni Settanta |publisher=Mondadori |year=1998. |pages=204–205.}}</ref> Kasnije je počeo igrati dublje, najprije kao centarfor koji sudjeluje u izgradnji napada,<ref name="corriere" /> a pred kraj karijere i kao ofenzivni vezni. Posebno se isticala njegova sposobnost postizanja velikog broja pogodaka bez oslanjanja na [[jedanaesterac|jedanaesterce]]: tijekom cijele karijere izveo je samo šest kaznenih udaraca i svih šest pretvorio u pogodak.<ref name="Olivari">{{cite web |author=Stefano Olivari |url=https://www.guerinsportivo.it/news/calcio/2020/05/10-2977761/roberto_bettega_senza_rigori/ |title=Roberto Bettega senza rigori |date=10. svibnja 2020.}}</ref> == Karijera == === Klupska karijera === ==== Juventus i Varese ==== [[Datoteka:Varese 1969-70.jpg|mini|desno|Mladi Bettega (stoji, drugi zdesna) u dresu [[Varese Calcio SSD|Varesea]] u sezoni [[Serie B 1969./70.|1969./70.]].]] Rođen je u Torinu u obitelji doseljenoj iz [[Veneto|Veneta]], iz mjesta [[Villabruna]], a otac mu je radio u [[FIAT|FIAT-u]].<ref>{{cite news |url=https://ricerca.gelocal.it/corrierealpi/archivio/corrierealpi/2014/12/18/NZ_44_A.html |title=Roberto Bettega ieri a Luxottica |work=Corriere delle Alpi |date=18. prosinca 2014.}}</ref> Kao dječak ušao je u omladinski pogon [[Juventus F.C.|Juventusa]] i prošao sve mlađe kategorije kluba.<ref name="Boffano">{{cite web |author=Ettore Boffano |url=http://www.repubblica.it/2008/12/sport/calcio/serie-a/juventus/cda-21-dicembre/cda-21-dicembre.html |title=Lo chiamavano Bobby Gol |date=21. prosinca 2009.}}</ref><ref name="dirigente-a">{{cite web |author=Timothy Ormezzano |url=http://www.repubblica.it/2008/12/sport/calcio/serie-a/juventus/ufficiale-ritorno-bettega/ufficiale-ritorno-bettega.html |title=Riecco Bettega-Juve: "Saremo subito grandi" |date=23. prosinca 2009.}}</ref> Ondje je sazrijevao pod vodstvom legendarnog trenera omladinske škole Marija Pedralea, koji ga je u ranim danima uspoređivao s [[John Charles|Johnom Charlesom]].<ref>{{cite web |url=http://www.ju29ro.com/tutto-juve/25-tutto-juve/403-ritratti-roberto-bettega.html |title=Ritratti: Roberto Bettega |date=26. travnja 2008. |access-date=12. ožujka 2026. |archive-date=7. rujna 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230907053946/http://www.ju29ro.com/tutto-juve/25-tutto-juve/403-ritratti-roberto-bettega.html |url-status=dead }}</ref> U ljeto 1969., pred svoju prvu profesionalnu sezonu, Juventus ga je poslao na posudbu u [[Serie B]] kod [[Varese Calcio SSD|Varesea]], kako ne bi prerano izgorio prelaskom u prvu momčad torinskog kluba. Trener [[Nils Liedholm]] uočio ga je na jednoj utakmici omladinskih momčadi dvaju klubova i zatražio njegovo dovođenje. Odmah je postao standardni prvotimac, a u jedinoj sezoni u crveno-bijelom dresu profilirao se kao najveće otkriće druge lige. Pomogao je Vareseu do osvajanja prvoga mjesta i plasmana u [[Serie A]], a s 13 pogodaka bio je, sa suigračem [[Ariedo Braida|Ariedom Braidom]] i [[Aquilino Bonfanti|Aquilinom Bonfantijem]], najbolji strijelac prvenstva. ==== Povratak u Juventus ==== ===== 1970. – 1976. ===== U Juventus se vratio u sezoni 1970./71. i ondje ostao sve do 1983. godine. Ukupno je za crno-bijele odigrao 481 utakmicu i postigao 178 pogodaka, čime se svrstao među najbolje strijelce u povijesti kluba. U [[Serie A]] debitirao je 27. rujna 1970. na gostovanju kod [[Calcio Catania|Catanije]] i odmah postigao pobjednički pogodak. U nastavku sezone odigrao je 42 utakmice u svim natjecanjima i zabio 21 pogodak. Juventus je te godine stigao do finala posljednjeg izdanja [[Kup velesajamskih gradova|Kupa velesajamskih gradova]], ali je poražen od [[Leeds United F.C.|Leeds Uniteda]] zahvaljujući pravilu gola u gostima, nakon 2:2 u Torinu i 1:1 u uzvratu, u kojem je Bettega u prvoj utakmici zabio za 1:0.<ref>{{cite news |author=Bruno Bernardi |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,16/articleid,0137_01_1971_0127_0016_4586487/ |title=La Coppa delle Fiere al Leeds |work=La Stampa |date=4. lipnja 1971. |page=16}}</ref> Odlično je otvorio sezonu 1971./72., osobito se istaknuvši protiv [[A.C. Milan|Milana]] u četvrtom kolu, kada je zabio glavom i zatim petom nakon asistencije [[Pietro Anastasi|Anastasija]], u potezu koji je ostao legendaran.<ref name="Perrone">{{cite news |author=Massimo Perrone |title=E poi c'è Milan-Juve... Lo spettacolo è servito |work=SportWeek |date=10. studenoga 2018. |page=56}}</ref> Nakon 10 pogodaka u 14 utakmica morao je stati zbog početnog oblika tuberkuloze, a na teren se vratio tek početkom sljedeće sezone. Pomogao je Juventusu do drugog uzastopnog naslova prvaka i do plasmana u prvo finale [[Kup prvaka|Kupa prvaka]] u povijesti kluba, u kojem je 30. svibnja 1973. poražen od [[AFC Ajax|Ajaxa]].<ref>{{cite news |author=Bruno Perucca |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,16/articleid,0149_01_1973_0127_0016_5644278/ |title=Ajax terzo titolo europeo. Sconfitta (1-0) la Juventus |work=La Stampa |date=31. svibnja 1973. |page=16}}</ref> Iako je u sljedeće dvije sezone zabijao rjeđe, u lipnju 1975. debitirao je za A reprezentaciju. U sezoni 1975./76. ponovno je prebacio deset pogodaka, ali je Juventus izgubio naslov od gradskog rivala [[Torino FC|Torina]] nakon što je prokockao veliku bodovnu prednost. ===== 1976. – 1981. ===== Dolaskom [[Giovanni Trapattoni|Giovannija Trapattonija]] na klupu 1976. počeo je novi pobjednički ciklus Juventusa. Klub je osvojio naslov s rekordnim brojem bodova, a Bettega je odigrao svaku utakmicu i zabio 17 pogodaka u prvenstvu te još 5 u [[Kup UEFA 1976./77.|Kupu UEFA]], prvom europskom trofeju u povijesti Juventusa. U dvoboju s [[Athletic Bilbao|Athleticom Bilbao]] u finalu upravo je njegov pogodak glavom u uzvratu na [[San Mamés]]u, nakon centaršuta [[Marco Tardelli|Marca Tardellija]], bio presudan da trofej ode u Torino zbog više postignutih pogodaka u gostima.<ref>{{cite news |author=Bruno Bernardi |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,18/articleid,1093_01_1977_0108_0018_15594940/ |title=Juventus, la Coppa Uefa finalmente! |work=La Stampa |date=19. svibnja 1977. |page=18}}</ref> Juventus je naslov obranio i u sezoni 1977./78., a Bettega je potom sjajno odigrao na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Svjetskom prvenstvu 1978.]] Tijekom 1977. i 1978. završavao je na četvrtom mjestu u izboru za [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].<ref name="corriere" /> U sljedeće dvije sezone Juventus je gubio prvenstvo od [[A.C. Milan|Milana]] i [[Inter Milan|Intera]], ali je osvojio [[Coppa Italia 1978./79.|Coppa Italiju 1978./79.]] pobjedom 2:1 nakon produžetaka protiv [[Palermo FC|Palerma]] u [[Napulj|Napulju]], iako je Bettega u finalu zbog ozljede rebara morao izaći iz igre.<ref>{{cite news |url=http://archiviostorico.unita.it/cgi-bin/highlightPdf.cgi?t=ebook&file=/archivio/uni_1979_06/19790622_0012.pdf&query=claudia%20fusani |title=Benetti ha salutato la Juventus spingendola sull'ultima salita |work=l'Unità |date=22. lipnja 1979. |page=12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304102452/http://archiviostorico.unita.it/cgi-bin/highlightPdf.cgi?t=ebook&file=%2Farchivio%2Funi_1979_06%2F19790622_0012.pdf&query=claudia%20fusani |archive-date=4. ožujka 2016.}}</ref> U sezoni 1979./80. Trapattoni mu je povjerio dres s brojem 9 i pomaknuo ga u središte napada. U toj ulozi zabio je 16 ligaških pogodaka i prvi i jedini put u karijeri postao najbolji strijelac [[Serie A]].<ref name="Olivari" /> ===== 1981. – 1983. ===== Sezonu 1981./82. počeo je dobro, ali je 4. studenoga 1981. u uzvratnoj utakmici osmine finala [[Kup prvaka 1981./82.|Kupa prvaka]] protiv [[R.S.C. Anderlecht|Anderlechta]] teško ozlijedio ligamente koljena nakon sudara s vratarom [[Jacky Munaron|Jackyjem Munaronom]]. Juventus je ispao, a Bettega je praktički propustio ostatak sezone zbog kompliciranog oporavka.<ref>{{cite news |author=Bruno Bernardi |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/Itemid,3/action,viewer/page,20/articleid,1039_01_1982_0095_0020_14862561/ |title=Bettega della Juventus «operato» al ginocchio |work=La Stampa |date=8. svibnja 1982. |page=20}}</ref> Iako je Juventus te sezone osvojio naslov, Bettega zbog fizičkog stanja nije mogao otići na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Svjetsko prvenstvo 1982.]]<ref name="Coscia">{{cite news |author=Carlo Coscia |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,28/articleid,1039_01_1982_0107_0028_17370718/ |title=Bettega costretto alla rinuncia, niente Mundial |work=La Stampa |date=25. svibnja 1982. |page=28}}</ref> U sezoni 1982./83. više nije bio neupitni prvotimac. Glavni centarfor postao je [[Paolo Rossi]], a Bettega se izmjenjivao i s mlađim [[Domenico Marocchino|Domenicom Marocchinom]]. Ipak, 10. travnja 1983. postigao je 3000. pogodak Juventusa u povijesti Serie A u pobjedi 5:0 nad [[Ascoli Calcio 1898 FC|Ascolijem]].<ref>{{cite news |author=Bruno Bernardi |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,15/articleid,1026_02_1983_0096_0015_19051901/ |title=Juve con l'Ascoli ingrana la quinta |work=Stampa Sera |date=11. travnja 1983. |page=15}}</ref> U polufinalu [[Kup prvaka 1982./83.|Kupa prvaka]] protiv kluba [[Widzew Łódź|Widzew Łódź]] zabio je za 2:0 u prvoj utakmici, a posljednju je utakmicu za Juventus odigrao u finalu u [[Atena (grad)|Ateni]] protiv [[Hamburger SV|Hamburga]], nakon čega je već u svibnju 1983. napustio klub.<ref>{{cite web |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,22/articleid,1027_01_1983_0126_0022_22365066/ |title=Bettega in Canada |work=La Stampa |date=29. svibnja 1983. |page=22}}</ref> ==== Toronto Blizzard ==== U lipnju 1983. prešao je u kanadski [[Toronto Blizzard]], koji je nastupao u [[North American Soccer League|NASL-u]].<ref>{{cite news |author=Marco Tarozzi |title=Gli avventurieri |work=Calcio 2000 |date=travanj 1999. |pages=56–57}}</ref> Za klub je igrao dvije sezone i oba puta stigao do finala doigravanja, tzv. ''Soccer Bowla'', no Toronto je oba puta poražen, najprije od [[Tulsa Roughnecks]]a 1983., a zatim od [[Chicago Sting]]a 1984. U jesen 1984. privremeno se vratio u Italiju jer je NASL bio u teškoj financijskoj situaciji, a istodobno je ispitivao mogućnost kratkotrajnog povratka u Serie A, osobito u [[Udinese Calcio|Udinese]].<ref name="Bernardi">{{cite news |author=Bruno Bernardi |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,22/articleid,1020_01_1984_0255_0022_14554183/ |title=Bettega, giocatore e manager a Udine? |work=La Stampa |date=27. listopada 1984. |page=22}}</ref> No početkom studenoga teško je stradao u prometnoj nesreći na autocesti [[Autocesta A4 (Italija)|Torino – Milano]] i nekoliko dana proveo na intenzivnoj njezi. Iako je u prvi mah planirao nastavak karijere, nesreća i propast NASL-a označili su završetak njegova igranja.<ref>{{cite news |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/action,viewer/Itemid,3/page,0008/articleid,1381_02_1984_0301_0009_19815707/ |title=Bettega quasi fuori pericolo |work=Stampa Sera |date=3. studenoga 1984. |page=8}}</ref> === Reprezentacija === ==== Mlađe reprezentacije ==== Prvi nastup u [[dres]]u s nacionalnim grbom upisao je 1970. za [[Talijanska nogometna reprezentacija do 23 godine|talijansku reprezentaciju do 23 godine]], 1. studenoga u [[Varese]]u protiv vršnjaka iz [[Austrija|Austrije]], u pobjedi 3:1, pri čemu je postigao i pogodak za 2:1.<ref>{{cite book |editor=Arrigo Beltrami |title=Almanacco illustrato del calcio 1991 |publisher=Panini |location=Modena |year=1990. |pages=533, 552}}</ref> Nekoliko mjeseci kasnije debitirao je i za [[Talijanska nogometna reprezentacija do 21 godine|reprezentaciju do 21 godine]], 5. svibnja 1971. u [[Trst]]u protiv [[Nizozemska|Nizozemske]], u pobjedi 5:2.<ref>{{cite book |editor=Arrigo Beltrami |title=Almanacco illustrato del calcio 1991 |publisher=Panini |location=Modena |year=1990. |page=546}}</ref> ==== A reprezentacija ==== [[Datoteka:Italia, 1976, Bearzot, Tardelli e Bettega.jpg|mini|desno|Bettega u reprezentaciji 1976., slavi s [[Marco Tardelli|Tardellijem]] i izbornikom [[Enzo Bearzot|Bearzotom]] pobjedu protiv Engleske u Rimu.]] Za [[Talijanska nogometna reprezentacija|A reprezentaciju Italije]] debitirao je 5. lipnja 1975. protiv [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] u [[Helsinki]]ju, u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Euro 1976.]]<ref>{{cite book |editor=Arrigo Beltrami |title=Almanacco illustrato del calcio 1991 |publisher=Panini |location=Modena |year=1990. |page=498}}</ref> Prve pogotke za reprezentaciju postigao je točno godinu dana poslije, 5. lipnja 1976., kada je nakon ulaska s klupe zabio dva pogotka u prijateljskoj pobjedi 4:2 nad [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjskom]].<ref>{{cite web |url=https://www.figc.it/it/nazionali/nazionali-in-cifre/dettaglio-gara/?garaId=2719 |title=Dettaglio gara Italia-Romania 4-2}}</ref> Od 1976. igrao je redovito i preuzeo dio tereta u napadu nakon ere [[Luigi Riva|Gigija Rive]]. U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Mundijal 1978.]] postigao je 9 pogodaka u 6 utakmica, među njima i četiri gola u pobjedi 6:1 protiv Finske, što je i dalje posljednja ''četvorka'' nekog igrača za talijansku A reprezentaciju.<ref name="quaterna">{{cite news |url=http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,17/articleid,1097_01_1977_0236_0017_23739964/anews,true/ |title=È record come Pernigo, Sivori, Orlando e Riva |work=La Stampa |date=16. listopada 1977. |page=17}}</ref> Vrhunac reprezentativne karijere dosegnuo je na Svjetskom prvenstvu u Argentini. U prvoj grupnoj fazi zabio je protiv [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]], a potom je u susretu protiv domaćina [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] postigao pogodak kojim je Italija pobijedila buduće svjetske prvake. Italija je turnir završila na četvrtom mjestu, a Bettega je zbog odličnih nastupa uvršten u idealnu momčad prvenstva.<ref name="football">{{cite web |url=http://football.sporting99.com/fifa-world-cup-all-star-team.html |title=All-Star Team}}</ref> Dvije godine kasnije nastupio je i na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1980.|Europskom prvenstvu 1980.]] u Italiji, gdje su domaćini ponovno završili četvrti. Bio je standardni član prve postave, ali nije postigao pogodak. U kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Mundijal 1982.]] 17. listopada 1981. zabio je za 1:1 na gostovanju kod [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] u [[Beograd]]u, ali je zbog teške ozljede koljena propustio završni turnir u Španjolskoj, koji je Italija kasnije osvojila.<ref name="Coscia" /> Posljednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 16. travnja 1983. u [[Bukurešt]]u protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1984.|Euro 1984.]] Ukupno je za Italiju upisao 42 nastupa i 19 pogodaka. === Sportski djelatnik === Već nakon kraja igračke karijere spominjalo se kako bi mogao dobiti rukovodeću ulogu u Juventusu, no to se nije odmah ostvarilo zbog nesuglasica s tadašnjim predsjednikom [[Giampiero Boniperti|Bonipertijem]].<ref name="dirigente-a" /> Tek početkom 1994. [[Umberto Agnelli]] ga je vratio u Torino, najprije kao izvršnog direktora uz Bonipertija, a zatim kao dopredsjednika s vrlo širokim ovlastima, praktički kao njegova nasljednika u vrhu kluba.<ref>{{cite news |author=Maurizio Crosetti |url=https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1994/01/28/bellissima-da-rifare.html |title="Bellissima: da rifare" |work=la Repubblica |date=24. siječnja 1994.}}</ref><ref>{{cite news |url=https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1994/02/17/bettega-prende-tutto-il-potere.html |title=Bettega prende tutto il potere |work=la Repubblica |date=17. veljače 1994.}}</ref> S [[Luciano Moggi|Lucianom Moggijem]] i [[Antonio Giraudo|Antonijom Giraudom]] činio je tzv. ''Triadu'', upravljačku jezgru koja je obilježila jedno od najtrofejnijih razdoblja u povijesti Juventusa.<ref name="triade">{{cite web |author=Alessandro Franchetti |url=http://www.corriere.it/Primo_Piano/Sport/2007/06_Giugno/22/bettega_juventus_addio.html |title=Bettega, addio alla Juve dopo 13 anni |date=22. lipnja 2007.}}</ref> U tom je razdoblju imao nešto povučeniju operativnu ulogu, ali je bio važna veza između uprave i momčadi te je sudjelovao i u dovođenju velikih pojačanja poput [[Zinédine Zidane|Zinedinea Zidanea]].<ref name="dirigente-a" /> Godine 2004. izabran je i za predsjednika organizacije [[G-14]], naslijedivši [[Florentino Pérez|Florentina Péreza]].<ref>{{cite web |url=http://www.juventus.com/it/news/detail.aspx?lml_language_id=0&trs_id=1203000&ID=2751 |title=Roberto Bettega Presidente del G14 |date=2. rujna 2004. |archive-url=https://web.archive.org/web/20040903002309/http://www.juventus.com/it/news/detail.aspx?lml_language_id=0&trs_id=1203000&ID=2751}}</ref> Nakon izbijanja [[Calciopoli|skandala u talijanskom nogometu 2006.]] dio uprave Juventusa bio je zahvaćen istragama, ali Bettega iz njih nije izašao kao optuženik.<ref name="Boffano" /><ref>{{cite web |author=Gianfrancesco Turano |url=http://espresso.repubblica.it/archivio/appoggio/2009/12/23/news/il-futuro-della-juve-piu-nero-che-bianco-1.124426 |title=Il futuro della Juve? Più nero che bianco |date=23. prosinca 2009. |access-date=12. ožujka 2026. |archive-date=9. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220109131451/https://espresso.repubblica.it/archivio/appoggio/2009/12/23/news/il-futuro-della-juve-piu-nero-che-bianco-1.124426/ |url-status=dead }}</ref> Ipak je napustio mjesto dopredsjednika i člana uprave, a u sezoni 2006./07. ostao je u klubu kao savjetnik za tržište igrača.<ref name="dirigente-b">{{cite web |author=Timothy Ormezzano |url=http://www.repubblica.it/sport/calcio/serie-a/juventus/2010/05/31/news/bettega_lascia_juve-4472575/ |title=Bettega-Juve, addio dopo cinque mesi |date=31. svibnja 2010.}}</ref> Nakon što je oslobođen optužbi za lažno financijsko izvješćivanje,<ref>{{cite web |url=http://www.corriere.it/sport/09_novembre_24/juventus_assolti_moggi_giraudo_bettega_e13f2784-d8e8-11de-a7cd-00144f02aabc.shtml |title=Bilanci e doping amministrativo, assolti Giraudo, Moggi e Bettega |date=24. studenoga 2009.}}</ref> Dana 23. prosinca 2009. vratio se u klub kao zamjenik glavnog direktora zadužen za sportski sektor, no druga epizoda potrajala je samo pet mjeseci i završila je 31. svibnja 2010., kada ga je zamijenio [[Giuseppe Marotta]].<ref name="dirigente-b" /> === Nakon igračke karijere === Osim nogometa, nakon završetka karijere bavio se i poduzetništvom, upravljao tvornicom ambalaže i držao restoran [[McDonald's]] na [[Piazza Castello (Torino)|trgu Piazza Castello]] u Torinu.<ref name="dirigente-a" /> Na televiziji je tijekom 1980-ih i 1990-ih radio kao sportski komentator na mrežama [[Mediaset|Fininvesta]]. Godine 1985. komentirao je finale [[Interkontinentalni kup (nogomet)|Interkontinentalnog kupa]] između Juventusa i [[Argentinos Juniors|Argentinos Juniorsa]] s novinarom [[Giuseppe Albertini (novinar)|Giuseppeom Albertinijem]], što je bio jedan od prvih primjera u Italiji da prijenos nogometne utakmice komentira i bivši igrač ili trener. Kasnije je surađivao i s [[Nando Martellini|Nandom Martellinijem]], vodio emisiju ''Caccia al 13'' te radio s [[TV Koper-Capodistria|Tele Capodistrijom]].<ref>{{cite news |author=Alberto Costa |url=http://archiviostorico.corriere.it/1992/settembre/30/torna_Martellini_signore_del_microfono_co_0_920930204.shtml |title=Torna Martellini, signore del microfono |work=Corriere della Sera |date=30. rujna 1992. |page=36}}</ref><ref>{{cite news |author=Beniamino Placido |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1988/06/22/le-allegre-cronache.html |title=Le allegre cronache |work=la Repubblica |date=22. lipnja 1988.}}</ref> == Statistika == === Nastupi i pogoci u klubovima === {| class="wikitable" style="font-size:90%; width:99%; text-align:center;" |- ! rowspan="2" | Sezona ! rowspan="2" | Klub ! colspan="3" | Liga ! colspan="3" | Nacionalni kupovi ! colspan="3" | Europski kupovi ! colspan="3" | Ostala natjecanja ! colspan="2" | Ukupno |- ! Natjecanje !! Nastupi !! Pogoci ! Natjecanje !! Nastupi !! Pogoci ! Natjecanje !! Nastupi !! Pogoci ! Natjecanje !! Nastupi !! Pogoci ! Nastupi !! Pogoci |- | 1969./70. || [[Varese Calcio SSD|Varese]] || [[Serie B 1969./70.|Serie B]] || 30 || 13 || [[Coppa Italia 1969./70.|Coppa Italia]] || 3 || 0 || – || – || – || – || – || – || 33 || 13 |- | 1970./71. || rowspan="13" | [[Juventus F.C.|Juventus]] || [[Serie A 1970./71.|Serie A]] || 28 || 13 || [[Coppa Italia 1970./71.|Coppa Italia]] || 3 || 2 || [[Kup velesajamskih gradova 1970./71.|KVG]] || 11 || 6 || [[Trofeo Armando Picchi]] || 4 || 1 || 46 || 22 |- | 1971./72. || [[Serie A 1971./72.|Serie A]] || 14 || 10 || [[Coppa Italia 1971./72.|Coppa Italia]] || 4 || 1 || [[Kup UEFA 1971./72.|Kup UEFA]] || 5 || 4 || – || – || – || 23 || 15 |- | 1972./73. || [[Serie A 1972./73.|Serie A]] || 27 || 8 || [[Coppa Italia 1972./73.|Coppa Italia]] || 9 || 1 || [[Kup prvaka 1972./73.|Kup prvaka]] || 7 || 2 || – || – || – || 43 || 11 |- | 1973./74. || [[Serie A 1973./74.|Serie A]] || 24 || 8 || [[Coppa Italia 1973./74.|Coppa Italia]] || 5 || 2 || [[Kup prvaka 1973./74.|Kup prvaka]] || 2 || 0 || [[Interkontinentalni kup 1973.]] || 1 || 0 || 32 || 10 |- | 1974./75. || [[Serie A 1974./75.|Serie A]] || 27 || 6 || [[Coppa Italia 1974./75.|Coppa Italia]] || 10 || 3 || [[Kup UEFA 1974./75.|Kup UEFA]] || 10 || 1 || – || – || – || 47 || 10 |- | 1975./76. || [[Serie A 1975./76.|Serie A]] || 29 || 15 || [[Coppa Italia 1975./76.|Coppa Italia]] || 3 || 2 || [[Kup prvaka 1975./76.|Kup prvaka]] || 4 || 1 || – || – || – || 36 || 18 |- | 1976./77. || [[Serie A 1976./77.|Serie A]] || 30 || 17 || [[Coppa Italia 1976./77.|Coppa Italia]] || 4 || 1 || [[Kup UEFA 1976./77.|Kup UEFA]] || 12 || 5 || – || – || – || 46 || 23 |- | 1977./78. || [[Serie A 1977./78.|Serie A]] || 30 || 11 || [[Coppa Italia 1977./78.|Coppa Italia]] || 4 || 2 || [[Kup prvaka 1977./78.|Kup prvaka]] || 7 || 2 || – || – || – || 41 || 15 |- | 1978./79. || [[Serie A 1978./79.|Serie A]] || 30 || 9 || [[Coppa Italia 1978./79.|Coppa Italia]] || 9 || 2 || [[Kup prvaka 1978./79.|Kup prvaka]] || 2 || 0 || – || – || – || 41 || 11 |- | 1979./80. || [[Serie A 1979./80.|Serie A]] || 28 || 16 || [[Coppa Italia 1979./80.|Coppa Italia]] || 4 || 0 || [[Europski kup pobjednika kupova 1979./80.|Kup pobjednika kupova]] || 8 || 1 || – || – || – || 40 || 17 |- | 1980./81. || [[Serie A 1980./81.|Serie A]] || 25 || 5 || [[Coppa Italia 1980./81.|Coppa Italia]] || 8 || 3 || [[Kup UEFA 1980./81.|Kup UEFA]] || 4 || 3 || [[Torneo di Capodanno]] || 4 || 0 || 41 || 11 |- | 1981./82. || [[Serie A 1981./82.|Serie A]] || 7 || 5 || [[Coppa Italia 1981./82.|Coppa Italia]] || 4 || 2 || [[Kup prvaka 1981./82.|Kup prvaka]] || 3 || 1 || – || – || – || 14 || 8 |- | 1982./83. || [[Serie A 1982./83.|Serie A]] || 27 || 6 || [[Coppa Italia 1982./83.|Coppa Italia]] || 7 || 1 || [[Kup prvaka 1982./83.|Kup prvaka]] || 6 || 1 || – || – || – || 40 || 8 |- ! colspan="3" | Ukupno za Juventus ! 326 !! 129 !! !! 74 !! 22 !! !! 81 !! 27 !! !! 9 !! 1 !! 490 !! 179 |- | 1983. || rowspan="2" | [[Toronto Blizzard]] || [[North American Soccer League 1983.|NASL]] || 21 || 2 || – || – || – || – || – || – || – || – || – || 21 || 2 |- | 1984. || [[North American Soccer League 1984.|NASL]] || 27 || 9 || – || – || – || – || – || – || – || – || – || 27 || 9 |- ! colspan="3" | Ukupno za Toronto Blizzard ! 48 !! 11 !! !! – !! – !! !! – !! – !! !! – !! – !! 48 !! 11 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 404 !! 153 !! !! 77 !! 22 !! !! 81 !! 27 !! !! 9 !! 1 !! 571 !! 203 |} === Reprezentacija === * [[Talijanska nogometna reprezentacija do 21 godine|Italija do 21]]: 2 nastupa, 0 pogodaka * [[Talijanska nogometna reprezentacija do 23 godine|Italija do 23]]: 4 nastupa, 3 pogotka * [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]: 42 nastupa, 19 pogodaka === Rekordi === * Jedan je od rijetkih igrača koji su postigli četiri pogotka u jednoj utakmici za [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijansku reprezentaciju]], uz [[Luigi Riva|Gigija Rivu]], [[Alberto Orlando|Alberta Orlanda]], [[Francesco Pernigo|Francesca Perniga]], [[Omar Sívori|Omara Sívorija]] i [[Carlo Biagi|Carla Biagija]].<ref name="quaterna" /> == Priznanja == === Individualna === [[Datoteka:Bettega awarded as 1969–70 Serie B top scorer.jpg|mini|Bettega (u sredini) prima priznanje za najboljeg strijelca [[Serie B]] 1969./70.]] * Najbolji strijelac [[Serie B]]: [[Serie B 1969./70.|1969./70.]] <small>(13 pogodaka)</small> * Član idealne momčadi [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|Svjetskog prvenstva 1978.]]<ref name="football" /> * Najbolji strijelac [[Serie A]]: [[Serie A 1979./80.|1979./80.]] <small>(16 pogodaka)</small> === Klupska === ;[[Varese Calcio SSD|Varese]] * [[Serie B]]: [[Serie B 1969./70.|1969./70.]] ;[[Juventus F.C.|Juventus]] * [[Serie A]]: [[Serie A 1971./72.|1971./72.]], [[Serie A 1972./73.|1972./73.]], [[Serie A 1974./75.|1974./75.]], [[Serie A 1976./77.|1976./77.]], [[Serie A 1977./78.|1977./78.]], [[Serie A 1980./81.|1980./81.]], [[Serie A 1981./82.|1981./82.]] * [[Coppa Italia]]: [[Coppa Italia 1978./79.|1978./79.]] * [[Kup UEFA]]: [[Kup UEFA 1976./77.|1976./77.]] == Odlikovanja == * [[Medalja za sportske zasluge]] (bronca), 1973. == Bilješke == {{izvori}} == Bibliografija == ;Knjige * Enzo Sasso, ''Il centravanti'', Edizioni Mediterranee, 1987. * Roberto Beccantini, ''Dizionario del calcio: campioni, squadre, nazionali, tecnici, albi d'oro, record'', Biblioteca universale Rizzoli, 1990. * Arrigo Beltrami (ur.), ''Almanacco illustrato del calcio 1991'', Panini, Modena, 1990. * Giampiero Mughini, ''Il grande disordine: i nostri indimenticabili anni Settanta'', Mondadori, 1998. ;Videografija * Manuela Romano (ur.), Roberto Saoncella, ''La grande storia della Juventus – 1966-1975 "Da Herrera a Parola"'', RCS Quotidiani / RAI Trade / LaPresse Group, 2005. == Vanjske poveznice == * [https://www.figc.it/it/nazionali/nazionali-in-cifre/dettaglio-giocatore/?id=42976 Roberto Bettega] na stranicama [[Talijanski nogometni savez|Talijanskog nogometnog saveza]] {{Najbolji strijelci Serie A}} {{GLAVNIRASPORED:Bettega, Roberto}} [[Kategorija:Talijanski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] qibeadjtiqpra4njezemx4io14mxtp1 Pokret za nacionalni razvoj 0 803344 7573786 7408678 2026-08-10T19:43:39Z CommonsDelinker 3582 Slika Lëvizja_për_Zhvillim_Kombëtar_(2025).svg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Infrogmation 7573786 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Pokret za nacionalni razvoj<br><small>''Lëvizja për Zhvillim Kombëtar''</small> |izvorno ime = |logo = |veličina = 150px |logo opis = |vođa = |predsjednik = [[Dashamir Shehi]] |glavni tajnik = |dužnosnik1 titula = |dužnosnik1 ime = |dužnosnik2 titula = |dužnosnik2 ime = |dužnosnik3 titula = |dužnosnik3 ime = |glasnogovornik = |osnivač = [[Leka Skënder Zogu]] |slogan = |osnovana = [[2004.]] |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = ''Ulica Andon Zako Cajupi'', [[Tirana]] |država = [[Albanija]] |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = |broj članova godina = |ideologija = [[konzervativizam]]<br>[[monarhizam]] |položaj = [[desni centar]] |nacionalna skupina = |međunarodna skupina = |europski parlament skupina = |tijelo1 = [[Albanski parlament]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|140}} |tijelo2 = albanske općine |tijelo2 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|1613}} |tijelo3 = |tijelo3 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo4 = |tijelo4 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |boje = |zastava = |službena stranica = https://lzhk.al |napomena = }} '''Pokret za nacionalni razvoj''' ([[albanski jezik|alb.]] ''Lëvizja për Zhvillim Kombëtar'', '''LZHK'''), [[Albanija|albanska]] politička stranka [[Desni centar|desnog centra]] koju je [[2004.]] godine osnovao, kao politički pokret, nekadašnji albanski [[prijestolonasljednik|krunski princ]] [[Leka Skënder Zogu]] (1939. – 2011.). Godine [[2005.]] registrana je kao [[politička stranka]] pod vodstvom [[Dashamir Shehi|Dashamira Shehija]] i otada djeluje u koaliciji s [[Albanska demokratska stranka|Albanskom demokratskom strankom]]. Na parlamentarnim izborima u Albaniji, održanima [[2021.]] godine osvojila je jedan zastupnički mandat, dok je na izborima održanima [[2025.]] godine postala izvanparlamentarna stranka. Stranka se zalaže za korijenite političke promjene i suočavanje s visokom razinom [[korupcija|korupcije]] u zemlji, za obeštećenje oštećenih vlasnika nekretnina i političkih progonjenika za vrijeme [[komunizam|komunističkog režima]], za razvoj [[pravosuđa|pravosuđa]] i europske integracije Albanije, kao i za razvoj gospodarstva, podršku mladima i umirovljenicima.<ref>[https://lzhk.al Službene stranice]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{mrva-pol}} [[Kategorija:Albanske političke stranke]] [[Kategorija:Monarhizam u Albaniji]] 77p8okzp9vvwj5e6e44p0ualad52jc8 RK Orahovica 0 805024 7573800 7491285 2026-08-10T19:59:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573800 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Infookvir rukometni klub | ime kluba = Orahovica | slika = | veličina = | opis slike = | puno ime = Rukometni klub "Orahovica" | nadimak = | godina osnivanja = 1972. | godina prestanka rada = | dvorana = | kapacitet dvorane = | trener = | liga = 2. HRL – Istok (III.) | sezona = [[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 7. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= }} '''Rukometni klub "Orahovica"''' ('''''RK Orahovica; Orahovica''''') je muški [[rukomet]]ni klub iz [[Orahovica|Orahovice]], [[Virovitičko-podravska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''"Orahovice"'' se natječe u ''"2. HRL – Istok"'', ligi [[Ligaški sustav hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce|trećeg stupnja hrvatskog rukometnog prvenstva za muškarce]]. == O klubu == == Uspjesi == ; 3. HRL – Istok * prvaci: 2021./22. * drugoplasirani: 2010./11., 2016./17. == Pregled plasmana po sezonama == {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!doigravanje !!napomene !!izvori |- |colspan="16"| |- !colspan="16"| Orahovica |- |[[3. HRL 2004./05.|2004./05.]] ||III. ||3. HRL – Sjever 1 || || ||16 || || || || || || || || ||<small> ''3. HRL – Sjever || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2007./08.|2007./08.]] ||III. ||3. HRL – Istok || ||13. ||14 ||26 ||4 ||2 ||20 ||654 ||836 ||10 || || || |- |[[3. HRL 2008./09.|2008./09.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||10. ||14 ||26 ||8 ||1 ||17 ||644 ||738 ||17 || || || |- |[[3. HRL 2009./10.|2009./10.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||12. ||14 ||26 ||11 ||0 ||15 ||653 ||709 ||22 || || || |- |[[3. HRL 2010./11.|2010./11.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||14 ||26 ||19 ||2 ||5 ||814 ||701 ||40 || || || |- |[[2. HRL 2011./12.|2011./12.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Sjever]] || ||11. ||12 ||22 ||8 ||1 ||13 ||645 ||686 ||17 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2013./14.|2013./14.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||10. ||13 ||24 ||10 ||1 ||13 ||673 ||693 ||21 || || || |- |[[3. HRL 2014./15.|2014./15.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||9. ||12 ||22 ||7 ||0 ||15 ||606 ||722 ||14 || || || |- |[[3. HRL 2015./16.|2015./16.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||4. ||9 ||16 ||8 ||1 ||7 ||446 ||429 ||17 || || || |- |[[3. HRL 2016./17.|2016./17.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="silver"|2. ||12 ||22 ||16 ||0 ||6 ||695 ||589 ||32 || || || |- |[[2. HRL 2017./18.|2017./18.]] ||III. ||[[Druga hrvatska rukometna liga|2. HRL – Istok]] || ||8. ||10 ||18 ||4 ||0 ||14 ||511 ||575 ||8 || || || |- |[[2. HRL 2018./19.|2018./19.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||9. ||10 ||18 ||4 ||1 ||13 ||466 ||575 ||9 || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |[[3. HRL 2020./21.|2020./21.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||''4. ||12 ||''6 ||''4 ||''1 ||''1 ||''183 ||''156 ||''9 || ||<small> prekinuto zbog pandemije COVID-19 || |- |[[3. HRL 2021./22.|2021./22.]] ||IV. ||3. HRL – Istok || ||bgcolor="gold"|1. ||8 ||14 ||12 ||1 ||1 ||489 ||381 ||25 || || || |- |[[2. HRL 2022./23.|2022./23.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||5. ||10 ||18 ||10 ||0 ||8 ||520 ||531 ||20 || || || |- |[[2. HRL 2023./24.|2023./24.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||8. ||10 ||18 ||8 ||0 ||10 ||564 ||593 ||16 || || || |- |[[2. HRL 2024./25.|2024./25.]] ||III. ||2. HRL – Istok || ||7. ||10 ||18 ||8 ||0 ||10 ||493 ||544 ||16 || || || |- |2025./26. ||III. ||2. HRL – Istok || || ||10 || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- | || || || || || || || || || || || || || || || |- |} == Poznati igrači == == Povezani članci == * [[Orahovica]] == Vanjske poveznice == * [https://rkorahovica.blogspot.com/ rkorahovica.blogspot.com] * [https://www.facebook.com/groups/69408695951/ ''Rukometni klub Orahovica'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/rk_orahovica/ ''rk_orahovica / Rukometni klub Orahovica'', Instagram stranica] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/handball/team/rk-orahovica/1106328 sofascore.com, ''RK Orahovica''] * [https://furkisport.hr/hrs/index.php?page=team&id=215&comp=230&ln=hr furkisport.hr, ''ORAHOVICA''] * [https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-orahovica-orahovica/ sportilus.com, ''Rukometni klub Orahovica''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260206231334/https://www.sportilus.com/klubovi/rukometni-klub-orahovica-orahovica/ |date=6. veljače 2026. }} == Izvori == <small> * [https://www.orahovica.hr/udruge/ orahovica.hr, ''Udruge na području grada Orahovice''], pristupljeno 28. ožujka 2026. * Marijan Flander i dr: ''Razvoj rukometa u Hrvatskoj : od prvih početaka do 1985. godine'', Zagreb, 1986., UDK: 796.322(497.13)(091), str. 41 * [https://www.poslovna.hr/lite/rk-orahovica/309089/subjekti.aspx poslovna.hr, Rukometni klub Orahovica], pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rk-orahovica/Detaljno/587832 fininfo.hr, RK "Orahovica"], pristupljeno 28. ožujka 2026. * [https://infobiz.fina.hr/subjekt/rk-orahovica/OIB-30657137412 infobiz.fina.hr, Rukometni klub "Orahovica"], pristupljeno 28. ožujka 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-ruk}} {{GLAVNIRASPORED:Orahovica, RK}} [[Kategorija:Rukometni klubovi u Virovitičko-podravskoj županiji]] [[Kategorija:Orahovica]] 6gc1jynxbci2bgv8i92uex12d1v35if Sarcospermatoideae 0 809085 7574125 7437489 2026-08-11T11:24:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7574125 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sarcospermatoideae'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Ericales]] | familia = [[Sapotaceae]] | subfamilia = '''''Sarcospermatoideae''''' | subfamilia_autorstvo=Swenson & Anderb. | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Sarcospermatoideae''''', potporodica [[Zapotovke|sapotovki]]<ref name="MDPI ">[https://www.mdpi.com/2223-7747/14/21/3297 Sapotaceae Family Fruits from Central America], pristupljeno 12. travnja 2026.</ref>, obuhvaća praktički samo jedan rod, ''[[Sarcosperma]]'' <small>Hook.f.</small>, uz mogućnost da mu možda pripada i ''[[Eberhardtia]]'' <small>Lecomte.</small> znači radi se o vrlo uskoj, izoliranoj liniji unutar porodice == Opis == ''Sarcospermatoideae'' je mala, [[Azija|azijska]], bazalna skupina ''Sapotaceae'', s jednostavnijim [[cvjetovi]]ma i smanjenim [[Staminodiji|staminodiji]]ma, ključna za razumijevanje evolucije cijele porodice. '''Rasprostranjenost''', [[jugoistočna Azija]], [[Kina]], [[Indokina]], [[Malezija]]. Tipično stanište su joj tropske šume. '''Opći izgled''', [[drveće]] ili veći [[grm]]ovi, zimzeleni, često s mliječnim sokom ([[lateks]]) (kao i većina Sapotaceae). Listovi su jednostavni, naizmjenični, kožasti, cijelog ruba. Cvjetovi (ključne razlike!) za razliku od “tipičnih” Sapotaceae: cvjetovi su: relativno jednostavniji, latice često slobodnije (manje srasle), staminodiji: smanjeni ili odsutni. Ovo je jako važno jer većina Sapotaceae ima izražene staminodije. [[Prašnik|Prašnici]] su obično u manjem broju bez kompleksne organizacije kao u drugim rodovima. '''[[Tučak]]''': plodnica nadrasla s više pretinaca. [[Plod]] mesnat (boba) s nekoliko sjemenki. Sjemenke često krupne s relativno jednostavnom građom. '''Taksonomski značaj'''. Sarcospermatoideae se smatra: bazalnom (ranom) linijom u Sapotaceae što znači da zadržava neke primitivnije značajke, nema sve “tipične” osobine razvijenih Sapotaceae.<ref>[https://scispace.com/pdf/towards-a-natural-classification-of-sapotaceae-subfamily-3km25wazjt.pdf Towards a natural classification of Sapotaceae subfamily] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250521102243/https://scispace.com/pdf/towards-a-natural-classification-of-sapotaceae-subfamily-3km25wazjt.pdf |date=21. svibnja 2025. }}, pristupljeno 12. travnja 2026.</ref><ref>[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=129254 Flora of China], pristupljeno 12. travnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Potporodice zapotovki]] f91nwv2lr37222z4opg6kl51z2hbuad Bir Tavil 0 812637 7573608 7572759 2026-08-10T15:15:09Z WP-ROBot 324743 +ČT ikona za 33. tjedan 2026. 7573608 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|33. tjedan 2026.}} {{Infookvir naselje |ime = Bir Tavil |ime_genitiv = Bir Tavila |izvorno_ime = بير طويل <small>(Bir Tawil)</small> |slika_panorama = Topographic Map of Bir Tawil.png |veličina_slike = 250px |opis_slike = [[topografska karta]] područja (ocrtano crvenom bojom) |kolaž = |opis_kolaža = |slika_zastava = |slika_zastava_veličina = |slika_pečat = |slika_pečat_veličina = |slika_grb = |slika_grb_veličina = |nadimak = |geslo = |lokacija_ime = Država |lokacija_info = Zemlja bez vlasnika |lokacija1_info = |lokacija1_info = |lokacija2_ime = |lokacija2_info = |lokacija3_ime = |lokacija3_info = |dijelovi = |vrsta_dijelova = |utemeljenje_ime = |utemeljenje_datum = |osnivač = |nazvan_po = |vrsta_vlasti = |vlast_bilješke = |titula_vođe = |ime_vođe = |stranka_vođe = |površina_bilješke = |površina_ukupna = 2060 km² |površina_kopna = |površina_vode = 0 km² |postotak_vode = |visina = |visina_izvor = |visina_max = |visina_min = |stanovništvo_godina = |stanovništvo_bilješke= |stanovništvo = nema stalnog stanovništva<ref>{{Cite journal |last=Karalekas |first=Dean |title=Navigating Terra Nullius: The Ababda and the Case for Indigenous Land Rights in Bir Tawil |journal=Global Journal of Economics and Finance |year=2020 |volume=4 |issue=2 |pages=41–49 |url=http://www.gjefnet.com/images/Vol4No2/4.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20210120194441/http://www.gjefnet.com/images/Vol4No2/4.pdf |archive-date=20 January 2021}}</ref> |stanovništvo_gustoća = |stanovništvo_gustoća_bilješke = |širina-stupnjevi =21 |širina-minute =52 |širina-oznaka =N |dužina-stupnjevi =33 |dužina-minute =44 |dužina-oznaka =E |vremenska_zona = |utc_pomak = |vremenska_zona_DST = |utc_pomak_DST = |poštanski_broj = |pozivni_broj = |gradovi_prijatelji = |web_stranica = |slika_karta = |veličina_karte = |opis_karte = |slika_karta1 = |veličina_karte1 = |opis_karte1 = |slika_lokacijska_karta_država = Egipat |slika_lokacijska_karta_opis = |slika_lokacijska_karta_širina = |bilješke = }} '''Bir Tavil''' ([[egipatski arapski]]: بير طويل; [[transkripcija i transliteracija|transliteracija]]: ''Bir Tawil''; prijevod: „duboki bunar”) područje je površine 2060 km² koje se nalazi između [[Egipat|Egipta]] i [[Sudan]]a, ali na koje pravo ne polaže nijedna od tih država. Uz susjedni [[Halajpski trokut]] katkad se naziva i '''Trokut Bir Tavil''' premda je u obliku četverokuta. Ta se dva područja dotiču na [[četveromeđa|četveromeđi]]. Nijedna ga [[država]] nije prisvojila zbog neslaganja oko ravne političke granice između Egipta i Sudana uspostavljene 1899. i nepravilne administrativne granice uspostavljene tri godine poslije. Egipat priznaje političku, a Sudan administrativnu granicu, zbog čega na Halajpski trokut pravo polažu obje države, a na Bir Tavil nijedna. Bir Tavil do danas je jedino naseljivo mjesto na [[Zemlja|Zemlji]] na koji pravo nije položila ni jedna priznata državna vlast.<ref>{{cite news|last=Wood|first=Richard|date=5 October 2024|title=Unclaimed land is size of a small nation, but no government wants it|url=https://www.9news.com.au/world/the-land-nobody-wants-bir-tawil/6db947b6-bb7a-4f62-ae3e-d627536b08b8|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250406012109/https://www.9news.com.au/world/the-land-nobody-wants-bir-tawil/6db947b6-bb7a-4f62-ae3e-d627536b08b8|archive-date=6 April 2025|access-date=28 December 2025|work=[[Nine News]]}}</ref> == Povijest == Dana 19. siječnja 1899. [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i Egipat odredili su da Sudan tvore „područja južno od 22. paralele”.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.law.fsu.edu:80/library/collectio/limitsinseas/ibs018.pdf|title=International Boundary Study: Sudan – Egypt (United Arab Republic) Boundary|date=27 July 1962|website=law.fsu.edu|publisher=Bureau of Intelligence and Research|pages=2, 3|archive-url=https://web.archive.org/web/20140113231654/http://www.law.fsu.edu/library/collection/limitsinseas/ibs018.pdf|archive-date=13 January 2014|url-status=dead|access-date=2019-05-28}}</ref> Prema tom dogovoru Egipat je također trebao upravljati [[Suakin]]om, lukom na [[Crveno more|Crvenome moru]], no 10. srpnja 1899. vlast nad njim predana je Sudanu.<ref name=":0"/> [[Slika:Map of the Hala'ib Triangle and Bir Tawil in 1912.png|alt=|thumb|upright=1.5|250px|karta Halajpskog trokuta i Bir Tavila iz 1912.]] Dana 4. studenoga 1902. Ujedinjeno Kraljevstvo odredilo je posebnu „administrativnu granicu” u skladu s time kako su se plemena na tom području doista služila zemljom.<ref name=":0"/> Bir Tavil bila je zemlja za ispašu kojom se služilo pleme [[Ababda]] iz [[asuan]]ske okolice, zbog čega je predan egipatskoj vlasti. Halajpski trokut sjeveroistočno od tog područja slično je predan britanskom guverneru Sudana jer je stanovništvo na tom području kulturno bilo bliže [[Khartoum|Kartumu]]. Egipat priznaje izvornu granicu iz 1899., koja slijedi 22. paralelu i prema kojoj bi Halajpski trokut pripao Egiptu, a Bir Tavil Sudanu. Međutim, Sudan priznaje administrativnu granicu iz 1902., prema kojoj bi Halajpski trokut pripao Sudanu, a Bir Tavil Egiptu. Zbog tog neslaganja obje države polažu pravo na Halajpski trokut, a nijedna na manje vrijedno područje Bir Tavila, koje je površinom deset puta manje te koje je bez stalnih naselja i pristupa moru. U međunarodnome pravu ne postoji osnova prema kojoj bi Sudan ili Egipat mogao položiti pravo na oba teritorija, a nijedna država ne želi prepustiti pravo nad Halajpskim trokutom onoj drugoj. Budući da ne postoji priznata treća država koja bi polagala pravo na to zapušteno područje, Bir Tavil jedno je od rijetkih kopnenih područja na svijetu na koje pravo ne polaže nijedna priznata država.<ref>{{cite book|title=CIA World Factbook |chapter-url=https://books.google.com/books?id=pqanFyF6nI0C&pg=PA209|year=2010|publisher=CIA|chapter=Egypt|isbn = 978-1602397279|pages=209}}</ref> == Zemljopis == [[Slika:Satellite image of Bir Tawil.jpg|thumb|250px|Satelitska slika Bir Tavila (omeđena crvenom bojom) koju je 2021. izradio [[Landsat 8]].]] Površina Bir Tavila iznosi 2060 km². Sjeverna granica duga mu je 95, a južna 46 kilometara. Duljina zapadne granice iznosi 49, a istočne 26 kilometara. Na sjevernome dijelu područja nalazi se brdo Džabal Tavil ({{lang|ar|جبل طويل}}), visoko 459 metara. Džabal Hadžar Az-Zarka ({{lang|ar|جَـبَـل حَـجَـر الـزَّرْقَـاء}}), najviša uzvisina u Bir Tavilu, visoka je 662 metra. Na jugu se nalazi [[vadi]] Tavil ({{lang|ar|وادي طويل}}), poznat i kao Kaur Abu Bard. U Bir Tavilu nema površinskih voda.<ref name="shenker030316"/> == Klima == Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] u Bir Tavilu prevladava [[Saharska klima|vruća pustinjska klima]]. Otprilike devet mjeseci u godini temperatura može narasti do 40 °C, a u tri najtoplija mjeseca (od lipnja do kolovoza) i do 45 °C. Zimi (prosinac i siječanj temperaturno su najblaži mjeseci) u Bir Tavilu temperatura je niža i uglavnom ne prelazi 26 °C. Kako je područje udaljeno od oceana (od Crvenog mora udaljeno je barem 200 kilometara), dnevni je porast temperature velik; razlika u temperaturi može iznositi do 20 °C. == Stanovništvo == U Bir Tavilu ne postoji stalno stanovništvo, ali pripadnici plemena [[Ababda]] i [[Bišari]] prolaze kroz to područje,<ref name="shenker030316">{{cite news| last1=Shenker |first1=Jack |title=Welcome to the land that no country wants |url=https://www.theguardian.com/world/2016/mar/03/welcome-to-the-land-that-no-country-wants-bir-tawil |access-date=3 March 2016 |newspaper=[[The Guardian]] |date=3 March 2016}}</ref> a diljem teritorija nalaze se rudarski logori uspostavljeni radi potrage za zlatom.<ref>{{cite news |author=Batya |title=Bir Tawil – Tracking Kalashnikovs in No Man's Land |url=https://reaperfeed.com/bir-tawil-tracking-kalashnikovs-in-no-mans-land/ |access-date=19 February 2023 |newspaper=Reaper Feed |date=18 July 2020 |archive-date=19 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230219185509/https://reaperfeed.com/bir-tawil-tracking-kalashnikovs-in-no-mans-land/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news| last1=O'Connor |first1=Robert |title=The Battle for the Last Unclaimed Land on Earth |url=https://www.vice.com/en/article/the-battle-for-the-last-unclaimed-land-on-earth/ |access-date=19 February 2023 |newspaper=[[VICE News]] |date=27 October 2021}}</ref> Tvrtka [[Young Pioneer Tours]] organizirala je dva turistička posjeta teritoriju 2019. i 2024. i izjavila je da se na njemu nalaze i stalna naselja povezana s rudarskim logorima. Također je izjavila da na tom području obitavaju plaćenici i trgovci oružjem povezani s građanskim ratom u Sudanu.<ref name="YPTours">{{Cite web |date=2019-04-11 |title=Bir Tawil: The Strange Tale of Unclaimed Land — 2024 Travel Update |url=https://www.youngpioneertours.com/strange-tale-bir-tawil/ |access-date=2024-07-24 |website=Young Pioneer Tours |language=en}}</ref> == Prisvajanje == Budući da je ''[[de jure]]'' riječ o teritoriju koji ne pripada nijednoj državi, nekoliko je osoba i organizacija pokušalo prisvojiti Bir Tawil i proglasiti ga [[mikronacija|mikronacijom]]; kako je posrijedi zabačeno područje na kojem prevladava negostoljubiva klima, većina zahtjeva za prisvajanje teritorija postavljena je na internetu. Te zahtjeve službeno nije razmotrila nijedna državna vlast ili međunarodna organizacija.<ref name="shenker030316"/><ref>{{Cite web |last=Ma |first=Alexandra |title=This man is the latest in a series of travellers to declare ownership of a bizarre no man's land in north Africa |url=https://www.businessinsider.com/bir-tawil-suyash-dixit-declares-ownership-of-land-in-north-africa-2017-11 |date=15 November 2017 |access-date=7 August 2022 |website=Business Insider |language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vidi i == * [[Iračko-saudijska neutralna zona]] * [[Trokut Sarra]] [[Kategorija:Granice Egipta]] [[Kategorija:Granice Sudana]] 043thwpx41xh1ju5js8g9zss03zh2ua Rijeka Gateway 0 813753 7573929 7526081 2026-08-11T03:44:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7573929 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Tvrtka | grupa = Rijeka Gateway | ime = Rijeka Gateway | slika = [[Datoteka:Rijeka Gateway logo.jpg|250px]] | vrsta = Društvo s ograničenom odgovornošću | osnutak = [[2021.]] | osnivači = APM Terminals, Enna Logic d.o.o. | sjedište = Rijeka | predsjednik = | ključne_osobe= Peter Slange Corfitsen (predsjednik uprave) | industrija = teretni promet | proizvodi = kontejnerski pomorski promet | zaposleni = oko 410 | holding = | slogan = | web = [https://www.apmterminals.com/en/rijeka APM terminals - Rijeka Gateway] | sjedište_grad = [[Rijeka]] | sjedište_država = [[Hrvatska]] | pod_posluženo = | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = | vlasnik = APM Terminals, Enna Logic d.o.o. | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Rijeka Gateway''' je tvrtka koja upravlja lučkim objektima u [[Luka Rijeka|Luci Rijeka]], najvećoj hrvatskoj luci. Tvrtka Rijeka Gateway d.o.o. osnovana je kao [[Zajednički pothvat|zajedničko ulaganje]] tvrtki APM Terminals i Enna Logic sa zadatkom upravljanja Zagreb Deep Sea terminalom za dubokomorski kontejnerski prijevoz koji se nalazi na pristaništu "Zagreb" u riječkom bazenu. == Povijest == Odlukom Vlade Republike Hrvatske, Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal (ZDSCT) proglašen je strateškim projektom [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i najveći je kapitalni projekt Lučke uprave Rijeka. Izgradnja prve faze terminala realizirana je kao dio sveobuhvatnog i kompleksnog projekta financiranog kreditom [[Svjetska banka|Svjetske banke]] službenog naziva "Rijeka Gateway Project I i II" koji uključuje modernizaciju lučkog područja i nabavu lučke opreme te izgradnju pristupnih cesta do Luke Rijeka. Dana 23. svibnja 2019. godine završeni su radovi na izgradnji prve faze Zagreb Deep Sea kontejnerskiog terminala. Završetak radova na novom kontejnerskom terminalu na pristaništu "Zagreb" ujedno je i završetak sveobuhvatnog projekta rekonstrukcije riječke prometnice nazvanog projekt Rijeka Gateway.<ref>{{Citiranje weba|title=Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal|url=https://www.portauthority.hr/zagreb-deep-sea-kontejnerski-terminal/|access-date=5 November 2021|website=Lučka uprava Rijeka|language=hr}}</ref> Početkom 2018. godine Lučka uprava Rijeka, kao provedbena institucija pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, pokrenula je pripremne radnje za odabir koncesionara u kontejnerskom terminalu.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=9 March 2020|title=Na natječaj za Zagrebačku obalu javili se kinezi i nizozemci|url=https://bur.com.hr/na-natjecaj-za-zagrebacku-obalu-javili-se-kinezi-i-nizozemci/|access-date=5 November 2021|website=Brodovi u Rijeci|publisher=Lučka uprava Rijeka|language=hr|archive-date=7. studenoga 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211107210113/https://bur.com.hr/na-natjecaj-za-zagrebacku-obalu-javili-se-kinezi-i-nizozemci/|url-status=dead}}</ref> Dana 4. ožujka 2019. započeo je međunarodni postupak javnog nadmetanja pozivom zainteresiranim kvalificiranim operaterima lučkih terminala da podnesu Zahtjev za sudjelovanje u postupku, čime izražavaju interes za dobivanje koncesije za kontejnerski terminal u luci Rijeka. Poziv je objavljen na Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, a trajao je do 3. svibnja 2019.<ref name=":02">{{Citiranje weba|date=9 March 2020|title=Na natječaj za Zagrebačku obalu javili se kinezi i nizozemci|url=https://bur.com.hr/na-natjecaj-za-zagrebacku-obalu-javili-se-kinezi-i-nizozemci/|access-date=5 November 2021|website=Brodovi u Rijeci|publisher=Lučka uprava Rijeka|language=hr|archive-date=7. studenoga 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211107210113/https://bur.com.hr/na-natjecaj-za-zagrebacku-obalu-javili-se-kinezi-i-nizozemci/|url-status=dead}}</ref> Prvi krug natjecanja završio je 30. lipnja 2019. nakon vrednovanja pristiglih Zahtjeva za sudjelovanje u konkurentskom dijalogu i sastavljanja užeg popisa kandidata. Drugi krug natjecanja započeo je 1. srpnja 2019., kada je otvoren postupak za kandidate u užem izboru i predan drugi dio natječajne dokumentacije. Postupak je proveden u razdoblju srpanj - studeni 2019.<ref name=":03">{{Citiranje weba|date=9 March 2020|title=Na natječaj za Zagrebačku obalu javili se kinezi i nizozemci|url=https://bur.com.hr/na-natjecaj-za-zagrebacku-obalu-javili-se-kinezi-i-nizozemci/|access-date=5 November 2021|website=Brodovi u Rijeci|publisher=Lučka uprava Rijeka|language=hr|archive-date=7. studenoga 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211107210113/https://bur.com.hr/na-natjecaj-za-zagrebacku-obalu-javili-se-kinezi-i-nizozemci/|url-status=dead}}</ref> Dana 2. prosinca 2019. Lučka uprava Rijeka poslala je poziv za konačne ponude, a 9. ožujka 2020. službeno je otvorila ponude. Ponude su podnijeli:<ref name=":04">{{Citiranje weba|date=9 March 2020|title=Na natječaj za Zagrebačku obalu javili se kinezi i nizozemci|url=https://bur.com.hr/na-natjecaj-za-zagrebacku-obalu-javili-se-kinezi-i-nizozemci/|access-date=5 November 2021|website=Brodovi u Rijeci|publisher=Lučka uprava Rijeka|language=hr|archive-date=7. studenoga 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20211107210113/https://bur.com.hr/na-natjecaj-za-zagrebacku-obalu-javili-se-kinezi-i-nizozemci/|url-status=dead}}</ref> * zajednica konkurenata Ningbo Zhousan Port Company LTD, Tianjin Port Overseas Holding LTD i China Road and Bridge Corporation * zajednica konkurenata APM Terminals BV i Enna Logic d.o.o. Dana 30. prosinca 2020. uprava Luke Rijeka poništila je postupak dodjele koncesije na kontejnerskom terminalu Zagreb Deep Sea, samo dan prije isteka roka za odabir najbolje ponude. Lučka uprava objavila je poništenje javnog natječaja kratkom najavom novog natječaja. Natječaj je navodno poništen zbog pritiska EU, koja sufinancira mnoge projekte na riječkome prometnom koridoru.<ref>{{Citiranje weba|last=Glavan|first=Marinko|date=30 December 2020|title=Poništen natječaj za koncesiju na Zagrebačkoj obali: U završnom odabiru bili su samo Kinezi i APM Terminals|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/ponisten-natjecaj-za-koncesiju-na-zagrebackoj-obali/?meta_refresh=true|access-date=5 November 2021|website=Novi List|language=hr}}</ref> Lučka uprava Rijeka je 22. ožujka 2021. objavila novi natječaj za koncesiju za Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal procijenjenim na 20,5 milijardi kuna. Natječaj je neznatno izmijenjen u odnosu na prošli, ali bez ograničenja za kineske tvrtke.<ref>{{Citiranje weba|last=Žabec|first=Krešimir|date=22 March 2021|title=Novi natječaj za Zagrebačke obalu bez ograničenja za Kineze|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/novi-natjecaj-za-zagrebacke-obalu-bez-ogranicenja-za-kineze-15059795|access-date=5 November 2021|website=Jutarnji list|language=hr}}</ref> Dana 10. svibnja 2021., konzorcij koji se sastoji od APM Terminals, podružnice najveće kontejnerske brodarske tvrtke [[Maersk]] i Enna Logic, hrvatske logističke tvrtke koja posluje unutar PPD grupe, prijavio se na ponovljeni natječaj za pristanište Zagreb. APM Terminals i Enna Logic ponudili su podizanje prometa pristaništem na milijun [[Jedinica ekvivalenta dvadeset stopa|TEU-a]] u prve dvije godine rada terminala i promet od najmanje 500 tisuća TEU-a u svakoj od sljedećih od najmanje osam godina rada.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Glavan|first=Marinko|date=11 May 2021|title=Maersk stiže u Rijeku: Svjetski gigant nudi milijun kontejnera prometa na Zagrebačkoj obali|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/maersk-stize-u-rijeku-svjetski-gigant-nudi-milijun-kontejnera-prometa-na-zagrebackoj-obali/?meta_refresh=true|access-date=5 November 2021|website=Novi List|language=hr}}</ref> Dana 25. lipnja 2021. Upravno vijeće Luke Rijeka donijelo je odluku o dodjeli koncesije tvrtkama APM Terminals BV i Enna Logic d.o.o.<ref>{{Citiranje weba|date=26 June 2021|title=Zagrebačka obala i službeno dodijeljena svjetskom gigantu, bit će otvorene stotine radnih mjesta|url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/zagrebacka-obala-i-sluzbeno-dodijeljena-svjetskom-gigantu-bit-ce-otvorene-stotine-radnih-mjesta-4293688|access-date=5 November 2021|website=Poslovni.hr|language=hr}}</ref> Novi natječaj uključivao je i koncesiju na razdoblje od 50 godina s obvezom koncesionara da izgradi drugu fazu terminala najkasnije u roku od deset godina. Uz izgradnju dodatnih 280 metara obale, koncesionar ima obvezu u potpunosti opremiti terminal od infrastrukture poput vodoopskrbe, odvodnje, električne energije i telekomunikacija, preko zgrada i operativnih prostora, do obalnih kontejnerskih mostova i dizalica, te sve ostale opreme potrebne za terminal. Terminal mora biti operativan u roku od oko dvije i pol godine od potpisivanja ugovora o koncesiji. Ovaj rok podudara se s rokom za završetak radova na pristupnoj cesti [[Državna cesta D403|D403]], koja je, inače, sastavni dio projekta novog kontejnerskog terminala i bez koje zagrebačka obala ne može dobiti uporabnu dozvolu.<ref name=":12">{{Citiranje weba|last=Glavan|first=Marinko|date=11 May 2021|title=Maersk stiže u Rijeku: Svjetski gigant nudi milijun kontejnera prometa na Zagrebačkoj obali|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/maersk-stize-u-rijeku-svjetski-gigant-nudi-milijun-kontejnera-prometa-na-zagrebackoj-obali/?meta_refresh=true|access-date=5 November 2021|website=Novi List|language=hr}}</ref> Dana 5. studenog 2021. potpisan je ugovor o koncesiji za Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal između ravnatelja Lučke uprave Rijeka Denisa Vukorepe, te predstavnika koncesionara: izvršnog direktora tvrtke APM Terminals Mortena Engelstofta i predsjednika Energija Naturalis Grupe Pavla Vujnovca. Potpisivanju su prisustvovali [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|premijer]] [[Andrej Plenković]], [[Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske|ministar mora, prometa i infrastrukture]] [[Oleg Butković|Olega Butkovića]], gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića, zamjenika župana [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]] Vojka Brauta, danskog veleposlanika u Hrvatskoj Ole Henrik Frijs-Madsena, te predstavnika brojnih tvrtki i institucija.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Glavan|first=Marinko|date=5 November 2021|title=Potpisan najvažniji ugovor u povijesti riječke luke: Zagrebačkom obalom idućih 50 godina upravljat će APM Terminals i ENNA Logic|url=https://www.novilist.hr/novosti/potpisan-najznacajniji-ugovor-u-povijesti-rijecke-luke/?meta_refresh=true|access-date=5 November 2021|website=Novi List|language=hr}}</ref> Rijeka Gateway započeo je s radom 10. rujna 2025. pristankom prvog komercijalnog broda Al Jasrah u vlasništvu Hapag-Lloyda, brodarske tvrtke članice Gemini Cooperation zajedno s [[Maersk Line|Maersk Lineom]].<ref name=":3">{{Citiranje weba|last=Glavan|first=Marinko|date=10 September 2025|title=Veliki dan za Rijeku! Prvi brod s teretom stigao na Zagrebačku obalu, Rijeka gateway počeo s radom|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/foto-veliki-dan-za-rijeku-prvi-brod-s-teretom-stigao-na-zagrebacku-obalu-rijeka-gateway-poceo-s-radom/|access-date=13 September 2025|website=Novi List|language=hr}}</ref> == Tehničke karakteristike == Novi će se objekt razvijati u dvije faze, pri čemu će prva faza biti operativna od rujna 2025., a druga će biti izgrađena u roku od deset godina od početka rada (brojke u zagradama prikazuju drugu fazu):<ref name=":32">{{Citiranje weba|last=Glavan|first=Marinko|date=10 September 2025|title=Veliki dan za Rijeku! Prvi brod s teretom stigao na Zagrebačku obalu, Rijeka gateway počeo s radom|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/foto-veliki-dan-za-rijeku-prvi-brod-s-teretom-stigao-na-zagrebacku-obalu-rijeka-gateway-poceo-s-radom/|access-date=13 September 2025|website=Novi List|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=5 November 2021|title=Our terminal|url=https://www.apmterminals.com/en/rijeka/about/our-terminal|access-date=5 November 2021|website=APM Terminals|language=en}}</ref> * Godišnji kapacitet: 600 000 [[Jedinica ekvivalenta dvadeset stopa|TEU]] (1 055 000 TEU) * Maksimalna veličina broda: 24 000 TEU * Duljina veza: 400 m (680 m) * Brodske dizalice: 3 (4) najveće trenutno dostupne == Uvjeti za koncesiju == APM Terminals i Enna Logic obvezali su se plaćati fiksnu koncesijsku naknadu od 2 milijuna eura godišnje i varijabilnu naknadu ovisno o prihodu:<ref name=":22">{{Citiranje weba|last=Glavan|first=Marinko|date=5 November 2021|title=Potpisan najvažniji ugovor u povijesti riječke luke: Zagrebačkom obalom idućih 50 godina upravljat će APM Terminals i ENNA Logic|url=https://www.novilist.hr/novosti/potpisan-najznacajniji-ugovor-u-povijesti-rijecke-luke/?meta_refresh=true|access-date=5 November 2021|website=Novi List|language=hr}}</ref> * 6% bruto prihoda terminala, ako je prihod do 20 milijuna eura * 5% bruto prihoda terminala, ako je prihod između 20 i 40 milijuna eura * 4% bruto prihoda terminala, ako je prihod veći od 40 milijuna eura Koncesionari su također ponudili promet od milijun TEU-a u prve dvije godine rada terminala i promet od najmanje 500 tisuća TEU-a u svakoj od sljedećih najmanje osam godina rada.<ref name=":23">{{Citiranje weba|last=Glavan|first=Marinko|date=5 November 2021|title=Potpisan najvažniji ugovor u povijesti riječke luke: Zagrebačkom obalom idućih 50 godina upravljat će APM Terminals i ENNA Logic|url=https://www.novilist.hr/novosti/potpisan-najznacajniji-ugovor-u-povijesti-rijecke-luke/?meta_refresh=true|access-date=5 November 2021|website=Novi List|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske tvrtke]] [[Kategorija:Gospodarstvo Rijeke]] [[Kategorija:Promet u Rijeci]] 76xi0vq12zmstc7fcj0idvslgq42vt7 Moje pustolovine sa Supermanom 0 814089 7573900 7568829 2026-08-11T00:39:43Z Zviz2401 102709 /* Treća sezona (2026.) */ 7573900 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Moje pustolovine sa Supermanom | slika = Moje pustolovine sa Supermanom Logotip.png | natpis_pod_slikom = [[logotip]] serije | veličina = 260 | orig_naslov = My Adventures with Superman | format_serije = animirana serija | žanr = akcijska pustolovina<br>romantična komedija<br>znanstvena fantastika | autor = | temeljeno_na = | razvoj = Jake Wyatt<br>Brendan Clougher<br>Josie Campbell | scenarist = Jake Wyatt<br>Brendan Clougher<br>Josie Campbell | redatelj = | glumci = Jack Quaid<br>Alice Lee<br>Ishmel Sahid<br>Kiana Madeira | pripovjedač = | glazba = Dominic Lewis<br>Daniel Futcher | uvodna_glazba = "''Up and Away''" – Kyle Troop i [[The Heretics]] | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 3 | broj_epizoda = 30 | popis_epizoda = #Pregled serije | producent = Kimberly S. Moreau | izvršni_producent = Sam Register<br>Brendan Clogher<br>Jason Wyatt<br>James Gunn<br>Peter Safran | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = 22 min. | produkcijska_kuća = Warner Bros. Animation<br>DC Entertainment {{small|(S1–2)}}<br>DC Studios {{small|(S3)}} | tv_kuća = [[Adult Swim]] | početak_serije = {{Premijera|7|7|2023|l}} | kraj_serije = | u_hrv = [[HBO Max]] | početak_serije_hrv = {{premijera|11|12|2023|l}} | kraj_serije_hrv = | povezano = My Adventures with Green Lantern | web_stranica = https://www.dc.com/tv/my-adventures-with-superman-2023-present | imdb_id = 14681924 }} '''''Moje pustolovine sa Supermanom''''' ({{eng.|My Adventures with Superman}}) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je animirana superjunačka serija temeljena na liku [[Superman|Supermana]] iz stripova [[DC Comics|DC Comicsa]]. Seriju je razvio [[Jake Wyatt]], a producira je [[Warner Bros. Animation]]. Animacijske usluge za prve dvije sezone pružio je [[Južna Koreja|južnokorejski]] ''Studio Mir'', dok je za treću sezonu zadužen ''Studio Grida'', također iz Južne Koreje. Serija se prikazuje u noćnom programskom bloku [[Adult Swim]] na [[Cartoon Network|Cartoon Networku]]. Serija je premijerno prikazana na Adult Swimu [[7. srpnja]] 2023., a svaka je epizoda nedugo nakon emitiranja bila dostupna na streaming platformi [[HBO Max]]u. Prikazivanje druge sezone započelo je [[26. svibnja]] [[2024.]], pri čemu su premijere premještene u programski blok [[Toonami]], koji je prethodno reprizirao prvu sezonu. Treća sezona premijerno se prikazuje od [[14. lipnja]] 2026. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se premijerno prikazuje na streaming platformi HBO Max.<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=2023-12-01|title=Prosinac na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/prosinac-na-hbo-maxu|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240327114424/https://press-hr.wbd.eu/post/prosinac-na-hbo-maxu|archive-date=2024-03-27|access-date=2026-06-22|website=Press centar – Warner Bros Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> Prva sezona prikazana je od [[11. prosinca]] 2023. do [[8. siječnja]] 2024., po dvije epizode tjedno. Druga sezona prikazivala se od [[26. svibnja]] do 21. srpnja 2024., dok se treća sezona prikazuje od 14. lipnja 2026.<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=2026-05-29|title=Lipanj na HBO Maxu|url=https://press-hr.wbd.eu/post/lipanj-na-hbo-maxu|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260531152748/https://press-hr.wbd.eu/post/lipanj-na-hbo-maxu|archive-date=2026-05-31|access-date=2026-06-22|website=Press centar – Warner Bros Discovery Hrvatska|language=hr}}</ref> U razvoju je spin-off serija pod naslovom ''My Adventures with Green Lantern''. Radnja spin-offa usredotočit će se na Jessicu Cruz, članicu Green Lantern Corpsa, koja se pojavila u drugoj epizodi treće sezone serije My Adventures with Superman. == Premisa == [[Clark Kent]] oblikuje svoj tajni identitet [[Superman|Supermana]] i istražuje svoje zagonetno podrijetlo, dok Lois Lane, prema kojoj Clark razvija osjećaje, a ona prema njemu, nastoji postati istaknuta novinarka. Udruženi s fotografom i Clarkovim najboljim prijateljem Jimmyjem Olsenom, njih troje izvještavaju o važnim pričama i spašavaju dan suočavajući se s brojnim zlikovcima u gradu Metropolisu. Pritom se moraju nositi i s Task Forceom X i Brainiacom, a susreću i Clarkovu kriptonsku rođakinju Karu. == Glasovna postava i likovi == === Glavni === * [[Jack Quaid]] kao Clark Kent / Superman, Bizarro * [[Alice Lee]] kao Lois Lane * [[Ishmel Sahid]] kao Jimmy Olsen * [[Kiana Madeira]] kao Kara Zor-El / Supergirl (glavni u sezoni 3, sporedni sezona 2) === Sporedni i gosti === * [[Joel de la Fuente]] kao General Sam Lane * [[Laila Berzins]] kao Rory / Heat Wave * [[Darrell Brown]] kao Perry White * [[Auliʻi Cravalho]] kao Jessica Cruz * [[Darren Criss]] kao Conner Kent * [[Andromeda Dunker]] kao Vicki Vale * [[Michael Emerson]] kao Primus Brainiac * [[David Errigo Jr.]] kao Mister Mxyzptlk * [[Zehra Fazal]] kao Leslie Willis / Livewire * [[Lucas Grabeel]] kao Kyle / Mist * [[Jake Green]] kao Dr. Anthony Ivo / Parasite * [[Azuri Hardy-Jones]] kao "Flip" Johnson * [[Jessie Inocalla]] kao the Brain * [[Jason Marnocha]] kao Jor-El, Ethan Avery / Damage * [[Melanie Minichino]] kao Cat Grant, Silver St. Cloud, The Whip * [[Max Mittelman]] kao Alex "Lex" Luthor, Hank Henshaw / Cyborg Superman, Joseph Martin / Atomic Skull, Thomas Weston, Dr. George Otto Binder * [[Byron Marc Newsome]] kao Dr. John Irons / Steel, Silas Stone * [[Chris Parnell]] kao Slade Wilson / Deathstroke * [[Kenna Ramsey]] kao Ronnie Troupe * [[André Sogliuzzo]] kao Monsieur Mallah * [[Reid Scott]] kao Jonathan Kent * [[Rhea Seehorn]] kao Lara * [[Catherine Taber]] kao Siobhan McDougal / Silver Banshee * [[Vincent Tong]] kao Albert / Rough House, Steve Lombard * [[Kari Wahlgren]] kao Martha Kent, young Clark Kent * [[Debra Wilson]] kao Amanda Waller * [[Michael Yurchak]] kao Winslow Schott / Toyman == Pregled serije == Serija je premijerno prikazana na Adult Swimu [[7. srpnja]] 2023., a svaka je epizoda nedugo nakon emitiranja bila dostupna na streaming platformi [[HBO Max]]u. Prikazivanje druge sezone započelo je [[26. svibnja]] [[2024.]], pri čemu su premijere premještene u programski blok [[Toonami]], koji je prethodno reprizirao prvu sezonu. Treća sezona premijerno se prikazuje od [[14. lipnja]] 2026. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] serija se premijerno prikazuje na streaming platformi HBO Max.<ref name=":1" /> Prva sezona prikazana je od [[11. prosinca]] 2023. do [[8. siječnja]] 2024., po dvije epizode tjedno. Druga sezona prikazivala se od [[26. svibnja]] do 21. srpnja 2024., dok se treća sezona prikazuje od 14. lipnja 2026.<ref name=":2" /> {{Pregled serije |boja1 = #B3070D |poveznica1 = #Prva sezona (2023.) |epizode1 = 10 |premijera1 = {{premijera|7|7|2023}} |finale1 = {{finale|1|9|2023}} |premijeraHR1 = {{premijera|11|12|2023}} |finaleHR1 = {{finale|8|1|2024}} |boja2 = #FFE63A |poveznica2 = #Druga sezona (2024.) |epizode2 = 10 |premijera2 = {{premijera|26|5|2024}} |finale2 = {{finale|21|7|2024}} |premijeraHR2 = {{premijera|26|5|2024}} |finaleHR2 = {{finale|21|7|2024}} |boja3 = #009BFB |poveznica3 = #Treća sezona (2026.) |epizode3 = 10 |premijera3 = {{premijera|14|6|2026}} |finale3 = |premijeraHR3 = {{premijera|14|6|2026}} |finaleHR3 = }} === Prva sezona (2023.) === {{Epizode |boja = #B3070D |širina naslov = 15 |širina naslovHR = 18 |širina datum = 10 |širina datumHR = 10 |širina scenarist= 18 |brojsve1 = 1. |brojsve1dio2 = 2. |broj1 = 1. |broj1dio2 = 2. |naslov1 = Adventures of a Normal Man |naslovHR1 = Pustolovine običnog čovjeka, Prvi dio |naslovHR1dio2 = Pustolovine običnog čovjeka, Drugi dio |redatelj1 = Jen Bennett |redatelj1dio2 = Diana Huh |scenarist1 = Josie Campbell, Brendan Clogher i Jake Wyatt |scenarist1dio2= Cynthia Furey |datum1 = {{premijera|7|7|2023}} |datumHR1 = {{premijera|11|12|2023}} |sadržaj1 = '''Prvi dio''': U Smallvilleu u Kansasu mladi Clark Kent otkriva nadljudske sposobnosti, uključujući iznimnu snagu, brzinu, neranjivost i let, kako bi spasio ženu i njezino dijete iz prometne nesreće. Godinama poslije, u Metropolisu, Clark i njegov cimer Jimmy Olsen, student fotografije i pobornik teorija zavjere o izvanzemaljcima, započinju prvi dan pripravništva u redakciji Daily Planeta. Dodijeljeni su starijoj pripravnici Lois Lane, koja ih navede da joj pomognu istražiti krađu vojne tehnologije. Uz trag koji dobivaju od Flipa Johnsona i Newskid Legiona, trojac pronalazi lopove dok u luci ukrcavaju vojne robote. Vođa skupine, Leslie Willis, aktivira jednog robota kako bi ih napao. Clark se neprimjetno udalji i vraća prerušen te uništava robota. Kada Willis aktivira preostale robote protiv Clarka, Lois ih uspije deaktivirati, dok Clark otkriva svoju superbrzinu i uništava posljednjeg robota. Unatoč njihovu trudu, glavni urednik Perry White odbija objaviti priču jer Jimmyjeve mutne fotografije ne smatra dovoljnim dokazom o novom metahumanu, kojega Lois naziva Supermanom. Nakon što se trojac sprijatelji, Lois poziva Clarka i Jimmyja da joj pomognu dobiti ekskluzivni intervju sa Supermanom. ---- '''Drugi dio''': Dok Lois uporno nastavlja istraživati krađu robota u potrazi za tragom koji bi je doveo do Supermana, Clark se vraća u Smallville kako bi istražio vlastitu prošlost i razumio svoje nove moći. Iskopava svemirsku kapsulu kojom je stigao na Zemlju, aktivira izvanzemaljski hologram i vidi prizore uništenja stranog planeta tijekom svemirskog rata. Nakon što iz toga dobije novu izvanzemaljsku odjeću, njegova majka Martha Kent dodaje pojas i kratke hlače kako bi dovršila izgled. U međuvremenu Willis progoni organizacija Task Force X, od koje je ukrala robotsku tehnologiju, pa dogovara susret s vodećim agentom Sladeom Wilsonom. Kada zaprijeti da će detonirati eksploziv u gradskoj kanalizaciji ako je nastave progoniti, iznenadni dolazak Lois i Jimmyja pretvara susret u borbu za detonator. Willis otkriva svoje električno superodijelo i sukobljava se s Wilsonom, sve dok Superman ne stigne i ne svlada je. Wilson oštećuje energetski kristal njezina odijela, a Superman ga potom uništava nakon što mu izazove još jednu viziju svemirskog rata. Iako Jimmyjeve jasne fotografije naposljetku uvjere Perryja da objavi priču, on potpis dodjeljuje drugim novinarima koji nisu sudjelovali u istrazi. Kasnije Wilson u tajnom objektu muči Willis kako bi od nje saznao informacije o Supermanu. |naslov2 = My Interview with Superman |naslovHR2 = Moj intervju sa Supermanom |redatelj2 = Jen Bennett |scenarist2 = Aman Adumer |datum2 = {{premijera|16|7|2023}} |datumHR2 = {{premijera|18|12|2023}} |sadržaj2 = Dok Lois pokušava intervjuirati Supermana, Clark nastoji pronaći način kako joj pomoći, a istodobno zaštititi svoj tajni identitet. Pripravnici se pritom moraju nositi i s etabliranim novinarima Daily Planeta, takozvanim „Scoop Troopom”, kojima je Perry pripisao zasluge za priču o Supermanu — Steveom Lombardom, Cat Grant i Ronniejem Troupeom. U međuvremenu Mist i njegov prijatelj Rough House koriste tehnologiju koju su dobili od Willis kako bi iz zatvora oslobodili njegovu sestru Siobhan McDougal. Opremaju je zvučnom tehnologijom s namjerom da ponovno okupe svoju sitnu kriminalnu skupinu Intergang. Unatoč Clarkovim dvojbama, pripravnici se predstavljaju kao članovi Scoop Troopa kako bi istražili Siobhan, pri čemu otkrivaju trag o sljedećoj pljački Interganga. Kada Intergang pokuša opljačkati Metropolitan City Bank, energetski kristal njihova ledenog topa se pokvari i počne zamrzavati sve u blizini. Vidjevši Lois i Jimmyja u opasnosti, Superman otkriva svoju toplinsku viziju i uništava kristal, što mu izaziva viziju invazije robotske vojske. Dok se Wilson predstavlja kao djelatnik hitne pomoći kako bi potajno preuzeo poraženi Intergang, Superman pristaje na Lois-in intervju i otkriva joj da još uvijek pokušava shvatiti tko je, ali da je odlučan spašavati ljude. Na njegovo razočaranje, Lois poslije kaže Clarku da sumnja kako Superman laže. |naslov3 = Let's Go to Ivo Tower, You Say |naslovHR3 = Kažeš, idemo u Ivo toranj |redatelj3 = Kiki Manrique |scenarist3 = Josie Campbell i Brendan Clogher |datum3 = {{premijera|21|7|2023}} |datumHR3 = {{premijera|18|12|2023}} |sadržaj3 = Perry zadužuje pripravnike da izvještavaju s gala događaja AmazoTecha, koji organizira izvršni direktor tvrtke, doktor Anthony Ivo. Lois ondje nailazi na odbijanje uzvanika zbog svojih nametljivih pitanja, dok Clark slučajno čuje svađu između Ive i njegova predsjednika upravnog odbora Curtisa, povezanu s odlukom upravnog odbora da smijeni Ivu. Nakon što ih Ivovo osiguranje izbaci, Lois potajno vraća Clarka unutra. Njih dvoje se zbližavaju prije nego što otkriju tajnu tehnološku prostoriju koja povezuje Ivu s Willis i Intergangom. Razljućeni Ivo demonstrira oklop Parasite 1.0 i pokušava ubiti Curtisa. Clark se pretvara u Supermana kako bi ga spasio, dok Ivo zatvara uzvanike u Amazovu sobu za paniku kako bi ih prisilio da svjedoče njegovoj nadmoći nad Supermanom. Shvativši da oklop upija energiju njegovih napada, Superman prestaje izravno napadati Ivu, dok Lois i Jimmy deaktiviraju sobu za paniku. Nakon što oklop ostane bez energije, Superman ga uklanja s Ive, koji je zbog nuspojava odijela izobličen. Dok je Ivo pod skrbi hitne medicinske službe, pripravnici se vraćaju u tajnu prostoriju, ali je pronalaze praznu. Lois poljubi Clarka, smatrajući večer spojem. Kasnije, nakon što preda svoje razotkrivanje Ive, Lois u Clarkovu kaputu pronalazi istrgnuti tabloidni članak o čudesnim viđenjima u Kansasu. Nakon što presloži svoju ploču s dokazima, Lois zaključuje da je Clark Superman. |naslov4 = You Will Believe A Man Can Lie |naslovHR4 = Povjerovat ćete da čovjek može lagati |redatelj4 = Diana Huh |scenarist4 = ''Priča'': M. Willis, Cynthia Furey i Aman Adumer<br>''Scenarij'': M. Willis |datum4 = {{premijera|28|7|2023}} |datumHR4 = {{premijera|25|12|2023}} |sadržaj4 = Nadajući se da će Lois priznati sve snažnije osjećaje prema njoj, Clark je zamoli za pomoć u razradi priče o ukradenoj vojnoj tehnologiji koja se širi Metropolisom i tajanstvenoj osobi koja otima sve koji je koriste. Lois, međutim, u tome vidi priliku da razotkrije Clarka kao Supermana. Koristeći stari dispečerski skener, prati Supermana dok sprječava različite zločine, sve dok se naposljetku ne susretne s njim nakon što porazi Heat Wavea, još jednog kriminalca osnaženog ukradenom tehnologijom. Dok je Superman ometen, Heat Wave pobjegne, vjerujući da on stoji iza otmica. Nakon što Superman odvede Lois u Daily Planet kako bi je zaštitio, ponovno se sukobljava s Heat Waveom i otkriva da je pravi krivac za otmice kriminalaca Wilson u oklopu, kojem pomažu roboti slični onima koje je koristila Willis. Njihova borba ubrzo ugrozi civile, zbog čega Wilsonovi nadređeni, General i Amanda Waller, naređuju njegovo povlačenje kako bi ih Superman mogao spasiti. Nakon povratka Lois, ona prisili Clarka da joj otkrije svoj tajni identitet, što je duboko potrese. U međuvremenu je Jimmy razočaran kada dozna da se Clark i Lois nisu pojavili na unaprijed dogovorenom kampiranju radi istraživanja viđenja Bigfoota. Odlazi sam, ali ga otima velika gorila. |naslov5 = My Adventures with Mad Science |naslovHR5 = Moje pustolovine s ludom znanošću |redatelj5 = Kiki Manrique |scenarist5 = ''Priča'': Aman Adumer, Angela Entzminger i Cynthia Furey<br>''Teleplay by'': Angela Entzminger |datum5 = {{premijera|4|8|2023}} |datumHR5 = {{premijera|25|12|2023}} |sadržaj5 = Nakon što ne uspije pronaći Jimmyja, Clark se za pomoć obraća Lois. Iako je još uvijek ljuta na njega, ona pristaje pomoći. Pretražujući šumu, njih dvoje pronalaze napušteni vojni objekt nazvan Area 52, no nakon prelaska ograde Clarkove moći počinju slabjeti jer je područje izloženo crvenom sunčevu zračenju. Ubrzo ih počinju progoniti roboti OMAC. U međuvremenu, unutar Area 52, Jimmy upoznaje i sprijateljuje se s gorilom Monsieurom Mallahom i njegovim partnerom Brainom. Njih dvojica otkrivaju da su nekoć radili za Project Cadmus, ogranak Task Forcea X usmjeren na razvoj futurističke tehnologije, prije nego što ih je ta organizacija izdala i izvršila upad u Area 52. Od tada Brain i Mallah pokušavaju stvoriti crvotočinu kako bi pristupili drugim dimenzijama u kojima bi mogli biti prihvaćeni. Nakon što Clark i Lois naposljetku prodiru u Area 52, pomire se međusobno i s Jimmyjem, koji im otkriva da je već znao za Clarkov tajni identitet. Zatim se pridružuju Brainu i Mallahu u borbi protiv robota OMAC. Nakon uspješnog otvaranja crvotočine, Brain upozorava Clarka da ga Task Force X progoni, a potom odlazi s Mallahom. Nešto poslije, General regrutira Ivu kako bi mu pomogao upotrijebiti Cadmusovu tehnologiju za ubojstvo Supermana. |naslov6 = Kiss Kiss Fall in Portal |naslovHR6 = Poljubav i pad u portal |redatelj6 = Jen Bennett |scenarist6 = ''Priča'': Paul Chang, Cynthia Furey & Aman Adumer<br>''Scenarij'': Paul Chang |datum6 = {{premijera|11|8|2023}} |datumHR6 = {{premijera|1|1|2024}} |sadržaj6 = Nakon što Clark pokaže Lois i Jimmyju svoj svemirski brod i dodatno im objasni svoje nepotpuno poznato izvanzemaljsko podrijetlo, on i Lois planiraju prvi spoj. Međutim, prekida ga Mister Mxyzptlk, višesvemirski imp koji ga prevari da mu pomogne ukrasti snimač iz muzeja na Zemlji-1, pritom otkrivši da Clark potječe s planeta Kriptona. U međuvremenu Lois i Jimmyja regrutira višesvemirska „Liga Lois Lane” kako bi im pomogli zaustaviti Mxyzptlka i Clarka. Sumnjajući u njihove namjere, Lois pretražuje njihove dosjee i nailazi na redigirani „Dosje X”. Kada ih pronađu, članice Lige napadaju Clarka, dok Mxyzptlk preuzima njihov brod i uz pomoć snimača i Lois odlazi u njihovo sjedište. Dok Lois krade izvorni „Dosje X”, Mxyzptlk pronalazi svoj šešir, ponovno stječe punu snagu i izaziva kaos. Superman mu odvlači pozornost, što Lois omogućuje da ga oslabi, a Jimmyju da ga obuzda. Nakon što Liga uhitii Mxyzptlka, Jimmyjeva inačica Jalana potajno vraća pripravnike na njihovu izvornu Zemlju-12, gdje Clark i Lois dovršavaju spoj. Lois potom otvara „Dosje X” i pronalazi snimke zlih Supermana iz alternativnih svemira te uzorak zelenog kristala, poslije identificiranog kao kriptonit, kojim je Liga ozlijedila Supermana. |brojsve7 = 8. |brojsve7dio2 = 9. |broj7 = 8. |broj7dio2 = 9. |naslov7 = Zero Day |naslovHR7 = Nulti Dan, Prvi dio |naslovHR7dio2 = Nulti Dan, Drugi dio |redatelj7 = Diana Huh |redatelj7dio2 = Kiki Manrique |scenarist7 = Cynthia Furey |scenarist7dio2= Aman Adumer |datum7 = {{premijera|18|8|2023}} |datum7dio2 = {{premijera|25|8|2023}} |datumHR7 = {{premijera|1|1|2024}} |datumHR7dio2 = {{premijera|8|1|2024}} |sadržaj7 = '''Prvi dio''': General pomoću ogrlica za elektrošokove prisilno regrutira Willis, Intergang i Heat Wavea kako bi pomogli Wilsonu i Ivi u hvatanju Supermana. U međuvremenu Clark razvija super-sluh i, čuvši kako stanovnici Metropolisa dozivaju pomoć, iscrpljuje se spašavajući sve oko sebe. Ubrzo postaje neispavan i oslabljen. Kada novinarka Gotham Gazettea Vicki Vale stigne izvještavati o njegovim aktivnostima, Lois je oduševljena susretom s njom. Međutim, razočara se kada Vale intervjuira Ivova bivšeg pomoćnika Alexa kako bi objavila pristranu priču koja Supermana prikazuje kao prijetnju. Superman spašava nevidljivog Mista od naleta kamiona, ali pritom nehotice izazove nesreću, zbog čega se javno mnijenje okreće protiv njega. Mist mu kaže da je Task Force X oteo Siobhan, a Superman ponudi da je spasi, ne znajući da ga vodi u zamku. Ondje ga napada skupina koju je okupio General. Iako se uspijeva braniti unatoč oslabljenom stanju, Superman naposljetku biva onesviješten nakon što ga napadnu Willis i Ivo u nadograđenom oklopu Parasite. General sprječava Ivu da ga ubije jer ga želi ispitati. Mist požali što je namamio Supermana u zamku, dok Lois i Jimmy žure na mjesto događaja, ali stižu tek na vrijeme da vide kako skupina odvodi Supermana. ---- '''Drugi dio''': U retrospektivama na „Nulti dan” prikazano je kako su Generala, Waller i njihove snage napale izvanzemaljske postrojbe predvođene oklopljenom figurom nalik Supermanu, kodnog imena „Nemesis Omega”, prije nego što je tajanstveni događaj prisilio vojsku na povlačenje, ostavivši za sobom njihovu tehnologiju. U sadašnjosti Newskid Legion pomaže Lois i Jimmyju u potrazi za Supermanom, dok ga General ispituje o Nultom danu. Nakon Supermanove tjeskobne reakcije, General počinje sumnjati u njegovu povezanost s tim događajem, dok nezadovoljna Waller potajno pomaže zarobljenicima da pobjegnu. Osvetoljubivi Ivo napada Supermana, ali ga pritom nehotice oslobađa. Flip ga naposljetku pronalazi i odvodi na sigurno. Clark vjeruje da je poslan na Zemlju kako bi je uništio, no Lois ga uvjerava u suprotno. Kada doznaju da Ivo crpi gradsku električnu mrežu i divlja gradom, Lois i Jimmy putem društvenih mreža pozivaju stanovnike Metropolisa da isključe struju. Time oslabe Ivu dovoljno da Superman, koristeći novootkrivenu rendgensku viziju, pronađe Ivu u oklopu i ukloni ga iz njega. Dok Superman i Lois jedno drugome priznaju ljubav, Jimmy pronalazi Dosje X. U ime Checkmatea, Waller smjenjuje Generala s vodstva Task Forcea X i predaje mu Ivov posljednji izum, Omega Cannon, uz zapovijed da ubije Supermana. |naslov8 = Hearts of the Fathers |naslovHR8 = Srca očeva |redatelj8 = Jen Bennett |scenarist8 = Serena Wu & Jake Wyatt |datum8 = {{premijera|1|9|2023}} |datumHR8 = {{premijera|8|1|2024}} |sadržaj8 = Progonjen noćnim morama o Nultom danu, Clark se zaklinje da će zaustaviti svaku moguću invaziju. Nakon što Perry službeno promakne Clarka, Lois i Jimmyja u novinare zbog njihova članka o Ivovu porazu, oni odlaze na večeru za Dan zahvalnosti kod Clarkovih roditelja. Lois poziva i svojeg oca, generala Sama Lanea, koji ne prepoznaje Clarka. Kada Jimmy pokuša razgovarati s Lois i Clarkom, ispadne mu Dosje X, čime otkriva snimke Supermana iz drugih svemira i duboko potrese Clarka, istodobno ga izlažući kriptonitu. Clarkova kapsula također reagira i šalje signal koji pokreće invaziju sličnu Nultom danu. Dok se Superman i Sam bore protiv napadača, Jimmy zaključuje da kristal šteti i njima. Oslabljeni Superman odnosi kristal kako bi uništio matični brod i zaustavio invaziju, dok mu hologram njegova biološkog oca pomaže da se vrati na Zemlju. Sam se sprema ubiti ga, no Lois ga moli da ga poštedi i podsjeća ga da ih je Superman spasio, zbog čega Sam odlazi. Za večerom Jimmy otkriva da je svoj kanal Flamebird prodao *Daily Planetu* i postao milijunaš. Na drugom kraju svemira Brainiac obavještava oklopljenog kriptonskog ratnika o buntovnoj Zemlji kao novom planetu za osvajanje. Nepokolebljivi ratnik zaklinje se da će čovječanstvo kleknuti. }} === Druga sezona (2024.) === {{Epizode |boja = #FFE63A |širina naslov = 15 |širina naslovHR = 18 |širina datum = 10 |širina datumHR = 10 |širina scenarist= 18 |brojsve1 = 11. |broj1 = 1. |naslov1 = More Things in Heaven And Earth |naslovHR1 = Više stvari na nebesima i zemlji |redatelj1 = Diana Huh |scenarist1 = M. Willis |datum1 = {{premijera|26|5|2024}} |datumHR1 = {{premijera|26|5|2024}} |sadržaj1 = 'Dok Clark pokušava osmisliti savršen spoj s Lois za Dan zaljubljenih, njih dvoje i Jimmy odlaze u S.T.A.R. Labs kako bi intervjuirali Hanka Henshawa o neobičnom meteoroidu koji je nestao iznad Antarktike. Tijekom posjeta Jimmy nagovara Alexa da potraži novi posao, nakon što ga S.T.A.R. Labs odbije zaposliti zbog njegove povezanosti s Ivom. Zaključivši da je meteoroid zapravo Clarkov nestali svemirski brod, trojac ga odlazi pronaći. Nakon što ih razdvoji neispravna kriptonska tehnologija, Clark susreće još jedan hologram svojeg biološkog oca Jor-Ela, čiji je program za prevođenje dovršio ažuriranje. Jor-El mu otkriva dodatne pojedinosti o njegovu podrijetlu i govori mu da ima rođakinju Karu, koja je također poslana s Kriptona, prije nego što shvati da kriptonit utječe na brod. U međuvremenu Lois i Jimmy otkrivaju da su ondje Waller, Wilson i agent Ethan Avery, koji namjeravaju preuzeti tehnologiju, te da su zarobili Sama. Dok popravlja brod, Superman se sukobljava s Averyjem i Wilsonom, sve dok Jor-El ne iskoristi energiju svemirskog broda kako bi pročistio kriptonit i pretvorio brod u utvrdu. Prije nego što se ugasi, Jor-El kaže Supermanu da pronađe signalni odašiljač kako bi locirao Karu. Nakon toga Lois zamoli Clarka da joj pomogne spasiti Sama, dok Task Force X odlazi s prikupljenom tehnologijom i uzorcima kriptonita. |naslov2 = Adventures with My Girlfriend |naslovHR2 = Pustolovine s mojoj curom |redatelj2 = Kiki Manrique |scenarist2 = Angela Entzminger |datum2 = {{premijera|26|5|2024}} |datumHR2 = {{premijera|26|5|2024}} |sadržaj2 = Dok Task Force X uspostavlja novu bazu ispod Strykerova zatvora, Waller ispituje Sama o lokaciji dijela arsenala organizacije koji je ostao pod njegovom kontrolom. U međuvremenu Clark i Lois pristaju pomoći dječaku Billyju da pronađe oca, volonterskog knjižničara u Strykerovu zatvoru, koji je nestao dok je istraživao slučajeve drugih nestalih osoba. Budući da je Jimmy zauzet koordiniranjem Lombarda i Newskid Legiona, Clark i Lois sami se infiltriraju u zatvor te nailaze na novu bazu Task Forcea X. Dok spašavaju Sama i Billyjeva oca, otkrivaju da Waller otima zatvorenike koji ne mogu platiti jamčevinu kako bi ih koristila kao pokusne subjekte za osnaživanje svojih agenata. Ubrzo ih napadaju Waller i agent Joseph Martin. Dok Lois i Sam evakuiraju zatvorenike, Superman se teško nosi s Martinom, čiji mu radioaktivni oklop omogućuje da zaobiđe Supermanovu neranjivost. Unatoč tome, Superman uspijeva poraziti Martina, pronalazi signalni odašiljač koji mu je Jor-El rekao da pronađe te se ponovno pridružuje Lois, Samu i zatvorenicima. Njih naposljetku spašavaju Jimmy i Lombard, koji su iz daljine uočili kaos. Nakon toga Sam pristaje ostati kod Clarka i Jimmyja, dok Alex, sada se predstavljajući svojim pravim imenom Lex Luthor, spašava Waller od odbjeglog Ive i nudi joj svoju pomoć. |naslov3 = Fullmetal Scientist |naslovHR3 = |redatelj3 = Jen Bennett |scenarist3 = Cynthia Furey |datum3 = {{premijera|2|6|2024}} |datumHR3 = {{premijera|2|6|2024}} |sadržaj3 = Dok spašava AmerTekova znanstvenika Silasa Stonea iz zapaljene zgrade, Superman otkriva novu moć, zaštitno energetsko polje u obliku „super-aure”. Nakon njegova odlaska Willis zaprijeti Silasu i prisili ga da na daljinu izbriše sve zapise o projektu na kojem je radio. Sljedećeg dana Clark pokušava uskladiti posao, privatni život i djelovanje kao Superman, dok istodobno pruža smještaj paranoičnom Samu. U isto vrijeme Lois, Vale i Jimmyjeva nova pripravnica Flip odvojeno istražuju misterij povezan s nestalim znanstvenicima Silasom i dr. Johnom Ironsom, AmerTekovim direktorom Thomasom Westonom i njegovom linijom robota Metallo. Dok se Lois i Vale natječu koja će prva doći do priče, Superman, Jimmy i Flip pronalaze Ironsa. On im otkriva da su ga Weston prisilio njega i Silasa da ubrzaju proizvodnju robota Metallo te izrade nestabilni reaktor „Amer-Fusion” za napajanje AmerTekova pogona u Metropolisu, prije nego što ih je otpustio. Nakon što odbiju napad Willis, koju je Weston angažirao da ubije Ironsa i zastraši Silasa, Superman i Irons udružuju snage kako bi zaustavili Westona prije nego što uništi Metropolis. Irons pritom koristi svoje mehaničko odijelo „Steel” kako bi se suprotstavio robotima Metallo. Nakon toga Weston je uhićen, Vale ponudi Lois posao u *Gotham Gazetteu*, a Luthorova nova tvrtka LexCorp preuzima AmerTek i zapljenjuje odijelo Steel te robote Metallo za potrebe Task Forcea X. |naslov4 = Two Lanes Diverged |naslovHR4 = Putovi se račvaju |redatelj4 = Diana Huh |scenarist4 = Sari Cooper |datum4 = {{premijera|9|6|2024}} |datumHR4 = {{premijera|9|6|2024}} |sadržaj4 = U retrospektivama Sam uči Lois kako pronaći Sjevernjaču, no njih se dvoje postupno udaljavaju zbog njegova vojnog posla. U sadašnjosti Sam se boji da ga je Waller pronašla te odlazi u sigurno sklonište kako bi se pripremio, no Lois se uključuje protiv njegove volje. Bježeći od agenata Task Forcea X, koji namjeravaju ubiti Sama, Lois i Sam sastaju se sa Samovim starim kontaktom Winslowom Schottom, no on ih izdaje. Tijekom bijega njih se dvoje sukobljavaju zbog Samovih metoda, koje su ih godinama udaljavale jedno od drugoga. U međuvremenu Jimmy dozna da je pozvan kao gostujući govornik na simpozij S.T.A.R. Labsa te poziva Clarka da mu se pridruži. Ondje, međutim, doznaju da je tema rasprave pitanje čine li izvanzemaljci poput Supermana više štete nego koristi. Situaciju dodatno otežava Jimmyjeva neuspješna rasprava s Luthorom o Supermanovoj pouzdanosti, njegovoj nadmoći u odnosu na čovječanstvo i drugim pitanjima. Kada se sukob Task Forcea X s Lois i Samom prenese na simpozij, Superman intervenira kako bi im pomogao pobjeći. Nakon povlačenja Task Forcea X, Luthor iskorištava posljedice sukoba kako bi okrenuo prisutne protiv Supermana. Kasnije te noći Clark šalje poruku Kari, Sam nestaje, Luthor i Waller dobivaju potporu S.T.A.R. Labsa i Pentagona, a kriptonski ratnik približava se Zemlji. |naslov5 = Most Eligible Superman |naslovHR5 = Najpoželjniji Superman |redatelj5 = Kiki Manrique |scenarist5 = Josie Campbell |datum5 = {{premijera|16|6|2024}} |datumHR5 = {{premijera|16|6|2024}} |sadržaj5 = Perry zadužuje Clarka i Lois da intervjuiraju Supermana nakon što dozna da je ušao među finaliste natjecanja za najpoželjnijeg neženju i neudanu osobu Metropolisa. Ignorirajući Perryjeve upute, Cat prisili Lois da joj dopusti sudjelovanje kako bi pokušala otkriti Supermanov tajni identitet. Tijekom natjecanja Supermanova sufinalistica Silver St. Cloud počinje pokazivati zanimanje za njega, dok Cat odbacuje Loisinu tvrdnju da je u vezi sa Supermanom, zbog čega Lois počinje sumnjati u njihov odnos. U međuvremenu Jimmy pokušava shvatiti kako se ispričati Clarku zbog onoga što se dogodilo na simpoziju. Na putu susreće Karu, koja je došla u Metropolis u potrazi za svojim rođakom. Nakon što joj Jimmy ponudi pomoć, njih se dvoje zbližavaju obilazeći Metropolis, a potom odlaze na natjecanje. Ondje Jimmy dozna da je Kara zapravo tražila Supermana, koji je proglašen pobjednikom. Vidjevši kako Lois odlazi, Superman je pokušava pomiriti se s njom, no ona mu otkriva koliko je opterećuju Samov nestanak, Valeina ponuda za posao i njihov narušeni odnos. Iznenada Kara poprima oklopljeni oblik i napada Supermana, smatrajući ga nedostojnim pridruživanja Kriptonskom Carstvu. Iako Superman tijekom borbe otkriva novu moć ledenog daha, Kara ga porazi i, po Brainiacovoj zapovijedi, zarobi. |naslov6 = The Machine Who Would Be Empire |naslovHR6 = Stroj koji će postati Carstvo |redatelj6 = Jen Bennett |scenarist6 = M. Willis |datum6 = {{premijera|23|6|2024}} |datumHR6 = {{premijera|23|6|2024}} |sadržaj6 = Superman pokušava pobjeći, no zastane kada mu Kara kaže da postoje i drugi preživjeli Kriptonci. Koristeći uređaj za projekciju misli, objašnjava mu da je Kripton prije svojeg pada bio najnaprednije društvo u galaksiji te da je manje razvijenim planetima nudio sudjelovanje u svojoj utopiji. Superman joj pokušava objasniti zašto ne smije osvojiti Zemlju, no Kara ga pita zašto se sputava zbog ljudi. Nakon što naiđe na njezinu tajnu zbirku izvanzemaljskih predmeta, Superman je zamoli da mu pokaže planet koji je Kriptonsko Carstvo osvojilo. Kara ga odvodi na Thanagar, ali ondje pronalaze samo ruševine, što je nakratko navede da posumnja u Brainiacove namjere. Ubrzo ih njegovi roboti odvode u njegovu bazu Kandor. Nakon što pošalje Karu dalje, Brainiac otkriva da je ratni huškač spreman ubiti svakoga tko odbije kriptonsku vlast, a zatim zatoči Supermana i ispere mozak Kari zbog neposluha. Međutim, Karina zbirka predmeta pomaže joj da se prisjeti svojih sumnji prema Brainiacu te otkrije razaranja koja je počinila dok je bila pod njegovom kontrolom. Dok pokušava odlučiti što će učiniti, nailazi na svemirski brod kojim upravljaju Jimmy, Lois, Mallah i Brain. |naslov7 = Olsen's Eleven |naslovHR7 = |redatelj7 = Diana Huh |scenarist7 = ''Priča'': Paul Chang, M. Willis, Angela Entzminger i Cynthia Furey<br>''Scenarij'': Paul Chang |datum7 = {{premijera|30|6|2024}} |datumHR7 = {{premijera|30|6|2024}} |sadržaj7 = Nakon borbe Supermana i Kare, Waller najavljuje osnivanje Korpusa za obranu čovječanstva, odnosno Human Defense Corpsa (HDC), te uvodi vojno stanje u Metropolisu u pripremi za nadolazeću izvanzemaljsku invaziju. U međuvremenu Jimmy i Lois planiraju provaliti u S.T.A.R. Labs i ukrasti eksperimentalni svemirski brod kako bi pronašli Supermana. Kako bi im pomogli, angažiraju Willis, koja pristaje unatoč prividnom protivljenju svoje djevojke Heat Wave, te regrutiraju Mallaha i Braina, koji su se vratili zbog problema sa svojim dvojnicima iz višesvemira. Situaciju dodatno zakomplicira Jimmyjevo otkriće da Lois namjerava upotrijebiti svoj uzorak kriptonita protiv Kare. Osim toga, osiguranje se pokaže strožim nego što su očekivali jer Waller i Wilson nadziru Luthora dok nadograđuje robote Metallo kriptonitnim energetskim jezgrama. Nakon što brzo otkrije njihovu prisutnost, Waller šalje Wilsona da uhvati Lois, Jimmyja i njihove saveznike. Unatoč kaosu izazvanom bijegom od Task Forcea X, Mallah i Brain uspješno lansiraju svemirski brod, dok Willis i Heat Wave, koje su provodile vlastiti zasebni plan, zadržavaju robote Metallo kako bi skupini omogućile bijeg. Dok Waller Luthorov rad proglašava uspješnim i dodjeljuje mu dodatne resurse, Mallah i Brain koriste novokonstruirani portalni uređaj kako bi sebe, Lois i Jimmyja poslali u duboki svemir, gdje susreću Karu. |naslov8 = The Death of Clark Kent |naslovHR8 = Smrt Clarka Kenta |redatelj8 = Kiki Manrique |scenarist8 = Angela Entzminger |datum8 = {{premijera|7|7|2024}} |datumHR8 = {{premijera|7|7|2024}} |sadržaj8 = Brainiac koristi uređaj „Black Mercy” kako bi prodro u Supermanova sjećanja i manipulirao njima, s namjerom da prebaci svoju umjetnu inteligenciju u njegovo tijelo prije nego što se Kandor raspadne. Unatoč Supermanovim naporima, Brainiac uspijeva doznati za Lois i Jimmyja te njegovu povezanost s njima iskorištava protiv njega. Naposljetku zarobi njegov um u simulaciji njegove biološke obitelji i obnovljenog Kriptona. U međuvremenu se Kara i Jimmy ponovno susreću, nakon čega oni i Lois osmišljavaju plan za spašavanje Supermana. Dok Mallah i Brain ostaju popravljati svemirski brod, Jimmy i Lois infiltriraju se u Kandor, a Kara pokušava urazumiti Brainiaca. Frustriran njezinom navodnom buntovnošću, Brainiac potvrđuje da joj je ispirao mozak kako bi služila njegovim interesima. Kara oštećuje njegovo trenutačno tijelo, no Brainiac uspijeva zaposjesti Supermanovo tijelo. Jimmy pokušava upotrijebiti kriptonit protiv Brainiaca, ali on njega, Lois i Karu izbacuje u svemir prije nego što teleportira Kandor. Nakon što Mallah i Brain spase trojac, Lois otkriva da je ukrala „Black Mercy” i koristi ga na sebi u pokušaju da spasi Supermana. |naslov9 = Pierce the Heavens, Superman! |naslovHR9 = |redatelj9 = Jen Bennett |scenarist9 = Jake Wyatt |datum9 = {{premijera|14|7|2024}} |datumHR9 = {{premijera|14|7|2024}} |sadržaj9 = Dok se Kara i Jimmy vraćaju na Zemlju kako bi zaustavili Brainiaca, Jimmy pokušava upozoriti Metropolis. Iako se njih dvoje razdvajaju od Mallaha i Braina te ih zarobi Task Force X, spašavaju ih djelatnici *Daily Planeta* i Vale. Suočena s nepovoljnim izgledima, Kara počinje gubiti nadu, no Lombard i Jimmy pomažu joj da, poput Clarka, sama odluči kakva osoba želi biti. Kada Brainiac pokrene invaziju na Zemlju, Kara ga pokušava zaustaviti, ali on nadvlada i nju i Task Force X. U međuvremenu Lois uspijeva ući u simulaciju u kojoj je Clark zarobljen, no ondje je zarobe Jor-El i njegova supruga Lara. Budući da znaju da joj ondje nije mjesto, pokušavaju je izbrisati jer „Black Mercy” ne može istodobno podržavati više umova. Međutim, simulacija se svaki put resetira na trenutak njezina dolaska. Tijekom više ponavljanja Lois postupno dopire do Clarka i miri se s njim, nakon čega zajedno uništavaju simulaciju. Prisiljen vratiti se u svoje prethodno tijelo, Brainiac se osvećuje tako što hakira robote Metallo kako bi umjesto njega porazili Karu i oporavljenog Supermana, dok on pokušava upotrijebiti Kandor za uništenje Metropolisa. |naslov10 = My Adventures with Supergirl |naslovHR10 = Moje pustolovine sa Supergirl |redatelj10 = Diana Huh |scenarist10 = Josie Campbell, Brendan Clogher i Jake Wyatt |datum10 = {{premijera|21|7|2024}} |datumHR10 = {{premijera|21|7|2024}} |sadržaj10 = Dok HDC ne uspijeva uništiti Kandor, a Luthor bježi, Waller ne uspijeva stupiti u kontakt s Henshawom ni svojim agentima. Unatoč tome, nastavlja se boriti i ponovno se susreće sa Samom, koji je regrutirao Ironsa, Willis, Heat Wave i Intergang kako bi pomogli njima i Supermanu. Uz pomoć skupine, Superman i Kara se oporavljaju, stižu do Kandora i suočavaju se s Brainiacom. On otkriva da je uništio Kripton nakon što su mirovni pregovori zaprijetili njegovim gašenjem te ponovno pokušava isprati mozak Kari. U borbi koja slijedi Superman, Lois i Jimmy pomažu joj da se oslobodi Brainiacove kontrole. Dok Kara i Superman odguruju Kandor od Zemlje, koriste energiju Sunca kako bi se osnažili i uništili Kandor, nakon čega Kara uništava Brainiacovo tijelo i spašava njegovu jezgru. Nakon toga Clark, Lois i Jimmy odvode Karu u Smallville kako bi se oporavila i upoznala Jonathana i Marthu. Tijekom odjavne špice prikazano je kako u idućem tjednu Mallah i Brain, uz pomoć Kare i Jimmyja, obnavljaju Cadmus; Vale Kari nadijeva ime Supergirl; Waller postaje bjegunka nakon razotkrivanja svojih zločina; Luthor uspostavlja sjedište LexCorpa i zapošljava Wilsona; Lois odbija Valeinu ponudu; a Kara se pridružuje Clarku, Lois i Jimmyju u zaštiti Metropolisa. }} === Treća sezona (2026.) === {{Epizode |boja = #009BFB |širina naslov = 15 |širina naslovHR = 18 |širina datum = 10 |širina datumHR = 10 |širina scenarist= 18 |brojsve1 = 21. |broj1 = 1. |naslov1 = Into the New World |naslovHR1 = – |redatelj1 = Jen Bennett |scenarist1 = Serena Wu |datum1 = {{premijera|14|6|2026}} |datumHR1 = {{premijera|14|6|2026}} |sadržaj1 = Nakon Brainiacova poraza Clark i Kara ulaze u svoju novu, proširenu Tvrđavu samoće. Nakon što Kara ugradi Brainiacovu jezgru u sustav Tvrđave, dočeka je njegova holografska projekcija, koja joj se podrugljivo obraća zbog njezina novog pogleda na svijet, dok se ona pita tko je zapravo. Na Noć vještica Clark, Lois, Jimmy i Kara slave na farmi Kentovih, gdje Clark razmišlja o planovima za sebe i Lois. U međuvremenu Lois od Sama dobiva dojavu o tajnom bioenergetskom programu nazvanom Project Caliban te zamoli Supermana da ga istraži. Skupina ulazi u postrojenje i otkriva da se ondje pokušavalo klonirati Kriptonce, nakon čega ih napada klonirani Kriptonac, za kojim Superman kreće u potjeru. U međuvremenu Supergirl doznaje da je klona s ljubavlju odgajao dr. George Otto Binder te to uspoređuje s vlastitim odrastanjem, tijekom kojega je bila oblikovana kao oružje. Supermana i klona potom napada bespilotna letjelica izrađena od kriptonske tehnologije, no Superman je odbija, zbog čega se ona i postrojenje samounište. Klon izvlači onesviještenog Supermana iz postrojenja i skriva se u Metropolisu. U međuvremenu se u LexCorpu otkriva da je Luthor poslao letjelicu. Smatrajući Project Caliban neuspjelim, on i Wilson odlučuju posjetiti Henshawa, koji je priključen na aparate za održavanje života nakon što je teško stradao tijekom Brainiacove invazije. |naslov2 = Mobile Suit Toyman |naslovHR2 = Lutkar u mobilnom odijelu |redatelj2 = Chris Palmer |scenarist2 = Angela Entzminger |datum2 = {{premijera|21|6|2026}} |datumHR2 = {{premijera|21|6|2026}} |sadržaj2 = Clark, Lois, Jimmy i Kara odlaze na Super-Fest, gdje Jimmy objavljuje vlastiti serijal stripova *Superman’s Pal Jimmy Olsen*. U međuvremenu Lois na konvenciji ugleda Winslowa Schotta, pa ga ona i Clark odluče pratiti. Iako Kara gaji romantične osjećaje prema Jimmyju, on odlučuje ne nastaviti njihov odnos, smatrajući da bi za nju mogao postojati netko prikladniji, što Karu duboko povrijedi. U međuvremenu Superman je pozvan da zaustavi rusku kradljivicu koja se naziva Whip i koristi tehnologiju pokretanu kriptonitom. Na Super-Festu Cat intervjuira Karu kao Supergirl, pri čemu Kara zbog njezinih pitanja počinje osjećati nesigurnost u sebe. Mlada djevojka Jessica Cruz ohrabruje je podsjetivši je koliko je hrabra i govoreći joj da bi i sama željela biti jednako odvažna. Luthor kritizira Jimmyjeve stripove i obavještava ga o posebnoj prezentaciji koju organizira. Pod pritiskom Lois, Schott aktivira mehaničkog robota nalik Gundamu i izaziva kaos na konvenciji, sve dok ga ne zaustavi kibernetički obnovljeni Henshaw. On brutalno porazi Schottova robota, a Luthor ga pred okupljenima predstavi kao pravog američkog junaka, na zaprepaštenje Clarka, Lois, Jimmyja i Kare. |naslov3 = All's Fair in Love and W.O.R.M.S. |naslovHR3 = Nema pravila u ljubavi i SLJUZ-i |redatelj3 = Grace Liu |scenarist3 = Jack Sentell |datum3 = {{premijera|28|6|2026}} |datumHR3 = {{premijera|28|6|2026}} |sadržaj3 = |naslov4 = Guess Who's Slammin' to Dinner? |naslovHR4 = – |redatelj4 = Jen Bennett |scenarist4 = Sari Cooper |datum4 = {{premijera|5|7|2026}} |datumHR4 = {{premijera|5|7|2026}} |sadržaj4 = |naslov5 = The Death of Superman |naslovHR5 = Supermanova smrt |redatelj5 = Chris Palmer |scenarist5 = Marguerite Bennett |datum5 = {{premijera|12|7|2026}} |datumHR5 = {{premijera|12|7|2026}} |sadržaj5 = |naslov6 = Party Animals |naslovHR6 = Party životinje |redatelj6 = Grace Liu |scenarist6 = Serena Wu |datum6 = {{premijera|19|7|2026}} |datumHR6 = {{premijera|19|7|2026}} |sadržaj6 = |naslov7 = The Ex-Games |naslovHR7 = – |redatelj7 = Jen Bennett |scenarist7 = Sari Cooper |datum7 = {{premijera|26|7|2026}} |datumHR7 = {{premijera|26|7|2026}} |sadržaj7 = |naslov8 = It's Reigning (Super)Men |naslovHR8 = – |redatelj8 = Chris Palmer |scenarist8 = Angela Entzminger |datum8 = {{premijera|2|8|2026}} |datumHR8 = {{premijera|2|8|2026}} |sadržaj8 = |naslov9 = Vae Victis |naslovHR9 = Jao pobjeđenima |redatelj9 = Grace Liu |scenarist9 = Jake Wyatt |datum9 = {{premijera|9|8|2026}} |datumHR9 = {{premijera|9|8|2026}} |sadržaj9 = |naslov10 = The Return |naslovHR10 = |redatelj10 = |scenarist10 = |datum10 = {{premijera|16|8|2026}} |datumHR10 = {{premijera|16|8|2026}} |sadržaj10 = }} == Spin-off == U veljači [[2025.]] objavljeno je da je u razvoju spin-off serija pod naslovom ''My Adventures with Green Lantern''.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2025-02-24|title=DC Studios Update: Two ‘Batman’ Movies, a Possible ‘Teen Titans’ Film and ‘Penguin’ Season 2, and Why James Gunn Posted a Photo With Zack Snyder|url=https://variety.com/2025/film/news/james-gunn-dc-updates-the-penguin-season-2-batman-movies-1236318685/|url-status=live|access-date=2026-06-22|website=Variety|language=en-US}}</ref> Radnja serije odvijat će se u istoj vremenskoj liniji kao i ''Moje pustolovine sa Supermanom'' te će dodatno istražiti i proširiti taj svijet.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-02-26|title=My Adventures with Superman Showrunner Confirms Green Lantern Spinoff|url=https://www.cbr.com/my-adventures-with-superman-green-lantern-universe-jake-wyatt/|url-status=live|access-date=2026-06-22|website=CBR|language=en}}</ref> Serija će se usredotočiti na Jessicu Cruz, tinejdžericu koja je odabrana da postane članica Green Lantern Corpsa, nakon čega se suočava s posljedicama drevnog rata između Green Lantern Corpsa i njegovih neprijatelja. Seriju će producirati [[DC Studios]] i [[Warner Bros. Animation]], a Jake Wyatt, jedan od suvoditelja serije ''Moje pustolovine sa Supermanom'', bit će izvršni producent.<ref name=":0" /> U kolovozu 2025. Wyatt je seriju na društvenim mrežama opisao kao „zabavnu”, navodeći da će oni koji „mrze zabavu” imati „vrlo loše iskustvo”. Također je objavljeno da će DC Studios producirati projekt, dok će animaciju izraditi ''Studio Mir''. Sarah Noonan i Agnes Kim angažirane su kao direktorice castinga, a u pozivu za audiciju navedeno je da se traže osobe starije od 18 godina koje mogu pjevati i glumiti 14- do 15-godišnju Latinoamerikanku Jessicu, opisanu kao simpatičnu, blisku gledateljima, odlučnu, sklonu pretjeranom razmišljanju i tjeskobnu.<ref>{{Citiranje weba|last=Wasserman|first=Ben|date=2025-08-08|title=My Adventures With Superman Producer Reveals Promising Season 3 Update|url=https://www.cbr.com/my-adventures-with-superman-season-3-update/|access-date=2026-06-22|website=CBR|language=en}}</ref> Cruz se pojavila u drugoj epizodi treće sezone serije ''Moje pustolovine sa Supermanom'', u kojoj joj je glas posudila Auliʻi Cravalho.<ref>{{Citiranje novina|title='Moana' star Auliʻi Cravalho is Jessica Cruz in 'My Adventures with Superman' universe (exclusive)|language=en|work=EW.com|url=https://ew.com/aulii-cravalho-jessica-cruz-my-adventures-with-superman-green-lantern-spinoff-exclusive-11994837|access-date=2026-06-22}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://www.dc.com/tv/my-adventures-with-superman-2023-present}} * {{imdb|id=14681924|naslov=Moje pustolovine sa Supermanom}} [[Kategorija:Američke animirane televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2023.]] k64f6pc9ksi566nk3e08ry3bix2h7k8 Razgovor sa suradnikom:FIA-WMSC 3 815176 7573824 7573348 2026-08-10T20:25:58Z Runolist 263374 /* */ Odgovor 7573824 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''FIA-WMSC''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|FIA-WMSC]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:FIA-WMSC]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:10, 11. srpnja 2026. (CEST) :Smijem li koristiti nadimak Zizi? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 07:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Ako je dostupan, naravno. Može i nešto poput "Zizi FIA", dokle god je jasno da iza računa stoji pojedinac, a ne organizacija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:25, 10. kolovoza 2026. (CEST) == [[WP:Suradničko ime|Suradničko ime]] == Pozdrav! Vaše suradničko ime nije u skladu s [[WP:Suradničko ime|našim smjernicama]], pa bih vas molio da ga promijenite na stranici [[Posebno:GlobalRenameRequest]]. Suradničko ime može biti klasičan nadimak i ne mora biti povezano s Vašim osobnim imenom ako Vi to ne želite. Međutim, ono ne smije predstavljati grupacije osoba, jednako kao što ni više osoba ne smije dijeliti jedan račun. Hvala na razumijevanju! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:38, 10. kolovoza 2026. (CEST) 4w4jr51si6e7dnrb6im6kdv5k1rwc5p 7573844 7573824 2026-08-10T21:23:19Z ~2026-43845-64 369152 /* */ Odgovor 7573844 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''FIA-WMSC''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|FIA-WMSC]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:FIA-WMSC]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:10, 11. srpnja 2026. (CEST) :Smijem li koristiti nadimak Zizi? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 07:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Ako je dostupan, naravno. Može i nešto poput "Zizi FIA", dokle god je jasno da iza računa stoji pojedinac, a ne organizacija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:25, 10. kolovoza 2026. (CEST) :::Ok Zizi FIA je dobro [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 23:23, 10. kolovoza 2026. (CEST) == [[WP:Suradničko ime|Suradničko ime]] == Pozdrav! Vaše suradničko ime nije u skladu s [[WP:Suradničko ime|našim smjernicama]], pa bih vas molio da ga promijenite na stranici [[Posebno:GlobalRenameRequest]]. Suradničko ime može biti klasičan nadimak i ne mora biti povezano s Vašim osobnim imenom ako Vi to ne želite. Međutim, ono ne smije predstavljati grupacije osoba, jednako kao što ni više osoba ne smije dijeliti jedan račun. Hvala na razumijevanju! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:38, 10. kolovoza 2026. (CEST) h2i9nl2tl5dcbnq77cdw8c7ymrsy0uw 7573953 7573844 2026-08-11T05:51:58Z FIA-WMSC 292739 /* Suradničko ime */ 7573953 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''FIA-WMSC''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|FIA-WMSC]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:FIA-WMSC]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:10, 11. srpnja 2026. (CEST) :Smijem li koristiti nadimak Zizi? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 07:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Ako je dostupan, naravno. Može i nešto poput "Zizi FIA", dokle god je jasno da iza računa stoji pojedinac, a ne organizacija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:25, 10. kolovoza 2026. (CEST) :::Ok Zizi FIA je dobro [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 23:23, 10. kolovoza 2026. (CEST) == [[WP:Suradničko ime|Suradničko ime]] ==ZIZI FIA Pozdrav! Vaše suradničko ime nije u skladu s [[WP:Suradničko ime|našim smjernicama]], pa bih vas molio da ga promijenite na stranici [[Posebno:GlobalRenameRequest]]. Suradničko ime može biti klasičan nadimak i ne mora biti povezano s Vašim osobnim imenom ako Vi to ne želite. Međutim, ono ne smije predstavljati grupacije osoba, jednako kao što ni više osoba ne smije dijeliti jedan račun. Hvala na razumijevanju! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:38, 10. kolovoza 2026. (CEST) dbtt2jkx3mqjgux9lvmginbvkwdp27h 7574115 7573953 2026-08-11T11:15:39Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/FIA-WMSC|FIA-WMSC]] ([[User talk:FIA-WMSC|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:~2026-43845-64|~2026-43845-64]] 7573844 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''FIA-WMSC''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|FIA-WMSC]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:FIA-WMSC]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:10, 11. srpnja 2026. (CEST) :Smijem li koristiti nadimak Zizi? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 07:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Ako je dostupan, naravno. Može i nešto poput "Zizi FIA", dokle god je jasno da iza računa stoji pojedinac, a ne organizacija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:25, 10. kolovoza 2026. (CEST) :::Ok Zizi FIA je dobro [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 23:23, 10. kolovoza 2026. (CEST) == [[WP:Suradničko ime|Suradničko ime]] == Pozdrav! Vaše suradničko ime nije u skladu s [[WP:Suradničko ime|našim smjernicama]], pa bih vas molio da ga promijenite na stranici [[Posebno:GlobalRenameRequest]]. Suradničko ime može biti klasičan nadimak i ne mora biti povezano s Vašim osobnim imenom ako Vi to ne želite. Međutim, ono ne smije predstavljati grupacije osoba, jednako kao što ni više osoba ne smije dijeliti jedan račun. Hvala na razumijevanju! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:38, 10. kolovoza 2026. (CEST) h2i9nl2tl5dcbnq77cdw8c7ymrsy0uw 7574116 7574115 2026-08-11T11:16:44Z Runolist 263374 /* */ Odgovor 7574116 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''FIA-WMSC''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|FIA-WMSC]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:FIA-WMSC]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 12:10, 11. srpnja 2026. (CEST) :Smijem li koristiti nadimak Zizi? [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 07:46, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::Ako je dostupan, naravno. Može i nešto poput "Zizi FIA", dokle god je jasno da iza računa stoji pojedinac, a ne organizacija. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 22:25, 10. kolovoza 2026. (CEST) :::Ok Zizi FIA je dobro [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-43845-64|&#126;2026-43845-64]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-43845-64|talk]]) 23:23, 10. kolovoza 2026. (CEST) ::::Kako bi promijenili ime, morate poslati zahtjev na [[Posebno:GlobalRenameRequest]], nakon čega će volonteri kroz nekoliko dana preimenovati Vaš račun. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:16, 11. kolovoza 2026. (CEST) == [[WP:Suradničko ime|Suradničko ime]] == Pozdrav! Vaše suradničko ime nije u skladu s [[WP:Suradničko ime|našim smjernicama]], pa bih vas molio da ga promijenite na stranici [[Posebno:GlobalRenameRequest]]. Suradničko ime može biti klasičan nadimak i ne mora biti povezano s Vašim osobnim imenom ako Vi to ne želite. Međutim, ono ne smije predstavljati grupacije osoba, jednako kao što ni više osoba ne smije dijeliti jedan račun. Hvala na razumijevanju! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 07:38, 10. kolovoza 2026. (CEST) r0gpbp6n8zxvis4tjxt1c5weboi14lt Za tvoje snene oči 0 815630 7573527 7560883 2026-08-10T12:34:14Z Sk53121 310591 /* Godišnje ljestvice */ 7573527 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Za tvoje snene oči |slika = |ime_glazbenika = [[Colonia]] |s_albuma = [[Milijun milja od nigdje]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[2001.]] |snimanje = |žanr = dance |trajanje = 4:38 |izdavač = [[Croatia Records]] |tekstopisac = [[Boris Đurđević]] |skladatelj = Boris Đurđević |producent = Boris Đurđević |kronologija = Colonia |singl_prije = Ti da bu di bu da |singl0 = 2000. |singl = 2001. |singl_poslije = Svijet voli pobjednike |singl2 = 2001. }} '''Za tvoje snene oči''' pjesma je [[Hrvatska|hrvatske]] grupe [[Colonia]] s albuma ''[[Milijun milja od nigdje]]''. Pjesma je 2001. godine osvojila Grand prix na [[Hrvatski radijski festival|5. Hrvatskom radijskom festivalu]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.hrf.hr/tehnika.php|title=HRF nagrade|archive-date=21 December 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081221224337/http://www.hrf.hr/tehnika.php}}</ref> == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2001.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref>{{Citiranje weba|archive-url=https://web.archive.org/web/20070903082702/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top187.htm|title=HR TOP 20 24.7.2001.|url=http://www.hrt.hr:80/hr/top20/lista.html|archive-date=10 June 2007}}</ref> |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2001.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref name="top">{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2001/djela.htm|title=HR TOP 20 2001.|archive-date=22 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022094252/http://croatian-radio.info/2001/djela.htm}}</ref> |} {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (2002.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |11.<ref>{{Citiranje weba |url=http://croatian-radio.info/2002/djela.htm|title=HR TOP 20 2002.|archive-date=22 October 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022072109/http://croatian-radio.info/2002/djela.htm}}</ref> |} ==Izvori== {{izvori}} {{Colonia}} [[Kategorija:Singlovi iz 2001.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] cuvsr8le48nnmsyvs0tjf4nrbd06cew Sinus Asperitatis 0 815648 7574084 7558672 2026-08-11T10:31:19Z Argo Navis 852 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Mjesečeva mora|Mjesečeva mora]]: "Asperitatis" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574084 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Sinus Asperitatis | slika = [[Image:Sinus-asperitatis-clem1.jpg|240px|Sinus Asperitatis]] | slika_opis = | koordinate = {{coord|3.8|S|27.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 206 km | dubina = | kolongituda = | nastanak = | eponim = Zaljev hrapavosti }} '''Sinus Asperitatis''' ([[Latinski jezik|latinski]] ''sinus asperitātis'' "Zaljev hrapavosti") je područje [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]] koje se proteže prema jugu od [[More tišine|Mora tišine]] ({{Lat.|Mare Tranquillitatis}}) sve do spoja s [[More nektara|Morem nektara]] ({{Lat.|Mare Nectaris}}) na jugoistoku. Duž zapadne i istočne strane omeđeno je kontinentalnim područjima nepravilnog terena. Selenografske koordinate ovog objekta su 3,8° J, 27,4° I, a ima promjer od 206&nbsp;km. U sjevernom dijelu ovog mora nalazi se mali krater [[Torricelli (krater)|Torricelli]].<ref>{{Cite web |last=Hill |first=Richard |title=From Torricelli to Apollo 11 |url=https://www.vaticanobservatory.org/sacred-space-astronomy/from-torricelli-to-apollo-11/ |access-date=2024-11-10 |website=Vatican Observatory|date=12 August 2022 }}</ref> Na južnom kraju nalazi se istaknuti par kratera [[Theophilus (krater)|Theophilus]] i [[Cyrillus (krater)|Cyrillus]]. Na granici između Sinus Asperitatis i Mare Nectaris nalazi se krater [[Mädler (mjesečev krater)|Mädler]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Mjesečeva mora|Asperitatis]] e61hsm5lt951mbx4or1al240cwq7pl5 7574085 7574084 2026-08-11T10:31:59Z Argo Navis 852 7574085 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = Sinus Asperitatis | slika = Sinus-asperitatis-clem1.jpg | slika_opis = | koordinate = {{coord|3.8|S|27.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 206 km | dubina = | kolongituda = | nastanak = | eponim = Zaljev hrapavosti }} '''Sinus Asperitatis''' ([[Latinski jezik|latinski]] ''sinus asperitātis'' "Zaljev hrapavosti") je područje [[Mjesečeva mora|mjesečevog mora]] koje se proteže prema jugu od [[More tišine|Mora tišine]] ({{Lat.|Mare Tranquillitatis}}) sve do spoja s [[More nektara|Morem nektara]] ({{Lat.|Mare Nectaris}}) na jugoistoku. Duž zapadne i istočne strane omeđeno je kontinentalnim područjima nepravilnog terena. Selenografske koordinate ovog objekta su 3,8° J, 27,4° I, a ima promjer od 206&nbsp;km. U sjevernom dijelu ovog mora nalazi se mali krater [[Torricelli (krater)|Torricelli]].<ref>{{Cite web |last=Hill |first=Richard |title=From Torricelli to Apollo 11 |url=https://www.vaticanobservatory.org/sacred-space-astronomy/from-torricelli-to-apollo-11/ |access-date=2024-11-10 |website=Vatican Observatory|date=12 August 2022 }}</ref> Na južnom kraju nalazi se istaknuti par kratera [[Theophilus (krater)|Theophilus]] i [[Cyrillus (krater)|Cyrillus]]. Na granici između Sinus Asperitatis i Mare Nectaris nalazi se krater [[Mädler (mjesečev krater)|Mädler]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Mjesečeva mora|Asperitatis]] jhiotn8cmcrp28cu4kjzd58iqsxr32n Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 2015. – MotoGP 0 815771 7573533 7571583 2026-08-10T12:48:06Z Cybermb 1634 /* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 7-8 7573533 wikitext text/x-wiki {{radovi}} '''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''MotoGP''''' za 2015. godinu je osvojio [[Španjolska|španjolski]] vozač [[Jorge Lorenzo]] na motociklu ''Yamaha YZR-M1'' s momčadi ''Movistar Yamaha MotoGP''. <br> Prvenstvo u konkurenciji kontruktora je osvojila ''[[Yamaha]]'', a za momčadi (timove) ''Movistar Yamaha MotoGP''. == Korišteni motocikli == 2015. je bila druga i posljednja sezona u kojoj su korišteni motocikli dviju specifikacija – ''Factory'' (''tvornički'') i ''Open'' (''otvorena''). {| |width="40%"| ||width="40%"| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 90%; !colspan="2"| ''Factory'' motocikli |- !konstruktor !!motocikl |- |{{Z|ITA}} Aprilia ||RS-GP |- |{{Z|ITA}} ART ||GP13 |- |{{Z|ITA}} Ducati ||Desmosedici GP15 <br> Desmosedici GP14 |- |{{Z|JAP}} [[Honda]] ||RC213V |- |{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||GSX-RR |- |{{Z|JAP}} [[Yamaha]] ||YZR-M1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 90%; !colspan="2"| ''Open'' motocikli |- !konstruktor !!motocikl |- |{{Z|ITA}} Ducati ||Desmosedici GP14 |- |{{Z|JAP}} [[Honda]] ||RC213V-RS |- |{{Z|ŠVI}} Yamaha Forward ||Yamaha Forward |- |} |- |} == Raspored utrka i osvajači postolja == 2015. godine je bilo na rasporedu 18 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'' i na svima su vožene utrke u klasi ''MotoGP''. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !{{abbr|rb|redni broj Velike nagrade u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width="10%"|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} |- |'''1. ||<small> 29. ožujka 2015. ||{{Z|KAT}} Losail ||''VN Katara ||<small> ''Commercial Bank Grand Prix of Qatar |{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Andrea Iannone ||Ducati |<ref name="jumpingjack_2015"> {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725203043/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2015_heden.htm jumpingjack.nl, ''2015 - GP''], wayback arhiva </ref> <ref name="MA-de_2015"> {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902011415/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2015.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2015''], wayback arhiva </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/qat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Commercial Bank Grand Prix of Qatar 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/QAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / COMMERCIAL BANK GRAND PRIX OF QATAR / Race / Classification after 22 laps = 118.36 km''], objavljeno 29. ožujka 2015., preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/qatar-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / QAT / Losail International Circuit''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-qatar-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Qatar MotoGP''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> |- |'''2. ||<small> 12. travnja 2015. ||{{Z|SAD}} [[Staza Americas|Circuit of the Americas]] ||''VN Amerika ||<small> ''Red Bull Grand Prix of the Americas |{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ITA}} Andrea Iannone ||Ducati |{{Z|ŠPA}} '''Marc Márquez ||'''Honda ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/ame/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Red Bull Grand Prix of The Americas 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/AME/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / RED BULL GRAND PRIX OF THE AMERICAS / Race / Classification after 21 laps = 115.773 km''], objavljeno 12. travnja 2015., preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/grand-prix-of-the-americas/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / AME / Circuit of the Americas''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-americas-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Americas MotoGP''], pristupljeno 4. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/austin150412.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Circuit of the Americas''], preuzeto 4. kolovoza 2026. </ref> |- |'''3. ||<small> 19. travnja 2015. ||{{Z|ARG}} Termas de Río Hondo ||''VN Argentine ||<small> ''Gran Premio Red Bull de la República Argentina |{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|UK}} Cal Crutchlow ||Honda |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/arg/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / G.P. Red Bull de la República Argentina 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/ARG/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / G.P. RED BULL DE LA REPÚBLICA ARGENTINA / Race / Classification after 25 laps = 120.15 km''], objavljeno 19. travnja 2015., preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/argentine-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / ARG / Autódromo Termas de Río Hondo''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-argentinian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Argentinian MotoGP''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/termasderiohondo150419.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Termas de Río Hondo''], preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> |- |'''4. ||<small> 3. svibnja 2015. ||{{Z|ŠPA}} Jerez ||''VN Španjolske ||<small> ''Gran Premio bwin de España |{{Z|ŠPA}} Jorge Lorenzo ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Jorge Lorenzo ||Yamaha |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Lorenzo ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/spa/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Gran Premio bwin de España 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/SPA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / GRAN PREMIO bwin DE ESPAÑA / Race / Classification after 27 laps = 119.421 km''], objavljeno 3. svibnja 2015., preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / ESP / Circuito de Jerez''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''2015 Spanish MotoGP''], pristupljeno 6. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/jerez150503.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 4 / Jerez Circuit''], preuzeto 6. kolovoza 2026. </ref> |- |'''5. ||<small> 17. svibnja 2015. ||{{Z|FRA}} Le Mans - Bugatti ||''VN Francuske ||<small> ''Monster Energy Grand Prix de France |{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Lorenzo ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/fra/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Monster Energy Grand Prix de France 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 7. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/FRA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / MONSTER ENERGY GRAND PRIX DE FRANCE / Race / Classification after 28 laps = 117.18 km''], objavljeno 17. svibnja 2015., preuzeto 7. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/french-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / FRA / Le Mans''], pristupljeno 7. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-french-motogp-2/ motorsportmagazine.com, ''2015 French MotoGP - Round 5''], pristupljeno 7. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/lemans150517.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 5 / Bugatti Circuit''], preuzeto 7. kolovoza 2026. </ref> |- |'''6. ||<small> 31. svibnja 2015. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugello]] ||''VN Italije ||<small> ''Gran Premio d'Italia TIM |{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Lorenzo ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Andrea Dovizioso ||Ducati ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/ita/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Gran Premio d'Italia TIM 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 7. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/ITA/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / GRAN PREMIO D'ITALIA TIM / Race / Classification after 23 laps = 120.635 km''], objavljeno 31. svibnja 2015., preuzeto 7. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/italian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / ITA / Mugello Circuit''], pristupljeno 7. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-italian-motogp-2/ motorsportmagazine.com, ''2015 Italian MotoGP - Round 6''], pristupljeno 7. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/mugello150531.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 6 / Mugello Circuit''], preuzeto 7. kolovoza 2026. </ref> |- |'''7. ||<small> 14. lipnja 2015. ||{{Z|ŠPA}} Catalunya (Barcelona) ||''VN Katalonije ||<small> ''Gran Premi Monster Energy de Catalunya |{{Z|ŠPA}} Aleix Espargaró ||Suzuki ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda |{{Z|ŠPA}} '''Jorge Lorenzo ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Dani Pedrosa ||Honda |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/cat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / G.P. Monster Energy de Catalunya 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/CAT/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / G.P. MONSTER ENERGY DE CATALUNYA / Race / Classification after 25 laps = 118.175 km''], objavljeno 14. lipnja 2015., preuzeto 10. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/catalan-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / CAT / Circuit de Barcelona-Catalunya''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-catalan-motogp-3/ motorsportmagazine.com, ''2015 Catalan MotoGP - Round 7''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/catalunya150614.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / Circuit de Barcelona-Catalunya''], preuzeto 10. kolovoza 2026. </ref> |- |'''8. ||<small> 27. lipnja 2015. ||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||<small> ''Motul TT Assen |{{Z|ITA}} Valentino Rossi ||Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda |{{Z|ITA}} '''Valentino Rossi ||'''Yamaha ||{{Z|ŠPA}} Marc Márquez ||Honda ||{{Z|ŠPA}} Jorge Lorenzo ||Yamaha |<ref name="jumpingjack_2015"/> <ref name="MA-de_2015"/> <ref> {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/ned/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / Motul TT Assen 2015 / MotoGP / RAC''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/NED/MotoGP/RAC/Classification.pdf resources.motogp.comm ''MotoGP / MOTUL TT ASSEN / Race / Classification after 26 laps = 118.092 km''], objavljeno 27. lipnja 2015., preuzeto 10. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/2015/dutch-tt/classification/race motorsportstats.com, ''FIM MotoGP World Championship / 2015 / NLD / TT Circuit Assen''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. </ref> <ref> {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/2015-dutch-tt-motogp-3/ motorsportmagazine.com, ''2015 Dutch TT MotoGP - Round 8''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. </ref> <ref> [https://www.progcovers.com/motor/assen150627.jpg progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / TT Circuit Assen''], preuzeto 10. kolovoza 2026. </ref> |- |} <!-- |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| --> <small> ''VN Amerika'' – zbog jakih kišnih uvjeta utrka je startala sa zakašnjenjem <br> ''VN Argentine'' – također navedena kao ''VN Republike Argentine'' <br> ''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' <br> </small> == Poredak za vozače == ; Sustav bodovanja Bodove osvaja prvih 15 vozača u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} <!-- {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!{{abbr|spec|specifikacija ''(Factory / Open)''}} !!bodova |- bgcolor="gold" |||||||||||||||||| --> == Poredak za konstruktore == ; Sustav bodovanja Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 15 u utrci. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''[[Yamaha]]'' prvak u poretku konstruktora. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!konstruktor !!bod !!specifikacija |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||<center> '''407 ||'''''Factory |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Honda]] ||<center> '''355 ||'''''Factory <br> Open |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati ||<center> '''256 ||'''''Factory <br> Open |- |4. ||{{Z|JAP}} [[Suzuki]] ||<center> 137 ||''Factory |- |5. ||{{Z|ITA}} Aprilia ||<center> 36 ||''Factory |- |6. ||{{Z|ŠVI}} [[Yamaha]] Forward ||<center> 35 ||''Open |- |7. ||{{Z|ITA}} ART ||<center> 2 ||''Factory |- |} <small> u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Poredak za momčadi (timove) == ; Sustav bodovanja Bodove za timove (momčadi) osvajaju vozači tima koji su plasirani među prvih 15 u utrci, ujedno i osvajači bodova za poredak vozača. {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align:center" |- !pozicija u utrci |bgcolor="gold"|'''1. ||bgcolor="silver"|'''2. ||bgcolor="goldenrod"|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. ||'''11. ||'''12. ||'''13. ||'''14. ||'''15. |- !bodovi |25 ||20 ||16 ||13 ||11 ||10 ||9 ||8 ||7 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1 |- |} ''Movistar Yamaha MotoGP'' (tvornička momčad ''[[Yamaha|Yamahe]]'') osvojila prvenstvo za momčadi. {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" !mj. !!momčad !!konstruktor !!bod !!specifikacija |- bgcolor="gold" |'''1. ||{{Z|JAP}}{{Z|ITA}} '''Movistar Yamaha MotoGP ||'''[[Yamaha]] ||<center> '''655 ||'''''Factory |- bgcolor="silver" |'''2. ||{{Z|JAP}} '''Repsol Honda Team ||'''[[Honda]] ||<center> '''453 ||'''''Factory |- bgcolor="goldenrod" |'''3. ||{{Z|ITA}} '''Ducati Team ||'''Ducati ||<center> '''350 ||'''''Factory |- |4. ||{{Z|FRA}} Monster Yamaha Tech 3 ||Yamaha ||<center> 295 ||''Factory |- |5. ||{{Z|JAP}}{{Z|UK}} Team Suzuki Ecstar ||[[Suzuki]] ||<center> 202 ||''Factory |- |6. ||{{Z|ITA}} Pramac Racing <br> <small> ''Octo Pramac Racing'' </small> ||Ducati ||<center> 169 ||''Factory |- |7. ||{{Z|MON}}{{Z|ITA}} LCR Honda <br> <small> ''CWM LCR Honda'' </small>||Honda ||<center> 142 ||''Factory <br> Open |- |8. ||{{Z|BEL}} EG 0,0 Marc VDS ||Honda ||<center> 84 ||''Factory |- |9. ||{{Z|ŠPA}} Avintia Racing ||Ducati ||<center> 41 ||''Open |- |rowspan="2"|10. ||{{Z|ŠVI}} Forward Racing <br> <small> ''Athinà Forward Racing'' </small> ||Yamaha Forward ||rowspan="2"|<center> 39 ||''Open |- |{{Z|ITA}} Aprilia Racing Team Gresini ||Aprilia ||''Factory |- |12. ||{{Z|ŠPA}} Aspar MotoGP Team ||Honda ||<center> 25 ||''Open |- |13. ||{{Z|ITA}} IodaRacing Team <br> <small> ''Octo IodaRacing Team <br> E-Motion IodaRacing Team </small> ||ART ||<center> 2 ||''Factory |- |} <small> u ljestvici momčadi (timovi) koji su osvojili bodove u prvenstvu </small> == Povezani članci == * [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] * {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback * {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/motogp/summary/2026 motorsportstats.com, ''MotoGP''] * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] * {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] * {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_2015 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 2015''] == Izvori == <small> * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/2015/qat/motogp/rac/classification motogp.com, ''Results / 2015 / MotoGP''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/championship-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Riders' Championship / Championship Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/team-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Teams' Championship / Team Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/constructor-standings motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / Constructors' Championship / Constructor Standings 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/2015/motogp/bmw-award motogp.com, ''Standings / 2015 / MotoGP / BMW M Award / BMW Award 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/RAC/worldstanding.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / World Championship Classification''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/rookieirtacup.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2015 Open Rider Classification / 2015 Rookie of the Year Classification''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/BMW_Award.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / BMW M Award - Best Qualifier MotoGP 2015''], objavljeno 7. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://resources.motogp.com/files/results/2015/VAL/MotoGP/table1.pdf resources.motogp.com, ''MotoGP / After the GP MOTUL DE LA COMUNITAT VALENCIANA / 2015 Season Statistics - Riders (no wildcards)''], objavljeno 8. studenog 2015., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Summary''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Calendar''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Standings''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/2015 motorsportstats.com, ''MotoGP / 2015 / Results''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/2015-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''2015 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725203043/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_2015_heden.htm jumpingjack.nl, ''2015 - GP''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-2015-moto-gp-epr61487.html the-sports.org, ''Moto GP 2015''], pristupljeno 22. srpnja 2026. * {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902011415/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/2015.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 2015''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 22. srpnja 2026. * {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/motogp2015.php progcovers.com, ''2015 MotoGP (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 22. srpnja 2026. {{izvori|53em}} </small> {{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}} {{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}} [[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – MotoGP|2015 1 MotoGP]] ad98ojd9qkai7ik1cosf8sx0pqve26x Trebam nekoga 0 815825 7573581 7563080 2026-08-10T14:04:55Z Sk53121 310591 7573581 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Trebam Nekoga |slika = |ime_glazbenika = [[Petar Grašo]] |s_albuma = [[Mjesec iznad oblaka]] |B-strana = |format = |objavljeno = [[1996.]] |snimanje = |žanr = pop |trajanje = 4:14 |izdavač = [[Orfej]], [[Tonika]] |tekstopisac = Petar Grašo |skladatelj = Petar Grašo |producent = [[Remi Kazinoti]] |kronologija = Petar Grašo |singl_prije = Prosjak ljubavi |singl0 = 1996. |singl = 1996. |singl_poslije = [[Idi (pjesma)|Idi]] |singl2 = 1997. }} '''Trebam nekoga''' singl je [[Hrvatska|hrvatskog]] pjevača [[Petar Grašo|Petra Graše]] izdan 1996. godine. Pjesma se nalazi na albumu ''[[Mjesec iznad oblaka]]''. S pjesmom "Trebam nekoga" Grašo kao debitant pobjeđuje na [[Zadarfest]]u [[1996.]] Na istom festivalu Oliver s njegovom pjesmom "Gore si ti" osvaja prvu nagradu stručnog žirija. ==Komercijalni uspjeh== Pjesma je dosegla 1. mjesto hrvatske top ljestvice te je bila najizvođenija pjesma 1997. godine na hrvatskim radijima.<ref name="top">{{Cite web |url=http://croatian-radio.info/1997/djela.htm|title=HR TOP 20 1997.|archive-date=14 November 2004|archive-url=https://web.archive.org/web/20041114235124/http://croatian-radio.info/1997/djela.htm}}</ref> == Top ljestvice == ===Tjedne ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1996.) ! scope="col"| Pozicija |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref name="top"/> |} ===Godišnje ljestvice=== {|class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- ! scope="col"| Top ljestvica (1997.) ! scope="col"| Pozicija <br /> |- !scope="row"|Hrvatska (HR TOP 20) |1.<ref name="top"/> |- |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Petar Grašo]] [[Kategorija:Singlovi iz 1996.]] [[Kategorija:Hrvatske skladbe]] p3n4q4uwixig9eeo714aaptny3n3j3h Slučajna obitelj (televizijska serija) 0 816209 7573806 7567178 2026-08-10T20:06:27Z ~2026-44074-34 369230 /* Glumačka postava i likovi * 7573806 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = drama<br>humor | autor = | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = | broj_epizoda = | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = jesen {{Premijera|||2026}} | kraj_serije = <!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---> | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na jesen 2026. na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] * Romina Tonković * Tit Emanuel Medvešek == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] ktql06wqg3wmlcjepyl485k1gnij33f 7573866 7573806 2026-08-10T22:28:40Z Zviz2401 102709 /* Glumačka postava i likovi */ dopuna 7573866 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Slučajna obitelj | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | orig_pismo = | format_serije = | žanr = drama<br>humor | autor = | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]<br>[[Romina Tonković]]<br>Tit Emanuel Medvešek | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_sezona = | broj_epizoda = | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] | početak_serije = jesen {{Premijera|||2026}} | kraj_serije = <!--- {{Finale|DD|MM|GGGG}} ---> | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/ | imdb_id = }} '''''Slučajna obitelj''''' je nadolazeća [[Hrvatska|hrvatska]] [[televizijska serija]], a s prikazivanjem kreće na jesen 2026. na kanalu [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].<ref>{{Citiranje weba|title=Nova TV donosi novu domaću seriju!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-nova-tv-donosi-novu-domacu-seriju---994141.html|access-date=2026-07-31|website=Nova TV|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2026-08-10|title=Uskoro stiže nova serija Nove TV "Slučajna obitelj"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/clanak/zanimljivosti/slucajna-obitelj-pobjegli-su-od-starog-zivota-a-novi-ce-im-donijeti-potpuni-kaos---995458.html|url-status=live|access-date=2026-08-10|website=[[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]|language=hr}}</ref> == Radnja == Troje potpunih stranaca, odbjegli mladoženja, konobarica koja bježi od nasilnog partnera i mladić koji je napustio dom za nezbrinutu djecu, slučajno se povezuju dok svatko od njih pokušava pobjeći od vlastitih problema. Kako bi se spasili, prisiljeni su predstavljati se kao sretna obitelj te sklapaju svojevrstan pakt kako bi zajedno preživjeli. Unatoč različitim karakterima i životnim pričama, nadaju se da će se nakon prolaska opasnosti razići i nastaviti svatko svojim putem. == Glumačka postava i likovi == * [[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]] kao Vito Haranga * [[Romina Tonković]] kao Korina Meštrov * [[Tit Emanuel Medvešek]] kao Petar Kiša * [[Dragan Despot]] * [[Dijana Vidušin]] * [[Stjepan Perić]] * [[Zlatan Zuhrić]] * [[Sandra Lončarić]] * [[Sara Stanić]] * [[Nebojša Rako]] * [[Lovro Juraga]] * [[Dora Dimić Rakar]] * [[Barbara Nola]] * [[Lena Medar]] * [[Jasna Odorčić]] * [[Slavko Sobin]] * [[Dado Ćosić]] * [[Ksenija Pajić]] * [[Katarina Baban]] * [[Milan Štrljić]] * [[Nives Celzijus]] * [[Filip Detelić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/slucajna-obitelj/}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]] {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske telenovele]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2026.]] t8og44suc08z2kpdbwhrizx12fxmqb8 Nacrt:Zeljka Kovacevic Andrijanic 118 816346 7573526 7573225 2026-08-10T12:30:00Z WP-ROBot 324743 +Nacrt-kat (1/1) 7573526 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Željka Kovačević Andrijanić.jpg|mini|'''Željka Kovačević Andrijanić''']] '''Željka Kovačević Andrijanić''' ([[Rijeka]], [[18. prosinca]] [[1971.]]) [https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000013719&E=E9999] [http://www.liburnija.com/dogodilo-se-18-prosinca-3/] nagrađivana je i [[Javnost|javnosti ]]poznata [[hrvatska]] [[Hrvatska književnost|književnica]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Hrvatski_knji%C5%BEevnici&pagefrom=Had%C5%BEi%C4%87%2C+Fadil%0AFadil+Had%C5%BEi%C4%87#mw-pages%7Cknjiževnica], [[Televizija|televizijska]] i [[Radio|radijska]] [[Novinarstvo|novinarka]] i [[Voditelj|voditeljica]], [[Novinar|novinarka]] u tiskovinama i na portalima informativnog i stručnog karaktera (1990.–...) te voditeljica brojnih [[Umjetnost|kulturno-umjetničkih]], [[Humanitarna pomoć|humanitarnih]] i inih [[Manifestacija|manifestacija]] te organizatorica istih (1990.–...). Piše [[Proza|prozu]] i [[Poezija|poeziju]] za odrasle i djecu [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Hrvatski_pisci_za_djecu], [[Esej|eseje]], [[Književna kritika|književne kritike]] i [[Recenzija|recenzije]]. Na [[Sveučilište u Rijeci|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci]] najprije je diplomirala ''Predškolski odgoj'' ([[Dječji vrtić|odgojiteljica djece rane i predškolske dobi]]), potom na [[Sveučilište u Rijeci|Učiteljskom fakultetu]] ''Razrednu nastavu'' ([[Učitelj|magistra primarnog obrazovanja]]), doktorandica-apsolventica je [[Pedagogija|''Poslijediplomskog sveučilišnog znanstvenog doktorskog studija pedagogije'']] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]. Stekla je i internacionalnu diplomu [[Grafički dizajn|''grafičke dizajnerice'']] pri Cambridge International Education Center Ivora – Obrazovnom centru Rijeka, a smjer [[Mediji|''Mediji'']] ''i'' [[Odnosi s javnošću|''odnosi s javnošću'']] završila je pri Veleučilištu PAR u [[Rijeka|Rijeci]]. 1987. godine, kao petnaestogodišnjakinja, u prvom razredu srednje škole, primljena je u Riječko književno i naučno društvo kao dotad, i nakon toga, najmlađi član. 1988. godine izabrana je za člana predsjedništva RKND-a. Iste godine, u dobi od 16 godina, RKND objavljuje njezinu prvu zbirku [[Poezija|poezije]] '''''Udvoje'''''. 1990. godine primljena je u Hrvatsko književno-znanstveno društvo Rijeka. Te godine biva nagrađena na anonimnom natječaju HKZD-a sa zbirkom poezije '''''Nježni stihovi''''', koja biva objelodanjena nekoliko mjeseci kasnije. 1993. godine u izdanju Biblioteke VAL CDM-a objavljena je njezina treća knjiga poezije '''''U njedrima oluje'''''. 2006. godine postaje članicom [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. 2009. godine u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika-Ogranka u Rijeci]] objavljena joj je četvrta knjiga, pod naslovom "Grad zatočenih prolaznika". Njezin [[roman]] '''''Ulica neriješenih zagonetki''''' danju je svjetlost ugledao 2011. godine, kao i 2. dopunjena i izmijenjena izdanja zbirki poezije '''''U njedrima oluje''''' i '''''Grad zatočenih prolaznika'''''. 2012. godine objavljena je i njezina zbirka poezije '''''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi'''''. [[Poezija]] i [[proza]] objavljivani su joj u brojnim [[Knjiga|knjigama]], nekoliko [[Antologija|antologija]] i [[Monografija|monografija]], [[Zbornik|zbornicima]] i [[Časopis|časopisima]] za [[Književnost|književnost]] i [[Umjetnost|kulturu]]: knjizi izabranih [[Kratka priča|priča]] [https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata/ '''''Jedna [[Pripovijetka|priča]] iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]'''''] u nakladi [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]], časopisu za književnost i umjetnost '''''Književnost uživo''''' u nakladi [https://knjiga.hr/izdavac/studio-tim/''Studija TiM''] i Udruge ''Katapult'', časopisima za književnost i književne prosudbe [https://dhk.hr/casopisi/knjizevna-rijeka/ '''''Književna Rijeka]''''' [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika – Ogranka u Rijeci]], '''''Godišnjacima''''' Riječkog književnog i naučnog društva, [[Zbornik|zbornicima]] '''Hrvatskog književno-znanstvenog društva – Rijeka''': Pozdrav, Susreti, Sunce, Plovidba, Biografske minijature, '''časopisu za književnost '''RiVal'''Centra društvenih djelatnosti mladih, zbirkama-antologijama''' [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=43&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=Hrvatska.+knji%c5%be.&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=11003561/ Mlada Rijeka u stihu]''''' ''(urednik: prof. dr. sc. Goran Kalogjera)'' i '''''[https://www.goodreads.com/book/show/16052394-dan-velikih-valova/ ''Dan velikih valova''] (urednici: [[Mladen Urem|Urem, M.]]; Ušljebrka, G.; [[Milan Zagorac|Zagorac, M.]]), [https://www.skolskenovine.hr/ ''Školskim novinama''], internet-portalima [https://gkr.hr/magazin--c-31/ ''Magazin GKR''] '''''i '''''Webstilus, '''''karlovačkim časopisima za kulturu i umjetnost '''''Svjetlo''''' i '''''Forum''''' i drugdje. Nastupala je na nizu književnih tribina i [[Manifestacija|manifestacija]] te gostovala u brojnim [[Televizija|televizijskim]] i [[Radio|radijskim]] [[Emisija|emisijama]]. U pripremi za tisak desetak je knjiga Željke Kovačević Andrijanić (proza i poezija za odrasle, mladež i djecu te stručni, znanstveni i stručno-znanstveni (metodički) priručnici i knjige namijenjene učiteljima u osnovnim školama i odgajiteljima u dječjim vrtićima...). Kao [[Novinarska tehnologija|glavna urednica]], redaktorica, [[Lektor|lektorica]], korektorica, [[Grafički dizajn|grafička dizajnerica]] i [[Književna kritika|recenzentica]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i VENERUS te urednica, [[Grafički dizajn|grafička dizajnerica]], [[Lektor|lektorica]] i korektorica pojedinih izdanja u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] uredila je tridesetak [[knjiga]] [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]] poznatih hrvatskih autora. Željka Kovačević Andrijanić bavi se [[Istraživanje|znanstvenim istraživanjima]] teorije i prakse odgoja i obrazovanja te piše i objavljuje znanstvene i stručne radove, [[Recenzija|recenzije]] i osvrte ([[pedagogija]]) i aktivno sudjeluje na međunarodnim i državnim znanstvenim i stručnim skupovima [[Pedagogija|pedagoga]], [[Psihologija|psihologa]], [[Dječji vrtić|odgajatelja]] i [[Osnovna škola|učitelja]]. Od 2010. godine bila je [[Dragovoljni rad|volonterka]] je u riječkoj [[Udruga Oaza|Humanitarnoj udruzi Oaza]] ([http://dvasilj.wix.com/udrugaoaza#!o-nama%7C ''odgojno-obrazovni i socijalni rad; voditeljica programa za djecu predškolske i rane školske dobi, članica stručnog tima za''] ''[[Orijentacija (razdvojba)|profesionalnu orijentaciju]] učenika osmih razreda osnovne škole i voditeljica stručnog [[Pedagogija|pedagogijsko]]-[[Psihologija|psihologijskog]] osposobljavanja [[Dragovoljni rad|volontera]] [[Udruga Oaza|udruge]]''). Ipak, ako ju pitate, odgovorit će vam kako su njezina prva i najveća (poslovna) ljubav novinarstvo odnosno "voditeljstvo". S [[Mediji|medijima]] se, naime, u svojstvu [[Televizija|voditeljice i novinarke]], prvi put susreće 1990. godine, još kao osamnaestogodišnjanja [[Televizija|novinarka]] i [[Televizija|voditeljica]], na prvoj riječkoj neovisnoj televiziji TvRi (1990.-1991.). Zatim je, nakon stanke, uslijedio [[Radio|novinarsko-voditeljski]] rad na riječkom SVid [[Radio|radiju]] (1998.-1999.), pa nakon nove stanke [[Televizija|voditeljsko-novinarski]] rad na [[Kanal Ri|Kanalu Ri]] (2005.), da bi potom više od godinu dana provela na Radiju Trsat kao, između ostaloga..., i glavna urednica (2005.-2006.), [[Voditelj|voditeljica]] i [[Novinar|novinarka]] te zatim pisala za portal R1 Regionalne radio mreže R1 (2007.). Nakon toga bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i Venerus (2009.–2012.), u kojima je, osim poslova [[Odnosi s javnošću|voditeljice odnosa s javnošću]], obavljala i poslove glavne književne urednice, [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te bila osoba zadužena za organizaciju i vođenje programa predstavljanja novih izdanja navedenih nakladničkih kuća, kao i organizaciju predstavljanja na sajmovima knjiga i drugdje, za [[Logistika prodaje i distribucije|distribuciju]], itd... Od siječnja 2011. do kraja 2013. godine bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] te članica [[Organizacija redakcije|uredništva]] časopisa za književnost i književne prosudbe '''''Književna Rijeka''''', u svojstvu [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]], [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Novinarska tehnologija|tehničke urednice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te, u ime sunakladnika [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] bila je u istome razdoblju i urednica '''''Biblioteke Kazališna knjižnica''''' [http://hnk-zajc.hr/ Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]. Izvanjska je suradnica-novinarka [http://totalinfo.hr/impressum/ '''''Total.info'''''] portala u nakladi Udruge za promicanje kulture i umjetnosti i kulturnu suradnju u regiji [http://www.kulturosfera.hr/ Kulturosfera], u kojoj djeluje i kao promotorica značajnijih aktivnosti Udruge. Također je i suradnica Psihologijskog portala. == Bibliografija == * '''''Udvoje''''' (1988.), zbirka poezije. Rijeka, Riječko književno i naučno društvo * '''''Nježni stihovi''''' (1991.), zbirka poezije. Rijeka, Hrvatsko književno i znanstveno društvo Rijeka * '''''U njedrima oluje''''' (1993.), zbirka poezije. Rijeka, Biblioteka VAL CDM. * '''''Grad zatočenih prolaznika''''' (2009.), zbirka poezije. Rijeka, Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci. * '''''Ulica neriješenih zagonetki''''' (2011.), roman. Rijeka, VENERUS. * '''''U njedrima oluje''''' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * '''''Grad zatočenih prolaznika]''''' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * '''''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi''''' (2012.), izbor ljubavne poezije. Rijeka, VENERUS. == Poezija i proza == * '''''[https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata/ Jedna priča iz Domovinskog rata]''''', knjiga izabranih priča. Hrvatsko društvo pisaca. Rijeka, 2014. * '''''[https://www.goodreads.com/search?q=knji%C5%BEevnost+u%C5%BEivo&ref=nav_sb_noss_l_17/ Književnost uživo]''''', časopis za književnost i umjetnost. Rijeka, [https://knjiga.hr/izdavac/studio-tim/ Studio TiM] & Udruga Katapult * '''''[https://gkr.hr/magazin--c-31/ Magazin GKR]'''''. Gradska knjižnica Rijeka * '''''[https://dhk.hr/casopisi/knjizevna-rijeka/ Književna Rijeka]''''', časopis za književnost i književne prosudbe. Rijeka, DHK-Ogranak u Rijeci * '''''[https://www.goodreads.com/book/show/16052394-dan-velikih-valova/ Dan velikih valova]''''', antologija - proza i poezija RiValova naraštaja s bibliografijom; Ur.: Urem, M.; Ušljbrka, G.; Zagorac, M. Rijeka, 2001. * '''''[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=43&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=Hrvatska.+knji%c5%be.&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=11003561/ Mlada Rijeka u stihu]''''', antologija (ur. dr. sc. Goran Kalogjera) * '''''RiVal''''', časopis za književnost. Rijeka, Centar društvenih djelatnosti mladih * '''''Susreti''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Sunce''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Plovidba''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Biografske minijature''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Godišnjak''''', zbornik Riječkog književnog i naučnog društva. Rijeka, RKND * '''''Svjetlost''''', književni časopis, Karlovac * '''''Forum''''', književni časopis, Karlovac * '''''[http://www.skolskenovine.hr/ Školske novine]'''''. Školske novine d.o.o., Zagreb * '''''Webstilus''''', portal za pisce, umjetnike, novinare i znanstvenike, itd. == Izvori == * [http://www.smashwords.com/profile/view/zeljkakovacevicandrijanic/ Smashwords: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/author/list/6546103._eljka_Kova_evi_Andrijani_: GoodReads: Books by Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/user/show/26574256-eljka-kova-evi-andrijani: GoodReads: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://svartberg.org/mif/supermama Svartberg.org: Supermama? (intervju)] * [https://www.skolskenovine.hr/izdanja "Ugodna poetska večer". Članak: dr. sc. Anita Rončević. Školske novine. Br. 21. Zagreb, 25. svibnja 2010.] * [https://mvinfo.hr/clanak/predstavljanje-romana-eljke-kovacevic-andrijanic-ulica-nerijesenih-zagonetki/ Predstavljanje romana "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [https://www.mojarijeka.hr/zeljka-kovacevic-andrijanic-predstavila-roman-ulica-nerijesenih-zagonetki/ MojaRijeka.hr: Predstavljen roman "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [http://www.booksa.hr/knjige/proza/ulica-nerijesenih-zagonetki/ Booksa.hr: "Ulica neriješenih zagonetki"] * [https://www.goodreads.com/series/119701-knji-evnost-u-ivo Književnost uživo] * [https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata Hrvatsko društvo pisaca: Objavljena zbirka "Jedna priča iz Domovinskog rata". Zagreb, 2014.] * [https://gkr.hr/autori/zeljka-kovacevic-andrijanic--author-192 Magazin GKR. Autorica: Željka Kovaćević Andrijanić. Rijeka, 2015.] * [https://gkr.hr/magazin/recenzije/uz-zapisano-metkom-zorana-zmirica-muzej-slika-ispaljenih-i-neispaljenih-hitaca--a-279 Magazin GKR. Ž. Kovačević Andrijanić: "Muzej slika ispaljenih i neispaljenih hitaca". Recenzija zbirke antiratne poezije "Zapisano metkom" [[Zoran Žmirić|Zorana Žmirića]]. Rijeka, 2015.] * [https://gkr.hr/magazin/inkubator/perverzija--a-2539 Magazin GKR. "Perverzija". Poezija. Rijeka, 2013.] * [https://gkr.hr/magazin/inkubator/patuljak-priculjak--a-2459 Magazin GKR. "Patuljak Pričuljak". Priča za djecu. Rijeka, 2015.] * [https://independent.academia.edu/ZeljkaKovacevicAndrijanic/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić] * [https://independent.academia.edu/Zeljka_Kovacevic_Andrijanic_pedagogy/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić – pedagogija] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Književnost 20. stoljeća]] [[Kategorija:Književnost 21. stoljeća]] [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Poezija]] [[Kategorija:Romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Novinari]] [[Kategorija:Radijski urednici]] [[Kategorija:Radijski voditelji]] [[Kategorija:Televizijski novinari]] [[Kategorija:Radijski novinari]] [[Kategorija:Televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski izvjestitelji]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski urednici]] [[Kategorija:Hrvatski radijski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski radijski izvjestitelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Urednici]] [[Kategorija:Esejisti]] [[Kategorija:Književna kritika]] [[Kategorija:Književna kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Grafički dizajn]] [[Kategorija:Grafički dizajneri]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] {{Nacrt-kat}} 3q4wwvtvn7clr4rne5aduvq3h84guyw 7573949 7573526 2026-08-11T05:35:33Z Dora0510 330818 7573949 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Željka Kovačević Andrijanić.jpg|mini|'''Željka Kovačević Andrijanić''']] '''Željka Kovačević Andrijanić''' ([[Rijeka]], [[18. prosinca]] [[1971.]]) [https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000013719&E=E9999] [http://www.liburnija.com/dogodilo-se-18-prosinca-3/] nagrađivana je i [[Javnost|javnosti ]]poznata [[hrvatska]] [[Hrvatska književnost|književnica]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Hrvatski_knji%C5%BEevnici&pagefrom=Had%C5%BEi%C4%87%2C+Fadil%0AFadil+Had%C5%BEi%C4%87#mw-pages%7Cknjiževnica], [[Televizija|televizijska]] i [[Radio|radijska]] [[Novinarstvo|novinarka]] i [[Voditelj|voditeljica]], [[Novinar|novinarka]] u tiskovinama i na portalima informativnog i stručnog karaktera (1990.–...) te voditeljica brojnih [[Umjetnost|kulturno-umjetničkih]], [[Humanitarna pomoć|humanitarnih]] i inih [[Manifestacija|manifestacija]] te organizatorica istih (1990.–...). Piše [[Proza|prozu]] i [[Poezija|poeziju]] za odrasle i djecu [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Hrvatski_pisci_za_djecu], [[Esej|eseje]], [[Književna kritika|književne kritike]] i [[Recenzija|recenzije]]. Na [[Sveučilište u Rijeci|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci]] najprije je diplomirala ''Predškolski odgoj'' ([[Dječji vrtić|odgojiteljica djece rane i predškolske dobi]]), potom na [[Sveučilište u Rijeci|Učiteljskom fakultetu]] ''Razrednu nastavu'' ([[Učitelj|magistra primarnog obrazovanja]]), doktorandica-apsolventica je [[Pedagogija|''Poslijediplomskog sveučilišnog znanstvenog doktorskog studija pedagogije'']] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]. Stekla je i internacionalnu diplomu [[Grafički dizajn|''grafičke dizajnerice'']] pri Cambridge International Education Center Ivora – Obrazovnom centru Rijeka, a smjer [[Mediji|''Mediji'']] ''i'' [[Odnosi s javnošću|''odnosi s javnošću'']] završila je pri Veleučilištu PAR u [[Rijeka|Rijeci]]. 1987. godine, kao petnaestogodišnjakinja, u prvom razredu srednje škole, primljena je u Riječko književno i naučno društvo kao dotad, i nakon toga, najmlađi član. 1988. godine izabrana je za člana predsjedništva RKND-a. Iste godine, u dobi od 16 godina, RKND objavljuje njezinu prvu zbirku [[Poezija|poezije]] '''''Udvoje'''''. 1990. godine primljena je u Hrvatsko književno-znanstveno društvo Rijeka. Te godine biva nagrađena na anonimnom natječaju HKZD-a sa zbirkom poezije '''''Nježni stihovi''''', koja biva objelodanjena nekoliko mjeseci kasnije. 1993. godine u izdanju Biblioteke VAL CDM-a objavljena je njezina treća knjiga poezije '''''U njedrima oluje'''''. 2006. godine postaje članicom [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. 2009. godine u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika-Ogranka u Rijeci]] objavljena joj je četvrta knjiga, pod naslovom "Grad zatočenih prolaznika". Njezin [[roman]] '''''Ulica neriješenih zagonetki''''' danju je svjetlost ugledao 2011. godine, kao i 2. dopunjena i izmijenjena izdanja zbirki poezije '''''U njedrima oluje''''' i '''''Grad zatočenih prolaznika'''''. 2012. godine objavljena je i njezina zbirka poezije '''''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi'''''. [[Poezija]] i [[proza]] objavljivani su joj u brojnim [[Knjiga|knjigama]], nekoliko [[Antologija|antologija]] i [[Monografija|monografija]], [[Zbornik|zbornicima]] i [[Časopis|časopisima]] za [[Književnost|književnost]] i [[Umjetnost|kulturu]]: knjizi izabranih [[Kratka priča|priča]] [https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata/ '''''Jedna [[Pripovijetka|priča]] iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]'''''] u nakladi [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]], časopisu za književnost i umjetnost '''''Književnost uživo''''' u nakladi [https://knjiga.hr/izdavac/studio-tim/''Studija TiM''] i Udruge ''Katapult'', časopisima za književnost i književne prosudbe [https://dhk.hr/casopisi/knjizevna-rijeka/ '''''Književna Rijeka]''''' [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika – Ogranka u Rijeci]], '''''Godišnjacima''''' Riječkog književnog i naučnog društva, [[Zbornik|zbornicima]] '''Hrvatskog književno-znanstvenog društva – Rijeka''': Pozdrav, Susreti, Sunce, Plovidba, Biografske minijature, '''časopisu za književnost '''RiVal'''Centra društvenih djelatnosti mladih, zbirkama-antologijama''' [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=43&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=Hrvatska.+knji%c5%be.&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=11003561/ Mlada Rijeka u stihu]''''' ''(urednik: prof. dr. sc. Goran Kalogjera)'' i '''''[https://www.goodreads.com/book/show/16052394-dan-velikih-valova/ ''Dan velikih valova''] (urednici: [[Mladen Urem|Urem, M.]]; Ušljebrka, G.; [[Milan Zagorac|Zagorac, M.]]), [https://www.skolskenovine.hr/ ''Školskim novinama''], internet-portalima [https://gkr.hr/magazin--c-31/ ''Magazin GKR''] '''''i '''''Webstilus, '''''karlovačkim časopisima za kulturu i umjetnost '''''Svjetlo''''' i '''''Forum''''' i drugdje. Nastupala je na nizu književnih tribina i [[Manifestacija|manifestacija]] te gostovala u brojnim [[Televizija|televizijskim]] i [[Radio|radijskim]] [[Emisija|emisijama]]. U pripremi za tisak desetak je knjiga Željke Kovačević Andrijanić (proza i poezija za odrasle, mladež i djecu te stručni, znanstveni i stručno-znanstveni (metodički) priručnici i knjige namijenjene učiteljima u osnovnim školama i odgajiteljima u dječjim vrtićima...). Kao [[Novinarska tehnologija|glavna urednica]], redaktorica, [[Lektor|lektorica]], korektorica, [[Grafički dizajn|grafička dizajnerica]] i [[Književna kritika|recenzentica]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i VENERUS te urednica, [[Grafički dizajn|grafička dizajnerica]], [[Lektor|lektorica]] i korektorica pojedinih izdanja u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] uredila je tridesetak [[knjiga]] [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]] poznatih hrvatskih autora. Željka Kovačević Andrijanić bavi se [[Istraživanje|znanstvenim istraživanjima]] teorije i prakse odgoja i obrazovanja te piše i objavljuje znanstvene i stručne radove, [[Recenzija|recenzije]] i osvrte ([[pedagogija]]) i aktivno sudjeluje na međunarodnim i državnim znanstvenim i stručnim skupovima [[Pedagogija|pedagoga]], [[Psihologija|psihologa]], [[Dječji vrtić|odgajatelja]] i [[Osnovna škola|učitelja]]. Od 2010. godine bila je [[Dragovoljni rad|volonterka]] je u riječkoj [[Udruga Oaza|Humanitarnoj udruzi Oaza]] (''odgojno-obrazovni i socijalni rad; voditeljica programa za djecu predškolske i rane školske dobi, članica stručnog tima za'' ''profesionalnu orijentaciju učenika osmih razreda osnovne škole i voditeljica stručnog [[Pedagogija|pedagogijsko]]-[[Psihologija|psihologijskog]] osposobljavanja [[Dragovoljni rad|volontera]] [[Udruga Oaza|Udruge]]''). S [[Mediji|medijima]] se, u svojstvu [[Televizija|voditeljice i novinarke]], prvi put susreće 1990. godine, još kao osamnaestogodišnjanja [[Televizija|novinarka]] i [[Televizija|voditeljica]], na prvoj riječkoj neovisnoj televiziji TvRi (1990.-1991.). Zatim je, nakon stanke, uslijedio [[Radio|novinarsko-voditeljski]] rad na riječkom SVid [[Radio|radiju]] (1998.-1999.), pa nakon nove stanke [[Televizija|voditeljsko-novinarski]] rad na [[Kanal Ri|Kanalu Ri]] (2005.), da bi potom više od godinu dana provela na Radiju Trsat kao, između ostaloga..., i glavna urednica (2005.-2006.), [[Voditelj|voditeljica]] i [[Novinar|novinarka]] te zatim pisala za portal R1 Regionalne radio mreže R1 (2007.). Nakon toga bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i Venerus (2009.–2012.), u kojima je, osim poslova [[Odnosi s javnošću|voditeljice odnosa s javnošću]], obavljala i poslove glavne književne urednice, [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te bila osoba zadužena za organizaciju i vođenje programa predstavljanja novih izdanja navedenih nakladničkih kuća, kao i organizaciju predstavljanja na sajmovima knjiga i drugdje, za [[Logistika prodaje i distribucije|distribuciju]], itd... Od siječnja 2011. do kraja 2013. godine bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] te članica [[Organizacija redakcije|uredništva]] časopisa za književnost i književne prosudbe '''''Književna Rijeka''''', u svojstvu [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]], [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Novinarska tehnologija|tehničke urednice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te, u ime sunakladnika [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] bila je u istome razdoblju i urednica '''''Biblioteke Kazališna knjižnica''''' [http://hnk-zajc.hr/ Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]. Izvanjska je suradnica-novinarka [http://totalinfo.hr/impressum/ '''''Total.info'''''] portala u nakladi Udruge za promicanje kulture i umjetnosti i kulturnu suradnju u regiji [http://www.kulturosfera.hr/ Kulturosfera], u kojoj djeluje i kao promotorica značajnijih aktivnosti Udruge. Također je i suradnica Psihologijskog portala. == Bibliografija == * '''''Udvoje''''' (1988.), zbirka poezije. Rijeka, Riječko književno i naučno društvo * '''''Nježni stihovi''''' (1991.), zbirka poezije. Rijeka, Hrvatsko književno i znanstveno društvo Rijeka * '''''U njedrima oluje''''' (1993.), zbirka poezije. Rijeka, Biblioteka VAL CDM. * '''''Grad zatočenih prolaznika''''' (2009.), zbirka poezije. Rijeka, Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci. * '''''Ulica neriješenih zagonetki''''' (2011.), roman. Rijeka, VENERUS. * '''''U njedrima oluje''''' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * '''''Grad zatočenih prolaznika]''''' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * '''''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi''''' (2012.), izbor ljubavne poezije. Rijeka, VENERUS. == Poezija i proza == * '''''[https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata/ Jedna priča iz Domovinskog rata]''''', knjiga izabranih priča. Hrvatsko društvo pisaca. Rijeka, 2014. * '''''[https://www.goodreads.com/search?q=knji%C5%BEevnost+u%C5%BEivo&ref=nav_sb_noss_l_17/ Književnost uživo]''''', časopis za književnost i umjetnost. Rijeka, [https://knjiga.hr/izdavac/studio-tim/ Studio TiM] & Udruga Katapult * '''''[https://gkr.hr/magazin--c-31/ Magazin GKR]'''''. Gradska knjižnica Rijeka * '''''[https://dhk.hr/casopisi/knjizevna-rijeka/ Književna Rijeka]''''', časopis za književnost i književne prosudbe. Rijeka, DHK-Ogranak u Rijeci * '''''[https://www.goodreads.com/book/show/16052394-dan-velikih-valova/ Dan velikih valova]''''', antologija - proza i poezija RiValova naraštaja s bibliografijom; Ur.: Urem, M.; Ušljbrka, G.; Zagorac, M. Rijeka, 2001. * '''''[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=43&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=Hrvatska.+knji%c5%be.&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=11003561/ Mlada Rijeka u stihu]''''', antologija (ur. dr. sc. Goran Kalogjera) * '''''RiVal''''', časopis za književnost. Rijeka, Centar društvenih djelatnosti mladih * '''''Susreti''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Sunce''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Plovidba''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Biografske minijature''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Godišnjak''''', zbornik Riječkog književnog i naučnog društva. Rijeka, RKND * '''''Svjetlost''''', književni časopis, Karlovac * '''''Forum''''', književni časopis, Karlovac * '''''[http://www.skolskenovine.hr/ Školske novine]'''''. Školske novine d.o.o., Zagreb * '''''Webstilus''''', portal za pisce, umjetnike, novinare i znanstvenike, itd. == Izvori == * [http://www.smashwords.com/profile/view/zeljkakovacevicandrijanic/ Smashwords: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/author/list/6546103._eljka_Kova_evi_Andrijani_: GoodReads: Books by Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/user/show/26574256-eljka-kova-evi-andrijani: GoodReads: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://svartberg.org/mif/supermama Svartberg.org: Supermama? (intervju)] * [https://www.skolskenovine.hr/izdanja "Ugodna poetska večer". Članak: dr. sc. Anita Rončević. Školske novine. Br. 21. Zagreb, 25. svibnja 2010.] * [https://mvinfo.hr/clanak/predstavljanje-romana-eljke-kovacevic-andrijanic-ulica-nerijesenih-zagonetki/ Predstavljanje romana "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [https://www.mojarijeka.hr/zeljka-kovacevic-andrijanic-predstavila-roman-ulica-nerijesenih-zagonetki/ MojaRijeka.hr: Predstavljen roman "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [http://www.booksa.hr/knjige/proza/ulica-nerijesenih-zagonetki/ Booksa.hr: "Ulica neriješenih zagonetki"] * [https://www.goodreads.com/series/119701-knji-evnost-u-ivo Književnost uživo] * [https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata Hrvatsko društvo pisaca: Objavljena zbirka "Jedna priča iz Domovinskog rata". Zagreb, 2014.] * [https://gkr.hr/autori/zeljka-kovacevic-andrijanic--author-192 Magazin GKR. Autorica: Željka Kovaćević Andrijanić. Rijeka, 2015.] * [https://gkr.hr/magazin/recenzije/uz-zapisano-metkom-zorana-zmirica-muzej-slika-ispaljenih-i-neispaljenih-hitaca--a-279 Magazin GKR. Ž. Kovačević Andrijanić: "Muzej slika ispaljenih i neispaljenih hitaca". Recenzija zbirke antiratne poezije "Zapisano metkom" [[Zoran Žmirić|Zorana Žmirića]]. Rijeka, 2015.] * [https://gkr.hr/magazin/inkubator/perverzija--a-2539 Magazin GKR. "Perverzija". Poezija. Rijeka, 2013.] * [https://gkr.hr/magazin/inkubator/patuljak-priculjak--a-2459 Magazin GKR. "Patuljak Pričuljak". Priča za djecu. Rijeka, 2015.] * [https://independent.academia.edu/ZeljkaKovacevicAndrijanic/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić] * [https://independent.academia.edu/Zeljka_Kovacevic_Andrijanic_pedagogy/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić – pedagogija] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Književnost 20. stoljeća]] [[Kategorija:Književnost 21. stoljeća]] [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Poezija]] [[Kategorija:Romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Novinari]] [[Kategorija:Radijski urednici]] [[Kategorija:Radijski voditelji]] [[Kategorija:Televizijski novinari]] [[Kategorija:Radijski novinari]] [[Kategorija:Televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski izvjestitelji]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski urednici]] [[Kategorija:Hrvatski radijski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski radijski izvjestitelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Urednici]] [[Kategorija:Esejisti]] [[Kategorija:Književna kritika]] [[Kategorija:Književna kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Grafički dizajn]] [[Kategorija:Grafički dizajneri]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] {{Nacrt-kat}} 40extfjn5dor0h9fgpc1ih3m2jg1gk5 7573950 7573949 2026-08-11T05:39:36Z Dora0510 330818 7573950 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Željka Kovačević Andrijanić.jpg|mini|'''Željka Kovačević Andrijanić''']] '''Željka Kovačević Andrijanić''' ([[Rijeka]], [[18. prosinca]] [[1971.]]) [https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000013719&E=E9999] [http://www.liburnija.com/dogodilo-se-18-prosinca-3/] nagrađivana je i [[Javnost|javnosti ]]poznata [[hrvatska]] [[Hrvatska književnost|književnica]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Hrvatski_knji%C5%BEevnici&pagefrom=Had%C5%BEi%C4%87%2C+Fadil%0AFadil+Had%C5%BEi%C4%87#mw-pages%7Cknjiževnica], [[Televizija|televizijska]] i [[Radio|radijska]] [[Novinarstvo|novinarka]] i [[Voditelj|voditeljica]], [[Novinar|novinarka]] u tiskovinama i na portalima informativnog i stručnog karaktera (1990.–...) te voditeljica brojnih [[Umjetnost|kulturno-umjetničkih]], [[Humanitarna pomoć|humanitarnih]] i inih [[Manifestacija|manifestacija]] te organizatorica istih (1990.–...). Piše [[Proza|prozu]] i [[Poezija|poeziju]] za odrasle i djecu [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Hrvatski_pisci_za_djecu], [[Esej|eseje]], [[Književna kritika|književne kritike]] i [[Recenzija|recenzije]]. Na [[Sveučilište u Rijeci|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci]] najprije je diplomirala ''Predškolski odgoj'' ([[Dječji vrtić|odgojiteljica djece rane i predškolske dobi]]), potom na [[Sveučilište u Rijeci|Učiteljskom fakultetu]] ''Razrednu nastavu'' ([[Učitelj|magistra primarnog obrazovanja]]), doktorandica-apsolventica je [[Pedagogija|''Poslijediplomskog sveučilišnog znanstvenog doktorskog studija pedagogije'']] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]. Stekla je i internacionalnu diplomu [[Grafički dizajn|''grafičke dizajnerice'']] pri Cambridge International Education Center Ivora – Obrazovnom centru Rijeka, a smjer [[Mediji|''Mediji'']] ''i'' [[Odnosi s javnošću|''odnosi s javnošću'']] završila je pri Veleučilištu PAR u [[Rijeka|Rijeci]]. 1987. godine, kao petnaestogodišnjakinja, u prvom razredu srednje škole, primljena je u Riječko književno i naučno društvo kao dotad, i nakon toga, najmlađi član. 1988. godine izabrana je za člana predsjedništva RKND-a. Iste godine, u dobi od 16 godina, RKND objavljuje njezinu prvu zbirku [[Poezija|poezije]] '''''Udvoje'''''. 1990. godine primljena je u Hrvatsko književno-znanstveno društvo Rijeka. Te godine biva nagrađena na anonimnom natječaju HKZD-a sa zbirkom poezije '''''Nježni stihovi''''', koja biva objelodanjena nekoliko mjeseci kasnije. 1993. godine u izdanju Biblioteke VAL CDM-a objavljena je njezina treća knjiga poezije '''''U njedrima oluje'''''. 2006. godine postaje članicom [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. 2009. godine u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika-Ogranka u Rijeci]] objavljena joj je četvrta knjiga, pod naslovom "Grad zatočenih prolaznika". Njezin [[roman]] '''''Ulica neriješenih zagonetki''''' danju je svjetlost ugledao 2011. godine, kao i 2. dopunjena i izmijenjena izdanja zbirki poezije '''''U njedrima oluje''''' i '''''Grad zatočenih prolaznika'''''. 2012. godine objavljena je i njezina zbirka poezije '''''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi'''''. [[Poezija]] i [[proza]] objavljivani su joj u brojnim [[Knjiga|knjigama]], nekoliko [[Antologija|antologija]] i [[Monografija|monografija]], [[Zbornik|zbornicima]] i [[Časopis|časopisima]] za [[Književnost|književnost]] i [[Umjetnost|kulturu]]: knjizi izabranih [[Kratka priča|priča]] [https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata/ '''''Jedna [[Pripovijetka|priča]] iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]'''''] u nakladi [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]], časopisu za književnost i umjetnost '''''[https://knjizevnostuzivo.wordpress.com/casopis-za-knjizevnost-i-umjetnost-knjizevnost-uzivo/ Književnost uživo]''''' u nakladi [https://knjiga.hr/izdavac/studio-tim/''Studija TiM''] i Udruge ''Katapult'', časopisima za književnost i književne prosudbe [https://dhk.hr/casopisi/knjizevna-rijeka/ '''''Književna Rijeka]''''' [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika – Ogranka u Rijeci]], '''''Godišnjacima''''' Riječkog književnog i naučnog društva, [[Zbornik|zbornicima]] '''Hrvatskog književno-znanstvenog društva – Rijeka''': Pozdrav, Susreti, Sunce, Plovidba, Biografske minijature, '''časopisu za književnost '''RiVal'''Centra društvenih djelatnosti mladih, zbirkama-antologijama''' [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=43&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=Hrvatska.+knji%c5%be.&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=11003561/ Mlada Rijeka u stihu]''''' ''(urednik: prof. dr. sc. Goran Kalogjera)'' i '''''[https://www.goodreads.com/book/show/16052394-dan-velikih-valova/ ''Dan velikih valova''] (urednici: [[Mladen Urem|Urem, M.]]; Ušljebrka, G.; [[Milan Zagorac|Zagorac, M.]]), [https://www.skolskenovine.hr/ ''Školskim novinama''], internet-portalima [https://gkr.hr/magazin--c-31/ ''Magazin GKR''] '''''i '''''Webstilus, '''''karlovačkim časopisima za kulturu i umjetnost '''''Svjetlo''''' i '''''Forum''''' i drugdje. Nastupala je na nizu književnih tribina i [[Manifestacija|manifestacija]] te gostovala u brojnim [[Televizija|televizijskim]] i [[Radio|radijskim]] [[Emisija|emisijama]]. U pripremi za tisak desetak je knjiga Željke Kovačević Andrijanić (proza i poezija za odrasle, mladež i djecu te stručni, znanstveni i stručno-znanstveni (metodički) priručnici i knjige namijenjene učiteljima u osnovnim školama i odgajiteljima u dječjim vrtićima...). Kao [[Novinarska tehnologija|glavna urednica]], redaktorica, [[Lektor|lektorica]], korektorica, [[Grafički dizajn|grafička dizajnerica]] i [[Književna kritika|recenzentica]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i VENERUS te urednica, [[Grafički dizajn|grafička dizajnerica]], [[Lektor|lektorica]] i korektorica pojedinih izdanja u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] uredila je tridesetak [[knjiga]] [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]] poznatih hrvatskih autora. Željka Kovačević Andrijanić bavi se [[Istraživanje|znanstvenim istraživanjima]] teorije i prakse odgoja i obrazovanja te piše i objavljuje znanstvene i stručne radove, [[Recenzija|recenzije]] i osvrte ([[pedagogija]]) i aktivno sudjeluje na međunarodnim i državnim znanstvenim i stručnim skupovima [[Pedagogija|pedagoga]], [[Psihologija|psihologa]], [[Dječji vrtić|odgajatelja]] i [[Osnovna škola|učitelja]]. Od 2010. godine bila je [[Dragovoljni rad|volonterka]] je u riječkoj [[Udruga Oaza|Humanitarnoj udruzi Oaza]] (''odgojno-obrazovni i socijalni rad; voditeljica programa za djecu predškolske i rane školske dobi, članica stručnog tima za'' ''profesionalnu orijentaciju učenika osmih razreda osnovne škole i voditeljica stručnog [[Pedagogija|pedagogijsko]]-[[Psihologija|psihologijskog]] osposobljavanja [[Dragovoljni rad|volontera]] [[Udruga Oaza|Udruge]]''). S [[Mediji|medijima]] se, u svojstvu [[Televizija|voditeljice i novinarke]], prvi put susreće 1990. godine, još kao osamnaestogodišnjanja [[Televizija|novinarka]] i [[Televizija|voditeljica]], na prvoj riječkoj neovisnoj televiziji TvRi (1990.-1991.). Zatim je, nakon stanke, uslijedio [[Radio|novinarsko-voditeljski]] rad na riječkom SVid [[Radio|radiju]] (1998.-1999.), pa nakon nove stanke [[Televizija|voditeljsko-novinarski]] rad na [[Kanal Ri|Kanalu Ri]] (2005.), da bi potom više od godinu dana provela na Radiju Trsat kao, između ostaloga..., i glavna urednica (2005.-2006.), [[Voditelj|voditeljica]] i [[Novinar|novinarka]] te zatim pisala za portal R1 Regionalne radio mreže R1 (2007.). Nakon toga bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i Venerus (2009.–2012.), u kojima je, osim poslova [[Odnosi s javnošću|voditeljice odnosa s javnošću]], obavljala i poslove glavne književne urednice, [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te bila osoba zadužena za organizaciju i vođenje programa predstavljanja novih izdanja navedenih nakladničkih kuća, kao i organizaciju predstavljanja na sajmovima knjiga i drugdje, za [[Logistika prodaje i distribucije|distribuciju]], itd... Od siječnja 2011. do kraja 2013. godine bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] te članica [[Organizacija redakcije|uredništva]] časopisa za književnost i književne prosudbe '''''Književna Rijeka''''', u svojstvu [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]], [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Novinarska tehnologija|tehničke urednice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te, u ime sunakladnika [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] bila je u istome razdoblju i urednica '''''Biblioteke Kazališna knjižnica''''' [http://hnk-zajc.hr/ Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]. Izvanjska je suradnica-novinarka [http://totalinfo.hr/impressum/ '''''Total.info'''''] portala u nakladi Udruge za promicanje kulture i umjetnosti i kulturnu suradnju u regiji [http://www.kulturosfera.hr/ Kulturosfera], u kojoj djeluje i kao promotorica značajnijih aktivnosti Udruge. Također je i suradnica Psihologijskog portala. == Bibliografija == * '''''Udvoje''''' (1988.), zbirka poezije. Rijeka, Riječko književno i naučno društvo * '''''Nježni stihovi''''' (1991.), zbirka poezije. Rijeka, Hrvatsko književno i znanstveno društvo Rijeka * '''''U njedrima oluje''''' (1993.), zbirka poezije. Rijeka, Biblioteka VAL CDM. * '''''Grad zatočenih prolaznika''''' (2009.), zbirka poezije. Rijeka, Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci. * '''''Ulica neriješenih zagonetki''''' (2011.), roman. Rijeka, VENERUS. * '''''U njedrima oluje''''' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * '''''Grad zatočenih prolaznika]''''' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * '''''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi''''' (2012.), izbor ljubavne poezije. Rijeka, VENERUS. == Poezija i proza == * '''''[https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata/ Jedna priča iz Domovinskog rata]''''', knjiga izabranih priča. Hrvatsko društvo pisaca. Rijeka, 2014. * '''''[https://www.goodreads.com/search?q=knji%C5%BEevnost+u%C5%BEivo&ref=nav_sb_noss_l_17/ Književnost uživo]''''', časopis za književnost i umjetnost. Rijeka, [https://knjiga.hr/izdavac/studio-tim/ Studio TiM] & Udruga Katapult * '''''[https://gkr.hr/magazin--c-31/ Magazin GKR]'''''. Gradska knjižnica Rijeka * '''''[https://dhk.hr/casopisi/knjizevna-rijeka/ Književna Rijeka]''''', časopis za književnost i književne prosudbe. Rijeka, DHK-Ogranak u Rijeci * '''''[https://www.goodreads.com/book/show/16052394-dan-velikih-valova/ Dan velikih valova]''''', antologija - proza i poezija RiValova naraštaja s bibliografijom; Ur.: Urem, M.; Ušljbrka, G.; Zagorac, M. Rijeka, 2001. * '''''[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=43&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=Hrvatska.+knji%c5%be.&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=11003561/ Mlada Rijeka u stihu]''''', antologija (ur. dr. sc. Goran Kalogjera) * '''''RiVal''''', časopis za književnost. Rijeka, Centar društvenih djelatnosti mladih * '''''Susreti''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Sunce''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Plovidba''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Biografske minijature''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Godišnjak''''', zbornik Riječkog književnog i naučnog društva. Rijeka, RKND * '''''Svjetlost''''', književni časopis, Karlovac * '''''Forum''''', književni časopis, Karlovac * '''''[http://www.skolskenovine.hr/ Školske novine]'''''. Školske novine d.o.o., Zagreb * '''''Webstilus''''', portal za pisce, umjetnike, novinare i znanstvenike, itd. == Izvori == * [http://www.smashwords.com/profile/view/zeljkakovacevicandrijanic/ Smashwords: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/author/list/6546103._eljka_Kova_evi_Andrijani_: GoodReads: Books by Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/user/show/26574256-eljka-kova-evi-andrijani: GoodReads: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://svartberg.org/mif/supermama Svartberg.org: Supermama? (intervju)] * [https://www.skolskenovine.hr/izdanja "Ugodna poetska večer". Članak: dr. sc. Anita Rončević. Školske novine. Br. 21. Zagreb, 25. svibnja 2010.] * [https://mvinfo.hr/clanak/predstavljanje-romana-eljke-kovacevic-andrijanic-ulica-nerijesenih-zagonetki/ Predstavljanje romana "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [https://www.mojarijeka.hr/zeljka-kovacevic-andrijanic-predstavila-roman-ulica-nerijesenih-zagonetki/ MojaRijeka.hr: Predstavljen roman "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [http://www.booksa.hr/knjige/proza/ulica-nerijesenih-zagonetki/ Booksa.hr: "Ulica neriješenih zagonetki"] * [https://www.goodreads.com/series/119701-knji-evnost-u-ivo Književnost uživo] * [https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata Hrvatsko društvo pisaca: Objavljena zbirka "Jedna priča iz Domovinskog rata". Zagreb, 2014.] * [https://gkr.hr/autori/zeljka-kovacevic-andrijanic--author-192 Magazin GKR. Autorica: Željka Kovaćević Andrijanić. Rijeka, 2015.] * [https://gkr.hr/magazin/recenzije/uz-zapisano-metkom-zorana-zmirica-muzej-slika-ispaljenih-i-neispaljenih-hitaca--a-279 Magazin GKR. Ž. Kovačević Andrijanić: "Muzej slika ispaljenih i neispaljenih hitaca". Recenzija zbirke antiratne poezije "Zapisano metkom" [[Zoran Žmirić|Zorana Žmirića]]. Rijeka, 2015.] * [https://gkr.hr/magazin/inkubator/perverzija--a-2539 Magazin GKR. "Perverzija". Poezija. Rijeka, 2013.] * [https://gkr.hr/magazin/inkubator/patuljak-priculjak--a-2459 Magazin GKR. "Patuljak Pričuljak". Priča za djecu. Rijeka, 2015.] * [https://independent.academia.edu/ZeljkaKovacevicAndrijanic/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić] * [https://independent.academia.edu/Zeljka_Kovacevic_Andrijanic_pedagogy/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić – pedagogija] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Književnost 20. stoljeća]] [[Kategorija:Književnost 21. stoljeća]] [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Poezija]] [[Kategorija:Romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Novinari]] [[Kategorija:Radijski urednici]] [[Kategorija:Radijski voditelji]] [[Kategorija:Televizijski novinari]] [[Kategorija:Radijski novinari]] [[Kategorija:Televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski izvjestitelji]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski urednici]] [[Kategorija:Hrvatski radijski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski radijski izvjestitelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Urednici]] [[Kategorija:Esejisti]] [[Kategorija:Književna kritika]] [[Kategorija:Književna kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Grafički dizajn]] [[Kategorija:Grafički dizajneri]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] {{Nacrt-kat}} 3ecl2hxboiunpn65a34k1e7vjg67y5t 7573951 7573950 2026-08-11T05:43:31Z Dora0510 330818 7573951 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Željka Kovačević Andrijanić.jpg|mini|'''Željka Kovačević Andrijanić''']] '''Željka Kovačević Andrijanić''' ([[Rijeka]], [[18. prosinca]] [[1971.]]) [https://library.foi.hr/autori/autor.php?B=1&A=0000013719&E=E9999] [http://www.liburnija.com/dogodilo-se-18-prosinca-3/] nagrađivana je i [[Javnost|javnosti ]]poznata [[hrvatska]] [[Hrvatska književnost|književnica]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Hrvatski_knji%C5%BEevnici&pagefrom=Had%C5%BEi%C4%87%2C+Fadil%0AFadil+Had%C5%BEi%C4%87#mw-pages%7Cknjiževnica], [[Televizija|televizijska]] i [[Radio|radijska]] [[Novinarstvo|novinarka]] i [[Voditelj|voditeljica]], [[Novinar|novinarka]] u tiskovinama i na portalima informativnog i stručnog karaktera (1990.–...) te voditeljica brojnih [[Umjetnost|kulturno-umjetničkih]], [[Humanitarna pomoć|humanitarnih]] i inih [[Manifestacija|manifestacija]] te organizatorica istih (1990.–...). Piše [[Proza|prozu]] i [[Poezija|poeziju]] za odrasle i djecu [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Hrvatski_pisci_za_djecu], [[Esej|eseje]], [[Književna kritika|književne kritike]] i [[Recenzija|recenzije]]. Na [[Sveučilište u Rijeci|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci]] najprije je diplomirala ''Predškolski odgoj'' ([[Dječji vrtić|odgojiteljica djece rane i predškolske dobi]]), potom na [[Sveučilište u Rijeci|Učiteljskom fakultetu]] ''Razrednu nastavu'' ([[Učitelj|magistra primarnog obrazovanja]]), doktorandica-apsolventica je [[Pedagogija|''Poslijediplomskog sveučilišnog znanstvenog doktorskog studija pedagogije'']] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]]. Stekla je i internacionalnu diplomu [[Grafički dizajn|''grafičke dizajnerice'']] pri Cambridge International Education Center Ivora – Obrazovnom centru Rijeka, a smjer [[Mediji|''Mediji'']] ''i'' [[Odnosi s javnošću|''odnosi s javnošću'']] završila je pri Veleučilištu PAR u [[Rijeka|Rijeci]]. 1987. godine, kao petnaestogodišnjakinja, u prvom razredu srednje škole, primljena je u Riječko književno i naučno društvo kao dotad, i nakon toga, najmlađi član. 1988. godine izabrana je za člana predsjedništva RKND-a. Iste godine, u dobi od 16 godina, RKND objavljuje njezinu prvu zbirku [[Poezija|poezije]] '''''Udvoje'''''. 1990. godine primljena je u Hrvatsko književno-znanstveno društvo Rijeka. Te godine biva nagrađena na anonimnom natječaju HKZD-a sa zbirkom poezije '''''Nježni stihovi''''', koja biva objelodanjena nekoliko mjeseci kasnije. 1993. godine u izdanju Biblioteke VAL CDM-a objavljena je njezina treća knjiga poezije '''''U njedrima oluje'''''. 2006. godine postaje članicom [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]]. 2009. godine u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika-Ogranka u Rijeci]] objavljena joj je četvrta knjiga, pod naslovom "Grad zatočenih prolaznika". Njezin [[roman]] '''''Ulica neriješenih zagonetki''''' danju je svjetlost ugledao 2011. godine, kao i 2. dopunjena i izmijenjena izdanja zbirki poezije '''''U njedrima oluje''''' i '''''Grad zatočenih prolaznika'''''. 2012. godine objavljena je i njezina zbirka poezije '''''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi'''''. [[Poezija]] i [[proza]] objavljivani su joj u brojnim [[Knjiga|knjigama]], nekoliko [[Antologija|antologija]] i [[Monografija|monografija]], [[Zbornik|zbornicima]] i [[Časopis|časopisima]] za [[Književnost|književnost]] i [[Umjetnost|kulturu]]: knjizi izabranih [[Kratka priča|priča]] [https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata/ '''''Jedna [[Pripovijetka|priča]] iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]'''''] u nakladi [[Hrvatsko društvo pisaca|Hrvatskog društva pisaca]], časopisu za književnost i umjetnost '''''[https://www.tportal.hr/kultura/clanak/knjizevnost-uzivo-rijecki-prostor-knjizevne-hiperdemokracije-20160616 Književnost uživo]''''' u nakladi [https://knjiga.hr/izdavac/studio-tim/''Studija TiM''] i Udruge ''Katapult'', časopisima za književnost i književne prosudbe [https://dhk.hr/casopisi/knjizevna-rijeka/ '''''Književna Rijeka]''''' [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika – Ogranka u Rijeci]], '''''Godišnjacima''''' Riječkog književnog i naučnog društva, [[Zbornik|zbornicima]] '''Hrvatskog književno-znanstvenog društva – Rijeka''': Pozdrav, Susreti, Sunce, Plovidba, Biografske minijature, '''časopisu za književnost '''RiVal'''Centra društvenih djelatnosti mladih, zbirkama-antologijama''' [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=43&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=Hrvatska.+knji%c5%be.&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=11003561/ Mlada Rijeka u stihu]''''' ''(urednik: prof. dr. sc. Goran Kalogjera)'' i '''''[https://www.goodreads.com/book/show/16052394-dan-velikih-valova/ ''Dan velikih valova''] (urednici: [[Mladen Urem|Urem, M.]]; Ušljebrka, G.; [[Milan Zagorac|Zagorac, M.]]), [https://www.skolskenovine.hr/ ''Školskim novinama''], internet-portalima [https://gkr.hr/magazin--c-31/ ''Magazin GKR''] '''''i '''''Webstilus, '''''karlovačkim časopisima za kulturu i umjetnost '''''Svjetlo''''' i '''''Forum''''' i drugdje. Nastupala je na nizu književnih tribina i [[Manifestacija|manifestacija]] te gostovala u brojnim [[Televizija|televizijskim]] i [[Radio|radijskim]] [[Emisija|emisijama]]. U pripremi za tisak desetak je knjiga Željke Kovačević Andrijanić (proza i poezija za odrasle, mladež i djecu te stručni, znanstveni i stručno-znanstveni (metodički) priručnici i knjige namijenjene učiteljima u osnovnim školama i odgajiteljima u dječjim vrtićima...). Kao [[Novinarska tehnologija|glavna urednica]], redaktorica, [[Lektor|lektorica]], korektorica, [[Grafički dizajn|grafička dizajnerica]] i [[Književna kritika|recenzentica]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i VENERUS te urednica, [[Grafički dizajn|grafička dizajnerica]], [[Lektor|lektorica]] i korektorica pojedinih izdanja u nakladi [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] uredila je tridesetak [[knjiga]] [[Poezija|poezije]] i [[Proza|proze]] poznatih hrvatskih autora. Željka Kovačević Andrijanić bavi se [[Istraživanje|znanstvenim istraživanjima]] teorije i prakse odgoja i obrazovanja te piše i objavljuje znanstvene i stručne radove, [[Recenzija|recenzije]] i osvrte ([[pedagogija]]) i aktivno sudjeluje na međunarodnim i državnim znanstvenim i stručnim skupovima [[Pedagogija|pedagoga]], [[Psihologija|psihologa]], [[Dječji vrtić|odgajatelja]] i [[Osnovna škola|učitelja]]. Od 2010. godine bila je [[Dragovoljni rad|volonterka]] je u riječkoj [[Udruga Oaza|Humanitarnoj udruzi Oaza]] (''odgojno-obrazovni i socijalni rad; voditeljica programa za djecu predškolske i rane školske dobi, članica stručnog tima za'' ''profesionalnu orijentaciju učenika osmih razreda osnovne škole i voditeljica stručnog [[Pedagogija|pedagogijsko]]-[[Psihologija|psihologijskog]] osposobljavanja [[Dragovoljni rad|volontera]] [[Udruga Oaza|Udruge]]''). S [[Mediji|medijima]] se, u svojstvu [[Televizija|voditeljice i novinarke]], prvi put susreće 1990. godine, još kao osamnaestogodišnjanja [[Televizija|novinarka]] i [[Televizija|voditeljica]], na prvoj riječkoj neovisnoj televiziji TvRi (1990.-1991.). Zatim je, nakon stanke, uslijedio [[Radio|novinarsko-voditeljski]] rad na riječkom SVid [[Radio|radiju]] (1998.-1999.), pa nakon nove stanke [[Televizija|voditeljsko-novinarski]] rad na [[Kanal Ri|Kanalu Ri]] (2005.), da bi potom više od godinu dana provela na Radiju Trsat kao, između ostaloga..., i glavna urednica (2005.-2006.), [[Voditelj|voditeljica]] i [[Novinar|novinarka]] te zatim pisala za portal R1 Regionalne radio mreže R1 (2007.). Nakon toga bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] nakladničkih kuća T3 I.D.E.M.O. MEDIA, Verba d.o.o. i Venerus (2009.–2012.), u kojima je, osim poslova [[Odnosi s javnošću|voditeljice odnosa s javnošću]], obavljala i poslove glavne književne urednice, [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te bila osoba zadužena za organizaciju i vođenje programa predstavljanja novih izdanja navedenih nakladničkih kuća, kao i organizaciju predstavljanja na sajmovima knjiga i drugdje, za [[Logistika prodaje i distribucije|distribuciju]], itd... Od siječnja 2011. do kraja 2013. godine bila je voditeljica [[Odnosi s javnošću|odnosa s javnošću]] [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] te članica [[Organizacija redakcije|uredništva]] časopisa za književnost i književne prosudbe '''''Književna Rijeka''''', u svojstvu [[Lektor|lektorice]], [[Novinarska tehnologija|redaktorice]], [[Grafički dizajn|grafičke dizajnerice]], [[Novinarska tehnologija|tehničke urednice]] i [[Novinarska tehnologija|korektorice]] te, u ime sunakladnika [[Društvo hrvatskih književnika|DHK – Ogranka u Rijeci]] bila je u istome razdoblju i urednica '''''Biblioteke Kazališna knjižnica''''' [http://hnk-zajc.hr/ Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca]. Izvanjska je suradnica-novinarka [http://totalinfo.hr/impressum/ '''''Total.info'''''] portala u nakladi Udruge za promicanje kulture i umjetnosti i kulturnu suradnju u regiji [http://www.kulturosfera.hr/ Kulturosfera], u kojoj djeluje i kao promotorica značajnijih aktivnosti Udruge. Također je i suradnica Psihologijskog portala. == Bibliografija == * '''''Udvoje''''' (1988.), zbirka poezije. Rijeka, Riječko književno i naučno društvo * '''''Nježni stihovi''''' (1991.), zbirka poezije. Rijeka, Hrvatsko književno i znanstveno društvo Rijeka * '''''U njedrima oluje''''' (1993.), zbirka poezije. Rijeka, Biblioteka VAL CDM. * '''''Grad zatočenih prolaznika''''' (2009.), zbirka poezije. Rijeka, Društvo hrvatskih književnika - Ogranak u Rijeci. * '''''Ulica neriješenih zagonetki''''' (2011.), roman. Rijeka, VENERUS. * '''''U njedrima oluje''''' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * '''''Grad zatočenih prolaznika]''''' (2011.), zbirka poezije - 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Rijeka, VENERUS. * '''''Miris zelenih jabuka / Dnevnik jedne ljubavi''''' (2012.), izbor ljubavne poezije. Rijeka, VENERUS. == Poezija i proza == * '''''[https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata/ Jedna priča iz Domovinskog rata]''''', knjiga izabranih priča. Hrvatsko društvo pisaca. Rijeka, 2014. * '''''[https://www.goodreads.com/search?q=knji%C5%BEevnost+u%C5%BEivo&ref=nav_sb_noss_l_17/ Književnost uživo]''''', časopis za književnost i umjetnost. Rijeka, [https://knjiga.hr/izdavac/studio-tim/ Studio TiM] & Udruga Katapult * '''''[https://gkr.hr/magazin--c-31/ Magazin GKR]'''''. Gradska knjižnica Rijeka * '''''[https://dhk.hr/casopisi/knjizevna-rijeka/ Književna Rijeka]''''', časopis za književnost i književne prosudbe. Rijeka, DHK-Ogranak u Rijeci * '''''[https://www.goodreads.com/book/show/16052394-dan-velikih-valova/ Dan velikih valova]''''', antologija - proza i poezija RiValova naraštaja s bibliografijom; Ur.: Urem, M.; Ušljbrka, G.; Zagorac, M. Rijeka, 2001. * '''''[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=43&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=Hrvatska.+knji%c5%be.&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0&selectedId=11003561/ Mlada Rijeka u stihu]''''', antologija (ur. dr. sc. Goran Kalogjera) * '''''RiVal''''', časopis za književnost. Rijeka, Centar društvenih djelatnosti mladih * '''''Susreti''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Sunce''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Plovidba''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Biografske minijature''''', zbornik Hrvatskog književno-znanstvenog društva. Rijeka, HKZD * '''''Godišnjak''''', zbornik Riječkog književnog i naučnog društva. Rijeka, RKND * '''''Svjetlost''''', književni časopis, Karlovac * '''''Forum''''', književni časopis, Karlovac * '''''[http://www.skolskenovine.hr/ Školske novine]'''''. Školske novine d.o.o., Zagreb * '''''Webstilus''''', portal za pisce, umjetnike, novinare i znanstvenike, itd. == Izvori == * [http://www.smashwords.com/profile/view/zeljkakovacevicandrijanic/ Smashwords: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/author/list/6546103._eljka_Kova_evi_Andrijani_: GoodReads: Books by Željka Kovačević Andrijanić] * [http://www.goodreads.com/user/show/26574256-eljka-kova-evi-andrijani: GoodReads: Željka Kovačević Andrijanić] * [http://svartberg.org/mif/supermama Svartberg.org: Supermama? (intervju)] * [https://www.skolskenovine.hr/izdanja "Ugodna poetska večer". Članak: dr. sc. Anita Rončević. Školske novine. Br. 21. Zagreb, 25. svibnja 2010.] * [https://mvinfo.hr/clanak/predstavljanje-romana-eljke-kovacevic-andrijanic-ulica-nerijesenih-zagonetki/ Predstavljanje romana "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [https://www.mojarijeka.hr/zeljka-kovacevic-andrijanic-predstavila-roman-ulica-nerijesenih-zagonetki/ MojaRijeka.hr: Predstavljen roman "Ulica neriješenih zagonetki" Željke Kovačević Andrijanić] * [http://www.booksa.hr/knjige/proza/ulica-nerijesenih-zagonetki/ Booksa.hr: "Ulica neriješenih zagonetki"] * [https://www.goodreads.com/series/119701-knji-evnost-u-ivo Književnost uživo] * [https://havc.hr/infocentar/novosti/objavljena-zbirka-jedna-prica-iz-domovinskog-rata Hrvatsko društvo pisaca: Objavljena zbirka "Jedna priča iz Domovinskog rata". Zagreb, 2014.] * [https://gkr.hr/autori/zeljka-kovacevic-andrijanic--author-192 Magazin GKR. Autorica: Željka Kovaćević Andrijanić. Rijeka, 2015.] * [https://gkr.hr/magazin/recenzije/uz-zapisano-metkom-zorana-zmirica-muzej-slika-ispaljenih-i-neispaljenih-hitaca--a-279 Magazin GKR. Ž. Kovačević Andrijanić: "Muzej slika ispaljenih i neispaljenih hitaca". Recenzija zbirke antiratne poezije "Zapisano metkom" [[Zoran Žmirić|Zorana Žmirića]]. Rijeka, 2015.] * [https://gkr.hr/magazin/inkubator/perverzija--a-2539 Magazin GKR. "Perverzija". Poezija. Rijeka, 2013.] * [https://gkr.hr/magazin/inkubator/patuljak-priculjak--a-2459 Magazin GKR. "Patuljak Pričuljak". Priča za djecu. Rijeka, 2015.] * [https://independent.academia.edu/ZeljkaKovacevicAndrijanic/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić] * [https://independent.academia.edu/Zeljka_Kovacevic_Andrijanic_pedagogy/ Academia.edu: Željka Kovačević Andrijanić – pedagogija] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Književnost 20. stoljeća]] [[Kategorija:Književnost 21. stoljeća]] [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]] [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Poezija]] [[Kategorija:Romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Novinari]] [[Kategorija:Radijski urednici]] [[Kategorija:Radijski voditelji]] [[Kategorija:Televizijski novinari]] [[Kategorija:Radijski novinari]] [[Kategorija:Televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski izvjestitelji]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski urednici]] [[Kategorija:Hrvatski radijski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski radijski izvjestitelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Urednici]] [[Kategorija:Esejisti]] [[Kategorija:Književna kritika]] [[Kategorija:Književna kritika u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Grafički dizajn]] [[Kategorija:Grafički dizajneri]] [[Kategorija:Životopisi, Rijeka]] {{Nacrt-kat}} 5t7nrfg4rg2oddp6fw6kaa83crmeyxt Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1939./40. 0 816560 7573979 7573355 2026-08-11T07:08:32Z Cybermb 1634 Srednjebačka skupina 7573979 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza <br> I./B razred | sezona = 1939./40. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG|0000}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = Podsavez (II.) | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 22 (26) <br> <small> (3 skupine) </small> | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./B razred 1938./39.|1938./39.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – Subotica – I./B razred 1940./41.|1940./41. <br> <small> (Subotica) </small>]] }} ''I./B razred'' prvenstva [[Subotički nogometni podsavez|Subotičkog nogometnog podsaveza]] u sezoni 1939./40. <br> Sudjelovalo je ukupno 26 klubova u tri skupine (''Provincija SuNP''). <br> Reorganizacijom natjecanja za sezonu 1940./41., te podjele prvenstva za područje Sombora i Subotice, ''I.B razred'' je igran za područje Subotice. == Sustav natjecanja == Ukupno je 26 klubova igrala u tri skupine dvokružnim ligaškim sustavom (''"Dunavska"'', ''"Potiska"'' i ''"Srednjebačka"'' skupina). == Natjecanje po skupinama == === Dunavska skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|ŽAK Sombor ||12 ||12 ||0 ||0 ||70 ||10 ||24 |- |2. ||align="left"|[[FK Radnički Bajmak|Bajmočki AK (Bajmok)]] ||12 ||6 ||2 ||4 ||63 ||32 ||14 |- |3. ||align="left"|SK Srpski Miletić ||12 ||6 ||1 ||5 ||25 ||25 ||13 |- |4. ||align="left"|Sloga Stanišić ||12 ||6 ||1 ||5 ||63 ||26 ||13 |- |5. ||align="left"|Somborski AK (Sombor) ||12 ||5 ||0 ||7 ||15 ||39 ||10 |- |6. ||align="left"|[[FK Jedinstvo Lemeš|SK Svetozar Miletić]] ||12 ||4 ||1 ||7 ||11 ||37 ||9 |- |7. ||align="left"|Čonopljanski SK (Čonoplja) ||12 ||0 ||1 ||11 ||13 ||91 ||1 |- | ||Kudeljar Prigrevica Sveti Ivan ||colspan="7"|<small> ''odustali |- |} * Bajmok – tadašnji naziv za naselje [[Bajmak]] * Prigrevica Sveti Ivan – tadašnji naziv za naselje [[Prigrevica]] * Svetozar Miletić – tadašnji i službeni naziv za naselje [[Lemeš (Sombor, Srbija)|Lemeš]] * ''Kudeljar'' – brisan iz članstva SuNP i JNS, te su sve utakmice poništene === Potiska skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[FK Vojvodina Bačko Gradište|BAK Bačko Gradište]] ||12 ||10 ||0 ||2 ||31 ||14 ||20 |- |2. ||align="left"|Radnički Senta ||12 ||10 ||0 ||2 ||30 ||15 ||20 |- |3. ||align="left"|[[FK AFK Ada|Ađanski SK (Ada)]] ||12 ||6 ||1 ||5 ||31 ||19 ||13 |- |4. ||align="left"|Jedinstvo Krstur ||12 ||6 ||1 ||5 ||18 ||15 ||13 |- |5. ||align="left"|Sloga Mol ||12 ||3 ||1 ||8 ||19 ||34 ||7 |- |6. ||align="left"|Radnički Ada ||12 ||3 ||0 ||9 ||22 ||33 ||6 |- |7. ||align="left"|Sloga Stara Kanjiža ||12 ||1 ||3 ||8 ||9 ||30 ||5 |- | ||align="left"|Obilić Novi Kneževac ||colspan="7"|<small> ''odustali |- | ||align="left"|Radnički Senta ||colspan="7"|<small> ''odustali |- |} * Krstur – tadašnji naziv za naselje Srpski Krstur * Stara Kanjiža – tadašnji naziv za naselje [[Kanjiža]] * ''Obilić'' – oslobođen igranja prvenstvenih utakmica odlukom SuNP * ''Merkur'' – klub raspušten, te brisan iz članstva SuNP i JNS === Srednjebačka skupina === {| class="wikitable" style="text-align: center" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[FK Crvenka|Crvenački SK (Crvenka)]] ||14 ||10 ||2 ||2 ||29 ||15 ||22 |- |2. ||align="left"|[[FK Čantavir|Čantavirski AK (Čantavir)]] ||14 ||9 ||2 ||3 ||46 ||19 ||20 |- |3. ||align="left"|Vrbaški SC (Vrbas) ||14 ||9 ||1 ||4 ||35 ||22 ||19 |- |4. ||align="left"|[[FK Srbobran|SK Srbobran]] ||14 ||7 ||1 ||6 ||33 ||20 ||15 |- |5. ||align="left"|[[FK Eđšeg Mali Iđoš|Bela Zvezda Mali Iđoš]] ||14 ||6 ||1 ||7 ||25 ||32 ||13 |- |6. ||align="left"|Krivaja Stara Moravica ||14 ||4 ||2 ||8 ||23 ||31 ||10 |- |7. ||align="left"|Građanski Novi Vrbas ||14 ||4 ||1 ||9 ||17 ||39 ||9 |- |8. ||align="left"|[[FK Hajduk Kula|Hajduk Kula]] ||14 ||1 ||2 ||11 ||8 ||33 ||4 |- | ||align="left"|Sivački SK (Stari Sivac) ||colspan="7"|<small> ''odustali |- !colspan="9"| |- ! !!''UKUPNO !!''112 !!''50 !!''12 !!''50 !!''216 !!''211 !! |- |} * prikazana ljestvica sadrži nepodudarajući zbroj postignutih i primljenih golova * Novi Vrbas – kasnije dio naselja [[Vrbas (grad)|Vrbas]] * Stari Sivac – kasnije dio naselja [[Sivac]] * ''Sivački SK'' – oslobođen igranja prvenstvenih utakmica odlukom SuNP == Povezani članci == * [[Subotički nogometni podsavez]] * [[Prvenstvo Subotičkog nogometnog podsaveza – I./A razred 1939./40.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 384-386 * [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/fudbal-u-vrbasu exyufudbal.in.rs, Miroslav Novalović: ''Fudbal u Vrbasu 1899-1945'', Subotica, 2020.], {{ISBN|978-86-900942-2-6}}, str. 111-114, preuzeto 7. kolovoza 2026. {{izvori}} </small> {{Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)}} {{YU nogomet 1939./40.}} [[Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)|1939-40 IB]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1939./40.|Subotica IB]] pbrzq0d8m0kafraqsq7tak08u4nnmhq Ceyx (rod) 0 816642 7573556 7573491 2026-08-10T13:40:31Z Argo Navis 852 /* Vrste */ prevedeno 7573556 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ceyx | status = | slika = Ceyx erithaca.JPG | slika_opis = [[ružičastoglavi vodomar]] (''Ceyx erithaca'') | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Coraciiformes]] | familia = [[Alcedinidae]] | subfamilia = [[Halcyoninae]] | genus = ''Ceyx'' | genus_autorstvo = [[Bernard Germain de Lacépède|Lacépède]], 1799. | tip_species = ''[[ružičastoglavi vodomar|Ceyx erithaca]]''<ref name="HM4"/> | tip_species_autorstvo = Pallas, 1769 | razdioba_stupanj = Vrste | razdioba = Vidi [[#Vrste|tekst]] }} '''''Ceyx''''' je rod riječnih vodomara [[Stari svijet|iz Starog svijeta]].<ref name="dictionary.com"/> Ptice iz ovoga roda žive na području od jugoistočne Azije do [[Solomonski Otoci|Salomonskih otoka]]. == Taksonomija == Rod ''Ceyx'' predstavio je francuski prirodoslovac [[Bernard Germain de Lacépède]] 1799. godine, a ime je dobio po grčkom mitu o [[Alkiona i Keik|Alkioni i Keiku]].<ref name="Lacépède 1799"/> [[Tipična vrsta]] je [[ružičastoglavi vodomar]] (''Ceyx erithaca'').<ref name="Peters 1945"/> [[Molekularna filogenija|Molekularno filogenetska]] studija [[Riječni vodomari|riječnih vodomara]] objavljena 2007. godine otkrila je da rodovi, kako su tada definirani, nisu formirali [[Monofilija|monofiletičke]] skupine.<ref name="moyle2007"/> [[Vrsta|Vrste]] su naknadno preuređene u četiri monofiletska roda. [[Mali vodomar]] ({{Lat.|Ceyx pusillus}}), [[azurni vodomar]] ({{Lat.|Ceyx azureus}}), [[bizmarkski vodomar]] (''Ceyx websteri''), [[srebrnasti vodomar]] (''Ceyx argentatus'') i [[pjegavokrili vodomar]] (''Ceyx cyanopectus''){{HrvImenaPtica}} premješteni su iz ''Alceda'' u ''Ceyx''.<ref name="ioc"/> Sve ptice u rekonstituiranom rodu osim jedne imaju tri umjesto uobičajena četiri prsta. Iznimka je [[bjelogrli vodomar]] (''Ceyx fallax'') koji je zadržao zakržljali četvrti prst.<ref name="moyle2007" />{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=8-9}} [[Plavoglavi vodomar]] (''Ceyx lepidus'') prethodno uključivao je 15 priznatih podvrsta. Genetska studija objavljena 2013. godine otkrila je da se većina podvrsta znatno međusobno razlikuju.<ref name="andersen"/> Vrsta je stoga podijeljena, a 12 podvrsta je promovirano u status vrste.<ref name="ioc"/> Dvije afričke vrste iz roda ''[[Ispidina]]'' ponekad su svrstavane u ovaj rod.{{Sfn|Fry|Fry|Harris|1992|pp=195-198}} U usporedbi sa srodnim vrstama iz roda ''Alcedo,'' one su više kopnene.<ref name="HBW"/> == Vrste == U rodu postoje 23 vrste:<ref name="ioc"/> {{Species table |genus=Ceyx |authority-name=[[Bernard Germain de Lacépède|Lacépède]] |authority-year=1799 |species-count=23 |species-countG=vrste |no-note=y |no-ecology=y |narrow-percent=65}} {{Species table/row |name= [[Ružičastoglavi vodomar]] |binomial=[[Ceyx erithaca]] |image=File:Oriental Dwarf Kingfisher.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Linnaeus |authority-year=1758 |authority-not-original=yes |range=[[Indijski potkontinent]] i kopnena [[jugoistočna Azija]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=NT |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=2 podvrste|bullets=on | ''C. e. erithaca'' ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1758.) | ''C. e. macrocarus'' [[Harry C. Oberholser|Oberholser]], 1917. }} }} {{Species table/row |name= |binomial=[[Ceyx rufidorsa]] |image=File:Ceyx rufidorsa.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Strickland|authority-year=1847|authority-not-original= |range=[[Jugoistočna Azija]] ([[Malajski poluotok]], [[Indonezijsko otočje]], [[Lubang]] i [[Mindoro]] na [[Filipini]]ma) |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=5 podvrsta |bullets=on | ''C. r. rufidorsa'' [[Hugh Edwin Strickland|Strickland]], 1847. | ''C. r. motleyi'' [[Frederick Nutter Chasen|Chasen]] & [[C. Boden Kloss|Kloss]], 1929. | ''C. r. captus'' [[Sidney Dillon Ripley|Ripley]], 1941. | ''C. r. jungei'' Ripley, 1942. | ''C. r. vargasi'' Manuel, 1939. }} }} {{Species table/row |name= [[Filipinski vodomar]] |binomial=[[Ceyx melanurus]] |image=File:South Philippine Dwarf Kingfisher.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Kaup|authority-year=1848|authority-not-original=yes |range=[[Filipini]] ([[Luzon]], Otočje [[Polillo]], [[Catanduanes]], [[Basilan]], [[Samar]], [[Leyte]] i [[Mindanao]]) |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=VU |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=3 podvrste |bullets=on | ''C. m. melanurus'' ([[Johann Jakob Kaup|Kaup]], 1848.) | ''C. m. samarensis'' [[Joseph Beal Steere|Steere]], 1890. | ''C. m. mindanensis'' Steere, 1890. }} }} {{Species table/row |name= [[bjelogrli vodomar]] |binomial=[[Ceyx fallax]] |image=File:Ceyx fallax1 (cropped).jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Schlegel|authority-year=1866|authority-not-original=yes |range=[[Sulawesi]], [[Indonezija]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Sangiški vodomar]] |binomial=[[Ceyx sangirensis]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Meyer, AB & Wiglesworth|authority-year=1898|authority-not-original=yes |range=Otočje [[Sangihe]], Indonezija |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=CR |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Plavoglavi vodomar]] |binomial=[[Ceyx lepidus]] |image=File:Moluccan Dwarf-Kingfisher 0A2A4033.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Temminck|authority-year=1836|authority-not-original= |range=[[Molučki otoci]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=2 podvrste |bullets=on | ''C. l. uropygialis'' - Gray, GR, 1861. | ''C. l. lepidus'' - Temminck, 1836. }} }} {{Species table/row |name= [[Plavokrili vodomar]] |binomial=[[Ceyx margarethae]] |image=File:Dimorphic Dwarf Kingfisher.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Blasius, W|authority-year=1890|authority-not-original= |range= Središnji i južni Filipini (na otocima kao što su [[Negros]], [[Cebu]], [[Camiguin Sur]] i [[Mindanao]]) |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y|no-ecology=y |iucn-status=LC|population=|direction=|subspecies=}} {{Species table/row |name= [[Sulski vodomar]] |binomial=[[Ceyx wallacii]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Sharpe|authority-year=1868|authority-not-original= |range=Otočje [[Sula (otočje)|Sula]], Indonezija |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Buruski vodomar]] |binomial=[[Ceyx cajeli]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Wallace|authority-year=1863|authority-not-original=yes |range=Otok [[Buru]], Indonezija |range-image=File:Buru.png|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=NT |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Papuanski vodomar]] |binomial=[[Ceyx solitarius]] |image=File:Papuan Dwarf-Kingfisher 0A2A8049.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Temminck|authority-year=1836|authority-not-original= |range=[[Nova Gvineja]], otočje [[Aru]] i otočje [[D'Entrecasteaux]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Manuški vodomar]] |binomial=[[Ceyx dispar]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Rothschild & Hartert|authority-year=1914|authority-not-original= |range=Otočje [[Admiralty]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=NT |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Crnokljuni vodomar]] |binomial=[[Ceyx mulcatus]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Rothschild & Hartert|authority-year=1914|authority-not-original= |range= Otok [[New Hanover]], [[New Ireland]] i otočje [[Lihir]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Novobritanski vodomar]] |binomial=[[Ceyx sacerdotis]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Ramsay, EP|authority-year=1882|authority-not-original= |range= [[New Britain]] i otočje [[Umboi]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Žutonogi vodomar]] |binomial=[[Ceyx meeki]]|image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Rothschild|authority-year=1901|authority-not-original= |range= Zapadni i središnji [[Salomonski Otoci]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=2 podvrste |bullets=on | ''C. m. meeki'' - Rothschild, 1901 | ''C. m. pallidus'' - Mayr, 1935 }} }} {{Species table/row |name= [[Cimetastouhi vodomar]] |binomial=[[Ceyx collectoris]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Rothschild & Hartert|authority-year=1901|authority-not-original=yes |range= zapadno-središnji Salomonski Otoci |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Kestenjastotrbi vodomar]] |binomial=[[Ceyx nigromaxilla]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Rothschild & Hartert|authority-year=1905|authority-not-original=yes |range=Otok [[Guadalcanal]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=2 podvrste |bullets=on | ''[[Ceyx nigromaxilla malaitae|C. n. malaitae]]'' - Mayr, 1935 | ''C. n. nigromaxilla'' }} }} {{Species table/row |name= [[Narančastonogi vodomar]] |binomial=[[Ceyx gentianus]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Tristram|authority-year=1879|authority-not-original= |range= Otok [[Makira]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Pjegavokrili vodomar]] |binomial=[[Ceyx cyanopectus]] |image=File:Ibkf4.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Lafresnaye|authority-year=1840|authority-not-original= |range=Filipini ([[Luzon]], [[Mindoro]], [[Masbate]] i zapadni [[Visayas]]) |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=2 podvrste |bullets=on | ''C. c. cyanopectus'' - Lafresnaye, 1840 | ''C. c. nigrirostris'' - Bourns & Worcester, 1894 }} }} {{Species table/row |name= [[Srebrnasti vodomar]] |binomial=[[Ceyx argentatus]] |image=File:PHILIPPINE SILVERY KINGFISHER.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Tweeddale|authority-year=1877|authority-not-original= |range=Filipini ([[Mindanao]] i [[Basilan]]) |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=NT |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Srebrnastoleđi vodomar]] |binomial=[[Ceyx flumenicola]] |image=File:Northernsilvery.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Steere|authority-year=1890|authority-not-original= |range=Filipini ([[Visayas]], na otocima [[Bohol]], [[Leyte]] i [[Samar]].) |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=NT |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Azurni vodomar]] |binomial=[[Ceyx azureus]] |image=File:Alcedo azurea 2 - Julatten.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Latham|authority-year=1801|authority-not-original=yes |range= Sjeverna i istočna [[Australija]] i [[Tasmanija]], kao i nizine [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=7 podvrsta|bullets=on |''C. a. azureus'' {{au|Latham, 1801}} |''C. a. ruficollaris'' {{au|(Bankier, 1841)}} |''C. a. diemenensis'' {{au|([[John Gould|Gould]], 1846)}} |''C. a. lessonii'' {{au|([[John Cassin|Cassin]], 1850)}} |''C. a. affinis'' {{au|([[George Robert Gray|G.R. Gray]], 1860)}} |''C. a. yamdenae'' {{au|([[Walter Rothschild, 2nd Baron Rothschild|Rothschild]], 1901)}} |''C. a. ochrogaster'' {{au|([[Anton Reichenow|Reichenow]], 1903)}} }} }} {{Species table/row |name= [[Bizmarkski vodomar]] |binomial=[[Ceyx websteri]] |image=|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Hartert|authority-year=1898|authority-not-original=yes |range= [[Papua Nova Gvineja]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=VU |population=|direction=|subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Mali vodomar]] |binomial=[[Ceyx pusillus]] |image=File:Alcedo pusilla - Little kingfisher 3660.jpg|image-size=180px|image-alt= |authority-name=Temminck|authority-year=1836|authority-not-original= |range=Australija (sjeverni [[Queensland]] i obalni [[Sjeverni teritorij]]), [[Indonezija]], [[Papua Nova Gvineja]] i [[Salomonski Otoci]] |range-image=|range-image-size=180px |size=|habitat=|hunting=|no-ecology=y |iucn-status=LC |population=|direction= |subspecies={{Collapsible list |expand=yes |title=9 podvrsta |bullets=on |''C. p. halmaherae'' {{au|Salomonsen, 1934}} |''C. p. pusillus'' {{au|Temminck, 1836}} |''C. p. laetior'' {{au|Rand, 1941}} |''C. p. masauji'' {{au|Mathews, 1941}} |''C. p. bougainvillei'' {{au|Ogilvie-Grant|, 1914}} |''C. p. richardsi'' {{au|Tristam, 1882}} |''C. p. aolae'' {{au|Ogilvie-Grant, 1914}} |''C. p. ramsayi'' {{au|North, 1912}} |''C. p. halli'' {{au|Mathews, 1912}} }} }} {{Species table/end}} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="HM4">{{cite web |url= https://www.aviansystematics.org/4th-edition-checklist?viewfamilies=86 |title= Alcedinidae |author=<!--Not stated--> |date= |website= aviansystematics.org |publisher= The Trust for Avian Systematics |access-date= 2023-07-25 }}</ref> <ref name="dictionary.com">{{Cite web |url=https://www.dictionary.com/browse/ceyx |title=Dictionary.com &#124; Meanings & Definitions of English Words |website=Dictionary.com}}</ref> <ref name="Lacépède 1799">{{Citiranje knjige | last=Lacépède | first=Bernard Germain de | author-link=Bernard Germain de Lacépède | year=1799 | title=Discours d'ouverture du Cours d'histoire naturelle des animaux vertébrés et a sang rouge: Tableau des sous-classes, divisions, sous-divisions, ordres et genres des oiseaux | publisher=Plassan | place=Paris | page=10 | url=https://books.google.com/books?id=6uhAAAAAcAAJ&pg=PA84 }}</ref> <ref name="Peters 1945">{{Citiranje knjige | editor-last=Peters | editor-first=James Lee | editor-link=James L. Peters | year=1945 | title=Check-list of Birds of the World | volume=5 | publisher=Harvard University Press | place=Cambridge, Massachusetts | page=178 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/14480189 }}</ref> <ref name="moyle2007">{{Citiranje časopisa | last1=Moyle | first1=R.G. | last2=Fuchs | first2=J. | last3=Pasquet | first3=E. | last4=Marks | first4=B.D. | year=2007 | title=Feeding behavior, toe count, and the phylogenetic relationships among alcedinine kingfishers (Alcedininae) | journal=Journal of Avian Biology | volume=38 | issue=3 | pages=317–326 | doi=10.1111/J.2007.0908-8857.03921.x }}</ref> <ref name="andersen">{{Citiranje časopisa | last1=Andersen | first1=M.J. | last2=Oliveros | first2=C.H. | last3=Filardi | first3=C.E. | last4=Moyle | first4=R.G. | year=2013 | title=Phylogeography of the Variable Dwarf-Kingfisher ''Ceyx lepidus'' (Aves: Alcedinidae) inferred from mitochondrial and nuclear DNA sequences | journal=Auk | volume=130 | issue=1 | pages=118–131 | doi=10.1525/auk.2012.12102 | hdl=1808/13331 | s2cid=55352878 | hdl-access=free }}</ref> <ref name="ioc">{{Citiranje weba | editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornitolog) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | date=December 2023 | title=Rollers, ground rollers & kingfishers | work=World Bird List Version 14.1 | url=http://www.worldbirdnames.org/bow/rollers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=2024-01-06}}</ref> <ref name="HBW">{{Citiranje knjige | first = Peter | last = Woodall | editor-first = Josep | editor-last = del Hoyo | editor2-first = Andrew | editor2-last = Elliott | editor3-last = Sargatal | editor3-first = Jordi | contribution = Family Alcedinidae (Kingfishers) | title = Handbook of the Birds of the World. Volume 6, Mousebirds to Hornbills | year = 2001 | pages = [https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse/page/103 103–187] | place = Barcelona | publisher = Lynx Edicions | isbn = 978-84-87334-30-6 | url = https://archive.org/details/handbookofbirdso0001unse/page/103 }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} *{{cite book | last1=Fry | first1=C. Hilary| last2=Fry | first2=Kathie| last3=Harris | first3=Alan | year=1992 | title=Kingfishers, Bee-eaters, and Rollers| publisher=Christopher Helm | location=London | isbn=978-0-7136-8028-7 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rodovi vodomara]] [[Kategorija:Riječni vodomari]] m1akw0m2khwf44dbx5vh6u77piygxh8 Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija I – Skupina B 2017. 0 816656 7573602 7572790 2026-08-10T14:45:07Z CyberMB vol2 172176 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|Svjetska prvenstva u hokeju na ledu]]: "2017 I B" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573602 wikitext text/x-wiki '''''Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije I – Skupine B''''' za 2017. godinu. <br> Održano je u travnju 2017. godine u [[Belfast]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], odnosno [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. <br> Predstavljalo je treći stupanj ''[[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu|Svjetskog prvenstva]]''. <br> Sudjelovalo je šest reprezentacija, koje su ukupno razigravale za plasman od 23. do 28. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2017. godinu. <br> Prvenstvo je osvojila reprezentacija Velike Britanije. == Mjesto odigravanja == * ''SSE Arena'', [[Belfast]], {{Z|SJI}} [[Sjeverna Irska]], {{Z|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] == Sustav natjecanja == Šest momčadi je igralo jednokružnim ligaškim sustavom. == Sudionici == * {{Z|EST}} Estonija * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|JAP}} Japan * {{Z|LIT}} Litva * {{Z|NIZ}} Nizozemska * {{Z|UK}} Velika Britanija == Rezultati == {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 23. travnja 2017. |Nizozemska - '''Japan''' || 1:6 |- |Hrvatska - '''Velika Britanija''' || 2:4 |- |Estonija - '''Litva''' || 0:3 |- |rowspan="3"|<small> 24. travnja 2017. |'''Japan''' - Hrvatska || 4:2 |- |'''Litva''' - Nizozemska || 8:0 |- |'''Velika Britanija''' - Estonija || 5:1 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 26. travnja 2017. |'''Japan''' - Estonija || 6:2 |- |Nizozemska - '''Hrvatska''' || 2:6 |- |'''Velika Britanija''' - Litva || 5:2 |- |rowspan="3"|<small> 28. travnja 2017. |Litva - '''Japan''' || 2:6 |- |Hrvatska - '''Estonija''' || 3:4 |- |'''Velika Britanija''' - Nizozemska || 14:0 |- |} |valign="top"| {| class="wikitable" style="font-size: 80%; text-align: center" !datum !!par !!rez. |- |rowspan="3"|<small> 29. travnja 2017. |'''Litva''' - Hrvatska || 3:1 |- |'''Estonija''' - Nizozemska || 4:3 |- |Japan - '''Velika Britanija''' || 0:4 |- |} |- |} == Ljestvica i konačni plasman == {| class="wikitable" style="text-align: center" !SP <br> ukupno !!{{abbr|DI – B|poredak u Diviziji I - Skupina B}} !!reprezentacija !!{{abbr|GP|odigrane utakmice}} !!{{abbr|W|pobjede u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|OTW|pobjede nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|OTL|porazi nakon produžetaka ili raspucavanja}} !!{{abbr|L|porazi u regularnom dijelu utakmice}} !!{{abbr|GF|postignuti golovi}} !!{{abbr|GA|primljeni golovi}} !!{{abbr|GD|gol-razlika}} !!{{abbr|bod|osvojeni bodovi}} !!SP 2018. |- bgcolor="palegreen" |23. ||'''1. ||align="left"|{{Z|UK}} Velika Britanija ||5 ||5 ||0 ||0 ||0 ||32 ||5 || +27 ||15 || Divizija I – Skupina A |- |24. ||'''2. ||align="left"|{{Z|JAP}} Japan ||5 ||4 ||0 ||0 ||1 ||22 ||11 || +11 ||12 ||rowspan="4"| Divizija I – Skupina B |- |25. ||'''3. ||align="left"|{{Z|LIT}} Litva ||5 ||3 ||0 ||0 ||2 ||18 ||12 || +6 ||9 |- |26. ||'''4. ||align="left"|{{Z|EST}} Estonija ||5 ||2 ||0 ||0 ||3 ||11 ||20 || -9 ||6 |- |27. ||'''5. ||align="left"|{{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] ||5 ||1 ||0 ||0 ||4 ||14 ||17 || -3 ||3 |- bgcolor="salmon" |28. ||'''6. ||align="left"|{{Z|NIZ}} Nizozemska ||5 ||0 ||0 ||0 ||5 ||6 ||38 || -32 ||0 || Divizija II – Skupina A |- |} == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu elitne divizije 2017.]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170923064052/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2017/ iihf.com, ''Past Tournaments / IIHF Championships 2017''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170921145938/http://wmib2017.iihf.com/ iihf.com, ''2017 IIHF Ice Hockey World Championship Great Britain Division I - Group B''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html eurohockey.com, ''World Championship d1B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2017 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2017''] * {{en icon}} [https://en.wikipedia.org/wiki/2017_IIHF_World_Championship_Division_I en.wikipedia.org, ''2017 IIHF World Championship Division I''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/cis?618 stats.iihf.com, ''2017 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/hydra/618/IHM618200_76_15_0.pdf stats.iihf.com, ''2017 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B / ROUND ROBIN / TOURNAMENT PROGRESS''], objavljeno 29. travnja 2017., preuzeto 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://stats.iihf.com/Hydra/618/IHM618000_FINAL_RANKING_1_0.pdf stats.iihf.com, ''2017 IIHF ICE HOCKEY WORLD CHAMPIONSHIP DIV I GROUP B / FINAL RANKING''], objavljeno 29. travnja 2017., preuzeto 9. kolovoza 2026. * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20220213011710/http://avlh.sweb.cz/MS-2017.pdf avlh.sweb.cz, ''2016 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2017.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2017''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2017.html hokej.sfrp.cz, ''2017 / World Championship''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1187-world-championship-d1b.html?season=2017 eurohockey.com, ''World Championship d1B / 2016-2017''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2017/1187-world-championship-d1b.html urohockey.com, ''Statistics World Championship D1B 2016-2017''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d1b/2016-2017 eliteprospects.com, ''WC D1 B / World Championship Division I Group B / 2016-2017''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_II_2017.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2017 Level II -''], pristupljeno 9. kolovoza 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2017 I B]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Belfast]] oqoohb9b3z3rzpwtsajhsjqbk5sfutj Zrinko Gregurek 0 816658 7573630 7573318 2026-08-10T16:25:29Z FIA-WMSC 292739 Ispravak datuma i statističkih podataka 7573630 wikitext text/x-wiki {{Infografija Biografija | ime = Zrinko Gregurek | slika = <!-- Ovdje možete dodati naziv datoteke fotografije, npr: Zrinko_Gregurek.jpg --> | opis_slike = Zrinko Gregurek | datum_rođenja = [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (tada [[SFRJ]]) | državljanstvo = {{Zastava|Hrvatska}} | zanimanje = Sportski dužnosnik, bivši košarkaš i automobilistički natjecatelj | poznat_po = Glavni tajnik [[Hrvatski auto i karting savez|HAKS]]-a, član Svjetskog vijeća za moto sport ([[FIA]] WMSC), prvi svjetski veleposlanik Formule 1 | nagrade = Nagrada "Matija Ljubek" ([[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], 2017.) }} '''Zrinko Gregurek''' ([[Zagreb]], [[1954.]]), hrvatski je sportaš i dugogodišnji visoki sportski dužnosnik u nacionalnim i međunarodnim strukturama. U povijesti hrvatske sportske diplomacije ostvario je najvišu administrativnu, zakonodavnu i izvršnu razinu koju je ijedan hrvatski predstavnik dosegnuo u sferi tehničkih i neolimpijskih sportova na globalnoj razini. Kao dugogodišnji član Svjetskog vijeća za moto sport (WMSC) u Parizu, izravno je sudjelovao u donošenju sportskih i tehničkih pravila te kalendara svjetskih natjecanja, sjedinjujući visoku diplomaciju s operativnim radom na samom terenu kroz više od 500 odrađenih službenih utrka pod okriljem Međunarodne automobilističke federacije ([[FIA]]). == Obrazovanje i rani sportski višeboj == Rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Visoko obrazovanje stječe na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (bivši DIF), gdje promovira u stručno zvanje trenera [[košarka|košarke]]. Njegovi rani sportski počeci vezani su uz nekoliko različitih disciplina: * '''Košarka (1968. – 1981.)''': Aktivno se bavi košarkom nastupajući za zagrebačke klubove KK Medveščak i KK Jedinstvo. Nakon završetka igračke karijere, kraće vrijeme radi kao košarkaški trener u klubovima i školama košarke. * '''Stolni tenis''': Bio je registrirani igrač u HAŠK Mladost u eri vrhunskih rezultata [[Dragutin Šurbek|Dragutina Šurbeka]] i [[Antun Stipančić|Antuna Stipančića]]. * '''Ostali sportovi''': Djelovao je kao licencirani instruktor [[skijanje|skijanja]] te instruktor skokova u vodu s tornja. == Natjecateljska karijera u automobilizmu == Godine [[1971.]] postaje članom Auto-moto društva (danas Auto i karting klub) „Zanatlija“ iz Zagreba, u kojemu djeluje neprekidno više od pet desetljeća. * '''Klupski uspjesi''': Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina bio je standardni član klupske ekipe AMD „Zanatlija“ koja je osvajala naslove momčadskog prvaka bivše države. Kao svestran vozač nastupao je u disciplinama kružnih utrka, brdskih utrka, [[reli|relija]] i tehničkih disciplina. * '''Savezni Yu-rally''': Najveće natjecateljske uspjehe u rally disciplini ostvaruje prve polovice 1980-ih godina na saveznoj razini (Rally Sutjeska / Kup Maršala Tita), gdje 1981., 1983. i 1984. godine tri puta osvaja pojedinačne pobjede u svojoj natjecateljskoj klasi. * '''Vrhunski sportaš Hrvatske (1992.)''': Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 1992. godine osvaja naslov državnog prvaka u tehničkim disciplinama auto-sporta, na temelju čega mu je dodijeljen službeni status vrhunskog sportaša Hrvatske. Paralelno s vozačkom karijerom, rano počinje djelovati i kao licencirani sportski sudac na automobilističkim natjecanjima. == Djelovanje u hrvatskim sportskim institucijama == Krajem 1980-ih godina preuzima prve administrativne funkcije u matičnom klubu AMD „Zanatlija“, dok od 1998. godine neprekidno obnaša dužnost tajnika AKK „Zanatlija“. U procesu osamostaljenja i strukturiranja hrvatskog sporta obnašao je ključne uloge: * '''Utemeljenje motorsporta (1991.)''': Dana [[5. listopada]] [[1991.]] godine bio je jedan od trojice formalnih potpisnika i osnivača Hrvatskog auto moto športskog saveza (HAMŠS), čime su postavljeni pravni temelji neovisnog domaćeg oktanskog sporta. * '''Zagrebački savez (1992. – 2000.)''': Godine 1992. bio je jedan od utemeljitelja Saveza auto i moto športova Zagreba (SAMŠZ - danas ZAS), te njegov predsjednik u razdoblju od 1992. do 2000. godine. * '''Glavni tajnik HAKS-a (1997. – 2020.)''': Nakon administrativnog razdruživanja automobilističkog i motociklističkog sporta, 15. veljače 1997. godine sudjeluje kao jedan od trojice formalnih utemeljitelja u osnivanju [[Hrvatski auto i karting savez|Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS)]]. Na poziciji Glavnog tajnika HAKS-a provodi 23 godine (1997. – 2020.), što obuhvaća šest uzastopnih četverogodišnjih mandata. Nakon odlaska s funkcije na osobni zahtjev, Upravni odbor HAKS-a imenuje ga Počasnim savjetnikom predsjednika saveza. * '''Hrvatski olimpijski odbor (HOO)''': U strukturama krovne kuće hrvatskog sporta proveo je 28 godina kao aktivni član Skupštine. Kroz dva je mandata biran za člana Vijeća HOO-a, dok je kroz jedan mandat obnašao dužnost predsjednika Komisije za neolimpijske sportove, aktivno gradeći sustav valorizacije i kategorizacije neolimpijskih sportaša u RH. == Međunarodna sportska diplomacija u FIA-i == Na međunarodnom planu, Gregurek je ostvario povijesni iskorak i pozicionirao se kao najutjecajniji predstavnik regije u strukturama Međunarodne automobilističke federacije (FIA): * '''FIA Stewards Panel''': Nositelj je elitne ''FIA Platinum licence'', koja mu omogućuje rad u sudačkim tijelima na natjecanjima najviše svjetske razine. Kao ovlašteni FIA dužnosnik i međunarodni sportski povjerenik (sudac), operativno je odradio ukupno 528 službenih FIA natjecanja diljem svijeta, uključujući [[Formula 1|Formulu 1]], Svjetsko prvenstvo u rally-u ([[Svjetsko prvenstvo u reliju|WRC]]), Svjetsko prvenstvo u rallycrossu (WRX) te elitna WTCC i GT prvenstva. * '''FIA CEZ (Srednjoeuropska zona)''': Tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao je kao suosnivač regionalne asocijacije FIA CEZ, koja je u trenutku osnutka okupljala 7 država. Godine 2011. na sjednici u [[Sarajevo|Sarajevu]], na službeni prijedlog talijanskog saveza, jednoglasno je izabran za predsjednika FIA CEZ-a. Na toj dužnosti ostaje do 2021. godine, do kada se asocijacija pod njegovim vodstvom proširila na ukupno 15 država članica. * '''Svjetsko vijeće za moto sport (WMSC)''': U krovno zakonodavno i izvršno tijelo svjetskog autosporta (''World Motor Sport Council'') biran je u tri uzastopna četverogodišnja mandata (2009., 2013. i 2017. godine). Kao član ove sportske "vlade" FIA-e, izravno je suodlučivao o globalnoj strategiji, financiranju i pravilnicima svih auto i karting disciplina u svijetu. * '''Veleposlanik Formule 1 (2010.)''': Imenovan je za prvog globalnog FIA veleposlanika Formule 1 u svijetu (''FIA Formula One Ambassador''), preuzevši visoku diplomatsku ulogu zaduženu za globalno predstavljanje i strateško širenje ovog elitnog natjecanja. * '''Projekt WRC Croatia Rally''': Kao bliski suradnik tadašnjeg predsjednika FIA-e [[Jean Todt|Jeana Todta]], u razdoblju od 2015. do 2020. godine odigrao je ključnu posredničku ulogu u dovođenju Svjetskog prvenstva u rally-u u Hrvatsku. Koordinirao je i vodio kompleksne pregovore između vodstva FIA-e, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, čime je osigurano sufinanciranje i realizacija ovog povijesnog sportskog projekta. * '''Dopredsjednička kandidatura (2021.)''': Krajem 2021. godine službeno je predlojen i nominiran na visoku izvršnu dužnost kontinentalnog dopredsjednika FIA-e za Europu (s primarnom odgovornošću za Istočnu Europu). == Nagrade i priznanja == * '''1998.''' – Nagrada za životno djelo Zagrebačkog športskog saveza (ZAŠŠ) za dugogodišnji doprinos razvoju sporta u gradu Zagrebu. * '''2016.''' – Nagrada za životno djelo Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) za povijesni doprinos utemeljenju, razvoju i vođenju saveza. * '''2017.''' – '''Nagrada „Matija Ljubek“''' Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), najviše nacionalno sportsko priznanje za životno djelo i cjelokupni doprinos razvoju hrvatskog sporta. * '''2021.''' – Svečana Plaketa prigodom 30. obljetnice osnutka HAMŠS-a za povijesni čin formalnog potpisivanja utemeljenja hrvatskog motorsporta. == Vidi još == * [[Hrvatski auto i karting savez]] * [[Croatia Rally]] * [[Hrvatski olimpijski odbor]] [[Kategorija:Hrvatski sportski dužnosnici]] [[Kategorija:Hrvatski automobilisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 6suba7ds6eptiupb1z5uljpdifo3btm 7573632 7573630 2026-08-10T16:34:42Z FIA-WMSC 292739 pravopisne i statističke pogreške 7573632 wikitext text/x-wiki {{Infografija Biografija | ime = Zrinko Gregurek | slika = <!-- Ovdje možete dodati naziv datoteke fotografije, npr: Zrinko_Gregurek.jpg --> | opis_slike = Zrinko Gregurek | datum_rođenja = [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (tada [[SFRJ]]) | državljanstvo = {{Zastava|Hrvatska}} | zanimanje = Sportski dužnosnik, bivši košarkaš i automobilistički natjecatelj | poznat_po = Glavni tajnik [[Hrvatski auto i karting savez|HAKS]]-a, član Svjetskog vijeća za moto sport ([[FIA]] WMSC), prvi svjetski veleposlanik Formule 1 | nagrade = Nagrada "Matija Ljubek" ([[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], 2017.) }} '''Zrinko Gregurek''' ([[Zagreb]], [[1954.]]), hrvatski je sportaš i dugogodišnji visoki sportski dužnosnik u nacionalnim i međunarodnim strukturama. U povijesti hrvatske sportske diplomacije ostvario je najvišu, ali i najdugovječniju, administrativnu, zakonodavnu i izvršnu razinu koju je ijedan hrvatski sportski predstavnik dosegnuo u sferi olimpijskih i/ili neolimpijskih sportova na svjetskoj razini. Kao dugogodišnji član Svjetskog vijeća za moto sport (WMSC) u Parizu, izravno je sudjelovao u donošenju sportskih i tehničkih pravila te kalendara svjetskih natjecanja, sjedinjujući visoku diplomaciju s operativnim radom na samom terenu kroz više od 500 odrađenih službenih utrka pod okriljem Međunarodne automobilističke federacije ([[FIA]]). == Obrazovanje i rani sportski višeboj == Rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Visoko obrazovanje stječe na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (bivši DIF), gdje promovira u stručno zvanje trenera [[košarka|košarke]]. Njegovi rani sportski počeci vezani su uz nekoliko različitih disciplina: * '''Košarka (1968. – 1981.)''': Aktivno se bavi košarkom nastupajući za zagrebačke klubove KK Medveščak i KK Jedinstvo. Nakon završetka igračke karijere, kraće vrijeme radi kao košarkaški trener u klubovima i školama košarke. * '''Stolni tenis''': Bio je registrirani igrač u HAŠK Mladost u eri vrhunskih rezultata [[Dragutin Šurbek|Dragutina Šurbeka]] i [[Antun Stipančić|Antuna Stipančića]]. * '''Ostali sportovi''': Djelovao je kao licencirani instruktor [[skijanje|skijanja]] te instruktor skokova u vodu s tornja. == Natjecateljska karijera u automobilizmu == Godine [[1971.]] postaje članom Auto-moto društva (danas Auto moto klub) „Zanatlija Zagreb", u kojemu djeluje neprekidno više od pet desetljeća. * '''Klupski uspjesi''': Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina bio je standardni član klupske ekipe AMD „Zanatlija“ koja je osvajala naslove momčadskog prvaka bivše države. Kao svestran vozač nastupao je u disciplinama kružnih utrka, brdskih utrka, [[reli|relija]] i tehničkih disciplina. * '''Savezni Yu-rally''': Najveće natjecateljske uspjehe u rally disciplini ostvaruje prve polovice 1980-ih godina na saveznoj razini (Rally Sutjeska / Kup Maršala Tita), gdje 1981., 1983. i 1984. godine tri puta osvaja pojedinačne pobjede u svojoj natjecateljskoj klasi. * '''Vrhunski sportaš Hrvatske (1992.)''': Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 1992. godine osvaja naslov državnog prvaka u tehničkim disciplinama auto-sporta, na temelju čega mu je dodijeljen službeni status vrhunskog sportaša Hrvatske. Paralelno s vozačkom karijerom, rano počinje djelovati i kao licencirani sportski sudac na automobilističkim natjecanjima. == Djelovanje u hrvatskim sportskim institucijama == Krajem 1980-ih godina preuzima prve administrativne funkcije u matičnom klubu AMD „Zanatlija“, dok od 1998. godine neprekidno obnaša dužnost tajnika AKK „Zanatlija“. U procesu osamostaljenja i strukturiranja hrvatskog sporta obnašao je ključne uloge: * '''Utemeljenje motorsporta (1991.)''': Dana [[5. listopada]] [[1991.]] godine bio je jedan od trojice formalnih potpisnika i osnivača Hrvatskog auto moto športskog saveza (HAMŠS), čime su postavljeni pravni temelji neovisnog domaćeg oktanskog sporta. * '''Zagrebački savez (1992. – 2000.)''': Godine 1992. bio je jedan od utemeljitelja Saveza auto i moto športova Zagreba (SAMŠZ - danas ZAS), te njegov predsjednik u razdoblju od 1992. do 2000. godine. * '''Glavni tajnik HAKS-a (1997. – 2020.)''': Nakon administrativnog razdruživanja automobilističkog i motociklističkog sporta, 15. veljače 1997. godine sudjeluje kao jedan od trojice formalnih utemeljitelja u osnivanju [[Hrvatski auto i karting savez|Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS)]]. Na poziciji Glavnog tajnika HAKS-a provodi 23 godine (1997. – 2020.), što obuhvaća šest uzastopnih četverogodišnjih mandata. Nakon odlaska s funkcije na osobni zahtjev, Upravni odbor HAKS-a imenuje ga Počasnim savjetnikom predsjednika saveza. * '''Hrvatski olimpijski odbor (HOO)''': U strukturama krovne kuće hrvatskog sporta proveo je 28 godina kao aktivni član Skupštine. Kroz dva je mandata biran za člana Vijeća HOO-a, dok je kroz jedan mandat obnašao dužnost predsjednika Komisije za neolimpijske sportove, aktivno gradeći sustav valorizacije i kategorizacije neolimpijskih sportaša u RH. == Međunarodna sportska diplomacija u FIA-i == Na međunarodnom planu, Gregurek je ostvario povijesni iskorak i pozicionirao se kao najutjecajniji predstavnik regije u strukturama Međunarodne automobilističke federacije (FIA): * '''FIA Stewards Panel''': Nositelj je elitne ''FIA Platinum licence'', koja mu omogućuje rad u sudačkim tijelima na natjecanjima najviše svjetske razine. Kao ovlašteni FIA dužnosnik i međunarodni sportski povjerenik (sudac), operativno je odradio ukupno 528 službenih FIA natjecanja diljem svijeta, uključujući [[Formula 1|Formulu 1]], Svjetsko prvenstvo u rally-u ([[Svjetsko prvenstvo u reliju|WRC]]), Svjetsko prvenstvo u rallycrossu (WRX) te elitna WTCC i GT prvenstva. * '''FIA CEZ (Srednjoeuropska zona)''': Tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao je kao suosnivač regionalne asocijacije FIA CEZ, koja je u trenutku osnutka okupljala 7 država. Godine 2011. na sjednici u [[Sarajevo|Sarajevu]], na službeni prijedlog talijanskog saveza, jednoglasno je izabran za predsjednika FIA CEZ-a. Na toj dužnosti ostaje do 2021. godine, do kada se asocijacija pod njegovim vodstvom proširila na ukupno 15 država članica. * '''Svjetsko vijeće za moto sport (WMSC)''': U krovno zakonodavno i izvršno tijelo svjetskog autosporta (''World Motor Sport Council'') biran je u tri uzastopna četverogodišnja mandata (2009., 2013. i 2017. godine). Kao član ove sportske "vlade" FIA-e, izravno je suodlučivao o globalnoj strategiji, financiranju i pravilnicima svih auto i karting disciplina u svijetu. * '''Veleposlanik Formule 1 (2010.)''': Imenovan je za prvog globalnog FIA veleposlanika Formule 1 u svijetu (''FIA Formula One Ambassador''), preuzevši visoku diplomatsku ulogu zaduženu za globalno predstavljanje i strateško širenje ovog elitnog natjecanja. * '''Projekt WRC Croatia Rally''': Kao bliski suradnik tadašnjeg predsjednika FIA-e [[Jean Todt|Jeana Todta]], u razdoblju od 2015. do 2020. godine odigrao je ključnu posredničku ulogu u dovođenju Svjetskog prvenstva u rally-u u Hrvatsku. Koordinirao je i vodio kompleksne pregovore između vodstva FIA-e, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, čime je osigurano sufinanciranje i realizacija ovog povijesnog sportskog projekta. * '''Dopredsjednička kandidatura (2021.)''': Krajem 2021. godine službeno je predložen i nominiran na visoku izvršnu dužnost kontinentalnog dopredsjednika FIA-e za Europu (s primarnom odgovornošću za Istočnu Europu). == Nagrade i priznanja == * '''1998.''' – Nagrada za životno djelo Zagrebačkog športskog saveza (ZAŠŠ) za dugogodišnji doprinos razvoju sporta u gradu Zagrebu. * '''2016.''' – Nagrada za životno djelo Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) za povijesni doprinos utemeljenju, razvoju i vođenju saveza. * '''2017.''' – '''Nagrada „Matija Ljubek“''' Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), najviše nacionalno sportsko priznanje za životno djelo i cjelokupni doprinos razvoju hrvatskog sporta. * '''2021.''' – Svečana Plaketa prigodom 30. obljetnice osnutka HAMŠS-a za povijesni čin formalnog potpisivanja utemeljenja hrvatskog motorsporta. == Vidi još == * [[Hrvatski auto i karting savez]] * [[Croatia Rally]] * [[Hrvatski olimpijski odbor]] [[Kategorija:Hrvatski sportski dužnosnici]] [[Kategorija:Hrvatski automobilisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] h4e3ygojt04yzzapotnqprsvlbgik2i 7573633 7573632 2026-08-10T16:36:05Z FIA-WMSC 292739 pravopis 7573633 wikitext text/x-wiki {{Infografija Biografija | ime = Zrinko Gregurek | slika = <!-- Ovdje možete dodati naziv datoteke fotografije, npr: Zrinko_Gregurek.jpg --> | opis_slike = Zrinko Gregurek | datum_rođenja = [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (tada [[SFRJ]]) | državljanstvo = {{Zastava|Hrvatska}} | zanimanje = Sportski dužnosnik, bivši košarkaš i automobilistički natjecatelj | poznat_po = Glavni tajnik [[Hrvatski auto i karting savez|HAKS]]-a, član Svjetskog vijeća za moto sport ([[FIA]] WMSC), prvi svjetski veleposlanik Formule 1 | nagrade = Nagrada "Matija Ljubek" ([[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], 2017.) }} '''Zrinko Gregurek''' ([[Zagreb]], [[1954.]]), hrvatski je sportaš i dugogodišnji visoki sportski dužnosnik u nacionalnim i međunarodnim strukturama. U povijesti hrvatske sportske diplomacije ostvario je najvišu, ali i najdugovječniju, administrativnu, zakonodavnu i izvršnu razinu koju je ijedan hrvatski sportski predstavnik dosegnuo u sferi olimpijskih i/ili neolimpijskih sportova na svjetskoj razini. Kao dugogodišnji član Svjetskog vijeća za moto sport (WMSC) u Parizu, izravno je sudjelovao u donošenju sportskih i tehničkih pravila te kalendara svjetskih natjecanja, sjedinjujući visoku diplomaciju s operativnim radom na samom terenu kroz više od 500 odrađenih službenih utrka/natjecanja pod okriljem Međunarodne automobilističke federacije ([[FIA]]). == Obrazovanje i rani sportski višeboj == Rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Visoko obrazovanje stječe na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (bivši DIF), gdje promovira u stručno zvanje trenera [[košarka|košarke]]. Njegovi rani sportski počeci vezani su uz nekoliko različitih disciplina: * '''Košarka (1968. – 1981.)''': Aktivno se bavi košarkom nastupajući za zagrebačke klubove KK Medveščak i KK Jedinstvo. Nakon završetka igračke karijere, kraće vrijeme radi kao košarkaški trener u klubovima i školama košarke. * '''Stolni tenis''': Bio je registrirani igrač u HAŠK Mladost u eri vrhunskih rezultata [[Dragutin Šurbek|Dragutina Šurbeka]] i [[Antun Stipančić|Antuna Stipančića]]. * '''Ostali sportovi''': Djelovao je kao licencirani instruktor [[skijanje|skijanja]] te instruktor skokova u vodu s tornja. == Natjecateljska karijera u automobilizmu == Godine [[1971.]] postaje članom Auto-moto društva (danas Auto moto klub) „Zanatlija Zagreb", u kojemu djeluje neprekidno više od pet desetljeća. * '''Klupski uspjesi''': Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina bio je standardni član klupske ekipe AMD „Zanatlija“ koja je osvajala naslove momčadskog prvaka bivše države. Kao svestran vozač nastupao je u disciplinama kružnih utrka, brdskih utrka, [[reli|relija]] i tehničkih disciplina. * '''Savezni Yu-rally''': Najveće natjecateljske uspjehe u rally disciplini ostvaruje prve polovice 1980-ih godina na saveznoj razini (Rally Sutjeska / Kup Maršala Tita), gdje 1981., 1983. i 1984. godine tri puta osvaja pojedinačne pobjede u svojoj natjecateljskoj klasi. * '''Vrhunski sportaš Hrvatske (1992.)''': Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 1992. godine osvaja naslov državnog prvaka u tehničkim disciplinama auto-sporta, na temelju čega mu je dodijeljen službeni status vrhunskog sportaša Hrvatske. Paralelno s vozačkom karijerom, rano počinje djelovati i kao licencirani sportski sudac na automobilističkim natjecanjima. == Djelovanje u hrvatskim sportskim institucijama == Krajem 1980-ih godina preuzima prve administrativne funkcije u matičnom klubu AMD „Zanatlija“, dok od 1998. godine neprekidno obnaša dužnost tajnika AKK „Zanatlija“. U procesu osamostaljenja i strukturiranja hrvatskog sporta obnašao je ključne uloge: * '''Utemeljenje motorsporta (1991.)''': Dana [[5. listopada]] [[1991.]] godine bio je jedan od trojice formalnih potpisnika i osnivača Hrvatskog auto moto športskog saveza (HAMŠS), čime su postavljeni pravni temelji neovisnog domaćeg oktanskog sporta. * '''Zagrebački savez (1992. – 2000.)''': Godine 1992. bio je jedan od utemeljitelja Saveza auto i moto športova Zagreba (SAMŠZ - danas ZAS), te njegov predsjednik u razdoblju od 1992. do 2000. godine. * '''Glavni tajnik HAKS-a (1997. – 2020.)''': Nakon administrativnog razdruživanja automobilističkog i motociklističkog sporta, 15. veljače 1997. godine sudjeluje kao jedan od trojice formalnih utemeljitelja u osnivanju [[Hrvatski auto i karting savez|Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS)]]. Na poziciji Glavnog tajnika HAKS-a provodi 23 godine (1997. – 2020.), što obuhvaća šest uzastopnih četverogodišnjih mandata. Nakon odlaska s funkcije na osobni zahtjev, Upravni odbor HAKS-a imenuje ga Počasnim savjetnikom predsjednika saveza. * '''Hrvatski olimpijski odbor (HOO)''': U strukturama krovne kuće hrvatskog sporta proveo je 28 godina kao aktivni član Skupštine. Kroz dva je mandata biran za člana Vijeća HOO-a, dok je kroz jedan mandat obnašao dužnost predsjednika Komisije za neolimpijske sportove, aktivno gradeći sustav valorizacije i kategorizacije neolimpijskih sportaša u RH. == Međunarodna sportska diplomacija u FIA-i == Na međunarodnom planu, Gregurek je ostvario povijesni iskorak i pozicionirao se kao najutjecajniji predstavnik regije u strukturama Međunarodne automobilističke federacije (FIA): * '''FIA Stewards Panel''': Nositelj je elitne ''FIA Platinum licence'', koja mu omogućuje rad u sudačkim tijelima na natjecanjima najviše svjetske razine. Kao ovlašteni FIA dužnosnik i međunarodni sportski povjerenik (sudac), operativno je odradio ukupno 528 službenih FIA natjecanja diljem svijeta, uključujući [[Formula 1|Formulu 1]], Svjetsko prvenstvo u rally-u ([[Svjetsko prvenstvo u reliju|WRC]]), Svjetsko prvenstvo u rallycrossu (WRX) te elitna WTCC i GT prvenstva. * '''FIA CEZ (Srednjoeuropska zona)''': Tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao je kao suosnivač regionalne asocijacije FIA CEZ, koja je u trenutku osnutka okupljala 7 država. Godine 2011. na sjednici u [[Sarajevo|Sarajevu]], na službeni prijedlog talijanskog saveza, jednoglasno je izabran za predsjednika FIA CEZ-a. Na toj dužnosti ostaje do 2021. godine, do kada se asocijacija pod njegovim vodstvom proširila na ukupno 15 država članica. * '''Svjetsko vijeće za moto sport (WMSC)''': U krovno zakonodavno i izvršno tijelo svjetskog autosporta (''World Motor Sport Council'') biran je u tri uzastopna četverogodišnja mandata (2009., 2013. i 2017. godine). Kao član ove sportske "vlade" FIA-e, izravno je suodlučivao o globalnoj strategiji, financiranju i pravilnicima svih auto i karting disciplina u svijetu. * '''Veleposlanik Formule 1 (2010.)''': Imenovan je za prvog globalnog FIA veleposlanika Formule 1 u svijetu (''FIA Formula One Ambassador''), preuzevši visoku diplomatsku ulogu zaduženu za globalno predstavljanje i strateško širenje ovog elitnog natjecanja. * '''Projekt WRC Croatia Rally''': Kao bliski suradnik tadašnjeg predsjednika FIA-e [[Jean Todt|Jeana Todta]], u razdoblju od 2015. do 2020. godine odigrao je ključnu posredničku ulogu u dovođenju Svjetskog prvenstva u rally-u u Hrvatsku. Koordinirao je i vodio kompleksne pregovore između vodstva FIA-e, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, čime je osigurano sufinanciranje i realizacija ovog povijesnog sportskog projekta. * '''Dopredsjednička kandidatura (2021.)''': Krajem 2021. godine službeno je predložen i nominiran na visoku izvršnu dužnost kontinentalnog dopredsjednika FIA-e za Europu (s primarnom odgovornošću za Istočnu Europu). == Nagrade i priznanja == * '''1998.''' – Nagrada za životno djelo Zagrebačkog športskog saveza (ZAŠŠ) za dugogodišnji doprinos razvoju sporta u gradu Zagrebu. * '''2016.''' – Nagrada za životno djelo Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) za povijesni doprinos utemeljenju, razvoju i vođenju saveza. * '''2017.''' – '''Nagrada „Matija Ljubek“''' Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), najviše nacionalno sportsko priznanje za životno djelo i cjelokupni doprinos razvoju hrvatskog sporta. * '''2021.''' – Svečana Plaketa prigodom 30. obljetnice osnutka HAMŠS-a za povijesni čin formalnog potpisivanja utemeljenja hrvatskog motorsporta. == Vidi još == * [[Hrvatski auto i karting savez]] * [[Croatia Rally]] * [[Hrvatski olimpijski odbor]] [[Kategorija:Hrvatski sportski dužnosnici]] [[Kategorija:Hrvatski automobilisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] johpm3y81pezjfr577fhwvb6uwie83x 7573634 7573633 2026-08-10T16:40:05Z FIA-WMSC 292739 ispravak naziva 7573634 wikitext text/x-wiki {{Infografija Biografija | ime = Zrinko Gregurek | slika = <!-- Ovdje možete dodati naziv datoteke fotografije, npr: Zrinko_Gregurek.jpg --> | opis_slike = Zrinko Gregurek | datum_rođenja = [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (tada [[SFRJ]]) | državljanstvo = {{Zastava|Hrvatska}} | zanimanje = Sportski dužnosnik, bivši košarkaš i automobilistički natjecatelj | poznat_po = Glavni tajnik [[Hrvatski auto i karting savez|HAKS]]-a, član Svjetskog vijeća za moto sport ([[FIA]] WMSC), prvi svjetski veleposlanik Formule 1 | nagrade = Nagrada "Matija Ljubek" ([[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], 2017.) }} '''Zrinko Gregurek''' ([[Zagreb]], [[1954.]]), hrvatski je sportaš i dugogodišnji visoki sportski dužnosnik u nacionalnim i međunarodnim strukturama. U povijesti hrvatske sportske diplomacije ostvario je najvišu, ali i najdugovječniju, administrativnu, zakonodavnu i izvršnu razinu koju je ijedan hrvatski sportski predstavnik dosegnuo u sferi olimpijskih i/ili neolimpijskih sportova na svjetskoj razini. Kao dugogodišnji član Svjetskog vijeća za moto sport (WMSC) u Parizu, izravno je sudjelovao u donošenju sportskih i tehničkih pravila te kalendara svjetskih natjecanja, sjedinjujući visoku diplomaciju s operativnim radom na samom terenu kroz više od 500 odrađenih službenih utrka/natjecanja pod okriljem Međunarodne automobilističke federacije ([[FIA]]). == Obrazovanje i rani sportski višeboj == Rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (bivši DIF), stiče stručno zvanje trenera [[košarka|košarke]]. Njegovi rani sportski počeci vezani su uz nekoliko različitih disciplina: * '''Košarka (1968. – 1981.)''': Aktivno se bavi košarkom nastupajući za zagrebačke klubove KK Medveščak i KK Jedinstvo. Nakon završetka igračke karijere, kraće vrijeme radi kao košarkaški trener u klubovima i školama košarke. * '''Stolni tenis''': Bio je registrirani igrač u HAŠK Mladost u eri vrhunskih rezultata [[Dragutin Šurbek|Dragutina Šurbeka]] i [[Antun Stipančić|Antuna Stipančića]]. * '''Ostali sportovi''': Djelovao je kao licencirani instruktor [[skijanje|skijanja]] te instruktor skokova u vodu s tornja. == Natjecateljska karijera u automobilizmu == Godine [[1971.]] postaje članom Auto-moto društva (danas Auto moto klub) „Zanatlija Zagreb", u kojemu djeluje neprekidno više od pet desetljeća. * '''Klupski uspjesi''': Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina bio je standardni član klupske ekipe AMD „Zanatlija“ koja je osvajala naslove momčadskog prvaka bivše države. Kao svestran vozač nastupao je u disciplinama kružnih utrka, brdskih utrka, [[reli|relija]] i tehničkih disciplina. * '''Savezni Yu-rally''': Najveće natjecateljske uspjehe u rally disciplini ostvaruje prve polovice 1980-ih godina na saveznoj razini (Rally Sutjeska / Kup Maršala Tita), gdje 1981., 1983. i 1984. godine tri puta osvaja pojedinačne pobjede u svojoj natjecateljskoj klasi. * '''Vrhunski sportaš Hrvatske (1992.)''': Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 1992. godine osvaja naslov državnog prvaka u tehničkim disciplinama auto-sporta, na temelju čega mu je dodijeljen službeni status vrhunskog sportaša Hrvatske. Paralelno s vozačkom karijerom, rano počinje djelovati i kao licencirani sportski sudac na automobilističkim natjecanjima. == Djelovanje u hrvatskim sportskim institucijama == Krajem 1980-ih godina preuzima prve administrativne funkcije u matičnom klubu AMD „Zanatlija“, dok od 1998. godine neprekidno obnaša dužnost tajnika AKK „Zanatlija“. U procesu osamostaljenja i strukturiranja hrvatskog sporta obnašao je ključne uloge: * '''Utemeljenje motorsporta (1991.)''': Dana [[5. listopada]] [[1991.]] godine bio je jedan od trojice formalnih potpisnika i osnivača Hrvatskog auto moto športskog saveza (HAMŠS), čime su postavljeni pravni temelji neovisnog domaćeg oktanskog sporta. * '''Zagrebački savez (1992. – 2000.)''': Godine 1992. bio je jedan od utemeljitelja Saveza auto i moto športova Zagreba (SAMŠZ - danas ZAS), te njegov predsjednik u razdoblju od 1992. do 2000. godine. * '''Glavni tajnik HAKS-a (1997. – 2020.)''': Nakon administrativnog razdruživanja automobilističkog i motociklističkog sporta, 15. veljače 1997. godine sudjeluje kao jedan od trojice formalnih utemeljitelja u osnivanju [[Hrvatski auto i karting savez|Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS)]]. Na poziciji Glavnog tajnika HAKS-a provodi 23 godine (1997. – 2020.), što obuhvaća šest uzastopnih četverogodišnjih mandata. Nakon odlaska s funkcije na osobni zahtjev, Upravni odbor HAKS-a imenuje ga Počasnim savjetnikom predsjednika saveza. * '''Hrvatski olimpijski odbor (HOO)''': U strukturama krovne kuće hrvatskog sporta proveo je 28 godina kao aktivni član Skupštine. Kroz dva je mandata biran za člana Vijeća HOO-a, dok je kroz jedan mandat obnašao dužnost predsjednika Komisije za neolimpijske sportove, aktivno gradeći sustav valorizacije i kategorizacije neolimpijskih sportaša u RH. == Međunarodna sportska diplomacija u FIA-i == Na međunarodnom planu, Gregurek je ostvario povijesni iskorak i pozicionirao se kao najutjecajniji predstavnik regije u strukturama Međunarodne automobilističke federacije (FIA): * '''FIA Stewards Panel''': Nositelj je elitne ''FIA Platinum licence'', koja mu omogućuje rad u sudačkim tijelima na natjecanjima najviše svjetske razine. Kao ovlašteni FIA dužnosnik i međunarodni sportski povjerenik (sudac), operativno je odradio ukupno 528 službenih FIA natjecanja diljem svijeta, uključujući [[Formula 1|Formulu 1]], Svjetsko prvenstvo u rally-u ([[Svjetsko prvenstvo u reliju|WRC]]), Svjetsko prvenstvo u rallycrossu (WRX) te elitna WTCC i GT prvenstva. * '''FIA CEZ (Srednjoeuropska zona)''': Tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao je kao suosnivač regionalne asocijacije FIA CEZ, koja je u trenutku osnutka okupljala 7 država. Godine 2011. na sjednici u [[Sarajevo|Sarajevu]], na službeni prijedlog talijanskog saveza, jednoglasno je izabran za predsjednika FIA CEZ-a. Na toj dužnosti ostaje do 2021. godine, do kada se asocijacija pod njegovim vodstvom proširila na ukupno 15 država članica. * '''Svjetsko vijeće za moto sport (WMSC)''': U krovno zakonodavno i izvršno tijelo svjetskog autosporta (''World Motor Sport Council'') biran je u tri uzastopna četverogodišnja mandata (2009., 2013. i 2017. godine). Kao član ove sportske "vlade" FIA-e, izravno je suodlučivao o globalnoj strategiji, financiranju i pravilnicima svih auto i karting disciplina u svijetu. * '''Veleposlanik Formule 1 (2010.)''': Imenovan je za prvog globalnog FIA veleposlanika Formule 1 u svijetu (''FIA Formula One Ambassador''), preuzevši visoku diplomatsku ulogu zaduženu za globalno predstavljanje i strateško širenje ovog elitnog natjecanja. * '''Projekt WRC Croatia Rally''': Kao bliski suradnik tadašnjeg predsjednika FIA-e [[Jean Todt|Jeana Todta]], u razdoblju od 2015. do 2020. godine odigrao je ključnu posredničku ulogu u dovođenju Svjetskog prvenstva u rally-u u Hrvatsku. Koordinirao je i vodio kompleksne pregovore između vodstva FIA-e, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, čime je osigurano sufinanciranje i realizacija ovog povijesnog sportskog projekta. * '''Dopredsjednička kandidatura (2021.)''': Krajem 2021. godine službeno je predložen i nominiran na visoku izvršnu dužnost kontinentalnog dopredsjednika FIA-e za Europu (s primarnom odgovornošću za Istočnu Europu). == Nagrade i priznanja == * '''1998.''' – Nagrada za životno djelo Zagrebačkog športskog saveza (ZAŠŠ) za dugogodišnji doprinos razvoju sporta u gradu Zagrebu. * '''2016.''' – Nagrada za životno djelo Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) za povijesni doprinos utemeljenju, razvoju i vođenju saveza. * '''2017.''' – '''Nagrada „Matija Ljubek“''' Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), najviše nacionalno sportsko priznanje za životno djelo i cjelokupni doprinos razvoju hrvatskog sporta. * '''2021.''' – Svečana Plaketa prigodom 30. obljetnice osnutka HAMŠS-a za povijesni čin formalnog potpisivanja utemeljenja hrvatskog motorsporta. == Vidi još == * [[Hrvatski auto i karting savez]] * [[Croatia Rally]] * [[Hrvatski olimpijski odbor]] [[Kategorija:Hrvatski sportski dužnosnici]] [[Kategorija:Hrvatski automobilisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 9omtj7vu5ajue5de12l6gs8wy8705kx 7573636 7573634 2026-08-10T16:41:42Z FIA-WMSC 292739 pravopis 7573636 wikitext text/x-wiki {{Infografija Biografija | ime = Zrinko Gregurek | slika = <!-- Ovdje možete dodati naziv datoteke fotografije, npr: Zrinko_Gregurek.jpg --> | opis_slike = Zrinko Gregurek | datum_rođenja = [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (tada [[SFRJ]]) | državljanstvo = {{Zastava|Hrvatska}} | zanimanje = Sportski dužnosnik, bivši košarkaš i automobilistički natjecatelj | poznat_po = Glavni tajnik [[Hrvatski auto i karting savez|HAKS]]-a, član Svjetskog vijeća za moto sport ([[FIA]] WMSC), prvi svjetski veleposlanik Formule 1 | nagrade = Nagrada "Matija Ljubek" ([[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], 2017.) }} '''Zrinko Gregurek''' ([[Zagreb]], [[1954.]]), hrvatski je sportaš i dugogodišnji visoki sportski dužnosnik u nacionalnim i međunarodnim strukturama. U povijesti hrvatske sportske diplomacije ostvario je najvišu, ali i najdugovječniju, administrativnu, zakonodavnu i izvršnu razinu koju je ijedan hrvatski sportski predstavnik dosegnuo u sferi olimpijskih i/ili neolimpijskih sportova na svjetskoj razini. Kao dugogodišnji član Svjetskog vijeća za moto sport (WMSC) u Parizu, izravno je sudjelovao u donošenju sportskih i tehničkih pravila te kalendara svjetskih natjecanja, sjedinjujući visoku diplomaciju s operativnim radom na samom terenu kroz više od 500 odrađenih službenih utrka/natjecanja pod okriljem Međunarodne automobilističke federacije ([[FIA]]). == Obrazovanje i rani sportski višeboj == Rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (bivši DIF), stiče stručno zvanje trenera [[košarka|košarke]]. Njegovi rani sportski počeci vezani su uz nekoliko različitih disciplina: * '''Košarka (1968. – 1981.)''': Aktivno se bavi košarkom nastupajući za zagrebačke klubove KK Medveščak i KK Jedinstvo. Nakon završetka igračke karijere, kraće vrijeme radi kao košarkaški trener u klubovima i školama košarke. * '''Stolni tenis''': Bio je registrirani igrač u HAŠK Mladost u eri vrhunskih rezultata [[Dragutin Šurbek|Dragutina Šurbeka]] i [[Antun Stipančić|Antuna Stipančića]]. * '''Ostali sportovi''': Djelovao je kao licencirani instruktor [[skijanje|skijanja]] te instruktor skokova u vodu s tornja. == Natjecateljska karijera u automobilizmu == Godine [[1971.]] postaje članom Auto-moto društva (danas Auto moto klub) „Zanatlija Zagreb", u kojemu djeluje neprekidno više od pet desetljeća. * '''Klupski uspjesi''': Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina bio je standardni član klupske ekipe AMD „Zanatlija“ koja je osvajala naslove momčadskog prvaka bivše države. Kao svestran vozač nastupao je u disciplinama kružnih utrka, brdskih utrka, [[reli|rally-a]] i tehničkih disciplina. * '''Savezni Yu-rally''': Najveće natjecateljske uspjehe u rally disciplini ostvaruje prve polovice 1980-ih godina na saveznoj razini (Rally Sutjeska / Kup Maršala Tita), gdje 1981., 1983. i 1984. godine tri puta osvaja pojedinačne pobjede u svojoj natjecateljskoj klasi. * '''Vrhunski sportaš Hrvatske (1992.)''': Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 1992. godine osvaja naslov državnog prvaka u tehničkim disciplinama auto-sporta, na temelju čega mu je dodijeljen službeni status vrhunskog sportaša Hrvatske. Paralelno s vozačkom karijerom, rano počinje djelovati i kao licencirani sportski sudac na automobilističkim natjecanjima. == Djelovanje u hrvatskim sportskim institucijama == Krajem 1980-ih godina preuzima prve administrativne funkcije u matičnom klubu AMD „Zanatlija“, dok od 1998. godine neprekidno obnaša dužnost tajnika AKK „Zanatlija“. U procesu osamostaljenja i strukturiranja hrvatskog sporta obnašao je ključne uloge: * '''Utemeljenje motorsporta (1991.)''': Dana [[5. listopada]] [[1991.]] godine bio je jedan od trojice formalnih potpisnika i osnivača Hrvatskog auto moto športskog saveza (HAMŠS), čime su postavljeni pravni temelji neovisnog domaćeg oktanskog sporta. * '''Zagrebački savez (1992. – 2000.)''': Godine 1992. bio je jedan od utemeljitelja Saveza auto i moto športova Zagreba (SAMŠZ - danas ZAS), te njegov predsjednik u razdoblju od 1992. do 2000. godine. * '''Glavni tajnik HAKS-a (1997. – 2020.)''': Nakon administrativnog razdruživanja automobilističkog i motociklističkog sporta, 15. veljače 1997. godine sudjeluje kao jedan od trojice formalnih utemeljitelja u osnivanju [[Hrvatski auto i karting savez|Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS)]]. Na poziciji Glavnog tajnika HAKS-a provodi 23 godine (1997. – 2020.), što obuhvaća šest uzastopnih četverogodišnjih mandata. Nakon odlaska s funkcije na osobni zahtjev, Upravni odbor HAKS-a imenuje ga Počasnim savjetnikom predsjednika saveza. * '''Hrvatski olimpijski odbor (HOO)''': U strukturama krovne kuće hrvatskog sporta proveo je 28 godina kao aktivni član Skupštine. Kroz dva je mandata biran za člana Vijeća HOO-a, dok je kroz jedan mandat obnašao dužnost predsjednika Komisije za neolimpijske sportove, aktivno gradeći sustav valorizacije i kategorizacije neolimpijskih sportaša u RH. == Međunarodna sportska diplomacija u FIA-i == Na međunarodnom planu, Gregurek je ostvario povijesni iskorak i pozicionirao se kao najutjecajniji predstavnik regije u strukturama Međunarodne automobilističke federacije (FIA): * '''FIA Stewards Panel''': Nositelj je elitne ''FIA Platinum licence'', koja mu omogućuje rad u sudačkim tijelima na natjecanjima najviše svjetske razine. Kao ovlašteni FIA dužnosnik i međunarodni sportski povjerenik (sudac), operativno je odradio ukupno 528 službenih FIA natjecanja diljem svijeta, uključujući [[Formula 1|Formulu 1]], Svjetsko prvenstvo u rally-u ([[Svjetsko prvenstvo u reliju|WRC]]), Svjetsko prvenstvo u rallycrossu (WRX) te elitna WTCC i GT prvenstva. * '''FIA CEZ (Srednjoeuropska zona)''': Tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao je kao suosnivač regionalne asocijacije FIA CEZ, koja je u trenutku osnutka okupljala 7 država. Godine 2011. na sjednici u [[Sarajevo|Sarajevu]], na službeni prijedlog talijanskog saveza, jednoglasno je izabran za predsjednika FIA CEZ-a. Na toj dužnosti ostaje do 2021. godine, do kada se asocijacija pod njegovim vodstvom proširila na ukupno 15 država članica. * '''Svjetsko vijeće za moto sport (WMSC)''': U krovno zakonodavno i izvršno tijelo svjetskog autosporta (''World Motor Sport Council'') biran je u tri uzastopna četverogodišnja mandata (2009., 2013. i 2017. godine). Kao član ove sportske "vlade" FIA-e, izravno je suodlučivao o globalnoj strategiji, financiranju i pravilnicima svih auto i karting disciplina u svijetu. * '''Veleposlanik Formule 1 (2010.)''': Imenovan je za prvog globalnog FIA veleposlanika Formule 1 u svijetu (''FIA Formula One Ambassador''), preuzevši visoku diplomatsku ulogu zaduženu za globalno predstavljanje i strateško širenje ovog elitnog natjecanja. * '''Projekt WRC Croatia Rally''': Kao bliski suradnik tadašnjeg predsjednika FIA-e [[Jean Todt|Jeana Todta]], u razdoblju od 2015. do 2020. godine odigrao je ključnu posredničku ulogu u dovođenju Svjetskog prvenstva u rally-u u Hrvatsku. Koordinirao je i vodio kompleksne pregovore između vodstva FIA-e, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, čime je osigurano sufinanciranje i realizacija ovog povijesnog sportskog projekta. * '''Dopredsjednička kandidatura (2021.)''': Krajem 2021. godine službeno je predložen i nominiran na visoku izvršnu dužnost kontinentalnog dopredsjednika FIA-e za Europu (s primarnom odgovornošću za Istočnu Europu). == Nagrade i priznanja == * '''1998.''' – Nagrada za životno djelo Zagrebačkog športskog saveza (ZAŠŠ) za dugogodišnji doprinos razvoju sporta u gradu Zagrebu. * '''2016.''' – Nagrada za životno djelo Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) za povijesni doprinos utemeljenju, razvoju i vođenju saveza. * '''2017.''' – '''Nagrada „Matija Ljubek“''' Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), najviše nacionalno sportsko priznanje za životno djelo i cjelokupni doprinos razvoju hrvatskog sporta. * '''2021.''' – Svečana Plaketa prigodom 30. obljetnice osnutka HAMŠS-a za povijesni čin formalnog potpisivanja utemeljenja hrvatskog motorsporta. == Vidi još == * [[Hrvatski auto i karting savez]] * [[Croatia Rally]] * [[Hrvatski olimpijski odbor]] [[Kategorija:Hrvatski sportski dužnosnici]] [[Kategorija:Hrvatski automobilisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 8u9gt285maox8ikiwpjylyy8jxg6osb 7573669 7573636 2026-08-10T17:25:00Z FIA-WMSC 292739 pravopis 7573669 wikitext text/x-wiki {{Infografija Biografija | ime = Zrinko Gregurek | slika = <!-- Ovdje možete dodati naziv datoteke fotografije, npr: Zrinko_Gregurek.jpg --> | opis_slike = Zrinko Gregurek | datum_rođenja = [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (tada [[SFRJ]]) | državljanstvo = {{Zastava|Hrvatska}} | zanimanje = Sportski dužnosnik, bivši košarkaš i automobilistički natjecatelj | poznat_po = Glavni tajnik [[Hrvatski auto i karting savez|HAKS]]-a, član Svjetskog vijeća za moto sport ([[FIA]] WMSC), prvi svjetski veleposlanik Formule 1 | nagrade = Nagrada "Matija Ljubek" ([[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], 2017.) }} '''Zrinko Gregurek''' ([[Zagreb]], [[1954.]]), hrvatski je sportaš i dugogodišnji visoki sportski dužnosnik u nacionalnim i međunarodnim strukturama. U povijesti hrvatske sportske diplomacije ostvario je najvišu, ali i najdugovječniju, administrativnu, zakonodavnu i izvršnu razinu koju je ijedan hrvatski sportski predstavnik dosegnuo u sferi olimpijskih i/ili neolimpijskih sportova na svjetskoj razini. Kao dugogodišnji član Svjetskog vijeća za moto sport (WMSC) u Parizu, izravno je sudjelovao u donošenju sportskih i tehničkih pravila te kalendara svjetskih natjecanja, sjedinjujući visoku diplomaciju s operativnim radom na samom terenu kroz više od 500 odrađenih službenih utrka/natjecanja pod okriljem Međunarodne automobilističke federacije ([[FIA]]). == Obrazovanje i rani sportski višeboj == Rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (bivši DIF), stiče stručno zvanje trenera [[košarka|košarke]]. Njegovi rani sportski počeci vezani su uz nekoliko različitih disciplina: * '''Košarka (1968. – 1981.)''': Aktivno se bavi košarkom nastupajući za zagrebačke klubove KK Medveščak i KK Jedinstvo. Nakon završetka igračke karijere, kraće vrijeme radi kao košarkaški trener u klubovima i školama košarke. * '''Stolni tenis''': Bio je registrirani igrač u HAŠK Mladost u eri vrhunskih rezultata [[Dragutin Šurbek|Dragutina Šurbeka]] i [[Antun Stipančić|Antuna Stipančića]]. * '''Ostali sportovi''': Djelovao je kao licencirani instruktor [[skijanje|skijanja]] te instruktor skokova u vodu s tornja. == Natjecateljska karijera u automobilizmu == Godine [[1971.]] postaje članom Auto-moto društva Zanatlija, danas Auto moto klub „Zanatlija Zagreb", u kojemu djeluje neprekidno više od pet desetljeća. * '''Klupski uspjesi''': Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina bio je standardni član klupske ekipe AMD „Zanatlija“ koja je osvajala naslove momčadskog prvaka bivše države. Kao svestran vozač nastupao je u disciplinama kružnih utrka, brdskih utrka, [[reli|rally-a]] i tehničkih disciplina. * '''Savezni Yu-rally''': Najveće natjecateljske uspjehe u rally disciplini ostvaruje prve polovice 1980-ih godina na saveznoj razini (Rally Sutjeska / Kup Maršala Tita), gdje 1981., 1983. i 1984. godine tri puta osvaja pojedinačne pobjede u svojoj natjecateljskoj klasi. * '''Vrhunski sportaš Hrvatske (1992.)''': Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 1992. godine osvaja naslov državnog prvaka u tehničkim disciplinama auto-sporta, na temelju čega mu je dodijeljen službeni status vrhunskog sportaša Hrvatske. Paralelno s vozačkom karijerom, rano počinje djelovati i kao licencirani sportski sudac na automobilističkim natjecanjima. == Djelovanje u hrvatskim sportskim institucijama == Krajem 1980-ih godina preuzima prve administrativne funkcije u matičnom klubu AMD „Zanatlija“, dok od 1998. godine neprekidno obnaša dužnost tajnika AKK „Zanatlija“. U procesu osamostaljenja i strukturiranja hrvatskog sporta obnašao je ključne uloge: * '''Utemeljenje motorsporta (1991.)''': Dana [[5. listopada]] [[1991.]] godine bio je jedan od trojice formalnih potpisnika i osnivača Hrvatskog auto moto športskog saveza (HAMŠS), čime su postavljeni pravni temelji neovisnog domaćeg oktanskog sporta. * '''Zagrebački savez (1992. – 2000.)''': Godine 1992. bio je jedan od utemeljitelja Saveza auto i moto športova Zagreba (SAMŠZ - danas ZAS), te njegov predsjednik u razdoblju od 1992. do 2000. godine. * '''Glavni tajnik HAKS-a (1997. – 2020.)''': Nakon administrativnog razdruživanja automobilističkog i motociklističkog sporta, 15. veljače 1997. godine sudjeluje kao jedan od trojice formalnih utemeljitelja u osnivanju [[Hrvatski auto i karting savez|Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS)]]. Na poziciji Glavnog tajnika HAKS-a provodi 23 godine (1997. – 2020.), što obuhvaća šest uzastopnih četverogodišnjih mandata. Nakon odlaska s funkcije na osobni zahtjev, Upravni odbor HAKS-a imenuje ga Počasnim savjetnikom predsjednika saveza. * '''Hrvatski olimpijski odbor (HOO)''': U strukturama krovne kuće hrvatskog sporta proveo je 28 godina kao aktivni član Skupštine. Kroz dva je mandata biran za člana Vijeća HOO-a, dok je kroz jedan mandat obnašao dužnost predsjednika Komisije za neolimpijske sportove, aktivno gradeći sustav valorizacije i kategorizacije neolimpijskih sportaša u RH. == Međunarodna sportska diplomacija u FIA-i == Na međunarodnom planu, Gregurek je ostvario povijesni iskorak i pozicionirao se kao najutjecajniji predstavnik regije u strukturama Međunarodne automobilističke federacije (FIA): * '''FIA Stewards Panel''': Nositelj je elitne ''FIA Platinum licence'', koja mu omogućuje rad u sudačkim tijelima na natjecanjima najviše svjetske razine. Kao ovlašteni FIA dužnosnik i međunarodni sportski povjerenik (sudac), operativno je odradio ukupno 528 službenih FIA natjecanja diljem svijeta, uključujući [[Formula 1|Formulu 1]], Svjetsko prvenstvo u rally-u ([[Svjetsko prvenstvo u reliju|WRC]]), Svjetsko prvenstvo u rallycrossu (WRX) te elitna WTCC i GT prvenstva. * '''FIA CEZ (Srednjoeuropska zona)''': Tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao je kao suosnivač regionalne asocijacije FIA CEZ, koja je u trenutku osnutka okupljala 7 država. Godine 2011. na sjednici u [[Sarajevo|Sarajevu]], na službeni prijedlog talijanskog saveza, jednoglasno je izabran za predsjednika FIA CEZ-a. Na toj dužnosti ostaje do 2021. godine, do kada se asocijacija pod njegovim vodstvom proširila na ukupno 15 država članica. * '''Svjetsko vijeće za moto sport (WMSC)''': U krovno zakonodavno i izvršno tijelo svjetskog autosporta (''World Motor Sport Council'') biran je u tri uzastopna četverogodišnja mandata (2009., 2013. i 2017. godine). Kao član ove sportske "vlade" FIA-e, izravno je suodlučivao o globalnoj strategiji, financiranju i pravilnicima svih auto i karting disciplina u svijetu. * '''Veleposlanik Formule 1 (2010.)''': Imenovan je za prvog globalnog FIA veleposlanika Formule 1 u svijetu (''FIA Formula One Ambassador''), preuzevši visoku diplomatsku ulogu zaduženu za globalno predstavljanje i strateško širenje ovog elitnog natjecanja. * '''Projekt WRC Croatia Rally''': Kao bliski suradnik tadašnjeg predsjednika FIA-e [[Jean Todt|Jeana Todta]], u razdoblju od 2015. do 2020. godine odigrao je ključnu posredničku ulogu u dovođenju Svjetskog prvenstva u rally-u u Hrvatsku. Koordinirao je i vodio kompleksne pregovore između vodstva FIA-e, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, čime je osigurano sufinanciranje i realizacija ovog povijesnog sportskog projekta. * '''Dopredsjednička kandidatura (2021.)''': Krajem 2021. godine službeno je predložen i nominiran na visoku izvršnu dužnost kontinentalnog dopredsjednika FIA-e za Europu (s primarnom odgovornošću za Istočnu Europu). == Nagrade i priznanja == * '''1998.''' – Nagrada za životno djelo Zagrebačkog športskog saveza (ZAŠŠ) za dugogodišnji doprinos razvoju sporta u gradu Zagrebu. * '''2016.''' – Nagrada za životno djelo Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) za povijesni doprinos utemeljenju, razvoju i vođenju saveza. * '''2017.''' – '''Nagrada „Matija Ljubek“''' Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), najviše nacionalno sportsko priznanje za životno djelo i cjelokupni doprinos razvoju hrvatskog sporta. * '''2021.''' – Svečana Plaketa prigodom 30. obljetnice osnutka HAMŠS-a za povijesni čin formalnog potpisivanja utemeljenja hrvatskog motorsporta. == Vidi još == * [[Hrvatski auto i karting savez]] * [[Croatia Rally]] * [[Hrvatski olimpijski odbor]] [[Kategorija:Hrvatski sportski dužnosnici]] [[Kategorija:Hrvatski automobilisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] cvccckgs6rlhsqval8t7jkse3x7i3xs 7573956 7573669 2026-08-11T05:58:09Z FIA-WMSC 292739 Fotografija 7573956 wikitext text/x-wiki {{Infografija Biografija | ime = Zrinko Gregurek | slika = <!-- Ovdje možete dodati naziv datoteke fotografije, npr: Zrinko_Gregurek.jpg --> | opis_slike = Zrinko Gregurek | datum_rođenja = [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (tada [[SFRJ]]) | državljanstvo = {{Zastava|Hrvatska}} | zanimanje = Sportski dužnosnik, bivši košarkaš i automobilistički natjecatelj | poznat_po = Glavni tajnik [[Hrvatski auto i karting savez|HAKS]]-a, član Svjetskog vijeća za moto sport ([[FIA]] WMSC), prvi svjetski veleposlanik Formule 1 | nagrade = Nagrada "Matija Ljubek" ([[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], 2017.) }} '''Zrinko Gregurek''' ([[Zagreb]], [[1954.]]), hrvatski je sportaš i dugogodišnji visoki sportski dužnosnik u nacionalnim i međunarodnim strukturama. U povijesti hrvatske sportske diplomacije ostvario je najvišu, ali i najdugovječniju, administrativnu, zakonodavnu i izvršnu razinu koju je ijedan hrvatski sportski predstavnik dosegnuo u sferi olimpijskih i/ili neolimpijskih sportova na svjetskoj razini. Kao dugogodišnji član Svjetskog vijeća za moto sport (WMSC) u Parizu, izravno je sudjelovao u donošenju sportskih i tehničkih pravila te kalendara svjetskih natjecanja, sjedinjujući visoku diplomaciju s operativnim radom na samom terenu kroz više od 500 odrađenih službenih utrka/natjecanja pod okriljem Međunarodne automobilističke federacije ([[FIA]]). == Obrazovanje i rani sportski višeboj == Rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (bivši DIF), stiče stručno zvanje trenera [[košarka|košarke]]. Njegovi rani sportski počeci vezani su uz nekoliko različitih disciplina: * '''Košarka (1968. – 1981.)''': Aktivno se bavi košarkom nastupajući za zagrebačke klubove KK Medveščak i KK Jedinstvo. Nakon završetka igračke karijere, kraće vrijeme radi kao košarkaški trener u klubovima i školama košarke. * '''Stolni tenis''': Bio je registrirani igrač u HAŠK Mladost u eri vrhunskih rezultata [[Dragutin Šurbek|Dragutina Šurbeka]] i [[Antun Stipančić|Antuna Stipančića]]. * '''Ostali sportovi''': Djelovao je kao licencirani instruktor [[skijanje|skijanja]] te instruktor skokova u vodu s tornja. == Natjecateljska karijera u automobilizmu == Godine [[1971.]] postaje članom Auto-moto društva Zanatlija, danas Auto moto klub „Zanatlija Zagreb", u kojemu djeluje neprekidno više od pet desetljeća. * '''Klupski uspjesi''': Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina bio je standardni član klupske ekipe AMD „Zanatlija“ koja je osvajala naslove momčadskog prvaka bivše države. Kao svestran vozač nastupao je u disciplinama kružnih utrka, brdskih utrka, [[reli|rally-a]] i tehničkih disciplina. * '''Savezni Yu-rally''': Najveće natjecateljske uspjehe u rally disciplini ostvaruje prve polovice 1980-ih godina na saveznoj razini (Rally Sutjeska / Kup Maršala Tita), gdje 1981., 1983. i 1984. godine tri puta osvaja pojedinačne pobjede u svojoj natjecateljskoj klasi. * '''Vrhunski sportaš Hrvatske (1992.)''': Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 1992. godine osvaja naslov državnog prvaka u tehničkim disciplinama auto-sporta, na temelju čega mu je dodijeljen službeni status vrhunskog sportaša Hrvatske. Paralelno s vozačkom karijerom, rano počinje djelovati i kao licencirani sportski sudac na automobilističkim natjecanjima. == Djelovanje u hrvatskim sportskim institucijama == Krajem 1980-ih godina preuzima prve administrativne funkcije u matičnom klubu AMD „Zanatlija“, dok od 1998. godine neprekidno obnaša dužnost tajnika AKK „Zanatlija“. U procesu osamostaljenja i strukturiranja hrvatskog sporta obnašao je ključne uloge: * '''Utemeljenje motorsporta (1991.)''': Dana [[5. listopada]] [[1991.]] godine bio je jedan od trojice formalnih potpisnika i osnivača Hrvatskog auto moto športskog saveza (HAMŠS), čime su postavljeni pravni temelji neovisnog domaćeg oktanskog sporta. * '''Zagrebački savez (1992. – 2000.)''': Godine 1992. bio je jedan od utemeljitelja Saveza auto i moto športova Zagreba (SAMŠZ - danas ZAS), te njegov predsjednik u razdoblju od 1992. do 2000. godine. * '''Glavni tajnik HAKS-a (1997. – 2020.)''': Nakon administrativnog razdruživanja automobilističkog i motociklističkog sporta, 15. veljače 1997. godine sudjeluje kao jedan od trojice formalnih utemeljitelja u osnivanju [[Hrvatski auto i karting savez|Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS)]]. Na poziciji Glavnog tajnika HAKS-a provodi 23 godine (1997. – 2020.), što obuhvaća šest uzastopnih četverogodišnjih mandata. Nakon odlaska s funkcije na osobni zahtjev, Upravni odbor HAKS-a imenuje ga Počasnim savjetnikom predsjednika saveza. * '''Hrvatski olimpijski odbor (HOO)''': U strukturama krovne kuće hrvatskog sporta proveo je 28 godina kao aktivni član Skupštine. Kroz dva je mandata biran za člana Vijeća HOO-a, dok je kroz jedan mandat obnašao dužnost predsjednika Komisije za neolimpijske sportove, aktivno gradeći sustav valorizacije i kategorizacije neolimpijskih sportaša u RH. == Međunarodna sportska diplomacija u FIA-i == Na međunarodnom planu, Gregurek je ostvario povijesni iskorak i pozicionirao se kao najutjecajniji predstavnik regije u strukturama Međunarodne automobilističke federacije (FIA): * '''FIA Stewards Panel''': Nositelj je elitne ''FIA Platinum licence'', koja mu omogućuje rad u sudačkim tijelima na natjecanjima najviše svjetske razine. Kao ovlašteni FIA dužnosnik i međunarodni sportski povjerenik (sudac), operativno je odradio ukupno 528 službenih FIA natjecanja diljem svijeta, uključujući [[Formula 1|Formulu 1]], Svjetsko prvenstvo u rally-u ([[Svjetsko prvenstvo u reliju|WRC]]), Svjetsko prvenstvo u rallycrossu (WRX) te elitna WTCC i GT prvenstva. * '''FIA CEZ (Srednjoeuropska zona)''': Tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao je kao suosnivač regionalne asocijacije FIA CEZ, koja je u trenutku osnutka okupljala 7 država. Godine 2011. na sjednici u [[Sarajevo|Sarajevu]], na službeni prijedlog talijanskog saveza, jednoglasno je izabran za predsjednika FIA CEZ-a. Na toj dužnosti ostaje do 2021. godine, do kada se asocijacija pod njegovim vodstvom proširila na ukupno 15 država članica. * '''Svjetsko vijeće za moto sport (WMSC)''': U krovno zakonodavno i izvršno tijelo svjetskog autosporta (''World Motor Sport Council'') biran je u tri uzastopna četverogodišnja mandata (2009., 2013. i 2017. godine). Kao član ove sportske "vlade" FIA-e, izravno je suodlučivao o globalnoj strategiji, financiranju i pravilnicima svih auto i karting disciplina u svijetu. * '''Veleposlanik Formule 1 (2010.)''': Imenovan je za prvog globalnog FIA veleposlanika Formule 1 u svijetu (''FIA Formula One Ambassador''), preuzevši visoku diplomatsku ulogu zaduženu za globalno predstavljanje i strateško širenje ovog elitnog natjecanja. * '''Projekt WRC Croatia Rally''': Kao bliski suradnik tadašnjeg predsjednika FIA-e [[Jean Todt|Jeana Todta]], u razdoblju od 2015. do 2020. godine odigrao je ključnu posredničku ulogu u dovođenju Svjetskog prvenstva u rally-u u Hrvatsku. Koordinirao je i vodio kompleksne pregovore između vodstva FIA-e, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, čime je osigurano sufinanciranje i realizacija ovog povijesnog sportskog projekta. * '''Dopredsjednička kandidatura (2021.)''': Krajem 2021. godine službeno je predložen i nominiran na visoku izvršnu dužnost kontinentalnog dopredsjednika FIA-e za Europu (s primarnom odgovornošću za Istočnu Europu). == Nagrade i priznanja == * '''1998.''' – Nagrada za životno djelo Zagrebačkog športskog saveza (ZAŠŠ) za dugogodišnji doprinos razvoju sporta u gradu Zagrebu. * '''2016.''' – Nagrada za životno djelo Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) za povijesni doprinos utemeljenju, razvoju i vođenju saveza. * '''2017.''' – '''Nagrada „Matija Ljubek“''' Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), najviše nacionalno sportsko priznanje za životno djelo i cjelokupni doprinos razvoju hrvatskog sporta. * '''2021.''' – Svečana Plaketa prigodom 30. obljetnice osnutka HAMŠS-a za povijesni čin formalnog potpisivanja utemeljenja hrvatskog motorsporta. [[Datoteka:Nagrada Zrinku Gregureku.png]] == Vidi još == * [[Hrvatski auto i karting savez]] * [[Croatia Rally]] * [[Hrvatski olimpijski odbor]] [[Kategorija:Hrvatski sportski dužnosnici]] [[Kategorija:Hrvatski automobilisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 4icomhwm29u419ncjclevq57n6953go 7573958 7573956 2026-08-11T06:01:47Z FIA-WMSC 292739 Fotografija 7573958 wikitext text/x-wiki {{Infografija Biografija | ime = Zrinko Gregurek | slika = <!-- Ovdje možete dodati naziv datoteke fotografije, npr: Zrinko_Gregurek.jpg --> | opis_slike = Zrinko Gregurek | datum_rođenja = [[1954.]] | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] (tada [[SFRJ]]) | državljanstvo = {{Zastava|Hrvatska}} | zanimanje = Sportski dužnosnik, bivši košarkaš i automobilistički natjecatelj | poznat_po = Glavni tajnik [[Hrvatski auto i karting savez|HAKS]]-a, član Svjetskog vijeća za moto sport ([[FIA]] WMSC), prvi svjetski veleposlanik Formule 1 | nagrade = Nagrada "Matija Ljubek" ([[Hrvatski olimpijski odbor|HOO]], 2017.) }} '''Zrinko Gregurek''' ([[Zagreb]], [[1954.]]), hrvatski je sportaš i dugogodišnji visoki sportski dužnosnik u nacionalnim i međunarodnim strukturama. U povijesti hrvatske sportske diplomacije ostvario je najvišu, ali i najdugovječniju, administrativnu, zakonodavnu i izvršnu razinu koju je ijedan hrvatski sportski predstavnik dosegnuo u sferi olimpijskih i/ili neolimpijskih sportova na svjetskoj razini. Kao dugogodišnji član Svjetskog vijeća za moto sport (WMSC) u Parizu, izravno je sudjelovao u donošenju sportskih i tehničkih pravila te kalendara svjetskih natjecanja, sjedinjujući visoku diplomaciju s operativnim radom na samom terenu kroz više od 500 odrađenih službenih utrka/natjecanja pod okriljem Međunarodne automobilističke federacije ([[FIA]]). == Obrazovanje i rani sportski višeboj == Rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje završava osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Na Fakultetu za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu (bivši DIF), stiče stručno zvanje trenera [[košarka|košarke]]. Njegovi rani sportski počeci vezani su uz nekoliko različitih disciplina: * '''Košarka (1968. – 1981.)''': Aktivno se bavi košarkom nastupajući za zagrebačke klubove KK Medveščak i KK Jedinstvo. Nakon završetka igračke karijere, kraće vrijeme radi kao košarkaški trener u klubovima i školama košarke. * '''Stolni tenis''': Bio je registrirani igrač u HAŠK Mladost u eri vrhunskih rezultata [[Dragutin Šurbek|Dragutina Šurbeka]] i [[Antun Stipančić|Antuna Stipančića]]. * '''Ostali sportovi''': Djelovao je kao licencirani instruktor [[skijanje|skijanja]] te instruktor skokova u vodu s tornja. == Natjecateljska karijera u automobilizmu == Godine [[1971.]] postaje članom Auto-moto društva Zanatlija, danas Auto moto klub „Zanatlija Zagreb", u kojemu djeluje neprekidno više od pet desetljeća. * '''Klupski uspjesi''': Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina bio je standardni član klupske ekipe AMD „Zanatlija“ koja je osvajala naslove momčadskog prvaka bivše države. Kao svestran vozač nastupao je u disciplinama kružnih utrka, brdskih utrka, [[reli|rally-a]] i tehničkih disciplina. * '''Savezni Yu-rally''': Najveće natjecateljske uspjehe u rally disciplini ostvaruje prve polovice 1980-ih godina na saveznoj razini (Rally Sutjeska / Kup Maršala Tita), gdje 1981., 1983. i 1984. godine tri puta osvaja pojedinačne pobjede u svojoj natjecateljskoj klasi. * '''Vrhunski sportaš Hrvatske (1992.)''': Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, 1992. godine osvaja naslov državnog prvaka u tehničkim disciplinama auto-sporta, na temelju čega mu je dodijeljen službeni status vrhunskog sportaša Hrvatske. Paralelno s vozačkom karijerom, rano počinje djelovati i kao licencirani sportski sudac na automobilističkim natjecanjima. == Djelovanje u hrvatskim sportskim institucijama == Krajem 1980-ih godina preuzima prve administrativne funkcije u matičnom klubu AMD „Zanatlija“, dok od 1998. godine neprekidno obnaša dužnost tajnika AKK „Zanatlija“. U procesu osamostaljenja i strukturiranja hrvatskog sporta obnašao je ključne uloge: * '''Utemeljenje motorsporta (1991.)''': Dana [[5. listopada]] [[1991.]] godine bio je jedan od trojice formalnih potpisnika i osnivača Hrvatskog auto moto športskog saveza (HAMŠS), čime su postavljeni pravni temelji neovisnog domaćeg oktanskog sporta. * '''Zagrebački savez (1992. – 2000.)''': Godine 1992. bio je jedan od utemeljitelja Saveza auto i moto športova Zagreba (SAMŠZ - danas ZAS), te njegov predsjednik u razdoblju od 1992. do 2000. godine. * '''Glavni tajnik HAKS-a (1997. – 2020.)''': Nakon administrativnog razdruživanja automobilističkog i motociklističkog sporta, 15. veljače 1997. godine sudjeluje kao jedan od trojice formalnih utemeljitelja u osnivanju [[Hrvatski auto i karting savez|Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS)]]. Na poziciji Glavnog tajnika HAKS-a provodi 23 godine (1997. – 2020.), što obuhvaća šest uzastopnih četverogodišnjih mandata. Nakon odlaska s funkcije na osobni zahtjev, Upravni odbor HAKS-a imenuje ga Počasnim savjetnikom predsjednika saveza. * '''Hrvatski olimpijski odbor (HOO)''': U strukturama krovne kuće hrvatskog sporta proveo je 28 godina kao aktivni član Skupštine. Kroz dva je mandata biran za člana Vijeća HOO-a, dok je kroz jedan mandat obnašao dužnost predsjednika Komisije za neolimpijske sportove, aktivno gradeći sustav valorizacije i kategorizacije neolimpijskih sportaša u RH. == Međunarodna sportska diplomacija u FIA-i == Na međunarodnom planu, Gregurek je ostvario povijesni iskorak i pozicionirao se kao najutjecajniji predstavnik regije u strukturama Međunarodne automobilističke federacije (FIA): * '''FIA Stewards Panel''': Nositelj je elitne ''FIA Platinum licence'', koja mu omogućuje rad u sudačkim tijelima na natjecanjima najviše svjetske razine. Kao ovlašteni FIA dužnosnik i međunarodni sportski povjerenik (sudac), operativno je odradio ukupno 528 službenih FIA natjecanja diljem svijeta, uključujući [[Formula 1|Formulu 1]], Svjetsko prvenstvo u rally-u ([[Svjetsko prvenstvo u reliju|WRC]]), Svjetsko prvenstvo u rallycrossu (WRX) te elitna WTCC i GT prvenstva. * '''FIA CEZ (Srednjoeuropska zona)''': Tijekom 1992. i 1993. godine sudjelovao je kao suosnivač regionalne asocijacije FIA CEZ, koja je u trenutku osnutka okupljala 7 država. Godine 2011. na sjednici u [[Sarajevo|Sarajevu]], na službeni prijedlog talijanskog saveza, jednoglasno je izabran za predsjednika FIA CEZ-a. Na toj dužnosti ostaje do 2021. godine, do kada se asocijacija pod njegovim vodstvom proširila na ukupno 15 država članica. * '''Svjetsko vijeće za moto sport (WMSC)''': U krovno zakonodavno i izvršno tijelo svjetskog autosporta (''World Motor Sport Council'') biran je u tri uzastopna četverogodišnja mandata (2009., 2013. i 2017. godine). Kao član ove sportske "vlade" FIA-e, izravno je suodlučivao o globalnoj strategiji, financiranju i pravilnicima svih auto i karting disciplina u svijetu. * '''Veleposlanik Formule 1 (2010.)''': Imenovan je za prvog globalnog FIA veleposlanika Formule 1 u svijetu (''FIA Formula One Ambassador''), preuzevši visoku diplomatsku ulogu zaduženu za globalno predstavljanje i strateško širenje ovog elitnog natjecanja. * '''Projekt WRC Croatia Rally''': Kao bliski suradnik tadašnjeg predsjednika FIA-e [[Jean Todt|Jeana Todta]], u razdoblju od 2015. do 2020. godine odigrao je ključnu posredničku ulogu u dovođenju Svjetskog prvenstva u rally-u u Hrvatsku. Koordinirao je i vodio kompleksne pregovore između vodstva FIA-e, Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, čime je osigurano sufinanciranje i realizacija ovog povijesnog sportskog projekta. * '''Dopredsjednička kandidatura (2021.)''': Krajem 2021. godine službeno je predložen i nominiran na visoku izvršnu dužnost kontinentalnog dopredsjednika FIA-e za Europu (s primarnom odgovornošću za Istočnu Europu). == Nagrade i priznanja == * '''1998.''' – Nagrada za životno djelo Zagrebačkog športskog saveza (ZAŠŠ) za dugogodišnji doprinos razvoju sporta u gradu Zagrebu. * '''2016.''' – Nagrada za životno djelo Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS) za povijesni doprinos utemeljenju, razvoju i vođenju saveza. [[Datoteka:Nagrada Zrinku Gregureku.png]] '''2017.''' – '''Nagrada „Matija Ljubek“''' Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), najviše nacionalno sportsko priznanje za životno djelo i cjelokupni doprinos razvoju hrvatskog sporta. '''2021.''' – Svečana Plaketa prigodom 30. obljetnice osnutka HAMŠS-a za povijesni čin formalnog potpisivanja utemeljenja hrvatskog motorsporta. == Vidi još == * [[Hrvatski auto i karting savez]] * [[Croatia Rally]] * [[Hrvatski olimpijski odbor]] [[Kategorija:Hrvatski sportski dužnosnici]] [[Kategorija:Hrvatski automobilisti]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] i1k2krndlx6jsawtd0ycchpcofxz2du Mladen Trnski 0 816660 7573582 7572852 2026-08-10T14:06:17Z Radovan V. Jerzy 267916 /* Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji */ 7573582 wikitext text/x-wiki '''Mladen Trnski''' ([[Peščenik]], kraj [[Koprivnica|Koprivnice]], 11. lipnja 1941. - [[Zagreb]], 19. travnja 2008.) bio je hrvatski televizijski [[novinar]] i urednik, [[Publicistika|publicist]], [[ilustrator]] i ratni izvjestitelj.<ref>{{Citiranje weba|title=Cik, Nikola, Mladen Trnski (1941. – 2008.), Podravske širine, 06.06.2021.|url=https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/12927|url-status=live|access-date=}}</ref> == Djetinjstvo i mladost == Rođen je u Peščeniku, kraj Koprivnice, u obitelji Josipa Trnskog, jednog od potomaka hrvatskog književnika [[Ivan Trnski|Ivana Trnskog]].<ref>{{Citiranje weba|title=Katarina, Franjo, Trnski – novogradsko prezime koje nosi najpoznatiji predstavnik obitelji Trnski, Podravski zbornik, 2017.|url=chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://hrcak.srce.hr/file/330615|url-status=live|access-date=}}</ref> Od djetinjstva je zbog očeve profesije mjesnog [[Učitelj|učitelja]] često mijenjao boravište, stoga je osnovnu školu pohađao u raznim mjestima središnje i sjeverozapadne Hrvatske, započeo je školske godine 1947./1948. u Virovskom Crncu, da bi zatim nastavio u [[Čakovec|Čakovcu]], potom u [[Semeljci|Semeljcima]] i na kraju u [[Koprivnica|Koprivnici]], gdje je započeo srednjoškolsko obrazovanje, ali je nastavio u [[Delnice|Delnicama]], te završio na kraju u [[Zagreb|Zagrebu]]. == Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji == Završio je Višu vojnopomorsku akademiju [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] u [[Split|Splitu]] 1960., a potom [[Telegrafska agencija nove Jugoslavije|TANJUG]]-ovu novinarsku školu pri Jugoslavenskom institutu u [[Beograd|Beogradu]], te je zaposlen u JNA, u Jugoslavenskoj ratnoj mornarici u [[Šibenik|Šibeniku]]. U razdoblju tijekom 1960-ih surađivao je sa Filmskim centrom JNA »Zastava film« iz Beograda te R[[Hrvatska radiotelevizija|adiotelevizijom Zagreb]] (dalje: RTV Zagreb), kao i novinama [[Slobodna Dalmacija|Slobodnom Dalmacijom]], te časopisima More i Plavi putevi. Nakon izlaska iz JNA, od 1970. do odlaska u mirovinu 2003., radi na RTV Zagreb, kasnije Hrvatska radiotelevizija (dalje: HRT), gdje je bio novinar reporter, urednik i voditelj Dnevnika. == Karijera u demokratskoj Hrvatskoj == Nakon demokratskih promjena, angažirao se u obrani domovine, kao predstavnik zapovjedništva [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]], te je bio voditelj ceremonije prvog postrojavanja ZNG-a na nogometnom stadionu u Kranjčevićevoj ulici, održanog 28. svibnja 1991. godine, u Zagrebu, da bi od 1991. do 1992., ponovno na HRT-u uređivao i vodio emisije informativnog programa pod naslovom ''Rat za slobodu'', i emisije ''Svi jedinstveni u obrani,'' u kojima je na pristupačan način širokom gledateljstvu komentirao vojne operacije zajedno s gostima iz studija, te se kao ratni reporter javljao s ratišta. Tijekom [[Prvi svečani mimohod Oružanih snaga Republike Hrvatske|prvog svečanog mimohoda Oružanih snaga Republike Hrvatske]] održanog na zagrebačkom jezeru [[Jarun]], povodom Dana državnosti, 30. svibnja 1995. godine, kada je u televizijskom prijenosu na HRT-u prikazan ruski proturaketni sustav S-300 V kojim je raspolagala [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]] uoči vojno redarstvene operacije [[Operacija Oluja|Oluja]], u kolovozu 1995. godine.<ref>Neistinite tvrdnje Mladena Trnskog, HINA, Slobodna Dalmacija, 09.06.1995., str. 11.</ref><ref>Hrvatska televizija nije smjela ni snimati ni komentirati raketni sustav S-300 V po izričitoj pisanoj naredbi ministra obrane, Globus;: nacionalni tjednik , 09.06.1995.</ref> Trnski je autor povijesnih emisija iz dokumentarnog programa HRT-a, ''Tamna strana legendi'' ''(2000.)'' i ''Zablude i istine'' (2002.), kao i dokumentarnog filma ''Komarna Novigradu.'' Napisao je nekoliko povijesnih monografija iz hrvatske vojne povijesti, i to: * Trnski, Mladen, Prokletstvo historije, Školska knjiga, Zagreb, 1984. * Trnski, Mladen, Pod tuđim zastavama i orlovima, Školska knjiga, Zagreb, 1990. == Kraj karijere i smrt == Preminuo je dana 19. travnja 2008., u Zagrebu. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://www.hr Vanjska poveznica] [[Kategorija:U izradi]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatska radiotelevizija]] [[Kategorija:Domovinski rat]] h8u9s9te7x50mabwj0nlhby7e6sov1f Casimiroa 0 816668 7573863 7572960 2026-08-10T22:22:42Z Zeljko 1196 7573863 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Casimiroa'' | slika = Gardenology-IMG 4725 hunt10mar.jpg | slika_opis = ''C. edulis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = '''''[[Dictamneae]]''''' | genus = '''''Casimiroa''''' | species = La Llave | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Casimiroa''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 10 vrsta<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1785183923 Hassler], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Izvorna posveta imenu roda iz 1825. odnosi se na Casimira Gómeza, [[Otomí]]ja iz Cardonala u današnjem [[Hidalgo (savezna država)|Hidalgu]], koji se borio za meksičku neovisnost. To je važno jer se po raznim starijim izvorima ponavlja tvrdnja da je rod nazvan po španjolskom botaničaru Casimiru Gómezu de Ortegi; reprodukcija izvorne La Llaveove posvete pokazuje da je riječ o drugom Casimiru Gómezu.<ref name="Un Mondo ">[https://antropocene.it/en/2022/12/22/casimiroa-edulis-2/?utm_source=chatgpt.com Casimiroa edulis], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Netrnoviti [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], dvodomni ili androdvodomni, s korom na kojoj su lenticele dobro uočljive. [[Listovi]] su naizmjenični i dlanasto sastavljeni; rub liski može biti cjelovit, narovašen ili pilast. [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, cimozno-metličasti.<ref name="Research "/> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli do žućkastozeleni, uglavnom jednospolni, rijetko dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] je čašasta, s trokutastim režnjevima, a [[Latica|latice]] su slobodne i u pupu valvatne. Prašnika je 4 ili 5, koliko i latica, s kojima se izmjenjuju; u ženskim cvjetovima prašnici su sterilni. Filamenti su šilasti ili blago sigmoidni i pričvršćeni ispod diska, a antere eliptične, duguljaste ili jajaste, ponekad streličaste. Disk je spljošten ili slabo izražen.<ref name="Research "/> Plodnica u muškim cvjetovima nije razvijena; u ženskima je gotovo kuglasta do obrnuto jajasta, obično peterorežnjasta, s 1–5 pretinaca i jednim sjemenim zametkom po karpelu. Vrat [[Tučak|tučka]] izostaje, a njuška je glavičasta, cjelovita ili režnjevita i ostaje vidljiva na plodu.<ref name="Research "/> [[Plod]] je koštunica, obično s tankim epikarpom i mekanim, slatkim mezokarpom. Iznimka je ''C. dura'', kod koje je epikarp tvrd i debeo. U plodu se nalazi 1–5 velikih sjemenki, duguljastih do jajastih, s pergamentastom i mrežastom testom.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> Kew danas prihvaća 10 vrsta roda, od Meksika do Srednje Amerike. Rod Sargentia S.Watson vodi kao sinonim Casimiroa. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35631-1 Kew], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Casimiroa calderoniae]]'' <small>F.Chiang & Medrano</small> # ''[[Casimiroa dura]]'' <small>A.Pool & Coronado</small> # ''[[Casimiroa edulis]]'' <small>La Llave</small> # ''[[Casimiroa emarginata]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Casimiroa greggii]]'' <small>(S.Watson) F.Chiang</small> # ''[[Casimiroa microcarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Casimiroa pringlei]]'' <small>(S.Watson) Engl.</small> # ''[[Casimiroa pubescens]]'' <small>Ramírez</small> # ''[[Casimiroa tetrameria]]'' <small>Millsp.</small> # ''[[Casimiroa watsonii]]'' <small>Engl.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Sargentia'' <small>S.Watson</small> in Proc. Amer. Acad. Arts 25: 144 (1890) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dictamneae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] gfz2s8rubpus1bwihcw69y4dohtihyh 7573864 7573863 2026-08-10T22:24:35Z Zeljko 1196 7573864 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Casimiroa'' | slika = Gardenology-IMG 4725 hunt10mar.jpg | slika_opis = ''C. edulis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = '''''[[Dictamneae]]''''' | genus = '''''Casimiroa''''' | genus_autorstvo La Llave | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Casimiroa''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 10 vrsta<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1785183923 Hassler], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Izvorna posveta imenu roda iz 1825. odnosi se na Casimira Gómeza, [[Otomí]]ja iz Cardonala u današnjem [[Hidalgo (savezna država)|Hidalgu]], koji se borio za meksičku neovisnost. To je važno jer se po raznim starijim izvorima ponavlja tvrdnja da je rod nazvan po španjolskom botaničaru Casimiru Gómezu de Ortegi; reprodukcija izvorne La Llaveove posvete pokazuje da je riječ o drugom Casimiru Gómezu.<ref name="Un Mondo ">[https://antropocene.it/en/2022/12/22/casimiroa-edulis-2/?utm_source=chatgpt.com Casimiroa edulis], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Netrnoviti [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], dvodomni ili androdvodomni, s korom na kojoj su lenticele dobro uočljive. [[Listovi]] su naizmjenični i dlanasto sastavljeni; rub liski može biti cjelovit, narovašen ili pilast. [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, cimozno-metličasti.<ref name="Research "/> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli do žućkastozeleni, uglavnom jednospolni, rijetko dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] je čašasta, s trokutastim režnjevima, a [[Latica|latice]] su slobodne i u pupu valvatne. Prašnika je 4 ili 5, koliko i latica, s kojima se izmjenjuju; u ženskim cvjetovima prašnici su sterilni. Filamenti su šilasti ili blago sigmoidni i pričvršćeni ispod diska, a antere eliptične, duguljaste ili jajaste, ponekad streličaste. Disk je spljošten ili slabo izražen.<ref name="Research "/> Plodnica u muškim cvjetovima nije razvijena; u ženskima je gotovo kuglasta do obrnuto jajasta, obično peterorežnjasta, s 1–5 pretinaca i jednim sjemenim zametkom po karpelu. Vrat [[Tučak|tučka]] izostaje, a njuška je glavičasta, cjelovita ili režnjevita i ostaje vidljiva na plodu.<ref name="Research "/> [[Plod]] je koštunica, obično s tankim epikarpom i mekanim, slatkim mezokarpom. Iznimka je ''C. dura'', kod koje je epikarp tvrd i debeo. U plodu se nalazi 1–5 velikih sjemenki, duguljastih do jajastih, s pergamentastom i mrežastom testom.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> Kew danas prihvaća 10 vrsta roda, od Meksika do Srednje Amerike. Rod Sargentia S.Watson vodi kao sinonim Casimiroa. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35631-1 Kew], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Casimiroa calderoniae]]'' <small>F.Chiang & Medrano</small> # ''[[Casimiroa dura]]'' <small>A.Pool & Coronado</small> # ''[[Casimiroa edulis]]'' <small>La Llave</small> # ''[[Casimiroa emarginata]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Casimiroa greggii]]'' <small>(S.Watson) F.Chiang</small> # ''[[Casimiroa microcarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Casimiroa pringlei]]'' <small>(S.Watson) Engl.</small> # ''[[Casimiroa pubescens]]'' <small>Ramírez</small> # ''[[Casimiroa tetrameria]]'' <small>Millsp.</small> # ''[[Casimiroa watsonii]]'' <small>Engl.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Sargentia'' <small>S.Watson</small> in Proc. Amer. Acad. Arts 25: 144 (1890) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dictamneae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] plkjvfkwn9l3oe9egaepoxtgfstjnl5 7573865 7573864 2026-08-10T22:25:11Z Zeljko 1196 7573865 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Casimiroa'' | slika = Gardenology-IMG 4725 hunt10mar.jpg | slika_opis = ''C. edulis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = '''''[[Dictamneae]]''''' | genus = '''''Casimiroa''''' | genus_autorstvo = La Llave | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Casimiroa''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 10 vrsta<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1785183923 Hassler], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Izvorna posveta imenu roda iz 1825. odnosi se na Casimira Gómeza, [[Otomí]]ja iz Cardonala u današnjem [[Hidalgo (savezna država)|Hidalgu]], koji se borio za meksičku neovisnost. To je važno jer se po raznim starijim izvorima ponavlja tvrdnja da je rod nazvan po španjolskom botaničaru Casimiru Gómezu de Ortegi; reprodukcija izvorne La Llaveove posvete pokazuje da je riječ o drugom Casimiru Gómezu.<ref name="Un Mondo ">[https://antropocene.it/en/2022/12/22/casimiroa-edulis-2/?utm_source=chatgpt.com Casimiroa edulis], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == Netrnoviti [[grm]]ovi ili [[Stablo|stabla]], dvodomni ili androdvodomni, s korom na kojoj su lenticele dobro uočljive. [[Listovi]] su naizmjenični i dlanasto sastavljeni; rub liski može biti cjelovit, narovašen ili pilast. [[Cvat]]ovi su pazušni ili vršni, cimozno-metličasti.<ref name="Research "/> [[Cvjetovi]] su sitni, bijeli do žućkastozeleni, uglavnom jednospolni, rijetko dvospolni, četvero- ili peteročlani. [[Čaška]] je čašasta, s trokutastim režnjevima, a [[Latica|latice]] su slobodne i u pupu valvatne. Prašnika je 4 ili 5, koliko i latica, s kojima se izmjenjuju; u ženskim cvjetovima prašnici su sterilni. Filamenti su šilasti ili blago sigmoidni i pričvršćeni ispod diska, a antere eliptične, duguljaste ili jajaste, ponekad streličaste. Disk je spljošten ili slabo izražen.<ref name="Research "/> Plodnica u muškim cvjetovima nije razvijena; u ženskima je gotovo kuglasta do obrnuto jajasta, obično peterorežnjasta, s 1–5 pretinaca i jednim sjemenim zametkom po karpelu. Vrat [[Tučak|tučka]] izostaje, a njuška je glavičasta, cjelovita ili režnjevita i ostaje vidljiva na plodu.<ref name="Research "/> [[Plod]] je koštunica, obično s tankim epikarpom i mekanim, slatkim mezokarpom. Iznimka je ''C. dura'', kod koje je epikarp tvrd i debeo. U plodu se nalazi 1–5 velikih sjemenki, duguljastih do jajastih, s pergamentastom i mrežastom testom.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> Kew danas prihvaća 10 vrsta roda, od Meksika do Srednje Amerike. Rod Sargentia S.Watson vodi kao sinonim Casimiroa. <ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35631-1 Kew], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Casimiroa calderoniae]]'' <small>F.Chiang & Medrano</small> # ''[[Casimiroa dura]]'' <small>A.Pool & Coronado</small> # ''[[Casimiroa edulis]]'' <small>La Llave</small> # ''[[Casimiroa emarginata]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Casimiroa greggii]]'' <small>(S.Watson) F.Chiang</small> # ''[[Casimiroa microcarpa]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Casimiroa pringlei]]'' <small>(S.Watson) Engl.</small> # ''[[Casimiroa pubescens]]'' <small>Ramírez</small> # ''[[Casimiroa tetrameria]]'' <small>Millsp.</small> # ''[[Casimiroa watsonii]]'' <small>Engl.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Sargentia'' <small>S.Watson</small> in Proc. Amer. Acad. Arts 25: 144 (1890) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dictamneae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] e6e8yn3gp9j9swo31pcmrtwv0epuns0 Kategorija:Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za glazbu 14 816675 7573577 7573024 2026-08-10T14:01:26Z Divna Jaksic 974 7573577 wikitext text/x-wiki {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za glazbu}} [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor|Glazba]] [[Kategorija:Hrvatske glazbene nagrade|Nazor]] dbjp7ci94i52v7e3j64jcdr4bpmcjp1 Ptelea 0 816690 7573704 7573332 2026-08-10T17:45:30Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7573704 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ptelea'' | slika = Korina 2011-07-28 Ptelea trifoliata 3.jpg | slika_opis = ''P. trifoliata''. | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''Ptelea''''' | genus_autorstvo = L. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Ptelea''''', od [[grm]]ova iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u potporodicu [[Zanthoxyloideae]]. Pripadaju mu tri vrste rasprostranjene od jugoistočne [[Kanada|Kanade]] do [[Meksiko|Meksika]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:329430-2 Plants of the World online] Pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime roda Ptelea dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]] pteléa, naziva za [[brijest]]; IPNI izričito povezuje ime s krilatim plodovima, koji podsjećaju na brijestove plodove. == Morfologija == ''Ptelea'' <small>L.</small> je rod listopadnih, netrnovitih, jako [[aroma]]tičnih [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice rutovki (''[[Rutaceae]]''). [[Listovi]] su naizmjenični, s peteljkom, najčešće sastavljeni od tri liske. [[Cvat]]ovi su vršni, razgranati, a sitni [[cvjetovi]] zelenkastobijeli do žućkastobijeli; biljke su poligamno-dvodomne, pa se pojavljuju funkcionalno muški, ženski i dvospolni cvjetovi. [[Čaška]] i vjenčić imaju po 4 ili 5 članova, a [[prašnik]]a je također 4 ili 5; u ženskim cvjetovima oni su zakržljali ili nefunkcionalni. Plodnica je nadrasla, dvopretinčasta, s po dva sjemena zametka u svakom pretincu. [[Plod]] je karakteristična tanka i spljoštena, gotovo okrugla samara, široko okriljena po cijelom obodu. Rod je prirodno rasprostranjen od jugoistočne Kanade preko [[SAD]]-a do Meksika.<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Ptelea aptera]]'' <small>Parry</small> # ''[[Ptelea crenulata]]'' <small>Greene</small> # ''[[Ptelea trifoliata]]'' <small>L.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Apatitia'' <small>Desv.</small> in W.Hamilton, Prodr. Pl. Ind. Occid.: 42 (1825) * ''Bellucia'' <small>Adans.</small> in Fam. Pl. 2: 344 (1763), nom. illeg. homonym. post. * ''Dodonaea'' <small>Boehm.</small> in Defin. Gen. Pl.: 212 (1760), nom. illeg. homonym. post. * ''Taravalia'' <small>Greene</small> in Leafl. Bot. Observ. Crit. 1: 222 (1906) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pteleinae]] [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] r0cbyp9tha6bjhujzeobgd5g84rtbqk Slovenski republički nogometni kup 1974./75. 0 816696 7573635 7573433 2026-08-10T16:40:06Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7573635 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1974./75. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 25. | datum = | br_momčadi = 8 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] | broj = 2 | finalist = [[NK Primorje|Primorje]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1973./74.|1973./74.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1974./75. bilo je dvadeset i peto izdanje kupa SR Slovenije. Finale je bilo jednostrano, suočili su se Mura i Primorje. Ajdovci su prilično redovito i bez previše problema stigli do finala, gdje su potom primili devet golova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''TNZ Ljubljana:''' Rudar (T), Kočevje * '''TNZ Kranj:''' Triglav * '''TNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''TNZ Koper:''' Transport * '''TNZ Celje:''' Olimp * '''TNZ Maribor:''' Železničar (M) * '''TNZ Murska Sobota:''' Mura Olimpija Ljubljana (članica [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|Prve savezne lige 1974./75.]]) ne sudjeluje, a već je primljena u [[Kup maršala Tita 1975./76.]] == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]''' ||–|| [[NK Olimp Celje|Olimp Celje]] ||1:0 |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||6:5 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:0 |- | '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||–|| [[NK Ilirska Bistrica|Transport I. Bistrica]] ||5:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||6:2 |- | '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !!1. utakmica !!2. utakmica |- | [[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]] ||4:9||bgcolor="gold"| '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||1:2 ||3:7 |- |} Mura se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1975./76.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|Prva savezna liga 1974./75.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|Druga savezna liga 1974./75.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1973./74.|Slovenska republička liga 1974./75.]] * [[Kup maršala Tita 1974.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1974/75 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1975]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1974./75.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1974-75 *]] a6almu018ipvx1mjuze9ysqbd2sjktj 7573657 7573635 2026-08-10T16:59:42Z Ame71 128419 Ispravljam grešku 7573657 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1974./75. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 25. | datum = | br_momčadi = 8 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] | broj = 2 | finalist = [[NK Primorje|Primorje]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1973./74.|1973./74.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1974./75. bilo je dvadeset i peto izdanje kupa SR Slovenije. Finale je bilo jednostrano, suočili su se Mura i Primorje. Ajdovci su prilično redovito i bez previše problema stigli do finala, gdje su potom primili devet golova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''TNZ Ljubljana:''' Rudar (T), Kočevje * '''TNZ Kranj:''' Triglav * '''TNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''TNZ Koper:''' Transport * '''TNZ Celje:''' Olimp * '''TNZ Maribor:''' Železničar (M) * '''TNZ Murska Sobota:''' Mura Olimpija Ljubljana (članica [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|Prve savezne lige 1974./75.]]) ne sudjeluje, a već je primljena u [[Kup maršala Tita 1975./76.]] == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]''' ||–|| [[NK Olimp Celje|Olimp Celje]] ||1:0 |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||6:5 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:0 |- | '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||–|| [[NK Ilirska Bistrica|Transport I. Bistrica]] ||5:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||6:2 |- | '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !!1. utakmica !!2. utakmica |- | [[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]] ||4:9||bgcolor="gold"| '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||1:2 ||3:7 |- |} Mura se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1975./76.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|Prva savezna liga 1974./75.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|Druga savezna liga 1974./75.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1974./75.|Slovenska republička liga 1974./75.]] * [[Kup maršala Tita 1974.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1974/75 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1975]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1974./75.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1974-75 *]] rh3zpnbsjooehkxtoorj81b4verq1k1 7573758 7573657 2026-08-10T18:52:56Z Argo Navis 852 SFRJ 7573758 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1974./75. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|SFRJ|godina=1974}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 25. | datum = | br_momčadi = 8 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] | broj = 2 | finalist = [[NK Primorje|Primorje]] | polufinalisti = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] i [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1973./74.|1973./74.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1974./75. bilo je dvadeset i peto izdanje kupa SR Slovenije. Finale je bilo jednostrano, suočili su se Mura i Primorje. Ajdovci su prilično redovito i bez previše problema stigli do finala, gdje su potom primili devet golova.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''TNZ Ljubljana:''' Rudar (T), Kočevje * '''TNZ Kranj:''' Triglav * '''TNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''TNZ Koper:''' Transport * '''TNZ Celje:''' Olimp * '''TNZ Maribor:''' Železničar (M) * '''TNZ Murska Sobota:''' Mura Olimpija Ljubljana (članica [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|Prve savezne lige 1974./75.]]) ne sudjeluje, a već je primljena u [[Kup maršala Tita 1975./76.]] == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]''' ||–|| [[NK Olimp Celje|Olimp Celje]] ||1:0 |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||–|| [[NK Kočevje|Kočevje]] ||6:5 |- | '''[[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]''' ||–|| [[NK Rudar Trbovlje|Rudar Trbovlje]] ||1:0 |- | '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||–|| [[NK Ilirska Bistrica|Transport I. Bistrica]] ||5:3 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||–|| [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||6:2 |- | '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||3:0 b.b. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !!1. utakmica !!2. utakmica |- | [[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]] ||4:9||bgcolor="gold"| '''[[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]]''' ||1:2 ||3:7 |- |} Mura se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1975./76.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|Prva savezna liga 1974./75.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1974./75.|Druga savezna liga 1974./75.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1974./75.|Slovenska republička liga 1974./75.]] * [[Kup maršala Tita 1974.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1974/75 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1975]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1974./75.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1974-75 *]] c8xwodyme4hatwal1wq2quh1gdmzmv1 Dvorci planine Amel 0 816700 7573613 7573503 2026-08-10T15:41:53Z Prof saxx 7403 dopuna i dorada članka 2. 7573613 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Dvorci planine Amel |slika = 44 قلعة دوبيه - شقرا.jpg |godina = [[2026.]] <small>(48. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii, iv |ugroženost = 2026. - |dossier = 1810 |država = {{Z+X|LIB}} |karta = }} '''Dvorci planine Amel''' su skupina od pet [[fortifikacija|fortifikacijskih]] [[dvorac]]a, smještenih diljem povijesne regije [[Džabel Amel]] („planina Amel”) u južnom [[Libanon]]u: [[dvorac Beaufort]] (al Šakif), [[dvorac Toron]] (Tibnin), [[dvorac Doubay]] (Šakra), [[dvorac Maroun]] (Deir Kifa) i [[Dvorac Scandelion]] (Šama). Njihove [[utvrda|utvrde]], [[toranj|tornjevi]], kule, ulazni prolazi i stambeni prostori čuvaju dokaze o kontinuiranoj razmjeni vojnog znanja, građevinskih tehnika i praksi upravljanja teritorijem između [[europa|europskih]] i [[bliski istok|bliskoistočnih]] tradicija, istovremeno demonstrirajući [[Razvoj fortifikacijske arhitekture|evoluciju obrambene arhitekture]] i utvrđene mreže tijekom gotovo tisućljeća. Zbog toga su ''Dvorci planine Amel'' upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2026. godine.<ref>''[https://whc.unesco.org/en/list/1810/ Mount Amel Castles]'', službene stranice UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> Zauzimajući istaknute vrhove brda i strateške [[greben]]e s pogledom na glavne regionalne puteve, dvorci planine Amel su formirali integriranu obrambenu i administrativnu mrežu koja je kontrolirala kretanje, komunikaciju i poljoprivredne resurse na ogromnom teritoriju. Razvijeni između srednjeg vijeka i 19. stoljeća, oni predstavljaju uzastopne faze okupacije i prilagodbe [[križari|križarskih]], [[ajubidi|ajubidskih]], [[mameluci|mamelučkih]], [[osmanlije|osmanskih]] i lokalnih feudalnih vladara. Zaštićeni spomenici su: {| class="wikitable sortable" ! UNESCO ID !Slika !Izvorni naziv (arapski naziv) !Lokacija !Površina (ha) !Koordinate ! Bilješke |- valign=top |1810-001 | [[Datoteka:Beaufort1982.jpg|200x200px|]] | <center>[[Dvorac Beaufort]] (''قلعة الشقيف Kalat al-Šakif'') | <center>[[Šakif]] | 1,59 | {{coord|33.1927|N|35.3156|E|type:landmark_region:LEB_source:commons|format=dms}} | Križarska utvrda u guberniji Nabatiji, u južnom Libanonu, oko 1 kilometar jugo-jugoistočno od sela Arnoun. Na tom mjestu se nalazila utvrda prije nego što ju je 1139. godine zauzeo [[Fulk Jeruzalemski]], a izgradnja dvorca vjerojatno je započela ubrzo nakon toga. [[Saladin]] je zauzeo Beaufort 1190. godine, ali 50 godina kasnije križari su ga ponovno osvojili. Godine 1268. [[Mameluci|mamelučki]] sultan [[Bajbars]] konačno je zauzeo dvorac za islamske snage. Beaufort je jedan od rijetkih srednjovjekovnih dvoraca koji je pokazao vojnu vrijednost i u modernom ratovanju. Naime, tijekom [[Libanonski rat 1982.|Libanonskog rata 1982.]] dvorac je korišten kao baza [[Izraelske obrambene snage|Izraelskih obrambenih snaga]] od 1982. do 2000. tijekom [[Teritoriji pod izraelskom okupacijom|izraelske okupacije južnog Libanona]]. Ponovno su ga zauzele snage Izraelskih obrambenih snaga u svibnju 2026. tijekom [[Sukob Izraela i Hezbollaha (2023. – danas)|Libanonskog rata 2026.]] godine.<ref>Pierre Grussenmeyer i Jean Yasmine, ''[https://hal.archives-ouvertes.fr/docs/00/26/40/04/PDF/grussenmeyer_yasmine_CIPA2003.pdf The Restoration of Beaufort Castle (South-Lebanon): A 3D Restitution According to Historical Documentation]'', XIXth CIPA International Symposium, 2003. (PDF) {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> |- valign=top |1810-002 | [[Datoteka:Tebnine11.jpg|200x200px|]] | <center>[[Dvorac Toron]] (''قلعة تبنين Kalat Tibnin'') | <center>[[Tibnin]] | 2,97 | {{coord|33.1142|N|35.2443|E|type:landmark_region:LEB_source:commons|format=dms}} | Dvorac Toron zauzima strmo brdo, zapravo [[brončano doba|brončanodobnu]] [[gradina|gradinu]] (tel), sjeverno od sela Tibnin, na visini od 725 metara nadmorske visine. Ovalnog je oblika, a obris prati konture tela. Nekada je imao dvanaest pravokutnih [[kula]], a južna je bila [[donjon]]. Dvorac, koji su 1266. godine srušili Mameluci, obnovio je 500 godina kasnije, sredinom 18. stoljeća, [[šijiti|šijitski]] [[šeik]] Nasif al-Nasar tijekom svoje borbe protiv [[osmanlije|osmanske vlasti]]. Godine 1881. zabilježeno je da je to bila rezidencija lokalnog guvernera i da je tamo živjelo dvadesetak muslimana. Dvorac je oštećen tijekom izraelske invazije na Libanon krajem 2024. godine, a jedan od srednjovjekovnih zidova se urušio.<ref>Lauren Frayer, ''[https://www.npr.org/2024/12/23/nx-s1-5213230/lebanon-cultural-heritage-israel-war-hezbollah What the Israel-Hezbollah war did to Lebanon's cultural heritage sites]'', NPR, 23. prosinca 2024. {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> |- valign=top |1810-003 | [[Datoteka:66 قلعة دوبيه - شقرا.jpg|200x200px|]] | <center>[[Dvorac Doubay]] (''قلعة ودوبيه Kalat ed-Duba'', „Medvjeđi dvorac”) | <center>[[Šakra]] | 0,87 | {{coord|33.1138|N|35.2906|E|type:landmark_region:LEB_source:commons|format=dms}} | Dvorac Doubay nalazi se u dolini oko 4 km istočno od Šakre. Iako je uglavnom obnovljena u mamelučko ili osmansko doba, uključuje toranj (8,5 x 10,3 m) i druge građevine koje odaju [[Franci|franačko]] podrijetlo. Naime, saracenska kula na temeljima križarskog dvorca je manjih dimenzija i okružen je bio opkopom. Smješten na strmom i uskom ogranku koji se ulijevao u veliki vadi Selukiju, štitio je sjevernu cestu koja je vodila uz tu dolinu, a također je činio vezu između [[Hunin]]a i [[Tibnin]]a.<ref>C.R. Conderbi H.H. Kitchener, ''[https://archive.org/details/surveyofwesternp01conduoft The Survey of Western Palestine: Memoirs of the Topography, Orography, Hydrography, and Archaeology. Vol. 1.]'', Committee of the Palestine Exploration Fund, London, 1881. {{eng oznaka}} Pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> |- valign=top |1810-004 | [[Datoteka:Caernarfon castle interior.jpg|200x200px|]] | <center>[[Dvorac Maroun]] (''قلعة مارون Kalat Marun'') | <center>[[Kifa]] | 2,53 | {{coord|33.1544|N|35.2356|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | |- valign=top |1810-005 | [[Datoteka:ChamaaCastle NorthernSideSouthwestwards RomanDeckert22122019.jpg|200x200px|]] | <center>[[Dvorac Scandelion]] (''قلعة الإسكندرونة Kalat Iskandarûna'') | <center>[[Šama]] | 2,52 | {{coord|33.0844|N|35.1232|E|type:landmark_region:IT-VI_source:commons|format=dms}} | |- valign=top |} ==Poveznice== * [[Razvoj fortifikacijske arhitekture]] * [[Dvorac Biblos]] * [[Dvorci i gradske zidine kralja Edvarda u Gwyneddu]] * [[Kraljevske utvrde Languedoca]] ==Literatura== * Denys Pringle, ''Secular Buildings in the Crusader Kingdom of Jerusalem: An Archaeological Gazetteer'', Cambridge University Press, 1997. {{ISBN|9780521460101}} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Mount Amel Castles}} * [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Crusader_castles List of Crusader castles] {{eng oznaka}} {{Svjetska baština u Libanonu}} {{GLAVNIRASPORED:Amela, dvorci Jabal}} [[Kategorija:Fortifikacije]] [[Kategorija:Građevine u Libanonu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Libanonu]] ns7ns3kje7p1mm180vl6lx7v4vtkjtq Suradnik:WIK-TO-NO 2 816701 7573518 2026-08-10T12:10:28Z WIK-TO-NO 369173 Dodao sam nove podatke 7573518 wikitext text/x-wiki == DANIELA ŠKEGRO == Daniela Škegro (Mostar, 1971.), bosanskohercegovačka i hrvatska je književnica, kantautorica, novinarka, televizijska voditeljica i društveno-kulturna aktivistica. Poznata je kao autorica više književnih djela, dugogodišnja i globalno čitana kolumnistica u domovini i iseljeništvu, višestruko nagrađivana glazbenica na festivalima zabavne glazbe te pokretačica i predsjednica kulturne manifestacije "Hercegovka godine". Glavni urednički angažman ostvaruje kao urednica regionalnog medijskog portala Hercegovka.net. '''Životopis i kulturni angažman''' Daniela Škegro rođena je 1971. godine u Mostaru, gdje provodi veći dio svog života i ostvaruje profesionalnu karijeru. Majka je dvoje djece. Tijekom godina razvija prepoznatljivu karijeru u kulturnom i javnom prostoru Hercegovine, spajajući književno stvaralaštvo, kantautorski rad, televizijsku produkciju i digitalno novinarstvo. Osnivačica je i predsjednica Udruge "Hercegovka godine". Preko ove udruge pokrenula je niz prepoznatljivih kulturno-zabavnih projekata s ciljem promocije tradicije, zavičaja i društvene uloge pojedinca u regiji. Među najvažnijim manifestacijama ističu se godišnji izbori "Hercegovka godine" i "Hercegovac godine", koji redovito privlače široku medijsku pozornost i ostvaruju višemilijunske dosege u praćenju autorskih priča iz Hercegovine i iseljeništva. Pokretačica je i manifestacije "Međunarodni festival lijepih i dobrih želja" te izbora za "Najpoželjnijeg Hercegovca neženju". Ističe se i po trajnim doprinosima sakralnoj i zavičajnoj baštini; zaslužna je za postavljanje prvog kipa svetog Mihaela Arkanđela u Hercegovini, koji je smješten na lokaciji uz put za Rašku Goru. Kroz svoj društveni rad ostvaruje dugogodišnju i kontinuiranu suradnju s brojnim udrugama i pojedincima iz hrvatskog iseljeništva, aktivno djelujući na kulturnom i društvenom povezivanju iseljenih Hrvata s matičnom domovinom. '''Novinarstvo i televizijski rad''' Kao glavna urednica portala Hercegovka.net bavi se društvenim i kulturnim temama, afirmacijom hercegovačkih običaja i uspješnih pojedinaca u svijetu. Istovremeno ostvaruje zapažen angažman kao dugogodišnja kolumnistica portala Hercegovina.in, gdje vodi iznimno čitanu autorsku kolumnu pod nazivom <nowiki>''"Djevojka s Neretve"''</nowiki>. Njezini novinarski tekstovi, priče i kolumne redovito obrađuju teme vjere, ljubavi, obitelji, tradicije i života u Hercegovini. Zbog specifičnog stila prožetog emocijama i zavičajnim motivima, njezina su javna pisma i iseljeničke priče stekli široku publiku i veliku čitanost među pripadnicima hrvatske i bosanskohercegovačke dijaspore diljem svijeta. Njezine autorske tekstove i priče redovito prenose brojni tiskani i elektronički mediji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u hrvatskom iseljeništvu. U sferi televizijskog novinarstva, Škegro je djelovala kao urednica i voditeljica na prvoj katoličkoj televiziji u Bosni i Hercegovini (Maria Vision), gdje je uređivala i vodila autorsku emisiju <nowiki>''</nowiki>Ne boj se". Također je ostvarila pionirski rad na prvoj online televiziji u BiH, gdje je bila urednica i voditeljica emisije pod nazivom <nowiki>''</nowiki>Kamen, sunce i milina, Made in Hercegovina<nowiki>''</nowiki>, a vodi i prepoznatljivu internetsku emisiju <nowiki>''</nowiki>DAN D<nowiki>''</nowiki>. '''Književno stvaralaštvo''' Njezin književni opus obuhvaća poeziju, aforizme, citate te motivacijsku i zavičajnu literaturu. Karakterizira ga emotivan i duhovni ton, često usmjeren na preispitivanje ljudskih vrijednosti, tradicije i društvenih izazova. Do sada je objavila sedam knjiga, među kojima se izdvajaju: • <nowiki>''Ja sam taoc svojih želja – JMBD1''</nowiki> (zbirka misli, citata i izreka) • <nowiki>''Samo žena – JMBD2''</nowiki> (zbirka poezije) • <nowiki>''Moja Hercegovina''</nowiki> (zbirka poezije, 2018.) – djelo prožeto zavičajnim motivima koje se osvrće i na problem odlazaka mladih iz domovine. • <nowiki>''</nowiki>Cilj je biti sretan<nowiki>''</nowiki> (2023.) – knjiga motivacijskog i psihološko-priručničkog karaktera posvećena osobnom razvoju. • <nowiki>''Hercegovačka prva pomoć''</nowiki> • <nowiki>''Sinovi zemlje svete''</nowiki> • <nowiki>''Hercegovka godine''</nowiki> '''Glazbena karijera''' Kao glazbenica i kantautorica, Daniela Škegro iza sebe ima samostalni album s deset kantautorskih skladbi te brojne festivalske nastupe. Sama potpisuje tekstove i glazbu za svoja ostvarenja, interpretirajući ih na domaćim i međunarodnim festivalima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. '''Politički angažman''' U sferi javnog djelovanja, Škegro je ostvarila i politički angažman kroz kandidature na lokalnim razinama. Bila je kandidatkinja za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) te se kandidirala za poziciju gradonačelnice Grada Mostara, zalažući se za poboljšanje društvenog standarda i sprječavanje odlaska građana iz Mostara i šire regije. '''Nagrade i priznanja''' Tijekom dugogodišnje karijere primila je niz domaćih i međunarodnim priznanja u književnosti, glazbi i društvenom djelovanju: • <nowiki>''Večernjakova domovnica''</nowiki> – Posebna nagrada za dugogodišnju potporu i doprinos ovom prestižnom izboru najpopularnijih Hrvata izvan domovine. • <nowiki>''Najutjecajnija hrvatska žena''</nowiki> – dvostruka nominacija za ovu prestižnu nagradu koja slavi postignuća i utjecaj Hrvatica u domovini i svijetu. • <nowiki>''Međunarodni festival pisme i vina "Marko Polo" (Korčula)'' – trostruka dobitnica nagrada, uključujući Nagradu za najbolji tekst pjesme (za pjesmu ''Kida me'', 2013.) te Posebnu nagradu stručnog žirija (za pjesmu ''Ljubavnica''</nowiki>, 2014.). • <nowiki>''Međunarodni festival poezije (Fužine)''</nowiki> – dobitnica glavne nagrade (Grand Prix). • <nowiki>''MEF festival (Čakovec)''</nowiki> – festivalska nagrada za autorski rad. • <nowiki>''Zlatna ruža''</nowiki> – priznanje za kulturni doprinos. Značajan humanitarni rad. '''Vanjske poveznice''' ----https://hercegovka.net Službeni portal Hercegovka.net eplh2tfr9xvshv36ruqnxckwjmknniw Svetkovina rođenja Gospodnjeg 0 816702 7573531 2026-08-10T12:39:42Z Moon1238 258470 Preusmjeravanje stranice na [[Božić]] 7573531 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Božić]] hohp97sj0zcqs8o0mjpv4aixp5tbdq9 Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – Divizija II 2005. 0 816703 7573604 2026-08-10T14:58:40Z Cybermb 1634 n.č., početak 7573604 wikitext text/x-wiki {{radovi}} ''[[SP u hokeju na ledu Divizije II|Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu Divizije II]]'' za 2005. godinu. <br> Održano je u travnju 2005. godine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]]. <br> Sudjelovale je 12 reprezentacija, koje su razigravale za plasman od 29. do 40. mjesta u ''Svjetskom prvenstvu'' za 2005. godinu. <br> Prvaci ''Divizije II'' za 2005. godinu su bile reprezentacije Hrvatske (''Skupina A'') i Izraela (''Skupina B)''. == Mjesta odigravanja == {| class="wikitable" !skupina !!dvorana !!grad !!država !! |- |'''Skupina A ||'' [[Dom sportova (Zagreb)|Dom sportova]] ||[[Zagreb]] ||{{Z|HRV}} [[Hrvatska]] || |- |'''Skupina B ||'' [[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan|Ledena dvorana Pionir]] ||[[Beograd]] ||{{Z|SCG}} [[Srbija i Crna Gora]] ||od 2006. godine {{Z|SRB}} [[Srbija]] |- |} == Sustav natjecanja == 12 reprezentacija je bilo raspoređeneo u dvije skupine (''A'' i ''B'') koje su igrane jednostrukom ligaškim sustavom. <br> Prvaci skupina su napredovale u ''Diviziju I'', dok su posljednjoplasirane momčadi ispale u ''[[SP u hokeju na ledu Divizije III|Diviziju III]]''. == Sudionici == * {{Z|AUS}} Australija * {{Z|BEL}} Belgija * {{Z|BUG}} [[Bugarska reprezentacija u hokeju na ledu|Bugarska]] * {{Z|HRV}} [[Hrvatska reprezentacija u hokeju na ledu|Hrvatska]] * {{Z|ISL}} Island * {{Z|IZR}} Izrael * {{Z|KOR|1998}} Južna Koreja * {{Z|NZL}} Novi Zeland * {{Z|SCG}} Srbija i Crna Gora * {{Z|SJKOR}} Sjeverna Koreja * {{Z|ŠPA}} Španjolska * {{Z|TUR}} Turska == Skupina A == Igrano u [[Zagreb]]u, [[Hrvatska]] == Skupina B == Igrano u [[Beograd]]u, [[Srbija i Crna Gora]] (danas [[Srbija]]) == Konačni poredak == == Povezani članci == * [[SP u hokeju na ledu Divizije II]] == Vanjske poveznice == * {{en icon}} [https://www.iihf.com/en/home iihf.com] * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20170925131030/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/ iihf.com, ''Past Tournaments'', (2000. - 2017.)], wayback arhiva (2017.) * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20171019222309/http://www.iihf.com/iihf-home/history/past-tournaments/iihf-championships-2005/ iihf.com, ''Past Tournaments / IIHF Championships 2005''''], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/archives.htm hockeyarchives.info] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/ eurohockey.com] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2a.html eurohockey.com, ''World Championship d2A''] * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/1188-world-championship-d2b.html eurohockey.com, ''World Championship d2B''] * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ hokej.sfrp.cz, ''SRFP's Hockey Archive''] * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190220052652/http://avlh.sweb.cz/ avlh.sweb.cz], wayback arhiva * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20190227124111/http://avlh.sweb.cz/M.htm avlh.sweb.cz, ''MEZINÁRODNÍ HOKEJ / muži''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/index.html todor66.com, ''Ice Hockey World Championships and Olympic Games Archive''] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/ eliteprospects.com] * {{en icon}} [https://www.eliteprospects.com/league/wc-d2 eliteprospects.com, ''WC D2''] * {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Eishockey-Weltmeisterschaft_der_Herren_2005 de.wikipedia.org, ''Eishockey-Weltmeisterschaft der Herren 2005''] == Literatura i izvori == <small> * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20071209062223/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiia/hydra.iihf.com/IIHF_Core/jsp/content/web_output/index.jsp@compId=1000000012 iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group A / Zagreb, CROATIA / 10.04.2005 - 16.04.2005''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20071109102021/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiia/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/1000000012/IHM1000000012Z207_76_10_0.html iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group A / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 16. travnja 2005.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20071109102026/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiia/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/1000000012/IHM1000000012Z207_Final_Ranking_1_0.html iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group A / FINAL RANKING / Group Round Robin''], objavljeno 16. travnja 2005.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070702005229/https://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiib/hydra.iihf.com/IIHF_Core/jsp/content/web_output/index.jsp@compId=1000000015 iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group B / Belgrade, SERBIA AND MONTENEGRO / 04.04.2005 - 10.04.2005''], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121023014648/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiib/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/1000000015/IHM1000000015Z208_76_1_0.html iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group B / TOURNAMENT PROGRESS / Round Robin''], objavljeno 11. travnja 2005.], wayback arhiva * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20121023014905/http://www.iihf.com/Hydra/Tournaments_05/output/wsiib/hydra.iihf.com/data/iihf/output/xml/1000000015/IHM1000000015Z208_Final_Ranking_1_0.html iihf.com, ''2005 IIHF World Championship Div II Group B / FINAL RANKING / Group Round Robin''], objavljeno 11. travnja 2005.], wayback arhiva * {{fra icon}} [https://www.hockeyarchives.info/mondial2005.htm hockeyarchives.info, ''Championnats du monde 2005''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/league/883-world-championship-d2.html?season=2005 eurohockey.com, ''World Championship d2 / 2004-2005''], ažurirano 20. kolovoza 2011., pristupljeno 10. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://www.eurohockey.com/stats/league/2005/883-world-championship-d2.html eurohockey.com, ''Statistics World Championship d2 2004-2005''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://hokej.sfrp.cz/ms/ms2005.html hokej.sfrp.cz, ''2005 / World Championship''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20070318182339/http://hokej.snt.cz/ms/ms2005.html hokej.sfrp.cz, ''2005 / World Championship''], wayback arhiva (2007.) * {{ces icon}} [https://web.archive.org/web/20160803062527/http://avlh.sweb.cz/MS-2005.pdf avlh.sweb.cz, ''2005 / Miistrovství světa''], wayback arhiva * {{en icon}} [http://www.todor66.com/hockey/world/Men_III_2005.html todor66.com, ''Men Ice Hockey World Championship 2005 Level III Winners Croatia and Israel''], pristupljeno 10. kolovoza 2026. {{izvori}} </small> {{Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu – niži stupnjevi}} [[Kategorija:Svjetska prvenstva u hokeju na ledu|2005 II ]] [[Kategorija:Hokej na ledu u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Međunarodna športska natjecanja u Srbiji]] 33j4hdrwybvbganprke38q9t5np3aej Toxosiphon 0 816704 7573616 2026-08-10T15:49:12Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosiphon''''' | genu...«. 7573616 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosiphon''''' | genus_autorstvo = Baill. }} '''''Toxosiphon''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u podtribus Galipeinae. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Bolivija|Bolivije]] i zapadnog [[Brazil]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35989-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon'' <small>Baill.</small> je rod [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] tropske [[Amerika|Amerike]]. [[Listovi]] su naizmjenični, a ovisno o vrsti jednolisni ili trodijelni. [[Cvjetovi]] su peteročlani, s razmjerno velikom čaškom; latice su međusobno priljubljene te izvana gusto vunasto dlakave, pa vjenčić djeluje cjevasto. Karpeli su međusobno srasli. Plod se raspada na jednosjemene merikarpe, a sjemenke su gole; [[pelud]] ima mrežasto oblikovanu egzinu. Upravo kombinaciju vunastih, međusobno priljubljenih latica, sraslih karpela, golih [[sjeme]]nki i mrežaste egzine Kallunki je 1992. upotrijebila za razgraničenje roda od srodnog Erythrochiton.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038673 WFO], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Toxosiphon carinatus]]'' <small>(Little) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon lindenii]]'' <small>(Planch.) Baill.</small> # ''[[Toxosiphon macropodus]]'' <small>(K.Krause) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon trifoliatus]]'' <small>(Pilg.) Kallunki</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] aqcz6m0ogj1389ytbdbtj8pl3iktz3r 7573621 7573616 2026-08-10T15:57:45Z Zeljko 1196 7573621 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosiphon''''' | genus_autorstvo = Baill. }} '''''Toxosiphon''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u podtribus [[Galipeinae]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Bolivija|Bolivije]] i zapadnog [[Brazil]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35989-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon'' <small>Baill.</small> je rod [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]] tropske [[Amerika|Amerike]]. [[Listovi]] su naizmjenični, a ovisno o vrsti jednolisni ili trodijelni. [[Cvjetovi]] su peteročlani, s razmjerno velikom čaškom; latice su međusobno priljubljene te izvana gusto vunasto dlakave, pa vjenčić djeluje cjevasto. Karpeli su međusobno srasli. Plod se raspada na jednosjemene merikarpe, a sjemenke su gole; [[pelud]] ima mrežasto oblikovanu egzinu. Upravo kombinaciju vunastih, međusobno priljubljenih latica, sraslih karpela, golih [[sjeme]]nki i mrežaste egzine Kallunki je 1992. upotrijebila za razgraničenje roda od srodnog Erythrochiton.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038673 WFO], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Toxosiphon carinatus]]'' <small>(Little) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon lindenii]]'' <small>(Planch.) Baill.</small> # ''[[Toxosiphon macropodus]]'' <small>(K.Krause) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon trifoliatus]]'' <small>(Pilg.) Kallunki</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon| ]] [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] sfbponc7n43qkkzuj6sdw5j3a24cbyv 7573658 7573621 2026-08-10T17:01:26Z Zeljko 1196 7573658 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosiphon''''' | genus_autorstvo = Baill. }} '''''Toxosiphon''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u podtribus [[Galipeinae]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Bolivija|Bolivije]] i zapadnog [[Brazil]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35989-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon'' <small>Baill.</small> obuhvaća [[grm]]ove i manja [[Stablo|stabla]] tropske Amerike. [[Listovi]] su naizmjenični, jednolisni ili trodijelni, s cijelim, uglavnom kožastim liskama. [[Cvat]]ovi su vršni, jednom do nekoliko puta dihotomno razgranati. [[Cvjetovi]] su dvospolni, izrazito zigomorfni, peteročlani; [[lap]]ovi su slobodni, a bijele do kremaste latice tvore dugu, uglavnom zakrivljenu cijev vjenčića s nejednakim režnjevima. Prašnika su 2 i plodni su, dok su preostali članovi androecija razvijeni kao 3–5 staminodija. Filamenti plodnih prašnika većim su dijelom prirasli uz vjenčić, a antere nose karakteristične mesnate, dvorežnjaste privjeske. Disk je cjelovit ili slabo valovit. Plodnica je sastavljena od međusobno djelomično sraslih karpela; vrat je obično gusto dlakav. [[Plod]] se raspada na jednosjemene, dorzalno krilate merikarpe, a sjemenke su smeđe do gotovo crne i karakteristično kvržičaste po bridovima.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038673 WFO], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Toxosiphon carinatus]]'' <small>(Little) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon lindenii]]'' <small>(Planch.) Baill.</small> # ''[[Toxosiphon macropodus]]'' <small>(K.Krause) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon trifoliatus]]'' <small>(Pilg.) Kallunki</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon| ]] [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] fziq80whse7p5kan0gwc65rva4vkfwe 7573754 7573658 2026-08-10T18:47:01Z Argo Navis 852 7573754 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosiphon''''' | genus_autorstvo = [[Baill.]] }} '''''Toxosiphon''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u podtribus [[Galipeinae]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Bolivija|Bolivije]] i zapadnog [[Brazil]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35989-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon'' <small>Baill.</small> obuhvaća [[grm]]ove i manja [[Stablo|stabla]] tropske Amerike. [[Listovi]] su naizmjenični, jednolisni ili trodijelni, s cijelim, uglavnom kožastim liskama. [[Cvat]]ovi su vršni, jednom do nekoliko puta dihotomno razgranati. [[Cvjetovi]] su dvospolni, izrazito zigomorfni, peteročlani; [[lap]]ovi su slobodni, a bijele do kremaste latice tvore dugu, uglavnom zakrivljenu cijev vjenčića s nejednakim režnjevima. Prašnika su 2 i plodni su, dok su preostali članovi androecija razvijeni kao 3–5 staminodija. Filamenti plodnih prašnika većim su dijelom prirasli uz vjenčić, a antere nose karakteristične mesnate, dvorežnjaste privjeske. Disk je cjelovit ili slabo valovit. Plodnica je sastavljena od međusobno djelomično sraslih karpela; vrat je obično gusto dlakav. [[Plod]] se raspada na jednosjemene, dorzalno krilate merikarpe, a sjemenke su smeđe do gotovo crne i karakteristično kvržičaste po bridovima.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038673 WFO], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Toxosiphon carinatus]]'' <small>(Little) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon lindenii]]'' <small>(Planch.) Baill.</small> # ''[[Toxosiphon macropodus]]'' <small>(K.Krause) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon trifoliatus]]'' <small>(Pilg.) Kallunki</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] [[Kategorija:Toxosiphon| ]] r27amfpg67u66a23lrbgxuo1con05ck 7573755 7573754 2026-08-10T18:47:42Z Argo Navis 852 7573755 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosiphon''''' | genus_autorstvo = [[Henri Ernest Baillon|Baill.]] }} '''''Toxosiphon''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]'') smješten u podtribus [[Galipeinae]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Bolivija|Bolivije]] i zapadnog [[Brazil]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35989-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon'' <small>Baill.</small> obuhvaća [[grm]]ove i manja [[Stablo|stabla]] tropske Amerike. [[Listovi]] su naizmjenični, jednolisni ili trodijelni, s cijelim, uglavnom kožastim liskama. [[Cvat]]ovi su vršni, jednom do nekoliko puta dihotomno razgranati. [[Cvjetovi]] su dvospolni, izrazito zigomorfni, peteročlani; [[lap]]ovi su slobodni, a bijele do kremaste latice tvore dugu, uglavnom zakrivljenu cijev vjenčića s nejednakim režnjevima. Prašnika su 2 i plodni su, dok su preostali članovi androecija razvijeni kao 3–5 staminodija. Filamenti plodnih prašnika većim su dijelom prirasli uz vjenčić, a antere nose karakteristične mesnate, dvorežnjaste privjeske. Disk je cjelovit ili slabo valovit. Plodnica je sastavljena od međusobno djelomično sraslih karpela; vrat je obično gusto dlakav. [[Plod]] se raspada na jednosjemene, dorzalno krilate merikarpe, a sjemenke su smeđe do gotovo crne i karakteristično kvržičaste po bridovima.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000038673 WFO], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Toxosiphon carinatus]]'' <small>(Little) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon lindenii]]'' <small>(Planch.) Baill.</small> # ''[[Toxosiphon macropodus]]'' <small>(K.Krause) Kallunki</small> # ''[[Toxosiphon trifoliatus]]'' <small>(Pilg.) Kallunki</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] [[Kategorija:Toxosiphon| ]] 9oocttvl3nu9iopo0jgc1npvxszd0s5 Toxosiphon carinatus 0 816705 7573620 2026-08-10T15:57:02Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon carinatus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosiphon...«. 7573620 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon carinatus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. carinatus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon carinatus'' | dvoimeno_autorstvo = (Little) Kallunki | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon carinatus''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Ekvador]]a do [[Peru]]a. To je drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1125794-2 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon carinatus'' <small>(Little) Kallunki</small> je [[grm]] ili nisko [[stablo]], visoko oko 0,75–5 m. [[Listovi]] su jednolisni; plojka je najčešće eliptična do usko obrnutojajasta, 7,5–26,8 × 2,8–12 cm, kožasta do čvrsta, čitava ruba i s 8–23 para sekundarnih žila. Peteljka je duga 1,5–11,2 cm. Cvat je rahlo, približno dvostruko dihotomno razgranat, na dugoj stapci, a pricvjetni listovi rano otpadaju. [[Cvjetovi]] imaju velike, lancetaste [[lap]]ove i bijeli, slabo zigomorfan, približno ljevkast vjenčić dug 5,5–6,8 cm; njegova je cijev ravna, a režnjevi nejednaki, široko obrnutojajasti do eliptični. [[Prašnik]]a su 2, dok je još 4 ili 5 organa razvijeno kao staminodiji. Filamenti plodnih prašnika većim su dijelom prirasli uz cijev vjenčića; antere su usko duguljaste i imaju mali privjesak. Disk je cjelovit. Karpeli su s trbušne strane međusobno srasli, a vrat je većim dijelom gusto dlakav. [[Plod]] se razdvaja na gusto kratkodlakave merikarpe s uskim krilom; sjemenke su smeđe do tamnosive, 7–9 mm duge i na bridovima kvržičaste.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133222 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski; * ''Erythrochiton carinatus'' <small>Little</small> in J. Wash. Acad. Sci. 38: 94 (1948) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] 7fi5i03j1jdsxnzk14u1gb48tyldp36 7573638 7573620 2026-08-10T16:50:41Z Zeljko 1196 7573638 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon carinatus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. carinatus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon carinatus'' | dvoimeno_autorstvo = (Little) Kallunki | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon carinatus''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Ekvador]]a do [[Peru]]a. To je drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1125794-2 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon carinatus'' <small>(Little) Kallunki</small> je [[grm]] ili nisko [[stablo]], visoko oko 0,75–5 m. [[Listovi]] su jednolisni; plojka je najčešće eliptična do usko obrnutojajasta, 7,5–26,8 × 2,8–12 cm, kožasta do čvrsta, čitava ruba i s 8–23 para sekundarnih žila. Peteljka je duga 1,5–11,2 cm. Cvat je rahlo, približno dvostruko dihotomno razgranat, na dugoj stapci, a pricvjetni listovi rano otpadaju.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] imaju velike, lancetaste [[lap]]ove i bijeli, slabo zigomorfan, približno ljevkast vjenčić dug 5,5–6,8 cm; njegova je cijev ravna, a režnjevi nejednaki, široko obrnutojajasti do eliptični. [[Prašnik]]a su 2, dok je još 4 ili 5 organa razvijeno kao staminodiji. Filamenti plodnih prašnika većim su dijelom prirasli uz cijev vjenčića; antere su usko duguljaste i imaju mali privjesak. Disk je cjelovit. Karpeli su s trbušne strane međusobno srasli, a vrat je većim dijelom gusto dlakav. [[Plod]] se razdvaja na gusto kratkodlakave merikarpe s uskim krilom; sjemenke su smeđe do tamnosive, 7–9 mm duge i na bridovima kvržičaste.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133222 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski; * ''Erythrochiton carinatus'' <small>Little</small> in J. Wash. Acad. Sci. 38: 94 (1948) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] 0w8vb7ybfsizgu2m3qlevln6x8ygxly Kategorija:Toxosiphon 14 816706 7573622 2026-08-10T15:58:37Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Galipeinae]]«. 7573622 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] n4c8tbh3a0iqhkez22pg6w63i5yaodt 7573753 7573622 2026-08-10T18:46:30Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rodovi Galipeinae|Rodovi Galipeinae]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Galipeinae|Galipeinae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573753 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Galipeinae]] jl8zhm4h7076cu9emdjv5sdvm1nwety Toxosiphon lindenii 0 816707 7573631 2026-08-10T16:33:35Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon lindenii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]...«. 7573631 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon lindenii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. lindenii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon lindenii'' | dvoimeno_autorstvo = (Planch.) Baill. | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon lindenii''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je južni Meksiko, Nikaragva do zapadne Paname.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:775451-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon lindenii'' <small>Baill.</small> [[grm]] je ili manje [[stablo]], ponekad gotovo nerazgranato, visoko oko 1,5–6 m. [[Listovi]] su jednolisni; plojka je obrnuto lancetasta, usko obrnutojajasta ili eliptična, 15–40 × 5–14,3 cm, pri vrhu najčešće ušiljena, pri osnovi klinasta ili šiljasta, s 9–18 parova sekundarnih žila. Listovi neposredno ispod cvata znatno su manji. Peteljke su duge oko 3,3–12,8 cm. [[Cvat]] je rahlo i približno dvostruko dihotomno razgranat, na dugoj stapci; osi i cvjetne stapke kratko su prileglodlakave, a pricvjetni listovi vrlo rano otpadaju. [[Lap]]ovi su lancetasti, bijeli ili zelenkastobijeli. Vjenčić je zigomorfan, dug oko 3,2–4,5(–6) cm; cijev mu je zakrivljena, a režnjevi obrnutojajasti i nejednaki. Plodna su samo 2 [[prašnik]]a, dok su još 3 ili 5 razvijena kao staminodiji. Filamenti plodnih prašnika gotovo su cijelom dužinom prirasli uz cijev vjenčića; antere su duguljaste do remenaste i nose mesnate, dvorežnjaste privjeske. Disk je cjelovit ili slabo peterovalovit. Karpeli su goli ili rijetko dlakavi, dok je vrat većim dijelom gusto dlakav. [[Plod]] se raspada na merikarpe s uskim krilom, najširim pri gornjem vanjskom kutu. [[Sjeme]]nke su smećkaste do tamnosmeđe, s kvržičastim bridovima.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001132733 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski; * ''Erythrochiton lindenii'' <small>Planch.</small> in J.J.Linden, Hort. Linden.: 25 (1860) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] 92mv11ymv4e9rpnbhr8c5a8mgp10wg8 7573639 7573631 2026-08-10T16:51:01Z Zeljko 1196 7573639 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon lindenii'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. lindenii'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon lindenii'' | dvoimeno_autorstvo = (Planch.) Baill. | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon lindenii''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je južni Meksiko, Nikaragva do zapadne Paname.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:775451-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Toxosiphon lindenii'' <small>Baill.</small> [[grm]] je ili manje [[stablo]], ponekad gotovo nerazgranato, visoko oko 1,5–6 m. [[Listovi]] su jednolisni; plojka je obrnuto lancetasta, usko obrnutojajasta ili eliptična, 15–40 × 5–14,3 cm, pri vrhu najčešće ušiljena, pri osnovi klinasta ili šiljasta, s 9–18 parova sekundarnih žila. Listovi neposredno ispod cvata znatno su manji. Peteljke su duge oko 3,3–12,8 cm.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je rahlo i približno dvostruko dihotomno razgranat, na dugoj stapci; osi i cvjetne stapke kratko su prileglodlakave, a pricvjetni listovi vrlo rano otpadaju. [[Lap]]ovi su lancetasti, bijeli ili zelenkastobijeli. Vjenčić je zigomorfan, dug oko 3,2–4,5(–6) cm; cijev mu je zakrivljena, a režnjevi obrnutojajasti i nejednaki.<ref name="WFO "/> Plodna su samo 2 [[prašnik]]a, dok su još 3 ili 5 razvijena kao staminodiji. Filamenti plodnih prašnika gotovo su cijelom dužinom prirasli uz cijev vjenčića; antere su duguljaste do remenaste i nose mesnate, dvorežnjaste privjeske. Disk je cjelovit ili slabo peterovalovit. Karpeli su goli ili rijetko dlakavi, dok je vrat većim dijelom gusto dlakav. [[Plod]] se raspada na merikarpe s uskim krilom, najširim pri gornjem vanjskom kutu. [[Sjeme]]nke su smećkaste do tamnosmeđe, s kvržičastim bridovima.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001132733 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski; * ''Erythrochiton lindenii'' <small>Planch.</small> in J.J.Linden, Hort. Linden.: 25 (1860) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] 8ozhbek69jro7kw7k01hhz7vsd34649 Toxosiphon macropodus 0 816708 7573637 2026-08-10T16:48:50Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon macropodus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosipho...«. 7573637 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon macropodus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. macropodus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon macropodus'' | dvoimeno_autorstvo = (K.Krause) Kallunki | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon macropodus''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od Ekvadora do Bolivije i zapadnog Brazila. To je drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:963945-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''T. macropodus'' je uglavnom [[grm]], visok oko 0,5–2 m, iznimno do 10 m; brazilski izvor ga jednostavno vodi kao [[stablo]]. [[Listovi]] su jednolisni, s obrnuto lancetastom do usko obrnutojajastom plojkom dugom oko 11–34 cm, čitava ruba, s 10–15 parova sekundarnih žila. Peteljka je duga približno 1,5–9,6 cm. [[Cvat]] je vršan, jednom ili dvaput dihotomno razgranat. [[Lap]]ovi su veliki, lancetasti do usko obrnutojajasti i bijeli. Vjenčić je izrazito zigomorfan, dug oko 4–5,4 cm; cijev je zakrivljena, a režnjevi široko obrnutojajasti i rašireni. I ovdje postoji vrlo karakterističan androecij: 2 plodna [[prašnik]]a i 4 ili 5 staminodija. Filamenti plodnih prašnika prirasli su uz cijev vjenčića, osim završnih 7–8 mm; antere su duguljaste, žute i nose mesnate dvorežnjaste privjeske. Staminodiji nisu svi jednako položeni niti jednako srasli s vjenčićem. Disk je cjelovit ili tek slabo valovit. Karpeli su u [[pup]]u i za cvatnje goli, ali nakon cvatnje postaju gusto sitnodlakavi. Vrat može biti dug do 4 cm i većim je dijelom gusto dlakav, a njuška je koso postavljena. [[Plod]] čine gusto dlakavi merikarpi s vrlo razvijenim krilom, širokim oko 1 cm. Sjemenke su oko 8 × 4,5 mm, tamnosmeđe do olovnosive i kvržičaste po bridovima. == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste istočno od [[Ande|Anda]], u amazonskim dijelovima [[Ekvador]]a, [[Peru]]a, [[Bolivija|Bolivije]] i [[Brazil]]a, približno između 100 i 1200 m nadmorske visine; zabilježena je i u suhim i u primarnim [[šuma]]ma.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133223 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Erythrochiton macropodus'' <small>K.Krause</small> in Notizbl. Königl. Bot. Gart. Berlin 6: 146 (1914) Heterotipski: * ''Erythrochiton delitescens'' <small>C.V.Morton</small> in Bull. Torrey Bot. Club 60: 356 (1933) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] o5t000xo7ecqjuz3nkoobbove2w4pf2 7573649 7573637 2026-08-10T16:51:31Z Zeljko 1196 7573649 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon macropodus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. macropodus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon macropodus'' | dvoimeno_autorstvo = (K.Krause) Kallunki | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon macropodus''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od Ekvadora do Bolivije i zapadnog Brazila. To je drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom biomu.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:963945-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''T. macropodus'' je uglavnom [[grm]], visok oko 0,5–2 m, iznimno do 10 m; brazilski izvor ga jednostavno vodi kao [[stablo]]. [[Listovi]] su jednolisni, s obrnuto lancetastom do usko obrnutojajastom plojkom dugom oko 11–34 cm, čitava ruba, s 10–15 parova sekundarnih žila. Peteljka je duga približno 1,5–9,6 cm.<ref name="WFO "/> [[Cvat]] je vršan, jednom ili dvaput dihotomno razgranat. [[Lap]]ovi su veliki, lancetasti do usko obrnutojajasti i bijeli. Vjenčić je izrazito zigomorfan, dug oko 4–5,4 cm; cijev je zakrivljena, a režnjevi široko obrnutojajasti i rašireni.<ref name="WFO "/> I ovdje postoji vrlo karakterističan androecij: 2 plodna [[prašnik]]a i 4 ili 5 staminodija. Filamenti plodnih prašnika prirasli su uz cijev vjenčića, osim završnih 7–8 mm; antere su duguljaste, žute i nose mesnate dvorežnjaste privjeske. Staminodiji nisu svi jednako položeni niti jednako srasli s vjenčićem. Disk je cjelovit ili tek slabo valovit.<ref name="WFO "/> Karpeli su u [[pup]]u i za cvatnje goli, ali nakon cvatnje postaju gusto sitnodlakavi. Vrat može biti dug do 4 cm i većim je dijelom gusto dlakav, a njuška je koso postavljena. [[Plod]] čine gusto dlakavi merikarpi s vrlo razvijenim krilom, širokim oko 1 cm. Sjemenke su oko 8 × 4,5 mm, tamnosmeđe do olovnosive i kvržičaste po bridovima.<ref name="WFO "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste istočno od [[Ande|Anda]], u amazonskim dijelovima [[Ekvador]]a, [[Peru]]a, [[Bolivija|Bolivije]] i [[Brazil]]a, približno između 100 i 1200 m nadmorske visine; zabilježena je i u suhim i u primarnim [[šuma]]ma.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133223 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Erythrochiton macropodus'' <small>K.Krause</small> in Notizbl. Königl. Bot. Gart. Berlin 6: 146 (1914) Heterotipski: * ''Erythrochiton delitescens'' <small>C.V.Morton</small> in Bull. Torrey Bot. Club 60: 356 (1933) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] 7oa9h5cfi03khlvo5o7cuai4k3ewuac Slovenski republički nogometni kup 1975./76. 0 816709 7573655 2026-08-10T16:58:52Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1975./76. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 26. | datum = | br_momčadi = 8 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi...«. 7573655 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1975./76. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 26. | datum = | br_momčadi = 8 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Svoboda Ljubljana|Mercator]] | broj = 1 | finalist = [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] | polufinalisti = [[NK Bela krajina|Bela krajina]] i [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1974./75.|1974./75.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.|1976./77.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1975./76. bilo je dvadeset i šesto izdanje kupa SR Slovenije. U sezoni 1975./76. uslijedila su nova iznenađenja, jer se Mercatoru u finalu pridružila momčad općinske lige Tabor, koja je čak i pobijedila u prvoj utakmici u Sežani, ali je potom u uzvratnoj utakmici na Viču morala priznati pobjedu protivniku.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''TNZ Ljubljana:''' Mercator, Bela krajina * '''TNZ Kranj:''' Triglav * '''TNZ Nova Gorica:''' Primorje * '''TNZ Koper:''' Tabor * '''TNZ Celje:''' Rudar (V) * '''TNZ Maribor:''' Maribor * '''TNZ Murska Sobota:''' Nafta Olimpija Ljubljana (članica [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|Prve savezne lige 1975./76.]]) ne sudjeluje, a već je primljena u [[Kup maršala Tita 1976./77.]] == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]] ||1:0 |- | [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||4:3 |- | '''[[NK Bela krajina|Bela krajina]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||2:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||–|| '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]]''' ||0:2 |- | [[NK Bela krajina|Bela krajina]] ||–|| '''[[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]''' ||1:3 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !!1. utakmica !!2. utakmica |- | [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||2;3||bgcolor="gold"| '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]]''' ||1:0 ||1:3 |- |} Mercator se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1976./77.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|Prva savezna liga 1975./76.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1975./76.|Druga savezna liga 1975./76.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1975./76.|Slovenska republička liga 1975./76.]] * [[Kup maršala Tita 1975./76.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1975/76 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1976]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1975./76.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1975-76 *]] 1vb2gi7vblh547t1tytt5vnrdy313bx Toxosiphon trifoliatus 0 816710 7573656 2026-08-10T16:59:20Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon trifoliatus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Toxosiph...«. 7573656 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Toxosiphon trifoliatus'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''[[Toxosiphon]]''''' | species = ''T. trifoliatus'' | subspecies = | dvoimeno = ''Toxosiphon trifoliatus'' | dvoimeno_autorstvo = (Pilg.) Kallunki | karta_raspon = }} '''''Toxosiphon trifoliatus''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Ekvador]]a do [[Peru]]a i sjevernog [[Brazil]]a.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:963943-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> To je drvo i raste prvenstveno u vlažnom tropskom [[biom]]u. == Morfologija == ''Toxosiphon trifoliatus'' <small>(Pilg.) Kallunki</small> je [[grm]] ili stablo visoko 1–10 m. [[Listovi]] su trodijelni; liske su uskojajaste do obrnuto lancetaste, a terminalna je veća i duža od bočnih. [[Cvat]]ovi su vršni, dva do tri puta dihotomno razgranati. [[Cvjetovi]] su zigomorfni, s blijedokremastom [[Čaška|čaškom]] i vjenčićem dugim 2,5–3,5 cm; njegova je cijev blago zakrivljena, a režnjevi rašireni. Plodna su 2 [[prašnik]]a, dok su 3 staminodija; filamenti su gotovo cijelom dužinom prirasli uz cijev vjenčića, a antere imaju mesnate dvorežnjaste privjeske. Disk je cjelovit. Nakon cvatnje karpeli postaju gusto kratkodlakavi, a vrat je u gornjoj polovici gusto dlakav. Merikarpi imaju krilo široko 3–7 mm uz gornji vanjski kut; [[sjeme]]nke su crnkastosmeđe i kvržičaste. <ref name="WFO "/> == Stanište i rasprostranjenost == Vrsta raste istočno od [[Ande|Anda]] u amazonskom Ekvadoru i Peruu, uglavnom na 230–700 m.<ref name="WFO ">[https://worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001133223 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Erythrochiton trifoliatus'' <small>Pilg.</small> in Verh. Bot. Vereins Prov. Brandenburg 47: 153 (1905) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Toxosiphon]] 3usrlq235k4bz8vd0ayzpnp2kxq0g7l Plethadenia cubensis 0 816713 7573674 2026-08-10T17:33:06Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia cubensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''[[Plethadenia]...«. 7573674 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia cubensis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''[[Plethadenia]]''''' | species = ''P. cubensis'' | subspecies = | dvoimeno = ''Plethadenia cubensis'' | dvoimeno_autorstvo = Urb. }} '''''Plethadenia cubensis''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Kubanski endem.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:202141-2 Plants of the World online]. pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Plethadenia cubensis'' <small>Urb.</small> je jako razgranat [[grm]] visok oko 1–2 m. Grančice i [[cvat]]ovi mogu biti od rijetko do gusto sitnodlakavi, dok su peteljke, rahis i naličje liski rijetko dlakavi, brašnasti ili gotovo goli. [[Listovi]] su nasuprotni, gotovo nasuprotni ili naizmjenični, s (2–)6–10(–11) duguljasto-klinastih liski, dugih 0,5–1,2 cm; rubovi su slabije ili jako podvinuti, vrh zaobljen ili gotovo odsječen, a baza kosa.<ref name="CHRISTA BEURTON "/> [[Lap]]ovi su jednaki, trokutasto-lancetasti, oko 0,8 mm dugi i gotovo goli. [[Latica|Latice]] su oko 2,5 mm duge, dakle duže od lapova, i izrazito žljezdasto-bradavičaste. Disk je kratko čašast, neravna valovita ruba. Folikuli su slabo rebrasti i osjetno veći nego kod P. granulata, oko 4–4,2 mm dugi. Beurton 2000. još nije poznavala sjeme ove vrste.<ref name="CHRISTA BEURTON "/> == Rasprostranjenost i stanište == To je [[endem]] istočne Kube, poznat iz pokrajina [[Santiago de Cuba (pokrajina)|Santiago de Cuba]], [[Guantánamo (pokrajina)|Guantánamo]] i [[Holguín (pokrajina)|Holguín]], osobito s obalnih terasa. Flora de Cuba navodi i narodni naziv „ruda”.<ref name="CHRISTA BEURTON "/> == Ključ vrste == Najlakše ih se razlikuje ovako: ''P. granulata'' je gušće dlakava, ima nejednake lapove duže od latica i folikule od oko 3 mm; ''P. cubensis'' ima listove mnogo slabije dlakave do gole, jednake trokutasto-lancetaste lapove kraće od latica i folikule od oko 4 mm.<ref name="CHRISTA BEURTON ">[https://www.bo.berlin/sites/default/files/documents/w30-1Beurton-115-123.pdf CHRISTA BEURTON, The genus Plethadenia (Rutaceae)], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pteleinae]] dnvmnldjvbezh822qepifqgt9cgecz4 Kategorija:Pteleinae 14 816714 7573675 2026-08-10T17:35:24Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Podtribusi Pteleeae]]«. 7573675 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Podtribusi Pteleeae]] 9kbjc44ozt3ahbsx0xov86hll32kff6 7573752 7573675 2026-08-10T18:46:11Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Podtribusi Pteleeae|Podtribusi Pteleeae]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pteleeae|Pteleeae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573752 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pteleeae]] dq7ybkm9lpiw4i4d5tyhj6ne821lsmu Plethadenia granulata 0 816715 7573701 2026-08-10T17:44:18Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia granulata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''Plethadenia...«. 7573701 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia granulata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''[[Plethadenia]]''''' | species = ''P. granulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Plethadenia granulata'' | dvoimeno_autorstvo = Urb. }} '''''Plethadenia granulata''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je područje ove vrste je [[Hispaniola]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:202142-2 Plants of the World online]. pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> Izvorno je opisana kao ''Fagara granulata'' <small>Krug & Urb.</small>, a bila je kombinirana i kao ''Zanthoxylum granulatum'' <small>(Krug & Urb.) P.Wilson</small>. Ona je ujedno tipska vrsta roda ''[[Plethadenia]]''.<ref name="CHRISTA BEURTON "/> == Morfologija == ''P. granulata''je razgranat grm visok oko 1–2 m. Grančice, [[cvat]]ovi i [[listovi]] uglavnom su gusto sitnodlakavi. Listovi su naizmjenični, gotovo nasuprotni ili nasuprotni, s 2–6(–9) obrnutojajastih do duguljastih liski, dugih oko 0,5–1 cm; rubovi su često izrazito podvinuti, vrh zaobljen ili gotovo odsječen, a baza kosa. Cvatna stapka duga je 0,6–1,4 cm. [[Lap]]ovi su eliptični do duguljasti, nejednaki, 1–2 mm dugi, žljezdasto-bradavičasti i pomalo mesnati; u [[pup]]u su duži od [[latica]]. Disk je ravan i valovit. Folikuli su rebrasti, oko 2,7–2,9 mm dugi i pri zrelosti svijetlozeleni. [[Sjeme]]nke su sitne, bubrežaste i neprozirno crne, sa sjajnim nepravilno mrežastim rebrima.<ref name="CHRISTA BEURTON "/> Vrsta raste na obalnim vapnenačkim terasama sjevernog Haitija te u jugozapadnoj Dominikanskoj Republici, u području Sierra de Bahoruco. Beurton ju je smatrala rijetkom i vjerojatno ugroženom. Sjeme se iz zrelog folikula izbacuje elastičnim endokarpom poput katapulta.<ref name="CHRISTA BEURTON ">[https://www.bo.berlin/sites/default/files/documents/w30-1Beurton-115-123.pdf CHRISTA BEURTON, The genus Plethadenia (Rutaceae)], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pteleinae]] 6pmormcoippns7bzcityko1w7yjdmk1 7573719 7573701 2026-08-10T18:02:06Z Zeljko 1196 7573719 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Plethadenia granulata'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Pteleinae]] | genus = '''''[[Plethadenia]]''''' | species = ''P. granulata'' | subspecies = | dvoimeno = ''Plethadenia granulata'' | dvoimeno_autorstvo = Urb. }} '''''Plethadenia granulata''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je područje ove vrste je [[Hispaniola]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:202142-2 Plants of the World online]. pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> Izvorno je opisana kao ''Fagara granulata'' <small>Krug & Urb.</small>, a bila je kombinirana i kao ''Zanthoxylum granulatum'' <small>(Krug & Urb.) P.Wilson</small>. Ona je ujedno tipska vrsta roda ''[[Plethadenia]]''.<ref name="CHRISTA BEURTON "/> == Morfologija == ''P. granulata''je razgranat grm visok oko 1–2 m. Grančice, [[cvat]]ovi i [[listovi]] uglavnom su gusto sitnodlakavi. Listovi su naizmjenični, gotovo nasuprotni ili nasuprotni, s 2–6(–9) obrnutojajastih do duguljastih liski, dugih oko 0,5–1 cm; rubovi su često izrazito podvinuti, vrh zaobljen ili gotovo odsječen, a baza kosa. Cvatna stapka duga je 0,6–1,4 cm. [[Lap]]ovi su eliptični do duguljasti, nejednaki, 1–2 mm dugi, žljezdasto-bradavičasti i pomalo mesnati; u [[pup]]u su duži od [[latica]]. Disk je ravan i valovit. Folikuli su rebrasti, oko 2,7–2,9 mm dugi i pri zrelosti svijetlozeleni. [[Sjeme]]nke su sitne, bubrežaste i neprozirno crne, sa sjajnim nepravilno mrežastim rebrima.<ref name="CHRISTA BEURTON "/> Vrsta raste na obalnim vapnenačkim terasama sjevernog Haitija te u jugozapadnoj Dominikanskoj Republici, u području Sierra de Bahoruco. Beurton ju je smatrala rijetkom i vjerojatno ugroženom. Sjeme se iz zrelog folikula izbacuje elastičnim endokarpom poput katapulta.<ref name="CHRISTA BEURTON ">[https://www.bo.berlin/sites/default/files/documents/w30-1Beurton-115-123.pdf CHRISTA BEURTON, The genus Plethadenia (Rutaceae)], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Sinonimi == Homotipski: * ''Fagara granulata'' <small>Krug & Urb.</small> in Bot. Jahrb. Syst. 21: 549 (1896) * ''Zanthoxylum granulatum'' <small>(Krug & Urb.) P.Wilson</small> in Bull. Torrey Bot. Club 37: 86 (1910) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pteleinae]] 8z9nhw5p6ljzrxiwsn3xxdqw7dl0olb Campanus (krater) 0 816716 7573723 2026-08-10T18:05:02Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1362745102|Campanus (crater)]]« 7573723 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Campanus crater 4131 h3.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|28.0|S|27.8|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter={{cvt|46.41|km}}|depth={{cvt|2|km}}<ref name=Pike_1976/>|colong=29|formation=[[Lower Imbrian]]<ref name=Wilhelms_et_al_1987/>|eponym=[[Campanus of Novara]]}}'''Campanus''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na jugozapadnom rubu [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}). Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], Campanus je krater iz [[Donji imbrij|donjeg (ranog) imbrija]] . <ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|url=https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1348|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|author-link=Don Wilhelms|access-date=2026-04-26}} See Table 10.2.</ref> == Opis == Ovo je dobro oblikovan krater, <ref name="Moore_2001">{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Patrick|url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr|title=On the Moon|date=2001|publisher=[[Sterling Publishing Co.]]|isbn=978-0-304-35469-6|page=197|author-link=Patrick Moore}}</ref> s otprilike kružnim rubom, vanjskim ispupčenjem duž zapadnog ruba i unutarnjim ispupčenjem prema sjevero-sjeverozapadu. Vanjski zid nije značajno erodiran, iako ima nisku prelaznu točku duž juga. <ref name="Bussey_Spudis_2004">{{Citiranje knjige|last=Bussey|first=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}</ref> {{Is|94}}Za razliku od Mercatora, postoji sustav terasa duž unutarnjeg zida. <ref name="Grego_2005">{{Citiranje knjige|last=Grego|first=Peter|title=The Moon and How to Observe It|publisher=Springer-Verlag|year=2005|isbn=1-85233-748-6|series=Astronomers' Observing Guides Series|location=London|page=175}}</ref> Unutarnji pod je prekriven [[Bazalt|bazaltnom]] [[Lava|lavom]], a samo mali središnji vrh strši iznad površine. <ref name="Moore_2001">{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Patrick|url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr|title=On the Moon|date=2001|publisher=[[Sterling Publishing Co.]]|isbn=978-0-304-35469-6|page=197|author-link=Patrick Moore}}</ref> Kao što je [[Thomas William Webb|T. W. Webb]] primijetio, "Campanus sadrži posebno tamno središte". <ref name="Webb_1962">{{Citiranje knjige|last=Webb|first=Rev. T. W.|url=https://archive.org/details/celestialobjects00webb|title=Celestial Objects for Common Telescopes|date=1962|publisher=Dover|edition=6th revised|pages=137, 154–159|author-link=Thomas William Webb}} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}</ref> Dno kratera ima isti nizak albedo kao i obližnje more, što mu daje taman izgled. Par sitnih kratera nalazi se u blizini sjeveroistočnog, odnosno sjeverozapadnog unutarnjeg zida, to su Campanus X i Y. <ref name="LAC-94">{{Citiranje weba|title=LAC 94|url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_94_wac.pdf|access-date=2026-06-23|website=Gazeteer of Planetary Nomenclature}}</ref> Uska b[[Rille|a]] brazda presijeca dno kratera od sjevera prema jugu, prolazeći istočno od središnjeg vrha. == Područje oko Campanusa == Neposredno jugoistočno nalazi se krater [[Mercator (krater)|Mercator]],<ref name="Mobberley_2006">{{Citiranje knjige|last=Mobberley|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=2YfYNk4hHy8C&pg=PA141|title=Lunar and Planetary Webcam User's Guide|publisher=Springer Science & Business Media|year=2006|isbn=978-1-84628-199-0|series=The Patrick Moore Practical Astronomy Series|page=141}}</ref> gotovo jednakog promjera. Uz južni [[wiktionary:rampart|bedem]] Campanusa nalazi se malo [[Mjesečeva mora|mjesečevo more]] po imenu [[Palus Epidemiarum]]. Jugozapadno se nalazi mali krater [[Dunthorne (krater)|Dunthorne]].<ref name="Moore_2001" /> <ref name="Grego_2005" /> Zapadno od Campana nalazi se sustav [[Rille|brazdi]] nazvan [[Rimae Hippalus]]. <ref name="Moore_2001">{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Patrick|url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr|title=On the Moon|date=2001|publisher=[[Sterling Publishing Co.]]|isbn=978-0-304-35469-6|page=197|author-link=Patrick Moore}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMoore2001">[[Patrick Moore|Moore, Patrick]] (2001). [[iarchive:patrickmooreonmo00patr|''On the Moon'']]. [[Sterling Publishing Co.]] p.&nbsp;197. [[Međunarodni standardni knjižni broj|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-0-304-35469-6|<bdi>978-0-304-35469-6</bdi>]].</cite></ref> <ref name="Mobberley_2006">{{Citiranje knjige|last=Mobberley|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=2YfYNk4hHy8C&pg=PA141|title=Lunar and Planetary Webcam User's Guide|publisher=Springer Science & Business Media|year=2006|isbn=978-1-84628-199-0|series=The Patrick Moore Practical Astronomy Series|page=141}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFMobberley2006">Mobberley, Martin (2006). [https://books.google.com/books?id=2YfYNk4hHy8C&pg=PA141 ''Lunar and Planetary Webcam User's Guide'']. The Patrick Moore Practical Astronomy Series. Springer Science & Business Media. p.&nbsp;141. [[Međunarodni standardni knjižni broj|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-1-84628-199-0|<bdi>978-1-84628-199-0</bdi>]].</cite></ref> Još jedan sustav brazdi leži južno, nazvan [[Rimae Ramsden]]. <ref name="LAC-94">{{Citiranje weba|title=LAC 94|url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_94_wac.pdf|access-date=2026-06-23|website=Gazeteer of Planetary Nomenclature}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_94_wac.pdf "LAC 94"] <span class="cs1-format">(PDF)</span>. ''Gazeteer of Planetary Nomenclature''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-06-23</span></span>.</cite></ref> == Ime == Ova formacija je dobila ime po talijanskom astronomu [[Campanus iz Novare|Campanusu iz Novare]] (oko 1200.-1296.). Njegovo ime je u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] uvrstio talijanski astronom [[Giovanni Battista Riccioli|Giovanni Riccioli]] 1651. godine. <ref name="Whitaker_1999">{{Citiranje knjige|last=Whitaker|first=Ewen A.|title=Mapping and Naming the Moon|date=1999|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-62248-6|pages=60, 211|author-link=Ewen Whitaker}}</ref> Njegovu oznaku formalno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. godine. <ref name="GPN">{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|989|Campanus}}</ref> == Satelitski krateri == [[Datoteka:Campanus_sattelite_craters_map.jpg|mini| Campanus i njegovi satelitski krateri]] [[Datoteka:Campanus_+_Mercator_-_LROC_-_WAC.JPG|mini| Campanus, Mercator i okolica]] Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Campanusu. <ref name="Grego_2015">{{Citiranje knjige|last=Grego|first=P.|title=Encyclopedia of Planetary Landforms|publisher=Springer|year=2015|editor-last=Hargitai|editor-first=H.|location=New York, NY|chapter=Satellite Crater|doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328|editor-last2=Kereszturi|editor-first2=Á.}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! width="25%" |Kampanus <ref name="Bussey_Spudis_2004">{{Citiranje knjige|last=Bussey|first=B.|title=The Clementine Atlas of the Moon|last2=Spudis|first2=P.|date=2004|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=978-0-521-81528-4|location=New York|author-link=Ben Bussey|author-link2=Paul Spudis}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFBusseySpudis2004">[[Ben Bussey|Bussey, B.]]; [[Paul Spudis|Spudis, P.]] (2004). ''The Clementine Atlas of the Moon''. New York: [[Cambridge University Press]]. [[Međunarodni standardni knjižni broj|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-0-521-81528-4|<bdi>978-0-521-81528-4</bdi>]].</cite></ref> {{Is|294}} ! width="25%" |Geografska širina ! width="25%" | Geografska dužina ! width="25%" | Promjer |- | A | 26,0° J | 28,6° Z | 11&nbsp;km |- | B | 29,2° J | 29,2° Z | 6&nbsp;km |- | G | 28,6° J | 31,3° Z | 10&nbsp;km |- | K | 26,6° J | 28,3° Z | 5&nbsp;km |- | X | 27,8° J | 27,3° Z | 4&nbsp;km |- | Y | 27,8° J | 28,2° Z | 4&nbsp;km |} == Izvori == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] nhhwgx415zlsdkk32fg1sb597didngx 7573733 7573723 2026-08-10T18:16:12Z Argo Navis 852 sređeno 7573733 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Campanus crater 4131 h3.jpg | slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|28.0|S|27.8|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 46,41 km | dubina = 2 km<ref name="Pike_1976"/> | kolongituda = 29 | nastanak = [[Donj imbrij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> | eponim = [[Campanus iz Novare]], talijanski astronom }} '''Campanus''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na jugozapadnom rubu [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}). Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], Campanus je krater iz [[Donji imbrij|donjeg (ranog) imbrija]].<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> == Opis == Ovo je dobro oblikovan krater,<ref name="Moore_2001"/> s otprilike kružnim rubom, vanjskim ispupčenjem duž zapadnog ruba i unutarnjim ispupčenjem prema sjevero-sjeverozapadu. Vanjski zid nije značajno erodiran, iako ima nisku prelaznu točku duž juga.<ref name="Bussey_Spudis_2004"/>{{Is|94}} Za razliku od Mercatora, postoji sustav terasa duž unutarnjeg zida.<ref name="Grego_2005"/> Unutarnji pod je prekriven [[bazalt]]nom [[Lava|lavom]], a samo mali središnji vrh strši iznad površine.<ref name="Moore_2001"/> Kao što je [[Thomas William Webb|T. W. Webb]] primijetio, "Campanus sadrži posebno tamno središte".<ref name="Webb_1962"/> Dno kratera ima isti nizak albedo kao i obližnje more, što mu daje taman izgled. Par sitnih kratera nalazi se u blizini sjeveroistočnog, odnosno sjeverozapadnog unutarnjeg zida, to su Campanus X i Y.<ref name="LAC-94"/> Uska [[Rille|brazda]] presijeca dno kratera od sjevera prema jugu, prolazeći istočno od središnjeg vrha. == Područje oko Campanusa == [[Datoteka:Campanus + Mercator - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|400px|Područje oko kratera Campanus i [[Mercator (krater)|Mercator]].]] Neposredno jugoistočno nalazi se krater [[Mercator (krater)|Mercator]],<ref name="Mobberley_2006"/> gotovo jednakog promjera. Uz južni bedem Campanusa nalazi se malo [[Mjesečeva mora|mjesečevo more]] po imenu [[Palus Epidemiarum]]. Jugozapadno se nalazi mali krater [[Dunthorne (krater)|Dunthorne]].<ref name="Moore_2001" /><ref name="Grego_2005" /> Zapadno od Campana nalazi se sustav [[Rille|brazdi]] nazvan [[Rimae Hippalus]].<ref name="Moore_2001"/><ref name="Mobberley_2006"/> Još jedan sustav brazdi leži južno, nazvan [[Rimae Ramsden]].<ref name="LAC-94"/> == Ime == Ova formacija je dobila ime po talijanskom astronomu [[Campanus iz Novare|Campanusu iz Novare]] (oko 1200.-1296.). Njegovo ime je u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] uvrstio talijanski astronom [[Giovanni Battista Riccioli|Giovanni Riccioli]] 1651. godine.<ref name="Whitaker_1999"/> Njegovu oznaku formalno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. godine.<ref name="GPN"/> == Satelitski krateri == [[Datoteka:CampanusCraterSAT.jpg|mini|Campanus i njegovi satelitski krateri]] [[Datoteka:Campanus_+_Mercator_-_LROC_-_WAC.JPG|mini| Campanus, Mercator i okolica]] {{SatelitskiKrateri/uvod}}<ref name="Grego_2015"/> {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Campanus<ref name="Bussey_Spudis_2004"/>{{Is|294}} ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | A | 26,0° J | 28,6° Z | 11&nbsp;km |- | B | 29,2° J | 29,2° Z | 6&nbsp;km |- | G | 28,6° J | 31,3° Z | 10&nbsp;km |- | K | 26,6° J | 28,3° Z | 5&nbsp;km |- | X | 27,8° J | 27,3° Z | 4&nbsp;km |- | Y | 27,8° J | 28,2° Z | 4&nbsp;km |} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|989|Campanus}}</ref> <ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book | title=The geologic history of the Moon | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | first1=Don E. | last1=Wilhelms | author1-link=Don Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | url=https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1348 | access-date=2026-04-26 }} See Table 10.2.</ref> <ref name=Bussey_Spudis_2004>{{cite book | last1=Bussey | first1=B. | author-link1=Ben Bussey | last2=Spudis | first2=P. | author-link2=Paul Spudis | title=The Clementine Atlas of the Moon | publisher=[[Cambridge University Press]] | date=2004 | location=New York | isbn=978-0-521-81528-4 }}</ref> <ref name=Pike_1976>{{cite journal | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources | last=Pike | first=R. J. | journal=The Moon | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477 | date=September 1976 | doi=10.1007/BF00562253 | bibcode=1976Moon...15..463P }}</ref> <ref name=Webb_1962>{{cite book | last=Webb | first=Rev. T. W. | author-link=Thomas William Webb | date=1962 | pages=137, 154–159 | title=Celestial Objects for Common Telescopes | edition=6th revised | publisher=Dover | url=https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}</ref> <ref name=Whitaker_1999>{{cite book | first=Ewen A. | last=Whitaker | author-link=Ewen Whitaker | date=1999 | pages=60, 211 | title=Mapping and Naming the Moon | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-62248-6 }}</ref> <ref name=Moore_2001>{{cite book | first=Patrick | last=Moore | author-link=Patrick Moore | date=2001 | page=197 | title=On the Moon | publisher=[[Sterling Publishing Co.]] | isbn=978-0-304-35469-6 | url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }}</ref> <ref name=Grego_2005>{{cite book | first=Peter | last=Grego | title=The Moon and How to Observe It | publisher=Springer-Verlag | location=London | year=2005 | page=175 | series=Astronomers' Observing Guides Series | isbn=1-85233-748-6 }}</ref> <ref name=Mobberley_2006>{{cite book | title=Lunar and Planetary Webcam User's Guide | series=The Patrick Moore Practical Astronomy Series | first=Martin | last=Mobberley | year=2006 | publisher=Springer Science & Business Media | isbn=978-1-84628-199-0 | page=141 | url=https://books.google.com/books?id=2YfYNk4hHy8C&pg=PA141 }}</ref> <ref name=LAC-94>{{cite web | title=LAC 94 | work=Gazeteer of Planetary Nomenclature | url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_94_wac.pdf | access-date=2026-06-23 }}</ref> <ref name=Grego_2015>{{cite book | last=Grego | first=P. | year=2015 | chapter=Satellite Crater | editor1-last=Hargitai | editor1-first=H. | editor2-last=Kereszturi | editor2-first=Á. | title=Encyclopedia of Planetary Landforms | publisher=Springer | location=New York, NY | doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328 }}</ref> }} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] rvud6k82uboy9hpe2whdvlhe73b9dg8 7573742 7573733 2026-08-10T18:27:34Z Argo Navis 852 7573742 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Campanus crater 4131 h3.jpg | slika_opis = Snimka: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|28.0|S|27.8|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 46,41 km | dubina = 2 km<ref name="Pike_1976"/> | kolongituda = 29 | nastanak = [[Donj imbrij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> | eponim = [[Campanus iz Novare]], talijanski astronom }} '''Campanus''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na jugozapadnom rubu [[More oblaka|Mora oblaka]] ({{Lat.|Mare Nubium}}). Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], Campanus je krater iz [[Donji imbrij|donjeg (ranog) imbrija]].<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> == Opis == Ovo je dobro oblikovan krater,<ref name="Moore_2001"/> s otprilike kružnim rubom, vanjskim ispupčenjem duž zapadnog ruba i unutarnjim ispupčenjem prema sjevero-sjeverozapadu. Vanjski zid nije značajno erodiran, iako ima nisku prelaznu točku duž juga.<ref name="Bussey_Spudis_2004"/>{{Is|94}} Za razliku od Mercatora, postoji sustav terasa duž unutarnjeg zida.<ref name="Grego_2005"/> Unutarnji pod je prekriven [[bazalt]]nom [[Lava|lavom]], a samo mali središnji vrh strši iznad površine.<ref name="Moore_2001"/> Kao što je [[Thomas William Webb|T. W. Webb]] primijetio, "Campanus sadrži posebno tamno središte".<ref name="Webb_1962"/> Dno kratera ima isti nizak [[albedo]] kao i obližnje [[Mjesečeva mora|more]], što mu daje taman izgled. Par sitnih kratera nalazi se u blizini sjeveroistočnog, odnosno sjeverozapadnog unutarnjeg zida, to su Campanus X i Y.<ref name="LAC-94"/> Uska [[Rille|brazda]] presijeca dno kratera od sjevera prema jugu, prolazeći istočno od središnjeg vrha. == Područje oko Campanusa == [[Datoteka:Campanus + Mercator - LROC - WAC.JPG|mini|lijevo|400px|Područje oko kratera Campanus i [[Mercator (krater)|Mercator]].]] Neposredno jugoistočno nalazi se krater [[Mercator (krater)|Mercator]],<ref name="Mobberley_2006"/> gotovo jednakog promjera. Uz južni bedem Campanusa nalazi se malo [[Mjesečeva mora|mjesečevo more]] po imenu [[Palus Epidemiarum]]. Jugozapadno se nalazi mali krater [[Dunthorne (krater)|Dunthorne]].<ref name="Moore_2001" /><ref name="Grego_2005" /> Zapadno od Campana nalazi se sustav [[Rille|brazdi]] nazvan [[Rimae Hippalus]].<ref name="Moore_2001"/><ref name="Mobberley_2006"/> Još jedan sustav brazdi leži južno, nazvan [[Rimae Ramsden]].<ref name="LAC-94"/> == Ime == Krater je dobio ime po talijanskom astronomu [[Campanus iz Novare|Campanusu iz Novare]] (oko 1200.-1296.). Njegovo ime je u [[Selenografija|lunarnu nomenklaturu]] uvrstio talijanski astronom [[Giovanni Battista Riccioli|Giovanni Riccioli]] 1651. godine.<ref name="Whitaker_1999"/> Njegovu oznaku formalno je usvojila [[Međunarodna astronomska unija]] 1935. godine.<ref name="GPN"/> {{clear|left}} == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}}<ref name="Grego_2015"/> {| class="wikitable" style="text-align: center;" | scope="col" rowspan=8 | [[Datoteka:CampanusCraterSAT.jpg|250px]]<br>Campanus i njegovi satelitski krateri ! scope="col" rowspan=2 | Campanus<ref name="Bussey_Spudis_2004"/>{{Is|294}} ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | A | 26,0° J | 28,6° Z | 11&nbsp;km |- | B | 29,2° J | 29,2° Z | 6&nbsp;km |- | G | 28,6° J | 31,3° Z | 10&nbsp;km |- | K | 26,6° J | 28,3° Z | 5&nbsp;km |- | X | 27,8° J | 27,3° Z | 4&nbsp;km |- | Y | 27,8° J | 28,2° Z | 4&nbsp;km |} == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|989|Campanus}}</ref> <ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book | title=The geologic history of the Moon | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | first1=Don E. | last1=Wilhelms | author1-link=Don Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | url=https://pubs.er.usgs.gov/publication/pp1348 | access-date=2026-04-26 }} See Table 10.2.</ref> <ref name=Bussey_Spudis_2004>{{cite book | last1=Bussey | first1=B. | author-link1=Ben Bussey | last2=Spudis | first2=P. | author-link2=Paul Spudis | title=The Clementine Atlas of the Moon | publisher=[[Cambridge University Press]] | date=2004 | location=New York | isbn=978-0-521-81528-4 }}</ref> <ref name=Pike_1976>{{cite journal | title=Crater Dimensions from Apollo Data and Supplemental Sources | last=Pike | first=R. J. | journal=The Moon | volume=15 | issue=3–4 | pages=463–477 | date=September 1976 | doi=10.1007/BF00562253 | bibcode=1976Moon...15..463P }}</ref> <ref name=Webb_1962>{{cite book | last=Webb | first=Rev. T. W. | author-link=Thomas William Webb | date=1962 | pages=137, 154–159 | title=Celestial Objects for Common Telescopes | edition=6th revised | publisher=Dover | url=https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} Reprint: {{ISBN|978-0-486-20917-3}}</ref> <ref name=Whitaker_1999>{{cite book | first=Ewen A. | last=Whitaker | author-link=Ewen Whitaker | date=1999 | pages=60, 211 | title=Mapping and Naming the Moon | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-62248-6 }}</ref> <ref name=Moore_2001>{{cite book | first=Patrick | last=Moore | author-link=Patrick Moore | date=2001 | page=197 | title=On the Moon | publisher=[[Sterling Publishing Co.]] | isbn=978-0-304-35469-6 | url=https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }}</ref> <ref name=Grego_2005>{{cite book | first=Peter | last=Grego | title=The Moon and How to Observe It | publisher=Springer-Verlag | location=London | year=2005 | page=175 | series=Astronomers' Observing Guides Series | isbn=1-85233-748-6 }}</ref> <ref name=Mobberley_2006>{{cite book | title=Lunar and Planetary Webcam User's Guide | series=The Patrick Moore Practical Astronomy Series | first=Martin | last=Mobberley | year=2006 | publisher=Springer Science & Business Media | isbn=978-1-84628-199-0 | page=141 | url=https://books.google.com/books?id=2YfYNk4hHy8C&pg=PA141 }}</ref> <ref name=LAC-94>{{cite web | title=LAC 94 | work=Gazeteer of Planetary Nomenclature | url=https://asc-planetarynames-data.s3.us-west-2.amazonaws.com/Lunar/lac_94_wac.pdf | access-date=2026-06-23 }}</ref> <ref name=Grego_2015>{{cite book | last=Grego | first=P. | year=2015 | chapter=Satellite Crater | editor1-last=Hargitai | editor1-first=H. | editor2-last=Kereszturi | editor2-first=Á. | title=Encyclopedia of Planetary Landforms | publisher=Springer | location=New York, NY | doi=10.1007/978-1-4614-3134-3_328 }}</ref> }} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 8xuafijv03qgju2vsqdtilj0xf96htr 3. HNL – Zapad 2019./20. 0 816717 7573724 2026-08-10T18:07:30Z Ton963 315493 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2019./20. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Opatija|Opatija]] | promovirani = [[NK Opatija|Opatija]] | degradirani = | broj klubova...«. 7573724 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2019./20. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Opatija|Opatija]] | promovirani = [[NK Opatija|Opatija]] | degradirani = | broj klubova = 12 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] | sljedeća sezona = [[3. HNL – Zapad 2020./21.|2020./21.]] }} '''Treća hrvatska nogometna liga – Zapad''' u sezoni 2019./20. bila je liga [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|trećeg ranga nogometnog sustava]] [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bila je 29. sezona 3. HNL – Zapad. U ligi je igralo dvanaest klubova iz tri županije: [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske]] i [[Istarska županija|Istarske]]. Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], u ožujku je došlo do prekida odigravanja [[nogomet|nogometnih]] natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<ref> [https://hns.family/vijesti/21241/prekid-svih-nogometnih-natjecanja-do-31-ozujka-2020/ hns-cff.hr, ''Na preporuku Središnjeg državnog ureda – Prekid svih nogometnih natjecanja do 31. ožujka 2020.''], objavljeno 12. ožujka 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. </ref> 6. svibnja 2020. ''[[Hrvatski nogometni savez]]'' je donio odluku o konačnom prekidu natjecanja za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] i sve ostale niže lige, te se njihov trenutni poredak uzima kao konačan. Vodstvo ''3. HNL – Jug'' je ranije donio odluku o završetku i prekidu lige.<ref> [https://hns.family/vijesti/21365/nastavak-nogometnih-natjecanja-30-svibnja/ hns-cff.hr, ''Predviđeni povratak nogometa – Nastavak nogometnih atjecanja 30. svibnja''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. </ref> <ref> [https://hns.family/files/documents/18921/Odluka%20o%20natjecanjima.pdf hns-cff.hr, ''Odluka o natjecanjima''], objavljeno 6. svibnja 2020., preuzeto 22. svibnja 2020. </ref> <ref>[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 nszz-zadar.hr, ''MNO NS SPLIT – 02.05.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610163658/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 |date=10. lipnja 2020. }}, objavljeno 2. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.</ref> Prvak 3. HNL – Zapad u sezoni 2019./20. sa 34 bodom bila je [[NK Opatija|Opatija]]. == Natjecateljski sustav == Dvanaest momčadi u jedinstvenoj skupini igraju [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Pobjednik skupine odlazi u kvalifikacije za viši rang. Posljednjeplasirani klubovi ispadaju u niži rang. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Zapadna Hrvatska |float=right |width=500 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu zapadne Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.22 |long=13.61 |label={{background color|white|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.34 |long=14.31 |label={{background color|white|[[NK Opatija|Opatija]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.03 |long=14.57 |label={{background color|white|[[NK Krk|Krk]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.08 |long=13.65 |label={{background color|white|[[NK Rovinj|Rovinj]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.99 |long=14.91 |label={{background color|white|[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.32 |long=13.57 |label={{background color|white|[[NK Novigrad|Novigrad]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.35 |long=14.50 |label={{background color|white|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.13 |long=14.79 |label={{background color|white|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.10 |long=14.12 |label={{background color|white|[[NK Rudar Labin|{{nowrap|Rudar<br>Labin}}]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.18 |long=14.70 |label={{background color|white|[[NK Crikvenica|Crikvenica]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.86 |long=13.83 |label={{background color|white|[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik Pula]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.24 |long=13.94 |label={{background color|white|[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} }} ;Istarska županija * ''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] * ''[[NK Novigrad|Novigrad]]'' – [[Novigrad]] * ''[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]'' – [[Pazin]] * ''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] * ''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] * ''[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik]]'' – [[Pula]] ;Primorsko-goranska županija * ''[[NK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]] * ''[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]'' – [[Čavle]] * ''[[NK Krk|Krk]]'' – [[Krk (grad)|Krk]] * ''[[NK Opatija|Opatija]]'' – [[Opatija]] * ''[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]]'' – [[Novi Vinodolski]] ; Ličko-senjska županija * ''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team1=OPA |name_OPA=[[NK Opatija|Opatija]] |team2=GRO |name_GRO=[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]] |team3=RUL |name_RUL=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team4=CRI |name_CRI=[[NK Crikvenica|Crikvenica]] |team5=JDP |name_JDP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team6=KRK |name_KRK=[[NK Krk|Krk]] |team7=PAZ |name_PAZ=[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]] |team8=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team9=VIN |name_VIN=[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]] |team10=NOV |name_NOV=[[NK Novigrad|Novigrad]] |team11=ULJA|name_ULJA=[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik Pula]] |team12=NEH |name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_OPA=10 |draw_OPA=4 |loss_OPA=2 |gf_OPA=34 |ga_OPA=13 |win_GRO=9 |draw_GRO=3 |loss_GRO=4 |gf_GRO=39 |ga_GRO=18 |win_RUL=8 |draw_RUL=5 |loss_RUL=3 |gf_RUL=21 |ga_RUL=14 |win_CRI=8 |draw_CRI=3 |loss_CRI=5 |gf_CRI=23 |ga_CRI=16 |win_JDP=7 |draw_JDP=3 |loss_JDP=6 |gf_JDP=25 |ga_JDP=26 |win_KRK=7 |draw_KRK=3 |loss_KRK=6 |gf_KRK=27 |ga_KRK=30 |win_PAZ=5 |draw_PAZ=2 |loss_PAZ=9 |gf_PAZ=19 |ga_PAZ=25 |win_ROV=4 |draw_ROV=5 |loss_ROV=7 |gf_ROV=15 |ga_ROV=24 |win_VIN=4 |draw_VIN=5 |loss_VIN=7 |gf_VIN=17 |ga_VIN=26 |win_NOV=4 |draw_NOV=4 |loss_NOV=8 |gf_NOV=20 |ga_NOV=30 |win_ULJA=3 |draw_ULJA=6 |loss_ULJA=7 |gf_ULJA=19|ga_ULJA=26 |win_NEH=4 |draw_NEH=3 |loss_NEH=9 |gf_NEH=11 |ga_NEH=22 |status_OPA=P|status_ZAG=R |col_Q=green1|text_Q=Kvalifikacije za [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]] |result1=Q |update=complete |source=[https://hns.family/files/documents/18845/Glasnik%2019.pdf hns.family] }}</onlyinclude> == Kvalifikacije za 2. HNL == U kvalifikacijama za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] sudjelovali su:<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2020.html#3prom Kvalifikacije za popunu 3.NL Jug 2020./21.]</ref> *[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] iz [[3. HNL – Istok 2019./20.|3. HNL – Istok]] *[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] iz [[3. HNL – Središte 2019./20.|3. HNL – Središte]] *[[NK Opatija|Opatija]] iz 3. HNL – Zapad *[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] iz [[3. HNL – Jug 2019./20.|3. HNL – Jug]] {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |0:3 |'''[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]''' |0:2 |0:1 |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] |1:3 |'''[[NK Opatija|Opatija]]''' |0:0 |1:3 |} ''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' i ''[[NK Opatija|Opatija]]'' su se plasirali u [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]]. == povezani članci == * [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] * [[2. HNL 2019./20.]] * [[3. HNL 2019./20.]] * [[3. HNL – Sjever 2019./20.]] * [[3. HNL – Istok 2019./20.]] * [[3. HNL – Središte 2019./20.]] * [[3. HNL – Jug 2019./20.]] * [[4. NL NS Rijeka 2019./20.]] == Izvori == {{izvori}} {{3. HNL - Zapad sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka / NS Zagreb) po sezonama|2019-20 Zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2019./20.|3 Zapad]] pzhu7dpvyjqg731rvuzp8temnxf85lo 7573980 7573724 2026-08-11T07:10:41Z CyberMB vol2 172176 uklonjena kategorija [[:Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka / NS Zagreb) po sezonama|3. HNL - Zapad (NS Rijeka / NS Zagreb) po sezonama]]; dodana kategorija [[:Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama|3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7573980 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] | sezona = 2019./20. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = III. | prvaci = [[NK Opatija|Opatija]] | promovirani = [[NK Opatija|Opatija]] | degradirani = | broj klubova = 12 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[3. HNL – Zapad 2018./19.|2018./19.]] | sljedeća sezona = [[3. HNL – Zapad 2020./21.|2020./21.]] }} '''Treća hrvatska nogometna liga – Zapad''' u sezoni 2019./20. bila je liga [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|trećeg ranga nogometnog sustava]] [[Hrvatska|Hrvatske]]. Bila je 29. sezona 3. HNL – Zapad. U ligi je igralo dvanaest klubova iz tri županije: [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske]], [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske]] i [[Istarska županija|Istarske]]. Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], u ožujku je došlo do prekida odigravanja [[nogomet|nogometnih]] natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<ref> [https://hns.family/vijesti/21241/prekid-svih-nogometnih-natjecanja-do-31-ozujka-2020/ hns-cff.hr, ''Na preporuku Središnjeg državnog ureda – Prekid svih nogometnih natjecanja do 31. ožujka 2020.''], objavljeno 12. ožujka 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. </ref> 6. svibnja 2020. ''[[Hrvatski nogometni savez]]'' je donio odluku o konačnom prekidu natjecanja za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] i sve ostale niže lige, te se njihov trenutni poredak uzima kao konačan. Vodstvo ''3. HNL – Jug'' je ranije donio odluku o završetku i prekidu lige.<ref> [https://hns.family/vijesti/21365/nastavak-nogometnih-natjecanja-30-svibnja/ hns-cff.hr, ''Predviđeni povratak nogometa – Nastavak nogometnih atjecanja 30. svibnja''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. </ref> <ref> [https://hns.family/files/documents/18921/Odluka%20o%20natjecanjima.pdf hns-cff.hr, ''Odluka o natjecanjima''], objavljeno 6. svibnja 2020., preuzeto 22. svibnja 2020. </ref> <ref>[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 nszz-zadar.hr, ''MNO NS SPLIT – 02.05.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610163658/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 |date=10. lipnja 2020. }}, objavljeno 2. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.</ref> Prvak 3. HNL – Zapad u sezoni 2019./20. sa 34 bodom bila je [[NK Opatija|Opatija]]. == Natjecateljski sustav == Dvanaest momčadi u jedinstvenoj skupini igraju [[Bergerove tablice|dvokružni ligaški sustav]]. Pobjednik skupine odlazi u kvalifikacije za viši rang. Posljednjeplasirani klubovi ispadaju u niži rang. == Sudionici == {{Lokacijska karta+ |Zapadna Hrvatska |float=right |width=500 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu zapadne Hrvatske|places= {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.22 |long=13.61 |label={{background color|white|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.34 |long=14.31 |label={{background color|white|[[NK Opatija|Opatija]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.03 |long=14.57 |label={{background color|white|[[NK Krk|Krk]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.08 |long=13.65 |label={{background color|white|[[NK Rovinj|Rovinj]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.99 |long=14.91 |label={{background color|white|[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.32 |long=13.57 |label={{background color|white|[[NK Novigrad|Novigrad]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.35 |long=14.50 |label={{background color|white|[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.13 |long=14.79 |label={{background color|white|[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=bottom}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.10 |long=14.12 |label={{background color|white|[[NK Rudar Labin|{{nowrap|Rudar<br>Labin}}]]}} |label_size=75 |mark= red pog.svg |position=left}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.18 |long=14.70 |label={{background color|white|[[NK Crikvenica|Crikvenica]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=44.86 |long=13.83 |label={{background color|white|[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik Pula]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=right}} {{Lokacijska karta točka |Zapadna Hrvatska |lat=45.24 |long=13.94 |label={{background color|white|[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]}} |label_size=75 |mark= Red pog.svg |position=top}} }} ;Istarska županija * ''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]] * ''[[NK Novigrad|Novigrad]]'' – [[Novigrad]] * ''[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]'' – [[Pazin]] * ''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]] * ''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]] * ''[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik]]'' – [[Pula]] ;Primorsko-goranska županija * ''[[NK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]] * ''[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]'' – [[Čavle]] * ''[[NK Krk|Krk]]'' – [[Krk (grad)|Krk]] * ''[[NK Opatija|Opatija]]'' – [[Opatija]] * ''[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]]'' – [[Novi Vinodolski]] ; Ličko-senjska županija * ''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] == Ljestvica == <onlyinclude>{{#invoke:sports table|main|style=WDL |show_limit=5 |res_col_header=QR |team1=OPA |name_OPA=[[NK Opatija|Opatija]] |team2=GRO |name_GRO=[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]] |team3=RUL |name_RUL=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |team4=CRI |name_CRI=[[NK Crikvenica|Crikvenica]] |team5=JDP |name_JDP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] |team6=KRK |name_KRK=[[NK Krk|Krk]] |team7=PAZ |name_PAZ=[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]] |team8=ROV |name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]] |team9=VIN |name_VIN=[[NK Vinodol Novi Vinodolski|Vinodol]] |team10=NOV |name_NOV=[[NK Novigrad|Novigrad]] |team11=ULJA|name_ULJA=[[NK Uljanik Pula (2003.)|Uljanik Pula]] |team12=NEH |name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj]] |win_OPA=10 |draw_OPA=4 |loss_OPA=2 |gf_OPA=34 |ga_OPA=13 |win_GRO=9 |draw_GRO=3 |loss_GRO=4 |gf_GRO=39 |ga_GRO=18 |win_RUL=8 |draw_RUL=5 |loss_RUL=3 |gf_RUL=21 |ga_RUL=14 |win_CRI=8 |draw_CRI=3 |loss_CRI=5 |gf_CRI=23 |ga_CRI=16 |win_JDP=7 |draw_JDP=3 |loss_JDP=6 |gf_JDP=25 |ga_JDP=26 |win_KRK=7 |draw_KRK=3 |loss_KRK=6 |gf_KRK=27 |ga_KRK=30 |win_PAZ=5 |draw_PAZ=2 |loss_PAZ=9 |gf_PAZ=19 |ga_PAZ=25 |win_ROV=4 |draw_ROV=5 |loss_ROV=7 |gf_ROV=15 |ga_ROV=24 |win_VIN=4 |draw_VIN=5 |loss_VIN=7 |gf_VIN=17 |ga_VIN=26 |win_NOV=4 |draw_NOV=4 |loss_NOV=8 |gf_NOV=20 |ga_NOV=30 |win_ULJA=3 |draw_ULJA=6 |loss_ULJA=7 |gf_ULJA=19|ga_ULJA=26 |win_NEH=4 |draw_NEH=3 |loss_NEH=9 |gf_NEH=11 |ga_NEH=22 |status_OPA=P|status_ZAG=R |col_Q=green1|text_Q=Kvalifikacije za [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]] |result1=Q |update=complete |source=[https://hns.family/files/documents/18845/Glasnik%2019.pdf hns.family] }}</onlyinclude> == Kvalifikacije za 2. HNL == U kvalifikacijama za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] sudjelovali su:<ref>[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2020.html#3prom Kvalifikacije za popunu 3.NL Jug 2020./21.]</ref> *[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] iz [[3. HNL – Istok 2019./20.|3. HNL – Istok]] *[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] iz [[3. HNL – Središte 2019./20.|3. HNL – Središte]] *[[NK Opatija|Opatija]] iz 3. HNL – Zapad *[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] iz [[3. HNL – Jug 2019./20.|3. HNL – Jug]] {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] |0:3 |'''[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]''' |0:2 |0:1 |} {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Momčad !Ukupno !Momčad !1. ut !2. ut |- |[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] |1:3 |'''[[NK Opatija|Opatija]]''' |0:0 |1:3 |} ''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' i ''[[NK Opatija|Opatija]]'' su se plasirali u [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]]. == povezani članci == * [[3. NL – Zapad|3. HNL – Zapad]] * [[2. HNL 2019./20.]] * [[3. HNL 2019./20.]] * [[3. HNL – Sjever 2019./20.]] * [[3. HNL – Istok 2019./20.]] * [[3. HNL – Središte 2019./20.]] * [[3. HNL – Jug 2019./20.]] * [[4. NL NS Rijeka 2019./20.]] == Izvori == {{izvori}} {{3. HNL - Zapad sezone}} [[Kategorija:3. HNL - Zapad (NS Rijeka) po sezonama|2019-20 Zapad]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2019./20.|3 Zapad]] q8tq99ccrv5pp2nfihr40s2ar8cuzpe Kategorija:Buenos Aires (pokrajina) 14 816718 7573732 2026-08-10T18:15:35Z Silverije 23459 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Argentinske pokrajine]]«. 7573732 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Argentinske pokrajine]] jsuidfrln5avl4opdd2z9ce2kfq184k Peltostigma 0 816719 7573738 2026-08-10T18:21:29Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Peltostigma | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''Peltostigma''''' | genus_autorstvo = Walp. }} '...«. 7573738 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Peltostigma | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''Peltostigma''''' | genus_autorstvo = Walp. }} '''''Peltostigma''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Meksiko|Meksika]] do [[Peru]]a i [[Jamajka|Jamajke]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35879-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Peltostigma'' <small>Walp.</small> je rod netrnovitih [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]]. [[Listovi]] su naizmjenični, dlanasto sastavljeni ili jednolisni. [[Cvat]]ovi su pazušne malocvjetne paštitaste gronjice, a ponekad se cvjetovi pojavljuju pojedinačno. Cvjetni [[pup]]ovi su kuglasti, a dvospolni cvjetovi gotovo pravilni. [[Lap]]ova je 3 ili 4 i slobodni su; kada ih je četiri, dva unutarnja veća su i nalik laticama. [[Latica]] je 3–8, slobodne su i preklapaju se. [[Prašnik]]a je od 10 do mnogo, filamenti su slobodni, antere duguljaste do eliptične i bez privjesaka, a staminodiji nedostaju. Nektarni disk je razvijen. [[Tučak]] ima 6–10 vrlo kratkih vratova s odgovarajućim brojem njuški. [[Plod]] se sastoji od 2–10 merikarpa, međusobno spojenih samo pri osnovi, a svaki sadrži jednu ili dvije sjemenke.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000028524 WFO], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Današnje dvije vrste su ''Peltostigma guatemalense'' <small>(Standl. & Steyerm.) Gereau</small> i ''P. pteleoides'' <small>(Hook.) Walp.</small> Prva se prostire od južnog Meksika do Perua, a druga od Meksika kroz Srednju Ameriku te na Jamajci.<ref name="Kew "/> == Vrste == # ''[[Peltostigma guatemalense]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) Gereau</small> # ''[[Peltostigma pteleoides]]'' <small>(Hook.) Walp.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Pachystigma'' <small>Hook.</small> in Icon. Pl. 7: t. 698 (1844) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] a4jze5d8k19t3s9ba221ixxiwjuv24c 7573739 7573738 2026-08-10T18:21:59Z Zeljko 1196 7573739 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Peltostigma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''Peltostigma''''' | genus_autorstvo = Walp. }} '''''Peltostigma''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Meksiko|Meksika]] do [[Peru]]a i [[Jamajka|Jamajke]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35879-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Peltostigma'' <small>Walp.</small> je rod netrnovitih [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]]. [[Listovi]] su naizmjenični, dlanasto sastavljeni ili jednolisni. [[Cvat]]ovi su pazušne malocvjetne paštitaste gronjice, a ponekad se cvjetovi pojavljuju pojedinačno. Cvjetni [[pup]]ovi su kuglasti, a dvospolni cvjetovi gotovo pravilni. [[Lap]]ova je 3 ili 4 i slobodni su; kada ih je četiri, dva unutarnja veća su i nalik laticama. [[Latica]] je 3–8, slobodne su i preklapaju se. [[Prašnik]]a je od 10 do mnogo, filamenti su slobodni, antere duguljaste do eliptične i bez privjesaka, a staminodiji nedostaju. Nektarni disk je razvijen. [[Tučak]] ima 6–10 vrlo kratkih vratova s odgovarajućim brojem njuški. [[Plod]] se sastoji od 2–10 merikarpa, međusobno spojenih samo pri osnovi, a svaki sadrži jednu ili dvije sjemenke.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000028524 WFO], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Današnje dvije vrste su ''Peltostigma guatemalense'' <small>(Standl. & Steyerm.) Gereau</small> i ''P. pteleoides'' <small>(Hook.) Walp.</small> Prva se prostire od južnog Meksika do Perua, a druga od Meksika kroz Srednju Ameriku te na Jamajci.<ref name="Kew "/> == Vrste == # ''[[Peltostigma guatemalense]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) Gereau</small> # ''[[Peltostigma pteleoides]]'' <small>(Hook.) Walp.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Pachystigma'' <small>Hook.</small> in Icon. Pl. 7: t. 698 (1844) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] dare0brr7enr08u9c4mx3ywlxccj0da 7573778 7573739 2026-08-10T19:30:18Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7573778 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Peltostigma'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''Peltostigma''''' | genus_autorstvo = Walp. }} '''''Peltostigma''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Meksiko|Meksika]] do [[Peru]]a i [[Jamajka|Jamajke]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35879-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Peltostigma'' <small>Walp.</small> je rod netrnovitih [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]]. [[Listovi]] su naizmjenični, dlanasto sastavljeni ili jednolisni. [[Cvat]]ovi su pazušne malocvjetne paštitaste gronjice, a ponekad se cvjetovi pojavljuju pojedinačno. Cvjetni [[pup]]ovi su kuglasti, a dvospolni cvjetovi gotovo pravilni. [[Lap]]ova je 3 ili 4 i slobodni su; kada ih je četiri, dva unutarnja veća su i nalik laticama. [[Latica]] je 3–8, slobodne su i preklapaju se. [[Prašnik]]a je od 10 do mnogo, filamenti su slobodni, antere duguljaste do eliptične i bez privjesaka, a staminodiji nedostaju. Nektarni disk je razvijen. [[Tučak]] ima 6–10 vrlo kratkih vratova s odgovarajućim brojem njuški. [[Plod]] se sastoji od 2–10 merikarpa, međusobno spojenih samo pri osnovi, a svaki sadrži jednu ili dvije sjemenke.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000028524 WFO], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Današnje dvije vrste su ''Peltostigma guatemalense'' <small>(Standl. & Steyerm.) Gereau</small> i ''P. pteleoides'' <small>(Hook.) Walp.</small> Prva se prostire od južnog Meksika do Perua, a druga od Meksika kroz Srednju Ameriku te na Jamajci.<ref name="Kew "/> == Vrste == # ''[[Peltostigma guatemalense]]'' <small>(Standl. & Steyerm.) Gereau</small> # ''[[Peltostigma pteleoides]]'' <small>(Hook.) Walp.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Pachystigma'' <small>Hook.</small> in Icon. Pl. 7: t. 698 (1844) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Choisyinae]] [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] 1nrdv0tjfhpgviza2b2hxu58iteluer Dunthorne (krater) 0 816720 7573744 2026-08-10T18:30:53Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1333175685|Dunthorne (crater)]]« 7573744 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Dunthorne crater 4136 h3.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image|coordinates={{coord|30.1|S|31.6|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=16 km|depth=2.8 km|colong=32|eponym=[[Richard Dunthorne]]}}'''Dunthorne''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od malog [[Mjesečeva mora|mjsečevog mora]] zvanog [[Palus Epidemiarum]], u jugozapadnom dijelu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec]] a. Ime je dobio po britanskom astronomu Richardu Dunthorneu . <ref>{{Gazetteer of Planetary Nomenclature|1668}}</ref> Nalazi se jugozapadno od kratera [[Campanus (krater)|Campanus]], istočno od [[Vitello (krater)|Vitella]] . Južno je [[Ramsden (krater)|Ramsden]] . Ovaj krater je otprilike kružnog i zdjelastog oblika, s unutrašnjosti koja ima veći [[albedo]] od okolnog [[Reljef|terena]] . Nalazi se u regiji koja ima nekoliko sustava [[Rille|brazdi]], s [[Rimae Hippalus]] na sjeverozapadu i [[Rimae Ramsden]] na jugu i istoku. == Satelitski krateri == Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Dunthorneu. [[Datoteka:Dunthorne_sattelite_craters_map.jpg|mini| Dunthorne i njegovi satelitski krateri]] {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Dunthorne ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Promjer |- | align="center" | A | align="center" | 28,8° J | align="center" | 32,6° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 31,4° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 29,4° J | align="center" | 32,5° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 30,0° J | align="center" | 34,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] gk7d9rxynmxyq7u3zidtro69dkjwgi6 7573748 7573744 2026-08-10T18:42:26Z Argo Navis 852 7573748 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Dunthorne crater 4136 h3.jpg | slika_opis = Sminio: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|30.1|S|31.6|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 16 km | dubina = 2.8 km | kolongituda = 32 | nastanak = | eponim = [[Richard Dunthorne]], britanski astronom }} '''Dunthorne''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od malog [[Mjesečeva mora|mjesčevog mora]] zvanog [[Palus Epidemiarum]], u jugozapadnom dijelu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec]]a. Ime je dobio po britanskom astronomu [[Richard Dunthorne|Richardu Dunthorneu]].<ref name="GPN"/> Nalazi se jugozapadno od kratera [[Campanus (krater)|Campanus]], istočno od [[Vitello (krater)|Vitella]]. Južno je [[Ramsden (krater)|Ramsden]]. Ovaj krater je otprilike kružnog i zdjelastog oblika, s unutrašnjosti koja ima veći [[albedo]] od okolnog terena. Nalazi se u regiji koja ima nekoliko sustava [[Rille|brazdi]], s [[Rimae Hippalus]] na sjeverozapadu i [[Rimae Ramsden]] na jugu i istoku. == Satelitski krateri == [[Datoteka:Dunthorne_sattelite_craters_map.jpg|mini|lijevo|320px|Dunthorne i njegovi satelitski krateri]] {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Dunthorne ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 28,8° J | align="center" | 32,6° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 31,4° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 29,4° J | align="center" | 32,5° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 30,0° J | align="center" | 34,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|1668}}</ref> }} == Literatura == [[Datoteka:Ramsden + Lepaute - LROC - WAC.JPG|mini|desno|450px|Krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]] i okolno područje, Dunthorne je gore]] {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = 2007-08-22 | url = http://www.lpod.org/?m=20070822 | title = Little Peaks | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 2007-08-22 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20070927004913/http://www.lpod.org/?m=20070822 | archive-date = 2007-09-27 }} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] qd23ib1p4t66dmjzq7pl9upmbyla6e5 7573749 7573748 2026-08-10T18:42:52Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7573749 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Dunthorne crater 4136 h3.jpg | slika_opis = Sminio: [[Lunar Orbiter 4]] | koordinate = {{coord|30.1|S|31.6|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 16 km | dubina = 2.8 km | kolongituda = 32 | nastanak = | eponim = [[Richard Dunthorne]], britanski astronom }} '''Dunthorne''' je mali [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi sjeverozapadno od malog [[Mjesečeva mora|mjesčevog mora]] zvanog [[Palus Epidemiarum]], u jugozapadnom dijelu [[Bliska strana Mjeseca|bliske strane]] [[Mjesec]]a. Ime je dobio po britanskom astronomu [[Richard Dunthorne|Richardu Dunthorneu]].<ref name="GPN"/> Nalazi se jugozapadno od kratera [[Campanus (krater)|Campanus]], istočno od [[Vitello (krater)|Vitella]]. Južno je [[Ramsden (krater)|Ramsden]]. Ovaj krater je otprilike kružnog i zdjelastog oblika, s unutrašnjosti koja ima veći [[albedo]] od okolnog terena. Nalazi se u regiji koja ima nekoliko sustava [[Rille|brazdi]], s [[Rimae Hippalus]] na sjeverozapadu i [[Rimae Ramsden]] na jugu i istoku. == Satelitski krateri == [[Datoteka:Dunthorne_sattelite_craters_map.jpg|mini|lijevo|320px|Dunthorne i njegovi satelitski krateri]] {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Dunthorne ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 28,8° J | align="center" | 32,6° Z | align="center" | 6&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 31,4° J | align="center" | 31,6° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | C | align="center" | 29,4° J | align="center" | 32,5° Z | align="center" | 7&nbsp;km |- | align="center" | D | align="center" | 30,0° J | align="center" | 34,0° Z | align="center" | 6&nbsp;km |} == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|1668}}</ref> }} == Literatura == [[Datoteka:Ramsden + Lepaute - LROC - WAC.JPG|mini|desno|450px|Krater [[Ramsden (krater)|Ramsden]] i okolno područje, Dunthorne je gore]] {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| date = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co.]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | last = Webb | first = Rev. T. W. | author-link = Thomas William Webb | date = 1962 | title = Celestial Objects for Common Telescopes | edition = 6th revised | publisher = Dover | isbn = 978-0-486-20917-3 | url = https://archive.org/details/celestialobjects00webb }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * {{cite web | last = Wood | first = Chuck | date = 2007-08-22 | url = http://www.lpod.org/?m=20070822 | title = Little Peaks | publisher = Lunar Photo of the Day | access-date = 2007-08-22 | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20070927004913/http://www.lpod.org/?m=20070822 | archive-date = 2007-09-27 }} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 9z8fqu7vyyzrytnmlt032s381wlydio Peltostigma guatemalense 0 816721 7573776 2026-08-10T19:27:16Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Peltostigma guatemalense'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''Peltost...«. 7573776 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Peltostigma guatemalense'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''[[Peltostigma]]''''' | species = ''P. guatemalense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Peltostigma guatemalense'' | dvoimeno_autorstvo = (Standl. & Steyerm.) Gereau | karta_raspon = }} '''''Peltostigma guatemalense''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Peru]]a<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:982465-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Peltostigma guatemalense'' je vazdazeleni grm ili stablo visoko oko 1–11 m. [[Listovi]] su jednolisni, s jajasto-eliptičnom do jajasto-duguljastom plojkom dugom 3–20 cm i širokom 1–10,5 cm; vrh je tup do ušiljen, baza zaobljena do klinasta, rub cjelovit, a površina gola. Peteljka je duga 0,2–5,5 cm i nije okriljena. [[Cvjetovi]] imaju 3 [[lap]]a i 3 [[Latica|latice]]; lapovi su uskojajasti do gotovo okrugli, a latice jajaste do gotovo okrugle, bijele ili kremaste, oko 8–10 mm duge i približno jednako široke. [[Prašnik]]a je 10–12, različitih duljina. [[Plod]] se raspada na merikarpe duge oko 1,5–2 cm, u mladosti sitnodlakave, a pri dozrijevanju gole i naborane, s nepravilnim bočnim grebenima, ali bez dorzalnih krila. [[Sjeme]]nke su vretenasto-elipsoidne, koso položene, 8–10 mm duge, gole i papilozne..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001221139;jsessionid=1E04BF00A49234A790754B8666CC35A9 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Vrsta je poznata iz Gvatemale, Kostarike, Paname, Kolumbije i Perua, a Flora de Nicaragua navodi da se očekuje i u Nikaragvi.<ref name="WFO "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Galipea guatemalensis'' <small>Standl. & Steyerm.</small> in Publ. Field Mus. Nat. Hist., Bot. Ser. 23: 165 (1944) Heterotipski: * ''Peltostigma parviflorum'' <small>Q.Jiménez & Gereau</small> in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 527 (1991) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Pteleeae]] cl00ot4d84z7g7z2v663r6hinemmcol 7573777 7573776 2026-08-10T19:27:31Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7573777 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Peltostigma guatemalense'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''[[Peltostigma]]''''' | species = ''P. guatemalense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Peltostigma guatemalense'' | dvoimeno_autorstvo = (Standl. & Steyerm.) Gereau | karta_raspon = }} '''''Peltostigma guatemalense''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Peru]]a<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:982465-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Peltostigma guatemalense'' je vazdazeleni grm ili stablo visoko oko 1–11 m. [[Listovi]] su jednolisni, s jajasto-eliptičnom do jajasto-duguljastom plojkom dugom 3–20 cm i širokom 1–10,5 cm; vrh je tup do ušiljen, baza zaobljena do klinasta, rub cjelovit, a površina gola. Peteljka je duga 0,2–5,5 cm i nije okriljena. [[Cvjetovi]] imaju 3 [[lap]]a i 3 [[Latica|latice]]; lapovi su uskojajasti do gotovo okrugli, a latice jajaste do gotovo okrugle, bijele ili kremaste, oko 8–10 mm duge i približno jednako široke. [[Prašnik]]a je 10–12, različitih duljina. [[Plod]] se raspada na merikarpe duge oko 1,5–2 cm, u mladosti sitnodlakave, a pri dozrijevanju gole i naborane, s nepravilnim bočnim grebenima, ali bez dorzalnih krila. [[Sjeme]]nke su vretenasto-elipsoidne, koso položene, 8–10 mm duge, gole i papilozne..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001221139;jsessionid=1E04BF00A49234A790754B8666CC35A9 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Vrsta je poznata iz Gvatemale, Kostarike, Paname, Kolumbije i Perua, a Flora de Nicaragua navodi da se očekuje i u Nikaragvi.<ref name="WFO "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Galipea guatemalensis'' <small>Standl. & Steyerm.</small> in Publ. Field Mus. Nat. Hist., Bot. Ser. 23: 165 (1944) Heterotipski: * ''Peltostigma parviflorum'' <small>Q.Jiménez & Gereau</small> in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 527 (1991) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Pteleeae]] rdeijtpd8i777hala198k35aw244l2y 7573788 7573777 2026-08-10T19:44:08Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7573788 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Peltostigma guatemalense'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''[[Peltostigma]]''''' | species = ''P. guatemalense'' | subspecies = | dvoimeno = ''Peltostigma guatemalense'' | dvoimeno_autorstvo = (Standl. & Steyerm.) Gereau | karta_raspon = }} '''''Peltostigma guatemalense''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od južnog [[Meksiko|Meksika]] do [[Peru]]a<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:982465-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Peltostigma guatemalense'' je vazdazeleni grm ili stablo visoko oko 1–11 m. [[Listovi]] su jednolisni, s jajasto-eliptičnom do jajasto-duguljastom plojkom dugom 3–20 cm i širokom 1–10,5 cm; vrh je tup do ušiljen, baza zaobljena do klinasta, rub cjelovit, a površina gola. Peteljka je duga 0,2–5,5 cm i nije okriljena. [[Cvjetovi]] imaju 3 [[lap]]a i 3 [[Latica|latice]]; lapovi su uskojajasti do gotovo okrugli, a latice jajaste do gotovo okrugle, bijele ili kremaste, oko 8–10 mm duge i približno jednako široke. [[Prašnik]]a je 10–12, različitih duljina. [[Plod]] se raspada na merikarpe duge oko 1,5–2 cm, u mladosti sitnodlakave, a pri dozrijevanju gole i naborane, s nepravilnim bočnim grebenima, ali bez dorzalnih krila. [[Sjeme]]nke su vretenasto-elipsoidne, koso položene, 8–10 mm duge, gole i papilozne..<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001221139;jsessionid=1E04BF00A49234A790754B8666CC35A9 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Vrsta je poznata iz Gvatemale, Kostarike, Paname, Kolumbije i Perua, a Flora de Nicaragua navodi da se očekuje i u Nikaragvi.<ref name="WFO "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Galipea guatemalensis'' <small>Standl. & Steyerm.</small> in Publ. Field Mus. Nat. Hist., Bot. Ser. 23: 165 (1944) Heterotipski: * ''Peltostigma parviflorum'' <small>Q.Jiménez & Gereau</small> in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 527 (1991) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Choisyinae]] gnq4kjuk5vuxsve3akkms464fzebi0a Kategorija:Choisyinae 14 816722 7573779 2026-08-10T19:32:03Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Podtribusi Pteleeae|Choisyinae]] [[Kategorija:Choisyinae|*Podtribusi]]«. 7573779 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Podtribusi Pteleeae|Choisyinae]] [[Kategorija:Choisyinae|*Podtribusi]] hy43la1gj2f2leaqc5z2pmcx80q1e5s 7573791 7573779 2026-08-10T19:48:53Z Zeljko 1196 7573791 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Podtribusi Pteleeae]] 9kbjc44ozt3ahbsx0xov86hll32kff6 7573794 7573791 2026-08-10T19:50:02Z Zeljko 1196 7573794 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pteleeae]] dq7ybkm9lpiw4i4d5tyhj6ne821lsmu Peltostigma pteleoides 0 816723 7573785 2026-08-10T19:43:31Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Peltostigma pteleoides'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''Peltostig...«. 7573785 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Peltostigma pteleoides'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Choisyinae]] | genus = '''''[[Peltostigma]]''''' | species = ''P. pteleoides'' | subspecies = | dvoimeno = ''Peltostigma pteleoides'' | dvoimeno_autorstvo = (Hook.) Walp. | karta_raspon = }} '''''Peltostigma pteleoides''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]] (''[[Rutaceae]]''). Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od [[Meksiko|Meksika]] do [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i [[Jamajka|Jamajke]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:774673-1 Kew], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Peltostigma pteleoides'' <small>(Hook.) Walp.</small> je vazdazeleni je [[grm]] ili manje [[stablo]] visoko oko 2–7 m. [[Listovi]] su dlanasto sastavljeni od 3–5 liski; terminalna liska je obrnuto lancetasta do eliptična, oko 8–13 × 3,5–5,5 cm, gola, papirasta i cjelovita ruba. Pri osnovi se jako sužava i spušta niz peteljku; peteljka je duga 5,5–9 cm i nije okriljena.<ref name="WFO "/> [[Cvjetovi]] imaju 3 ili 4 nejednaka [[lap]]a. Kada su četiri, dva vanjska znatno su manja i bubrežasta, a unutarnja mnogo veća, spljošteno okruglasta; svi su izvana pustenasto dlakavi. [[Latica]] je 5, gotovo su okrugle, bijele, oko 12–13 mm velike i izvana pustenaste. Posebno se ističe androecij: [[prašnik]]a je čak 35–45, približno jednake duljine.<ref name="WFO "/> Plodni merikarpi dugi su oko 2 cm, pustenasto dlakavi i naborani te imaju dva dorzalna krila. [[Sjeme]]nke su široko elipsoidne, koso položene, oko 7 × 5 mm i gole.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000470304 WFO], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Rasprostranjenost == Vrsta raste od Meksika do Kostarike te na Jamajci. U Nikaragvi je rijetka i zabilježena je u planinskim oblačnim i patuljastim šumama na približno 1300–1600 m.<ref name="WFO "/> == Sinonimi == Homotipski: * ''Pachystigma pteleoides'' <small>Hook.</small> in Icon. Pl. 7: t. 698 (1844) Heterotipski: * ''Peltostigma eximium'' <small>C.V.Morton</small> in Proc. Biol. Soc. Washington 46: 83 (1933) * ''Peltostigma pentaphyllum'' <small>Donn.Sm.</small> in Bot. Gaz. 19: 1 (1894) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Choisyinae]] l65c3wjtgpyr62978s8oixbhze3m2oo Choisyinae 0 816724 7573799 2026-08-10T19:59:24Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Choisyinae | slika = Choisya ternata 7.jpg | slika_opis = ''[[Choisya ternata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = '''''Choisyinae''''' | subtribus_autorstv...«. 7573799 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Choisyinae | slika = Choisya ternata 7.jpg | slika_opis = ''[[Choisya ternata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = '''''Choisyinae''''' | subtribus_autorstvo = Engl. }} '''''Choisyinae''''' je podtribus [[Rutovke|rutovki]] smješten u tribus ''[[Pteleeae]]''<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35636-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime dolazi po rodu ''[[Choisya]]''. == Morfologija == ''Choisyinae'' <small>Engl.</small> je podtribus [[Rutovke|rutovki]] koji prema Hasslerovoj klasifikaciji obuhvaća rodove [[hojzija]] (Choisya) i [[Peltostigma]]. Pripadaju mu netrnoviti [[grm]]ovi i manja [[Stablo|stabla]]. Listovi mogu biti nasuprotni ili naizmjenični, dlanasto sastavljeni, a kod nekih vrsta ''Peltostigma'' svedeni su na jednu lisku. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni ili gotovo pravilni, s uglavnom slobodnim [[lap]]ovima i [[latica]]ma; prašnici su brojniji od latica. Građa [[Tučak|tučka]] i [[plod]]a dosta je promjenjiva: Choisya ima plodnicu od 4–5 karpela i kapsulast plod, dok Peltostigma ima veći broj karpela, a plod se sastoji od 2–10 merikarpa. Predstavnici podtribusa rasprostranjeni su u Americi, od juga [[SAD]]-a preko [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Peru]]a, a Peltostigma raste i na [[Jamajka|Jamajci]].<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Rodovi == # ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) # ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Choisyinae| ]] [[Kategorija:Podtribusi Pteleeae]] bv7s99f075gql8e7cy36aa5hk4c2z8f 7573801 7573799 2026-08-10T19:59:59Z Zeljko 1196 7573801 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Choisyinae'' | slika = Choisya ternata 7.jpg | slika_opis = ''[[Choisya ternata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = '''''Choisyinae''''' | subtribus_autorstvo = Engl. }} '''''Choisyinae''''' je podtribus [[Rutovke|rutovki]] smješten u tribus ''[[Pteleeae]]''<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35636-1 Kew], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime dolazi po rodu ''[[Choisya]]''. == Morfologija == ''Choisyinae'' <small>Engl.</small> je podtribus [[Rutovke|rutovki]] koji prema Hasslerovoj klasifikaciji obuhvaća rodove [[hojzija]] (Choisya) i [[Peltostigma]]. Pripadaju mu netrnoviti [[grm]]ovi i manja [[Stablo|stabla]]. Listovi mogu biti nasuprotni ili naizmjenični, dlanasto sastavljeni, a kod nekih vrsta ''Peltostigma'' svedeni su na jednu lisku. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni ili gotovo pravilni, s uglavnom slobodnim [[lap]]ovima i [[latica]]ma; prašnici su brojniji od latica. Građa [[Tučak|tučka]] i [[plod]]a dosta je promjenjiva: Choisya ima plodnicu od 4–5 karpela i kapsulast plod, dok Peltostigma ima veći broj karpela, a plod se sastoji od 2–10 merikarpa. Predstavnici podtribusa rasprostranjeni su u Americi, od juga [[SAD]]-a preko [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Peru]]a, a Peltostigma raste i na [[Jamajka|Jamajci]].<ref name="Research ">[https://www.researchgate.net/publication/373790678_FAMILIA_RUTACEAE Familia Rutaceae], pristupljeno 8. kolovoza 2026.</ref> == Rodovi == # ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) # ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Choisyinae| ]] [[Kategorija:Podtribusi Pteleeae]] hjfrof08ob9mfsx65hz67ad9zmmnqw3 7573804 7573801 2026-08-10T20:04:19Z Zeljko 1196 7573804 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Choisyinae'' | slika = Choisya ternata 7.jpg | slika_opis = ''[[Choisya ternata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = '''''Choisyinae''''' | subtribus_autorstvo = Engl. }} '''''Choisyinae''''' je podtribus [[Rutovke|rutovki]] smješten u tribus ''[[Pteleeae]]''<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1786376298 Hassler], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime dolazi po rodu ''[[Choisya]]''. == Morfologija == ''Choisyinae'' <small>Engl.</small> je podtribus [[Rutovke|rutovki]] koji prema Hasslerovoj klasifikaciji obuhvaća rodove [[hojzija]] (Choisya) i [[Peltostigma]]. Pripadaju mu netrnoviti [[grm]]ovi i manja [[Stablo|stabla]]. Listovi mogu biti nasuprotni ili naizmjenični, dlanasto sastavljeni, a kod nekih vrsta ''Peltostigma'' svedeni su na jednu lisku. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni ili gotovo pravilni, s uglavnom slobodnim [[lap]]ovima i [[latica]]ma; prašnici su brojniji od latica. Građa [[Tučak|tučka]] i [[plod]]a dosta je promjenjiva: Choisya ima plodnicu od 4–5 karpela i kapsulast plod, dok Peltostigma ima veći broj karpela, a plod se sastoji od 2–10 merikarpa. Predstavnici podtribusa rasprostranjeni su u Americi, od juga [[SAD]]-a preko [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Peru]]a, a Peltostigma raste i na [[Jamajka|Jamajci]].<ref name="WFO Peltostigma ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000028524 Familia Rutaceae], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> <ref name="WFO Peltostigma ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000028524 Familia Rutaceae], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Rodovi == # ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) # ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Choisyinae| ]] [[Kategorija:Podtribusi Pteleeae]] 6c7a4jokh7kj8s4vyaz60rktqji8nye 7573808 7573804 2026-08-10T20:06:37Z Zeljko 1196 7573808 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Choisyinae'' | slika = Choisya ternata 7.jpg | slika_opis = ''[[Choisya ternata]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = '''''Choisyinae''''' | subtribus_autorstvo = Engl. }} '''''Choisyinae''''' je podtribus [[Rutovke|rutovki]] smješten u tribus ''[[Pteleeae]]''<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1786376298 Hassler], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Etimologija == Ime dolazi po rodu ''[[Choisya]]''. == Morfologija == ''Choisyinae'' <small>Engl.</small> je podtribus [[Rutovke|rutovki]] koji prema Hasslerovoj klasifikaciji obuhvaća rodove [[hojzija]] (Choisya) i [[Peltostigma]]. Pripadaju mu netrnoviti [[grm]]ovi i manja [[Stablo|stabla]]. Listovi mogu biti nasuprotni ili naizmjenični, dlanasto sastavljeni, a kod nekih vrsta ''Peltostigma'' svedeni su na jednu lisku. [[Cvjetovi]] su dvospolni, pravilni ili gotovo pravilni, s uglavnom slobodnim [[lap]]ovima i [[latica]]ma; prašnici su brojniji od latica. Građa [[Tučak|tučka]] i [[plod]]a dosta je promjenjiva: Choisya ima plodnicu od 4–5 karpela i kapsulast plod, dok Peltostigma ima veći broj karpela, a plod se sastoji od 2–10 merikarpa. Predstavnici podtribusa rasprostranjeni su u Americi, od juga [[SAD]]-a preko [[Meksiko|Meksika]] i [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] do [[Peru]]a, a Peltostigma raste i na [[Jamajka|Jamajci]]. <ref name="WFO Peltostigma ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000028524 WFO Peltostigma], pristupljeno 10. kolovoza 2026.</ref> == Rodovi == # ''[[Choisya]]'' <small>Kunth</small> (7 spp.) # ''[[Peltostigma]]'' <small>Walp.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Choisyinae| ]] [[Kategorija:Podtribusi Pteleeae]] 83a3n0knq560cpgs0jyaqcnwk7qyyzu Nogometni savez Slovenije 0 816725 7573828 2026-08-10T20:35:44Z Ame71 128419 Preusmjeravanje stranice na [[Slovenski nogometni savez]] 7573828 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Slovenski nogometni savez]] dr6yqugninfp31u713yy4q03z9p1mdg Slovenski republički nogometni kup 1976./77. 0 816726 7573836 2026-08-10T20:57:25Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1976./77. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 27. | datum = | br_momčadi = 8 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi...«. 7573836 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1976./77. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 27. | datum = | br_momčadi = 8 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 8 | finalist = [[NK Svoboda Ljubljana|Mercator]] | polufinalisti = [[NK Izola|Izola]] i [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1975./76.|1975./76.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1977./78.|1977./78.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1976./77. bilo je dvadeset i sedmo izdanje kupa SR Slovenije. Natjecanje odvijalo se na vrlo čudan način, budući da je [[Nogometni savez Slovenije]], unatoč porazu u pretkolu protiv [[NK Drava Ptuj|Drave]], u finale uvrstio [[2. savezna liga SFRJ|drugoligaša]] [[NK Maribor|Maribor]], koji je potom čak i osvojio trofej. Istovremeno, na slovenski nogomet u tom su razdoblju utjecale i [[Slovenska_republička_nogometna_liga_1976./77.#Portoroški_sklepi|portoroške odluke]], pa je 1977. godine došlo do novih promjena.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''TNZ Ljubljana:''' Mercator * '''TNZ Kranj:''' Triglav * '''TNZ Nova Gorica:''' Vozila * '''TNZ Koper:''' Izola * '''TNZ Celje:''' Rudar (V) * '''TNZ Maribor:''' Rače, Maribor<nowiki>*</nowiki> * '''TNZ Murska Sobota:''' Mura <nowiki>*</nowiki> : Maribor je ispao u pretkolu od Drave, ali ga je NZS ipak uvrstio u završnicu kao drugoligaša. Time je TNZ Ljubljana imao samo jednog predstavnika. Olimpija Ljubljana (članica [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1976./77.|Prve savezne lige 1976./77.]]) ne sudjeluje, a već je primljena u [[Kup maršala Tita 1977./78.]] == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Izola|Izola]]''' ||–|| [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||1:0 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]]''' ||–|| [[ND Gorica|Vozila Gorica]] ||2:1 |- | [[NK Rače|Rače]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:4 |- | [[NK Mura Murska Sobota|Mura M. Sobota]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:1 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||8:1 |- | [[NK Izola|Izola]] ||–|| '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]]''' ||5:6 pen. |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Prva momčad !! Ukupno !! Druga momčad !!1. utakmica !!2. utakmica |- | [[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]] ||2:5||bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:3 ||0:2 |- |} Maribor se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1977./78.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1976./77.|Prva savezna liga 1976./77.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1976./77.|Druga savezna liga 1976./77.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1976./77.|Slovenska republička liga 1976./77.]] * [[Kup maršala Tita 1976./77.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1976/77 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1977]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1976./77.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1976-77 *]] 6zqpmcu9r6ehoafxnxout3sclft0pbd Slovenski republički nogometni kup 1977./78. 0 816728 7573857 2026-08-10T22:00:31Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1977./78. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 28. | datum = | br_momčadi = 9 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi...«. 7573857 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1977./78. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 28. | datum = | br_momčadi = 9 (odgovarajuće natjecanje) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Svoboda Ljubljana|Mercator]] | broj = 2 | finalist = [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] | polufinalisti = [[NK Izola|Obala]] i [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1976./77.|1976./77.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1978./79.|1978./79.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1977./78. bilo je dvadeset i osmo izdanje kupa SR Slovenije. Slovenski nogomet bio je pod utjecajem tadašnjih [[Slovenska_republička_nogometna_liga_1976./77.#Portoroški_sklepi|odluka u vezi s Portorožem]], pa su se 1977. dogodile daljnje promjene. Od tada se finale igralo kao jedna utakmica, a prvak sezone 1977./78. bio je Mercator iz Ljubljane, koji je pobijedio Rudar iz Velenja.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Sudionici == * '''[[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|Druga savezna liga]]:''' Maribor, Rudar (V) * '''TNZ Ljubljana:''' Mercator * '''TNZ Kranj:''' Sava (K) * '''TNZ Nova Gorica:''' Vodice * '''TNZ Koper:''' Obala * '''TNZ Celje:''' Šmartno * '''TNZ Maribor:''' Drava * '''TNZ Murska Sobota:''' Mura Olimpija Ljubljana (članica [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|Prve savezne lige 1977./78.]]) ne sudjeluje, a već je primljena u [[Kup maršala Tita 1978./79.]] == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||9:0 |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]]''' ||–|| [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||2:0 |- | '''[[NK Izola|Obala]]''' ||–|| [[NK Vodice Šempas|Vodice]] ||6:5 pen. |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Sava Kranj|Sava Kranj]] ||3:0 |- | '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||–|| [[NK Maribor|Maribor]] ||3:2 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:3 |- | [[NK Izola|Obala]] ||–|| '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]]''' ||0:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- |bgcolor="gold"| '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator Ljubljana]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||3:1 |- |} Mercator se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1978./79.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|Prva savezna liga 1977./78.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1977./78.|Druga savezna liga 1977./78.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1977./78.|Slovenska republička liga 1977./78.]] * [[Kup maršala Tita 1977./78.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1977/78 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1978]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1977./78.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1977-78 *]] m73zxzxl9dijwcwt1xfd59u04wc2i4m Skimmia 0 816729 7573869 2026-08-10T22:38:58Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Skimmia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = '''''[[Dictamneae]]''''' | genus = '''''Skimmia''''' | genus_autorstvo = Thunb. | spe...«. 7573869 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Skimmia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = '''''[[Dictamneae]]''''' | genus = '''''Skimmia''''' | genus_autorstvo = Thunb. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Skimmia''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 10 vrsta.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1785183923 Hassler], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Afganistan]]a do [[Sahalin]]a i umjerene istočne Azije i Filipina.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331966-2 Kew], pristupljeno 11. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Skimmia'' <small>Thunb.</small> je rod vazdazelenih, netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]]. [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni. [[Cvat]]ovi su vršni, tirsasti. Biljke su najčešće dvodomne, dok su kod nekih vrsta cvjetovi dvospolni. [[Cvjetovi]] imaju najčešće 4 ili 5, rjeđe 3–7 [[lap]]ova i isto toliko [[latica]]; [[lap]]ovi su slobodni ili pri osnovi srasli, a latice se u pupu preklapaju. [[Prašnik]]a je najčešće 4 ili 5, rjeđe 3–7, slobodni su, a u ženskim cvjetovima zakržljali. Disk je prstenast ili jastučast. Plodnica je sinkarpna, s 2–5 pretinaca, a u muškim cvjetovima zakržljala; u svakom pretincu nalazi se jedan, rjeđe dva sjemena zametka. [[Plod]] je mesnat i koštuničav, s 1–5 jednosjemenih koštica. [[Sjeme]]nke su jajaste do elipsoidne, s obilnim endospermom i ravnim embrijem. == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda proteže se kroz velik dio [[Azija|Azije]], od Afganistana i Himalaje preko Kine do [[Japan]]a, [[Sahalin]]a i [[Kurilski otoci|Kurilskih otoka]], a prema jugu do [[Indokina|Indokine]] i [[Filipini|Filipina]]. <ref name="Wfo ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000035577 WFO], pristupljeno 11. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Skimmia anquetilia]]'' <small>N.P.Taylor & Airy Shaw</small> # ''[[Skimmia arborescens]]'' <small>T.Anderson ex Gamble</small> # ''[[Skimmia japonica]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Skimmia laureola]]'' <small>(DC.) Decne.</small> # ''[[Skimmia melanocarpa]]'' <small>Rehder & E.H.Wilson</small> # ''[[Skimmia multinervia]]'' <small>C.C.Huang</small> # ''[[Skimmia reevesiana]]'' <small>(Fortune) Fortune</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Anquetilia'' <small>Decne.</small> in V.Jacquemont, Voy. Inde 4(Bot.): 161 (1844) * ''Laureola'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 74 (1846), nom. illeg. homonym. post. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dictamneae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] bg7nber729c1w8ksxzz5c1clm69oba7 7573870 7573869 2026-08-10T22:42:02Z Zeljko 1196 7573870 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Skimmia'' | slika = Japanese skimmia, Skimmia japonica, Kingswood.jpeg | slika_opis = ''S. japonica'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = '''''[[Dictamneae]]''''' | genus = '''''Skimmia''''' | genus_autorstvo = Thunb. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Skimmia''''' je biljna vrsta iz porodice [[Rutovke|rutovki]]. Sastoji se od 10 vrsta.<ref name="Hassler ">[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1785183923 Hassler], pristupljeno 9. kolovoza 2026.</ref> Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Afganistan]]a do [[Sahalin]]a i umjerene istočne Azije i Filipina.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:331966-2 Kew], pristupljeno 11. kolovoza 2026.</ref> == Morfologija == ''Skimmia'' <small>Thunb.</small> je rod vazdazelenih, netrnovitih [[grm]]ova i [[Stablo|stabala]]. [[Listovi]] su naizmjenični i jednostavni. [[Cvat]]ovi su vršni, tirsasti. Biljke su najčešće dvodomne, dok su kod nekih vrsta cvjetovi dvospolni. [[Cvjetovi]] imaju najčešće 4 ili 5, rjeđe 3–7 [[lap]]ova i isto toliko [[latica]]; [[lap]]ovi su slobodni ili pri osnovi srasli, a latice se u pupu preklapaju. [[Prašnik]]a je najčešće 4 ili 5, rjeđe 3–7, slobodni su, a u ženskim cvjetovima zakržljali. Disk je prstenast ili jastučast. Plodnica je sinkarpna, s 2–5 pretinaca, a u muškim cvjetovima zakržljala; u svakom pretincu nalazi se jedan, rjeđe dva sjemena zametka. [[Plod]] je mesnat i koštuničav, s 1–5 jednosjemenih koštica. [[Sjeme]]nke su jajaste do elipsoidne, s obilnim endospermom i ravnim embrijem. == Rasprostranjenost == Prirodni areal roda proteže se kroz velik dio [[Azija|Azije]], od Afganistana i Himalaje preko Kine do [[Japan]]a, [[Sahalin]]a i [[Kurilski otoci|Kurilskih otoka]], a prema jugu do [[Indokina|Indokine]] i [[Filipini|Filipina]]. <ref name="Wfo ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000035577 WFO], pristupljeno 11. kolovoza 2026.</ref> == Vrste == # ''[[Skimmia anquetilia]]'' <small>N.P.Taylor & Airy Shaw</small> # ''[[Skimmia arborescens]]'' <small>T.Anderson ex Gamble</small> # ''[[Skimmia japonica]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Skimmia laureola]]'' <small>(DC.) Decne.</small> # ''[[Skimmia melanocarpa]]'' <small>Rehder & E.H.Wilson</small> # ''[[Skimmia multinervia]]'' <small>C.C.Huang</small> # ''[[Skimmia reevesiana]]'' <small>(Fortune) Fortune</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Anquetilia'' <small>Decne.</small> in V.Jacquemont, Voy. Inde 4(Bot.): 161 (1844) * ''Laureola'' <small>M.Roem.</small> in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 74 (1846), nom. illeg. homonym. post. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Dictamneae]] [[Kategorija:Rodovi Zanthoxyloideae]] 0zgu858n630qa11wgauutp3ffwxxvzc Raveniopsis 0 816730 7573874 2026-08-10T22:59:11Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Raveniopsis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Raveniopsis''''' | gen...«. 7573874 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Raveniopsis'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Raveniopsis''''' | genus_autorstvo = Gleason }} '''''Raveniopsis''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribus ''[[Galipeinae]]'', dio tribusa ''[[Pteleeae]]''. Sastoji se od 20 vrsta. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od sjeverne Južne Amerike do sjevernog Brazila.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:295616-2 Plants of the World online], pristupljeno 11. kolovoza 2026..</ref> == Morfologija == ''Raveniopsis'' <small>Gleason</small> je rod [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]], većinom s jednostavnim [[listovi]]ma. [[Cvat]] je jednostavan grozd ili dihazij s dvije cincinoidne grane i završnim cvijetom, dok su pojedinačni cvjetovi rjeđi. [[Cvjetovi]] su peteročlani i izrazito zigomorfni. [[Lap]]ovi su slobodni ili tek kratko srasli pri osnovi, obično veliki i gotovo lisnati. Vjenčić ima zakrivljenu cilindričnu cijev koja se prema vrhu širi, a režnjevi su nejednaki. Plodna su samo 2 [[prašnik]]a, dok su još najmanje 3 razvijena kao staminodiji; njihovi su filamenti međusobno povezani u cijev i djelomično prirasli uz vjenčić. Antere pri osnovi nose vrećaste do lepezaste privjeske. Disk je čašast i uglavnom obuhvaća plodnicu. Plodnica je sastavljena od 5 karpela, međusobno slobodnih osim u području vratova, a svaki karpel ima po 2 sjemena zametka. Njuška je koso peterorežnjasta. Plod se raspada na 1–5 jednosjemenih kokusa, koji se uzdužno otvaraju; egzokarp se pri dozrijevanju odvaja od svijetlog endokarpa.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000032614 WFO], pristupljeno 11. kolovoza 2026.</ref> Rod je vezan ponajprije uz [[Gvajansko gorje|Gvajansko visočje]] [[Venezuela|Venezuele]] i sjeverni [[Brazil]], a neke vrste dopiru i u [[Gvajana|Gvajanu]]. <ref name="WFO "/> Morfološki je vrlo prepoznatljiv: jako zigomorfan cvijet, 2 plodna prašnika + staminodiji, antere s bazalnim privjescima i pet slobodnih karpela. == Vrste == == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] ts8bigr5zhuyl21ao48nv6fq7hzq3ek 7573876 7573874 2026-08-10T23:06:12Z Zeljko 1196 7573876 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Raveniopsis'' | slika = Raveniopsis ruellioides.jpg | slika_opis = ''R. ruellioides'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Sapindales]] | familia = [[Rutaceae]] | subfamilia = [[Zanthoxyloideae]] | tribus = [[Pteleeae]] | subtribus = [[Galipeinae]] | genus = '''''Raveniopsis''''' | genus_autorstvo = Gleason }} '''''Raveniopsis''''' je biljni rod iz porodice [[Rutovke|rutovki]] smješten u podtribus ''[[Galipeinae]]'', dio tribusa ''[[Pteleeae]]''. Sastoji se od 20 vrsta. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od sjeverne Južne Amerike do sjevernog Brazila.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:295616-2 Plants of the World online], pristupljeno 11. kolovoza 2026..</ref> == Morfologija == ''Raveniopsis'' <small>Gleason</small> je rod [[grm]]ova i manjih [[Stablo|stabala]], većinom s jednostavnim [[listovi]]ma. [[Cvat]] je jednostavan grozd ili dihazij s dvije cincinoidne grane i završnim cvijetom, dok su pojedinačni cvjetovi rjeđi. [[Cvjetovi]] su peteročlani i izrazito zigomorfni. [[Lap]]ovi su slobodni ili tek kratko srasli pri osnovi, obično veliki i gotovo lisnati. Vjenčić ima zakrivljenu cilindričnu cijev koja se prema vrhu širi, a režnjevi su nejednaki. Plodna su samo 2 [[prašnik]]a, dok su još najmanje 3 razvijena kao staminodiji; njihovi su filamenti međusobno povezani u cijev i djelomično prirasli uz vjenčić. Antere pri osnovi nose vrećaste do lepezaste privjeske. Disk je čašast i uglavnom obuhvaća plodnicu. Plodnica je sastavljena od 5 karpela, međusobno slobodnih osim u području vratova, a svaki karpel ima po 2 sjemena zametka. Njuška je koso peterorežnjasta. Plod se raspada na 1–5 jednosjemenih kokusa, koji se uzdužno otvaraju; egzokarp se pri dozrijevanju odvaja od svijetlog endokarpa.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000032614 WFO], pristupljeno 11. kolovoza 2026.</ref> Rod je vezan ponajprije uz [[Gvajansko gorje|Gvajansko visočje]] [[Venezuela|Venezuele]] i sjeverni [[Brazil]], a neke vrste dopiru i u [[Gvajana|Gvajanu]]. <ref name="WFO "/> Morfološki je vrlo prepoznatljiv: jako zigomorfan cvijet, 2 plodna prašnika + staminodiji, antere s bazalnim privjescima i pet slobodnih karpela. == Vrste == # ''[[Raveniopsis abyssicola]]'' <small>R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis aracaensis]]'' <small>Kallunki & Steyerm.</small> # ''[[Raveniopsis breweri]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Raveniopsis campinicola]]'' <small>Kallunki</small> # ''[[Raveniopsis capitata]]'' <small>R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis cowaniana]]'' <small>Steyerm. & Luteyn</small> # ''[[Raveniopsis fraterna]]'' <small>R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis jauaensis]]'' <small>Steyerm.</small> # ''[[Raveniopsis linearis]]'' <small>(Gleason) R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis microphyllus]]'' <small>K.Wurdack</small> # ''[[Raveniopsis necopinata]]'' <small>Kallunki</small> # ''[[Raveniopsis nubicola]]'' <small>R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis paruana]]'' <small>(R.S.Cowan) R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis peduncularis]]'' <small>Pittier & Lasser</small> # ''[[Raveniopsis ruellioides]]'' <small>(Oliv.) R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis sericea]]'' <small>R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis stelligera]]'' <small>(R.S.Cowan) R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis steyermarkii]]'' <small>R.S.Cowan</small> # ''[[Raveniopsis tomentosa]]'' <small>Gleason</small> # ''[[Raveniopsis trifoliolata]]'' <small>R.S.Cowan</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Galipeinae]] dxg8dblnsmrtxuyoeaklblz6xqb3go9 Datoteka:Spomenik Hrvatske pobjede Oluja 95 Knin 04082011 2.jpg 6 816731 7573893 2026-08-11T00:09:09Z ~2026-44003-06 369251 dodao mnogo detalja koji nisu bili navedeni 7573893 wikitext text/x-wiki Spomenik hrvatske pobjede Oluja 95 je ideja i zamisao gosp. Mladena Miloševića, tadašnjeg Predsjednika UHBL-PTSP Tvrđava Knin i glavnog urednika Braniteljskog portala. Inicijativu i naziv dao je sam Mladen Milošević koji se punih šest(6) godina sam zalagao i bio uporan da se usred Knina podigne velebni Spomenik hrvatske pobjede oluja 95 kojemu je Milošević dao naziv. Spomenik je nakon punih 6. godina od inicijative i zamisli Mladena Miloševića. Mladen Milošević na društvenim mrežama navodi sljedeće:Ovo je NACIONALNI "SPOMENIK HRVATSKE POBJEDE OLUJA 95" Mnogi mediji, ali i mnogi branitelji i svi ostali još "ne znaju" da je ovaj velebni i pobjednički spomenik podignut za sve; Ovo je "SPOMENIK HRVATSKE POBJEDE OLUJA 95" podignut u čast i slavu svim poginulim, nestalim, umrlim , ali i svim živim HRVATSKIM BRANITELJIMA-kao zahvala i podsjetnik na veličanstvenu pobjedu Hrvatskih snaga nad srpskim i jna okupatorom.......Za ovaj spomenik je morala biti urađena i brošura, ali tadašnja gradska vlast na čelu sa J.R. nije to napravila iz samo njima poznatih razloga.......Pokojni ,tad saborski zastupnik Petar Selem je po tadašnjim tvrdnjama J.R. trebao uraditi tu brošuru , ali to se nije dogodilo. Zašto?........Ovo je NACIONALNI "SPOMENIK HRVATSKE POBJEDE OLUJA 95", dužine 23, metra, a visine 7, 30 metara sa Viktorijom ispred slavoluka Pobjede povezane sa spomenikom i malom kapelicom sa križem, svim ratnim brigadama oko trga napisanim na čeličnim pločama , a ispod pleksiglasa ispisane su sve važnije ratne operacijama, tako da je spomen područje , zapravo skoro cijeli trg usred Knina.Niti jedna gradska vlast se nije potrudila uraditi za Turističku zajednicu, ovaj jako važan i veličanstven spomenik brošuru ili ga uvrstiti u neke svoje turističke aktivnosti, a usput i pojasniti što ovaj "SPOMENIK HRVATSKE POBJEDE OLUJA 95", predstavlja.......Svjedokom sam vremena kada sam i sam dao ideju i inicijativu da se ovaj veličanstveni spomenik podigne usred Knina, (kojemu sam i dao ovaj naziv) , jer se drugačije nije niti mogao nazvati iako su me mnogi kritizirali tzbog toga, ostao sam uporan i na kraju se sam borio 6. punih godina da se spomenik podigne, što se i dogodilo........Spomenik je na najsvečaniji mogući način otkriven 2011 godine......Spomenik hrvatske pobjede „Oluja 95“ u Kninu otkriven je 4. kolovoza 2011. godine na Trgu dr. Ante Starčevića povodom 16. obljetnice vojno-redarstvene operacije OLUJA...Simbolično ga je na 16. obljetnicu Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja otkrilo 16. djece poginulih hrvatskih branitelja koji su na spomenik položili 16. bijelih ruža. bahrevic8p15ceql3hedo57m4xctvv6 7574118 7573893 2026-08-11T11:19:14Z Runolist 263374 /* */ ovome ovdje nije mjesto 7574118 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 Zločinački umovi 0 816732 7573972 2026-08-11T06:44:30Z Flamingounicorn 243866 n. 7573972 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Criminal Minds | žanr = kriminalistička | autor = Jeff Davis | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 19 | broj_epizoda = 364 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] | početak_serije = {{Premijera|22|9|2005}} | kraj_serije = {{Finale|19|2|2020}} | tv_kuća2 = [[Paramount+]] | početak_serije2 = {{Premijera|24|11|2022}} | kraj_serije2 = | u_hrv = {{hlist|[[HRT]]|[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|[[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]]|[[Star Crime]]|[[Disney+]]}} | početak_serije_hrv = | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = | imdb_id = 0452046 }}'''''Zločinački umovi''''' (eng. ''Criminal Minds'') je [[SAD|američka]] kriminalistička [[televizijska serija]] koju je osmislio Jeff Davis. Serija se prvotno prikazivala na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od 22. rujna 2005. do 19. veljače 2020. Od 2022. godine nove se sezone prikazuju pod naslovom ''Criminal Minds: Evolution'' na usluzi [[Paramount]]+.<ref>{{citiranje weba|url=https://people.com/criminal-minds-evolution-season-19-release-schedule-11984897|title=What Is the Criminal Minds: Evolution Season 19 Release Schedule? Here's When New Episodes Come Out|access-date=11. kolovoza 2026.|website=people.com|first=Christopher|last=Rudolph|date=28. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/CriminalMinds/|title=Criminal Minds (a Titles & Air Dates Guide)|website=epguides.com|access-date=11. kolovoza 2026.}}</ref> Serija se u Hrvatskoj prikazivala na kanalima [[HRT]]-a i na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-u. Prikazuju ju i kanali [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] i [[Star Crime]] te platforma [[Disney+]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zlocinacki-umovi-1033896|title=Zločinački umovi|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260811064121/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zlocinacki-umovi-1033896|archive-date=11. kolovoza 2026.|access-date=11. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/zlocinacki-um-mracno-je-mjesto-koje-oni-osvjetljavaju-seriju-zlocinacki-umovi-ne-propustite-na-rtl2-5af81cf6-35d8-11ee-ae4d-0ee8f36581c7|title=Zločinački um mračno je mjesto koje oni osvjetljavaju! Seriju 'Zločinački umovi' ne propustite na RTL2|access-date=11. kolovoza 2026.|website=rtl.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20260212160224/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/zlocinacki-um-mracno-je-mjesto-koje-oni-osvjetljavaju-seriju-zlocinacki-umovi-ne-propustite-na-rtl2-5af81cf6-35d8-11ee-ae4d-0ee8f36581c7|archive-date=12. veljače 2026.|date=8. kolovoza 2023.}}</ref> ==Premisa== Elitna jedinica profilera iz Quantica preuzima najteže slučajeve serijskih ubojica, analizirajući njihovo ponašanje, obrasce i tragove kako bi predvidjeli njihov sljedeći napad. Njihov je cilj ući u um ubojice dovoljno duboko da ga zaustave prije nego što ponovno napadne, što postižu korištenjem naprednih i ponekad kontroverznih metoda kriminalističke analize. ==Uloge== *[[Jason Gideon]] kao Mandy Patinkin (1.–3. sezona), briljantni, ali emocionalno iscrpljeni profiler koji napušta jedinicu nakon traumatičnih slučajeva i osobnog sloma.<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/serije/2931/zlocinacki-umovi.aspx|title=Zločinački umovi|website=mojtv.hr|access-date=11. kolovoza 2026.}}</ref> *[[Aaron Hotchner]] kao Thomas Gibson (1.–12. sezona), metodični voditelj tima čiji se profesionalni autoritet sudara s teškim obiteljskim tragedijama i opsesivnim protivnicima. *[[Elle Greenaway]] kao Lola Glaudini (1.–2. sezona), stručnjakinja za seksualne zločine koja nakon pucnjave i moralnog prijepora napušta službu. *[[Derek Morgan]] kao Shemar Moore (1.–11. sezona; gost u 12.–13. s.), energični i zaštitnički nastrojen agent koji svoju snagu i prkos gradi na traumatičnj prošlosti i naposljetku odlazi kako bi zaštitio obitelj. *[[Spencer Reid]] kao Matthew Gray Gubler (1.–15. sezona; gost u 18. s.), genijalni analitičar s iznimnim pamćenjem i složenim emocionalnim teretom koji unatoč osobnim krizama ostaje ključni intelektualni stup tima. *Jennifer “JJ” Jareau kao A. J. Cook (1.–5. i 7.–trenutno; gost u 6. s.) *[[Penelope Garcia]] kao Kirsten Vangsness, ekscentrična hakerica koja postaje srce tima, pružajući ključnu tehnološku podršku i emocionalnu toplinu u najtežim slučajevima. *[[Emily Prentiss]] kao Paget Brewster (2.–7. i 12.–trenutno; gost u 9. i 11. s.) *[[David Rossi]] kao Joe Mantegna (3.–trenutno), iskusni profiler i autor koji se vraća iz mirovine, donoseći timu mudrost, stabilnost i duboko osobne priče iz prošlosti. *[[Ashley Seaver]] kao Rachel Nichols (6. sezona), mlada agentica obilježena nasljeđem serijskog ubojice oca, koja kratko vrijeme doprinosi timu svojim jedinstvenim uvidima. *[[Alex Blake]] kao Jeanne Tripplehorn (8.–9. sezona), lingvistička stručnjakinja koja donosi preciznost i empatiju u analizu komunikacijskih tragova. *[[Kate Callahan]] kao Jennifer Love Hewitt (10. sezona), iskusna tajna agentica koja kratko pojačava tim prije odlaska zbog majčinstva. *[[Tara Lewis]] kao Aisha Tyler (11.–trenutno), forenzička psihologinja koja se specijalizira za procjenu i suočavanje s najopasnijim psihopatima. *[[Luke Alvez]] kao Adam Rodriguez (12.–trenutno), lovac na bjegunce koji se pridružuje timu nakon velike zatvorske pobune i postaje pouzdan operativac. *[[Stephen Walker]] kao Damon Gupton (12. sezona) — iskusni kontraobavještajni profiler koji tragično pogiba u napadu na tim. *[[Matt Simmons]] kao Daniel Henney (13.–15. sezona) — bivši operativac međunarodnog tima koji donosi terensko iskustvo i stabilnost postavi. *[[Tyler Green]] kao RJ Hatanaka (16.–trenutno) *[[Elias Voit]] kao Zach Gilford (16.–19. sezona), hladni i metodični serijski ubojica Sicarius čija mreža i manipulacije postaju ključni fokus kasnijih sezona. ==Izvori== {{reflist}} {{Televizijski program na CBS-u}} 6awwokdkf2nqkttoyher62fwz2mrmmf 7573974 7573972 2026-08-11T06:47:44Z Flamingounicorn 243866 + 7573974 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = | slika = | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = Criminal Minds | žanr = kriminalistička | autor = Jeff Davis | temeljeno_na = | razvoj = | scenarist = | redatelj = | glumci = | pripovjedač = | glazba = | uvodna_glazba = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | broj_sezona = 19 | broj_epizoda = 364 | popis_epizoda = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = | trajanje_epizode = | produkcijska_kuća = | tv_kuća = [[CBS (televizijska postaja)|CBS]] | početak_serije = {{Premijera|22|9|2005}} | kraj_serije = {{Finale|19|2|2020}} | tv_kuća2 = [[Paramount+]] | početak_serije2 = {{Premijera|24|11|2022}} | kraj_serije2 = | u_hrv = {{hlist|[[HRT]]|[[RTL (Hrvatska)|RTL]]|[[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]]|[[Star Crime]]|[[Disney+]]}} | početak_serije_hrv = | kraj_serije_hrv = | ostale_kuće = | povezano = | web_stranica = | imdb_id = 0452046 }}'''''Zločinački umovi''''' (eng. ''Criminal Minds'') je [[SAD|američka]] kriminalistička [[televizijska serija]] koju je osmislio Jeff Davis. Serija se prvotno prikazivala na [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]-u od 22. rujna 2005. do 19. veljače 2020. Od 2022. godine nove se sezone prikazuju pod naslovom ''Criminal Minds: Evolution'' na usluzi [[Paramount]]+.<ref>{{citiranje weba|url=https://people.com/criminal-minds-evolution-season-19-release-schedule-11984897|title=What Is the Criminal Minds: Evolution Season 19 Release Schedule? Here's When New Episodes Come Out|access-date=11. kolovoza 2026.|website=people.com|first=Christopher|last=Rudolph|date=28. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://epguides.com/CriminalMinds/|title=Criminal Minds (a Titles & Air Dates Guide)|website=epguides.com|access-date=11. kolovoza 2026.}}</ref> Serija se u Hrvatskoj prikazivala na kanalima [[HRT]]-a i na [[RTL (Hrvatska)|RTL]]-u. Prikazuju ju i kanali [[RTL 2 (Hrvatska)|RTL 2]] i [[Star Crime]] te platforma [[Disney+]].<ref>{{citiranje weba|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zlocinacki-umovi-1033896|title=Zločinački umovi|publisher=[[HRT]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260811064121/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt1/zlocinacki-umovi-1033896|archive-date=11. kolovoza 2026.|access-date=11. kolovoza 2026.}}</ref><ref>{{citiranje weba|url=https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/zlocinacki-um-mracno-je-mjesto-koje-oni-osvjetljavaju-seriju-zlocinacki-umovi-ne-propustite-na-rtl2-5af81cf6-35d8-11ee-ae4d-0ee8f36581c7|title=Zločinački um mračno je mjesto koje oni osvjetljavaju! Seriju 'Zločinački umovi' ne propustite na RTL2|access-date=11. kolovoza 2026.|website=rtl.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20260212160224/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/zlocinacki-um-mracno-je-mjesto-koje-oni-osvjetljavaju-seriju-zlocinacki-umovi-ne-propustite-na-rtl2-5af81cf6-35d8-11ee-ae4d-0ee8f36581c7|archive-date=12. veljače 2026.|date=8. kolovoza 2023.}}</ref> ==Premisa== Elitna jedinica profilera iz Quantica preuzima najteže slučajeve serijskih ubojica, analizirajući njihovo ponašanje, obrasce i tragove kako bi predvidjeli njihov sljedeći napad. Njihov je cilj ući u um ubojice dovoljno duboko da ga zaustave prije nego što ponovno napadne, što postižu korištenjem naprednih i ponekad kontroverznih metoda kriminalističke analize. ==Uloge== *[[Jason Gideon]] kao Mandy Patinkin (1.–3. sezona), briljantni, ali emocionalno iscrpljeni profiler koji napušta jedinicu nakon traumatičnih slučajeva i osobnog sloma.<ref>{{citiranje weba|url=https://mojtv.hr/serije/2931/zlocinacki-umovi.aspx|title=Zločinački umovi|website=mojtv.hr|access-date=11. kolovoza 2026.}}</ref> *[[Aaron Hotchner]] kao Thomas Gibson (1.–12. sezona), metodični voditelj tima čiji se profesionalni autoritet sudara s teškim obiteljskim tragedijama i opsesivnim protivnicima. *[[Elle Greenaway]] kao Lola Glaudini (1.–2. sezona), stručnjakinja za seksualne zločine koja nakon pucnjave i moralnog prijepora napušta službu. *[[Derek Morgan]] kao Shemar Moore (1.–11. sezona; gost u 12.–13. s.), energični i zaštitnički nastrojen agent koji svoju snagu i prkos gradi na traumatičnj prošlosti i naposljetku odlazi kako bi zaštitio obitelj. *[[Spencer Reid]] kao Matthew Gray Gubler (1.–15. sezona; gost u 18. s.), genijalni analitičar s iznimnim pamćenjem i složenim emocionalnim teretom koji unatoč osobnim krizama ostaje ključni intelektualni stup tima. *Jennifer “JJ” Jareau kao A. J. Cook (1.–5. i 7.–trenutno; gost u 6. s.) *[[Penelope Garcia]] kao Kirsten Vangsness, ekscentrična hakerica koja postaje srce tima, pružajući ključnu tehnološku podršku i emocionalnu toplinu u najtežim slučajevima. *[[Emily Prentiss]] kao Paget Brewster (2.–7. i 12.–trenutno; gost u 9. i 11. s.) *[[David Rossi]] kao Joe Mantegna (3.–trenutno), iskusni profiler i autor koji se vraća iz mirovine, donoseći timu mudrost, stabilnost i duboko osobne priče iz prošlosti. *[[Ashley Seaver]] kao Rachel Nichols (6. sezona), mlada agentica obilježena nasljeđem serijskog ubojice oca, koja kratko vrijeme doprinosi timu svojim jedinstvenim uvidima. *[[Alex Blake]] kao Jeanne Tripplehorn (8.–9. sezona), lingvistička stručnjakinja koja donosi preciznost i empatiju u analizu komunikacijskih tragova. *[[Kate Callahan]] kao Jennifer Love Hewitt (10. sezona), iskusna tajna agentica koja kratko pojačava tim prije odlaska zbog majčinstva. *[[Tara Lewis]] kao Aisha Tyler (11.–trenutno), forenzička psihologinja koja se specijalizira za procjenu i suočavanje s najopasnijim psihopatima. *[[Luke Alvez]] kao Adam Rodriguez (12.–trenutno), lovac na bjegunce koji se pridružuje timu nakon velike zatvorske pobune i postaje pouzdan operativac. *[[Stephen Walker]] kao Damon Gupton (12. sezona) — iskusni kontraobavještajni profiler koji tragično pogiba u napadu na tim. *[[Matt Simmons]] kao Daniel Henney (13.–15. sezona) — bivši operativac međunarodnog tima koji donosi terensko iskustvo i stabilnost postavi. *[[Tyler Green]] kao RJ Hatanaka (16.–trenutno) *[[Elias Voit]] kao Zach Gilford (16.–19. sezona), hladni i metodični serijski ubojica Sicarius čija mreža i manipulacije postaju ključni fokus kasnijih sezona. ==Izvori== {{reflist}} {{Televizijski program na CBS-u}} [[Kategorija:Televizijski program na CBS-u]] [[Kategorija:Američke kriminalističke televizijske serije]] [[Kategorija:Televizijske serije iz 2005.]] qbaz8vwzx83olr864g6504oxzh5n0eu Dinko Foretic (kapetan) 0 816733 7573982 2026-08-11T07:15:24Z Gaj100 369262 /* */ 7573982 wikitext text/x-wiki ‘Dinko Foretić’ (Šibenik, 4. srpnja 1961.) hrvatski je pomorac, kapetan duge plovidbe i promicatelj hrvatske pomorske baštine. Poznat je po dugogodišnjem radu na očuvanju i promociji tradicijskih hrvatskih drvenih brodova i drvene brodogradnje. Osnivač je inicijative ‘’‘Hrvatski drveni brodovi – Croatian Wooden Boats’’’, kroz koju se zalaže za očuvanje tradicijskih plovila, znanja i vještina povezanih s hrvatskom pomorskom baštinom.. Foretić sudjeluje u međunarodnim pomorskim manifestacijama i projektima posvećenima očuvanju tradicijske brodogradnje te je pokrenuo aktivnosti na stvaranju registra hrvatskih tradicijskih drvenih brodova i povezivanju vlasnika brodova, brodograditelja i drugih čuvara pomorske baštine baštine. {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * www.drvenibrodovi.com * https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/pokrece-se-registar-drvenih-brodova-strani-volonteri-brodograditelji-samo-cekaju-nas-poziv-1544512 [[Kategorija:U izradi]] 4tk5h13uiw8zhh96rmirnetk0bg3p59 7573983 7573982 2026-08-11T07:16:15Z Gaj100 369262 7573983 wikitext text/x-wiki Dinko Foretić (Šibenik, 4. srpnja 1961.) hrvatski je pomorac, kapetan duge plovidbe i promicatelj hrvatske pomorske baštine. Poznat je po dugogodišnjem radu na očuvanju i promociji tradicijskih hrvatskih drvenih brodova i drvene brodogradnje. Osnivač je inicijative ‘’‘Hrvatski drveni brodovi – Croatian Wooden Boats’’’, kroz koju se zalaže za očuvanje tradicijskih plovila, znanja i vještina povezanih s hrvatskom pomorskom baštinom.. Foretić sudjeluje u međunarodnim pomorskim manifestacijama i projektima posvećenima očuvanju tradicijske brodogradnje te je pokrenuo aktivnosti na stvaranju registra hrvatskih tradicijskih drvenih brodova i povezivanju vlasnika brodova, brodograditelja i drugih čuvara pomorske baštine baštine. {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * www.drvenibrodovi.com * https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/pokrece-se-registar-drvenih-brodova-strani-volonteri-brodograditelji-samo-cekaju-nas-poziv-1544512 [[Kategorija:U izradi]] ccm1dmnnu0nfeclj5aitvxrgg5o9usx 7573984 7573983 2026-08-11T07:18:05Z Gaj100 369262 /* */ 7573984 wikitext text/x-wiki Dinko Foretić (Šibenik, 4. srpnja 1961.) hrvatski je pomorac, kapetan duge plovidbe i promicatelj hrvatske pomorske baštine. Poznat je po dugogodišnjem radu na očuvanju i promociji tradicijskih hrvatskih drvenih brodova i drvene brodogradnje. Osnivač je inicijative ‘’‘Hrvatski drveni brodovi – Croatian Wooden Boats’’’, kroz koju se zalaže za očuvanje tradicijskih plovila, znanja i vještina povezanih s hrvatskom pomorskom baštinom.. Foretić sudjeluje u međunarodnim pomorskim manifestacijama i [https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/pokrece-se-registar-drvenih-brodova-strani-volonteri-brodograditelji-samo-cekaju-nas-poziv-1544512 projektima posvećenima očuvanju tradicijske brodogradnje] te je pokrenuo aktivnosti na stvaranju registra hrvatskih tradicijskih drvenih brodova i povezivanju vlasnika brodova, brodograditelja i drugih čuvara pomorske baštine baštine. {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * www.drvenibrodovi.com * https://more.slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/pokrece-se-registar-drvenih-brodova-strani-volonteri-brodograditelji-samo-cekaju-nas-poziv-1544512 [[Kategorija:U izradi]] lccxuky2cmyqwslz5rg1hfpl0m52ul3 Kategorija:Geometrijska središta 14 816734 7574005 2026-08-11T08:26:41Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7574005 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7574006 7574005 2026-08-11T08:27:42Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Euklidska geometrija]]; +[[Kategorija:Točka]]; +[[Kategorija:Simetrija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7574006 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Euklidska geometrija|Središta]] [[Kategorija:Točka]] [[Kategorija:Simetrija]] 146pnljzb5bz6l71rxx4m0zn0gl0hlw Slovenski republički nogometni kup 1978./79. 0 816735 7574028 2026-08-11T08:53:35Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1978./79. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 29. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [...«. 7574028 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = [[Republički nogometni kup Slovenije|Republički kup Slovenije]]<br />1978./79. | izvorni_naziv = | slika = | opis = | domaćin = {{Z+X|YUG|godina=1992}}<br />{{Z|SR SLO}} [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] | izdanje = 29. | datum = | br_momčadi = | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | osvajač = [[NK Maribor|Maribor]] | broj = 9 | finalist = [[NK Svoboda Ljubljana|Mercator]] | polufinalisti = [[NK Dravograd|Ojstrica]] i [[NK Krka|Dolenjska]] | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[Slovenski republički nogometni kup 1977./78.|1977./78.]] | sljedeće = [[Slovenski republički nogometni kup 1979./80.|1979./80.]] }} '''Slovenski republički nogometni kup''' ([[slovenski]]: ''Slovenski republiški nogometni pokal'') u sezoni 1978./79. bilo je dvadeset i deveto izdanje kupa SR Slovenije. Branitelji naslova Mercator je i ove sezone stigao do finala, kada je nakon izjednačene utakmice i penala izgubio naslov od Maribora.<ref>[https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal Povijest slovenskog republičkog kupa]</ref> == Osmina završnice == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||–|| [[NK Primorje|Primorje]] ||4:3 |- | [[ND Slovan Ljubljana|Slovan]] ||–|| '''[[NK Krka|Dolenjska]]''' ||5:6 pen. |- | '''[[ND Gorica|Vozila]]''' ||–|| [[NK Izola|Obala]] ||3:0 b.b. |- | [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||2:4 |- | [[NK Mura Murska Sobota|Mura]] ||–|| '''[[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]]''' ||0:1 |- | '''[[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]]''' ||–|| [[NK Zagorje|Proletarec]] ||6:1 |- | '''[[NK Dravograd|Ojstrica]]''' ||–|| [[NK Celje|Kladivar Celje]] ||4:1 |- | [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||–|| '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator]]''' ||5:6 pen. |- |} == Četvrtzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Dravograd|Ojstrica]]''' ||–|| [[NK Rudar Velenje|Rudar Velenje]] ||2:1 |- | [[NK Aluminij Kidričevo|Aluminij]] ||–|| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:3 |- | '''[[NK Krka|Dolenjska]]''' ||–|| [[NK Domžale|Domžale]] ||1:0 |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator]]''' ||–|| [[ND Gorica|Vozila]] ||9:0 |- |} == Poluzavršnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | '''[[NK Svoboda Ljubljana|Mercator]]''' ||–|| [[NK Krka|Dolenjska]] ||1:0 |- | '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||–|| [[NK Dravograd|Ojstrica]] ||8:1 |- |} == Završnica == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Domaći sastav !! !! Gostujući sastav !!Rezultat |- | [[NK Svoboda Ljubljana|Mercator]] ||–||bgcolor="gold"| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' ||1:1 <small>{{aet}}</small> {{pen|1|4}} |- |} Maribor se kvalificirao za [[Kup maršala Tita 1979./80.]] == Poveznice == * [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|Prva savezna liga 1978./79.]] * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1978./79.|Druga savezna liga 1978./79.]] * [[Slovenska republička nogometna liga 1978./79.|Slovenska republička liga 1978./79.]] * [[Kup maršala Tita 1978./79.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://slo-nogomet.net/index.php/Slovenski_republi%C5%A1ki_pokal_1978/79 Slovenska nogometna enciklopedija] {{Nogometni kup Slovenije}} [[Kategorija:Republički nogometni kup Slovenije|1979]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Jugoslaviji - sezona 1978./79.|SLO K ]] [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1945. – 1991.)|1978-79 *]] 5jugmuf7oxpveo7ewi2ie4yzsge8nq6 James Edward Smith 0 816736 7574034 2026-08-11T08:57:25Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1097268849|James Edward Smith]]« 7574034 wikitext text/x-wiki * [[James Edward Smith (botaničar)]], engleski botaničar i osnivač Linneovog društva * James Edward Smith (ubojica), američki ubojica * James Edward Smith (političar), kanadski poslovni čovjek i gradonačelnik Toronta * James E. Smith (biblijski znanstvenik), američki biblijski znanstvenik * James Smith (političar iz Novog Južnog Walesa), član Zakonodavne skupštine Novog Južnog Walesa  q14301byp0ddzzqa87xumxb54vnzkxt 7574035 7574034 2026-08-11T08:58:46Z Argo Navis 852 7574035 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[James Edward Smith (botaničar)]], engleski botaničar i osnivač Linneovog društva * [[James Edward Smith (ubojica)]], američki ubojica * [[James E. Smith (biblijski znanstvenik)]], američki biblijski znanstvenik * [[James Edward Smith (kanadski političar)]], kanadski poslovni čovjek i gradonačelnik Toronta * [[James Smith (australski političar)]], član Zakonodavne skupštine [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]  {{razdvojba}} cd7a0boz2rlgoeho4et9044m7wyu2f6 7574036 7574035 2026-08-11T08:59:18Z Argo Navis 852 7574036 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[James Edward Smith (botaničar)]], engleski botaničar i osnivač Linneovog društva * [[James Edward Smith (ubojica)]], američki ubojica * [[James Edward Smith (biblijski znanstvenik)]], američki biblijski znanstvenik * [[James Edward Smith (kanadski političar)]], kanadski poslovni čovjek i gradonačelnik Toronta * [[James Smith (australski političar)]], član Zakonodavne skupštine [[Novi Južni Wales|Novog Južnog Walesa]]  {{razdvojba}} mlnm4oggcdbz4ahj5qs5ppf94358yld Glazba u 1964. 0 816737 7574070 2026-08-11T09:43:52Z Argo Navis 852 Stvoren novi članak 7574070 wikitext text/x-wiki {{Godina/Podtema|podtema=Glazba|1964}} == Svijet == === Glazbena djela === <!-- nastanci umjetničkih djela, u slučaju dužeg vremena nastanka, može ići i početak ili kraj stvaranja --> * [[:Kategorija:Albumi iz 1964.|Albumi iz 1964.]] === Događaji === <!-- Događaji, osnivanja ustanova, društava, studija, učilišta, skupova, časopisa, manifestacija, emisije na radiju i televiziji, dokumentarni filmovi, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata (muzeji, instituti, zgrade od učilišta, društava...)... --> * Osnovan sastav [[Lynyrd Skynyrd]] ==== Koncertne turneje i istaknuti koncerti ==== <!-- Održane koncertne turneje, povijesno važni koncerti, prvi povijesni koncert nekog glazbenog subjekta ili posljednji (oproštajni) koncert nekog glazbenog subjekta. --> === Nagrade i priznanja === <!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> * [[Pjesma Eurovizije 1964.|Pjesma Eurovizije]]: {{Z|ITA}} [[Gigliola Cinquetti]] s pjesmom "[[Non ho l'età]]" === Rođenja === <!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s glazbom. --> * [[10. ožujka]] – [[Neneh Cherry]] * [[16. ožujka]] – [[Patty Griffin]] * [[30. ožujka]] – [[Tracy Chapman]] * [[7. travnja]] – [[Russell Crowe]] * [[26. svibnja]] – [[Lenny Kravitz]] * [[20. srpnja]] – [[Chris Cornell]] * [[7. listopada]] – [[Sam Brown]] * [[23. listopada]] – [[Robert Trujillo]] * [[16. studenoga]] – [[Diana Krall]] * [[25. studenoga]] – [[Mark Lanegan]] === Smrti === <!-- Smrti poznatih osoba u svezi s glazbom. --> == Hrvatska i u Hrvata == === Glazbena djela === <!-- nastanci umjetničkih djela, u slučaju dužeg vremena nastanka, može ići i početak ili kraj stvaranja --> === Događaji === <!-- Događaji, osnivanja ustanova, društava, studija, učilišta, skupova, časopisa, manifestacija, emisije na radiju i televiziji, dokumentarni filmovi, otvaranje internetskih portala, izgradnja objekata (muzeji, instituti, zgrade od učilišta, društava...)... --> === Nagrade i priznanja === <!-- Uvođenje i dodjele nagrada i priznanja. --> === Rođenja === <!-- Rođenja poznatih osoba u svezi s glazbom. --> === Smrti === <!-- Smrti poznatih osoba u svezi s glazbom. --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = Music in 1964 | commonscathr = Glazba u 1964. }} k8j8oouinip2nyksf21czh8g1wn3pjx Fra Mauro (krater) 0 816738 7574082 2026-08-11T10:15:10Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1366414342|Fra Mauro (crater)]]« 7574082 wikitext text/x-wiki {{Radovi24}}{{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Fra Mauro crater 4120 h3.jpg|image_size=|caption=[[Lunar Orbiter 4]] image<br>Apollo 14 landing site is near center of top margin of image|coordinates={{coord|6.0|S|17.0|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=95&nbsp;km|depth=''None''|colong=17|formation=[[Pre-Nectarian]]<ref name=Wilhelms_et_al_1987/>|eponym=[[Fra Mauro]]}} [[Datoteka:Fra_Mauro_Crater.jpg|desno|mini| Kosi pogled iz Apolla 16]] '''Fra Mauro''' je istrošeni ostatak ograđene [[Mjesec|mjesečeve]] ravnice. Dio je okolne [[Formacija Fra Mauro|formacije Fra Mauro]], koja se nalazi sjeveroistočno od Mare Cognituma i jugoistočno od [[More otoka|Mare Insularum]] . Uz južni rub pričvršćeni su spojeni krateri [[Bonpland (krater)|Bonpland]] i [[Parry (krater)|Parry]], koji prodiru u formaciju tvoreći zidove izbočene prema unutra. Krater je dobio ime po talijanskom geografu [[Fra Mauro|Fra Mauru]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Fra Mauro|url=https://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/2007|access-date=19 August 2017|website=Gazetteer of Planetary Nomenclature|publisher=[[International Astronomical Union]]}}</ref> == Opis == [[Datoteka:Fra_Mauro_crater_AS14-75-10272.jpg|lijevo|mini|240x240px| Fra Mauro krater iz Apolla 14]] Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], ovaj krater datira iz [[prednektarij]] skog razdoblja. <ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|url=https://books.google.com/books?id=xDPMmyciGWwC&pg=PA149|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}} Table 8.3.</ref> Preživjeli rub Fra Maura je jako istrošen, s urezima od prošlih udara i otvorima na sjevernom i istočnom zidu. Rub je najistaknutiji na jugoistoku, gdje dijeli zid s Parryjem. Ostatak se sastoji od tek nešto više od niskih, nepravilnih grebena. Maksimalna nadmorska visina vanjskog ruba je 0,7&nbsp;km. [[Datoteka:Location_of_lunar_crater_fra_mauro.jpg|desno|mini| Položaj kratera Fra Mauro]] Dno ove formacije prekriveno je [[Bazalt|bazaltnom]] [[Lava|lavom]] . Ova površina je gotovo podijeljena pukotinama koje se protežu od sjevernog i južnog ruba. Nema središnjeg vrha, iako se sićušni krater Fra Mauro E nalazi gotovo na sredini formacije. == Misije Apollo == Područje sjeverno od kratera Fra Mauro bilo je predviđeno mjesto slijetanja nesretne misije [[Apollo 13]], koja je prekinuta nakon eksplozije spremnika kisika na svemirskoj letjelici. Posada se kasnije sigurno vratila na Zemlju. Sljedeća misija, [[Apollo 14]], sletjela je na Fra Mauro. Posada Apolla 14 ( [[Alan Shepard]] i [[Edgar Mitchell]] ) uzorkovala je [[Kršnik|breču]] koja je ovdje nataložena udarom koji je formirao bazen [[More kiša|Imbrium]], a koja djelomično prekriva Fra Mauro. Ovaj grubi sloj izbačenih ostataka naziva se " [[formacija Fra Mauro]] ". == Satelitski krateri == Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Fra Mauru. [[Datoteka:FraMauroCraterSAT.jpg|desno|mini| Fra Mauro i njegovi satelitski krateri]] {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Fra Mauro ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Latitude ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Longitude ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Diameter |- | align="center" |A | align="center" |5.4° S | align="center" |20.9° W | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |B | align="center" |4.0° S | align="center" |21.7° W | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |C | align="center" |5.4° S | align="center" |21.6° W | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |D | align="center" |4.8° S | align="center" |17.6° W | align="center" |5&nbsp;km |- | align="center" |E | align="center" |6.0° S | align="center" |16.8° W | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |F | align="center" |6.7° S | align="center" |16.9° W | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |G | align="center" |2.2° S | align="center" |16.3° W | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |H | align="center" |4.1° S | align="center" |15.5° W | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |J | align="center" |2.6° S | align="center" |18.6° W | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" |2.5° S | align="center" |16.7° W | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" |5.3° S | align="center" |17.4° W | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |P | align="center" |5.4° S | align="center" |16.5° W | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |R | align="center" |2.2° S | align="center" |15.6° W | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |T | align="center" |2.1° S | align="center" |19.3° W | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |W | align="center" |1.3° S | align="center" |16.8° W | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |X | align="center" |4.5° S | align="center" |17.3° W | align="center" |20&nbsp;km |- | align="center" |Y | align="center" |4.1° S | align="center" |16.7° W | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |Z | align="center" |3.8° S | align="center" |14.6° W | align="center" |5&nbsp;km |} <gallery> Datoteka:Fra_Mauro_B_LO-I.jpg|alt=Fra Mauro B from Lunar Orbiter 1| Fra Mauro B s [[Lunar Orbiter 1|Lunar Orbitera 1]] Datoteka:Fra_Mauro_R_AS-14.jpg|alt=Fra Mauro R, from Apollo 14| Fra Mauro R, iz [[Apollo 14|Apolla 14]] Datoteka:Fra_Mauro_T_crater_3120_med.jpg|alt=Oblique view of Fra Mauro T, from Lunar Orbiter 3| Kosi pogled na Fra Mauro T, s [[Lunar Orbiter 3|Lunar Orbitera 3]] </gallery> == Reference == <references> <ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{cite book|last1=Wilhelms|first1=Don E.|url=https://books.google.com/books?id=xDPMmyciGWwC&pg=PA149|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|doi=10.3133/pp1348|author1-link=Don Wilhelms}} Table 8.3.</ref> </references> [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] ocdfpcqxm1qpjnr4pv4bbgi17qps7ir 7574087 7574082 2026-08-11T10:33:45Z Argo Navis 852 sređeno 7574087 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Fra Mauro crater 4120 h3.jpg | slika_opis = snimio: [[Lunar Orbiter 4]]<br>Mjesto slijetanja [[Apollo 14|Apolla 14]] je oko sredine gornjeg ruba slike | koordinate = {{coord|6.0|S|17.0|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 95&nbsp;km | dubina = ''Nema'' | kolongituda = 17 | nastanak = [[Prednektarij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> | eponim = [[Fra Mauro]], talijanski geograf }} [[Datoteka:Location_of_lunar_crater_fra_mauro.jpg|lijevo|mini|Položaj kratera Fra Mauro]] '''Fra Mauro''' je istrošeni ostatak ograđene [[Mjesec|mjesečeve]] ravnice. Dio je okolne [[Formacija Fra Mauro|formacije Fra Mauro]], koja se nalazi sjeveroistočno od Mora znanja ({{lat.|Mare Cognitum}}) i jugoistočno od [[More otoka|Mora otoka]] ({{lat.|Mare Insularum}}). Na južnom rubu su krateri [[Bonpland (krater)|Bonpland]] i [[Parry (krater)|Parry]], koji prodiru u formaciju tvoreći zidove izbočene prema unutra. Krater je dobio ime po talijanskom geografu [[Fra Mauro|Fra Mauru]].<ref name="GPN"/> == Opis == Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], ovaj krater datira iz [[prednektarij]] skog razdoblja. <ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> Preživjeli rub Fra Maura je jako istrošen, s urezima od prošlih udara i otvorima na sjevernom i istočnom zidu. Rub je najistaknutiji na jugoistoku, gdje dijeli zid s Parryjem. Ostatak se sastoji od tek nešto više od niskih, nepravilnih grebena. Maksimalna nadmorska visina vanjskog ruba je 0,7&nbsp;km. Dno ove formacije prekriveno je [[bazalt]]nom [[Lava|lavom]]. Ova površina je gotovo podijeljena pukotinama koje se protežu od sjevernog i južnog ruba. Nema središnjeg vrha, iako se sićušni krater Fra Mauro E nalazi gotovo na sredini formacije. == Misije Apollo == Područje sjeverno od kratera Fra Mauro bilo je predviđeno mjesto slijetanja nesretne misije [[Apollo 13]], koja je prekinuta nakon eksplozije spremnika kisika na svemirskoj letjelici. Posada se kasnije sigurno vratila na Zemlju. Sljedeća misija, [[Apollo 14]], sletjela je na Fra Mauro. Posada Apolla 14 ([[Alan Shepard]] i [[Edgar Mitchell]]) uzorkovala je [[Kršnik|breču]] koja je ovdje nataložena udarom koji je formirao bazen [[More kiša|Imbrium]], a koja djelomično prekriva Fra Mauro. Ovaj grubi sloj izbačenih ostataka naziva se "[[formacija Fra Mauro]]". == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}} [[Datoteka:Fra Mauro sattelite craters map.jpg|desno|mini|600px|Fra Mauro i njegovi satelitski krateri]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Fra Mauro ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" |A | align="center" |5.4° N | align="center" |20.9° Z | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |B | align="center" |4.0° N | align="center" |21.7° Z | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |C | align="center" |5.4° N | align="center" |21.6° Z | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |D | align="center" |4.8° N | align="center" |17.6° Z | align="center" |5&nbsp;km |- | align="center" |E | align="center" |6.0° N | align="center" |16.8° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |F | align="center" |6.7° N | align="center" |16.9° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |G | align="center" |2.2° N | align="center" |16.3° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |H | align="center" |4.1° N | align="center" |15.5° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |J | align="center" |2.6° N | align="center" |18.6° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" |2.5° N | align="center" |16.7° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" |5.3° N | align="center" |17.4° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |P | align="center" |5.4° N | align="center" |16.5° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |R | align="center" |2.2° N | align="center" |15.6° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |T | align="center" |2.1° N | align="center" |19.3° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |W | align="center" |1.3° N | align="center" |16.8° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |X | align="center" |4.5° N | align="center" |17.3° Z | align="center" |20&nbsp;km |- | align="center" |Y | align="center" |4.1° N | align="center" |16.7° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |Z | align="center" |3.8° N | align="center" |14.6° Z | align="center" |5&nbsp;km |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Fra_Mauro_B_LO-I.jpg|Fra Mauro B s [[Lunar Orbiter 1|Lunar Orbitera 1]] Datoteka:Fra_Mauro_R_AS-14.jpg|Fra Mauro R, iz [[Apollo 14|Apolla 14]] Datoteka:Fra_Mauro_T_crater_3120_med.jpg|Kosi pogled na Fra Mauro T, s [[Lunar Orbiter 3|Lunar Orbitera 3]] Datoteka:Fra_Mauro_Crater.jpg|Kosi pogled iz Apolla 16 Datoteka:Fra_Mauro_crater_AS14-75-10272.jpg|Fra Mauro krater iz Apolla 14 </gallery> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|2007}}</ref> <ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{cite book | title=The geologic history of the Moon | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | url=https://books.google.com/books?id=xDPMmyciGWwC&pg=PA149 | doi=10.3133/pp1348 }} Table 8.3.</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] rrseki5ty4p99cwjl6ri79m3lgjfsyk 7574088 7574087 2026-08-11T10:36:24Z Argo Navis 852 7574088 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Fra Mauro crater 4120 h3.jpg | slika_opis = snimio: [[Lunar Orbiter 4]]<br>Mjesto slijetanja [[Apollo 14|Apolla 14]] je oko sredine gornjeg ruba slike | koordinate = {{coord|6.0|S|17.0|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 95&nbsp;km | dubina = ''Nema'' | kolongituda = 17 | nastanak = [[Prednektarij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> | eponim = [[Fra Mauro]], talijanski geograf }} [[Datoteka:Location_of_lunar_crater_fra_mauro.jpg|lijevo|mini|Položaj kratera Fra Mauro]] [[Datoteka:Fra Mauro + Bonpland + Parry - LROC - WAC.JPG|lijevo|mini|300px|Područje oko kratera Fra Mauro, [[Bonpland (krater)|Bonpland]] i [[Parry (krater)|Parry]]]] '''Fra Mauro''' je istrošeni ostatak ograđene [[Mjesec|mjesečeve]] ravnice. Dio je okolne [[Formacija Fra Mauro|formacije Fra Mauro]], koja se nalazi sjeveroistočno od Mora znanja ({{lat.|Mare Cognitum}}) i jugoistočno od [[More otoka|Mora otoka]] ({{lat.|Mare Insularum}}). == Opis == Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], ovaj krater datira iz [[prednektarij]] skog razdoblja. <ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> Preživjeli rub Fra Maura je jako istrošen, s urezima od prošlih udara i otvorima na sjevernom i istočnom zidu. Rub je najistaknutiji na jugoistoku, gdje dijeli zid s Parryjem. Ostatak se sastoji od tek nešto više od niskih, nepravilnih grebena. Maksimalna nadmorska visina vanjskog ruba je 0,7&nbsp;km. Dno ove formacije prekriveno je [[bazalt]]nom [[Lava|lavom]]. Ova površina je gotovo podijeljena pukotinama koje se protežu od sjevernog i južnog ruba. Nema središnjeg vrha, iako se sićušni krater Fra Mauro E nalazi gotovo na sredini formacije. Na južnom rubu su krateri [[Bonpland (krater)|Bonpland]] i [[Parry (krater)|Parry]], koji prodiru u formaciju tvoreći zidove izbočene prema unutra. {{clear|left}} == Ime == Krater je dobio ime po talijanskom geografu [[Fra Mauro|Fra Mauru]].<ref name="GPN"/> == Misije Apollo == Područje sjeverno od kratera Fra Mauro bilo je predviđeno mjesto slijetanja nesretne misije [[Apollo 13]], koja je prekinuta nakon eksplozije spremnika kisika na svemirskoj letjelici. Posada se kasnije sigurno vratila na Zemlju. Sljedeća misija, [[Apollo 14]], sletjela je na Fra Mauro. Posada Apolla 14 ([[Alan Shepard]] i [[Edgar Mitchell]]) uzorkovala je [[Kršnik|breču]] koja je ovdje nataložena udarom koji je formirao bazen [[More kiša|Imbrium]], a koja djelomično prekriva Fra Mauro. Ovaj grubi sloj izbačenih ostataka naziva se "[[formacija Fra Mauro]]". == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}} [[Datoteka:Fra Mauro sattelite craters map.jpg|desno|mini|600px|Fra Mauro i njegovi satelitski krateri]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Fra Mauro ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" |A | align="center" |5.4° N | align="center" |20.9° Z | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |B | align="center" |4.0° N | align="center" |21.7° Z | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |C | align="center" |5.4° N | align="center" |21.6° Z | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |D | align="center" |4.8° N | align="center" |17.6° Z | align="center" |5&nbsp;km |- | align="center" |E | align="center" |6.0° N | align="center" |16.8° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |F | align="center" |6.7° N | align="center" |16.9° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |G | align="center" |2.2° N | align="center" |16.3° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |H | align="center" |4.1° N | align="center" |15.5° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |J | align="center" |2.6° N | align="center" |18.6° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" |2.5° N | align="center" |16.7° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" |5.3° N | align="center" |17.4° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |P | align="center" |5.4° N | align="center" |16.5° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |R | align="center" |2.2° N | align="center" |15.6° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |T | align="center" |2.1° N | align="center" |19.3° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |W | align="center" |1.3° N | align="center" |16.8° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |X | align="center" |4.5° N | align="center" |17.3° Z | align="center" |20&nbsp;km |- | align="center" |Y | align="center" |4.1° N | align="center" |16.7° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |Z | align="center" |3.8° N | align="center" |14.6° Z | align="center" |5&nbsp;km |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Fra_Mauro_B_LO-I.jpg|Fra Mauro B s [[Lunar Orbiter 1|Lunar Orbitera 1]] Datoteka:Fra_Mauro_R_AS-14.jpg|Fra Mauro R, iz [[Apollo 14|Apolla 14]] Datoteka:Fra_Mauro_T_crater_3120_med.jpg|Kosi pogled na Fra Mauro T, s [[Lunar Orbiter 3|Lunar Orbitera 3]] Datoteka:Fra_Mauro_Crater.jpg|Kosi pogled iz Apolla 16 Datoteka:Fra_Mauro_crater_AS14-75-10272.jpg|Fra Mauro krater iz Apolla 14 </gallery> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|2007}}</ref> <ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{cite book | title=The geologic history of the Moon | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | url=https://books.google.com/books?id=xDPMmyciGWwC&pg=PA149 | doi=10.3133/pp1348 }} Table 8.3.</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] dy0ktu2jopvonv9n2ovtml79icfvasw 7574090 7574088 2026-08-11T10:37:05Z Argo Navis 852 7574090 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Fra Mauro crater 4120 h3.jpg | slika_opis = snimio: [[Lunar Orbiter 4]]<br>Mjesto slijetanja [[Apollo 14|Apolla 14]] je oko sredine gornjeg ruba slike | koordinate = {{coord|6.0|S|17.0|W|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 95&nbsp;km | dubina = ''Nema'' | kolongituda = 17 | nastanak = [[Prednektarij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> | eponim = [[Fra Mauro]], talijanski geograf }} [[Datoteka:Location_of_lunar_crater_fra_mauro.jpg|lijevo|mini|Položaj kratera Fra Mauro]] [[Datoteka:Fra Mauro + Bonpland + Parry - LROC - WAC.JPG|lijevo|mini|300px|Područje oko kratera Fra Mauro, [[Bonpland (krater)|Bonpland]] i [[Parry (krater)|Parry]]]] '''Fra Mauro''' je istrošeni ostatak ograđene [[Mjesec|mjesečeve]] ravnice. Dio je okolne [[Formacija Fra Mauro|formacije Fra Mauro]], koja se nalazi sjeveroistočno od Mora znanja ({{lat.|Mare Cognitum}}) i jugoistočno od [[More otoka|Mora otoka]] ({{lat.|Mare Insularum}}). == Opis == Na [[Mjesečeva geološka kronologija|mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali]], ovaj krater datira iz [[prednektarij]] skog razdoblja. <ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> Preživjeli rub Fra Maura je jako istrošen, s urezima od prošlih udara i otvorima na sjevernom i istočnom zidu. Rub je najistaknutiji na jugoistoku, gdje dijeli zid s Parryjem. Ostatak se sastoji od tek nešto više od niskih, nepravilnih grebena. Maksimalna visina vanjskog ruba je 0,7&nbsp;km. Dno ove formacije prekriveno je [[bazalt]]nom [[Lava|lavom]]. Ova površina je gotovo podijeljena pukotinama koje se protežu od sjevernog i južnog ruba. Nema središnjeg vrha, iako se sićušni krater Fra Mauro E nalazi gotovo na sredini formacije. Na južnom rubu su krateri [[Bonpland (krater)|Bonpland]] i [[Parry (krater)|Parry]], koji prodiru u formaciju tvoreći zidove izbočene prema unutra. {{clear|left}} == Ime == Krater je dobio ime po talijanskom geografu [[Fra Mauro|Fra Mauru]].<ref name="GPN"/> == Misije Apollo == Područje sjeverno od kratera Fra Mauro bilo je predviđeno mjesto slijetanja nesretne misije [[Apollo 13]], koja je prekinuta nakon eksplozije spremnika kisika na svemirskoj letjelici. Posada se kasnije sigurno vratila na Zemlju. Sljedeća misija, [[Apollo 14]], sletjela je na Fra Mauro. Posada Apolla 14 ([[Alan Shepard]] i [[Edgar Mitchell]]) uzorkovala je [[Kršnik|breču]] koja je ovdje nataložena udarom koji je formirao bazen [[More kiša|Imbrium]], a koja djelomično prekriva Fra Mauro. Ovaj grubi sloj izbačenih ostataka naziva se "[[formacija Fra Mauro]]". == Satelitski krateri == {{SatelitskiKrateri/uvod}} [[Datoteka:Fra Mauro sattelite craters map.jpg|desno|mini|600px|Fra Mauro i njegovi satelitski krateri]] {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Fra Mauro ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" |A | align="center" |5.4° N | align="center" |20.9° Z | align="center" |9&nbsp;km |- | align="center" |B | align="center" |4.0° N | align="center" |21.7° Z | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |C | align="center" |5.4° N | align="center" |21.6° Z | align="center" |7&nbsp;km |- | align="center" |D | align="center" |4.8° N | align="center" |17.6° Z | align="center" |5&nbsp;km |- | align="center" |E | align="center" |6.0° N | align="center" |16.8° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |F | align="center" |6.7° N | align="center" |16.9° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |G | align="center" |2.2° N | align="center" |16.3° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |H | align="center" |4.1° N | align="center" |15.5° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |J | align="center" |2.6° N | align="center" |18.6° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" |2.5° N | align="center" |16.7° Z | align="center" |6&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" |5.3° N | align="center" |17.4° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |P | align="center" |5.4° N | align="center" |16.5° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |R | align="center" |2.2° N | align="center" |15.6° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |T | align="center" |2.1° N | align="center" |19.3° Z | align="center" |3&nbsp;km |- | align="center" |W | align="center" |1.3° N | align="center" |16.8° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |X | align="center" |4.5° N | align="center" |17.3° Z | align="center" |20&nbsp;km |- | align="center" |Y | align="center" |4.1° N | align="center" |16.7° Z | align="center" |4&nbsp;km |- | align="center" |Z | align="center" |3.8° N | align="center" |14.6° Z | align="center" |5&nbsp;km |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Fra_Mauro_B_LO-I.jpg|Fra Mauro B s [[Lunar Orbiter 1|Lunar Orbitera 1]] Datoteka:Fra_Mauro_R_AS-14.jpg|Fra Mauro R, iz [[Apollo 14|Apolla 14]] Datoteka:Fra_Mauro_T_crater_3120_med.jpg|Kosi pogled na Fra Mauro T, s [[Lunar Orbiter 3|Lunar Orbitera 3]] Datoteka:Fra_Mauro_Crater.jpg|Kosi pogled iz Apolla 16 Datoteka:Fra_Mauro_crater_AS14-75-10272.jpg|Fra Mauro krater iz Apolla 14 </gallery> == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="GPN">{{GPN|2007}}</ref> <ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{cite book | title=The geologic history of the Moon | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | url=https://books.google.com/books?id=xDPMmyciGWwC&pg=PA149 | doi=10.3133/pp1348 }} Table 8.3.</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 9sttx6nny3ariraod5f93hrre05owuh Ukert (krater) 0 816739 7574097 2026-08-11T10:53:17Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1360142947|Ukert (crater)]]« 7574097 wikitext text/x-wiki {{Infookvir mjesečev krater ili more|image=Ukert crater 4102 h1 4102 h2.jpg|image_size=|caption=Mosaic of [[Lunar Orbiter 4]] images<br>(white spots are blemishes on original image)|coordinates={{coord|7.8|N|1.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}|diameter=23 km|depth={{cvt|3.17|km}}<ref name=Joshi_et_al_2017/>|colong=359|formation=[[Lower Imbrian]]<ref name=Wilhelms_et_al_1987/>|eponym=[[Friedrich August Ukert|Friedrich A. Ukert]]}} [[Datoteka:Crater_Uker_Grail_MoonKAM_NASA.jpg|mini|Krater Ukert, snimljen svemirskom letjelicom [[GRAIL]]]] [[Datoteka:Imbrium_sculpture_Ukert_crater_3085_med.jpg|desno|mini|Krater Ukert (desno od centra) je mlađi od linearnih brda ''[[More kiša|skulpture Imbrium]]'' koje prekriva]] [[Datoteka:Ukert_crater_AS17-M-1674.jpg|mini|Pogled iz [[Apollo 17|Apolla 17]]]] '''Ukert''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi na pojasu neravnog tla između [[More para|Mora para]] ({{Lat.|Mare Vaporum}}) na sjeveru i [[Sinus Medii]] na jugu. Ime je dobio po njemačkom povjesničaru [[Friedrich August Ukert|Friedrichu Augustu Ukertu]]. Nalazi se sjevero-sjeverozapadno od kratera [[Triesnecker (krater)|Triesnecker]] i sjeveroistočno od para kratera [[Pallas (krater)|Pallas]] i [[Murchison (krater)|Murchison]]. Vanjski rub ovog kratera nije sasvim kružan, s vanjskim izbočinama na sjeveru i istoku. Unutarnje dno je mjestimično nepravilno, sa središnjim grebenom koji se proteže od sredine kratera do južnog zida. Uz sjeverni rub nalazi se mali krater, ali osim njega, krater ne sadrži značajne tragove udara. Ukert je krater iz [[Donji imbrij|donjeg (ranog) imbrija]].<ref name="Wilhelms_et_al_1987">{{Citiranje knjige|last=Wilhelms|first=Don E.|title=The geologic history of the Moon|last2=McCauley|first2=John F.|last3=Trask|first3=Newell J.|publisher=U.S. Government Printing Office|year=1987|series=[[USGS]] Professional Paper 1348|location=Washington|page=221|doi=10.3133/pp1348|author-link=Don Wilhelms}}</ref> == Satelitski krateri == Po konvenciji, ove značajke se na kartama Mjeseca identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Ukertu. {| class="wikitable" ! style="background:#eeeeee;" width="25%" |Ukert ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska širina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Geografska dužina ! style="background:#eeeeee;" width="25%" | Promjer |- | align="center" | A | align="center" | 8,7° N | align="center" | 1,3° I | align="center" | 9&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 8,3° N | align="center" | 1,3° I | align="center" | 21&nbsp;km |- | align="center" | E | align="center" | 9,0° N | align="center" | 0,4° I | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | J | align="center" | 11,1° N | align="center" | 0,6° Z | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" | 6,5° N | align="center" | 3,7° I | align="center" | 4&nbsp;km |- | align="center" | M | align="center" | 7,9° N | align="center" | 2,3° I | align="center" | 26&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" | 7,6° N | align="center" | 2,0° I | align="center" | 17&nbsp;km |- | align="center" | P | align="center" | 7,8° N | align="center" | 2,9° I | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | R | align="center" | 8,2° N | align="center" | 0,7° I | align="center" | 18&nbsp;km |- | align="center" | V | align="center" | 8,7° N | align="center" | 3,2° I | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" |W | align="center" | 9,5° N | align="center" | 2,3° I | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" | X | align="center" | 9,2° N | align="center" | 1,9° I | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" | Y | align="center" | 10,1° N | align="center" | 0,2° I | align="center" | 4&nbsp;km |} == Izvori == == Vanjske poveznice == * [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] 7b39i8v9g7ptis4swysxluajxzaqpva 7574114 7574097 2026-08-11T11:15:34Z Argo Navis 852 sređeno 7574114 wikitext text/x-wiki {{infookvir mjesečev krater ili more | ime = | slika = Ukert crater 4102 h1 4102 h2.jpg | slika_opis = Mozaik slika letjelice [[Lunar Orbiter 4]]<br>(bijele mrlje su mrlje na originalnoj slici) | koordinate = {{coord|7.8|N|1.4|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}} | koordinate_ref = | promjer = 23 km | dubina = 3,17 km<ref name="Joshi_et_al_2017"/> | kolongituda = 359 | nastanak = [[Donji imbrij]]<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> | eponim = [[Friedrich August Ukert|Friedrich A. Ukert]], njemački povjesničar }} {{CSS image crop | Image = AriadaeusCraterLOC.jpg | bSize = 800 | cWidth = 300 | cHeight = 260 | oTop = 55 | oLeft = 45 | Location = left | Description =Područje oko kratera Ukert | Link = | Alt = }} '''Ukert''' je [[Mjesečevi krateri|mjesečev]] [[udarni krater]] koji se nalazi na pojasu neravnog tla između [[More para|Mora para]] ({{Lat.|Mare Vaporum}}) na sjeveru i [[Sinus Medii]] na jugu. Nalazi se sjevero-sjeverozapadno od kratera [[Triesnecker (krater)|Triesnecker]] i sjeveroistočno od para kratera [[Pallas (krater)|Pallas]] i [[Murchison (krater)|Murchison]]. Vanjski rub ovog kratera nije sasvim kružan, s vanjskim izbočinama na sjeveru i istoku. Unutarnje dno je mjestimično nepravilno, sa središnjim grebenom koji se proteže od sredine kratera do južnog zida. Uz sjeverni rub nalazi se mali krater, ali osim njega, krater ne sadrži značajne tragove udara. Ukert je krater iz [[Donji imbrij|donjeg (ranog) imbrija]].<ref name="Wilhelms_et_al_1987"/> == Ime == Ime je dobio po njemačkom povjesničaru [[Friedrich August Ukert|Friedrichu Augustu Ukertu]].<ref name="GPN"/> == Satelitski krateri == {{CSS image crop | Image = Triesnecker - LROC - WAC.JPG | bSize = 600 | cWidth = 430 | cHeight = 480 | oTop = 0 | oLeft = 0 | Location = right | Description = Područje oko kratera [[Triesnecker (krater)|Triesnecker]] i Ukert | Link = | Alt = }} {{SatelitskiKrateri/uvod}} {| class="wikitable" style="text-align: center;" ! scope="col" rowspan=2 | Ukert ! scope="col" colspan=2 | [[Selenografija|Selenografska]] ... ! scope="col" rowspan=2 | Promjer |- ! scope="col" | širina ! scope="col" | dužina |- | align="center" | A | align="center" | 8,7° N | align="center" | 1,3° I | align="center" | 9&nbsp;km |- | align="center" | B | align="center" | 8,3° N | align="center" | 1,3° I | align="center" | 21&nbsp;km |- | align="center" | E | align="center" | 9,0° N | align="center" | 0,4° I | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | J | align="center" | 11,1° N | align="center" | 0,6° Z | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" |K | align="center" | 6,5° N | align="center" | 3,7° I | align="center" | 4&nbsp;km |- | align="center" | M | align="center" | 7,9° N | align="center" | 2,3° I | align="center" | 26&nbsp;km |- | align="center" |N | align="center" | 7,6° N | align="center" | 2,0° I | align="center" | 17&nbsp;km |- | align="center" | P | align="center" | 7,8° N | align="center" | 2,9° I | align="center" | 5&nbsp;km |- | align="center" | R | align="center" | 8,2° N | align="center" | 0,7° I | align="center" | 18&nbsp;km |- | align="center" | V | align="center" | 8,7° N | align="center" | 3,2° I | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" |W | align="center" | 9,5° N | align="center" | 2,3° I | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" | X | align="center" | 9,2° N | align="center" | 1,9° I | align="center" | 3&nbsp;km |- | align="center" | Y | align="center" | 10,1° N | align="center" | 0,2° I | align="center" | 4&nbsp;km |} == Izvori == [[Datoteka:Crater_Uker_Grail_MoonKAM_NASA.jpg|mini|desno|300px|Krater Ukert, snimljen svemirskom letjelicom [[GRAIL]]]] [[Datoteka:Imbrium_sculpture_Ukert_crater_3085_med.jpg|desno|mini|300px|Krater Ukert (desno od centra) je mlađi od linearnih brda ''[[More kiša|skulpture Imbrium]]'' koje prekriva]] [[Datoteka:Ukert_crater_AS17-M-1674.jpg|desno|mini|300px|Pogled iz [[Apollo 17|Apolla 17]]]] {{izvori|refs= <ref name="GPN">{{gpn|6192}}</ref> <ref name=Joshi_et_al_2017>{{cite journal | title=Physical properties of lunar craters | last1=Joshi | first1=Maitri P. | journal=Research in Astronomy and Astrophysics | volume=17 | issue=3 | at=id. 24 | date=February 2017 | doi=10.1088/1674-4527/17/3/24 | bibcode=2017RAA....17...24J }}</ref> <ref name=Wilhelms_et_al_1987>{{cite book | title=The geologic history of the Moon | author1-link=Don Wilhelms | first1=Don E. | last1=Wilhelms | first2=John F. | last2=McCauley | first3=Newell J. | last3=Trask | series=[[USGS]] Professional Paper 1348 | publisher=U.S. Government Printing Office | location=Washington | year=1987 | page=221 | doi=10.3133/pp1348 }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin}} * {{cite book | last1 = Andersson | first1 = L. E. | last2 = Whitaker | first2 = E. A. | author-link2 = Ewen Whitaker | date = 1982 | title = [[NASA]] Catalogue of Lunar Nomenclature | publisher = NASA RP-1097 }} * {{cite book | last1 = Bussey | first1 = B. | author-link1 = Ben Bussey | last2 = Spudis | first2 = P. | author-link2 = Paul Spudis | date = 2004 | title = The Clementine Atlas of the Moon | publisher = [[Cambridge University Press]] | location = New York | isbn = 978-0-521-81528-4 }} * {{cite book | last1 = Cocks | first1 = Elijah E. | last2 = Cocks | first2 = Josiah C. | date = 1995 | title = Who's Who on the Moon: A Biographical Dictionary of Lunar Nomenclature | publisher = Tudor Publishers | isbn = 978-0-936389-27-1 | url = https://archive.org/details/isbn_9780936389271 }} * {{cite web | last = McDowell | first = Jonathan | date = July 15, 2007 | url = http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | title = Lunar Nomenclature | publisher = [[Jonathan's Space Report]] | access-date = 2007-10-24 | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208141804/http://host.planet4589.org/astro/lunar/ | url-status = dead }} * {{cite journal| last1 = Menzel| first1 = D. H.| last2 = Minnaert| first2 = M.| last3 = Levin| first3 = B.| last4 = Dollfus| first4 = A.| last5 = Bell| first5 = B.| title = Report on Lunar Nomenclature by the Working Group of Commission 17 of the IAU| doi = 10.1007/BF00171763| journal = Space Science Reviews| volume = 12| issue = 2| pages = 136–186| year = 1971| bibcode = 1971SSRv...12..136M| s2cid = 122125855}} * {{cite book | first = Patrick | last = Moore | author-link = Patrick Moore | date = 2001 | title = On the Moon | publisher = [[Sterling Publishing Co]] | isbn = 978-0-304-35469-6 | url = https://archive.org/details/patrickmooreonmo00patr }} * {{cite book | first = Fred W. | last = Price | date = 1988 | title = The Moon Observer's Handbook | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-33500-3 }} * {{cite book | last = Rükl | first = Antonín | author-link = Antonín Rükl | date = 1990 | title = Atlas of the Moon | publisher = [[Kalmbach Books]] | isbn = 978-0-913135-17-4 }} * {{cite book | first = Ewen A. | last = Whitaker | author-link = Ewen Whitaker | date = 1999 | title = Mapping and Naming the Moon | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-62248-6 }} * {{cite book | first = Peter T. | last = Wlasuk | date = 2000 | title = Observing the Moon | publisher = Springer | isbn = 978-1-85233-193-1 }} {{refend}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://the-moon.us/wiki/Ukert Ukert at The Moon Wiki] * {{cite web | last1=Nemiroff | first1= Robert |author-link1 = Robert J. Nemiroff |last2= Bonnell |first2= Jerry | date = December 10, 2016 | url = https://apod.nasa.gov/apod/ap161210.html | title = The Lunar X | publisher = Astronomy Photo of the Day (APOD) }} - includes Lunar V [[Kategorija:Krateri na Mjesecu]] nqtmvzr7wzi435pl97umhpmiipwawlr Razgovor sa suradnikom:WIK-TO-NO 3 816740 7574107 2026-08-11T11:09:47Z Runolist 263374 /* */ dobrodošlica 7574107 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''WIK-TO-NO''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|WIK-TO-NO]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:WIK-TO-NO]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:09, 11. kolovoza 2026. (CEST) 2u637udel9jngy6tj6pw40hxxivnmqu Razgovor sa suradnikom:Gaj100 3 816741 7574112 2026-08-11T11:14:55Z Runolist 263374 /* */ dobrodošlica 7574112 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Gaj100''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Gaj100]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Gaj100]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:14, 11. kolovoza 2026. (CEST) b7d0c1xmuxqntvomrvisajlp3f7vm1z Rimae Triesnecker 0 816742 7574117 2026-08-11T11:18:38Z Argo Navis 852 Stvoreno prevođenjem stranice »[[:it:Special:Redirect/revision/105228234|Rimae Triesnecker]]« 7574117 wikitext text/x-wiki   '''Rimae Triesnecker''' su geološka struktura na površini Mjeseca . Ime su dobili po obližnjem istoimenom krateru, koji je par nazvan po austrijskom astronomu [[Franz de Paula Triesnecker|Franzu de Pauli Triesneckeru]] . == Ostali projekti == [[Kategorija:Površinske značajke Mjeseca]] ddshp47sff77k8qhxs0guyclo0jnvfc 7574129 7574117 2026-08-11T11:35:05Z Argo Navis 852 dopuna 7574129 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Triesnecker_-_LROC_-_WAC.JPG|mini|desno|450px|U središtu slike su Rimae Triesnecker. Snimka: [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]]]] [[Datoteka:AS10-32-4819 Triesnecker crater.jpg|mini|lijevo|250px|Krater [[Triesnecker (krater)|Triesnecker]] i Rimae Triesnecker]] [[Datoteka:Triesnecker crater rilles 4102 h1.jpg|mini|lijevo|250px|Krater [[Triesnecker (krater)|Triesnecker]] i Rimae Triesnecker]] '''Rimae Triesnecker''' su najupečatljiviji i najpoznatiji skup [[Rille|pukotina]] na [[Bliska strana Mjeseca|bliskoj strani Mjeseca]]. Nalaze se u [[Sinus Medii]], južno od [[More para|Mora para]] ({{Lat.|Mare Vaporum}}).<ref name="planetarynames"/> Mreža pukotina proteže se na području od 220 km x 50 km, orijentirana uglavnom od sjevera prema jugu. Sustav je vrlo razgranat, s pet glavnih pukotina na koje su koso ili paralelno cijepljene brojne manje pukotine. Čini se da podrijetlo ovih pukotina leži u mreži podzemnih galerija kroz koje je tekla [[lava]] koja je formirala [[Mjesečeva mora|zaljev]] ''Sinus Medii''; ovi kanali su se kasnije urušili, uzrokujući pukotine koje danas vidimo.<ref name="Larousse"/> U blizini i sjeveroistočno od Triesnecker rima nalaze se [[Rima Hyginus]] i [[Rima Ariadaeus]]. == Ime == Ime su dobili po obližnjem [[Triesnecker (krater)|krateru Triesnecker]], koji se nalazi zapadno od njih; ime potječe od [[Austrija|austrijskog]] [[astronom]]a i [[matematičar]]a [[Franz de Paula Triesnecker|Franza de Paule Triesneckera]] (1745.-1817.).<ref name="USGS"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="planetarynames">{{Citiranje weba |last=NASA |title=Mapa LAC 59 |url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/images/Lunar/lac_59_wac.pdf |language=en}}</ref> <ref name="Larousse">{{Citiranje knjige |last=Lacroux Jean, Legrand Christian |url=https://archive.org/details/descubrirlalunam0000lacr |title=Descubrir la Luna |publisher=Larousse |year=2004 |isbn=84-8332-548-9 |page=[https://archive.org/details/descubrirlalunam0000lacr/page/77 77] |language=es}}</ref> <ref name="USGS">{{Citiranje weba |last=USGS |title=Triesnecker |url=http://planetarynames.wr.usgs.gov/Feature/6081 |language=en}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Površinske značajke Mjeseca]] ogjb5n6ql31jc2985zatybrvgr7fl6m Uspornik 0 816743 7574124 2026-08-11T11:22:15Z Runolist 263374 Runolist premješta stranicu [[Uspornik]] na [[Ležeći policajac]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]]) 7574124 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ležeći policajac]] ssv8458k1drrsb5z8vuqr1uazodc55g Razgovor sa suradnikom:Ulio Elko 3 816744 7574128 2026-08-11T11:34:29Z Runolist 263374 /* */ 7574128 wikitext text/x-wiki == Reklame == Molio bih Vas da ne nastavljate stvarati članke o povijesti hrvatskog craft viskija. Jasno je da je motivacija za članak veća vidljivost dotičnog "prvog proizvođača", zbog čega će se članci brisati. U slučaju upornog stvaranja članka možete biti blokirani sa ometanje rada Wikipedije. Hvala na razumijevanju. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 13:34, 11. kolovoza 2026. (CEST) 7fxw69z7chf82frwpemiyl74udebme2